\id DAN .01, Daniel 1, Motu, PNG, RTWP 11/92 \h DANIEL \toc1 DANIEL \toc2 DANIEL \mt1 DANIEL \c 1 \s1 Iuda memerodia hahaniosi \p \v 1 Iehoiakim, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoina ai, Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ese Ierusalem e lao henia, e daia heḡeḡe. \v 2 Bena Ḡaubada ese Iehoiakim, Iuda pavapavana, na ia imana ai e atoa, bona Dirava ena dubu kohudia haida danu. Bena ia ese unu dubu kohudia na Sinara tanona e laohaidia, ena dirava ena dubu ai, bena hari kohu na ena dirava ena habou-habou daiutuna ai e atodia. \v 3 Bena hanua pavapavana ese Aspenasa, ena hesiai tauna badana, e hagania, ia ese Israel taudia haida, hanua pavapavana bona hanua lohiadia edia iduhu bogaragidia amo, baine mailaidia, \v 4 uhau asi bebeka-bebekadia, raho-namo memerodia, aonega daladia iboudiai lalodiai vada e manada memerodia, lalo-parara bona kwara-haraga memerodia, heheḡereḡere hanua pavapavana ena ruma ai hesiai memerodia ai baela; bena Kaldea taudia edia toretore dalana bona edia gado bae hadibalaidia. \v 5 Hanua pavapavana ese adia e gwaurai, dina ta ta ahudia, pavapava ana aniani gaihodia, ia ese e ani gaudia, heḡereḡeredia; bona vine ranuna danu, ia e inua ḡauna heḡereḡerena. Laḡani toi lalodiai bae hadibadia, bena una negana baine ore ai, idia na hanua pavapavana vairanai bae hedinarai. \v 6 Unu uhau bogaragidiai na Daniel bona Hanania bona Misael bona Asaria, Iuda iduhuna memerodia. \v 7 Bena hari hesiai tauna badana ese ladadia ma e nemaidia; Daniel e nemaia Beletesasara; Hanania e nemaia Sadaraka; Misael e nemaia Mesaka; bona Asaria e nemaia Abedenego. \p \v 8 A Daniel ese lalona e hadaia, ia na hanua pavapavana ana aniani gaihodia eiava e inuava vine-ranuna amo basine hahemiro eto; taunabunai ia ese hesiai tauna badana e noia, baine gwau maoro, ia na sibona basine hahemiro. \v 9 Bena Dirava ese hesiai tauna badana lalona e ha-uraia, ia ese Daniel baine lalo namo henia bona baine bogaia hisi. \v 10 Bena hesiai tauna badana ese Daniel e hamaoroa, eto, Lau na garimu, egu lohia, hanua pavapavana, amu aniani bona inuinu ḡaudia e gwaurai hidi tauna, ese baine itamu, tau-animu se badamu, bamomu, oi ida sihi tamona memerodia, tau-anidia e badamu heḡereḡerena baine itaia na garina. Unu amo boma hahekwakwanaigu, hanua pavapavana ese kwaragu baine utua oho. \v 11 Bena Daniel ese hereḡu tauna, hesiai tauna badana ese Daniel bona I lanania bona Misael bona Asaria ireḡudia ai vada e halaoa tauna, na e hereva henia, eto: \v 12 Emu hesiai memerodia na ba dibamai toho, dina gwauta lalodiai; uma anianidia mo bona ranu mo bae henimai, baia ani bona baia inu \v 13 Bena ai oromamai bona hari uhau haida; hanua pavapavana ana aniani gaihodia e animu memerodia, oromadia ba itadia; bena ba itamai heḡereḡerena emu hesiai memerodia ba kara henimai. \v 14 Taunabunai, se edia hereva e abia dae, bena dina gwauta lalodiai e dibadia toho. \v 15 Dina gwauta e ore ai, ia ese e itadia, oromadia ai bona tau-anidia ai idia ese hari hanua pavapavana ana aniani gaihodia e aniva memerodia iboudiai na e hereadia. \v 16 Taunabunai hereḡu tauna ese adia aniani gaihodia bona aida vine ranuna na e abi oho, bena uma anianidia mo e henidia. \p \v 17 Hari uhau hahaniosi na Dirava ese lalo-parara bona revareva iduahidia bona itoredia bona aonega e henidia; Daniel na danu mata-hanai bona nihi iboudiai mai dibana. \v 18 Hanua pavapavana vada e haheḡani bae hakaudia vareai negana e ore, bena hesiai tauna badana ese e hakaudia vareai, Nebukadnesara vairanai. \v 19 Bena hanua pavapavana na idia ida e hereva-hereva, bena idia iboudiai bogaragidia amo ta se davaria, unu Daniel bona Hanania bona Misael bona Asaria heḡereḡeredia; taunabunai idia hahaniosi na hanua pavapavana vairanai do gigini. \v 20 Bena lalo-parara bona aonega daladia iboudiai lalodiai hanua pavapavana ese e nanadaidia, bena vada e dibadiaidia ese mea taudia bona babalau taudia iboudiai ena basileia idoinai lalonai na e hereadia nega hagwauta. \v 21 Bena Daniel na gabuna ai do noho, ela bona King Kurese ena lohia laḡanina gini gunana. \c 2 \s1 Nebukadnesara ena nihi \p \v 1 Nebukadnesara ena lohia laḡania iharuana ai, Nebukadnesara e nihi; bena lalona na e hekwarahiva bona se mahutava. \v 2 Bena hanua pavapavana na e hahedua, mea taudia bona babalau taudia bona rohe taudia bona Kaldeataudia na bae boiridia, hanua pavapavana ena nihi bae herevalai henia. Taunabunai, idia na e raka vareai, hanua pavapavana vairanai e gini. \p \v 3 Bena hanua pavapavana ese e hamaorodia, eto, Na nihi, bena laloguna e hekwarahimu, nihi baina dibaia na tomamu. \v 4 Bena Kaldea taudia ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Pavapava e, ba mauri hanaihanai! Emu hesiai taudia na nihi ba hamaorolaimai, bena ai ese anina baia gwauria. \p \v 5 Bena hanua pavapavana ese Kaldea taudia e haere henidia, eto, Na hamaoromui momokanimu, nihi bona anina danu basio hamaorolaigu, vada bae daremui patapata bona emui ruma bae ḡiḡidia dobi. \v 6 A nihi bona anina vada ba hahedinarai, bena lauegu amo harihari ḡaudia bona dava namodia bona dagi badadia baina henimui. Taunabunai, nihi bona anina danu ba hadibalaigu. \v 7 Idia ese nega iharuana ma e haere, eto, Hanua pavapavana ese ena hesiai taudia na nihi baine hadibalaimai, bena ai ese anina baia gwauria. \p \v 8 Hanua pavapavana ma e haere, eto, Lau dibagu momokani umui na o halahemu, badina be vada o diba egu hereva na momokani, \v 9 nihi na basioma hadibalaigu davamui baine tamona mo. Vada o henega bou, hereva koikoidia bona dikadia lau vairagu ai ba gwaurai, ela bona nega ta. Taunabunai, nihi vada ba hamaorolaigu, bena baina diba umui na anina danu ba hamaorolaigu diba. \v 10 Bena Kaldea taudia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Asi tauna ta tanobada ai ese hanua pavapavana ena hahedua baine badinaia diba; badina be asi hanua pavapavana badana bona mai siahuna ta ese ḡau unuhetomana vada e tahua, mea tauna ta eiava babalau tauna ta eiava Kaldea tauna ta enai. \v 11 Hanua pavapavana ese e tahuamu ḡauna na auka herea; tau ta ese hanua pavapavima basine hamaorolaia diba, a dirava haida ese. A unu dirava na taunimanima dekediai asie nohomu. \p \v 12 Una hereva dainai hanua pavapavana na e badu, lalona na e ḡaraḡara herea, bena e haheḡani aonega taudia iboudiai Babulono ai na bae aladia ore. \v 13 Taunabunai, hahedua herevana e siaia lao, aonega taudia na bae aladia mase; bena Daniel mai bamona ida danu e tahudia, bae aladia mase totona. \v 14 Bena Daniel ese ena hereva nahuana e tohoa, bena mai lalo-pararana ida Ariok, hanua pavapavana ena hegima oreana biaguna, aonega taudia Babulono ai iala-masedia totona ela tauna, na e haere henia. \v 15 Ia ese Ariok, hanua pavapavana ena tuari lohiana, e nanadaia, eto, Badina be dahaka hanua pavapavana ena hahedua na auka herea? Bena Ariok ese una kara na Daniel e hamaorolaia. \v 16 Bena Daniel na e raka vareai, hanua pavapavana e noia, nega ta baine gwaurai henia, nihi anina na hanua pavapavana baine hamaorolaia helaoreana. \p \v 17 Bena Daniel na ena ruma ela, una kara na ia bamona lIanania bona Misael bona Asaria e hamaorolaidh, \v 18 bena e hamaorodia danu, guba Duavana ena hebogahisi bae tahua, una ḡau hehunina dainai, Daniel mai bamona ida na aonega taudia Babulono ai oredia ida basie mase bou helaoreana. \v 19 Bena una ḡau hehunina na Daniel enai e hedinarai, hanuaboi mata-hanaina lalonai. Bena Daniel ese guba Duavana e hanamoa. \v 20 Daniel eto, \q1 Dirava ladana bae hanamoa ela bona hanaihanai; \q2 aonega bona goada na ienai. \q1 \v 21 Ia ese nega bona nega hetoadia e ha-idaudiamu; \q2 ia ese hanua pavapavadia e abidia ohomu bona e haginidiamu; \q1 ia ese aonega taudia na aonega e henidiamu, \q2 bona lalo-parara taudia na lalo-parara e henidiamu. \q1 \v 22 Ia ese ḡau dobudia bona ḡau hehunidia e hahedinaraidiamu; \q2 dibura ai e miamu ḡaudia na ia dibana, \q2 diari na ienai e miamu. \q1 \v 23 Senegu edia Dirava e, \q2 lau na hanamomumu, na imodaimumu; \q1 badina be oi ese aonega bona goada vada o henigu, \q2 bona ai ese a noimu ḡauna na vada o hadibalaigu; \q1 badina be hanua pavapavana enai e vara karana na \q2 vada o hadibalaimai. \p \v 24 Taunabutlai Daniel na Ariok, hanua pavapavana ese aor!ega taudia Babulono ai iala-masedia e duanaia tauna, dekenai e raka vareai. Ela, e hereva henia, eto, Aonega taudia Babulono ai basio aladia mase; lau ba hakaugu vareai hanua pavapavana vairanai, bena lau ese hanua pavapavana ena nihi anina baina hamaorolaia. \p \v 25 Bena Ariok ese Daniel e hakaua vareai haraḡa, hanua pavapavana vairanai, e hamaoroa, eto, Iuda amo e mailaidia bena iniseni ai e hanohodia taudia bogaragidiai tau ta vada na davaria, ia ese nihi anina na hanua pavapavana baine hamaorolaimu diba. \v 26 Bena hanua pavapavana ese Daniel, ladana ta be Beletesasara, e nanadaia, eto, Egu nihi bona anina danu ba hamaorolaigu diba eiava? \v 27 Daniel ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Aonega taudia eiava babalau