\id 1SA .01 (Motu Bible: 1 Samuel chapter 1) RTWP 5/'91 \h 1 SAMUEL \toc1 SAMUEL BUKA GINI—GUNANA \toc2 1 SAMUEL \mt1 SAMUEL \mt2 BUKA GINI—GUNANA \c 1 \s1 Elkana bona Hana \p \v 1 Efraim ororodia ai, hanua ta ladana na Ramataim-sofimi ai, tau tae nohova, ladana na Elkana. Ia tamana be Ierohama; Ierohama tamana na Elihu; Elihu tamana na Tohu; Tohu tamana na Sufu, Efraim iduhuna tauna ta. \v 2 Elkana na e hodara: adavana ta ladana na Hana, ma ta ladana na Penina. Penina na mai natuna haida, a Hana na e gabani. \p \v 3 Ina tau na laḡani ta ta amo ena hanua e rakatania, Silo ela; unuseni ai ia ese Iehova Sabaota e toma henia diho, bona ena boubou ḡaudia e hahelaḡadia Iehova ena. Unuseni ai Eli natuna mamaruanedia raruosi, Hofni bona Fineha, na Iehova ena hahelaḡa taudia. \p \v 4 Ena boubou ḡaudia e hahelaḡadia dinana ai, Elkana ese adavana Penina bona ia natuna mamaruanedia bona hahinedia iboudiai na ahudia e henidia. \v 5 A Hana be ahu tamona e henia; ena be e lalokau henia bada, to ahu tamona e henia, badina be Iehova ese gabana e ha-aukaia. \v 6 Bena hari hahine ta ese e ha-uraia bona lalona e hahisia, Iehova ese gabana vada e ha-aukaia dainai. \v 7 Laḡani iboudiai unu mo heto; Iehova ena dubu ela negadia ai, ia ese unu e ha-uraia tomava. Una dainai Hana e taitaiva, bonase anianiva. \v 8 Bena adavana Elkana ese e nanadaia, eto, Hana e, dahaka dainai o taitaimu? Dahaka dainai so anianimu? Dahaka dainai lalomu e hisihisimu? Egu lalokau oiemu ai ese memero gwauta edia se hereaia a? \s1 Hana ena ḡuriḡuri \p \v 9 Silo ai e aniani bona e inuinu murinai, Hana e tore isi. Una negana ai hahelaḡa tauna Eli na Iehova ena dubu iduarana badibadinai e helaiva. \v 10 Hana na lalona e hisihisi badava, bena Iehova e ḡuria mai taitaina ida. \v 11 Bona e gwau hamata, eto, Iehova Sabaota e, emu hesiai hahinena egu hisihisi boma itaia, boma lalogu tao, basioma lalogu boio, a natugu maruanena ta na emu hesiai hahinena boma henigu; bena lau ese Iehova ma bama henia lou, ena mauri dinadia iboudiai huina basinema utua. \p \v 12 Hahine na ma e ḡuriḡuri Iehova va vairanai; bena Eli ese uduna e itaia. \v 13 Hana na lalona ai mo e ḡuriḡuriva; bena bibinana e marere-marereva, to gadona na se hekamonaiva, taunabunai Eli banava eto hahine na vada e kekero. \v 14 Bena Eli ese e gwau henia, eto, Ba kekero ela bona edena negai? Vine ranuna na emu amo bavatoa siri. \v 15 A Hana ese e haere henia, eto, Ḡauka e, lasi. Lau na lalo-hisihisi hahinegu. Vine ranuna eiava kekeromuramurana ta asina inua, a lalogu anina na halasiamu Iehova vairanai. \v 16 Basio laloa emu hesiai hahinena na lebulebu hahinena; egu hereva iboudiai na lalogu ena hisihisi bona ena hekwarahi amo vada e vara. \v 17 Bena Eli ese e haere henia, eto, Mai mainomu ida aola; Israel Diravana ese o noilaia ḡauna na baine henimu. \v 18 Hahine ma eto, Emu hesiai hahinena ba hanamoa. Bena hahine na ena dala ela, e aniani, vairana danu se huaia lou. \s1 Samuel e vara \p \v 19 Daba ai, idia na e tore isi haraḡa, Iehova vairanai e toma diho; bena edia ruma e lou henia, Rama ai. Bena Elkana na adavana Hana ida e eno bou, bona Iehova ese e laloa tao; \v 20 bena Hana e rogorogo, bena ena nega korikori ai e mara, mero ta e abia, ladana e hatoa Samuel;\f + \fr 1:20 \ft “Samuel” anina be “Dirava ena amo e noia”.\f* badina be ia eto, Lau ese Iehova ena amo na noia. \p \v 21 Hari Elkana mai ena ruma taudia iboudiai na ela, laḡani ta boubouna bae hahelaḡaia Iehova ena bona ena gwauhamata anina baine heni totodia. \v 22 A Hana na sela; ia ese adavana e hamaoroa, eto, Mero na rata baine topoa nege negana ai, lau ese baina laohaia, Iehova vairanai baine hedinarai, bona unuseni ai baine noho hanaihanai. \v 23 Adavana Elkana ese e haere henia, eto, Emu lalo-hadai heḡereḡerena ba karaia, a rata do baine topoanege guna. Ḡau tamona, Iehova ese ena hereva baine hamomokania. Taunabunai, hahine na e noho, natuna e ubua, ela bona rata e topoa nege. \p \v 24 Mero na rata e topoa nege murinai, sinana ese e laohaia; boromakau maruanena ta, laḡani toi ḡauna, bona flaoa efa\f + \fr 1:24 \ft “Efa” be Heberu taudia edia hahetoho ḡauna ta; anina be 18 litres sisivana.\f* ta, bona vine ranuna kopi ta, danu e abi kau. E laohaia, ela bona Iehova ena dubu Silo ai e kau. Mero na do maraḡi. \v 25 Bena idia ese boromakau e alaia, bona mero na Eli dekena e hakaua lao. \v 26 Hahine na eto, Ḡauka e, oi o maurimu heḡereḡerena, ḡauka e, lau be gunaguna oi vairamu ai na gini bona Iehova na ḡuria hahinegu. \v 27 Ina mero dainai na ḡuriḡuri; bena Iehova ese na noia ḡauna e henigu. \v 28 Taunabunai, Iehova vada na henia; ena mauri dinadia iboudiai ia na Iehova ena. Bena idia ese Iehova e toma henia diho unuseni ai. \c 2 \s1 Hana ena Ḡuriḡuri \p \v 1 Hana danu e ḡuriḡuri, eto: \q1 Lalogu ese Iehova e imodaiamu; \q2 egu goada vada e herea Iehova dainai. \q1 Udugu ese inaigu e kirikirilaidiamu, \q2 badina be emu hahemauri na moalelaiamu. \q1 \v 2 Ta dia helaḡa Iehova heḡereḡerena, \q2 asi dirava ta, oi mo sibomu, \q2 asi nadi-gini ta emai Dirava heḡereḡerena. \q1 \v 3 Heaḡi herevadia basio gwaurai lou, \q2 hekokoroku herevadia na udumu amo basie lasi; \q1 badina be Iehova na aonega Diravana, \q2 ia ese kara iboudiai e hahetohodiamu. \q1 \v 4 Goada taudia edia peva e hakwaidudiamu, \q2 a manoka taudia na goada e hariolaimu. \q1 \v 5 Bogadia e kunuva taudia na aniani idavalaina ḡaukaradia vada e kara, \q2 a e hitolodiava taudia na edia hitolo vada e doko. \q1 Gabani hahinena ese natuna hahitu vada e havaradia, \q2 a natuna hoho