\id GEN .01 (Motu Bible: Genesis chapter 1) RTWP 4/'91 \h GENESE \toc1 GENESE \toc2 GENESE \mt1 GENESE \c 1 \s1 Matamana negana \p \v 1 Matamana negana ai na Dirava ese guba bona tanobada e karadia. \v 2 Tanobada na asi oromana bona asi anina; dibura danu gadobada vada e gorua ahu. Bena Dirava laumana na gado kopina ai e loava. \v 3 Dirava eto, Diari aine vara. Bena diari na e vara. \v 4 Dirava ese diari e itaia, vada e namo; bena Dirava ese diari bona dibura e haridia. \v 5 Dirava ese diari ladana e hatoa Dina; dibura ladana e hatoa Boi. Ado e rahi daba e rere, dina gini-gunana. \p \v 6 Dirava ma eto, Ḡau ta aine vara gadobada daenai, ranu baine haridia. \v 7 Bena Dirava ese ḡau ta e karaia, henu ranudia bona atai ranudia ihididia. Bena unu e vara toma. \v 8 Dirava ese una ḡau ladana e hatoa Guba. Ado e rahi, daba e rere, dina iharuana. \p \v 9 Dirava ma eto, Guba henunai e miamu ranudia na ae hahebou, gabu tamona ai, tano kaukauna baine hedinarai. Bena unu e vara toma. \v 10 Dirava ese tano kaukauna ladana e hatoa Tanobada; bona ranu na edia gabu ai e hahebou ladadia e hato Davara. Dirava ese e itaia, vada e namo. \v 11 Dirava ma eto, Tanobada ai rei aine vara, bona ava idau-idau mai nadinadidia, bona huahua audia danu mai huahuadia, huahua idau-idaudia mai nadinadidia. Bena unu e vara toma: \v 12 rei e vara tanobada ai, bona ava idau-idau mai nadinadidia, bona huahua audia mai huahuadia, huahua idau-idaudia mai nadinadidia. Dirava ese e itaia, vada e namo. \v 13 Ado e rahi, daba e rere, dina ihatoina. \p \v 14 Dirava ma eto, Diari ae vara guba ai, dina bona hanuaboi bae haridia, bona toa ai baela, guitau bona lahara toadia, bona dina toadia, bona laḡani toadia. \v 15 Guba ai bae diari, tanobada bae hadiaria. Bena unu e vara toma. \v 16 Dirava ese diari badadia rua e kara: badana ese dina baine lohiaia, bona maraḡina ese hanuaboi baine lohiaia eto. Hisiu danu e kara. \v 17 Dirava ese guba ai e atodia, tanobada bae hadiaria totona; \v 18 dina bona hanuaboi bae lohiadia bona diari bona dibura bae hididia totona. Dirava ese e itaia, vada e namo. \v 19 Ado e rahi, daba e rere, dina ihahanina. \p \v 20 Dirava ma eto, Mauri ḡaudia momo davara ai ae vara, bona manu tanobada daenai ae roho guba henunai. \v 21 Bena Dirava ese lakara-donodono bona rui bona davara ai e maurimu bona e reremu ḡaudia iboudiai e karadia, bona roho manudia iboudiai danu. Dirava ese e itaia, vada e namo. \v 22 Bena Dirava ese e hanamodia, eto, Besemui ba havaradia, ba hutuma, davara idoidiai bae honu honu dae; manu danu bae vara rohoroho tanobada ai. \v 23 Ado e rahi, daba e rere, dina iha-imana. \p \v 24 Dirava ma eto, Tanobada ese mauri ḡaudia idau-idau baine havaradia, boromakau, bona tano ai e raumu ḡaudia, bona tanobada boromadia idau-idau ta ta ena bese ai. Bena unu e vara toma. \v 25 Bena Dirava ese tanobada boromadia idau-idau bona boromakau bona tano ai e raumu ḡaudia iboudiai e karadia, ta ta ena bese ena bese ai. Dirava ese e itaia, vada e namo. \v 26 Bena Dirava ma eto, Taunimanima aina karaia, lau laulaugu bona lau heida-idagu; davara gwarumedia bona atai manudia bona boromakau bona tanobada idoinai tano ai e raumu ḡaudia iboudiai ia ese baine biagudia. \v 27 Bena Dirava ese taunimanima e karaia, ia heida-idana, Dirava ida-idana e karaia: maruane bona hahine e karadia. \v 28 Bena Dirava ese e hanamodia, eto, Besemui ba havaradia, ba hutuma; tanobada ba hahonua bona ba biagua; davara gwarumedia bona atai manudia bona mauri ḡaudia tanobada ai e loamu iboudiai ba biagudia. \v 29 Dirava ma eto. A itaia, mai nadinadidia avadia bona mai huahuadia audia vada na henimui, amui aniani; \v 30 tanobada boromadia iboudiai danu, bona atai manudia iboudiai, bona mauri ḡaudia tanobada ai e loamu iboudiai, na ava raudia vada na henidia, adia aniani. Bena unu e vara toma. \v 31 Dirava ese e kara ḡaudia iboudiai e itadia, nanamo heherea. Ado e rahi, daba e rere, dina ihatauratoina. \c 2 \p \v 1 Unuhetomana guba bona tanobada mai anidia vada e kara ḡuḡuru. \v 2 Dina ihahituna ai, Dirava ese ena ḡaukara idoidiai e hadokodia: dina ihahituna ai ia ese ena ḡaukara iboudiai e ato diho, e laḡa ani. \v 3 Bena Dirava ese dina ihahituna e hanamoa bona e hahelaḡaia: badina be una dina ai ena ḡaukara iboudiai e ato diho, e laḡa ani. \s1 Adam \p \v 4 Guba bona ikaradia herevadia bini: ihavaradia negana ai Dirava Iehova ese tanobada bona guba e karava dinana ai, \v 5 uda audia ta be tanobada ai do we miava, aniani avadia ta do se vara; badina be Dirava Iehova ese medu tanobada ai do se hadihoa, asi tauna danu tano ibiru-henina. \v 6 A varahu be tanobada amo eme dae, tano kopina idoinai vada eme hapariparia. \v 7 Bena Dirava Iehova ese taunimanima tano ḡahuna amo e karaia, mauri laḡana ia uduna matudia ai e hahoho dobi, taunimanima na mauri tauna ai e halaoa. \p \v 8 Dirava Iehova ese imea ta e karaia, ladana Eden,\f + \fr 2:8 \ft “Eden” anina be “moale”.\f* mairiveina kahana ai, bena vada e karaia tauna unuseni ai e atoa, baine noho. \v 9 Dirava Iehova ese au danu tano ai e havaradia, ita-itadia bona ianidia nanamo audia iboudiai; mauri auna danu imea bogaraginai, namo bona dika idibaladia auna danu. \v 10 Eden imeana amo sinavai ta e aru ela, imea e hapariparia; e aru parara, sinavai hani ai ela. \v 11 Ginigunana ladana na Pison; ia be havila tanona e arua heḡeḡe: una tano ai \it gold\it* e davariamu, \v 12 \it gold\it* namo-hereana; bedolak\f + \fr 2:12 \ft “bedolak” bona “onuku” be nadi ladadia.\f* bona onuku nadidia danu unuseni ai. \v 13 Sinavai iharuana ladana na Gihon: una sinavai be Etiopia tanona e arua heḡeḡe. \v 14 Sinavai ihatoina ladana na Tigris: ia be Asuria tanona mairiveina kahana amo e aru Iaomu. Sinavai ihahanina na Eufrate. \v 15 Dirava Iehova ese hari tau e abia, Eden imeana ai e atoa, ia ese baine biru henis bona baine reḡua. \v 16 Dirava Iehova ese hari tau e haduaia, eto, Imea audia iboudiai huahuadia bavani, emu ura heḡereḡerena; \v 17 a namo bona dika idibalaidia auna huahuana una mo basio ania; badina be ia bavania dinana ai oi na ba mase vaitani. \p \v 18 Dirava Iehova ma eto, Hari tau na sibona baine noho na dia namo; lau ese ia bamona aina karaia. \v 19 Bena Dirava Iehova ese tano amo tanobada boromadia iboudiai e karadia, bona atai manudia iboudiai danu. Bena ia ese hari tau, Adam, vairanai e hakaudia, baine diba ia ese ladadia ede baine hato toma: mauri ḡaudia iboudiai ta ta Adam ese ladadia e hato. \v 20 Taunabunai, Adam ese boromakau iboudiai ladadia e hato, bona atai manudia bona tanobada danu; a Adam na asi bamona ta ia baine durua. \p \v 21 Bena Dirava Iehova ese Adam e hamahutaia hedavauhe. Bena ruduna turiana ta e abia lasi, turia gabuna be hidio ai e daia ahu. \v 22 Bena Dirava Iehova ese Adam ena amo e abia lasi turiana na hahine ta e karalaia, Adam dekena e laohaia. \v 23 Bena Adam eto, Ina na turiagu turiana bona hidiogu hidiona: ladana bae hatoa Hahine, badina be Tau ena amo vada e abia lasi.\f + \fr 2:23 \ft Heberu gadodia ai “tau” bona “hahine” na dia hereva idau-idau, Motu gado ai na heto; “tau” be “ish”, “hahine” be “isha”. Una dainai Adam eto, “Ladana” bae hatoa “Isha” badina be “ish” ena amo vada e abia lasi.\f* \v 24 Badina bunai tau ese tamana sinana baine rakatanidia, adavana baine badinaia, raruosi na anidia tamona ai baela. \v 25 Idia raruosi, Adam mai adavana ida, na asi edia riorio ḡaudia, to asie hemaraiva. \c 3 \s1 Gwau-edeede \p \v 1 Gaigai ena aonega ese Dirava Iehova e kara boromadia iboudiai edia aonega e hereadia. Ia ese hahine e nanadaia, eto, Momokani Dirava eto umui na imea audia ta huahuana basio ani a? \v 2 Bena hahine ese gaigai e haere henia, eto, Imea audia huahuadia baia ani; \v 3 to Dirava eto “Imea bogaraginai e ginimu auna huahuana basio ania bona basio daua toho, ba mase na garina”. \v 4 Gaigai ese hahine e hamaoroa, eto, Momokani, umui na basio mase: \v 5 Dirava vada dibana raruosi bavania dinana ai na matamui bae papa, bena Dirava ida ba heḡereḡere, namo bona dika ba diba. \p \v 6 Hahine ese e itaia, una au huahuana be aniani ḡauna namona, ita-itana danu namo, bona lalo-parara ihavarana ḡauna; bena ia ese e abia, adavana danu e henia, ia danu e ania. \v 7 Bena raruosi matadia e papa, vada e diba idia na ḡaḡaedia mo nonoho; bena idia ese suke raudia e turi hebou, edia riorio ḡaudia e kara. \v 8 Bena raruosi ese Dirava Iehova gadona e kamonai, ia na dina kerumana ai imea lalonai e loava; bena Adam mai adavana ida Dirava Iehova vairana amo e komu, imea audia muridiai. \v 9 Bena Dirava Iehova ese Adam e boi henia, eto, Oi na edeseni ai? \v 10 Ia na e haere, eto, Gadomu imea lalonai na kamonai, bena vada na gari, badina be ḡaḡaegu mo na noho, taunabunai na komu. \v 11 Dirava Iehova eto, Daika ese e hamaorumu oi na ḡaḡaemu mo noho? Lau na haduamu basio ania nato huahuana vada o ania a? \v 12 Adam e haere, eto, Vada o henigu baine bamogu hahinena ese una au huahuana e henigu, bena na ania. \v 13 Bena Dirava Iehova ese hahine e gwau henia, eto, Ina na dahaka vada o karaia? Hahine na eto, Gaigai ese e koigu, bena na ania. \p \v 14 Bena Dirava Iehova ese gaigai e gwau henia, eto, Unu vada o kara toma dainai, emu dika davana be boromakau iboudiai bona uda boromadia iboudiai edia dika davadia baine hereadia: kopamu ai do ba rau, tano ḡahuna bavania, emu mauri dinadia iboudiai. \v 15 Lau ese oi bona hahine baina haheinai hehenimui, oi garamu bona ia garana danu baina haheinai hehenidia. Ia ese oi kwaramu baine huaria, bona oi ese ia aena geduna ba tutua. \v 16 Hahine danu e gwau henia, eto, Emu rogorogo hisina lau ese baina habadaia; hisihisi ai ba mara, to adavamu ba ura henia, ia ese biagumu ai bainela. \v 17 Adam danu e gwau henia, eto, Adavamu erena o kamonai, bena na haduamu basio ania nato huahuana vada o ania, una dainai tano vada baine dika oi bagumu ai. Tano anina bavania mai hekwarahimu ida emu mauri dinadia iboudiai. \v 18 Au giniginidia bona ava ḡiniḡinidia danu tano ai bae vara oiemu ai. Tanobada avadia anidia do bavani. \v 19 Vairamu varahuna ai bavaniani ela bona tano ba lou henia, badina be tano amo oma. Oi na tano ḡahuna: tano ḡahuna danu do ba lou henia. \p \v 20 Bena Adam ese adavana ladana e hatoa Heva\f + \fr 3:20 \ft “Heva” anina be “mauri”.\f* badina be ia na mauri taudia iboudiai sinadia. \v 21 Bena Dirava Iehova ese boromakau kopidia amo hahedoki dabuadia e kara, Adam ena bona adavana Heva ena, raruosi e hadabualaidia. \p \v 22 Bana Dirava Iehova eto, Taunimanima a itaia, ia na lau heḡereḡeregu ai vada ela, namo bona dika baine diba; readia ia ese imana ma baine toia roro, mauri auna huahuana baine abia, baine ania, bena baine mauri hanai-hanai. \v 23 Taunabunai Dirava Iehova ese Moale imeana lalona amo e lulua lasi, tano amo e vara tanona baine biru henia. \v 24 Ia ese Adam e lulua lasi; bena Moale imeana mairiveina kahana ai kerubi e haginidia, bona lahi darena e atoa, una dare matana e hegiro hanaihanaiva, mauri auna ilao-henina dalana e laoa ahu. \c 4 \s1 Ala-ala \p \v 1 Adam na adavana Heva ida e eno bou: bena Heva e rogorogo, e mara, Kain e abia; eto, Tau ta Iehova ena amo vada name abia. \v 2 Ma e rogorogo lou, e mara, tadina Abel e abia. Abel na mamoe ireḡudia tauna a Kain na biru tauna. \p \v 3 Nega ta ai Kain ese tano anidia e mailai, Iehova ena boubou ḡauna ai baine halaoa eto. \v 4 Abel danu ena mamoe serina roboadia mai digaradia e mailaidia. Bena Iehova ese Abel ena boubou ḡauna e haḡerea, \v 5 a Kain ena boubou ḡauna se hagerea. Kain na e badu dikadika, bena vairana e huaia. \v 6 A Iehova ese Kain e gwau henia, eto, Badina be dahaka o badumu? Dahaka dainai vairamu o huaiamu? \v 7 Boma kara namo, basinama abimu dae a? Basioma kara namo, kara havara be iduara badinai e narimumu; e ura henimumu, to oi ese ba hadarerea. \v 8 Bena Kain ese tadina Abel e hereva henia, eto, Aitala uma. Bena raruosi na uma ai e nohova negana ai Kain ese tadina Abel e heatu henia, e alaia mase. \v 9 Bena Iehova ese Kain e nanadaia, eto, Tadimu Abel be edeseni ai? Ia na e haere, eto, Lau na asi dibagu; be, lau na tadigu igimana tauna a? \v 10 Iehova ma eto, Dahaka vada o karaia? Tadimu rarana gadona na tano amo vada e tai henigumu. \v 11 Harihari ela, uduna e haḡaia tadimu rarana imamu amo e abia tanona ese baine hadikamu. \v 12 Harihari ela, ba biru negadia ai na tano ese anina basine henimu. A oi na heau bona loa kava tauna ai do baola tanobada ai. \v 13 Bena Kain ese Iehova e hamaoroa, eto, Egu dika davana na metau herea; egu haheauka basine heḡereḡere. \v 14 A laloa, oi ese hari dina ai tanobada kopina amo vada o lulugu oho, vairamu danu egu amo vada o hunia. Lau na heau bona loa kava taugu ai bainala tanobada ai; taunabunai, baine davarigu tauna ese baine alagu mase. \v 15 Bena Iehova ese Kain e hamaoroa, eto, Kain baine alaia tauna na davana bae henia hahitu. Bena Iehova ese Kain enai toa ta e atoa, lau ta ese idavarina negana ai bema alaia na garina. \p \v 16 Bena Kain na Iehova vairana amo e raka lasi, Nod tanona ai eha noho, Eden mairiveina kahana ai. \v 17 Bena Kain na adavana ida e eno bou; bena hahine na e rogorogo, e mara, Enok e abia. Bena Kain ese hanua ta e hadaia, una hanua ladana e hatoa Enok, natuna ladana heḡereḡerena. \v 18 Enok natuna na Irad. Irad ese Mehuiael e havaraia, bona Mehuiael ese Metusael e havaraia, bona Metusael ese Lamek e havaraia. \p \v 19 Lamek e hodara: adavana ta ladana na Ada, ma ta ladana na Sila. \v 20 Ada e mara, Iabal e abia: ia na dabua kalagadia ai e nohomu bona boromakau e reḡudiamu taudia senedia. \v 21 Ia tadina ladana na Iubal: ia na gitara bona ivilikou e hataimu taudia senedia. \v 22 A Sila na e mara, Tubala-Kain e abia: ia na auri-laboralabora bona auri iḡaukaralaidia tauna ai ela. Hari Tubala-Kain taihuna ladana na Naamaha. \v 23 Bena Lamek ese adavana raruosi e hereva henidia, eto, \q1 Ada bona Sila, a hakala henigu! \q1 Adavagu raruosi e, egu hereva a kamonai! \q1 Tau ta ese e haberogu, na alaia; \q1 Tauhau ta ese e botagu, na alaia mase. \q1 \v 24 Kain dainai dava bae henia hahitu e tomu; \q1 Benaini, Lamek dainai dava bae henia hahitu-ahui hitu. \p \v 25 Bena Adam na adavana ida ma e eno bou: bena hahine e rogorogo, e mara, mero ta e abia, ladana e hatoa Set: eto, Dirava ese natugu ta vada eme henigu, Abel Kain ese e alaia mase tauna, ibolona. \v 26 Bena Set ese natuna e havaraia, ladana e hatoa Enos. Una negana ai taunimanima ese Iehova ladana e hahanea matama. \c 5 \s1 Adam garana \p \v 1 Adam besena karoana binai. Dirava ese taunimanima e karaia dinana ai ia ese Dirava ida-idana ai e karaia. \v 2 Maruane bona hahine e karadia, ladadia e hato Taunimanima; e karadia dinana ai danu e hanamodia. \v 3 Adam ena mauri laḡanidia na sinahu-ta toi-ahui negana ai, ia ese natuna ta e havaraia, ia ida-idana ai bona ia heḡereḡerena ai; bena ladana e hatoa Set. \v 4 Set e vara murinai Adam ma laḡani sinahu-taurahani e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 5 Adam ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta toi-ahui: bena e mase. \p \v 6 Set ena mauri laḡanidia na sinahu-ta dikoana ima negana ai, ia ese Enos e havaraia; \v 7 bena Enos e vara murinai Set na laḡani sinahu-taurahani dikoana hitu e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 8 Set ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta gwautarua: bena e mase. \p \v 9 Enos ena mauri laḡanidia na taurahani-ta-ahui negana ai, ia ese Kenan e havaraia; \v 10 bena Kenan e vara murinai Enos na laḡani sinahu-taurahani gwauta-ima e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 11 Enos ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta dikoana ima: bena e mase. \p \v 12 Kenan ena mauri laḡanidia na hitu-ahui negana ai, ia ese Mahalalel e havaraia; \v 13 bena Mahalalel e vara murinai Kenan na laḡani sinahu-taurahani hari-ahui e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 14 Kenan ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta bona gwauta: bena e mase. \p \v 15 Mahalalel ena mauri laḡanidia na tauratoi-ahui ima negana ai, ia ese Iared e havaraia; \v 16 bena Iared e vara murinai Mahalalel na laḡani sinahu-taurahani toi-ahui e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 17 Mahalalel ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani taurahani-ta-ahui ima: bena e mase. \p \v 18 Iared ena mauri laḡanidia na sinahu-ta tauratoi-ahui rua negana ai, ia ese Enok e havaraia; \v 19 bena Enok e vara murinai Iared na laḡani sinahu-taurahani e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 20 Iared ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta tauratoi-ahui rua: bena e mase. \p \v 21 Enok ena mauri laḡanidia na tauratoi-ahui ima negana ai, ia ese Metusela e havaraia. \v 22 Metusela e vara murinai Enok na Dirava ida e hebamo heheniva ela bona laḡani sinahu-toi e ore; natuna mamaruanedia bona hahinedia danu e havaradia. \v 23 Enok ena mauri laḡanidia na sinahu-toi tauratoi-ahui ima; \v 24 ia na Dirava ida e hebamo heheniva, murinai tau ta ese se itaia lou, badina be Dirava ese e abia. \p \v 25 Metusela ena mauri laḡanidia na sinahu-ta taurahani-ahui hitu negana ai, ia ese Lamek e havaraia; \v 26 bena Lamek e vara murinai Metusela na laḡani sinahu-hitu taurahani-ahui rua e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 27 Metusela ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta tauratoi-ahui taurahani-ta: bena e mase. \p \v 28 Lamek ena mauri laḡanidia na sinahu-ta taurahani-ahui rua negana ai, ia ese natuna ta e havaraia, \v 29 ladana e hatoa Noa.\f + \fr 5:29 \ft “Noa” anina be “Laga-ani”.\f* Ia eto, Iehova ese vada e hadikaia tanona amo ina mero ese baine harohoda mauri, imada ḡaukaradia bona eda hekwarahi amo baita laḡa ani. \v 30 Noa e vara murinai Lamek na laḡani sinahu-ima taurahani-ta-ahui ima e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \v 31 Lamek ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-hitu hitu-ahui hitu: bena e mase. \p \v 32 Noa ena mauri laḡanidia na sinahu-ima negana ai, ia ese Sem bona Ham bona Iafet e havaradia. \c 6 \p \v 1 Nega vada e gini dae taunimanima vada e hutuma tanobada ai, natudia hahinedia danu vada e havaradia. \v 2 Bena Dirava natuna verina ese taunimanima natudia hahinedia e itadia, i'itadia, nanamo; bena e ura henidia ulatodia na e adavadia. \v 3 Bena Iehova eto, Lau laumagu na taunimanima lalodiai basine noho hanaihanai, badina be idia na hidio kavakava mo: edia mauri laḡanidia bae sinahu-ta ruahui hona. \v 4 Una dinadia ai taunimanima ḡaḡau-babadadia tanobada ai e nohova. Dirava natuna verina ese taunimanima natudia hahinedia e adavadia negadia ai na natudia e havaradia: unu na taunimanima ḡaḡau-babadadia nega gunadia ai e nohova; sivaraidia danu babada. \v 5 Iehova ese taunimanima edia kara havara e itaia, vada e bada herea tanobada ai, edia lalo-hadai iboudiai danu didika. \v 6 Bena Iehova e helalo, taunimanima e havaradia tanobada ai dainai; lalona e hisihisi danu. \v 7 Bena Iehova eto, Taunimanima, na karaia ḡauna, na tanobada kopina amo baina abia oho; oibe, taunimanima bona boroma bona tano ai e raumu ḡaudia bona atai manudia danu; badina be na helalomu, na havaridia dainai. \v 8 A Noa be Iehova ese e lalo namo heniava. \p \v 9 Noa sivaraina binai: Noa na kara maoromaoro tauna, ena uru ai e kara namo ḡuḡuruva. Ia na Dirava ida e havamo heheniva. \v 10 Noa ese natuna mamaruanedia tatoi e havaradia: Sem bona Ham bona Iafet. \v 11 Tanobada na dika, Dirava vairanai: tanobada idoinai daḡedaḡe ai e honu honu dae. \v 12 Dirava ese tanobada e itaia, vada e dika rohoroho; badina be taunimanima iboudiai ese edia kara vada e hadika tanobada ai. \p \v 13 Bena Dirava ese Noa e hereva henia, eto, Mauri ḡaudia iboudiai dokodia be lau vairagu ai vada eme kau; badina be idia daidiai tanobada na daḡedaḡe ai veda eme honu honu dae, taunabunai, lau ese baina habuadia tari tanobada ai. \v 14 A oi na sida audia amo lagatoi auta ba karaia; ia lalonai daiutu ba kara; bona lalona bona murina ba demadia ahu. \v 15 Ini ba karaia toma: latana na roha hitu-ahui ima; lababana roha gwauta-rua mai kahana; bona harana ena lata na roha hitu mai kahana. \v 16 Gaba-maurana ba karaia, ena dobu roha kahana mo; iduara danu ba karaia ohena ai, ere danu bae toi, ta henu ai, ma ta ia daenai, ma ihatoina danu iharuana daenai. \v 17 Badina be lau e e utu-utu badana tanobada baina ha-utua dae, mauri ḡaudia iboudiai guba henuna amo ihabua-taridia; ḡau iboudiai tanobada ai do bae mase ore. \v 18 A taravagu oiemu ai baina atua, baina hamomokania; oi ma lagatoi ai ba gui, oi bona natumu bona adavamu bona ravamu hahinedia. \v 19 Mauri ḡaudia iboudiai idau-idau rua amo lagatoi ai ba hakaudia vareai, idia danu bae mauri; maruane ta, hahine ta, unu bavabidia toma. \v 20 Manu idau-idau, boromakau idau-idau, tano ai e raumu ḡaudia idau-idau, rua rua amo bae vasi, vada bae mauri. \v 21 Aniani ḡaudia idau-idau iboudiai danu bavabi kau, oiamu bona idia adia. \v 22 Bena Noa na unu e kara toma, Dirava ese e haduaia heḡereḡerena. \c 7 \p \v 1 Iehova ese Noa e hamaoroa, eto, Emu ruma taudia iboudiai lagatoi lalonai ba hakaudia vareai, badina be vada na itamu, ina uru ai oi sibomu kara maoromaoro taumu. \v 2 Mauri ḡaudia iboudiai tanobada ai bavabidia: ḡoevaḡoevadia na hitu hitu amo bavabidia, maruane hitu hahine hitu, unu bavabidia toma; a asi ḡoevaḡoevadia na rua rua amo, maruane ta hahine ta bavabidia. \v 3 Atai manudia idau-idau danu bavabidia, maruane hitu hitu amo, hahine hitu hitu amo, besedia na tanobada ai do bae vara lou helaoreana. \v 4 Badina be dina hitu bae ore murinai lau ese medu baina hadihoa tanobada ai, dina hari-ahui boi hari-ahui, mauri ḡaudia iboudiai tanobada ai vada na karadia ihabua-taridia totona. \v 5 Bena Iehova ona hahedua iboudiai na Noa ese e kara ḡuḡuru. \p \v 6 Noa ena mauri laḡanidia na sinahu tauratoi negana ai, utu-utu badana ese tanobada idoinai e utua dae. \v 7 Bena Noa bona natuna bona adavana bona ravana hahinedia laḡatoi ai e gui, utu-utu dainai. \v 8 Mauri ḡaudia ḡoevaḡoevadia bona asi ḡoevaoḡoevadia, bona manu, bona tano ai e raumu ḡaudia, \v 9 iboudiai na rua rua amo, maruane bona hahine, Noa ida e gui kau lagatoi ai, Dirava ese Noa e haḡania heḡereḡerena. \v 10 Bena dina hitu e ore murinai, utu-utu badana na tanobada idoinai e utua dae. \s1 Utu-utu badana \p \v 11 Noa ena mauri laḡanina ihasinahu-tauratoina, hua iharuana, hua dinana ihagwauta-hituna, abata bada-hereana e lasi bona medu bada-hereana e diho matama. \v 12 Una medu na dina hari-ahui boi hari-ahui e dihova. \v 13 Una dina ai Noa mai adavana ida, bona natuna tatoiosi, Sem bona Ham bona Iafet, mai adavadia ida, lagatoi ai e gui. \v 14 Boroma bona horomakau idau-idau danu, bona tano ai e raumu ḡaudia idau-idau, bona manu idau-idau, e gui kau; \v 15 mauri ḡaudia ibouboudiai rua rua amo, Noa ida lagatoi ai e gui, \v 16 maruane hahine ida e gui kau, Dirava ena hahedua heḡereḡerena. Bena Iehova ese lagatoi ai e koudia ahu. \p \v 17 Dina hari-ahui lalodiai utu-utu na tanobada idoinai e utua daeva, e bada e laova, a lagatoi e keni dae atai ai. \v 18 Utu-utu na e bada e laova; a lagatoi na ranu kopina ai e hureva. \v 19 Utu-utu na tanobada idoinai e utua dae vaitani; ororo iboudiai guba henunai e miava na e bubuni; \v 20 ororo doridia ai ranu ena dobu na roha hani mai kahana. \v 21 Bena mauri ḡaudia iboudiai tanobada ai e mase, manu bona boromakau bona boroma idau-idau bona tano ai e raumu ḡaudia bona taunimanima; \v 22 tano kaukauna ai e mauri nohova ḡaudia, ududia ai mai edia mauri laḡana ḡaudia, ibouboudiai e mase ore. \v 23 Tano kopina ai e mauriva ḡaudia iboudiai na e hebua tari, taunimanina bona boromakau bona tano ai e raumu ḡaudia bona atai manudia. Noa mo sibona, bona ia ida lagatoi ai e nohova ḡaudia, vada e mauri. \v 24 Ranu ese tanobada e habubunia ela bona dina sinahu-ta imahui. \c 8 \s1 Ranu e kororo \p \v 1 Dirava ese Noa e laloa tao, bona mauri ḡaudia iboudiai bona boromakau ia ida lagatoi ai e gui danu e lalodia tao. Bena Dirava ese lai ta e siaia tanobada ai; bena ranu na e kororo. \v 2 Ranu e lohi lohi daeva gabudia bona guba iduaradia danu e kou ahu, guba amo e dihova meduna danu e hadokoa. \v 3 Ranu na metaira-metaira tano amo e louva, e maraḡi e laova, \v 4 ela bona hua ihahituna ena dina ihagwauta-hituna ai lagatoi e kuia kau Ararat ororona ai. \v 5 Ranu ma e maraḡi e laova, ela bona hua ihagwautana ena dina gini-gunana ai ororo doridia e hedinarai. \p \v 6 Dina hari-ahui ma e ore, bena Noa ese lagatoi gaba-mauruna e kehoa, mukou ta e harohoa; \v 7 una mukou e roho eva-eva ela bona ranu tanobada amo e kororo vaitani. \v 8 Pune ta danu e harohoa, baine diba ranu na tanobada kopina ai vada e maraḡi eiava lasi. \v 9 To pune na ena roho-kau gabuna ta se davaria, bena Noa dekena e lou lao lagatoi ai, badina be ranu ese tanobada kopina idoinai vada e habubunia. Bena Noa ese imana e toia roro, lagatoi lalonai e abia vareai. \v 10 Ia na dina hitu ma e noho; bena pune na lagatoi amo ma e harohoa. \v 11 Adorahi ai pune na e lou ela dekenai, uduna ai be olive rauna ta, ia ese vada e koria utu ḡauna; bena Noa vada e diba ranu na tanobada ai vada e maraḡi. \v 12 Dina hitu ma e noho; bena pune ma e harohoa; bena ia na vada se lou lagatoi ai, lasi vaitani. \v 13 Laḡani sinahu-tauratoi dikoana ta, hua gini-gunana ena dina gini-gunana ai, ranu na e kororo vaitani tanobada ai. Bena Noa ese lagatoi e kehoa, tanobada kopina e itaia, vada e kaukau. \v 14 Hua iharuana ena dina iharuahui-hituna ai tanobada e kaukau vaitani. \p \v 15 Bena Dirava ese Noa e hereva henia, eto, \v 16 Laḡatoi amo ba diho mai adavamu ida, bona natumu mai adavadia ida. \v 17 Mauri ḡaudia iboudiai oi dekemu ai danu ba rakalaidia lasi, manu bona boromakau bona tano ai e raumu ḡaudia iboudiai. Bae vara rohoroho, bae mara momomomo, bae hutuma. \v 18 Bena Noa na e diho, ia bona natuna bona adavana bona ravana. \v 19 Boroma idoudiai danu bona manu iboudiai, bona tano ai e raumu ḡaudia iboudiai, ibouboudiai na lagatoi amo e didi didi lasi. \v 20 Bena Noa ese ihaboulaina patana ta e larebaia Iehova ena; bena boroma ḡoevaḡoevadia bona manu ḡoevaḡoevadia iboudiai edia amo hidaosi e abidia, pata latanai