\id 2CH .01, 2 Chronicles 1, Motu, PNG, RTWP 9/92 \h 2 SISIGA \toc1 SISIGA BUKA IHARUANA \toc2 2 SISIGA \mt1 SISIGA \mt2 BUKA IHARUANA \c 1 \s1 Solomon ena Ḡuriḡuri \p \v 1 Solomon, David natuna, ese sibona ena siahu e haginia auka ena basileia lalonai. Iehova, ena Dirava, na ia ida, bona e habadaia herea. \p \v 2 Solomon ese Israel taudia iboudiai e hereva henidia, daha bona sinahu lohiadia, hahemaoro taudia, bona hegunalai taudia Israel idoinai lalonai ai, edia iduhu kwaradia. \v 3 Bena Solomon bona hebou taudia iboudiai ia ida na atai gabuna ela, Gibeon ai; badina be Dirava ena hebou kalagana, Iehova ena hesiai tauna Mose ese tano ḡaḡaena ai e karaia ḡauna, na unuseni ai. \v 4 (A David ese Dirava ena maua helaḡana na Kiriat-iearimi amo vada e mailaia; David ese e heḡaeḡaelaia gabuna ai, Ierusalem ai, vada e atoa; badina be ia ese kalagana auta vada e haginia Ierusalem ai.) \v 5 Auri-laboralabora ihaboulaina patana. Besalele, Uri Huru natuna, ese e karaia ḡauna, na unuseni ai, Iehova ena kalaga helaḡana vairanai. Bena Solomon bona hebou taudia iboudiai ese lehove e tahua. \v 6 Bena Solomon na hari auri-laboralabora ihaboulaina patana e dae henia Iehova vairanai, hari hebou kalagana gabuna ai, bona ḡole-oho boubou ḡaudia daha-ta e hahelaḡadia ia latanai. \p \v 7 Una hanuaboi ai Dirava ese Solomon e hahedinarai henia, e hereva henia, eto, A hereva, dahaka baina henimu. \v 8 Bena Solomon ese Dirava e haere henia, eto, Oi ese tamagu David o bogaia hisi bada, bona pavapava ai vada o halaogu ia gabuna ai. \v 9 Dirava Iehova e, emu gwauhamata tamagu David o henia na harihari ba hamomokania; badina be bese badana ta, tano gahuna na heto, edia pavapava ai vada o halaogu. \v 10 Harihari aonega bona lalo-parara ba henigu, ini taunimanima vairadiai baina raka lasi bona baina raka vareai; badina be emu orea bada-hereana binai daika ese baine lohiaia diba? \p \v 11 Bena Dirava ese Solomon e haere henia, eto, Badina be emu lalo-hadai na iniheto, bona kohu eiava taḡa eiava imatauraimu so gwaurai, bona inaimu edia mauri so revadia, oibe, mauri daudauna danu so gwauraia, a aonega bona lalo-parara vada o gwaurai emu, egu orea taudia, pavapavadia ai vada na halaomu oreana, na ba lohiadia helaoreana, \v 12 una dainai aonega bona lalo-parara do bavabi. Lau ese danu taḡa bona kohu bona imatauraimu baina henimu; pavapava ta, e gunalaimu tauna ta eiava murimu ai baine lohia tauna ta, na oi ida basie heḡereḡere. \p \v 13 Taunabunai, Solomon na atai gabuna Gibeon ai, hebou kalagana vairana amo, e diho, Ierusalem ela. Bena ia ese Israel e lohiaia. \s1 Solomon ena taḡa \p \v 14 Solomon ese kariota bona hosi-gui taudia na e haboudia. Ena kariota na daha-ta sinahu-hani, bona ena hosi-gui taudia na gerebu-ta daha-rua,\f + \fr 1:14 \ft Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* kariota hanuadia lalodiai bona Ierusalem ai, hanua pavapavana dekenai, e hanohodia. \v 15 Hanua pavapavana ese \it silver\it* bona \it gold\it* na ḡau pipikidia ai e halaodia Ierusalem ai, nadi na heheto; bona sida audia na e hahohodia, Sefela sukeaudia na heheto. \v 16 Solomon ena hosi na Aigupto bona Kue amo e abidia; hanua pavapavana ena hoihoi taudia ese Kue amo e abidia, mai davadia. \v 17 Kariota ta na Aigupto amo e abia, davana na \it silver\it*\f + \fr 1:17 \fk Silver\ft sekeledia sinahu-tauratoi na readia $200 heḡereḡerena, ita eda moni ai. \fk Silver\ft sekeledia sinahu-ta imahui na readia $50 heḡereḡerena.\f* sekeledia sinahutauratoi; bona hosi ta davana na \it silver\it* sekeledia sinahu-ta imahui. Bena idia ese ma e hoihoilaidia lou, Hiti taudia edia pavapava iboudiai bona Suria pavapavadia ediai. \c 2 \s1 Solomon bona Hurama \p \v 1 Solomon ena lalo-hadai na dubu auta baine haginia, Iehova ladana ena, bona pavapava rumana auta, ia sibona ena. \v 2 Bena Solomon ese tatau gerebu-hitu\f + \fr 2:2 \ft Gerebu-hitu = 70,000. Gerebu-taurahani = 80,000\f* e haḡaukaradia, kohu bae hua, bona gerebu-taurahani, ororo kahadia ai nadi bae ḡei, bona daha-toi sinahu-tauratoi na bae heita tao. \p \v 3 Bena Solomon ese hereva e siaia, Hurama, Turo pavapavana, enai, eto, Sida audia na tamagu David dekena o siaidia, ena noho rumana baine haginia totona; ia o kara henia heḡereḡerena lau danu unu ba kara henigu toma. \v 4 A itaia, lau na harihari dubu auta baina haginia, Iehova, egu Dirava, ladana ena, bona baina hahelaḡaia iena, muramura mai bonadia namodia ia vairanai bae gabudia bona flaoa helaḡana bae heni loulou bona daba bona adorahi ḡole-oho bouboudia na dina helaḡadia ai bona hua matamatadia negadia ai bona Iehova, emai Dirava, ena aria dinadia ai bae hahelaḡadia totona, Israel taravana vada e atua ela bona hanaihanai heḡereḡerena. \v 5 Baina haginia dubuna na baine bada, badina be emai Dirava ese dirava iboudiai e hereadiamu. \v 6 A daika ese iena ruma auta baine haginia diba? Badina be guba, oibe guba atai-dorivadorivana, na se heḡereḡere iena noho gabuna ai bainela. Lau be daika, iena ruma auta baina haginia? Lasi, muramura mai bonana ia vairanai bae gabua gabuna mo. \v 7 Taunabunai, mani emu kara tau ta ba siaia mai, \it gold\it* bona \it silver\it* bona \it bronze\it*\f + \fr 2:7 \ft “Bronze” na auri labora-laborana ta.\f* bona auri bona dabua mia-kakadia bona kakakakadia bona vaiuridia iḡaukaralaidia bona ḡau ikorodia mai dibana tauna; ia ese ḡaukara idibaka taudia lau dekegu ai Iuda ai bona Ierusalem ai, tamagu David ese e abidia hidi taudia, na baine bamodia. \v 8 Sida bona beroso\f + \fr 2:8 \ft “Beroso” na au ta ladana, Heberu gado ai.\f* bona boto audia danu Lebanon amo ba siaidia mai, badina be lau dibagu oiemu hesiai taudia na Lebanon audia iutudia mai dibadia. Lauegu hesiai taudia na oiemu hesiai taudia ida \v 9 au momo herea bae abi heḡaeḡae egu, badina be baina haginia dubuna na baine bada bona hoa-mase ḡauna. \v 10 Emu hesiai taudia, au-utu taudia, na davadia baina heni: e kwadi uitina koro gerebu-rua, bali koro gerebu-rua, vine ranuna bata gerebu-rua, bona dehoro bata gerebu-rua.\f + \fr 2:10 \ft “Koro” na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna badana ta; 10 efa = I koro. “Bata” na Heheru taudia edia ranu ihahetohona ḡauna ta. Bata gerebu-rua = 740,000 litres sisivana.\f* \p \v 11 Bena Hurama, Turo pavapavana, ese ena haere na revareva amo e siaia lao, Solomon dekenai; eto, Iehova ese ena orea taudia e ura henidiamu dainai, ia ese edia pavapava ai vada e halaomu. \v 12 Hurama ma eto, Iehova, Israel Diravana, guba bona tanobada ikaradia Diravana, bae hanamoa; ia ese King David na natuna ta vada e henia, aonega tauna, mai ena diba-maoro bona mai ena lalo-parara. Ia ese dubu auta baine haginia, Iehova ena, bona pavapava rumana auta, ia sibona ena. \v 13 Taunabunai lau ese ḡaukara idibakana bona lalo-parara tauna ta vada na siaia vasi. Ia ladana na Huram-abi; \v 14 ia na Dan iduhuna hahinena ta natuna, a tamana na Turo tauna. \it Gold\it* bona \it silver\it* bona \it bronze\it*, bona auri bona nadi bona au, bona dabua mia-kakadia bona vaiuridia bona kakakakadia bona aukadia, iḡaukaralaidia na mai dibana, bona ḡau idau-idau ikorodia danu; bona ba henia ḡaukaradia dahaka dahaka baine karadia diba. Ia na oiemu ḡaukara idibaka taudia, egu lohia oi tamamu David ena ḡaukara idibaka taudia, ida bae ḡaukara hebou. \v 15 Taunabunai, hari uit bona bali bona vine ranuna bona dehoro, egu lohia ese vada e herevalai ḡaudia, na vada baine siaidia, ena hesiai taudia dekediai. \v 16 Bena ai ese dahaka dahaka o uramu audia na Lebanon ai baia utu; bena keridia baia rai, davara amo baia toidia vasi ela bona lopa; bena unu amo ba daelaidia Ierusalem ai. \p \v 17 Bena Solomon ese idau bese taudia Israel tanona ai e nohova na e hagaudia, tamana David ese e karaia heḡereḡerena; iboudiai na domaga-ta gerebu-ima daha-toi sinahu-tauratoi\f + \fr 2:17 \ft Domaga-ta gerebu-ima daha-toi sinahu-tauratoi = 153,600\f* e davaridia. \v 18 Bena ia ese e haḡaukaradia: tatau gerebu-hitu na kohu bae hua; tatau gerebu-taurahani\f + \fr 2:18 \ft Gerehu-hitu = 70,000. Gerebu-taurahani = 80,000.\f* na ororo kahadia ai nadi bae ḡei; bona tatau daha-toi sinahu-tauratoi na heitatao taudia ai e halaodia, idia ese taunimanima bae haḡaukaradia totona. \c 3 \s1 Solomon ese Iehova ena dubu e haginia \p \v 1 Bena Solomon ese Iehova ena dubu na Ierusalem ai e haginia matama, Moria ororona ai; una gabu ai Iehova ese ia tamana David e hahedinarai henia, bena David ese una gabu e abia hidi, Oronana, tau Iebusu, ena uit ikwadina gabuna ai. \v 2 Ena lohia laḡanina ihahanina huana iharuana ai, ia ese e haginia matama. \v 3 Solomon ese Dirava ena dubu badidia na ini e karadia toma: latana na kiubit\f + \fr 3:3 \ft Kiubit ta = 44 centimetres sisivana. Sene negana ai kiubit na sisina lata; a uru gabedia ese taina e hakwadogia.\f* tauratoi-ahui (una na sene edia kiubit), bona lababana na kiubit ruahui. \v 4 Dubu vairana kahana dehena ena lata na kiubit ruahui, dubu lababana heḡereḡerena; bona harana latana na kiubit sinahu-ta ruahui. Laloma kahana na \it gold\it* ḡoeva-daena amo e ḡovaia. \v 5 Dubu laloikoudia na beroso audia, \it gold\it* ḡoeva-daena amo e ḡovadia, bona heraheradia e kara, pamu audia bona \it gold\it* varodia. \v 6 Dubu na dava-bada nadidia namohereadia amo e haheraia; bona \it gold\it* na Paravaimi \it gold\it*-na. \v 7 Taunabunai, ia ese dubu idoinai, lavadia bona raka-vareai audia bona habadia bona iduaradia, na \it gold\it* amo e ḡovadia; bona haba ai na kerubi e korodia. \p \v 8 Bena ia ese helaḡa-herea gabuna e karaia; ena lata, dubu lababana heḡereḡerena, na kiubit ruahui, bona ena lababa na kiubit ruahui; bena \it gold\it* ḡoeva-daena talent sinahu-tauratoi\f + \fr 3:8 \fk Gold talent\ft sinahu-tauratoi = 20 tonnes sisivana.\f* amo e ḡovaia. \v 9 Ikoko metaudia na \it gold\it* sekele imahui.\f + \fr 3:9 \fk Gold\ft sekele imahui = 820 grams sisivana.\f* Atai daiutudia danu na \it gold\it* amo e ḡovadia. \p \v 10 Helaḡa-herea gabuna ai ia ese kerubi rua au amo e korodia, bona \it gold\it* amo e ḡovadia. \v 11 Kerubi ruaosi hanidia e toi roro negana ai edia lata idoinai na kiubit ruahui. Kerubi ta hanina ta, ena lata na kiubit ima, be dubu habana ai e hetomu kau, ma hanina ta, ia danu ena lata na kiubit ima, be kerubi iharuana hanina ida e hetomu heheni; \v 12 bona una kerubi hanina ta, ena lata na kiubit ima, be dubu habana ai e hetomu kau, ma hanina ta, ia danu ena lata na kiubit ima, be kerubi gini-gunana hanina ida e hetomu heheni. \v 13 Hari kerubi ruaosi hanidia edia lata idoinai na kiubit ruahui; kerubi na aedia ai e gini, dubu e vaira henia. \v 14 Ia ese seseahu na dabua vaiunna bona mia-kakana bona kakakakana bona aukana amo e karaia, bona kerubi laulaudia na seseahu dabuana ai e turi kau. \s1 Hurama ena ḡaukara dubu ai \p \v 15 Dubu vairanai ia ese au-tubua rua e kara, edia lata na kiubit toi-ahui ima; bona ta ta doridia ai kwara ikorodia e kara, edia lata na kiubit ima. \v 16 Bena auri varodia e kara, ageva na heto, au-tubua doridia ai e atodia. Rimono\f + \fr 3:16 \ft “Rimono” na au huahua ta ladana, Heberu gado ai.\f* huahuadia laulaudia sinahu-ta danu e kara, hari auri varodia ai e hakamo kau. \v 17 Unu au-tubua na dubu vairanai e haginidia, ta diho kahana ai bona ta mirigini kahana ai; diho kahana ḡauna ladana e hatoa lakin, bona mirigini kahana ḡauna ladana e hatoa Boa. \c 4 \p \v 1 Ia ese ihaboulaina patana na auri labora-labora amo e karaia. Ena lata na kiubit ruahui bona ena lababa danu kiubit ruahui, bona harana latana na kiubit gwauta. \v 2 Bena ranu nauna bada-hereana na auri laboralabora, e havevea ḡauna, amo e karaia. Ia na kuboro-kuboro; ena lababa na kiubit gwauta, harana latana na kiubit ima, bona e hahetohoa heḡeḡe na kiubit toi-ahui. \v 3 Ia henunai na popou laulaudia, kiubit toi-ahuiosi ai e kara, nau e haḡeḡea dae; hari popou na ere rua ai e kara, nau ai e karaia kau tamona, e hahetaria negana ai e hahetaridia hebou. \v 4 Hari nau na boromakau mamaruanedia laulaudia gwauta-rua latadiai e helai kau: toi mirigini kahana e vaira henia, ma toi lahara kahana, ma toi diho kahana, ma toi laurabada kahana. Hari nau na idia latadiai e heato kau, bona iboudiai e hekunu heheni. \v 5 Nau udunana na ima palapala lababana heḡereḡerena; isena na kehere isena heḡereḡerena, sosana heraherana na heto. Ia anina na ranu bata daha-toi\f + \fr 4:5 \ft “Sosana” na au heraherana ta ladana, Heberu gado ai. “Bata” na Heberu taudia edia ranu ihahetohona ḡauna ta. Bata daha-toi = 110,000 litres sisivana.\f* mai kahana. \v 6 Ia ese danu tohe gwauta e karadia, hurihuri ḡaudia; ima na diho kahana ai e atodia, bona ima na mirigini kahana ai. Idia lalodiai ḡole-oho boubou ḡaudia na e huridia, a hari nau badahereana na hahelaḡa taudia edia hehuri ḡauna. \p \v 7 Ia ese danu lamepa patadia gwauta, \it gold\it* ḡaudia, na e karadia, e gwauraidia guna heḡereḡerena; bena dubu lalonai e atodia, ima na diho kahana ai bona ima na mirigini kahana ai. \v 8 Bona pata gwauta danu e karadia, dubu lalonai e atodia, ima na diho kahana ai bona ima na mirigini kahana ai. Ia ese danu nau sinahu-ta na \it gold\it* amo e karadia. \v 9 Hahelaḡa taudia edia magu bona maḡu badana danu e karadia, bona magu iduaradia; hari iduara na auri labora-labora amo e govadia. \v 10 Nau bada-hereana na dubu laurabada kahana daigunina ai e haginia. \p \v 11 Hurama ese danu uro bona gaga bona nau e karadia. Taunabunai, King Solomon ese e henia ḡaukaradia na Hurama ese e ha-oredia, Dirava ena dubu ai: \v 12 au-tubua ruaosi, ilahasi-kuborodia, bona au-tubua doridia ikorodia; bona reke-hetomana ḡaudia ruaosi hari au-tubua doridia ikorodia ilahasi-kuborodia iḡegelaidia; \v 13 bona rimono huahuadia laulaudia sinahu-hani, reke-hetomana ḡaudia ruaosi edia, rimono huahuadia ere rua reke-hetomana ta ta edia, au-tubua doridia ikorodia ilahasi-kuborodia iḡovalaidia. \v 14 Ia ese rerue danu e karadia, bona tohe rerue latadiai; \v 15 bona nau bada-hereana tamona, bona boromakau mamaruanedia gwauta-ruaosi laulaudia ia henunai. \v 16 Uro bona gaga bona kahi, mai kohudia iboudiai ida, na Huram-abi ese e karadia, King Solomon ena; auri labora-labora amo e karadia kimore-kimore, Iehova ena dubu ena. \v 17 Unu ḡau na hanua pavapavana ese raro tanona gabuna ai e hahetaridia, Ioridane taorana ai, Sukoto bona Sereda padadiai. \v 18 Solomon ese ini ḡau iboudiai e karadia momo-momo; taunabunai auri labora-labora metauna na asie hahetohoa. \p \v 19 Taunabunai Solomon ese Dirava ena dubu kohuna iboudiai e karadia: ihaboulaina patana, \it gold\it* ḡauna; bona flaoa helaḡana patadia, \v 20 bona lamepa patadia mai lamepadia ida, \it gold\it* ḡoevaḡoevana amo e karadia, laloma daiutuna helaḡana vairanai bae ara totona, taravatu heḡereḡerena; \v 21 bona herahera bona lamepa bona ikahi, \it gold\it* ḡoeva-daena ḡaudia; \v 22 bona lamepa ihaḡoevadia ḡaudia, bona nau, bona muramura mai bonadia urodia, bona gida keberedia, \it gold\it* ḡoevaḡoevana ḡaudia; bona iduara ihahelai-dobidia, helaga-herea gabuna iduaradia bona dubu iduaradia ḡaudia, na \it gold\it* amo e kara. \c 5 \s1 Maua helaḡana na Dubu lalonai e vareailaia \p \v 1 Taunabunai, Iehova ena dubu ḡaukaradia iboudiai na Solomon ese e karadia ore. Bena tamana David ese e hahelaḡadia gaudia na Solomon ese e vareailaidia, \it silver\it* bona \it gold\it* bona ḡau idau-idau iboudiai na Dirava ena dubu ena habou-habou daiutudia ai e haboudia. \p \v 2 Bena Solomon ese Israel tau-badadia bona iduhu lohiadia iboudiai bona Israel taudia edia iduhu igunalaidia taudia na Ierusalem ai e haboudia, Iehova ena taravatu mauana na David ena hanua, ladana Siona, amo bae daelaia totona. \v 3 Hua ihahituna ariana negana ai, Israel tataudia iboudiai na hanua pavapavana vairanai e hebou. \v 4 Israel tau-badadia iboudiai ema; bena Levi taudia ese maua helaḡana e abia isi. \v 5 Maua helaḡana bona hebou kalagana bona ḡau helagadia, kalaga lalonai e miava gaudia, iboudiai na e daelaidia; hahelaḡa taudia bona Levi taudia ese e daelaidia. \p \v 6 Bena King Solomon bona Israel hegogona idoinai, ia vairanai vada e hebou taudia, na maua helaḡana vairanai e gini, mamoe bona boromakau mamaruanedia momo herea na boubou ḡaudia ai e halaodia, asi ihagaudia bona asi iduahidia. \p \v 7 Taunabunai hahelaḡa taudia ese Iehova ena taravatu mauana na e mailaia, ena gabu ai e atoa, dubu ena laloma daiutuna helaḡana lalonai, helaḡa-herea gabuna ai, kerubi hanidia henudiai. \v 8 Badina be kerubi ese hanidia e toi roro, maua helaḡana ena gabu daenai; taunabunai kerubi ese maua helaḡana mai madunana audia ida e govadia ahu. \v 9 Hari maduna audia na lalata heherea dainai, dududia na laloma daiutuna helaḡana vairana kahana ai dubu irutahunana amo e heitava; a dubu murimurina amo na asie heitava. Unu e mia tomamu ema bona ina dina. \v 10 Asi ḡau ta maua helaḡana lalonai, hari huro-nadidia palakadia ruaosi, Horeb ai Mose ese e udadia ḡaudia mo; una na vanegai Iehova ese Israel taudia taravadia e atu gabuna, Aigupto tanona amo e raka lasiva negana ai. \p \v 11 Una negana ai hahelaḡa taudia na gabu helaḡana amo e raka lasi; badina be hahelaḡa taudia iboudiai una hebou ai na sibodia vada e hahelaḡa, edia orea na asie lalodia. \v 12 Bena ane-abi taudia Levi iduhuna amo, Asaf bona Hemana bona ledutunu mai natudia bona varavaradia ida, na dabua aukadia e hahedokilai, bona edia botabota auridia bona edia hatai-hatai ḡaudia badadia bona maraḡidia e abidia; bena ihaboulaina patana mairiveina kahana ai, hahelaḡa taudia sinahu-ta ruahui, kibi-hiriri taudia, ida e gini. \v 13 Hari kibi-hiriri taudia bona ane-abi taudia edia ḡaukara be Iehova bae imodaia bona bae hanamoa hebou. Bena ane e ladaia isi, mai kibi bona botabota auridia bona hatai-hatai ḡaudia idau-idau regedia ida, Iehova ihanamolaina: eto, \q1 Badina be ia na namo; \q1 Badina be ena hebogahisi na e hesiriu hanaihanaimu. \m Una negana ai hari dubu, Iehova ena dubu, na ori ta ese e hahonua; \v 14 bena hahelaḡa taudia na hesiai karadia ikaradia totona asie gini diba, ori dainai; badina be Iehova hairaina ese Dirava ena dubu e hahonua. \c 6 \s1 Dubu ihahelaḡana \p \v 1 Bena Solomon eto, \q1 Iehova vada e hereva, \q2 dibura masemase lalonai baine noho eto, \q1 \v 2 Lau ese ruma herea-daena vada na hadaia oiemu, \q2 emu noho gabuna ai bainela, ela bona hanaihanai. \p \v 3 Bena Israel taudia, una hegogo taudia, do ginidia ai, hanua pavapavana na e gini kerehai, Israel hegogona idoinai e hanamoa. \v 4 Ia eto, Iehova, Israel Diravana, aita hanamoa. Ia ese ena gwauhamata, uduna amo tamagu David e hamaorolaia ḡauna, na imana amo vada e hamomokania. Ia eto \v 5 “Egu orea taudia na Aigupto tanona amo na hakaua lasi dinana amo ema, Israel iduhuna iboudiai lalodia amo hanua ta asina abia hidi, lau ladagu baine noholaia rumana auta baine gini gabuna; bona tau ta asina abia hidi, egu bese Israel baine lohiaia. \v 6 A harihari lau ese Ierusalem vada na abia hidi, lau ladagu na unuseni ai baine noho; bona David vada na abia hidi, egu hese Israel baine lohiaia.” \v 7 Tamagu David ena lalo-hadai be dubu auta baine haginia, Iehova, Israel Diravana, ladana ena. \v 8 A Iehova ese tamagu David e hamaoroa, eto “Emu lalo-hadai be lau ladagu dubuna auta ba haginia, bona unu o laloa tomamu be namo; \v 9 ḡau tamona, oi na dubu basio haginia, a natumu, do baine vara merona, ese lau ladagu dubuna baine haginia.” \v 10 Harihari Iehova ese ena gwauhamata vada e hamomokania; badina be lau vada na tore isi, tamagu David gabuna ai, bona Israel teronona ai na helaimu, Iehova ena gwauhamata heḡereḡerena, bona dubu vada na haginia, Iehova, Israel Diravana, ladana ena. \v 11 Unuseni ai maua helaḡana vada na atoa; ia lalonai Iehova ena taravatu, Israel taudia taravadia e atulai ḡauna, na e heudamu. \p \v 12 Bena Solomon na Iehova ena ihaboulaina patana vairanai e gini, Israel hegogona idoinai vairanai; bena imana na e toi roro. \v 13 Solomon na pata ta auri labora-labora amo vada e karaia, dubu maḡuna ai vada e haginia; ena lata na kiubit ima, ena lababa danu kiubit ima, bona harana latana na kiubit toi. Ia na latanai e gini, tuina e hadai, Israel hegogo idoinai vairanai, bona imana e toi roro, guba e dudui henia. \v 14 Bena eto, Iehova e, Israel Diravana, asi Dirava ta oi heḡereḡeremu, guba ai eiava tanobada ai; emu gwauhamata o badinaiamu, bona emu hesiai taudia, oi vairamu ai e rakamu mai lalodia idoidiai ida taudia, o bogadia hisimu. \v 15 Oi ese emu hesiai tauna lau tamagu David o hamaorolaia herevana vada o badinaia; oibe, udumu