e havaradia hahinena na vada e dabu. \q1 \v 6 Iehova ese e healamu bona e hahemaurimu; \q2 mase taudia edia gabu ai e hakaudia dihomu bona e hakaudia daemu. \q1 \v 7 Iehova ese taunimanima na e ha-ogoḡamidiamu bona e hataḡadiamu; \q2 e atodia dihomu bona e abidia isimu. \q1 \v 8 Ogoḡami tauna na ḡahu amo e abia isimu; \q2 e dabumu tauna na kahu e negeamu gabuna amo e abia daemu; \q1 lohia ida e hahelaidiamu, \q2 bona helai ḡauna hereana e henidiarnu. \q1 Badina be tanobada dudia na Iehova ena, \q2 idia latadiai ia ese tanobada vada e hadaia. \q1 \v 9 Ia ese ena helaḡa taudia aedia baine gimadia, \q2 a kara dika taudia na dibura ai baine negedia daure; \q2 badina be dia goada amo tau ta baine kwalimu. \q1 \v 10 Iehova inaina bae hehuari kohi; \q2 ia ese guba baine harahurahu henidia. \q1 Iehova ese tanobada dokodia baine hahemaoro henidia; \q2 e duanaia pavapavana na ia ese goada baine henia, \q2 bona e horoa tauna na ia ese ena siahu baine habadaia. \s1 Samuel na dubu ai \p \v 11 Una negana ai Elkana na Rama e lou lao. A hari mero na Iehova isiaina e lao heniva, hahelaḡa tauna Eli vairanai. \p \v 12 Eli natuna na lebulebu taudia; idia ese Iehova asie matauraia. \v 13 Hari hahelaḡa taudia edia kara taunimanima ediai na iniheto. Tau ta ena boubou ḡauna e mailaia negana ai, hahelaḡa tauna ena hesiai tauna na ema, vamu dounu e naduava negana ai, diniga mai matana toi na imana ai e abia; \v 14 bena oburo eiava uro eiava tohe eiava keikei lalonai e kodoa dobi, bena hari diniga amo e kodo isi ḡaudia iboudiai na hahelaḡa tauna ana. Israel taudia iboudiai na Silo ela negadia ai na unu e karadia tomava. \v 15 Ma ina danu: digara do se haḡolea oho negana ai, hahelaḡa tauna ena hesiai tauna na bema mai, boubou ḡauna e mailaia tauna bema hereva henia, bema toma, Vamu taina na hahelaḡa tauna ba henia, baine gabua; badina be o naduamu ḡauna na oiemu amo basine abia, kasirina mo e uramu. \v 16 Bena una tau bema toma “Mani digara bae haḡolea oho guna, bena emu ura heḡereḡerena bavabia”, ia na bema haere, bema toma “Lasi, harihari ba henigu; bema lasi, lau ese baina dadihaia”. \v 17 Taunabunai, hari eregabe edia kara havara na bada herea Iehova vairanai; badina be idia ese Iehova ena ihaboulaina ḡaudia na asie matauraidia. \p \v 18 Hari mero Samuel ese Iehova isiaina e lao heniva. Ena hahedoki helaḡana na dabua aukana amo e karaia. \v 19 Laḡani ta ta amo sinana ese ena hahedoki maraḡina ta e turia, bena e laohaia, e henia, adavana ida laḡani boubouna ihahelaḡana totona ela negana ai. \v 20 Unu negadia ai, Eli ese Elkana mai adavana ida e hanamodia, eto, Iehova ese natumu na ina hahine ena amo baine henimu, ina mero na Iehova vada o henia davana. Bena idia na edia ruma e lou lao. \p \v 21 Iehova ese Hana e vadivadi henia; bena e rogorogo, natuna haida e abidia, memero tatoi bona kekeni rarua. A Samuel na Iehova vairanai e bada oho bada oho. \p \v 22 Eli na vada e buruka herea. Ia ese natuna mamaruanedia edia kara iboudiai, Israel taudia iboudiai e kara henidiava karadia, na haridia e kamonai. E kamonai danu, idia na hebou kalagana iduarana ai hesiai karadia e karava hahinedia ida e eno bouva. \v 23 Bena ia ese e gvvau henidia, eto, Dahaka dainai ene kara o karamu? Emui kara havara haridia na taunimanima iboudiai edia amo na kamonaimu. \v 24 Lasi, natugu, Iehova ena orea taudia e hapiuamu sivaraina na dia namo. \v 25 Tau ta ese tau ta baine kara dika henia, Dirava ese baine hahemaoro henia; a tau ta ese Iehova baine kara dika henia, daika ese baine hamauria? A idia ese tamadia erena na asie kamonai; badina be Iehova ena ura na baine aladia mase. \p \v 26 Samuel na e bada oho bada oho; Iehova bona taunimanima edia uraheni ienai e bada e laova danu. \p \v 27 Una negana ai Dirava ena hesiai tauna ta be Eli dekena ela, e hereva henia, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: senemu ena iduhu taudia na hahedinarai henidia, Aigupto ai Farao mai ena orea taudia ida isiaidia e lao heniva negana ai. \v 28 Ia na abia hidi, Israel iduhudia iboudiai bogaragidia amo, egu hahelaḡa tauna ai na halaoa, egu ihaboulaina patana baine raka henia kahi, muramura mai bonadia baine gabu, bona hahedoki helaḡana na lau vairagu ai baine hadokia. Egu lahi boubou ḡaudia iboudiai Israel taudia ese e henigu danu lau ese oi senemu ena iduhu taudia na henidia. \v 29 Dahaka dainai lauegu ihaboulaina ḡaudia, bona herahia ḡaudia egu hahegani heḡereḡeredia e mailaimu, na o mata ḡaniḡani henidiamu? Dahaka dainai natumu o matauraidia badamu, lau o matauraigu maraḡimu? Dahaka dainai egu bese Israel ese e mailaidiamu bouboudia na umui ese kaha namodia o abimu, bogamui o hakunulaimu? \p \v 30 Taunabunai Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: lau na gwau hamata nato emu ruma taudia bona senemu ena iduhu taudia na lau vairagu ai bae raka vareai bona bae raka lasi ela bona hanaihanai. A harihari Iehova na ini e gwau tomamu: unu basina karaia toma; badina be e matauraigumu taudia na baina matauraidia, bona e dadaraigumu taudia na basina lalodia bada. \v 31 A kamonai: dinadia be maimu lau ese emu goada baina abia oho, bona tamamu ena ruma taudia edia goada baina abia oho. bena iahu ta basine noho emu ruma ai. \v 32 Bena emu ogoḡami ai Israel taudia edia taḡa ba haḡerea bona ba ḡahusia; a oiemu ruma ai na iahu ta basine noho, ela bona hanaihanai. \v 33 Umui bogaragimui ai tau tamona na egu ihaboulaina patana amo basina negea daure, a ia na iruru-matana baine diho bona lalona baine hisihisi. A emu ruma memerodia iboudiai na taunimanima