\id 2KI .01, 2 Kings 1, Motu, PNG, RTWP 9/92 \h 2 HANUA PAVAPAVADIA \toc1 HANUA PAVAPAVADIA BUKA IHARUANA \toc2 2 HANUA PAVAPAVADIA \mt1 HANUA PAVAPAVADIA \mt2 BUKA IHARUANA \c 1 \s1 Ahasia e mase \p \v 1 Ahaba e mase murinai, Moab taudia ese Israel taudia e daḡedaḡe henidia. \p \v 2 Una negana ai Ahasia na ena atai daiutuna Samaria ai gaba-mauru amo e hedagwa dobi; bena mai gorerena ida e hekureva. Taunabunai, ia ese gwaukau taudia haida e siaidia, eto, Aola, Baal-sebub, Ekron diravana, enai ba henanadai, ina gorere amo baina namo eiava. \v 3 A Iehova ena aneru ese Elia, tau Tisbe, e hereva henia, eto, A tore isi, aola, Samaria pavapavana ena gwaukau taudia ida ba hedavari, ba hamaorodia, baoto: Israel na asi Diravana dainai Baal-sebub, Ekron diravana, inanadaina o laomu a? \v 4 Taunabunai, Iehova na ini e gwau tomamu: O hekure kau patana amo basio diho, a momokani vada ba mase. Taunabunai Elia na ela. \p \v 5 Gwaukau taudia na e lou lao, hanua pavapavana dekenai, bena ia ese e nanadaidia, eto, Dahaka dainai vada o lou mai? \v 6 Idia ese e haere henia, eto, Tau ta ema, ai ida a hedavari, bena ia ese e hamaoromai, eto, Hanua pavapavana, e siaimui tauna, dekena ba lou lao, ba hamaoroa, baoto, Iehova na ini e gwau tomamu: Israel na asi Diravana dainai oi ese haida na Baal-sebub, Ekron diravana, inanadaina o siaidiamu a? Taunabunai, o hekure kau patana amo basio diho, a momokani vada ba mase. \v 7 Ia ese ma e nanadaidia, eto, Tau edehetomana ema, umui ida o hedavari, bena ini ḡau e hamaorolaimui? \v 8 Idia ese e haere henia, eto, Hui dabuana e hahedokilaia, bona boromakau kopina gabana ai e ḡeḡea. Ia eto, Una na Elia, tau Tisbe. \p \v 9 Bena hanua pavapavana ese imahui biagudia ta ia dekena e siaia lao, mai ena orea taudia imahuiosi ida. Ia na Elia dekena ela, ororo ta dorina ai helaina ai e davaria, bena e hereva henia, eto, Dirava ena tau e, hanua pavapavana na e tomu “A diho aoma”. \v 10 A Elia ese hari imahui biagudia e haere henia, eto, Bema lau na Dirava ena tau, Iahi na guba amo baine diho, bena baine ḡolemui oho, oi bona emu orea taudia imahuiosi danu. Bena lahi na guba amo e diho, una tau mai ena orea taudia imahuiosi ida e goledia oho. \p \v 11 Bena hanua pavapavana ese imahui biagudia ma ta ia dekena e siaia, mai ena orea taudia imahuiosi ida. Ia na e dae ela, e hamaoroa, eto, Dirava ena tau e, hanua pavapavana ena haheḡani binai, e tomu “A diho haraḡa”. \v 12 A Elia ese e haere henia, eto, Bema lau na Dirava ena tau, lahi na guba amo baine diho, baine ḡolemui oho, oi bona emu orea taudia imahuiosi danu. Bena Dirava ena lahi na guba amo e diho, una tau mai ena orea taudia imahuiosi ida e ḡoledia oho. \p \v 13 Hanua pavapavana ese orea ihatoina biaguna, mai ena orea taudia imahuiosi ida, ma e siaidia. Bena hari imahui biagudia ihatoina na e dae ela, Elia vairanai tuina e hadai, e noia, eto, Dirava ena tau e, na noimumu, egu mauri bona ini emu hesiai taudia imahuiosi edia mauri emu ai ḡau badana ai boma halaoa. \v 14 Lahi na guba amo e diho, unu imahui biagudia raruosi mai edia orea taudia ida e ḡoledia oho; to harihari lauegu mauri do ba laloa bada. \v 15 Bena Iehova ena aneru ese Elia e hamaoroa, eto, Ia ida baola, garina basio gari. Taunabunai, ia na e tore isi, unu tau ida ela, hanua pavapavana dekenai. \v 16 Bena ia ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Gwaukau taudia na Baal-sebub, Ekron diravana, inanadaina o siaidia. O laloamu Israel na asi Diravana, bena ia to nanadaia a? Taunabunai, oi na o hekure kau patana amo basio diho; momokani, vada ba mase. \p \v 17 Taunabunai, ia na vada e mase, Iehova ena hereva Elia ena amo e gwauraia heḡereḡerena. Ia tadina Iehoram na ia gabuna ai e lohia, lehoram Iehosafat, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina iharuana ai ia e lohia matama; badina be hari Ahasia na asi natuna maruanena ta. \v 18 Ahasia ena kara oredia e kara ḡaudia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \c 2 \s1 Elia na guba ai e heabi dae \p \v 1 Iehova ese Elia na koehirihiri amo guba ai baine daelaia eto; una negana ai Elia bona Elisaia na Gilgal amo e laova. \v 2 Bena Elia ese Elisaia e hamaoroa, eto, Mani emu kara iniseni ai do ba noho, badina be Iehova ese vada e siaigu, Betele bainala. A Elisaia eto, Iehova e maurimu bona oi o maurimu heḡereḡerena, lau basina rakatanimu. Taunabunai, raruosi na Betele ela. \v 3 Bena peroveta oreana taudia Betele ai e nohova na Elisaia dekena e raka lasi, e hereva henia, eto, Oi dibamu hari dina ai Iehova ese biagumu na oiemu amo baine abia oho a? Ia eto, Oibe, dibagu; asio hereva. \p \v 4 Bena Elia ese e hereva henia, eto, Elisaia e, mani emu kara iniseni ai do ba noho, badina be Iehova ese vada e siaigu, Ieriko bainala. A ia na eto, Iehova e maurimu bona oi o maurimu heḡereḡerena, lau basina rakatanimu. Taunabunai idia na Ieriko ai e kau. \v 5 Bena peroveta oreana taudia Ieriko ai e nohova ese Elisaia e raka henia kahi, e hereva henia, eto, Oi dibamu hari dina ai Iehova ese biagumu na oiemu amo baine abia oho a? Ia na e haere, eto, Oibe, dibagu; asio hereva. \p \v 6 Elia ese ma e hereva henia, eto, Mani emu kara iniseni ai do ba noho, badina be Iehova ese vada e siaigu, Ioridane sinavaina bainala. A ia na eto, Iehova e maurimu bona oi o maurimu heḡereḡerena, lau basina rakatanimu. Taunabunai, raruosi na e raka lao. \v 7 Tatau imahui peroveta oreana amo danu ela, dauhai e giniva, idia raruosi Ioridane sinavaina isena ai e giniva negana ai. \v 8 Bena Elia ese ena hahedoki badana e abia, e lokua, bena ranu e botalaia; bena ranu na e parara, kahana ela kahana ela, ela bona raruosi na tano kaukauna ai e raka hanai. \p \v 9 E raka hanai, bena Elia ese Elisaia e hamaoroa, eto, Emu amo do asina heabi oho ai, ba noigu ede baina karamu toma. Elisaia eto, Na noimumu, lalomu siahuna lauegu ai ba habadaia harua. \v 10 Elia eto, Ḡau aukana ta o noinoilaiamu; ḡau tamona, emu amo baina heabi oho negana ai ba itagu, emu ai unu baine heto, a basio itagu be unu basine heto. \v 11 Idia na dounu e rakava bona e hereva-herevava ai, lahi kariotana ta bona lahi hosidia ese raruosi e hapararadia. Bena Elia na koehirihiri amo e dae guba ai. \v 12 Elisaia e itaia, bena e boi lolo, eto, Tamagu e, tamagu e, Israel ena kariota bona ena hosi-gui taudia. Bena se itaia lou. Bena ia sibona ena dabua e abidia, e daredia parara. \s1 Elisaia ese Elia e boloa \p \v 13 Hahedoki badana, Elia ena amo e moru ḡauna, na Elisaia ese e abia, e lou lao, Ioridane sinavaina isena ai e gini. \v 14 Bena hari hahedoki badana Elia ena amo e moru ḡauna na e abia, ranu e botalaia, eto, Iehova, Elia ena Dirava, be edeseni ai? Ranu e botaia negana ai, ranu na e parara, kahana ela kahana ela; bena Elisaia e raka hanai. \p \v 15 Ieriko peroveta oreana taudia ese e itaia, ia na idia vairadiai, bena idia na eto, Elia lalona siahuna ese Elisaia e roheamu. Bena ia dekena ela, tano ai e igo diho ia vairanai. \v 16 Bena idia ese e hamaoroa, eto, A itaia, emu hesiai taudia dekemai ai na goada taudia imahui; mani emu kara idia na baela, biagumu bae tahua; reana Iehova ena Lauma ese vada e abia isi, ororo ta ai eiava koura ta lalonai vada e tahoa dobi. Bena ia e haere, eto, Basio siaidia. \v 17 To idia ese e ha-uraia ela bona e hemarai, bena eto, A siaidia. Taunabunai, idia ese tatau imahui e siaidia, idia na dina toi e tahua, to asie davaria. \v 18 Bena e lou lao, Elisaia dekenai, ia na dounu Ieriko ai nohona ai. Bena ia ese e hamaorodia, eto, Na hamaoromui nato “Basiola” ani? \p \v 19 Bena hanua taudia ese Elisaia e hamaoroa, eto, A itaia, ina hanua e ginimu gabuna na gabu namona, egu lohia o itaiamu heḡereḡerena. A ranu na dika, bona tano anina e ruru negemu. \v 20 Ia eto, Nau matamatana ta a mailaia, lalonai damena ba uda. Taunabunai idia ese e mailaia ia dekenai. \v 21 Bena ia na ranu gurina ela, damena na ranu lalonai e tahoa dobi, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Ina ranu vada na haḡoevaia; ina negana amo ia ese mase eiava ruru-nege basine havaraia. \v 22 Taunabunai, una ranu vada e namo ema bona hari dina, Elisaia ese e gwauraia herevana heḡereḡerena. \p \v 23 Unu amo ia na e dae lao Betele ai. Dala ai e laova ai na memero maraḡidia haida na hanua amo e raka lasi, e kirikirilaia, eto, Kwara boha e, a dae lao, kwara boha e, a dae lao. \v 24 Ia na e gini kerehai, e itadia; bena Iehova ladana ai e uduguiraidia. Bena bea hahinedia rua na uda amo e raka lasi, memero hari-ahui rua e aladia mase. \v 25 Unu amo ia na ena dala ai e raka, ela bona Karamele ororona; bena unu amo Samaria ma e lou lao. \c 3 \s1 Iehoram ese Israel e lohiaia \p \v 1 Iehosafat, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, Iehroam, Ahaba natuna, na Israel pavapavana ai ela, Samaria ai. Ena lohia laḡanina na gwauta-rua. \v 2 Iehova vairanai e kara havara, a dia tamana sinana heḡereḡeredia; badina be Baal ena au-tubua, tamana ese e karaia ḡauna, na ia ese e abia oho. \v 3 Ḡau tamona, Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel e hakaralaia dika ḡauna, na ia ese e dogoa tao, se rakatania. \s1 Elisaia ese kwalimu e gwauraia guna \p \v 4 Mesa, Moab pavapavana, na mamoe e haperedia rohoroho tauna; laḡani ta ta amo ia ese mamoe natudia domaga ta bona mamoe mamaruanedia domaga ta\f + \fr 3:4 \ft Domaga ta = 100,000.\f* huidia na Israel pavapavana dekena e siaidia lao. \v 5 A Ahaba e mase murinai Moab pavapavana ese Israel pavapavana e daḡedaḡe henia. \v 6 Taunabunai, una negana ai King Iehoram na Samaria amo e raka lasi, Israel taudia iboudiai e haboudia. \v 7 Bena ela, hereva na Iehosafat, Iuda pavapavana, dekena e siaia, eto, Moab pavapavana ese e daḡedaḡe henigumu; oi na lau ida aitala, Moab baita tuari henia ani? Ia eto, Baina vasi; lau oi na tamona, lauegu orea bona oiemu orea danu tamona; lauegu hosi bona oiemu hosi danu tamona. \v 8 Ma eto, Edena dala amo baitala? Iehoram e haere, eto, Edom tano-ḡaḡaena dalana amo. \p \v 9 Taunabunai Israel pavapavana na Iuda pavapavana bona Edom pavapavana ida ela. Dina hitu lalodiai idia na dala magevana amo e raka heḡeḡe; bena tuari taudia bona edia ubu-ubu ḡaudia, idia muridiai e rakava gaudia, na asi adia ranu. \v 10 Bena Israel pavapavana eto, Madi ihabaida, Iehova ese ita pavapava tatoiosi vada e boirida, Moab pavapavana imana ai baine atoda totona. \v 11 Iehosafat eto, Iehova ena peroveta tauna ta dia iniseni ai a? Iena amo Iehova baitama nanadaia. Bena Israel pavapavana ena hesiai tauna ta e haere, eto, Elisaia Safata na iniseni ai, ia be Elia imana ranu amo e dairidia tauna. \v 12 Iehosafat eto, Iehova ena hereva na ia enai. Taunabunai Israel pavapavana bona Iehosafat bona Edom pavapavana na ia dekena ela. \p \v 13 Elisaia ese Israel pavapavana e hamaoroa, eto, Dahaka baina kara henimu? Tamamu bona sinamu edia peroveta taudia dekedia aola. A Israel pavapavana ese e hamaoroa, eto, Lasi, Iehova ese pavapava taumai tatoiosi vada e boirimai, Moab taudia imadia ai baine atomai totona. \v 14 Elisaia eto, Iehova Sabaota, isiaina na lao heniamu Diravana, e maurimu heḡereḡerena, Iehosafat, Iuda pavapavana, basinama matauraia, lau ese oi basinarna haḡeremu bona basinama itamu. \v 15 Benaini, hatai-hatai ḡaudia e hataimu tauna ta ba hakaua mai dekegu ai. Bena hatai-hatai ḡaudia e hatai tauna ta ese ena ḡau e hataia negana ai, Iehova ena siahu ese Elisaia e rohea. \v 16 Bena ia eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Ina koupa kaukauna lalonai lau ese ranu gohogohudia baina karadia. \v 17 Badina be Iehova na ini e gwau tomamu: Lai eiava medu basio itadia, to una koupa na ranu ai baine honu, ba inu helaoreana, umui bona emui boromakau bona emui ubu-ubu ḡaudia iboudiai. \v 18 Iehova vairanai una na ḡau pipikina; ia ese Moab taudia danu umui imamui ai baine atodia; \v 19 bena hanua mai maḡudia iboudiai bona abi-hidi hanuadia iboudiai na ba hadareredia, au namodia iboudiai na ba hagaridia, ranu guridia iboudiai na ba tahunidia, bona tano namodia iboudiai na nadi amo ba hadikadia. \v 20 Daba-rerena ai, boubou ḡaudia e hahelaḡadiava horana sisivana ai, ranu na Edom kahana amo e aru ema, ela bona una tano idoinai na ranu ese e utua dae. \p \v 21 Moab taudia iboudiai na e kamonai, hari pavapava na idia ituari-henidia totona vada ema; bena tuari dabuadia bae doki diba taudia, maragina amo ela bona badana, e boiridia, tano hetoana ai e haginidia heḡaeḡae. \v 22 Daba matana ai e tore tore isi, bena dina e tara ranu latanai; bena Moab taudia ese ranu idia vairadiai e itaia na vada e kakakaka, rara na heto. \v 23 Bena idia na eto, Ina na rara; momokani hari pavapava na sibodia e tuari bona vada e heala-ala heheni. Moab e, aitala, edia ḡau aita ha-abi. \v 24 A Israel edia taruha ai e kau negana ai, Israel taudia na e tore isi, Moab taudia e guru henidia, ela bona Moab taudia na idia vairadia amo e heau. Bena idia ese e lao henidia, Moab taudia e aladia laova. \v 25 Hanua na e ḡiḡidia dobi, bona tano namodia iboudiai latadiai idia ta ta ese nadi ta ta e taho kau, ela bona tano e bubuni. Ranu guridia iboudiai danu e tahunidia, bona au namodia iboudiai e hagaridia; ela bona Kiri-haresete nadina mo mimia. Bena vilipopo taudia ese e koua heḡeḡe bona e hadarerea. \p \v 26 Moab pavapavana e diba, ia vada e darere; bena ia ese dare taudia sinahu hitu e abidia, Edom pavapavana vairanai bae raka uru eto, to asie heḡereḡere. \v 27 Bena ia ese natuna roboana, ena gabu ai bema lohia merona, na e abia, e hahelaḡaia, ḡole-oho boubouna ḡauna ai e halaoa, hanua maguna latanai. Bena badu ḡaraḡara na Israel taudia latadiai e kau; bena idia na iena amo e raka oho, edia tano korikori e lou lao. \c 4 \s1 Vabu ta ena dehoro \p \v 1 Peroveta oreana tauna ta vabuna ese Elisaia e tai henia, eto, Emu hesiai tauna, lau adavagu, na vada e mase. Oi dibamu emu hesiai tauna na Iehova garina e gariva, to enai e abi torehai tauna na vada ema, natugu raruosi baine abidia oho, ena hesiai memerodia ai baine halaodia e tomamu. \v 2 Elisaia ese e hamaoroa, eto, Ede baina karamu toma? A hamaorogu, emu ruma ai na dahaka ḡau mia? Hahine na eto, Emu hesiai hahinena na asi ena ḡau ta ruma ai mia, dehoro kavabu tamona mo. \v 3 Bena Elisaia eto, A raka lasi, bamomu dekediai kavabu haida do a ha-abi, kavabu asi anidia taina momo. \v 4 Bena ba raka vareai, iduara ba koua, natumu raruosi danu oi ida ruma lalonai ba hekou ahu. Bena dehoro na kavabu iboudiai lalodiai ba vedadia; ta baine honu, bavatoa siri. \p \v 5 Taunabunai, hahine ese ia e rakatania, mai natuna raruosi ida e raka vareai, iduara e koua; bena dehoro e seia negana ai, idia ese kavabu na ia dekena e mailaidia. \v 6 Kavabu iboudiai e honu, bena ia ese natuna ta e hamaoroa, eto, Kavabu ta ma a mailaia. Hari mero ese e hamaoroa, eto, Ta dia mia. Bena dehoro ena aru e doko. \v 7 Hahine na ela, Dirava ena tau e hamaoroa; bena ia eto, Aola, dehoro ba hoia, emu abi-torehai davadia ba heni; orena na oi bona natumu raruosi emui mauri ḡauna. \s1 Suneme hahinena sivaraina \p \v 8 Dina ta Elisaia na Suneme ela. Taḡa hahinena ta unuseni ai e nohova, bena ia ese Elisaia e ura henia bada, baine aniani. Taunabunai, una dala amo e laova negadia iboudiai ia na unuseni ai e dae kau, baine aniani totona. \v 9 Bena una hahine ese adavana e hamaoroa, eto, A itaia, lau vada name diba ina eda gabu e rakaia hanai louloumu tauna na Dirava ena tau helaḡana ta. \v 10 Mani emu kara, atai ai daiutu maraḡina ta baita karaia, unuseni ai mahuta ḡauna bona pata bona helai ḡauna bona lamepa baita atodia iena; bena dekedai bainema negadia ai ia na unuseni ai baine dae kau. \p \v 11 Dina ta ia na unuseni ai e kau, bena una daiutu ai e dae kau, \v 12 laḡana e ania. Bena ia ese ena hesiai tauna Gehasi e hamaoroa, eto, Hari hane Suneme a boiria. E boiria, bena ia vairanai e gini. \v 13 Bena ia ese Gehasi e hamaoroa, eto, A hereva henia, aogwa “O itaiamu, ina idoinai vada o hekwarahilaia ai daimai ai; dahaka baia kara henimu? Oi daimu ai hanua pavapavana eiava tuari oreana biaguna baia hereva henia a?” Hahine e haere, eto, Lau na varavaragu bogaragidiai na nohomu. \v 14 Elisaia ma eto, Vada dahaka baita kara henia? Gehasi na e haere, eto, O, ia na asi natuna merona ta, bona adavana na vada e buruka. \v 15 Elisaia eto, A boiria. E boiria; bena hahine na iduara ai e gini. \v 16 Elisaia eto, Laḡani vairai, nega inihetomana ai, natumu merona ta ba rosia. Hahine eto, Egu lohia, Dirava ena tau e, lasi; emu hesiai hahinena basio koia. \v 17 A hahine na e rogorogo, bena tubu-kau negana sisivana ai mero ta e abia, Elisaia ese e hamaoroa negana heḡereḡerena ai. \p \v 18 Mero na e bada oho bada oho, bena dina ta ia na e raka lasi, tamana dekena ela, uit iutuna taudia bogaragidiai. \v 19 Bena ia ese tamana e tai henia, eto, Kwaragu o, kwaragu o. Bena tamana ese ena hesiai tauna e hamaoroa, eto, A rosia, sinana dekena a laohaia. \v 20 E abia isi, sinana dekena e laohaia; bena mero na sinana mamuna ai e helai ela bona dina tubua, bena e mase. \v 21 Bena hahine ese e daelaia, Dirava ena tau ena mahuta ḡauna ai e kurea kau, bena iduara e koua. Bena e diho. \v 22 Bena ia ese adavana e boi henia, eto, Hesiai tauna ta dekegu a siaia, bona doniki ta danu; lau na Dirava ena tau dekena baina lao haraḡa, bena