e aladia, lahi ai e haḡoledia oho. \v 21 Bena Iehova ese bonana namona e kamonai negana ai, ia eto, Tanobada na basina hadikaia lou taunimanima daidiai, badina be edia lalo-hadai be didika, maraḡidia negadia ela; mauri ḡaudia iboudiai danu basina aladia ore lou, vanegai na aladia na heto. \v 22 Tanobada baine mia negadia ai na hadohado bona ḡeiḡei, keru bona sioahu, lahara bona guitau, dina bona boi, basie doko. \c 9 \s1 Dirava ena gwau-hamata \p \v 1 Dirava ese Noa mai natuna ida e hanamodia, eto, Besemui ba havaradia, bae vara rohoroho, tanobada bae hahonua. \v 2 Tanobada boromadia iboudiai bona atai manudia iboudiai bona tano ai e raumu ḡaudia iboudiai bona davara gwarumedia iboudiai ese garimui bae gari; umui ese danu ba biagudia. \v 3 E maurimu bona e loamu ḡaudia iboudiai na amui vamu; aniani avadia vada na henimui heḡereḡerena, ini danu na henimuimu, amui; \v 4 ḡau tamona, hidio mai rarana basio ania, badina be rara na mauri badina. \v 5 Umui raramui danu, emui mauri badina, davana baina abia: boroma enai baina abia eiava taunimanima enai baina abia; taunimanima enai tadikakana rarana davana baina abia. \v 6 Taunimanina baine alaia mase tauna na taunimanima ese bae alaia mase; badina be Dirava ese taunimanima e karadia, ia ida-idana. \v 7 Benaini, besemui ba havaraida, bae hutuma; tanobada ai bae vara rohoroho, hae hutuma bada. \p \v 8 Bena Dirava ese Noa mai natuna ida ma e hereva henidia, eto, \v 9 Lau o ina, egu taravatu umui bona murimui bae vara garamui na henimuimu; \v 10 mauri ḡaudia iboudiai danu umui ida nonoho na henidiamu, manu bona bokomakau bona tanobada boromadia iboudiai na henidiamu, lagatoi amo e raka lasi ḡaudia iboudiai. \v 11 Egu taravatu lau ese baina badinaia umui emui ai: mauri ḡaudia na utu-utu ta ese basine aladia lou; utu-utu badana ta basine utua dae lou, tanobada basine hadikaia lou. \v 12 Dirava ma eto, Egu taravatu na henimuimu, lauegu bona umui emui danu, mauri ḡaudia umui ida nonoho iboudiai edia danu, ela bona uru iboudiai, toana binai: \v 13 egu kevau dagadaga ai na atoamu, taravatu toana ai bainela, lauegu bona tanobada ena. \v 14 Taunabunai, lau ese dagadaga tanobada baina hadagahulaia negana ai na kevau be dagadaga ai ba itaia. \v 15 Bena egu taravatu baina laloa, lauegu, umui emui bona mauri ḡaudia iboudiai edia danu: utu-utu badana ta basina ha-utua dae lou, mauri ḡaudia basina habuadia tari lou. \v 16 Kevau na dagadaga ai baine hedinarai, bena baina itaia negana ai, hari mia-hanaihanai taravatuna, lau Dirava bona tanobada ena mauri ḡaudia iboudiai padadai, baina laloa tao. \v 17 Dirava ese Noa ma e hamaoroa, eto, Lauegu ai bona mauri ḡaudia iboudiai ediai na atuamu taravatuna toana binai. \s1 Noa ena Mauri dokona \p \v 18 Noa natuna mamaruanedia, lagatoi amo e raka lasi taudia, ladadia na Sem bona Ham bona Iafet. Ham na Kanaan tamana. \v 19 Noa natuna tatoiosi bunu; tanobada besedia iboudiai na idia tatoiosi ese e havaradia. \p \v 20 Unu dinadia ai Noa eha biru, vine imeana e hadoa. \v 21 Bena vine ranuna e inua, e kekero; bena ena kalaga ai e hekure, asi dabuana. \v 22 Bena Ham, Kanaan tamana, ese tamana na ḡaḡaena mo e itaia; bena e raka lasi, tadikakana raruosi e hamaorodia. \v 23 Bena Sem bona Iafet ese dabua ta e abia, paḡadia ai e idia roro, e rakalaia muri, asie roha kerehai, ela tamadia e tarua, ḡaḡaena mo bae itaia na garina. \v 24 Noa ena kekero amo e noga, bena e diba natuna ihararuana ede vada e karaia toma. Bena eto, \q1 \v 25 Kanaan ihabaina! \q1 Tadikakana edia hesiai taudia edia hesiai tauna ai bainela. \q1 \v 26 Ma eto, \q1 Iehova, Sem ena Dirava, aita imodaia; \q1 Kanaan ese ia isiaina baine lao heni. \q1 \v 27 Dirava ese Iafet baine hanamoa, \q1 Sem ena dabua kalagadia ai baine noho, \q1 Kanaan ese ia isiaina baine lao heni. \p \v 28 Utu-utu badana murinai Noa na laḡani sinahu-toi imahui e mauri nohova. \v 29 Ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-taurahani-ta imahui: bena e mase. \c 10 \s1 Noa garana \p \v 1 Noa natuna tatoisi, Sem bona Ham bona Iafet, garadia bini, utu-utu badana murinai e havaradia. \p \v 2 Iafet natuna bini: Gomere bona Magog bona Madai bona Iavan bona Tubal bona Mesek bona Tira. \v 3 Gomere natuna bini: Asakena bona Rifat bona Togarama. \v 4 Iavan natuna bini: Elisa bona Tarasisi; bona Kitim besena bona Dodanim besena danu ia ese e havaradia. \v 5 Idia edia amo kone taudia iboudiai e vara, edia bese idau-idau ai bona edia gado idau-idau ai. \p \v 6 Ham natuna bini: Kusu bona Misraim bona Put bona Kanaan. \v 7 Kusu natuna bini: Seba bona Havila bona Sabata bona Raama bona Sabateka. Raama natuna bini: Seba bona Dedan. \v 8 Kusu ese danu Nimrod e havaraia; ia na lohia tauna gini-gunana tanobada ai. \v 9 Ia danu hetaraki tauna mai goadana Iehova vairanai; una dainai taunimanima edia hereva ta e tomu “Hetaraki tauna mai goadana Iehova vairanai, Nimrod bamona”. \v 10 Matamana ai ena basileia na Babel bona Ereke bona Akad bona Kalne, Sinara tanona ai. \v 11 Una tano amo e raka lasi, Asuria ela, Nineve hanuana e hadaia, ariarana mai lababadia e kara. Kala hanuana danu e hadaia, \v 12 bona Resene, Nineve bona Kala padadiai: ia na hanua bada-hereana. \v 13 Misraim ese e havaradia besedia bini: Ludim bona Anamim bona Lehabim bona Napatuhim \v 14 bona Patarusim bona Kasaluhim bona Kaftorim. Filistia taudia na Kasaluhim besena amo e vara. \p \v 15 Kanaan natuna bini: Sidono, tau roboana, bona Het. \v 16 E havaradia besedia danu bini: Iebusu bona Amoro bona Girigasa \v 17 bona Hivi bona Araka bona Sini \v 18 bona Aravada bona Semara bona Hamat. Gabeamo Kanaan iduhudia na e karoho, kaha idau-idau ai eha noho; \v 19 edia tano na Sidono amo e laomu ela bona Gasa, Gerara kahana ai, bona Lasa, Sodoma bona Gomora bona Adma bona Seboimi kahadia ai. \v 20 Ini iboudiai, mai edia iduhu idau-idau bona edia gado idau-idau bona edia tano idau-idau bona edia bese idau-idau na Ham ena amo e vara. \p \v 21 Sem danu, Iafet kakana, Ebere natuna tamadia, natuna mamaruanedia haida ma e havaradia. \v 22 Sem natuna bini: Elam bona Asuru bona Afasad bona Lud bona Aram. \v 23 Aram natuna bini: Usu bona Hulu bona Getere bona Masa. \v 24 Afasad ese Sela e havaraia, bona Sela ese Ebere e havaraia. \v 25 Ebere natuna mamaruanedia na rarua. Ta ladana na Peleg,\f + \fr 10:25 \ft “Peleg” anina be “e haria”.\f* badina be iena nega ai tanobada besedia na e haheparara. Tadina ladana na Iokotan. \v 26 Iokotan natuna bini: Alamodad bona Selefe bona Hasaramavete bona Iera \v 27 bona Hadoram bona Usala bona Dikila \v 28 bona Obala bona Abimael bona Seba \v 29 bona Ofiri bona Havila bona Iobab. Ini iboudiai na Iokotan natuna. \v 30 Edia tano na Mesa amo e laomu, mairiveina ororona ladana Sefara kahana ai. \v 31 Ini iboudiai, mai edia iduhu idau-idau bona edia gado idau-idau bona edia tano idau-idau bona edia bese idau-idau na Sem ena amo e vara. \p \v 32 Noa natuna garadia bini, edia uru ai bona edia bese ai: idia edia amo tanobada besedia iboudiai e vara, utu-utu badana murinai. \c 11 \s1 Babel \p \v 1 Tanobada idoinai taunimanima iboudiai gadodia be tamona, eredia danu heḡereḡere. \v 2 Nega ta, mairiveina kahana amo e laolaova ai, idia ese taora ta e davaria, Sinara kahana ai, bena unuseni ai e nohova. \v 3 Bena idia na e hereva heheni, eto, Mani raro nadidia aita kara, aita tunu namonamo. Bena idia ese e tunu rarodia e abi, nadi ai e halao, bona rarokaka ta e abia, hekamo ḡauna ai e halaoa. \v 4 Bena idia ma eto, Mani hanua ta aita hadaia, bona kohoro ta danu, kohoro dorina na guba ai baine kau; unu amo harida baita hadaea, tanobada kopina ai biata loa eva-eva na garina. \v 5 Bena Iehova e diho, hanua bona kohoro Adam besena ese e latebaia baine itaia eto. \v 6 Iehova eto, Idia na bese tamona, iboudiai danu edia gado tamona; ina na idia ese eme karaia matama, gabeai ḡau ta ikarana ma bae ura, daika ese baine laodia ahu? \v 7 Aina diho, edia gado baina ha-idaua, bena edia hereva na basie hediba heheni. \v 8 Taunabunai, Iehova ese e hakarohodia rohoroho, tanobada kahadia idoidiai; edia hanua ilarebana danu e hadokoa. \v 9 Taunabunai, una gabu ladana e hatoa Babel;\f + \fr 11:9 \ft “Babel” anina be “Daradara”.\f* badina be unuseni ai Iehova ese taunimanima edia gado e ha-idaua, bona unu amo ia ese e hakarohodia rohoroho, tanobada kahadia idoidiai. \s1 Abram senena \p \v 10 Sem garana bini. Sem ena mauri laḡanidia na sinahu ta negana ai, ia ese Afasad e havaraia, utu-utu badana laḡani rua vada e kororo murinai. \v 11 Afasad e vara murinai, Sem na laḡani sinahu-ima e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 12 Afasad ena mauri laḡanidia na toi-ahui ima negana ai, ia ese Sela e havaraia. \v 13 Sela e vara murinai, Afasad na laḡani sinahu-hani dikoana toi e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 14 Sela ena mauri laḡanidia na toi-ahui negana ai, ia ese Ebere e havaraia. \v 15 Ebere e vara murinai Sela na laḡani sinahu-hani dikoana toi e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 16 Ebere ena mauri laḡanidia na toi-ahui hani negana ai, ia ese Peleg e havaraia. \v 17 Peleg e vara murinai, Ebere na laḡani sinahu-hani toi-ahui e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 18 Peleg ena mauri laḡanidia na toi-ahui negana ai, ia ese Reu e havaraia. \v 19 Reu e vara murinai, Peleg na laḡani sinahu-rua dikoana taurahani-ta e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 20 Reu ena mauri laḡanidia na toi-ahui rua negana ai, ia ese Serug e havaraia. \v 21 Serug e vara murinai, Reu na laḡani sinahu-rua e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 22 Serug ena mauri laḡanidia na toi-ahui negana ai, ia ese Nahoro e havaraia. \v 23 Nahoro e vara murinai, Serug na laḡani sinahu-rua e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 24 Nahoro ena mauri laḡanidia na ruahui taurahani-ta negana ai ia ese Tera e havaraia. \v 25 Tera e vara murinai, Nahoro na laḡani sinahu-ta gwauta taurahani-ta e mauri nohova, natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 26 Tera ena mauri laḡanidia na hitu-hitu negana ai, ia ese Abram bona Nahoro bona Haran e havaradia. \p \v 27 Tera garana bini: Tera ese Abram bona Nahoro bona Haran e havaradia. Haran ese Lot e havaraia. \v 28 Tamana Tera do se mase negana ai, Haran e mase guna, e vara gabuna ai, Uru, Kaldea taudia edia hanua ta, unuseni ai eha mase. \v 29 Abram e headava; Nahoro danu e headava. Abram adavana ladana na Sarai. Nahoro adavana ladana na Milka, Haran natuna. Una Haran natuna na Milka bona Iska. \v 30 Sarai na e gabani. \p \v 31 Tera ese natuna Abram bona tubuna Lot, Haran natuna, bona ravana Sarai, Abram adavana, e abidia, Kaldea taudia edia hanua, Uru, amo e hakaudia lasi, Kanaan tanona baela eto. Bena gabu ta ai e kau, ladana Haran, unuseni ai e noho. \v 32 Tera ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahurua dikoana ima Tera na Haran ai e mase. \c 12 \s1 Dirava ese Abram e abia hidi \p \v 1 Una negana ai Iehova ese Abram e hamaoroa, eto, Emu tano bona varavaramu bona tamamu ena ruma ba rakatanidia, lau ese baina hamaorolaimu tanona baola. \v 2 Lau ese bese badana ai baina halaomu; baina hanamomu, ladamu baina imodaia, hahenamo tauna ai baola. \v 3 Oi bae hanamomu taudia na baina hanamodia, a oi baine hadikamu tauna na baina hadikaia. Oi daimu ai tanobada besedia idoidiai do bae namo. \p \v 4 Bena Abram na vada ela, Iehova ese e haduaia heḡereḡerena; Lot danu ia ida ela. \v 5 Abram ena mauri laḡanidia na hitu-ahui ima, Haran e rakatania negana ai. Abram ese adavana Sarai bona vavana Lot e hakaudia lao, edia kohu iboudiai bona edia hesiai memerodia Haran ai e davaridia danu e laohaidia; e tore tore isi, Kanaan tanona baela eto. Bena Kanaan tanona ai e kau. \v 6 Abram ese tano e rakaia hanai ela Sekem, ela bona au helaḡana ladana More. Una negana ai Kanaan taudia na dounu e nohova una tano ai. \v 7 Bena Iehova na Abram vairanai e hedinarai, eto, Lau ese ina tano na oi garamu baina henidia. Bena Abram ese ihaboulaina patana ta e larebaia, Iehova ena, Iehova ese ia vairanai e hedinarai gabuna ai. \v 8 Bena ia ese una gabu e rakatania, ororo ta, Betele mairiveina kahana ai, ela, unuseni ai e taruha; Betele na tahodiho kahana ai, Ai na mairiveina kahana ai. Unuseni ai danu ihaboulaina patana ta e larebaia, Iehova ena. bona Iehova ladana e hahanea. \v 9 Ma eha laolao, diho kahana ela. \s1 Abram Aigupto ela \p \v 10 Una tano ai doe vada e vara dainai, ia na diho kahana ma ela, Aigupto ai baine hanoho eto, badina be doe na bada herea. \v 11 Bena Aigupto vada e kahira ai, ia ese adavana Sarai e hereva henia, eto, Momokani, oi na hane namo: \v 12 lau na tomamu Aigupto taudia bae itamu negana ai, idia baeto “Ina na ia adavana”, bena lau bae alagu mase bona oi bae abimu mauri. \v 13 Benaini, baoto oi na lau taihugu, bena oi daimu ai baina namo bona baina mauri danu. \v 14 Taunabunai, Abram na Aigupto ai e kau negana ai, Aigupto taudia ese hahine na e itaia, ia na hane namo. \v 15 Farao ena lohia taudia ese danu e itaia, bena idia ese Farao vairanai e heatolaia. Bena e hakaua dae Farao ena ruma ai. \v 16 Bena Farao ese Abram e kara namo henia, hahine dainai: mamoe bona boromakau bona doniki bona hesiai taudia bona hesiai hahinedia bona kamelo e henia momomomo. \p \v 17 A Iehova ese hisihisi dikadia amo Farao mai ena ruma taudia ida e hahisidia, Sarai, Abram adavana, dainai. \v 18 Bena Farao ese Abram e boiria, e gwau henia, eto, Ede vada o karagu toma? Dahaka dainai oi so hamaorogu ia na oi adavamu? \v 19 Edeheto o koigu, oto ia na oi taihumu; bena na adavaia? Vadaeni, adavamu binai: bavabia, ba raka oho. \v 20 Bena Farao ese ena hesiai taudia e haduadia, bae hakaua lao; bena e hakaua ela, ia mai adavana mai ena kohu idoinai ida. \c 13 \s1 Abram bona Lot e haheparara \p \v 1 Abram ese Aigupto tanona e rakatania, ia mai adavana ida. Ena kohu idoinai e laohaia; Lot danu e hakaua lao. Idia na diho kahana amo e lou. \p \v 2 Abram ena boromakau na momo herea, ena \it silver\it* bona ena \it gold\it* danu momo herea. \v 3 Diho kahana amo e laolao ela, Betele ai e kau, ena taruha gabuna gunana ai ma e taruha, Betele bona Ai padadiai; \v 4 gunaguna ihaboulaina patana e larebaia gabuna bunai. Unuseni ai Abram ese Iehova ladana e hahanea. \v 5 Lot danu, Abram e bamoa tauna, ena mamoe bona ena boromakau na momo, ena dabua kalagadia danu momo. \v 6 Taunabunai una tano na dia heḡereḡere idia raruosi gabu tamona ai bae noho hebou, badina na edia kohu na momo bona gabu na dia bada. \v 7 Bena Abram ena boromakau ireḡudia taudia na Lot ena boromakau ireḡudia taudia ida e heai. Una negana ai Kanaan taudia bona Perisi taudia na una tano ai e nohova. \p \v 8 Bena Abram ese Lot e hamaoroa, eto, Mani ita raruosi basita heai, eda boromakau ireḡudia taudia danu basie heai, badina be ita na varavara. \v 9 Tano idoinai na oi vairamu ai mia, ani? Mani emu kara, egu ai ba raka siri; oi na lauri kahana boma lao, lau be idiba kahana bama lao; eiava oi na idiba kahana boma lao, lau be lauri kahana bama lao. \v 10 Bena Lot na e gaga isi, Ioridane kourana e itaia, idoinai mai ranuna: Iehova ese Sodoma bona Gomora do se habua tari negana ai una tano na Iehova ena imea na heto, eiava Aigupto tanona, Soara dalana ai e laomu, na heto. \v 11 Bena Lot na Ioridane kourana idoinai e abia hidi, mairiveina kahana ela. Idia raruosi na e haheparara. \v 12 Abram na Kanaan tanona ai e noho; bona Lot na taora hanuadia ela, Sodoma kahana ai e taruha. \v 13 A Sodoma taudia na didika, Iehova vairanai e kara havara. \p \v 14 Bena Lot e raka oho murinai Iehova ese Abram e hereva henia, eto, A gaga isi; o ginimu gabuna ai ba roha roha, mirigini kahana ai, diho kahana ai, mairiveina kahana ai, tahodiho kahana ai. \v 15 Badina be o itaiamu tanona idoinai baina henimu, bona oi garamu baina henidia ela bona hanaihanai. \v 16 Oi garamu na tano ḡahuna na heto baina hahutumadia; taunabunai, tau ta tano ḡahuna dimura-dimuradia iduahidia bema diba, ia na oi garamu iduahidia bema diba. \v 17 A tore isi, ina tano ba rakaia hanai, latana amo, lababana amo; badina be lau ese baina henimu. \v 18 Bena Abram na ena dabua kalagana e lokua, e tore isi, ela, Heberon ai e taruha, Mamare ena au helaḡadia badidiai. Unuseni ai ihaboulaina patana ta e larebaia, Iehova ena. \c 14 \s1 Abram eha tuari \p \v 1 Amarafel ese Sinara tanona e lohiaia, Ariok ese Elasara tanona e lohiaia, Kedoralaomere ese Elam tanona e lohiaia bona Tidala ese Goimi tanona e lohiaia negana ai, \v 2 idia hahaniosi eha tuari, Bera, Sodoma pavapavana, bona Birisa, Gomora pavapavana, bona Sinab, Adma pavapavana, bona Semebere, Seboimi pavapavana, bona Bela (ladana ta be Soara) pavapavana, e tuari henidia. \v 3 Ini iboudiai na Sidim kourana ai e tuari: tadi gohuna be unuseni ai. \v 4 Laḡani gwauta-rua idia ese Kedoralaomere isiaina e lao heniava, a laḡani ihagwauta-toina ai idia na e gwau edeede. \v 5 Bena laḡani ihagwauta-hanina ai Kedoralaomere bona ia e duruava lohiadia na e tore isi, Refaim taudia na Astaroto-karanaimi ai e hadareredia, bona Susim taudia na Ham ai e hadareredia, bona Emim taudia na Savekiriataimi ai e hadareredia, \v 6 Hori taudia danu edia ororo, ladana Seiri, ai e hadareredia, bona e hahavadia lao ela bona El-paran, tano ḡaḡaena badinai. \v 7 Bena e lou ema bona En-mispat (ladana ta be Kade); bena Amalek taudia edia tano e havahua, bona Amoro taudia Hasasono-tamara ai e nohova edia tano danu. \v 8 Bena Sodoma pavapavana bona Gomora pavapavana bona Adma pavapavana bona Seboimi pavapavana bona Bela (ladana ta be Soara) pavapavana e tore isi, Sidim kourana ela, tuari totona; \v 9 idia laima-osi ese Kedoralaomere, Elam pavapavana, bona Tidala, Goimi pavapavana, bona Amarafel, Sinara pavapavana, bona Ariok, Elasara pavapavana, hahaniosi na e tuari henidia. \v 10 Una Sidim kourana na mai kopukopuna, bena Sodoma pavapavana bona Gomora pavapavana e darere negana ai e heau, kopukopu ai eha heau kau, eha mase. A taunimanima oredia na ororo ai e heau mauri. \v 11 Bena pavapava hahaniosi ese kohu idoinai bona aniani idoinai e dadi ore, Sodoma ai bona Gomora ai; bena e raka oho. \v 12 Lot, Abram vavana, Sodoma ai e nohova; bena idia ese ia danu e abia mauri, e laohaia, mai ena kohu idoinai. \p \v 13 Bena e heau mauri tauna ta ela, Abram, Heberu tauna, e hamaoroa. Ia na Mamare, Amoro tauna, Eskol bona Anere kakadia, ena au helaḡadia badibadi-diai e nohova, bona idia tatoiosi ida e hetura. \v 14 Abram na e kamonai, vavana vada e abia mauri, bena ia ese ena hesiai taudia, ena taruha ai e nohova taudia, e haboudia, tuari ḡaudia e henidia, una tuari oreana muridia amo e hakaudia lao, ela bona Dan. \v 15 Hanuaboi ai ena orea e hapararaia, kahana kahana amo e tuari henidia, e hadareredia, e hahavadia ela bona Hoba, Damasko mirigini kahana ai. \v 16 Kohu idoinai e abia lou, bona vavana Lot mai ena kohu ida, bona hahine, bona hanua taudia loḡora. \s1 Abram bona Melkisedek \p \v 17 Kedoralaomere mai bamona ida e hadareredia, bena e lou ai na Sodoma pavapavana ida e hedavari Save kourana ai (Pavapava ena Koura). \v 18 Bena Melkisedek, Salem pavapavana, Dirava Herea Mikamika ena hahelaḡa tauna, ese flaoa bona vine ranuna e laohai, e dabara. \v 19 Ia ese Abram e hanamoa, eto, Dirava Herea Mikamika, guba bona tanobada ikaradia Diravana, ena hahenamo be Abram latanai baine mia; \v 20 Dirava Herea Mikamika danu aita imodaia, badina be ia ese oi inaimu na imamu ai vada e atodia kau. Bena Abram ese e abi kohudia iboudiai e karoadia, karoa gwauta; bena karoa ta Melkisedek e henia. \v 21 Bena Sodoma pavapavana ese Abram e hamaoroa, eto, Abi-mauri taudia lau ba henigu, a kohu be oi ese bavabi. \v 22 A Abram ese Sodoma pavapavana e haere henia, eto, Lau ese Iehova, Herea Mikamika Diravana, guba bona tanobada ikaradia Diravana, vada na gwvau henia hamata, \v 23 dabua varona ta eiava tamaka varona ta oiemu ai basina abia, gabeamo baoto “Lau ese Abram ena taḡa na henia” na garina. \v 24 Egu memero adia aniani mo ba henigu; a kohu be e bamogu taudia tatoiosi, Anere bona Eksol bona Mamare, ahudia ba henidia, vadaeni. \c 15 \s1 Dirava ena gwau-hamata Abram enai \p \v 1 Unu ḡau muridiai, Iehova ena hereva na Abram enai e kau, mata hanai ai. Iehova eto, Abram, basio gari, lau na oiemu kesi, ahumu danu baine bada. \v 2 Bena Abram eto, Ḡaubada Iehova e, dahaka ba henigu? Lau na asi natugu; dihigu be hari Eliesere, Damasko tauna. \v 3 Abram ma eto, Natugu ta so henigu dainai, hesiai merona egu ruma ai e vara na dihigu ai bainela. \v 4 Bena Iehova ena hereva enai ma e kau, eto, Ina tau na dia oi dihimu; natumu adorana do baine vara, dihimu ai bainela. \v 5 Bena e hakaua lasi murimuri ai, eto, A gaga dae, guba ba itaia, hisiu ba duahidia diba eiava lasi: oi garamu danu unu bae hutuma toma. \v 6 Bena Abram ese Iehova e abidadama henia; una dainai maorona e gwauraia. \p \v 7 Bena Iehova ese e hereva henia lou, eto, Lau Iehova ese Uru, Kaldea hanuana, amo na hakaumu lasi, ina tano baina henimu halaoreana, emu tano korikori ai bainela. \v 8 Abram eto, Ḡaubada Iehova e, ede baina diba toma ina na egu tano korikori ai bainela? \v 9 Iehova eto, Boromakau hahinena ta bavabia, laḡani toi ḡauna, bona nani hahinena ta, laḡani toi ḡauna, bona mamoe maruanena ta, laḡani toi ḡauna, bona kerea ta bona pune natuna ta. \v 10 Ini iboudiai e abi, e ivadia parara, ahu rua ai e habou, a manu na se ivadia. \v 11 Bena galo na unu vamu ai e roho kau, to Abram ese e luludia. \p \v 12 Dina e diho, bena Abram matana e mahuta, bona gari bada ese e butua tao. \v 13 Bena Iehova ese Abram e hereva henia, eto, Ba diba ḡoevaḡoeva: garamu be sinahu-hani idau tano ai bae noho, daḡedaḡe taudia isiaidia bae lao heni; \v 14 a isiaina bae lao heni besena lau ese baina hahemaoro henia; bena ia bogaragina amo bae raka lasi, mai edia taḡa. \v 15 Oi be tubu tama dekedia do baola mai mainomu ida: burukamu ai ba mase, bena bae gurimu. \v 16 A idia be uru ihahanina ai ina tano bae lou henia, badina be Amoro taudia ese edia kara havara do asie haḡuḡuru. \p \v 17 Dina e kerekere, hanua e boi; bena Abram ese lahi mai kwalahuna e itaia, e kara kede na heto, unu vamu ahu rua padadiai. \v 18 Una dina ai Iehova ese Abram e gwau henia hamata, eto, Lau ese ina tano na oi garamu vada na henidia, Aigupto sinavaina amo ela bona sinavai badana, ladana na Eufrate: \v 19 Kene taudia edia tano, Kenisi taudia edia tano, Kadamono taudia edia tano, \v 20 Hiti taudia edia tano, Perisi taudia edia tano, Refaim taudia edia tano, \v 21 Amoro taudia edia tano, Kanaan taudia edia tano, Girigasa taudia edia tano, bona Iebusu taudia edia tano. \c 16 \s1 Ismael e vara \p \v 1 Sarai, Abram adavana, vada e gabani, natuna ta se havaraia iena. Ia na mai ena hesiai hahinena ta, hane Aigupto, ladana be Hagara. \v 2 Bena Sarai ese Abram e hamaoroa eto, Dibamu Iehova ese natumu ta se henigu; na noimumu, egu hesiai hahinena avabia; readia natugu ta iena amo baina abia. Bena Abram ese Sarai ena hereva e abia dae. \v 3 Taunabunai, Abram na laḡani gwauta Kanaan tanona ai vada e noho negana ai, Sarai ese ena hesiai hahinena Hagara, hane Aigupto, e abia, adavana Abram e henia, baine adavaia. \v 4 Bena ia na Hagara ida e eno bou. Bena hahine na e rogorogo; bena dibana vada e rogorogo dainai ia ese biaguna hahinena se matauraia. \v 5 Bena Sarai ese Abram e gwau henia, eto, Oiemu kerere ese vada e hadikagu; egu hesiai hahinena na henimu, bavadavaia, a dibana vada e rogorogo dainai ia na se matauraigumu: Iehova ese ita raruosi baine hahemaoro henida. \v 6 A Abram ese Sarai e haere henia, eto, Hahine na oi imamu ai; emu ura heḡereḡerena ba kara henia. Bena Sarai ese e daḡedaḡe henia, ela bona hahine na e heau. \p \v 7 Bena Iehova ena aneru ta ese tano ḡaḡaena ai e davaria, ranu gurina ta badibadinai. Una ranu gurina na Suru dalana ai. \v 8 Ia eto, Hagara, Sarai ena hesiai hahinemu, ede amo oma bona ede bo laomu? Hahine na e haere, eto, Biagugu hahinena Sarai vairana amo vada na heau. \v 9 Aneru ma eto, A lou lao, ia erena ba kamonai. \v 10 Iehova ena aneru ma eto, Oi garamu lau ese baina hahutumadia, basie duahidia diba. \v 11 Iehova ena aneru ma e hamaoroa lou, eto, Benaini, vada o rogorogomu; mero ta bavabia, ladana ba hatoa Ismael,\f + \fr 16:11 \ft “Ismael” anina be “Dirava e kamonaimu”.\f* badina be Iehova ese emu tai vada e kamonai. \v 12 Ia na raka edea tauna ai bainela; ia ese taunimanima iboudiai baine inai henidia, bona taunimanima iboudiai ese ia bae inai henia. Ia na tadikakana edia noho gabudia mairiveina kahana ai baine noho. \v 13 Bena hahine ese Iehova, e hereva henia Diravana, ladana e hahanea, eto, Vada o ha=eregumu Diravamu! Badina be ia eto, Tano ḡaḡaena ai vada na mata hanai, e hahedinarai henigu Diravana vada na itaia. \v 14 Taunabunai una ranu gurina ladana e hatoa Mauri bona Mata-hanai Gurina: ia na Kade bona Bered padadiai. \p \v 15 Bena Hagara na e mara, mero ta e abia, Abram ena; bena Abram ese natuna, Hagara ese e havaraia merona, ladana e hatoa Ismael. \v 16 Hagara ese Ismael e havaraia negana ai, Abram ena mauri laḡanidia na taurahaniahui tauratoi. \c 17 \s1 Dirava ese Taravatu Abraham e henia \p \v 1 Abram ena mauri laḡanidia na taurahanai-ta-ahui taurahani-ta negana ai, Iehova ese ienai e hedinarai, e hereva henia, eto, Lau na Siahu Diravana; lau vairagu ai ba raka mai maoromaoromu ida; \v 2 taravamu aina atua raruosi eda, bona garamu baina hahutumadia. \v 3 Bena Abram na tano ai e goru diho; bena Dirava ese e hereva henia, eto, \v 4 Lau ese taravamu na atuamu: bese diaḡau do ba havaradia lau daigu ai. \v 5 Ladamu danu basie hatoa lou “Abram”, a ladamu bae hatoa “Abraham”,\f + \fr 17:5 \ft “Abraham” anina be “Hutuma tamadia”.