edia dare ai bae mase. \v 34 Toana binai emu ai: natumu raruosi, Hofni bona Fineha, na dina tamona ai bae mase. \v 35 Bena lau ese egu hahelaḡa tauna namona ta baina haginia; egu ura bona egu lalo-hadai idoinai ia ese baine karaia; lau ese ena iduhu baina haginia; bonaia ese baina horoa tauna vairanai baine raka vareai bona baine raka lasi ela bona hanaihanai. \v 36 Bena oiemu iduhu taudia kwabukwabudia na ienai bae noi hegame, \it silver\it* monina ta eiava flaoa igabu ta baine henidia; baeto, Mani emu kara hahelaḡa tauna ta gabuna ai bavatogu, bena aniani taina baina ania. \c 3 \s1 Dirava ese Samuel e hereva henia \p \v 1 Hari mero Samuel ese Iehova isiaina e lao heniva, Eli iduruna ai. Unu dinadia ai Iehova ena hereva na nega ta ta mo e hedinaraiva, se hedinarai momova. \p \v 2 Una negana ai, Eli matana na e valahu-valahu, ḡau se itava. Ia na ena mahuta gabuna ai e hekureva, \v 3 Dirava ena lamepa do se bodo negana ai; Samuel danu Iehova ena dubu ai e hekureva, Dirava ena maua helaḡana e miava gabuna ai. \v 4 Bena Iehova na e boiboi, eto, Samuel e, Samuel e! Mero na eto, Lau o ina. \v 5 Bena e heau ela, Eli dekenai, eto, Lau o ina, o boirigu. A Eli eto, Asina boirimu; a hekure lou. Taunabunai, mero na ela, e hekure lou. \p \v 6 Iehova ma e boiboi lou, eto, Samuel e! Samuel ma e tore isi, Eli dekena ela, eto, Lau ina o boirigu. A Eli eto, Natugu, asina boirimu; a hekure lou. \v 7 Hari Samuel na Iehova do asi dibana, bona Iehova ena hereva do se hedinarai ienai. \p \v 8 Bena Iehova ese Samuel e boi henia lou, nega ihatoina. Mero na e tore isi, Eli dekena ela, eto, Lau ina o boirigu. Bena Eli lalona e parara, Iehova ese una mero vada e boi henia. \v 9 Taunabunai, Eli ese Samuel e hamaoroa, eto, Aola, a hekure; bema boiboi lou, baoto “Iehova e, a hereva, badina be lau binai emu hesiai taugu na hakalamu.” Taunabunai, Samuel na ela, ena gabu ai ma e hekure. \p \v 10 Bena Iehova na ema, e gini, nega gunadia heḡereḡeredia e boiboi, eto, Samuel e, Samuel e! Samuel na e haere, eto, A hereva, badina be lau binai emu hesiai taugu na hakalamu. \v 11 Bena Iehova ese Samuel e hamaoroa, eto, A kamonai, lau na kara ta baina karaia Israel ai, bena harina bae kamonai taudia iboudiai na taiadia bae heḡara-heḡara. \v 12 Lau ese Eli vada na hamaorolaia karadia iboudiai, ena ruma taudia daidiai baina kara nato, na una dina ai baina kara henia, matamana ela bona dokona. \v 13 Badina be vada na hamaoroa lau ese ena ruma baina revaia ela bona hanaihanai, ia dibana karadia dikadia daidiai, badina be ia natuna ese Dirava e ḡonaḡonalaia, bona ia ese se gwaudia tao. \v 14 Taunabunai, Eli ena ruma taudia na gwaurai henidia momokanimu, na tomu edia kara dika na boubou ḡaudia eiava hereahia ḡaudia ese basie roho diba ela bona hanaihanai. \p \v 15 Samuel ma e hekure ela bona daba e rere, bena Iehova ena dubu iduaradia e kehodia. Samuel na e gari, e kamonai herevadia Eli baine hamaorolaia. \v 16 A Eli ese Samuel e boiria, eto, Natugu Samuel e! Mero na eto, Lau o ina. \v 17 Eli eto, Dahaka e hamaorolaimu? Egu ai basio hunia. Bema e hamaoromu ḡauna ta egu ai boma hunia, Dirava ese davana bema henimu ma bema habadaia. \v 18 Taunabunai, Samuel ese hereva iboudiai e hamaorolaia, hereva ta se hunia. Bena Eli eto, Ia na Iehova; ena lalo-hadai heḡereḡerena baine karaia. \p \v 19 Samuel na e bada oho bada oho; Iehova ese e bamoava, bona ena hereva ta se hamorua. \v 20 Israel taudia iboudiai, Dan amo ela bona Bere-sieba, dibadia Samuel na vada e gini, Iehova ena peroveta tauna ta. \v 21 Iehova na Silo ai ma e hedinarai lou; badina be Iehova ese Samuel na e hahedinarai henia bona e hereva henia Silo ai. \c 4 \s1 Filistia taudia ese maua helaḡana e dadia \p \v 1 Samuel ena hereva na Israel taudia iboudiai ediai e kau. Bena Israel taudia na e raka lasi, Filistia taudia bae tuari henidia eto. Idia na Ebenesere ai e taruha; a Filistia taudia na Afek ai e taruha. \v 2 Bena Filistia taudia na e raka lasi, e gini ere, Israel ituari-henina totona, bena idia eseIsrael taudia e hadareredia, bona edia tuari taudia daha hani sisivana e aladia mase una gabu ai. \p \v 3 Tuari taudia na taruha ai ma e kau, bena Israel tau-badadia na e henanadai heheni, eto, Dahaka dainai hari dina ai Iehova ese vada e hadarereda, Filistia taudia vairadiai? Mani Iehova ena taravatu mauana aita ha-abia, Silo amo baita mailaia iniseni ai, bena ia na ita bogaragidai bainema, bona inaida edia siahu amo baine hamaurida. \v 4 Taunabunai, orea taudia na e hesiai lao Silo ai, unu amo Iehova Sabaota, kerubi daediai e helaimu Diravana, ena taravatu mauana e laohaia; Eli natuna raruosi, Hofni bona Fineha, danu Dirava ena taravatu mauana ida ela. \p \v 5 Iehova ena taravatu mauana na taruha ai e kau negana ai, Israel taudia iboudiai e lolo badabada, edia lolo reḡena ai tano danu e hatarurea. \v 6 Filistia taudia ese una lolo reḡena e kamonai, bena e henanadai heheni, eto, Una lolo reḡena badana Heberu taudia edia taruha ai anina be dahaka? Bena vada e diba, Iehova ena maua helaḡana na taruha ai vada e kau. \v 7 Bena Filistia taudia na kudoudia e hetaha; badina be idia eto, Dirava na taruha ai vada e kau. Ma eto, Madi, ihabaida! Kara inihetomana na nega hata se vara. \v 8 Madi ihabaida! Daika ese ini siahu diravadia edia amo baine hamaurida? Tano ḡaḡaena ai Aigupto taudia na hahehisi idau-idau amoe hahisidia diravadia ḡaudia bini. \v 9 Filistia taumui e, ba goada, ba boga auka tau heḡereḡerena: Heberu taudia ese edia hesiai taudia ai bae halaomui na garina, umui ese emui hesiai taudia ai o halaodia na heto. Ba boga auka tau heḡereḡerena, bona ba tuari. \p \v 10 Taunabunai, Filistia taudia ese e tuari henidia. Bena Israel na e darere, e heau karoho, ta ta ena ruma ena ruma ela. Ala-ala danu vada e bada herea; Israel edia tuari taudia gerebu toi\f + \fr 4:10 \ft gerebu toi = 30,000.