amo o gwauraia bona imamu amo vada o hamomokania hari ina dina ai. \v 16 Taunabunai, Iehova e, Israel Diravana, emu hesiai tauna lau tamagu David o gwau henia hamata ḡauna na ba badinaia, oto “Natumu na edia dala nahuadia bema toho bona lau vairagu ai bema raka, oi ese lau vairagu ai vada o raka heḡereḡerena, oi garamu ese basie moru, Israel teronona ihelai-kauna ai”. \v 17 Taunabunai, Iehova e, Israel Diravana, emu hereva, emu hesiai tauna David o hamaorolaia herevana, na ba hamomokania. \p \v 18 To Dirava na momokani taunimanima ida tanobada ai baine noho a? A itaia, guba atai doriva-dorivana na se heḡereḡere emu noho gabuna; matona, ina lau ese vada na haginia dubuna na ede baine heḡereḡere toma? \v 19 Ḡau tamona, emu hesiai tauna egu ḡuriḡuri bona egu noinoi bavabi dae. Iehova e, egu Dirava, emu hesiai tauna egu taitai bona egu ḡuriḡuri oi vairamu ai na ba hakala heni; \v 20 bena ina dubu, vada o gwauraia hamata oi ladamu na iniseni ai bavatoa gabuna, na dina ai bona hanuaboi ai ba haḡerea, emu hesiai tauna egu ḡuriḡuri, ina gabu enai na gwauraiamu ḡauna, na ba hakala henia totona. \v 21 Emu hesiai tauna bona emu bese Israel na emai ḡuriḡuri ai ina gabu baia vaira henia negadia ai, emai noinoi ba kamonai; oibe, guba ai emu noho gabuna amo ba kamonai; bona ba kamonai negana ai emai dika ba gwau tao. \p \v 22 Tau ta ese ia dekena tauna bema kara dika henia, bena bema haduaia baine gwau hamata, bena bainema, ena gwauhamata na ina dubu lalonai emu ihaboulaina patana vairanai baine gwauraia, \v 23 oi ese guba ai ba kamonai, bona karana ba karaia; emu hesiai taudia ba hahemaoro henidia, kerere tauna na ba revaia, ena kara na ia sibona kwarana ai ba haloua, bona kara maoromaoro tauna na maorona ba gwauraia, ena kara maoromaoro heḡereḡerena davana do ba henia. \p \v 24 Emu bese Israel na inaidia vairadiai bema darere, oiemu ai vada e kara dika dainai, negadia ai na bema lou henimu, bena oi ladamu bema matauraia, bona ina dubu ai bema ḡurimu bona bema noi henimu, \v 25 oi ese guba ai ba kamonai, bona emu bese Israel edia dika ba gwau tao, bona ba loulaidia, idia bona senedia o henidia tanona lalonai. \p \v 26 Emu ai bae kara dika dainai guba baine hekou bona medu basine diho negadia ai, ina gabu enai bema ḡuriḡuri, bona oi ladamu bema matauraia, bona ba hahisihisidia negadia ai edia kara dika bema rakatanidia, \v 27 oi ese guba ai ba kamonai, bena emu hesiai taudia, emu bese Israel, edia dika ba gwau tao, edia raka dalana namona ba hadibalaidia negana ai; bona emu tano, emu bese taudia vada o henidia bae ḡaunaia tanona, latanai medu ba hadihoa. \p \v 28 Tano ai doe bema vara, eiava dai-hanai gorerena, eiava hogohogo eiava valavala eiava kwadi eiava rautunu; eiava inaidia na edia hanua ta ai bema koudia heḡeḡe; eiava edena gorere eiava edena hisihisi bema vara; \v 29 una negana ai edena guriḡuri eiava edena noinoi tau ta ese eiava emu bese Israel taudia iboudiai ese bae henimu, ta ta sibona sibona ena hisihisi bona ena lalo-hisihisi dibadia ai bona imadia ina dubu bae toi roro henia ai, \v 30 oi ese emu noho gabuna guba ai ba kamonai bona edia dika ba gwau tao, bona lalodia o dibadiamu taudia ba kara henidia, ta ta ena kara ena kara heḡereḡerena ba henidia, badina be oi sibomu ese taunimanima natudia iboudiai lalodia o dibadiamu. \v 31 Taunabunai, idia ese oi garimu bae gari bona oiemu dala ai bae raka, senemai o henidiamu tanona ai bae noho dinadia iboudiai lalodiai. \p \v 32 Unuhetomana danu idau tauna ta, dia emu bese Israel tauna ta, na tano daudauna amo bainema, oi ladamu herea-daena bona imamu goadana bona imamu hetoi-rorona bagudiai; bena bainema, ina dubu enai baine ḡuriḡuri; \v 33 una negana ai emu noho gabuna guba ai ba kamonai, idau tauna ena noinoi gaudia iboudiai ba henia; unu amo tanobada besedia iboudiai ese oi ladamu bae diba bona oi garimu bae gari, emu bese Israel heḡereḡeredia, bona bae diba danu ina lau ese vada na haginia dubuna na oi ladamu vada e hahenemailaia. \p \v 34 Emu orea taudia ese inaidia bema tuari henidia, oi ese boma siaidia dalana ta amo, bena ina oi ese vada o abia hidi hanuana enai bona oi ladamu dainai vada na haginia dubuna enai bema ḡuriḡuri, \v 35 oi ese guba ai edia ḡuriḡuri bona edia noinoi ba kamonaidia, bona edia namo ba hamiaia. \p \v 36 Oiemu ai kara dika bema kara (badina be dika se karamu tauna ta na lasi), bena boma badu henidia bona inaidia imadia ai boma atodia, bena mai iḡuidia ida inaidia edia tano bema laohaidia, gabu daudau eiava kahikahi, \v 37 ḡau tamona, mai iḡuidia ida e laohaidia tanona ai bema haeroa bona bema helalo kerehai, bona e ḡuidia taudia edia tano ai oi bema tai henimu, bema toma “Ai na vada a kerere, vada a kara havara, vada a kara dika”; \v 38 oibe, bema helalo kerehai mai daradia idoidiai bona mai lalodia idoidiai, inaidia, hari e ḡuidia taudia edia tano ai, bona edia tano, senedia o henidia tanona, bona o abia hidi hanuana, bona ina oi ladamu bagunai vada na haginia dubuna, bema vaira henidia, oi bema ḡurimu, \v 39 oi ese emu noho gabuna guba ai edia ḡuriḡuri bona edia noinoi ba kamonai, bona edia namo ba hamiaia, bona emu orea taudia edia kara dika oiemu ai do ba gwau tao. \v 40 Egu Dirava e, harihari oi matamu a hapapadia bona taiamu a hakiraradia, ina gabu ḡuriḡurina enai. \q1 \v 41 Dirava Iehova e, harihari a tore isi, emu laḡa-ani gabuna baola, \q2 oi bona emu siahu maua-helagana; \q1 Dirava Iehova e, emu hahelaḡa taudia ese hahemauri bae hahedokilaia, \q2 emu helaḡa taudia ese emu namo bae moalelaia; \q1 \v 42 Dirava Iehova e, o horoa tauna vairana basio hamedea kerehai, \q2 emu hebogahisi emu hesiai tauna David enai ba laloa tao. \c 7 \p \v 1 Solomon ese ena ḡuriḡuri e ha-orea, bena lahi na guba amo e diho, ḡole-oho bouboudia bona boubou gaudia idau-idau e hagoledia oho; bona Iehova hairaina ese dubu e hahonua. \v 2 Bena hahelaḡa taudia na asi edia dala Iehova ena dubu ai bae raka vareai, badina be Iehova hairaina ese Iehova ena dubu e hahonua. \v 3 Bena Israel taudia ese lahi e diho bona Iehova hairaina dubu latanai e itadia negana ai, idia na e igo diho, tano ai e goru parapara ariara ai; bena idia ese Iehova e toma henia diho bona e hanamoa, eto, \q1 Badina be ia na namo, \q1 badina be ena hebogahisi na e hesiriu hanaihanaimu. \p \v 4 Bena hanua pavapavana bona taunimanima iboudiai ese boubou ḡaudia e hahelaḡadia, Iehova vairanai. \v 5 King Solomon ese boromakau mamaruanedia gerebu-rua daha-rua\f + \fr 7:5 \ft Gerebu-rua daha-rua = 22,000. Domaga-ta gerebu-rua = 120,000.\f* bona mamoe domaga-ta gerebu-rua e hahelaḡadia, ena boubou gaudia. Unu amo hanua pavapavana bona taunimanima iboudiai ese Dirava ena dubu e hahelaḡaia. \v 6 Hahelaḡa taudia na edia ḡaukara gabudia ai e gini; bona Levi taudia danu, mai edia hatai-hatai ḡaudia bona edia botabota auridia idau-idau ida, Iehova ena; unu na King David ese Iehova ihanamolaina totona e kara ḡaudia (badina be ena hebogahisi na e hesiriu hanaihanaimu), bena David ena hahenamo negadia iboudiai e hataidia bona e botadia. Hahelaga taudia ese e hevaira henidia, bona kibi e hiriri; bona Israel taudia iboudiai na e gini noho. \p \v 7 Solomon ese danu dubu maḡuna lalona bogaraginai, Iehova ena dubu vairanai e miava ḡauna, na e hahelaḡaia; badina be unuseni ai ia ese ḡole-oho bouboudia bona digara seadia herohemaino boubouna ḡaudia e hahelaḡadia; badina be auri labora-labora ihaboulaina patana, Solomon ese e karaia ḡauna, na dia bada, ḡole-oho boubouna bona flaoa boubouna bona digara boubouna ḡaudia na ia latanai bae ato. \p \v 8 Una negana ai Solomon ese aria e karaia, dina hitu lalodiai, bona Israel idoinai ia ida, hegogo bada-hereana, Hamat e raka vareai gabuna amo ela bona Aigupto Dokana. \v 9 Bena dina ihataurahanina ai idia ese hebou helaḡana e karaia; badina be ihaboulaina patana na dina hitu lalodiai vada e hahelaḡaia, bona aria na dina hitu lalodiai vada e karaia. \v 10 Bena hua ihahituna dinana iharuahui-toina ai ia ese taunimanima e siaidia karoho, edia ruma baela; idia na mai moaledia bona mai lalo-namodia, badina be Iehova ese ena hahenamo na David bona Solomon bona ena bese Israel vada e hahedinarai henidia dainai. \s1 Dirava ese Solomon ma e hahedinarai henia \p \v 11 Solomon ese Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma na unu e ha-oredia toma; Solomon ese e lalo hatalai ḡaukaradia iboudiai, Iehova ena dubu ai bona ia sibona ena ruma ai, e ha-oredia vaitani. \v 12 Bena hanuaboi ai Iehova ese Solomon e hahedinarai henia, bona e hereva henia. eto, Emu ḡuriḡuri vada na kamonai, bona ina gabu vada na abia hidi egu, boubou dubuna ai bainela. \v 13 Guba baina koua bena medu basine diho, eiava kwadi baina haḡanidia, tano anidia bae ani ore, eiava dai-hanai gorerena baina siaia egu orea taudia bogaragidiai, \v 14 unu negadia ai, egu orea taudia, lau ladagu e henemailai taudia, na sibodia bema hahemanau, bena bema ḡuriḡuri, lau vairagu bema tahua, bona edia dala dikadia bema rakatanidia, bena lau na guba amo baina kamonai, bona edia dika baina gwaudia tao, bona edia tano baina hanamoa lou. \v 15 Harihari matagu baina hapapa bona taiagu baina hakirara, ina gabu ai bae gwaurai ḡuriḡuridia ediai. \v 16 Badina be harihari ina dubu vada na abia hidi bona vada na hahelaḡaia, lau ladagu ese baine noholaia hanaihanai totona; matagu bona lalogu na unuseni ai, nega idoinai. \v 17 Bona oi danu lau vairagu ai boma raka, tamamu David e rakava heḡereḡerena, bona na haḡanilaimu ḡaudia iboudiai heḡereḡeredia ai boma kara, bona egu taravatu bona egu hahedua boma badinadia, \v 18 bena lau ese emu pavapava teronona baina haginia, tamamu David na gwau henia hamata heḡereḡerena, nato “Oi garamu ta basine moru, Israel ireḡuna ai”. \p \v 19 A boma raka siri, egu taravatu bona egu haheḡani, oi vairamu ai vada na ato ḡaudia, na boma rakatanidia, bona boma lao, dirava idaudia isiaidia boma lao heni bona boma toma henidia diho, \v 20 bena lau ese vada na henimu tanona amo baina butumu oho, bona ina dubu, vada na hahelaḡaia lau ladagu ena, na lau vairagu amo baina negea, bona hereva lada-isina bona udu gwaurai-gwaurai herevana ai baina halaoa, bese iboudiai bogaragidiai. \v 21 Ina dubu danu, harihari e imodaiamu ḡauna, na raka-hanai taudia iboudiai ese bae hoalaia, baeto, Badina be dahaka Iehova ese ina tano bona ina dubu na ini vada e karadia toma? \v 22 Ma baeto, Badina be Iehova, senedia edia Dirava, Aigupto amo e hakaudia lasi Diravana, idia ese e rakatania, bena dirava idaudia e abidia, e toma henidia dihova bona isiaidia e lao heniva; taunabunai ia ese ina dika idoinai na idia latadiai vada e kara. \c 8 \s1 Solomon ena ḡaukara haida \p \v 1 Laḡani ruahui e ore; unu laḡani lalodiai Solomon ese Iehova ena dubu bona ia sibona ena ruma vada e haginidia. \v 2 Bena Hurama ese vada e henia hanuadia na Solomon ese e haginidia lou, bona Israel taudia na lalodiai e hanohodia. \p \v 3 Solomon na Hamata-soba ela, bona e abia. \v 4 Ia ese Tadamoro e haginia, tano ḡaḡaena ai, bona kohu-habou hanuadia iboudiai Hamat ai danu e haginidia. \v 5 Ia ese Betehorono atai bona henu hanuadia ruaosi e haginidia; idia na hanua aukadia, mai maḡudia bona ikoukoudia bona auridia; \v 6 bona Baalata, bona Solomon ena kohu-habou hanuadia iboudiai, bona ena kanota hanuadia iboudiai, bona ena hosi-gui taudia edia hanua, bona Solomon ena ura rumadia iboudiai, Ierusalem ai bona Lebanon ai bona e lohiaia tanona idoinai lalonai, danu e haginidia. \v 7 Hiti bona Amoro bona Perisi bona Hivi bona Iebusu taudia oredia, dia Israel besena taudia, \v 8 garadia dounu tano ai e nohova, Israel asie habuadia tari taudia, na Solomon ese e haḡaukaradia; bona unu e noho tomamu ema bona ina dina. \v 9 A Solomon ese Israel taudia ta se ḡuia bona ta se hagaukaraia; idia na tuari taudia bona tuari biagudia, kariota biagudia bona hosi-gui taudia. \v 10 King Solomon ena heitatao taudia na tatau sinahu-rua imahui; idia ese taunimanima e biagudia. \p \v 11 Solomon ese Farao natuna hahinena na David ena hanua amo e hakaua dae, ena ruma, e haginia ḡauna, lalonai; badina be ia eto, Adavagu na David, Israel pavapavana, ena ruma ai basine noho, badina be Iehova ena maua vada e heato gabudia na hehelaḡa. \p \v 12 Bena Solomon ese ḡole-oho boubou ḡaudia e hahelaḡadia, Iehova ena, Iehova ena ihaboulaina patana, dubu dehena vairanai e haginia ḡauna, latanai. \v 13 Dina ta ta ahudia e gwaurai heḡereḡerena ai e hahelaḡadia, Mose ena haheḡani heḡereḡerena, dina helagadia edia, bona hua matamatadia edia, bona aria toiosi, laḡani ta ta amo e kara gaudia, asie hatubua flaoana ariana bona pura ariana bona kalaga ariana, edia. \v 14 Tamana David ena hahedua heḡereḡerena, ia ese hahelaḡa taudia e duanaidia orea ta ta lalodiai, edia ḡaukara ikarana totona; bona Levi taudia danu edia heimodai bona edia hesiai gaukaradia hahelaḡa taudia vairadiai, dina ta ta e gwaurai ḡaukaradia heḡereḡeredia; bona ikoukou igimadia taudia edia orea lalodiai, ikoukou ta ta edia; badina be David, Dirava ena tau, ese unu e haheḡanilaia toma. \v 15 Bona hanua pavapavana ese hahelaḡa taudia bona Levi taudia na ḡau ta dainai eiava habou-habou daiutudia ḡaukaradia daidiai e haganilaidia daladia amo asie raka siri. \p \v 16 Solomon ena ḡaukara iboudiai na unu e karadia toma, Iehova ena dubu badina e hadaia dinana amo ela bona e ha-orea negana. Iehova ena dubu na unu e haginia toma. \p \v 17 Bena Solomon na Esiono-gebere bona Elata ela, davara konena ai, Edom tanona lalonai. \v 18 Bena Hurama ese ena hesiai taudia imadia amo lagatoi haida e siaidia, ia dekenai, bona lagatoi taudia, davara ḡaukaradia mai dibadia taudia, haida danu. Bena idia na Solomon ena hesiai taudia ida Ofiri ela, unu amo \it gold talent\it* sinahu-hani imahui\f + \fr 8:18 \fk Gold talent\ft sinahu-hani imahui na 22 tonnes sisivana.\f* e abi, King Solomon dekena e mailai. \c 9 \s1 Sieba pavapavana hahinena \p \v 1 Sieba pavapavana hahinena na Solomon harina namona e kamonai negana ai, ia na Ierusalem ema, henanadai aukadia amo baine tohoa totona. Ia na mai ena hesiai taudia hutuma; bona ena kamelo ese aniani mamidia ihanamodia muramuradia bona \it gold\it* momo herea bona dava-bada nadidia e hua. Solomon dekenai e kau, bena ena lalo-hadai iboudiai na ia e hamaorolaia. \v 2 Bena Solomon ese ena henanadai iboudiai e haerelai henia; Solomon enai ḡau ta na dia hehuni, iboudiai ia ese e hahedinarai henia. \v 3 Sieba pavapavana hahinena ese Solomon ena aonega e itaia, bona e haginia rumana, \v 4 bona ena pata anianidia, bona ena heitatao taudia edia helai gabudia, bona ena hesiai taudia edia kara bona edia dabua, bona ena kehere iloalaina taudia bona edia dabua, bona ena ḡole-oho bouboudia, Iehova ena dubu ai e hahelaḡadia ḡaudia; bena lalona e boio. \p \v 5 Bena hari hahine ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Egu tano ai emu kara bona emu aonega haridia na kamonai iboudiai na momomo-kakani, \v 6 a unu hari na asina abidia dae ema bona nama, sibogu matagu amo name ita; a, emu aonega bada-hereana kahana na asie hamaorogu; na kamonai harina na oi ese o hereaiamu. \v 7 Adavarnu na daka moale! Emu hesiai taudia bini, dina iboudiai oi vairamu ai gigini bona emu aonega herevadia e kamonaimu danu daka moale! \v 8 Iehova, emu Dirava, bae imodaia; ia ese vada e lalo namo henimu, bona iena terono ai vada e hahelaimu kau, pavapava ai baola, Iehova, emu Dirava, ena. Badina be emu Dirava ese Israel taudia vada e ura henidia, baine haginidia hanaihanai e tomu, una dainai ia ese edia pavapava ai vada e halaomu, hahemaoro bona kara maoromaoro ba kara helaoreana. \v 9 Bena hari hahine ese hanua pavapavana na \it gold talent\it* sinahu-ta ruahui,\f + \fr 9:9 \fk Gold talent\ft sinahu-ta ruahui na 6 tonnes sisivana.\f* bona aniani mamidia ihanamodia muramuradia momo-herea, bona dava-bada nadidia, e henia; asi aniani ihanamodia muramuradia haida unu Sieba pavapavana hahinena ese Solomon e henia ḡaudia heḡereḡeredia. \p \v 10 Ma ina danu, Hurama ena hesiai taudia bona Solomon ena hesiai taudia, Ofiri amo \it gold\it* e mailaia taudia, na boto audia bona dava-bada nadidia danu e mailai. \v 11 Unu boto audia amo hanua pavapavana ese vadavada e kara, Iehova ena dubu ḡaudia bona pavapava ena ruma ḡaudia, bona ane-abi taudia edia gitara bona edia hatai-hatai ḡaudia badadia danu. Unuhetomadia na nega hata asie ita guna Iuda tanona ai. \p \v 12 Bena King Solomon ese Sieba pavapavana hahinena na ena ura gaudia iboudiai e henia; e noi ḡaudia iboudiai na hanua pavapavana enai e mailai ḡaudia davadia latadiai ma e ato kau. Bena hahine na e tore isi, ena hesiai taudia ida ena tano korikori e lou lao. \s1 Solomon ena taḡa \p \v 13 Laḡani tamona lalonai Solomon dekena e mailaia \it gold\it*-na ena metau na talent sinahu-tauratoi tauratoi-ahui tauratoi;\f + \fr 9:13 \fk Gold talent\ft sinahu-tauratoi tauratoi-ahui tauratoi na 33 tonnes sisivana.\f* \v 14 bona haida danu laolao taudia bona hoihoi taudia ese e mailai; bona Arabia pavapavadia iboudiai bona tano lohiadia ese \it gold\it* bona \it silver\it* na Solomon dekena e siai lao. \v 15 King Solomon ese \it gold\it* kesidia badadia sinahu-rua, e hodo palaka-palaka ḡaudia, na e karadia; kesi ta ta ai e hodoa palaka-palaka \it gold\it*-na metauna na sekele sinahu-tauratoi.\f + \fr 9:15 \ft Sekele sinahu-tauratoi na 10 kilograms sisivana.\f* \v 16 Bona \it gold\it* kesidia sinahu-toi, e hodo palakapalaka ḡaudia, ma e karadia; kesi ta ta ai \it gold\it* metauna na sekele sinahu-toi.\f + \fr 9:16 \ft Sekele sinahu-toi na 5 kilograms sisivana.\f* Unu kesi na hanua pavapavana ese Lebanon Uda Rumana ai e atodia. \v 17 Hanua pavapavana ese danu terono badana na aivori\f + \fr 9:17 \ft “Aivori” na ḡau aukana ta mai hairaina, elefant doadia amo e karaiamu.\f* amo e karaia, bona \it gold\it* ḡoevaḡoevana amo e ḡovaia. \v 18 Hari terono ena vadavada na tauratoi, bona mai ae-hadai ḡauna, \it gold\it* amo e karaia, terono ida e karadia tamona. Helai ḡauna ohena kahana kahana na ima ato-kau gabudia, bona hari ima ato-kau ḡaudia badibadidiai na leona rua laulaudia ginidia ai e korodia. \v 19 Leona gwauta-rua laulaudia na hari vadavada tauratoiosi ta ta duduna duduna ai e haginidia. Basileia idau-idau iboudiai lalodiai unuhetomana ta nega ta ai asie karaia. \p \v 20 King Solomon ena inuinu keheredia iboudiai na \it gold\it*, bona Lebanon Uda Rumana ai ruma kohudia iboudiai na \it gold\it* ḡoeva-daena amo e karadia. Solomon ena nega ai \it silver\it* na e haeroa ḡau pipikina mo. \v 21 Badina be hanua pavapavana ena lagatoi na Tarasisi ela, Hurama ena hesiai taudia ida; laḡani toi toi amo hari Tarasisi lagatoidia na e lou mai, \it gold\it* bona \it silver\it* bona aivori bona maniki badadia bona tukimi\f + \fr 9:21 \ft “Tukimi” na manu namo-hereana ta ladana, Heberu gado ai.