\f* badina be bese diaḡau ihavaradia tauna ai vada na halaomu. \v 6 Garamu lau ese baina hahutumadia, bese idau-idau do ba havaradia, hanua pavapavadia danu oiemu amo bae vara. \v 7 Taravamu na atuamu be lau ese baina badinaia ita raruosi eda, bona garamu murimu ai bae vara edia, ela bona uru iboudiai, baine mia hanaihanai taravatuna: emu Dirava ai bona murimu ai bae vara garamu edia Dirava ai do bainala. \v 8 Oi ese o noholaia hedoa-hedoamu tanona na oi bona murimu ai bae vara garamu danu baina henimui, Kanaan tanona idoinai na umui emui ela bona hanaihanai: lau na emui Dirava ai bainala. \p \v 9 Dirava ese Abraham ma e hamaoroa, eto, Oi danu egu taravatu do ba badinaia, oi bona murimu ai bae vara garamu ela bona uru idoidiai. \v 10 Ba badinaia, bona murimu ai bae badinaia. taravatuna binai: emui maruane iboudiai bae peritomedia, \v 11 kopimui bae ivadia, eda taravatu toana. \v 12 Uru iboudiai lalodiai, vara matamata mamaruanedia edia vara dinadia bae taurahani ai na bae peritomedia, umui emui ai bae vara memerodia, bona emui hesiai hahinedia ese emui ruma ai bae havaradia memerodia, idau bese memerodia edia bese taudia ediai ba hoidia danu bae peritomedia. \v 13 Emui ruma ai bae vara memerodia bona ba hoidia memerodia, iboudiai ba peritomedia: unu amo egu taravatu toana na kopimui ai baine mia, badina be ia na mia-hanaihanai taravatuna. \v 14 A maruane ta basiema peritomea, ia na asi ahuna ena bese ai; ia na egu taravatu itata-utuna tauna. \p \v 15 Dirava ese Abraham ma e hamaoroa, eto, Adavamu Sarai ladana basio hatoa lou “Sarai”, a ladana ba hatoa “Sara”. \v 16 Lau ese baina hanamoa, natumui ta baine vara: momokani, baina hanamoa, ia na bese idau-idau sinadia ai bainela; hanua pavapavadia ia ese baine havaradia. \v 17 Bena Abraham na tano ai e goru diho, to lalona ai e kiri, eto, Ena mauri laḡanidia na sinahu-ta tauna ese natuna baine havaraia a? Sara danu ena mauri laḡanidiana taurahani-ta-ahui be baine mara a? \v 18 Bena Abraham ese Dirava e noia, eto, Ismael na oi vairamu ai bema noho bema namo. \v 19 A Dirava ese Abraham e haere henia, eto, Lasi, adavamu Sara ese natumu ta baine havaraia, ladana ba hatoa Isaak.\f + \fr 17:19 \ft “Isaak” anina be “Kiri”.\f* Egu taravatu baina badinaia ienai bona murinai bae vara garana ediai, ela bona hanaihanai. \v 20 A Ismael ome gwauraia herevana vada na kamonai; benaini, vada na hanamoamu, ia besena baine vara, garana bae hutuma; lohia gwauta-rarua ia ese baine havaradia, bese badana ai baina halaoa. \v 21 A egu taravatu na Isaak enai baina badinaia, merona bunai Sara ese baine abia, laḡani vairai. \v 22 Dirava ese ena hereva e hadokoa, bena ia ese Abraham e rakatania. \p \v 23 Bena Abraham ese natuna Ismael e abia, bona ena hesiai tataudia iboudiai, ena ruma ai e vara taudia bona e hoidia taudia danu, e abidia, iboudiai e peritomedia una dina ai, kopidia e ivadia, Dirava ese e haduaia heḡereḡerena. \v 24 Abraham ena mauri laḡanidia na taurahani-ta-ahui taurahanita, e peritomea negana ai. \v 25 Natuna Ismael ena mauri laḡanidia na gwauta toi, e peritomea negana ai. \v 26 Abraham mai natuna Ismael ida dina tamona ai e peritomedia. \v 27 Ena ruma tataudia iboudiai danu, ena ruma ai e vara taudia bona bese idau edia amo e hoidia taudia, iboudiai na ia ida e pentomedia nega tamona ai. \c 18 \s1 Dirava ese Abraham ma e hahedinarai henia \p \v 1 Iehova ese Abraham enai ma e hedinarai lou, Mamare ena au Helaḡadia badidiai. Negana be dina tubua, bona ia na ena dabua kalagana iduarana ai e helaiva. \v 2 Ia na e gaga isi, tatau tatoi e itadia, ia vairanai gigini; e itadia negana ai, ia na ena dabua kalagana iduarana amo e heau lasi, tano ai e goru diho, \v 3 eto, Ḡauka e, boma lalo namo henigu, lau, emu hesiai tauna, basioma rakagu hanai. \v 4 Mani ranu taina ae mailaia, aemui bae huri, bena ina au ikerukeruna ai lagamui bavani. \v 5 Aniani taina danu mani aina mailaia, taumui ihagoadadia; gabeamo emui dala ai do ba raka. Lau, emui hesiai tauna, egu ai vada o kau badina korikori binai. Idia eto, Emu hereva heḡereḡerena vada ba karaia. \p \v 6 Bena Abraham na dabua kalagana ai e heau vareai, Sara e hamaoroa, eto, Flaoa irau autoi avabi, ba kuia, ataga ba gabu. \v 7 Bena e heau lao, ena boromakau serina ai boromakau natuna ta, hidiona manoka-manokana bona mai digarana ḡauna, e abia, ena hesiai tauna ta e henia; bena ia ese e nadua haraḡa-haraḡa. \v 8 Bena bata bona rata e abi, bona ena mero ese e nadua boromakauna; bena hari tatoiosi vairadiai e dabara, au ikerukeruna ai, bona badibadidiai e gini ela bona vada e aniani vaitani. \p \v 9 Bena idia ese e nanadaia, eto, Adavamu Sara be edeseni ai? Ia eto, Ia na dabua kalagana lalonai. \v 10 Bena idia ta eto, Laḡani vairai do baina lou henimu, bena adavamu Sara baine mara, mero ta baine abia. Sara na dabua kalagana iduarana murinai gini, bena ia ese una hereva e kamonai. \v 11 Una negana ai Abraham bona Sara vada e buruka herea, bona Sara ena nega vada e hanaia. \v 12 Taunabunai, Sara na e kiri, eto, Egu nega vada e ore, bona adavagu danu vada e buruka, be, moale baina davaria diba a? \v 13 Bena Iehova ese Abraham e nanadaia, eto, Dahaka dainai Sara e kirimu, e tomu “Burukagu ai natugu ta baina abia a”? \v 14 Be, hoa karana ta mia Iehova basine karaia diba, a? Laḡani vairai, vada na gwauraia hamata negana ai, do baina lou henimu, bena Sara ese natuna baine abia. \v 15 Bena Sara e heḡore, eto, Lau na asina kiri. Badina be ia na e gari. A ia eto, Lasi, oi na o kiri. \p \v 16 Bena hari tatoiosi e tore isi, Sodoma dalana ai e raka; bona Abraham ese dala ai e bamodia. \v 17 Bena Iehova eto, Egu kara na Abraham ena amo baina hunia, namo eiava? \v 18 Badina be Abraham na bese badana bona goadana ai bainela, bona tanobada besedia iboudiai na ia dainai hahenamo bae abia. \v 19 Badina be vada na abia hidi, ia ese natuna bona garana do baine reḡudia, idia na Iehova ena dala ai bae raka, bona kara namodia bona maoromaorodia bae kara, Iehova ese ena gwauhamata Abraham enai baine hamomokania helaoreana. \v 20 Bena Iehova eto, Sodoma bona Gomora haridia na didika bona edia kara havara danu na babada heherea dainai, \v 21 harihari vada baina diho, baina itadia, edia kara na unu haridia dikadia egu ai vada e kau heḡereḡeredia eiava lasi: baina diba ḡoevaḡoeva. \v 22 Bena hari raruosi na e raka oho, Sodoma dalana ai ela; a Abraham na dounu Iehova vairanai gini. \p \v 23 Bena Abraham na e raka kahira, e nanadaia, eto, O, kara maoromaoro taudia na kara dika taudia ida ba habuadia tari hebou a? \v 24 Bema kara maoromaoro taudia imahui nonoho una hanua ai, ba habuaia tari a? Basio bogaia hisi, unu kara maoromaoro taudia imahui daidiai a? \v 25 Kara maoromaoro taudia bona kara dika taudia na basio aladia bou ani? Kara maoromaoro taudia bona kara dika taudia ahudia bae tamona na dia oiemu kara ani? Tanobada idoinai ihahemaoro-henina Diravana basine kara maoromaoro a? \v 26 Bena Iehova eto, Sodoma lalonai kara maoromaoro taudia imahui baina davaridia, hanua idoinai baina bogaia hisi idia daidiai. \v 27 Bena Abraham ma e hereva, eto, Lau na ḡahu kavakava mo, to lalogu vada na ha-aukaia Ḡaubada iherevahenina: \v 28 readia kara maoromaoro taudia hariahui ima mo nonoho; o, hanua idoinai ba habuaia tari, ima mo lasi dainai a? Iehova eto, Hari-ahui ima baina davaridia, hanua na basina habuaia tari. \v 29 Ia na ma eto, Readia hari-ahui nonoho dahaka. Iehova eto, Hari-ahui daidiai baina bogaia hisi. \v 30 Ma eto, Ḡaubada e, baina noinoi lou basio badu ani? Toi-ahui bema noho ede bema heto? Iehova eto, Toi-ahui baina davaridia, basina habuaia tari. \v 31 Ma eto, Lalogu vada na ha-aukaia, Ḡaubada ihereva-henina: ruahui bema noho, ede bema heto? Iehova eto, Ruahui daidiai baina bogaia hisi. \v 32 Ma eto, Ḡaubada e, basio badu, ina nega tamona mo ma baina noinoi: gwauta hona bema noho, ede bema heto? Iehova eto, Gwauta daidiai baina bogaia hisi. \v 33 Iehova na Abraham ida e hereva-hereva vaitani, bena ena dala e raka lao, a Abraham na ena noho gabuna e lou henia. \c 19 \s1 Sodoma e dika \p \v 1 Aneru raruosi na Sodoma ai e kau, dina kerekerena ai. Lot na hanua ikoukouna ai e helai, bena e itadia negana ai na vairadiai e heau, tano ai e goru diho, \v 2 eto, Egu lohia e, lau, emui hesiai tauna, egu ruma ai mani a dae kau, ba noho rani, aemui danu ba huri; bena daba ai ba tore isi, emui dala ai ba raka. Idia eto, Lasi; hanua ariarana ai baia noho rani. \v 3 To e noidia goadagoada, bena idia na ia ida e dae kau, ena ruma ai e raka vareai. Bena ia ese aniani e nadua, bona flaoa kavakava, se hatubua ḡauna, e gabua, e dabara, bena raruosi e ani. \v 4 Idia na do asie hekure ai, hanua taudia kikina-badana, hari Sodoma taudia, hanua kahadia iboudiai amo e heau bou heau bou ela, ruma na e ginia hegege. \v 5 Bena idia ese Lot e boi henia, eto, Hari hanuaboi emu ruma ai e dae kau taudia be edeseni ai? Ba hakaudia lasi; baia dibadia. \v 6 Bena Lot na iduara amo e raka lasi bona iduara e koua ia murinai; \v 7 bena e hamaorodia, eto, Tadikakagu e, ina kara dikana basio karaia. \v 8 A itaia, natugu raruosi nonoho, ulato rami-hebou: mani aina hakaudia lasi emui ura heḡereḡerena ba kara henidia. A ini raruosi basio hadikadia, badina be egu guhi metaina ai e nohomu. \v 9 A idia eto. A gini siri. Ma eto, Ina tau sibona ema, bogaragidai e noho hedoamu: matona. baine hahemaoro henida e tomu. Harihari idia baia hadikadia maraḡi, a oi baia hadikamu bada. Bena idia ese Lot e doria siri, iduara bae taraia patapata eto. \v 10 To unu raruosi na ruma lalona amo imadia e toi roro, Lot e veria vareai, bena iduara e koua ahu. \v 11 A ariara ai e gini hebouva taudia kikina-badana na matadia e hakepuludia; bena iduara e tahua malakamalaka ela bona e hesiku. \p \v 12 Bena hari raruosi ese Lot e nanadaia, eto, Varavaramu iboudiai bini eiava? Bema ravamu eiava natumu mamaruanedia eiava natumu hahinedia haida ina hanua ai nonoho, ina gabu amo ba hakaudia lasi. \v 13 Badina be ina gabu baia habuaia tari, badina be haridia dika-hereadia na Iehova enai vada e kau, taunabunai Iehova ese vada e siaimai, baia habuaia tari. \v 14 Bena Lot e raka lasi, ela, ravana, ia natuna hahinedia haida adavadia, e hereva henidia, eto, A tore tore isi, ina gabu aita rakatania, badina be Iehova ese ina hanua baine habuaia tari. To ravana banava ia e hevaseha henidia eto. \p \v 15 Daba e rere, bena hari aneru ese Lot e haduaia goadagoada, eto, A tore isi haraḡa-haraḡa, adavamu bona natumu ulatodia raruosi bini avabidia, baola; ina hanua ihabua-tarina ai oi danu ba mase na garina. \v 16 E halahe, bena raruosi ese ia imana bona adavana imana bona natuna ulatodia raruosi imadia e abi, hanua murimurinai e hakaudia lasi; badina be Iehova ese e bogaia hisi. \v 17 E hakaudia lasi, bena eto, Ba heau mauri, basio roha muri, taora ai basio halahe. Ororo ba heau lao, ba mase na garina. \v 18 Bena Lot ese e noidia, eto, Egu lohia e, dia unuheto. \v 19 Mani a itagu, emui hesiai tauna; vada o harihari henigu bona vada o bogagu hisi bona vada o hamaurigu. A lau na asi goadagu ororo baina heau henidia, hahedika ese baine ḡavagu tao, bena baina mase. \v 20 A una hanua na kahirakahira, baina heau henia diba; ia danu hanua maraḡina mo. Mani emui kara unu bainala. Ia na hanua maraḡina ani? Bena mauri baina davaria. \v 21 Bena Iehova eto, Emu noinoi tamona binai ma na abia daemu; hari o noilaiamu hanuana na basina habuaia tari. \v 22 Ba lao henia haraḡa; badina be ḡau ta basina karaia diba ela bona oi na unuseni ai ba kau. Una dainai una hanua ladana e hatoa Soara.\f + \fr 19:22 \ft “Soara” anina be “Maragi”. \f* \p \v 23 Dina e taolara ai Lot na Soara ai e kau. \v 24 Bena Iehova ese nadi siahudia bona lahi na guba amo e hadiho, Sodoma bona Gomora latadiai. \v 25 Unu hanua ruaosi, bona una taora idoinai, bona hanua taudia, bona taora ai e vara ḡaudia, ibouboudiai ia ese a habuadia tari. \v 26 A Lot adavana e roha muri, bena ia na damena nadina ai e hahelao. \v 27 Una daba ai Abraham e tore isi, Iehova ida e hereva-hereva gabuna e raka henia; \v 28 e roha lao, Sodoma bona Gomora bona taora idoinai e ita, una tano idoinai ai kwalahu e daeva, amu kwalahuna na heto. \p \v 29 Unuhetomana, taora hanuadia e habua tari negana ai, Dirava ese Abraham e laloa, bona Lot e hamauria, e noho kau heni hanuadia e habua tari negana ai. \p \v 30 Bena Lot na Soara e rakatania, ororo e dara dae, unuseni ai e nohova, natuna ulatodia raruosi ida; badina be Soara ai baine noho na garina e gariva. Ia mai natuna ulatodia raruosi ida kohua ta ai e nohova. \v 31 Bena hane guna ese tadina e hamaoroa, eto, Tamada e burukamu, bona asi tauna ta tanobada ai baine adavada tanobada ena kara heḡereḡerena. \v 32 Aitala, tamada na vine ranuna amo baita hakekeroa, bena ia ida baita eno bou, tamada ena amo natuda baita abidia. \v 33 Bena una hanuaboi vine ranuna amo tamadia e hakekeroa, bena hane guna na ia ida e eno bou; a ia be ena hekure negana bona ena toreisi negana asi dibana. \v 34 Daba ai, hane guna ese tadina e hamaoroa, eto, Boi hanuaboi lau na tamagu ida na eno bou; hari hanuaboi ma baita hakekeroa lou, bena oi danu ia ida ba eno bou; bena ita raruosi na tamada ena amo natuda baita abidia. \v 35 Bena una hanuaboi danu idia ese tamadia e hakekeroa; bena hane muritai na ia ida e eno bou; a ia be ena hekure negana bona ena tore isi negana asi dibana. \v 36 Taunabunai Lot natuna ulatodia raruosi na tamadia ese e harogorogodia. \v 37 Bena hane guna na mero ta e abia, ladana e hatoa Moab; Moab besena taudia iboudiai ema bona harihari senedia na ia. \v 38 Hane muritai danu mero ta e abia, ladana e hatoa Ben-ami; Amono besena taudia iboudiai ema bona harihari senedia na ia. \c 20 \s1 Abraham Gerara ai \p \v 1 Una negana ai, Abraham na e tore isi, eha laolao, diho kahana ela, Gerara ai e noho, Kade bona Suru padadiai. \v 2 Bena Abraham ese Sara e herevalaia, eto, Ia na taihugu. Bena Abimelek, Gerara pavapavana, ese e abia. \v 3 Bena Dirava ese Abimelek e hahedinarai henia nihi ai, eto, A kamonai: oi na mase tauna, hari o abia hahinena dainai, badina be ia na tau ta adavana. \v 4 A Abimelek na hahine do se raka henia kahi. Bena ia eto, Ḡaubada e, kara maoromaoro besena ba hamasea a? \v 5 Hari tau ese e hamaorogu, eto “Ina na lau taihugu”, ani? Bona hahine ese danu e hamaorogu, eto “Ia na lau taihugu”. Mai lalogu maoromaorona bona mai imaḡu ḡoevaḡoevadia ida ina kara vada na karaia. \v 6 Bena Dirava ese nihi ai e haere henia, eto, Lau dibagu oi na mai lalomu maoromaorona ida vada o karaia. Lau danu vada na rumu, vairagu ai ba kerere na garina; una dainai na laomu ahu, so raka henia kahi. \v 7 Taunabunai, una tau adavana ba henia lou, badina be ia na peroveta tauna; bena ia ese oi daimu ai baine ḡuriḡuri. bena ba mauri. A basio henia lou, ba diba momokani vada ba mase, oi bona emu ruma taudia iboudiai. \p \v 8 Taunabunai Abimelek na daba vaburana ai e tore isi, ena hesiai taudia iboudiai e boiridia, unu ḡau e hamaoro-laidia: bena gari ese e butudia tao. \v 9 Bena Abimelek ese Abraham e boiria, eto, Ede vada o karamai toma? Ede na hadikamu toma dainai lau bona egu basileia ini vada o hakereremai toma? Hegwau-tao karana ta vada o kara henigu. \v 10 Abimelek ese Abraham ma e nanadaia, eto, Dahaka dainai ina kara vada o karaia? \v 11 Bena Abraham e haere, eto, Badina be na laloa nato ina gabu ai Dirava imatauraina na lasi, bena adavagu dainai bae alagu nato. \v 12 Bona ina danu, ia na momokani lau taihugu: tamamai na tamona, a sinamai be idau; bena raruosi a headava. \v 13 A Dirava ena hahedua dainai, tamagu ena ruma na rakatania negana ai lau ese na hamaoroa, nato, Ini ba bogagu hisi toma: baita lao heni gabudia iboudiai ba herevalaigu, baoto “Ia na lau taihugu”. \v 14 Bena Abimelek ese mamoe bona boromakau bona hesiai taudia bona hesiai hahinedia na Abraham e henia; bena ia adavana Sara e henia lou. \v 15 Abimelek danu eto, A itaia, egu tano idoinai na oi vairamu ai; emu ura gabuna ba noholaia. \v 16 Ia ese Sara danu e hamaoroa, eto, A itaia, \it silver\it* monidia daha-ta oi taihumu vada na henia, emu hemarai iabi-ohona taunimanima iboudiai vairadiai; iboudiai vairadiai bae gwauraimu maoro. \v 17 Bena Abraham ese Dirava e ḡuria; bena Dirava ese Abimelek e hamauria, bona adavana bona ena hesiai hahinedia danu e hamauridia, bena natudia e havaradia. \v 18 Badina be Iehova ese Abimelek ena ruma hahinedia iboudiai vada e hagabanidia, Sara, Abraham adavana, dainai. \c 21 \s1 Isaak e vara \p \v 1 Bena Iehova ese Sara e vadivadi henia bona ena gwau-hamata heḡereḡerena e kara henia. \v 2 Bena Sara e rogorogo, e mara, mero ta e abia Abraham ena, edia ḡauka negana ai, Dirava ese e gwauraia guna heḡereḡerena. \v 3 Bena Abraham ese natuna, Sara e abia merona, ladana e hatoa Isaak.\f + \fr 21:3 \ft “Isaak” anina be “Kiri”.\f* \v 4 Dina ihataurahanina ai, Abraham ese natuna Isaak e peritomea, Dirava ese e haḡania heḡereḡerena. \v 5 Abraham ena maun laḡanidia na sinahu-ta, natuna Isaak e vara negana ai. \v 6 Bena Sara eto, Dirava ese egu kiri badina vada e havaraia; harina bae kamonai taudia iboudiai na lau ida baia kiri hebou. \v 7 Ma eto, Daika ese Abraham bema hamaoroa, bema toma Sara ese natuna baine ubua? Gau tamona, iahuna ai natuna vada na henia. \p \v 8 Mero na e bada oho bada oho ela bona rata e negea; bena Abraham ese aria badana e karaia, Isaak ese rata e negea dinana ai. \v 9 Bena Sara ese Hagara, hane Aigupto, natuna, Abraham ese e havaraia merona, e itaia, ia ese Isaak e kirikirilaia. \v 10 Bena ia ese Abraham e hamaoroa, eto, Hesiai hahinena mai natuna ida a luludia, badina be ina hesiai hahinena natuna na oi dihimu ai basinela, natugu Isaak ida. \v 11 Bena Abraham lalona e hisihisi bada, natuna dainai. \v 12 A Dirava ese Abraham e hereva henia, eto, Lalomu basine hisihisi ina mero dainai bona emu hesiai hahinena dainai. Sara ena hereva iboudiai bavabi dae, badina be Isaak ena amo oi besemu do baine vara. \v 13 A hesiai hahinena natuna danu bese badana ai baina halaoa, badina be ia na oi natumu. \p \v 14 Daba matana ai Abraham na e tore isi, lagwa e abia, bona ranu danu nani kopina ai, Hagara e henia; ia na paḡana ai e atoa, bona mero danu; bena e siaia lao. Bena hahine na vada ela, Bere-sieba tano ḡaḡaena ai ehaloa. \v 15 Ranu na nani kopina na vada e ore ai, ia ese mero maraḡina e abia, au maraḡina ta henunai e atoa diho; \v 16 bena taina e raka lao, diba bema kinoa heḡereḡerena; bena tano ai e helai diho, e tai dikadika, eto, Mero ena mase basina itaia. \v 17 Dirava ese mero gadona e kamonai, bena Dirava ena aneru ta ese guba amo Hagara e boi henia, eto, Hagara e, oi na edeheto? Asio gari, badina be Dirava ese mero gadona vada e kamonai. \v 18 A tore isi, mero na avabia isi, imamu ai ba dogoa tao, badina be lau ese bese badana ai baina halaoa. \v 19 Bena Dirava ese matana e hapapa; bena ia ese ranu gurina ta e itaia; bena nani kopina e hahonua, mero na ranu e ha-inulaia. \v 20 Dirava ese mero na e reḡua. Ia na e bada oho bada oho, tano ḡaḡaena ai eha noho; ia na taraki-taraki e diba ḡoeva. \v 21 Ia na Paran tano ḡaḡaena ai e nohova; bena sinana ese Aigupto hane-ulatona ta e abia, ia baine adavaia. \s1 Abraham bona Abimelek e herohemaino \p \v 22 Una negana ai Abimelek bona Fikol, ena tuari oreana biaguna, ese Abraham e hamaoroa, eto, Vada name diba Dirava ese e bamomumu emu kara iboudiai lalodiai. \v 23 Taunabunai, Dirava ladana ai ba gwau henigu hamata, oi na basio koigu, bona natugu bona tubugu basio koidia; a lau ese vada na kara namo henimu heḡereḡerena oi danu lau ba kara namo henigu bona ina o noholaiamu tanona danu ba kara namo henia. \v 24 Bena Abraham eto, Vada baina gwau hamata. \v 25 A Abraham ese Abimelek e gwau henia, Abimelek ena hesiai taudia ese ranu gurina ta e abia havara dainai. \v 26 Bena Abimelek eto, Asi dibagu daika ese unu e kara toma; oi ese so hamaorogu bona asi dibagu ema bona hari dina. \p \v 27 Bena Abraham ese mamoe bona boromakau e abidia, Abimelek e henia; bena idia raruosi e herohemaino. \v 28 Bena Abraham ese mamoe natudia hitu e abidia, kaha ta ai e atodia tabe. \v 29 Abimelek ese Abraham e nanadaia, eto, Ene mamoe natudia hitu kaha ta ai o atodia tabe be dahaka? \v 30 Abraham e haere, eto, Ini egu mamoe natudia hituosi avabi, lau ese ina ranu gurina na ḡeia toana. \v 31 Bena una gabu ladana e hatoa Bere-sieba,\f + \fr 21:31 \ft “Bere-sieba” anina be “Gwau-hamata gurina”.\f* badina be raruosi unuseni ai e gwau hamata heheni. \v 32 Taunabunai, idia raruosi na Bere-sieba ai e herohemaino; bena Abimelek bona Fikol, ena tuari oreana biaguna, e lou lao, Filistia tanona ela. \v 33 A Abraham ese au helaḡana ta e hadoa Bere-sieba ai, bona Iehova, Noho-hanaihanai Diravana, ladana e hahanea. \v 34 Bena Abraham na nega daudau Filistia tanona ai e noho hedoa. \c 22 \s1 Abraham ena Boubou \p \v 1 Unu ḡau muridiai, Dirava ese Abraham e diba-ḡania, eto, Abraham e! Ia eto, Lau o ina. \v 2 Dirava eto, Oi natumu bavabia, natumu vara-edeana, o lalokau heniamu merona, Isaak. Moria tanona baola, bena baina hamaorolaimu ororona dorina ai boubou ḡauna ai, lahi ese baine ḡolea oho ḡauna ai, ba halaoa. \v 3 Daba matana ai, Abraham na e tore isi, ena doniki e abia, ena hesiai memerodia rarua bona natuna Isaak danu e abidia. Boubou lahina audia e siri vaitani, bena e tore isi, Dirava ese e gwauraia gabuna ela. \v 4 Dina ihatoina ai Abraham ese matana e roha isi, gabuna na dauhai e itaia. \v 5 Bena Abraham ese ena memero e hamaorodia, eto, Umui raruosi doniki ida ba noho iniseni ai, a lau be ina mero ida baiala, raruosi baia toma diho, gabeai baia lou mai dekemui ai. \v 6 Bena Abraham ese boubou lahina audia e abi, natuna paḡana ai e ato kau, bona lahi bona kaia imana ai e abi; bena raruosi e raka hebou. \v 7 Bena Isaak ese tamana Abraham e hereva henia, eto, Tamagu e! Tau na e haere, eto, Natugu e, lau o ina. Mero na eto, Lahi bona au bini, a mamoe, lahi ese baine ḡolea oho ḡauna, be edeseni ai? \v 8 Abraham e haere, eto, Natugu e, mamoe lahi ese baine ḡolea oho ḡauna na Dirava sibona ena amo baita abia. Bena raruosi ma e raka lao. \p \v 9 Raruosi na Dirava ese e gwauraia gabuna ai e kau: unuseni ai Abraham ese boubou patana e larebaia, au pata latanai e lakwaia; bena natuna Isaak e hiria, boubou patana ai e atoa kau, au latadiai. \v 10 Bena Abraham ese imana e toia roro, kaia e abia, natuna vada aine alaia mase eto. \v 11 A Iehova ena aneru na guba amo e boi dobi, eto, Abraham e, Abraham e! Ia na e haere, eto, Lau o ina. \v 12 Ia eto, Imamu mero latanai asio atoa kau, kara ta danu asio karaia ienai; badina be lau harihari name diba oi ese Dirava garina o garimu; badina be natumu vara-edeana egu ai to ruava. \v 13 Bena Abraham ese matana e roha isi, e roha muri, mamoe maruanena ta doana au ai e hedoa dae e itaia. Bena Abraham na ela, mamoe maruanena e abia, boubou ḡauna ai e halaoa, natuna ibodohilaina. \v 14 Bena Abraham ese una gabu ladana e hatoa Iehova-ire;\f + \fr 22:14 \ft “Iehova-ire” anina be “Iehova baine haḡerea”.\f* bena unu e gwauraia toma ema bonaharihari e tomu, Ororo dorina ai Iehova ese baine haḡeregu. \p \v 15 Iehova ena aneru ese Abraham ma e hereva henia lou, guba amo ma e boi dobi, \v 16 eto, Iehova na e tomu: sibogu ladagu ai vada na gwau hamata, ini vada o kara toma dainai, natumu vara-edeana, o lalokau heniamu merona, egu ai so rua dainai, \v 17 lau ese baina hanamomu badabada, oi garamu baina hahutumadia, guba hisiudia bona kone mirina na heheto; oi garamu ese bae inai henidia taudia edia tano bae abihaidia, \v 18 oi garamu daidiai tanobada besedia iboudiai baina hanamodia, badina be oi ese lau eregu o kamonai. \v 19 Bena Abraham na ena hesiai memerodia raruosi dekedia e lou lao; hahaniosi e lou ela Bere-sieba, Abraham ena noho gabuna bunai. \p \v 20 Unu ḡau muridiai, Abraham ese hari ta e kamonai, tadina Nahoro adavana Milka ida natudia vada e vara. \v 21 Tau guna ladana na Usu; ia tadina be Busu bona Kemuel, Aram tamana, \v 22 bona Kesed bona Haso bona Pilidasa bona Idilapa bona Betuel. \v 23 Hari Betuel na Rebeka tamana. Taurahaniosi bini Abraham tadina Nahoro, adavana Milka ida, natudia. \v 24 Ena hesiai hahinena Reuma ese danu natuna e havaradia: ladadia na Teba bona Gaham bona Tahasa bona Maaka. \c 23 \s1 Sara e mase \p \v 1 Sara ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-ta ruahui hitu. \v 2 Sarana Kiriat-araba ai eha mase: una hanua na Kanaan tanona ai, ladana ta be Heberon. Abraham na ruma ai e raka vareai, Sara taina e tai. \v 3 Bena Abraham na mase rumana amo e diho, Hiti taudia e hamaorodia, eto, \v 4 Lau na umui bogaragimui ai na noho hedoamu; tano ta mani a henigu, egu gara gabuna ai bainela, unuseni ai egu mase baina guria. \v 5 Bena Hiti taudia ese e haere henia, eto, \v 6 Ḡauka e, oi na lohia badana, ai bogaragimai ai; emai gara gabudia ai gabu herea-daena ta bavabia, emu mase ba guria; ai ta ese ena gara gabuna basine rua oiemu ai. \v 7 Bena Abraham e tore isi, una tano taudia, Hiti taudia, vairadiai e igo diho; \v 8 e hamaorodia, eto, Lalomui bema heḡereḡere egu mase iniseni ai bama guria, Efron Sohara boma noia daigu ai: \v 9 ia ese Makapela kohuana, ena tano hetoana ai, bema henigu. Davana korikori baina henia, egu gara gabuna ai baina halaoa. \v 10 Hari Efron na Hiti taudia bogaragidiai e helaiva. Bena Efron, Hiti tauna, ese Abraham e haere henia, Hiti taudia vairadiai bona ena hanua taudia iboudiai vairadiai, eto, \v 11 Ḡauka e, lasi; una tano mai kohuana ida baina henimu; egu bese taudia iboudiai vairadiai vada baina henimu, emu mase iguridia gabuna ai bainela. \v 12 Bena Abraham ese una gabu taudia vairadiai e igo diho. \v 13 Bena Abraham ese Efron e hereva henia, una gabu taudia vairadiai, eto, Mani a hakala henigu: una tano davana mani aina henimu; avabia, bena egu mase unuseni ai baina guria. \v 14 Bena Efron ese Abraham e haere henia, eto, \v 15 Ḡauka e, a kamonai: una tano davana na \it silver\it* sekeledia sinahuhani. Ita raruosi padadai una na ḡau ta a? Emu mase unuseni ai ba guria. \v 16 Abraham ese Efron ena hereva e kamonai, Hiti taudia vairadiai tano davana unu e gwauraia toma, bena \it silver\it* sekele\f + \fr 23:16 \ft “Sekele” be Heberu edia metau hahetoho ḡauna ta. Sekele sinahu-hani = 6 kilograms sisivana. Davana na readia K100 heḡereḡerena, ita eda moni ai.