ma baina lou mai. \v 23 Adavana eto, Dahaka dainai hari dina ai ba lao henia? Ina na dia hua matamata dinana eiava dia dina helaḡana. Hahine eto, Vada baine namo. \v 24 Bena ia ese doniki e haheḡaeḡaea, bona ena hesiai tauna e hamaoroa, eto, Ba haḡavaia, ena raka basio hametaua ela bona lau ese baina hamaoromu dahaka. \v 25 Taunabunai ia na ela, bona Dirava ena tau enai e kau, Karamele ororona ai. \p Dirava ena tau ese maina ai e itaia negana ai, ia ese ena hesiai tauna Gehasi e hamaoroa, eto, A itaia, Suneme hahinena bunai; \v 26 a heau lao haraḡa, ia ida ba hedavari, baoto “Oi namo a? Adavamu bona natumu danu nanamo a?” Hahine na e haere, eto, Nanamo. \v 27 Ororo ai e kau, Dirava ena tau dekenai, bena ia ese aena e abi tao. Gehasi ema, baine doria oho eto; a Dirava ena tau eto, Aine noho, badina be darana e dokomu. Iehova ese e hunia egu ai; se hamaorogu. \v 28 Bena hahine eto, Lau ese egu lohia emu ai natugu na noia a? Lau nato “Basio koigu” ani? \p \v 29 Elisaia ese Gehasi e hamaoroa, eto, Emu rami ba hekasilaia, egu itotohi na imamu ai bavabia, baola. Ta ida boma hedavari, Basio hahenamo henia; bona ta ese bema hahenamo henimu, basio haere henia. Bena egu itotohi na mero vairana latanai ba dagaia diho. \p \v 30 Bena mero sinana eto, Iehova e maurimu bona oi o maurimu heḡereḡerena, lau na oi basina rakatanimu. Taunabunai, ia na e tore isi, hahine murina amo e raka. \v 31 Gehasi na e raka guna, itotohi na mero vairana latanai e dagaia diho, a mauri reḡena ta eiava toana ta enai se hedinarai. Taunabunai ia na e lou ela, Elisaia ida e hedavari; bena e hamaoroa, eto, Mero na do se noga. \p \v 32 Elisaia na ruma ai e dae kau, bena iena mahuta ḡauna latanai mero hekurena ai e itaia, mase. \v 33 Taunabunai, ia na e raka vareai, e hekou ahu, idia raruosi mo nonoho. Bena ia ese Iehova e ḡuria. \v 34 Bena ia na ela, mero latanai e goru kau, ia uduna mero uduna latanai, ia matana mero matana latadiai, ia imana mero imana latadiai; bena latanai e goru parapara negana ai hari mero tau-anina e siahu-siahu. \v 35 Bena ia na e tore isi lou, ruma lalonai e raka lao e raka lou; bena ma e dae kau, ma latanai e goru parapara. Bena mero na nega hitu e asimana; bena matana e papa. \v 36 Bena Elisaia ese Gehasi e boiria, eto, Hari Suneme hahinena a boiria. Bena e boiria. Hahine na ema, bena Elisaia eto, Natumu avabia isi. \v 37 Hahine na ema, ia aena badidiai e igo diho, tano ai e goru diho; bena ia ese natuna e abia isi, e raka lasi. \s1 Elisaia Gilgal ai \p \v 38 Elisaia na e lou lao, Gilgal ela. Una negana ai doe vada e vara una tano ai. Peroveta oreana taudia na ia vairanai hehelai; bena ia ese ena hesiai tauna e hamaoroa, eto, Uro badana na lahi ai ba laia kau, vasiahu ba nadua, peroveta oreana taudia adia. \v 39 Idia ta e raka lasi, tano paka ai aniani avadia baine gogo eto; bena uda varovarona ta e davaria, bena huahuana e gogo, vairana ramina e hahonua, bena ela, e reredia, vasiahu urona lalonai e udadia. Asi dibana unu be dahaka ḡau. \v 40 Bena e seia, tatau bae inua totona. A vasiahu inuna ai idia na e lolo, eto, Dirava ena tau e, mase na uro lalonai. Idia na asie inua diba. \v 41 Elisaia eto, Flaoa taina a mailaia. Bena uro ai e udaia. Ma eto, Ma a seia, tatau adia, bae inua. Dika ta dia mia uro lalonai. \p \v 42 Tau ta Baal-salisa amo ema, Dirava ena tau ana e mailai, uma anidia roboadia flaoana, bali igabudia ruahui, bona uit anidia matamatadia, na ena puse ai. Bena Elisaia eto, Tatau a henidia, bae ani. \v 43 A ena hesiai tauna eto, Tatau sinahu ta vairadiai ede baina dabarai toma? Ma e hamaoroa, eto, Tatau a henidia, bae aniani, badina be Iehova na ini e gwau tomamu: Bae aniani, bona bahudia na bae mia. \v 44 Bena e dabaraia idia vairadiai. Bena idia na e aniani, bona bahudia na e mia, Iehova ena hereva heḡereḡerena. \c 5 \s1 Naaman, lepra tauna \p \v 1 Naaman, Suria pavapavana ena tuari oreana lohiana, na biaguna ena tau badana ta, bona e lalo namo heniava; badina be iena amo Iehova ese kwalimu na Suria e henia. Ia na goada dikadika bona boga-auka tauna; to ia na lepra tauna. \v 2 Edia tuari ta ai, Suria taudia ese kekeni ta e abia mauri, Israel tanona ai; bena una kekeni ese Naaman adavana isiaina e lao heniva. \v 3 Bena ia ese biaguna hahinena e hereva henia, eto, Una egu lohia na bema Samaria peroveta tauna dekenai, ia ese ena lepra bema hanamoa. \v 4 Taunabunai, Naaman e raka vareai, ena lohia e hamaoroa, eto, Israel kekenina na unu ini e gwau tomamu. \v 5 Bena Suria pavapavana eto, Vada aola, revareva ta baina siaia, Israel pavapavana ena. \p Taunabunai, ia na ela, \it silver talent\it* gwauta\f + \fr 5:5 \fk Talent\ft gwauta = 500 kilograms sisivana. Sekele daha tauratoi = 98 kilograms sisivana.\f* bona \it gold\it* sekele daha tauratoi bona dabua ḡoeva-daedia gwauta e abi kau, e laohai. \v 6 Israel pavapavana dekena e laohaia revarevana ai ini e torea toma: \q1 Ina revareva ba davaria negana ai ba diba, \q1 lau ese egu hesiai tauna Naaman vada na siaia vasi, \q1 ena lepra ba hanamoa totona. \m \v 7 Israel pavapavana ese revareva e duahia, bena ena dabua e dare, eto, Lau na Dirava, bona taunimanima baina hamasedia bona baina hamauridia, a? Una dainai ina tau ese lepra tauna ta ihanamona herevana egu ai e siaia mai a? Mani a haeroa, a itaia, iheai-henigu dalana e tahuamu. \v 8 Elisaia, Dirava ena tau, e kamonai Israel pavapavana ese ena dabua vada e dare; bena ia ese hereva e siaia lao, hanua pavapavana enai, eto, Dahaka dainai emu dabua vada o dare? Ia na dekegu ainema, baine diba, peroveta tauna ta na Israel ai e nohomu. \p \v 9 Taunabunai, Naaman na mai hosina bona mai kariotana ida ela, Elisaia ena ruma iduarana vairanai e gini. \v 10 Bena Elisaia ese gwaukau tauna ta ia dekena e siaia lao, eto, Aola, Ioridane sinavaina ai ba digu nega hahitu, bena taumu baine namo lou, bona vada ba ḡoeva. \v 11 A Naaman na e badu, e raka oho, eto, Lau banava nato ia korikorina ese baine mai henigu, bena baine gini, Iehova, ena Dirava, ladana baine hahanea bona hisi gabuna baine daroa, unu amo lepragu baine hanamoa nato. \v 12 Damasko sinavaina Abana bona Farapara, ese Israel sinavaidia iboudiai na asie hereadiamu a? Idia lalodiai basinama digu basinama ḡoeva diba a? Bena e raka muri, mai lalo-ḡaraḡarana ida e raka oho. \p \v 13 A iena hesiai taudia na e raka kahira, e hereva henia, eto, Tamagu e, peroveta tauna ese kara aukana ta bema haḡanilaimu, boma karaia ani? Matogana, ia e gwaumu “Ba digu bena ba ḡoeva” be edeheto? \v 14 Taunabunai, ia na e diho ela, nega hitu Ioridane sinavaina ai e heuru utu, Dirava ena tau ena hereva heḡereḡerena. Bena tauna vada e namo lou, mero karukaruna heḡereḡerena ai ela; bena vada e ḡoeva. \p \v 15 Bena e lou lao, Dirava ena tau dekenai, ia bona ena orea idoinai. E kau, bena vairanai e gini, eto, Harihari lau dibagu tanobada idoinai latanai na asi Dirava ta, a Israel ai mo; taunabunai emu hesiai tauna ena amo herahia ḡauna mani avabia. \v 16 A Elisaia eto, Iehova, isiaina na lao henimu Diravana, e maurimu heḡereḡerena, ḡau ta basina abia. Bena e ha-uraia, baine abia, to se ura. \v 17 Bena Naaman eto, Bema lasi be lau na noimumu, emu hesiai tauna na tano taina ba henigu, doniki rua edia huahua heḡeregeredia; badina be harihari bainela emu hesiai tauna na ḡole-oho boubouna ḡauna eiava boubou ḡauna ta basina hahelaḡaia dirava ta ena, a Iehova mo ena. \v 18 Ina kara tamona ai Iehova ese emu hesiai tauna bema bogagu hisi: biagugu na toma-diho totona Rimon\f + \fr 5:18 \ft “Rimon” na Suria taudia edia dirava ta ladana.\f* ena dubu ai baine dae kau, bona lau imagu ai baine hetao kau, bena una negana ai lau ese Rirnon ena dubu ai baina igo diho, Iehova ese una kara ai baine bogagu hisi. \v 19 Elisaia ese e hamaoroa, eto, Mai mainomu ida aola. \p A Naaman na do se raka daudau ai, \v 20 Gehasi, Dirava ena tau Elisaia ena hesiai tauna, eto, Ia, lau biagugu ese Naaman tau Suria, vada e bogaia hisi, e mailai gaudia na ia imana amo se abidia. Iehova e maurimu heḡereḡerena, lau na ia murina amo baina heau, ḡau ta iena amo baina abia. \v 21 Taunabunai, Gehasi na Naaman murina amo ela. Naaman ese tau ta e itaia, murina amo e maimu, bena ena kariota amo e diho, ia ihedavari-henina totona; eto, Edeheto, namo eiava? \v 22 Ia eto, Namo. Biagugu ese vada e siaigu, e tomu, Peroveta oreana tau-eregabedia rarua na ina harihari Efraim ororodia amo vada ema; bena e noimumu, \it silver talent\it* ta\f + \fr 5:22 \fk Silver talent\ft ta = 50 kilograms sisivana.\f* bona dabua herea-daedia rua ba henidia. \v 23 Naaman eto, Mani emu kara \it talent\it* rua bavabi. Bena ia ese e ha-uraia, bena \it silver talent\it* rua na puse rua ai e uda, bona dabua herea-daedia rua danu; bena puse na ena hesiai taudia rarua e hahualaidia; bena raruosi ese e hua, Gehasi vairanai. \v 24 Ororo ai e kau, bena ia ese idia imadia amo e abidia, ruma ai e atodia; e siaidia, bena e raka oho. \p \v 25 Ia na e raka vareai, biaguna vairanai e gini. Bena Elisaia ese e nanadaia, eto, Gehasi e, ede ola? Ia eto, Emu hesiai tauna na gabu ta asinala. \v 26 A ia ese e gwau henia, eto, Lauma ai oi ida asita lao hebou, una tau na ena kariota amo e hegiro oi ihedavari-henimu totona negana ai a? Una na moni bona dabua, eiava olive bona vine imeadia, eiava mamoe bona boromakau, eiava hesiai taudia bona hahinedia, iabidia negana buna a? \v 27 Taunabunai, Naaman ena lepra na oiemu ai baine kau, bona oi garamu ediai danu, ela bona hanaihanai. Taunabunai, ia na ia vairana amo e raka lasi mai leprana; kopina e kuroka-kuroka danu, \it snow\it* na heto. \c 6 \s1 Ira na e keni dae \p \v 1 Peroveta oreana taudia ese Elisaia e hamaoroa, eto, A itaia, emu hereḡu henunai a nohomu gabuna na maraḡi herea. \v 2 Mani Ioridane sinavaina aiala, ta ta au ta ta baia abi, bena emai noho gabuna ta baia karaia unuseni ai. Ia na e haere, eto, Aola. \v 3 Bena idia ta eto, Mani emu kara oi danu emu hesiai taudia ida baitala. Ia na e haere, eto, Baitala. \v 4 Taunabunai ia na idia ida ela. Ioridane ai e kau, bena idia ese au haida e hagaridia. \v 5 Bena tau ta ese au ta e hagaria negana ai na ena ira kwarana na ranu ai e moru. Bena e boi lolo, eto, Biagugu e, ihabaigu, na abia torehai. \v 6 Dirava ena tau eto, Edeseni ai e moru? Ia ese gabu na e haheitalaia; bena Elisaia ese auau ta e utua, una gabu ai e tahoa dobi, bena auri na e hakenia dae. \v 7 Ia eto, Avabia isi, Taunabunai, ia na e dau lao, e abia. \s1 Elisaia ese Suria taudia imadia amo e roho mauri \p \v 8 Nega ta, Suria pavapavana ese Israel e tuari heniava negana ai, ia na ena hesiai taudia ida e henega bou, gabu ta ladana e hatoa, eto, Una gabu ai baina taruha. \v 9 A Dirava ena tau ese hereva na Israel pavapavana dekena e siaia lao, eto, Una gabu na basio rakaia hanai, badina be Suria taudia na unu a be laomu. \v 10 Bena Israel pavapavana ese haida e siaidia lao, Dirava ena tau ese e hamaorolaia gabuna baela. Unuhetomana ia ese vaevae e sisiba heniava, bena e roho mauri, dia nega tamona eiava nega rua hona. \p \v 11 Suria pavapavana lalona e hekwarahiva ina ḡau dainai, bena ia ese ena hesiai taudia e boiridia, e gwau henidia, eto, Basio hamaorogu ita bogaragidai daika ese Israel pavapavana e duruamu a? \v 12 Bena ena hesiai taudia ta eto, Egu lohia bona egu pavapava e, ta lasi; to Elisaia, peroveta tauna Israel ai e nohomu, ia ese emu mahuta daiutuna lalonai o gwauraimu herevadia na Israel pavapavana e hamaorolaiamu. \v 13 Ia eto, Aola, ba itaia ia be edeseni ai; bena haida na ia idabai-taona baina siaidia lao. Haida ese e hamaoroa, eto, A kamonai, tauna na Dotan ai. \v 14 Taunabunai, ia ese hosi bona kariota bona tuari oreana badana ta e siaidia. Idia na hanuaboi ai ela, hanua e koua heḡeḡe. \p \v 15 Dirava ena tau ena hesiai tauna na daba matana ai e tore isi, e raka lasi, e itaia, tuari oreana ta mai hosidia bona mai kariotadia ida, ese hanua vada e koua heḡeḡe. Hesiai tauna eto, Biagugu e, madi ihabaida! Ede baita kara toma? \v 16 Elisaia eto, Basio gari; badina be ita e bamodamu taudia na hutuma, a idia e bamodiamu taudia na dia hoho. \v 17 Bena Elisaia e ḡuriḡuri, eto, Iehova e, na noimumu, ia matana a hapapa, baine itaia helaoreana. Taunabunai, Iehova ese una eregabe tauna matana e hapapadia, bena e itaia, ororo na lahi hosidia bona kariotadia ai e honu, idia ese Elisaia e ḡeḡea ahu. \v 18 Bena Suria taudia na ia iabina totona e hekei diho negana ai, Elisaia ese Iehova e ḡuria, eto, Na noimumu, ina orea na matadia a huari kepulu. Taunabunai ia ese matadia e huari kepulu, Elisaia ena ḡuriḡuri heḡereḡerena. \v 19 Bena Elisaia ese e hereva henidia, eto, Dalana na dia inai, bona hanuana na dia inai; murigu amo a raka, bena baina hakaumui lao, o tahuamu tauna dekenai. Bena ia ese e hakaudia lao, ela bona Samaria. \p \v 20 Samaria ai e raka vareai, bena maoromaoro Elisaia eto, Iehova e, ini taunimanima matadia ba hapapadia, do bae ita. Taunabunai Iehova ese idia matadia e hapapadia, bena e itaia, idia na Samaria bogaraginai. \v 21 Israel pavapavana ese e itadia, bena ia ese Elisaia e hamaoroa, eto, Tamagu e, aina aladia mase eiava? \v 22 Ia na e haere, eto, Basio aladia mase. Emu dare bona emu peva amo boma abidia mauri taudia na boma aladia mase a? Aniani bona ranu na vairadiai ba dabara, bae aniani bona ranu bae inu, bena biagudia dekena baela. \v 23 Taunabunai, ia ese aria badana e dabaraia adia; bena e aniani bona e inuinu vaitani murinai ia ese e siaidia, bena biagudia dekena ela. Suria taudia ese Israel tanona asie daea lou. \s1 Samaria e koua heḡeḡe \p \v 24 Una murinai Ben-hadad, Suna pavapavana, ese ena tuari oreana idoinai e haboua, e dae ela, Samaria e koua heḡeḡe. \v 25 Bena doe bada e vara Samaria ai, vada e koua heḡeḡe dainai; ela bona doniki kwarana ta e hoia, davana na \it silver\it* sekeledia taurahani-ahui,\f + \fr 6:25 \ft “Sekele taurahani-ahui”. Readia K20 heḡereḡerena, ita eda moni ai. “Sekele ima”. Readia K1.25 heḡereḡerena, ita eda moni ai.\f* bona pune taḡena kebere ta davana na \it silver\it* sekeledia ima. \v 26 Nega ta Israel pavapavana na magu latana amo e raka hanaiva ai, hahine ta ese e boi henia, eto, Egu lohia bona egu pavapava, a durugu. \v 27 Ia eto, Bema Iehova ese basine durumu, lau na ede amo baina durumu? Uit ikwadilaina gabuna amo eiava vine itaolaina gabuna amo a? \v 28 Bena hanua pavapavana ese hahine na e nanadaia, eto, Emu hekwakwanai be dahaka? Hahine na e haere, eto, Ina hahine ese e hamaorogu, eto “Natumu a heni, hari dina ai baita ania, bena kerukeru lau natugu baita ania”. \v 29 Taunabunai, lau natugu a nadua, bena a ania. Daba-rerena ai lau ese na hamaoroa, nato “Natumu a heni, baita ania”; a ia ese natuna e hunia. \v 30 Hanua pavapavana ese hahine ena hereva e kamonai; bena maḡu latana amo rakana ai ia ese ena dabua e dare; bena taunimanima ese e itaia, ena dabua henunai na puse dabuana vada e hahedokilai. \v 31 Bena ia eto, Hari dina ai Elisaia Safata kwarana na pagana ai bema mia, Dirava ese bema hadikagu, bona ma bema hadikagu bada. \p \v 32 Elisaia na ena ruma ai e helaiva, bona tau-badadia na ia ida hehelai. Hanua pavapavana ese tau ta ia vairana amo vada e siaia lao; a hari gwaukau tauna do se kau ai, Elisaia ese unu tau-badadia e hamaorodia, eto, O itaiamu, una roroma tauna vada e hesiai, lau kwaragu iabi-ohona totona. Gwaukau tauna bainema negana ai, iduara na ba koua kunuka-kunuka, ia ba laoa ahu. Biaguna aena regedia na ia murina amo se maimu a? \v 33 Dounu e hereva henidiava ai, hanua pavapavana na ia dekenai e kau, eto, Ina hehvarahi na Iehova ena amo. Iehova ma baina naria anina be dahaka? \c 7 \p \v 1 A Elisaia eto, Iehova ena hereva a kamonaia. Iehova na ini e gwau tomamu: Kerukeru, hari ina hora sisivana, flaoa namo-hereana bosea ta eiava bali bosea rua na Samaria ikoukouna ai bae hoi, davadia na sekele tamona.\f + \fr 7:1 \ft “Sekele tamona”. Readia 25 toea heḡereḡerena, ita eda moni ai.