\f* e mase. \v 11 Bona Dirava ena maua helaḡana na e dadia; bona Eli natuna raruosi, Hofni bona Fineha na e aladia mase. \p \v 12 Beniamina tauna ta na tuari gabuna amo e heau ela, una dina ai Silo ai e kau; ena dabua vada e hedare, bona tano ḡahuna na kwarana ai. \v 13 E kau negana ai, Eli na ena helai ḡauna ai e helaiva, dala isena ai, e hegimava, badina be kudouna e hetahava, Dirava ena maua helaḡana dainai. Hari tau be hanua ai e kau, e hari piu; bena hanua taudia iboudiai e tai lolololo. \v 14 Eli ese edia taitai reḡena e kamonai, bena eto, Una heloḡo-heloḡo be dahaka? Bena hari tau e heau ela, Eli e hamaorolaia. \v 15 Eli ena mauri laḡanidia na taurahani-ta-ahui taurahani, matana vada e valahu-valahu, gau ta se itaiava. \v 16 Hari tau ese Eli e hamaoroa, eto, Lau binai tuari amo vada nama; hari ina dina ai lau na tuari gabuna amo vada na heau mai. Eli eto, Natugu e, edeheto? \v 17 Bena una hari e mailaia tauna na e haere, eto, Israel na Filistia taudia vairadia amo vada e heau; hutuma bada vada e aladia mase; oi natumu raruosi danu, Hofni bona Fineha, vada e mase; bona Dirava ena maua helaḡana vada e dadia. \v 18 Dirava ena maua helaḡana e herevalaia negana ai, Eli na ena helai ḡauna amo e hegedu hanai tano ai, ikoukou badibadinai. Bena aiona e helou kwaidu bona e mase, badina be ia na tau buruka, bona mai metauna. Laḡani hari-ahui ia ese Israel taudiae hahemaoro henidia. \p \v 19 Eli ravana, Fineha adavana, na vada e rogorogo, ena mara negana vada e kahikahi. Harina e kamonai, Dirava ena maua helaḡana vada e dadia bona adavana vada e mase, bena e igo diho, bona e mara; badina be ena hekamonai hisidia vada e kau. \v 20 Ena mase vada e kahira-kahira, benahegwaroto hahinedia ese e hamaoroa, eto, Asio gari, natumu maruanena ta vada e vara. A ia na se haere, bona se marere. \v 21 Bena ia ese mero ladana e hatoa Ikabod;\f + \fr 4:21 \ft “Ikabod” anina be “Asi hairaina”.\f* eto, Israel hairaina vada e puki. Unu e gwau toma, Dirava ena maua helaḡana vada e dadia dainai, bona ravana bona adavana daidiai. \v 22 Ia na eto, Israel hairaina vada e puki, badina be Dirava ena maua helaḡana vada e dadia. \c 5 \s1 Maua helaḡana na Filistia ai \p \v 1 Filistia taudia ese Dirava ena maua helaḡana e dadia negana ai, idia ese Ebenesere amo e laohaia ela bona Asdod; \v 2 unuseni ai Filistia taudia ese dirava ladana Dagon ena dubu ai e vareailaia, Dagon badibadinai e haginia. \v 3 Daba maraḡi ai, Asdod taudia e tore isi, e itaia, hari Dagon na tano ai vada e goru parapara, Iehova ena maua helaḡana vairanai. Taunabunai, idia ese Dagon e abia isi, ena gabu ai e haginia lou. \v 4 Kerukeru, daba maraḡi ai ma e tore isi, ma e itaia, Dagon na tano ai ma vada e goru parapara lou, Iehova ena maua helaḡana vairanai, bona Dagon kwarana bona imana ruaosi na vada e heutu oho, iduara ikure-ahuna ai heheato, a tau-aninamo heatona ai mia. \v 5 Una dainai Asdod ai Dagon ena hahelaḡa taudia bona Dagon ena dubu ai e raka vareaimu taudia iboudiai na Dagon ena dubu iduarana ikure-ahuna asie moia taomu, ema bona hari dina. \p \v 6 Iehova imana vada e metau Asdod taudia latadiai; ia ese e hagaridia, bona gudu dikadia amo e hahisidia, Asdod hanuana ai bona Asdod kahana idoinai. \v 7 Bena Asdod taudia lalodia e parara, eto, Israel Diravana ena maua helaḡana na ita dekedai basine mia; badina be ia imana na metau ita latadai, bona eda dirava Dagon latanai. \v 8 Taunabunai, idia na e hesiai, Filistia lohiadia iboudiai e haboudia, eto, Israel Diravana ena maua helaḡana na ede baia karalaia toma? Idia na e haere, eto, Israel Diravana ena maua helaḡana na Gata ba laohaia. Taunabunai, idia ese Israel Diravana ena maua helaḡana na e laohaia Gata. \v 9 E laohaia murinai, Iehova ese ia imana e toia roro, una hanua ihadikana totona, bena gari ese e butudia tao. Ia ese hanua taudia kikina-badana e hahisidia, gudu dikadia amo. \v 10 Taunabunai, Dirava ena maua helaḡana ma e siaia Ekron. A Dirava ena maua helaḡana na Ekron ai e kau negana ai, Ekron taudia e taitai, eto, Israel Diravana ena maua helaḡana vada e mailaia, ita ialada bona varavarada ialadia totona. \v 11 Taunabunai, idia na e hesiai, Filistia lohiadia iboudiai e haboudia, eto, Israel Diravana ena maua helaḡana bavabia oho, ba siaia lao ena gabu korikori, baine alamai bona varavaramai baine aladia na garina. Badina be hanua idoinai na gari bada ese e butua tao. Dirava imana na metau herea unuseni ai; \v 12 asie mase taudia na gudu dikadia ese e hahisidia. Hanua taudia edia taitai na guba ai e daeva. \c 6 \s1 Filistia taudia ese maua helaḡana e siaia lou \p \v 1 Iehova ena maua helaḡana na hua hitu Filistia tanona ai e miava. \v 2 Bena Filistia taudia ese hahelaḡa taudia bona mari-abi taudia e boiridia, e nanadaidia, eto, Hari Iehova ena maua helaḡana na ede baia karalaia toma? Ede baia siaia lou toma? \v 3 Idia eto, Israel Diravana ena maua helaḡana boma siaia lao, basioma siaia kava, a mai emui kerere boubouna ḡauna ida ba siaia, emui kara dika irohona herahiana. Bena ba mauri, bona ba diba badina be dahaka ia imana umui emui amo se abia oho. \v 4 Idia ma e henanadai, eto, Kara dika herahiana na ia ida baia siaia be dahaka? Ma e haere, eto, Gudu dikadia ima bona bita ima \it gold\it* amo ba