taudia eiava mea taudia eiava hisiu toadia mai dibadia taudia ta ese hari ḡau hehunina, hanua pavapavana ese vada e nanadailaia ḡauna, na hanua pavapavana basine hamaorolaia diba. \v 28 A ḡau hehunidia e hahedinaraidiamu Diravana na guba ai; ia ese dina gabedia ai bae vara ḡaudia na oi King Nebukadnesara vada e haheitalaimu. Emu nihi, bona mata-hanai ḡaudia kwaramu ai e hedinarai, emu mahuta patana latanal o hekureva negana ai, ḡaudia bini. \v 29 Pavapava e, emu mahuta patana latanai o hekureva negana ai, lalo-hadai haida na emu ai e kau, nega gabedia ai bae vara ḡaudia o lalo hadailai; bona ḡau hehunidia e hahedinaraidiamu Diravana ese bae vara ḡaudia na e hadibalaimu. \v 30 A ina ḡau hehunina na egu ai vada e hahedinaraia, dia egu aonega ese mauri taudia iboudiai edia aonega na e hereadiamu dainai, to anina na hanua pavapavana baina hadibalaimu bona oi sibomu emu lalo-hadai ba dibadia helaoreana. \p \v 31 Pavapava e, kaivakuku badana ta o itaia. Una kaivakuku bada-hereana bona kiamakiama-hereana na oi vairamu ai e gini, ita-itana na mai garina. \v 32 Una kaivakuku kwarana na \it gold\it* namo-hereana, kemena bona imana na \it silver\it*, bogana bona koekoena na auri labora-labora, \v 33 bona aena na auri. Aena palapaladia na taidia auri bona taidia raro. \v 34 Bena o raraia negana ai, nadi ta vada e heutu oho, a d; a taunimanima imana ese; bena una nadi ese una kaivakuku aena palapaladia, auri bona raro gaudia, ai e tubu, e hamakohidia rohoroho. \v 35 Bena auri, raro, auri labora-labora, \it silver\it*, \it gold\it*, iboudiai na e makohi sisisisi, taboro negana ai uit e kwadiamu gabuna momorudia na heheto; bena lai ese e hodadia oho, sidia taidia asie davaridia diba. A hari kaivakuku ai e tubu nadina na ororo badana ai ela, tanobada idoinai e hahonua. \p \v 36 Nihi na bunai. Harihari ai ese ia anina na hanua pavapavana baia hamaorolaimu. \v 37 Pavapava e, oi na pavapava edia pavapava; guba Diravana ese basileia bona siahu bona goada bona hairai na oi vada e henimu; \v 38 bona taunimanima natudia bona uda boromadia bona atai manudia, edeseni ai edeseni ai e nohomu, na oi imamu ai vada e atodia bona iboudiai biagudia ai vada e halaomu: oi na hari kwara, \it gold\it* ḡauna. \v 39 Oi murimu ai basileia ta ma baine gini, a dia oiemu heḡereḡerena; ma ia murinai ihatoina, auri labora-labora ḡauna; ia ese tanobada idoinai baine lohiaia. \v 40 Bena basileia ihahanina baine gini, mai goadana auri na heto; badina be auri ese ḡau iboudiai e hamakohidia sisisisimu bona e huaridia patapatamu; bena e hahemakohimu aurina na heto ia ese ini iboudiai baine hamakohidia bona baine taodia pata. \v 41 Ina danu, hari ae palapaladia bona ae kwakikwakidia o itadia, taidia na uro ikarana tauna ena raro bona taidia na auri, heḡereḡerena ai una basileia baine haheparara; a ia lalonai auri ena auka taina baine mia, hari auri o itaia, raro manoka-manokana ida e hebulo, na heto. \v 42 Bona hari ae kwakikwakidia taidia na auri bona taidia na raro manoka-manokana heḡereḡerena ai, una basileia kahana baine goada bona kahana baine makohi kava. \v 43 Bona auri o itaia, ia na raro manoka-manokana ida e hebulo, heḡereḡerena ai idia na bae headava hedoa-hedoa, a basie hahetamona, auri bona raro e hebulomu ai asie hahetamonamu na heto. \v 44 Unu pavapava edia nega ai guba Diravana ese basileia ta baine haginia, nega ta ai basie habuaia tari diba ḡauna; bena ena lohia siahuna na basine hanai bese idauna ta enai. Ia ese unu basileia iboudiai na baine hamakohidia sisisisi bona baine hadokodia, bena baine gini hanaihanai. \v 45 Nadi ta o itaia heḡereḡerena, ororo amo e heutu oho, a dia taunimanima imana ese; bena una nadi ese auri, auri labora-labora, raro, \it silver\it* bona \it gold\it* na e hamakohi sisisisi. Dirava badana ta ese nega gabena ai bae vara ḡaudia na hanua pavapavana vada e hadibalaimu. Nihi na momokani, bona anina na momokani. \v 46 Bena King Nebukadnesara na tano ai e goru diho, Daniel e toma henia diho, bena e hahegani, boubou ḡauna bona muramura mai bonana na bae hahelaḡaia iena. \v 47 Hanua pavapavana ese Daniel e hereva henia, eto, Momokani, emu Dirava na dirava edia Dirava bona pavapava edia Lohia, bona ḡau hehunidia ihahedinaraidia Diravana; badina be oi ese ina ḡau hehunina ihahedinaraina vada o diba. \v 48 Bena hanua pavapavana ese Daniel na dagi badadia bona herahia badadia ḡaudia momo herea e henia; bona Babulono tanona idoinai lohiana ai bona aonega taudia iboudiai Babulono ai biagudia ai e halaoa. \v 49 Bena Daniel ese hanua pavapavana e noia; bena ia ese Sadaraka bona Mesaka bona Abedenego e duanaidia, Babulono tanona bae biagua; a Daniel na hanua pavapavana ena ruma ai e nohova. \c 3 \s1 Lahi badana \p \v 1 King Nebukadnesara ese \it gold\it* kaivakukuna ta e karaia, latana na kiubit tauratoi-ahui bona lababana na kiubit tauratoi. Ia ese Dura taorana ai e haginia, Babulono tanona ai. \v 2 Bena King Nebukadnesara ese hereva e siaia lao, heitatao taudia, hanua lohiadia, basileia lohiadia, hahealo taudia, moni inaridia taudia, hahemaoro taudia badadia bona maraḡidia bona kaha ta ta ai mai dagidia taudia iboudiai na baema, hari King Nebukadnesara ese vada e haginia kaivakukuna ihahelaḡana totona. \v 3 Bena hari heitatao taudia, hanua lohiadia, basileia lohiadia, hahealo taudia, moni inaridia taudia, hahemaoro taudia badadia bona maraḡidia bona kaha ta ta ai mai dagidia taudia iboudiai na e hebou, King Nebukadnesara ese vada e haginia kaivakukuna ihahelaḡana totona, bena idia na King Nebukadnesara ese vada e haginia kaivakukuna vairanai e gini. \p \v 4 Bena gwau-lasi tauna na e hereva badabada, eto, Bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau-idau taumui e, Pavapava ese e haganimuimu, \v 5 kibi, ivilikou, gitara, eukaleli, hatai ḡauna badana, gaba bona rege ḡaudia idau-idau reḡedia ba kamonai negana ai, ba goru goru diho, hari \it gold\it* kaivakukuna, King Nebukadnesara ese vada e haginia ḡauna, ba toma henia diho; \v 6 a daika basine goru diho bona basine toma diho, ia na maoromaoro bae abia, lahi ta, e hururu hereamu bona e siahu hereamu lahina, Ialonai bae tahoa vareai. \v 7 Taunabunai, taunimanima iboudiai ese kibi, ivilikou, gitara, eukaleli, hatai ḡauna badana, gaba bona rege ḡaudia idau-idau reḡedia e kamonai negadia ai, bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau-idau taudia iboudiai na e goru goru diho, hari \it gold\it* kaivakukuna, King Nebukadnesara ese e haginia gauna, na e toma henia diho. \p \v 8 Taunabunai, una negana ai Kaldea taudia haida ema, edia lalo-dika ai Iuda taudia e habadelaidia. \v 9 Idia ese King Nebukadnesara e hamaoroa, eto, Pavapava e, ba mauri hanaihanai! \v 10 Pavapava e, oi na o hahegani, olo kibi, ivilikou, gitara, eukaleli, hatai ḡauna badana, gaba bona rege ḡaudia idau-idau reḡedia bae kamonai taudia iboudiai na bae goru goru diho, hari \it gold\it* kaivakukuna bae toma henia diho; \v 11 a basine goru diho bona basine toma diho tauna na lahi ta, e hururu hereamu bona e siahu hereamu lahina, lalonai bae tahoa vareai. \v 12 luda taudia haida iniseni ai, oi ese vada o duanaidia, Babulono tanona bae biagua taudia: Sadaraka, Mesaka bona Abedenego. Pavapava e, unu tatau ese asie kamonai henimumu; oiemu dirava isiaidia asie lao henimu, bona \it gold\it* kaivakukuna, oi ese o haginia ḡauna, asie toma henia dihomu. \p \v 13 Bena Nebukadnesara na e badu garaḡara, e hahedua, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego bae mailaiadia. Bena unu tatau na e hakaudia vareai, hanua pavapavana vairanai. \v 14 Nebukadnesara ese e nanadaidia, eto, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego e, momokani umui ese egu dirava isiaidia asio lao henimu bona \it gold\it* kaivakukuna, vada na haginia ḡauna, asio toma henia dihomu a? \v 15 Benaini, lalomui bema heḡeregere, kibi, ivilikou, gitara, eukaleli, hatai ḡauna badana, gaba bona rege ḡaudia idau-idau reḡedia ba kamonai negana ai na ba goru diho, bona vada na karaia kaivakukuna ba toma henia diho, vada namo. A basioma toma diho, e hururu hereamu bona e siahu hereamu lahina lalonai maoromaoro baema tahomui vareai; bena edena dirava ese lau imagu amo baine hamaurimui? \p \v 16 Bena Sadaraka, Mesaka bona Abedenego ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Nebukadnesara e, asi badina baia haere henimu. \v 17 Emai Dirava, isiaina a lao heniamu Diravana, na ihamaurimai bema ura, ia ese hari e hururu hereamu bona e siahu hereamu lahina amo bona oi pavapava taumu imamu amo do baine hamaurimai. \v 18 A basinema ura danu, pavapava e, vada ba diba, ai ese emu dirava isiaidia basia lao heni, bona hari \it gold\it* kaivakukuna, oi ese vada o haginia ḡauna, na basia toma henia diho. \p \v 19 Bena Nebukadnesara na badu ai e honu honu dae, bona ia vairana na e ha-idaua Sadaraka, Mesaka bona Abedenego ediai. Ia e hahedua, eto lahi na nega hahitu ma bae hasiahua, dia vaevae e hasiahuava heḡereḡerena. \v 20 Bena ia ese ena tuari oreana taudia mai goadadia haida e