\f* \v 2 Bena tuari biaguna, imana ai hanua pavapavana e hetao kau tauna, ese Dirava ena tau e hamaoroa, eto, Iehova sibona ese gaba-mauru bema kara guba ai, ina kara bema vara diba a? A Elisaia eto, Oi sibomu matamu amo ba itaia, to basio ania. \p \v 3 Lepra taudia hahani na hanua ikoukouna ai nonoho, bena e hereva heheni, eto, Iniseni ai ta helaimu ela bona baita mase anina be dahaka? \v 4 Bema baitato “Hanua lalonai aita raka vareai”, to doe na hanua lalonai, bena unuseni ai baita mase; a iniseni ai baitama helai danu baita mase. Benaini, Suria taudia edia taruha aitala; idia ese bema hamaurida, baita noho; eiava bema alada, baita mase mo. \v 5 Taunabunai, dina kerekerena ai e tore isi, taruha bae lao henia totona; a Suria taudia edia taruha isena ai e kau negana ai, tau ta asie davaria unuseni ai. \v 6 Badina be Ḡaubada ese kariota bona hosi bona tuari oreana badana reḡedia e havara Suria taudia taiadia ai; taunabunai idia ese e hereva heheni, eto, A kamonai, Israel pavapavana ese Hiti taudia edia pavapava bona Aigupto pavapavadia vada e vatudia, bae tuari henida totona. \v 7 Taunabunai, idia na dina kerekerena ai e heau oho, edia kalaga, edia hosi, edia doniki e rakatanidia, taruha lalona ḡaudia miadia ai e laputani, mauridia e tahu. \v 8 Hari lepra taudia na taruha isena ai e kau, bena kalaga ta ai e raka vareai, e aniani, e inuinu, bena \it silver\it* bona \it gold\it* bona dabua e hua lao, e hunidia. Bena e lou lao, ma kalaga ta ai e raka vareai, ḡau haida ma e hua lao, e hunidia. \p \v 9 Bena idia na e hereva heheni, eto, Ita na asita kara maoromu. Ina dina na hari namona dinana; bema basita herevalaia, baita noho hedavauhe ela bona daba, na mata-hakanina ese baine lasida tao. Taunabunai aitala, hanua pavapavana ena ruma taudia baita hamaorodia. \v 10 Taunabunai, idia na hanua ela, hanua ikoukoudia igimadia taudia e boi henidia, e hamaorodia, eto, Suria taudia edia taruha ala, unuseni ai tau ta asia itaia bona ere ta asia kamonai, a hosi bona doniki mo hehemata, bona kalaga mai ḡaudia ida mo mimia. \v 11 Bena ikoukou igimadia taudia e boi lao, hanua pavapavana ena ruma taudia ediai e hehari piu. \v 12 Bena hanua pavapavana na hanuaboi ai e tore isi, ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, Aina hamaoromui, Suria taudia ese ita ihadikada dalana na ede e hegaeḡaelaia toma. Dibadia ita na e hitolodamu; taunabunai idia na taruha vada e rakalania, tano paka ai e komumu, e tomamu “Hanua amo bae raka lasi negana ai baita abidia mauri, bona hanua lalonai baita didi vareai”. \v 13 Bena ena hesiai tauna ta eto, Mani emu kara tatau haida a siaidia, doini mimia hosidia ima bae abidia, badina be dibada doini iniseni ai e nohomu taudia na Israel hutuma vada e mase taudia heḡereḡeredia ai baela. Mani aita siaidia, bae itaia. \v 14 Taunabunai, hosi-gui taudia rarua e abidia; bena hanua pavapavana ese e siaidia, Suria taudia edia tuari oreana murina amo baela. Ia na eto, Aola, a ha itadia. \v 15 Taunabunai raruosi na idia muridia amo ela, ela bona Ioridane sinavaina; bena e itaia, dala idoinai dabua bona kohu e hepetapetalai, Suria taudia ese heaudia ai e nege ḡaudia. Bena e siaidia taudia na e lou, hanua pavapavana e hamaorolaia. \p \v 16 Bena hanua taudia na e raka lasi, Suria taudia edia taruha ela, edia kohu e abi ore. Taunabunai, flaoa namo-hereana bosea ta e hoia, davana na sekele tamona, bona bali bosea rua danu e hoi, davana na sekele tamona, Iehova ena hereva heḡereḡerena. \v 17 Hanua pavapavana ese tuari biaguna, imana ai e hetao kau tauna, na vada e siaia, ikoukou baine naria; bena hanua taudia ese e moia taotao, ikoukou raka-lasina ai; bena ia na e mase, Dirava ena tau ena hereva, hanua pavapavana ia dekena ela negana ai e gwauraia herevana, heḡereḡerena. \v 18 Badina be Dirava ena tau ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto “Kerukeru, hari ina hora sisivana, bali bosea rua eiava flaoa namo-hereana bosea ta na Samaria ikoukouna ai bae hoi, davadia na sekele tamona” negana ai \v 19 hari tuari biaguna ese Dirava ena tau e haere henia, eto “Iehova sibona ese gaba-mauru bema kara guba ai, ina kara bema vara diba a?”. Una negana ai Dirava ena tau eto “Oi sibomu matamu amo ba itaia, to basio ania”. \v 20 Benaini, unu e vara toma ienai, badina be hanua taudia ese ikoukou raka-lasina ai e moia taotao, bena e \c 8 \s1 Suneme hahinena ena tano \p \v 1 Elisaia ese natuna e hamauria lou hahinena na vada e hamaoroa, eto, A tore isi, emu ruma taudia ida aola, ba noholaia diba gabuna ta ai vada ba noho; badina be Iehova ese doe vada e gwauraia, bena ina tano na baine doe ela bona laḡani hitu. \v 2 Taunabunai, una hahine na e tore isi, Dirava ena tau ena hereva heḡereḡerena e karaia; ia na ela, ena ruma taudia ida, Filistia taudia edia tano ai e nohova, laḡani hitu. \p \v 3 Laḡani hitu e ore ai, hahine na Filistia taudia edia tano amo e lou lao, bena ia na hanua pavapavana dekena ela, baine noia totona; ena ruma bona ena tano iabi-loudia herevadia baine gwaurai. \v 4 Una negana ai hanua pavapavana na Gehasi, Dirava ena tau ena hesiai tauna, ida e hereva-herevava ai, hanua pavapavana na eto, Elisaia ena kara badadia iboudiai sivaraidia ba hamaorolaigu. \v 5 Hari tau ese hanua pavapavana na Elisaia mase merona e hamauria sivaraina e hamaorolaiava lalonai, hari natuna e hamauria lou hahinena ese hanua pavapavana e noia, ena ruma bona ena tano herevadia e gwaurai. Bena Gehasi eto, Pavapava e, egu lohia, hari hahinena binai, bona natuna danu, Elisaia ese e hamauria lou merona. \v 6 Hanua pavapavana ese hahine na e nanadaia, bena ia ese sivarai ma e gwauraia. Taunabunai, hanua pavapavana ese ena ḡaukara itataona tauna ta e haḡania, eto, Ena ḡau iboudiai ba henia lou, bona uma anidia iboudiai danu, e raka oho dinana amo ema bona hari. \s1 Hasaele ese Suria e lohiaia matama \p \v 7 Elisaia na Damasko ai e kau. Una negana ai Ben-hadad, Suria pavapavana, na e gorerea. Bena haida ese e hamaoroa, eto, Dirava ena tau vada ema. \v 8 Bena hanua pavapavana ese Hasaele e hamaoroa, eto, Herahia ḡauna avabia kau, baola, Dirava ena tau ida ba hedavari; bena iena amo Iehova ba nanadaia, ina gorere amo baina mauri lou eiava? \v 9 Taunabunai, Hasaele na ia ihedavari-henina totona ela, herahia e laohai, Damasko kohudia idau-idau, kamelo hari-ahui edia huahua. Ia na ela, vairanai e gini, eto, Natumu Ben-hadad, Suria pavapavana, ese vada e siaigu dekemu ai, e tomu “Ina gorere amo baina mauri lou eiava?” \v 10 Elisaia ese e haere henia, eto, Aola, ba hamaoroa, baoto “Momokani, vada ba mauri lou”; ḡau tamona, Iehova ese vada e haheitalaigu, momokani ia na baine mase. \v 11 Bena e raraia tao ela bona e hemarai. Bena Dirava ena tau e tai. \p \v 12 Bena Hasaele eto, Egu lohia e, dahaka dainai o taimu? Ia na e haere, eto, Badina be Israel taudia ede ba hadikadia toma na vada dibagu: edia kohoro ba doudia, edia eregabe taudia na dare amo bavaladia mase, natudia maraḡidia ba huaridia, bona edia rogorogo hahinedia ba dapadia. \v 13 Bena Hasaele eto, Emu hesiai tauna be daika, ia na una kara badana baine karaia? Ia na sisia mo. Elisaia na e haere, eto, Iehova ese vada e haheitalaigu, oi na Suria pavapavana ai baola. \v 14 Bena una tau ese Elisaia e rakatania, biaguna dekena e lou lao; bena biaguna ese e nanadaia, eto, Elisaia be dahaka eto? Ia na e haere, eto, E hamaorogu, oi na momokani ba mauri lou. \v 15 A daba ai ia ese hetaru ḡauna e abia, ranu ai e urua diho; bena hanua pavapavana vairana e ḡovalaia ela bona e mase. Bena Hasaele na ia gabuna ai e lohia. \s1 Iehoram ese Iuda e lohiaia \p \v 16 Ioram Ahaba, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina iha-imana ai, Iehoram, Iuda pavapavana Iehosafat natuna, na e lohia matama. \v 17 E lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na toi-ahui rua; ia na Ierusalem ai e lohia, laḡani taurahani. \v 18 Ia na Israel pavapavadia edia dala ai e rakava, Ahaba ena iduhu taudia e karava heḡereḡerena, badina be adavana na Ahaba natuna hahinena. Ia na Iehova vairanai e kara dikava. \v 19 Ḡau tamona, Iehova ese Iuda na se habuaia tari, ena hesiai tauna David dainai, badina be vada e gwau hamata, lamepa ta ia baine henia bona ia garana baine henidia ela bona hanaihanai. \p \v 20 Iena nega ai Edom ese Iuda ena helohia e dadaraia, sibodia edia pavapava ta e haginia. \v 21 Bena Ioram e hanai, mai ena kariota iboudiai ida, Sairi kahana ela. Bena hanuaboi ai e tore isi; bena ia bona ena kariota biagudia ese Edom oreana, ia e daia heḡeḡe taudia, na e rahudia mase. A ena tuari taudia na e heau, edia hanua ela. \v 22 Taunabunai Edom ese Iuda ena helohia e dadaraiamu ema bona ina dina. Libna ese danu una nega tamona ai e dadaraia. \v 23 Ioram ena kara orena, e kara karadia iboudiai, na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada eme hetore, ani? \v 24 Bena Ioram na tubu tama dekediai e mahuta, senena ida e guridia hebou, David ena hanua ai. Bena ia natuna Ahasia ese ia gabuna ai e lohia. \s1 Ahasia ese Iuda e lohiaia \p \v 25 loram Ahaba, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwauta-ruana ai, Ahasia, Iuda pavapavana Iehoram natuna, na e lohia matama. \v 26 E lohia matama negana ai, Ahasia ena mauri laḡanidia na ruahui rua; ia na laḡani tamona Ierusalem ai e lohia. Sinana ladana na Atalia, Omri, Israel pavapavana, tubuna. \v 27 Ia danu Ahaba ena iduhu edia dala ai e rakava, bona Iehova vairanai e kara dikava, Ahaba ena iduhu taudia e karava heḡereḡerena; badina be ia na Ahaba iduhuna ravadia. \p \v 28 Ia na Ioram Ahaba ida ela, Hasaele, Suria pavapavana, e tuari henia, Ramoto-gilead ai; unuseni ai Suria taudia ese Ioram e haberoa. \v 29 Bena King Ioram na e lou ela, Iesrele ai ena bero bae namo totona. Unu bero be Suria taudia edia amo e davaridia Rama ai, ia ese Hasaele, Suria pavapavana, e tuari henia negana ai. Bena Ahasia Iehoram, Iuda pavapavana, na Iesrele ela, Ioram Ahaba baine igoa ita totona, badina be ia na e gorereava. \c 9 \s1 Iehu e horoa, Israel pavapavana \p \v 1 Bena peroveta tauna Elisaia ese peroveta oreana tauna ta e boiria, e hamaoroa, eto, Emu rami ba hekasilaia, ina dehoro kavabuna na imamu ai bavabia, Ramoto-gilead baola. \v 2 Ba kau negana ai, Iehu, Iehosafat Nimisi natuna, ba tahua. Ba raka vareai, ba hamaoroa, ia na bamona bogaragidia amo baine tore isi; bena laloma daiutuna lalonai ba hakaua vareai. \v 3 Bena dehoro kavabuna bavabia, dehoro na ia kwarana ai ba bubua, baoto “Iehova na ini e gwau tomamu: lau ese na horomumu, Israel pavapavana”. Bena iduara ba kehoa, ba heau; basio halahe. \p \v 4 Taunabunai, hari tau peroveta eregabena na Ramoto-gilead ela. \v 5 E kau negana ai, tuari lohiadia na e henega bouva; bena ia eto, Lohia e, lau na mai egu hereva emu. Iehu eto, Ai daika enai? Ia eto, Lohia e, oiemu. \v 6 Taunabunai, ia na e tore isi, ruma lalonai e raka vareai; bena hari eregabe tauna ese dehoro na kwarana tubuana ai e bubua, e hamaoroa, eto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: lau ese na horomumu, Iehova ena orea, Israel, pavapavana. \v 7 Biagumu Ahaba ena iduhu taudia na ba rahudia mase; unu amo egu hesiai taudia, peroveta taudia, raradia bona Iehova ena hesiai taudia iboudiai raradia davadia na Iesebel ena amo baina abi. \v 8 Badina be Ahaba ena iduhu taudia iboudiai bae mase ore; Ahaba garana mamaruanedia iboudiai Israel ai, e ḡuidia taudia bona asie guidia taudia, na baina aladia ore. \v 9 Ahaba ena iduhu na Ieroboam Nebata ena iduhu bona Baasa Ahia ena iduhu heḡeregeredia ai baina halaodia. \v 10 Bona Iesebel na sisia ese bae ania, Iesrele tanona ai; ta ese basine guria. Bena eregabe tauna na iduara e kehoa, bena e heau. \p \v 11 Iehu na biaguna ena hesiai taudia dekedia ma e raka lasi, bena idia ese e nanadaia, eto, Namo eiava? Badina be dahaka una kavakava tauna na dekemu ema? Ia ese e haere henidia, eto, Una tau be dibamui, ena hereva danu dibamui. \v 12 Idia eto, O koikoimu, harihari a hamaoromai. Ia eto, Unu in: e hamaorogu, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: lau ese na horomumu, Israel pavapavana. \v 13 Bena idia iboudiai ta ta ena dabua e doki oho haraḡa-haraga, ia henuna vadavadadia kavakava latadiai e laha. Bena kibi e hiriria, eto, Iehu na pavapava. \s1 Iehu ese Ioram e alaia mase \p \v 14 Bena Iehu, Iehosafat Nimisi natuna, ese Ioram ihadikana dalana e tahua. (Hari loram na Israel taudia iboudiai ida Ramoto-gilead ai vada e hegima, Hasaele, Suria pavapavana, ilao-ahuna totona, \v 15 a King Ioram na vada e lou Iesrele, Hasaele, Suria pavapavana, e tuari heniava negana ai Suria taudia ese e haberoa berodia ihanamodia totona.) Taunabunai, Iehu eto, Bema lalomui na iniheto, bena ta na hanua amo basine heau helada, harina basine ha piua Iesrele ai. \v 16 Bena Iehu na ena kariota ai e gui, Iesrele ela; badina be loram na unuseni ai. Ahasia, Iuda pavapavana, danu Ioram igo-itana totona vada ema. \p \v 17 Kito tauna ta na Iesrele kohorona ai gini, bena Iehu ena orea e maiva ai e itaia, eto, Orea ta na itaiamu. Ioram eto, Hosi-gui tauna ta bavabia, ba siaia lao, idia ida bae hedavari, bena baineto “Maino ai oma a?” \v 18 Taunabunai, tau ta na hosi ai e gui, ela, ia ida e hedavari, eto, Hanua pavapavana na ini e gwau tomamu: maino ai oma a? Iehu eto, Maino be dahaka ikaralaina emu ai? A hegiro, murigu ai a raka. \p Bena kito tauna ma e hereva, eto, Gwaukau tauna na dekediai e kau, to se lou maimu. \v 19 Bena ia ese hosi-gui tauna ihararuana e siaia lao. Ia na dekediai e kau, eto, Hanua pavapavana na ini e gwau tomamu: maino ai oma a? Iehu e haere, eto, Maino be dahaka ikaralaina emu ai? A hegiro, murigu ai a raka. \v 20 Bena kito tauna ma e hereva, eto, Dekediai e kau, to se lou maimu; kariota ihaheauna danu Iehu Nimisi ena kariota e heaumu na heto, badina be ia na vaia ena kariota e haheaua lalo-dikamu. \p \v 21 Ioram eto, A heḡaeḡae. Bena idia ese ena kariota e heḡaeḡaelaia. Bena loram, Israel pavapavana, bona Ahasia, Iuda pavapavana, na e tore isi, ta ta ena kariota ena kariota ai e gui, Iehu ida bae hedavari totona ela; bena ia ida e hedavari, Naboto, Iesrele tauna, ena tano ai. \v 22 loram ese Iehu e itaia, bena eto, Iehu e, maino ai oma a? Ia na e haere, eto, Maino be ede baine vara toma, sinamu Iesebel ena lebulebu karadia bona ena mea karadia na doini momo herea negana ai? \v 23 Bena Ioram ese ena kariota e veria hegiro, e heau, bona Ahasia na e boi henia, eto, Ahasia e, tao tore! \v 24 Bena Iehu ese ena peva e marea mai goadana idoinai ida, loram na larolarona padadiai e tarakia, bena diba ese kudouna e daia uru, bena tauna na ena kariota ai e hetaba diho. \v 25 Bena Iehu ese iduruna tauna Bidikara e hamaoroa, eto, Avabia isi, Naboto tau Iesrele ena tano ai ba negea. Badina be ba laloa, ita raruosi na tamana Ahaba murina amo ta laova negana ai, Iehova ese ia ihadikana herevana e gwauraia guna, eto \v 26 “Lau Iehova ini na gwau tomamu: Naboto rarana bona natuna raradia varani na ita heḡereḡerena, davana na ina tano latanai do baina halou henimu”. Taunabunai, avabia isi, una tano ai ba negea, Iehova ena hereva heḡereḡerena. \s1 Iehu ese Ahasia e alaia mase \p \v 27 Ahasia, Iuda pavapavana, ese una kara e itaia, bena ia na Bete-hagana dalana ai e heau lao. Bena Iehu ese e hahavaia, eto, Ia danu ba tarakia. Bena ena kariota ai e tarakia, Guru dara-daena ai, Ibleam badibadinai. Bena e heau, Megido ela, unuseni ai e mase. \v 28 Ena hesiai taudia ese kariota ai e laohaia, Ierusalem ela; bena senena ida ena gara ai e guria, David ena hanua lalonai. \v 29 (Ioram, Ahaba natuna, ena lohia laḡanina ihagwauta-tana ai, Ahasia ese Iuda e lohiaia matama.) \s1 Iesebel e mase \p \v 30 Iehu na Iesrele ai e kau negana ai, Iesebel e kamonai, bena ia ese matana e umudia bona kwarana heraheradia e kara; bena gaba-mauru amo e ha igo. \v 31 Bena Iehu na ikoukou amo e heau vareai negana ai, hahine na eto, Simiri e, biagumu iala-masena taumu, maino ai oma a? \v 32 Bena Iehu na gaba-mauru e roha dae henia, eto, Daika na lauegu kaha ai? Daika? Bena hesiai taudia rarua eiava tatoi na e igo lasi, e itaia. \v 33 Ia eto, A tahoa dobi. E tahoa dobi; bena rarana pisipisidia na haba ai bona hosi ediai e kau. Bena hosi ese e moimoilaia. \v 34 Bena Iehu na e raka vareai, e aniani, e inuinu; bena eto, Hari e uduguiraia hahinena na bavabia, ba guria; badina be ia na pavapava natuna. \v 35 A idia ese igurina ela negana ai na ḡau ta asie davaria, kwarana koukouna bona aena bona imana palapaladia mo. \v 36 Bena idia na ela, e hamaoroa. Bena ia eto, Iehova ena hereva, ena hesiai tauna Elia, tau Tisbe, uduna amo e gwauraia, herevana binai: Iesrele tanona ai sisia ese Iesebel hidiona bae ania, \v 37 bona Iesebel tau-anina na Iesrele tanona kopina ai baine mia, hosi taḡena na heto; taunabunai tau ta basine hereva diba, basineto “Iesebel binai”. \c 10 \s1 Iehu ese Ahaba ena iduhu e habuaia tari \p \v 1 Ahaba natuna mamaruanedia hitu-ahui na Samaria ai e nohova. Taunabunai Iehu ese revareva haida e tore, e siaidia lao Samaria ai, hanua lohiadia bona tau-badadia bona Ahaba natuna e reḡudiava taudia dekediai. \v 2 Eto, Ina revareva ba davaria dinana ai, biagumu natuna mamaruanedia na dekemui ai e nohomu bona kariota bona hosi bona hanua mai maḡudia bona tuari ḡaudia na dekemui ai e miamu dainai, \v 3 biagumu natuna namo-hereana bona baine davana momokani merona bavabia hidi, tamana ena terono ai ba hahelaia kau, bona biagumu ena iduhu dainai ba tuari. \v 4 Bena idia na e gari dikadika, e hereva heheni, eto, A itaia, hari pavapava raruosi na ia vairanai se gini diba, matona ita na ede baita gini toma? \v 5 Taunabunai, hanua pavapavana ena ruma biaguna bona hanua lohiana bona hanua tau-badadia bona hereḡu taudia na hereva e siaia, Iehu dekenai, eto, Ai na oiemu hesiai taudia; emu haheḡani iboudiai emai ai na baia badinadia. Ai na tau ta hanua pavapavana ai basia halaoa; oi sibomu emu lalo-hadai heḡereḡerena ba karaia. \p \v 6 Bena Iehu ese revareva ta ma e tore henidia, eto, Bema umui na lauegu kaha ai, bona lalomui bema heḡereḡere lau ba kamonai henigu, biagumui natuna mamaruanedia kwaradia bavabidia, bena kerukeru, nega inihetomana ai, dekegu baoma Iesrele ai. Una negana ai hari hanua pavapavana natuna mamaruanedia hitu-ahuiosi na hanua tau-badadia dekediai e nohova; idia ese e regudiava. \v 7 Bena revareva na dekediai e kau negana ai, idia ese hanua pavapavana natuna mamaruanedia e abidia, taudia hitu-ahuiosi na e aladia mase, kwaradia na bosea haida lalodiai e udadia, bena ia dekena e siaidia lao, Iesrele ai. \p \v 8 