karadia, Filistia lohiadia edia hoho heḡereḡerena, badina be hahedika gorerena be tamona, umui iboumui ai latamui ai bona emui lohia latadiai. \v 5 Taunabunai, emui gudu dikadia laulaudia ba kara, bona emui tano e hadikaiamu bitadia laulaudia danu ba kara, bona Israel Diravana ba heatolaia. Bena reana ia ese imana baine abia oho, umui emui amo bona emui dirava edia amo bona emui tano amo. \v 6 Umui ese lalomui ba ha-auka, Aigupto taudia bona Farao ese lalodia e ha-auka na heto, anina be dahaka? Ia ese e hakavakavadia; una murinai idia ese Israel taudia e kahudia nege, bena e raka oho, ani? \v 7 Benaini, rerue matamatana ta bavabia, bona boromakau hahinedia rua, maduna ta paḡadia ai do asie atoa ḡaudia. Hari boromakau na rerue iverina ba ḡuidia a natudia be edia amo bavabihaidia, ruma ai ba koudia. \v 8 Bena Iehova ena taravatu mauana bavabia, rerue latanai bavatoa; bena ia badibadinai maua ta bavatoa, lalonai hari \it gold\it* ḡaudia, emui kerere boubouna ḡaudia Iehova ena ba heni, na ba uda. Bena ba siaia lao, ena dala ai bainela. \v 9 Bena ba itaia: bema ena tano korikori Bete-semese dalana amo bainela, be ina hahedika badana be ia ese vada e havaraia ita latadai; a bema lasi, ita baita diba dia ia imana ese e hadikada, a ina hahedika na ita latadai vada e vara kava. \p \v 10 Unu e kara toma: boromakau hahinedia rua e abidia, rerue iverina e ḡuidia, a natudia be ruma ai e koudia. \v 11 Bena Iehova ena maua helaḡana e abia, rerue latanai e atoa; bona \it gold\it* amo e kara bitadia bona gududia laulaudia mauana danu. \v 12 Bena boromakau na maoromaoro ela, Betesemese ilao-henina dalana amo, mai ḡoudia ida; asie raka siri idiba kahana ai eiava lauri kahana ai. Bena Filistia lohiadia na idia muridia amo e raka, ela bona Bete-semese hetoana. \p \v 13 Una negana ai Bete-semese taudia na edia uit e utuava koura ai. Bena e gaga dae, maua helaḡana e itaia; bena itana ai e moale. \v 14 Rerue na losua, Bete-semese tauna, ena uma lalonai e vareai, unuseni ai e gini. Una gabu ai nadi badana ta na mia. Bena rerue audia e siri, bona boromakau e hahelaḡadia, ḡole-oho boubouna, Iehova ena. \v 15 Bena Levi taudia ese Iehova ena maua helaḡana, bona ia badinai \it gold\it* ḡaudia e uda mauana danu, e abi dobi; bena maua ruaosi na nadi badana latanai e atodia kau. Bena Bete-semese taudia ese gole-oho bouboudia e haḡoledia oho, bona boubou idau-idau e hahelaḡadia Iehova ena una dina ai. \v 16 Filistia lohiadia laimaosi ese una kara e itaia, bena una dina ai Ekron e lou henia. \p \v 17 Gudu dikadia laulaudia, \it gold\it* ḡaudia, Filistia taudia ese e siaidia edia kerere boubouna ḡaudia, Iehova ena, bini: Asdod ena ta; Gasa ena ta; Askelono ena ta; Gata ena ta; Ekron ena ta. \v 18 Bita laulaudia, \it gold\it* ḡaudia, danu be Filistia hanuadia iboudiai, hanua mai maḡudia bona hanua maraḡidia asi maḡudia, edia, hari lohia laimaosi edia hanua iboudiai. A una nadi badana, badibadinai Iehova ena maua helaḡana e atoa diho ḡauna, na toa ai ela; ia na doini mia, Iosua tau Bete-semese ena uma ai, ema bona hari dina. \p \v 19 Ia ese Bete-semese taudia haida e aladia mase, badina be idia ese Iehova ena maua helaḡana lalonai e igo vareai. Tatau hitu-ahui unu ealadia mase toma: bena hanua taudia na e taitai, badina be Iehova ese una ala-ala badana e karaia Israel taudia bogaragidiai. \v 20 Bena Bete-semese taudia eto. Daika ese ina Dirava helaḡana, Iehova, vairanai baine gini? Bona ita eda amo ia na daidia dekedia bainela? \v 21 Taunabunai, idia ese gwaukau taudia e siaidia, Kiriat-iearimi taudia dekedia, eto, Filistia taudiaese Iehova ena maua helaḡana vada e siaia lou; aoma, avabia, emui hanua ai ba daelaia. \c 7 \s1 Israel taudia e kwalimu \p \v 1 Bena Kiriat-iearimi taudia na ela, Iehova ena maua helaḡana e abia isi, e laohaia, Abinadab ena ruma ai e atoa, ororo ai. Bena idia ese Abinadab natuna Eleasara e hahelaḡaia, Iehova ena maua helaḡana baine naria. \v 2 Nega daudau vada ela, laḡani ruahui sisivana, hari maua helaḡana na Kiriat-iearimi ai e miava. Unu laḡani lalodiai Israel taudia iboudiai ese Iehova e tai henia. \p \v 3 Bena Samuel ese Israel taudia iboudiai e sisiba henidia, eto, Bema Iehova vada o lou heniamu mai lalomui idoidiai, dirava idaudia bona Astaroto\f + \fr 7:3 \ft “Astaroto” na Filistia taudia edia dirava ta ladana. “Baal” na Kanaan taudia gunadia edia dirava ladadia.\f* b ba rakatanidia, lalomui na Iehova ba henia, ia mo sibona isiaina ba lao heni; bena ia ese Filistia taudia imadia amo baine hamaurimui. \v 4 Taunabunai Israel ese Baalona Astaroto e rakatanidia, Iehova mo isiaina e lao heniva. \p \v 5 Bena Samuel eto, Israel taudia iboudiai ba haboudia Mispa ai. Lau ese Iehova baina noi henia, umui daimui ai. \v 6 Taunabunai, idia na Mispa ai e hebou; unuseni ai ranu e utua, bena Iehova vairanai e bubua nege, a una dina ai e anivaga. Idia eto, Ai na vada a kara dika, Iehova vada a gwau edeede henia. Bena Samuel ese Israel taudia e hahemaoro henidia, Mispa ai. \p \v 7 Filistia taudia e kamonai Israel taudia na Mispa ai vada e hebou, bena Filistia lohiadia na e raka lasi, Israel taudia bae tuari henidia totona. Israel taudia e kamonai, bena e gari, Filistia taudia garidia e gariva. \v 8 Bena Israel taudia ese Samuel e hamaoroa, eto, Iehova eda Dirava inoi-henina ita daidaibasio hadokoa: ba noia. ia ese Filistia taudia imadia amo baine hamaurida. \v 9 Taunabunai, Samuel ese mamoe natuna rata-inuna ta e abia, bena e hahelaḡaia, ḡole-oho boubouna Iehova ena. Bena Samuel ese Iehova e taihenia Israel dainai, bona