haganidia, idia ese Sadaraka, Mesaka bona Abedenego na bae guidia, hari lahi, e hururu herea bona e siahu herea lahina, Ialonai bae tahodia vareai. \v 21 Bena unu tatau na mai dabuadia bona hahedokidia bona mai edia kwara ḡaudia bona mai dabua logoradia ida e guidia, e hururu herea bona e siahu herea lahina ai e tahodia vareai. \v 22 Bena hanua pavapavana ena hahedua na auka bona lahi na siahu herea dainai, lahi hururuna ese unu Sadaraka, Mesaka bona Abedenego e abidia lao taudia na e aradia mase. \v 23 Unu tatau tatoiosi, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego na e hururu herea bona e siahu herea lahina lalonai eha tubu, mai iḡuidia ida. \p \v 24 Bena King Nebukadnesara e hoa dikadika; bena e tore isi haraḡa-haraḡa. Ia ese ena hahealo taudia e nanadaidia, eto, Tatau tatoi na mai iḡuidia ida lahi lalonai ta tahodia vareai ani? Idia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Pavapava e, momokani. \v 25 Ia na e haere, eto, A lau ese tatau hahani heruhadia ai na itadiamu, lahi bogaraginai e loaloamu, asi berodia; bona ihahanina oromana na dirava ta natuna na heto. \p \v 26 Bena Nebukadnesara ese hari e hururu herea bona e siahu herea lahina gabuna iduarana e raka henia kahi, eto, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego, Herea Mikamika Diravana ena hesiai taudia, ini a raka lasi mai. Bena Sadaraka, Mesaka bona Abedenego na lahi amo e raka lasi. \v 27 Bena heitatao taudia, hanua lohiadia, basileia lohiadia bona hanua pavapavana ena hahealo taudia na e hegogo, e itaia, lahi na asi siahuna unu tatau tau-anidia ediai; kwaradia huidia na asie hedederai, edia dabua na asie dika, bona lahi varagana na lasi ediai. \p \v 28 Bena Nebukadnesara eto, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego edia Dirava na aita hanamoa. Ia ese ena aneru ta e siaia, ena hesiai taudia, ia e abidadama henia bona hanua pavapavana ena haheḡani e dadaraia bona idau dirava ta isiaina asie lao heni bona asie toma henia diho a edia Dirava korikorina mo dainai tau-anidia e heni taudia, na e hamauridia. \v 29 Taunabunai, lau na haheganimu; bese ta eiava basileia ta eiava gado ta taudia ese Sadaraka, Mesaka bona Abedenego edia Dirava na bae uduguiraia, vada bae daredia patapata, bona edia ruma na bae ḡiḡidia dobi; badina be asi dirava ta na hahemauri mai dibana ina heḡereḡerena. \v 30 Bena hanua pavapavana ese Sadaraka, Mesaka bona Abedenego e hadaedia, Babulono tanona ai. \c 4 \s1 Nehukadnesara e kavaia \p \v 1 A King Nebukadnesara ena hereva, bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau-idau iboudiai, tanobada idoinai e noho heniamu taudia iboudiai ediai, binai. \p Maino baine bada emui ai! \v 2 Vada na laloa, namona be toa bona hoa karadia Herea Mikamika Diravana ese egu ai vada e kara mani aina hamaorolaimui. \q1 \v 3 Iena toa na daka bada! \q2 lena hoa karadia na daka siahu! \q1 lena basileia na e hesiriu hanaihanaimu, \q2 bona ena lohia siahuna na uru uru latadiai. \p \v 4 Lau Nebukadnesara na egu ruma ai na noho namonamova, egu pavapava rumana ai egu namo na habadaiava. \v 5 Nega ta na nihi, bena una nihi ese e hagarigu; egu mahuta patana latanai na hekureva negana ai, egu lalo-hadai bona mata-hanai ḡaudia kwaragu lalonai ese e hagarigu. \v 6 Taunabunai na hahedua, aonega taudia iboudiai Babulono ai na vairagu ai bae mailaidia, nihi anina bae hadibalaigu totona. \v 7 Bena mea taudia, babalau taudia, Kaldea taudia bona hisiu toadia mai dibadia taudia na e raka vareai; bena lau ese nihi na hamaorolaidia, a anina ihadibalaigu na asi dibadia. \v 8 Dokona ai Daniel e raka vareai; ia ladana ta na Belelesasara, egu dirava ladana e nemailaia, bona dirava helaḡadia ese e roheamu. Bena una nihi na hamaorolaia, nato, \v 9 Beletesasara e, oi na mea tauna badana, badina be lau dibagu dirava helaḡadia ese vada e rohemu, bona ḡau hehunina ta na dia hehuni oiemu ai. Na itaia nihina binai; oi ese anina do ba hamaorolaigu. \v 10 Egu mahuta patana latanai na hekureva negana ai, mata-hanai ḡaudia kwaragu lalonai bini: na roha lao, au ta na itaia, tanobada bogaraginai; ia na gaulatalata. \v 11 Au na e tubu, e lo e laova, dorina na guba ai e kau, bena tanobada idoinai dokona amo e itaiava. \v 12 Rauna na kasiri-kasiri, huahuana na momo herea, taunimanima iboudiai adia aniani ḡaudia. Uda boromadia na ia ikerukeruna ai e hekureva, bona atai manudia na ia rigina ai e nohova, mauri ḡaudia iboudiai na ia ese e ubudiava. \p \v 13 Egu mahuta patana latanai na hekureva negana ai, kwaragu ena mata-hanai lalonai na itaia, hegima tauna helaḡana ta na guba amo e diho. \v 14 E boi lolo, ini e gwau toma: Au ba hagaria, rigina ba lapadia oho, rauna ba padadia oho, huahuana ba ḡiḡidia rohoroho; uda boromadia na ia henuna amo bae heau lasi bona manu na rigina amo bae roho oho. \v 15 A au badina mai ramuna ida na tano ai ba rakatania, bona iḡeḡelaina aurina, auri bona auri-laboralabora amo e karaia ḡauna, amo ba ḡeḡea; bena rei matamata bogaraginai do baine mia. Guba hununa ese baine hapariparia; uda boromadia ida baine noho tanobada reina ai. \v 16 Ia lalona, taunimanima lalona, na baine idau, boroma lalona bae henia; bena laḡani hitu na ia latanai bae ha-ore. \v 17 Irevana na hegima taudia edia hahedua amo, bona ihahemaoro-henina na helaḡa taudia edia hereva amo, bena mauri taudia na bae diba, Herea Mikamika Diravana ese taunimanima edia basileia e lohiaiamu, bona e uramu baine henia tauna na e heniamu, bona uhugai herea tauna na hekwara tauna ai e halaoamu. \v 18 Una nihi na lau, King Nebukadnesara, ese na itaia. A oi, Beletesasara e, anina ba gwauraia hedinarai, badina be aonega taudia iboudiai egu basileia lalonai na anina ihamaorolaigu asi dibadia, a oi na mai dibamu, badina be dirava helaḡadia ese vada e rohemu. \p \v 19 Bena Daniel, ladana ta na Beletesasara, kudouna na e hetaha nega sisina ai; bona ena lalo-hadai ese e hagaria. Bena hanua pavapavana eto, Beletesasara e, nihi eiava anina ese basine hagarimu. Beletesasara na e haere, eto, Egu lohia e, bema nihi na e inai henimumu taudia latadiai bona anina na oi inaimu latadiai, una na bema namo. \v 20 Au o itaia, e tubu bona e lo e laova ela bona dorina na guba ai e kau bona tanobada idoinai dokona amo e itaiava ḡauna, \v 21 rauna na kasiri-kasiri bona huahuana na momo herea, taunimanima iboudiai adia aniani ḡaudia, bona ikerukeruna ai uda boromadia e hekureva bona rigina ai atai manudia e nohova ḡawla, \v 22 pavapava e, una na oi. Oi na vada o tubu bona vada o lo; vada o tubu badabada ela bona guba, bona emu siahu na e laomu ela bona tanobada dokodia. \v 23 Hanua pavapavana ese hegima tauna helaḡana e itaia, guba amo e diho, eto: Au ba hagaria, ba habuaia tari, a au badina mai ramuna ida na tano ai ba rakatania, bona igegelaina aurina, auri bona auri-laboralabora amo e karaia ḡauna, amo ba ḡeḡea, bena rei matamata lalonai baine mia; bena guba hununa ese baine hapariparia, uda boromadia ida baine noho, ela bona laḡani hitu na ia latanai bae ha-ore. \v 24 Pavapava e, anma binai: Herea Mikamika Diravana ena hahedua egu lohia bona egu pavapava latamu ai vada e kau; \v 25 e tomu taunimanima bogaragidia amo bae lulumu lasi, uda boromadia ida ba noho; rei do bavani, boromakau na heto, bona guba hununa ese baine hapariparimu; laḡani hitu na oi latamu ai bae ha-ore, ela bona ba diba Herea Mikamika Diravana ese taunimanima edia basileia e lohiaiamu, bona e uramu baine henia tauna na e heniamu. \v 26 Bona e hahegani, au badina mai ramuna ida baine mia heḡereḡerena ai, emu basileia baine mia oiemu, oi ba diba Guba Diravana e lohiamu negana amo. \v 27 Taunabunai, pavapava e, egu hahealo na boma abia dae; emu kara dika boma hadoko, kara maoromaorodia boma kara, bona emu kara havara danu boma hadoko; e hahisidiamu taudia boma bogadia hisi; bena reana emu noho-maino taina ma baine daudau. \p \v 28 Ina idoinai na King Nebukadnesara latanai e kau. \v 29 Hua gwauta-rua e ore, bena ia ese pavapava rumana Babulono ai guhina latanai e raka eva-evava. \v 30 Bena hanua pavapavana eto, Ina na Babulono badana, egu siahu hereana amo vada na haginia, lau pavapava egu noho gabuna bona lau pavapava hairaigu ihabadana ani? \v 31 Hanua pavapavana na dounu e herevava ai, gado ta na guba amo e diho, eto, King Nebukadnesara e, vada e hereva henimumu, e tomu “Basileia na emu amo vada eme heabi oho; \v 32 taunimanima bogaragidia amo bae lulumu lasi, uda boromadia ida ba noho; rei do bavani, boromakau na heto; laḡani hitu na oi latamu ai ba ha-ore, ela bona vada ba diba, Herea Mikamika Diravana ese taunimanima edia basileia e lohiaiamu, bona e uramu baine henia tauna na e heniamu”. \v 33 Bena asi vanahana una hereva anina e vara Nebukadnesara latanai. Taunimanima bogaragidia amo e lulua lasi, bena rei e aniva, boromakau na heto, bona tau-anina na guba hununa ese e haparipariava, ela bona huina e lata, ugava huina na heto, bona kahauna na manu kahaudia na heheto. \s1 Nebukadnesara ena hereva \p \v 34 Unu dina dokodia ai, lau Nebukadnesara na gaga dae guba