\id 2SA .01, 2 Samuel 1, Motu, PNG, RTWP 8/92 \h 2 SAMUEL \toc1 SAMUEL BUKA IHARUANA \toc2 2 SAMUEL \mt1 SAMUEL \mt2 BUKA IHARUANA \c 1 \s1 David ese Saulo ena mase sivaraina e kamonai \p \v 1 Saulo ena mase murinai, David na Amalek taudia ialadia amo e lou; bena David na dina rua e nohova Siklag ai. \v 2 Dina ihatoina ai, tau ta ema, Saulo ena taruha amo; ena dabua vada e hedare bona tano na kwarana tubuana ai heato. Ia na David dekenai e kau, bena e igo diho. \v 3 David ese e nanadaia, eto, Ede amo oma? Ia e haere, eto, Lau na Israel taudia edia taruha amo vada na roho mauri. \v 4 David ese ma e nanadaia, eto, Dahaka e vara? A hamaorogu. Ia ma e haere, eto, Orea taudia na tuari amo e heau, bena hutuma vada e keto, vada e mase; Saulo mai natuna lonatan ida danu vada e mase. \p \v 5 Bena David ese han tau eregabe, una hereva e hamaorolaia tauna, ma e nanadaia, eto, Ede o diba toma Saulo mai natuna lonatan ida vada e mase? \v 6 Hari eregabe tauna eto, Lau na so vada na loa kavava Gilboa ororona ai. Saulo na unuseni ai, ena io ai e heto'o tao, bona kariota bona hosi ai e gui taudia na vada e mai heniamu. \v 7 Ia e roha mun, e itagu; bena e boirigu. Lau na haere, nato, Lau o ina. \v 8 Ia e nanadaigu, eto, Oi be daika? Na haere, nato, Lau na Amalek tauna. \v 9 Ia ma eto, Badibadigu ai ba gini, bavalagu mase; badina be hisihisi ese e gugubagumu, a doini na maunmu. \v 10 Bena badibadinai na gini, na alaia mase; badina be na diba momokani ena keto murinai na basine maun diba. Bena havava ḡauna na kwarana ai bona toea na imana ai na kokidia; vada na mailaidia, egu lohia, oi dekemu ai. \p \v 11 Bena David ese ena dabua e abi, e daredia; ia bamona iboudiai danu unu e kara toma. \v 12 Bena e lalo hisihisiva, e taiva, bona e ani vagava, ela bona dina e diho; Saulo bona natuna Ionatan bona Iehova ena orea taudia bona Israel besena taidia e taiva, badina be idia na dare amo vada e mase. \p \v 13 Bena David ese una hari e mailaia tau-eregabena ma e nanadaia, eto, Oi na ede amo oma? Ia e haere, eto, Lau na tau Amalek, noho-hedoa tauna ta, natuna. \v 14 David ese ma e nanadaia, eto, Edeheto oi na imamu itoi-rorona, Iehova ese e horoa tauna iala-masena, na garina to gari a? \v 15 Bena David ese eregabe taudia ta e boiria, eto, A ha alaia. Bena e rahua mase. \v 16 David ese e hamaoroa, eto, Raramu be sibomu kwaramu ai, badina be sibomu vada o hahebade, oto “Iehova ese e horoa tauna na na alaia mase”. \s1 David ese Saulo bona Ionatan taidia e tai \p \v 17 Bena David ese Saulo mai natuna Ionatan ida taidia e tai, ena tai anena binai. \v 18 Bona e hahedua, Iuda taudia bae hadibalaidia eto. A itaia, ḡauna na lasara ena buka ai vada e torea. Ia eto: \q1 \v 19 Israel e, oi hairaimu na emu ororo doridia ai vada e hamasea; \q2 Goada taudia madi, vada e keto. \q1 \v 20 Gata ai basio herevalaia \q2 Askelono ariaradia ai basio gwauraia hedinarai; \q1 Filistia hahinedia bae moale na garina, \q2 asie peritomedia taudia natudia hahinedia na bae hisi dae na garina. \q1 \v 21 Umui Gilboa ororomui e, \q2 hunu eiava medu na latamui ai basie diho, \q2 animui na basie vara ḡahuḡala; \q1 badina be unuseni ai goada tauna ena kesi e hamiroa, \q2 Saulo ena kesi, dehoro amo asie horoa ḡauna. \q1 \v 22 E aladia taudia raradia amo, \q2 siahu taudia hidiodia amo, \q1 Ionatan ena peva na se lou, \q2 Saulo ena dare na se lou kava. \q1 \v 23 Saulo bona lonatan, mai lalokaudia bona mai raho-namodia, \q2 mauri ai bona mase ai asie haheparara. \q1 Ugava edia haraḡa na e hereadia, \q2 leona edia goada na e hereadia. \b \q1 \v 24 Israel hahinemui e, Saulo taina ba tai; \q2 ia ese dabua kakakaka e hadokilaimuiva, \q2 \it gold\it* heraheradia amo emui dabua e haheralaidia. \q1 \v 25 Goada taudia madi ihabaidia, \q2 tuari bogaraginai vada e keto. \b \q1 Ionatan na emu ororo doridia ai e hamasea. \q2 \v 26 Tadigu Ionatan e, lalogu na e hisihisi hereamu oi daimu ai. \q1 Oi ese vada o lalo namo henigu, \q2 vada o lalokau l-enigu bada; \q1 emu lalokau egu ai ese \q2 hahine ilalokau-henidia e hereaia. \b \q1 \v 27 Goada taudia madi vada e keto, \q2 bona tuari gaudia vada e kwaidu. \c 2 \s1 David na Iuda pavapavana ai ela \p \v 1 Una murinai David ese Iehova e nanadaia, eto, Iuda hanuadia haida baina dae henidia eiava? Iehova ese e haere henia, eto, A dae lao. David eto Edena baina dae henia? Iehova eto, Heberon. \v 2 Taunabunai, David na unua ela, mai adavana raruosi ida: Ahinoama, Iesrele hahinena, bona Abigail, Nabala tau Karamele vabuna. \v 3 Bena David ese ena orea taudia e hakaudia dae; iboudiai na edia ruma taudia ida ela. Bena Heberon hanuadia ai e nohova. \v 4 Bena Iuda taudia na ela; unuseni ai idia ese David e horoa, Iuda iduhuna pavapavana ai e halaoa. \p Una negana ai idia ese David e hamaoroa, eto, Iabese-gilead taudia ese Saulo e guria. \v 5 Bena David ese gwaukau taudia e siaidia, Iabese-gilead taudia dekediai, e hamaorodia, eto, Iehova ese baine hanamomui, badina be emui abidadama na biagumui Saulo enai o hahedinaraia, bena o guria. \v 6 Iehova ese ena hebogahisi bona ena heabidadama emui ai baine hahedinarai. Bona lau danu baina hanamomui, una kara o karaia dainai. \v 7 Taunabunai, imamui ba ha-aukadia, ba goada; badina be biagumui Saulo vada e mase, bona Iuda taudia ese vada e horogu, edia pavapava ai bainala. \s1 Saulo natuna na Israel pavapavana ai ela \p \v 8 Una negana ai Abnere, Nere natuna, Saulo ena tuari oreana biaguna, ese Saulo natuna Isiboset e abia, Mahanaim e laohaia, \v 9 pavapava ai e halaoa: Gilead bona Asuru bona Iesrele bona Efraim bona Beniamina oreadia edia pavapava, bona Israel idoinai pavapavana. \v 10 Isiboset Saulo ena mauri laḡanidia na hari-ahui, Israel besena e lohiaia matama negana ai; laḡani rua hona e lohiaia. A Iuda iduhuna ese David e badinaia. \v 11 David ese laḡani hitu hua tauratoi Iuda iduhuna e lohiaia, Heberon ai. \s1 Tuari e vara \p \v 12 Abnere Nere, Isiboset Saulo ena hesiai taudia ida, na Mahanaim e rakatania, Gibeon ela. \v 13 Bena loab Seruia, David ena hesiai taudia ida, na e raka lasi, Gibeon gohugohuna isena ai idia ida e hedavari. Bena e helai diho, orea ta gohugohu kahana ai, ma orea ta kahana ai. \v 14 Bena Abnere ese loab e hamaoroa, eto, Eregabe taudia na bae tore isi, ita vairadai bae heatu heatu helulu. Ioab eto, Ae tore isi. \p \v 15 Bena e tore isi, e raka hanai, gwauta-rarua Beniamina bona Isiboset Saulo edia, bona David ena hesiai taudia danu gwauta-rarua. \v 16 Bena ta ta ese ana dagae ana daḡae kwaradia e heabi heheni, edia dare amo ohedia e gwada; bena e keto hebou. Taunabunai, una gabu ladana e hatoa Helkatahasurim;\f + \fr 2:16 \ft “Helekata-hasurim” anina be “Dare mataka-mataka gabuna”.\f* gabuna na Gibeon ai. \v 17 Una dina ai tuari na auka herea, bona David ena hesiai taudia ese Abnere bona Israel taudia na e hadareredia. \s1 Abnere ese Asahele e alaia mase \p \v 18 Seruia natuna mamaruanedia tatoiosi na unuseni ai: Ioab bona Abisai bona Asahele. Hari Asahele na mai heau dibana, ena heau na uda diana ena heau na heto. \v 19 Bena Asahele ese Abnere e ḡavaia; iḡavana ai se heau siri, idiba kahana ai eiava lauri kahana ai. \v 20 Bena Abnere e roha mun, eto, Asahele, ena oi a? Asahele e haere, eto, Ina na lau. \v 21 Abnere eto, Idibamu kahana ai eiava laurimu kahana ai a heau siri, eregabe tauna ta ba dabaia tao, ena ḡau ba dadi. A Asahele na Abnere iḡavana amo se heau siri. \p \v 22 Bena Abnere ese Asahele e hereva henia lou, eto, Iḡavagu amo ba raka siri; baina gwadamu mase anina be dahaka? Kakamu Ioab vairanai ede baina igo isi toma? \v 23 A lalona e ha-aukaia, se raka siri. Taunabunai, Abnere ese ena io dorina amo ia bogana e gwadaia; bena io na doruna amo e lasi; e keto, bena e keto gabuna ai e mase. Bena Asahele e mase gabuna ai e kau taudia iboudiai na unuseni ai e gini. \p \v 24 A Ioab bona Abisai ese Abnere e gavaia. Dina e dihova ai, idia na Ama ororona ai e kau; una ororo na Gia vairanai, Gibeon tanoḡaḡaena e lao heniamu dalana ai. \v 25 Bena Beniamina taudia e hebou, Abnere murinai; orea tamona ai e hahebou, ororo ta dorina ai e gini. \v 26 Bena Abnere ese loab e boi henia, eto, Dare baine ala-ala hanaihanai a? Asi dibamu dokona na baine idita a? Edena negai emu orea taudia ba haḡanidia, tadikakadia ihahavadia amo bae lou? \v 27 Bena Ioab eto, Dirava e maurimu heḡereḡerena, oi basioma hereva ina orea taudia ese tadikakadia ihahavadia na daba ai bema hadokoa. \v 28 Taunabunai, Ioab ese kibi e hiriria; bena ena orea taudia iboudiai e gini, Israel taudia ihahavadia e hadokoa, bona asie tuari lou. \v 29 Una hanuaboi idoinai Abnere mai ena orea taudia ida e raka, Araba tanona e rakaia hanai, Ioridane sinavaina e hanaia, ma e raka, ela bona dina tubua ai Mahanaim ai e kau. \p \v 30 Ioab na Abnere iḡavana amo e lou ela, ena orea taudia iboudiai e haboudia; David ena hesiai taudia gwauta taurahani-ta vada lasihidia, bona Asahele danu. \v 31 A David ena hesiai taudia ese Beniamina taudia sinahu-toi tauratoi-ahui, Abnere ena orea taudia, vada e aladia mase. \v 32 Bena idia ese Asahele e abia, tamana ena gara ai e guria, Betelehem ai. Bena loab mai ena orea taudia ida e raka rani; daba e rere, idia na Heberon ai e kau. \c 3 \p \v 1 Saulo ena orea bona David ena orea na e tuari heheni: tuan na vada e daudau. David na e goada e laova, a Saulo ena orea na e manoka e laova. \s1 David natuna e vara \p \v 2 David ese natuna mamaruanedia haida e havaradia Heberon ai. Roboana na Amnon; ia na Ahinoama, hane Iesrele, natuna. \v 3 Iharuana na Kilea, Abigail natuna; una Abigail na Nabala, tau Karamele, vabuna. Ihatoina na Absalom, Maaka natuna; una Maaka na Talmai, Gesuru pavapavana, natuna hahinena. \v 4 Ihahanina na Adonia, Hagiti natuna; bona iha-imana na Sefatia, Abitala natuna. \v 5 Ihatauratoina na Itireama, David adavana Egla natuna. Una na David ese e havaradia, Heberon ai. \s1 Abnere na David ida e herohemalno \p \v 6 Saulo ena orea bona David ena orea e tuari heheniva ai na Abnere ese ena siahu e habadaia, Saulo ena orea ai. \v 7 Saulo vabuna ta ladana na Rispa, Aia natuna. Bena Isiboset ese Abnere e gwau henia, eto, Dahaka dainai tamagu vabuna ta ida o eno bou? \v 8 Bena Abnere e badu dikadika, Isiboset ena hereva dainai, eto, Be, lau na Iuda ena sisia kwarana ta a? Han dina ai, tamamu Saulo iduhuna bona tadikakana bona turana doini na badinadiamu. Oi na David imana ai asina atomu. Matona han dina ai o habadegumu, hahine ta ida na kerere dainai. \v 9 Iehova ena gwauhamata, David enai, anina basinama havaraia, Dirava ese Abnere davana bema henia, ma bema habadaia. \v 10 Gwauhamata na binai: basileia na Saulo ena iduhu amo baine heabi oho, David ena terono baine hahedai, Israel bona Iuda baine lohiadia, Dan amo ela bona Bere-sieba. \v 11 Bena Isiboset ese Abnere se haere henia, badina be ia garina e gari. \p \v 12 Bena Abnere ese gwaukau taudia na David dekena e siaidia, Heberon ai, eto, Tano be daika ena? Aita herohemaino, bena lau imagu ese baine durumu, Israel idoinai na emu ai baina vena hanai. \v 13 David eto, Namo; aita herohemaino. Ḡau tamona, dekegu baoma negana ai na Saulo natuna hahinena, Mikala, ba hakaua mai guna; bema lasi, vairagu basio itaia. \v 14 Bena David ese gwaukau taudia na Isiboset Saulo dekena e siaidia, eto, Adavagu Mikala a henigu, badina be na mao henia davana na Filistia taudia sinahu-ta peritome ai e iva heḡeḡe kopidia amo vada na karaia. \v 15 Bena Isiboset e hesiai, hahine na adavana Paltiel Laisi ena amo e vena lou. \v 16 A adavana ese e bamoa, bona murina amo e tai, ela bona Bahurimi. Bena Abnere ese e hamaoroa, eto, A lou aola. Bena e lou ela. \p \v 17 Bena Abnere na Israel tau-badadia ida e henega bou, eto, Nega taina daudau vada e lao bubuni, umui ese David vada o ura heniava, emui pavapava ai bainela. \v 18 Harihari, karana ba karaia; badina be Iehova ese David vada e gwau henia hamata, eto, Egu hesiai tauna David imana amo lau ese egu orea Israel na Filistia taudia imadia amo bona inaina iboudiai imadia amo baina hamauria. \v 19 Abnere ese Beniamina taudia danu e hereva henidia. Bena Abnere na Heberon ela, Israel besena bona Beniamina iduhuna idoinai edia lalo-hadai ede bae kara toma eto na David baine hamaorolaia totona. \p \v 20 Bena Abnere, tatau ruahui ida, David dekena ela, Heberon ai. Una negana ai, David ese aria ta e karaia, Abnere mai bamona ida adia. \v 21 Bena Abnere ese David e hamaoroa, eto, Aina tore isi, bainala, Israel taudia iboudiai baina haboudia, egu lohia bona egu pavapava vairamu ai. Idia na oi ida bae herohemaino; bena o ura henidiamu taudia iboudiai na ba biagudia. Taunabunai David ese Abnere e siaia oho; ia na mai mainona ida ela. \s1 Ioab ese Abnere e alaia mase \p \v 22 Una negana ai, David ena hesiai taudia na Ioab ida tuari amo e kau; e dadi kohudia momo e mailai. A Abnere na dia David dekenai Heberon ai; badina be vada e siaia oho, bena mai mainona ida ela. \v 23 Ioab mai ena tuari oreana idoinai ida e kau; bena haida ese e hamaoroa, eto, Abnere Nere na pavapava dekena ema; ma vada e kahua nege, mai mainona ida ela. \v 24 Bena Ioab na pavapava dekena ela, eto, Ede vada o kara toma? A itaia, Abnere na dekemu ema; dahaka dainai vada o siaia oho, bena ela? \v 25 Oi dibamu Abnere Nere na ikoimu totona ema, emu raka lasi emu raka vareai bona emu kara iboudiai baine diba totona. \p \v 26 Ioab na David vairana amo e raka lasi, bena ia ese gwaukau taudia e siaidia, Abnere bae ḡavaia. Bena Siragohugohuna amo e hakaua lou mai; a David na asi dibana. \v 27 Bena Abnere na Heberon e lou henia negana ai na Ioab ese hanua ikoukouna amo e hakaua siri, baine hereva henia hehuni eto; bena bogana e gwada, bena e mase, ia tadina Asahele rarana davana. \p \v 28 Gabeai, David e kamonai negana ai, ia eto, Lau bona egu basileia na asi emai kerere Iehova vairanai, Abnere Nere rarana dainai. \v 29 Ioab latanai, bona tamana ena iduhu taudia latadiai, baine kau. Uru iboudiai Ioab ena iduhu ai haida na enobougorerena bae davaria, eiava bae lepra, eiava hahine edia ḡaukara bae kara, eiava dare amo bae mase, eiava bae hitolo. \v 30 Badina bunai Ioab bona tadina Abisai ese Abnere e alaia mase, badina be ia ese Gibeon tuarina ai idia tadidia Asahele e alaia mase davana. \s1 Abnere taina e tai \p \v 31 Bena David ese Ioab bona ena orea taudia iboudiai e hamaorodia, eto, Emui dabua ba dare, puse dabuadia ba hedokilai, Abnere taina ba tai. Hanua pavapavana David na mase patana murinai e raka. \v 32 Abnere na Heberon ai e guria; bena hanua pavapavana na gadona e habadaia, Abnere gurina badibadinai e tai; taunimanima iboudiai danu e taitai. \v 33 Bena haulua pavapavana na Abnere taina e tai, eto, \q1 Abnere na kava tauna ena mase ai baineme mase a? \q1 \v 34 Imamu na asie ḡuidia, \q2 aemu na asi gadeadia. \q1 Kara dika taudia vairadiai e ketomu tauna na heto, \q2 oi vada o keto. \m Bena taunimanima iboudiai na ia taina ma e tai. \p \v 35 Bena taunimanima iboudiai na David dekena ela, lalona e ania toho, ia na dina ai do baine aniani. A David na hereva metauna e gwauraia, eto, Dina do basine diho ai flaoa eiava aniani ḡauna ta baina mamia toho, Dirava ese do baine hadikagu, baine hadikagu bada. \v 36 Bena taunimanima iboudiai ese e haeroa, bona lalodia e namo, hanua pavapavana ena kara iboudiai ese lalodia e hanamodiava heḡereḡerena. \v 37 Taunabunai, una dina ai hebou taudia iboudiai bona Israel idoinai lalodia na e parara, una Abnere Nere iala-masena na dia hanua