Gwaukau tauna na e kau, bena e hamaoroa, eto, Hanua pavapavana natuna mamaruanedia kwaradia vada e mailai. Bena Iehu eto, Senu rua ai bavatodia, ikoukou raka-vareaina ai bae mia ela bona daba. \v 9 Bena daba ai ia na e raka lasi, e gini, taunimanima iboudiai e hereva henidia, eto, Umui na asi emui kerere; lau ese biagugu ihadikana dalana na tahua, bena na alaia mase; a ini be daika ese e aladia mase? \v 10 Taunabunai ba diba, Iehova ese Ahaba iduhuna herevadia e gwaurai ḡaudia na ta tano ai basine moru; badina be Iehova ese ena hesiai tauna Elia uduna amo e gwaurai herevadia na karadia vada e kara. \v 11 Taunabunai, Iehu ese Ahaba ena orea taudia Iesrele ai na e aladia mase, ena tau-badadia iboudiai bona turana korikori bona ena hahelaḡa taudia, ela bona ta se hanohoa. \p \v 12 Bena ia na e tore isi, Samaria ela. Dala ai, ia na Bet-ekede ai e kau; una na mamoe ireḡudia taudia edia gabu ta. \v 13 Unuseni ai Iehu na Ahasia, Iuda pavapavana, varavarana ida e hedavari, bena e nanadaidia, eto, Umui, be daidia? Idia na e haere, eto, Ai na Ahasia varavarana, hanua pavapavana natuna bona ia sinana natuna baia igodia ita totona vada ama. \v 14 Ia eto, Ba dabaidia tao! E dabaidia tao; bena Bet-ekede ranu gurina badibadinai e aladia mase. Iboudiai na hari-ahui rua; ta se hanohoa. \p \v 15 Unu amo e raka oho negana ai, Iehonadab Rekab na ema, bena raruosi e hedavari. Bena Iehu ese e hahenamo henia, eto, Oi o lalokau henigu momokanimu, lau ese oi na lalokau henimu momokanimu na heto, a? Iehonadab e haere, eto, Oibe. Iehu eto, Bema unuheto, imamu ba henigu. Bena imana e henia. Bena Iehu ese e abia dae, ena kariota latanai, \v 16 eto, Aitala, ba itaia, lalogu na e siahumu Iehova dainai. Taunabunai, ena kariota ai e laohaia. \v 17 Bena Samaria ai e kau ai, ia ese Ahaba ena orea taudia oredia iboudiai Samaria ai e aladia mase, ela bona vada e ha-oredia, Iehova ese Elia e hamaorolaia herevana heḡereḡerena. \s1 Iehu ese Baal itomadiho-henina vada e hadokoa \p \v 18 Bena Iehu ese taunimanima iboudiai e haboudia, e hereva henidia, eto, Ahaba ese Baal isiaina e lao henia sisina, a Iehu ese isiaina baine lao henia bada. \v 19 Taunabunai, Baal ena peroveta taudia bona e toma henia dihomu taudia bona ena hahelaḡa taudia ibouboudiai a boiridia, ta basine noho, badina be boubou karana badana ta baina karaia, Baal ena; baine noho tauna na basine mauri. A Iehu ese e koidia; ia ese Baal itomadihohenina taudia baine habuadia tari eto. \p \v 20 Bena Iehu na e hahedua, eto, Hebou ta ba hahelaḡaia, Baal ena. Bena idia ese vada e gwauraia. \v 21 Bena Iehu ese herevana e siaia lao, Israel idoinai; bena Baal itomadiho-henina taudia iboudiai ema, ta se noho. Bena Baal ena dubu ai e dae kau, ela bona Baal ena dubu na e honu, duduna ela bona duduna. \v 22 Bena Iehu ese dabua kobena inarina tauna e hamaoroa, eto, Dabua helaḡadia avabidia lasi, Baal itomadiho-henina taudia iboudiai edia. Taunabunai, ia ese edia dabua e abidia lasi. \p \v 23 Bena Iehu na Baal ena dubu ai e dae kau, lehonadab Rekab ida. Bena ia ese Baal itomadiho-henina taudia e hamaorodia, eto, Mani a hetahu, ba itaia, Iehova itomadiho-henina tauna ta umui padamui ai basine noho, a Baal itomadiho-henina taudia mo sibodia. \v 24 Bena ia na e raka vareai, boubou ḡaudia bona ḡole-oho bouboudia baine hahelaḡadia totona. \p Iehu ese tatau taurahani-ahui na edia gini gabudia vada e henidia murimuri ai, bena ia ese e hamaorodia, eto, Ini imamui ai vada na atodia taudia ta baine harohoa mauri tauna na baine mase. \v 25 Taunabunai, ḡole-oho boubouna e hahelaḡaia vaitani murinai, Iehu ese kito taudia bona heitatao taudia e hamaorodia, eto, A raka vareai, bavaladia mase, tau ta basine roho mauri. Taunabunai hari kito taudia bona heitatao taudia ese dare amo e aladia ore, bena e tahodia lasi murimuri ai. Bena Baal ena dubu ena laloma daiutuna lalonai e raka vareai, \v 26 au-tubua helaḡana Baal ena dubu ai e miava ḡauna na e huaia lasi, e gabua. \v 27 Baal ena au-tubua bona ena dubu danu idia ese e ḡigidia dobi, bona mei rumana ai e halaoa, ema bona ina dina. \v 28 Unu amo Iehu ese Baal na Israel ai e halasihiaia. \v 29 A Iehu na Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel e hakaralaia dika ḡaudia, amo se raka oho. Una Ieroboam ese boromakau natuna laulaudia na \it gold\it* amo e karadia, Betele ai bona Dan ai e atodia; unu amo ia ese Israel e hakaraia dika. \p \v 30 Bena Iehova ese Iehu e hamaoroa, eto, Vada o kara namo; egu lalohadai heḡereḡerena vada o karaia, bona lalogu e urava karadia iboudiai na Ahaba ena iduhu vada o kara henia, una dainai uru ihahanina ai oi garamu na Israel teronona ai bae helai. \v 31 A Iehu na Iehova, Israel Diravana, ena taravatu dalana ai se raka namonamo mai lalona idoinai, ia na Ieroboam ena kara dika, Israel e hakaraia dika ḡaudia, na se rakatanidia. \p \v 32 Unu dinadia ai, Iehova ese Israel tanona e hamaraḡia matama. Israel tanona idoinai lalonai Hasaele ese Israel taudia e hadareredia: \v 33 Ioridane sinavaina amo mairiveina kahana tanodia, bona GDead tanona idoinai, bona Gad bona Ruben bona Manase taudia edia tano, Aroere, Aranon kourana badina, amo; unu na Gilead bona Basan tanodia. \p \v 34 Iehu ena kara oredia, ena kara iboudiai bona ena siahu, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada eme hetore, ani? \p \v 35 Taunabunai, Iehu na tubu tama dekediai e mahuta; Samaria ai e guria. Ia gabuna ai ia natuna Iehoahasa ese Israel e lohiaia. \v 36 Iehu ena lohia laḡanidia, Samaria ai Israel e lohiaia, na laḡani ruahui taurahani. \c 11 \s1 Atalia ese terono e dadia \p \v 1 Atalia, Ahasia sinana, ese e itaia, natuna na vada e mase, bena ia na e tore isi, hanua pavapavana varavarana iboudiai e aladia mase. \v 2 A Iehoseba, King Ioram natuna hahinena, Ahasia taihuna, ese Ahasia natuna loasa e abia, hanua pavapavana natuna mamaruanedia, bae aladia taudia, bogaragidia amo e hakaua oho hehuni, ireḡuna hahinena ida mahuta daiutuna ta ai e hunidia. Unuheto ia ese Atalia ena amo e hunia, bena asie alaia mase. \v 3 Mero na laḡani tauratoi ia dekenai e nohova, Iehova, ena dubu ai e komuva, Atalia ese tano e lohiaiava negana lalonai. \p \v 4 Laḡani ihahituna ai, Iehoiada na e hesiai, Kariti biagudia bona gima oreana biagudia e boiridia, ia dekenai bae hebou, Iehova ena dubu ai; bena e gwau henidia hamata bona idia edia amo gwauhamata e abia, Iehova ena dubu ai; bena ia ese hanua pavapavana natuna e haheitalaidia. \v 5 Bena e haganidia, eto, Umui na ini ba kara toma: emui orea kaha toiosi ai kaha ta be Dina Helaḡa ai o raka vareaimu, hanua pavapavana ena ruma o gimaiamu, \v 6 (a kaha ta be Suru ikoukouna ai bona kaha ta be gima taudia muridia ikoukouna ai), na pavapava ena ruma do ba gimaia; \v 7 a kaha rua, Dina Helaḡa ai emui nega o matamaiamu bona Iehova ena ruma o gimaiamu taumui na \v 8 hanua pavapavana ba ginia heḡeḡe, ta ta mai emui tuari ḡaudia imamui ai, bena daika ese baine raka kahi henimui na bavalaia mase. Hanua pavapavana na ba bamoa, ena raka lasi ai bona ena raka vareai ai. \p \v 9 Bena orea biagudia ese hahelaḡa tauna Iehoiada ena haheḡani idoinai heḡereḡerena e karaia; ta ta ese ena orea ena orea, Dina Helaḡa ai e raka lasiva bona Dina Helaḡa ai e raka vareaiva taudia, na e mailaidia, hahelaḡa tauna Iehoiada dekenai. \v 10 Bena hahelaḡa tauna ese io bona kesi, gunaguna King David ena bena Iehova ena dubu ai e miava ḡaudia, na e abidia, orea biagudia e henidia. \v 11 Bena gima taudia na e gini, ta ta mai edia tuari gaudia imadia ai, dubu diho kahana amo ela bona dubu mirigini kahana, ihaboulaina patana bona dubu e ginidia heḡeḡe. \v 12 Bena hahelaḡa tauna ese hanua pavapavana natuna e hakaua lasi, havava ḡauna na kwarana ai e atoa, bona dagi toana e henia, bena idia ese ia e gwauraia hanua pavapavana, bona e horoa danu, bena imadia e patapata, eto, Hanua pavapavana baine mauri daudau. \p \v 13 Atalia na gima taudia bona taunimanima iboudiai eredia e kamonai, bena Iehova ena dubu ai e raka vareai, taunimanima dekediai. \v 14 E roha lao, hanua pavapavana e itaia, au-tubua badibadinai gini, edia kara heḡereḡerena; orea biagudia bona kibi-hiriri taudia danu hanua pavapavana badibadinai gigini, bona tano taudia iboudiai e moaleva bona kibi e hiririva. Bena Atalia ese ena dabua e dare, e boi lolo, eto, Tao-tore! Tao-tore! \v 15 Bena hahelaḡa tauna Iehoiada ese tuari biagudia e haganidia, eto, Gima taudia padadia amo ba hakaua lasi; ia murina amo baine raka tauna na dare amo bavalaia mase. Badina be hahelaḡa tauna eto, Iehova ena dubu ai basio alaia mase. \v 16 Bena idia ese e dabaia tao; bena hosi edia raka vareai dalana amo hanua pavapavana ena ruma e lao henia, unuseni ai e alaia mase. \p \v 17 Bena Iehoiada ese Iehova bona hanua pavapavana bona taunimanima na e haherohedia maino, idia na Iehova ena orea taudia ai baela totona; ia ese danu hanua pavapavana bona taunimanima e haherohedia maino. \v 18 Bena tano taudia iboudiai na Baal ena dubu ela, eha ḡiḡia dobi; ena ihaboulaina patadia bona ena kaivakuku danu e hamakohidia rohoroho; bona Matan, Baal ena hahelaḡa tauna, na ihaboulaina patadia vairadiai e alaia mase. Bena hahelaḡa tauna ese Iehova ena dubu igimana taudia e atodia. \v 19 Bena ia ese orea biagudia bona Kariti taudia bona gima taudia bona tano taudia iboudiai e abidia; bena idia ese hanua pavapavana na Iehova ena dubu amo e hakaua diho, gima taudia edia ikoukou amo e raka hanai, ela hanua pavapavana ena ruma ai. Bena ia na pavapava edia terono ai e helai. \v 20 Taunabunai, tano taudia iboudiai e moaleva. Atalia na hanua pavapavana ena ruma ai dare amo e alaia mase, bena hanua na asi reḡereḡena. \p \v 21 Iehoasa e lohia matama negana ai na ena mauri laḡanidia na hitu hona. \c 12 \s1 Iehoasa, Iuda pavapavana \p \v 1 Iehu ena lohia laḡanina ihahituna ai, Iehoasa e lohia matama; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na hari-ahui. Sinana ladana na Sibia; ia na Bere-sieba hahinena. \v 2 Iehoasa na Iehova vairanai e kara maoromaorova ena dina iboudiai lalodiai; badina be hahelaḡa tauna Iehoiada ese e hadibadibaia. \v 3 Ḡau tamona, atai gabudia helaḡadia na asie kokidia oho; taunimanima na dounu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva unu atai gabudia ai. \p \v 4 Iehoasa ese hahelaḡa taudia e hereva henidia, eto, Herahia helaḡadia monidia iboudiai Iehova ena dubu ai e vareailai, taunimanima ta ta edia taḡa ahudia, bona sibodia ahudia, bona edia ura-kwalimu ai Iehova ena dubu ai e vareailai monidia, \v 5 unu iboudiai na hahelaḡa taudia ese bae abi, ta ta turadia bona dekedia taudia edia amo bae abi; bena dubu baine dika gabudia na bae hanamolai. \p \v 6 A King Iehoasa ena lohia laḡanidia ruahui-toi lalodiai, hahelaga taudia ese dubu ihanamona ḡaukarana ta do asie karaia. \v 7 Taunabunai, King Iehoasa ese hahelaḡa tauna Iehoiada bona hahelaḡa taudia oredia na e boiridia, e gwau henidia, eto, Dahaka dainai dubu na asio hanamoa loumu? Benaini, turamui bona dekemui taudia edia amo moni haida ma basio abi lou, a ba heni, dubu ihanamo-louna ḡauna. \v 8 Taunabunai hahelaḡa taudia ese lalodia e hatamonadia, taunimanima edia moni basie abi lou, bona dubu danu basie ḡaukaralaia. \p \v 9 Bena hahelaḡa tauna Iehoiada ese maua ta e abia, bona matu ta na ikaruhina ai e budua uru. Bena maua na ihaboulaina patana idibana kahana ai e atoa, Iehova ena dubu raka-vareaina ai. Bena dubu iduarana e nariava hahelaḡa taudia ese hari Iehova ena dubu e vareailai monidia iboudiai na una maua lalonai e uda dobi. \v 10 Bena moni momo maua lalonai e ita negadia ai na hanua pavapavana ena toretore tauna bona hahelaḡa tauna badana ema, bena raruosi ese Iehova ena dubu ai e davari monidia na e duahi bona puse lalodiai e ḡui ahu. \v 11 Bena e hahetoho monidia na Iehova ena dubu ḡaukaradia e ita tao taudia e henidia; bena idia ese kamuta taudia bona ruma-hagini taudia Iehova ena dubu e ḡaukaralaiava na e henidia, \v 12 bona nadi iḡaukaralaidia bona iutudia taudia danu. Idia ese danu au bona vada e ḡei nadidia na e hoi, dubu ihanamo-louna ḡaudia, bona dubu ihanamo-louna ḡaukaradia ma haida davadia e kara. \v 13 A \it silver\it* keheredia lamepa ihaḡoevadia ḡaudia bona nau bona kibi bona \it gold\it* eiava \it silver\it* urodia na haida asie kara, unu Iehova ena dubu ai e vareailai monidia amo; \v 14 badina be unu moni na Iehova ena dubu ihanamo-louna e ḡaukaralaiava taudia e henidia. \v 15 Unu moni ede e ḡaukaralai tomava na e henidia taudia ediai asie tahua, badina be idia na e ḡaukara maoromaorova. \v 16 A kara dika davadia bona kara kerere bouboudia monidia na Iehova ena dubu ai asie vareailai: unu na hahelaḡa taudia edia. \p \v 17 Una negana ai Hasaele, Suria pavapavana, na ela, Gata hanuana e tuari henia, bena e abia. A Hasaele be Ierusalem e raka lao, baine tuari henia totona, negana ai na \v 18 Iehoasa, Iuda pavapavana, ese herahia helaḡadia iboudiai, Iehosafat bona Iehoram bona tamana Ahasia, Iuda pavapavadia, ese e hahelaḡadia ḡaudia, bona ia sibona ena herahia, e hahelaḡadia ḡaudia, bona Iehova ena dubu ai bona hanua pavapavana ena ruma ai e habouva \it gold\it*-na idoinai e abi, bena Hasaele, Suria pavapavana, dekena e siaidia lao. Bena Hasaele na Ierusalem amo e raka oho. \p \v 19 Ioasa ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada eme hetore, ani? \v 20 Iena hesiai taudia na e tore isi, ia iala-masena totona e henega bou; bena idia ese Ioasa e alaia mase Milo kohorona ai, Sila lao dalana ai. \v 21 Ena hesiai taudia rarua, Iosakara Simeata bona Iehosabad Somere, ese e rahua mase, bena vada e mase. Bena David ena hanua ai e guria, tubu tama dekediai; bena natuna Amasia ese ia gabuna ai e lohia. \c 13 \s1 Iehoahasa, Israel pavapavana \p \v 1 Ioasa Ahasia, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina iharuahui-toina ai, Iehoahasa Iehu ese Israel e lohiaia matama, Samaria ai; ena lohia laḡanidia na gwauta-hitu. \v 2 Iehova vairanai e kara havara, Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, na e badinadia; unu kara dika amo se raka oho. \v 3 Bena Iehova ena badu vada e ḡaraḡara Israel taudia latadiai; Hasaele, Suria pavapavana, bona Ben-hadad, Hasaele natuna, imadia ai e atodia loulou. \p \v 4 Bena Iehoahasa ese Iehova e noia, bona Iehova ese ia e kamonai henia; badina be Israel taudia edia hisi-ani e itaia, Suria pavapavana ese e hahisihisidia. \v 5 Taunabunai, Iehova ese Israel na ihamauridia tauna ta e henidia, bena Suria taudia imadia amo e roho mauri; bena Israel taudia na edia ruma ai e nohova, gunaguna heḡereḡerena. \v 6 Ḡau tamona, idia ese Ieroboam ena iduhu taudia edia kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, na asie rakatanidia, a dounu e rakalaidia, bona au-tubua helaḡana danu dounu e miava Samaria ai. \p \v 7 Tuari oreana dounu Iehoahasa dekenai e nohova na hosi-gu i taudia imahui hona, bona kariota gwauta bona ae-raka taudia gerebu-ta;\f + \fr 13:7 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* badina be Suria pavapavana ese e habuadia tari, uit ikwadina gabuna momoruna heḡereḡerena ai e halaoa. \v 8 Iehoahasa ena kara oredia, ena kara iboudiai bona ena goada sivaraidia, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 9 Taunabunai, Iehoahasa na tubu tama dekediai e mahuta, Samaria ai e guria. Bena natuna Ioasa ese ia gabuna ai e lohia. \s1 Iehoasa, Israel pavapavana \p \v 10 Ioasa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoiahui-hituna ai, Iehoasa Iehoahasa ese Israel e lohiaia matama Samaria ai. Ena lohia laḡanidia na gwauta-tauratoi. \v 11 Ia danu Iehova vairanai e kara havara; ia ese Ieroboam Nebata ena kara dika iboudiai, Israel taudia e hakaradia dikalai gaudia, na se rakatanidia, a e rakalaidiava. \v 12 Ioasa ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, bona mai goadana ida Amasia, Iuda pavapavana, e tuari henia sivaraidia, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 13 Bena Ioasa na tubu tama dekediai e nohova, bona Ieroboam ese ena terono ai e helai. Ioasa na Samaria ai e guria, Israel pavapavadia dekediai. \s1 Elisaia e mase \p \v 14 Elisaia na e gorerea, baine mase gorerena e davaria. Bena Ioasa, Israel pavapavana, na dekena ela, ia vairanai e tai, eto, Tamagu o, tamagu o! Israel kariotadia bona ena hosi-gui taudia! \v 15 Bena Elisaia ese e hereva henia, eto, Peva bona diba bavabi. Taunabunai, ia ese peva ta bona diba haida e abi. \v 16 Bena Elisaia ese Israel pavapavana e hamaoroa, eto, Peva a marea. Bena e marea. Bena Elisaia ese ia imana na hanua pavapavana imana latadiai e atodia. \v 17 Ia ma eto, Gaba-mauru a kehoa, mairiveina kahana ai. Bena e kehoa. Bena Elisaia eto, A kinoa. Bena e kinoa. Ma eto, Ina diba na Iehova ena kwalimu ḡauna, Suria ihadarerena ḡauna. Badina be Suria taudia ba tuari henidia Afek ai, ela bona ba habuadia tari. \v 18 Ma eto, Diba avabi. Bena e abi. Bena ia ese Israel pavapavana e hamaoroa, eto, Diba amo tano a tutua. Nega toi e tutua, bena e hadokoa. \v 19 Bena Dirava ena tau ese e badu henia, eto, Nega ima eiava tauratoi boma tutua, bena Suria boma tutua gwada, ela bona boma habuaia tari. A harihari oi na nega toi hona Suria ba tutua gwada. \p \v 20 Taunabunai, Elisaia na e mase; bena e guria. Una negana ai Moab oreadia edia kara be tubu-kau negana ai Israel tanona ai e hadadidadiva. \v 21 Bena tau ta e guria negana ai, dadidadi oreana ta e hedinarai; bena mase tauna na Elisaia ena guri ai e tahoa dobi. Ia na Elisaia turiana ai e dau kau, bena maoromaoro e mauri lou, bona aena ai e gini tore. \s1 Israel ese Suna e hadarerea \p \v 22 Hasaele, Suria pavapavana, ese Israel taudia e hahisihisidiava, Iehoahasa ena dina iboudiai lalodiai. \v 23 A Iehova ese e lalo namo henidia, e bogadia hisi, bona e haḡeredia, ena gwauhamata Abraham bona Isaak bona Iakob ediai dainai, bona se habuadia tari. Bona ia vairana amo se negedia daure ema bona hari. \p \v 24 Hasaele, Suria pavapavana, e mase negana ai, ia natuna Ben-hadad na ia gabuna ai e lohia. \v 25 Bena ia ese Iehoasa tamana Iehoahasa ena amo tuari ai e abi hanuadia na Iehoasa Iehoahasa ese ma e abidia lou. Nega toi Ioasa ese e hadarerea, bona Israel hanuadia e abidia lou. \c 14 \s1 Amasia, Iuda pavapavana \p \v 1 Ioasa Ioahasa, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina iharuana ai, Amasia Ioasa ese Iuda e lohiaia matama. \v 2 E lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na ruahui taurahani-ta. Sinana ladana be leho-adini; ia na Ierusalem hahinena. \v 3 Amasia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, a dia senena David heḡereḡerena; tamana Ioasa e karava karadia iboudiai ia ese ma e kara. \v 4 A atai gabudia helaḡadia na se abidia oho; taunimanima na dounu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva unu atai gabudia ai. \v 5 Lohia siahuna ia imana ai e ha-aukaia negana ai, ia ese ena hesiai taudia, ia tamana e alaia mase taudia, na e aladia mase. \v 6 A unu roroma taudia natudia na ia ese se aladia mase; Mose ena taravatu bukana ai Iehova ena haheḡani e torea heḡereḡerena, eto “Tama na basie aladia mase natudia daidiai, eiava memero na basie aladia mase tamadia daidiai; a ta ta ena kara dika ena kara dika daidiai bae mase”.