\f* dia sinahu-hani, idia edia sekeleheḡereḡeredia, e henia. \p \v 17 Taunabunai Efron ena tano Makapela ai, Mamare badinai, mai kohuana bona mai auna iboudiai na \v 18 Abraham ena tano korikori ai ela. Hiti taudia vairadiai bona ena hanua lalonai e hebouva taudia iboudiai vairadiai e hoia. \v 19 Bena Abraham ese ia adavana Sara e guria, Makapela kohuana lalonai, Mamare badinai. Una gabu na Heberon, Kanaan tanona ai. \v 20 Una tano bona una kohua be Abraham ese e abi vaitani, Hiti taudia edia amo. \c 24 \s1 Isaak e headava \p \v 1 Abraham vada e buruka: ena mauri laḡanidia na diaḡau. Bona Iehova ese vada e harihari henia, ḡau momo momo vada e henia. \v 2 Bena Abraham ese ena hesiai tauna badana, ena kohu idoinai e reḡuava tauna, e haduaia, eto, Imamu na mamugu ai bavatoa kau, \v 3 Iehova, guba Diravana bona tanobada Diravana, ladana ai ba gwau hamata, natugu Isaak adavana na ini Kanaan taudia, bogaragidiai na noho hedoamu taudia, natudia ulatodia ta basio abia; \v 4 a egu tano korikori baola, varavaragu dekediai, unuseni ai natugu Isaak adavana bavabia. \v 5 Bena una hesiai tauna e haere henia, eto, O, hane-ulato na reana lalona basine heḡereḡere lau baine bamogu ina tano baiama; unu bema heto, oi natumu bama hakaua lao, o rakatania tanona baiala, namo eiava? \v 6 Abraham ma eto, Lasi vaitani, natugu na basio laohaia, una tano na basinela. \v 7 Iehova, guba Diravana, ese tamagu ena ruma amo e abigu oho, egu tano korikori amo e hakaugu lasi, bona e gwau henigu hamata, eto “Ina tano na oi garamu baina henidia”; bena ia ese ena aneru oi vairamu ai baine siaia, bena natugu adavana una tano ai do bavabia. \v 8 A hane-ulato bema gwau edeede, basinema bamomu, emu gwau-hamata bema heruha. Ḡau tamona, natugu na basio laohaia, unu basiola. \v 9 Bena hesiai tauna ese imana na Abraham mamuna ai e atoa kau, e gwau henia hamata, unu baine kara toma eto. \p \v 10 Bena una hesiai tauna na biaguna ena kamelo gwauta e abidia, bona kohu namodia haida danu, biaguna ena, e abi. Bena e tore isi, eha laolao, Mesopotamia tanona ela, hanua ta ladana Nahoro ai eha kau. \v 11 Bena adorahi ai, hahine na ranu utu ela negana ai, ia ese kamelo e hahekuredia ranu gurina badibadinai, una hanua murimurina kahana ai. \v 12 Bena e ḡuriḡuri, eto, Iehova e, biagugu Abraham ena Dirava e, na noimumu, hari ina dina ai egu ḡaukara ba hanamoa, bona biagugu Abraham ba bogaia hisi. \v 13 Ame itagu, lau binai ranu gurina badibadinai na nohomu; a hanua ulatodia na ranu utu be maimu. \v 14 Na noimumu, hane-ulato ta baina hamaoroa, bainato “Emu hodu bavatoa diho, ranu kuri ta ba henigu, baina inua”, bena ia baineto “Madi ba inua; emu kamelo danu baina ha-inulaidia”, haneulatona bunai oiemu. abi-hidi ulatona, emu hesiai tauna Isaak ba henia ulatona mo. Unu amo baina diba oi na biagugu vada o bogaia hisimu. \p \v 15 Ena ḡuriḡuri do se ore ai, hane-ulato ta ladana Rebeka ena hodu e ehea ema. Ia na Betuel natuna; tubuna hahinena na Milka, Abraham tadina Nahoro adavana. \v 16 Ia na haneulato rami-hebou namo-hereana: tau ta ese do se adavaia. Ia na guri ela, ena hodu e hahonua, ma ema. \v 17 Bena hari hesiai tauna e heau ela, e hereva henia, eto, Emu hodu ranuna kuri ta mani aina inua. \v 18 Hane-ulato na eto, Ḡauka e, a inua. Bena ranu e seia, e ha-inulaia. \v 19 Ma eto, Ranu ma aina utu, emu kamelo baina ha-inulaidia. \v 20 Bena ena hodu ranuna orena na dihu-lata lalonai e seia, bena ranugurina ma e loulou henia ela bona kamelo iboudiai e ha-inulaidia vaitani. \v 21 Hari hesiai tauna ese e raraia tao, se hereva, baine diba eto, Iehova ese ena laolao anina vada e havaraia eiava. \v 22 Bena ena kamelo na ranu e inu vaitani murinai, ia ese \it gold\it* gadeina ta, metauna na sekele kahana, bona \it gold\it* vaḡivaḡidia rua, metaudia na sekele gwauta, e vai. \v 23 E nanadaia, eto, Oi be daika natuna? Tamamu ena ruma na mai gabuna, ai baia noho, eiava? \v 24 Hane-ulato na e haere, eto, Lau na Betuel natuna; tubugu hahinenana Milka, Nahoro adavana. \v 25 Ma eto, Uit momona bona rei kakoro momo dekemai ai mimia, emui mahuta gabuna ta danu mia. \v 26 Bena hari hesiai tauna e igo diho, Iehova e imodaia, \v 27 eto, Iehova, biagugu Abraham ena Dirava, na imodaiamu; ena hebogahisi bona ena momokani biagugu enai vada e hesiriumu, taunabunai ia ese egu dala ai vada e hakaugu maoro, ema bona biagugu varavarana edia ruma. \p \v 28 Bena hane-ulato na e heau ela, unu ḡau haridia na sinana ena rumataudia e hamaorolaidia. \v 29 Hari Rebeka na mai taihuna ta, ladana na Laban; bena ia na e raka lasi haraḡa, una tau dekena ela, ranu gabuna ai. \v 30 Ia ese taihuna Rebeka ena gadei bona imana vaḡivaḡidia e ita, bena e raka lasi, hari ranu gabuna ai ena kamelo e naridiava tauna dekena ela. \v 31 Bena e hereva henia, eto, Iehova ese vada e hanamomu taumu e, mani a dae kau. Dahaka dainai murimuri ai o nohomu? Badina be egu ruma vada na lailaia, bona kamelo edia gabu danu. \v 32 Bena una hesiai tauna na ruma ai e raka vareai. A Laban ese kamelo edia maduna e ruha, bena uit momona bona rei kakoro e henidia; bona hesiai tauna ranu e henia, ia mai bamona ida aedia bae huri. \v 33 Bena aniani e dabaraia ia vairanai; to ia eto, Basina aniani ela bona egu laolao badina aina gwauraia guna. Idia eto, A hereva. \p \v 34 Bena ia eto, Lau na Abraham ena hesiai tauna. \v 35 Iehova ese biagugu vada e hanamoa badabada, lohia badana ai vada e halaoa; mamoe seridia bona boromakau seridia vada e henia, bona \it silver\it* bona \it gold\it*, bona hesiai taudia bona hesiai hahinedia, bona kamelo bona doniki. \v 36 Biagugu adavana Sara na burukana ai natuna e abia; bena Abraham ese ia dihina ai vada e halaoa. \v 37 Bena biagugu ese e haduagu baina gwau hamata; eto “Natugu adavana na Kanaan taudia, bogaragidiai na noho hedoamu taudia, natudia ulatodia ta basio abia, \v 38 a tamagu ena ruma baola, varavaragu bogaragidiai natugu adavana bavabia”. \v 39 Bena biagugu na hamaoroa, nato “O hane-ulato na basine bamogu reana, bena ede baina heto?” \v 40 Bena ia eto “Iehova, vairanai na rakamu Diravana, ese ena aneru baine siaia, baine bamomu bona emu dala baine lailaia; bena varavaragu bona tamagu ena ruma taudia bogaragidiai natugu adavana do ba davaria. \v 41 Unu amo emu gwauhamata baine heruha, varavaragu dekediai ba kau negana ai; a idia na hane-ulato bema rua basiema henimu negana ai danu emu gwauhamata bema heruha”. \v 42 Bena hari dina ai ranu gabuna ai na kau, bena na ḡuriḡuri, nato: Iehova e, biagugu Abraham ena Dirava, boma ura egu laolao anina namona boma havaraia, \v 43 ini boma hamomokania toma: ina ranu gabuna ai na nohomu ai hane-ulato ta ranu utu bainema bena baina hereva henia, bainato “Emu hodu ranuna kuri ta a henigu, aina inua”, bena ia baineto \v 44 “Mani a inua, bona emu kamelo edia ranu danu baina utua”, baina diba hane-ulatona bunai, Iehova ese vada e abia hidi biagugu natuna baine adavaia ulatona. \v 45 Bena dounu na ḡuriḡuriva ai, Rebeka na hodu e ehea ema; e diho ela, guri ai ranu e utua. Bena na hamaoroa, nato “Mani emu kara, ranu kuri ta a henigu, aina inua”. \v 46 Bena ena hodu e atoa diho haraḡa, eto “A inua, bena emu kamelo edia ranu danu baina utua”. \v 47 Bena na nanadaia, nato “Oi be daika natuna?” Bena ia e haere, eto “Lau na Betuel natuna; tubugu na Nahoro bona ia adavana Milka”. Bena gadei na udu-baubauna ai na atoa, bona vaḡivaḡi imana ai. \v 48 Bena na igo diho, Iehova, biagugu ena Dirava, na imodaia, badina be ia ese e hakaugu maoro, biagugu tadina tubuna baina abia ia natuna baine adavaia helaoreana. \v 49 Benaini, mani a hereva, biagugu ba bogaia hisi bona ihanamona karana ba karaia, eiava lasi; bena baina diba ede baina raka toma, idiba kahana amo eiava lauri kahana amo. \p \v 50 Bena Laban bona Betuel e haere, eto, Ina na Iehova ena amo; ai na basia haere henimu diba, basiato “Oibe” eiava “Lasi.” \v 51 A itaia, Rebeka na vairamu ai gini: avabia, ba hakaua lao, biagumu natuna baine adavaia, Iehova ena hereva heḡereḡerena. \p \v 52 Abraham ena hesiai tauna una hereva e kamonai, bena tano ai e goru diho, Iehova e imodaia. \v 53 Bena ia ese herahera ḡaudia, \it gold\it* ḡaudia bona \it silver\it* gaudia bona dabua e hulala, Rebeka e henia; taihuna bona sinana danu herahia ḡaudia namo-hereadia e henidia. \v 54 Bena ia mai bamona ida e aniani, e inuinu, bena e mahuta. Daba ai e tore isi, eto, Mani a kahugu nege, biagugu baina lou henia. \v 55 A hane-ulato taihuna bona sinana eto, Hane-ulato na mani dekemai ai baine noho pura ta eiava dina gwauta, bena bainela. \v 56 A ia eto, Asio rugu: Iehova ese egu laolao anina vada e havaraia; mani a kahugu nege, biagugu baina lou henia. \v 57 Bena idia eto, Hane-ulato aita boiria, ia baine hereva. \v 58 Taunabunai, idia ese Rebeka e boiria, bena e nanadaia, eto, Lalomu vada eme heḡereḡere a, ina tau ida ba raka? Ia eto, Vada e heḡereḡere. \v 59 Taunabunai taihudia Rebeka, mai ena hesiai hahinena ida e kahudia nege, Abraham ena hesiai tauna mai bamona ida danu. \v 60 Idia ese Rebeka e hanamoa, eto, Taihumai e, daha daha oiemu amo bae vara: oi garamu ese inaidia do bae hadareredia. \v 61 Bena Rebeka bona ena hesiai hahinedia e tore isi, kamelo ai e gui, hesiai tauna ida ela. Hari hesiai tauna ese Rebeka e hakaua lao. \p \v 62 Una negana ai Isaak na diho kahana ai e nohova; bena tano gagaena ai eha laolao, ranu gurina ta, ladana Bere-lahai-roi, ela. \v 63 Adorahi ta taora ai eha loaloa, dina kerekerena ai, bena e roha isi, kamelo e maiva e itadia. \v 64 Rebeka danu e roha isi, Isaak e itaia; bena ena kamelo amo e diho, \v 65 hesiai tauna e nanadaia, eto, Una taora ai e maimu tauna be daika? Hesiai tauna eto, Biagugu bunai. Bena Rebeka ese dabua ta e abia, vairana e govaia ahu. \v 66 Bena hesiai tauna ese ena kara idoinai Isaak e hamaorolaia. \v 67 Bena Isaak ese Rebeka e hakaua lao, sinana Sara ena dabua rumana ai e hakaua vareai, e adavaia. Bena ia iura-henina ese lalona e hamarumarua, sinana taina e taiva negadia ai. \s1 s. 22. sekele kahana = 8 grams sisivana; sekele gwauta = 160 grams sisivana \c 25 \s1 Abraham e headava lou \p \v 1 Abraham ese hahine ta ma e adavaia, ladana na Ketura. \v 2 Natudia ia bogana amo e vara ladadia bini: Simuran bona Iokosan bona Medan bona Midian bona Isabak bona Sua. \v 3 Iokosan ese Seba bona Dedan e havaradia. Dedan ese Asuri bona Letusi bona Leumi besedia e havaradia. \v 4 Midian ese Efa bona Efere bona Hanok bona Abida bona Eldaha e havaradia. Ini iboudiai na Ketura garana. \v 5 Abraham ese Isaak na ia dihina ai e halaoa. \v 6 A adavana oredia natudia na maurina ai e harihari henidia, bena e siaidia karoho, mairiveina kahana ai bae hanoho. \s1 Abraham e mase \p \v 7 Abraham ena mauri laḡanidia iboudiai na sinahu-ta hituahui ima. \v 8 Bena Abraham e mase: ia na buruka herea, ena mauri laḡanidia na diaḡau; bena varavarana ediai eha hebou. \v 9 Bena ia natuna raruosi, Isaak bona Ismael, ese e abia, Makapela kohuana ai e guria: una kohua na Mamare kahana ai, Efron Sohara, Hiti tauna, ena tano ai. \v 10 Tanona bunai Abraham ese Hiti taudia edia amo e abia. Unuseni ai Abraham e guria, adavana Sara ida. \v 11 Abraham ena mase murinai, Dirava ese natuna Isaak e hanamoa. Isaak na Bere-lahai-roi ranu gurina badibadinai e nohova. \s1 Ismael garana \p \v 12 Ismael garana bini: ia na Abraham natuna, Sara ena hesiai hahinena Hagara, Aigupto hahinena, bogana amo. \v 13 Ismael garana ladadia bini: natuna roboana na Nebaioto; ia murinai e vara taudia be Kedara bona Adabeel bona Mibisam \v 14 bona Misima bona Duma bona Masa \v 15 bona Hadad bona Tema bona Ieturu bona Nafisi bona Kedema. \v 16 Ismael natudia bunu: ladadia bunu edia hanua bona edia taruha ladadia e hato; idia gwautararuosi na hanua ta ta e halohiadia. \v 17 Ismael ena mauri laḡanidia na sinahuta toi-ahui hitu. E mase, varavarana ediai eha hebou. \v 18 Edia tano na Havila ela bona Suru, Aigupto mairiveina kahana ai; tadikakadia iboudiai idia mo mairiveina kahana korikori ai e nohova. \s1 Esau bona Iakob e vara \p \v 19 Abraham natuna Isaak garana bini: \v 20 Isaak ena vara laḡanidia na hari-ahui negana ai, ia ese Rebeka, Betuel tau Suria natuna, Laban tau Suria taihuna, e adavaia. Betuel na Padan-aram tauna. \v 21 Isaak ese Iehova e noia, adavana dainai, badina ia na gabani. Iehova ese ena noinoi e kamonaia; bena Rebeka e rogorogo. \v 22 Hekapa na ia bogana ai e hedavelai; bena ia eto, Ini e karagu tomamu be ede baina heto? Bena Iehova enai e henanadai. \v 23 Bena Iehova ese e haere henia, eto, \q1 Iduhu rua na bogamu ai, \q1 Bese rua na oiemu amo bae vara; \q1 Ta ese ma ta baine hadarerea, \q1 Tau guna ese tau muritai isiaina baine lao heni. \p \v 24 Ena mara negana e gini dae, bena memero rarua e vara hekapa. \v 25 E vara guna merona na mia kakakaka, derana danu momo, dabua huika-huika na heto; ia ladana e hatoa Esau.\f + \fr 25:25 \ft “Esau” anina be “Huika-huika”.\f* \v 26 Gabeai tadina e vara, bena ia imana ese Esau aena geduna e dogoa tao; bena ladana e hatoa Iakob.\f + \fr 25:26 \ft “Iakob” anina be “Ibolona”.\f* Isaak ena mauri laḡanidia na tauratoi-ahui, idia raruosi e vara negana ai. \s1 Esau bona Iakob e bada oho bada oho \p \v 27 Memero raruosi na e bada oho bada oho. Esau na labana tauna mai aonegana, bona loaloa tauna; a Iakob na manada tauna bona konenoho tauna. \v 28 Isaak ese Esau e lalokau heniava, badina be ena labana damudia e aniva; a Rebeka ese Iakob e lalokau heniava. \p \v 29 Dina ta Iakob ese aniani e nadua; bena Esau na gunika amo e lasi mai manorina ida. \v 30 Esau ese Iakob e hereva henia, eto, Ena aniani kakakakana o naduamu na taina a henigu, aina ania, badina be e hitologu mase. Una dainai ia ladana ta e hatoa Edom.\f + \fr 25:30 \ft “Edom” anina be “Kakakaka”.\f* \v 31 Iakob eto, Emu roboa ahuna na a henigu, aniani davana. \v 32 Esau eto, Be, mokona ba masemu, roboa ahuna ese ede baine hanamogu toma? \v 33 Iakob eto, A gwau hamata guna. Bena Esau e gwau hamata, roboa ahuna Iakob e henia, aniani davana. \v 34 Bena Iakob ese flaoa bona vasiahu e henia; bena ia na e aniani, e inuinu danu. Bena e tore isi, e raka lasi. Esau ese ena roboa ahuna unu e dadaraia toma. \c 26 \s1 Isaak Filistia ai \p \v 1 Doe bada e vara una tano ai, Abraham ena nega ai heḡereḡerena. Bena Isaak e tore isi, Gerara ela, Abimelek, Filistia pavapavana, dekena. \v 2 Bena Iehova ese ienai e hedinarai, eto, Aigupto basiola; baina hadibalaimu tanona ai ba noho. \v 3 Ina tano ai ba noho, bena lau baina bamomu bona baina hanamomu; badina be ini tano idoidiai oi baina henimu bona oi garamu baina henidia, oi tamamu Abraham na gwau henia hamata heḡereḡerena. \v 4 Oi garamu danu baina hahutumadia, guba hisiudia na heheto bae hutuma; oi garamu daidiai tanobada besedia iboudiai bae namo; \v 5 badina be Abraham ese lau eregu e kamonai, egu hahedua, egu haheḡani, egu taravatu, iboudiai e badinadiava. \p \v 6 Taunabunai Isaak be Gerara ai e nohova. \v 7 A una gabu taudia ese ia adavana e nanadailaia, bena ia eto, Ia na taihugu. “Ia na adavagu” baineto na e gari, badina be ia eto, Ina gabu taudia na bae alagu mase readia, Rebeka dainai, badina ia na hahine namo-hereana. \v 8 Nega daudau unu e noho tomava, bena dina ta Abimelek, Filistia pavapavana, gabamauru amo e igo lasi, Isaak adavana Rebeka ida e itadia, e sihari. \v 9 Bena ia ese Isaak e gwau henia, eto, Lalogu vada eme parara, hahine na oi adavamu. Dahaka dainai oi oto “Ia na taihugu”. Isaak e haere henia, eto, Badina be na gari, haida ese ia dainai bae alagu mase na garina. \v 10 Bena Abimelek eto, Oi na ede vada o karamai toma? Tau ta oi adavamu ida bema eno bou, iboumai ai baiama kerere oi daimu ai. \v 11 Bena Abimelek ese ena hanua taudia taravadia e atu, eto, Isaak enai baine dau kau eiava adavana enai baine dau kau tauna na baine mase. \p \v 12 Isaak ese aniani e hado matama una tano ai, bena una laḡani tamona lalonai anidia sinahu sinahu e abi; badina be Iehova ese e hanamoa. \v 13 Ia na taḡa tauna ai ela, ena taḡa danu e bada e laova; \v 14 ena mamoe bona ena boromakau na hutuma herea, ena hesiai taudia danu hoho. Bena Filistia taudia ese e vaḡeḡe henia. \v 15 Bena ranu guridia iboudiai Abraham ena nega ai ena hesiai taudia ese e ḡei na Filistia taudia ese e tahuni. \v 16 Bena Abimelek ese Isaak e hamaoroa, eto, Ai emai amo a raka oho, badina be vada o hereamai. \p \v 17 Bena Isaak na e raka oho, Gerara kourana ai e taruha, unuseni ai e nohova. \v 18 Bena ranu guridia, tamana Abraham ena nega ai e ḡei bena Filistia taudia ese e tahuni, ia ese ma e gei lou; bona ladadia, tamana ese e hato heḡereḡeredia, ia ese ma e hato lou. \v 19 Isaak ena hesiai taudia danu koura ai guri e ḡei, bona ranu e lohilohiva gabuna ta e davana. \v 20 Bena Gerara seridia ireḡudia taudia na Isaak ena seri ireḡudia taudia ida e heatu, eto, Ina na ai emai ranu. Taunabunai, ia ese una ranu gabuna ladana e hatoa Esek,\f + \fr 26:20 \ft “Esek” anina be “Heai”.\f* badina be e heatulaia, \v 21 Bena guri ta ma e ḡeia, to una danu e heatulaia, taunabunai ladana e hatoa Sitina.\f + \fr 26:21 \ft “Sitina” anina be “Inai”.\f* \v 22 Unu amo ma e raka oho bena guri ta ma e ḡeia. Una na asie heatulaia; taunabunai ladana e hatoa Rehoboto;\f + \fr 26:22 \ft “Rehoboto” anina be “Gabu”.\f* badina be ia eto, Iehova ese gabu ta vada e lailaia eda, iniseni ai baita noho namonamo. \s1 Isaak Beresieba ai \p \v 23 Unu amo ia na Bere-sieba ela. \v 24 Bena una hanuaboi Iehova na ienai e hedinarai, eto, Lau na tamamu Abraham ena Dirava: basio gari, badina be lau ese na bamomumu; baina hanamomu bona garamu baina hahutumadia, egu hesiai tauna Abraham dainai. \v 25 Bena boubou patana ta unuseni ai e larebaia, bona Iehova ladana e hahanea. Unuseni ai danu e taruha, bona ena hesiai taudia ese ranu gurina e ḡeia. \p \v 26 Abimelek na Gerara amo ema, ia bona turana ta Ahusata bona ena tuari oreana biaguna Fikol, tatoiosi Isaak dekena ema. \v 27 Bena Isaak ese e hereva henidia, eto, O inai henigu bona o lulugu: harihari lau dekegu vada oma badina be dahaka? \v 28 Idia eto, Lalomai vada e parara Iehova ese vada e bamomu, taunabunai ai na a tomu: baita herohemaino bona baita gwau hamata heheni, \v 29 oi ese basio hadikamai, ai he ḡereḡeremai, emu ai asia dau kau, kara namodia mo a kara henimu, bona mai mainomu ida a siaimu, harihari Iehova ese e hanamomumu. \v 30 Bena Isaak ese aria e karaia: iboudiai e aniani hebou bona e inuinu hebou. \v 31 Daba ai e gwau hamata heheni. Bena Isaak ese e siaidia lao, mai mainodia ida ela. \v 32 Una dina ai Isaak ena hesiai taudia ia dekena ela, guri e geia herevana e hamaorolaia, eto, Ranu vada a davaria. \v 33 Bena una ranu gabuna ladana e hatoa Siba,\f + \fr 26:33 \ft “Siba” anina na “Gwau-hamata”.\f* taunabunai una hanua ladana na Bere-sieba ema bona harihari. \s1 Esau e headava \p \v 34 Esau ena mauri laḡanidia na hari-ahui, bena e headava, hahine rarua e abidia: Iuditi, Be-eri tau Hiti natuna, bona Basemata, Elon tau Hiti natuna. \v 35 A Isaak bona Rebeka lalodia na e hekwarahi unu hahine daidiai. \c 27 \s1 Esau bona Iakob \p \v 1 Isaak na vada e ḡauka, matana danu e valahu-valahu, ḡau ta seitaia ḡoeva. Bena ia ese natuna roboana Esau e boiria, eto, Natugu o! Esau eto, Lau o ina. \v 2 Isaak ma eto, Ame itagu, vada name buruka, egu mase dinana na asi dibagu. \v 3 Taunabunai na noimumu, emu diba pauana bona emu peva bavabi, ba ha labana, dia ta bavalaia lauagu; \v 4 bena vamu namona lalogu ese e ura heniamu heḡereḡerena na ba nadua, dekegu ba mailaia; baina ania, bena do basina mase ai baina hanamomu guna. \v 5 Hari Isaak ena hereva natuna Esau e hamaorolaia na Rebeka danu e kamonai. Bena Esau na eha labana, dia ta baine alaia, baine mailaia eto. \p \v 6 Bena Rebeka ese natuna Iakob e hereva henia, eto, Tamamu ese kakamu Esau e hamaorolaia herevana na kamonai; \v 7 ia eto “Dia ta ba mailaia, vamu namona ba nadua lauagu; baina ania, bena do basina mase ai Iehova vairanai baina hanamomu guna”. \v 8 Taunabunai, natugu e, eregu ba kamonai, baina haduamu heḡereḡerena mo ba karaia. \v 9 Aola, nani serina ai nani natudia namodia rua bavabi, dekegu ba mailai; bena lau ese vamu namona ai baina halao tamamu ana, ia ese e ura heniamu ḡauna heḡereḡerena. \v 10 Bena vada ba laohaia tamamu dekenai; baine ania bena do basine mase ai baine hanamomu. \v 11 Bena Iakob ese sinana Rebeka e haere henia, eto, Kakagu Esau na tauna mai derana, a lau kopigu be manada. \v 12 Readia tamagu ese baine darahugu, baine dibagu koikoi taugu, bena baine uduguiraigu, basine hanamogu. \v 13 Sinana eto, Heuduguirai na lau latagu ai baine mia: lau eregu a kamonai, aola, bavabi, dekegu ba mailai. \v 14 Bena ia ese eha abidia, sinana dekena e mailai. Bena sinana ese vamu namona e nadua, tamana ese e ura henia ḡauna heḡereḡerena. \v 15 Bena Rebeka ese natuna roboana Esau ena dabua namona ta ruma ai mia na e abia, natuna tau-muritai Iakob e hadokilaia; \v 16 nani natudia kopidia danu imana ruaosi bona aiona e havavalai. \v 17 Bena hari vamu bona flaoa e dabara, natuna Iakob e henia. \p \v 18 Iakob na tamana dekena ela, eto, Tamagu e! Ia na e haere, eto, Lau o ina: natugu e, oi be daika? \v 19 Iakob ese tamana e haere henia, eto, Lau binai Esau, natumu roboana, emu hahedua vada na badinaia; a helai tore, dia vada na alaia be bavania, bena ba hanamogu. \v 20 Bena Isaak ese natuna e nanadaia, eto, Natugu e, ede o davaria haraḡa-haraḡa toma? Ia e haere, eto, Badina be Iehova emu Dirava ese e durugu. \v 21 Bena Isaak ese Iakob e hamaoroa, eto, Natugu e, mani a raka kahi mai, baina darahumu oi na momokani lau natugu Esau eiava lasi. \v 22 Bena Iakob na tamana Isaak dekena e raka kahi lao. Ia ese e darahua, bena eto, Gado be Iakob gadona, a ima be Esau imana. \v 23 Ia na toana asi dibana, badina be imana na huika-huika, kakana Esau imana na heto; taunabunai ia ese e hanamoa. \v 24 Bena Isaak eto, Momokani, oi na natugu korikori Esau ani? Ia eto. Oibe. \v 25 Bena Isaak eto, Mani a mailaia dekegu ai, natugu emu vamu baina ania, bena baina hanamomu. Taunabunai, ia ese e mailaia, bena e ania; vine ranuna danu e mailaia, bena e inua. \v 26 Bena tamana Isaak ese e hamaoroa, eto, Natugu e, mani a raka kahi mai, ame harahugu. \v 27 Bena ia na e raka kahi, e harahua. Isaak ese ena dabua bonana e kamonai, bena e hanamoa, eto, \q1 Inai! Natugu bonana na \p Iehova ese e hanamoa imeana na heto: \q1 \v 28 Taunabunai guba hununa Dirava ese baine henimu, \q1 Bona tanobada digarana danu, \q1 Uit momo bona vine ranuna momo danu. \q1 \v 29 Taunimanima ese oi isiaimu bae lao heni, \q1 Bese idau-idau be vairamu ai bae igo diho; \q1 Tadikakamu biagudia ai baola, \q1 Sinamu natuna be vairamu ai bae igo diho; \q1 Bae uduguiraimu taudia na do bae uduguiraidia, \q1 Bae hanamomu taudia na do bae hanamodia. \p \v 30 Isaak ese Iakob ihanamona e hadokoa, Iakob danu Isaak vairana amo e raka lasi, asi vanahana kakana Esau na labana amo e lasi. \v 31 Ia danu vamu namona e nadua, tamana dekena e laohaia, tamana e hamaoroa, eto, Tamagu e, a helai tore, natumu egu vamu avania, bena ba hanamogu. \v 32 Tamana Isaak ese e nanadaia, eto, Oi be daika? Ia e haere, eto, Lau binai natumu roboana Esau. \v 33 Bena Isaak kudouna e hetaha, eto, Hari tau be daika, vamu eha abia, e mailaia dekegu ai, oi do toma ai na ania ore, bona vada na hanamoa danu? Momokani, ia ese hahenamo anina do baine abia. \v 34 Esau ese tamana ena hereva e kamonai ai e tai, e tai lolololo, tamana e tai henia, eto, Lau danu, tamagu e, lau danu ame hanamogu. \v 35 Tamana eto, Tadimu vada ema, mai ena koikoi, ihanamomu vada e dadia. \v 36 Esau eto, Ia ladana e hatoa Iakob\f + \fr 27:36 \ft “Iakob” anina be “Ibolona”.\f* na mai anina ani? Badina be nega rua vada e bologu: roboa ahuna e abia guna, harihari ihanamogu danu vada e abia. Hahenamo ta dia mia lauegu a? \v 37 Isaak ese Esau e haere henia, eto, Inai! Oi biagumu ai vada na halaoa, bona tadikakana iboudiai vada na henia, ena hesiai taudia ai baela; uit bona vine ranuna danu vada na gwaurai iena. Natugu e, dahaka baina karaia oiemu ai? \v 38 Bena Esau ese tamana e hamaoroa, eto, Tamagu e, emu hahenamo be tamona mo a? Tamagu e, lau danu ame hanamogu. Bena Esau e tai dikadika. \v 39 Bena tamana Isaak ese e haere henia, eto, \q1 Inai! tanobada digarana gabuna ai basio noho, \q1 Guba hununa atai amo e dihomu gabuna ai basio noho. \q1 \v 40 To emu dare goadana ai ba mauri. \q1 Tadimu isiaina ba lao heni; \q1 To negana baine gini dae emu siahu baine herea, \q1 Bena ena maduna na paḡamu amo ba negea daure. \q1 \v 41 Esau ese Iakob e inai henia, tamana ena hahenamo dainai; bena lalona ai eto, Tamagu itai-taina dinadia be kahikahi; unu muridiai tadigu Iakob baina alaia mase. \v 42 Haida ese Esau ena hereva Rebeka e hamaorolaia, bena Rebeka ese natuna tau-muritai Iakob e boiria, e hamaoroa, eto, A kamonai, kakamu Esau ese lalona e hadaiamu, baine alamu mase e tomu. \v 43 Taunabunai, natugu e, eregu a kamonai: a tore isi haraḡa, Haran baola, taihugu Laban dekenai; \v 44 nega taina ia dekenai ba noho, ela bona kakamu lalona baine keru. \v 45 Ia na do baine laloa boio ede o karaia toma, bena ena badu do baine ore; una negana ai hereva baina siaia, bena ba lou mai. Umui raruosi dina tamona egu ai ba boio anina be dahaka? \p \v 46 Bena Rebeka ese Isaak e hereva henia, eto, Name hesiku ini Hiti hahinedia daidiai. Iakob ese ini Hiti taudia natudia ina tano ai e nohomu ta baine adavaia, egu noho ede baine heto? \c 28 \s1 Isaak ese Iakob e siaia lao \p \v 1 Bena Isaak ese Iakob e boiria, e hanamoa, e hagania, eto, Kanaan taudia natudia ta basio adavaia; \v 2 Padan-aram baola, tubumu Betuel ena ruma ai ba dae kau, vavamu Laban natuna kekenidia ta bavadavaia. \v 3 Bena Siahu-idoinai Diravana ese baine hanamomu, besemu baine havaraia bona baine habadaia, bese bada-hereana ai baola. \v 4 Dirava ese Abrahame henia hahenamona oi danu baine henimu, oi garamu baine henidia danu, o noholaia hedoamu tanona, Dirava ese Abraham e henia tanona bavabia, emu tano korikori ai bainela. \v 5 Bena Isaak ese Iakob e siaia lao. Ia na Padan-aram ela, Laban Betuel, tau Suria, dekenai. Una Laban na Rebeka taihuna; Rebeka na Iakob bona Esau sinadia. \p \v 6 Esau vada e diba Isaak ese Iakob vada e hanamoa bona vada e siaia lao, Padan-aram ai baine headava: vada e diba danu e hanamoa negana ai e haḡania, eto “Kanaan taudia natudia ta basio adavaia”; \v 7 e diba danu Iakob na tamana sinana eredia vada e kamonai, Padan-aram ela. \v 8 Bena Esau lalona e parara tamana Isaak na Kanaan hahinedia se ura henidiava. \v 9 Taunabunai, Esau na Ismael dekena ela, Ismael Abraham natuna kekenina Mahalata, Nebaioto taihuna, e adavaia; ḡau tamona, adavana gunadia raruosi nonoho. \s1 Iakob ena nihi \p \v 10 Iakob ese Bere-sieba e rakatania, Haran dalana ai e raka. \v 11 Bena gabu ta ai e kau, unuseni ai baine noho rani eto, badina be dina vada e diho. Bena una gabu nadidia ta e abia, ena ikwina; bena e hekure diho, e mahuta. \v 12 Bena e nihi: ena nihi ai vadavada e itaia, tano amo e dae ela bona guba, bona Dirava ena aneru loḡora unu amo e dae e diho. \v 13 Iehova na dorina ai e gini, eto, Lau na Iehova, tubumu Abraham ena Dirava, tamamu Isaak ena Dirava danu: lau ese ina o mahutalaiamu tanona oi baina henimu, oi garamu danu baina henidia. \v 14 Oi garamu danu bae hutuma, tano ḡahuna na heto, tahodiho kahana ai bona mairiveina kahana ai bona mirigini kahana ai bona diho kahana ai do bae pere rohoroho; oi daimu ai bona garamu daidiai tanobada iduhudia idoidiai bae namo. \v 15 Lau ese baina bamomu, ba lao heni gabudia iboudiai baina gimamu, bona baina hakaumu lou ina tano ba lou henia; lau basina rakatanimu ela bona na herevalai henimu karadia na baina kara ḡuḡuru. \v 16 Iakob na mahuta amo e noga, bena eto, Momokani, Iehova na iniseni ai, to asi dibagu. \v 17 Bena kudouna e hetaha, eto, Ina gabu na mai garina; Dirava ena ruma binai; guba iduarana binai. \p \v 18 Daba matana ai Iakob e tore isi, ena hekwina nadina e haginia, pupuna ai e halaoa, latanai dehoro e seia. \v 19 Bena una gabu ladana e hatoa Betele;\f + \fr 28:19 \ft “Betele” anina be “Dirava ena ruma”.