ai, bena daragu ma e vara lou, bona Herea Mikamika Diravana na hanamoa, e noho hanaihanaimu Diravana na imodaia bona na heatolaia. \q1 Badina be ia siahuna na mia hanaihanai siahuna, \q2 bona iena basileia na uru ta ela bona ma uru ta e hesiriumu; \q1 \v 35 tanobada inoholaina taudia iboudiai e nenediamu, dia ḡau ta na heto; \q2 ia na sibona ena ura e karamu guba oreana bogaraginai, \q2 bona tanobada inoholaina taudia bogaragidiai danu; \q1 ta ese ia imana basine laoa ahu diba, \q2 eiava basine nanadaia, basineto “Dahaka o karamu?” \p \v 36 Una negana ai danu daragu ma e vara lou; bona pavapava dagina bona hairaina ma e ahulaigu, egu basileia ihahairaina totona. Egu hahealo taudia bona egu lohia taudia ese e tahugu, bona egu basileia ai e haginigu, bena egu siahu na e bada e laova. \v 37 Harihari lau Nebukadnesara ese guba Pavapavana na imodaiamu, na heatolaiamu bona na matauraiamu; badina be iena kara iboudiai na mamaoro-mamaoro bona ena dala na gogoeva-goḡoeva; bona mai hekokorokudia ida e rakamu taudia ihahemaraidia na mai dibana. \c 5 \s1 King Belesasara ena aria \p \v 1 King Belesasara ese aria badana ta e karaia, ena lohia taudia daha-ta adia; bena ia ese vine ranuna e inua, unu tatau daha-ta vairadiai. \p \v 2 Belesasara ese vine ranuna e demaia toho, bena ia na e haheḡani, tamana Nebukadnesara ese Ierusalem dubuna amo e abidia keheredia, \it gold\it* bona \it silver\it* gaudia, na bae mailaidia, bena hanua pavapavana bona ena lohia taudia bona adavana korikoridia bona e adavadia hahinedia danu ese vine ranuna na unu ḡau amo bae inu. \v 3 Bena haida ese hari \it gold\it* bona \it silver\it* keheredia, Ierusalem dubuna, Dirava ena dubu, amo e abi ḡaudia, na e mailaidia; bena hanua pavapavana bona ena lohia taudia bona adavana korikoridia bona e adavadia hahinedia ese vine ranuna na unu ḡau amo e inuinulai. \v 4 Idia ese vine ranuna vada e inu, bena \it gold\it*, \it silver\it*, auri labora-labora, auri, au bona nadi diravadia e imodaidia. \p \v 5 Asi vanahana tau ta imana kwakikwakidia e hedinarai, bena hanua pavapavana ena ruma habana ai e toretore, lamepa patana hevaira-hehenina ai, bena hanua pavapavana ese una ima na revareva e toreva ai e itaia. \v 6 Bena hanua pavapavana na e laboraia ḡuḡuru, bona ena lalo-hadai ese e halalagaia, e hebalarea utu-utu, tuina ruaosi e tabubu-tabubu. \v 7 Bena hanua pavapavana e boiboi badabada, babalau taudia bona Kaldea taudia bona hisiu toadia mai dibadia taudia bae hakaudia vareai. Bena hanua pavapavana ese aonega taudia Babulono ai e hereva henidia, eto, Ina revareva baine duahia bona anina baine hadibalaigu tauna na dabua kakakakana amo bae hadabualaia, bona \it gold\it* agevana na aiona ai bae ha-inulaia, bona basileia lalonai lohia dagina ihatoina baine abia. \v 8 Bena hanua pavapavana ena aonega taudia iboudiai e raka vareai, a una revareva iduahina asi dibadia bona asie heḡereḡere anina na hanua pavapavana bae hadibalaia. \v 9 Bena King Belesasara e gari dikadika bona e laboraia ḡuḡuru. Ena lohia taudia danu e daradarava. \p \v 10 Hanua pavapavana bona ena lohia taudia edia hereva daidiai, hanua pavapavana hahinena na aria rumana ai e raka vareai. Bena hanua pavapavana hahinena eto, Pavapava e, ba mauri hanaihanai! Emu lalo-hadai ese basie halalaḡamu bona basine laboramu guguru. \v 11 Emu basileia lalonai dirava helaḡadia ese e roheamu tauna ta e nohomu. Tamamu ena nega ai, diari bona lalo-parara bona aonega, dirava edia aonega heḡereḡerena, na e davaridia; bena tamamu King Nebukadnesara ese mea taudia, babalau taudia, Kaldea taudia bona hisiu toadia mai dibadia taudia biagudia ai e halaoa; \v 12 badina be lauma namo-hereana bona aonega bona lalo-parara na Daniel (hanua pavapavana ese Beletesasara e nemaia tauna) enai e davaridia, nihi bona hereva hehunidia anidia ihahedinaraidia ai bona lalo-hekwarahi ihamaoromaorodia ai. Mani emu kara, Daniel ae boiria, bena ia ese anina baine hahedinaraia. \p \v 13 Bena haida ese Daniel na hanua pavapavana vairanai e hakaua vareai. Bena hanua pavapavana ese Daniel e hereva henia, eto, Oi na vanegai Daniel, noho-hedoa tauna, tamagu hanua pavapavana ese Iuda amo e mailaidia taudia ta. \v 14 Harimu vada na kamonai, dirava helaḡadia ese e rohemumu, bona diari bona lalo-parara bona aonega herea-daena na oi lalomu ai vada e davaria. \v 15 Benaini, aonega taudia bona babalau taudia na vairagu ai vada e hakaudia vareai, ina revareva bae duahia bona anina bae hadibalaigu totona, a ina kara anina ihahedinaraina na asi dibadia. \v 16 A vada na kamonai, oi ese ḡau anidia ihahedinaraidia bona lalo-hekwarahi ihamaoromaorodia na mai dibamu. Harihari ina revareva boma duahia diba bona anina boma hadibalaigu, bena dabua kakakakadia amo bae hadabualaimu, bona \it gold\it* agevana na aiomu ai bae ha-inulaimu, bona basileia lalonai lohia dagina ihatoina bavabia. \p \v 17 Bena Daniel na hanua pavapavana vairanai e haere, eto, Emu herahia ḡaudia na emu ai bae mia, bona emu dava ḡaudia na tau ta ba henia; ḡau tamona lau ese revareva baina duahia, hanua pavapavana emu ai, bona anina danu baina hadibalaimu. \v 18 Pavapava e, Herea Mikamika Diravana ese tamamu Nebukadnesara na pavapava dagina, dagi badana, hairai bona lohia siahuna e henia; \v 19 bona vada e henia dagina badana dainai bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau-idau iboudiai na ia vairanai e heude-heudeva bona e gariva. Iala-masedia e urava taudia na e aladia maseva, bona ihamauridia e urava taudia na e hamauridiava; iabi-isidia e urava taudia na e abidia isiva, bona iato-dihodia e urava taudia na e atodia dihova. \v 20 A sibona e heabi isi bona lalona e ha-aukaia, bena hekokoroku karadia e karava; una negana ai pavapava teronona amo e hadihoa bona hairaina e abia oho, \v 21 taunimanima bogaragidia amo e lulua lasi, lalona na boroma lalona heḡereḡerena ai ela, uda donikidia ida e nohova; rei e aniva, boromakau na heto, bona tau-anina na guba hununa ese e haparipariava, ema bona ia vada e diba Herea Mikamika Diravana ese taunimanima edia basileia e lohiaiamu, bona e uramu baine henia tauna na e heniamu, baine lohiaia totona. \v 22 Oi danu, ia natuna Belesasara, ena be ina idoinai dibamu to so hahemanaumu; \v 23 a oi na sibomu vada o heabi isi, guba Lohiana vada o dadaraia; iena dubu keheredia na oi vairamu ai vada e vareailaidia, bona oi bona emu lohia taudia bona adavamu korikoridia bona vada o adavadia hahinedia ese unu ḡau lalodia amo vine ranuna vada o inu; \it silver\it*, \it gold\it*, auri labora-labora, auri, au bona nadi diravadia, asie itamu, asie kamonaimu, asie dibamu gaudia, vada o imodaidia, a laḡamu na imana ai bona emu dala iboudiai na ienai Diravana na so matauraia. \p \v 24 Bena ia vairana amo hari ima ta vada e siaia, bona ina revareva vada e torea. \v 25 E torea revarevana binai: MENE, MENE, TEKELE, PARASINI. \v 26 Anina binai: MENE, Dirava ese emu basileia dinadia vada e hagaudia bena vada e hadokoa; \v 27 TEKELE, metaumu vada e hahetohoa, so heḡereḡere; \v 28 PERE, emu basileia vada e haria, Mede bona Parasa taudia vada e henidia. \p \v 29 Bena Belesasara e haheḡani, bena Daniel na dabua kakakakadia amo e hadabualaia, bona \it gold\it* agevana na aiona ai e ha-inulaia, bona e gwauraia hedinarai, ia na lohia dagina ihatoina baine abia basileia lalonai. \p \v 30 Una hanuaboi, Belesasara, Kaldea pavapavana, na e alaia mase. \v 31 Bena Darauese, tau Mede, ese basileia e abia; ena mauri lagarudia na tauratoi-ahui-rua sisivana. \c 6 \s1 Leona kohuana \p \v 1 Ena ura dainai, Darauese ese heitatao taudia sinahu-ta ruahui e duanaidia, basileia na bae biagua, basileia kahadia iboudiai; \v 2 bona idia daediai hekwara taudia tatoi e atodia, ta be Daniel. Hari heitatao taudia ese edia ḡaukara sivaraidia na hekwara taudia bae hamaorolaidia, hanua pavapavana ena ḡau ta basine boio helaoreana. \v 3 Bena hari Daniel ese hekwara taudia bona heitatao taudia iboudiai e hereadia, badina be lauma herea-daena ese e rohea; bena hanua pavapavana ese e laloa hata, basileia idoinai ikwarana ai baine halaoa eto. \p \v 4 Bena hari hekwara taudia bona heitatao taudia ese hahebade badina ta e tahua, basileia ḡaukarana dainai Daniel bae habadelaia eto; a hahebade badina ta eiava kerere ta asie davaria; badina be ia na e kara maoromaoro, bena kara rea ta eiava kerere ta ienai asie davaria. \v 5 Bena unu tatau eto, Ina Daniel ihabadelaina badina ta basita davaria, a reana ena Dirava ena taravatu dainai ta baita davaria. \p \v 6 Bena hari hekwara taudia bona heitatao taudia na e raka bou ela, hanua pavapavana dekenai, e hereva henia, eto, King Darauese e, ba mauri hanaihanai! \v 7 Basileia ena hekwara taudia, ena lohia, ena heitatao taudia, ena hahealo taudia bona ena hegunalai taudia iboudiai ese lalodia vada e hatamonadia, hanua pavapavana ese taravatu ta baine haginia bona baine ha-aukaia, baineto dina toi-ahui lalodiai taunimanima iboudiai ese oi pavapava taumu sibomu bae gurimu diba, a ta ese dirava ta eiava tau ta bema guria, vada