\f + \fr 14:6 \ft Deuteronomi, Karoa 24, siri 16, ba itaia.\f* \p \v 7 Ia ese Edom taudia gerebu-ta\f + \fr 14:7 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* e aladia mase, Damena Kourana ai; bona Sela hanuana na e daea ai e abia, bena ladana e hatoa lokotele. Ia ladana na unu e hatoa tomamu ema bona ina dina. \p \v 8 Bena Amasia ese gwaukau taudia na Iehoasa, Israel pavapavana, Iehoahasa Iehu natuna, dekena e siaidia lao, eto, Aoma, vairadai aitame heita heheni. \v 9 Bena Iehoasa, Israel pavapavana, ese herevana na Amasia, Iuda pavapavana, dekena e siaia lao, eto, Lebanon ava-ḡiniḡinina ta ese hereva na Lebanon sida-auna ta dekena e siaia lao, eto “Natumu kekenina na lau natugu maruanena ba henia, baine adavaia”; a Lebanon uda-boromana ta ese raka-hanaina ai una ava ḡiniḡini na e moia tao. \v 10 Momokani, oi ese Edom vada o hadarerea, una dainai lalomu e heabi isimu; una heimodaina ba moalelaia, bona emu hanua ai ba noho. Anina be dahaka hekwarahi ba havaraia, bena ba moru, oi bona Iuda idoinai danu oi ida? \p \v 11 A Amasia na se kamonai. Taunabunai Iehoasa, Israel pavapavana, na e dae ela; bena ia bona Amasia, Iuda pavapavana, na e hevaira heheni tuari ai, Bete-semese ai, Iuda tanona ai. \v 12 Bena Iuda na Israel ese e hadarerea, bona Iuda taudia na e heau, ta ta ena ruma ena ruma ela. \v 13 Bena Iehoasa, Israel pavapavana, ese Amasia, Iuda pavapavana, Iehoasa Ahasia natuna, e abia mauri, Bete-semese ai. Ia na Ierusalem ai e kau, bena Ierusalem maḡuna e ḡiḡia dobi, Efraim Ikoukouna amo ela bona Daiguni Ikoukouna; padadia na kiubit sinahu-hani.\f + \fr 14:13 \ft Kiubit sinahu-hani = 177 metres sisivana.\f* \v 14 Bena ia ese \it gold\it* bona \it silver\it* bona Iehova ena dubu ai bona hanua pavapavana ena ruma habou-habou gabudia ai e davari ḡaudia na iboudiai e dadi, bona abi-mauri taudia na e ḡuidia; bena Samaria e lou lao. \p \v 15 Iehoasa ena kara oredia, bona ena goada sivaraina, bona Amasia, Iuda pavapavana, e tuari henia sivaraina, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 16 Bena Iehoasa na tubu tama dekediai e mahuta; Samaria ai e guria, Israel pavapavadia ida. Bena ia natuna Ieroboam ese ia gabuna ai e lohia. \p \v 17 Amasia Ioasa, Iuda pavapavana, na laḡani gwauta-ima dounu mauri, Iehoasa Iehoahasa, Israel pavapavana, ena mase murinai. \v 18 Amasia ena kara oredia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 19 Haida ese ia iala-masena dalana e henegalaia Ierusalem ai; bena ia na e heau, Lakisi ela. A idia ese haida na ia murina amo e siaidia lao, ela bona Lakisi, unuseni ai e alaia mase. \v 20 Bena hosi ai e atoa kau, e huaia lao; bena Ierusalem ai e guria, tubu tama dekediai, David ena hanua ai. \v 21 Bena Iuda taudia iboudiai ese Asaria laḡanina gwauta-tauratoi ai e abia, hanua pavapavana ai e halaoa, tamana Amasia gabuna ai. \v 22 Ia ese Elata e haginia, bona Iuda hanuana ta ai ma e halaoa, hanua pavapavana na tubu tama dekediai e mahuta murinai. \s1 Ieroboam, Israel pavapavana \p \v 23 Amasia Ioasa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwautaimana ai, Ieroboam Ioasa, Israel pavapavana, na Samaria ai e lohia matama. Ena lohia laḡanidia na hari-ahui ta. \v 24 Ia na Iehova vairanai e kara havara; Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, na se rakatanidia. \v 25 Israel tano-hetoana e abia lou, Hamat raka-vareaina amo ela bona Araba gohuna, Iehova, Israel Diravana, ena hereva, ena hesiai tauna lona Amitai, peroveta tauna Gata-hefere amo, uduna amo e gwauraia heḡereḡerena. \v 26 Badina be Iehova ese e itaia, Israel ena hisihisi na idita herea, badina be ta dia noho, e ḡuidia taudia eiava asie ḡuidia taudia, bona Israel na asi iduruna tauna ta. \v 27 A Iehova na asineto Israel ladana na guba henunai baine rohoa; taunabunai ia ese Ieroboam Ioasa imana amo e hamauridia. \p \v 28 Ieroboam ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, bona ena goada tuari ai, bona Damasko bona Hamat hanuadia na Iuda ena amo e abidia lou, Israel ena, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 29 Bena Ieroboam na tubu tama, Israel pavapavadia, dekediai e mahuta, bona ia natuna Sekaria na ia gabuna ai e lohia. \c 15 \s1 Asaria, Iuda pavapavana \p \v 1 Ieroboam, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina iharuahui-hituna ai, Asaria Amasia ese Iuda e lohiaia matama. \v 2 E lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na gwauta-tauratoi; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na imahui-rua. Sinana ladana be lekolia; ia na Ierusalem hahinena. \v 3 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, tamana Amasia ena kara iboudiai heḡereḡeredia ai e kara. \v 4 Ḡau tamona, atai gabudia na se abidia oho; taunimanima na dounu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva unu atai gabudia ai. \p \v 5 Iehova ese hanua pavapavana e hagorerea, bena lepra e davaria ela bona ena mase dinana, una dainai ia na sibona ruma ta ai e nohova. A hanua pavapavana natuna Iotam ese hanua pavapavana ena ruma taudia e reḡudiava bona tano taudia e lohiadia. \v 6 Asaria ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 7 Bena Asaria na tubu tama dekediai e mahuta; senena ida e guria, David ena hanua ai. Bena natuna lotam na ia gabuna ai e lohia. \s1 Sekana, Israel pavapavana \p \v 8 Asaria, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoiahui-taurahanina ai, Sekaria Ieroboam ese Israel e lohiaia Samaria ai, hua tauratoi hona. \v 9 Ia na Iehova vairanai e kara havara, senena heḡeregeredia; Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia na se rakatanidia. \v 10 Salumu Iabese ese ia iala-masena dalana e tahua, bena Ibleama ai e botaia hekida diho, e alaia mase; bena ia gabuna ai e lohia. \v 11 Sekaria ena kara oredia sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore. \p \v 12 Ina na Iehova ena gwauhamata, ia ese Iehu e gvau henia hamata, eto, Oi garamu na Israel teronona ai bae helai ela bona uru ihahanina. Bena unu vada e vara toma. \s1 Salumu, Israel pavapavana \p \v 13 Usia, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoiahui-taurahani-tana ai, Salumu Iabese na e lohia matama; Samaria ai e lohia, hua tamona mo. \v 14 Bena Menaheme Gadi na Tirisa amo ema, Samaria ai e kau, bena ia ese Salumu Iabese e botaia hekida diho, e alaia mase Samaria ai; bena ia gabuna ai e lohia. \v 15 Salumu ena kara oredia bona ena ala-ala karana sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore. \p \v 16 Una negana ai Menaheme ese Tapua hanuana bona lalona taudia iboudiai bona tanona idoinai, Tirisa amo e laomu, na e habuadia tari; badina be hanua na asie kehoa ia ena, una dainai e habuaia tari. Bona rogorogo hahinedia iboudiai una hanua lalonai ia ese e dapadia. \s1 Menaheme, Israel pavapavana \p \v 17 Asaria, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoiahui-taurahani-tana ai, Menaheme Gadi ese Israel e lohiaia matama. Ina na laḡani gwauta Samaria ai e lohia. \v 18 Iehova vairanai e kara havara; ena dina iboudiai Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, na se rakatanidia. \v 19 Pulu, Asuria pavapavana, ese Israel tanona e tuari henia; bena Menaheme ese \it silver talent\it* daha-ta\f + \fr 15:19 \fk Silver talent\ft daha-ta na readia \fk Silver\ft sekeledia imahui na readia K14 sisivana, ita eda moni ai. K800,000 sisivana, ita eda moni ai.\f* Pulu e henia, pavapava dagina ai do baine hanohoa davana. \v 20 Menaheme ese Israel taudia edia amo una moni na taḡa taudia iboudiai ta ta ediai \it silver\it* sekeledia imahui imahui amo e abi bagubagu, Asuria pavapavana baine henia totona. Taunabunai, Asuria pavapavana e lou, Israel tanona ai se noho. \v 21 Menaheme ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 22 Bena Menaheme na tubu tama dekediai e mahuta; ia natuna Pekahia na ia gabuna ai e lohia. \s1 Pekahia, Israel pavapavana \p \v 23 Asaria, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina iha-imahuina ai, Pekahia Menaheme ese Israel e lohiaia matama Samaria ai; ena lohia laḡanidia na rua hona. \v 24 Iehova vairanai e kara havara; Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai gaudia, na se rakatanidia. \v 25 Peka Remalia, ena tuari biaguna ta, na Gilead taudia imahui ida e henega bou, ia iala-masena totona; bena idia ese Samaria ai e alaia mase, hanua pavapavana ena ruma laloma daiutuna e haginia tutuka-tutuka ḡauna lalonai. Ia ese e alaia mase, bena gabuna ai e lohia. \v 26 Pekahia ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore. \s1 Peka, Israel pavapavana \p \v 27 Asaria, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina iha-imahui-ruana ai, Peka Remalia ese Israel e lohiaia matama, Samaria ai. Ena lohia laḡanidia na ruahui. \v 28 Ia na Iehova vairanai e kara havara; Ieroboam Nebata ena kara dika, Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, na se rakatanidia. \p \v 29 Peka, Israel pavapavana, ena nega ai Tiglata-pilesere, Asuria pavapavana, ema. Ia ese lono bona Abele-bete-maka bona lanoa bona Kede bona Hasoro bona Gilead bona Galilea, bona Napatali tanona idoinai, na tuari ai e abidia; bona unu gabu taudia na e ḡuidia, Asuria e laohaidia. \v 30 Bena Hosea Elaha ese Peka Remalia iala-masena dalana e tahua; bena e botaia hekida diho, e alaia mase; bena ia gabuna ai e lohia, Iotama Usia ena lohia laḡanina iharuahuina lalonai. \v 31 Peka ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore. \s1 Iotam, Iuda pavapavana \p \v 32 Peka Remalia, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina iharuana ai, lotam Usia, Iuda pavapavana, e lohia matama. \v 33 E lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ena lohia laḡanidia na gwauta-tauratoi Ierusalem ai. Sinana ladana be Ierusa; ia na Sadok natuna hahinena. \v 34 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, tamana Usia ena kara iboudiai hegereḡeredia ai e kara. \v 35 Ḡau tamona, atai gabudia helaḡadia na se abidia oho; taunimanima na dounu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva unu atai gabudia ai. Ia ese Iehova ena dubu atai kahana ikoukouna e karaia. \p \v 36 Iotam ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 37 Unu dinadia ai Iehova ese Resini, Suria pavapavana, bona Peka Remalia e siaidia matama, Iuda ituari-henina. \v 38 Bena Iotam na tubu tama dekediai e mahuta; senena ida e guria, senena David ena hanua ai. Bena natuna Ahasa na ia gabuna ai e lohia. \c 16 \s1 Ahasa, Iuda pavapavana \p \v 1 Peka Remalia ena lohia laḡanina ihagwauta-hituna ai, Ahasa Iotam ese Iuda e lohiaia matama. \v 2 Ahasa e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na gwauta-tauratoi. Ia na se kara maoromaoro ena Dirava, Iehova, vairanai, ia senena David e karava heḡereḡerena; \v 3 a Israel pavapavadia edia dala ai e raka. Ia ese danu natuna maruanena na lahi ai e haḡolea oho, Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besedia edia kara dika-hereadia heḡereḡeredia. \v 4 Ia ese danu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva, atai gabudia ai bona ororo ai bona au mauridia iboudiai henudiai. \p \v 5 Bena Resini, Suria pavapavana, bona Peka Remalia, Israel pavapavana, ese Ierusalem ituari-henina totona e dae henia. Idia ese Ahasa e koua ahu, to asi goadadia bae hadarerea. \v 6 Una negana ai Edom pavapavana ese Elata e abia lou, Edom ena; Iuda taudia na Elata amo e luludia oho, bena Edom taudia na Elata ela, unuseni ai e nohomu ema bona ina dina. \v 7 Taunabunai Ahasa ese gwaukau taudia na Tiglata-pilesere, Asuria pavapavana, dekena e siaidia lao, eto, Lau na oiemu hesiai tauna bona oi natumu. Aoma, e tuari henigumu taudia, Suria pavapavana bona Israel pavapavana, imadia amo ba hamaurigu. \v 8 Ahasa ese danu Iehova ena dubu ai bona hanua pavapavana ena ruma habou-habou gabudia ai e davari \it silver\it*-na bona \it gold\it*-na e abi, herahia ḡauna e siaia, Asuria pavapavana ena. \v 9 Bena Asuria pavapavana ese e kamonai henia. Asuria pavapavana na ela, Damasko e tuari henia, taunimanimadia e abidia mauri, Kiri e laohaidia, bona Resini e alaia mase. \p \v 10 King Ahasa na Damasko ela, Tiglata-pilesere, Asuria pavapavana ihedavari-henina totona. Una negana ai ia ese ihaboulaina patana e itaia, Damasko ai. Bena King Ahasa ese una ihaboulaina patana laulauna ta e abia, hahelaḡa tauna Uria dekena e siaia lao; una laulau ese una ihaboulaina patana ikarana dalana bona oromana e hahedinaraia ḡoevaḡoeva. \v 11 Bena hahelaḡa tauna Uria ese ihaboulaina patana ta e haginia, King Ahasa ese Damasko amo e siai lao herevadia iboudiai heḡereḡeredia; King Ahasa na Damasko amo do se kau ai, hahelaḡa tauna Uria ese vada e karaia hata. \p \v 12 Hanua pavapavana na Damasko amo ema, bena ia ese hari ihaboulaina patana e itaia. Bena hanua pavapavana na e raka henia kahi, bena latanai e dae kau; \v 13 bena ia ese ena ḡole-oho boubouna ḡauna e haḡolea oho, bona ena flaoa boubouna ḡauna danu; ena inuinu boubouna ḡauna danu e bubua kau, bona ena maino boubouna ḡaudia raradia na ihaboulaina patana latanai e nevari. \v 14 Bena auri-laboralabora ihaboulaina patana, Iehova vairanai e miava ḡauna, na dubu vairana amo, iena ihaboulaina patana bona Iehova ena dubu padadia amo, e abia oho; bena iena ihaboulaina patana amo mirigini kahana ai ma e haginia. \p \v 15 Bena King Ahasa ese hahelaḡa tauna Uria e haḡania, eto, Daba ḡole-oho boubouna ḡaudia bona adorahi flaoa boubouna gaudia, bona hanua pavapavana ena ḡole-oho boubouna bona ena flaoa boubouna ḡaudia, bona tano taudia iboudiai edia ḡole-oho bouboudia bona edia flaoa bouboudia bona edia inuinu bouboudia ḡaudia, iboudiai na hari ihaboulaina patana badana latanai ba hahelaḡadia; bona ḡole-oho bouboudia bona boubou iboudiai raradia na ia latanai ba nevari. A auri-laboralabora ihaboulaina patana na lauegu bagu-haoro ḡauna ai bainela. \v 16 Hahelaḡa tauna Uria ese unu kara iboudiai e kara, King Ahasa ena haheḡani heḡereḡerena. \p \v 17 Bena King Ahasa ese rerue habahabadia e utudia oho, bona edia amo nau e abi oho. Bona ranu nauna bada-hereana na boromakau mamaruanedia laulaudia, auri labora-labora ḡaudia, latadia amo e abia dobi, nadi-palaka latanai e atoa. \v 18 Dina helaḡa ai raka-hanai dalana mai guhiguhina, hanua pavapavana ena ruma ai e karaia ḡauna, bona hanua pavapavana ena raka vareai murirnuri kahana iduarana na Iehova ena dubu amo e abi oho, Asuria pavapavana dainai. \p \v 19 Ahasa ena kara oredia sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 20 Bena Ahasa na tubu tama dekediai e mahuta; senena ida e guria, David ena hanua ai. Bena natuna Hesekia na ia gabuna ai e lohia. \c 17 \s1 Samaria e darere \p \v 1 Ahasa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwauta-ruana ai, Hosea Elaha ese Israel e lohiaia matama, Samaria ai; bona ena lohia laḡanidia na taurahani-ta. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara havara, to dia Israel pavapavadia gunadia heḡereḡeredia. \v 3 Salmanesere, Asuria pavapavana, ese e tuari henia, bena Hosea na ia isiaina ilao-henina tauna ai ela, bona heaiva ḡaudia e henia. \v 4 A Asuria pavapavana ese ena tao-tore e davaria; badina be Hosea ese gwaukau taudia na So, Aigupto pavapavana, dekena e siaidia lao, bona heaiva ḡaudia na Asuria pavapavana dekena se siaidia lao, laḡani ta ta amo e siai laova heḡereḡerena. Taunabunai, Asuria pavapavana ese dibura rumana ai e koua ahu, bona e ḡuia. \v 5 Bena Asuria pavapavana ese Israel tanona idoinai e tuari henia, ela bona Samaria ai e kau, bena hanua na e koua ahu ela bona laḡani toi e ore. \v 6 Hosea ena lohia laḡanina ihataurahani-tana ai, Asuria pavapavana ese Samaria e abia; bena Israel taudia na Asuria e laohaidia, Hala ai bona Haboro, Gosan sinavaina, badibadinai bona Mede hanuadia ai e hanohodia. \p \v 7 Una na e vara badina be Israel taudia ese Iehova, edia Dirava, Aigupto tanona amo e hakaudia lasi bona Farao, Aigupto pavapavana, imana amo e hamauridia Diravana, e kara havara heniava, dirava idaudia garidia e gariva, \v 8 bona Israel taudia vairadiai Iehova ese e luludia lasi besedia edia kara bona Israel pavapavadia ese e haginidia karadia na e karava. \v 9 Kara dia maoro, Iehova, edia Dirava, ihadikana karadia, na Israel taudia ese e karadia hehuniva. Idia ese atai gabudia e haginidia edia hanua iboudiai lalodiai, gima kohorona ela bona hanua mai maḡudia. \v 10 Idia ese au-tubua helaḡadia bona kaivakuku na ororo badadia iboudiai doridia ai bona au mauridia iboudiai henudiai e haginidia; \v 11 unuseni ai idia ese muramura mai bonadia e gabudia atai gabudia iboudiai latadiai, Iehova ese idia vairadia amo e abidia oho besedia e karava heḡereḡerena. Kara dikadia e karava, unu amo idia ese Iehova e habadua. \v 12 Iehova ese vada e hamaorodia kaivakuku basie toma henidia diho na idia ese e toma henidia dihova. \p \v 13 Ḡau tamona, Iehova ese Israel bona Iuda na peroveta taudia bona mata-hanai taudia iboudiai ududia amo e sisiba henidia, eto, Emui dala dikadia amo ba raka oho, egu haheḡani bona egu taravatu ba badinadia, senemui na haḡanilai henidia bona peroveta, egu hesiai taudia, edia amo na siaia vasi taravatuna idoinai heḡereḡerena. \v 14 A idia na asie kamonai, a lalodia na a'auka, senedia heḡereḡeredia, idia danu Iehova, edia Dirava, asie abia dae. \v 15 Idia ese ena taravatu, bona ena gwauhamata, senedia ida e hegwauhamata heheni ḡauna, bona e sisibalai henidia herevadia, na e dadaraidia, dirava koikoidia e ḡavadia, bena idia danu koikoi taudia ai ela; bona e noho hetabira besedia, Iehova ese vada e haḡanidia basie tohotohodia besedia, na muridiai e raka. \v 16 Iehova, edia Dirava, ena haheḡani iboudiai e rakatanidia; edia boromakau natudia laulaudia rua e kara, bona kaivakuku ta danu; bona guba hisiudia iboudiai e toma henidia diho; bona Baal isiaina e lao heni. \v 17 Natudia mamaruanedia bona natudia hahinedia na lahi ai e haḡoledia oho, bona bagu-haoro bona mea karadia e kara, bona sibodia e hehoi, kara havara Iehova vairanai bae kara; bena unu amo e habadua. \v 18 Taunabunai, Iehova ese Israel taudia e badu henidia dikadika, ia vairana amo e abidia oho; ta se noho, Iuda iduhuna mo sibona. \p \v 19 Iuda taudia ese danu Iehova, edia Dirava, ena haheḡani asie badinadia, to Israel taudia ese e haginidia daladia ai e raka. \v 20 Bena Iehova ese Israel garana iboudiai e dadaraidia bona e hahisihisidia, bona ihadikadia taudia imadia ai e atodia, ela bona ia vairana amo e negedia daure. \p \v 21 Ia ese Israel na David ena iduhu amo e darea oho negana ai, idia ese Ieroboam Nebata e abia, edia pavapava ai e halaoa. Bena Ieroboam ese Israel e lulua oho, Iehova iḡavana amo, bona e hakaradia dika bada herea. \v 22 Israel taudia ese Ieroboam ena kara dika iboudiai e tohotohodia, asie rakatanidia; \v 23 ela bona Iehova ese Israel na ia vairana amo e abia oho, ena hesiai taudia, peroveta taudia, iboudiai ududia amo e herevava heḡereḡerena. Taunabunai, Israel taudia na edia tano korikori amo e luludia oho, Asuria ela, ema bona ina dina. \s1 Idau taudia ese Samaria e noholaia \p \v 24 Bena Asuria pavapavana ese taunimanima haida na Babulono bona Kuta bona Ava bona Hamat bona Sefaravaimi amo e mailaidia, Samaria hanuadia ai e hanohodia, Israel taudia ibolodia; bena idia ese Samaria e abia, edia tano ai e halaoa, bona hanuadia e noholaidia. \v 25 Unuseni ai e noho matama negana ai, idia ese Iehova garina asie gariva; taunabunai Iehova ese leona haida e siaidia lao idia bogaragidiai, haida e aladia mase. \v 26 Taunabunai, haida ese Asuria pavapavana e hamaoroa, eto, Vada o laohaidia, Samaria hanuadia ai o hanohodia, taudia na una tano diravana ena taravatu asi dibadia; una dainai ia ese leona na bogaragidiai vada e siaidia lao, bena leona ese e aladia masemu, badina be idia na una tano diravana ena taravatu asi dibadia. \v 27 Bena Asuria pavapavana na e hahedua, eto, Hahelaḡa taudia unu amo o mailaidia na ta unu ba siaia lao; bainela, unuseni ai baine noho, una tano diravana ena taravatu baine hadibalaidia. \v 28 Taunabunai, hari hahelaḡa taudia Samaria amo e laohaidia na ta ela, Betele ai e noho, e hadibadia, Iehova ede bae gari henia toma. \p \v 29 A bese ta ta ese sibodia edia dirava dounu e karava ḡaudia na atai gabudia, Samaria taudia ese e kara gaudia, dubudia ai e atodia, bese ta ta e noho heniva hanuadia lalodiai. \v 30 Babulono taudia ese Sukoto-benoto e karaia; Kutu taudia ese Neregala e karaia; Hamat taudia ese Asima ekaraia; \v 31 Ava taudia ese Nibihasa bona Tarataka e karadia; bona Sefaravaimi taudia ese natudia na lahi ai e haḡoledia oho, Adram-melek bona Anam-melek, Sefaravaimi diravadia, edia. \v 32 Idia ese Iehova danu garina e gariva, bona idia sibodia bogaragidia amo taunimanima idau-idau e abidia hidi, atai gabudia edia hahelaḡa taudia ai baela; bena unu hahelaḡa taudia ese boubou ḡaudia e hahelaḡadia idia daidiai, unu atai gabudia dubudia ai. \v 33 Taunabunai idia ese Iehova garina e gariva, a sibodia edia dirava danu isiaidia e lao heniva, bogaragidia amo e mailaidia besedia edia kara heḡereḡeredia. \p \v 34 Una kara gunana heḡereḡerena mo e karaiamu ema bona ina dina. Iehova garina asie garimu, hahedua eiava hahemaoro herevadia eiava taravatu eiava Iehova ese Iakob (e nemaia Israel) natuna e henidia haheḡanina asie badinadiamu. \v 35 Iehova na idia ida e hegwauhamata heheni; bona e haḡanidia, eto, Dirava idaudia garidia basio gari; basio toma henidia diho, bona isiaidia basio lao heni, bona basio boudia. \v 36 A Iehova garina ba gari; ia ese imana e toia roro mai siahu-badana ida, Aigupto tanona amo e hakaumui lasi; ia ba toma henia diho bona ia ba boua. \v 37 Hahedua bona hahemaoro herevadia bona taravatu bona haheḡani, e tore emui, ḡaudia na nega idoinai karadia ba kara nahua-toho. Dirava idaudia garidia basio gari, \v 38 bona ta hegwauhamata heheni gwauhamatana basio laloa boio. Dirava idaudia garidia basio gari, \v 39 a Iehova, emui Dirava, garina ba gari; bena ia ese inaimui iboudiai imadia amo baine hamaurimui. \v 40 Ḡau tamona, idia na asie kamonai, a edia kara gunadia heḡereḡeredia mo e karava. \p \v 41 Taunabunai, unu bese ese Iehova garina e gariva, bona edia kaivakuku danu e toma henidia dihova; natudia bona tubudia danu unu e kara tomava. Bona senedia e karava heḡereḡerena, idia danu doini e karamu ema bona ina dina. \c 18 \s1 Hesekia, Iuda pavapavana \p \v 1 Hosea Elaha, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoina ai, Hesekia Ahasa ese Iuda e lohiaia matama. \v 2 E lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na ruahui taurahani-ta. Sinana ladana na Abi Sekaria. \v 3 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, senena David ena kara iboudiai heḡereḡeredia. \v 4 Atai gabudia helaḡadia e abidia oho, bona au-tubua e hakwaidudia, bona kaivakuku e utudia. Gaigai laulauna, Mose ese auri labora-labora amo e karaia ḡauna, danu ia ese e hamakohia rohoroho. Gunaguna ema bona unu dinadia Israel taudia ese muramura mai bonadia na una ḡau vairanai e gabuva; ladana e gwauraiava Nehustana. \v 5 Ia ese Iehova, Israel Diravana, e abidadama henia; una dainai ia na asi heḡereḡerena ta, Iuda pavapavadia gunadia eiava gabedia iboudiai lalodiai. \v 6 Badina be ia ese Iehova e badinaia tarika-tarika, ia iḡavana amo se raka oho; a Iehova ese Mose e henia haheḡanidia ia ese e badinadia. \v 7 Iehova na ia ida; e lao heniva gabudia iboudiai na ena namo e varava. Ia ese Asuria pavapavana e gwau daḡe henia, bona isiaina se lao heni. \v 8 Ia ese Filistia taudia e rahudia mamase, gima kohorona amo ela hanua mai maḡuna, ela bona Gasa mai tanona ida. \s1 Samaria e darere \p \v 9 King Hesekia ena lohia laḡanina ihahanina ai, bona Hosea Elaha, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina ihahituna ai, Salmanesere, Asuria pavapavana, ese Samaria e tuari henia, e koua heḡeḡe; \v 10 bena laḡani toi e ore ai na e abia. Hesekia ena lohia laḡanina ihatauratoina ai, bona Hosea, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina ihataurahani-tana ai, Samaria vada e abia. \v 11 Asuria pavapavana ese Israel taudia na Asuria e laohaidia, Hala ai bona Haboro, Gosan sinavaina, badibadinai, bona Mede hanuadia ai, e hanohodia. \v 12 Badina be Iehova, edia Dirava, gadona asie kamonaiva, a ena taravatu, Iehova ena hesiai tauna Mose ese e haḡanilaidia ḡaudia iboudiai, na e tata utuva; idia na asie hakalava, bona asie kamonai heniava. \s1 Asuria pavapavana ese Iuda e tuari henia \p \v 13 King Hesekia ena lohia laḡanina ihagwauta-hanina ai, Senakerib, Asuria pavapavana, ese Iuda hanuadia mai maḡudia iboudiai e tuari henidia bona e abidia. \v 14 Bena Hesekia, Iuda pavapavana, ese hereva na Asuria pavapavana enai e siaia, Lakisi ai; eto, Lau vada na kerere; egu amo ba raka oho, bena dahaka dahaka latagu ai bavatoa kau na baina huaia. Bena Asuria pavapavana ese \it silver talent\it* sinahu-toi bona \it gold talent\it*\f + \fr 18:14 \ft Ina \fk silver\ft bona \fk gold\ft idoinai na readia K600,000 sisivana, ita eda moni ai.\f* toi-ahui e gwaurai, Hesekia, Iuda pavapavana, ese baine henia eto. \v 15 Bena Hesekia ese \it silver\it* idoinai Iehova ena dubu ai bona pavapava ena ruma ai habou-habou gabudia amo e abi, e henia. \v 16 Una negana ai danu Hesekia ese Iehova ena dubu iduaradia e ḡovalai \it gold\it* na e koki oho, bona iduara kahadia kahadia audia Hesekia, Iuda pavapavana, ese e ḡovalai \it gold\it* danu ma e koki, Asuria pavapavana e henia. \p \v 17 Bena Asuria pavapavana ese Taratana bona Rabsarisi bona Rabsake na e siaidia lao, mai tuari oreana badana ida, Lakisi amo King Hesekia dekena ela Ierusalem ai. Idia na e dae ela, Ierusalem ai e kau. E kau negana ai, idia na ela, atai gohuna dadairana badibadinai e gini, Dabua-huri Taudia Edia Tano lao dalana ai.\f + \fr 18:17 \ft Ini na dia taunimanima ladadia, to edia dagi ladadia.\f* \v 18 Idia ese hanua pavapavana e boi henia negana ai, Eliakim Hilkia, hanua pavapavana ena ruma ireḡuna tauna, bona Sebna, toretore tauna, bona loa Asaf, e tore pepadia inaridia tau, tatoiosi na e raka lasi dekediai. \p \v 19 Bena Rabsake ese e hereva henidia, eto, Hesekia na ba hamaoroa, baoto, Pavapava badana, Asuria pavapavana, na ini e gwau tomamu: Dahaka ai o helahalahamu dainai so daradaramu? \v 20 Oi o laloamu hereva kavakavadia na tuari ihaerolaina bona igoadalaina a? Daika enai o hetao kaumu dainai vada o gwau edeede henigu? \v 21 A itaia, oi na Aigupto enai o hetao kaumu, a ia be siriho kwaiduna tau ta ese hetao-kau ai imana baine gwadaia uru ḡauna na heto. Farao, Aigupto pavapavana, na unuheto, ienai e hetao kaumu taudia iboudiai ediai. \v 22 A boma hamaorogu “Ai na Iehova, emai Dirava, enai a hetao kaumu”; matona, iena atai gabudia bona ena ihaboulaina patadia na Hesekia ese vada e abi oho, bona Iuda taudia bona Ierusalem taudia vada e hamaorodia, eto “Ina ihaboulaina patana Ierusalem ai vairanai ba toma diho”, ani? \v 23 Be, biagugu Asuria pavapavana ida ba gwau hamata. Ia e tomu “Lau ese hosi daha-rua baina henimu, bema oi ese gui taudia na latadiai ba hahelaidia kau diba negana ai”. \v 24 Aigupto edia kariota bona edia hosi-gui taudia ediai o hetao kaumu negana ai, biagugu ena hesiai taudia bogaragidia amo tuari biaguna maraḡi-maraḡina tamona mo ede ba hadarerea toma? \v 25 Ina danu, oi o tomamu ina gabu ituari-henina bona ihabua-tarina vada nama lalonai Iehova na dia lau ida a? Lasi, Iehova ese e haḡanigu, eto, Ina tano ba tuari henia bona ba habuaia tari. \p \v 26 Bena Eliakim Hilkia bona Sebna bona loa ese Rabsake e hereva henia, eto, Mani emu kara emu hesiai taudia na Aram gadona ai ba hereva henimai, badina be ikamonaina mai dibamai, a Iuda gadona ai basio hereva henimai, maḡu latanai e helairnu taudia bae kamonai na garina. \v 27 A Rabsake ese e hamaorodia, eto, Biagugu vada e siaigu, ini hereva na umui biagumui bona umui emui ai mo baina gwaurai totona, dia unu maḡu latanai e helaimu taudia, idia na umui ida vada e ahumui vaitani sibomui taḡemui bavani bona meimui ba inu taudia, ediai a? \p \v 28 Bena Rabsake na e tore isi, Iuda gadona ai e boi lolo, eto, Pavapava badana, Asuria pavapavana, ena hereva a kamonai. \v 29 Pavapava na ini e gwau tomamu: Hesekia ese basine koirnui, badina be ia ese lau imagu amo basine harohomui mauri diba. \v 30 Bona Hesekia ese Iehova enai baine hahetaomui kau, baineto “Momokani Iehova ese baine hamaurida; ina hanua na Asuria pavapavana imana ai basine atoa kau”, na basio abia dae. \v 31 Hesekia basio kamonai henia; badina be Asuria pavapavana na ini e gvau tomamu: umui na lau ida baita herohe maino; lau dekegu ba raka lasi mai. Bena iboumui ai na ta ta ena vine ena vine ena suke ena suke anidia baine ani, bona ena guri ena guri ranuna baine inu; \v 32 ela bona lau baina vasi, bena tano ta baina laohaimui, umui emui tano heḡereḡerena, uit bona vine-ranuna tanona, flaoa bona vine imeadia tanona, olive audia bona bada-ranuna tanona; bena ba mauri, basio mase. Bona Hesekia baine koimui, baineto “Iehova ese baine harohoda mauri”, na basio kamonai. \v 33 Bese idau-idau diravadia ta ese nega ta ai ena tano na Asuria pavapavana imana amo vada e hamauria a? \v 34 Hamat bona Arapada diravadia be edeseni ai? Sefaravaimi bona Hena bona Iva diravadia be edeseni ai? Samaria na imagu amo vada e hamauria a? \v 35 Tano idau-idau diravadia iboudiai bogaragidiai daidia ese edia tano na lau imagu amo vada e hamauridia? Matona, Iehova ese Ierusalem na lau imagu amo baine hamauria a? \p \v 36 A taunimanima na asi reḡereḡedia e nohova, hereva ta asie haere henia; badina be hanua pavapavana ese vada e haḡanidia, eto, Basio haere henia. \v 37 Bena Eliakim Hilkia, hanua pavapavana ena ruma ireḡuna tauna, bona Sebna, toretore tauna, bona loa Asaf, e tore pepadia inaridia tau, na edia dabua e dare, bena Hesekia dekenai e raka vareai, Rabsake ena hereva e hamaorolaia. \c 19 \s1 Iuda ihamaurina \p \v 1 King Hesekia na hereva e kamonai, bena ena dabua e dare, puse dabuadia e hahedokilai; bena Iehova ena dubu ai e raka vareai. \v 2 Bena ia ese Eliakim, ena ruma ireguna tauna, bona Sebna, toretore tauna, bona hahelaḡa taudia badadia, na e siaidia, puse dabuadia bae doki, bena peroveta tauna Isaia Amoso dekena baela. \v 3 Idia ese e hamaoroa, eto, Hesekia na ini e g vau tomamu: Hari dina na lalo-hisihisi bona gwau-gwau bona hemarai dinana; memero edia vara negana vada e kau, to ihavaradia ai goada na vada lasi. \v 4 Reana Iehova, emu Dirava, ese Rabsake, biaguna Asuria pavapavana ese e siaia Mauri Diravana baine ḡonaḡonalaia tauna, ena hereva iboudiai vada e kamonai. Reana Iehova, emu Dirava, ese e kamonai herevadia baine gwaudia tubu. Taunabunai, taunimanima kwabukwabudia doini e nohomu daidiai ba ḡuriḡuri. \p \v 5 King Hesekia ena hesiai taudia na Isaia dekenai e kau negana ai, \v 6 Isaia ese e hereva henidia, eto, Biagumui ba hamaoroa, baoto “Iehova na ini e gwau tomamu: Basio gari, o kamonai herevadia, Asuria pavapavana ena hesiai taudia ese lau e ḡonaḡonalaigu herevadia, daidiai. \v 7 A itaia, lau ese lauma ta ia lalonai baina atoa, bena sivarai lahulahuna ta baine kamonai, bena ena tano korikori baine lou lao. Bena ena tano korikori ai lau ese ena mase dalana na dare amo baina havaraia”. \p \v 8 Bena Rabsake e lou ela, Asuria pavapavana e davaria, ia na Libna e tuari heniava; badina be vada e kamonai hanua pavapavana na Lakisi amo vada e raka oho. \v 9 Bena hanua pavapavana na Tirihaka, Etiopia pavapavana, harina e kamonai, haida eto “A itaia, ia na vada e tore isi, oi ituarihenimu e maimu”. Bena ia ese gwaukau taudia haida na Hesekia dekena ma e siaidia, eto, \v 10 Hesekia, Iuda pavapavana, ini ba hamaoroa toma, baoto: Emu Dirava, o abidadama heniamu Diravana, ese Ierusalem na Asuria pavapavana imana ai basine atoa gwauhamatana amo basine koilaimu. \v 11 Vada o kamonai Asuria pavapavadia ede vada e kara toma; tano iboudiai vada e habuadia tari vaitani. Bena umui na ba roho mauri a? \v 12 Bese idau-idau, senegu ese e habuadia tari besedia, Gosan, Haran, Resef, bona Eden taudia Tel-asara ai e nohova, na edia dirava ese vada e hamauridia a? \v 13 Hamat bona Arapada bona Sefaravaimi hanuana bona Hena bona Iva pavapavadia be edeseni ai? \p \v 14 Hesekia ese revareva na gwaukau taudia imadia amo e abia, bena e duahia. Bena Hesekia na Iehova ena dubu ai e dae kau, bena revareva e kehoa Iehova vairanai. \v 15 Bena Hesekia na Iehova vairanai e ḡuriḡuri, eto, Iehova e, Israel Diravana, oi na kerubi daediai o helaimu; oi mo sibomu tanobada basileiadia iboudiai edia Dirava; oi ese guba bona tanobada vada o karadia. \v 