pavapavana ena ura. \v 38 Bena hanua pavapavana ese ena hesiai taudia na e hamaorodia, eto, Umui asi dibamui a, lohia tauna, tau badana ta, hari ina dina ai vada e mase Israel ai. \v 39 Ena be e horogu, pavapava ai e halaogu, to hari ina dina ai vada na manoka-manokamu; ina Seruia natuna na egu ai eme auka herea. Iehova ese kara dika tauna davana do baine henia, ena kara dika heḡereḡerena. \c 4 \s1 Isiboset Saulo e alaia mase \p \v 1 Isiboset Saulo e kamonai Abnere na Heberon ai e mase, bena e gari dikadika, bona Israel taudia iboudiai danu kudoudia e hetaha. \v 2 Saulo natuna na mai ena tuari oreadia maraḡidia biagudia rarua; ladadia na Baanaha bona Rekab. Raruosi na Beniamina iduhuna tauna ta, ladana Rimon, Beroto tauna, natuna. (Hari Beroto danu e gwauraiamu Beniamina hanuana ta; \v 3 Beroto taudia na e heau, Gitaimi ela, unuseni ai e noho hedoamu ema bona hanhan). \p \v 4 Ionatan Saulo na mai natuna ta, ae-hedairike merona. Saulo bona Ionatan sivaraidia na Iesrele amo e kau negana ai, una mero ena mauri laḡanidia na ima hona. Bena ireḡuna hahinena ese e abia isi, e heaulaia; heauna ai mero na e moru, bena aena e hedairike. Mero ladana na Mefiboset. \p \v 5 Han Rimon, tau Beroto, natuna raruosi, Rekab bona Baanaha, e raka lasi, dina tubua ai Isiboset ena ruma ai e kau, tauna na laḡana e ania negana ai. \v 6 Iduara igimana hahinena na uit ihaḡoevana ai matana vada e ḡaraia, vada e mahuta; taunabunai Rekab mai tadina Baanaha ida e dae kau hehuni. \v 7 Ruma lalonai e raka vareai negana ai, idia ese Isiboset na ena mahuta daiutuna ai ena mahuta patana latanai mahutana ai e rahua mase, bona kwarana e utua oho. Bena idia na kwara e abia, Araba dalana amo e raka boi e raka rani, \v 8 Isiboset kwarana na David dekena e laohaia Heberon ai. Idia ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Oi inaimu Isiboset Saulo, emu maun iabi-ohona dalana e tahuava tauna, kwarana binai. Han dina ai Iehova ese Saulo mai garana ida davadia vada e henidia, oi, egu lohia bona egu pavapava, vada e hadava henimu. \p \v 9 A David ese Rimon tau Beroto natuna raruosi, Rekab mai tadina Baanaha ida, e haere henidia, eto, Iehova, dika iboudiai lalodia amo vada e hamaurigu Diravana, e maunmu heḡereḡerena, \v 10 tau ta ese e hamaorogu, eto “A kamonai, Saulo vada e mase”, bona e laloa ia na hari namona ta vada e mailaia, negana ai na na dabaia tao, Siklag ai na alaia mase, ena hari davana unu na henia toma. \v 11 Matona, kara dika taudia ese kara maoromaoro tauna ta na ena ruma korikori ai bona ena mahuta patana ai vada e alaia mase, ia rarana davana na umui imamui amo basina abia, tanobada ai basina habuamui tari a? \p \v 12 Bena David ese ena eregabe taudia e haḡanidia; bena idia ese raruosi na e aladia mase, imadia bona aedia e utudia oho, bena tau-anidia na Heberon gohugohuna badibadinai e taudia dae. A Isiboset kwarana e abia, Abnere ena gara ai e guria, Heberon ai. \c 5 \s1 David na Israel pavapavana ai ela \p \v 1 Bena Israel iduhudia iboudiai na David dekena ela, Heberon ai, eto, Ai na oi turiamu bona oi hidiomu. \v 2 Nega gunadia ai, Saulo ese e lohiadava negadia ai, oi ese ai Israel taumai o hakaumai lasi bona o hakaumai vareai. Bena Iehova ese e hamaoromu, eto “Oi ese egu bese Israel do ba reḡua, bona pavapavana ai baola”. \v 3 Taunabunai, Israel tau-badadia iboudiai na hanua pavapavana dekena ela, Heberon ai; bena King David na idia ida e hegwauhamata heheni Heberon ai, Iehova vairanai. Bena idia ese David e horoa, Israel pavapavana ai e halaoa. \p \v 4 David ena mauri laḡanidia na toi-ahui, e lohia matama negana ai; ena lohia laḡanidia na hari-ahui. \v 5 Laḡani hitu hua tauratoi ia ese Iuda iduhuna e lohiaia Heberon ai, ma laḡani toi-ahui toi ia ese Israel idoinai bona Iudea idoinai e lohiadia Ierusalem ai. \s1 David ese Siona e abia \p \v 6 Hanua pavapavana na ena tuari taudia ida Ierusalem ela, Iebusu taudia, una tano taudia, bae tuari henidia totona. Idia ese David e hamaoroa, eto, Oi na iniseni ai basio dae kau, a mata-kepulu taudia bona ae-hedairie taudia ese bae laomu ahu. Edia lalo-hadai be David na unuseni ai basine dae kau diba. \v 7 A David ese Siona kohorona e abia: David ena hanua bunai. \v 8 Una dina ai David eto, Daika ese Iebusu taudia baine hadareredia, ia na ranu gabuna amo baine dae, ae-hedairike taudia bona mata-kepulu taudia, David laumana ese e inai henidiamu taudia, baine tuari henidia. Unu amo ina hereva e vara: Mata-kepulu taudia bona ae-hedairike taudia na ruma ai basie dae kau. \p \v 9 Bena David na una kohoro ai e nohova, ladana e hatoa “David ena hanua”. David ese danu hanua ma e hadaia heḡeḡe, hetoa ladana Milo lalonai. \v 10 Bena David na e goada e laova, badina be Dirava, Iehova Sabaota, na ia ida. \s1 Hirama bona David \p \v 11 Hirama, Turo pavapavana, ese gwaukau taudia na David dekena e siaidia; bona sida audia, bona kamuta taudia, bona nadi-koro taudia. Bena idia ese ruma auta e hadaia, David ena. \v 12 Bena David lalona e parara Iehova ese vada e haginia, Israel pavapavana, bona ena basileia vada e hadaea herea, ena orea taudia Israel daidiai. \s1 David natuna haida e vara Ierusalem ai \p \v 13 David ese hahine haida ma e adavadia, Ierusalem ai, Heberon e rakatania murinai; bena natuna mamaruanedia bona natuna hahinedia haida ma e vara. \v 14 Natuna Ierusalem ai e vara taudia ladadia bini: Samua, Sobab, Natan, Solomon, \v 15 Ibihara, Elisua, Nefeg, Iafia, \v 16 Elisama, Eliada, Elifelete. \s1 David ese Filistia taudia e hadareredia \p \v 17 Filistia taudia hari e kamonai David vada e horoa, Israel pavapavana; bena Filistia taudia iboudiai na e tore isi, David itahuna ela. A David e kamonai, bena ena kohoro ela. \v 18 Filistia taudia na ema, Refaim kourana idoinai e hahonua. \v 19 Bena David ese Iehova e nanadaia, eto, Bainala, Filistia taudia baina tuan henidia eiava? Imagu ai bavatodia eiava? Iehova ese David e haere henia, eto, Aola: momokani lau ese Filistia taudia na oi imamu ai baina atodia. \v 20 Bena David na Baal-perasimi ela, unuseni ai e hadareredia. Bena ia eto, Iehova ese lau inaigu vada e haheḡiḡidia dobi, abata ese ḡau ta bema ḡiḡia dobi na heto. Taunabunai, una gabu ladana e hatoa Baal-perasimi.\f + \fr 5:20 \ft “Baal-perasimi” anina be “ḡau ihaheḡiḡi-dobidia lohiana”.\f* \v 21 Filistia taudia ese edia kaivakuku e rakatanidia unuseni ai, bena David bona ena orea taudia ese e haboudia, e huadia lao. \v 22 Filistia taudia ma ema, Refaim kourana ma e hahonua lou. \v 23 A David ese Iehova e nanadaia negana ai, Iehova ese e haere henia, eto, Basiola; a ba rakadia hegeḡe, bona muridia kahana amo ba hahoadia, baka\f + \fr 5:23 \ft “Baka” be au ta ladana, Heberu gado ai.\f* audia italaidia. \v 24 Bena reḡe ta baka audia doridia ai ba kamonai, e kara tuari taudia e raka hanaimu reḡedia na heheto, negana ai vada ba raka haraḡa; badina be ba diba, Iehova vada e guna oi vairamu ai, Filistia edia tuari taudia irahu-masedia totona. \v 25 Bena David ese Iehova ena hahedua heḡereḡerena e karaia; bena ia ese Filistia taudia e rahudia mase, Geba amo ela bona Gesere. \c 6 \s1 David na maua helaḡana iabina ela \p \v 1 David ese Israel ai e abidia hidi taudia iboudiai ma e haboudia lau: iboudiai na gerebu toi.\f + \fr 6:1 \ft Gerebu toi = 30,000.\f* \v 2 Bena David e tore isi, mai bamona iboudiai ida Baale-iuda ela, unu amo Dirava ena maua helaḡana, Iehova Sabaota, kerubi latadiai e helaimu Diravana, ladana e hahenemailaia mauana, bae daelaia totona. \v 3 Bena Dirava ena maua helaḡana na rerue matamatana ta latanai e atoa, Abinadab ena ruma amo e abia lasi. Una ruma na ororo ai. Abinadab natuna raruosi, Usa bona Ahio, ese hari rerue matamatana e heaulaia, \v 4 Dirava ena maua helagana na rerue latanai, bona Ahio na maua helaḡana vairanai e raka. \v 5 Bena David bona Israel besena idoinai e moale hisi dae mai goadadia idoinai, Iehova vairanai, mai anedia bona hatai-hatai gaudia idau-idau bona tareko bona bota-bota auridia idau-idau reḡedia ida. \p \v 6 Idia na Nakono ena uit ikwadina gabuna ai e kau, bena Usa ese imana e toia roro, Dirava ena maua helaḡana ai e dau kau, baine dogoa tao eto. badina be boromakau mamaruanedia na e hetutuhi. \v 7 Bena Iehova ena badu na Usa latanai e kau; bena Dirava ese e rahua mase, imana e toia roro maua helaḡana enai e kau kau dainai; bena unuseni ai e mase, Dirava ena maua helaḡana badibadinai. \v 8 Bena David na e badu, Iehova ese Usa e rahua mase dainai; bona una gabu ladana e hatoa Perese-usa,\f + \fr 6:8 \ft “Perese-usa” anina be “Usa irahu-masena”.\f* ema bona harihari. \v 9 Una dina ai David ese Iehova garina e gari, eto, Iehova ena maua helaḡana na egu ai ede bae mailaia toma? \v 10 Taunabunai, David lalona na se heḡereḡere, Iehova ena maua helaḡana na David ena hanua ai bae vareailaia. A David ese e heaulaia siri, Obed-edom, tau Gata, ena ruma e laohaia. \v 11 Bena Iehova ena maua heḡana na Obed-edom, tau Gata, ena ruma ai e miava, hua toi; bona Iehova ese Obed-edom mai ena ruma taudia iboudiai ida e hanamodia. \s1 Maua helaḡana na Ierusalem ai e daralaia dae \p \v 12 Haida ese King David e hamaoroa, eto, Iehova ese Obed-edom ena ruma taudia bona ena kohu idoinai vada e hanamodia, Dirava ena maua helaḡana dainai. Taunabunai David na ela, Dirava ena maua helaḡana na Obed-edom ena ruma amo e abia, David ena hanua ai e daelaia, mai moalena ida. \v 13 Iehova ena maua helaḡana ihuana taudia ese daḡa tauratoi hona e raka, bena ia ese boromakau maruanena ta bona ubu-ubu ḡauna ta e hahelaḡadia bona e aladia mase. \v 14 Bena David na Iehova vairanai e mavaru, mai goadana idoinai; ia ese hahedoki helaḡana, dabua aukana amo e karaia ḡauna, e hahedokilaia. \v 15 Taunabunai David bona Israel besena idoinai ese Iehova ena maua helaḡana e daelaia, mai honedia bona mai kibi reḡedia ida. \v 16 A Iehova ena maua helagana na David ena hanua ai e kau negana ai, Saulo natuna hahinena Mikala na gaba-mauru amo e igo lasi, bena King David e itaia, e mavaru roho-isi roho-isiva Iehova vairanai; bena lalona ese e dadaraia. \p \v 17 David ese kalaga auta vada e hadaia heḡaeḡae, Iehova ena maua helaḡana ena; bena idia ese e vareailaia, ena gabu ai e atoa kau. Bena David ese ḡole-oho boubou =audia bona herohemaino boubou ḡaudia na Iehova vairanai e hahela=adia. \v 18 David ese unu ḡole-oho boubou ḡaudia bona herohemaino boubou ḡaudia e hahelaḡadia vaitani, bena ia ese Israel taudia na e hanamodia, Iehova Sabaota ladana ai, \v 19 bona Israel taudia iboudiai, tatau bona hahine, adia e henidia hagau-hagau, flaoa igabu ta, bona vamu taina, bona vine huahuadia kaukaudia mane ta. Bena taunimanima iboudiai e karoho, ta ta ena ruma ena ruma ela. \p \v 20 Bena David na e lou ela, ena ruma taudia baine hanamodia eto. A Saulo natuna hahinena, Mikala, e raka lasi, David ida e hedavari, eto, Israel pavapavana han dina ai sibona dahaka heimodai? Ena hesiai kekenidia vairadiai sibona e heruharuha, tau-kavakava e heruherahamu asi hemaraina na heto. \v 21 David ese Mikala e haere henia, eto, Iehova, e abigu hidi tamamu bona ena iduhu taudia iboudiai baina hereadia bona Israel, Iehova ena bese, pavapavana ai e halaogu Diravana, ia vairanai na karaia; bona Iehova vairanai moale karadia do baina kara. \v 22 Hemarai karadia do baina habada, bona oi ese be ba dadaraigu, to unu o gwauraidiamu kekenidia ese be bae imodaigu. \v 23 Una Saulo natuna hahinena Mikala na e gabani ela bona e mase. \c 7 \s1 Dirava ese David e gwau henia hamata \p \v 1 Hanua pavapavana na ena ruma ai e nohova, bona Iehova ese laḡa-ani e henia, ana inai iboudiai vairadiai. \v 2 Bena hanua pavapavana ese peroveta tauna Natan na e hamaoroa, eto, A itaia, lau na sida rumana ai na nohomu, a Dirava ena maua helaḡana na kalaga ai e miamu. \v 3 Bena Natan ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Aola, Ialomu e hadaiamu karana idoinai do ba karaia, badina be Iehova na oi ida. \p \v 4 A una hanuaboi Iehova ena hereva na Natan enai e kau, eto, \v 5 Aola, egu hesiai tauna David ba hamaoroa, Iehova na ini e gwau tomamu: Egu noho rumana auta ba haginia a? \v 6 Ruma ta ai asina noho, Israel taudia na Aigupto tanona amo na hakaudia lasi dinana amo ema bona hari ina dina ai, a vada na loa eva-eva, kalaga ai vada na noho. \v 7 Israel taudia iboudiai ida na loa henidiava gabudia iboudiai na Israel edia hanemaoro tauna ta, egu orea Israel ireguna ai na halaoa tauna, na nanadaia a, nato “Dahakadainai sida rumana auta to haginia egu?” \v 8 Taunabunai, egu hesiai tauna David na ba hamaoroa, Iehova Sabaota na ini e gwau tomamu: Rei gabuna amo, mamoe ireḡudia amo na abimu, egu bese Israel edia pavapava ai baola helaoreana, \v 9 bona vada na bamomu emu loa daladia iboudiai, bona inaimu vada na hadareredia vairamu ai, bona ladamu do baina habadaia, tanobada Iohiadia ladadia hegereḡeredia. \v 10 Egu bese Israel edia gabu baina gwauraidia hidi, bona baina hadaidia, edia gabu korikori ai bae noho, ta ese basine hamareredia. Daḡedaḡe taudia ese basie hahisidia lou, gunaguna e karava heḡereḡerena, \v 11 egu bese Israel na hahemaoro taudia na henidia negana amo. Laḡa-ani danu baina henimu, inaimu iboudiai vairadiai. Ina danu, Iehova ese e hamaoromumu, emu iduhu na Iehova ese baine haginia. \v 12 Emu dina bae ore, bena tubumu tamamu ida ba hekure, negana ai lau ese natumu baina haginia oi murimu ai; ia na oi tau-animu amo baine vara, bona lau ese ena basileia baina haginia. \v 13 Ia ese ruma auta baine haginia, lau ladagu ena; bona lau ese iena basileia teronona baina haginia, baine gini hanaihanai. \v 14 Lau na ia tamana ai bainala, bona ia na lau natugu ai bainela. Baine kara dika negadia ai na taunimanima edia ikwadi amo baina kwadia, bona taunimanima natudia edia hedadaba amo baina dadabaia. \v 15 A egu hebogahisi na iena amo basina abia oho, Saulo ena amo na abia oho heḡereḡerena, ia na oi vairamu amo na atoa siri negana ai. \v 16 Emu iduhu bona emu basileia na bae gini tutuka-tutuka vairagu ai, bona emu terono na baine hedai hanainanai. \p \v 17 Ini hereva iboudiai bona ina mata-hanai idoinai heḡereḡeredia, Natan ese David e hamaorolaia. \v 18 Bena King David e raka vareai, Iehova vairanai e helai, eto, Ḡaubada Iehova e, lau be daika, bona egu iduhu be dahaka? Matona, oi ese vada o hakaugu ema bona hari. \v 19 A Ḡaubada Iehova e, una na ḡau pipikina oi vairamu ai; oi ese emu hesiai tauna ena iduhu vada o herevalaia, nega dau ai baine vara ḡauna, bona uru gabedia vada o haheitalaigu, Ḡaubada Iehova e! \v 20 Ma dahaka David ese baine hamaoromu? Ḡaubada Iehova e, emu hesiai tauna na vada dibamu. \v 21 Emu gwauhamata dainai bona emu lalo-hadai bagunai ini kara badadia vada o kara, emu hesiai tauna lalona baine parara helaoreana. \v 22 Taunabunai oi na bada, Iehova, Dirava e; badina be asi idaimu bona Dirava ta ma lasi; taiamai e kamonaimu sivaraidia iboudiai na unu e hadibamai tomamu. \v 23 Edena bese tanobada ai na emu bese Israel heḡereḡerena? Dirava ese e hamauridia, iena bese ai baela; ia sibona ladana e habadaia, bona kara badadia, hahegari karadia, idia daidiai e kara, iena orea taudia vairadiai bese ta mai ena dirava iboudiai ida e luludia lasi. \v 24 Emu bese Israel danu oi ese o haginia, emu bese ai bainela ela bona hanaihanai; bona oi danu, Iehova e, edia Dirava ai o hahelao. \v 25 Iehova, Dirava e, emu hesiai tauna bona ia garana o herevalaidia herevana hari ba hamomokania hanaihanai, bona karana ba karaia. \v 26 Bena oi ladamu bae imodaia hanaihanai, baeto “Iehova Sabaota na Israel Diravana”; bona emu hesiai tauna David ena iduhu baine gini tutuka-tutuka vairamu ai. \v 27 Badina oi, Iehova Sabaota, Israel Diravana, ese emu hesiai tauna vada o hahedinarai henia, oto “Emu iduhu baina haginia”. Una dainai emu hesiai tauna ese goada vada e davaria, ini baine ḡuriḡun henimu toma. \v 28 Ḡaubada Iehova e, oi na Dirava; emu hereva na momomo-kakani. Ina ḡau namona emu hesiai tauna vada o gwaurai henia hamata; \v 29 taunabunai, mani emu kara emu hesiai tauna ena iduhu ba hanamoa, bena oi vairamu ai baine hesiriu hanaihanai. Badina be, Ḡaubada Iehova e, oi ese vada o gwauraia, bona oiemu hahenamo ese emu hesiai tauna ena iduhu baine hanamoa, ela bona hanaihanai. \c 8 \s1 David na ena basileia e habadaia \p \v 1 Una murinai David ese Filistia taudia e hadareredia bona e hamanaudia. David ese danu Metegama na Filistia taudia imadia amo e abia. \v 2 Ia ese Moab taudia danu e hadareredia, bena hetoadia e kara, e hahekuredia ere-ere; ere rua hetoana e karaia bae mase, a ere ta idoinai e hamauridia. Bena Moab taudia na David ena hesiai taudia ai ela, bona heaiva ḡaudia danu e henia. \p \v 3 David ese Hadadesere Rehob, Soba pavapavana, danu e hadarerea, una tau ese Eufrate sinavaina tanodia iabi-loudia totona ela negana ai. \v 4 David ese hosi-gui taudia daha-ta sinahu-hitu bona ae-raka taudia gerebu rua\f + \fr 8:4 \ft Gerebu rua = 20,000.