\f* a una gabu ladana gunana be Lusu. \v 20 Bena Iakob e gwau hamata, eto, Bema Dirava ese baine bamogu, ina na rakalaiamu dalana ai baine gimagu, aniani baine henigu bona dabua danu, \v 21 ela bona tamagu ena ruma baina lou henia mai mainogu ida: unu baine karagu toma be Iehova na egu Dirava ai baina halaoa; \v 22 ina nadi pupuna danu hari name haginia na Dirava ena ruma ai bainela. Ba henigu ḡaudia idoidiai danu baina karoa, karoa gwauta, karoa ta oi baina henimu. \c 29 \s1 Iakob na Haran ai \p \v 1 Iakob na e raka lao, ela bona mairiveina kahana taudia edia tano ai eha kau. \v 2 Bena ranu gurina ta e itaia taora ai, mamoe seridia toi na badibadinai hehekure, badina be una ranu na mamoe seridia e hainulaidia. Nadi badana ta ai guri iduarana e koua ahu; \v 3 mamoe seridia idoidiai e hegogo unuseni ai, bena idia ese nadi na guri iduarana amo e kurea oho, mamoe seridia e ha-inulaidia, bena nadi na guri iduarana ai ekurea lou ena gabu ai. \p \v 4 Bena Iakob ese mamoe ireḡudia taudia e nanadaidia, eto, Varavaragu e, ede amo oma? Idia eto, Ai be Haran taumai. \v 5 Ma e nanadaidia lou, eto Umui na Laban, Nahoro natuna, dibamui eiava? Idia eto, Dibamai. \v 6 Ma e nanadaidia lou, eto, Ia be namo a? Idia eto, I, vada namo; natuna kekenina Rahela mani a itaia, ena mamoe serina e hakaua maimu. \v 7 Iakob eto, Dina tubua binai, boromakau ihaboudia negana be dohore; mamoe seridia boma ha-inudia, boma lao, adia boma henidia. \v 8 Idia nae haere, eto, Lasi: mamoe seridia iboudiai bae hegogo guna, bena guri iduarana nadina baia kurea oho, bona mamoe seridia baia ha-inudia. \p \v 9 Ia idia ida dounu e herevava ai, Rahela na e kau, tamana ena mamoe serina e hakaudia, badina be ia ese e reḡudiava. \v 10 Iakob ese vavana Laban natuna kekenina Rahela e itaia, vavana Laban ena mamoe serina e hakaua mai, bena ia na e raka kahira, nadi guri iduarana amo e kurea oho, vavana Laban ena mamoe serina e ha-inudia. \v 11 Bena Iakob ese Rahela e harahua, bona e tai danu mai gao badana ida. \v 12 Iakob ese Rahela e hamaoroa ia na ia lalana Rebeka natuna; bena Rahela e heau ela, tamana e hamaoroa. \p \v 13 Laban ese vavana Iakob harina e kamnonai, bena ia e heau ela, e rosia, e harahua; bena ena ruma e hakaua lao. Bena Iakob ese hari idoidiai Laban e hamaorolaia. \v 14 Bena Laban ese e hamaoroa, eto, Momokani, oi na turiagu turiana bona hidiogu hidiona. Taunabunai, Iakob na ia ida e noho, hua tamona. \p \v 15 Bena Laban ese Iakob e hereva henia, eto, Oi na varavaragu dainai isiaigu ba lao heni asi davamu a? Ame hamaorogu, davamu be dahaka? \v 16 Hari Laban na mai natuna kekenidia rarua, vara guna ladana na Lea, tadina ladana be Rahela. \v 17 Lea matana na dika, a Rahela na hane namo, mai hairaina. \v 18 Iakob ese Rahela e ura henia; taunabunai ia eto, Laḡani hitu isiaimu baina lao heni, natumu hane-muritai Rahela iabina totona. \v 19 Laban eto, Oi baina henimu be namo, idau tauna ta baina henia na dika; dekegu ai ba noho. \v 20 Taunabunai, Iakob ese Laban isiaina e lao heni laḡani hitu, Rahela iabina totona; a lalona e tomava dina gadoi mo na heheto, badina be ia ese Rahela e ura henia lalo-dikava. \v 21 Bena Iakob ese Laban e hamaoroa, eto, Adavagu a henigu, badina be egu nega vada e ore, taunabunai aina adavaia na tomamu. \v 22 Bena Laban ese una gabu taudia iboudiai e haboudia, aria e karaia. \v 23 Hanua e boi, bena ia ese natuna Lea e hakaua vareai Iakob dekenai; bena Iakob ese e adavaia \v 24 Laban ese danu ena hesiai hahinena Silpa na Lea e henia, ena hesiai hahinena ai bainela. \v 25 Daba e rere, bena Iakob ese hahine na e itaia, Lea mo. Bena ia ese Laban e gwau henia, eto, Ede vada o karagu toma? Isiaimu asina lao heni Rahela iabina totona a? Dahaka dainai o koigu? \v 26 Laban na e haere, eto, Ai emai kara iniseni ai be hane-muritai asia haheadavaia gunamu, a hane-guna e headava gunamu. \v 27 Ina hahine ariana purana baine ore, murinai tadina danu baia henimu; davana be laḡani hitu ma isiaigu ba lao heni. \v 28 Iakob na unu e kara toma: dina hitu e ore, bena Laban ese natuna Rahela e henia, baine adavaia. \v 29 Laban ese danu ena hesiai hahinena Bilha na Rahela e henia, ena hesiai hahinena ai bainela. \v 30 Bena Iakob e raka vareai Rahela dekenai; ia ese Rahela e ura henia bada, a Lea e ura henia maragi. Ia ese Laban isiaina ma e lao heni, laḡani hitu. \p \v 31 Iakob ese Lea e dadaraia dainai Iehova ese e bogaia hisi, natuna e henia; a Rahela na gabani. \v 32 Bena Lea na e rogorogo, e mara, mero ta e abia; ladana e hatoa Ruben:\f + \fr 29:32 \ft “Ruben” anina be “Mero a itaia”.\f* badina be ia eto, Iehova ese egu lalo- hisihisi vada e haḡerea; harihari adavagu ese baine ura henigu. \v 33 Ma e rogorogo lou, e mara, mero ta e abia; bena eto, Iehova vada e kamonai adavagu vada e dadaraigumu, una dainai ina mero danu vada e henigu. Bena ladana e hatoa Simeon.\f + \fr 29:33 \ft “Simeon” anina be “Kamonai”.\f* \v 34 Ma e rogorogo, e mara, mero ta e abia; bena eto, Harihari adavagu ida baia hahebou, badina be memero tatoi vada na heni. Bena ladana e hatoa Levi.\f + \fr 29:34 \ft “Levi” anina be “Hahebou”.\f* \v 35 Ma e rogorogo, e mara, mero ta e abia; bena eto, Harihari Iehova aina imodaia. Bena ladana e hatoa Iuda.\f + \fr 29:35 \ft “Iuda” anina be “Heimodai”.\f* Una murinai ia na se rogorogo lou. \c 30 \s1 Iosef e vara \p \v 1 Rahela na gabani, una dainai ia ese kakana e mama henia. Bena ia ese Iakob e gwau henia, eto, Natugu basio henigu vada baina mase. \v 2 Bena Iakob ese Rahela e badu henia, eto, Lau Dirava a? Ia ese mero emu ai e ruamu. \v 3 Hahine na eto, Egu hesiai hahinena Bilha binai: ia dekenai ba raka vareai; bena lau tuigu ai baine mara, iena amo natugu baina abia. \v 4 Taunabunai, ia ese ena hesiai hahinena Bilha na Iakob e henia, bena ia ese e adavaia. \v 5 Bena Bilha na e rogorogo, e mara, mero ta e abia. \v 6 Bena Rahela eto, Dirava ese vada e hahemaoro henigu, egu noinoi vada e abia dae, natugu vada e henigu. Bena ladana e hatoa Dan.\f + \fr 30:6 \ft “Dan” anina be “Hahemaoro”.\f* \v 7 Rahela ena hesiai hahinena Bilha ma e rogorogo, e mara, mero ihararuana e abia. \v 8 Bena Rahela eto, Kakagu ida a hedaverai, vada na kwalimu. Bena mero ladana e hatoa Napatali.\f + \fr 30:8 \ft “Napatali” anina be “Hedaverai”.\f* \p \v 9 Lea vada e diba ia na basine rogorogo; bena ia ese ena hesiai hahinena Silpa e abia, Iakob e henia, baine adavaia. \v 10 Bena Lea ena hesiai hahinena Silpa e rogorogo, e mara, mero ta e abia. \v 11 Bena Lea eto, Egu madinamo negana binai. Bena mero ladana e hatoa Gad.\f + \fr 30:11 \ft “Gad” anina be “Madi-namo”.\f* \v 12 Bena Lea ena hesiai hahinena Silpa ma e rogorogo, e mara, mero ihararuana e abia. \v 13 Bena Lea eto, Na moalemu; hahine iboudiai danu bae hanamogu. Bena mero ladana e hatoa Asere.\f + \fr 30:13 \ft “Asere” anina be “Moale”.\f* \p \v 14 Uit iutuna negana ai, Ruben na ela, au-huahua ladana dudai haida e davaridia. bena e abi, sinana Lea dekena e laohai. Bena Rahela ese e noia, eto, Natumu ena dudai haida mani a henigu. \v 15 A Lea ese e gwau henia, eto, Adavagu o henaoa na ḡau pipikina a? Matona natugu ena dudai ba dadi o tomu. Bena Rahela eto, Natumu ena dudai ba henigu, bena hari hanuaboi adavada ida ba eno bou. \v 16 Adorahi ai, Iakob na uma amo e lasi, bena Lea na vairana ela, eto, Hari hanuaboi raruosi baita eno bou, natugu ena dudai na heni davadia. Bena una hanuaboi idia raruosi e eno bou. \v 17 Bena Dirava ese Lea e hakala henia; bena e rogorogo, e mara, mero iha-imana e abia, Iakob ena. \v 18 Bena Lea eto, Egu hesiai hahinena na adavagu na henia davana binai, Dirava ese vada e henigu. Bena natuna ladana e hatoa Isakara.\f + \fr 30:18 \ft “Isakara” anina be “Davana”.\f* \v 19 Lea ma e rogorogo lou, e mara, mero ihatauratoina e abia, Iakob ena. \v 20 Bena ia eto, Dava namona Dirava ese vada e henigu; harihari adavagu na dekegu ai baine noho tari, badina be natuna mamaruanedia tauratoi vada na henia. Bena mero ladana e hatoa Sebulun.\f + \fr 30:20 \ft “Sebulun” anina be “Noho-tari”.\f* \v 21 Una murinai ia ese natuna kekenina ta e abia, bena kekeni ladana e hatoa Daina. \p \v 22 Una negana ai Dirava ese Rahela e haḡerea, ena noinoi e abia dae; Bena ia danu e rogorogo. \v 23 E mara, mero ta e abia: bena eto, Dirava ese egu hemarai vada e abia oho. \v 24 Bena ladana e hatoa Iosef;\f + \fr 30:24 \ft “Iosef” anina be “Ma ta”.\f* eto, Iehova ese ma ta bema henigu bema namo. \s1 Iakob ese ravana e koia \p \v 25 Iosef e vara murinai, Iakob ese Laban e hamaoroa, eto, Mani emu kara a kahugu nege, egu gabu korikori bainala, egu tano korikori baina lou henia. \v 26 Adavagu bona natugu ba henigu, badina be idia daidiai oi isiaimu vada na lao heni. A kahugu nege; egu hekwarahi emu hesiai ilao-henina ai vada dibamu. \v 27 Laban eto, Na noimumu, mani emu kara basio raka oho; badina be lalogu vada eme parara Iehova ese vada e hanamogu oi daimu ai. \v 28 Davamu a gwauraia, bena baina henimu. \v 29 Iakob ese e haere henia, eto, Ede na hekwarahi tomava emu hesiai ilao-henina ai vada o itaia; dibamu danu emu seri vada e hutuma lau imagu ai. \v 30 Lau do asinama negana ai oi na vada o ogoḡami, harihari vada o taḡa; lau nama ema bona hari Iehova ese vada e hanamomu. A edena nega ai adavagu bona natugu ihataḡadia baina ḡaukara matama a? \p \v 31 Bena Laban eto, Dahaka baina henimu? Iakob eto, Ḡau ta basio henigu, to egu ura bavabia dae, bena emu seri ma baina reḡudia. \v 32 Hari dina ai emu seri ba hididia, mamoe mai toutoudia eiava mai revarevadia bona mamoe koremadia bona nani mai toutoudia eiava mai revarevadia iboudiai baina hakaudia siri: lau davagu bunu. \v 33 Nega gabedia ai vada ba dibagu, maoro eiava kerere: egu seri ai nani haida asi toutoudia asi revarevadia eiava mamoe kurokurodia ba davaridia, henao taugu ba gwauraigu. \v 34 Bena Laban eto, Emu hereva heḡereḡerena, unu baita kara toma. \v 35 Una dina ai ia ese nani mamaruanedia mai toutoudia bona mai revarevadia, bona nani hahinedia mai toutoudia bona mai revarevadia, bona mamoe koremadia, iboudiai e hakaudia siri, natuna e henidia, bae reḡudia. \v 36 Bena e siaidia lao, dauhai bae noho, dina toi rakadia heḡereḡerena. A Laban ena seri oredia Iakob ese e reḡudia. \p \v 37 Bena Iakob ese au rigidia matamatadia e utu, kopidia kahadia e nege, kahadia mimia, ita-itadia revareva na heheto. \v 38 Bena unu rigi mai revarevadia ranu gabudia ai e hagini, seri e ha-inudia negadia ai. Bena nani bona mamoe hahinedia na ranu gabudia ai e rogorogo, \v 39 unu rigi vairadiai; una dainai natudia e havaradia, kopidia na mai revarevadia. \v 40 Ini nani bona mamoe natudia Iakob ese e abidia hidi, iena seri ida e haboudia, Laban ena seri ai se atodia. \v 41 Bena nani bona mamoe hahinedia mai goadadia e rogorogova negadia ai, Iakob ese hari rigi vairadiai e hagini, ranu gabudia ai, rigi i'itadia ai bae rogorogo totona. \v 42 A manokadia e rogorogova negadia ai, hari rigi se hagini vairadiai. Taunabunai, nani bona mamoe manokadia na Laban ena seri ai, a goadadia na Iakob ena seri ai. \v 43 Taunabunai, Iakob ena taḡa e bada e laova: ena seri e hutumava; ena hesiai hahinedia bona ena hesiai taudia bona ena kamelo bona ena doniki danu hutuma herea. \c 31 \s1 Iakob e heau \p \v 1 Bena Iakob ese Laban natuna mamaruanedia edia maumau e kamonai: idia na e maumau, eto “Iakob ese tamamai ena kohu idoinai vada e abihaia, unu amo ena taḡa idoinai vada e abi”. \v 2 Iakob danu e itaia. Laban vairana e huaia ienai. \v 3 Una negana ai Iehova ese Iakob e hamaoroa. eto, Tubumu tamamu edia tano ba lou henia, varavaramu dekedia baola: lau ese baina bamomu. \v 4 Bena Iakob ese Rahela bona Lea e boiridia, dekena baela, taora ai ena seri e reḡudiava gabuna ai. \v 5 Bena ia ese e hamaorodia, eto, Vada na itaia, tamamui ese vairana e huaiamu bona lalona e idaumu egu ai; a tamagu ena Dirava ese vada e bamogu. \v 6 Umui danu dibamui lau ese tamamui isiaina vada na lao heni mai goadagu idoinai. \v 7 Tamamui ese vada e koigu, nega gwauta davagu vada e ha-idaua, a Dirava ese e laoa ahu dainai ia ese se hadikagu. \v 8 Ia eto “Mai toutoudia na oiemu”, bena seri idoinai ese mai toutoudia ḡaudia mo e havaradia; ma eto “Mai revarevadia na oiemu”, bena seri idoinai ese mai revarevadia ḡaudia mo e havaradia. \v 9 Unuhetomana Dirava ese tamamui ena seri iena amo vada e abi oho, lau vada e henigu. \v 10 Mamoe bona nani hahinedia e rogorogova negana ai na na nihi, egu nihi ai na itadia, mamarauendia mai toutoudia bona mai revarevadia bona koremadia mo ema, hahine dekediai. \v 11 Bena egu nihi ai Dirava ena aneru ta ese e hereva henigu, eto “Iakob”. Lau nato “Lau o ina.” \v 12 Ma eto “A itadia, mamoe bona nani hahinedia e harogorogodiamu mamaruanedia iboudiai na mai toutoudia eiava mai revarevadia eiava koremadia: badina be Laban ena kara iboudiai oiemu ai e karamu vada na ita vaitani. \v 13 Lau binai, Betele Diravana: unuseni ai oi ese boubou nadina dehoro o horolaia, bona o gwau henigu hamata. Benaini, a tore isi, ina tano amo ba raka lasi, o vara gabuna ba lou henia.” \p \v 14 Bena Rahela bona Lea ese e haere henia, eto, Ai ahumai be dahaka tamamai ena ruma ai? Ai na dia ia dihina. \v 15 Ai na idau taudia na heheto ienai, ani? Badina be davamai vada e abi bona vada e hapetapetalai. \v 16 Taḡa idoinai Dirava ese tamamai ena amo vada e abihaia na ai emai bona natumai edia; taunabunai, Dirava ese vada e hamaoromu heḡereḡerena vada ba karaia. \p \v 17 Bena Iakob ese adavana raruosi bona natuna iboudiai na kamelo ai e hahelaidia kau; \v 18 ena seri iboudiai bona ena kohu idoinai Padan-aram ai e habou danu e siaidia guna; bena e heḡaeḡae, Kanaan tanona bainela, tamana Isaak dekenai. \p \v 19 Una negana ai Laban na ena mamoe huidia iutudia ela. Bena Rahela ese tamana ena dirava laulaudia e henao; \v 20 bona Iakob na e heau hehuni, Laban tau Suria se hadibaia guna. \v 21 Ia na ela, ena orea taudia bona ena kohu idoinai danu e laohai, sinavai e hanaia, Gilead ororodia dalana ai ela. \p \v 22 Dina ihatoina ai Laban na Iakob ena heau harina e kamonai. \v 23 Bena ia ese varavarana e haboudia, dina hitu Iakob e ḡavaia, ela bona Gilead ororodia ai e ḡavaia tao. \v 24 A Dirava ese Laban tau Suria nihi ai e hahedinarai henia, eto, Iakob basio hereva henia, hereva namona eiava hereva dikana. \v 25 Bena Laban ese Iakob e lasia tao. Iakob na ororo ai vada e taruha; bena Laban mai varavarana ida danu Gilead ororodia ai e taruha. \p \v 26 Bena Laban ese Iakob e gwau henia, eto, Badina be dahaka o heau hehuni, natugu hahinedia danu abimauri hahinedia na heheto o heaulaidia? \v 27 Dahaka dainai o heau hehuni, so hadibagu? Boma hadibagu, bena bama kahumu nege mai moale karadia bona mai moale anedia ida, oibe, mai gaba reḡedia bona mai gitara reḡedia ida. \v 28 A oi ese o laogu ahu, natugu asina harahudia. Vada o kara kava. \v 29 Harihari, lau na mai siahugu bama hadikamu; ḡau tamona, tamamu ena Dirava ese boi hanuaboi e hahedinarai henigu, eto, “Iakob basio hereva henia, hereva namona eiava hereva dikana.” \v 30 Harihari tamamu ena ruma o ura henia lalo-dikamu dainai vada bo laomu; to dahaka dainai egu dirava laulaudia o henaodia? \p \v 31 Bena Iakob ese Laban e haere henia, eto, Na gari, nato natumu na egu amo ba dadidia oho readia. \v 32 A emu dirava laulaudia na daika dekenai ba davaridia, ia na baine mase. Ai vairamai ai emu a tahu, bavabi. Badina be Iakob na asi dibana Rahela ese e abidia. \p \v 33 Taunabunai Laban ese Iakob ena dabua rumana ai e tahu, bona Lea ena dabua rumana ai, bona hesiai hahinedia raruosi edia dabua rumadia ai, to ḡau ta se davaria. Bena Rahela ena dabua rumana ai e raka vareai. \v 34 Rahela ese hari dirava laulaudia vada e abi, kamelo e hua modadia ai vada e huni, bena moda latadiai e helai. Bena Laban ese dabua rumana ai e tahu malaka-malaka, a ḡau ta se davaria. \v 35 Bena hahine ese tamanae hereva henia, eto, Ḡauka, basio badu; vairamu ai asina tore isi, badina be vaia hahine emai kara e goreregumu. Taunabunai e hetahu mase, to ena dirava laulaudia se davaridia. \p \v 36 Bena Iakob ese Laban e badu henia, e gwau henia, eto, Egu kerere be dahaka, egu dika be dahaka, bena oi ese daidiai o havagu mai badumu ida? \v 37 Egu kohu idoinai vada o tahu vaitani, emu o davaria be edena? Lauegu orea taudia bona oiemu orea taudia vairadiai ba vaia dae, bena ita raruosi bae hahemaoro henida. \v 38 Laḡani ruahui dekemu ai na noho; emu mamoe bona emu nani hahinedia asie mara dika, emu nani mamaruanedia danu ta asina abia, asina ania. \v 39 Uda boromadia ese e habero ḡaudia danu asina vasilai; sibogu ibolodia na heni. Henao taudia ese dina ai e henao eiava hanuaboi ai e henao ḡaudia danu davadia lauegu amo o gwaurai. \v 40 Unu na noho tomava: dina ai dina ḡaraḡara ese e hadikaguva; hanuaboi ai keru ese e alaguva; matagu na asie mahutava. \v 41 Laḡani ruahui emu ruma ai na nohova: laḡani gwauta-hani isiaimu na lao heni, natumu raruosi davadia, ma laḡani tauratoi emu seri davadia. Nega gwauta davagu o ha-idaua. \v 42 Tamagu ena Dirava, Abraham ena Dirava, Isaak ese e gari heniamu Diravana, basinema bamogu, oi na harihari ima-kavakava boma lulugu. A Dirava ese egu hekwarahi vada e itaia bona imagu ḡaukaradia vada e nene, bena boi hanuaboi e gwaumu tubu. \p \v 43 Bena Laban ese e haere henia, eto, Ini hahine na lau natugu; ini memero na lau tubugu; ini seri na lauegu seri; o itamu ḡaudia iboudiai na lauegu. Ma dahaka aina karaia hari dina ai, ini natugu bona tubugu ihanamodia? \v 44 Aoma, aita herohemaino; eda herohemaino ese baine hahemaoro henida. \v 45 Bena Iakob ese nadi ta e abia, e haginia, pupuna ai e halaoa. \v 46 Iakob ese danu ena orea taudia e hamaorodia, eto, Nadi a gogo. Unu e kara toma, bena una nadi senuna latanai e aniani hebou. \v 47 Bena Laban ese una gabu ladana e hatoa legara-sahaduta;\f + \fr 31:47 \ft “legara-sahaduta” anina be “Hereva-hedinarai senuna”, Aramaik gadona ai. “Galeed” anina be “Hereva- hedinarai senuna”, Heberu gadona ai.\f* a Iakob ese ladana e hatoa Galeed. \v 48 Bena Laban eto, Hari dina ai ina nadi senuna ese e hahemaoro henidamu. Una dainai ladana na Galeed. \v 49 Ma ladana ta be Mispa;\f + \fr 31:49 \ft “Mispa” anina be “Hegima kohorona”.\f* badina be ia eto, Basita heita heheni negadia ai Iehova ese baine gimada. \v 50 Natugu ba daḡedaḡe henidia, eiava hahine haida ma bavabidia, tau ta ese basine itamu, to Dirava ese baine hahemaoro henida. \p \v 51 Laban ese Iakob ma e hereva henia, eto, Ini nadi bona ina pupuna na ita raruosi padadai vada na hagini. \v 52 Ini nadi anidia binai bona ina pupuna anina binai: lau ese ini nadi basina rakadia hanai, oi ihadikamu, bona oi ese ini nadi bona ina pupuna basio rakadia hanai, lau ihadikagu. \v 53 Abraham ena Dirava, Nahoro ena Dirava, tamadia ena Dirava danu, ia ese baine hahemaoro henida. Bena Iakob na ia tamana Isaak ese e gari henia Diravana ladana ai e gwau hamata. \v 54 Bena Iakob ese Dirava e boua\f + \fr 31:54 \ft Dirava e boua: Heberu taudia edia kara ta, Dirava ihanamolaina karana, be edia mauri gauna namona ta, boromakau eiava mamoe eiava nani eiava manu, e abia, edia boubou gauna ai e halaoa. Ihaboulaina patana vairanai e alaia mase, bena ihaboulaina patana lahina latanai e atoa kau, lahi ese e golea oho. Unu amo Dirava e boua. Matamana negana ai edia ihaboulaina patadia be nadi ta e haginia eiava nadi haida e lareba. Gabeamo pata korikori edia dubu ai e karaia: Esodo Karoa 27 ba itaia.\f* una ororo ai, bona ena orea taudia e haduadia, bae aniani. Taunabunai, e aniani, bona ororo ai e noho rani. \v 55 Daba ai Laban e tore isi, tubuna mai sinadia ida e harahudia bona e hanamodia. Bena e rakatanidia, ena hanua e lou henia. \c 32 \s1 Iakob ladana e ha-idaua \p \v 1 Iakob na ena dala ai ela, bena Dirava ena aneru loḡora ida e hedavari. \v 2 Iakob ese e itadia, bena eto, Ina na Dirava ena tuari oreana: taunabunai una gabu ladana e hatoa Mahanaim.\f + \fr 32:2 \ft “Mahanaim” anina be “Tuari oreadia”.\f* \p \v 3 Una negana ai Iakob ese ena hesiai taudia e siaidia guna, kakana Esau dekena baela, Seiri tanona ai: Edom ena tano bunai. \v 4 E haduadia, eto, Egu lohia Esau ini ba hamaoroa toma, baoto “Emu hesiai tauna Iakob na e tomu: lau na Laban ida vada na noho ema bona hari; \v 5 lau na mai egu boromakau bona doniki bona mamoe bona nani bona hesiai taudia bona hesiai hahinedia; bena ihamaorolaimu herevana egu lohia emu ai name siaia vasi, oi vairamu ai hebogahisi baina davaria totona”. \p \v 6 Hesiai taudia na e lou ema, eto, Ai na kakamu Esau ida a hedavari, ia na dekemu e maimu, ena orea taudia sinahu-hani ida. \v 7 Bena Iakob na e gari dikadika, kudouna e hetaha. Bena ena orea taudia bona ena mamoe, ena nani, ena boromakau, ena kamelo danu, orea rua ai e hididia. \v 8 eto, Esau ese orea ta baine davaria bena baine habuaia tari reana, a orea ta ma baine mauri. \p \v 9 Bena Iakob e ḡuriḡuri, eto, Tubugu Abraham ena Dirava, tamagu Isaak ena Dirava, Iehova e, oi ese o haduagu, oto “Emu tano ba lou henia, varavaramu dekedia baola, bena baina hanamomu”. \v 10 Emu hebogahisi karadia iboudiai emu hesiai tauna egu ai o kara, bona emu gwau-hamata herevadia emu hesiai tauna egu ai o hamomokani, lau na dia heḡereḡere; badina be imagu mai itotohina mo ina Ioridane sinavaina na hanai nala, a harihari mai orea rua ida vada na lou mai. \v 11 Na noimumu, kakagu Esau imana amo ba hamaurigu; badina be na garimu, ia na bainema, baine tuari henigu, natugu mai sinadia ida baine aladia mase. \v 12 A oi vada oto “Momokani, lau ese baina hanamomu, bona garamu baina hahutumadia kone mirina na heto, asi iduahidia”. \p \v 13 Una hanuaboi ia na unuseni ai e taruha; bena ena kohu amo herahia gaudia e abi, kakana Esau ena. \v 14 Gaudia bini: nani hahinedia sinahu-ruabona nani mamaruanedia ruahui; mamoe hahinedia sinahu-rua bona mamoe mamaruanedia ruahui; \v 15 kamelo toi-ahui mai natudia ida; boromakau hahinedia hari-ahui; boromakau mamaruanedia gwauta; doniki ruahui; bona doniki natudia gwauta. \v 16 Ini iboudiai ena hesiai taudia e henidia, ta ta ena seri ena seri ai. Bena ia ese ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, Umui ba raka guna, seri ta ta mai padadia ida ba hakaudia lao. \v 17 Bena baine raka guna tauna e haduaia, eto, Kakagu Esau ida ba hedavari negana ai, ia baine henanadai, baineto “Oi na daika ena hesiai tauna? Ede bo laomu? Ina seri be daika ena?” \v 18 Bena oi ese ba haere henia, baoto “Ini na emu hesiai tauna Iakob ena, ena herahia ḡaudia lohia taumu Esau emu; ia danu murimai ai e maimu”. \v 19 Ihararuana danu unu e haduaia toma, bona ihatatoina, bona idia muridiai seri ta ta bae hakaudia taudia, hahedua tamona e henidia, eto, Esau ida ba hedavari negana ai ini ba hereva henia toma. \v 20 Ma baoto “Emu hesiai tauna Iakob na murimai ai e maimu”. Ia na lalona ai eto: Egu herahia ḡaudia amo ena badu baina laoa ahu guna, gabeai ia vairanai baina hedinarai negana ai reana baine abigu dae. \v 21 Taunabunai, unu hesiai taudia ese herahia ḡaudia e gunalai, a Iakob na una hanuaboi taruha ai e noho, ena orea taudia ida. \p \v 22 Malokihi ai e tore isi, adavana raruosi bona ena hesiai hahinedia raruosi bona natuna mamaruanedia gwauta-ta-osi e abidia, sinavai maraḡina ladana Iabok bae turu hanai. \v 23 Ia ese e abidia, e siaidia hanai, ena kohu idoinai danu e hanailai. \v 24 A Iakob na sibona noho, bena tau ta na ia ida e hedaverai ela bona daba e kinia. \v 25 Hari tau na dibana ia na basine kwalimu diba, bena ia ese Iakob mamuna varovarona e daua toho; taunabunai Iakob aena e heride, ia na hari tau ida e hedaverai negana ai. \v 26 Bena hari tau eto, A kahugu nege, badina be daba vada e kinia. A Iakob eto, Lau na basina kahumu nege ela bona oi ese ba hanamogu. \v 27 Bena hari tau eto, Oi ladamu be daika? Ia na e haere, eto, Ladagu na Iakob. \v 28 Hari tau ma eto, Harihari ela oi ladamu na dia Iakob; oi ladamu na Israel,\f + \fr 32:28 \ft “Israel” anina be “Dirava ida e goada helulu”.\f* badina be Dirava ida vada o goada helulu bona taunimanima ida danu, bona vada o kwalimu. \v 29 Bena Iakob ese e nanadaia, eto, Mani emu kara, oi ladamu ba hadibagu. Hari tau elo, Badina be dahaka lau ladagu o henanadailaiamu? Bena ia ese e hanamoa. \v 30 Bena Iakob ese una gabu ladana e hatoa Peniel;\f + \fr 32:30 \ft “Peniel” anina be “Dirava Vairana”.