bae abia, leona kohuana lalonai bae tahoa vareai. \v 8 Pavapava e, harihari taravatu ba haginia, bona iha-aukana pepana ai ladamu ba torea, bena basie ha-idaua diba, Mede bona Parasa taudia edia taravatu dalana heḡereḡerena ai basie hadokoa diba. \v 9 Taunabunai, King Darauese ese ladana e torea una taravatu pepana ai. \p \v 10 Daniel e diba pepa na e hetore, bena ena ruma ela. Ena ruma atai daiutuna na mai gaba-mauruna haida, Ierusalem italaina ai. Bena dina ta ta ai ia ese nega hatoi tuina e hadaiva, e ḡuriḡuriva bona ena Dirava e hanamo heniava, vaevae e karava heḡereḡerena. \v 11 Bena unu tatau na e raka bou ela, Daniel e davaria, ena Dirava vairanai e ḡuriḡuriva bona e noinoiva. \v 12 Bena idia ese hanua pavapavana e raka henia kahi, taravatu e herevalai henia, eto, Pavapava e, oi ese taravatu pepana o torea, ani, oto dina toi-ahui lalodiai taunimanima iboudiai ese oi pavapava taumu sibomu bae ḡurimu diba; a ta ese dirava ta eiava tau ta bema guria, vada bae abia, leona kohuana lalonai bae tahoa vareai. Hanua pavapavana e haere, eto, Hereva vada e auka midimidi, Mede bona Parasa taudia edia taravatu dalana heḡereḡerena ai basie hadokoa diba. \v 13 Bena idia na hanua pavapavana vairanai e haere, eto, Pavapava e vanegai Daniel, Iuda amo e mailaidia taudia ta, ese se kamonai henimumu, bona vada o torea taravatu pepana se badinaiamu, a dina ta ta amo nega hatoi e ḡuriḡurimu. \p \v 14 Unu hereva e kamonai negana ai, hanua pavapavana lalona vada e hisihisi herea, bona lalona e hadaia Daniel ede baine hamauria toma; ia na e hekwarahi ela bona dina e diho, Daniel Ihamaurina totona. \v 15 Bena unu tatau na hanua pavapavana dekena e raka bou ela, e hereva henia, eto, Pavapava e, ba diba, Mede bona Parasa taudia edia taravatu na iniheto: hanua pavapavana ese e haginiamu taravatuna na ta ese basine ha-idaua diba. \p \v 16 Bena hanua pavapavana e hahegani; bena haida ese Daniel e mailaia, leona edia kohua lalonai e tahoa vareai. Hanua pavapavana ese Daniel e hamaoroa, eto, Emu Dirava, o toma henia diho louloumu Diravana, ese baine hamaurimu. \v 17 Bena nadi ta e mailaia, kohua iduarana e koulaia; bena hanua pavapavana ese ia toana bona ena lohia taudia toadia na una nadi ai e kara, Daniel enai vada e kara ḡaudia na ta ese basine ha-idau helaoreana. \v 18 Bena hanua pavapavana na ena ruma ela, e anivaga rani, lalona ihakeruna ḡaudia haida ia dekena asie laohai, bona se mahuta. \p \v 19 Daba e kinia, bena hanua pavapavana e tore isi, leona edia kohua e lao henia haraḡa. \v 20 Daniel e atoa kohuana na e raka henia kahi, bena mai ganaganana ida e boi lolo, Daniel e boi henia, eto, Daniel e, Mauri Diravana ena hesiai tauna, emu Dirava, o toma henia diho louloumu Diravana, ese ihamaurimu mai dibana eiava? \v 21 Bena Daniel ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Pavapava e, ba mauri hanaihanai. \v 22 Egu Dirava ese ena aneru ta e siaia mai, bena ia ese leona ududia e hakapudia, bena asie hadikagu; badina be ia vairanai lau na asi egu kerere, bona oi vairamu ai danu, pavapava e, lau na asina kara kerere. \v 23 Bena hanua pavapavana na e moale dikadika, bena e haheḡani, Daniel na kohua lalona amo bae abia lasi. Taunabunai Daniel na kohua lalona amo e abia lasi; bena bero ta ienai asie davaria, badina be h ese ena Dirava vada e abidadama henia. \v 24 Bena hanua pavapavana ma e haheḡani, bena unu Daniel e habadelaia taudia na e mailaidia, leona edia kohua lalonai e tahodia vareai, idia bona natudia bona adavadia danu. Bena dounu moru-dobidia ai, leona ese e daredia, turiadia iboudiai e hakwaidudia patapata. \p \v 25 Bena King Darauese ese revareva ta e torea, bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau-idau taudia iboudiai, tanobada idoinai latanai e nohomu taudia, ediai, eto: Maino na emui ai baine bada. \v 26 Na haheḡanimu, lau ese na lohiaiamu basileiana idoinai lalonai taunimanima na bae heude-heude bona bae gari, Daniel ena Dirava vairanai. \q1 Badina be ia na Mauri Diravana, \q2 e mauri hanaihanaimu; \q1 ena basileia na basie habuaia tari ela bona hanaihanai, \q2 ena siahu na baine hesiriu ela bona dokona. \q1 \v 27 Ia na e hahemaurimu bona e herauamu, \q2 toa bona hoa karadia ia ese e karamu, \q2 guba ai bona tanobada ai danu. \q1 Ia ese Daniel vada e hamauria, \q2 leona edia siahu amo. \m \v 28 Bena hari Daniel ena namo e badava, Darauese ena lohia negana ai, bona Kurese, tau Parasa, ena lohia negana ai. \c 7 \s1 Daniel ena nihi ta \p \v 1 Belesasara, Babulono pavapavana, ena lohia laḡanina gini-gunana ai, Daniel na e nihi, bona mata-hanai ḡaudia haida na kwarana lalonai e hedinarai, ena mahuta patana ai e hekureva negana ai. Bena ia ese nihi sivaraina e torea, bona anina e hahedinaraia. \v 2 Daniel eto, Hanuaboi ai na mata hanai bena na itaia, guba laina haniosi ese gadobada e hahurehurea. \v 3 Bena mauri ḡaudia badadia hani na davara lalona amo e dae, ita-itadia na idau-idau. \v 4 Gini-gunana na leona na heto, a mai hanina, ugava hanina na heheto. Bena na itaiava ai na hanina e butudia oho, bena tano ai e haginia tore, aena ruaosi ai e haginia, taunimanima na heto, bona taunimanima darana e henia. \v 5 Bena mauri ḡauna ta ma na itaia, iharuana, bea na heto. E haginia tore, gini-gunana ohena ai, bona uduna ai na rudu turiadia autoi, isena padadiai. Ta ese e hamaoroa, eto, A tore isi, vamu momo bavani. \v 6 Una murinai na roha lao, ta ma na itaia, taiga na heto, a manu hanidia hani na doruna ai; bona una mauri ḡauna na mai kwarana hani danu; bena lohia siahuna na e henia. \v 7 Una murinai, hanuaboi mata-hanaidia ai, mauri ḡauna ihahanina na itaia, mai garina bona mai kudou-hetahana; ia na goada dikadika danu. Isena na auri gaudia, bona bada herea; bena ia ese ḡau e aniva, e dare patapatava, bona momoruna na aena amo e moia patapatava. Ia na idau, dia e gunalaia ḡaudia heḡereḡeredia; ia doana na gwauta. \v 8 Doana na haerodia, bena na itaia, doa ma ta idia bogaragidiai e tubu, maraḡi-muaḡina; bena ia vairanai unu doa gunadia toi e heraga oho. Na itaia danu, una doa na mai matana, tau matana na heto; bona mai uduna, hereva badadia e gwaurai. \v 9 Na itaiava ai na \q1 terono haida na hehelai, \q2 bena ḡauka ta na e helai diho; \q1 ena dabua na kuroka-kuroka, \it snow\it* na heto, \q2 bona kwarana huina na mamoe huina ḡoeva-daena na heto; \q1 ena terono na lahi hururu-hururudia, \q2 ava-keikeina na e aramu lahina. \q1 \v 10 Ia vairanai lahi e aru lasiva, \q2 sinavai na heto; \q1 daha daha ese ia isiaina e lao heniva, \q2 gerebu gerebu na ia vairanai e giniva, \q1 hahemaoro tauna na e hahemaorova, \q2 bona buka na e hekehova. \p \v 11 Bena hereva badadia, hari doa ese e gwaurai gaudia, daidiai na roha lao. Bena na roho laova ai, hari mauri ḡauna na e alaia mase, tau-anina na e habuaia tari, e heni, Iahi ese baine ḡolea oho. \v 12 Hari mauri ḡaudia oredia na edia lohia siahuna na e abia oho, a edia mauri na nega taina e hadaudaua ela bona nega ta. \v 13 Bena hanuaboi mata-hanaidia ai na itaia, \q1 ta na guba oridia ai ema, \q2 ia na taunimanima natuna na heto; \q1 ia na Gauka dekena ema, \q2 bena vairanai e hakaua lao. \q1 \v 14 Bena lohia siahuna e henia, \q2 bona hairai bona basileia danu, \q1 bese idau-idau bona basileia idau-idau bona gado idau- idau iboudiai ese \q2 ia isiaina bae lao heni helaoreana; \q1 iena lohia siahuna na mia-hanaihanai siahuna, \q2 basine puki oho ḡauna, \q1 bona ena basileia danu \q2 ta ese basine habuaia tari. \p \v 15 A lau Daniel na laumagu e daure, bona kwaragu mata-hanaidia ese e hagarigu. \v 16 Bena unuseni ai e giniva taudia ta na raka henia kahi, na nanadaia, ina idoinai anina korikori be dahaka. Taunabunai ia ese e hamaorogu, bona unu ḡau anidia e hadibalaigu, eto, \v 17 Ini mauri ḡaudia badadia haniosi na pavapava hahani, tanobada ai bae tore isi. \v 18 A Herea Mikamika Diravana ena helaḡa taudia ese basileia bae abia, basileia na bae ḡaunaia hanaihanai, oibe, ela bona hanaihanai. \p \v 19 Bena na ura baina diba, hari mauri ḡauna ihahanina herevana korikorina be dahaka. Ia na idau, dia oredia iboudiai heḡereḡeredia. Ia na mai gari-badana; isena na auri bona kahauna na auri labora-labora. Ia ese ḡau e aniva, e dare patapatava, bona momoruna na aena amo e moi patapatava. \v 20 Bona doa gwauta kwarana ai herevadia danu, bona una doa ta, e tubu bena ia vairanai doa toi e moru ḡauna, mai matana bona mai uduna bena hereva badadi e gwaurai bona ita-itana ese bamona ita-itadia na e hereadiava gauna, herevana. \v 21 Lau na roha laova ai, una doa ese helaḡa taudia e tuari henidia bona e hadareredia, \v 22 ela bona Ḡauka na ema, bena ia ese hahemaoro e karaia, Herea Mikamika Diravana ena helaḡa taudia maorodia e gwaurai; bena negana e gini dae helaḡa taudia ese basileia e abia. \p \v 23 Taunabunai ia eto, Mauri ḡauna ihahanina na iniheto: \q1 Basileia ihahanina na tanobada latanai baine vara; \q2 ia na baine idau, dia basileia iboudiai heḡereḡeredia; \q1 ia ese tanobada idoinai baine hadonoa, \q2 baine moia tao, baine