\f* na iena amo e abidia. David ese kariota hosidia iboudiai danu mamudia varovarodia e utu, a kariota sinahu-ta hosidia mo asie utudia. \v 5 Suna taudia na Damasko amo ela, Hadadesere, Soba pavapavana, bae durua eto; bena David ese Suria taudia gerebu-rua daha-rua\f + \fr 8:5 \ft Gerebu-rua daha-rua = 22,000.\f* e aladia mase. \v 6 Bena David ese tuari oreadia haida e siaidia, Aram, Damasko kahana ai, ela, unuseni ai bae noho; bena Suria taudia na David ena hesiai taudia ai ela, bona heaiva ḡaudia e henia. Iehova ese David na kwalimu e henia, e laova gabudia iboudiai. \v 7 David ese \it gold\it* kesidia, Hadadesere ena hesiai taudia ese e hua ḡaudia, danu e abidia, Ierusalem e laohaidia. \v 8 Hadadesere ena hanua rua, Beta bona Berotai, amo King David ese auri labora-laboradia momo herea e abi. \p \v 9 Toi, Hamat pavapavana, hari e kamonai David ese Hadadesere ena tuari oreana idoinai vada e hadarerea. \v 10 Bena Toi ese natuna loram na King David dekena e siaia lao, baine hahenamo henia bona baine imodaia totona, ia ese Hadadesere vada e tuan henia bona vada e hadarerea dainai; badina be una Hadadesere na nega momo Toi ida vada e tuan. Ioram na \it gold\it* gaudia bona \it silver\it* gaudia bona \it bronze\it*\f + \fr 8:10 \fl Bronze\ft na auri labora-laborana ta ladana.\f* gaudia e mailaidia; \v 11 ini danu King David ese e hahelagadia, Iehova ena, vada e hadareredia besedia iboudiai edia amo e abi bona e hahelaḡa \it gold\it*-na bona \it silver\it*-na ida. \v 12 Besedia be Edom bona Moab, bona Amono taudia bona Filistia taudia bona Amalek taudia; Hadadesere Rehob, Soba pavapavana, ena amo e abi kohudia danu ia ese e hahelaḡadia. \p \v 13 David na sibona ladana e habadaia. E lou negana ai, ia ese Edom taudia gerebu-ta daha-taurahani\f + \fr 8:13 \ft Gerebu-ta daha-taurahani = 18,000.\f* na Damena Kourana ai e aladia mase. \v 14 Edom tanona idoinai ia ese tuari oreadia e hanohodia; bena Edom taudia iboudiai na David ena hesiai taudia ai ela. Iehova ese kwalimu na David e henia, e laova gabudia iboudiai. \p \v 15 Taunabunai, David ese Israel idoinai e lohiaia. David ese ena orea taudia iboudiai e hahemaoro henidia mai maoromaorona ida. \v 16 Ioab Seruia na tuari oreana lohiana; lehosafat Ahilud na e tore pepadia inaridia tau; \v 17 Sadok Ahitubu bona Ahimelek Abiatara na hahelaḡa taudia; Seraia na toretore tauna; \v 18 Benaia Iehoiada na Kerete bona Pelete taudia biagudia. David natuna mamaruanedia na hahelaḡa taudia. \c 9 \s1 Mefiboset sivaraina \p \v 1 David eto, Saulo ena iduhu tauna ta noho eiava? Bama kara namo henia, Ionatan dainai. \v 2 Hesiai tauna ta e noho, Saulo ena iduhu lalona amo, ladana na Siba. E boiria, David dekena bainema; bena hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Oi Siba a? Ia e haere, eto, Emu hesiai tauna binai. \v 3 Hanua pavapavana ma e henanadai, eto, Saulo ena iduhu tauna ta noho eiava? Dirava ena gado-namo ia baina hahedinarai henia. Siba ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Ionatan natuna ta do noho; ia na aena ruaosi e hedairike. \v 4 Hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Ia be edeseni ai? Siba ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Ia na Makiri Arniele ena ruma ai, Lo-debara ai. \v 5 Bena King David ese hereva e siaia, bena Lo-debara ai Makin Amiele ena ruma amo e hakaua mai. \v 6 Bena Mefiboset, Ionatan Saulo natuna, na David dekenai e kau; bena e goru diho, e toma henia diho. David eto, Meribosel. Ia na e haere, eto, Lau binai emu hesiai tauna. \v 7 David ese e hamaoroa, eto, Asio gari; tamamu Ionatan dainai baina kara namo henimu. Tubumu Saulo ena tano na idoinai ma baina henimu lou; bona egu pata ai bavaniani, nega idoinai. \v 8 Bena ma e toma henia diho, eto, Emu hesiai tauna be dahaka? Lau na sisia masena na heto; ba haḡeregu anina be dahaka? \p \v 9 Bena hanua pavapavana ese Saulo ena hesiai launa Siba e boina, eto, Saulo mai ena idunu taudia ida edia kohu idoinai na biagumu natuna vada na henia. \v 10 Oi bona natumu bona emu hesiai taudia ese tano ba ruaia iena, bona tano anina ba haboua, biagumu natuna na ana aniani baine davaria totona. A biagumu natuna Mefiboset na egu pata ai baine aniani, nega idoinai. \p Siba natuna mamaruanedia na gwauta-ima, bona ena hesiai taudia na ruahui. \v 11 Bena Siba ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Egu lohia bona egu pavapava ese ena hesiai tauna vada e henia haheḡanidia iboudiai na emu hesiai tauna ese unu baine kara toma. Taunabunai, Mefiboset na David ena pata ai e anianiva, pavapava natuna ta na heto. \p \v 12 Mefiboset na mai natuna maraḡina ta, ladana na Mika. Siba ena ruma ai e nohova taudia iboudiai ese Mefiboset isiaina e lao heniva. \v 13 Taunabunai, Mefiboset na Ierusalem ai e nohova; badina be ia na hanua pavapavana ena pata ai e anianiva, nega idoinai. Ia na aena ruaosi e hedairike. \c 10 \s1 David ese Amono taudia bona Suria taudia e hadareredia \p \v 1 Una murinai Amono taudia edia pavapava e mase, bona natuna Hanunu ese ia gabuna e abia. \v 2 Bena David eto, Hanunu Nahasa baina kara momokani henia, tamana ese e kara momokani heniguva heḡereḡerena. Taunabunai, David ese ena hesiai taudia e siaidia, tauna ihalona totona, tamana dainai. Bena David ena hesiai taudia na Arnono taudia edia tano ai e kau. \v 3 A Amono lohiadia ese Hanunu, edia pavapava, e hereva henia, eto, Oi na o laloamu David ese tauhalo taudia na dekemu ai vada e siaidia tamamu e matauraiamu dainai a? David ese ena hesiai taudia dekemu ai vada e siaidia badina korikori be hanua bae loaia, bae hasinadoa, bena bae hadarerea, ani? \v 4 Taunabunai, Hanunu ese David ena hesiai taudia e abidia, aukidia huidia kahadia e utudia oho, bona edia hahedoki e utudia kwadogi ela bona koekoedia; bena e siaidia oho. \v 5 David e kamonai; bena ia ese haida e siaidia, idia ida bae hedavari, badina be idia na e hemarai bada herea. Hanua pavapavana eto, Ieriko ai ba noho, ela bona aukimui huidia ma bae tubu lou, bena ba lou mai. \p \v 6 Amono taudia vada e diba, David lalona vada e dika ediai; bena idia ese Suria taudia Bete-rehob amo bona Soba amo e boiridia, e vatudia, tuari taudia, ae-raka taudia, gerebu-rua;\f + \fr 10:6 \ft Gerebu-rua = 20,000. Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* bona Maaka pavapavana mai ena orea taudia daha ta, bona Tobo taudia gerebu-ta daha-rua, danu e vatudia. \v 7 David e kamonai, bena ia ese Ioab mai ena tuari oreadia iboudiai ida e siaidia lao. \v 8 Bena Amono taudia e raka lasi, edia tuari ḡaudia e abidia bona e gini hagaeḡae, edia ikoukou raka-vareaina ai. A Suria taudia Soba bona Rehob amo, bona Tobo bona Maaka taudia, na sibodia tano paka ai nonoho. \p \v 9 Ioab na e itaia, inaina na vairai bona muri ai e ginia ahu, bena ia ese Israel edia goada taudia haida e abidia hidi, Suria taudia ituari-henidia e siaidia lao. \v 10 A ena tuari taudia eredia na tadina Abisai e henia. baine biagudia, Amono taudia ituari-henidia baela. \v 11 Ia eto, Suria taudia bema goada herea, vada ba durugu; a Amono taudia na egu ai bema goada herea, lau ese baina vasi durumu. \v 12 Ba goada balaheni; baita haheauka, eda bese dainai, bona eda Dirava ena hanua daidiai; Iehova ese ena lalo-hadai namodia heḡereḡeredia do baine kara. \v 13 Taunabunai, Ioab mai bamona ida ela, Suria taudia e tuari henidia, bena idia na ia vairanai e heau. \v 14 Amono taudia e itaia, Suria taudia na vada e heau, bena idia danu Abisai vairanai e heau, hanua lalonai e heau vareai. Bena Ioab na Amono taudia ituari-henidia amo e lou, Ierusalem e lou henia. \p \v 15 Suna taudia na vada e diba, Israel taudia ese vada e hadareredia, bena idia na e hegogo. \v 16 Bena Hadadesere e hesiai, Suria taudia Eufrate sinavaina unukahana ai e nohova na e boindia; bena idia na ema, Helam ai e kau; Sobaka, Hadadesere ena tuari lohiana, ese e biagudia. \v 17 Haida ese David e hamaoroa, bena ia ese Israel taudia iboudiai e haboudia; idia ese Ioridane sinavaina e hanaia, Helam ela. Bena Suria taudia na David ituari-henina e raka lasi, bena e tuari henia. \v 18 Bena Suria taudia na Israel taudia vairadiai e heau. Suria edia kariota sinahu hitu taudia bona hosi gui taudia gerebu hani\f + \fr 10:18 \ft Gerebu hani = 40,000.\f* David ese e aladia mase; Sobaka danu, edia tuari lohiana, e haberoa, bena unuseni ai e mase. \v 19 Hanua pavapavadia hahidaosi Hadadesere isiaina e lao heniva na lalodia vada e parara Israel taudia ese vada e hadareredia, bena idia na Israel taudia ida e herohemaino, bona isiaidia e lao heni. Taunabunai, una negana amo Suria taudia na Amono taudia idurudia garina e gariva. \c 11 \s1 David bona Bataseba \p \v 1 Komukau ai, hanua pavapavadia na tuari e laomu negana ai, David ese Ioab mai ena hesiai taudia bona Israel taudia iboudiai ida e siaidia lao; bena idia ese Amono taudia e habuadia tari, bona Raba e koua heḡeḡe. A David na Ierusalem ai e noho. \p \v 2 Adorahi ta, David na ena mahuta patana amo e tore isi, hanua pavapavana ena ruma guhina ai e rakava; bena guhi amo hahine ta e diguva ai e itaia. Ia na hane namo, mai hairaina. \v 3 Bena David na e hesiai, hahine henanadaina e karaia. Ta eto, Una na Bataseba Eliama, Uria tau Hiti adavana. \v 4 Taunabunai, David ese gwaukau taudia e siaidia, hahine na e abia; hahine na ia dekena ema, bena raruosi e eno bou. (Una negana ai, ia na hahine gorerena amo do e haheḡoevava). Bena hahine na ena ruma e lou lao. \v 5 Hahine na e rogorogo, bena ia ese hereva e siaia, David e hamaoroa, eto, Lau vada na rogorogomu. \p \v 6 Taunabunai, David ese hereva ta e siaia Ioab enai, eto, Uria, tau Hiti, na a siaia mai. \v 7 Uria na ia dekenai e kau negana ai, David ese Ioab mai ena orea taudia ida na edeheto bona tuan na ede e lao tomamu e nanadailaia. \v 8 Bena David ese Uria e hamaoroa, eto, Emu ruma aola, aemu ba huridia. Bena Uria na hanua pavapavana ena ruma amo e diho, bona hanua pavapavana ese herahia ḡauna ta ia murina amo e siaia. \v 9 A Uria na hanua pavapavana ena ruma iduarana ai e mahuta, ena lohia ena hesiai taudia iboudiai ida; ia na ena ruma korikori sela. \p \v 10 Haida ese David e hamaoroa, eto, Uria na ena ruma sela. Bena David ese Uria e hereva henia, eto, Oi na laolao amo vada oma ani? Dahaka dainai emu ruma sola? \v 11 Bena Uria ese David e haere henia, eto, Maua helaḡana bona Israel bona Iuda taudia na kalaga ai e nohomu; biagugu Ioab mai ena hesiai taudia ida na tano paka ai e taruhamu; matona, lau na egu ruma bainala, baina aniani, baina inuinu, adavagu ida baina eno bou, a? Oi o maurimu bona laumamu e maurimu heḡereḡerena, lau na unu basina kara toma. \v 12 Bena David eto, Hari dina ai iniseni ai ba noho, kerukeru baina kahumu nege. Taunabunai, Uria na Ierusalem ai e nohova, una dina bona daba-rerena. \v 13 Bena David ese e vavea, bena pavapava vairanai e aniani bona vine ranuna e inu, ela bona vada e hakekeroa. Hanua e boi, bena ia na e raka lasi, ena mahuta gabuna ai e hekure, ena Iohia ena hesiai taudia ida; a ena ruma korikori sela. \p \v 14 Daba ai, David ese revareva ta e torea, Ioab ena; bena Uria imana ai e siaia. \v 15 Revareva ai ini e torea toma: Uria na tuari e aukamu gabuna ai bavatoa, bena iena amo ba raka Iou, bae rahua mase totona. \v 16 Bena Ioab na hanua e koua heḡeḡe negana ai, ia ese Uria na gabu ta e henia, ia dibana una na tuari dibaka taudia baema gabuna. \v 17 Bena hanua taudia na e raka lasi, Ioab e tuari henia; bena ena orea lalona amo David ena hesiai taudia haida e moru, bona Uria, tau Hiti, danu e alaia mase. \v 18 Bena Ioab na hereva e siaia, tuan harina idoinai David e hamaorolaia. \v 19 Ia ese gwaukau tauna e hadibadibaia, eto, Tuari harina idoinai hanua pavapavana ba hamaorolaia vaitani, murinai \v 20 hanua pavapavana baine badu reana, baine gwau henimu, baineto “Dahaka dainai tuari o laohaia ela bona hanua badibadinai? Asi dibamui idia ese maḡu amo bae tarakimui a? \v 21 Abimelek Ierubeset na daika ese e alaia mase? Hahine ta ese uit iririlaina nadina ta na magu amo e tahoa dobi ia latanai, bena Tebese ai e mase ani? Dahaka dainai maḡu badibadina ola?” Bena ba hamaoroa, baoto “Emu hesiai tauna Uria, tau Hiti, danu vada e mase”. \p \v 22 Taunabunai hari gwaukau tauna ela, bena e kau negana ai Ioab ese e henia herevadia iboudiai na ia ese David e herevalai henia. \v 23 Hari gwaukau tauna ese David e hamaoroa, eto, Idia ese e hadareremai, tano paka ai e tuari henimai; ma a luludia lou ela bona hanua ikoukouna. \v 24 Una negana ai peva taudia ese maḡu amo emu hesiai taudia e tarakidia, bena hanua pavapavana ena hesiai taudia haida na e mase; emu hesiai tauna Uria, tau Hiti, danu e mase. \v 25 David ese gwaukau tauna e hamaoroa, eto, Ioab na ini ba hamaoroa toma, baoto “Lalomu basine hekwarahi ina sivarai dainai; badina be dare na nega ta, ta baine alaia, ma nega ta, ta ma baine alaia. Una hanua ituan-henina ba goadalaia bena ba hadarerea”. Ia lalona unu ba hagoadaia toma. \p \v 26 Uria adavana e kamonai ia adavana Uria vada e mase, bena ia na adavana taina e tai. \v 27 Taitai dinadia vada e ore murinai, David na e hesiai, hahine e hakaua mai iena ruma ai; bena e adavaia. Bena natuna maruanena ta iena amo e havaraia. A Iehova ese David ena kara na e badulaia. \c 12 \s1 Natan ese David e gwau henia \p \v 1 Iehova ese Natan na David dekena e siaia lao. Ia na dekenai e kau, bena e hereva henia, eto, Hanua ta lalonai tatau rarua e nohova, ta be taga tauna, ma ta ogoḡami tauna. \v 2 Taḡa tauna ena mamoe bona nani seridia na momo herea; \v 3 a ogoḡami tauna ena mauri ḡauna na tamona mo, mamoe natuna hahinena ta, e hoia ḡauna. Ia ese e ubua; ia natuna ida ia badibadinai e bada oho bada oho; ana aniani bahudia e ani, bona ena kebere amo ranu e inu, bona kopana ai e hekure, ia natuna kekenina na heto. \v 4 Nega ta laolao tauna ta ema, una taga tauna dekenai; bena una taḡa tauna na lalona se ura iena mamoe ta eiava nani ta ena seri amo baine abia, baine nadua, laolao tauna ana. A ia be ogoḡami tauna ena mamoe natuna e abia, e nadua, ena vadivadi tauna ana. \p \v 5 Bena David ena badu e ḡaraḡara una tau enai. Ia ese Natan e hamaoroa, eto, Iehova e maurimu hegereḡerena, una kara e karaia tauna na bema mase hari namo. \v 6 Ia ese mamoe natuna davana do baine heni hahani, unu e kara toma dainai; badina be asi ena hebogahisi. \p \v 7 Bena Natan ese David ma e hereva henia, eto, Tauna na oi. Iehova, Israel Diravana, ini e gwau tomamu: Lau ese na horomu, Israel pavapavana, bona Saulo imana amo na hamaurimu. \v 8 Biagumu ena ruma na henimu, bona biagumu adavana na henimu, bavadavadia; bona Israel bona Iuda iduhudia na henimu. Una bema maraḡi, ma bama habadaia harua emu. \v 9 Dahaka dainai Iehova ena hereva vada o dadaraia? Dahaka dainai ia vairanai vada o kara havara? Uria, tau Hiti, na dare amo vada o alaia, ia adavana vada o abia, oi adavamu ai vada o halaoa; bona Amono taudia edia dare amo vada o alaia mase. \v 10 Benaini, dare na emu ruma amo basine heabi oho ela bona hanaihanai; badina be lau vada o dadaraigu, bona Uria tau Hiti adavana vada o abia, oi adavamu ai vada o halaoa. \v 11 Iehova na ini e gwau tomamu; Oi sibomu emu ruma lalona amo dika baina havaraia latamu ai; adavamu na oi vairamu ai baina abidia oho, dekemu tauna baina henia, bena ia na ina dina diarina ai oi adavamu ida bae eno bou. \v 12 Badina be una kara o karaia hehuni; a lau ese ina kara baina karaia hedinarai, Israel taudia iboudiai vairadiai, bona dina ai. \p \v 13 Bena David ese Natan e hamaoroa, eto, Iehova vairanai vada na kara dika. Natan ese David e hamaoroa, eto, Iehova ese emu dika vada e gwau tao, basio mase; \v 14 ḡau tamona, una kara ai Iehova vada o dadaraia vaitani dainai, hari vada e vara merona na do baine mase. \s1 Bataseba natuna \p \v 15 Natan na ena ruma ela. Bena Iehova ese David natuna, Bataseba ena amo e havaraia merona, na e daua toho; bena mero na e gorerea. \v 16 Bena David ese Dirava e noia, natuna dainai. David na e ani vaga danu, bona ruma ai e raka vareai, tano ai e hekure rani. \v 17 Ena ruma tau-badadia na badibadinai e gini, tano amo bae hatorea isi eto; to ia na se ura. Aniani idia ida se aniva danu. \p \v 18 Dina ihahituna ai mero na e mase. Bena David ena hesiai taudia na ena mase herevana ihamaorolaina garina e gariva; badina be idia eto, A itaia, mero maurina ai ta hereva henia, to se kamonai henida; matona, ede baita hamaoroa toma mero na vada e mase? Sibona baine heala dahaka. \v 19 David ese ena hesiai taudia e itadia, e hemaunu heheni, bena lalona e parara, mero na vada e mase. Bena David ese ena hesiai taudia e nanadaidia, eto, Mero na e mase a? Idia eto, Vada e mase. \v 20 Bena David na tano amo e tore isi, e digu, tauna na dehoro amo e dahua, dabua ḡoevadia e doki; bena Iehova ena dubu ai e raka vareai, e toma diho. Una murinai ia na ena ruma ela; bena e hereva negana ai idia ese aniani ia vairanai e atoa, bena e aniani. \v 21 Bena ena hesiai taudia ese e hereva henia, eto, Ede vada o kara toma? Mero maurina ai o ani vaga bona o taitai; a mero na e mase, bena o tore isi, o aniani. \v 22 Ia eto, Mero na dounu mauri negana ai, na ani vaga bona na taitai, badina be lau nato “Daika dibana, Iehova baine bogagu hisi bena mero na baine mauri eiava?” \v 23 A harihari vada e mase; baina ani vaga anina be dahaka? Baina hamauria lou diba a? Lau na ia dekena bainala, a ia na lau dekegu basine lou mai. \p \v 24 Bena David ese adavana Bataseba lalona e hamarumarua; bena dekenai e raka vareai, raruosi na e eno bou. Bena hahine ese mero ta e abia; ladana na e hatoa Solomon. Iehova ese e lalokau henia, \v 25 bona gwaukau ta peroveta tauna Natan uduna amo e siaia. Taunabunai, mero ladana ma e hatoa ledidia,\f + \fr 12:25 \ft “Iedidia” anina be “Iehova ena lalokau”.\f* Iehova dainai. \s1 David ese Raba e hadarerea \p \v 26 Ioab ese Raba, Amono taudia edia hanua ta, e tuari henia, bena hanua pavapavana ena hanua e abia. \v 27 Bena Ioab ese gwaukau taudia na David dekena e siaidia, eto, Raba vada na tuari henia, bona ranu hanuana vada na abia. \v 28 Taunabunai, taunimanima oredia ba haboudia, hanua na ba koua heḡeḡe, bavabia, lau ese hanua baina abia bena ladagu bae nemailaia na garina. \v 29 Taunabunai, David ese orea taudia iboudiai e haboudia, Raba ela, e tuari henia ela bona e abia. \v 30 Bena edia hanua pavapavana ena havava ḡauna na kwarana amo e abia oho: metauna be \it gold talent\it* ta; bona lalonal na mai herahera nadina herea-daena ta. Bena David kwarana ai e atoa kau. Bena kohu momo herea na hanua ai e dadi, e laohai. \v 31 Hanua taudia danu e hakaudia lasi, ḡaukara e henidia, iri bona aun isivadia bona auri iradia amo bae ḡaukara; bona e siaidia danu, raro amo e kara nadidia igabudia ai bae ḡaukara. Amono hanuadia iboudiai na unu e karadia toma. Bena David bona ena orea taudia iboudiai na Ierusalem e lou lao. \c 13 \s1 Tamara sivaraina \p \v 1 David natuna Absalom na mai taihuna ta, ladana na Tamara; ia na hane namo. Nega ta e kau David natuna ta, ladana na Amnon, ese e ura henia. \v 2 Heḡahusi ese lalona e gugubaia, bena e gorerea, taihuna Tamara dainai; badina be ia na hane-ulato rami-hebou, bona Amnon na asi ena dala ta ienai. \v 3 A Amnon na mai turana ta, ladana na Ionadab, David kakana Simea natuna; hari Ionadab na kara hegui-heḡui tauna. \v 4 Ia ese Amnon e hereva henia, eto, Hanua pavapavana natuna e, dahaka dainai daba daba medemu e hore e laomu? Basio hamaorogu a? Amnon ese e haere henia, eto, Tadigu Absalom taihuna Tamara na ura heniamu. \v 5 Ionadab ese e hamaoroa, eto, Emu mahuta patana ai ba hekure, ba gorere koikoi. Bena tamamu ese baine itamu negana ai na ba hamaoroa, baoto “Mani emu kara taihugu Tamara bainema, flaoa baine henigu baina ania, bona aniani taina na vairagu ai baine gabua, baina itaia, bona ia imana amo baina ania”. \v 6 Taunabunai, Amnon na e hekure, e gorere koikoi; bena hanua pavapavana ema e itaia negana ai, Amnon ese hanua pavapavana e noia, eto, Mani emu kara, taihugu Tamara bainema, ataga rua iau vairagu ai baine gabu, bena ia imana amo baina ani. \p \v 7 Bena David ese hereva e siaia Tamara enai; eto, Taihumu Amnon ena ruma aola, ana taina ba ha karaia. \v 8 Bena Tamara na taihuna Amnon ena ruma ela, e hekureva gabuna ai e raka vareai Bena ia ese flaoa e hapariparia, e kuia, Amnon vairanai ataga e kara, bena e gabudia. \v 9 Bena ia vairanai e bubu diho, a ia ese e dadaraidia. Bena Amnon eto, Iboudiai a siaidia lasi. Taunabunai, iboudiai na iena amo e raka lasi. \v 10 Bena Amnon ese Tamara e hamaoroa, eto, Hari aniani ame vareailai daiutu lalonai, bena oi imamu amo baina ania. Bena Tamara ese e kara atagadia na e abi, daiutu ai e vareailai, taihuna Amnon dekenai. \v 11 A ianidia totona ia dekena e laohai negana ai, ia ese e rosia, eto, Taihugu e, aoma, aita eno bou. \v 12 Ia ese e haere henia, eto, Taihugu e, lasi, unu basio karagu toma; badina be kara unuhetomana na Israel ai asie karamu. Ina lebulebu karana basio karaia. \v 13 Egu hemarai ede baina huaia lao? Bona oi na Israel ai lebulebu tauna ai bae halaomu. Una dainai na noimumu, hanua pavapavana ba hereva henia; badina be ia ese emu amo basine rugu. \v 14 A ia na erena se kamonai; bena mai goadana dainai e butua tao, e hadikaia. \p \v 15 Bena Amnon ese ia e ihi-ihiraia bada; una dainai e ihi-ihiraiava heihi-ihiraina ese e ḡahusia gunava heḡahusina e hereaia. Bena Amnon ese e hamaoroa, eto, A tore isi, lao. \v 16 A hahine ese e haere henia, eto, Taihugu e, lasi; hari vada o karagu kererena na maragi, a o lulugumu kererena na bada. A ia ese asine kamonai henia. \v 17 Bena ia ese ena hesiai merona e boina, eto, Ina hahine na vairagu amo avabia oho, bena ia murinai iduara ba koua ahu kunuka-kunuka. \v 18 Hari hahine ena dabua na dabua latana, imana lata ḡauna; badina be nega gunadia ai hanua pavapavana natuna ulatodia rami-hebou na unu e hadabuadia tomava. Taunabunai, ena hesiai merona ese hahine na e doria lasi murimuri ai, bena ia murinai iduara e koua ahu kunuka-kunuka. \v 19 Bena Tamara ese kahu na kwarana tubuana ai e atoa, bona hari ena dabua ima-lata e dokia ḡauna na e darea; bena imana tubuana ai e atoa; bena e raka lao mai tai Iolololona ida. \p \v 20 Bena taihuna Absalom ese e hereva henia, eto, Taihumu Amnon na oiemu ai e raka vareai a? Taihugu e, asio tai, badina be ia na oi taihumu, asio laloa bada. Taunabunai, Tamara na taihuna Absalom ena ruma ai e nohova mai dara-dokona ida. \v 21 King David ese unu kara iboudiai haridia e kamonai, bena e badu dikadika. \v 22 A Absalom ese Amnon se hereva henia, namo eiava dika herevana ta se gwauraia; badina be Absalom ese Amnon e inai henia, taihuna Tamara e hadikaia dainai. \s1 Absalom ese Amnon e alaia mase \p \v 23 Laḡani heboudia rua e lao bubuni. Bena Absalom ena mamoe huidia iutudia taudia na Baal-hasoro ai, Efraim badinai. Bena Absalom ese hanua pavapavana natuna mamaruanedia iboudiai e vavedia. \v 24 Absalom danu hanua pavapavana dekena ela, e hereva henia, eto, Mani a kamonai; emu hesiai tauna na mai ena mamoe huidia iutudia taudia haida; mani emu kara hanua pavapavana mai ena hesiai taudia ida na emu hesiai tauna ida baitala. \v 25 A hanua pavapavana ese Absalom e haere henia, eto, Lasi, natugu e, iboumai ai basiala, baia hahekwarahimu na garina. E noia loulou, to se ura, a ena hahenamo mo e henia. \v 26 Absalom ma eto, Bema oi basiola, mani emu kara kakagu Amnon na ai ida baiala. Hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Dahaka dainai ia na oi ida baola? \v 27 A Absalom e noia louIou, ela bona ia ese Amnon bona hanua pavapavana natuna mamaruanedia iboudiai na e kahudia nege, ia ida ela. \p \v 28 Bena Absalom ese ena hesiai taudia na e haḡanidia, eto, Amnon ba itaia tao, ela bona vine ranuna ese baine hakekeroa; bena bainato “Amnon bavalaia”, bena bavalaia mase. Basio gari; vada na haḡanimui ani? Ba haheauka, ba goada balaheni. \v 29 Taunabunai, Absalom ena hesiai taudia ese Amnon na Absalom ena haheḡani heḡereḡerena e kara henia. Bena hanua pavapavana natuna mamaruanedia iboudiai na e tore isi, ta ta ena doniki ena doniki ai e gui, e heau. \p \v 30 Idia na dounu dala ai, haida ese hari e laohaia David dekenai, eto, Absalom ese hanua pavapavana natuna mamaruanedia iboudiai vada e aladia mase, ta se mauri. \v 31 Bena hanua pavapavana na e tore isi, sibona ena dabua e dare, bona tano ai e goru diho. Ena hesiai taudia una gabu ai gigini iboudiai danu sibodia edia dabua e dare. \v 32 A Ionadab, David tadina Simea natuna, eto, Egu lohia na basine laloa hari eregabe taudia, hanua pavapavana natuna, na iboudiai vada e aladia mase; Amnon sibona vada e mase, Absalom ena haheḡani dainai, badina be lalona unu vada e hadaia toma, hari Amnon ese taihuna Tamara e hadikaia dinana amo ema bona harihari. \v 33 Taunabunai, egu lohia bona egu pavapava kudouna basine hetaha, basineto hanua pavapavana natuna iboudiai vada e mase; lasi, Amnon sibona vada e mase. \p \v 34 A Absalom na e heau. Bena tau eregabe, kito tauna, na e gaga isi, e roha lao, taunimanima hutuma na Horonaimi dalana amo e maiva, ororo gabaena ai. \v 35 Bena Ionadab ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, A itaia, hanua pavapavana natuna na vada ema; emu hesiai tauna e gwauraia heḡereḡerena, unu vada e vara toma. \v 36 Ena hereva e doko ai, hanua pavapavana natuna e kau; bena gadodia e habada, e tai lolololo. Hanua pavapavana danu mai ena hesiai taudia iboudiai na e tai dikadika. \p \v 37 A Absalom na e heau, Talmai Amihud, Gesuru pavapavana, dekena ela. Bena David na natuna taina e taiva, dina iboudiai. \v 38 Taunabunai Absalom na e heau, Gesuru ela, laḡani toi unuseni ai e nohova. \v 39 Bena hanua pavapavana lalona ese Absalom ilao-henina e ura lalo-dikava; e diba Amnon na vada e mase dainai una lalo-hisina amo lalona na vada e hakerua. \c 14 \s1 Ioab ese Absalom e hakaua lou \p \v 1 Ioab Seruia lalona vada e parara, hanua pavapavana ese Absalom e laloa badava. \v 2 Bena Ioab e hesiai, aonega hahinena ta Tekoa amo e boiria, e hamaoroa, eto, Mase tauna taina e taimu hahinena ba tohotohoa, guma dabuadia ba dokilai; taumu na dehoro amo basio dahua, a dina momo mase tauna taula vada e tai hahinena heḡereḡerena ai baola; \v 3 bena hanua pavapavana dekenai ba raka vareai, ini ba hereva henia toma. Bena baine gwaurai herevadia na Ioab ese e henia. \p \v 4 Hari Tekoa hahinena na hanua pavapavana dekenai e kau negana ai, ia na tano ai e goru diho, e toma henia diho, eto, Pavapava e, a kahagu. \v 5 Hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Emu hekwarahi be dahaka? Hahine na e haere, eto, Lau na vabu, adavagu na vada e mase. \v 6 Lau binai emu hesiai hahinena natugu mamaruanedia na rarua. Nega ta idia na tano paka ai e heai; asi tauna ta unuseni ai baine dogodia, bena ta ese ta e alaia mase. \v 7 Harihari egu iduhu taudia iboudiai ese emu hesiai hahinena vada e daḡedaḡe henigumu, e tomu, Tadikakana e alaia tauna a henimai, baia alaia mase, hari tadikakana e alaia tauna ena mauri davana. Unu amo idia ese dihi danu bae ha-orea; unu amo egu gida tamona doini e aramu na bema habodoa, adavagu na ladana eiava garana basiema mia tanobada latanai. \p \v 8 Bena hanua pavapavana ese hahine na e hamaoroa. eto, Emu ruma aola, taravamu do baina atua. \v 9 Tekoa hahinena ese hanua pavapavana ma e hamaoroa, eto, Egu lohia bona egu pavapava, kerere na lau latagu ai bona tamagu ena ruma latanai baine mia; hanua pavapavana bona ena terono na asi kereredia. \v 10 Hanua pavapavana eto, Bema tau ta ese hereva ta baine hamaorolaimu, dekegu ba hakaua mai; ia na nega ta basine daumu toho lou. \v 11 Hahine ma eto, Namona be hanua pavapavana ese Iehova, emu Dirava, do ba hahanea, bena rara davana iabina tauna basine ala-ala lou, bona natugu na basine mase. Hanua pavapavana eto, Iehova e maunmu heḡereḡerena, natumu huina tamona na tano ai basine moru. \p \v 12 Bena hahine eto, Mani emu kara, lau binai emu hesiai hahinena ese egu lohia bona egu pavapava na hereva ta aina hamaorolaimu. Ia eto, A hereva. \v 13 Bena hahine na eto, Dahaka dainai Dirava ena orea taudia na kara idauna amo o kara henidiamu? Badina be ina hereva amo hanua pavapavana ese sibona e hahemaoro henimu; badina be hanua pavapavana ese natuna vada e negea daure bena se hakaua lou mai. \v 14 Ita iboudai baita mase; ita na ranu tano ai e hebubumu na heto, tau ta ese basine haboua lou diba. A vada e murimuria tauna se negea daure vaitanimu to iabi-louna dalana e haeroamu tauna na Dirava ese ena mauri basine abia oho. \v 15 Ina hereva na egu lohia, hanua pavapavana, ihamaorolaina totona vada nama, badina be taunimanima ese vada e hagarigu. Bena emu hesiai hahinena ese lalona e hadaia, eto, Hanua pavapavana baina hereva henia; reana hanua pavapavana ese ena hesiai hahinena ena noinoi heḡereḡerena baine karaia. \v 16 Badina be hanua pavapavana baine kamonai, bena ia ese ena hesiai hahinena baine hamauna, lau bona natugu na Dirava ena orea lalona amo baine habuamai tari eto tauna imana amo. \v 17 Bena emu hesiai hahinena ese lalona e hadaia, eto, Egu lohia bona egu pavapava ena hereva ese lalogu baine hamarumarua; badina be egu lohia bona egu pavapava na Dirava ena aneru na heto, namo bona dika itadia mai dibana. Iehova, emu Dirava, ese baine bamomu. \p \v 18 Bena hanua pavapavana ese hahine na e haere henia, eto, Na noimumu, ḡau ta egu ai basio hunia. Hahine na eto, Egu lohia bona egu pavapava na aine hereva. \v 19 Bena hanua pavapavana eto, Ina kara ai Ioab imana na oi ida a? Hahine na e haere, eto, Mornokani, egu lohia bona egu pavapava o maurimu heḡereḡerena, egu lohia bona egu pavapava emu hereva amo taunimanima ta basine raka sin diba, idiba kahana ai eiava lauri kahana ai. Emu hesiai tauna Ioab ese e haḡanigu; ia ese ini hereva iboudiai na emu hesiai hahinena uduna ai e atoa. \v 20 Kara iha-idaudia totona emu hesiai tauna Ioab na unu e kara toma. A egu lohia na Dirava ena aneru heḡereḡerena, tanobada ḡaudia iboudiai na mai dibana. \p \v 21 Bena hanua pavapavana ese Ioab e hereva henia, eto, A kamonai, na gwau maoromu: aola, eregabe tauna Absalom ba hakaua lou mai. \v 22 Bena Ioab na tano ai e goru diho, hanua pavapavana e toma henia diho, bona e hanamoa. Ioab eto, Egu lohia bona egu pavapava, hari dina ai emu hesiai tauna dibana oi ese vada o lalo namo henigumu, badina be hanua pavapavana ese ena hesiai tauna ena noinoi vada e abia dae. \v 23 Taunabunai, Ioab na e tore isi, Gesuru ela, Absalom e hakaua mai Ierusalem ai. \v 24 Bena hanua pavapavana eto, Ia na sibona ena ruma ai baine noho edea, vairagu basinema. Taunabunai, Absalom na sibona ena ruma ai e noho edea, hanua pavapavana dekenai se raka vareai. \p \v 25 Israel idoinai raho-namo tauna ta asie imodaiava, Absalom heḡereḡerena; aena henuna amo ela bona kwarana tubuana ia na asi bebeka-bebekana. \v 26 Laḡani ta ta dokodia ai ia ese huina e utua, e metauva dainai; bena e utua negadia ai na huina metauna e hahetohoa; metauna na sekele sinahu-rua,\f + \fr 14:26 \ft Sekele sinahu-rua = 6 Ibs sisivana.