Iehova ese e haere henia. \p \v 10 Samuel ese ḡole-oho boubouna e hahelaḡaia negana ai, Filistia taudiae raka kahira, Israel taudia bae tuari henidia totona. A una dina ai Iehova gadona e kau guba rahurahu na heto, Filistia taudia latadiai, e hadaradaradia; bena e darere Israel vairadiai. \v 11 Bena Israel taudia na Mispa amo e raka lasi, Filistia taudia e luludia bona e ala-ala henidia ela bona Bete-kara henunai. \v 12 Bena Samuel na nadi ta e abia, Mispa bona lesana padadiai e haginia, bona ladana e hatoa Ebenesere. Ia eto, Iehova ese vada e kahada ema bona hari. \p \v 13 Unu a Filistia taudia na e darere, Israel taudia edia tano ai asie raka vareai lou. Iehova imana ese Filistia taudia e laodia ahu, Samuel ena mauri dinadia iboudiai. \v 14 Israel hanuadia Filistia taudia ese vada e abidia na Israel taudia ese ma e abidia lou, Ekron amo ela bona Gata. Israel taudia ese edia tano na Filistia taudia imadia amo ma e abia lou. Israel taudia bona Arnoro taudia danu e herohemaino. \p \v 15 Samuel ese Israel taudia e hahemaoro henidia, edia mauri dinadia iboudiai lalodiai. \v 16 Laḡani ta ta amo ia na eha laolao, Betele bona Gilgal bona Mispa e vadivadi henidia; unu gabu iboudiai ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia. \v 17 Bena Rama e lou henia, badina be una na ena noho gabuna; unuseni ai danu ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia. Bona unuseni ai ia ese ihaboulaina patana ta e larebaia, Iehova ena. \c 8 \s1 Israel ese pavapava e gwauraia \p \v 1 Samuel na e buruka, bena ia ese natuna mamaruanedia e abidia, Israel edia hahemaoro taudia ai e halaodia. \v 2 Natuna roboana ladana na Ioel; ihararuana ladana na Abia. Raruosi na hahemaoro taudia Bere-sieba ai. \v 3 A idia na tamadia ena dala ai asie raka; moni iabina totona e raka siri. Idia na hahemaoro e hagagevaia, bona ihagagevana davana e abia. \p \v 4 Bena Israel tau-badadia iboudiai e hebou, Samuel dekena ela, Rama ai. \v 5 E hereva henia, eto, O itaia, oi na vada o buruka, bona natumu na oiemu dala ai asie rakamu; taunabunai, emai pavapava ta bavabia hidi, baine halohiamai, bese iboudiai e karamu heḡereḡeredia. \v 6 A edia hereva, eto “Pavapava ta ba henimai, baine halohiamai”, na Samuel ese e badulaia. Bena Samuel ese Iehova e ḡuria. \p \v 7 Iehova ese Samuel e hamaoroa, eto, Ene taunimanima edia hereva iboudiai bavabi dae; badina be oi asie dadaraimumu, a lau hari e dadaraigumu; asie uramu bae abigu, edia pavapava. \v 8 Edia kara iboudiai lau e kara heniguva, Aigupto amo na hakaudia lasi dinana amo ema bona hari dina, na lau vada e dadaraigu bona dirava idaudia isiaidia vada e lao heni; oi danu unu e karamu tomamu. \v 9 Taunabunai, harihari edia hereva bavabia dae, ḡau tamona, hereva aukadia amo ba sisiba henidia guna; ba hadibalaidia, edia pavapava, baine halohiadia tauna, na ede baine karadia toma. \p \v 10 Taunabunai, Samuel ese hari pavapava e noilaia taudia na Iehova ena hereva iboudiai e hamaorolaidia. \v 11 Ia na eto, Emui pavapava, baine halohiamui tauna, na ini baine kara toma: natumui mamaruanedia baine abidia, ena kariota taudia bona ena hosi-gui taudia bona ena kariota vairadiai bae heau taudia ai baine halaodia. \v 12 Daha lohiadia bona imahui lohiadia baine duanaidia. Haida be ena tano iruana bona ena uma anidia iutudia baine siaidia; ma haida ena tuari kohudia bona ena kariota kohudia ikaradia baine siaidia. \v 13 Natumui hahinedia danu baine abidia, muramura mai bonadia ikaradia bona aniani inaduna bona flaoa igabuna hahinedia ai baine halaodia. \v 14 Emui uma bona emui vine imeadia bona emui olive imeadia namo-hereadia baine abidia, ena hesiai taudia baine henidia. \v 15 Emui uma anidia bona emui vine anidia baine karoadia, karoa gwauta, bena karoa ta baine abia, ena ruma ireḡuna taudia bona ena hesiai taudia baine henidia. \v 16 Emui hesiai taudia bona emui hesiai hahinedia bona emui boromakau bona emui doniki namo-hereadia ia ese baine abidia, iena ḡaukara bae kara. \v 17 Emui seri baine karoadia, karoa gwauta, bena karoa ta baine abia iena. Baine ḡuimui, ena hesiai ai baine halaomui. \v 18 Una dina ai umui na ba tai lolololo, emui pavapava, sibomui o abia hidi tauna, dainai. A Iehova na basine haere henimui una dina ai. \p \v 19 A hebou taudia na e gwau edeede, Samuel erena asie kamonai. Idia eto, Lasi! Ai na a uramu pavapava ta ese baine halohiamai: \v 20 unu amo bese iboudiai heḡereḡeredia ai baia noho, emai pavapava ese baine halohiamai, bona vairamai ai baine raka lasi, emai tuari ai baine gunalairnai. \p \v 21 Samuel ese hebou taudia edia hereva iboudiai e kamonai, bena ia ese Iehova vairanai ma e gwaurai. \v 22 Bena Iehova ese Samuel e hamaoroa, eto, Edia hereva bavabia dae, edia pavapava ta ba henidia. Bena Samuel ese Israel taudia e haduadia, eto, Ta ta ena hanua ena hanua baola. \c 9 \s1 Saulo \p \v 1 Beniamina iduhuna tauna ta ladana na Kisa. Ia na Abiele natuna; Abiele na Seroro natuna; Seroro na Bekorata natuna; Bekorata na Afia natuna. Hari Kisa na Beniamina iduhuna tauna; ia danu taḡa tauna. \v 2 Kisa na mai natuna maruanena ta, ladana Saulo. Ia na tauhau malaḡana; Israel tataudia iboudiai na ia ese e hereadia. Ena lata ai danu e hereadia; idia kwaradia na ia pagana ida heḡereḡere. \p \v 3 Saulo tamana Kisa ena doniki e boio. Taunabunai, Kisa ese natuna Saulo e hamaoroa, eto, Hesiai tauna ta avabia, ia ese baine bamomu, bena raruosi ba tore isi, doniki ba ha tahudia. \v 4 Bena idia ese Efraim ororodia bona Salisa tanona e rakadia hanai, a doniki asie davaridia. Saalim tanona