hamakohia patapata. \q1 \v 24 Unu doa gwauta be pavapava gwauta, \q2 una basileia lalona amo bae tore isi; \q2 bona idia muridiai ma ta baine tore isi. \q1 Ia baine idau, dia unu gunadia heḡereḡeredia, \q2 ia ese pavapava tatoi baine hadareredia. \q1 \v 25 Ia ese Herea Mikamika Diravana baine gonagonalaia, \q2 bona Herea Mikamika Diravana ena helaḡa taudia edia goada baine ha-orea; \q1 ia ese nega bona taravatu iha-idaudia daladia baine lalo hata, \q2 bena ia imana ai bae heni, \q2 laḡani ta bona laḡani rua bona laḡani kahana ai. \q1 \v 26 A hahemaoro tauna ese hahemaoro baine karaia, \q2 bena iena lohia siahuna bae abia oho, \q2 bae ha-orea bona bae habuaia tari ela bona dokona. \q1 \v 27 Bena basileia bona lohia siahuna, \q2 bona guba idoinai henunai e miamu basileiadia siahudia danu na \q2 Herea Mikamika Diravana ena helaḡa taudia bae henidia; \q1 edia basileia na mia-hanaihanai basileiana ai bainela, \q2 bona orea mai siahudia iboudiai ese \q2 isiaidia bae lao heni bona bae kamonai henidia. \p \v 28 Hereva dokona binai. A lau Daniel egu lalo-hadai ese e hagarigu bona na labora ḡuḡuru; a ina hereva na lalogu ai na dogoa tao. \c 8 \s1 Daniel ena nihi iharuana \p \v 1 King Belesasara ena lohia laḡanina ihatoina lalonai, lau Daniel na mata hanai lou, nega gunana ai egu ai e kau ḡauna e hedinarai murinai. \v 2 Egu mata-hanai ai ḡau haida na itadia; na itadia negana ai lau na hanua badana Susa ai, Elam tanona ai; bena mata-hanaigu ai na itaia, lau na Ulai sinavaina isena ai. \v 3 Lau na roha isi, bena mamoe maruanena ta sinavai isena ai ginina ai na itaia. Ia doana na rua; ruaosi lalata, a ta ese ma ta e hereaia, bona lata-hereana na gabe ai e tubu ḡauna. \v 4 Bena na itaia, hari mamoe maruanena na mai daḡedaḡena ida e heau taiko-taiko, lahara kahana ai bona mirigini kahana ai bona diho kahana ai; mauri ḡauna ta se heḡereḡere ia vairanai baine gini, bona ta se heḡereḡere iena siahu amo baine heraua. Ia ese sibona ena ura e karava, bona sibona e heimodaiva. \p \v 5 Na haeroava ai, nani maruanena ta na itaia, lahara kahana amo ema, tanobada idoinai e hanaia, tano ai se moi kauva; ia na mai doana ta, hedinarai mataka-mataka ḡauna, matana ruaosi padadiai. \v 6 Ia na ema, hari mamoe maruanena mai doana rua, sinavai isena ai na itaia ḡauna, dekenai; bena mai badu ḡaraḡarana ida e heau henia. \v 7 Lau na itaia, ia ese hari mamoe maruanena e heau henia kahi, bena e badu henia lalo-dika, e nuaia, doana ruaosi e hakwaidudia. Hari mamoe maruanena na asi goadana ia vairanai baine gini; una ḡau ese e nuaia keto tano ai, bena e moia patapata; asi tauna ta ese una mamoe maruanena na ia siahuna amo baine hamauria diba. \v 8 Bena hari nani maruanena na sibona e heaḡi dikadika; a ena goada negana ai hari doana badana e kwaidu, bena ia gabuna ai doa hani, hedinarai mataka-mataka ḡaudia, e vara, guba laidia haniosi kahadia e tubu henidia. \p \v 9 Idia ta ena amo doa maragina ta e vara, bena e tubu badabada, diho kahana bona mairiveina kahana bona mai hairaina tanona e tubu henidia. \v 10 E tubu badabada ela bona guba oreana; bena hisiu haida na tano ai e tahodia dobi, bena e moidia patapata. \v 11 Sibona e heagi, guba oreana lohiana e dae henia; bena ḡole-oho boubouna, e heni louloumu ḡauna, na iena amo e abia oho, bona ena gabu helaḡana na e ḡiḡia dobi. \v 12 Bena orea na ia imana ai e heato, bona gole oho boubouna, e heni louloumu ḡauna, danu, kara havara dainai; hereva momokani na tano ai e henege dobi, bona hari doa e gaukarava bona ena namo e habadaiava. \v 13 Bena helaḡa tauna ta gadona na kamonai; bena helaḡa tauna ma ta ese e hereva guna tauna na e nanadaia, eto, Ini mata-hanai ḡaudia, ḡole-oho boubouna, e heni louloumu ḡauna, bona kara havara, gabu e havahuamu gauna, bona gabu helaḡana bona orea na ae-moimoilai ḡaudia ai e halaodiamu na bae hesiriu ela bona edena nega ai? \v 14 Bena ia ese e haere henia, eto, Ela bona adorahi daha-rua sinahu-toi bona daba daha-rua sinahu-toi; bena gabu helaḡana na bae hanamoa lou, oromana korikorina baine abia lou. \p \v 15 Lau Daniel ese una mata-hanai na itaia vaitani, bena anina na tahua; bena ta na lau vairagu ai e gini, ita-itana na taunimanima na heto. \v 16 Bena tau ta gadona na kamonai, Ulai sinavaina isena padadia amo e boiboi, eto, Gabriel e, ina tau na mata-hanai anina ba hadibalaia. \v 17 Taunabunai, ia ese egu gini gabuna e raka henia kahi; bena ia ema negana ai na gari, bena na goru diho. A ia ese e hamaorogu, eto, Taunimanima natuna e, ba diba, una mata-hanai na nega dokona e hahedinaIaiamu. \p \v 18 Ia dounu e herevava ai, lau na goru-dihogu ai na mahuta hedavauhe; a ia ese e daugu toho, bena e haginigu tore. \v 19 Ia eto, A itaia, baina hadibamu, badu negana dokona ai dahaka baine vara; badina be nega dokona vada e duanaia negana herevana binai. \v 20 Hari mamoe maruanena o itaia mai doana rua, unu na Media bona Parasa pavapavadia. \v 21 Hari nani maruanena na Helene tanona pavapavana; doa badana ia matana ruaosi padadiai na pavapava gini-gunana. \v 22 Doa ta e kwaidu, bena ia gabuna ai doa hani e tubu anina be basileia hani na iena bese amo bae vara, a iena siahu basie haheḡereḡerea. \v 23 Edia lohia negana dokona ai, kara havara taudia bae goada ḡuḡuru negana ai, pavapava ta, vaira-auka bona hereva hehunidia anidia mai dibana tauna, baine tore isi. \v 24 Ena siahu baine bada; ia ese hahebua-tari badana baine havaraia, ena ḡaukara ai baine kwalimu, goada tauna bona orea helaḡana taudia na baine habuadia tari. \v 25 Ena dibaka ai, kara koikoi anidia baine habadadia, ia unana henunai, bona lalona ai sibona baine heaḡi. Ia ese hutuma baine habuadia tari taku; lohia edia Lohia danu baine tuari henia, bena baine darere, a dia taunimanima ta imana amo. \v 26 Hari adorahi bona daba sivaraidia mata-hanaina na momokani; a una mata-hanai ba hunia, badina be una na dina hoho vairai herevana. \p \v 27 Bena lau Daniel taugu na e manori, dina haida na hekure noho, mai goreregu ida. Bena na tore isi, hanua pavapavana ena ḡaukara na karaia; a una mata-hanai dainai lalogu e hekwarahi; bona asina dibaia namonamo. \c 9 \s1 Daniel ena ḡuriḡuri \p \v 1 Darauese Ahasuero, tau Mede, ese Kaldea basileiana e pavapavaia laḡanina gini-gunana ai, \v 2 ena lohia laḡanina gini-gunana lalonai lau Daniel buka lalodia amo na diba laḡani hida baela ela bona Ierusalem ihavahuna baine guguru, Iehova ena hereva peroveta tauna Ieremia enai e kau heḡereḡerena; unu laḡanidia be hitu-ahui. \p \v 3 Bena Ḡaubada Dirava na haḡerea, ḡuriḡuri ai bona noinoi ai na tahua, mai anivagagu bona mai puse-dabuagu bona mai kahugu ida. \v 4 Iehova, egu Dirava, na guria, egu dika na gwaurai hedinarai, nato: \p Ḡaubada e, Dirava badana bona mai garina, oi ese emu gwauhamata bona emu hebogahisi o hahesiriudiamu, e ura henimumu bona emu haheḡani e badinadiamu taudia ediai. \v 5 Ai na vada a kara dika, vada a kara kerere, kara havara bona daḡedaḡe karadia vada a kara, emu haheḡani bona emu taravatu daladia amo vada a raka siri; \v 6 emu hesiai taudia, peroveta taudia, oi ladamu ai emai pavapava, emai lohia, senemai bona tano taudia iboudiai e hereva henidia taudia na asia kamonai henidia. \p \v 7 Ḡaubada e, kara maoromaoro na oiemu ai, a ai emai ai na hemarai, ina dina ai heḡereḡerena, Iuda taudia ediai, bona Ierusalem inoholaina taudia ediai, bona Israel idoinai enai, gabu kahikahi taudia bona gabu daudau taudia, vada o luludia lao tanodia iboudiai lalodiai; badina be idia ese oi ihadikamu karadia vada e kara. \p \v 8 Ḡaubada e, hemarai na ai emai ai, bona emai pavapava bona emai lohia bona senemai ediai, badina be ai ese vada a kara dika henimu. \v 9 Ḡaubada, emai Dirava, na mal hebogahisina bona mai dika igwau-taona; badina be ai ese vada a daḡedaḡe henia \v 10 bona Iehova, emai Dirava, gadona asia kamonai henia, ena taravatu, ena hesiai peroveta taudla eaia amo vairamai ai e atodia taravatudia, asia badinadia. \v 11 Israel idoinai ese emu taravatu vada e tataia utu; vada a raka siri, oi eremu ikamonaina asia ura. Heuduguirai bona gwauhamata helaḡana Dirava ena hesiai tauna Mose ena taravatu ai e hetore gaudia, na ai latamai ai vada eme hebubu dobi, badina be ai ese vada a kara dika henia. \v 12 Ia ese ena hereva vada e hamomokanidia. ai latamai ai bona ikwaramai taudia latadiai e gwaurai gaudia, hahehisi karana badana na ai latamai ai vada e mailaia; badina be guba idoinai henunai kara ta nega ta ai se karaia, Ierusalem vada e kara henia heḡereḡerena. \v 13 Mose ena taravatu ai e torea heḡereḡerena ai, ina hahehisi karana idoinai na ai latamai ai vada e kau, ḡau tamona Iehova, emai Dirava, asia noi henimu ba lalo namo henimai, emai kara havara amo ba mede kerehai bona emu hereva momokanidia nahuadia baia toho helaoreana. \v 14 Taunabunai Iehova ese hahehisi karana vada e haheḡaeḡaea bona latamai ai vada e mailaia; badina be Iehova, emai Dirava, na maoromaoro, vada e kara karadia iboudiai lalodiai, bona ai ese ia erena asia kamonaia. \p \v 15 Ḡaubada e, emai Dirava e, oi ese emu