\f* hanua pavapavana ena metau hahetohona ḡaudia amo. \v 27 Absalom natuna na e vara, mamaruanedia tatoi, hahine tamona. Natuna hahinena ladana e hatoa Tamara; ia na hane namo. \p \v 28 Taunabunai, Absalom na Ierusalem ai e nohova, hanua pavapavana dekenai se raka vareai, ela bona Iaḡani rua vada e ore. \v 29 Bena Absalom ese gwau-kau e siaia, Ioab na hanua pavapavana, dekenai bainela; a Ioab na e gwau edeede. Nega iharuana ia ese gwau-kau e siaia, a Ioab ma e gwau edeede. \v 30 Bena ia ese ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, A itaia, Ioab ena uma na lauegu uma badibadinai; ena bali na unuseni ai; aola, a doua. Taunabunai, Absalom ena hesiai taudia ese uma na e doua. \p \v 31 Bena Ioab e tore isi, Absalom dekena ela, ena ruma ai, e nanadaia, eto, Badina be dahaka emu hesiai taudia ese egu uma vada e doua? \v 32 Bena Absalom ese Ioab e haere henia, eto, Badina be gwau-kau na dekemu ai na siaia, nato “Baoma, hanua pavapavana dekena baina siaimu lao, ba henanadai, baoto: Dahaka dainai Gesuru amo nama? Unuseni ai bama noho ema bona harihari bema namo.” Taunabunai, hanua pavapavana dekenai aina raka vareai na tomu; bena bema mai egu kerere, ia ese baine alagu mase. \p \v 33 Bena Ioab na hanua pavapavana dekena ela, e hamaoroa. Bena hanua pavapavana ese Absalom e boiria. Absalom na hanua pavapavana dekenai e kau, bena tano ai e igo diho, hanua pavapavana vairanai. Bena hanua pavapavana ese Absalom e harahua. \c 15 \s1 Absalom ese Israel taudia lalodia e ani \p \v 1 Una murinai Absalom ese ena kariota ta e abia, bona hosi, bona tatau imahui, ia vairanai bae heau. \v 2 Absalom ena kara be daba ai e tore isi haragava, hanua ikoukouna ilao-henina dalana badinai e giniva. Bena tau ta bema mai, hanua pavapavana vairanai ihahemaoro-henina totona, Absalom ese bema boi henia, bema toma, Oi na edena hanua amo? Bena una tau bema haere, iduhu ta ladana bema hatoa, bema toma “Emu hesiai tauna ena iduhu na unai Israel ai” negana ai na \v 3 Absalom ese bema hereva henia, bema toma, A kamonai, emu hereva na namo bona maoro, a tau ta hanua pavapavana ese se duanaia baine hahemaoro henimu. \v 4 Absalom rna bema toma, Lau na ina tano ai hahemaoro bama karaia bema namo; bena mai edia noinoi eiava mai edia daradara taudia iboudiai na dekegu bema mai, bena bama hahemaoro henidia. \v 5 Ina danu, tau ta ese itomadiho-henina totona bema raka henia kahi, Absalom ese imana bema toi roro, bema rosia, bena bema harahua. \v 6 Israel taudia na hahemaoro totona hanua pavapavana dekena e maiva iboudiai na Absalom ese unu e karadia tomava; unu amo Absalom ese Israel taudia lalodia e aniva. \p \v 7 Laḡani hani e ore, bena Absalom ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Mani emu kara a kahugu nege, Heberon bainala, unuseni ai egu gwauhamata, Iehova na gwau henilaia hamata ḡauna, na anina do baina havaraia. \v 8 Badina be emu hesiai tauna na Gesuru ai, Aram tanona ai, na nohova negana ai na gwau hamata, nato, Iehova na baine hakaugu lou ela bona Ierusalem ai baina kau, lau ese Iehova baina toma henia diho. \v 9 Bena hanua pavapavana ese e haere henia, eto, Mai mainomu ida aola. Bena Absalom e tore isi, Heberon ela. \p \v 10 A Absalom ese gwaukau taudia e siaidia hehuni, Israel iduhudia iboudiai ediai, eto, Kibi reḡena ba kamonai negana ai baoto “Absalom na hanua pavapavana Heberon ai e nohomu”. \v 11 Ierusalem taudia sinahu-rua, Absalom ese e vavedia taudia, na ia ida ela; a idia na mai lalo-goevaḡoevadia ida ela, ḡau ta asi dibadia. \v 12 Absalom ese hahelaḡa karadia e karava lalonai ia ese hereva e siaia, David iduruna tauna ta ladana Ahitofel, tau Gilo, enai, ena hanua Gilo amo bainema eto. Lalo-hadai dikana e henegalaia bada; bona Absalom enai e taova taudia na e hutuma e laova. \s1 David na e heau \p \v 13 Bena gwaukau tauna ta ese David dekenai e kau, eto, Israel taudia na Absalom e lalokau heniamu. \v 14 Bena David ese ena hesiai taudia iboudiai ia ida Ierusalem ai e nohova na e hamaorodia, eto, O tore tore isi, aita heau; eiava Absalom imana amo basita roho mauri diba. Aitala haraḡa, ia baine lasida tao bona baine hadikada bona hanua na dare matana amo baine habuaia tari na garina. \v 15 Bena hanua pavapavana ena hesiai taudia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, A itaia, emu hesiai taudia vada heheḡaeḡae; emai lohia bona emai pavapava emu lalo-hadai heḡereḡerena baia kara. \p \v 16 Taunabunai, hanua pavapavana e raka lasi, mai ena ruma taudia iboudiai ida. A hanua pavapavana ese vada e adavadia hahinedia gwauta e rakatanidia, ruma inarina totona. \v 17 Bena hanua pavapavana na e raka lasi, bona ena orea taudia iboudiai na ia murinai e raka; bena hanua dokona rumana badinai e gini. \v 18 Bena ena hesiai taudia iboudiai ese e rakaia hanai; bona Kerete taudia iboudiai bona Pelete taudia iboudiai, bona Gata taudia sinahu-tauratoiosi, Gata amo vada e ḡavaia taudia, na hanua pavapavana vairana amo e raka lao. \p \v 19 Bena hanua pavapavana ese Itai, tau Gata, e hereva henia, eto, Dahaka dainai oi danu ai ida ta laomu? A lou lao, hanua pavapavana ida ba noho; badina be oi na idau tauna bona noho-hedoa tauna. \v 20 Varani mo oma, ma han baina hakaumu loaloa a? Lau na ede bainala na asi dibagu. A lou, tadikakamu danu ba hakaudia; bena Iehova ese ena hebogahisi bona ena heabidadama na baine hahedinarai henimu. \v 21 A Itai ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Iehova e maurimu bona oi, egu lohia bona egu pavapava, o maurimu heḡereḡerena, egu lohia bona egu pavapava ba noho gabuna ai lau, emu hesiai tauna, danu baina noho henia, mase ai eiava maun ai. \v 22 Bena David ese Itai e hamaoroa, eto, Mato, vada a raka lao. Taunabunai Itai, tau Gata, e raka ela, mai ena orea taudia iboudiai ida, bona natudia maraḡidia danu. \v 23 Unu taunimanima iboudiai e raka hanaiva negana ai, hanua hanua taudia ibouboudiai na e tai lolova. Hanua pavapavana ese sinavai maragina ladana Kidron e hanaia, bena taunimanima iboudiai na tano ḡaḡaena dalana amo e raka ela. \p \v 24 Abiatara na ema, bona Sadok danu, Levi taudia iboudiai ida, Dirava ena taravatu mauana e huaia; bena idia ese Dirava ena maua helaḡana e atoa diho, ela bona taunimanima iboudiai na hanua badana amo vada e raka lasi. \v 25 Bena hanua pavapavana ese Sadok e hamaoroa, eto, Dirava ena maua helaḡana na ba huaia lou lao hanua lalonai. Iehova ese bema lalo namo henigu, ia ese baine hakaugu lou, bena ma baina itaia, bona iena noho gabuna ma baina itaia; \v 26 a ia bema toma “Lau na asina lalo namo henimumu”, vadaeni, lau binai, ena ura heḡereḡerena ai baine kara henigu. \v 27 Hanua pavapavana ese hahelaḡa tauna Sadok ma e hamaoroa, eto, O itaiamu? Mai mainomu ida hanua a lou henia, oi bona Abiatara, bona natumui raruosi, oi natumu Ahimasa bona Abiatara natuna Ionatan. \v 28 A itaia, tano ḡaḡaena ai, turu-hanai gabuna ai, baina henari, ela bona hereva ta umui emui amo egu ai baine kau. \v 29 Taunabunai, Sadok bona Abiatara ese Dirava ena maua helaḡana e huaia lou lao Ierusalem ai; idia na unuseni ai e nohova. \p \v 30 Bena David na Olive ororona amo e dara dae, mai taina ida. Aena asi tamakadia ela, bona kwarana danu e koua; bena ia ida ela taudia iboudiai ese kwaradia e koudia, bona e dara dae mai taidia ida. \v 31 Bena haida ese David e hamaoroa, eto, Absalom ida e henega boumu taudia ta na Ahitofel. Bena David eto, Iehova e, na noimumu, Ahitofel ena hahealo na kavakava ai ba halaoa. \p \v 32 David na ororo dorina ai e kau, Dirava e toma henia dihova gabuna ai, unuseni ai Husai, tau Araki, na ia ihedavari-henina ema; ena dabua vada e hedare, bona kwarana na mai tanona. \v 33 David ese e hereva henia, eto, Bema oi na lau ida baitala negana ai oi ese ba hametaugu. \v 34 A hanua ba lou lao, Absalom ba hereva henia, baoto “Hanua pavapavana e, lau na emu hesiai tauna ai bainala; nega gunadia ai tamamu isiaina na Iao heniva heḡereḡerena, harihari oi isiaimu baina lao heni”. Unu amo oi ese Ahitofel ena lalo-hadai ba utu, lau daigu ai. \v 35 Hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara na unuseni ai, oi ida, ani? Taunabunai, dahaka dahaka ba kamonai hanua pavapavana ena ruma ai, unu na hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara ba hadibalaidia. \v 36 Ina danu, idia natudia raruosi, Ahimasa Sadok bona Ionatan Abiatara, na unuseni ai; ba kamonai herevadia iboudiai na idia edia amo lau dekegu ba siaidia. \v 37 Taunabunai David turana Husai na hanua lalonai e raka vareai, Absalom na Ierusalem ai e dae kau negana ai. \c 16 \p \v 1 David ese ororo dorina taina e rakaia hanai, bena ia na Siba, Mefiboset ena hesiai tauna, ida e hedavari. Hari Siba ese doniki rua e hakaudia, edia maduna na flaoa igabu sinahu-rua, vine huahuadia kaukaudia tako sinahu-ta, au huahuadia idau-idau sinahu-ta, bona vine ranuna kopi ta. \v 2 Bena hanua pavapavana ese Siba e nanadaia, eto, Dahaka dainai ini ḡau vada o mailai. Siba e haere, eto, Doniki na hanua pavapavana ena ruma taudia edia gui ḡaudia; flaoa bona au huahuadia na eregabe taudia adia; vine ranuna na tano gaḡaena ai bae manori taudia ese bae inua. \v 3 Hanua pavapavana eto, Biagumu natuna be edeseni ai? Siba ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Ia na Ierusalem ai e nohomu; badina be ia na eto “Hari dina ai Israel taudia ese tamagu ena basileia na ma bae henigu lou”. \v 4 Bena hanua pavapavana ese Siba e hamaoroa, eto, A kamonai, Mefiboset ena ḡau iboudiai harihari na oiemu. Siba eto, Lau na na toma henimu dihomu. Egu lohia bona egu pavapava, ba lalo namo henigu hanaihanai. \p \v 5 King David na Bahurimi ai e kau, bena Saulo varavarana ta unuseni ai, ladana Simei Gera, na e raka lasi; rakana ai ia na e heuduguirai havara havara. \v 6 Bena ia ese David na nadi amo e hodoa, bona King David ena hesiai taudia iboudiai danu e hododia. Hanua taudia iboudiai bona tuari taudia iboudiai na David idibana kahana ai bona laurina kahana ai e gini. \v 7 Bena Simei e uduguirai henia, eto, Rara ihahebubuna taumu, asi emu kara namona ta taumu, a raka oho, a raka oho. \v 8 Iehova ese Saulo, dagina o abia tauna, mai ena iduhu taudia ida raradia davadia idoinai na oiemu amo vada e abia; bona Iehova ese basileia na natumu Absalom imana ai vada e atoa. A itaia, emu dika na vada latamu ai vada e kau; badina be oi na rara ihahebubuna tauna. \p \v 9 Bena Abisai Seruia ese hanua pavapavana e hereva henia, eto, Dahaka dainai ina sisia masena ese egu lohia bona egu pavapava e uduguiraimumu? Mani ainala, kwarana baina utua oho. \v 10 A hanua pavapavana eto, Seruia natuna e, lau oiemu ai be dahaka? Bema ia na e heuduguiraimu badina be Iehova ese vada e haḡania, eto “David ba uduguiraia”, bena daika baineto “Dahaka dainai unu o kara tomamu?” \p \v 11 Bena David ese Abisai bona ena hesiai taudia iboudiai e hamaorodia, eto, A itaia, natugu korikori ese lauegu mauri baine abia oho e tomamu; o, ina Beniamina iduhuna tauna ese egu mauri iabi-ohona basine ura badabada a? Aine noho, baine heuduguirai; badina be Iehova ese vada e haḡania. \v 12 A reana Iehova ese egu hisihisi baine itaia, bena hari dina ai Iehova ese dava namona ta baine henigu, ina heuduguirai davana. \p \v 13 Taunabunai David mai ena orea taudia ida na dala amo e raka, a Simei na ororo gabaena ai e raka, ia hegaga-hehenina ai, bena rakana ai e heuduguirai, bona nadi amo e hodoa, bona ḡahu e tahoa. \v 14 Bena hanua pavapavana mai bamona iboudiai ida na Ioridane sinavaina ai e kau, taudia na boboera. Unuseni ai laḡana e ania. \s1 Absalom na Ierusalem ai \p \v 15 Absalom bona Israel taudia iboudiai na Ierusalem ai e kau, Ahitofel danu ia ida. \v 16 Bena Husai, tau Araki, David turana, na Absalom dekena ela. Bena Husai ese Absalom e hamaoroa, eto, Hanua pavapavana ena mauri baine daudau! Hanua pavapavana ena mauri baine daudau! \v 17 Bena Absalom ese Husai e hamaoroa, eto, Turamu enai emu heabidadama binai a? Dahaka dainai turamu ida asiola? \v 18 Husai ese Absalom e haere henia, eto, Lasi badina be Iehova bona ini taunimanima bona Israel taudia iboudiai ese vada e abia hidi tauna na lau ese danu baina abia dae, bona ia dekenai baina noho. \v 19 Bona ina danu, daika isiaina baina lao heni? Ia natuna, ani? Tamamu isiaina na lao heniva heḡereḡerena, oi isiaimu danu baina lao heni. \p \v 20 Bena Absalom ese Ahitofel e hamaoroa, eto, Emu lalo-hadai a gvvaurai, ede baita kara toma? \v 21 Ahitofel ese Absalom e haere henia, eto, Tamamu e adavadia hahinedia, ruma inarina totona e rakatanidia, na dekediai ba raka vareai; bena Israel taudia iboudiai bae kamonai, oi ese tamamu lalona vada o hadikaia emu ai, bena emu ai e taomu taudia iboudiai na imadia bae ha-aukadia. \v 22 Taunabunai, idia ese kalaga auta na ruma guhina latanai e haginia, Absalom ena; bena Absalom na tamana ese e adavadia hahinedia dekediai e raka vareai, Israel taudia iboudiai vairadiai. \v 23 Unu dinadia ai Ahitofel ena lalo-hadai e gwaurai na e kara Dirava ena hereva na heto. David bona Absalom ese Ahitofel ena lalo-hadai iboudiai na unu e abidia dae tomava. \c 17 \s1 Absalom ese Ahitofel ena lalo-hadai e dadaraia \p \v 1 Ahitofel ese Absalom e hamaoroa, eto, Mani emu kara tatau gerebu-ta daha-rua\f + \fr 17:1 \ft Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* aina abidia hidi, bena baina tore isi, hari hanuaboi ai David baina ḡavaia. \v 2 Bena tauna dounu e boeramu bona lalona dounu e metaumu ai baina lasia tao, bona baina hagaria; bena e bamoamu taudia iboudiai na bae heau. Hanua pavapavana mo sibona baina rahua mase; \v 3 a ena orea taudia iboudiai na dekemu baina hakaudia mai, headava matamata hahinena ese adavana enai e raka vareaimu na heto. Tau tamona ena mauri iabi-ohona dalana o tahuamu; bena taunimanima iboudiai na bae maino. \v 4 Una lalo-hadai na Absalom bona Israel tau-badadia iboudiai ese e moalelaia. \p \v 5 Bena Absalom eto, Husai tau Araki danu a boina, iena hereva baita kamonai. \v 6 Bena Husai na Absalom dekenai e kau negana