\f* eto, Dirava vada na itaia, raruosi vada ame hegaga heheni, to vada na maurimu. \v 31 Bena Penuel e rakaia hanai ai daba e rere, ia na aena e heride. \v 32 Badina bunai Israel besena taudia na mamu varovarodia asie animu ema bona harihari: badina be Iakob mamuna varovarona e daua toho bena aena e heride. \c 33 \s1 Iakob na Esau ida e herohemaino \p \v 1 Bena Iakob na e gaga isi, Esau e itaia, ena orea taudia sinahuhaniosi ida e maiva. Bena ia ese natuna e hididia, Lea natuna bona Rahela natuna bona hesiai hahinedia natudia; \v 2 hesiai hahinedia mai natudia ida vairai bae raka, idia muridiai Lea mai natuna ida, ma idia muridiai Rahela mai natuna Iosef ida. \v 3 A ia na e raka guna, nega hahitu tano ai e goru diho, ela bona kakana e raka henia kahi. \v 4 Bena Esau na e heau ela, e rosia, e harahua; bena raruosi na e taitai. \p \v 5 Bena Esau na e gaga isi, hari hahine mai natudia ida e itadia, bena eto, Idia be daidia? Iakob e haere, eto, Natugu bunu, Dirava ese emu hesiai tauna vada e bogagu hisi, vada e henigu. \v 6 Bena hari hesiai hahinedia mai natudia ida e raka kahira, tano ai e goru goru diho. \v 7 Lea danu natuna ida e raka kahira, bona Rahela mai natuna Iosef ida danu, bena idia danu e goru goru diho. \v 8 Esau ma e henanadai, eto, Unu seri iboudiai dala ai na itadia be edeheto? Iakob na e haere, eto, Una na herahia ḡauna, egu lohia vairamu ai baina mauri helaoreana. \v 9 A Esau eto, Tadigu e, lauegu na davana, oiemu hari ba dogo tao. \v 10 Iakob eto, Lasi, bema lalomu vada eme namo egu ai, bavabi, egu lalokau toana; badina be oi vairamu vada na itaia, Dirava vairana bama itaia heḡereḡerena, bona vada o lalo namo henigu. \v 11 Taunabunai egu herahia ḡaudia bavabi dae, bona egu hahenamo danu; badina be Dirava ese vada e hanamogu badabada, mai dinagu vada nama. Bena e noia goada dainai vada e abi. \p \v 12 Bena Esau eto, Mani aita laolao hebou; lau na vairai baina raka. \v 13 A Iakob eto, Egu lohia dibana natugu na mamaraḡi; egu mamoe hahinedia bona egu boromakau hahinedia haida na mai bogadia, bena dina tamona mo bae luludia haraḡa-haraḡa vada bae mase ore. \v 14 Taunabunai, egu lohia e, oi na emu hesiai tauna ba gunalaigu; a lau na baina raka metaira-metaira, egu seri bona natugu edia goada heḡereḡerena, ela bona Seiri ai egu lohia baina vasi henimu. \v 15 Bena Esau eto, Benaini, egu orea taudia haida bavabidia, bae bamomu. A Iakob eto, Una na herevana; egu lohia lalomu vada e namo egu ai vada davana. \p \v 16 Taunabunai Esau na una dina ai e lou, Seiri dalana ai e lou ela. \v 17 A Iakob na Sukoto ela; unuseni ai ia ese ruma auta e hadaia iena, bona kalaga haida e hadai ena boromakau edia. Una dainai gabu ladana e hatoa Sukoto.\f + \fr 33:17 \ft “Sukoto” anirla be “Kalaga”.\f* \p \v 18 Unuhetomana Iakob na mai maurina ida Padan-aram amo ema, Sekem hanuana ai e lasi, Kanaan tanona ai; bena hanua badinai e taruha. \v 19 Bena e taruha henia tanona na Hamoro, Sekem e hadaia tauna, natuna edia amo e hoia, davana na \it silver\it* monidia sinahu-ta. \v 20 Unuseni ai boubou patana ta e larebaia, ladana e hatoa El-Elohe-Israel.\f + \fr 33:20 \ft “El-Elohe-Israel” anina be “Dirava, Israel Diravana”.\f* \c 34 \s1 Daina sivaraina \p \v 1 Iakob bona Lea natudia hahinena Daina na eha loaloa, una tano hahinedia i'igo-itadia ela. \v 2 Bena una tano lohiana, Hamoro, tau Hivi, natuna Sekem ese e ḡahusia, bena e rosia, e ḡaḡaia. \v 3 To ia ese Iakob natuna Daina e ura henia lalodika, mai lalona idoinai, bena ia lalona ihamarumaruna herevadia e gwaurai heniava. \v 4 Bena Sekem ese tamana Hamoro e hamaoroa, eto, Ina hane-ulato bavabia, baina adavaia. \v 5 Iakob na harina e kamonai Sekem ese natuna Daina vada e hahemaraia, a natuna mamaruanedia ese taora ai seri e reḡudiava, bena Iakob ese hereva ta se gwauraia ela bona idia ema. \p \v 6 Bena Hamoro, Sekem tamana, e lasi, Iakob ida bae hereva-hereva eto. \v 7 A Iakob natuna mamaruanedia na harina e kamonai, bena taora amo e lasi mai lalo-hisihisidia bona mai badudia ida; badina be una tau ese Israel vada e hahemaraia, Iakob natuna Daina vada e ḡaḡaia, dainai. \v 8 A Hamoro ese e hamaorodia, eto, Natugu Sekem ese oi natumu e ura henia lalodikamu; mani emu kara ba henia, baine adavaia. \v 9 Beseda bae hatamona: umui ese natumui ulatodia ba henimai, emai ai bae headava; ai danu natumai ulatodia baia henimui, emui ai bae headava. \v 10 Bogaragimai ai ba noho: ai emai tano na umui emui tano ai bainela; iniseni ai ba biru, ba hoihoi, ba hanua. \v 11 Sekem ese danu hane-ulato tamana bona taihuna e hereva henidia, eto, Egu noinoi boma abia dae, hane-ulato davana boma gwauraia, bena bama henimui. \v 12 Ena be davana ba habadaia herea, to vada baina henimui; ḡau tamona, hane-ulato na ba henigu, baina adavaia. \p \v 13 A Iakobo natuna mamaruanedia na e haere koikoi, Sekem, tamana Hamoro ida, e dibaḡanidia, taihuna Daina vada e hahemaraia dainai. \v 14 E hamaorodia, eto, Taihumai na se peritomea tauna baia henia na taravatu, bona hemarai ihavarana karana emai ai. \v 15 To ini baia kara henimui toma: bema umui ese emui maruane iboudiai ba peritomedia, ai bamomai, \v 16 ai ese natumai ulatodia baia henimui bona natumui ulatodia baia abidia, bena bogaragimui ai baia noho, bese tamona ai baitala. \v 17 A bema emai hereva basio abia dae, basio peritome, ai na hane-ulato baia abia, baiala. \p \v 18 Hamoro bona natuna Sekem na edia hereva e kamonai, bena raruosi e moale; \v 19 hari tauhau na se halahe, edia ura mo e karaia, badina be Iakob natuna ulatona e moalelaia bada; tamana ena ruma ai danu ia sibona herea. \v 20 Bena Hamoro, natuna Sekem ida, edia hanua ikoukouna ela, edia hanua taudia e hereva henidia, eto, \v 21 Ini taunimanima na maino e uramu; taunabunai eda tano ai bae noho baine namo: bae hoihoi bona bae biru, badina be tano na bada. Natudia ulatodia baita adavadia, bona natuda ulatodia baita henidia. \v 22 To idia lalodia bae heḡereḡere bogaragidai bae noho bona ita ida bese tamona ai baitala dalana na tamona mo: ita bogaragidai maruane iboudiai baita peritomedia, idia e karamu heḡereḡerena. \v 23 Gabe amo edia seri bona edia kohu bona edia boromakau iboudiai na iseda ai baita halao, ani? Idia ida baita herohemaino, bena bogaragidai do bae noho. \v 24 Hanua taudia iboudiai ese Hamoro bona natuna Sekem edia hereva e abia dae; bena maruane iboudiai e peritomedia. \p \v 25 Dina ihatoina ai, taudia hisidia e dai lasi, bena Iakob natuna rarua, Simeon bona Levi, hari Daina taihuna, ese edia dare e abi, hanua ai e raka vareai, bena mamaruanedia ibouboudiai e aladia mase; \v 26 Hamoro bona natuna Sekem danu dare amo e aladia mase. Daina danu Sekem ena ruma amo e hakaua diho, bena ela. \v 27 Bena Iakob natuna mamaruanedia na ela, Sekem taudia masedia ai e davaridia, bena hanua e habuaia tari, taihudia e hahemaraia dainai. \v 28 Edia mamoe bona edia boromakau bona edia doniki bona edia ruma kohudia bona adia uma anidia idoidiai e abihaidia; \v 29 natudia maraḡidia danu bona adavadia e abidia mauri. Edia ruma kohudia e ha-ore, bena ruma e doudia. \p \v 30 Bena Iakob ese Simeon bona Levi e gwau henidia, eto, Hekwarahi egu ai vada o havaraia, bona ladagu vada o hadikaia ina tano taudia, Kanaan taudia bona Perisi taudia, bogaragidiai. Bena ita na dia hoho dainai idia na bae hebou, bae tuari henigu; bena lau bona egu ruma taudia iboudiai baita mase ore. \v 31 A idia e haere, eto, Be, taihumai na ariara hahinena ai e halaoa namo eiava? \c 35 \s1 Beniamina e vara \p \v 1 Dirava ese Iakob e hamaoroa, eto, Betele baola, unuseni ai ba ha noho; unuseni ai danu kakamu Esau o heautania negana ai e hahedinarai henimu Diravana ena ihaboulaina patana ba larebaia. \v 2 Taunabunai, Iakob ese ena orea taudia iboudiai e haduadia, eto, Dirava idaudia dekemui ai mimia vada a negedia, ba haheḡoeva, dabua ḡoevadia ba rio; \v 3 Betele baitala, unuseni ai egu dika dinana ai e haere henigu bona egu dala iboudiai lalodiai e bamogu Diravana ena ihaboulaina patana baina larebaia. \v 4 Bena idia ese edia dirava idaudia bona taiadia gadeidia na Iakob e henia. Iakob ese e abidia, au helaḡana Sekem ai henunai e guridia. \v 5 Bena edia laolao ela; bona hanua hanua taudia ese Dirava garina e gariva dainai idia ese Iakob natuna asie tuari henidia \p \v 6 Bena Iakob na Lusu ai e kau (una na Betele ladana ta) Kanaan tanona ai, ia bona ena orea taudia iboudiai danu. \v 7 Unuseni ai ia ese boubou patana ta e larebaia, ladana e hatoa El-betele;\f + \fr 35:7 \ft “El-betele” anina be “Betele Diravana”.\f* badina be una gabu ai Dirava ese e hahedinarai henia, ia ese kakana e heautania negana ai. \v 8 Una negana ai, Rebeka ena hesiai hahinena, ladana Debora, Rebeka e vara negana amo isiaina e lao heniva hahinena, vada e mase. Bena Betele ai e guria, au helaḡana henunai; una gabu ladana e hatoa Alono-bakutu.\f + \fr 35:8 \ft “Alono-bakutu” anina be “Taitai auna”.\f* \p \v 9 Dirava ese Iakob ma e hahedinarai henia lou, Padan-aram amo ema negana ai, e hanamoa, eto, \v 10 Oi ladamu na Iakob, a ladamu basie hatoa lou Iakob; harihari bainela ladamu bae hatoa Israel. Taunabunai, ladana e hatoa Israel. \v 11 Bena Dirava ese e hamaoroa, eto, Lau na Siahu-idoinai Diravana: natumu ba havaradia, garamu bae hutuma; bese momo oiemu amo bae vara, bona hanua pavapavadia danu. \v 12 Abraham bona Isaak na henidia tanona oi baina henimu, bona oi garamu murimu ai bae vara danu baina henidia. \v 13 Bena Dirava ese ia e rakatania, e hereva henia gabuna danu e rakatania. \v 14 Bena Iakob ese nadi ta e haginia, pupuna ai e halaoa, Dirava ida e hereva gabuna ai, vine ranuna na latanai e seia, ena boubou, bona dehoro danu latanai e seia. \v 15 Bena una Dirava ese e hereva henia gabuna ladana e hatoa Betele. \p \v 16 Idia na Betele amo eha laolao, ela Efrata vada e kahirakahira, bena Rahela e hekamonai, hisina vada e bada. \v 17 Ena hekamonai hisidia vada e bada herea ai, hegwaroto hahinena ese e hamaoroa, eto, Basio gari; mero ta do bavabia. \v 18 Laumana ese e rakatania horana ai (badina be ia na una negana ai e mase), ia ese mero ladana e hatoa Benoni.\f + \fr 35:18 \ft “Benoni” anina be “Egu lalo-hisihisi merona”.\f* Bena hahine na e mase. A tamana ese mero ladana e hatoa Beniamina.\f + \fr 35:18 \ft “Beniamina” anina be “Imagu idibana merona”.\f* \v 19 Unuhetomana Rahela e mase, bena Efrata dalana badinai e guria. Una Efrata ladana ta be Betelehem. \v 20 Bena Iakob ese nadi pupuna ta e haginia ena gara latanai; ladana na doini e hatoamu “Rahela ena gara pupuna” ema bona harihari. \p \v 21 Israel ma e laolao, kohoro ladana Mamoe Kohorona unukahana ai e taruha. \v 22 Una tano ai e nohova negana ai Ruben na tamana ena hesiai hahinena Bilha ida e eno bou; bena Israel ese harina e kamonai. \p \v 23 Iakob natuna mamaruanedia na gwauta-rarua. Lea natuna: Ruben, Iakob natuna roboana, bona Simeon bona Levi bona Iuda bona Isakara bona Sebulun. \v 24 Rahela natuna: Iosef bona Beniamina. \v 25 Rahela ena hesiai hahinena Bilha natuna: Dan bona Napatali. \v 26 Lea ena hesiai hahinena Silpa natuna: Gad bona Asere. Iakob natuna mamaruanedia, Padan-aram ai e abidia, ladadia bunu. \p \v 27 Iakob na tamana Isaak dekena ela, Mamare ai, hanua ladana Araba. Una hanua ladana ta be Heberon; Abraham bona Isaak edia noho gabuna bunai. \v 28 Hari Isaak ena mauri laḡanidia na sinahu-ta taurahani-ahui. \v 29 Bena Isaak na laumana e heni dae, vada e mase, tubu tama dekediai eha hebou. Ia na tau buruka; ena mauri vada e daudau herea. Ia natuna raruosi, Esau bona Iakob, ese e guria. \c 36 \s1 Esau garana \p \v 1 Esau garana bini. Ia ladana ta be Edom. \v 2 Esau adavana na Kanaan hahinedia: Ada, Elon tau Hiti natuna; bona Oholibama, Ana natuna, Sibeon tau Hivi tubuna; \v 3 bona Basemata, Ismael natuna, Nebaioto taihuna. \v 4 Ada ese mero ta e abia, ladana Elifasa; bona Basemata ese mero ta e abia, ladana Reuele; \v 5 bona Oholibama ese memero tatoi e abidia, ladadia na Ieusu bona Ialam bona Kora: Esau natuna bunu, Kanaan tanona ai e vara. \p \v 6 Esau ese adavana tatoiosi bona natuna mamaruanedia bona hahinedia, bona ena orea taudia iboudiai, bona ena boromakau bona ena seri iboudiai bona ena kohu idoidiai Kanaan ai e habou, e abidia, tadina Iakob e rakatania, Seiri tanona ela. \v 7 Badina be raruosi edia taḡa na bada herea dainai tano na dia heḡereḡere idia raruosi bona edia seri idoidiai bae noholaia. \v 8 Taunabunai, Esau na Seiri ororodia ai eha noho. Esau na Edom. \p \v 9 Esau garana bini: ia na Edom besena, Seiri ororodia ai e nohomu besena, ihavarana tauna. \v 10 Esau natuna mamaruanedia bini: Elifasa, Esau adavana Ada natuna; bona Reuele, Esau adavana Basemata natuna. \v 11 Elifasa natuna na Teman bona Omara bona Sefo bona Gatam bona Kena. \v 12 Elifasa, Esau natuna, ese danu hahine ta ladana Timna e adavaia; hari Timna ese mero ta e abia, ladana Amalek: ini iboudiai na Esau adavana Ada tubuna. \p \v 13 Reuele natuna bini: Nahata bona Sera bona Sama bona Misa. Idia na Esau adavana Basemata tubuna. \p \v 14 Esau adavana Oholibama, Ana natuna, Sibeon tubuna, natuna bini: Ieusu bona Ialam bona Kora. \p \v 15 Hanua lohiadia Esau ena amo e vara ladadia bini: Elifasa, Esau natuna roboana, ese Teman bona Omara bona Sefo bona Kena, \v 16 bona Kora bona Gatam bona Amalek e havaradia: ini iboudiai na Edom tanona lohiadia, Elifasa, Ada natuna, ese e havaradia. \p \v 17 Esau natuna Reuele natuna bini: Nahata bona Sera bona Sama bona Misa. Idia na hanua lohiadia Reuele ai, Edom tanona ai; idia danu Esau adavana Basemata tubuna. \p \v 18 Esau adavana Oholibama natuna bini: Ieusu bona Ialam bona Kora. Ini na hanua lohiadia, Esau adavana Oholibama, Ana natuna, ese e abidia. \v 19 Esau natuna bunu, bona Edom lohiadia bunu. \p \v 20 Seiri tau Hori natuna una tano ai e nohova ladadia bini: Lotan bona Sobal bona Sibeon bona Ana \v 21 bona Dison bona Esere bona Disan: Hori lohiadia bunu, Seiri ese e havaradia Edom tanona ai. \v 22 Lotan natuna na Hori bona Heman; Lotan taihuna na Timna. \v 23 Sobal natuna na Alavan bona Manahata bona Ebal bona Sefo bona Onam. \v 24 Sibeon natuna na Aia bona Ana. Hari Ana na ranu e lohilohimu gabudia e davaridia tano ḡaḡaena ai, tamana Sibeon ena doniki e reḡudiava negana ai. \v 25 Ana natuna bini: maruanena ta ladana na Dison, bona hahinena ta ladana na Oholibama. \v 26 Dison natuna na Hemudan bona Eseban bona Itiran bona Keran. \v 27 Esere natuna na Bilhan bona Saavan bona Akan. \v 28 Disan natuna na Usu bona Aran. \v 29 Hori lohiadia bini: Lotan bona Sobal bona Sibeon bona Ana \v 30 bona Dison bona Esere bona Disan. Hori lohiadia bunu, Seiri tanona e lohiaia taudia. \p \v 31 Hanua pavapavadia haida ese Edom tanona e lohiaia, Israel taudia na do asi edia pavapava negadia ai. Ladadia bini: \v 32 Bela Beoro na Edom pavapavana, ena hanua badana ladana na Dinihaba. \v 33 Ia e mase; bena Iobab, Sera tau Bosra natuna, ese gabuna e abia. \v 34 Iokab e mase; bena Husam na Teman tanona amo ema, gabuna e abia. \v 35 Husam e mase; bena Hadad Bedad, Moab taorana ai Midian taudia e hadareredia tauna, ese gabuna e abia; iena hanua badana ladana na Aviti. \v 36 Hadad e mase; bena Samula tau Masareka ese gabuna e abia. \v 37 Samula e mase: bena Saul na sinavai isena hanuana ladana Rehoboto amo ema, gabuna e abia. \v 38 Saul e mase; bena Baal-hanana Akaboro ese gabuna e abia. \v 39 Baal-hanana e mase; bena Hadara ese gabuna e abia. Iena hanua badana ladana na Pau. Adavana ladana be Mehetabel; ia na Matared natuna, tubuna be Mesahab. \v 40 Esau besena edia hanua lohiadia, ta ta mai edia iduhu bona mai edia hanua, ladadia bini: Timna; Alava; Ietete; \v 41 Oholibama; Elaha; Pinon; \v 42 Kena; Teman; Mibsara; \v 43 Magdiel; Iram: Edom lohiadia bunu, ta ta ese ena hanua ena hanua e halohiadia. A Edom besena ihavarana tauna be Esau. \c 37 \s1 Iosef \p \v 1 Iakob ese tamana e noholaia tanona ma e noholaia, Kanaan tanona. \v 2 Iakob garana herevadia bini: Iosef ena mauri laḡanidia na gwautahitu, bena nega ta seri e reḡuva, ia kakana, tamana adavana Bilha bona Silpa natudia, ida. Bena Iosef na tamana dekena ela, kakana e habadelaidia. \v 3 Israel ese hari Iosef e lalokau henia bada, natuna orena e lalokau henidia maraḡi; badina be burukana ai e havaraia. Bena ia ese hahedoki namohereana ta e henia. \v 4 A kakana ese e itaia, tamadia ese Iosef e lalokau henia bada, idia e lalokau henidia maraḡi; bena idia ese e inai henia, hereva namona ta asie gwaurai henia. \p \v 5 Hari Iosef na e nihi, bena ena nihi na kakana e hamaorolaidia; una dainai idia ese e inai henia lalodika. \v 6 E hamaorodia eto, Egu nihi mani aina hamaorolaimui. \v 7 Egu nihi ai ita na uma ai, uit ta ḡui; bena lauegu iḡui na e gini tore, a umui emui iḡui ese e ginia heḡeḡe, lauegu iḡui e toma henia diho. \v 8 Bena kakana ese e gwau henia, eto, Oi na ai emai pavapava ai baola a? Oi ese ai ba halohiamai a? Bena ena nihi bona ena hereva daidiai edia badu ienai vada e bada e laova. \p \v 9 Ma e nihi lou, bena ena nihi na kakana e hamaorolaidia, eto, Vada na nihi lou, bena egu nihi ai dina bona hua bona hisiu gwauta-taese e toma henigu diho. \v 10 Ia ese tamana bona kakana unu e hamaorodia toma; bena tamana e gwaugwau, eto, Emu nihi anina be dahaka a? Lau bona sinamu bona kakamu ese oi baia toma henimu diho a? \v 11 Bena kakana e badu dikadika, a tamana ese ena hereva e lalo tao. \p \v 12 Nega ta kakana na Sekem ela, tamadia ena seri ireḡudia. \v 13 Bena Israel ese Iosef e hereva henia, eto, Kakamu na Sekem ai seri e reḡudiamu ani? Aoma, aina siaimu dekediai. Iosef e haere, eto, Lau o ina. \v 14 Ma e hamaoroa, eto, Vada aola, ba itadia, kakamu be nanamo eiava, bona seri na edeheto; bena ma baoma, ba hadibagu. Bena e siaia; Heberon kourana amo e lasi, Sekem ai e kau. \v 15 Bena tau ta ese e itaia, taora ai e loa eva-eva, bena e nanadaia, eto, Dahaka o tahuamu? \v 16 Iosef na e haere, eto, Lau na kakagu na tahudiamu; mani emu kara ba hadibagu, idia na edeseni ai edia seri e reḡudiamu. \v 17 Hari tau eto, Ini amo vada e raka oho; badina be edia hereva na kamonai, eto, “Ita na Dotan baitala”. Taunabunai Iosef ese e ḡavadia ela, Dotan ai e ḡavadia tao. \p \v 18 A ia na dounu dauhai, idia ese e itaia; bena ia do se raka henidia kahi ai idia vada e henega bou, bae alaia mase eto. \v 19 E hereva heheni, eto O itaia, hari nihi tauna vada e maimu; \v 20 aita alaia mase, ini guri asi ranudia ta ai baita negea dobi; bena baitato “Uda boromana ta ese e alaia mase”; unu amo baita itaia, ena nihi anidia be dahaka. \v 21 A Ruben na unu hereva e kamonai, bena ia ese idia imadia amo e hamauria, eto, Lasi, ena mauri basita abia oho, \v 22 basita alaia mase, a guri ta ai baita tahoa dobi. Unu e gwau toma badina ena lalo-hadai be idia imadia amo baine hamauria, tamana baine henia lou eto. \p \v 23 Taunabunai, Iosef na kakana dekediai e kau ai, idia ese e dabaia tao, ena hahedoki namo-hereana e dokia oho, \v 24 e laohaia, guri ta ai etahoa dobi. Una guri na asi ranuna. \v 25 Bena idia na e ege diho, e aniani. Bena e gaga isi, laolao taudia haida e itadia; idia na Ismael taudia, Gilead amo e maiva, Aigupto baela eto. Edia kamelo ese aniani muramuradia bona muramura mai bonadia e hua. \v 26 Bena Iuda ese tadikakana e hamaorodia, eto, Tadida baita alaia bona ena mase baita hunia anina be dahaka? \v 27 Ini Ismael taudia ediai aita hoia. Imada na ienai basita dau kau, badina be ia na tadida korikori. Bena tadikakana ese ena hereva e abia dae. \v 28 Hari hoihoi taudia na Midian amo e raka hanai; bena Iosef kakana ese guri amo e veria dae, Ismael taudia ediai e hoia, \it silver\it* monidia ruahui davana. Bena idia ese e hakaua lao, Aigupto e laohaia. \p \v 29 Gabeamo Ruben na guri e lou henia, a Iosef na lasihia. Bena ena dabua e darea, \v 30 tadina dekedia e lou lao, eto, Mero na lasihia; lau na ede baina kara toma? \v 31 Bena idia ese Iosef ena hahedoki e abia, nani natuna ta e alaia, rarana amo hahedoki e hamiroa. \v 32 Bena hari hahedoki na tamadia dekena e laohaia, eto, Ina na ai ese a davaria; a itaia, ina na natumu ena hahedoki eiava? \v 33 E itaia, bena eto, Ina na natugu ena hahedoki; uda boromana ta ese vada e alaia mase; momokani, Iosef vada e mase. \v 34 Bena Iakob ese ena dabua e darea, guma dabuana e rioa, natuna itailaina e tai boi tai rani ela dina hoho. \v 35 Bena natuna mamaruanedia bona hahinedia iboudiai na ihamarumaruna totona e lao henia, a ia na tauhalo se ura. Ia na e tai lolololo, eto, Natugu baina lao henia mase gabuna ai mai taigu ida. Tamana ese unu e tailaia toma. \v 36 A Midian taudia ese Iosef e hoia Aigupto ai, Potifara, Farao ena tuari oreana biaguna ta, enai. \c 38 \s1 Tamara sivaraina \p \v 1 Nega ta Iuda ese tadikakana e rakatanidia, ela, Adulama tauna ta, ladana Hira, dekenai e nohova. \v 2 Unuseni ai ia ese Kanaan tauna ta, ladana Sua, natuna ulatona e itaia; bena e adavaia. \v 3 Una hahine e mara, mero ta e abia, ladana e hatoa Ere; \v 4 ma ta e abia, ladana e hatoa Onan; \v 5 ma ihatatoina e abia, ladana e hatoa Sela. Una mero e vara negana ai, hahine na Kesib ai e nohova. \p \v 6 Iuda ese hane-ulato ta davana e heni, natuna roboana Ere adavanaai bainela; ia ladana na Tamara. \v 7 A hari Ere, Iuda natuna roboana, na Iehova vairanai e kara havara, bena Iehova ese e alaia mase. \v 8 Bena Iuda ese Onan e haduaia, eto, Vabu enai ba raka vareai, bavadavaia, natuna ba havaraia, kakamu ena. \v 9 Bena Onan dibana mero na basie gwauraia ia natuna dainai ia na hahine enai e raka vareai, a gau be tano ai e hahebubua, natuna ta basine vara helaoreana. \v 10 Una kara dikana dainai Iehova ese e badu henia, e alaia mase, kakana bamona. \v 11 Bena Iuda ese ravana Tamara e hamaoroa, eto, Do ba lou lao, tamamu ena ruma ai ba noho vado, ela bona natugu Sela baine bada. Ena lalo-hadai korikori be Sela danu baine mase, kakana heḡereḡeredia. Taunabunai, Tamara na e lou lao. tamana ena ruma ai e nohova. \p \v 12 Nega taina vada ela, bena Sua natuna, hari Iuda e adavaia hahinena, na e mase. Bena Iuda ena lalo-hisihisi e ore ai, ia na e tore isi, Timuna ela; ena mamoe huidia e utu gabuna bunai. Ia turana Hira, tau Adulama, ese e bamoa. \v 13 Tamara ese ravana harina e kamonai, ia na mamoe huidia iutudia totona Timuna e laova; \v 14 bena ia ese ena vabu dabuadia e doki oho, vairana na dabua amo e ḡovaia, ela, Timuna dalana isena ai e helai dala katakata ai. Badina be ia vada e diba hari Sela vada e tauhau, a tamana na se haheadavadia. \v 15 Bena Iuda ese e itaia, banava ia na ariara hahinena eto, badina be vairana vada e ḡovaia. \v 16 Bena ia ese e hereva henia, eto, Mani aita eno bou. Ia na asi dibana hahine na ia ravana. Bena hahine na eto, Davagu be dahaka ba henigu? \v 17 Ia eto, Nani natuna ta baina henimu. Hahine na eto, Toana be dahaka ba henigu ela bona ba siaia? \v 18 Ia ma eto, Dahaka bavabia o tomu? Hahine na eto, Imamu kwakikwakina vaḡivaḡina bona emu gana bona emu itotohi. E henia, bena raruosi e eno bou; gabeai hahine na e rogorogo. \v 19 Hahine na e tore isi, ela, vairana e ḡovalaia dabuana e negea, ena vabu dabuadia e doki lou. \p \v 20 Iuda ese turana Hira e siaia, nani natuna baine laohaia, bona toa gaudia hahine vada e henia ma baine abi lou. To ia na lasihia. \v 21 Bena ia ese una gabu taudia e nanadaidia, eto, Hari ariara hahinena dala katakata ai e helaiva be edeseni ai? Idia eto, Ariara hahinena ta lasi iniseni ai. \v 22 Taunabunai, ia na Iuda dekena e lou lao, eto, Asina davaria, bona una gabu taudia e tomu ariara hahinena ta lasi unuseni ai. \v 23 Bena Iuda eto, Egu ḡau ia dekenai bae mia, baita hemarai garina; nani natuna na siaia, to hahinena na so davaria. \p \v 24 Hua toi vada ela, bena Iuda ese harina e kamonai ia ravana Tamara na mai bogana. Bena ia eto, A hakaua lasi, lahi ai do baine mase. \v 25 E hakaua lasi, bena ia ese hereva e siaia ravana enai, eto, Ini ḡau biagudia ese e harogorogogu; mani a hereva, ina ima-kwakikwaki vaḡivaḡina, ina gana, ina itotohi be daika ena? \v 26 Bena Iuda ese e gwauraia hedinarai, eto, Iena kara maoromaoro ese lauegu e hereaiamu, badina be natugu Sela ida asina haheadavadia. Bena ia ida se eno bou lou. \p \v 27 Ena mara negana vada e kahira-kahira, vada e diba hekapa na bogana ai. \v 28 Bena e mara negana ai, mero ta imana e toia lasi, bena hegwaroto hahinena ese varo kakakakana ta imana ai e kwatua, eto, Roboana binai. \v 29 A mero na imana ma e veria vareai, bena tadina e vara guna. Hegwaroto hahinena na eto, Oi na dala vada o lailaia. Bena ladana e hatoa Perese.\f + \fr 38:29 \ft “Perese” anina be “dala ilailaina”.