\f* e mailaidia. \p \v 22 King Solomon ese tanobada pavapavadia iboudiai na e hereadia, taḡa ai bona aonega ai. \v 23 Tanobada pavapavadia iboudiai ese Solomon vairana e tahua, Dirava ese ia lalona ai vada e atoa aonegana bae kamonai totona. \v 24 Ta ta ena herahia ena herahia e mailai, \it silver\it* ḡaudia bona \it gold\it* ḡaudia, bona dabua, bona dahudahu muramurana bona aniani mamidia ihanamodia muramuradia, bona hosi bona doniki; unuheto laḡani ta ta lalodiai e heni. \p \v 25 Solomon na mai ena hosi bona kariota rumadia daha-hani; bona ena hosi-gui taudia na gerebu-ta daha-rua,\f + \fr 9:25 \ft Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* kariota hanuadia ai e hanohodia, bona haida na hanua pavapavana dekenai Ierusalem ai danu. \v 26 Ia ese pavapava iboudiai e lohiadia, Eufrate sinavaina amo ela bona Filistia taudia edia tano bona Aigupto tano-hetoana. \v 27 Hanua pavapavana ese \it silver\it* na ḡau pipikina ai e halaoa Ierusalem ai, nadi na heto; bona sida audia na e hahohodia, Sefela suke-audia na heheto. \v 28 Solomon ena hosi na Aigupto amo bona tano iboudiai amo e hoidia. \s1 Solomon e mase \p \v 29 Solomon ena kara oredia, matamana ela bona dokona, na peroveta tauna Natan sivaraina, bona Ahia tau Silono ena peroveta herevadia, bona Ido, mata-hanai tauna, ena mata-hanai Ieroboam Nebata dainai, bukadia ai vada e hetore, ani? \v 30 Solomon ese Israel idoinai e lohiaia Ierusalem ai laḡani hari-ahui lalodiai. \v 31 Bena Solomon na tubu tama dekediai e mahuta; tamana David ena hanua ai e guria. Bena natuna Rehoboarn na ia gabuna ai e lohia. \c 10 \s1 Israel ese Rehoboam e daḡedaḡe henia \p \v 1 Rehoboam na Sekem ela, badina be Israel taudia iboudiai na Sekem ela, pavapava ai bae halaoa totona. \v 2 Ieroboam Nebata na harina e kamonai; badina be ia na dounu Aigupto ai, King Solomon e heautania negana ai e lao henia gabuna ai; una negana ai Ieroboam na Aigupto amo e lou. \v 3 Bena idia ese ia iboirina e hesiai; bena Ieroboam bona Israel hegogona idoinai ema, Rehoboam e hereva henia, eto, \v 4 Tamamu ese emai maduna e hametaua. Taunabunai, harihari tamamu ena hesiai ilao-henina aukana bona ena maduna metauna latamai ai na ba haharagaia; bena ai ese oi isiaimu baia lao heni. \v 5 Ia eto, Dina toi muridiai ma baoma. Taunabunai taunimanima na e raka oho. \p \v 6 Bena King Rehoboam na tau badadia, tamana Solomon maurina ai ia vairanai e giniva taudia, ida e henega bou, e nanadaidia, eto, Emui hahealo be dahaka egu ai? Ini taunimanima na ede baina haere henidia toma? \v 7 Idia ese e haere henia, eto, Ini taunimanima na boma bogadia hisi, bona boma hamoaledia, bona hereva namodia amo boma haere henidia, bena idia na oiemu hesiai taudia ai baela hanaihanai. \v 8 To una hahealo tau badadia ese e henia ḡauna na ia ese e dadaraia; bona eregabe taudia, ia ida e vara isi hebouva bona ia vairanai e giniva taudia, ida e henega bou. \v 9 Ia e nanadaidia, eto, Emui hahealo be dahaka? Ini taunimanima ese vada e hamaorogu, eto “Tamamu ese ai latamai ai vada e atoa madunana na ba haharaḡaia”. Ede baita haere henidia toma? \v 10 Bena hari ia ida e vara isi hebouva taudia ese e haere henia, eto, Hari vada e hamaoromu, eto “Tamamu ese emai maduna e hametaua a oi ese ba haharaḡaia”, taudia na ini ba haere henidia toma, baoto “Lau imagu kwakikwakina maraḡina udunana ese tamagu mamuna udunana e hereaiamu; \v 11 taunabunai, tamagu ese maduna metauna na umui latamui ai e atoa, a lau ese ma baina hametaua, bona tamagu ese hekwadi varodia amo e hahisimui, a lau ese doadoa amo baina hahisimui”. \p \v 12 Taunabunai, dina ihatoina ai, Ieroboam bona taunimanima iboudiai na Rehoboam dekena ema, hanua pavapavana ena hereva heḡereḡerena, eto “Dina ihatoina ai dekegu ma baoma”. \v 13 Bena hanua pavapavana ese e gwau daḡe henidia, tau badadia edia hahealo e dadaraia. \v 14 King Rehoboam ese eregabe taudia edia hahealo heḡereḡerena ai e hereva henidia, eto, Tamagu ese maduna metauna na umui latamui ai e atoa, a lau ese ma baina hametaua; bona tamagu ese hekwadi varodia amo e hahisimui, a lau ese doadoa amo baina hahisimui. \v 15 Taunabunai hanua pavapavana ese taunimanima eredia asine kamonai; badina be ini kara na Dirava ese e havaradia, Iehova ese ena hereva, Ahia tau Silono uduna amo Ieroboam Nebata e hamaorolaia ḡauna, na baine hamomokania helaoreana. \p \v 16 Israel taudia iboudiai na e itaia, hanua pavapavana ese idia eredia se kamonai; bena idia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, \q1 Ai ahumai be dahaka David enai a? \q2 Asi ahumai ta lese natuna enai. \q1 Israel e, emu kalaga ba lou henidia! \q2 David e, emu ruma ba gimaia! \m Taunabunai, Israel taudia iboudiai na edia kalaga e lou henidia. \v 17 A Rehoboam ese Israel taudia Iuda hanuadia ai e nohova na e lohiadia. \p \v 18 Bena King Rehoboam ese Hadorama, e haḡaukaradia taudia biagudia, na e siaia; a Israel taudia ese nadi amo e hodoa mase. Bena King Rehoboam na ena kariota ai e gui haraḡa, Ierusalem baine heau lao eto. \v 19 Taunabunai, Israel taudia ese David garana e gwau edeede henidiamu ema bona ina dina. \c 11 \p \v 1 Rehoboam na Ierusalem ai e kau negana ai, ia ese Iuda bona Beniamina iduhudia taudia e haboudia, tuari taudia mai goadadia domaga-ta gerebu-taurahani,\f + \fr 11:1 \ft Domaga-ta gerebu-taurahani = 180,000.\f* Israel taudia bae tuari henidia bona basileia na Rehoboam bae henia lou totona. \v 2 A Iehova ena hereva na Dirava ena tau ladana Semaia dekenai e kau, eto, \v 3 Rehoboam Solomon, Iuda pavapavana, bona Israel taudia iboudiai Iuda bona Beniamina iduhudia ai, na ba hamaorodia, baoto, \v 4 Iehova na ini e gwau tomamu: Basiola, tadikakamui basio tuari henidia; ta ta ena ruma ena ruma ba lou lao, badina be ina na lauegu amo e vara. Taunabunai idia ese Iehova ena hereva e hakala henia; bena e lou, Ieroboam asie tuari henia. \s1 Rehoboam ena noho namo \p \v 5 Rehoboam na Ierusalem ai e nohova. Ia ese tuari ilao-ahuna hanuadia haida e haginidia Iuda ai. \v 6 Hanuadia bini: Betelehem, Etam, Tekoa, \v 7 Betesuru, Soko, Adulama, \v 8 Gata, Maresa, Sifi, \v 9 Adoraimi, Lakisi, Aseka, \v 10 Sora, Aialono, Heberon; iboudiai na hanua mai maḡudia, Iuda ai bona Beniamina ai. \v 11 Kohoro na e ha-aukadia, bona ibiagudia e atodia, bona aniani bona dehoro bona vine ranuna na idia lalodiai e haboudia. \v 12 Hanua iboudiai lalodiai kesi bona io e atodia, bona e ha-aukadia herea. Unu amo ia ese Iuda bona Beniamina e dogodia tao tarika-tarika. \p \v 13 Hahelaga taudia bona Levi taudia Israel tanona idoinai na edia noho gabudia iboudiai amo ia dekena ela. \v 14 Badina be Levi taudia ese edia rei gabudia bona edia tano e rakatanidia, Iuda bona Ierusalem ela. Badina be Ieroboam bona ia garana ese Iehova ena hahelaḡa ḡaukaradia amo e hadokodia, \v 15 bona ia sibona ena hahelaḡa taudia e abidia, atai gabudia edia, bona nani mamaruanedia laulaudia edia, bona boromakau natudia laulaudia, ia ese e kara ḡaudia, edia. \v 16 Lalodia e urava Iehova, Israel Diravana, bae tahua taudia danu idia muridia amo ela; Israel iduhudia iboudiai amo Ierusalem ela, Iehova, senedia edia Dirava, bae boua totona. \v 17 Idia ese Iuda basileiana e ha-aukaia, laḡani toi lalodiai Rehoboam, Solomon natuna, e hahedaia kunu, badina be laḡani toi lalodiai idia na David bona Solomon edia dala ai e rakava. \p \v 18 Rehoboam ese Mahalata e adavaia. Una hahine na Ierimoto David bona Abihaili natudia; Abihaili na Eliab Iese natuna. \v 19 Una hahine ese ia natuna mamaruanedia e havaradia: leusu bona Semaria bona Sahama. \v 20 Ia murinai Rehoboam ese Maaka, Absalom natuna hahinena, e adavaia; bena ia ese ia natuna e havaradia: Abia bona Atai bona Sisa bona Selomiti. \v 21 Rehoboam ese Absalom natuna hahinena Maaka e lalokau henia bada, adavana orena bona e adavadia hahinedia iboudiai na e lalokau henidia maragi. (Ia adavana korikoridia na gwauta-taurahani bona e adavadia hahinedia na tauratoi-ahui; natuna mamaruanedia na ruahui taurahani bona natuna hahinedia na tauratoi-ahui.) \v 22 Rehoboam ese Maaka natuna Abia e abia hidi, lohia badana ai bainela, tadikakana bogaragidiai; badina be ena ura be pavapava ai baine halaoa. \v 23 Ia e ḡaukarava mai aonegana, natuna mamaruanedia haida na Iuda bona Beniamina kahadia iboudiai e hanohodia, vada e ha-aukadia hanuadia lalodiai; kohu momo e henidia, bona adavadia e abi henidia. \c 12 \s1 Aigupto pavapavana ese Iuda taudia e tuari henidia \p \v 1 Rehoboam ena siahu vada e gini bona vada e auka, murinai ia ese Iehova ena taravatu e rakatania, bona Israel idoinai ia ida. \v 2 King Rehoboam ena lohia laḡanina iha-imana ai, idia ese Iehova e gwau edeede henia dainai, Sisaka, Aigupto pavapavana, na Ierusalem ituari-henina e dae henia, \v 3 ena kariota daha-ta sinahu-rua bona ena hosi-gui taudia gerebutauratoi\f + \fr 12:3 \ft Gerebu-tauratoi = 60,000.\f* ida. Aigupto amo ia ida ema taudia, Libia taudia bona Suki taudia bona Etiopia taudia na asi iduahidia. \v 4 Bena ia ese Iuda hanuadia mai maḡudia e abidia, bona Ierusalem e raka henia kahi. \p \v 5 Bena peroveta tauna Semaia na Rehoboam bona Iuda lohiadia, Sisaka dainai Ierusalem ai vada e hebou taudia, dekedia ela, e hamaorodia, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: umui ese o kahugu nege dainai lau ese baina kahumui nege, Sisaka imana ai. \v 6 Bena Israel lohiadia bona hanua pavapavana na sibodia e hahemanau, eto, Iehova na maoromaoro. \v 7 Iehova ese e itadia sibodia vada e hahemanau negana ai, Iehova ena hereva na Semaia enai e kau, eto, Sibodia vada e hahemanau; lau na basina habuadia tari, a baina hamauridia; egu badu na Ierusalem latanai basina bubua kau, Sisaka imana amo. \v 8 Ḡau tamona, idia ese ia isiaina bae lao heni; bena lau isiaigu ilao-henina bona tanobada basileiadia isiaidia ilao-henidia mamidia bae diba. \p \v 9 Taunabunai, Sisaka, Aigupto pavapavana, ese Ierusalem e tuari henia. Ia ese Iehova ena dubu kohudia ḡoeva-daedia bona pavapava ena ruma kohudia goeva-daedia e abidia oho, ḡau iboudiai e laohaidia. \it Gold\it* kesidia danu, Solomon ese e kara ḡaudia, na iboudiai e abidia oho. \v 10 Bena King Rehoboam ese auri labora-labora kesidia e kara, idia ibolodia; bona hegima oreana biagudia, pavapava ena ruma iduarana e gimaiava taudia, imadia ai e atodia, bae naridia. \v 11 Bena hanua pavapavana na Iehova ena dubu ai e raka vareaiva negadia iboudiai, hegima taudia ese unu kesi e abidia kauva. ma e loulaidiava, edia hegima rumana ai e atodiava. \v 12 Ia sibona e hahemanau negana ai Iehova ese ena badu na iena amo e abia oho, bena se hadikaia rohoroho. Bena taunimanima edia noho be namo Iuda ai. \p \v 13 Taunabunai, King Rehoboam na vada e gini auka bona e lohia Ierusalem ai. Rehoboam e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na hari-ahui ta; ia na laḡani gwauta-hitu Ierusalem, Iehova ese Israel iduhudia iboudiai bogaragidia amo e abia hidi ia ladana unuseni ai baine atoa totona hanuana, lalonai e lohia. Ia sinana ladana na Naamaha, Amono hahinena. \v 14 Ia na e kara havara, badina be ia ese lalona se ha-aukaia Iehova itahuna ai. \p \v 15 King Rehoboam ena kara, matamana ela bona dokona, na Semaia, peroveta tauna, bona Ido, mata-hanai tauna, Sisigadia Bukadia ai e hetore, ani? Rehoboam bona Ieroboam e hetuari heheni loulouva. \v 16 Bena Rehoboam na tubu tama dekediai e mahuta, David ena hanua ai e guria. Bena ia natuna Abia na ia gabuna ai e lohia. \c 13 \s1 King Abia \p \v 1 King Ieroboam ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, Abia ese Iuda e lohiaia matama. \v 2 Ia na laḡani toi e lohia Ierusalem ai. Sinana ladana na Mikaia, Uriele tau Gibea natuna hahinena. \v 3 Abia bona Ieroboam na e hetuari heheni. Abia na tuari totona e raka lasi, mai ena tuari oreana ida, tuari boga-auka taudia domaga-hani; bona Ieroboam ese ena tuari taudia e haginidia hegaeḡae, ituari-henina totona; iena tuari boga-auka taudia na domaga-taurahani.\f + \fr 13:3 \ft Domaga-hani = 400,000. Domaga-taurahani = 800,000.\f* \p \v 4 Bena Abia na Semaraim ororona ai e gini (una na Efraim ororodia ai), eto, Ieroboam e, bona Israel idoinai, a kamonai henigu! \v 5 Umui dibamui, ani, Iehova, Israel Diravana, ese Israel basileiana na David mai garana ida e henidia ela bona hanaihanai, damena amo e hamomokania gwauhamatana ai? \v 6 A Ieroboam Nebata, Solomon David ena hesiai tauna, na e tore isi, ena lohia e daḡedaḡe henia; \v 7 bona kara dibaka taudia haida na ia dekenai e hebou, Rehoboam Solomon e daḡedaḡe henia. Una negana ai Rehoboam na eregabe bona lalo-manoka tauna, bena se laodia ahu diba. \v 8 Harihari o laloamu umui na hutuma herea bona boromakau natudia laulaudia, Ieroboam ese \it gold\it* amo e kara bona emui dirava ai e halao ḡaudia, o abidia kau dainai umui ese Iehova ena basileia David garana imadia ai e miamu ḡauna ba laoa ahu o tomamu. \v 9 Iehova ena hahelaḡa taudia, Aaron garana, bona Levi taudia na asio luludia lasi a? Sibomui emui hahelaḡa taudia asio abidia, idau tano taudia e karamu heḡereḡerena, a? Bainema, boromakau maruanena natuna ta eiava nani mamaruanedia hitu amo sibona baine hahelaḡa tauna na hahelaḡa tauna ai e hahelaomu, a dia dirava edia. \v 10 A ai emai Dirava na Iehova; ai na asia rakatania. Ai na mai emai hahelaḡa taudia; idia ese Iehova isiaina e lao henimu; idia na Aaron garana, bona Levi taudia ese idia isiaidia e lao henimu. \v 11 Daba iboudiai bona adorahi iboudiai idia ese ḡole-oho boubou ḡaudia e hahelaḡadiamu Iehova ena, bona muramura mai bonadia namo-hereadia na e gabudiamu, bona flaoa helaḡana na \it gold\it* ḡoeva-daena patana latanai e atoamu, bona lamepa patana, \it gold\it* ḡauna, e nariamu, lamepa na adorahi iboudiai bae ara helaoreana. Badina be ai ese Iehova, emai Dirava, a badinaiamu, a umui ese vada o rakatania. \v 12 A itaia, Dirava na ai ida, ai ikwaramai; iena hahelaḡa taudia ese edia tuari kibidia bae hiriri, ituari-henimui totona. Israel besena e, Iehova, senemui edia Dirava, basio tuari henia, badina be basio kwalimu diba. \p \v 13 Ieroboam ese haida vada e siaidia hehuni, muridia kahana amo bae hahoadia; taunabunai ena tuari oreadia na Iuda taudia vairadiai, a hari e siaidia hehuni taudia na muridia kahana ai. \v 14 Iuda taudia na e roha lao negana ai e itaia, tuari na vairadiai bona muridiai; bena idia ese Iehova e boi henia, bona hahelaḡa taudia ese kibi e hiriri. \v 15 Bena Iuda taudia ese tuari honena e hone. Iuda taudia e hone negana ai, Dirava ese Ieroboam bona Israel idoinai e hadareredia, Abia bona Iuda taudia vairadiai. \v 16 Israel taudia ese Iuda taudia vairadiai e heau, bona Dirava ese idia imadia ai e atodia. \v 17 Bena Abia bona ena orea taudia ese e aladia mase; ala-ala na bada herea. Israel edia abi-hidi taudia domaga-ima\f + \fr 13:17 \ft Domaga-ima = 500,000.\f* e mase. \v 18 Taunabunai, Israel taudia na e darere bona Iuda na e kwalimu una negana ai, badina be idia ese Iehova, senedia edia Dirava, e abidadama henia. \v 19 Bena Abia ese Ieroboam e hahavaia, bona hanua haida na iena amo e abidia, Betele mai ena hanua maraḡidia ida, bona lesana mai ena hanua maraḡidia ida, bona Efron mai ena hanua maraḡidia ida. \v 20 Ieroboam ese ena siahu na se abia lou Abia ena nega ai; Iehova ese e rahua mase, bena vada e mase. \v 21 A Abia na e goada e laova. Ia ese hahine gwauta-hani e adavadia; natuna mamaruanedia na ruahui-rua, bona natuna hahinedia na gwauta-tauratoi. \v 22 Abia ena kara oredia, ena dala bona ena hereva, na peroveta tauna Ido Sisigana Bukana ai e hetore. \c 14 \s1 King Asa \p \v 1 Taunabunai, Abia na tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua ai e guria. Ia gabuna ai natuna Asa e lohia. Iena nega ai tano na e laḡa ani, laḡani gwauta lalodiai. \v 2 Asa ese kara namodia bona maoromaorodia e karava, Iehova, ena Dirava, vairanai. \v 3 Ia ese dirava idaudia edia ihaboulaina patadia bona atai gabudia helagadia e abidia oho, bona au-tubua e hagaridia, bona kaivakuku e utudia. \v 4 Ia ese danu Iuda taudia e haḡanidia, Iehova, senedia edia Dirava, bae tahua, bona taravatu bona haheḡani bae badinadia. \v 5 Iuda hanuadia iboudiai Ialodiai ia ese atai gabudia helaḡadia bona muramura mai bonadia patadia e abidia oho. Basileia na e laḡa aniva ia henunai. \v 6 Hanua mai maḡudia e haginidia Iuda tanona ai, badina be tano na e laḡa aniva. Unu laḡani lalodiai ia na se tuari, badina be Iehova ese maino e havara henia. \v 7 Bena ia ese Iuda taudia e hamaorodia, eto, Ini hanua baita haginidia, bona magu bona kohoro bona ikoukou bona auri amo baita koudia heḡeḡe; tano na doini iseda, badina be ita ese Iehova, eda Dirava, vada ta tahua; ita ese vada ta tahua, bona ia ese maino vada e havara henida, kaha iboudiai. Taunabunai, idia ese e haginidia, bona edia namo e habadaiava. \v 8 Asa na mai ena tuari oreana, Iuda taudia domaga-toi, mai edia kesi bona edia io, bona Beniamina taudia domaga-rua gerebu-taurahani,\f + \fr 14:8 \ft Domaga-toi = 300,000. Domaga-rua gerebu-taurahani = 280,000.\f* mai edia kesi bona edia peva; ini iboudiai na goada dikadika taudia. \p \v 9 Sera, Etiopia tauna, na ituari-henidia totona ema. Ena tuari taudia na domaga-gwauta,\f + \fr 14:9 \ft Domaga-gwauta = 1,000,000.\f* bona ena kariota na sinahu-toi. Idia na ema bona Maresa ai e kau. \v 10 Asa na e raka lasi ia vairanai; bena idia ese edia tuari oreadia e haginidia heḡaeḡae Maresa ai, Sefata kourana ai. \v 11 Bena Asa ese Iehova, ena Dirava, e boi henia, eto, Iehova e, asi ikahamai ta oi heḡereḡeremu, goada taudia bona manoka taudia padamai ai. Iehova e, emai Dirava, a kahamai; badina be emu ai a hetao kaumu, bona oi ladamu ai ini hutuma baia tuari henidia a tomu. Iehova e, oi na emai Dirava; tau ta basine gini diba oi vairamu ai. \v 12 Taunabunai, Iehova ese Etiopia taudia e hadareredia, Asa bona Iuda taudia vairadiai. Bena Etiopia taudia na e heau. \v 13 Asa mai bamona ida ese e hahavadia ela bona Gerara; Etiopia taudia na e aladia mase, ela bona ta se mauri; badina be Iehova bona ena tuari oreana vairanai idia na e makohi rohoroho. Iuda taudia ese kohu momo e hua lao. \v 14 Bena idia ese Gerara kahana hanuadia iboudiai e habuadia tari; badina be Iehova igari-henina na idia lalodiai. Idia ese hanua iboudiai kohudia e abi, badina be lalodia kohudia na momo. \v 15 Boromakau ireḡudia taudia edia kalaga danu e habuadia tari; bena mamoe momo e laohaidia, bona kamelo danu. Bena idia na Ierusalem e lou lao. \c 15 \s1 King Asa ena kara \p \v 1 Dirava ena lauma ese Asaria Odede e rohea, \v 2 bena ia na e raka lasi Asa ihedavari-henina totona. E hereva henia, eto, Asa e, bona Iuda bona Beniamina idoinai, a kamonai henigu! Umui na Iehova enai o taomu ai, ia na umui ida. Boma tahua, do ba davaria, a boma rakatania, ia ese baine rakatanimui. \v 3 Nega daudau Israel na asi edia Dirava korikori, asi edia hahedibadiba hahelaḡa tauna, bona asi edia taravatu. \v 4 A edia hisihisi lalodiai Iehova, Israel Diravana, e hagerea bona e tahua negana ai, idia ese ia e davaria. \v 5 Unu negadia ai, e raka lasi tauna bona e raka vareai tauna na asi edia maino, badina be hahedika badadia ese tano idau-idau taudia iboudiai e hahisihisidiava. \v 6 Idia na e makohi rohoroho, bese ta bese ta hanua ta hanua ta e heala-ala heheni; badina be Dirava ese hisi idau-idau amo e hahisidia. \v 7 A umui na ba boga auka. Imamui basie manoka, badina be emui ḡaukara anina bae halou henimui. \p \v 8 Asa ese Asaria Odede ena peroveta herevadia e kamonai negana ai, e boga auka, bona kaivakuku dikadia na Iuda bona Beniamina tanodia idoidiai bona Efraim ororo-hanuadia, ia ese vada e abi ḡaudia, amo e abidia oho. Iehova ena ihaboulaina patana danu, Iehova ena dubu dehena vairanai e miava ḡauna, na ma e larebaia lou. \v 9 Bena ia ese Iuda bona Beniamina taudia iboudiai e haboudia, bona Efraim bona Manase bona Simeon taudia, idia bogaragidiai e noho hedoava taudia, danu; badina be hutuma bada ese e itaia, Iehova, ena Dirava, na ia ida, bena idia ese Israel e rakatania, ia dekena ela. \v 10 Asa ena lohia laḡanina ihagwauta-imana huana ihatoina lalonai, idia na Ierusalem ai e hebou. \v 11 Una dina ai idia ese boubou gaudia na Iehova vairanai e hahelaḡadia, hari tuari ai e abi gaudia lalodia amo, boromakau mamaruanedia sinahu-hitu bona mamoe daha-hitu. \v 12 Bena e gwau hamata, Iehova, senedia edia Dirava, na bae tahua, mai lalodia bona mai laumadia idoidiai ida eto; \v 13 bona daika Iehova, Israel Diravana, basine tahua, ia na bae alaia mase, eregabe eiava iahu, tau eiava hahine. \v 14 Iehova e gwau henia hamata mai gao badadia bona mai lolodia ida, bona mai auri kibidia bona doa kibidia reḡedia ida. \v 15 Bena Iuda idoinai na una gwauhamata e moalelaia; badina be mai lalodia idoidiai ida vada e gwau hamata, bona mai edia ura idoinai vada e tahua; bena idia ese ia e davaria, bona Iehova ese laḡa-ani e henidia, kaha iboudiai ai. \p \v 16 King Asa ese danu ia sinana Maaka ena pavapava dagina e abia oho, badina be ia ese kaivakuku dikana ta e karaia, Asera ena. Asa ese ena kaivakuku e utua gari, e hapatapataia, bena Kidron sinavaina badibadinai e gabua. \v 17 A atai gabudia helaḡadia na Israel amo asie abidia oho. Ḡau tamona, Asa na asi ena lalo-hadai kerere, ena dina iboudiai. \v 18 Bena tamana ena herahia ḡaudia helagadia bona ia sibona ena herahia ḡaudia helaḡadia, \it silver\it* bona \it gold\it* ḡaudia idau-idau, ia ese Iehova ena dubu ai e vareailaidia. \v 19 Tuari na se vara lou, ela bona Asa ena lohia laḡanina ihatoiahui-imana ai. \c 16 \s1 Asa na Ben-hadad ida e herohemaino \p \v 1 Asa ena lohia laḡanina ihatoiahui-tauratoina ai, Baasa, Israel pavapavana, na e dae lao, Iuda baine tuari henia totona; bena ia ese Rama e haginia, Asa, Iuda pavapavana, enai baela baema taudia ilao-ahudia. \v 2 Bena Asa ese Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma kohudia amo \it gold\it* bona \it silver\it* e abi, Ben-hadad, Suria pavapavana, Damasko ai e nohova tauna, dekena e siai lao, eto, \v 3 Raruosi aita herohemaino, lau tamagu bona oi tamamu heḡereḡeredia. A itaia, \it silver\it* bona \it gold\it* vada na siai vasimu; aola, Israel pavapavana Baasa ida emui herohemaino ba ḡiḡia rohoroho; bena ia na lauegu amo baine raka oho. \v 4 Ben-hadad ese King Asa e