danu e rakaia hanai, to lasihidia. Bena Beniamina tanona e rakaia hanai, to asie davaridia. \p \v 5 Idia na Sufu tanona ai e kau, bena Saulo ese ena hesiai tauna, e bamoava tauna, na e hamaoroa, eto, Mani aita lou lao, hari be tamagu ena lalo-hekwarahi doniki daidiai baine ore a ita daidai lalona baine hekwarahi na garina. \v 6 A hesiai tauna eto, A itaia, Dirava ena tau ta ina hanua ai e nohomu. Ia be taunimanima ese e matauraiamu, bona iena hereva iboudiai na anidia e varamu. Mani unu aitala; reana ia ese eda laolao, ta mai henia ḡauna, badina baine dae henida. \v 7 Bena Saulo ese ena hesiai tauna e nanadaia. eto. A una tau baitama lao henia, dahaka ḡau baitama laohaia ia dekenai? Badina be flaoa vada e ore eda puse ai, bona asi eda harihari ḡauna ta una Dirava ena tau baitama henia. Dahaka ḡau ita dekedai mia? \v 8 Hesiai tauna ese Saulo ma e haere henia, eto, \it Silver\it* sekelena kahana binai dekegu ai; lau ese Dirava ena tau baina henia, bena ia ese eda dala baine hadibalaida. \v 9 (Gunaguna tau ta Israel ai na Dirava inanadaina totona bema lao, ia bema toma “Aoma, mata-hanai tauna dekena aitala”; badina be ina harihari “peroveta” ta gwauraiamu tauna na gunaguna “mata-hanai tauna” e gwauraiava.) \v 10 Bena Saulo ese ena hesiai tauna e hamaoroa, eto, Emu hereva na namo; mani aitala. Taunabunai idia ese hari Dirava ena tau e noholaiava hanuana e lao henia. \p \v 11 Ororo ai e dara dae, bena idia ese ulato haida ida e hedavari. Unu ulato na ranu-utu totona vada e raka lasi. Bena idia ese unu ulato e nanadaidia, eto, Mata-hanai tauna iniseni ai a? \v 12 Idia na e haere, eto, Oibe, a itaia, ia na vairamui ai e rakamu. A raka haraḡa; ia na ina harihari mo hanua ai vada e raka vareai, badina be hanua taudia na hari dina ai boubou karana bae karaia atai ai, gabu helaḡana ai. \v 13 Hanua ai ba raka vareai negana ai ba davaria, ia na atai gabuna ai do basine dara dae bona do basine aniani negana ai. Badina be hanua taudia do basie aniani, ela bona ia na baine kau bona boubou ḡauna baine hanamoa; una murinai vada e vavedia taudia bae aniani. Benaini, vada ba dara dae, bena maoromaoro ba davaria. \v 14 Taunabunai idia na hanua ai e dara dae. Hanua lalonai e raka vareai negana ai, idia ese Samuel e itaia, dekediai e raka lasi, atai gabuna ilaohenina totona. \p \v 15 Saulo do se kau dinana ai, Iehova ese Samuel e hahedinarai henia, eto, \v 16 Kerukeru, nega inihetomana, lau ese tau ta Beniamina tanona amo baina siaia dekemu ai, bena oi ese ba horoa, egu bese Israel baine halohiaia. Ia ese egu bese na Filistia taudia imadia amo baine hamauridia; badina be egu bese taudia edia hisihisi vada na itaia, edia taitai egu ai vada e dae dainai. \v 17 Bena Samuel ese Saulo e itaia negana ai, Iehova ese e hereva henia, eto, Na gwauraia tauna binai; ia ese egu bese baine halohiaia. \p \v 18 Saulo ese Samuel e raka henia kahi, hanua ikoukouna ai, eto, Mani a hamaorogu, mata-hanai tauna ena ruma be edeseni ai? \v 19 Samuel ese Saulo e haere henia, eto, Mata-hanai tauna be lau; lau vairagu ai ba rakaguna, atai gabuna ai ba dara dae. Hari dina ai, ita raruosi baita aniani hebou; bena daba ai baina kahumu nege, bona o lalo-hadailaimu ḡaudia iboudiaibaina hahedinarai henimu. \v 20 A emu doniki, dina toi vada ela e boio ḡaudia, na basio lalodia, badina be vada e davaridia. A daika enai Israel ese e uralaimu ḡaudia iboudiai bae hedavari? Oi emu ai bona tamamu ena ruma idoinai enai ani? \v 21 Saulo e haere, eto, Be, lau na Beniamina iduhuna tauna. iduhu maraḡi-hereana Israel besena bogaraginai; bona egudogoro na maraḡi-herea Beniamina dogorona iboudiai bogaragidiai. Badina dahaka dala inihetomana o herevalai henigumu? \p \v 22 Bena Samuel ese Saulo mai ena hesiai tauna ida e abidia, aniani daiutuna ai e hakaudia vareai, helai gabudia hereadia ai e hahelaidia, e vavedia taudia iboudiai vairadiai. Idia iboudiai na taunimanima toi-ahui sisivana. \v 23 Bena Samuel ese aniani inaduna tauna e hereva henia, eto, Na henimu nato “Bavatoa tabe” ḡauna na a mailaia. \v 24 Bena aniani inaduna tauna ese ae hako ta mai baribarana ida e abia, Saulo vairanai e dabaraia. Bena Samuel eto, O itaia, e atoa tabe ḡauna na oi vairamu ai vada e dabaraia. Avania; badina be e heato tabe oiamu ela bona e abia hidi horana, e vavedia taudia ida bavaniani hebou totona. Taunabunai, Saulo na Samuel ida e aniani hebou una dina ai. \p \v 25 Atai gabuna amo e diho, hanua lalonai e raka vareai, bena Saulo ena mahuta gabuna vada e lailaia atai daiutuna ai; unuseni ai e hekure diho, e mahuta. \v 26 Daba e rere ai, Samuel e boi dae, Saulo e hamaoroa, eto, A tore isi, baina siaimu, emu dala ai baola. Taunabunai Saulo e tore isi, Samuel ida e diho, hanua ariarana ai. \p \v 27 Idia na e raka lasi, hanua murimurinai, bena Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Emu hesiai tauna ba hamaoroa, ia na ita vairadai baine raka guna: bena ia baine raka lao, a oi na iniseni ai ba noho, nega sisina. Dirava ena hereva baina hahedinarai henimu. \c 10 \s1 Samuel ese Saulo e horoa \p \v 1 Bena Samuel ese dehoro kavabu ta e abia, Saulo kwarana ai e seia, bena e harahua, eto, Iehova ese vada e horomu, ena bese Israel ba halohiaia ani? Iehova ena bese taudia do ba halohiadia, idia inaidia e noho heḡeḡemu taudia imadia amo ba hamauridia. Iehova ese vada e horomu. ena bese ba halohiaia, toana binai: \v 2 hari dina ai, ba rakatanigu murinai, tatau rarua ida ba hedavari Rahela ena gara gabuna ai, Selesa ai. Beniamina tanona ai; bena idia ese bae hereva henimu, baeto, Itahudia