\f* \v 30 Bena kakana e vara; ia ladana e hatoa Sera. \c 39 \s1 Iosef Aigupto ai \p \v 1 Iosef na Aigupto e laohaia, unuseni ai Aigupto tauna ta, lohia ta Farao ena ruma ai, ladana Potifara, ese e hoia, hari Ismael taudia, e hakaua lao taudia, edia amo. \v 2 A Iehova ese Iosef e haḡerea, bena vada e namo: ia ese biaguna, Aigupto tauna, ena ruma ai e nohova. \v 3 Bena biaguna ese e itaia, Iehova ese e bamoava bona ena kara iboudiai anidia e havara; \v 4 ena hesiai ḡaukaradia danu vada e ita, vada e namo herea. Bena ia ese ena ruma ita-taona tauna ai e halaoa, ena kohu idoinai baine reḡua. \v 5 Bena ena ruma ita-taona bona ena kohu ireḡuna tauna ai e halaoa dinana amo Iehova ese Aigupto tauna e hanamoa, Iosef dainai: Iehova ena hahenamo na ena ruma latanai bona ena uma latadiai e miava. \v 6 Ena ḡau idoidiai Iosef imana ai e ato: ḡau ta se laloa, ana aniani vairanai e dabaraia mo, vadaeni. \p Hari Iosef na raho-namo merona. \v 7 Bena nega ta ia biaguna adavana ese e ḡahusia, bena e hamaoroa, eto, Aita eno bou. \v 8 A Iosef na se ura; e haere henia, eto, Vada o itaia, biagugu na egu ḡaukara ruma ai se itaia taomu, ena kohu idoinai danu lau imagu ai vada e atoa. \v 9 Tau ta se hereagumu ina ruma ai; egu ai ḡau ta se ruamu, oi mo e rumumu, badina be oi na ia adavana. Ina kerere badana baina karaia, Dirava vairanai baina kara havara, be edeheto? \v 10 A hahine ese dina ta ta amo Iosef lalona e ania, raruosi bae eno bou eto; to ia ese se kamonai heniava. \p \v 11 Nega ta, ia na ruma lalonai e raka vareai; ruma na asi tauna. \v 12 Bena hahine ese ena dabua e dogoa tao, e veria, eto, Aoma, aita eno bou. A ia ese ena dabua na hahine imana ai e rakatania, ruma amo e heau lasi. \v 13 Hahine na e itaia, ena dabua na ia imana ai vada e rakatania, vada e heau lasi: \v 14 bena ia ese ruma taudia e boiridia, e hamaorodia, eto, O itaia, ia ese ina Heberu tauna vada e abia dae, ita ihakavakavada. Ia na lau dekegu ai e raka vareai, baia eno bou eto: na lolo, \v 15 bena gadogu e kamonai negana ai ena dabua na imagu ai e rakatania, e heau lasi. \v 16 Bena hahine na hari dabua e dogoa tao ela bona Iosef biaguna ema. \v 17 Bena ma e hamaoroa, eto, Ina Heberu tauna eda ruma ai o abia dae, eda hesiai ilao-henina, na egu ai e raka vareai, baine hakavakavagu eto; \v 18 bena na lolo negana ai ia ese ena dabua e rakatania, e heau lasi. \v 19 Ruma tauna ese adavana ena hereva e kamonai, ena hesiai tauna unu vada e kara toma eto, bena e badu dikadika. \v 20 Bena Iosef biaguna ese Iosef e dabaia tao, dibura rumana ai e koua, hanua pavapavana ena iḡui taudia e koudia gabuna ai. Bena dibura rumana ai e nohova. \p \v 21 A Iehova ese Iosef e haḡerea, e bogaia hisi, dibura rumana igimana tauna lalona e hanamoa ia enai. \v 22 Bena dibura rumana igimana tauna ese dibura taudia iboudiai na Iosef henunai e atodia, edia ḡaukara iboudiai Iosef ese e reḡudia. \v 23 Dibura rumana igimana tauna ese ḡau ta se laloa ena hereḡu ai; badina be Iehova ese Iosef e hagerea, bona ena ḡaukara iboudiai anidia e havara. \c 40 \s1 Iosef na dibura rumana ai \p \v 1 Ini ḡau muridiai, vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna bona flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna Farao ena ruma ai na raruosi ese Farao e habadua. \v 2 Bena Farao ese ena hesiai taudia raruosi, hari vine ranuna iseina memerodia bona flaoa igabuna memerodia ireḡudia taudia, na e badu henidia, \v 3 dibura rumana ai e koudia, hegima taudia biagudia imana ai, Iosef e nohova gabuna ai. \v 4 Bena hegima taudia biagudia ese Iosef e hamaoroa, baine naridia; bena ia ese raruosi e naridia. Idia na nega taina daudau dibura rumana ai e nohova. \p \v 5 Unu tatau raruosi na hanuaboi tamona ai e nihi: Farao ena vine ranuna iseina memerodia iregudia tauna bona ena flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna na ta ta ena nihi ena nihi e nihirai, dibura rumana ai. \v 6 Daba ai, Iosef na e raka vareai, idia raruosi dekediai, bena toadia e ita, lalodia e hisihisiva. \v 7 Bena ia ese hari Farao ena hesiai taudia, ia ida e dibura hebouva taudia, e nanadaidia, eto, Badina be dahaka vairamui o huamu? \v 8 Idia eto, Ai na vada a nihi, bona asi tauna ta ese emai nihi anidia baine hahedinarai. Bena Iosef eto, Nihi anidia ihahedinaraidia na Dirava mo sibona: emui nihi mani a gwaurai hedinarai. \p \v 9 Bena vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna ese ena nihi Iosef e hahedinarai henia, eto, Egu nihi ai vine auna ta na itaia; \v 10 rigina na toi. Bena e gara kau, burena e vara, huahuana e dobi. \v 11 Farao ena kehere na imagu ai, bena vine huahuadia na abi, bena na gigi, ranuna na Farao ena kehere ai e diho. Bena kehere na Farao imana ai na atoa. \p \v 12 Bena Iosef eto, Emu nihi anina binai: vine rigi toiosi be dina toi. \v 13 Dina toi baela, bena Farao ese baine abimu dae, dagimu baine henimu lou; bena Farao ena kehere na imana ai do bavatoa, gunaguna ena vine ranuna iseina memerodia o reḡudiava negana ai heḡereḡerena. \v 14 A oiemu dala baine namo negana ai ba lalogu, ani? Ba bogagu hisi, Farao ba hereva henia daigu ai, ina dibura rumana amo ba hakaugu lasi. \v 15 Badina be momokani lau na Heberu taudia edia tano ai e abigu mauri; iniseni ai danu kerere ta asina karaia, a dibura rumana ai e kougu kava. \p \v 16 Flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna vada e diba hari nihi anina be namo, bena ia ese Iosef e hamaoroa, eto, Lau danu na nihi; egu nihi lalonai flaoa boseadia toi kwaragu ai na ato, na oradia loaloa; \v 17 bena atai boseana lalonai na flaoa e gabu ḡaudia idau-idau mimia, Farao ana, a manu haida e roho ema, e ani. \p \v 18 Bena Iosef eto, Emu nihi anina binai: bosea toiosi be dina toi. \v 19 Dina toi baela, bena Farao ese dibura rumana amo baine abimu, au ta ai baine taumu dae, bena manu bae roho mai, tau-animu bae ania. \p \v 20 Dina ihatoina be Farao ena vara dinana, bena ia ese aria ta e karaia, ena hesiai taudia iboudiai e vavedia; hari vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna bona flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna danu e vavedia. \v 21 Bena vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna ena dagi e henia lou; ia ese kehere Farao imana ai ma e atoa. \v 22 A flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna na e taua dae ela bona e mase, Iosef ena hereva heḡereḡerena. \v 23 A hari vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna ese Iosef se laloa tao; e laloa boio. \c 41 \s1 Farao ena nihi \p \v 1 Laḡani rua vada e lao bubuni, bena Farao e nihi. Ena nihi ai ia na sinavai badana isena ai e gini. \v 2 Bena boromakau hitu sinavai badana amo e dae, taudia nanamo bona mai digaradia, sinavai isena ai e anianiva. \v 3 Idia muridiai boromakau idaudia hitu sinavai badana amo ma e dae, taudia didika bona vavaroda-vavaroda, hari mai digaradia ḡaudia badibadidiai e gini. \v 4 Bena hari boromakau varoda-varodadia hituosi ese boromakau mai digaradia hituosi e anidia ore. Bena Farao na e noga. \p \v 5 Ma e mahuta lou, e nihi. Ena nihi iharuana ai ia ese uit tuhutuhuna tamona amo anidia hitu e tubu e itadia, unu uit anidia be nanamo bona babada. \v 6 Idia muridiai uit tuhutuhuna ta amo anidia hitu ma e tubu, unu uit anidia be didika bona mamaraḡi, lai mairiveina ese e hamarai ḡaudia. \v 7 Bena hari uit anidia dikadia ese uit anidia namodia e anidia ore. Bena Farao na e noga, vada e diba nihi mo. \p \v 8 Daba ai kudouna e hetaha; bena ia na e hesiai, Aigupto ai babalau taudia iboudiai bona aonega taudia iboudiai e boiridia. Bena Farao ese ena nihi e hamaorolaidia, to idia iboudiai na anidia igwauraidia asi dibadia. \p \v 9 Bena vine ranuna iseina memerodia ireḡudia tauna ese Farao e hamaoroa, eto, Lau ese egu kerere hari name laloa. \v 10 Farao ese ena hesiai taudia e badu henidia negana ai na lau bona flaoa igabuna memerodia ireḡudia tauna raruosi dibura rumana igimana tauna imana ai o atomai. \v 11 Bena hanuaboi ai raruosi a nihi, ta ta ena nihi ena nihi na mai anidia. \v 12 Tau eregabe ta be dekemai ai, ia na tau Heberu, dibura rumana igimana tauna ena hesiai merona. Bena ai raruosi emai nihi a hamaorolaia; bena anidia ia ese e hadibamai, ta ta ena nihi ena nihi anidia. \v 13 Taunabunai, nihi anidia ia ese e gwaurai vada e momokani: lau be o halougu egu dagi ai, a bamogu be e taua dae ela bona e mase. \p \v 14 Bena Farao e hesiai, Iosef eha boiria. Bena idia ese dibura rumana amo e hakaua lasi haraḡa-haraḡa; ia ese aukina huina e abia bona ena dabuae boloa, bena Farao dekenai e raka vareai. \v 15 Bena Farao ese Iosef e hereva henia, eto, Vada na nihi, to nihi anina ihahedinaraina be asi tauna; a harimu vada na kamonai, nihi anidia ihahedinaraidia na mai dibamu. \v 16 Iosef ese Farao e haere henia, eto, Dia lau, a Dirava ese Farao baine haere henia, maino herevana ai. \p \v 17 Bena Farao ese Iosef e hamaoroa, eto, Egu nihi ai sinavai badana badibadinai na gini; \v 18 bena boromakau hitu na sinavai amo e dae, taudia nanamo bona mai digaradia, bena sinavai isena ai e anianiva. \v 19 Gabeamo boromakau idaudia hitu ma e dae, taudia didika bona vavaroda-vavaroda, Aigupto tanona idoinai boromakau dikadia unuhetomadia na hata asina itadia. \v 20 Bena boromakau dikadia mai varoda-varodadia ese boromakau mai digaradia hituosi e dae guna ḡaudia na e anidia ore; \v 21 ḡau tamona, e anidia ore murinai tau ta basinema diba idia ese vada e anidia, badina be idia na dounu varoda-varoda. Bena na noga. \v 22 Bena egu nihi ta ai, uit tuhutuhuna tamona na itaia, e tubu mai anina hitu, babada bona nanamo; \v 23 gabeai ta ma e tubu anina hitu, didika bona mamaraḡi, lai mairiveina ese e hamarai ḡaudia. \v 24 Bena uit dikadia ese uit namodia e anidia ore. Lau ese babalau taudia vada na hamaorolaidia, to anina ihahedinaraina na ta asi dibana. \p \v 25 Bena Iosef ese Farao e hamaoroa, eto, Farao ena nihi be tamona mo; Dirava ese ena kara ta baine karaia e tomu be Farao vada e hamaorolaia guna. \v 26 Boromakau namodia hituosi be l=agani hitu, bona uit anidia namodia hituosi be laḡani hitu: nihi na tamona mo. \v 27 Boromakau hituosi dikadia mai varoda-varodadia gabeai e dae ḡaudia be laḡani hitu, bona uit anidiadikadia hituosi, lai mairiveina ese e hamarai ḡaudia, idia danu laḡani hitu, doe laḡanidia. \v 28 Farao hari na hamaoroa heḡereḡerena, Dirava ese ena kara ta baine karaia e tomu be Farao vada e hamaorolaia guna. \v 29 Laḡani hitu be gini daemu, Aigupto tanona idoinai baine madinamo; \v 30 gabeamo doe laḡanidia hitu do bae gini dae, madinamo idoinai Aigupto tanona ai do bae laloa boio, badina be doe baine bada herea. \v 31 Taunimanima ese madinamo negana na basie laloa une, doe bada lalonai bae dabu vaitani dainai. \v 32 Farao na harua e nihi, badina be Dirava ese ina ḡau vada e gwauraia, bona asi vanahana ia ese baine havaraia. \v 33 Namona binai: Farao ese lalo-parara bona aonega tauna ta baine tahua, Aigupto tanona biaguna ai baine halaoa. \v 34 Farao na unu baine kara toma, bona tano ita-taona taudia baine gwauraidia danu: unu madinamo laḡanidia ai aniani ḡaudia iboudiai ina Aigupto tanona ai bae karoadia, karoa ima, bena karoa ta roge ai bae haboua. \v 35 Madi-namo laḡanidia anianidia iboudiai bae habou, Farao imana ai, bae mia, hanua hanua lalodiai. \v 36 Una aniani na roge ai baine mia ela bona doe laḡanidia hituosi na Aigupto ai bae gini dae; bena ina tano taunimanimadia na basie hitolo mase. \p \v 37 Farao mai ena hesiai taudia ida ese una hereva e abia dae. \v 38 Bena Farao ese ena hesiai taudia e hereva henidia, eto, Edeseni ai tau ta baita davaria ina tau heḡereḡerena: Dirava ena Lauma be ia lalonai ani? \v 39 Bena Farao ese Iosef e hereva henia, eto, Dirava ese ina idoinai vada e hahedinarai henimu, bona asi tauna ta mai ena lalo-parara bona mai ena aonega oi heḡereḡeremu. \v 40 Una dainai, oi ese egu ruma ba halohiaia, egu basileia idoinai oi eremu bae kamonai; lau hanua pavapavana taugu mo ese oi baina hereamu. \v 41 Farao ese Iosef ma e hereva henia, eto, A kamonai lau ese Aigupto tanona idoinai lohiana ai name halaomu. \v 42 Bena Farao ese ia imana kwakikwakina vaḡivaḡina imana amo e abia, Iosef imana kwakikwakina ai e toia vareai; dabua namo-hereadia danu e hahedokilai, bona \it gold\it* agevana na aiona ai e atoa kau. \v 43 E haduaia danu, kariota iharuana, iena kariota murinai e heauva ḡauna, latanai baine gui. Haida danu ia vairanai e heau, e boiboi, eto, Dala a lailaia. Unuhetomana ia ese Aigupto tanona idoinai lohiana ai e halaoa. \p \v 44 Bena Farao ese Iosef e hamaoroa, eto, Lau binai Farao; oi basio hereva negana ai tau ta ese kara ta basine karaia ina Aigupto tanona idoinai. \v 45 Bena Farao ese Iosef ladana e hatoa Safenat-panea; Asenat danu e henia, baine adavaia; una Asenat na Ono ena hahelaḡa tauna, ladana Potifera, natuna. Bena Iosef na Aigupto tanona idoinai e rakaia hanai. \s1 Iosef Aigupto lohiana \p \v 46 Iosef ena mauri laḡanidia na toi-ahui, ia Farao, Aigupto pavapavana, vairanai e gini negana ai. Bena Iosef na Farao vairana amo e raka lasi, Aigupto tanona idoinai e rakaia hanai. \v 47 Bena madinamo laḡanidia hituosi lalodiai uma anidia vada e bada herea. \v 48 Unu laḡani hitu lalodiai Iosef ese aniani idoinai e haboua, hanua hanua rogedia ai. Hanua ta ta umadia anianidia na unu hanua ta ta rogedia ai e habou. \v 49 Taunabunai, Iosef ese uit e habou, kone mirina na heto, ela bona iduahina e hadokoa, badina be asi iduahina dalana. \p \v 50 Doe negana na do se gini dae ai, Iosef natuna mamaruanedia rarua e vara, Asenat, Ono ena hahelaḡa tauna Potifera natuna, bogana amo. \v 51 Roboana na Iosef ese ladana e hatoa Manase;\f + \fr 41:51 \ft “Manase” anina be “Helalo-boio”.\f* eto, Dirava ese egu hekwarahi bona tamagu ena ruma ilalolaidia na egu amo vada e abi oho. \v 52 A tau muritai ladana e hatoa Efraim;\f + \fr 41:52 \ft “Efraim” anina be “Anina na momo”.\f* eto, Hisi na ani tanona ai Dirava ese besegu vada e henigu. \p \v 53 Madinamo laḡanidia hituosi vada e ore Aigupto ai, \v 54 bena doe laḡanidia gini-gunana vada e gini dae, Iosef ena hereva heḡereḡerena. Bena tano idau-idau iboudiai lalodiai taunimanima e hitolodiava; a Aigupto ai aniani na mia. \v 55 Bena Aigupto tanona idoinai taunimanima e hitolodiava ai idia ese Farao e tai henia, aniani baine henidia. Bena Farao ese e hamaorodia, eto, Iosef dekena aola, ia ede baine hamaoromui toma vada ba karaia. \v 56 Tanobada idoinai doe vada e bada. Bena Iosef ese ena roge iboudiai e keho, Aigupto taudia ese aniani e hoia, moni davana; badina be doe na bada herea Aigupto tanona ai. \v 57 Bena tano idau-idau iboudiai amo e hesiai ela, Aigupto ai aniani e hoi, Iosef dekenai; badina be doe na bada herea, tanobada idoinai. \c 42 \s1 Iosef kakana Aigupto ai \p \v 1 Iakob ese harina e kamonai Aigupto be mai uitina, bena ia ese natuna e gwau henidia, eto, Badina be dahaka o herarai hehenimu? \v 2 Ma eto, Vada na kamonaimu Aigupto be mai uitina; baola, unuseni ai ita ada ba hoia, baita mauri helaoreana; bena basita mase. \v 3 Bena Iosef kakana gwauta-osi Aigupto ela, uit ihoina; \v 4 a Beniamina, Iosef tadina, na Iakob ese e rua, kakana ida basinela; badina be ia eto, Dika ese bema butua tao na garina. \v 5 Taunabunai, Israel natuna na taunimanima loḡora ida uit ihoina ela; badina be doe na bada Kanaan tanona ai. \p \v 6 Iosef na tano idoinai lohiana, taunabunai taunimanima iboudiai ia dekena ela, uit e hoia. Iosef kakana danu ia dekena ela, ia vairanai e goru diho. \v 7 Iosef ese kakana e itadia negana ai, ia lalona vada e parara idia be daidia, to e hereva henidia idau tauna na heto, e gwau henidia, eto, Umui be ede amo oma? Idia eto, Kanaan tanona amo ama, aniani ihoina totona. \v 8 Iosef be kakana dibana, to idia asi dibadia ia. \v 9 Bena Iosef ese ena nihi ai idia e nihiraidia e helalolai une. Bena e gwau henidia, eto, Umui na hasinadoa taumui; ina tano ena manoka itana oma. \v 10 Idia ese e haere henia, eto, Ḡaubada e, lasi, dia unuheto; ai na oi isiaimu ilao-henina taumai, aniani ihoina totona ama. \v 11 Ai na tau tamona natuna, hereva momokani taumai; asia hasinadoamu. \v 12 A ia ese ma e gwau henidia, eto, Lasi, tano ena manoka itana totona oma. \v 13 Idia ma eto, Ai na oi isiaimu ilao-henina taumai, tadikaka gwauta-rarua, tau tamona natuna Kanaan ai; a tau-muritai be harihari tamamai dekenai, bona ta be vada e mase. \v 14 A Iosef eto, Vada na hereva, ani, umui be hasinadoa taumui. \v 15 A baina dibamui: Farao maurina ai na herevamu, ini amo basio raka oho ela bona tadimui bainema. \v 16 Umui emui amo ta ba siaia, tadimui baine hakaua mai; a orena be dibura rumana ai ba noho. Unu amo baina dibamui, emui hereva be momokani eiava lasi. Bema lasi, umui na momokani hasinadoa taumui. \v 17 Taunabunai, ia ese dibura rumana ai e koudia, dina toi. \p \v 18 Dina ihatoina ai, Iosef ese e hereva henidia, eto, Ini ba kara toma, bena ba mauri; badina be lau danu Dirava garina na garimu. \v 19 Bema umui na hereva momokani taumui, umui ta ese dibura rumana ai baine noho, a orena be vada baola, uit ba laohaia, varavaramui adia. \v 20 Bena ba lou mai, tadimui ba hakaua mai dekegu ai; unu amo baina diba emui hereva na momokani, bena basio mase. Unu ba kara toma. \v 21 Bena idia na e hereva heheni, eto, Momokani, ita na vada ta kerere tadida dainai; badina be ena taitai ta kamonai, to ena noinoi asita abia dae; una dainai ina hekwarahi na ita edai vada e kau. \v 22 Bena Ruben eto, Lau na hamaoromui, ani, nato “Mero na basio hadikaia”, to umui na asio kamonai, harihari ia rarana na ita latadai. \v 23 Idia na asi dibadia Iosef na edia hereva anidia dibana, badina be ia na gado-hanai tauna uduna amo mo vada e hereva henidia. \v 24 Bena ia na e raka siri, e tai; gabeamo e lou henidia, e hereva henidia. Bena ia ese Simeon e abia, gadea amo e ḡuia idia vairadiai. \v 25 Bena Iosef e hahedua, edia puse na uit amo bae hahonu, bona ta ta edia moni edia puse ai bae uda lou, bona dala lakwana danu bae henidia. Bena unu e kara toma. \v 26 Bena edia puse na edia doniki dorudia ai e ato kau, e raka lao. \p \v 27 Adorahi ai e taruha, bena ta ese ena puse e kehoa, ena doniki baine ubua eto; bena ena moni e itaia, puse uduna ai. \v 28 Bena ia ese tadikakana e hamaorodia, eto, Egu moni vada e haloua, ḡauna na egu puse ai. Bena kudoudia e hetaha, gari ese e butudia tao, e hereva heheni, eto, Dirava na ede vada e karada toma? \p \v 29 Kanaan tanona ai e kau, tamadia Iakob dekenai. Bena edia laolao sivaraina e hamaorolaia, eto, \v 30 Una tano lohiana ese e daḡedaḡe henimai, dibura rumana ai e koumai, eto ai na hasinadoa taumai. \v 31 A ia ese a hamaoroa, ato “Ai na hereva momokani taumai, dia hasinadoa; \v 32 ai na tadikaka gwauta-rarua, tau tamona natuna, a ta vada e mase, bona taumuritai be tamamai dekenai, Kanaan tanona ai.” \v 33 Bena una tano lohiana eto “Ini amo baina diba umui na hereva momokani taumui eiava lasi: umui ta baina dogoa tao iniseni ai, a orena be uit ba laohaia, varavaramui adia; \v 34 bena tadimui tau-muritai tauna ba hakaua mai dekegu ai, bena bainadiba umui be hereva momokani taumui; bena tadikakamui na baina henimui lou, bona ina tano ai ba hoihoi danu”. \p \v 35 Bena uit na edia puse amo e bubua negana ai, ta ta edia moni e davari edia puse ai; bena idia bona tamadia moni e itaia ai e gari dikadika. \v 36 Bena tamadia Iakob ese e gwau henidia, eto, Natugu na egu amo vada o abidia oho: Iosef vada e boio; Simeon vada e boio; harihari Beniamina danu bavabia oho o tomu; ini hisihisi iboudiai na lau mo latagu ai. \v 37 Bena Ruben ese tamana e hamaoroa, eto, Beniamina basina hakaua lou dekemu ai, lau natugu raruosi bavaladia mase. Lau imagu ai ba siaia, bena lau ese ma baina mailaia mai maurina ida. \v 38 A Iakob eto, Natugu basina kahua nege, basio laohaia; badina be kakana korikori vada e mase, ia mo sibona dekegu ai e nohomu. Dala ai dika ta ienai bema kau, lau buruka taugu na umui daimui ai mase gabuna bama lao henia mai lalo-hisihisigu ida. \c 43 \s1 Beniamina Aigupto ai \p \v 1 Tano idoinai hitolo na bada herea. \v 2 Aigupto amo e mailaia uitina vada e ania ore, bena tamadia ese e hamaorodia, eto, Ma baola, aniani taina ba ha hoia ada. \v 3 Bena Iuda ese e haere henia, eto, Una tau ena hereva na auka, eto “Tadimui basio hakaua mai, lau vairagu basio itaia”. \v 4 Taunabunai, tadimai ba siaia, ai ida baiala, aniani baia ha hoia amu; \v 5 a basio siaia, ai na basiala, badina be una tau eto “Tadimui basio hakaua mai, lau vairagu basio itaia”. \v 6 Bena Israel eto, Edeheto umui ese lau o hadikagu, tadimui herevana o hahedinaraia? \v 7 Idia eto, Una tau ese e nanadaimai malakamalaka, eda iduhu herevadia e nanadailai, eto, “Tamamui dounu e mauri nohomu?” bona “Tadimui ta noho?” Bena ai ese a haere henia. Ede baiama diba toma ia baineto “Tadimui ba hakaua mai” a? \v 8 Bena Iuda ese tamana Israel e noia, eto, Mero na ba siaia, baia tore isi, baiala; unu amo baita mauri, basita mase, oi bona natumai maraḡidia danu. \v 9 Lau ese do baina naria; lau dekegu ai ba tahua. Basinama loulaia dekemu ai, vairamu ai basinama hakaua, kerere na lau latagu ai bema mia hanaihanai. \v 10 Basiama halahe, ina laolao iharuana harihari baiama haḡuḡurua. \p \v 11 Bena tamadia Israel ese e haere henidia, eto, Bema dala idauna ta lasi, ini ba kara toma: eda tano anidia namo-hereadia bavabi kau, emui maduna ai, muramura mai bonadia, bada ranuna, aniani ihanamodia muramuradia, au-huahuadia aukadia, una tau ena. \v 12 Moni ikumidia rua rua danu bavabi kau; emui puse ai e uda lou monidia danu ba loulai, badina be e uda taudia na e kerere readia. \v 13 Tadimui danu ba hakaua lao, una tau do ba lou henia. \v 14 Siahu-idoinai Diravana ese baine bogamui hisi una tau vairanai baine durumui, bena ia ese tadikakamui ta baine ruhaia nege, bona Beniamina danu baine haloua. A natugu na egu ai bae boio, vadaeni, vada bae boio. \p \v 15 Taunabunai, idia ese herahia e abi kau, tamadia ena hereva heḡereḡerena, bona moni ikumidia rua rua amo, bona Beniamina danu e hakaua. Bena e tore isi, Aigupto tanona ela, Iosef vairanai e gini. \v 16 Iosef ese Beniamina e itaia, bena ena hesiai tauna e haduaia, eto, Ini tatau na ba hakaudia lao egu ruma lalonai; aniani danu ba dabaraia, badina be dina tubua ai idia na lau ida baia aniani hebou. \v 17 Bena hesiai tauna na Iosef ena hereva heḡereḡerena e hakaudia lao, Iosef ena ruma ai e hakaudia vareai. \v 18 Bena hari tatau e gari dikadika, Iosef ena ruma ai e hakaudia vareai dainai. Idia na e hereva heheni, eto, Nega gini-gunana ai moni euda lou eda puse ai dainai; ia na ihabadelaida dalana e tahuamu, bena baine ḡuida, ena hesiai ai baine halaoda, eda doniki danu baine abidia iena. \v 19 Taunabunai idia na Iosef ena hesiai tauna dekena ela, ruma iduarana ai; \v 20 e hamaoroa, eto, Ḡauka e, nega gini-gunana ama, aniani ihoina moama; \v 21 to emai taruha gabuna ai a kau, emai puse a keho, bena emai moni a ita, ta ta ena puse ena puse ai e heuda, emai moni idoinai; harihari vada a mailai, baia heni lou a tomu. \v 22 Bona moni haida danu vada a mailai, aniani ihoilaina. A asi dibamai daika ese emai moni na e uda lou emai puse ai. \v 23 Bena hari hesiai tauna eto, Maino avabia, basio gari; emui Dirava, tamamui danu ena Dirava, ia ese emui puse e hatagadia; emui moni na lau ese na abi. Bena ia ese Simeon e hakaua lasi dekediai. \v 24 Bena una hesiai tauna ese ena ruma lalonai e hakaudia vareai, aedia ihurilaidia ranuna e henidia, bona edia doniki danu e ubudia. \v 25 Bena edia herahia e heḡaeḡaelai, Iosef dina tubua ai bainema bae henia eto, badina be vada e diba idia na unuseni ai bae aniani. \p \v 26 Iosef e raka vareai, bena e haḡaeḡaelai ḡaudia vada e henia, bona e goru goru diho tano ai, ia vairanai. \v 27 Bena ia ese e nanadaidia, eto, Umui be edeheto? Tamamui danu namo a, hari tau buruka vanegai sivaraina o gwauraia; ia dounu mauri eiava? \v 28 Idia na e haere, eto, Emu hesiai tauna ai tamamai be namo, dounu e mauri nohomu. Bena idia na e igo diho, e hanamoa. \v 29 Bena ia matana e roha isi, tadina Beniamina e itaia, ia sinana natuna; bena eto, Tadimu tau-muritai benai a, vanegai sivaraina o gwauraia merona? Ma eto, Natugu e, Dirava ese baine bogamu hisi. \v 30 Bena Iosef lalona e manoka: tadina e bogaia hisi bada dainai ia na e raka vareai ena daiutu lalonai, unuseni ai e tai. \v 31 Bena vairana e huria, e raka lasi, e haheauka, eto, Aniani a dabaraia. \v 32 Bena aniani e dabaraia, pata ta ai Iosef ana, pata ta ai idia adia, bona ma pata ta ai Aigupto taudia adia. Badina be Aigupto taudia na Heberu taudia ida basie aniani hebou, mai edia taravatu dainai. \v 33 Bena edia helai gabudia vada e henidia ia vairanai; edia vara heḡereḡeredia, tau-roboana ela bona tau-muritai. Taunabunai e heita heheni, bona e hoa. \v 34 Bena Iosef ese aniani iena pata amo e abia, e siaia dekediai, a Beniamina ana ha-ima e siaia. Vine ranuna danu ia ida e inu hebou. \c 44 \s1 Iosef ese kakana e dibaganidia \p \v 1 Bena Iosef ese ena ruma ireḡuna tauna e haduaia, eto, Ini tatau edia puse aniani ai ba hahonu, bae honu namonamo, bona edia moni danu edia puse ududia ai ba uda. \v 2 Bona egu kehere, hari \it silver\it* ḡauna, taumuritai ena puse uduna ai ba udaia, bona ena uit ihoilaina monina danu. Bena ia ese Iosef ena hereva heḡereḡerena e karaia. \p \v 3 Daba ai, hari tatau mai edia doniki e siaidia lao. \v 4 Hanua e rakatania, a do asie raka daudau ai, Iosef ese ena ruma ireḡuna tauna e haduaia, eto, A tore isi, a ḡavadia; ba lasidia tao negana ai ba gwau henidia, baoto “Badina be dahaka umui ese namo dika vada o davalaia a? \v 5 Biagugu ena kehere, ena inuinu bona ena baguhaoro ḡauna, vada o henaoa. Umui vada o kerere dikadika”. \p \v 6 Taunabunai, ia ese e lasidia tao, bena unu e gwau henidia toma. \v 7 Idia ese e haere henia, eto, Dahaka dainai ḡaubada na unu e gwau tomamu? Emu hesiai taudia na unu asia kara toma. \v 8 O itaia, emai puse ududia ai a davari monidia na a henimu lou, Kanaan amo a lou mai negana ai: benaini, dahaka dainai biagumu ena ruma ai \it silver\it* eiava \it gold\it* baiama henao? \v 9 A boma davaria oi isiaimu ilao-henina taumai ta unu vada e kara toma, ia na baine mase, bona ai be biagumui ena hesiai taudia ai baiala. \v 10 Bena ia eto, Benaini, ini baita kara toma: ena puse ai baina davaria tauna be egu hesiai tauna ai bainela, a orena be baina kahumui nege. \v 11 Bena ta ta ena puse ena puse e abi dobi haraḡa, e ruha. \v 12 Bena hari tau ese e hetahu, tau guna enai itahuna e matamaia, ela bona tau-muritai enai e hadokoa. Kehere na Beniamina ena puse ai e davaria. \v 13 Bena edia dabua e dare, edia doniki madunadia dorudia ai ma e ato kau, hanua e lou lao. \p \v 14 Iuda mai tadikakana ida Iosef ena ruma ai e gini dae negana ai, Iosef na do ruma ai, bena idia ese ia vairanai e goru goru diho. \v 15 Bena Iosef ese e gwau henidia, eto, Ede vada o kara toma? Umui asio laloa lau na bagu-haoro taugu a? \v 16 Bena Iuda eto, Egu lohia e, ede baia hereva henimu toma? Ede baia maoro toma oi vairamu ai? Dirava ese emu hesiai taudia emai kerere vada e hahedinaraia; harihari ai na oi imamu ai, ai bona ena puse ai emu kehere e davaria tauna danu. \v 17 A Iosef eto, Lasi, unu basina karamui toma; egu kehere e abia tauna hari egu hesiai tauna ai bainela, a umui be tamamui dekena ba lou lao mai mainomui ida. \p \v 18 Bena Iuda na e raka henia kahi, eto, Mani emu kara lau binai emu hesiai tauna na biagugu baina hereva henimu; mani emu kara emu badu do baine keruma emu hesiai tauna egu ai: badina be oi na Farao heḡereḡerena. \v 19 Egu lohia e, emu hesiai taudia o nanadaimai, oto, “Tamamui eiava tadimui nonoho a?” \v 20 Bena a haere henimu, ato “Tamamai burukana e nohomu, bona mero ta, tau-badana ai e abia; una mero kakana vada emase, sinana natuna tamona mo na ia, una dainai tamamai ese e lalokau henia badamu”. \v 21 Bena oi ese o haḡanimai, oto “Ba hakaua mai, lau baina itaia”. \v 22 Bena ai ese a haere henimu, ato “Tamana na basine kahua nege; badina be ia bema raka oho, tamana bema mase”. \v 23 Bena oi ese o hamaoromai, oto “Tadimui tau-muritai basio hakaua mai, lau vairagu basio itaia lou”. \v 24 Bena emu hesiai tauna, ai tamamai, dekena a lou lao, lohia taumu emu hereva a hamaorolaia. \v 25 Bena tamamai eto “A lou lao, ada aniani taina ma bavabia”. \v 26 Bena ai ato “Tadimai tau-muritai na ai ida baiala be vada baiala; badina be tadimai na ai