ai, Absalom ese e nanadaia, eto, Ahitofel na unu ini e gwau tomamu; iena lalo-hadai heḡereḡerena baita karaia eiava? Bema lasi, oi na ba hereva. \v 7 Bena Husai ese Absalom e hamaoroa, eto, Ina nega ai Ahitofel ese vada e henimui lalo-hadaina na dia namo. \v 8 Husai ma eto, Oi dibamu, tamamu bona ena orea taudia na goada-herea taudia, bona e badu dikadikamu, bea hahinena tano paka ai haida ese natuna vada e dadidia oho na heto. Ina danu, tamamu na tuari mai dibana tauna; ia na ena orea taudia ida basine noho rani. \v 9 A laloa, ina harihan ia na guri ta ai eiava gabu ta ai vada e komumu. Bena tuari baine hematama negana ai haida bema keto, bae kamonai taudia na baeto Absalom murinai e rakamu taudia vada e mase oremu. \v 10 Bena goada-herea tauna, lalona na leona lalona na heto tauna, na gari ese baine butua tao; badina be Israel taudia iboudiai na dibadia tamamu na goada-herea tauna, bona ia e bamoamu taudia danu goada-herea taudia. \v 11 A lauegu lalo-hadai be Israel taudia iboudiai na oi dekemu bae hebou, Dan amo ela bona Bere-sieba; bae hutuma kone mirina na heto. Bena oi danu tuari baola. \v 12 Taunabunai ita ese ia e nohomu gabuna ai baita lasia tao, bona latanai baita diho hunu tano latanai e dihomu na heto; bena ia bona e bamoamu taudia iboudiai na tau ta basine mauri. \v 13 A bema hanua ta ai baine raka vareai, Israel taudia iboudiai na kwanau bae laohai, una hanua na baita veria dobi, ela bona koura lalonai, ela bona ia nadina momoruna ta basine mia. \p \v 14 Bena Absalom bona Israel taudia iboudiai eto, Husai tau Araki ena lalo-hadai ese Ahitofel ena lalo-hadai na e hereaiamu. Badina be Iehova ese dalana vada e lailaia Ahitofel ena lalo-hadai namona baine hadarerea, Iehova ese Absalom baine hadikaia helaoreana. \p \v 15 Bena Husai ese hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara e hamaorodia, eto, Ahitofel ena lalo-hadai Absalom bona Israel tau-badadia e henidia na unu ini e hamaorodia toma, a Iauegu lalo-hadai na henidia na unu ini na hamaorodia toma. \v 16 Taunabunai, hereva ba siaia haraḡa, David ba hamaoroa, baoto “Hari ina hanuaboi tano ḡaḡaena ena turu-hanai gabudia badibadidiai basio noho, a ba hanai vaitani, hanua pavapavana bona e bamoarnu taudia iboudiai bae hadonodia ore na garina”. \p \v 17 Una negana ai Ionatan bona Ahimasa na En-rogele ai e nariva; hesiai kekenina ta vaevae e laova, hereva e henidiava, bena idia ese King David e hamaoroa laova; badina be idia na hanua badana ai raka-vareaidia ai bae itadia na garina. \v 18 A mero ta ese e itadia, bena ia ese Absalom e hamaoroa; taunabunai raruosi na e raka oho haraḡa, Bahurimi ela, tau ta ena ruma ai e kau. Una tau na mai ena ranu gurina ta, ena maḡu lalonai; bena raruosi na ranu gurina ai e diho. \v 19 Bena ruma hahinena na ranu gurina e koua ahu, bena latanai uit nadinadidia e ḡiḡi eva-eva. Una kara na tau ta asi dibana. \v 20 Bena Absalom ena hesiai taudia na una ruma ai e dae kau; bena idia ese hahine na e nanadaia, eto, Ahimasa bona Ionatan na edeseni ai? Han hahine ese e haere henidia, eto, Sinavai maragina amo e turu hanai. Bena e tahudia, to asie davaridia; bena Ierusalem e lou lao. \p \v 21 Vada e raka oho murinai, idia raruosi na ranu gurina amo e dae; bena ela, King David e hamaoroa. Idia ese David e hamaoroa, eto, A tore isi, sinavai ba hanaia haraḡa; badina be Ahitofel ese oi ihadikamu dalana na unu ini e gwau tomamu. \v 22 Bena David bona e bamoava taudia iboudiai na e tore isi, Ioridane sinavaina e hanaia. Daba ai, iboudiai vada e hanai, ta se noho. \p \v 23 Ahitofel vada e diba iena lalo-hadai na asie abia dae, bena ena doniki e abia, ena hanua korikori e lou lao. Ena kohu iboudiai e atodia namonamo bena sibona e hemata. E mase; bena tamana ena gara ai e guria. \s1 David na Mahanaim ai \p \v 24 David na Mahanaim ai e kau. Bena Absalom ese Ioridane sinavaina e hanaia, Israel taudia iboudiai ida. \v 25 Absalom ese Amasa vada e gwauraia, tuari oreana baine biagua, Ioab gabuna ai. Hari Amasa na Ismael tauna ta, ladana Itira, natuna; adavana na Abigail Nahasa, Ioab sinana Seruia tadina. \v 26 Israel taudia bona Absalom na Gilead tanona ai e taruha. \p \v 27 David na Mahanaim ai e kau negana ai, Sobi Nahasa, tau Amono, na Raba amo, bona Makiri Amiele na Lo-debara amo, bona Barasilai, tau Gilead, na Rogelim amo, \v 28 mahuta ḡaudia bona nau bona uro e mailaidia; bona uit, bali, flaoa, uit kakorodia, bini, \it lentils\it*, \v 29 bada ranuna, \it butter\it*, mamoe, bona \it cheese\it*, boromakau ratana amo e karaia ḡauna, danu. E mailaidia David ana bona ia e bamoava taudia adia; badina be idia na eto, Ini taunimanima na tano ḡaḡaena ai e hitolodiamu, taudia e boeramu, bona e ranu masemu danu. \c 18 \s1 Tuari \p \v 1 Bena David ese e bamoava taudia na e haboudia, biagudia e gwauraidia, daha ta ta biagudia bona sinahu ta ta biagudia e haginidia. \v 2 David ese tuari oreana e haria, kaha toi, bena e siaidia lao; kaha ta be Ioab ese e biagua, ma kaha ta Abisai Seruia, Ioab tadina, ese e biagua, ma kaha ihatoina Itai, tau Giti, ese e biagua. Bena hanua pavapavana ese tuari taudia e hamaorodia, eto, Lau danu umui ida baitala. \v 3 A tuari taudia eto, Oi na basiola; badina be ai baiama heau, idia na basiema lalomai. Ena be emai orea kahana bema mase, a basiema lalomai. A oi idaimu na ai gerebu ta heḡereḡerena; taunabunai namona be ikahamai na hanua amo ba siaidia. \v 4 Bena hanua pavapavana ese e haere henidia, eto, Edena dala umui ese o laloamu dala namona, una na baina karaia. Taunabunai, hanua pavapavana na ikoukou badibadinai e gini; bena tuari oreana idoinai e raka lasi, sinahu ta ta amo, bona daha ta ta amo. \v 5 Bena hanua pavapavana ese Ioab bona Abisai bona Itai e haḡanidia, eto, Lau daigu ai han eregabe tauna Absalom ba bogaia hisi. Taunimanima iboudiai ese hanua pavapavana ena hereva e kamonai, ia ese tuari biagudia iboudiai na han Absalom herevana e haganilaidia negana ai. \p \v 6 Taunabunai, tuari oreana idoinai ela, Israel taudia e tuari henidia; bena Efraim udana ai e tuari heheni. \v 7 Unuseni ai David ena hesiai taudia ese Israel taudia e hadareredia; una dina ai ala-ala na bada herea, taunimanima gerebu-rua\f + \fr 18:7 \ft Gerebu-rua = 20,000.\f* e mase. \v 8 Tuari na una tano idoinai e da'ania guḡuru; hutuma na uda ahu ese e hamasedia, gadoina mo dare ai e mase. \s1 Absalom e mase \p \v 9 Bena Absalom na David ena hesiai taudia ida e hedavari taku. Absalom na ena doniki ai e gui; bena doniki na oak auna badana ta rigina momo henudiai e heau vareai. Bena kwarana na oak rigina ai e headai; bena e hetau veriveri. A doniki na ia henuna amo e heau oho. \p \v 10 Tau ta ese e itaia, bena ia ese Ioab e hamaoroa, eto, A kamonai, Absalom na itaia, oak auna ta ai e hetau dae. \v 11 Ioab ese hari e hamaoroa tauna na e gwau henia, eto, Be, o itaia a? Matona, so lapaia dobi tano ai? Silver monidia gwauta bona gaba ḡauna ta bama henimu mai moalegu ida. \v 12 A una tau ese Ioab e haere henia, eto, Ena be \it silver\it* monidia daha ta imagu ai bama mamidia, to imagu na hanua pavapavana natuna ihadikana totona basinama toia roro. Badina be ai a kamonai hanua pavapavana ese oi bona Abisai bona Itai e haḡanimui, eto, Lau daigu ai eregabe tauna Absalom ba hamauria. \v 13 Ina danu, ena mauri bama hadikaia, (ḡau ta hanua pavapavana ena amo basine hehuni diba), oi na boma gini tabe. \v 14 Ioab eto, Lau na nega basina ha-orea dekemu ai. Bena ia ese io autoi imana ai e abidia, Absalom kudouna e gwadaia, oak auna ai dounu e mauriva negana ai. \v 15 Bena eregabe taudia gwauta, Ioab ena kesi ihuana taudia, ese Absalom e ginia ahu, e rahua mase, e alaia. \p \v 16 Bena Ioab ese kibi e hiriria; bena tuari taudia iboudiai na Israel taudia ihahavadia amo e lou; badina be Ioab ese e gwaudia tao. \v 17 Bena idia ese Absalom e abia, guri badana ta lalonai e tahoa dobi, uda ai; bena nadi momo-herea e senudia, ia latanai. Bena Israel taudia iboudiai e heau, ta ta ena ruma ena ruma ela. \p \v 18 Absalom ena mauri ai pupu ta e abia, Pavapava Kourana ai e haginia, ia sibona ena; badina be ia eto “Lau na asi natugu, ladagu ihahedinaraina”. Hari pupu na ia sibona ladana e henemailaia; ladana na doini e hatoamu “Absalom pupuna” ema bona hari dina. \p \v 19 Bena Ahimasa Sadok eto, Mani aina heau, harina na hanua pavapavana dekena baina laohaia, ia na Iehova ese ia inaina edia siahu amo vada e hamauria. \v 20 Bena Ioab ese e hamaoroa, eto, Hari dina ai harina basio laohaia; dina ta harina ba laohaia, a hari dina ai hari ta basio laohaia, badina be hanua pavapavana natuna vada e mase. \v 21 Bena Ioab ese Kusu tauna e haduaia, eto, Aola, o ita ḡaudia na hanua pavapavana ba hamaorolaia. Kusu tauna na Ioab vairanai e igo diho, bena e heau. \v 22 Bena Ahimasa Sadok ese Ioab ma e hamaoroa, eto, Dahaka baine vara na herevana; mani emu kara lau danu Kusu tauna murina amo baina heau. Ioab eto, Natugu e, dahaka dainai ba heau; ina hari ilaohaina na asi davana. \v 23 Ahimasa eto, Dahaka baine vara na herevana; baina heau. Taunabunai Ioab ese e hamaoroa, elo, A heau. Bena Ahimasa na taora dalana amo e heau, Kusu tauna e heautania. \p \v 24 David na ikoukou ruaosi padadiai e helaiva; bena hegima tauna na maḡu amo e dae ela bona ikoukou guhina ai e gini. Bena e roha lao, tau ta e itaia, sihona e heauva. \v 25 Bena hegima tauna e boi dobi, hanua pavapavana e hamaoroa. Hanua pavapavana e haere, eto, Bema ia na sibona, unu na hari ia e mailaiamu. E heau mai haraḡa, una gabu e kahi henia. \v 26 Bena hegima tauna na tau ma ta e itaia, e heauva; bena hegima tauna na ikoukou e boi lao, eto, A itaia, ta ma sibona e heau e maimu. Hanua pavapavana eto, Ia danu hari ta e mailaiamu. \v 27 Hegima tauna ma eto, Mata ai e heaumu tauna ena heau ita-itana na Ahimasa Sadok ena heau hegereḡerena. Hanua pavapavana eto, Ia na tau namona, hari namona e mailaiamu. \p \v 28 Bena Ahimasa ese hanua pavapavana e boi henia, eto, Namo herea. Bena ia na tano ai e goru diho, hanua pavapavana vairanai, eto, Iehova, emu Dirava, aita imodaia; ia ese egu lohia bona egu pavapava e tuari heniava taudia na vada e hadareredia. \v 29 Bena hanua pavapavana eto, Hari eregabe tauna Absalombe namo a? Ahimasa e haere, eto, Ioab ese emu hesiai tauna e siaigu negana ai, heloḡo-heloḡo bada-hereana ta na itaia, a asina diba dahaka heloḡo-heloḡona. \v 30 Hanua pavapavana eto, A raka siri, iniseni ai ba gini. Bena ia na e raka siri, e gini. \p \v 31 Bena Kusu tauna e kau. Kusu tauna eto, Hari namona, egu lohia bona egu pavapava emu. Badina be hari dina ai Iehova ese e tuari henimuva taudia iboudiai edia siahu amo vada e harohomu mauri. \v 32 Hanua pavapavana ese Kusu tauna e nanadaia, eto, Hari eregabe tauna Absalom be namo a? Kusu tauna e haere, eto, Egu lohia bona egu pavapava inaina bona ihadikamu totona e tuari henimumu taudia iboudiai na una eregabe tauna ida bae heḡereḡere baine namo. \v 33 Bena hanua pavapavana na darana e doko; ikoukou daena daiutuna ai e dae kau, e tai. Bona daekauna ai danu e tai, eto, Natugu Absalom o, natugu o, natugu Absalom o! Oi gabumu ai bama mase, Absalom o; natugu o, natugu o! \c 19 \s1 David na Absalom laina e taiva \p \v 1 Haida ese Ioab e hamaoroa, eto, Hanua pavapavana na e taitaimu, Absalom taina e taimu. \v 2 Taunabunai, una dina ai kwalimu na taitai ai e hahelao, taunimanima iboudiai ediai; badina be una dina ai idia e kamonai “Hanua pavapavana na natuna dainai lalona e hisihisimu”. \v 3 Bena una dina ai taunimanima na asi rakirakidia hanua lalonai e didi vareai helada, tuari amo e heau bena mai hemaraidia ida asi rakirakidia edia hanua ai e raka vareai helada taudia na heheto. \v 4 Hanua pavapavana na vairana e govaia ahu, bena e tai lolololo, eto, Natugu Absalom o, Absalom o, natugu o, natugu o! \p \v 5 Bena Ioab na ruma ai e dae kau, hanua pavapavana dekenai, bena eto, Hari dina ai emu hesiai taudia iboudiai vairadia na hemarai amo vada o ḡovadia. Hari dina ai, idia ese emu mauri vada e rauaia, bona natumu mamaruanedia bona natumu hahinedia bona adavamu bona unu vada o adavadia hahinedia iboudiai danu vada e hamauridia, \v 6 a oi ese e inai henimumu taudia be o ura henidiamu, bona e ura henimumu taudia be o inai henidiamu. Hari dina ai vada o hahedinaraia, tuari biagudia bona hesiai taudia na so lalodiamu; badina be hari dina ai lalogu vada eme parara, Absalom na hari dina ai bema mauri bona ai iboumai ai baiama mase, bena oi na boma moale. \v 7 Be, a tore isi, a raka lasi, emu hesiai taudia na hereva namodia ba henidia; badina be Iehova ladana ai na gwaumu, basio raka lasi negana ai, hari hanuaboi tau ta oi dekemu ai basine noho; bena emu ai baine kau dikana ese hahedika gunadia, tauhaumu negana ema bona hanhari, iboudiai na baine hereadia. \v 8 Bena hanua pavapavana na e tore isi, ikoukou ai e helai diho. Bena haida ese taunimanima iboudiai e hamaorodia, eto, A itaia, hanua pavapavana na ikoukou ai e helaimu. Bena taunimanima iboudiai na hanua pavapavana vairanai e hebou. \p Una negana ai Israel taudia iboudiai na vada e heau karoho, ta ta ena ruma ena ruma vada ela. \v 9 Bona taunimanima iboudiai, Israel iduhudia iboudiai lalodiai, na e hedoria masemaseva, eto, Hanua pavapavana ese inaida imadia amo e hamauridava bona Filistia taudia imadia amo e harohoda mauriva, a harihari ia na Absalom ena amo eda tano vada e heautania. \v 10 To Absalom, eda pavapava ai ta horoa tauna, na tuan ai vada e mase. Matona, hanua pavapavana ihakau-louna asio herevalaiamu badina be dahaka? \s1 King David na Ierusalem e lou lao \p \v 11 Bena King David ese gwaukau ta e siaia, hahelaḡa taudia Sadok bona Abiatara dekediai, eto, Iuda tau-badadia ba hamaorodia, baoto, Badina be dahaka hanua pavapavana ihakau-louna ena ruma ai na o halahemu a Israel taudia iboudiai edia hereva na hanua pavapavana enai vada e kaui \v 12 Umui na varavaragu, lau turiagu bona lau hidiogu; matona, dahaka dainai hanua pavapavana ihakau-louna ai umui na vada o halahemu? \v 13 Amasa danu ba hamaoroa, baoto, Oi na lau turiagu bona lau hidiogu ani? Ina murinai oi na egu tuari oreana basioma biagua, Ioab gabuna ai, Dirava ese davagu metauna bema henigu, ma bema hametaua. \v 14 Bena ia ese Iuda taudia iboudiai lalodia e ani, bona e hatamonadia; taunabunai idia ese hereva e siaia, hanua pavapavana enai, eto, A lou, oi bona emu hesiai taudia iboudiai danu. \v 15 Taunabunai, hanua pavapavana na e lou, Ioridane sinavaina ela; bona Iuda taudia na Gilgal ela, hanua pavapavana ida bae hedavari bona Ioridane sinavaina amo bae hakaua hanai totona. \p \v 16 Bena Simei Gera, tau Beniamina, na Bahurimi amo e diho haraḡa-haraḡa Iuda taudia ida David ihedavari-henina ela; \v 17 bona Beniamina taudia danu daha ta ia ida ela. Bena Siba, Saulo ena iduhu taudia edia hesiai tauna, mai natuna mamaruanedia gwauta-ima bona ena hesiai taudia ruahui, e rou hekei guna lao Ioridane sinavaina ai, hanua pavapavana do se kau ai, \v 18 bena e turu hanai, hanua pavapavana ena orea taudia bae hakaudia hanai bona hanua pavapavana isiaina baine lao heni totona. Bena hanua pavapavana ese Ioridane sinavaina baine hanaia eto negana ai, Simei Gera na hanua pavapavana vairanai e igo diho, \v 19 e hereva henia, eto, Egu lohia e, basioto lau na kerere, bona emu hesiai tauna egu kerere, egu lohia bona egu pavapava na Ierusalem o rakatania dinana ai na havaraia, na basio laloa une; hanua pavapavana ese basioma laloa tao. \v 20 Badina be lau emu hesiai tauna dibagu