bese taudia na Aigupto tanona amo o hakaudia Lasi, mai imamu goadana ida, bona ladamu vada o habadaia, ina dina ai heḡereḡerena; a harihari ai ese vada a kara dika, vada a kara havara. \p \v 16 Ḡaubada e, emu kara maoromaorodia iboudiai heḡereḡeredia ai, emu badu bona emu lalo-dika na emu hanua Ierusalem, emu ororo helaḡana, amo baine siri; badina be emai kara dika bona senemai edia kara havara daidiai, Ierusalem bona oiemu bese na gwaurai-gwaurai herevana ai vada e hahelao, e ḡeḡemai dae taudia iboudiai bogaragidiai. \v 17 Taunabunai, emai Dirava e, emu hesiai tauna ena ḡuriḡuri bona ena noinoi ba hakala henidia, bona oi sibomu daimu ai, Ḡaubada e, oi vairamu ese emu gabu helaḡana, vada eme vahu gabuna, baine hadiaria. \p \v 18 Egu Dirava e, laiamu a hakala, a kamonai, matamu a hapapa, ḡaḡaemai ai ba itamai, bona oi ladamu e nemailaia hanuana ba itaia. Badina be emai noinoi na oi vairamu ai e daemu, dia ai emai kara maoromaoro daidiai, a oiemu hebogahisi badana dainai. \v 19 Ḡaubada e, a kamonai; Ḡaubada e, emai dika ba gwau tao; Ḡaubada e, ba lalomai, ba kara; egu Dirava e, basio halahe, oi sibomu daimu ai, badina be emu hanua bona emu bese na oi ladamu e hahenemailaia. \s1 Peroveta herevadia \p \v 20 Egu hereva bona egu ḡuriḡuri lalodiai egu kara dika bona egu bese Israel edia kara dika na gwaurai hedinaraiva, bona Iehova, egu Dirava, na noinoi heniava, egu Dirava ena ororo helaḡana dainai; \v 21 bena, ḡuriḡuri dounu na gwauraiava ai, hari tau Gabriel, mata-hanai ai na itaia guna tauna, na dekegu e roho mai haraga, adorahi boubouna negana ai. \v 22 Ia na ema, e hereva henigu, eto, Daniel e, aonega bona lalo-parara batna henimu totona vada na hedinaraimu. \v 23 Emu noinoi matamana ai hereva ta e lasi, bena ihamaorolaimu totona vada nama, badina be oi na e lalokau henimu badamu; taunabunai, hereva ba haeroa, bona mata-hanai anina ba diba. \p \v 24 Laḡani hitu nega hahitu-ahui be vada e gwauraidia, emu bese bona emu hanua helaḡana latadiai, kerere iha-orena, kara dika ihadokona, kara havara irohodia, baine mia hanaihanai kara-maoromaorona imailaina, matahanai bona peroveta tauna ihamomokanina bona helaga-herea gabuna ihorona totodia. \v 25 Taunabunai ba diba, lalomu danu baine parara, Ierusalem ihanamo-louna bona ihaginina herevana baine hedinarai negana ela bona lohia ta, e horoa tauna, bainema na pura hitu. Bena pura tauratoi-ahui rua lalodiai bae haginia lou, mai ariarana bona mai iḡeḡe-ahuna koupana, a hekwakwanai momo negana ai. \v 26 Bena unu pura tauratoi-ahui rua muridiai, e horoa tauna na bae negea daure, ḡau ta ienai basine mia; bona bainen-a lohiana ena orea taudia ese hanua bona gabu helaḡana bae habuadia tari. Utu-utu ese baine ha-orea, bona tuari do baine hesiriu ela bona dokona. Hahevahu karadia vada e gwaurai hata. \v 27 Bena ia ese hutuma ida bae hegwau hamata heheni, gwauhamata aukana ta, ela bona pura ta baine ore. Pura kahana ai ia ese boubou bona herahia karadia baine hadokodia, bona ḡau dika-rohorohona hanina latadiai hahevahu tauna ta bainema, ela bona vada e gwauraia hata dokona negana na hahevahu tauna latanai baine hebubu dobi. \c 10 \s1 Daniel ena mata-hanai Tigris sinavaina isena ai \p \v 1 Kurese, Parasa pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoina ai, hereva ta e hedinarai Daniel (ladana ta na Beletesasara) enai. Hereva na momokani, tuari badana herevana. Hereva anina vada e dibaia, bona matahanai anina danu. \p \v 2 Unu dinadia ai, lau, Daniel, Ialogu e hisihisiva pura toi lalodiai. \v 3 Aniani gaihodia asina ani, vamu eiava vine ranuna na udugu ai asie vareai, bona dehoro ai asina hedahu, ela bona unu pura ḡuḡurudia toi. \v 4 Hua gini-gunana dinana iharuahui-hanina ai, sinavai badana, ladana Tigris, isena ai na giniva negana ai, \v 5 lau na roha isi, tau ta na itaia, ena hahedoki na dabua aukana ḡaua bona ena gaba ḡauna na Ufasa \it gold\it*-na. \v 6 Tau-anina na berulio nadina na heto; vairana ita-itana na kevaru; matana na kede hururu-hururudia na heheto, imana bona aena na auri labora-labora hmorena na heto, bona erena na hutuma eredia na heto. \f + \fr 10:6 \ft Berulio na herahera nadina ta ladana.\f* \v 7 Lau, Daniel, sibogu ese mata-hanai na itaia, badina be bamogu ese asie itaia, to gari ese e butudia tao, bena e heau, bae komu totona. \v 8 Taunabunai, hu na sibogu na noho, una mata-hanai badana na itaia, bena goadagu vada e ore; vairagu hairaina e idau herea, bona goadagu taina dia mia. \v 9 Bena erena na kamonai. Erena na kamonai negana ai, lau na goru parapara tano ai, na mahuta hedavauhe. \p \v 10 Bena ima ta ese e daugu toho, bena na hetao isi, tuigu ai bona imagu ai, mai heude-heudegu ida. \v 11 Ia ese e hereva henigu, eto, Daniel e, e lalokau henimu badamu taumu, na hamaorolaimumu herevadia nahuadia ba toho, ba gini tore, badina be ina harihari oi dekemu vada e siaigu mai. Ina hereva e hamaorolaigu lalonai, na gini tore mai heude-heudegu ida. \v 12 Bena ia ese ma e hamaorogu, eto, Daniel e, basio gari, badina be lalo-parara o tahua matama bona emu Dirava vairanai sibomu o hahemanau dinana amo, emu hereva na vada e kamonai, bena emu hereva daidiai vada nama. \v 13 Parasa basileia lohiana ese dina ruahui-ta e ginigu shu; bena Mikael, lohia badana ta, na ikahagu totona ema, taunabunai unuseni ai na rakatania, Parasa basileia lohiana ida. \v 14 Bena nama, dina gabedia ai dahaka dahaka baine vara emu bese taudia ediai baina hadibamu totona. Badina be mata-hanai na nega vaira ḡauna. \p \v 15 Ini hereva e hamaorolaigu negana ai, tano na igo henia, asi reḡereḡegu na noho. \v 16 Bena ta, ita-itana na taunimanima natudia ta na heto, ese bibinagu e daudia toho. Bena udugu na kehoa, na hereva. Vairagu ai e giniva tauna na hamaoroa, nato, Egu lohia e, na mata hanai dainai, hisihisi na egu ai vada e kau, bona egu goada vada e ore. \v 17 Egu lohia emu hesiai tauna na egu lohia ida ede baita hereva-hereva toma? Badina be harihari goadagu taina na dia mia, bona laḡagu taina danu dia mia. \p \v 18 Una murinai ta, ita-itana na taunimanima na heto, ese e daugu toho, e hagoadagu. \v 19 Ia eto, E lalokau henimu badamu taumu e, basio gari, maino na emu ai baine mia; ba goada, ba haheauka. E hereva henigu negana ai na goada, bena nato, Egu lohia e, a hereva, badina be vada ome hagoadagu. \v 20 Bena ia eto, Oi dibamu dahaka dainai dekemu vada nama a? A harihari baina lou lao, Parasa lohiana baina tuari henia; baina hadarerea, bena Helene lohiana bainema. \v 21 A baina hamaoromu, hereva momokanina bukana ai ede e hetore tomamu; asi tauna ta ohegu kahana ai e tuarimu, emu lohia Mikael mo sibona. \c 11 \p \v 1 A lau be Darauese, tau Mede, ena lohia laḡanina gini-gunana ai na tore isi, baina hamomokania bona baina hagoadaia totona. \s1 Mirigini kahana pavapavana bona diho kahana pavapavana \p \v 2 Harihari lau ese hereva momokanina baina hahedinarai henimu. A itaia, pavapava tatoi ma bae tore isi Parasa ai, bona ihahanina ena taḡa ese idia tatoiosi edia taḡa baine hereadia; bena ena taḡa dainai baine goada negana ai, ia ese taunimanima iboudiai lalodia baine ani, Helene basikiana bae hadikaia. \v 3 Bena pavapava mai siahuna ta baine tore isi; ia baine lohia mai siahu-badana ida, bona ena ura heḡereḡerena ai baine karaia. \v 4 Baine tore isi murinai, ena basileia baine heḡiḡi rohoroho bona baine hehari, guba laidia haniosi ediai; ia garana basie abia, bona ta ese basine lohiaia mai siahuna ida, iena lohia siahuna heḡereḡerena; badina be ena basileia baine heraḡa oho, idaudia haida ese bae abia, dia idia: \p \v 5 Bena diho kahana pavapavana baine goada, a iena lohia tauna ta ese goada ai baine hereaia, bena ena lohia siahuna na baine herea. \v 6 Laḡani haida baela, bena bae herohemaino; bena diho kahana pavapavana natuna hahinena na mirigini kahana pavapavana dekena bainela, maino ihavarana totona; a una hahine imana siahuna na basine mia, bona una tau mai natuna ida basie noho daudau; bena una hahine na baine heabi mauri, ia bona ena hesiai hahinedia bona natuna bona adavana. \p \v 7 Unu negadia ai, una hahine ramuna amo e tubu rigidia ta na una tau gabuna ai baine tore isi, bena ia ese tuari oreana baine tuari henia, mirigini kahana pavapavana ena ruma aukana ai baine dae kau, baine ala-ala henidia, bena baine kwalimu. \v 8 Edia dirava bona edia kaivakuku, e hahetaridia ḡaudia, bona edia sdver bona \it gold\it* ḡaudia, ḡau namo-hereadia, danu baine abidia, Aigupto baine laohaidia; bena laḡani haida lalodiai ia ese mirigini kahana pavapavana basine tuari henia. \v 9 Bena hari mirigini kahana pavapavana na diho kahana pavapavana ena tano lalonai baine raka vareai, a ma baine lou, ena tano korikori bainela. \p \v 10 Bena ia natuna mamaruanedia bae tuari, tuari oreadia badadia momo bae haboudia, bena bae aru lao, bae utua dae, bae hanai, tuari ma bae laohaia ela bona ena ruma aukana. \v 11 Bena diho kahana pavapavana na mai baduna ida baine raka lasi, mirigini kahana pavapavana baine tuari henia; orea bada-hereana baine haboua, a una