ida basiala, una tau vairana basia itaia lou”. \v 27 Bena tamamai eto “Umui dibamui adavagu ese memero rarua e abidia; \v 28 ta e rakatanigu, bena nato ‘Ḡau ta ese vada e darea patapata’, bena asina itaia lou ema bona harihari. \v 29 A harihari ina ta danu egu ai bavabia oho, bena dika ta ienai baine kau, lau buruka taugu na umui daimui ai mase gabuna bainala mai lalo-hisihisigu ida”. \v 30 Taunabunai, emu hesiai tauna lau tamagu dekena bama lou lao, a mero basinama hakaua lao, bena ia bona hari mero na e kara mauri tamona na heto dainai \v 31 ia baine itamai mero na lasihia negana ai ia na baine mase; oibe tamamai tau-buruka na mase gabuna bainela mai lalo-hisihisina ida. \v 32 Badina belau ese tamagu na gwau henia hamata, ina mero bagunai, nato “Basina hakaua lou dekemu ai mai maurina ida, kerere na lau latagu ai baine mia ela bona hanaihanai”. \v 33 Taunabunai na noimumu, lau ese emu hesiai tauna ai bainala, ina mero ibolona, a ia ese kakana ida bae lou lao. \v 34 Badina be ede baina haheauka toma, tamagu dekena baina lou lao a mero basina hakaua lao, bena dika tamagu enai baine vara be baina itaia? \c 45 \s1 Iosef kakana ida e herohemaino \p \v 1 Iosef na badibadinai e gini taudia vairadiai lalona iha-aukana asi dibana; bena e lolo, eto, Taunimanima iboudiai na vairagu ai bae raka lasi. Bena asi tauna ta dekediai Iosef ese tadikakana e hahedinarai henidia, ia be daika. \v 2 Ḡau tamona, e tai lolololo dainai Aigupto taudia bona Farao ena ruma taudia iboudiai na ena tai e kamonai. \p \v 3 Bena Iosef ese tadikakana e hereva henidia, eto, Lau binai Iosef, Tamagu na dounu e mauri nohomu eiava? A tadikakana na ihaere-henina asi dibadia, badina be kudoudia e hetaha. \v 4 Bena Iosef ese tadikakana ma e hamaorodia, eto, Mani a raka kahi mai. Bena idia na e raka henia kahi. Ia ma eto, Lau binai tadimu Iosef, vada o hoigu, bena Aigupto nama. \v 5 Lalomui basie hisihisi, bona basio hebadu heheni, o hoigu bona ini nama dainai; badina be Dirava ese e siaigu baina gunalaimui, ihamaurimui totona. \v 6 Badina be ini laḡani rua be doe laḡanidia, a doe laḡanidia ima do mimia, unu laḡani lalodiai tano basie ruaia bona uit basie utua. \v 7 Dirava ese e siaigu, baina gunalaimui, umui baina hamaurimui bona besemui baina hamauridia helaoreana, bena bese badana ai baola. \v 8 Taunabunai dia umui, a Dirava ese e siaigu iniseni ai. Ia ese vada e karagu lau be Farao tamana na heto, ena ruma idoinai biaguna ai bona Aigupto tanona idoinai lohiana ai vada e halaogu. \v 9 Benaini, vada aola haraḡa-haraḡa tamagu dekenai, ba hamaoroa, baota “Natumu Iosef e tomu: Dirava ese Aigupto tanona idoinai lohiana ai vada e halaogu; lau dekegu baoma, basio halahe. \v 10 Gosen tanona ai do ba noho, lau badibadigu ai: oi bona natumu bona tubumu bona emu mamoe seridia bona emu boromakau seridia bona emu ḡau idoidiai. \v 11 Lau ese baina narimui, bena oi bona emu orea taudia iboudiai basio hitolo. Badina be doe laḡanidia ima na do mimia”. \v 12 O itaia: umui matamui ese vada e itaia, bona tadigu Beniamina danu matana vada e itaia, ini hereva na lau udugu amo vada e lasi. \v 13 Taunabunai, hairaigu idoinai Aigupto ai, bona o ita ḡaudia iboudiai danu, tamagu ba hamaorolaia; bena tamagu ba hakaua mai haraḡa. \v 14 Bena ia na tadina Beniamina aiona ai e hegagiu dae mai taina ida; Beniamina danu ia aiona ai e hegagiu dae, vada e hetai heheni. \v 15 Bena Iosef ese kakana iboudiai e harahudia, bona e rosidia mai taina ida. Gabeamo tadikakana ia ida vada e hereva-hereva, asi edia gari. \p \v 16 Ini ḡau haridia na Farao ena ruma ai e piua, ena ruma taudia iboudiai na e kamonai Iosef tadikakana vada ema. Bena Farao mai ena hesiai taudia iboudiai vada e moale. \v 17 Bena Farao ese Iosef e hamaoroa, eto, Tadikakamu ba hamaorodia, baoto “Emui kohu be emui doniki dorudia ai bavato kau, Kanaan tanona ba lou lao, \v 18 tamamui bona varavaramui bavabidia, ba hakaudia mai dekegu ai; lau ese Aigupto tanona ena ḡau namodia baina henimui, bona ina tano digarana do bavania”. \v 19 Ma ba hamaorodia, baoto “Ini ba kara toma: ina Aigupto tanona ai rerue bavabi, ba laohai, natumui bona adavamui ba udadia, ba mailaidia, bona tamamui danu. \v 20 A emui kohu basio laloa, badina be ina Aigupto tanona ena kohu namodia na bavabi emui”. \p \v 21 Bena Israel natuna ese iena hereva e badina; bona Iosef ese rerue bona dala lakwana e henidia, Farao ena hahedua heḡereḡerena. \v 22 Ta ta edia hahedoki toi toi danu e henidia, a Beniamina na \it silver\it* monidia sinahu-toi e henia bona hahedoki ima. \v 23 Herahia ḡaudia danu e siai, tamana ena: doniki gwauta Aigupto kohudia namodia e hua, bona doniki hahinedia gwauta uit bona flaoa bona aniani haida danu e hua, tamana ena dala lakwana. \v 24 Bena ia ese tadikakana e siaidia lao, eto, Dala ai basio heiri-heiri. \p \v 25 Taunabunai idia na Aigupto e toretania, Kanaan tanona ela, tamadia Iakob dekenai. \v 26 E hamaoroa, eto, Iosef e maurimu, Aigupto tanona idoinai e lohiaiamu. Bena Iakob laumana e daure, edia hereva se abia dae. \v 27 A idia ese Iosef ena hereva iboudiai e hamaorolaia; bena Iakob ese Iosef e siai reruedia e itadia ai, ia laumana ma e mauri lou. \v 28 Bena Israel eto, Vadaeni, natugu Iosef dounu e maurimu; lau na do basina mase ai baina ha itaia. \c 46 \s1 Dirava ese Iakob e gwau henia hamata \p \v 1 Israel na eha laolao, ena kohu idoinai e abi kau, Bere-sieba ai e kau, unuseni ai tamana Isaak ena Dirava e boua. \v 2 Bena hanuaboi ai Dirava ese nihi ai Israel e hereva henia, eto, Iakob e, Iakob e! Ia eto, Lau o ina. \v 3 Ma eto, Lau be Dirava, tamamu ena Dirava: Aigupto baola, basio gari, badina be unuseni ai bese badana ai baina halaomu. \v 4 Lau ese baina bamomu ela bona Aigupto, ma baina hakaumu lou; bona ba mase negana ai Iosef ese matamu baine hakapua. \p \v 5 Bena Iakob ese Bere-sieba e toretania. Israel natudia ese tamadia Iakob bona natudia maraḡidia bona adavadia e abidia, Farao ese e henidia reruedia ai e udadia, e laohaidia. \v 6 Edia boromakau danu, bona edia kohu idoinai, Kanaan tanona ai e abi, vada e laohai, ela Aigupto ai e lasi. Iakob mai ena iduhu idoinai ela: \v 7 natuna mamaruanedia bona tubuna mamaruanedia, natuna hahinedia bona tubuna hahinedia, bona varavarana ibouboudiai. Iboudiai Aigupto e laohaidia. \s1 Iakob garana \p \v 8 Israel garana, Aigupto ela taudia, ladadia bini, Iakob mai natuna iboudiai ida. \v 9 Ruben be Iakob natuna roboana. Ruben natuna be Hanok bona Palu bona Hesron bona Karami. \v 10 Simeon natuna be Iemuel bona Iamin bona Ohad bona Iakin bona Sohara bona Saul. Saul be hane Kanaan natuna. \v 11 Levi natuna be Gereson bona Kohat bona Merari. \v 12 Iuda natuna be Ere bona Onan bona Sela bona Perese bona Sera; a Ere bona Onan be Kanaan tanona ai e mase. Perese natuna be Hesron bona Hamulu. \v 13 Isakara natuna be Tola bona Puva bona Iobo bona Simron. \v 14 Sebulun natuna be Sered bona Elon bona Ialeel. \v 15 Ini iboudiai bona natuna hahinena Daina be Lea natuna bona tubuna, Iakob ese iena amo e abidia Padan-aram ai. Iboudiai be toi-ahui toi. \p \v 16 Gad natuna be Sifion bona Hagi bona Suni bona Esbon bona Eri bona Arodi bona Areli. \v 17 Asere natuna be Imna bona Isva bona Isvi bona Beria, taihudia Sera ida. Beria natuna be Hebere bona Malkiel. \v 18 Ini na hesiai hahinena Silpa natuna; Laban ese natuna Lea e henia hahinena bunai. Iakob ese natuna bona tubuna gwauta-tauratoi iena amo e abidia. \p \v 19 Iakob adavana Rahela natuna bini: Iosef bona Beniamina. \v 20 Iosef ese natuna rarua, Manase bona Efraim, na Aigupto tanona ai e abidia, Ono ena hahelaḡa tauna Potifera natuna Asenat bogana amo. \v 21 Beniamina natuna bini: Bela bona Bekere bona Asbel bona Gera bona Naaman bona Ehi bona Ros bona Mupim bona Hupim bona Arad. \v 22 Ini iboudiai be Rahela natuna bona tubuna, Iakob ese iena amo e abidia. Iboudiai be gwauta-hani. \p \v 23 Dan natuna be Husim. \v 24 Napatali natuna be Iaseel bona Guni bona Iesere bona Silem. \v 25 Ini be hesiai hahinena Bilha natuna; Laban ese natuna Rahela e henia hahinena bunai. Iboudiai be hahitu. \p \v 26 Iakob ida Aigupto ela taunimanimadia iboudiai, ia ese e havaradia taudia, be tauratoi-ahui tauratoi; a ravana be se duahidia. \v 27 Bona Iosef ese Aigupto ai e abidia memerodia be rarua. Iakob ena iduhu taudia Aigupto ela iboudiai be hitu-ahui. \s1 Iakob Aigupto ai \p \v 28 Iakob ese Iuda e siaia guna, Gosen bainela, Iosef baine hadibaia. Bena Gosen ai e lasi. \v 29 Bena Iosef ese ena kariota e heḡaeḡaelaia, Gosen ela, tamana ida bae hedavari; enai e kau, bena aiona ai e hegagiu dae, e tai. \v 30 Bena Israel ese Iosef e hereva henia, eto, Harihari aina mase be namo, badina be mai maurimu ida vada na davarimu lou. \p \v 31 Bena Iosef ese tadikakana bona tamana ena orea taudia e hamaorodia, eto, Lau bainala, Farao baina hamaorolaia, bainato “Tadikakagu bona tamagu ena orea taudia na Kanaan tanona amo vada ema, lau dekegu ai. \v 32 Idia be mamoe bona boromakau ireḡudia taudia, edia mamoe seridia bona edia boromakau seridia bona edia kohu idoinai vada e mailai”. \v 33 Bena Farao ese baine boirimui bona baine nanadaimui, baineto “Emui ḡaukara be dahaka?” \v 34 Una negana ai umui ba haere, baoto “Ai oi isiaimu ilao-henina taumai na meromai negana amo boromakau vada e reḡudia, senemai bamodia”. Unu amo Gosen bavabia diba, emui tano ai ba halaoa; badina be Aigupto taudia ese seri ireḡudia taudia e dadaraidiamu. \c 47 \p \v 1 Bena Iosef na Farao dekena ela, eto, Tamagu bona tadikakagu na Kanaan tanona amo vada ema, mai edia mamoe seridia bona edia boromakau seridia bona edia kohu idoinai. Idia na harihari Gosen tanona ai. \v 2 Bena kakana laima e hakaudia vareai, Farao vairanai. \v 3 Bena Farao ese e nanadaidia, eto, Emui ḡaukara be dahaka? Idia eto, Ai oi isiaimu ilao-henina taumai be mamoe ireḡudia taumai, senemai bamodia. \v 4 Bena idia ese Farao e noia, eto, Ai na vada ama, ina tano ai baia noho a tomamu, badina be Kanaan tanona na asi reina emai seri bae ania. Mani emu kara a hereva, emu hesiai taudia na Gosen tanona ai baia noho. \v 5 Bena Farao ese Iosef e hamaoroa, eto, Tamamu bona tadikakamu na dekemu vada ema. \v 6 Aigupto tanona idoinai be vairamu ai; gabu namo-hereana ta ba henidia, bae noholaia. Gosen tanona ai do bae noho, bona bema goada taudia haida idia bogaragidiai, egu boromakau ireḡudia taudia ai ba halaodia. \p \v 7 Iosef ese tamana Iakob e hakaua vareai Farao vairanai; bena Iakob ese Farao e hanamoa. \v 8 Farao ese e nanadaia, eto, Emu mauri laḡanidia be hida? \v 9 Iakob e haere, eto, Egu laolao laḡanidia ina tanobada ai na sinahuta toi-ahui; egu mauri laḡanidia na dia hoho bona mai hisihisidia, dia tamagu bona tubugu heḡereḡeredia, idia edia laolao laḡanidia tanobada ai na hoho. \v 10 Bena Iakob ese Farao e hanamoa, bena e rakatania. \p \v 11 Bena Iosef ese tamana bona tadikakana edia gabu e lailaia bona edia tano e henidia, Aigupto tanona namo-hereana ta ai, ladana Ramese, Farao ena hahedua heḡereḡerena. \v 12 Bena Iosef ese tamana bona tadikakana bona tamana ena orea taudia iboudiai e ubudia, ruma ta ta taudia adia e henidia. \s1 Aigupto taudia e ogogamiva \p \v 13 Tano idoinai doe na bada herea; taunabunai Aigupto idoinai bona Kanaan idoinai aniani na lasi vaitani. \v 14 Moni idoinai Aigupto ai bona Kanaan ai na uit ihoilaina ai e ore, idoinai Iosef mo imana ai. Bena ia ese Farao ena ruma ai e haboua. \v 15 Bena Aigupto ai bona Kanaan ai moni e ore vaitani murinai Aigupto taudia na Iosef dekena ela, eto, Aniani a henimai; oi o uramu ai na oi vairamu ai baia mase a? Ai na asi emai moni. \v 16 Iosef eto, Emui boromakau a henigu; lau na uit baina henimui, emui boromakau davadia, asi emui moni dainai. \v 17 Taunabunai edia boromakau e laohai Iosef dekenai; bena ia ese aniani e henidia, edia hosi bona edia mamoe bona edia boromakau bona edia doniki davadia. \p \v 18 Una l=agani e ore, bena laḡani iharuana ma e lou mai ia dekenai, eto, Lohia taumu e, ai na asia koimumu: emai moni vada e ore, emai boromakau iboudiai vada o abi; ḡau ta dia mia baia henimu, tau-animai bona emai tanomo vadaeni. \v 19 Ai na oi vairamu ai baia mase bona emai uma bae vahu a? Ai bavabimai, emai tano danu bavabi, aniani ba henimai. Bena ai bona emai tano ese Farao isiaina baia lao heni. Uhe danu ba henimai, bena emai tano na basine vahu. \p \v 20 Taunabunai, Iosef ese Aigupto tanodia iboudiai e abi, Farao ena; badina be Aigupto taudia iboudiai ta ta ena tano ena tano e hoi, aniani davana, edia hitolo na bada dainai. Unuhetomana tano idoinai na Farao ena tano ai ela. \v 21 Taunimanima danu e abidia, Aigupto hanuadia iboudiai, atai ela bona henu, hesiai taudia ai e halaodia. \v 22 Ḡau tamona hahelaḡa taudia edia tano ia ese se abi, badina be hahelaḡa taudia na Farao ese e ubudiava; taunabunai Farao ena heubu ḡaudia dekediai mimia dainai idia be edia tano bae hoi na asi badina. \v 23 Bena Iosef ese taunimanima e hamaorodia, eto, Hari dina ai umui vada na hoimui bona emui tano vada na hoi. Uhe bini, vada ba hado. \v 24 Bena uit ba utua negana ai, ba karoa, karoa ima; karoa ta Farao ba henia, a karoa hani be emui hadohado bona amui aniani ḡaudia, emui ruma taudia bona natumui maraḡidia iubulaidia. \v 25 Bena idia ese e haere henia, eto, Momokani, oi ese vada o hamaurimai; oi baia imodaimu bona Farao isiaina baia lao heni. \v 26 Unuhetomana Iosef ese taravadia e atua, hari taravatu na doini mia ema bona harihari: karoa ima lalodiai karoa ta be Farao ena. Ḡau tamona, hahelaḡa taudia edia tano ia ese se abi. \p \v 27 Israel be Aigupto taudia bogaragidiai e nohova, Gosen ai. Unuseni ai idia na kohu momo e habouva; e hutuma e laova, bona edia taḡa e bada e laova. \v 28 Iakob na laḡeni gwauta-hitu Aigupto ai e nohova: ena mauri laḡanidia na sinahu-ta hari-ahui hitu. \v 29 Ena mase vada e kahira-kahira ai, ia ese natuna Iosef e boiria, e hereva henia, eto, Boma lalokau henigu, imamu na mamugu ai boma atoa kau, boma gwau hamata, Aigupto ai basio gurigu, \v 30 a tubu tama dekedia bainala negana ai, Aigupto amo ba laohaigu, idia edia gara ai ba gurigu. Bena Iosef eto, Unu baina kara toma. \v 31 Bena Iakob eto, A gwau hamata. Bena Iosef ese e gwau henia hamata. Bena Israel na ena mahuta patana duna badina ai e ḡuriḡuri. \c 48 \s1 Iakob ese tubuna e hanamodia \p \v 1 Ini ḡau muridiai, Iosef na harina e kamonai tamana vada e gorere; bena ia ese natuna raruosi, Manase bona Efraim, e hakaudia lao. \v 2 Bena haida ese Iakob e hamaoroa, eto, Natumu Iosef na oi i'itamu e maimu. Bena Israel na e haheauka, ena mahuta patana ai e helai tore. \v 3 Bena Iakob ese Iosef e hereva henia, eto, Siahu-idoinai Diravana ese Lusu ai, Kanaan tanona ai, e hahedinarai henigu bona e hanamogu, \v 4 eto “Momokani lau ese besemu baina havaraia, baina hahohomu, bese bada-hereana ai bainahalaomu; ina tano danu oi garamu baina henidia, edia tano ai bainela, ela bona hanaihanai”. \v 5 Harihari oi natumu raruosi, oi dekemu do asinama negana ai ina Aigupto ai e vara memerodia na lau natugu ai baela; Ruben bona Simeon na lau natugu heḡereḡerena, idia danu lau natugu ai baela. \v 6 A idia muridiai bae vara memerodia na oi natumu; kakadia bae nemaidia bona ahudia bae abi. \v 7 A lau be Padan amo nama negana ai Rahela na dala ai e mase, Kanaan tanona Efrata ai do asita kau ai. Bena Efrata dalana badinai na guria: una gabu ladana ta be Betelehem. \p \v 8 Bena Israel ese Iosef natuna e haḡeredia, eto, Ini be daidia? \v 9 Iosef ese tamana e haere henia, eto, Ini be lau natugu, Dirava ese vada e henigu ina tano ai. Tau buruka eto, Bae raka kahira, bena baina hanamodia. \v 10 Israel vada e buruka dainai ia matana vada e valahuvalahu, ḡau se ita ḡoeva. Taunabunai e boiridia, bae raka henia kahi; bena e harahudia bona e rosidia. \v 11 Bena Israel ese Iosef e hamaoroa, eto, Lau banava nato oi vairamu basina itaia lou, to Dirava ese e bogagu hisi dainai oi bona natumu vada na itamui. \v 12 Bena Iosef ese memero raruosi na tubudia tuina padadia amo e abidia, bena ia na tano ai e goru diho. \v 13 Bena Iosef ese raruosi e abidia; imana idibana amo Efraim e abia, Israel laurina kahana ai e atoa, bona imana laurina amo Manase e abia, Israel idibana kahana ai e atoa. \v 14 Bena Israel na imana idibana e haroroa, Efraim, tau-muritai, tubuana ai e atoa kau, bona imana laurina e haroroa, Manase, tau-guna tubuana ai e atoa kau. Mai ena laio-hadai dainai imana ruaosi unu e toiroro hanai toma. \v 15 Bena ia ese Iosef e hanamoa, eto, \q1 Tubugu Abraham bona tamagu Isaak e toma henia dihova Diravana, \q1 Egu mauri dinadia iboudiai ema harihari vada e regugu Diravana, \q1 \v 16 Dika iboudiai amo vada e hamaurigu aneruna, \q1 Ia ese ini memero baine hanamodia; \q1 Lau ladagu, bona tubugu Abraham ladana, bona tamagu Isaak ladana, bae nemaidia; \q1 Bese badana ai baela tanobada ai. \p \v 17 A Iosef na e itaia tamana ese imana idibana Efraim tubuana ai e atoa kau, bena lalona e hekwakwanai. Bena tamana imana e abia, Manase tubuana ai baine atoa kau eto. \v 18 Iosef eto, Tamagu e, dia eneheto, badina be ina na tau-guna; imamu idibana be ia tubuana ai bavatoa kau. \v 19 A tamana na se ura, eto, Natugu e, mai dibagu na karaiamu: momokani, ia be bese badana ta baine havaraia, to tadina ese baine hereaia, bese bada-hereanabaine havaraia. \v 20 Taunabunai ia ese e hanamodia una dina ai, eto, \q1 Umui be hahenamo toana ai bae halaomui Israel ai, baeto, \q1 Dirava ese baine hanamomui, Efraim bona Manase bamodia. \m Unu amo ia ese Efraim na tau-guna ai Manase tau-muritai ai e halaodia. \p \v 21 Bena Israel ese Iosef e hamaoroa, eto, Egu mase vada eme kahikahi; a Dirava ese baine bamomui, bona baine hakaumui lou, tubu tama edia tano ba lou henia. \v 22 Oi ahumu danu name henimu, tadikakamu iboudiai ahudia e hereadiamu: Sekem bunai, Amoro taudia edia amo na abia, egu dare bona egu peva goadadia ai. \c 49 \s1 Iakob ena hahenamo \p \v 1 Bena Iakob ese natuna e boiridia, eto, Iboumui ai ba hebou, emui ai dahaka dahaka nega gabedia ai baine vara na baina hamaorolaimui. \q1 \v 2 Iakob natuna e, a raka kahira, \q1 Tamamui Israel ena hereva ba hakala henia. \q1 \v 3 Ruben, oi na natugu roboana, egu goada anina roboana, \q1 Heaḡi badina, siahu badina. \q1 \v 4 To oi na ranu na heto, taunabunai oi na basio herea, \q1 Badina be tamamu ena geda ai o hekure, o hamiroa. \q1 \v 5 Simeon bona Levi na boga tamona amo; \q1 Edia ura hehunidia be koikoi bona dadidadi. \q1 \v 6 Laumagu e, edia kara hehunidia ai basio raka vareai, \q1 Lalogu e, edia hebou amo ba raka siri; \q1 Badina be edia badu ai taunimanima e aladia mase. \q1 Bona edia ura kava ai boromakau e haberodia. \q1 \v 7 Edia daḡedaḡe na uduguiraiamu, badina be vada e idita; \q1 Edia badu na uduguiraiamu, badina be vada e auka. \q1 Ahudia Iakob ai baina ḡiḡi rohoroho, \q1 Israel ai baina hakarohodia, \q1 \v 8 Iuda e, tadikakamu ese bae imodaimu, \q1 Oi imamu na inaimu aiodia ai bavatoa kau; \q1 Tamamu natuna ese bae toma henimu diho. \q1 \v 9 Iuda na leona natuna; \q1 Natugu e, leona vamu momo e ania na heto vada o goadamu; \q1 Leona e hekuremu na heto laḡana e aniamu, \q1 Leona burukana na heto: daika ese baine haoa? \q1 \v 10 Lohia auna na Iuda ena amo basie abia oho, \q1 Tarava iatuna tauna ai danu basie dabu, \q1 Ela bona bainema tauna na do bainema; \q1 Bena bese loḡora ese ia bae badinaia. \q1 \v 11 Ena doniki na vine auna ai baine mataia, \q1 Ena doniki natuna na vine auna namo-hereana ai baine mataia. \q1 Ena dabua na vine ranuna ai baine huria, \q1 Ena hahedoki na vine ranuna kakakana ai baine huria; \q1 \v 12 Matana bae kakakaka, vine ranuna na heto, \q1 Isena bae kuroka-kuroka rata na heto. \q1 \v 13 Sebulun na kone ai baine noho, \q1 Lagatoi edia hetu gabuna ai bainela, \q1 Ena tano hetoana na Sidono badibadinai. \q1 \v 14 Isakara na doniki mai goadana \q1 Seri bogaragidiai e hekuremu na heto; \q1 \v 15 E itaia ena laḡa-ani be namo, \q1 Ena tano be mai hairaina; \q1 Bena kohu ihuana tauna ai ela, \q1 Hesiai tauna ai ela. \q1 \v 16 Dan be ena orea taudia baine hahemaoro henidia, \q1 Israel iduhuna ta baine hahemaoro henia. \q1 \v 17 Dan na gaigai dala isena ai na heto, \q1 Hekori gaigaina dala isena ai, \q1 Hosi ae-geduna e koriamu, \q1 Bena hosi tauna e morumu. \q1 \v 18 Iehova e, emu hahemauri vada na nariamu. \q1 \v 19 Gad be tuari oreana ta ese baine tuari henia, \q1 To ia ese baine hadareredia. \q1 \v 20 Asere ena tano ai uit momo baine vara, \q1 Aniani namodia baine dabarai, hanua pavapavadia adia. \q1 \v 21 Napatali na dia hahinena na heto, e kahua nege, \q1 Bena natuna namo-hereadia e havaradiamu. \q1 \v 22 Iosef na au rigina mai huahuana na heto, \q1 Au rigina ranu gabuna ai e varamu na heto, \q1 Rigina na maḡu amo e daemu. \q1 \v 23 Peva taudia ese vada e hahisia, \q1 E tarakia, e haberoa; \q1 \v 24 To iena peva na mia, \q1 Iakob Siahuna ese ia imana vada e ha-aukadia, \q1 Mamoe Ireḡuna, Israel Nadi-ginina, ladana ai. \q1 \v 25 Tamamu ena Dirava bunai: ia ese baine durumu, \q1 Siahu-idoinai Diravana: ia ese baine hanamomu. \q1 Guba atai ai ena hahenamo, \q1 Dobu gabuna tanobada henunai ena hahenamo, \q1 Kemena ena hahenamo, bogana ena hahenamo. \q1 \v 26 Tamamu ena hahenamo ese \q1 Ororo gunadia edia hahenamo e hereaiamu, \q1 Mia-hanaihanai ororodia edia hahenamo e hereadiamu. \q1 Hahenamo bini Iosef latanai bae diho, \q1 Tadikakana ida e haheparara tauna tubuana ai bae kau. \q1 \v 27 Beniamina na uda sisiana vamu e tahuamu na heto, \q1 Daba ai ana vamu e aniamu, \q1 Adorahi ai e ala ḡaudia e harimu. \p \v 28 Israel iduhudia gwauta-ruaosi bini; tamadia ena hahenamo herevadiabini. ta ta e hanamolaidia. \v 29 Bena ia ese e haḡanidia, eto, Tubu tama dekedia ba laomu: tubugu bona tamagu badibadidiai ba gurigu, nadi kohuana ai, Efron tau Hiti ena tano ai. \v 30 Kohuana bunai Makapela imeana ai, Mamare kahana ai, Kanaan tanona ai; Abraham ese Efron tau Hiti ena amo e hoia, ena gara gabuna ai bainela. \v 31 Unuseni ai Abraham mai adavana Sara ida e guridia, unuseni ai Isaak mai adavana Rebeka ida e guridia; unuseni ai danu Lea na guria. \v 32 Kohuana bunai, mai imeana, na Hiti taudia edia amo e hoia. \s1 Iakob e mase \p \v 33 Iakob ese natuna ihaḡanidia e hadokoa, bena ena mahuta patana ai e hekure diho, laumana e heni dae, tubu tama dekedia ela. \c 50 \s1 Iosef ese Iakob e guria \p \v 1 Iosef na tamana vairanai e igo diho, e tai, bona e harahua. \v 2 Bena Iosef ese ena hesiai taudia haida, muramura ḡaukaradia mai dibadia taudia, e haduadia, tamana tau-anina bae haḡoevaia, muramura mai bonadia amo bae dahua, bona dabua aukana bae kumilaia. Bena unu e kara toma. \v 3 Dina hari-ahui vada ela, muramura taudia edia ḡaukara dinadia; bena dina hitu-ahui e tailaia, Aigupto taudia ese. \p \v 4 Taitai dinadia vada e ore, bena Iosef ese Farao ena ruma taudia e noidia, eto, Boma ura henigu, Farao boma hereva henia, boma hamaoroa, \v 5 tamagu e haduagu dainai na gwau henia hamata. Ia eto “Baina mase negana ai, vada na heḡaeḡaelai garana ai ba gurigu, Kanaan tanona ai”. Taunabunai, ba kahugu nege, tamagu do baina guria, bena ma baina lou mai. \v 6 Bena Farao eto, Vada aola, tamamu ba guria, emu gwau-hamata heḡereḡerena. \p \v 7 Bena Iosef e tore isi tamana igurina ela. Farao ena hesiai taudia bona ena ruma lohiadia iboudiai ese e bamoa, bona Aigupto lohiadia iboudiai, \v 8 bona Iosef varavarana iboudiai, bona ena ruma taudia, bona tamana ena ruma taudia. Natudia maraḡidia bona edia mamoe seridia bona edia horomakau seridia mo e rakatanidia Gosen tanona ai. \v 9 Haida be kariota ai e gui, haida be hosi ai: hutuma bada ia ida ela. \p \v 10 Atad ena uit ikwadina gabuna ai e kau, Ioridane unukahanai; unuseni ai Iakob igurina karadia e kara, mai lalo-hisihisidia bona mai taidia ida. Idia ese dina hitu tamadia e tailaia. \v 11 Una tano taudia, Kanaan taudia, ese edia lalo-hisihisi e itaia, Atad ena uit ikwadina gabuna ai, bena idia eto, Aigupto taudia edia taitai na bada herea. Taunabunai, una gabu ladana e hatoa Abele-misraim:\f + \fr 50:11 \ft “Abele-misraim” anina be “Aigupto taudia edia taitai”.\f* ia na Ioridane unukahanai. \v 12 Bena natuna na iena hahedua heḡereḡerena e karaia: \v 13 Kanaan tanona ai e huaia lao, nadi kohuana lalonai e guria, Makapela imeana ai. Una kohua bona imea na Abraham ese Efron tau Hiti ena amo e hoia, ena gara gabuna, Mamare ai. \v 14 Bena tamana e guria murinai, Iosef, mai tadikakana bona mai bamona ida, e lou lao, Aigupto ela. \s1 Iosef e mase \p \v 15 Tamadia ena mase murinai, Iosef kakana na e hereva heheni, eto, Readia Iosef lalona ma baine dika ita edai, bena a kara dika henia karadia davadia do baine henida. \v 16 Taunabunai, idia ese hereva ta e siaia Iosef dekenai, eto, Tamamu do se mase ai e haḡanimai, eto \v 17 “Iosef ba hamaoroa, baoto ‘Kakamu edia kerere bona edia kara dika oiemu ai ba lalo nege’; taunabunai ai a noimumu, tamamu ena Dirava isiaina ilao-henina taumai emai dika ba gwau tao”. Ina hereva e kamonai ai, Iosef na e tai. \v 18 Bena kakana ela ia vairanai e goru diho, eto, Momokani, ai na oiemu hesiai taudia. \v 19 A Iosef eto, Basio gari; lau be Dirava ibolona a? \v 20 Umui emui lalo-hadai be ba hadikagu o tomova, to Dirava ese anina namona e havaraia; anina na hari dina ai o itaiamu taunimanima hutuma vada na hamauridiamu. \v 21 Tauna-bunai, basio gari; umui baina ubumui, bona natumui danu baina ubudia. Bena hereva namodia amo lalodia e hamarumarudia. \p \v 22 Taunabunai, Iosef bona tamana ena iduhu taudia iboudiai na Aigupto ai ma e nohova. Iosef ena mauri laḡanidia na sinahu-ta dikoana gwauta. \v 23 Iosef ese Efraim tubuna e itadia, bona Makiri Manase natuna danu ia tuina ai e helai. \v 24 Bena Iosef ese tadikakana e hamaorodia, eto, Egu mase negana vada eme kau: a Dirava ese baine lalomui, bona ina tano amo baine hakaumui lasi, ela bona ena gwau-hamata ai Abraham bona Isaak bona Iakob e heni tanona. \v 25 Bena Iosef ese Israel natudia e haḡanidia, bae gwau hamata. Ia eto, Dirava ese ena gwau-hamata baine hamomokania; una negana ai lau turiagu na ini amo ba laohaidia. \p \v 26 Taunabunai Iosef na e mase: ena mauri laḡanidia na sinahu-ta dikoana gwauta. Bena idia ese ia tau-anina e haḡoevaia, muramura e karalaia, bena maua ai e udaia, Aigupto ai.