vada na kara dika; a itaia, hari dina ai vada nama, Iosef iduhuna taudia iboudiai vada na gunalaidia, egu lohia bona egu pavapava ihedavari-henimu. \v 21 Bena Abisai Seruia e haere, eto, Hari Simei bae alaia mase, ani? Badina be Iehova ese vada e horoa tauna na ia ese e uduguiraia. \v 22 A David eto, Seruia natuna e, dahaka ta kara dainai umui ese hari dina ai ba inai henigu? Hari dina ai tau ta bae hamasea Israel ai a? O tomu asi dibagu a, hari dina ai lau na Israel pavapavana? \v 23 Bena hanua pavapavana ese Simei e hamaoroa, eto, Oi na basio mase. Bena hanua pavapavana ese e gwau henia hamata. \p \v 24 Bena Mefiboset, Saulo dihina, na hanua pavapavana ihedavan-henina ema. Aena se haḡoevadiava, aukina huina se utuava, bona ena dabua se huridiava, hanua pavapavana e raka oho dinana amo ema bona mai namona ida e lou mai. \v 25 Ia na Ierusalem amo e raka lasi, hanua pavapavana ida e hedavari; bena hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Mefiboset e, dahaka damal lau ida asitala. \v 26 Ia e haere, eto, Pavapava e, egu lohia, egu hesiai tauna ese e koigu; badina be emu hesiai tauna ese na hamaoroa, nato, Doniki ta ba heḡaeḡaelaia, baina gui kau, hanua pavapavana ida bainala. Badina be emu hesiai tauna aegu eme hedairike. \v 27 Ia ese emu hesiai tauna vada e habadelaigu koikoi, egu lohia bona egu pavapava vairamu ai. A egu lohia bona egu pavapava na Dirava ena aneru na heto; taunabunai, emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba kara henigu. \v 28 Badina be tamagu ena iduhu taudia iboudiai na egu lohia bona egu pavapava vairamu ai e revadia mase; a oi ese emu hesiai tauna na emu pata ai e anianimu taudia bogaragidiai o atogu. Dahaka dainai hanua pavapavana ma baina tai henia lou? \v 29 Bena hanua pavapavana ese e hamaoroa, eto, Emu noho na basio herevalaia lou. Vada na haeroa vaitani: oi bona Siba ese tano ba haria. \v 30 Bena Mefiboset ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Vadaeni, idoinai ia ese baine abia; badina be egu lohia bona egu pavapava na mai namomu ida vada o lou mai. \p \v 31 Barasilai, tau Gilead, na Rogelim amo ema, hanua pavapavana e bamoa ela bona Ioridane sinavaina, sinavai amo baine hakaua hanai totona. \v 32 Barasilai na buruka herea, ena mauri laḡanidia na taurahani-ahui. Hanua pavapavana na Mahanaim ai e nohova negana ai hari Barasilai ese e ubuava; badina be ia na taḡa bada tauna. \v 33 Bena hanua pavapavana ese Barasilai e hamaoroa, eto, Aita hanai, lau ese baina narimu Ierusalem ai. \v 34 A Barasilai ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Laḡani hida baina mauri dainai hanua pavapavana ida Ierusalem bainala? \v 35 Hari dina ai egu mauri laḡanidia na taurahani-ahui; ḡau namodia bona ḡau dikadia baina hididia diba a? Emu hesiai tauna ese na animu bona na inumu gaudia baina mamidia diba a? Ane e abimu taudia bona hahinedia edia ane baina kamonai diba a? Matona, emu hesiai tauna ese egu lohia bona egu pavapava baina hahekwarahimu anina be dahaka? \v 36 Emu hesiai tauna ese Ioridane sinavaina unukahana ai do baina bamomu taina. Anina be dahaka hanua pavapavana ese unu ba hanamogu toma? \v 37 Mani emu kara emu hesiai tauna do baina lou lao, egu hanua korikori ai baina mase, tamagu bona sinagu edia gara badibadinai. A emu hesiai tauna Kimuhamu binai, ia ese egu lohia bona egu pavapava ida baine hanai, bena emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba kara henia. \v 38 Bena hanua pavapavana e haere, eto, Kimuhamu na lau ida baia hanai, bena oiemu lalo-hadai heḡereḡerena baina kara henia, bona egu ai ba gwaurai ḡaudia iboudiai do baina henimu. \p \v 39 Bena taunimanima iboudiai ese Ioridane sinavaina e hanaia; hanua pavapavana danu e hanai. Bena hanua pavapavana ese Barasilai e harahua bona e hanamoa; bena ia ese ena hanua korikori e lou henia. \v 40 A hanua pavapavana na Gilgal ela, bona hari Kimuhamu na ia ida ela. Iuda taudia iboudiai, bona Israel besena kahana, ese David e bamoa. \p \v 41 Bena Israel taudia iboudiai na hanua pavapavana enai e kau, e nanadaia, eto, Badina be dahaka tadikakamai Iuda taudia ese vada e dadihaimai, hanua pavapavana bona ena ruma taudia na Ioridane sinavaina amo vada e hakaudia hanai, bona David ena orea taudia iboudiai danu ia ida. \v 42 Bena Iuda taudia iboudiai ese Israel taudia e haere henidia, eto, Badina be hanua pavapavana na ai varavaramai. Ina kara dainai o badu henimaimu badina be dahaka? Ai na hanua pavapavana ena aniani taidia a animu a? Eiava herahia ḡauna ta vada e henimai a? \v 43 Bena Israel taudia ese Iuda taudia e haere henidia, eto, Ai ahumai na gwauta, hanua pavapavana enai; David enai ai ahumai na bada, umui ahumui be maraḡi. Matona, dahaka dainai o dadaraimaimu? Ai na asia guna, hanua pavapavana iabi-louna dalana iherevalaina ai a? A Iuda taudia edia hereva daḡedaḡena na bada, Israel taudia edia hereva daḡedaḡena na maraḡi.\f + \fr 19:43 \ft Israel besena ai iduhu iboudiai na gwauta-rua: gwauta na “Israel” e gwauraidia a rua na “Iuda” e gwauraidia.\f* \c 20 \s1 Ioab ese Amasa e alaia \p \v 1 Kara-kava kara-kava tauna ta e nohova, ladana na Sieba Bikri, Beniamina tauna ta. Ia ese kibi e hiriria, bena eto, \q1 Ita na asi ahuda David enai, \q1 Asi ahuda ta Iese natuna enai. \q1 Israel e, ta ta ena kalaga ena kalaga a lou heni. \m \v 2 Taunabunai, Israel taudia iboudiai ese David e rakatania, Sieba Bikri murina amo ela; a Iuda taudia ese edia hanua pavapavana e ḡavaia, Ioridane sinavaina amo ela bona Ierusalem. \p \v 3 David na ena ruma ai e kau, Ierusalem ai; bena hanua pavapavana ese e adavadia hahinedia gwautaosi, hari ruma inarina totona e rakatanidia hahinedia, na e abidia, ruma ta ai e koudia ahu mai igimadia; unuseni ai e ubudia, a dekediai se raka vareai. Taunabunai idia na e hekou ahu, e nohova vabu na heheto, ela bona e mase. \p \v 4 Bena hanua pavapavana ese Amasa e hamaoroa, eto, Iuda taudia ba boiridia, dina toi do basie ore idia na lau dekegu ai bae hebou iniseni ai, bona oi danu baoma. \v 5 Taunabunai, Amasa na Iuda taudia iboiridia ela, to e halahe, vada e gwauraia hamata dinadia ai se lou mai. \v 6 Bena David ese Abisai e hamaoroa, eto, Absalom ese e hadikada maraḡi, a hari Sieba Bikri ese baine hadikada bada. Emu lohia ena hesiai taudia bavabidia, ia ba ḡavaia, hanua mai magudia haida baine abidia bena baine hahekwarahida na garina. \v 7 Bena Ioab bona Kerete taudia bona Pelete taudia bona goada taudia iboudiai na Abisai murinai ela; Ierusalem amo e raka lasi, Sieba Bikri bae hahavaia totona. \v 8 Nadi-bada Gibeon ai enai e kau negana ai, Amasa na ema, idia ida e hedavari. Ioab ese tuari dabuana e hahedokilaia, Iatanai dare mai iudalaina ḡauna mai varona ida na gabana ai e ḡeḡea; bena rakana ai dare na iudalaina ḡauna amo e moru. \v 9 Bena Ioab ese Amasa e hereva henia, eto, Tadigu, oi namo a? Bena Ioab ese imana idibana amo Amasa aukina huina e abia, baine harahua totona. \v 10 A Amasa na dare se itaia, Ioab imana ai. Taunabunai, Ioab ese ia bogana e gwadaia, bona bogarauna na tano ai e heḡiḡi dobi; ma se gwadaia harua. A tau na e mase. \p Bena Ioab bona tadina Abisai ese Sieba Bikri ma e hahavaia. \v 11 A Ioab ena orea tauna ta ese Amasa badibadinai e gini, eto, Daika ese Ioab bona David e lalo namo henidiamu, ia na Ioab murina amo baine raka. \v 12 Hari Amasa na sibona rarana lalonai e hekure, laolao dalana ai; raka-hanai taudia na e itaia, bena e gini. Bena una tau ese e itadia, idia na vada e gini, bena ia ese Amasa e abia, laolao dalana amo e huaia lao, rei lalonai e atoa, bena dabua amo e tarua ahu. \v 13 Laolao dalana amo vada e abia oho murinai, taunimanima iboudiai na Ioab murina amo ela, Sieba Bikri e hahavaia. \s1 Sieba e mase \p \v 14 Sieba na Israel iduhudia iboudiai bogaragidia amo e raka hanai ela bona Abele, Bete-maka kahana hanuana ta; bena Bikri ena taunimanima iboudiai e hebou, ia murina amo ela, hanua lalonai e didi vareai. \v 15 Bena Ioab ena orea idoinai ema, Sieba e koua ahu, Abele, Bete-maka hanuana, lalonai. Bena tano e senua hanua vairanai, hanua maḡuna hegaga-hehenina ai, bena maḡu iḡiḡi-dobina ai e gugu mase. \v 16 Bena aonega hahinena ta hanua lalona amo e boiboi, eto, A kamonai, a kamonai; Ioab a hamaoroa, aine raka mai, baina hereva henia. \v 17 Ioab na dekena e raka kahi lao, bena hahine na eto, Oi na Ioab a? Ia na e haere, eto, Oibe. Bena hahine ese e hereva henia, eto, Emu hesiai hahinena egu hereva ba kamonai. Ia na e haere, eto, Na hakalamu. \v 18 Hahine na eto, Sene negadia ai ini e gwau tomava “Abele ai lalo-hadai namona ba tahua”, bena unu e kara tomava. \v 19 Lau be maino bona heabidadama Israel ai e badinadiamu taudia ta; a oi na Israel hanuana gunana ta ihabua-tarina dalana o tahuamu. Dahaka dainai Iehova ahuna ba hadonoa? \v 20 Ioab e haere, eto, Unu asina ura tomamu, asina uramu ḡau ta baina hadonoa eiava baina habuaia tari. \v 21 Una na koikoi. A tau ta Efraim ororodia amo, ladana Sieba Bikri, ese King David vada e tuan henia; ia mo sibona ba henigu, bena hanua amo baina raka oho. Una hahine ese Ioab e hamaoroa, eto, Benaini, ia kwarana na magu amo baia tahoa hanai emu ai. \v 22 Bena hahine ese hanua taudia iboudiai dekedia ela, mai aonegana ida e hereva henidia. Bena idia ese Sieba Bikri kwarana e utua oho, e tahoa lasi Ioab enai. Taunabunai, ia ese kibi e hiriria, bena idia na una hanua amo e raka oho, ta ta ena hanua ena hanua ela. Bena Ioab na Ierusalem e lou lao, hanua pavapavana dekena ela. \s1 David ena heitatao taudia \p \v 23 Ioab ese Israel tuari oreana idoinai e biaguava; Benaia Iehoiada ese Kerete taudia bona Pelete taudia e biagudiava; \v 24 Adorama ese e haḡaukaradiava taudia na e biagudiava. Iehosafat Ahilud na e tore pepadia inaridia tau; \v 25 Seva na toretore tauna; Sadok bona Abiatara na hahelaḡa taudia; \v 26 bona Ira, tau lairi, na David ena hahelaḡa tauna danu. \c 21 \s1 Gibeon \p \v 1 David ena nega ai doe e vara, bena se doko ela bona laḡani toi e ore. Bena David ese Iehova vairana e tahua. Iehova eto, Kerere na Saulo bona ena iduhu taudia latadiai, rara dainai; badina be ia ese Gibeon taudia e aladia mase. \p \v 2 Taunabunai, David ese Gibeon taudia e boiridia; hari Gibeon taudia na dia Israel besena taudia, idia na Amoro kwabukwabudia. Israel taudia ese gunaguna e gwau henidia hamata, basie hamasedia eto; to Saulo ese ialadia dalana e tahuava, Israel bona Iuda taudia ihanamodia e uralaia badava dainai. \v 3 Bena David ese Gibeon taudia e nanadaidia, eto, Ede baina kara henimui toma? Dika davana na ede baina halou henirnui toma, bena umui ese Iehova dihina ba hanamoa? \v 4 Gibeon taudia ese e haere henia, eto, Saulo mai ena iduhu taudia ida bona ai padamai ai \it gold\it* bona \it silver\it* na herevadia; bona dia ai emai ḡaukara Israel tauna ta baia alaia mase. David ma eto, Emui ura be dahaka, ede baina karamui toma? \v 5 Idia ese hanua pavapavana ma e haere henia, eto, E hadikamaiva bona ihabua-tarimai dalana e tahuava tauna, e urava Israel tanona idoinai emai gabu ta basine mia e tomava tauna, \v 6 natuna mamaruanedia hahitu ba henimai; bena Gibeon ai, Iehova ena ororo ai bona Iehova vairanai, baia taudia dae. Hanua pavapavana eto, Baina henimui. \p \v 7 Hanua pavapavana ese Saulo tubuna, Mefiboset Ionatan, na e hamauria gunaguna ia bona Ionatan Saulo na Iehova vairanai e gwauhamata heheni dainai. \v 8 A Rispa Aia natuna mamaruanedia raruosi, Saulo ena amo e abidia taudia, ladadia be Aramoni bona Mefiboset, bona Meraba Saulo natuna mamaruanedia laimaosi, Adriele Barasilai, tau Mehola, ena amo e abidia taudia, na hanua pavapavana ese e abidia, \v 9 hahituosi na Gibeon taudia e henidia. Bena Gibeon taudia ese Iehova ena ororo ai e taudia dae; hahituosi na e mase hebou. E hamasedia dinana be taboro matamana ai, bali iutuna e matamaia negana ai. \p \v 10 Bena Rispa Aia ese puse dabuana ta e abia, nadi-haga ai e lahaia, e hahelaia kau, taboro e matamaia negana amo ela bona medu na latadiai e diho. Dina ai atai manudia e laodia ahu, latadiai basie roho kau, bona hanuaboi ai uda boromadia ma e laodia ahu. \v 11 Haida ese Rispa Aia, Saulo vabuna, ena kara na David e hamaorolaia; \v 12 bena David na ela, Saulo bona natuna Ionatan turiadia na Iabese-Gilead taudia edia amo e abidia. Badina be Filistia taudia ese Saulo na Gilboa ai e alaia mase dinana ai, idia ese Bete-sana ariarana ai e taudia dae, bena Iabese-Gilead taudia ese unu alno e henaodia. \v 13 Taunabunai, David ese Saulo bona natuna Ionatan turiadia na unu amo e laohaidia; bona haida ese hari e taudia dae taudia turiadia danu e haboudia. \v 14 Bena Saulo bona natuna Ionatan turiadia na Sela ai, Beniamina tanona ai, e guridia, tamana Kisa ena gara gabuna ai. Hanua pavapavana ena hahedua idoinai heḡereḡerena ai e karaia. Una murinai Dirava ese edia noinoi tano dainai vada e abia dae. \s1 Abisai ese David e hamauria \p \v 15 Filistia taudia ese Israel taudia ma e tuari henidia; bena David mai ena hesiai taudia ida e hekei lao, Filistia taudia ida e tuari, ela bona David tauna e boera. \v 16 Bena Isibibenob, taunimanima ḡaubadabadadia garadia ta, ese David baine alaia mase eto. Una tau ena io na auri labora-labora ḡauna, metauna na sekele sinahu-toi,\f + \fr 21:16 \ft Sekele sinahu-toi = 9 Ibs sisivana.