orea na ia imana ai baine heato. \v 12 Bena hari orea bada-hereana baine darere negana ai, ia lalona baine heagi, bena gerebu gerebu baine hadareredia, to basine kwalimu. \v 13 Badina be hari mirigini kahana pavapavana ese hutuma ma baine haboudia, ina hutuma ese e haboua guna oreana na baine hereaia; bena laḡani haida baela murinai ia na ma baine tore isi, mai ena tuari oreana badana bona ena kohu momo herea ida. \p \v 14 Unu negadia ai hutuma ese diho kahana pavapavana bae tuari henia, bona emu bese korikorina bogaragina amo daḡedaḡe taudia haida bae tore isi, mata-hanai anina ihavarana totona; to basie kwalimu. \v 15 Bena mirigini kahana pavapavana na bainema, tano baine larebaia heḡeḡe, bena hanua auka-hereana ta na baine abia. Bena diho kahana tuari oreadia na basie gini tutuka, oibe, ena tuari diba-herea taudia na basie gini tutuka, badina be edia goada basine heḡereḡere. \v 16 A baine tuari henia tauna ese sibona ena ura heḡereḡerena baine karaia; tau ta ia vairanai basine gini diba. Ia na tano herea-daena ai baine gini; idoinai na ia siahuna lalonai baine mia. \v 17 Ia vairana baine ha-aukaia, ena basileia goadana idoinai ida bainema, herohemaino herevadia baine mailai, bona karadia baine kara. Hahine herea-daena baine henia, basileia ihabua-tarina helaoreana; a anina basine vara bona basine durua. \v 18 Gabeamo ia talaina na kone tanodia baine henidia, bena momo herea baine abidia. A tuari lohiana ta ese ena hekokoroku baine laoa ahu; momokani, ma baine haloua ia latanai. \v 19 Bena talaina na ena tano korikori gabudia aukadia ma baine heni; a baine hetutuhi, baine hekida diho, bena ta ese basine davaria. \p \v 20 Bena tau ta baine tore isi, ia gabuna ai baine gini; una tau ese heaiva monina igwauraina tauna ta baine siaia lao, ena basileia kahadia herea-daedia iboudiai lalodiai; a dina hida hona baela, bena haida ese bae alaia, dia badu ai bona dia tuari ai. \v 21 Ia gabuna ai bonegita tauna ta e tore isi, pavapava dagina asie henia tauna; ia na baine gini lasi kava, boga-alaga herevadia amo basileia na baine abia. \v 22 Tuari oreadia na ia vairanai bae hedaro oho, bae karoho rohoroho, bona herohemaino lohiana danu. \v 23 Ia ida bae herohemaino negana amo, ia na baine kara koikoi; bena orea maragina ida baine goada. \v 24 Tano ena taḡa-herea gabudia ai baine hedinarai kava, bena tamana bona tubuna asie kara karadia baine kara, dadidadi bona henao kohudia bona ḡau idau-idau na bogaragidiai baine ḡiḡidia rohoroho. Gabu aukadia ihabua-taridia daladia baine lalo hata, a basine maivalo. \v 25 Bena tuari oreana badana amo ena siahu bona ena haheauka baine habadadia, diho kahana pavapavana ihadikana totona; bona diho kahana pavapavana danu tuari oreana bada-hereana bona goada-hereana amo baine tuari; a basine gini tutuka, badina be haida ese ia ihadikana totona bae henega bou. \v 26 Ena aniani gaiho-lia bae ani taudia ese danu bae hahekwakwanaia; ena tuari oreana baine hedaro oho, bona hutuma na ala-ala ai bae hekida diho. \v 27 A hari pavapava raruosi be kara dika bae uralai bada; pata tamona ai koikoi herevadia bae gwaurai, a anidia basie vara; badina be dokona be dohore, vada e gwauraia guna negana ai mo. \v 28 Bena ena tano korikori baine lou henia, mai taḡana ida; a lalona ese herohemaino helaḡana baine dadaraia. Ena ura baine karaia, bena ena tano korikori baine lou henia. \p \v 29 E gwauraia guna negana ai ia ma baine lou lao, diho kahana; a ina negana ai nega gunana heḡereḡerena ai basine vara lou. \v 30 Badina be Kitim lagatoidia na ia ihadikana totona bae mai henia; bena ia na baine gari, baine raka oho, mai baduna ida baine lou lao, herohemaino helaḡana ihadikana karadia baine kara. Baine lou lao, herohemaino helaḡana e rakataniamu taudia baine kamonai henidia. \v 31 lena tuari oreadia haida bae hedinarai, dubu bona ruma aukana bae hamirodia, bona ḡole-oho boubouna, e heni louloumu ḡauna, bae abia oho, bona ḡau dika-rohorohona, hahevahu ḡauna, bae haginia. \v 32 Herohemaino e hadikaiamu taudia na boga-alaga herevadia amo baine dibaganidia; a edia Dirava dibadia taudia na bae gini tutuka-tutuka, bona edia kara bae kara. \v 33 Aonega taudia hahidaosi taunimanima bogaragidiai e nohomu ese hutuma na bae hadibadibadia; ḡau tamona idia na dare bona lahi hururu-hururuna bona abi-mauri bona dadidadi amo bae dika, dina haida lalodiai. \v 34 Bae dika negana ai, idia ese hekaha taina bae davaria. Hutuma na ediai bae tao, mai edia boga-alaga herevadia ida; \v 35 aonega taudia haida bae hekida diho, ihanamodia bona ihaḡoevadia bona ihakurokurodia totona, ela bona nega dokona, badina be vada e gwauraia guna negana na do se kau. \p \v 36 Hanua pavapavana ese ena ura heḡereḡerena baine karaia; sibona baine heimodai, sibona baine heaḡi, dirava iboudiai daediai, bona hoa herevadia baine gwaurai, dirava edia Dirava latanai. Namona baine hesiriu, ela bona badu baine guguru; badina be vada e gwawaia hata karana do baine hekara. \v 37 Senena edia dirava eiava hahine e lalokau heniamu diravana na basine kamonai henidia; bona dirava idauna ta basine kamonai henia, badina be sibona baine heimodai, dirava iboudiai daediai. \v 38 Idia gabudia ai ia ese gabu aukadia diravana baine imodaia; senena asi dibadia diravana na goW bona \it silver\it*, dava-bada nadidia bona davabada herahia gaudia, amo baine imodaia. \v 39 Gabu auka-hereadia baine hadareredia, dirava idauna ta ena hekaha dainai; bae abiabiraia taudia na ia ese baine imodaidia bada. Ia ese hut uma ilohiadia ai baine halaodia, bona dava bagunai tano baine haria. \p \v 40 Nega dokona ai, diho kahana pavapavana ese baine tuari henia; a mirigini kahana pavapavana ese baine heau henia, koe-hirihiri na heto, mai ena kariota bona ena hosi-gui taudia bona ena lagatoi momo ida; tano haida baine lao henidia, baine ha-utudia dae, ma baine hanai. \v 41 Tano herea-daena lalonai baine kau. Gerebu gerebu bae hekida diho, a ini na id imana amo bae roho mauri: Edom bona Moab bona Amono besena kahana badana. \v 42 Tano idau-idau ihadikadlia totona ia ese imana baine toia roro; Aigupto tanona danu basine roho mauri. \v 43 Aigupto ena dava-bada ḡaudia, \it gold\it* bona \it silver\it* ḡaudia bona ḡau namo-hereadia iboudiai, biagudia ai bainela; bena Libia bona Etiopia taudia ese ia bae ḡavaia. \v 44 A sivarai haida mairiveina kahana bona mirigini kahana amo baema, bae hagaria; bena ia na mai badu-ḡaraḡarana ida baine raka lasi, hutuma baine aladia ore bona baine habuadia tari helaoreana. \v 45 Ena kalaga herea-daedia na davara bona ororo helaḡana mai hairaina padadiai baine haginidia; ḡau tamona ena doko negana baine kau, una negana ai ta ese basine kahaia. \c 12 \s1 Nega dokona \p \v 1 Una negana ai Mikael, emu bese ireḡuna lohiana badana, baine tore isi. Hekwakwanai negana ta baine vara; unuhetomana na nega glmadia ta ai se vara, basileia e hematama negana amo ema bona hari ela bona una nega baine kau. A una negana ai emu bese taudia na bae rauadia, buka ai ladadia vada e hetore taudia iboudiai. \v 2 Tano gahuna ai e mahutamu taudia hutuma na bae noga, haida mauri hanaihanai enai, ma haida hemarai bona hedadarai hanaihanai enai. \v 3 Bena aonega taudia na bae diari, guba kiama-kiamana na heto, bona hutuma kara maoromaoro dalana lalonai bae hakaudia vareai taudia na bae diari, hisiu na heheto, ela bona hanaihanai. \v 4 A oi, Daniel, hereva ba hunidia, bona buka ba koua kunuka-kunuka, ela bona dokona negana. Hutuma na bae heau lao heau mai, bona lalo-parara bae habadaia. \p \v 5 Bena lau, Daniel, na roha lao, tatau rarua ginidia ai na itadia, ta sinavai inikahana ai bona ta sinavai unukahana ai. \v 6 Bena dabua aukana e hahedokilaia bona sinavai ranudia daediai nohona tauna na nanadaia, nato, Nega ede daudauna bainela ela bona ini hoa karadia dokodia. \v 7 Bena dabua aukana e hahedokilaia bona sinavai ranudia daediai nohona tauna ese imana idibana bona laurina amo guba e dudui henia; bena na kamonai, ia na e noho hanaihanaimu Diravana ladana ai e gwau hamata, laḡani ta bona laḡani rua bona laḡani kahana baela, bena bese helaḡana ena siahu igigi-rohorohona baine ore negana ai, ini ḡau iboudiai anidia bae vara. \v 8 Hereva vada na kamonai, to lalogu se parara. Bena lau nato, Egu lohia e, ini ḡau amo dahaka baine vara? \v 9 Ia eto, Daniel e, emu dala ai a raka lao; badina be hereva vada hehehuni, vada e hekou kunuka-kunuka, ela bona dokona negana. \v 10 Hutuma na bae haheḡoeva, bae hahekurokuro, bae ḡoeva dae; a kara dika taudia do bae kara dika. Kara dika taudia ta lalona basine parara, a aonega taudia lalodia bae parara. \v 11 Bena ḡole-oho boubouna, e heni louloumu gauna, baine heabi oho, bona ḡau dika-rohorohona, e hahevahumu ḡauna, bae haginia, negana amo dina daha-ta sinahu-rua taurahanita-ahui do baela. \v 12 Baine henari noho ela bona dina daha-ta sinahu-toi toi-ahui ima bae ore tauna na namo. \v 13 A emu dala ai ba raka ela bona dokona, bena oi na do ba laḡa ani, bona doko dinadia ai na vada e gwaurai henimu gabuna ai do ba gini.