kamonai henia, bena ena tuari oreadia biagudia e siaidia lao, Israel hanuadia bae tuari henidia. Idia ese lono bona Dan bona Abele-maimi bona Napatali kohu-habou hanuadia iboudiai e hadareredia. \v 5 Baasa e kamonai, bena Rama ihaginina e rakatania bona ena ḡaukara e hadokoa. \v 6 Bena King Asa ese Iuda taudia iboudiai e laohaidia; bena idia ese Rama nadidia bona audia, Baasa ese vada e hagini ḡaudia, na e huadia; bena unu ḡau amo ia ese Geba bona Mispa hanuadia e haginidia. \p \v 7 Una negana ai Hanani, mata-hanai tauna, na Asa, Iuda pavapavana, dekena ela, e hereva henia, eto, Suria pavapavana enai o hetao kaumu a Iehova, emu Dirava, enai to hetao kaumu dainai, Suria pavapavana ena tuari oreana na oi imamu amo vada e roho mauri. \v 8 Etiopia taudia bona Libia taudia na dia orea bada-hereana a? Edia kariota bona edia hosi-gui taudia na dia hutuma a? Matona, Iehova enai o hetao kau dainai ia ese oi imamu ai e atodia. \v 9 Badina be Iehova matana ese tanobada idoinai e neneamu, ena siahu na ienai asie kereremu taudia idurulaidia ai baine hedinarai totona. Ina lalonai vada o kara kava; badina be hari amo tuari na bae vara loulou emu ai. \v 10 Asa ese hari mata-hanai tauna e badu henia, bena dibura rumana ai aena ikahidia e atodia; badina be e badu henia lalo-dika, una hereva dainai. Asa ese danu taunimanima haida e daḡedaḡe henidia una negana ai. \p \v 11 Asa ena kara, matamana ela bona dokona, na Iuda bona Israel Pavapavadia Bukana ai e hetore. \v 12 Ena lohia laḡanina ihatoiahui-taurahanitana ai, Asa ese hisihisi ta e davaria aena ai, bena ena hisihisi e bada e laova; ḡau tamona ena hisihisi lalonai danu ia ese Iehova se tahua, a muramura taudia edia heduru mo e tahua. \v 13 Bena Asa na tubu tama dekediai e mahuta; ena lohia laḡanina ihahariahui-tana ai e mase. \v 14 David ena hanua ai e guria, ia sibona e geia heḡaeḡae kohuana lalonai. Pata ta ai e hahekurea; una pata na muramura mai bonadia ikaradia taudia edia muramura idau-idau ai e hahonua. Bena lahi badana e ha-araia ia ilalolaina. \c 17 \s1 King Iehosafat \p \v 1 Ia natuna Iehosafat na ia gabuna ai e lohia, bona ena goada e habadaia, Israel ituari-henina totona. \v 2 Tuari taudia na Iuda hanuadia mai maḡudia iboudiai lalodiai e hanohodia, bona hegima oreadia na Iuda tanona ai bona Efraim hanuadia, tamana Asa e abi hanuadia, lalodiai e atodia. \v 3 Iehova na Iehosafat ida, badina be ia na tamana ena dala gunadia ai e rakava. Ia na Baal se tahudia, \v 4 a tamana ena Dirava e tahua, bona ena haheḡani ai e raka, dia Israel taudia edia dala ai. \v 5 Taunabunai, Iehova ese basileia e haginia auka ia imana ai. Iuda taudia iboudiai ese heaiva ḡaudia na Iehosafat dekena e mailaidia; bena ena taḡa bona imatauraina na bada herea. \v 6 Lalona vada e auka Iehova ena dala ai; ina danu, ia ese atai gabudia helaḡadia bona kaivakuku na Iuda tanona amo e abidia oho. \p \v 7 Ena lohia laḡanina ihatoina ai ia ese ena lohia taudia, Ben-haili bona Obadia bona Sekaria bona Netanele bona Mikaia, e siaidia lao, Iuda hanuadia ai taunimanima na bae hadibadibadia totona. \v 8 Levi taudia danu, Semaia bona Netania bona Sebadia bona Asahele bona Semiramoto bona lehonatan bona Adonia bona Tobia bona Tobadonia, na idia ida e siaidia lao; bona Levi taudia ida hahelaḡa taudia Elisama bona Iehoram danu e siaidia lao. \v 9 Iuda ai e hahedibava; Iehova ena taravatu bukana na idia ese e abia kau, bena Iuda hanuadia iboudiai e rakadia hanai, taunimanima na e hadibalaidia lao. \p \v 10 Iehova garina ese Iuda e ḡeḡea ahu basileiadia iboudiai e butudia tao; bena idia ese Iehosafat asie tuari henia. \v 11 Filistia taudia haida ese herahia gaudia na Iehosafat dekena e mailaidia, bona \it silver\it* danu, heaiva ḡaudia; Arabia taudia ese danu mamoe mamaruanedia daha-hitu sinahu-hitu bona nani mamaruanedia daha-hitu sinahu-hitu na ia dekena e mailaidia. \v 12 Bena Iehosafat na e bada e laova. Iuda tanona ai ia ese kohoro bona kohu-habou hanuadia e haginidia; \v 13 bona Iuda hanuadia lalodiai kohu momo e habou. Ia na mai ena tuari taudia, goada-herea taudia, Ierusalem ai. \v 14 Ihagaudia binai, edia iduhu ta ta ai: Iuda ai daha biagudia na Adna, goada-herea taudia domaga-toi\f + \fr 17:14 \ft Domaga-toi = 300,000.\f* biagudia; \v 15 bona ia - murinai lehohanan, goada-herea taudia domaga-rua gerebu-taurahani\f + \fr 17:15 \ft Domaga-rua gerebu-taurahani = 280,000.\f* biagudia; \v 16 bona ia murinai Amasia Sikri, Iehova isiaina ilao-henina e urava tauna ta, ia na goada-herea taudia domaga-rua biagudia. \v 17 Beniamina ai na Eliada, goada-herea tauna ta; ena orea taudia na domaga-rua,\f + \fr 17:17 \ft Domaga-rua = 200,000.\f* mai edia peva bona edia kesi ida. \v 18 Ia murinai na Iehosabad; ena orea taudia na domaga-ta gerebu-taurahani,\f + \fr 17:18 \ft Domaga-ta gerebu-taurahani = 180,000.\f* mai edia tuari ḡaudia ida. \v 19 Ini na hanua pavapavana ena hesiai taudia; ma haida danu be hari hanua pavapavana ese hanua mai maḡudia lalodiai vada e hanohodia taudia, Iuda tanona idoinai lalonai. \c 18 \s1 Mikaia ena peroveta herevadia \p \v 1 Iehosafat na mai ena taḡa bada, bona imatauraina danu na bada. Iena iduhu bona Ahaba ena iduhu na e headava heheni. \v 2 Laḡani haida vada ela, bena ia na Samaria e diho ela, Ahaba dekenai. Bena Ahaba ese mamoe bona boromakau momo herea e aladia mase, ia bona ia ida ela taudia adia, bona e ha-uraia ia na Ramoto-gilead baine tuari henia. \v 3 Ahaba, Israel pavapavana, ese Iehosafat, Iuda pavapavana, e nanadaia, eto, Oi na lau ida Ramoto-gilead aitala eiava? Ia na e haere henia, eto, Lau oi na tamona, lauegu orea bona oiemu orea danu tamona. Tuari ai baia bamomu. \p \v 4 Bena Iehosafat ese Israel pavapavana e hamaoroa, eto, Iehova ena hereva do ba tahua guna. \v 5 Bena Israel pavapavana ese peroveta taudia e haboudia, tatau sinahu-hani; bena e nanadaidia, eto, Ramoto-gilead baia tuari henia eiava basina tuari henia? Idia na e haere, eto, Vada aola; badina be Dirava ese hanua pavapavana imana ai baine atoa. \v 6 A Iehosafat eto, Iehova ena peroveta tauna ma ta dia noho iniseni ai, bena ia ma baitama nanadaia a? \v 7 Israel pavapavana ese Iehosafat e haere henia, eto, Tau ta do noho, iena amo Iehova ena hereva baitama tahua; ladana na Mikaia, Imla natuna. A lau ese na inai heniamu, badina be ia na nega ta ḡau namodia egu ai se perovetalai, a nega iboudiai ḡau dikadia mo. A Iehosafat eto, Hanua pavapavana na unu basine gwau toma. \v 8 Bena Israel pavapavana ese ena heitatao tauna ta e boiria, eto, Mikaia Imla ba hakaua mai haraḡa. \v 9 Una negana ai Israel pavapavana bona Iehosafat, Iuda pavapavana, na edia terono ai hehelai, edia pavapava dabuadia e kara, uit ikwadina gabuna ai, Samaria hanua ikoukouna ai; bona peroveta taudia iboudiai na idia vairadiai e perovetava. \v 10 Bena Sedekia Kenana ese ena auri doadia e kara, bona e hereva, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Ini ḡau amo Suria taudia ba doridia lao, ela bona ba habuadia tari. \v 11 Bena peroveta taudia iboudiai danu unu e peroveta toma; ma eto, Ramoto-gilead baola, ba kwalimu; Iehova ese hanua pavapavana imana ai baine atoa. \p \v 12 Gwaukau tauna na Mikaia iboirina ela, bena e hamaoroa, eto, A kamonai: peroveta taudia edia hereva na vada e hatamonaia, hanua pavapavana ihanamona; oiemu hereva danu idia ta ena hereva ida baine heḡereḡere, hereva namona ba gwauraia. \v 13 A Mikaia eto, Iehova e maurimu heḡereḡerena, egu Mrava ese ede baine hereva henigu toma, una mo baina gwauraia. \p \v 14 Ia na hanua pavapavana dekenai e kau; bena hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Mikaia e, Ramoto-gilead na baia tuari henia eiava basina tuari henia? Bena Mikaia ese e haere henia, eto, Aola, ba kwalimu; imamu ai bae heato kau. \v 15 A hanua pavapavana ese ma e hamaoroa, eto, Nega hida baina sisiba henimu, Iehova ladana ai hereva ta basio gwaurai henigu, a hereva momokani mo? \v 16 Bena Mikaia eto, Lau ese Israel idoinai na itadia, ororo ai e heau karoho, mamoe asi ireḡudia na heheto; bena Iehova eto, Ini na asi biagudia, ta ta ena ruma ena ruma aela, mai mainodia ida. \v 17 Bena Israel pavapavana ese Iehosafat e hamaoroa, eto, Na hamaoromu ani, ia na hereva namodia latagu ai basine gwaurai, a hereva dikadia mo? \p \v 18 Mikaia ma eto, Taunabunai, Iehova ena hereva ba kamonai. Iehova na ena terono ai helaina ai na itaia, bona guba oreana idoinai ia badinai gigini, haida idibana kahana ai bona haida laurina kahana ai. \v 19 Bena Iehova eto, Daika ese Ahaba, Issel pavapavana, baine koia, bena bainela, Ramoto-gilead ai baine mase. Bena ta ese hereva ta e gwauraia, ma ta hereva ta. \v 20 Bena lauma ta e raka lasi, Iehova vairanai e gini, eto, Lau ese baina koia. Iehova ese e nanadaia, eto, Edena dala amo? \v 21 Ia eto, Bainala, koikoi laumana ai baina hahelao, ena peroveta taudia iboudiai ududia ai. Iehova eto, Ba koia, emu koikoi baine kwalimu; aola, unu ba kara toma. \v 22 Taunabunai o kamonaimu, Iehova ese koikoi laumana na emu peroveta taudia ududia ai vada e atoa; Iehova ese hereva dikana oi latamu ai vada e gwauraia. \p \v 23 Sekedia Kenana na e raka kahira, bena ia ese Mikaia na vahana ai e pataia, eto, Iehova Laumana na ede e rakatanigu toma oi ihereva-henimu totona a? \v 24 Mikaia eto, Laloma daiutuna ai ba heau vareai, komu totona, dinana ai vada ba itaia. \v 25 Bena Israel pavapavana eto, Mikaia ba dabaia tao, Amon, hanua lohiana, bona Ioasa, hanua pavapavana natuna, dekedia ba loulaia; \v 26 baoto, Hanua pavapavana na ini e gwau tomarnu: Ina tau na dibura rumana ai ba koua, flaoa kavakava bona ranu taidia mo ba henia, ela bona maino ai baina lou mai. \v 27 Bena Mikaia eto, Bema oi na maino ai ba lou mai, bena Iehova na lauegu amo vada se hereva. Ma eto, Taunimanima ibouboumui ai, a kamonai. \s1 Ahaba na tuari ai e mase \p \v 28 Taunabunai, Israel pavapavana bona Iehosafat, Iuda pavapavana, na Ramoto-gilead ela. \v 29 Bena Israel pavapavana ese Iehosafat e hereva henia, eto, Lau na ita-itagu baina ha-idaua, bainala tuari lalonai, a oi be emu pavapava dabuadia ba doki. Bena Israel pavapavana na sibona ita-itana e ha-idaua; bena idia na ela tuari lalonai. \v 30 Suria pavapavana ese ena kariota biagudia vada e haḡanidia, eto, Taunimanima maraḡidia eiava badadia basio tuari henidia, a Israel pavapavana mo. \v 31 Kariota biagudia ese Iehosafat e itaia, bena idia eto, Una na Israel pavapavana; taunabunai, idia na e heau kerehai, ia bae heatu henia eto. A Iehosafat na e lolo, bena Iehova ese e durua. Dirava ese iena amo e veridia oho, \v 32 badina be kariota biagudia ese e itaia, ia na dia Israel pavapavana, bena iḡavana amo e lou. \v 33 A tau ta ese diba ta e kinoa kava, Israel pavapavana ena auri dabuana bona ena keme aurina padadiai e taraki. Taunabunai, ia ese ena kariota e heaulaiava tauna na e hamaoroa, eto, A haheaua hegiro, tuari murimurinai ba laohaigu, badina be vada na bero. \v 34 Una dina ai tuari na auka herea. Israel pavapavana na sibona e hedori tao, ena kariota ai, Suria taudia e vaira henidia ela bona ado e rahi. Bena dina e diho ai e mase. \c 19 \s1 Iehu ese Iehosafat e gwau henia \p \v 1 Iehosafat, Iuda pavapavana, na ena ruma e lou henia, Ierusalem ai, mai namona ida. \v 2 A Iehu Hanani, mata-hanai tauna, na ihedavarihenina totona e raka lasi, bena ia ese King Iehosafat e gwau henia, eto, Kara dika taudia o durudiamu bona Iehova e inai heniamu taudia o ura henidiamu be maoro a? Ina dainai Iehova ena badu na oi latamu ai vada e kau. \v 3 Ḡau tamona, namo taina lalomu ai e miamu, badina be kaivakuku na tano idoinai o habuadia tari, bona lalomu vada o hadaia Dirava ba tahua oto. \s1 Iehosafat ese hahemaoro taudia e haginidia \p \v 4 Iehosafat na Ierusalem ai e nohova. Bena ia na ma e raka lasi, taunimanima bogaragidiai ela, Bere-sieba amo ela bona Efraim ororodia, e harakadia kerehai, Iehova, senedia edia Dirava, enai. \v 5 Ia ese hahemaoro taudia e haginidia, Iuda hanuadia mai maḡudia iboudiai lalodiai. \v 6 Unu hahemaoro taudia na ia ese e hamaorodia, eto, Emui kara nahuadia ba toho; badina be emui hahemaoro be dia tau ta ena a Iehova ena; ia na umui ida, hahemaoro ḡaukaradia ai. \v 7 Benaini, Iehova garina na latamui ai baine mia; emui kara nahuadia ba toho, badina be Iehova, eda Dirava, ese hahemaoro se hagagevaiamu, bona tau ta se matauraiamu, bona hahemaoro ihagagevana davana se abiamu. \p \v 8 Ierusalem ai danu Iehosafat ese Levi taudia bona hahelaḡa taudia haida bona Israel iduhudia ikwaradia taudia haida danu e haginidia, Iehova ena hahemaoro karadia bae kara, bona heiri-heiri taudia bae hahemaoro henidia. Edia ḡaukara gabuna be Ierusalem ai. \v 9 Bena ia ese e haduadia, eto, Ini ba kara toma, Iehova garina ai bona heabidadama ai bona mai lalomui idoidiai ida: \v 10 tadikakamui edia hanua lalodiai e nohomu na hahemaoro totona dekemui baema, rara ihahebubuna dainai, eiava haheḡani eiava taravatu eiava hahedua herevadia daidiai, negadia iboudiai na ba hadibadia, bena idia na Iehova vairanai basie kerere, bona badu na umui bona tadikakamui latamui ai basine kau. Unu ba kara toma, bena basio kerere. \v 11 A itaia, biagumui Iehova ena ḡaukara lalodiai na Amaria, hahelaḡa tauna badana; bona biagumui hanua pavapavana ena ḡaukara lalodiai na Sebadia, Ismael natuna, Iuda iduhuna lohiana; a Levi taudia na idurumui taudia ai baela. Ba ḡaukara mai boga-aukamui ida; Iehova na kara maoromaoro taudia ida baine noho. \c 20 \s1 Moab bona Amono taudia e darere \p \v 1 Una murinai, Moab taudia bona Amono taudia bona Meunimi taudia haida na Iehosafat ituari-henina totona ema. \v 2 Bena tatau haida na ema, Iehosafat e hamaoroa, eto, Hutuma bada ese oi ituari-henimu e maimu Edom amo, davara unukahana amo; a itaia, idia na Hasasono-tamara ai (una na En-gedi). \v 3 Bena Iehosafat na e gari, bena lalona e hadaia Iehova baine tahua; bena anivaga e gwauraia Iuda tanona idoinai. \v 4 Bena Iuda taudia na e hebou, hekaha na Iehova ena amo bae tahua totona; Iuda hanuadia iboudiai amo ema, Iehova itahuna totona. \p \v 5 Bena Iehosafat na Iuda bona Ierusalem hebouna bogaraginai e gini, Iehova ena dubu ai, magu matamatana vairanai; \v 6 bena eto, Iehova e, senemai edia Dirava, oi na guba Diravana ani? Oi na bese idau-idau basileiadia iboudiai o lohiadiamu ani? Oi imamu ai na siahu bona goada, una dainai oi ilao-ahumu dalana na tau ta asi dibana. \v 7 Emai Dirava e, oi ese ina tano taudia na emu bese Israel vairanai o luludia lasi, bona turamu Abraham garana o henidia, bae ḡaunaia hanaihanai, ani? \v 8 Bena idia ese vada e noholaia, bona lalonai gabu helaḡana vada e haginia, oi ladamu ena, eto, \v 9 Hahedika eiava dare eiava hahemaoro eiava dai-hanai gorerena eiava doe na latamai ai bema kau negana ai, ai ese ina dubu vairanai bona oi vairamu ai baia gini, badina be oi ladamu na ina dubu ai; bena emai hisihisi ai baia tai henimu, bena oi ese ba kamonai bona ba hamaunmai. \v 10 Harihari Amono bona Moab bona Seiri ororona taudia a itadia; Israel taudia na Aigupto amo ema negana ai oi ese o gwaudia tao, unu bese basie tuari henidia, bena e rakadia hanai, asie habuadia tari. \v 11 A itaia, edia ima-dava e maimu, emu tano, o henimai baia ḡaunaia tanona, amo bae lulumai lasi e tomu. \v 12 Emai Dirava e, oi basio hahemaoro henidia a? Badina be ai na asi goadamai, ina hutuma bada-hereana, ituari-henimai totona e maimu, vairadiai. Ai na asi dibamai ede baia kara toma, to matamai na oiemu ai e kaumu. \p \v 13 Una negana ai Iuda taudia iboudiai na Iehova vairanai e gini, mai natudia karukarudia bona adavadia bona natudia ida. \v 14 Bena Iehova ena Lauma ese lahasiel e rohea, hebou bogaraginai. Una lahasiel na Sekaria natuna; Sekaria tamana na Benaia; Benaia tamana na leiele; leiele tamana na Matania, Levi tauna, Asaf ena iduhu amo. \v 15 Ia eto, Iuda idoinai bona Ierusalem taumui iboumui ai, bona King Iehosafat, a kamonai. Iehova ese ini e gwau henirnui tomamu: Basio gari, kudoumui basie hetaha, ina hutuma bada-hereana dainai; badina be tuari na dia emui, a Dirava ena. \v 16 Kerukeru baola, ba tuari henidia; idia na Sisi amo bae dara dae; koura dokona ai ba davaridia, Ieruele tano-ḡaḡaena mairiveina kahana ai. \v 17 Iuda bona Ierusalem e, ina tuari ai umui na basio tuari; emui gabu ai ba gini noho, bena Iehova ena kwalimu umui daimui ai do ba itaia. Basio gari, kudoumui basie hetaha; kerukeru idia ituari-henidia baola, bona Iehova na umui ida. \p \v 18 Bena Iehosafat na e igo diho, tano ai e goru diho; bona Iuda taudia iboudiai bona Ierusalem taudia danu e goru diho Iehova vairanai, bona Iehova e toma henia diho. \v 19 Bena Levi taudia haida, Kohat taudia bona Kora taudia, na e tore tore isi, Iehova, Israel Diravana, e imodaia, mai gao badadia ida. \p \v 20 Daba maraḡi ai, idia na e tore isi, e raka lasi, Tekoa tano-ḡaḡaena ela. Idia e raka lasi negana ai, Iehosafat na e gini tore, eto, Iuda bona Ierusalem taumui e, a hakala henigu. Iehova, emui Dirava, bavabiabiraia, bena ba gini; ena peroveta taudia ba kamonai henidia, bena ba kwalimu. \v 21 Ia na taunimanima ida e henega bou, bena ia ese Iehova ihanamolaina anedia bae abi taudia e gvauraidia hidi; idia na dabua helaḡadia bae hahedokilai bona tuari oreana vairanai baela, baeto, \q1 Iehova ba hanamoa, \q2 badina be ena hebogahisi na e hesiriu hanaihanaimu. \m \v 22 Idia na heimodai anedia e abi matama negana ai, Iehova ese Amono bona Moab bona Seiri ororona taudia, hari Iuda ituari-henina totona vada ema taudia, ihahoadia dalana ta e lailaia; taunabunai idia na e darere. \v 23 Badina be Amono bona Moab taudia ese Seiri ororona taudia e tuan henidia bona e habuadia tan vaitani, bena Seiri taudia e aladia ore murinai idia na sibodia e hahebuatari heheniva. \p \v 24 Iuda taudia na kito rumana ai e kau, tano gagaena ai, bena idia ese hari hutuma e rohadia bona e itadia mase taudia mo tano ai hehekure; ta se mauri. \v 25 Iehosafat mai ena orea taudia ida edia kohu iabidia totona ela negana ai, idia ese boromakau momo bona kohu bona dabua bona dava-bada gaudia e davaridia. E abidia edia, ela bona asi goadadia haida ma bae hua. Dina toi lalodiai unu ḡau e abidia, badina be ḡau momo herea. \v 26 Bena dina ihahanina ai idia na Beraka\f + \fr 20:26 \ft “Beraka” anina be “Hahenamo”.