\f* ena dare matamatana mai ḡauna ida na gabana ai e ḡegea. \v 17 A Abisai Seruia na ia iduruna ema; ia ese Filistia tauna e heatu henia, bena e alaia mase. Bena David ena orea taudia ese David e sisiba henia, eto, Oi na ai ida basita tuari hebou lou, Israel ena diari ba habodoa na garina. \s1 David ena orea taudia ese taunimanima ḡaubadabadadia e aladia mase \p \v 18 Una murinai Filistia taudia ida ma e tuari lou, Gob ai. Bena Sibekai, tau Husata, ese Safa, taunimanima ḡaubadabadadia garadia ta, e alaia mase. \v 19 Bena Filistia taudia ida ma e tuari lou, Gob ai; una negana ai Elhanan Iaare-oregimi, tau Betelehem, ese Goliata, tau Gata, e alaia mase. Una tau ena io auauna na dabua ihatuna tauna ena au na heto. \v 20 Ma e tuari lou Gata ai; unuseni ai tau ḡaulatalatana ta e nohova, imana ruaosi ai bona aena ruaosi ai kwakikwaki be tauratoi tauratoi amo - kwakikwakina iboudiai na ruahui-hani. Ia danu taunimanima ḡaubadabadadia garadia ta. \v 21 Una tau ese Israel taudia e ḡonaḡonalaidia; bena Ionatan, David kakana Simei natuna, ese e alaia mase. \v 22 Unu tatau hahaniosi na Cata taudia ḡaubadabadadia garadia; David imana amo bona ena hesiai taudia imadia amo e mase. \c 22 \s1 David ena Ane \p \v 1 Iehova ese David na inaina iboudiai imadia amo bona Saulo imana amo e hamauria dinana ai, David ese Iehova e hereva henia ina ane ai. \v 2 Ia eto: \q1 Iehova na egu nadi-gini, egu kohoro, egu hahemauri tauna; \q2 \v 3 egu Dirava, egu nadi-gini, na abidadama heniamu tauna; \q1 egu kesi bona egu mauri doana; \q2 egu kohoro bona egu roho-mauri gabuna; \q1 egu hahemauri tauna, \q2 oi ese daḡedaḡe karadia amo o hamaurigumu. \q1 \v 4 Iehova, e imodaiamu Diravana, na tai heniamu, \q2 bona inaigu edia amo e hamaurigumu. \b \q1 \v 5 Mase hurehuredia ese e ḡeḡegu ahuva, \q2 hahedika abatadia ese e hagariguva; \q1 \v 6 Mase gabuna ena iḡui varodia ese e idoagu, \q2 mase huodia ida na tata hedavari. \b \q1 \v 7 Egu hisihisi ai Iehova na boi henia, \q2 egu Dirava na tai henia. \q1 Ena dubu ai lau gadogu e kamonai; \q2 egu taitai na ia taiana ai e kau. \b \q1 \v 8 Una negana ai tanobada e laga, e heude-heude, \q2 guba badidia danu e heude-heude. e marere-marere, \q2 badina be ia vada e badu. \q1 \v 9 Kwalahu na ia uduna matudia amo e dae, \q1 Iahi siahuna na ia uduna amo e lasi, \q1 Iahi hururu-hururudia na iena amo ema. \q1 \v 10 Guba e beua tari, bena e diho; \q2 dibura badana na ia aena henudiai. \q1 \v 11 Kerubi ai e gui, e roho lao; \q2 lai hanina amo e roho haraḡa-haraga. \q1 \v 12 Dibura na e hekoulaia, \q2 dagadaga dubana e hetarulaia. \q1 \v 13 Diari na ia vairanai, \q2 unu amo Iahi hururuna e lasi. \q2 \v 14 Iehova ese guba-rahua ai e hereva, \q2 Herea Mikamika na e gwau isi. \q1 \v 15 Ena diba e kino, e hakarohodia; \q2 ena kevaru e hakevarua isi, e hadareredia. \q1 \v 16 Bena davara dobudobudia e heita, \q2 bona tanobada badidia e hedinarai, \q1 oi Iehova ese o gwau henidia negana ai, \q2 oi udumu matudia amo o hahodi lasi negana ai. \b \q1 \v 17 Atai amo e dau dobi, e abigu, \q2 ranu momo amo e verigu lasi. \q1 \v 18 Lau inaigu goadana ena amo e hamaurigu, \q2 e inai henigu taudia imadia amo e hamaurigu, \q2 badina be idia ese bema hadareregu diba. \q1 \v 19 Egu hisihisi dinana ai e davarigu, \q2 a Iehova na egu imuda. \q1 \v 20 Ia ese taora bada gabuna ai e hakaugu lasi; \q2 ia ese e hamaurigu, e moalelaigu dainai. \b \q1 \v 21 Iehova ese davagu vada e henigu, egu kara maoromaoro heḡereḡerena, \q2 vada e hanamogu, imagu edia ḡoevaḡoeva heḡereḡeredia. \q1 \v 22 Badina be Iehova ena dala vada na badinadia; \q2 lalo-hadai dikadia daidiai egu Dirava asina rakatania. \q1 \v 23 Badina be ena haheḡani iboudiai na lau vairagu ai; \q2 ena taravatu asina negedia daure. \q1 \v 24 Ia vairanai lau na asi egu kerere. \q2 kara dika amo na raka oho. \q1 \v 25 Taunabunai, Iehova ese vada e hanamogu, egu kara maoromaoro heḡereḡerena ai; \q2 egu ḡoevaḡoeva heḡereḡerena ai vada e hanamogu. \b \q1 \v 26 Heabidadama tauna oi ese o abidadama heniamu; \q2 kara maoromaoro tauna oi ese o kara maoromaoro heniamu. \q1 \v 27 Lalo-ḡoevaḡoeva tauna enai oi lalomu danu baine ḡoevaḡoeva; \q2 a kara gageva-gageva tauna enai oiemu kara danu bae gageva-gageva. \q1 \v 28 Badina be lalo-manau taudia na oi ese o hamauridiamu; \q2 a hekokoroku taudia na oi ese matadia o ha-igodia dihomu. \q1 \v 29 Momokani, Iehova e, oi na egu lamepa; \q2 Iehova ese egu dibura e hadiariamu. \q1 \v 30 Momokani, oi bagumu ai orea badana baina hadarerea diba; \q2 egu Dirava bagunai maḡu ta baina rohoa hanai diba. \q1 \v 31 Ina Dirava ena dala na herea dae; \q2 Iehova ena gwauhamata vada e momokani; \q2 ia na e abidadama heniamu taudia edia kesi. \b \q1 \v 32 Dirava be daika? Iehova mo. \q2 Nadi-gini be daika? Iseda Dirava mo. \q1 \v 33 Ina Dirava na egu roho-mauri gabuna aukana; \q2 ia na egu dala e halailaia Diravana. \q2 \v 34 Ia ese lau aegu na dia aedia heḡereḡeredia ai e halaodia; \q2 ia ese atai gabudia ai e haginigu kau. \q1 \v 35 Ia ese lau imagu e hadibadiamu, tuari karadia ai, \q2 bena imagu na mai goadadia auri-laboralabora pevana baina marea. \q1 \v 36 Emu hahemauri kesina vada o henigu; \q2 emu kara manada-manada ese vada e imodaigu. \q1 \v 37 Taora bada gabuna vada o lailaia, lau aegu bae moia tao; \q2 aegu na asie dedi. \q1 \v 38 Lau inaigu na hahavadia, na lasidia tao; \q2 lau asina gini kerehai ela bona idia na e bua tari. \q1 \v 39 Na ha-oredia, na gwadadia uru dainai asie tore isi, \q2 e keto, aegu henudiai. \q1 \v 40 Oi ese goada o hariolaigu, baina tuari totona; \q2 lau inaigu o tahodia dobi henugu ai. \b \q1 \v 41 Lau inaigu o hakerehaidia lau vairagu ai; \q2 e inai heniguva taudia na na habuadia tari. \q1 \v 42 Hekaha e noilaia, a ta ese se hamauridia; \q2 Iehova e tai henia, a ia na se haere henidia. \q1 \v 43 Lau ese na botadia patapata, tano ḡahuna na heto; \q2 na taodia tao, na moidia, ariara kopukopuna na heto. \b \q1 \v 44 Taunimanima edia tuari amo o hamaurigu; \q2 bese idau-idau ikwaradia ai o halaogu; \q2 asi dibagu taudia ese isiaigu e lao heniva. \q1 \v 45 Idau bese taudia na lau vairagu ai e igo diho; \q2 lau harigu e kamonai, bena e kamonai henigu. \q1 \v 46 Idau bese taudia na kudoudia e hetaha; \q2 edia komu gabudia amo e raka lasi mai heude-heudedia ida. \b \q1 \v 47 Iehova na e maurimu; egu nadi-gini na hanamoamu; \q2 egu Dirava bae imodaia, egu hahemauri nadi-ginina. \q1 \v 48 Dirava ese lau inaigu davadia e henidiamu; \q2 ia ese taunimanima na lau henugu ai e atodiamu, \q2 ia ese lau inaigu bogaragidia amo e hakaugu lasi. \q1 \v 49 Oi ese o imodaigu, lau inaigu daediai; \q2 daḡedaḡe taudia edia amo o hamaurigu. \b \q1 \v 50 Ina dainai, Iehova e, lau baina imodaimu bese idau-idau bogaragidiai; \q2 oi ladamu baina hanamoa egu ane ai. \q1 \v 51 Kwalimu badana ia ese ena pavapava e heniamu; \q2 e horoa tauna ia ese e bogaia hisimu; \q2 David mai garana ida baine bogadia hisi ela bona hanaihanai. \c 23 \s1 David ena hereva dokodia \p \v 1 David ena hereva dokodia bini: \q1 David Iese ena hereva, Dirava ena amo; \q2 atai ai e abia dae tauna, \q1 Iakob ena Dirava ese e horoa tauna, \q2 Israel edia ane gaihodia isisibadia tauna, ena hereva. \b \q1 \v 2 Iehova ena Lauma na udugu amo e herevamu, \q2 iena hereva na malagu ai. \q1 \v 3 Israel ena Dirava vada e hereva, \q2 Israel ena Nadi-gini vada e hereva henigu, eto: \q1 Taunimanima e biagudia maoromaoromu, \q2 Dirava igari-henina ai e biagudiamu, tauna, \b \q2 \v 4 ia na idia latadiai e diarimu, daba e reremu na heto, \q2 eiava daba asi oriorina ai dina e taramu na heto; \q1 ia na idia latadiai e dihomu, medu na heto, \q2 medu ese rei tano ai e hatubuamu na heto. \q1 \v 5 Momokani, Dirava ese egu iduhu na unu vada e tomaia ani? \q2 Badina be mia-hanaihanai taravatuna vada e henigu, \q2 ḡau iboudiai ilailaidia; vada e hamomokania danu. \q1 Ikahagu bona egu ura idavarina na \q2 ia ese baine havara henigu ani? \q1 \v 6 A Dirava asie matauraiamu taudia na \q2 ginigini, e negediamu ḡaudia, na heheto; \q2 imada amo basita abidia diba. \q1 \v 7 A baine daudia toho tauna na \q2 auri bona io auna imana ai e abimu; \q2 bona lahi ese e aradia oremu. \s1 David ena goada taudia \p \v 8 David ena goada-herea taudia ladadia bini: loseb-basebete, Takemono tauna; tuari lohiadia tatoiosi bogaragidiai gini gunana be ia. Ia ese tatau sinahu-taurahani na nega tamona ai ena io amo e aladia mase. \p \v 9 Hari goada taudia tatoiosi bogaragidiai, ihararuana be Eleasara; ia na Dodo Ahohi natuna. Filistia taudia na tuari totona e hebouva bena Israel taudia na e lou negana ai, una tau na David ida. \v 10 Bena ia na e tore isi, Filistia taudia e aladia ela bona imana e hisihisi bona dare idogo-taona ai imana e hekamo dae. Una dina ai Iehova ese kwalimu badana e karaia; bona orea taudia na ia murinai ela, hari mase taudia edia ḡau iboudiai bae hagogo mo totona. \p \v 11 Ihatatoina be Sama Age, Harara tauna. Filistia taudia na Lehi ai e hebouva; lentil umana ta be unuseni ai. Israel taudia na Filistia taudia vairadia amo e heau; \v 12 bena hari Sama na uma bogaraginai e gini ahu, Filistia taudia e aladia mase. Unu amo Iehova ese kwalimu badana e karaia. \p \v 13 Lohia toiahuiosi bogaragidia amo hari tatoiosi ela, taboro negana ai David enai e kau, Adulama kohuana ai. Filistia taudia edia orea ta na Refairn kourana ai e taruha. \v 14 Una negana ai David na ena kohua ai e nohova, a Filistia taudia edia tuari oreana na Betelehem ai. \v 15 Bena David na mai lalo-hekisehekisena ida e hereva, eto, Ta ese Betelehem ikoukouna badibadinai e miamu gurina amo ranu kuri ta bema henigu, bama inua. \v 16 Bena hari goada-herea taudia tatoiosi na Filistia taudia edia taruha amo e raka uru, Betelehem ikoukouna badibadinai e miamu gurina amo ranu e utua, bena e abia, David dekena e laohaia. A David na lalona se hegereḡere baine inua; ia na e bubua dobi, Iehova ena; \v 17 eto, Iehova e, egu ai unu basine heto, lasi ona lasi vaitani; edia mauri inegedia asie laloa taudia raradia baina inu a? Taunabunai, ia na inuna se ura. Ini kara be hari goada-herea taudia tatoiosi ese e kara. \p \v 18 Abisai Seruia, Ioab tadina, ese hari lohia toiahuiosi na e biagudiava. Ia ese tatau sinahu-toi na ena io amo e aladia mase; bena ia harina na hari tatoiosi haridia ida e haheḡereḡeredia. \v 19 Hari toiahuiosi bogaragidiai, ia mo sibona harina vada e bada, bena biagudia ai ela. A ia na unu tatoiosi ida se heḡereḡere. \p \v 20 Benaia lehoiada na boga-auka tauna ta, Kabsele amo; ia na kara badadia e karava. Ia ese Ariele natuna raruosi Moab amo na e aladia mase; bona leona ta guri lalonai e alaia mase, \it snow\it* e dihova dinana ai. \v 21 Aigupto tauna ta danu, raho-namo tauna, na ia ese e alaia mase. Una Aigupto tauna na imana mai iona; a Benaia na au ta e abia, e lao henia, io na Aigupto tauna imana amo e dadia, bena sibona ena io amo e gwadaia mase. \v 22 Ini kara na Benaia lehoiada ese e karava, bena ia harina na unu tatoiosi haridia ida e gwauraidia hebou. \v 23 Ia na mai harina unu toiahuiosi bogaragidiai; ḡau tamona hari tatoiosi ida se heḡereḡere. Bena David ese ia igimana oreana biaguna ai e halaoa. \p \v 24 Ioab tadina Asahele na toiahuiosi taudia ta. Oredia bini: Elhanan Dodo, tau Betelehem; \v 25 Sama, tau Harod; Elika, tau Harod; \v 26 Helese, tau Palti; Ira Ikese, Tekoa tauna; \v 27 Abiesere, Anatoto tauna; Mebunai, tau Husata; \v 28 Salmon, tau Ahohi; Maharai, tau Netofa; \v 29 Helebe Baanaha, tau Netofa; Itai Ribai, tau Gibea, Beniamina iduhuna tauna; \v 30 Benaia, tau Piratono; Hidai, Gaasa sinavaidia amo; \v 31 Abialabono, Araba tauna; Asamavete, Bahurimi tauna; \v 32 Eliaba, tau Saalbon; lasene natuna; Ionatan; \v 33 Sama, tau Harara; Ahiama Sarara, tau Harara; \v 34 Elifelete Ahasabai, tau Maaka; Eliama Ahitofel, tau Gilo; \v 35 Hesero, Karamele tauna; Paarai, Arab tauna; \v 36 Igala Natan, tau Soba; Bani, tau Gad; \v 37 Seleke, Amono tauna; Naharai, tau Beroto, Ioab Seruia ena kesi ihuana tauna; \v 38 Ira, tau Itiri; Gareb, tau Itiri; \v 39 bona Uria, Hiti tauna. Iboudiai na toi-ahui hitu. \c 24 \s1 David ese Israel bona Iuda taudia e hagaudia \p \v 1 Iehova ena badu ma e vara lou Israel taudia latadiai. Bena idia ihadikadia totona ia ese David e dibaḡania, eto, Aola, Israel taudia bona Iuda taudia ba hagaudia lao. \v 2 Taunabunai, hanua pavapavana ese Ioab bona ena tuari biagudia e hamaorodia, eto, Israel iduhudia iboudiai ba rakadia hanai, Dan amo ela bona Bere-sieba, bona taunimanima iboudiai ba hagaudia, baina diba idia be hahida. \p \v 3 A Ioab ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Iehova, emu Dirava, ese taunimanima na nega sinahu-ta amo baine hahutumadia, bona egu lohia bona egu pavapava matamu ese bae itadia; a dahaka dainai egu lohia bona egu pavapava ese ina kara o moalelaiamu? \p \v 4 A hanua pavapavana ena hereva ese Ioab bona tuari biagudia edia hereva e laodia ahu. Taunabunai, Ioab bona tuari biagudia ese hanua pavapavana vairana amo e raka lasi, Israel taudia bae hagaudia totona. \v 5 Idia ese Ioridane sinavaina e hanaia, Aroere ai e matamaia; koura bogaraginai e miamu hanuana amo e matamaia, Gad kahana ai ela, ma ela, ela bona lasere. \v 6 Bena Gilead ai e kau, una murinai Kade ai e kau, Hiti taudia edia tano ai. Una murinai Dan ai e kau; bena Dan amo e raka heḡeḡe ela bona Sidono, \v 7 bona Turo kohorona, bona Hivi taudia bona Kanaan taudia edia hanua iboudiai. Unu amo Iuda diho kahana ai e lasi, Bere-sieba ai. \v 8 Taunabunai, idia ese tano idoinai e rakaia hanai, ela bona Ierusalem ai ma e kau. Edia laolao dinadia na hua taurahani-ta bona dina ruahui. \v 9 Bena Ioab ese taunimanima ihagaudia herevana na hanua pavapavana e henia: Israel ai goada taudia mai edia dare na domaga taurahani, bona Iuda taudia na domaga ima.\f + \fr 24:9 \ft Domaga taurahani = 800,000. Domaga ima = 500,000.\f* \p \v 10 Bena David na lalona ese e botaia, taunimanima e hagaudia murinai. Bena David ese Iehova e hereva henia, eto, Vada na kerere dikadika egu kara ai. Iehova e, na noimumu, emu hesiai tauna ena dika bavabia oho; badina be vada na kavakava herea. \v 11 Daba ai, David na e tore isi negana ai, Iehova ena hereva na peroveta tauna Gad, David ena mata-hanai tauna, enai e kau, eto, \v 12 Aola, David ba hamaoroa, baoto “Iehova na ini e gwau tomamu: Ḡau toi na dudu henirnumu, tamona bavabia hidi, bena unu baina kara henimu toma”. \v 13 Taunabunai, Gad na David dekena ela, e hamaoroa, eto, Laḡani toi lalodiai doe na emu tano ai baine kau a? Eiava, hua toi lalodiai inaimu ese bae hahavamu, bena vairadia amo ba heau a? Eiava, dina toi lalodiai gorere na emu tano ai baine dai hanai a? Ba haeroa, bena ba hereva, e siaigu Diravana ese ede baina haere henia toma. \v 14 Bena David ese Gad e haere henia, eto, Daragu eme doko; Iehova imana ai baita moru be namo, badina be ena hebogahisi na bada; a lau na taunimanima imadia ai basina moru. \p \v 15 Taunabunai, Iehova ese dai-hanai gorerena ta Israel latanai e siaia, daba amo, ela bona e gwauraia negana e ore. Bena Dan amo ela bona Bere-sieba taunimanima gerebu-hitu\f + \fr 24:15 \ft Gerebu hitu = 70,000.\f* e mase. \v 16 A aneru ese Ierusalem ihabua-tarina totona imana e toi roro henia negana ai, Iehova na una dika amo e helalo kerehai, bena ia ese taunimanima ihabua-taridia aneruna na e hamaoroa, eto, Vadaeni, imamu a haloua. \p Iehova ena aneru na Arauna, tau Iebusu, ena uit ikwadina gabuna badibadinai noho. \v 17 David ese hari taunimanima e aladiava aneruna e itaia, bena ia ese Iehova e hereva henia, eto, Lau na vada na kara dika, vada na kara havara; a ini mamoe be ede vada e kara toma? Lau na noimumu, oi imamu ese lau baine hadikagu, bona tamagu ena iduhu baine hadikaia. \p \v 18 Una dina ai, Gad na David dekena ela, eto, A dae lao, Arauna, tau Iebusu, ena uit ikwadina gabuna ai Iehova ena ihaboulaina patana ta ba larebaia. \v 19 Bena Gad ena hereva dainai David na e dae ela, Iehova ena haheḡani heḡereḡerena. \v 20 Arauna na e roha lao, hanua pavapavana mai ena hesiai taudia ida e itadia, ia dekena e maiva; bena Arauna na e raka lasi, tano ai e goru diho, hanua pavapavana e toma henia diho. \v 21 Bena Arauna eto, Egu lohia bona egu pavapava na ena hesiai tauna dekegu vada oma badina be dahaka? David eto, Emu uit ikwadina gabuna na baina hoia, Iehova ena ihaboulaina patana ta baina larebaia, dai-hanai gorerena na taunimanima edia amo baine heabi-oho helaoreana. \p \v 22 Bena Arauna ese David e hamaoroa, eto, Egu lohia bona egu pavapava emu lalo-hadai namona heḡereḡerena, ḡau bavabi bona ba hahelaḡa. Boromakau mamaruanedia bini, ḡole-oho boubouna gaudia; bona uit ikwadilaina audia bona boromakau pagadia madunadia na lahi audia ai baela. \v 23 Pavapava e, Arauna ese ini ḡau iboudiai na hanua pavapavana e heniamu. Arauna ese hanua pavapavana ma e hereva henia, eto, Iehova, emu Dirava, ese baine abimu dae. \p \v 24 A hanua pavapavana ese Arauna e haere henia, eto, Lasi, baina hoia, davana na baina henimu. Asi davadia gaudia na basina hahelaḡadia, gole-oho boubou ḡaudia ai basina halaodia, Iehova, egu Dirava, ena. Taunabunai, David ese uit ikwadilaina gabuna bona boromakau mamaruanedia na e hoi, davadia na e heni, \it silver\it* sekeledia imahui.\f + \fr 24:24 \ft Silver sekeledia imahui. Readia K16 sisivana, ita eda moni ai. To moni unuhetomana amo gau momo bema hoi diba una neganai.\f* \p \v 25 Bena David ese ihaboulaina patana ta unuseni ai e larebaia, Iehova ena; bona ḡole-oho bouboudia bona maino bouboudia e hahelaḡadia. Taunabunai, Iehova ese noinoi tano dainai na e kamonaidia, bona dai-hanai gorerena na Israel ena amo e hegwau tao.