16 Iehova e, taiamu a hakala, bona ba kamonai. Iehova e, matamu a hapapa, ba roharoha. Senakerib ena hereva, Mauri Diravana iḡonaḡonalaina totona e siaidia herevadia, na ba kamonai. \v 17 Momokani, Iehova e, Asuria pavapavadia ese bese idau-idau mai edia tano ida vada e habuadia tari, \v 18 bona edia dirava na lahi ai vada e tahodia kau; badina be idia na dia dirava korikoridia, a taunimanima imadia ese e kara ḡaudia, au bona nadi; una dainai vada e habuadia tari. \v 19 Taunabunai, Iehova emai Dirava e, lau na noimumu, ia imana amo ba hamaurimai, bena tanobada basileiadia iboudiai na bae diba, Iehova e, oi mo sibomu Dirava. \p \v 20 Bena Isaia Amoso ese gwau-kau na Hesekia dekena e siaia lao, eto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: Emu ḡuriḡuri egu ai, Senakerib, Asuria pavapavana, o herevalaia ḡauna, na vada na kamonai. \v 21 Iehova ese ia vada e herevalaia herevana binai: \q1 Siona natuna hane-ulato rami-hebouna ese \q2 e dadaraimumu bona e ḡonaḡonalaimumu; \q1 Ierusalem natuna hahinena ese \q2 oi murimu ai kwarana e taiko-taikomu. \b \q1 \v 22 Daika vada o ḡonagonalaia, vada o ihi-ihiraia? \q2 Daika ihadikana ai gadomu vada o habadaia \q1 bona matamu o helari dae heniamu? \q2 Israel ena Helaḡa Diravana enai. \q1 \v 23 Emu gwaukau taudia ududia amo Iehova vada o gonaḡonalaia, \q2 oto, Egu kariota momo amo \q1 ororo doridia ai vada na dara dae, \q2 ela bona Lebanon ena gabu hehunidia. \q1 Ena sida audia lata-hereadia na hagaridia, \q2 bona ena beroso audia namo-hereadia danu. \q1 Ena gabu hehuni-hereana ai na vareai, \q2 bona ena uda ahu ai danu. \q1 \v 24 Guri na ḡeidia, \q2 idau tano ranudia na inu; \q1 aegu lalona amo \q2 Aigupto sinavaidia iboudiai na hakororodia. \b \q1 \v 25 Oi to kamonai a, \q2 lau ese idau nega ai na heḡaeḡaelaia? \q1 Harihari na havaramu karadia na \q2 idau nega ai na lalodia, nato, \q1 oi ese hanua mai maḡudia na \q2 nadi senudia ai ba halaodia; \q2 \v 26 bena edia goada baine ore dainai \q2 inoholaidia taudia na daradia bae doko bona bae baia; \q1 tano avadia eiava rei matamata \q2 heḡereḡeredia ai baela, \q1 eiava ruma guhidia ai rei e varamu na heto, \q2 do se huahua ai na e maraimu. \q1 \v 27 A lau na emu helai diho dibagu, \q2 emu raka lasi bona emu raka vareai, \q2 bona emu heihi-ihirai egu ai danu. \q1 \v 28 Vada o ihi-ihiraigu dainai, \q2 bona emu hekokoroku herevadia vada na kamonai dainai, \q1 lau ese egu igau na udu-baubaumu ai baina atoa, \q2 bona egu udu-aurina danu udumu ai; \q1 bena ma baina haloumu, \q2 oi oma dalana amo. \p \v 29 Toana emu ai binai: ina laḡani lalonai vara kava ḡauna bavania, bona laḡani iharuana ai ma iena amo baine vara ḡauna bavania; laḡani ihatoina ai ba hadohado bona ba taboro, vine imeadia ba hado, bona anidia bavani. \v 30 Bona Iuda kwabukwabudia dounu mamauri na ramudia bae diho bona tuhutuhudia bae dae; \v 31 badina be kwabukwabudia na Ierusalem amo bae raka lasi, bona Siona ororona amo roho-mauri taudia oreana na bainela. Iehova ena ura kwalimu ese ina na baine havaraia. \p \v 32 Taunabunai, Iehova ese Asuria pavapavana na ini e herevalaia tomamu: Ia na ina hanua basinema, eiava diba ta basine kino henia, eiava mai kesina ida hanua vairanai basinema, eiava tano na hanua vairanai basine larebaia dae. \v 33 Ema dalana amo ma baine lou; ina hanua lalonai basine raka vareai. Iehova vada e hereva. \v 34 Badina be ina hanua baina gimaia bona baina hamauria, lau sibogu daigu ai bona egu hesiai tauna David dainai. \p \v 35 Una hanuaboi, Iehova ena aneru na e raka lasi, taunimanima domaga-ta gerebu-taurahani daha-ima\f + \fr 19:35 \ft Domaga-ta gerebu-taurahani daha-ima = 185,000.\f* Asuria taudia edia taruha ai e aladia mase. Daba e rere, haida e tore isi, e itadia, unu na iboudiai mase taudia mo. \v 36 Bena Senakerib, Asuria pavapavana, na e raka oho, e lou lao, Nineve ai e noho. \v 37 Bena ena dirava, ladana Nisrok, ena dubu ai e ḡuriḡuriva negana ai, ia natuna Adram-melek bona Saresere ese dare amo e alaia mase, bena e heau mauri, Ararat tanona ela. Bena natuna ta, ladana Esarahadon, ese ia gabuna \c 20 \s1 Hesekia e gorerea \p \v 1 Unu dinadia ai Hesekia na e gorerea, mokona e mase. Bena peroveta tauna Isaia Amoso na dekena ema, e hereva henia, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Emu ḡau iboudiai bavatodia ḡoevaḡoeva, badina be oi na ba mase, emu gorere amo basio namo lou. \v 2 Bena Hesekia vairana na haba e henia, bona Iehova e ḡuria, eto, \v 3 Iehova e, na noimumu ba laloa tao, lau na oi vairamu ai vada na raka mai heabidadamagu bona mai lalogu idoinai ida, bona oi vairamu ai vada na kara maoromaoro. Bena Hesekia na e tai dikadika. \p \v 4 Isaia na bogaragi maḡuna amo do se raka lasi ai, Iehova ena hereva na ienai e kau, eto, \v 5 A lou lao, Hesekia, egu bese lohiana, ba hamaoroa, baoto, Iehova, senemu David ena Dirava, na ini e gwau tomamu: Emu ḡuriḡuri vada na kamonai, bona iruru-matamu vada na ita. A kamonai, do baina hamaurimu; dina ihatoina ai Iehova ena dubu ai ba dae kau. \v 6 Emu mauri na ma baina hadaudaua laḡani gwauta-ima. Oi bona ina hanua na Asuria pavapavana imana amo baina harohomui mauri, bona ina hanua baina gimaia, lau sibogu daigu ai bona egu hesiai tauna David dainai. \v 7 Bena Isaia eto, Suke mane ta a mailaia; bae abia, iohururu ai bae atoa kau, bena baine namo lou. \p \v 8 Bena Hesekia ese Isaia e hereva henia, eto, Iehova ese baine hamaurigu bena dina ihatoina ai Iehova ena dubu ai baina dae kau toana be dahaka? \v 9 Bena Isaia eto, Emu toa binai Iehova ena amo, Iehova ese vada e gwauraia ḡauna na baine karaia: ikerukeru na vadavada gwauta ma baine ha-ikerukerudia, eiava baine lou, vadavada gwauta ma bae diari? \v 10 Hesekia na e haere, eto, Ikerukeru baine lata na ḡau haraḡana, a ikerukeru na vadavada gwauta amo baine lou be namo. \v 11 Bena peroveta tauna Isaia ese Iehova e tai henia; bena Iehova ese ikerukeru na vadavada gwauta amo e haloua, dina gelona ai Ahasa ena dina-hahetohona ḡauna ai vada e ikerukeru gaudia. \s1 Gwau-kau taudia Babulono amo \p \v 12 Una negana ai Merodak-baladan, Babulono pavapavana Baladan natuna, ese gwaukau taudia haida e siaidia, revareva bona herahia ḡauna na Hesekia dekena bae laohai; badina be ia e kamonai Hesekia vada e gorerea. \v 13 Bena Hesekia ese e abidia dae, ena kohu namo-hereadia e habouva rumana idoinai na e haheitalaidia, \it silver\it*, \it gold\it*, muramura mai bonadia, dehoro namo-hereana, ena tuari ḡaudia, bona ḡau iboudiai ena habou-habou rumadia ai mimia; asi ḡauna ta ena ruma ai eiava ena tano ai Hesekia ese se haheitalaidia. \p \v 14 Bena peroveta tauna Isaia na King Hesekia dekena ema, e nanadaia, eto, Unu tatau na dahaka e gwaurai? Bona ede amo oi dekemu ema? Hesekia eto, Gabu daudau amo vada ema, Babulono amo. \v 15 Isaia ma eto, Oiemu ruma ai dahaka dahaka e ita? Hesekia ma e haere, eto, Ḡau iboudiai egu ruma ai na vada e itadia; asi ḡauna ta egu habou-habou rumadia ai lau ese asina haheitalaidia. \p \v 16 Bena Isaia ese Hesekia e hamaoroa, eto, Iehova ena hereva a kamonai: \v 17 Dinadia vada e maimu, emu ruma kohudia iboudiai, senemu ese vada e haboudia ema bona hari dina, na Babulono bae laohaidia; ḡau ta basine mia. Iehova e gwaumu. \v 18 Bona oi natumu haida, oi ese o havaradia memerodia, na bae laohaidia; idia na hesiai taudia ai baela, Babulono pavapavana ena ruma ai. \v 19 Bena Hesekia ese Isaia e hamaoroa, eto, Iehova ena hereva oi ese vada o gwauraia na hereva namona. Badina be Hesekia na ini e helalo toma, eto, Herevana, lauegu dina lalodiai maino bona noho-namo bae mia. \s1 King Hesekia e mase \p \v 20 Hesekia ena kara oredia, bona ena goada sivaraidia, bona gohu bona dadaira e karadia, ranu na e mailaia hanua lalonai, sivaraina, na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 21 Bena Hesekia na tubu tama dekediai e mahuta; bona ia natuna Manase na ia gabuna ai e lohia. \c 21 \s1 Manase, Iuda pavapavana \p \v 1 Manase e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na gwauta-rua; ena lohia laḡanidia na imahai-ima Ierusalem ai. Sinana ladana na Hefisiba. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara havara, Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besedia edia kara dika-hereadia heḡereḡeredia. \v 3 Badina be atai gabudia ia tamana Hesekia ese e habuadia tari na ia ese ma e haginidia lou; bona ihaboulaina patadia e haginidia Baal ena, bona kaivakuku ta e karaia, Israel pavapavana Ahaba ese e karaia heḡereḡerena; bona guba hisiudia iboudiai e toma henidia diho bona isiaidia e lao heni. \v 4 Iehova ena dubu ai danu ia ese ihaboulaina patadia haida e haginidia; dubuna bunai Iehova ese vada e herevalaia, eto “Ierusalem ai lau ladagu baina atoa”. \v 5 Ia ese ihaboulaina patadia e haginidia, guba hisiudia iboudiai edia, Iehova ena dubu maḡuna ruaosi lalodiai. \v 6 Ia ese danu natuna na haḡole-oho boubouna ḡauna ai e halaoa, bona mari bona bagu-haoro karadia e kara, bona rohe taudia bona mea taudia na e daidaidia. Iehova vairanai e kara havara-havara, bona e habadua. \v 7 Hari kaivakuku e karaia, ladana Asera, na dubu ai e haginia; dubuna bunai Iehova ese David bona David natuna Solomon e herevalai henidia, eto “Ina dubu ai bona Ierusalem, Israel iduhudia iboudiai lalodia amo vada na abia hidi hanuana, lalonai lau ladagu baina atoa ela bona hanaihanai; \v 8 bona Israel taudia na senedia na henidia tanona murimurinai basina haloaloadia lou; ḡau tamona na henidia haheḡanina idoinai bona egu hesiai tauna Mose ese e henidia taravatuna idoinai bae badina namonamo”. \v 9 A idia na asie kamonai; bena Manase ese e dibaḡanidia dainai Iehova ese Israel taudia vairadiai e habuadia tari besedia edia kara dika na idia edia ese e hereadia. \p \v 10 Bena Iehova na peroveta taudia, ena hesiai taudia, ududia amo e hereva, eto, \v 11 Manase, Iuda pavapavana, na ini kara dika-hereadia vada e kara, bona Amoro taudia, ia e gunalaia taudia, edia kara dika ia ese vada e hereadia, bona ena kaivakuku amo Iuda taudia vada e hakaradia dika; \v 12 una dainai Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: A itaia, lau ese Ierusalem bona Iuda latadiai dika badana baina havaraia, bena bae kamonai taudia na taiadia bae heḡara-heḡara. \v 13 Bena Ierusalem daenai Samaria ena hahetoho varona bona Ahaba iduhuna ena gini-maoro varona baina veridia; bena Ierusalem na baina dahua, nau e dahuamu na heto, e dahuamu bena e karuhia hebubumu. \v 14 Lau dihigu orena baina negedia daure, inaidia imadia ai baina atodia; bena inaidia iboudiai adia hirua bona dinadia ai bae hahelao. \v 15 Badina be idia na lau vairagu ai vada e kara dika, bona vada e habadugu, senedia na Aigupto amo e raka lasi dinana ema bona hari dina. \p \v 16 Ina danu, Manase ese asi edia kerere taudia hutuma raradia e hahebubu ela bona Ierusalem vada e hahonua, duduna ela bona duduna; bona Iuda taudia na kara dika amo e hakaradia dika, bena Iehova vairanai ma e kara dika. \p \v 17 Manase ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, bona ena kara dikadia, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 18 Bena Manase na tubu tama dekediai e mahuta; iena ruma uma-umana lalonai, Usa ena uma-uma ai, e guria. Bena natuna Amon na ia gabuna ai e lohia. \s1 Amon, Iuda pavapavana \p \v 19 Amon e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-rua; laḡani rua hona e lohia, Ierusalem ai. Sinana ladana na Mesulemete, Harusu tau lotoba natuna. \v 20 Ia na Iehova vairanai e kara havarava, tamana Manase e kara havarava heḡereḡerena. \v 21 Tamana ese e rakalaiva daladia iboudiai na ia ese danu e rakalaiva, bona tamana ese isiaidia e lao heniva kaivakukudia na ia ese danu isiaidia e lao heniva bona e toma henidia dihova. \v 22 Ia ese Iehova, senena edia Dirava e rakatania, bona Iehova ena dala ai se raka. \v 23 Amon ena hesiai taudia ese ia ihadikana dalana e henegalaia, bena idia ese hanua pavapavana na ena ruma ai e alaia mase. \v 24 A una tano taudia ese King Arnon ihadikana e henegalala taudia iboudiai na e aladia mase; bena idia ese ia natuna Iosia na hanua pavapavana ai e halaoa, ia gabuna ai. \v 25 Amon ena kara oredia sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 26 Bena ena gara ai e guria, Usa ena uma-uma ai; bena natuna Iosia na ia gabuna ai e lohia. \c 22 \s1 Iosia, Iuda pavapavana \p \v 1 Iosia e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na taurahani. Ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na toiahui-ta. Sinana ladana be ledida; ia na Adaia tau Boskata natuna. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, senena David ena dala idoinai e rakalaia, se raka siri, idiba kahana ai eiava lauri kahana ai. \s1 Taravatu Bukana e davaria \p \v 3 King Iosia ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, ia ese Safana, toretore tauna, Asalia Mesulama natuna, na e siaia lao, Iehova ena dubu ai; eto, \v 4 Hahelaḡa tauna badana Hilkia dekena baola, taunimanima ese Iehova ena dubu ai vada e vareailai monidia, iduara inarina taudia ese idia edia amo vada e abi ḡaudia, na ia ese baine hagau; \v 5 bena ḡaukara taudia Iehova ena dubu e itaia taomu na baine henidia. Bena idia ese Iehova ena dubu ai dubu ihanamo-louna ḡaukaradia e karamu taudia baine henidia; \v 6 unu na kamuta taudia bona ruma ihaginidia taudia bona nadi iḡaukaralaidia taudia. Una moni amo danu au bona e ḡei nadidia bae hoi, dubu ibanilaina. \v 7 A unu imadia ai bae ato monidia igaukaralaidia daladia na basie nanadailaidia, badina be idia ese e ḡaukaralai momokanimu. \p \v 8 Bena hahelaḡa tauna badana Hilkia ese toretore tauna Safana e hereva henia, eto, Taravatu bukana na vada na davaria, Iehova ena dubu ai. Bena Hilkia ese una buka na Safana e henia; bena ia ese e duahia. \v 9 Bena toretore tauna Safana na hanua pavapavana dekena ema, e hamaoroa, eto, Emu hesiai taudia na dubu ai e davaria monina idoinai vada e bubua diho, bona Iehova ena dubu ḡaukarana e itaia taomu taudia imadia ai vada e atoa. \v 10 Bena toretore tauna Safana ese hanua pavapavana ma e hamaoroa, eto, Hahelaḡa tauna Hilkia ese buka ta e henigu. Bena Safana ese hanua pavapavana vairanai e duahia hedinarai. \p \v 11 Hanua pavapavana ese taravatu bukana herevadia e kamonai negana ai, ena dabua e dare. \v 12 Bena hanua pavapavana ese hahelaḡa tauna Hilkia, bona Ahikama Safana, bona Akaboro Mikaia, bona toretore tauna Safana, bona Asaia, hanua pavapavana ena hesiai tauna ta, na e haḡanidia, eto, \v 13 Aola, Iehova ba nanadaia, lau daigu ai bona taunimanima daidiai, bona Iuda idoinai dainai, hari e davaria bukana herevadia ba henanadailai; badina be Iehova ena badu vada e vara bona e haḡaraḡaraia herea ita latadai, badina be tamada ese ina buka herevadia asie badinadia, bona ia lalonai ita herevada e tore ḡaudia iboudiai na asie kara. \p \v 14 Taunabunai, hahelaḡa tauna Hilkia, bona Ahikama bona Akaboro bona Safana bona Asaia, na peroveta hahinena Hulda, Salumu Tikva adavana, dekena ela. Una Salumu na Harahasa tubuna. Ia na pavapava ena dabua inaridia tauna. Hahine na Ierusalem kaha matamatana ai e nohova. Idia na ia ida e hereva-hereva. \v 15 Bena ia ese e hamaorodia, eto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: dekegu e siaimui mai tauna ba hamaoroa, baoto, \v 16 Iehova na ini e gwau tomamu: A itaia, lau na dika baina havaraia, ina gabu latanai bona inoholaina taudia latadiai, Iuda pavapavana ese vada e duahia bukana herevadia iboudiai heḡereḡeredia ai. \v 17 Badina be lau vada e rakatanigu, bona idau dirava vairadiai muramura mai bonadia vada e gabu; imadia ḡaukaradia iboudiai amo vada e habadugu. Taunabunai, egu badu baine ḡaraḡara ina gabu latanai, bona ta ese basine habodoa. \v 18 A Iuda pavapavana ese Iehova inanadaina totona vada e siaimui mai; taunabunai ini ba hamaoroa toma, baoto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: Badina be vada o kamonai herevadia daidiai \v 19 o helalo kerehai bona Iehova vairanai o hahemanau; bona ina gabu mai inoholaina taudia ida ihadikalaidia herevadia na gwaurai, gabudia bae ḡagae bona heuduguirai gaudia ai baela nato, negana ai na emu dabua o dare bona vairagu ai o tai; una dainai (Iehova na e tomamu) lau ese danu name kamonai henimu. \v 20 Taunabunai, tubu tama ida baina haheboumui, gara bae laohaimu mai mainomu ida; a dika idoinai baina mailaia ina gabu latanai na oi matamu ese basie itaia. Bena idia ese una hereva na hanua pavapavana dekena e loulaia lao. \c 23 \s1 Iuda taudia edia Gwauhamata \p \v 1 Hanua pavapavana na e hesiai, bena Iuda bona Ierusalem tau-badadia iboudiai na ia dekenai e hebou. \v 2 Bena hanua pavapavana na Iehova ena dubu ai e dae kau, bona Iuda taudia iboudiai bona Ierusalem inoholaina taudia iboudiai, bona hahelaḡa taudia bona peroveta taudia, taunimanima iboudiai kikina-badana danu ia ida; bena ia ese taravatu bukana, Iehova ena dubu ai e davaria ḡauna, herevadia iboudiai idia vairadiai e duahi hedinarai. \v 3 Bena hanua pavapavana na au-tubua badibadinai e gini, Iehova vairanai e gwau hamata, Iehova ena dala ai baine raka, bona ena haheḡani bona ena hahediba herevadia bona ena taravatu baine badinadia mai lalona idoinai bona mai laumana idoinai ida, bona taravatu herevadia una buka lalonai e hetore na karadia do