\f* Kourana ai e hebou. Unuseni ai idia ese Iehova e hanamoa; una dainai una gabu ladana e hatoamu Beraka Kourana ema bona ina dina. \v 27 Bena Iuda bona Ierusalem taudia iboudiai na e lou lao, bona Iehosafat na mata ai e raka; Ierusalem e lou henia mai moaledia ida, badina be Iehova ese vada e hamoaledia, inaidia vairadiai. \v 28 Idia na Ierusalem ai e dae kau, mai edia hatai-hatai ḡaudia badadia bona maraḡidia bona edia kibi ida; bena Iehova ena dubu ai e didi vareai. \v 29 Bena tano idau-idau basileiadia iboudiai na Iehova ese Israel taudia adia inai vada e tuari henidia sivaraina e kamonai negana ai na gari ese e butudia tao. \v 30 Taunabunai, Iehosafat ena basileia na asi reḡereḡena, badina be ena Dirava ese laḡa-ani e henia, kaha iboudiai. \s1 Iehosafat ena kara oredia \p \v 31 Taunabunai, Iehosafat ese Iuda e lohiaia. E lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na toi-ahui ima; bena Ierusalem ai e lohia, laḡani ruahui ima. Ia sinana ladana na Asuba Silihi. \v 32 Ia na tamana Asa ena dala ai e raka, una dala amo se raka siri; kara maoromaoro e karava, Iehova vairanai. \v 33 Ḡau tamona, atai gabudia helaḡadia na se abidia oho; taunimanima lalodia ese senedia edia Dirava do asie abia dae. \p \v 34 Iehosafat ena kara oredia, matamana ela bona dokona, na Iehu Hanani Sisigana lalonai e hetore; una na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai. \p \v 35 Una murinai Iehosafat, Iuda pavapavana, na Ahasia, Israel pavapavana, kara havara tauna, ida e tami hebouva. \v 36 Ia ida e tami hebou, lagatoi haida e raidia, Tarasisi baela ḡaudia. Unu lagatoi na Esiono-gebere ai e raidia. \v 37 Bena Eliesere Dodavahu, tau Maresa, ese Iehosafat e gwau henia ena peroveta ai, eto, Ahasia ida vada o tami hebou dainai, Iehova ese ini vada o kara ḡaudia na baine habuadia tari. Bena lagatoidia na e tata kau, bena Tarasisi na vada asiela diba. \c 21 \s1 Iehoram, Iuda pavapavana \p \v 1 Iehosafat na tubu tama dekediai e mahuta; senena garadia ai e guria, David ena hanua ai. Bena natuna Iehoram na ia gabuna ai e lohia. \v 2 Ia na mai tadina, Iehosafat natuna haida; ladadia na Asaria, Iehiele, Sekaria, Asaria, Mikael bona Sefatia. Ini iboudiai na Iehosafat, Iuda pavapavana, natuna. \v 3 Tamadia ese herahia badadia e henidia, \it silver\it* bona \it gold\it* bona dava-bada kohudia, bona hanua mai maḡudia Iuda ai danu; a basileia na Iehoram e henia, badina be ia na natuna roboana. \v 4 Iehoram na tamana ena terono ai e dae kau, bona ena siahu e ha-aukaia, bena ia ese tadina iboudiai bona Israel lohiadia haida na dare amo e aladia mase. \v 5 Iehoram e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na toi-ahui rua; ia na laḡani taurahani Ierusalem ai e lohia. \v 6 Ia na Israel pavapavadia edia dala ai e rakava, Ahaba ena iduhu taudia vada e karava heḡereḡerena, badina be Ahaba natuna hahinena na ia adavana. Ia na Iehova vairanai e kara dikava. \v 7 Ḡau tamona, Iehova na se ura David ena iduhu baine habuaia tari, badina be ia na David ida e hegwauhamata heheni, bona e gwau henia hamata, lamepa ta ia bona ia garana baine henidia ela bona hanaihanai. \p \v 8 Iena nega ai Edom ese Iuda ena helohia e dadaraia, bona sibodia edia pavapava ta e haginia. \v 9 Bena Iehoram na ena tuari biagudia bona ena kariota iboudiai ida e hanai; bena hanuaboi ai e tore isi, hari Edom taudia, ia bona ena kariota biagudia vada e daidia heḡeḡe taudia, na e rahudia mamase. \v 10 Taunabunai, Edom ese Iuda ena helohia vada e dadaraia ema bona ina dina. Una negana ai, Libna ese danu iena helohia e dadaraia, badina be ia ese Iehova, senena edia Dirava, vada e rakatania dainai. \p \v 11 Ina danu, ia ese atai gabudia helaḡadia e kara, Iuda ororodia ai, bona Ierusalem taudia na gwau-edeede daladia ai e hakaudia, bona Iuda taudia e harakadia kerere. \v 12 Bena revareva ta na peroveta tauna Elia ena amo ema, eto, Iehova, senemu David ena Dirava, na ini e gwau tomamu: Badina be tamamu Iehosafat eiava Asa, Iuda pavapavana, edia dala ai so raka, \v 13 a Israel pavapavadia edia dala ai vada o raka, bona Iuda bona Ierusalem taudia na gwau-edeede daladia ai vada o hakaudia, Ahaba ena iduhu ese Israel taudia na gwau-edeede daladia ai e hakaudia na heto, bona tadimu danu, tamamu ena iduhu taudia, oi e hereamu taudia, vada o aladia mase; \v 14 una dainai Iehova ese dai-hanai gorerena badana ta na emu orea taudia latadiai baine havaraia, bona natumu bona adavamu bona emu ḡau iboudiai latadiai; \v 15 bona oi danu ba gorere bada, bogaraumu gorerena ba davaria, ela bona una gorere dainai bogamu anina baine heḡiḡi lasi, dina ta ta amo. \p \v 16 Bena Iehova ese Filistia taudia bona Arabia taudia Etiopia taudia badibadidiai e nohova na edia badu e havaraia, Iehoram enai; \v 17 bena idia na Iuda ituari-henina totona ema, e daea, bona e davaridia kohudia iboudiai e hua lao, pavapava ena ruma kohudia, bona pavapava natuna bona adavana hahidaosi danu, e laohaidia; taunabunai natuna ta se noho, tau-muritai Iehoahasa mo sibona. \p \v 18 Una murinai Iehova ese gorere metau-hereana amo ia bogarauna e hahisihisia. \v 19 Negana ela, bena laḡani rua e ore ai ia bogana anina na e heḡiḡi lasi, una gorere dainai; bena e mase, n-ai hisihisi bada-hereana ida. Ena orea taudia na lahi ta asie ha-araia ia dainai, senena edia lahi e ha-arava heḡereḡeredia. \v 20 Ia na e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na toi-ahui rua, bona ia na laḡani taurahani Ierusalem ai e lohia. E mase negana ai ta ese lalo-hisihisina se karaia; idia ese David ena hanua ai e guria, a dia pavapava edia gara ai. \c 22 \s1 Ahasia, Iuda pavapavana \p \v 1 Ierusalem taudia ese Iehoram natuna tau-muritai Ahasia na pavapava ai e halaoa, ia gabuna ai; badina be Arabia taudia ida ema oreana ese natuna gunadia iboudiai vada e aladia mase. Taunabunai, Ahasia, Iuda pavapavana Iehoram natuna, na e lohia. \v 2 Ahasia e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na hari-ahui rua; ia na laḡani tamona mo e lohia, Ierusalem ai. Ia sinana ladana na Atalia; una hahine na Omri tubuna hahinena. \v 3 Ia danu Ahaba ena iduhu taudia edia dala ai e raka, badina be sinana ese e hahealo henia, kara dika daladia ai. \v 4 Ia na Iehova vairanai e kara havara, Ahaba ena iduhu taudia e karava heḡereḡerena; badina be tamana ena mase murinai idia ese e hahealo henia, bena e hakaraia dika. \v 5 Edia hahealo e abia dae dainai ia na Iehoram Ahaba, Israel pavapavana, ida ela, Hasaele, Suria pavapavana, na Ramoto-gilead ai bae tuari henia totona. Bena Suria taudia ese Ioram e haberoa; \v 6 bena ia na e lou lao Iesrele ai, ena bero, Hasaele, Suria pavapavana, e tuari henia negana ai Rama ai e davari gaudia, ihanamodia totona. Bena Ahasia Iehoram, Iuda pavapavana, na Iesrele ela, Ioram Ahaba i'igo-itana totona, badina be ia na e gorerea. \s1 Iehu ese Ahasia e alaia mase \p \v 7 Dirava ese Ahasia ihadikana dalana e heḡaeḡaelaia, Ioram i'igo-itana ela amo. Badina be unuseni ai e kau, bena Iehoram ida e raka lasi, Iehu Nimisi ida bae hedavari totona. Una Iehu na Iehova ese vada e horoa, Ahaba ena iduhu ihabua-tarina helaoreana. \v 8 Iehu ese Ahaba ena iduhu taudia edia kara dika davadia e henidiava negana ai, ia na Iuda lohiadia bona Ahasia kakana natuna hahidaosi, Ahasia e bamoava taudia, ida e hedavari; bena ia ese e aladia mase. \v 9 Ia ese danu Ahasia e tahua, bena Samaria ai e komuva ai na e dabaia tao. Idia ese e laohaia Iehu dekenai, bena e hamasea. Bena e guria, badina be idia na eto, Ia na Iehosafat, mai lalona idoinai ida Iehova e tahua tauna, tubuna. Bena Ahasia ena iduhu ai asi tauna ta noho, basileia baine lohiaia diba. \s1 Atalia ese terono e dadia \p \v 10 Atalia, Ahasia sinana, ese e itaia, natuna na vada e mase, bena ia na e tore isi, Iuda pavapavana varavarana iboudiai e aladia mase. \v 11 A Iehosabea, hanua pavapavana natuna hahinena, ese Ioasa, Ahasia natuna, e abia, hanua pavapavana natuna mamaruanedia, bae aladia taudia, bogaragidia amo e hakaua oho hehuni, ireḡuna hahinena ida mahuta daiutuna ta ai e hunidia. Hari Iehosabea, King Iehoram natuna hahinena bona hahelaḡa tauna Iehoiada adavana, na unu e kara toma badina be ia na Ahasia taihuna; bena ia ese Atalia ena amo e hunia, taunabunai se alaia mase. \v 12 Bena ia na idia ida e nohova, laḡani tauratoi lalodiai, Dirava ena dubu ai e komuva, Atalia ese tano e lohiaiava negana ai. \c 23 \p \v 1 Laḡani ihahituna ai Iehoiada na e boga auka, sinahu biagudia, Asaria Ierohama bona Ismael Iehohanan bona Asaria Obed bona Maaseia Adaia bona Elisafat Sikri, ida e henega bou. \v 2 Bena idia na Iuda tanona e rakaia hanai, Levi taudia Iuda hanuadia iboudiai lalodia amo bona Israel iduhudia ikwaradia taudia na e haboudia; bena idia na Ierusalem ela. \v 3 Bena hebou taudia iboudiai na hanua pavapavana ida e hegwauhamata heheni, Dirava ena dubu ai. Bena Iehoiada ese e hamaorodia, eto, A itaia, hanua pavapavana natuna; ia na baine lohia, Iehova ese David garana e herevalaidia heḡereḡerena. \v 4 Ini ba kara toma: umui hahelaḡa taumui bona Levi taumui dina helaḡa ai ḡaukara amo ba raka oho na orea toi ai ba haheparara; bona orea ta na ikoukou bae gimadia, \v 5 ma orea ta na pavapava ena ruma ai bae noho, ma orea ta na Dubu Badina Ikoukouna ai bae noho. A taunimanima iboudiai na Iehova ena dubu maguna lalodiai bae noho. \v 6 Ta ese Iehova ena dubu lalonai basine raka vareai, hahelaḡa taudia bona Levi taudia, mai edia ḡaukara taudia, sibodia mo bae raka vareai diba, badina be idia na hehelaḡa. A taunimanima iboudiai ese Iehova ena hahedua bae badinaia. \v 7 Levi taudia ese hanua pavapavana bae ginia heḡeḡe, ta ta mai edia tuari ḡaudia imadia ai; bena daika na dubu ai baine raka vareai na bae alaia mase. Hanua pavapavana na ba bamoa, ena raka vareai ai bona ena raka lasi ai. \p \v 8 Levi taudia bona Iuda taudia iboudiai ese hahelaḡa tauna Iehoiada ena haheḡani iboudiai heḡereḡeredia mo e kara. Ta ta ena orea ena orea e mailaidia, dina helaḡa ai ḡaukara amo bae raka oho oreadia bona dina helaḡa ai ḡaukara bae matamaia oreadia; badina be hahelaḡa tauna Iehoiada ese orea na se siaidia oho. \v 9 Bena hahelaḡa tauna Iehoiada ese io bona kesi, badadia bona maraḡidia, gunaguna King David ena, Dirava ena dubu ai e miava gaudia, na e abidia, orea biagudia e henidia. \v 10 Bona taunimanima iboudiai na hanua pavapavana igimana ai e halaodia, ta ta mai edia tuari ḡaudia imadia ai, dubu diho kahana amo ela bona dubu mirigini kahana ai, ihaboulaina patana bona dubu e ginia heḡeḡe. \v 11 Bena ia ese hanua pavapavana natuna e hakaua lasi, havava ḡauna na kwarana ai e atoa, bona dagi toana e henia; bena idia ese ia e gwauraia hanua pavapavana. Bena Iehoiada mai natuna ida ese ia e horoa; bena eto, Hanua pavapavana baine mauri daudau. \p \v 12 Atalia na reḡe e kamonai, taunimanima na e heau bona hanua pavapavana e imodaia, bena ia na Iehova ena dubu ai e raka vareai, taunimanima dekediai. \v 13 E roha lao negana ai hanua pavapavana e itaia, raka-vareaina ai e gini, ena au-tubua badibadinai; orea biagudia bona kibi-hiriri taudia danu hanua pavapavana badibadinai gigini; bona tano taudia iboudiai e moaleva bona kibi e hiririva, bona ane-abi taudia mai edia hatai-hatai gaudia ese moale e gunalaiava. Bena Atalia ese ena dabua e dare, e boi lolo, eto, Tao-tore! Tao-tore! \v 14 Bena hahelaḡa tauna Iehoiada ese tuari oreana biagudia e hakaudia lasi, e hereva henidia, eto, Gima taudia padadia amo ba hakaua lasi; ia murina amo baine raka tauna na dare amo bavalaia mase. Badina be hahelaḡa tauna eto, Iehova ena dubu ai basio alaia mase. \v 15 Bena idia ese e dabaia tao; bena hosi edia raka vareai dalana amo hanua pavapavana ena ruma e lao henia, unuseni ai e alaia mase. \p \v 16 Bena Iehoiada ese ia bona taunimanima iboudiai bona hanua pavapavana na e haherohedia maino, idia na Iehova ena orea taudia ai baela totona. \v 17 Bena taunimanima iboudiai na Baal ena dubu ela, eha ḡiḡia dobi; ena ihaboulaina patadia bona ena kaivakuku danu e hamakohidia rohoroho; bona Matan, Baal ena hahelaḡa tauna, na ihaboulaina patadia vairadiai e alaia mase. \v 18 Bena Iehoiada ese Iehova ena dubu igimana taudia e atodia: idia e biagudia taudia be hahelaḡa taudia Levi oreana amo, bona Levi taudia. Unu na David ese edia orea ta ta ai e atodia, Iehova ena dubu ḡaukaradia bae biagudia, bona ḡole-oho bouboudia bae hahelaḡadia Iehova ena, Mose ena taravatu ai e torea heḡereḡerena, mai moaledia bona mai anedia ida, David ena hahedua heḡereḡerena. \v 19 Ia ese danu ikoukou igimadia taudia na Iehova ena dubu ikoukoudia ai e atodia, se haheḡoeva tauna ta basine raka vareai heloareana. \v 20 Bena ia ese orea biagudia bona hanua lohiadia, taunimanima e lohiadia taudia, bona tano taudia iboudiai, na e abidia; bena idia ese hanua pavapavana na Iehova ena dubu amo e hakaua diho, atai ikoukouna amo e raka hanai, ela hanua pavapavana ena ruma ai. Bena idia ese pavapava teronona ai e hahelaia kau. \v 21 Taunabunai, tano taudia iboudiai e moaleva; Atalia na dare amo e alaia mase murinai hanua na asi reḡereḡena. \c 24 \s1 Ioasa, Iuda pavapavana \p \v 1 Ioasa e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na hitu hona; ia na laḡani hari-ahui Ierusalem ai e lohiava. Sinana ladana na Sibia; ia na Bere-sieba hahinena. \v 2 Ioasa na Iehova vairanai e kara maoromaoro, hahelaḡa tauna Iehoiada ena mauri dinadia iboudiai lalodiai. \v 3 Iehoiada ese ia adavana rarua e abidia hidi; bena ia ese natuna mamaruanedia bona hahinedia e havaradia. \p \v 4 Una murinai, Ioasa na lalona e hadaia Iehova ena dubu baine hanamoa lou eto. \v 5 Bena ia ese hahelaḡa taudia bona Levi taudia e haboudia, e hereva henidia, eto, Iuda hanuadia baola, Israel taudia iboudiai edia amo moni ba habou, laḡani ta ta amo emui Dirava ena dubu ba hanamoa helaoreana; ḡaukara ba haharagaia. A Levi taudia ese ḡaukara na se haharaḡaia. \v 6 Taunabunai, hanua pavapavana ese hahelaḡa tauna badana Iehoiada e boiria, e nanadaia, eto, Badina be dahaka Levi taudia so haduadia goada, idia ese Iuda bona Ierusalem amo \it tax\it* monina, Iehova ena hesiai tauna Mose ese Israel hegogona latanai e gwauraia ḡauna, taravatu mauana kalagana ena, asie abia, asie mailaia? \v 7 Badina be una hahine dikana Atalia natuna mamaruanedia ese Dirava ena dubu e daea, bona Iehova ena dubu ai e hahelaḡadia gaudia iboudiai vada e ḡaukaralaidia, Baal ediai. \p \v 8 Taunabunai hanua pavapavana ese e haḡanidia, bena idia ese maua ta e karaia, Iehova ena dubu ikoukouna murimurinai e atoa. \v 9 Bena Iuda bona Ierusalem ai e gwauraia hedinarai, \it tax\it* monina bae mailaia Iehova ena, Dirava ena hesiai tauna Mose ese tano ḡaḡaena ai Israel latanai e gwauraia ḡauna. \v 10 Bena lohia iboudiai bona taunimanima iboudiai e moale hisi dae. edia \it tax\it* monidia e mailai, maua lalonai e uda dobi, ela bona e ore vaitani. \v 11 Bena Levi taudia ese moni momo maua ai e itava negadia ai, idia ese e laohaiava hanua pavapavana ena heitatao taudia dekediai; unu negadia ai hanua pavapavana ena toretore tauna bona hahelaḡa tauna badana ena heitatao tauna na e maiva, maua anina e bubuava; bena maua ma e laohaiava, gabuna ai e atoava. Dina ta ta amo unu e kara tomava, bena moni momo vada e haboudia. \p \v 12 Bena hanua pavapavana bona Iehoiada ese unu moni na Iehova ena dubu ḡaukaradia e ita taova taudia e henidia; bena idia ese nadi iḡaukaralaidia taudia bona kamuta taudia e vatudia, Iehova ena dubu bae hanamoa lou totona, bona auri bona auri labora-labora iḡaukaralaidia taudia danu e vatudia, Iehova ena dubu ibanina totona. \v 13 Taunabunai ḡaukara lalonai e vareai taudia na e ḡaukara goadagoada, bona dubu ibanina vada e haraḡa idia imadia ai; idia ese Dirava ena dubu ma e hanamoa lou oromana korikorina ai, bona e ha-aukaia danu. \v 14 Gaukara e ha-orea, bena moni orena na hanua pavapavana bona Iehoiada vairadiai e atoa. Una moni amo Iehova ena dubu kohuna idau-idau e kara, ia isiaina ilao-henina ḡaudia, bona ḡole-oho boubou ḡaudia bona e gabu muramuradia keberedia, bona \it gold\it* bona \it silver\it* ḡaudia. Bena Iehoiada ena maun dinadia iboudiai lalodiai ḡole-oho bouboudia e hahelaḡadia loulouva, Iehova ena dubu ai. \p \v 15 A Iehoiada na e buruka, ena mauri dinadia na momo herea; bena e mase. Ena mase negana ai, ena mauri laḡanidia na sinahu-ta toi-ahui. \v 16 Bena David ena hanua ai e guria, pavapava bogaragidiai, badina be ia na kara namodia e karava Israel ai, bona Dirava enai, bona ena dubu enai. \p \v 17 Iehoiada ena mase murinai, Iuda lohiadia na ema, hanua pavapavana e toma henia diho; bena hanua pavapavana ese e kamonai henidia. \v 18 Bena idia ese Iehova, senedia edia Dirava, ena dubu e rakatania, Asera kaivakukudia bona kaivakuku haida isiaidia e lao heni. Bena badu na Iuda bona Ierusalem latadiai e kau, edia kerere dainai. \v 19 Ḡau tamona, ia ese peroveta taudia na bogaragidiai e siaidia lao, Iehova enai bae haloudia totona; idia ese e hahebada henidia, to asie kamonai. \p \v 20 Bena Dirava ena Lauma ese Sekaria, hahelaḡa tauna Iehoiada natuna, na e rohea; bena taunimanima daediai e gini, e hereva henidia, eto, Dirava na ini e gwau tomamu: Dahaka dainai Iehova ena hehaḡani o tata utumu, bena namomui basine vara diba? Umui ese Iehova vada o rakatania dainai, ia ese vada e rakatanimui. \v 21 Bena idia ese ia ihadikana dalana e henegalaia, bona hanua pavapavana ena hahedua dainai idia ese nadi amo e hodoa, Iehova ena dubu maguna lalonai. \v 22 Una kara ai, Ioasa, hanua pavapavana, ese Iehoiada, Sekaria tamana, ena hebogahisi ienai e hahedinaraia na se laloa tao, a natuna e alaia mase. Bena mase e laova ai ia na eto, Iehova ese baine itaia, bona baine hadavaia. \p \v 23 Laḡani dokona ai, Suria tuari oreana na Ioasa ituari-henina totona ema. Iuda ai bona Ierusalem ai e kau, bena taunimanima bogaragidia amo hanua lohiadia iboudiai e habuadia tari, bona edia kohu iboudiai e abi, Damasko pavapavana dekena e siai lao. \v 24 Ena be Suria tuari oreana taudia na gagadoi, to Iehova ese tuari oreana bada-hereana na idia imadia ai e atoa, Iehova, senedia edia Dirava, vada e rakatania dainai. Unuheto idia ese Ioasa latanai hahemaoro anina e kara henia. \p \v 25 Idia na iena amo e raka oho, mai bero bada-hereana ida e rakatania, bena ena hesiai taudia ese ia ihadikana dalana e henegalaia, hahelaḡa tauna Iehoiada natuna rarana dainai, bena ena mahuta ḡauna latanai e alaia mase. Taunabunai, ia na e mase; bena David ena hanua ai e guria, a pavapava edia gara ai asie guria. \v 26 Ia ihadikana dalana e henegalaia taudia na Sabada, Simeata hane Amono natuna, bona Iehosabad, Simiriti hane Moab natuna. \v 27 Ia natuna mamaruanedia sivaraidia, bona peroveta herevadia momo ia latanai e gwaurai, bona Dirava ena dubu ihagini-louna sivaraina, na Hanua Pavapavadia Bukana anina ihahedinaraina herevadia lalodiai e hetore. Bena ia natuna Amasia na ia gabuna ai e lohia. \c 25 \s1 King Amasia \p \v 1 Amasia e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-ima. Ia na laḡani ruahui taurahani-ta Ierusalem ai e lohia. Ia sinana ladana na Ieho-adana, Ierusalem hahinena. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara maorova, to dia mai lalo-ḡoevaḡoevana ida. \v 3 Lohia siahuna na ia imana ai e ha-aukaia negana ai, ia ese ena hesiai taudia, ia tamana hanua pavapavana e alaia mase taudia, na e aladia mase. \v 4 A idia natudia na ia ese se aladia mase, taravatu na Mose ena buka ai e torea heḡereḡerena; unuseni ai Iehova e haheḡani, eto “Tama na basio aladia mase natudia daidiai, eiava memero na basio aladia mase tamadia daidiai; a ta ta ena kara dika ena kara dika daidiai bae mase”. \p \v 5 Bena Amasia ese Iuda taudia e haboudia, edia iduhu ta ta daha biagudia bona sinahu biagudia e atodia, Iuda idoinai bona Beniamina idoinai unu e karadia toma. Laḡani ruahui vada e hanai tataudia na e haboudia, bena e duahidia, iboudiai na abi-hidi taudia domaga-toi,\f + \fr 25:5 \ft Domaga-toi = 300,000.\f* tuari ai bae heḡereḡere bona io bona kesi iḡaukaralaidia mai dibadia taudia. \v 6 Ia ese danu goada-herea taudia domaga-ta\f + \fr 25:6 \ft Domaga-ta = 100,000. \fk Silver talent\ft sinahu-ta = 5 tonnes sisivana.\f* na Israel amo e vatudia, davadia na \it silver talent\it* sinaltu-ta. \v 7 Dirava ena tau ta ia dekena ema, eto, Pavapava e, Israel tuari oreana na oi ida basiola, badina be Iehova na dia Israel ida, dia ini Efraim taudia iboudiai ida. \v 8 A boma laloa ina dala amo tuari ai ba goada, Dirava ese baine tahomu dobi, inai taudia vairadiai; badina be Dirava na mai siahuna baine kahamu eiava baine tahomu dobi. \v 9 Bena Amasia ese Dirava ena tau e nanadaia, eto, A hari talent sinahu-ta Israel tuari oreana vada na henidia na ede baia tomaia? Dirava ena tau e haere, eto, Iehova baine henimu diba ḡauna ese una na baine hereaia. \v 10 Bena Amasia ese tuari oreana, Efraim amo ia dekena vada ema ḡauna, na e hakarohodia, e siaidia lao, edia hanua bae lou heni. Bena edia badu e bada Iuda enai; bena edia hanua ela mai badu ḡaraḡaradia ida. \v 11 A Amasia na e boga auka, ena orea taudia e hakaudia lasi, Damena Kourana ela, Seiri taudia gerebu-ta\f + \fr 25:11 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* e rahudia mase. \v 12 Iuda taudia ese gerebu-ta ma e abidia mauri; bena haga nadina ta dorina e laohaidia, una haga nadina dorina amo e tahodia dobi; iboudiai na e hehuari patapata. \v 13 A Amasia ese e haloua oreana, ia ida tuari lalonai basiela eto taudia, na Iuda hanuadia e tuari henidia, Samaria amo ela bona Bete-horono lalodiai idia ese hanua taudia daha-toi e aladia mase, bona kohu momo e abi, e laohai. \p \v 14 Amasia na Edom taudia iala-masedia amo e lou murinai ia ese Seiri taudia edia dirava laulaudia e mailaidia, e haginidia iena dirava; bena ia ese e toma henidia diho, bona boubou ḡaudia e hahelaḡadia edia. \v 15 Taunabunai Iehova ese Amasia e badu henia, bona peroveta tauna ta ia dekena e siaia. Una peroveta tauna ese e hereva henia, eto, Dahaka dainai varavaradia na oi imamu amo asie hamauridia besena edia dirava vada o lao henidiamu? \v 16 Dounu e herevava ai hanua pavapavana ese e gwau henia, eto, Ai ese pavapava ena hahealo tauna ai vada a halaomu a? A hadokoa! Baia alamu mase anina be dahaka? Taunabunai, peroveta tauna ese ena hereva e hadokoa; a ia eto, Lau dibagu Dirava ese lalona vada e ha-aukaia, baine habuamu tari, badina be ini vada o kara toma bona egu hahealo herevadia so kamonai henidia. \p \v 17 Bena Amasia, Iuda pavapavana, na hahealo e tahua, bena Ioasa, Iehoahasa Iehu natuna, Israel pavapavana, dekena e hesiai, eto, Aoma, vairada aitame heita heheni. \v 18 Bena Ioasa, Israel pavapavana, ese hereva na Amasia, Iuda pavapavana, dekena e siaia lao, eto, Lebanon ava-ḡiniḡinina ta na Lebanon sida-auna dekena e siaia lao, eto “Natumu kekenina na lau natugu maruanena ba henia, baine adavaia”; a Lebanon uda-boromana ta ese raka-hanaina ai una ava-ḡinigini na e moia tao. \v 19 Oi na o tomu “A itaia; Edom vada na rahua mase”, bena lalomu e heabi isimu, o heaḡimu. A harihari emu hanua ai ba noho; anina be dahaka hekwarahi ba havaraia, bena ba moru, oi bona Iuda idoinai danu oi ida? \p \v 20 Bena Amasia na se kamonai; badina be una na Dirava ena amo, inaidia imadia ai baine atodia helaoreana, idia ese Edom diravadia e tahudia dainai. \v 21 Taunabunai Ioasa, Israel pavapavana, na e dae ela; bena ia bona Amasia, Iuda pavapavana, na e hevaira heheni tuari ai, Bete-semese ai, Iuda tanona ai. \v 22 Bena Iuda na Israel ese e hadarerea, bona Iuda taudia na e heau, ta ta ena ruma ena ruma ela. \v 23 Bena Ioasa, Israel pavapavana, ese Amasia, Iuda pavapavana, Iehoasa Ahasia natuna, e abia mauri, Bete-semese ai. Ia ese Ierusalem e laohaia, bena Ierusalem maḡuna e ḡiḡia dobi, Efraim Ikoukouna amo ela bona Daiguni Ikoukouna, padadia na kiubit sinahu-hani. \v 24 Ia ese danu \it gold\it* bona \it silver\it* idoinai bona ḡau iboudiai Dirava ena dubu ai e davari ḡaudia, na e abidia, bona Obed-edom danu e abia, idia ida. Ia ese pavapava ena ruma kohuna namo-hereadia e dadidia, bona abi-mauri taudia danu; bena Samaria e lou lao. \p \v 25 Amasia Ioasa, Iuda pavapavana, na laḡani gwauta-ima dounu mauri, Ioasa Iehoahasa, Israel pavapavana, ena mase murinai. \v 26 Amasia ena kara oredia, matamana ela bona dokona, na Iuda bona Israel Pavapavadia Bukana ai e hetore, ani? \v 27 Iehova ena amo e raka oho negana amo idia ese ia ialana dalana e henegalaia Ierusalem ai; bena ia na e heau, Lakisi ela. A idia ese haida na ia murina amo e siaidia lao ela bona Lakisi; unuseni ai e alaia mase. \v 28 Bena hosi ai e atoa kau, e laohaia; bena Ierusalem ai e guria, tubu tama dekediai, David ena hanua ai. \c 26 \s1 King Usia \p \v 1 Bena Iuda taudia iboudiai ese Usia na ena mauri laḡanina ihagwauta-tauratoina ai e abia, hanua pavapavana ai e halaoa, tamana Amasia gabuna ai. \v 2 Ia ese Elata e haginia, bona Iuda hanuana ta ai ma e halaoa, hanua pavapavana na tubu tama dekediai e mahuta murinai. \v 3 Usia e lohia matama negana ai ena maun laḡanidia na gwauta-tauratoi; ia na laḡani imahui-rua Ierusalem ai e lohia. Sinana ladana na lekolia, hane Ierusalem. \v 4 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, tamana Amasia ena kara iboudiai heḡereḡeredia ai e kara. \v 5 Ia ese Dirava itahuna na Sekaria ena nega ai e matamaia; hari Sekaria ese Dirava garina e hadibalaia; bona Iehova e tahuava negadia iboudiai lalodiai, Dirava ese ena namo e habadaia. \p \v 6 Ia na e raka lasi, Filistia taudia e tuari henidia, Gata bona labne bona Asdod maḡudia eha ḡiḡidia dobi. Ia ese hanua haida na Asdod tanona ai bona gabu haida ai danu e haginidia, Filistia taudia padadiai. \v 7 Dirava ese e durua, Filistia taudia ituari-henidia ai, bona Arabia taudia Guru-baal ai e nohova bona Meunimi taudia ituari-henidia ai danu. \v 8 Amono taudia ese heaiva ḡaudia na Usia e henia, bona ia harina vada e haperea ela bona Aigupto tano-hetoana; badina be ena goada e habadaia e laova. \p \v 9 Ina danu, Usia ese kohoro e haginidia Ierusalem ai, Daiguni Ikoukouna bona Koura Ikoukouna badibadidiai bona maḡu diagunidia ai, bona e ha-aukadia, tuari gabudia ai baela. \v 10 Ia ese danu kohoro haida tano ḡaḡaena ai e haginidia, bona guri momo e ḡei, badina be ena seri na momo, Sefela ai bona taora ai danu. Ia na mai ena biru taudia bona ena vine ireḡudia taudia, ororo ai bona nomu tanodia ai, badina be biru e ura henia. \p \v 11 Ma ina danu, Usia na mai ena tuari oreana, tuari ai heḡereḡere taudia, edia orea ta ta ai e haboudia, leiele toretore tauna, bona Maaseia, heitatao tauna, ese e hagaudia heḡereḡerena. Biagudia na Hanania, hanua pavapavana ena tuari lohiana ta. \v 12 Iduhu ikwaradia taudia, goada-herea taudia, iboudiai na daha-rua sinahu-tauratoi. \v 13 Tuari oreana taudia idia henudiai iboudiai na domaga-toi daha-hitu sinahu-ima;\f + \fr 26:13 \ft Domaga-toi daha-hitu sinahu-ima = 307,500.\f* idia na gogoada heherea, tuari ai bae tuari diba, bona hanua pavapavana iduruna mai dibadia, inai taudia ituari-henidia ai. \v 14 Bona Usia ese kesi bona io bona kwara ḡaudia bona auri dabuadia bona peva bona vilipopo nadidia e abi heḡaeḡae, tuari taudia iboudiai edia. \v 15 Bona Ierusalem ai ia na ḡau haida e kara, aonega taudia ese ikaradia daladia e lalo davari heḡereḡerena, kohoro ai bona maḡu daigunidia ai bae heato, diba ikinolaidia bona nadi badadia ipidi-lasilaidia. Bena ia harina e pere rohoroho, badina be heduru badana e davaria ela bona vada e goada. \p \v 16 A e goada negana ai, ena heaḡi e vara, unu amo e dika Badina be Iehova, ena Dirava, enai e kara koikoi; ia na Iehova ena dubu ai e raka vareai, muramura patana ai muramura mai bonana baine gabua eto. \v 17 A hahelaḡa tauna Asaria na ia murina amo e raka vareai, Iehova ena hahelaḡa taudia taurahani-ahui, boga-auka taudia, ida. \v 18 Bena idia ese King Usia e laoa ahu, eto, Usia e, dia oiemu ḡaukara muramura mai bonana ba gabua Iehova ena, a Aaron garana hari vada e hahelaḡadia, muramura mai bonadia bae gabu. Gabu helaḡana amo a raka lasi, badina be vada o kara kerere, bona ina kara ai hahenamo na Iehova ena amo basio abia. \v 19 Bena Usia na e badu. Una negana ai gida keberena ta be ia imana ai, muramura igabulaina ḡauna, bena hahelaḡa taudia e badu henidia negana ai lepra na e vara ia baguna ai, hahelaḡa taudia vairadiai, Iehova ena dubu lalonai, muramura patana badibadinai. \v 20 Bena hahelaḡa tauna badana Asaria bona hahelaḡa taudia iboudiai ese ia e raraia, e itaia baguna na mai leprana. Bena e doria lasi haraḡa, bona ia sibona danu e raka lasi haraḡa, badina be Iehova ese vada e hahisia. \v 21 Bena King Usia vada lepra tauna, ela bona ena mase dinana. Ia na lepra tauna dainai sibona ena ruma ta ai e nohova, badina be mai taravatuna, Iehova ena dubu ai basine raka vareai. Bena ia natuna Iotam ese hanua pavapavana ena ruma e biagua, bona tano taudia e lohiadia. \p \v 22 Usia ena kara oredia, matamana ela bona dokona, peroveta tauna Isaia Arnoso ese sivaraidia e tore. \v 23 Usia na tubu tama dekediai e mahuta; bona tubu tama dekediai e guria, pavapava edia gara gabuna ai; badina be idia eto, Ia na lepra tauna. Bena natuna Iotam na ia gabuna ai e lohia. \c 27 \s1 King Iotam \p \v 1 Iotam e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ia na laḡani gwauta-tauratoi Ierusalem ai e lohia. Sinana ladana na Ierusa; ia na Sadok natuna hahinena. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, tamana Usia ena kara iboudiai heḡereḡeredia ai e kara; ḡau tamona ia na Iehova ena dubu ai se raka vareai kava. A taunimanima na dounu e kara havarava. \v 3 Ia ese Iehova ena dubu atai kahana ikoukouna e karaia, bona Ofele maḡuna latanai danu ruma momo e hagini. \v 4 Ia ese danu hanua haida e hadaidia Iuda ororodia ai, bona tuari rumadia bona kohoro e haginidia, ororo mai udadia doridia ai. \v 5 Ia ese Amono taudia edia pavapava e tuari henia, bena e hadareredia. Bena una laḡani lalonai Amono taudia ese \it silver talent\it* sinahu-ta,\f + \fr 27:5 \fk Silver talent\ft sinahu-ta = 5 tonnes sisivana. Koro na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna ta.\f* bona uit koro gerebu-ta, bona bali koro gerebu-ta, e henia. Amono taudia ese danu unu heḡereḡeredia ma e henia, laḡani iharuana ai bona laḡani ihatoina ai. \v 6 Taunabunai, Iotam na e goada e Iehova, badina be ena dala nahuana e tohoava Iehova, ena Dirava, vairanai. \p \v 7 Iotam ena kara oredia, bona ena tuari iboudiai, bona ena ḡaukara daladia, sivaraidia na Israel bona Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore. \v 8 E lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na ruahui-ima; ia na laḡani gwauta-tauratoi Ierusalem ai e lohiava. \v 9 Bena Iotam na tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua ai e guria. Bena ia natuna Ahasa na ia gabuna ai e lohia. \c 28 \s1 King Ahasa \p \v 1 Ahasa e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui; ia na laḡani gwauta-tauratoi e lohiava Ierusalem ai. Ia na Iehova vairanai se kara maoromaorova, senena David e karava heḡereḡerena, \v 2 a Israel pavapavadia edia dala ai e rakava. Ia ese kaivakuku na e havevea aurina amo e karadia, Baal edia; \v 3 bona muramura mai bonadia e gabu, Hinom natuna ena koura ai; bona natuna mamaruanedia na ḡole-oho bouboudia ai e halaodia, Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besedia edia kara dika-hereadia heḡereḡeredia. \v 4 Ia ese danu boubou karadia e karava bona muramura mai bonadia e gabuva, atai gabudia ai bona ororo ai bona au mauridia iboudiai henudiai. \p \v 5 Taunabunai Iehova, ena Dirava, ese Suria pavapavana imana ai e atoa. Suria pavapavana ese e hadarerea, bona ena orea taudia hutuma bada e abidia mauri, bena Damasko e laohaidia. Israel pavapavana imana ai e atoa danu; bena una tau ese e hadarerea mai ala-ala badana ida. \v 6 Badina be Peka Remalia ese Iuda taudia domaga-ta gerebu-rua\f + \fr 28:6 \ft Domaga-ta gerebu-rua = 120,000.\f* na dina tamona ai e aladia mase, iboudiai na goada taudia; badina be idia ese Iehova, senedia edia Dirava, vada e rakatania. \v 7 Bena Sikri, goada-herea tauna ta Efraim ai, ese Maaseia, hanua pavapavana natuna, bona Asarikama, pavapava ena ruma biaguna, bona Elkana, hanua pavapavana badibadinai e gini tauna, na e aladia mase. \p \v 8 Israel taudia ese varavaradia domaga-rua\f + \fr 28:8 \ft Domaga-rua = 200,000.\f* e abidia mauri, hahine, memero, bona kekeni; bona kohu momo edia amo e abi, bena unu kohu na Samaria e laohai. \v 9 A Iehova ena peroveta tauna ta, ladana Odede, na unuseni ai. Bena ia na e raka lasi, tuari oreana na Samaria irakakahi-henina ai e hedavari henidia; bena e hamaorodia, eto, A itaia, Iehova, senemui edia Dirava, ese Iuda taudia e badu henidia dainai, ia ese umui imamui ai e atodia; a umui ese vada o ala-ala henidia mai badumui ida, una badu na e dae ela guba ai. \v 10 Harihari emui lalo-hadai be Iuda taudia bona Ierusalem taudia, mamaruanedia bona hahinedia, ba ḡuidia, bona emui hesiai taudia ai ba halaodia. A umui danu sibomui ese Iehova, emui Dirava, asio kara dika henia a? \v 11 Harihari ba kamonai henigu, varavaramui o abidia mauri na ba siaidia lou, badina be Iehova ena badu ḡaraḡara na umui latamui ai. \p \v 12 Lohia haida danu Efraim oreana amo, Asaria Iohanan bona Berekia Mesilemoto bona Iehisikia Salumu bona Amasa Hadalai, ese tuari amo e maiva taudia ilao-ahudia e gini, \v 13 e hamaorodia, eto, Abi-mauri taudia na iniseni ai basio hakaudia vareai; badina be o haeroamu karana ese baine hakerereda Iehova vairanai, bena una kerere na eda kara dika bona eda kerere gunadia latadiai baine heato ḡau. Badina be eda kerere vada e bada, bona badu ḡaraḡarana na Israel latanai. \v 14 Taunabunai, tuari taudia ese abi-mauri taudia bona e abi kohudia na lohia bona hebou taudia iboudiai vairadiai e rakatanidia. \v 15 Bena hari ladadia vada e hegwaurai taudia na e tore isi; bena idia ese unu abi-mauri taudia na e abidia, bona idia bogaragidiai asi dabuadia taudia iboudiai na unu e abi ḡaudia amo e hadabualaidia, bona tamaka e henidia, bona aniani bona ranu e henidia, bona taudia na dehoro amo e dahudia. Bena edia manoka taudia iboudiai na doniki latadiai e hahelaidia kau; bena varavaradia dekedia e laohaidia, Ieriko, pamu audia hanuana, lalonai. Bena idia na Samaria e lou lao. \p \v 16 Una negana ai King Ahasa ese hereva na Asuria pavapavana dekena e siaia lao, una tau ese baine durua eto. \v 17 Badina be Edom taudia ese Iuda na ma vada e daea bona e hadarerea, bona abi-mauri taudia vada e laohaidia. \v 18 Bona Filistia taudia ese Sefela kahana bona Iuda diho kahana hanuadia vada e tuari henidia; bena Bete-semese bona Aialono bona Gederoto e abidia, bona Soko bona Timuna bona Gimiso, mai edia hanua maraḡidia ida; bena unuseni ai e nohova. \v 19 Badina be Iehova ese Iuda e taoa tari, Ahasa, Israel pavapavana, dainai; badina be Iuda ai e kara havara, bona Iehova vada e gwau edeede henia. \v 20 Taunabunai Tiglata-pilnesere, Asuria pavapavana, na ia ituari-henina totona ema; bena e hahisihisia mo, a se hagoadaia. \v 21 Badina be Ahasa ese Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma bona lohia edia ruma kohudia e abi, heaiva ḡaudia na Asuna pavapavana e henia; to unu ese na se kahaia. \p \v 22 Ena hisihisi negana ai ena gwau-edeede Iehova enai ma e habadaia, hari King Ahasa ese. \v 23 Badina be ia ese boubou ḡaudia e hahelaḡadia, Damasko diravadia, e hadarerea ḡaudia, edia. Ia eto, Suria pavapavadia edia dirava ese idia e durudia dainai, lau ese boubou ḡaudia baina hahelaḡadia edia, bae durugu helaoreana. A idia ese ia bona Israel idoinai e hadikadia rohoroho. \p \v 24 Bena Ahasa ese Dirava ena dubu kohudia e haboudia bona e utudia sisisisi; bona Iehova ena dubu iduaradia e koudia ahu. Bena ia ese ihaboulaina patadia e kara, ia sibona ena, Ierusalem daigunidia iboudiai lalodiai. \v 25 Iuda hanuadia iboudiai Ialodiai danu ia ese atai gabudia e kara, unuseni ai muramura mai bonadia bae gabu, idau dirava edia; unu amo ia ese Iehova, senena edia Dirava, e habadua. \p \v 26 Ena kara orena bona ena dala iboudiai, matamana ela bona dokona, na Iuda bona Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore. \v 27 Bena Ahasa na tubu tama dekediai e mahuta. Hanua lalonai e guria, Ierusalem ai; badina be Israel pavapavadia edia gara ai asie vareailaia. Bena ia natuna Hesekia na ia gabuna ai e lohia. \c 29 \s1 King Hesekia \p \v 1 Hesekia e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui-ima. Ia na laḡani ruahui-taurahanita e lohiava Ierusalem ai. Sinana ladana na Abia, Sekaria natuna hahinena. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoroava, senena David ena kara iboudiai heḡereḡeredia ai e karava. \s1 Hesekia ese dubu e kehoa lou \p \v 3 Ena lohia laḡanina gini-gunana huana gini-gunana ai, ia ese Iehova ena dubu iduaradia e kehodia bona e banidia. \v 4 Hahelaḡa taudia bona Levi taudia na e hakaudia vareai, maḡu lalonai e haboudia, mairiveina kahana ai. \v 5 Ia ese e hamaorodia, eto, Levi taumui e, a kamonai henigu! Sibomui ba hahelaḡa, bona Iehova, senemui edia Dirava, ena dubu ba hahelaḡaia; bona miro na gabu helaḡana amo bavabia lasi murimuri ai. \v 6 Badina be tamada vada e gwau edeede, Iehova, eda Dirava, vairanai vada e kara havara; idia ese ia vada e rakatania, bona vairadia na Iehova ena noho gabuna amo e mede kerehai, e gini muri. \v 7 Dehe iduaradia danu vada e koudia, bona lamepa vada e habododia, muramura mai bonadia asie gabu bona ḡole-oho bouboudia asie hahelaḡadia, Israel Diravana ena gabu helaḡana lalonai. \v 8 Taunabunai, Iehova ena badu na Iuda bona Ierusalem latadiai e kau, taunimanima ese igari-henidia bona ihoalaidia bona isi-henidia ḡaudia ai vada e halaodia, umui sibomui ese matamui ai o itamu heḡereḡerena. \v 9 Badina be o itaiamu, tamada na dare amo vada e mase, bona natuda mamaruanedia bona hahinedia bona adavadia na iḡui ai e nohomu, una dainai. \v 10 Harihari lau lalogu na e uramu Iehova, Israel Diravana, ida baia herohemaino, ena badu ḡaraḡara na ita eda amo baine heabi oho helaoreana. \v 11 Natugu e, harihari basio hedavauhe, badina be Iehova ese vada e abimui hidi, ia vairanai ba gini, ia ba toma henia diho, ia isiaina ba lao heni, bona ienai muramura mai bonadia ba gabu totona. \p \v 12 Bena Levi taudia na e tore isi. Taudia bini. Kohat iduhuna amo: Mahata Amasai bona Ioel Asaria; Merari iduhuna amo: Kisa Abdi bona Asaria Iehalelele; Gereson iduhuna amo: loa Sima bona Eden loa; \v 13 Elisafan iduhuna amo: Simri bona leuele; Asaf iduhuna amo: Sekaria bona Matania; \v 14 Hemana iduhuna amo: Iehuele bona Simei; bona Iedutunu iduhuna amo: Semaia bona Usiele. \v 15 Idia ese tadikakadia e haboudia, bena sibodia e hahelaḡa; bena e raka vareai, hanua pavapavana ese Iehova ena hereva amo e haduadia heḡereḡerena, Iehova ena dubu bae haḡoevaia totona. \v 16 Bena hahelaḡa taudia na Iehova ena dubu laloma daiutuna lalonai e raka vareai, bae haḡoevaia totona; bena miro iboudiai Iehova ena gabu helaḡana ai e davari na e abi lasi, Iehova ena dubu maḡuna ai; bena Levi taudia ese e abi, e laohai ela bona Kidron sinavaina. \v 17 Hua gini-gunana dinana gini-gunana ai idia ese hahelaḡa ḡaukaradia e kara matama; bena hua dinana ihataurahanina ai idia na Iehova ena dubu dehena ai e kau; bena dina taurahani lalodiai idia ese Iehova ena dubu e hahelaḡaia, ela bona hua gini-gunana dinana ihagwautatauratoina ai e hadokoa. \v 18 Bena idia na Hesekia, hanua pavapavana, dekenai e raka vareai, eto, Ai ese Iehova ena dubu idoinai vada a haḡoevaia, bona ḡole-oho bouboudia patana, mai kohuna iboudiai ida, bona flaoa helaḡana patana, mai kohuna iboudiai ida. \v 19 Kohu iboudiai, King Ahasa ese e lohiava negana lalonai ena gwau-edeede ai e negedia ḡaudia, na ai ese vada a heḡaeḡaelaidia bona vada a hahelaḡadia; a itaia, ḡaudia na Iehova ena ihaboulaina patana vairanai. \p \v 20 Bena Hesekia, hanua pavapavana, na daba ai e tore isi, hanua ena heitatao taudia iboudiai e haboudia, bena Iehova ena dubu ai e dae kau. \v 21 Idia ese boromakau mamaruanedia hitu bona mamoe mamaruanedia hitu bona mamoe natudia hitu bona nani mamaruanedia hitu e vareailaidia, boubou ḡaudia ai baela, kara dika daidiai, basileia ena, bona gabu helaḡana ena, bona Iuda ena. Bena ia ese hahelaḡa taudia, Aaron garana, na e haḡanidia, idia ese unu ḡau bae hahelaḡadia, Iehova ena ihaboulaina patana latanai. \v 22 Taunabunai, idia ese boromakau mamaruanedia e aladia mase; bena hahelaḡa taudia ese raradia e abi, ihaboulaina patana e nevarilaia; bona mamoe mamaruanedia e aladia mase, bona raradia na ihaboulaina patana e nevarilaia; mamoe natudia danu e aladia mase, bona raradia na ihaboulaina patana e nevarilaia. \v 23 Bena nani mamaruanedia e mailai, hanua pavapavana bona hebou taudia dekediai, boubou ḡaudia ai bae halao, kara dika dainai; bena idia ese imadia na latadiai e ato kau. \v 24 Bena hahelaḡa taudia ese e aladia mase, bona raradia na kara dika dainai boubou ḡauna ai e halaoa, ihaboulaina patana latanai, herohemaino ikaralaina, Israel taudia iboudiai edia. Badina be hanua pavapavana ese e haḡanidia, ḡole-oho boubouna bona kara-dika boubouna bae kara, Israel taudia iboudiai edia. \p \v 25 Bena ia ese Levi taudia na Iehova ena dubu ai e atodia, mai edia botabota auridia, bona hatai-hatai ḡaudia badadia bona maraḡidia ida, David bona hanua pavapavana ena mata-hanai tauna Gad bona peroveta tauna Natan edia haheḡani heḡereḡerena; badina be una haheḡani na Iehova ena amo ema, ena peroveta taudia edia amo. \v 26 Levi taudia na e gini, David ena botabota auridia bona ena hatai-hatai ḡaudia imadia ai e abi; bona hahelaḡa taudia danu, mai edia kibi ida. \v 27 Bena Hesekia ese e haḡanidia, ḡole-oho boubouna na ihaboulaina patana ai bae hahelaḡaia. Bena ihahelaḡana e matamaia negana ai, Iehova ihanamolaina anena danu e ladaia isi, bona kibi e hiriri, bona David, Israel pavapavana, ena ḡau e botadia bona e hataidia. \v 28 Hebou idoinai e toma diho, bona ane-abi taudia ese ane e abi, bona kibi-hiriri taudia ese edia kibi e hiriri; una mo e kara toma ela bona ḡole-oho boubouna ḡaudia vada e haḡoledia oho vaitani. \v 29 Boubou karana e ore, bena hanua pavapavana bona ia ida e hebou taudia iboudiai na e igo diho, e toma diho. \v 30 Bena Hesekia, hanua pavapavana, bona lohia taudia, ese Levi taudia e haḡanidia, Iehova ihanamolaina anedia bae abi, David ena, bona Asaf, matai-hanai tauna, ena. Bena ihanamolaina anedia e abi mai moaledia ida. Bena e igo diho, e toma diho. \p \v 31 Bena Hesekia eto, Sibomui vada o hahelaḡa, Iehova ena; harihari a raka kahi mai, boubou ḡaudia bona hahenamo herahiadia na Iehova ena dubu ai a mailaidia. Bena hebou taudia ese boubou ḡaudia bona hahenamo herahiadia e mailai; bona ura kwalimu taudia iboudiai ese ḡole-oho boubouna ḡaudia e mailaidia. \v 32 Gole-oho boubouna ḡaudia hebou taudia ese e mailaidia be inihohodia: boromakau mamaruanedia hitu-ahui, mamoe mamaruanedia sinahu-ta, bona mamoe natudia sinahu-rua; unu iboudiai na ḡole-oho boubouna ḡaudia, Iehova ena. \v 33 Bona e hahelaḡadia herahiadia na boromakau mamaruanedia sinahu-tauratoi bona mamoe daha-toi. \v 34 A hahelaḡa taudia na dia hoho ḡole-oho boubouna ḡaudia iboudiai na bae kopadia, taunabunai hahelaḡa taudia haida na sibodia do asie hahelaḡa negana lalonai tadikakadia