baine kara. Bena taunimanima iboudiai na ia ida e gwau hamata hebou. \s1 King Iosia ena kara \p \v 4 Bena hanua pavapavana ena hahelaḡa tauna badana Hilkia, bona hahelaḡa taudia ia henunai, bona dubu iduarana inarina taudia, na e haḡanidia, dubu kohudia iboudiai, Baal ena eiava Asera ena eiava guba hisiudia iboudiai edia e kara ḡaudia, na Iehova ena dubu lalona amo bae lasilaidia; bena ia ese Ierusalem murimurinai e gabudia, Kidron badina tanodia ai; bena kahudia na Betele e laohai. \v 5 Dirava koikoidia edia hahelaḡa taudia, Iuda pavapavadia ese vada e haginidia Iuda hanuadia bona Ierusalem heḡeḡe-madai ai atai gabudia ai muramura mai bonadia bae gabu totona taudia, na ia ese e hadokodia; bona muramura mai bonadia e gabu Baal ena, bona dina bona hua bona noho-bou hisiudia bona guba hisiudia iboudiai edia, taudia danu. \v 6 Ia ese au-tubua ladana Asera na Iehova ena dubu lalona amo e abia, e laohaia Ierusalem murimurinai, ela bona Kidron sinavaina. Kidron sinavaina badibadinai ia ese e gabua, e kwadia dimura-dimura, bena kahuna na hanua taudia garadia ai e negea. \v 7 Kara bodaga ikarana amo e toma dihova taudia e hanohodiava rumadia, Iehova ena dubu lalonai, na ia ese e hagari; unu ruma lalodiai hahine ese Asera ena dabua e hatu. \v 8 Hahelaḡa taudia iboudiai Iuda hanuadia amo e hakaudia lasi, bona atai gabudia, hahelaḡa taudia ese muramura mai bonadia e gabuva gabudia, na ia ese e hamirodia, Geba amo ela bona Bere-sieba. Ikoukou ai gabu helaḡadia danu, Iosua, hanua lohiana, ena ikoukou raka-vareaina badinai e miava, hanua ikoukouna lauri kahana ai, ia ese e ḡiḡidia dobi. \v 9 Ḡau tamona, atai gabudia edia hahelaḡa taudia ese Iehova ena ihaboulaina patana Ierusalem ai asie dara henia dae, a tadikakadia bogaragidiai se hatubua flaoana e aniva. \p \v 10 Ia ese danu Tofete, Hinom natuna edia koura ai, e hamiroa, tau ta ese natuna maruanena eiava natuna hahinena na lahi ai basine haḡoledia oho Molek ena helaoreana. \v 11 Hosi laulaudia danu, Iuda pavapavadia ese e hahelaḡadia dina ena, bona Iehova ena dubu raka-vareaina ai, hesiai tauna Natana-melek ena daiutu badibadinai, dubu murimurinai e atodia, na ia ese ma e abidia oho; bona dina ena kariota danu e gabudia. \v 12 Bona ihaboulaina patadia, Ahasa ena atai-daiutuna guhina latanai Iuda pavapavadia ese e kara ḡaudia, bona ihaboulaina patadia Manase ese Iehova ena dubu maḡudia ruaosi lalodiai e larebadia, na ia ese e haheḡiḡidia dobi, e hamakohidia dimura-dimura, bena ḡahudia na Kidron sinavaina ai e negedia. \p \v 13 Hanua pavapavana ese danu atai gabudia Ierusalem mairiveina kahana ai, bodaga ororona diho kahana ai, na e hamirodia. Unu atai gabudia na Solomon, Israel pavapavana, ese e larebadia, Astaroto, Sidono taudia edia dirava dikana, bona Kemoso, Moab taudia edia dirava dikana, bona Milkom, Amono taudia edia dirava dikana, edia. \v 14 Ia ese danu nadi au-tubuadia e hamakohidia bona au au-tubuadia e utudia, bena gabudia na mase taudia turiadia amo e hahonudia. \p \v 15 Ihaboulaina patana Betele ai, atai gabuna Ieroboam Nebata, Israel e hakaraia dika tauna, ese e haginia ḡauna, una danu ia ese e haheḡiḡia dobi; nadidia na e hamakohi dimura-dimura, ḡahu ai e halaodia; Asera ena au-tubua danu e gabua. \v 16 Iosia e roha kerehai, bena gara haida e itadia ororo ai; bena e hesiai, turia na gara amo e abidia; ihaboulaina patana latanai e hagoledia oho; unu amo e hamiroa, Iehova ena hereva, Dirava ena tau uduna amo e gwauraia, lalonai unu ḡau e gwaurai guna heḡereḡerena. \v 17 Bena ia eto, Una be dahaka pupuna na itaiamu unuseni a? Hanua taudia ese e hamaoroa, eto, Una na Dirava ena tau garana; ia na Iuda amo ema, bona Betele ihaboulaina patana ihadikana karadia oi ese vada o kara na ia ese e gwaurai guna. \v 18 Ia eto, Baine mia, tau ta ese ia turiana basine abidia oho. Taunabunai ia turiana, bona peroveta tauna ta Samaria amo ema tauna turiana, asie daudia toho. \p \v 19 Samaria hanuadia edia atai gabudia helaḡadia iboudiai danu, Israel pavapavadia ese e kara bena unu amo Iehova e habadua ḡaudia, na Iosia ese e abidia oho; Betele ai e kara karadia iboudiai heḡereḡeredia na idia danu e kara henidia. \v 20 Bona unu atai gabudia edia hahelaḡa taudia na ihaboulaina patadia latadiai e aladia mase, bena mase taudia turiadia na latadiai e haḡoledia oho. Bena ia na Ierusalem e lou lao. \p \v 21 Bena hanua pavapavana ese taunimanima iboudiai e haḡanidia, eto, Iehova, emui Dirava, ena lagau-hanai ariana ba karaia, ina taravatu bukana ai e hetore heḡereḡerena. \v 22 Badina be una lagau-hanai ariana na asie karaiava, hahemaoro taudia ese Israel besena e hahemaoro heniava negana amo ema bona Israel pavapavadia bona Iuda pavapavadia edia dina iboudiai lalodiai. \v 23 A King Iosia ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, ina lagau-hanai ariana na Ierusalem ai e karaia, Iehova ena. \p \v 24 Iosia ese rohe taudia bona mea taudia bona laulau helaḡadia bona kaivakuku, bona kara dika-hereadia iboudiai Iuda ai bona Ierusalem ai e heitava, na e atodia tabe, taravatu herevadia, hahelaḡa tauna Hilkia ese Iehova ena dubu ai e davaria bukana ai e hetore gaudia, iboudiai anidia ihavaradia helaoreana. \v 25 Nega gunadia ai asi pavapava ta ia heḡereḡerena, Iehova e lou henia mai lalona idoinai, mai laumana idoinai, bona mai goadana idoinai ida, Mose ena taravatu idoinai heḡereḡerena; bona ia murinai danu asi pavapava ta e tore isi, ia heḡereḡerena. \p \v 26 A Iehova na ena badu-garaḡara siahuna amo se raka oho. Ena badu dounu e haḡaraḡaraiava Iuda enai, Manase ese e habadua loulouva dainai. \v 27 Iehova eto, Lau ese Iuda danu lau vairagu amo baina abia oho, Israel na abia oho heḡereḡerena; bona ina hanua, na abia hidi hanuana, Ierusalem, bona ina dubu, na herevalaia nato “Lau ladagu na unuseni ai baine mia” dubuna, na baina negedia daure. \p \v 28 Iosia ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 29 Iena nega ai Farao Neko, Aigupto pavapavana, na Asuria pavapavana dekena ela, Eufrate sinavaina ai. Bena King Iosia na ia ihedavari-henina ela. Bena Farao Neko ese e itaia negana ai e alaia mase, Megido ai. \v 30 Bena ena hesiai taudia ese kariota ta amo masena ai e laohaia, Megido amo ela bona Ierusalem; bena iena gara korikori ai e guria. Bena Iuda taudia ese Iehoahasa, Iosia natuna, e abia, e horoa, pavapava ai e halaoa, tamana gabuna ai. \s1 Iehoahasa, Iuda pavapavana \p \v 31 Iehoahasa e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-toi; ia na hua toi hona Ierusalem ai e lohia. Sinana ladana na Hamutala; ia na leremia, tau Libna, natuna. \v 32 Iehoahasa na Iehova vairanai e kara havara, senena edia kara iboudiai heḡereḡeredia ma e kara. \v 33 Bena Farao Neko ese e ḡuia, Ribla ai, Hamat tanona ai, Ierusalem ai basine lohia helaoreana; bona heaiva monina na tano taudia ediai e gwauraia, \it silver talent\it* sinahu-ta bona \it gold talent\it* ta.\f + \fr 23:33 \ft Readia K92,000 sisivana, ita edia moni ai.\f* \v 34 Bena Farao Neko ese Eliakim, Iosia natuna, e abia, pavapava ai e halaoa, tamana Iosia gabuna ai, bona lada matamatana e henia, Iehoiakim eto. A Iehoahasa na e hakaua ela Aigupto; bena unuseni ai e mase. \v 35 Bena Iehoiakim ese \it silver\it* bona \it gold\it* na Farao e henia, a tano taudia edia amo \it tax\it* e abia, Farao ena haheḡani heḡereḡerena ai moni baine henia totona. Silver bona \it gold\it* na tano taudia edia amo e abi, ta ta ena taḡa ena taga e hahetohoa heḡereḡerena, Farao Neko baine henia totona. \s1 Iehoiakim, Iuda pavapavana \p \v 36 Iehoiakim e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na gwauta-ta. Sinana ladana na Sebida; ia na Pedaia, tau Rumaha, natuna. \v 37 Ia na Iehova vairanai e kara havara, senena edia kara iboudiai heḡereḡeredia ma e kara. \c 24 \p \v 1 Iena nega ai Nebukadnesara, Babulono pavapavana, na ema; bena Iehoiakim ese ia isiaina e lao heni ela bona laḡani toi e ore; bena e hegiro, e gwau edeede henia. \v 2 Bena Iehova ese tuari oreadia na Kaldea bona Suria bona Moab bona Amono amo e siaidia, ia bae tuari henia bona Iuda tanona bae habuaia tari totona, Iehova ena hereva, ena hesiai peroveta taudia ududia amo e gwauraia, heḡereḡerena. \v 3 Momokani, ina na Iehova ena haheḡani dainai Iuda latanai e kau, ia vairana amo bae heabi oho totona, Manase ena kara dika, e kara karadia iboudiai, daidiai, \v 4 bona asi edia kerere taudia raradia ia ese e hahebubua dainai. Badina be ia ese Ierusalem na asi edia kerere taudia raradia amo e hahonua; bona Iehova ese una kara na se laloa nege. \v 5 Iehoiakim ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 6 Taunabunai, Iehoiakim na tubu tama ida e mahuta, bona ia natuna lehoiakini na ia gabuna ai e lohia. \v 7 Una negana ai Aigupto pavapavana na ena tano amo se raka lasi lou, badina be Babulono pavapavana ese Aigupto pavapavana ena tano, Aigupto sinavaina amo ela bona Eufrate sinavaina, iboudiai vada e abidia. \s1 Iehoiakini, Iuda pavapavana \p \v 8 Iehoiakini e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na gwautataurahani; ia na hua toi hona Ierusalem ai e lohia. Sinana ladana na Nehusuta, Elnatan, Ierusalem tauna, natuna. \v 9 Ia na Iehova vairanai e kara havara, tamana ena kara iboudiai heḡereḡeredia ma e kara. \s1 Iehoiakini e abia mauri \p \v 10 Una negana ai Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ena hesiai taudia ese Ierusalem e dae henia, bona hanua e koua heḡeḡe. \v 11 Bena Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ena hesiai taudia ese hanua e koua heḡeḡeva lalonai, ia na hanua ai e kau. \v 12 Bena Iehoiakini, Iuda pavapavana, na sibona Babulono pavapavana imana ai e heato, ia bona sinana bona ena hesiai taudia, bona ena lohia taudia bona ena ruma itataona taudia. Babulono pavapavana ese e abia mauri, ena lohia laḡanina ihataurahanina ai; \v 13 bona Iehova ena dubu kohudia iboudiai bona pavapava ena ruma kohudia e laohaidia, bona \it gold\it* gaudia iboudiai Iehova ena dubu ai e miava, Solomon, Israel pavapavana, ese e kara gaudia, na e utudia sisi-sisi, Iehova ese vada e gwauraia guna heḡereḡerena. \v 14 Ierusalem taudia iboudiai na e laohaidia, lohia iboudiai bona tuari taudia mai goadadia iboudiai, iḡui taudia gerebu ta;\f + \fr 24:14 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* bona ima namo taudia bona auri igaukaralaina mai dibadia taudia. Tau ta se noho, ogogami dikadika taudia mo. \v 15 Ia ese Iehoiakina na Babulono e laohaia; hanua pavapavana sinana danu, bona adavana hahidaosi, bona ena heitatao taudia bona tano lohiadia, e ḡuidia, Ierusalem amo e laohaidia, ela bona Babulono. \v 16 Babulono pavapavana ese tuari taudia daha-hitu, bona ima namo taudia bona auri iḡaukaralaina mai dibadia taudia daha-ta, na Babulono e laohaidia; iboudiai na mai goadadia bona tuari mai dibadia. \v 17 Bena Babulono pavapavana ese Matania, Iehoiakini tamana lahaina, na pavapavana ai e halaoa, ia gabuna ai, bona lada matamatana e henia, e nemaia Sedekia. \s1 Sedekia, Iuda pavapavana \p \v 18 Sedekia e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-ta; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na gwauta-ta. Sinana ladana na Hamutala, Ieremia, tau Libna, natuna. \v 19 Ia na Iehova vairanai e kara havara, Iehoiakim ena kara iboudiai heḡereḡeredia ma e kara. \v 20 Iehova ena badu dainai unu kara e vara, Ierusalem ai bona Iuda ai, ela bona negana e kau bena idia na ia vairana amo e negedia daure. \p Bena Sedekia ese Babulono pavapavana e gwau edeede henia. \c 25 \s1 Ierusalem e habuaia tari \p \v 1 Sedekia ena lohia laḡanina ihataurahani-tana ai, hua ihagwautana dinana ihagwautana lalonai, Nebukadnesara, Babulono pavapavana, na ena tuari oreana idoinai ida Ierusalem ihadikana ema, e koua heḡeḡe bona tano e larebaia heḡeḡe. \v 2 Taunabunai, hanua e koua heḡeḡe ela bona King Sedekia ena lohia laḡanina ihagwauta-tana. \v 3 Bena hua ihahanina dinana ihatamahani-tana ai, hanua lalonai doe vada e bada herea, bona tano idoinai taunimanima na asi adia. \v 4 Una negana ai, hanua maḡuna e hamaurua. Ena be Kaldea taudia na hanua vada e koua heḡeḡe, to hanua pavapavana bona tuari taudia iboudiai na hanuaboi e heau, maḡu ruaosi padadia ikoukouna amo, hanua pavapavana ena uma-uma badibadinai; bena Araba kahana ela. \v 5 A Kaldea taudia edia tuari oreana ese hanua pavapavana na e ḡavaia, ela bona Ieriko taorana ai e lasi tao; ena tuari oreana idoinai na iena amo e karoho rohoroho. \v 6 Bena idia ese hanua pavapavana e abia mauri, Babulono pavapavana dekena e laohaia, Ribla ai. Ia ese e revaia. \v 7 Bena Sedekia natuna mamaruanedia na ia vairanai e aladia mase; bena Sedekia matana e hakepuludia, bena auri gadeadia amo e ḡuia, Babulono e laohaia. \p \v 8 Hua iha-imana dinana ihahituna ai, (una na King Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahani-tana ai), Nebusaradana, hegima oreana biaguna, Babulono pavapavana ena hesiai tauna ta, na Ierusalem ai e kau. \v 9 Bena ia ese Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma bona Ierusalem rumadia iboudiai e doudia; ruma badadia iboudiai e dou. \v 10 Bena Kaldea tuari oreana taudia iboudiai, hegima oreana biaguna ida ema taudia, ese Ierusalem heḡegemadai maḡudia e haheḡigidia dobi. \v 11 Bena hanua taudia kwabukwabudia dounu hanua ai e nohova, bona e heau Babulono pavapavana enai e hanai taudia, bona taunimanima oredia, na Nebusaradana, hegima oreana biaguna, ese dauha e laohaidia. \v 12 A hegima oreana biaguna ese ogoḡami dikadika taudia haida e rakatanidia, vine imeadia ireḡudia bona tano iruana. \p \v 13 Auri labora-labora au-tubuadia Iehova ena dubu ai, bona rerue bona auri labora-labora nauna badana Iehova ena dubu ai, na Kaldea taudia ese e hamakohidia, bona auri labora-laborana na e laohaia Babulono. \v 14 Bona uro bona gaga bona lamepa ihaḡoevadia ḡaudia, bona muramura mai bonadia urodia, bona auri labora-labora ḡaudia, kara helaḡadia ai e ḡaukaralaiva ḡaudia, na iboudiai e laohai. \v 15 Gida keberedia bona bio, bona \it gold\it* amo bona \it silver\it* amo e kara ḡaudia ibouboudiai na hari hegima oreana biaguna ese e laohai. \v 16 Hari au-tubua ruaosi, bona nau badana, bona rerue, Solomon ese e kara Iehova ena dubu ena, auri labora-laboraidia lalodiai metauna na asi ihahetohona. \v 17 Au-tubua ta ena lata na kiubit gwauta-taurahani; ia latanai na kwarana ikorona, auri labora-labora ḡauna, ena lata na kiubit toi; bona reke-hetomana bona rimono huahuadia laulaudia, iboudiai na auri labora-labora amo e kara, na hari au-tubua kwarana ikorona ḡauna e ḡeḡelaia. Au-tubua iharuana danu unuheto, mai ena reke-hetomana.\f + \fr 25:17 \ft Siri 13 ela bona 17. Hanua Pavapavadia Buka Gini-gunana Karoa 7 ba itaia.\f* \p \v 18 Bena hari hegima oreana biaguna ese hahelaḡa tauna badana Seraia, bona hahelaḡa tauna ihararuana Sefania, bona dubu iduarana inaridia taudia tatoiosi, e abidia. \v 19 Hanua amo danu tuari oreana biaguna ta bona hanua pavapavana ena kaunsil taudia laima hanua lalonai e davaridia na e abidia; bona tuari biaguna ena toretore tauna, ena ḡaukara be tano taudia ihagaudia, bona tano taudia tauratoi-ahui hanua lalonai e davaridia danu, \v 20 Nebusaradana, hegima oreana biaguna, ese e abidia, Babulono pavapavana dekena e laohaidia Ribla ai. \v 21 Bena Babulono pavapavana ese e rahudia mase Ribla ai, Hamat tanona ai, e aladia mase. Taunabunai, Iuda taudia na edia tano amo e abidia oho, dauha e laohaidia. \p \v 22 Taunimanima kwabukwabudia na Iuda tanona ai e nohova, Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ese e rakatanidia dainai. Bena ia ese Gedalia, Ahikama Safana natuna, e duanaia, baine biagudia. \v 23 Bena tano paka ai e nohova oreadia biagudia iboudiai, mai edia orea taudia ida, e kamonai Babulono pavapavana ese Gedalia vada e duanaia baine biagudia negana ai, idia na edia orea taudia ida Gedalia dekena ela, Mispa ai. Taudia bini: Ismael Netania; lohanan Karea; Seraia Tanahumete, tau Netofa; bona Iaasania, tau Maakata natuna. \v 24 Bena Gedalia ese idia bona edia orea taudia e gwau henidia hamata, eto, Basio gari Kaldea lohiadia daidiai; tano lalonai ba noho, bona Babulono pavapavana isiaina ba lao heni, bena ba namo. \p \v 25 A hua ihahituna ai, Ismael, Netania Elisama natuna, hanua pavapavana ena iduhu tauna ta, na tatau gwauta ida ema. Idia ese Gedalia bona Iuda taudia bona Kaldea taudia ia ida Mispa ai e nohova na e tuari henidia bona e aladia mase. \v 26 Bena taunimanima iboudiai kikina-badana, bona orea biagudia, na e tore isi, Aigupto ela; badina be idia na Kaldea taudia garidia e gariva. \p \v 27 Iehoiakini, Iuda pavapavana, ena noho-hedoa laḡanina ihatoiahui-hituna ai, hua ihagwauta-ruana dinana iharuahui-hituna ai, Evil-merodak, Babulono pavapavana, e lohia matama. Bena ena lohia laḡanina gini-gunana ai ia ese Iehoiakini, Iuda pavapavana, e bogaia hisi, dibura rumana amo e ruhaia nege; \v 28 ia ese e hereva namo henia, bona helai ḡauna hereana e henia, pavapava iboudiai ia ida Babulono ai e nohova daediai. \v 29 Taunabunai, Iehoiakini na ena dibura dabuadia e doki oho. Una murinai ena mauri dinadia iboudiai lalodiai ia na hanua pavapavana ena pata ai e anianiva; \v 30 bona hanua pavapavana ese ahuna e henia, dina ta ta amo, ena mauri dinadia iboudiai lalodiai.