Levi taudia ese e durudia, ela bona ḡaukara vada e ore; badina be Levi taudia edia lalo-maoromaorona ese nahelaḡa taudia edia e hereaia, sibodia edia hahelaḡa karana ai. \v 35 Ḡole-oho ḡaudia momomomo latadiai na maino boubouna ḡaudia digaradia bona inuinu bouboudia, ḡole-oho ḡaudia edia, danu. Iehova ena dubu ḡaukarana na unu e haginia lou toma. \v 36 Bena Hesekia bona taunimanima iboudiai na e moale, Dirava ese taunimanima vada e kara henidia karadia daidiai; badina be una kara na vada e vara taku. \c 30 \s1 Lagau-hanai Ariana \p \v 1 Hesekia ese hereva e siaia lao Israel bona Iuda kahadia idoidiai, bona revareva e tore Efraim bona Manase edia, idia na Iehova ena dubu Ierusalem ai baema, Iehova, Israel Diravana, ena lagau-hanai ariana bae karaia totona. \v 2 Hanua pavapavana bona hanua lohiadia bona Ierusalem hebouna idoinai vada e henega, lagau-hanai ariana na hua iharuana ai bae karaia eto. \v 3 (Idia na asi edia dala negana korikorina ai bae karaia, badina be hahelaḡa taudia na asie heḡereḡere, haida na sibodia do asie hahelaḡa dainai, bona taunimanima danu Ierusalem ai do asie hebou.) \v 4 Bena una lalo-hadai na hanua pavapavana bona hebou idoinai e haeroa vada e namo. \v 5 Taunabunai idia na e hahedua, Israel idoinai lalonai, Bere-sieba amo ela bona Dan, bae gwauraia hedinarai, taunimanima na Ierusalem baema, lagau-hanai ariana bae karaia Ierusalem ai, e gwauraia dalana heḡereḡerena ai, Iehova, Israel Diravana, ena; badina be idia hutuma ese asie badinaiava. \p \v 6 Taunabunai, gwaukau taudia na Israel bona Iuda tanodia idoidiai e rakadia hanai, hanua pavapavana mai ena lohia taudia ida e tore revarevadia e laohai, hanua pavapavana ena haheḡani heḡereḡerena, eto, Israel taumui e, Iehova, Abraham bona Isaak bona Israel edia Dirava, ba lou henia, ia ese umui kwabukwabumui, Asuria pavapavadia imadia amo vada o roho mauri taumui, ma baine haḡeremui lou helaoreana. \v 7 Tamamui bona tadikakamui ida basio heḡereḡere; idia ese Iehova, senedia edia Dirava, e gwau edeede henia, una dainai ia ese e harahudia tari, umui ese o itaiamu heḡereḡerena. \v 8 Basio aio auka, tamamui heḡereḡeredia, a Iehova enai ba hedaro dae, bona ena gabu helaḡana, ia ese vada e hahelaḡaia hanaihanai ḡauna, baoma; Iehova, emui Dirava, isiaina ba lao heni, ena badu ḡaraḡara na umui emui amo baine heabi oho helaoreana. \v 9 Badina be Iehova boma lou henia, tadikakamui bona natumui na e ḡuidia taudia ese bae bogadia hisi, bena idia na ina tano bae lou henia. Badina be Iehova, emui Dirava, na mai ena harihari-bada bona mai ena hebogahisi; boma lou henia, ia na emui amo basine mede kerehai. \p \v 10 Taunabunai, gwaukau taudia na hanua ta ta amo ela, Efraim bona Manase kahadia e rakadia hanai ela bona Sebulun; a idia ese e kirikirilaidia bona e ḡonaḡonalaidia. \v 11 Asere bona Manase bona Sebulun taudia hida hona be sibodia e hahemanau, bena Ierusalem ela. \v 12 Dirava imana na Iuda taudia latadiai danu, Ialodia ihatamonadia, hanua pavapavana bona hanua lohiadia ese Iehova ena hereva dainai e haheganilai karadia bae kara totona. \p \v 13 Taunabunai, hutuma na Ierusalem ai e hebou, asie hatubua flaoana ariana na hua iharuana ai bae karaia totona. Hebou na bada herea. \v 14 Idia na e ḡaukara matama, ihaboulaina patadia Ierusalem ai e abidia oho bona muramura mai bonadia igabudia patadia iboudiai e abidia, e laohaidia, Kidron kourana ai e negedia. \v 15 Bena hua iharuana dinana ihagwauta-hanina ai idia ese lagau-hanai mamoena e alaia mase. Bena hahelaḡa taudia bona Levi taudia na e hemarai; taunabunai idia na sibodia e hahelaḡa, bena ḡole-oho boubouna ḡaudia na Iehova ena dubu ai e vareailai. \v 16 Edia gini gabudia korikori ai e gini, Mose, Dirava ena tau, ena taravatu heḡereḡerena; bena hahelaḡa taudia ese Levi taudia imadia amo e abia rarana na e henevarilaia. \v 17 Badina be hutuma una hebou lalonai na sibodia asie hahelaḡa; una dainai Levi taudia edia ḡaukara ta be asie haheḡoeva taudia iboudiai edia lagau-hanai mamoedia e aladia mase, Iehova enai bae helaga totona. \v 18 Badina be taunimanima hutuma na sibodia asie haheḡoeva; momo na Efraim bona Manase bona Isakara bona Sebulun amo; ḡau tamona idia ese lagau-hanai ariana e ania, dala idauna amo, dia taravatu ese e gwauraia dalana heḡereḡerena. Badina be Hesekia na idia daidiai vada e ḡuriḡuri, eto, Iehova namona ese \v 19 unu lalodia vada e ura vaitani idia ese senedia edia Dirava, Iehova, bae tahua taudia iboudiai na edia dika baine gwau tao, ena be gabu helaḡana ena haheḡoeva taravatudia asie badinadia. \v 20 Bena Iehova ese Hesekia e kamonai henia, bona taunimanima na e hamauridia. \v 21 Israel taudia Ierusalem ai e hebouva ese asie hatubua flaoana ariana na dina hitu lalodiai e karaia, mai moale badadia ida; bona Levi taudia bona hahelaḡa taudia ese Iehova e imodaia, dina ta ta lalodiai, bona ane e abi mai goadadia ida Iehova ena. \v 22 Bena Hesekia ese Levi taudia na ena hereva amo e hagoadadia, badina be idia ese edia diba namona vada e hahedinaraia, Iehova isiaina ilao-henina lalonai. Taunabunai, hebou taudia ese aria anianidia e ani, dina hitu lalodiai, bona herohemaino bouboudia e hahelaḡadia, bona Iehova, senedia edia Dirava, e hanamoa. \p \v 23 Bena hebou taudia iboudiai ese ura tamona e uralaia hebou, aria na ma bae karaia lou dina hitu; taunabunai idia ese ma e karaia lou, dina hitu lalodiai, mai moaledia ida. \v 24 Badina be Hesekia, Iuda pavapavana, ese boromakau mamaruanedia daha-ta bona mamoe daha-hitu na hebou taudia e henidia, edia boubou ḡaudia; bona hanua lohiadia ese boromakau mamaruanedia daha-ta bona mamoe gerebu-ta\f + \fr 30:24 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* e henidia. Hahelaḡa taudia hutuma na sibodia e hahelaḡa. \v 25 Iuda hegogona idoinai, bona hahelaḡa taudia bona Levi taudia, bona Israel amo ema taudia edia hegogo idoinai, bona noho-hedoa taudia Israel tanona amo ema, bona Iuda ai e noho hedoava taudia danu, na e moale. \v 26 Taunabunai, moale na bada Ierusalem ai; badina be Solomon, David natuna, Israel pavapavana, ena nega amo ema, kara unuhetomana na Ierusalem ai se hedinarai. \v 27 Bena hahelaḡa taudia bona Levi taudia na e tore tore isi, taunimanima e hanamodia. Bena gadodia na vada e kamonaidia, bona edia ḡuriḡuri na e dae, Dirava ena noho gabuna helaḡana guba ai. \c 31 \p \v 1 Ina idoinai e ore, bena Israel taudia iboudiai unuseni ai e hebouva na e raka lasi, Iuda hanuadia ela, nadi au-tubuadia e hamakohidia rohoroho, bona kaivakuku au-tubuadia e utudia, bona atai gabudia bona ihaboulaina patadia e ḡiḡidia dobi, Iuda bona Beniamina tanodia idoidiai lalodiai, bona Efraim ai bona Manase ai, ela bona idia ese iboudiai vada e habuadia tari. Bena Israel taudia iboudiai na edia hanua e lou heni, ta ta ena gabu ena gabu ela. \s1 Hahelaga taudia bona Levi taudia edia noho daladia \p \v 2 Bena Hesekia ese hahelaḡa taudia bona Levi taudia oreadia e duanaidia, orea ta ta edia ḡaukara, hahelaḡa taudia edia bona Levi taudia edia, heḡeregeredia ai, ḡole-oho bouboudia bona maino bouboudia bae hahelaḡadia bona Iehova ena taruha ikoukoudia ai ḡuriḡuri ḡaukaradia bae kara bona hahenamo bona heimodai bae heni helaoreadia. \v 3 Hanua pavapavana e heni ḡaudia, ia sibona ena ḡau amo, na ḡole-oho boubou ḡaudia ai e halaodia: daba bona adorahi ḡole-oho bouboudia, bona dina helaḡadia bona hua matamatadia bona e gwaurai ariadia edia ḡole-oho bouboudia, Iehova ena taravatu ai e hetore heḡereḡerena. \v 4 Bena ia ese Ierusalem ai e nohova taudia na e haḡanidia, idia ese hahelaḡa taudia bona Levi taudia ahudia korikoridia bae henidia, Iehova ena taravatu bae badinaia balaheni totona. \v 5 Una haheḡani herevana e piua rohoroho negana ai, Israel taudia ese ḡau momo-herea e heni, uit bona bali anidia roboadia, bona vine ranuna, bona dehoro, bona bada-ranuna, bona uma anidia iboudiai; ḡau iboudiai e karoadia, karoa gwauta, bena karoa ta e mailaia. E mailai karoadia na momo herea. \v 6 Israel taudia bona Iuda taudia Iuda hanuadia ai e nohova ese danu edia boromakau bona edia mamoe e karoadia, karoa gwauta, bena karoa ta na e mailaia, bona ḡau helaḡadia danu, vada e hahelaḡadia Iehova, edia Dirava, ena; bena unu ḡau na senu ai e atodia. \v 7 Hua ihatoina ai e senudia matama, ela bona hua ihahituna ai e hadokoa. \v 8 Hesekia bona lohia iboudiai ema hari senu e itadia negana ai, idia ese Iehova bona ena bese Israel na e hanamodia. \v 9 Bena Hesekia ese hari senu daladia na hahelaḡa taudia bona Levi taudia e nanadailaidia. \v 10 Asaria, hahelaḡa tauna badana, Sadok ena iduhu tauna, ese e haere henia, eto, Edia herahia ḡaudia na Iehova ena dubu ai e vareailai matama negana amo ema bona harihari, ai na vada a aniani, bogamai vada e kunu, bona bahu momo vada e mia, badina be Iehova ese ena orea taudia vada e hanamodia; una dainai ini ḡau oredia momo herea vada ame hamia. \p \v 11 Bena Hesekia ese e haḡanidia, daiutu haida bae haheḡaeḡaedia Iehova ena dubu ai. Bena idia ese e haheḡaeḡaedia. \v 12 Bena mai maoromaorodia ida herahia ḡaudia bona e karoadia ḡaudia bona ḡau hahelaḡadia na e vareailaidia. Heitatao tauna badana, unu ḡau igimadia tauna, na Konania, Levi tauna; ihararuana na ia tadina Simei. \v 13 Heitatao taudia haida ese Konania tadina Simei ida e durudia. Ladadia bini: Iehiele, Asasia, Nahata, Asahele, Ierimoto, Iosabad, Eliele, Isimakia, Mahata, Benaia; Hesekia, hanua pavapavana, bona Asaria, heitatao tauna badana Dirava ena dubu ai, ese e duanaidia. \v 14 Herahia ḡaudia, taunimanima edia lalo-namo ai Dirava e henia ḡaudia, na Kore, Levi tauna Imna natuna, mairiveina kahana ikoukouna igimana tauna, ese e itadia tao, Iehova ahuna bona helaḡa-herea herahiana ahuna danu baine ato tabe totona. \v 15 Ia iduruna, hahelaḡa taudia edia hanua hidaosi lalodiai, be Eden, Miniamini, lesua, Semaia, Amaria bona Sekania; idia ese e durua balaheni, tadikakadia badadia bona maraḡidia ahudia e henidia, edia orea ta ta ai. \v 16 A e hadabudia taudia be edia iduhu ta ta ai ladadia e tore taudia, laḡani toi vada e hanai mamaruanedia, Iehova ena dubu ai e raka vareai dina ta ta ḡaukaradia heḡereḡeredia, edia hesiai karadia bae kara, ta ta ena ḡaukara ena ḡaukara heḡereḡeredia, edia orea ta ta ai. \v 17 Hahelaḡa taudia na tamadia edia iduhu heḡereḡeredia ai ladadia e tore; a Levi taudia, laḡani ruahui vada e hanai, na edia ḡaukara heḡereḡeredia ai orea ta ta ai ladadia na e tore. \v 18 Hahelaḡa taudia na mai natudia maraḡidia bona adavadia bona natudia mamaruanedia bona hahinedia ida iboudiai ladadia e tore; badina be sibodia ihahelaḡadia karadia e kara momokani. \v 19 A Aaron garana, hahelaḡa taudia, edia hanua gabi-ruma tanodia ai e nohova, edia dala be hanua ta ta ai tatau haida ladadia vada e gwaurai, idia ese mamaruane iboudiai, hahelaḡa taudia bona Levi taudia oreana ai hahidaosi ladadia vada e tore taudia, ta ta ahudia bae henidia hagau-hagau. \p \v 20 Hesekia na unu e kara toma, Iuda tanona idoinai; kara namodia bona maoromaorodia bona momokanidia Iehova, ena Dirava, vairanai e kara. \v 21 Bona e kara ḡaukaradia iboudiai, Dirava ena dubu isiaina ilao-henina ai, bona taravatu bona haheḡani ibadinadia ai, bona ena Dirava itahuna ai, ia ese e karava mai lalona idoinai, bona ena namo e habadaia. \c 32 \s1 Senakerib ese Iuda e tuari henia \p \v 1 Unu ḡau bona unu heabidadama karadia muridia i, Senakerib, Asuria pavapavana, ema, Iuda e daea. Ia na hanua mai maḡudia vairadiai e taruha, e laloa baine ḡaunaidia eto. \v 2 Hesekia e diba Senakerib vada ema Ierusalem baine tuari henia negana ai, \v 3 ia na ena heitatao taudia bona ena goada taudia ida e henega bou, ranu gabudia hanua badana murimurinai na bae tahunidia eto; bena idia ese ia e durua. \v 4 Taunimanima hutuma bada e hebou, bena ranu gabudia Iboudiai, bona sinavai maragina, tano e ha-arua hanai ḡauna, na e tahunidia; eto, Anina be dahaka Asuria pavapavadia baema, ranu momo bae davari? \v 5 Ia na mai boga-aukana ida e ḡaukara matama, vada e hegigi dobi maḡuna idoinai ma e haginia lou, bona latanai kohoro e haginidia. Bena una maḡu murimurinai ia ese maḡu ta ma e larebaia; bona Milo kohorona e ha-aukaia, David ena hanua lalonai. Ia ese danu tuari ḡaudia bona kesi momo herea e karadia. \v 6 Ia ese tuari lohiadia e duanaidia, idia ese taunimanima bae biagudia. Hanua ikoukouna ariarana ai e haboudia, bena ena hereva amo e hagoadadia, eto, \v 7 Ba goada, ba boga auka. Basio gari bona kudoumui basie hetaha, Asuria pavapavana bona hutuma bada ia ida ema vairadiai; badina be ita edai na ta herea-dae, ia enai e hereaiamu. \v 8 Ienai be taunimanima imana mo; a ita edai be Iehova, eda Dirava. Ia ese baine duruda, bona eda tuari baine tuarilaia. Bena taunimanima lalodia ma e goada, Hesekia, Iuda pavapavana, ena hereva daidiai. \p \v 9 Senakerib, Asuria pavapavana, mai ena tuari oreana idoinai, ese Lakisi e daia ahuva; bena una murinai ia ese ena hesiai taudia na Ierusalem e siaidia lao, Hesekia, Iuda pavapavana, bona Iuda taudia iboudiai Ierusalem ai e hebouva, dekediai; eto, \v 10 Senakerib, Asuria pavapavana, na ini e gwau tomamu: Dahaka ai o hetao kaumu dainai Ierusalem o ha-aukaiamu? \v 11 Hesekia ese se koimuimu a? Ia ese baine kahumui nege, doe bona ranu mase ese bae hamasemui; badina be ia ese vada e koimuimu, e tomu “Iehova, eda Dirava, ese Asuria pavapavana imana amo baine hamaurida”. \v 12 Ina Hesekia ese ena atai gabudia bona ena ihaboulaina patadia vada e abidia oho, bona Iuda bona Ierusalem vada e haḡanidia, eto “Ihaboulaina patana tamona mo vairanai ba toma diho bona latanai emui boubou ḡaudia ba hagoledia oho”, ani? \v 13 Umui asi dibamui a, lau bona lau senegu ese idau tano taudia iboudiai ede vada a kara henidia toma? Unu tano basileiadia edia dirava ese edia tano na lau imagu amo vada e hamauridia diba a? \v 14 Unu senegu ese e habuadia tari vaitani basileiadia edia dirava iboudiai bogaragidia amo daika ese ena bese na lau imagu amo vada e hamauria diba, matona, umui emui Dirava ese lau imagu amo baine hamaurimui diba a? \v 15 Taunabunai, harihari Hesekia ese unu basine dibaḡanimui eiava basine koimui toma. Basio kamonai henia, badina be bese ta eiava basileia ta diravana ese ena orea taudia na lau imagu amo eiava lau senegu imadia amo se hamauridia diba. Benaini, umui emui Dirava ese lau imagu amo basine hamaurimui diba. \p \v 16 Ena hesiai taudia ese hereva haida ma e gwaurai, Ḡaubada Iehova ihadikana bona ena hesiai tauna Hesekia ihadikana. \v 17 Bona revareva haida ia ese e tore, Iehova, Israel Diravana, iḡonagonalaina bona ihadikana herevadia e tore, eto “Tano haida basileiadia edia dirava ese edia orea taudia na lau imagu amo asie hamauridia heḡereḡerena, Hesekia ena Dirava ese ena orea taudia na lau imagu amo basine hamauridia”. \v 18 Unu hereva e lololai mai gao badadia ida, Ierusalem taudia maḡu ai e giniva na e hamaorolaidia, Iuda taudia edia gado ai. Edia ura be bae hagaridia bona laumadia bae hadauredia, hanua badana bae abia helaoreana. \v 19 Ierusalem Diravana e herevalaia, tanobada besedia edia dirava, taunimanima imadia ese e kara ḡaudia, e herevalaidia heḡereḡerena. \s1 Iehova ese Hesekia e hamauria \p \v 20 Bena Hesekia, hanua pavapavana, bona Isaia, peroveta tauna, Amoso natuna, e ḡuriḡuri unu hereva daidiai, bona guba e tai henia. \v 21 Bena Iehova ese aneru ta e siaia, bena ia ese tuari taudia mai goadadia bona tuari lohiadia bona heitatao taudia Asuria pavapavana ena taruha lalonai na e aladia mase. Bena Asuria pavapavana na ena tano korikori ai e lou lao mai hemaraina ida. Bena ena dirava ena dubu ai e dae kau negana ai, ia natuna haida ese unuseni ai dare amo e alaia. \v 22 Taunabunai, Iehova ese Hesekia bona Ierusalem ai e nohova taudia na Senakerib, Asuria pavapavana, imana amo bona ana inai taudia iboudiai imadia amo e hamauridia. Ia ese laga-ani e henidia, kaha iboudiai. \v 23 Bena hutuma ese herahia gaudia na Ierusalem e laohaidia, Iehova ena, bona dava-bada ḡaudia, Hesekia, Iuda pavapavana, ena; taunabunai ia na e imodaia bese iboudiai vairadiai, una negana amo ela. \s1 Hesekia e gorerea \p \v 24 Unu dinadia ai Hesekia na e gorerea, mokona e mase. Bena ia ese Iehova e ḡuria; bona Iehova ese e haere henia bona toa ta e henia. \v 25 A Hesekia ese ia ihanamona davana na se heni, badina be lalona na e hekokoroku. Taunabunai badu na ia latanai e kau, bona Iuda bona Ierusalem latadiai danu. \v 26 A Hesekia ese ena hekokoroku e negea, e hahemanau, ia bona Ierusalem taudia danu; una dainai Iehova ena badu na idia latadiai se kau, Hesekia ena nega ai. \s1 Gwau-kau taudia Babulono amo \p \v 27 Hesekia ena taḡa na bada; imatauraina danu bada. Ia ese habou-habou rumadia e haginidia, \it silver\it* bona \it gold\it* bona dava-bada nadidia, bona aniani mamidia ihanamodia muramuradia, bona kesi, bona dava-bada kohudia idau-idau na unu ruma lalodiai e habou. \v 28 Roḡe danu e kara, lalodiai ia ese uit bona bali bona vine ranuna bona dehoro e haboudia. Boromakau rumadia danu e haginidia, ubu-ubu ḡaudia idau-idau edia, bona mamoe ikoulaidia maḡudia danu. \v 29 Ia ese danu ena hanua haida e hadaidia, bona mamoe seridia bona boromakau seridia momo herea e abidia; badina be Dirava ese ena taḡa e habadaia herea. \v 30 Hari Hesekia ese danu Gihon daena ranu e arumu gabudia e koudia ahu, bena ranu na e ha-arua diho, David ena hanua lahara kahana ai. Hesekia ese ena namo e habadaiava, ena ḡaukara iboudiai lalodiai. \v 31 Taunabunai, Babulono lohiadia ese edia gwaukau taudia na ia dekena e siaidia, una tano ai vada e hedinarai toana bae henanadailaia eto negana ai, Dirava ese e rakatania ḡaḡae, baine tohoa bona lalona idoinai baine dibaia helaoreana. \s1 King Hesekia e mase \p \v 32 Hesekia ena kara oredia bona ena kara namodia sivaraidia na Isaia Amoso, peroveta tauna, ena mata-hanai ai e tore, Iuda bona Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai. \v 33 Bena Hesekia na tubu tama dekediai e mahuta; idia ese David garana edia gara dae-laona ai e guria. Ena mase negana ai, Iuda idoinai bona Ierusalem taudia iboudiai ese ia e imodaia. Bona ia natuna Manase na ia gabuna ai e lohia. \c 33 \s1 King Manase \p \v 1 Manase e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na gwauta-rua; ena lohia laḡanidia na imahui-ima Ierusalem ai. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara havara, Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besedia edia kara dika-hereadia heḡereḡeredia. \v 3 Badina be atai gabudia helaḡadia ia tamana Hesekia ese e habuadia tari na ia ese ma e haginidia lou, bona Baal edia ihaboulaina patadia e haginidia, bona kaivakuku au-tubuadia haida e kara, bona guba hisiudia iboudiai e toma henidia diho bona isiaidia e lao heni. \v 4 Iehova ena dubu ai danu ia ese ihaboulaina patadia haida e haginidia; una dubu na Iehova ese vada e herevalaia, eto “Lau ladagu na Ierusalem ai baine mia hanaihanai”. \v 5 Ia ese ihaboulaina patadia e haginidia, guba hisiudia iboudiai edia, Iehova ena dubu maḡuna ruaosi lalodiai. \v 6 Ia ese danu natuna mamaruanedia na ḡole-oho boubou ḡaudia ai e halaodia, Hinom natuna ena koura ai; bona mari bona bagu-haoro bona babalau karadia e kara, bona rohe bona mea taudia na e daidaidia. Iehova vairanai e kara havara-havara, bona e habadua. \v 7 Hari kaivakuku, ia ese e karaia ḡauna, na oirava ena dubu ai e haginia; una dubu na Dirava ese David bona natuna Solomon e herevalai henidia, eto “Ina dubu ai bona Ierusalem, Israel iduhudia iboudiai lalodia amo vada na abia hidi hanuana, lalonai lau ladagu baina atoa ela bona hanaihanai, \v 8 bona Israel aena na senemui na duanai henidia tanona amo nega ta ai basina abia oho lou; ḡau tamona na henidia haheḡanina idoinai bona egu hesiai tauna Mose ena amo na henidia taravatuna idoinai bona hahedua herevadia bona hahemaoro herevadia na bae badinadia namonamo”. \v 9 Manase ese Iuda taudia bona Ierusalem inoholaina taudia e dibaḡanidia, taunabunai Iehova ese Israel taudia vairadiai e habuadia tari besedia edia kara dika na idia edia ese e hereadia. \p \v 10 Iehova ese Manase mai ena orea taudia ida e hereva henidia, a idia na asie kamonai. \v 11 Taunabunai, Iehova ese Asuria pavapavana ena tuari oreana biagudia na idia ihadikadia totona e siaidia lao; bena idia ese Manase na igau amo e abia, bona auri labora-labora gadeadia ai e ḡuia, bena Babulono e laohaia. \v 12 Ena hisihisi negana lalonai ia ese Iehova, ena Dirava, ena hahenamo e tahua ena ḡuriḡun ai, bona senena edia Dirava vairanai e hahemanau herea. \v 13 E ḡuria, bena Dirava ese ena noinoi e abia dae, bona e hakaua lou lao Ierusalem ai, ena basileia lalonai. Bena Manase vada e diba Iehova be Dirava. \p \v 14 Una murinai ia ese David ena hanua maḡuna, murimuri kahana ḡauna, e haginia, Gihon lahara kahana ai, koura lalonai, ela bona Gwarume Ikoukouna raka-vareaina ai; ma e larebaia lao ela bona Ofele e ḡeḡea; bona harana e halataia herea. Ia ese danu tuari oreana biagudia na Iuda hanuadia mai maḡudia iboudiai lalodiai e hanohodia. \v 15 Bona dirava idaudia bona kaivakuku na Iehova ena dubu amo e abidia oho, bona ihaboulaina patadia iboudiai ia ese guna Iehova ena dubu ororona ai bona Ierusalem ai e haginidia ḡaudia ma e abidia oho, hanua murimurinai e negedia. \v 16 Ia ese danu Iehova ena ihaboulaina patana ma e haginia lou, bona latanai herohemaino bouboudia bona hahenamo bouboudia e hahelaḡadia; bona Iuda taudia e haḡanidia, idia ese Iehova, Israel Diravana, isiaina bae lao heni. \v 17 Ḡau tamona, tauimanima ese boubou karadia dounu e karava atai gabudia ai, to Iehova, edia Dirava, mo enai. \p \v 18 Manase ena kara oredia, bona ena ḡuriḡuri ena Dirava enai, bona mata-hanai taudia ese Iehova, Israel Diravana, ladana ai e hereva henia negana ai e gwaurai herevadia, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore. \v 19 Ena ḡuriḡuri danu, bona Dirava ese ena noinoi ede e abia dae toma, bona ena kara dika bona ena kara hebeatai, bona edeseni ai atai gabudia e karadia, bona Asera ena au-tubua bona kaivakuku e haginidia, ia na do se hahemanau negana ai, sivaraidia na Mata-hanai Taudia Sisigadia Bukana ai vada e hetore. \v 20 Taunabunai, Manase na tubu tama dekediai e mahuta; bena ena ruma ai e guria. Bena ia natuna Amon na ia gabuna ai e lohia. \s1 King Amon \p \v 21 Amon e lohia matama negana ai ena mauri laḡanidia na ruahui; laḡani rua hona e lohia, Ierusalem ai. \v 22 Ia na Iehova vairanai e kara havarava, tamana Manase e kara havarava heḡereḡerena. Tamana Manase ese e kara kaivakukudia iboudiai na Amon ese e boudia bona isiaidia e lao heni. \v 23 Iehova vairanai se hahemanau, tamana Manase na e hahemanau na heto; a hari Amon ese ena kerere e habadaia herea. \v 24 Ena hesiai taudia ese ia ihadikana dalana e henegalaia, bena iena ruma ai e alaia mase. \v 25 A tano taudia ese King Amon ihadikana e henegalaia taudia iboudiai na e aladia mase; bena tano taudia ese ia natuna Iosia na pavapava ai e halaoa, ia gabuna ai. \c 34 \s1 Iosia e lohia matama \p \v 1 A Iosia e lohia matama negana ai, ena mauri laḡanidia na taurahani. Ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na toiahui-ta. \v 2 Ia na Iehova vairanai e kara maoromaoro, senena David ena dala idoinai e rakalaia, se raka siri, idiba kahana ai eiava lauri kahana ai. \v 3 Badina be ena lohia laḡanina ihataurahanina ai, ia do merona ai, ia ese senena David ena Dirava e tahua matama; bena laḡani ihagwauta-ruana ai ia ese Iuda bona Ierusalem e haḡoevadia matama, atai gabudia bona Asera ena au-tubua bona kaivakuku, e havevedia auridia amo e kara gaudia, na e abidia oho. \v 4 Idia ese Baal edia ihaboulaina patadia na ia vairanai e gigidia dobi. Ia ese danu muramura mai bonadia patadia, idia daediai e giniva gaudia, na e utudia; bona Asera ena au-tubua bona e havevedia auridia amo e kara kaivakukudia na e hamakohidia patapata, ḡahu ai e halaodia; bena gahu na unu ḡau e boudia taudia edia gara latadiai e ḡiḡia rohoroho. \v 5 Hahelaḡa taudia turiadia danu edia ihaboulaina patadia latadiai e haḡoledia oho; una kara amo ia ese Iuda bona Ierusalem e haḡoevadia. \v 6 Manase bona Efraim bona Simeon hanuadia ai, ela bona Napatali, bona edia hanua gunadia heḡeḡe:madaidia ai danu, \v 7 ia ese ihaboulaina patadia e ḡiḡidia dobi, bona Asera ena au-tubua bona kaivakuku na gahu ai e halaodia, bona muramura mai bonadia patadia e utudia, Israel tanona idoinai. Bena ia na Ierusalem e lou lao. \s1 Taravatu Bukana e davana \p \v 8 Ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, tano bona dubu vada e haḡoevadia murinai, ia ese Safana, Asalia natuna, bona Maaseia, hanua lohiana, bona loa Ioahasa, toretore tauna, na e siaidia lao, Iehova, ena Dirava, ena dubu bae bania. \v 9 Idia na Hilkia, hahelaḡa tauna badana, dekenai e kau; bena Dirava ena dubu ai e vareailai monidia, Levi taudia, raka-vareaina inarina taudia, ese Manase bona Efraim taudia, bona Israel taudia kwabukwabudia, bona Iuda bona Beniamina taudia iboudiai, bona Ierusalem inoholaina taudia, edia amo e abi ḡaudia, na e henia. \v 10 Idia ese Iehova ena dubu itataona taudia e henidia, bena Iehova ena dubu e ḡaukaralaiava taudia ese dubu ibanina ai bona ihanamo-louna ai e heni; \v 11 kamuta taudia bona ruma-hagini taudia e henidia, e gei nadidia bona kapa-kapa audia bona lava bae hoidia, Iuda pavapavadia ese e matadia rea dainai vada e dika rumadia ihanamo-loudia totona. \v 12 Unu tatau ese ḡaukara e karaia mai momokanidia ida. Idia itataodia taudia e atodia na Iahata bona Obadia, Levi taudia Merari besena amo, bona Sekaria bona Mesularna, Kohat besena taudia; idia ese e itadia tao. Levi taudia iboudiai na hatai-hatai ḡaudia ihataidia mai dibadia taudia; \v 13 idia ese kohu-hua taudia e itadia tao, bona hesiai ḡaukaradia idau-idau e kara taudia iboudiai e biagudia. Levi taudia haida na itorena taudia bona heitatao taudia bona ikoukou igimadia taudia. \p \v 14 Hari Iehova ena dubu ai e vareailaia monina e abia lasi negana lalonai, hahelaḡa tauna Hilkia ese Iehova ena taravatu bukana, Mose ena amo e heni ḡauna, na e davaria. \v 15 Bena Hilkia ese toretore tauna Safana e hamaoroa, aeto, Lau ese taravatu bukana vada na davaria, Iehova ena dubu ai; bena Hilkia ese buka na Safana e henia. \v 16 Safana ese buka na hanua pavapavana dekena e laohaia. Ia ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Emu hesiai taudia o henidia ḡaukaradia iboudiai na e karamu; \v 17 Iehova ena dubu ai e davaria monina na vada e vaia, heitatao taudia bona ḡaukara taudia imadia ai vada e atoa. \v 18 Bena toretore tauna Safana ese hanua pavapavana ma e hamaoroa, eto, Hahelaga tauna Hilkia ese buka ta vada e henigu. Bena Safana ese hanua pavapavana vairanai e duahia. \p \v 19 Hanua pavapavana ese taravatu herevadia e kamonai negana ai, ena dabua e dare. \v 20 Bena hanua pavapavana ese Hilkia, bona Ahikama Safana, bona Abdon Mika, bona toretore tauna Safana, bona Asaia, hanua pavapavana ena hesiai tauna, na e haḡanidia, eto, \v 21 Aola, Iehova ba nanadaia, lau daigu ai bona Israel bona Iuda kwabukwabudia daidiai, hari e davaria bukana herevadia ba henanadailai; badina be Iehova ena badu ḡaraḡara na ita latadai vada e hadihoa; badina be tamada ese Iehova ena hereva asie badinaia, bona ina buka lalonai e tore ḡaudia iboudiai na asie kara. \p \v 22 Taunabunai, Hilkia bona hanua pavapavana ese vada e siaidia taudia na peroveta hahinena Hulda, Salumu Tokohata adavana, dekena ela. Una Salumu na Hasra tubuna. Ia na pavapava ena dabua inaridia tauna. Hahine na Ierusalem kaha matamatana ai e nohova. Bena idia ese unu hereva e hamaorolaia. \v 23 Bena ia ese e hamaorodia, eto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: dekegu e siaimui mai tauna ba hamaoroa, baoto, \v 24 Iehova na ini e gwau tomamu: A itaia, lau na dika baina havaraia, ina gabu latanai bona inoholaina taudia latadiai, heuduguirai herevadia iboudiai, Iuda pavapavana vairanai e duahia bukana lalonai e hetore ḡaudia, heḡereḡeredia ai. \v 25 Badina be lau vada e rakatanigu, bona idau dirava vairadiai muramura mai bonadia vada e gabu; imadia gaukaradia iboudiai amo vada e habadugu. Taunabunai, egu badu baine diho ina gabu latanai, bona ta ese basine habodoa diba. \v 26 A Iuda pavapavana ese Iehova inanadaina totona vada e siaimui mai; taunabunai ini ba hamaoroa toma, baoto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: Badina be vada o kamonai herevadia daidiai \v 27 o helalo kerehai, bona Dirava ena hereva, ina gabu mai inoholaina taudia ida ihadikalaidia ḡaudia, o kamonai negana ai na vairagu ai o hahemanau, bona emu dabua vada o dare bona vairagu ai vada o tai; una dainai (Iehova na e tomamu) lau ese danu vada na kamonai henimu. \v 28 A itaia, lau ese tubu tama ida baina haheboumui, gara bae laohaimu mai mainomu ida; a dika iboudiai ina gabu mai inoholaina taudia ida latadiai baina mailai na oi matamu ese basie ita. Bena idia ese una hereva na hanua pavapavana dekena e loulaia lao. \p \v 29 Bena hanua pavapavana na e hesiai, Iuda bona Ierusalem tau-badadia iboudiai e haboudia. \v 30 Bena hanua pavapavana na Iehova ena dubu ai e dae kau, bona Iuda taudia iboudiai bona Ierusalem inoholaina taudia iboudiai, bona hahelaḡa taudia bona Levi taudia, taunimanima iboudiai kikina-badana danu ia ida; bena ia ese taravatu bukana, Iehova ena dubu ai e davaria ḡauna, herevadia iboudiai na idia vairadiai e duahi hedinarai. \v 31 Bena hanua pavapavana na ena gabu ai e gini, Iehova vairanai e gwau hamata, Iehova ena dala ai baine raka, bona ena haheḡani bona ena hahediba herevadia bona ena taravatu baine badinadia mai lalona idoinai bona mai laumana idoinai ida, bona taravatu herevadia una buka lalonai e hetore na karadia do baine kara. \v 32 Bena Ierusalem bona Beniamina taudia na e haduadia idia danu unu bae gwau hamata toma. Bena Ierusalem inoholaina taudia na Dirava, senedia edia Dirava, ena taravatu heḡereḡerena ai e kara. \v 33 Bena Iosia ese kara dika-hereadia iboudiai na Israel taudia edia tano idoinai lalona amo e abidia oho; bona Israel ai e nohova taudia iboudiai na e haduadia, Iehova, edia Dirava, isiaina bae lao heni. Iena nega ai idia na Iehova, senedia edia Dirava, ena dala amo asie raka siri. \c 35 \s1 Lagau-hanai Ariana \p \v 1 Iosia ese lagau-hanai ariana ta Ierusalem ai e karaia, Iehova ena. Hua gini-gunana dinana ihagwauta-hanina ai, idia ese lagau-hanai mamoena e alaia mase. \v 2 Ia ese hahelaḡa taudia e duanaidia, edia ḡaukara e gwaurai henidia, bona Iehova ena dubu isiaina ilao-henina ai e hagoadadia. \v 3 Bena ia ese Levi taudia, (unu na Israel taudia iboudiai e hadibadia bona Iehova enai e helaḡa taudia), na e hamaorodia, eto, Maua helaḡana na Solomon, David natuna, Israel pavapavana, ese e haginia dubuna lalonai bavatoa; ina murinai paḡamui ai basio huaia lao. Harihari Iehova, emui Dirava, bona ena bese Israel, isiaidia ba lao heni. \v 4 Sibomui ba heḡaeḡae, emui iduhu heḡereḡeredia ai, emui orea ta ta amo; David, Israel pavapavana, bona ia natuna Solomon, edia hahedua ba badinadia. \v 5 Bona gabu helaḡana ai ba gini, tadikakamui hanua taudia edia iduhu oreadia ta ta ai e gini heboumu heḡereḡeredia; Levi iduhuna taudia haida na orea ta ta ida bae gini hebou. \v 6 Bena lagau-hanai mamoena bavalaia mase; sibomui ba hahelaḡa, bona ba heḡaeḡae tadikakamui daidiai; bena Iehova ena hereva Mose ena amo heḡereḡerena ai ba karaia. \p \v 7 Bena Iosia ese hanua taudia e harihari henidia, e hebouva taudia iboudiai edia lagau-hanai boubouna ḡaudia e henidia, mamoe natudia bona nani natudia gerebu-toi\f + \fr 35:7 \ft Gerebu-toi = 30,000.\f* bona boromakau mamaruanedia daha-toi; unu na hanua pavapavana sibona ena seri amo. \v 8 Ena lohia taudia ese danu hanua taudia bona hahelaḡa taudia bona Levi taudia e harihari henidia mai lalo-haraḡadia ida. Hilkia bona Sekaria bona Iehiele, Iehova ena dubu itataona taudia badadia ese mamoe natudia bona nani natudia daha-rua sinahu-tauratoi bona boromakau mamaruanedia sinahu-toi na hahelaḡa taudia e henidia, lagau-hanai boubouna ḡaudia. \v 9 Konania danu, mai tadina Semaia bona Netanele ida, bona Hasabia bona leiele bona Iosabad, Levi taudia Iohiadia, ese mamoe natudia bona nani natudia daha-ima bona boromakau mamaruanedia sinahu-ima na Levi taudia e henidia, lagau-hanai boubouna ḡaudia. \p \v 10 Kara helaḡana vada e heḡaeḡaelaia vaitani negana ai, hahelaḡa taudia na edia gabu ai e gini bona Levi taudia edia orea ta ta ai e gini, hanua pavapavana ena haheḡani heḡereḡerena ai. \v 11 Bena lagau-hanai mamoena e alaia mase; bena hahelaḡa taudia ese raradia e abi, e henevarilai; bona Levi taudia ese mase ḡaudia na e kopadia. \v 12 Bena ḡole-oho boubou ḡaudia e atodia tabe, hanua taudia edia iduhu oreadia bae henidia hagau-hagau, Iehova enai bae hahelaḡadia helaoreana, Mose ena buka ai e torea heḡereḡerena. Boromakau mamaruanedia danu unu e karadia toma. \v 13 Bena idia ese lagau-hanai mamoena na lahi ai e gabua, taravatu heḡereḡerena; bona herahia helaḡadia ḡaudia na uro maraḡidia bona badadia bona nau lalodiai e nadudia, bena e laohaidia haraḡa, hanua taudia dekediai. \v 14 Gabeamo idia na sibodia adia bona hahelaḡa taudia adia e nadu, badina be hahelaḡa taudia, Aaron vevena, ese ḡole-oho boubou ḡaudia bona digaradia ihahelaḡadia e hekwarahilai ela bona hanua e boi. Una dainai Levi taudia ese sibodia adia bona hahelaḡa taudia, Aaron vevena, adia e nadu. \v 15 Ane-abi taudia, Asaf vevena, na edia gabu ai e nohova, David ena haheḡani heḡereḡerena; bona Asaf bona Hemana bona ledutunu, hanua pavapavana ena mata-hanai tauna, danu. Bona ikoukou igimadia taudia na ikoukou ta ta ai e nohova; asi badina edia ḡaukara bae rakatania, badina be tadikakadia, Levi taudia, ese adia e nadu. \p \v 16 Taunabunai Iehova isiaina ilao-henina idoinai e heḡaeḡaelaia una dina ai, lagau-hanai ariana bae karaia bona ḡole-oho boubouna ḡaudia Iehova ena ihaboulaina patana latanai bae hahelaḡadia totona, King Iosia ena haheḡani heḡereḡerena. \v 17 Bena Israel taudia hahidaosi unuseni ai e hebouva ese lagau-hanai ariana e karaia una negana ai, bona asie hatubua flaoana ariana danu e karaia, dina hitu lalodiai. \v 18 Peroveta tauna Samuel negana amo, lagau-hanai ariana ta se karaia Israel ai; Israel pavapavana ta ese lagau-hanai ariana ta se karaia, una Iosia bona hahelaḡa taudia bona Levi taudia bona Iuda bona Israel unuseni ai e hebouva taudia iboudiai bona Ierusalem inoholaina taudia ese e karaia ḡauna heḡereḡerena. \v 19 Iosia ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai una lagau-hanai ariana e karaia. \s1 Iosia e mase \p \v 20 Una idoinai murinai, Iosia ese dubu vada e lailaia vaitani negana ai, Neko, Aigupto pavapavana na tuari totona Karakemisi, Eufrate sinavaina badibadinai, ela; bena Iosia ese ia ituari-henina totona e lao henia. \v 21 A ia ese gwaukau taudia na dekena e siaidia lao, eto, Iuda pavapavana e, ita padadai be dahaka? Hari dina ai lau ese oi ihadikamu totona asinama, a na tuari heniamu oreana na mai henia; bona Dirava ese vada e haḡanigu, baina kara haraḡa. Dirava na lau ida; ia ilao-ahuna ba hadokoa, ia ese baine habuamu tari na garina. \v 22 Ḡau tamona, Iosia na se ura iena amo baine raka oho; a ia na sibona toana e ha-idaua, baine tuari henia totona. Ia ese Neko ena hereva Dirava uduna amo na se kamonaidia, a Megido taorana ai tuari e kwatua. \v 23 A peva taudia ese King Iosia e tarakia. Bena hanua pavapavana ese ena hesiai taudia na e hamaorodia, eto, Dauha a laohaigu, badina be vada na bero dikadika. \v 24 Taunabunai ena hesiai taudia ese kariota amo e abia dobi, ma ena kariota iharuana amo e laohaia Ierusalem ai. Bena e mase; tubu tama edia gara ai e guria. Iuda bona Ierusalem idoinai ese Iosia taina e tai. \v 25 Ieremia ese Iosia e rohe-ahulaia, bona ane-abi tataudia bona hahinedia ese danu Iosia e rohe-ahulaia, ema bona ina dina. Ini na edia kara ai e halaoa Israel ai; ḡaudia bunu idia na Rohe-ahu Bukana lalonai e hetore. \p \v 26 Iosia ena kara oredia, bona ena ḡaukara namodia Iehova ena taravatu ai e tore heḡereḡeredia, \v 27 bona e kara karadia, matamana ela dokona, a itaia, idia na Israel bona Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore. \c 36 \s1 King Iehoahasa \p \v 1 Tano taudia ese Iehoahasa, Iosia natuna, e abia, pavapava ai e halaoa Ierusalem ai, tamana gabuna ai. \v 2 Iehoahasa ena mauri laḡanidia na ruahui-toi, e lohia matama negana ai; ia na hua toi hona e lohiava Ierusalem ai. \v 3 Bena Aigupto pavapavana ese ena dagi e abia oho Ierusalem ai, bona heaiva na tano taudia edia amo e gwauraia, \it silver talent\it* sinahu-ta\f + \fr 36:3 \fk Silver talent\ft sinahu-ta = 5 tonnes sisivana. \fk Gold talent\ft ta = 54 kilograms sisivana.\f* bona \it gold talent\it* ta. \v 4 Bena Aigupto pavapavana ese Iehoahasa tadina Eliakim na Iuda bona Ierusalem pavapavana ai e halaoa, bona ladana e ha-idaua Iehoiakim. A Neko ese kakana Iehoahasa e abia, Aigupto e laohaia. \s1 King Iehoiakim \p \v 5 Iehoiakim ena mauri laḡanidia na ruahui-ima, e lohia matama negana ai; ena lohia laḡanidia na gwauta-ta Ierusalem ai. Ia na Iehova, ena Dirava, vairanai e kara havara. \v 6 Bena Nebukadnesara, Babulono pavapavana, ese e tuari henia, bona auri gadeadia ai e ḡuia, Babulono baine laohaia totona. \v 7 Nebukadnesara ese danu Iehova ena dubu kohudia haida na Babulono e laohai, iena ruma badana ai e atodia Babulono ai. \v 8 Iehoiakim ena kara oredia, kara dika-hereadia ia ese e kara, sivaraidia, bona hereva dikadia ia latanai e gwaurai, a itaia, idia na Israel bona Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore. Bena ia natuna Iehoiakini na e lohia, ia gabuna ai. \s1 Iehoiakini na Babulono e laohaia \p \v 9 Iehoiakini ena mauri laḡanidia na taurahani,\f + \fr 36:9 \ft “Taurahani”. 2 Hanua Pavapavadia Karoa 24, siri 8 lalonai e torea “gwauta-taurahani”.\f* e lohia matama negana ai; ia na hua toi dina gwauta hona Ierusalem ai e lohiava. Ia na Iehova vairanai e kara havarava. \v 10 Bena gara-kau negana ai, King Nebukadnesara e hesiai, bena Babulono e hakaua lao; Iehova ena dubu kohudia herea-daedia danu e laohai. Bena kakana Sedekia na Iuda bona Ierusalem pavapavana ai e halaoa. \s1 King Sedekia \p \v 11 Sedekia ena mauri laḡanidia na ruahui-ta, e lohia matama negana ai; ena lohia laḡanidia Ierusalem ai na gwauta-ta. \v 12 Ia na Iehova, ena Dirava, vairanai e kara havara; bona peroveta tauna Ieremia, Iehova uduna herevadia e gwaurai tauna, vairanai se hahemanau. \v 13 King Nebukadnesara ese e haduaia dainai ia na Dirava ladana ai vada e gwau hamata; to ia ese hari King Nebukadnesara e gwau edeede henia. Ia ese aiona e ha-aukaia bona lalona danu e ha-aukaia, Iehova, Israel Diravana, basine haḡerea. \v 14 Hahelaḡa taudia badadia bona hanua taudia danu e gwau edeede dikadika, bese idau-idau edia kara dika-hereadia iboudiai e tohotohodia; bona Iehova ena dubu Ierusalem ai, ia ese vada e hahelaḡaia ḡauna, na idia ese e hamiroa. \p \v 15 Iehova, senedia edia Dirava, ese hereva na ena gwaukau taudia ududia amo e siai havara-havara, badina be ia ese ena taunimanima bona ena noho gabuna e bogadia hisi. \v 16 A vaia idia ese Dirava ena gwaukau taudia e ḡonaḡonalaidia, ena hereva e dadaraidia bona ena peroveta taudia e hevasehalaidia, ela bona Iehova ena badu e vara, ena bese taudia latadiai, ela bona asi ihanamo-louna dalana. \s1 Iuda iabi-maurina \p \v 17 Una dainai, ia ese Kaldea pavapavana e hakaua mai, idia ihadikadia totona. Ia ese edia eregabe taudia na dare amo e aladia mase, edia dubu ena helaḡa gabuna ai. Tauhau eiava hane-ulato, tau badana eiava tau burukana, se bogadia hisi; iboudiai na una tau imana ai e atodia. \v 18 Bona Dirava ena dubu kohudia iboudiai, badadia bona maraḡidia, bona Iehova ena dubu ḡaudia herea-daedia, bona hanua pavapavana bona ena lohia taudia edia ḡau herea-daedia, iboudiai ia ese Babulono e laohai. \v 19 Dirava ena dubu e doua, bona Ierusalem maḡuna e ḡigia dobi, bona ena ruma badadia iboudiai na lahi amo e dou, bona ena kohu ḡoeva-daedia iboudiai e habuadia tari. \v 20 Dare amo e roho mauri taudia na ia ese e abidia mauri, Babulono e laohaidia; bena idia ese ia bona ia natuna isiaidia e lao heniva ela bona Parasa basileiana e gini matama. \v 21 Unuheto Iehova ena hereva Ieremia uduna amo e gwauraia na vada e hamomokania, ela bona tano ese ena dina helaḡadia vada e moalelaidia. Una e haḡaḡaea dinadia iboudiai na e helaga, ela bona laḡani hitu-ahui e ore. \s1 Kurese ena Haheḡani \p \v 22 Kurese, Parasa pavapavana, ena lohia laḡanina gini-gunana ai, Iehova ena hereva Ieremia uduna amo e gwauraia na anina baine vara totona, Iehova ese Kurese, Parasa pavapavana, e rohea; bena ia ese haheḡani ta e gwauraia ena basileia idoinai lalonai, bona e tore danu. \v 23 Haheḡani na binai. Kurese, Parasa pavapavana, ini e gwau tomamu: Iehova, guba Diravana, ese tanobada basileiadia iboudiai vada e henigu, bona vada e haḡanigu, ena dubu auta baina haginia Ierusalem ai, Iuda tanona ai. Daika daika umui bogaragirnui ai na iena bese tauna, Iehova, ia ena Dirava, ese baine bamoa. Ia na baine dae lao.