ola donikidia na vada e davaridia, harihari tamamu na doniki se lalodiamu, a oi daimu ai lalona e hekwarahimu, e tomu “Ede baina kara toma natugu dainai?” \v 3 Unu amo ma baola, ela bona \it oak\it* auna Taboro ai; unuseni ai tatau tatoi, Dirava dekena e laomu Betele ai taudia, ida ba hedavari. Ta be nani natudia toi e huamu; ihararuana na flaoa igabu toi e huamu; ihatatoina na vine ranuna kopi ta e huaiamu. \v 4 Idia ese bae hahenamo henimu, bona flaoa igabu rua bae henimu; imadia amo do bavabi. \v 5 Una murinai Dirava ena ororo ai ba kau, ladana na Gibea; unuseni ai Filistia taudia edia tuari oreana ta e nohomu. Una hanua ba raka henia kahi negana ai na peroveta oreana ta ida ba hedavari: idia na atai gabuna amo bae diho, bae peroveta, mai hatai-hatai ḡaudia, ruirui tarekodia, ivilikou bona gitara oreana na idia vairadiai. \v 6 Bena Iehova ena lauma ese baine rohemu badabada, bena idia ida ba peroveta, ma tau idauna ta ai baola. \v 7 Ini toa na emu ai bae kau negana ai, imamu ese baine davaria ḡaukarana na ba karaia, badina be Dirava na oi ida. \v 8 Bena lau vairagu ai ba raka, Gilgal baola: bena lau baina vasi, ḡole-oho bouboudia bona herohemaino bouboudia baina hahelaḡadia. Dina hitu ba narigu, ela bona lau na baina vasi, ede ba kara toma na baina hadibamu. \p \v 9 Saulo ese Samuel e rakatania, bena Dirava ese lalona e hakerehaia; bena unu toa iboudiai e hedinarai una dina ai. \v 10 Gibea ororona ai e kau negana ai, peroveta oreana ta ia ida e hedavari; bena Dirava ena lauma ese e rohea badabada, bena idia bogaragidiai e peroveta. \v 11 Gunaguna dibadia ia taudia ese e itaia, peroveta taudia ida e perovetava, bena e henanadai heheni, eto, Kisa natuna na edeheto? Saulo danu peroveta tauna ta a? \v 12 Bena una gabu tauna ta e haere, eto, Be, tamadia be daika? Taunabunai una hereva be edia lada-isi herevana ai ela, eto “Saulo danu peroveta tauna ta a?” \v 13 E peroveta vaitani, bena atai gabuna ai e kau. \p \v 14 Saulo tamana lahaina ese ia bona ena hesiai tauna e nanadaidia, eto, Ede ola? Saulo eto, Doniki itahudia ala, a asia davaridia negana ai, ai na Samuel dekena ala. \v 15 Saulo tamana lahaina eto, Mani a hamaorogu, Samuel na dahaka e hamaoromui. \v 16 Saulo ese tama-lahaina e haere henia, eto, E hadibamai, doniki vada e davaridia. A hari basileia herevana Samuel ese e gwauraia na herevana ta se hamaorolaia. \s1 Hebou ese Saulo e abia dae \p \v 17 Una negana ai Samuel ese taunimanima e boiridia, Iehova vairanai bae hebou Mispa ai. \v 18 Ia ese Israel taudia e hamaorodia, eto, Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: Lau ese Israel besena na Aigupto amo na hakaua lasi; Aigupto taudia imadia amo bona e hahisimuiva basileiadia iboudiai imadia amo na hamaurimui. \v 19 A umui na hari dina ai emui Dirava, emui dika iboudiai bona emui lalo-hisihisi iboudiai amo e hamaurimuimu Diravana, vada o dadaraia, vada oto “Lasi, emai pavapava ta hari ba henimai”. Taunabunai, Iehova vairanai ba hedinarai, emui iduhu ta ta amo, bona emui daha ta ta amo. \p \v 20 Bena Samuel ese Israel iduhudia iboudiai e boiridia, bae raka kahira; bena mari ese Beniamina iduhuna e duanaia. \v 21 Bena Beniamina iduhuna taudia e boiridia, dogoro ta ta amo bae raka kahira; bena mari ese Matri dogorona e duanaia. Bena Matri dogorona taudia e boiridia, tatau ta ta amo bae raka kahira; bena mari ese Saulo Kisa e duanaia. A e tahua negana ai na asie davaria. \v 22 Taunabunai, idia ese Iehova e nanadaia, eto, Tauna na ema eiava? Iehova eto, A itaia, ia na kohu lalodiai e komumu. \v 23 Bena idia na e heau lao, e hakaua lasi; bena taunimanima bogaragidiai e gini negana ai ena lata ese iboudiai edia lata e hereadia; ia paḡana na idia kwaradia ida heḡereḡere. \v 24 Bena Samuel ese taunimanima iboudiai e hamaorodia, eto, Iehova vada e abia hidi tauna o itaiamu a? Taunimanima iboudiai bogaragidiai ia na asi idaina. Bena hebou taudia iboudiai e lolo, eto Pavapava na baine mauri daudau. \p \v 25 Bena Samuel ese basileia taravatudia na hebou taudia e hamaorolaidia, bona buka ta ai danu e toredia; buka na Iehova vairanai e atoa. Bena Samuel ese hebou taudia na e hakarohodia, ta ta ena ruma ena ruma baela. \v 26 Saulo danu ena ruma ela, Gibea ai, boga-auka taudia hahidaosi danu, Dirava ese lalodia vada e ha-uradia taudia, na ia ida ela. \v 27 A asi lalodia taudia haida eto, Ina tau ese ede baine hamaurida toma? Bena e dadaraia, bona herahia ḡauna ta asie henia. A ia na se hereva. \c 11 \s1 Saulo e tuari \p \v 1 Una negana ai Nahasa, tau Amono, ela, Iabese-gilead e koua heḡeḡe. Bena Iabese taudia iboudiai ese Nahasa e hereva henia, eto, Aita herohemaino, bena ai ese oi isiaimu baia lao heni. \v 2 A Nahasa, tau Amono, ese e haere henidia, eto, Aita herohemaino; ḡau tamona lau na matamui idibadia baina gibodia lasi, unu amo Israel idoinai baina hahemaraia. \v 3 Bena labese tau-badadia ese e hamaoroa, eto, Dina hitu ba henimai, unu dina lalodiai ai ese gwaukau taudia baia siaidia Israel tanona idoinai. Bena tau ta ese basinema hamaurimai, ai na oi dekemu ai baia raka lasi. \v 4 Hari gwaukau taudia na Saulo ena hanua, Gibea, ai e kau, sivaraina na taunimanima taiadia ai e boilaia dobi; bena taunimanima iboudiai e tai lolololo. \p \v 5 Una negana ai Saulo na uma amo ema, ena boromakau mamaruanedia muridia amo e rakava. Bena Saulo e henanadai, eto, Taunimanima na dahaka dainai e taitaimu? Bena idia ese labese taudia haridia e hamaorolaia. \v 6 Saulo na una hereva e kamonai negana ai na Dirava ena lauma ese e rohea badabada, bona e badu dikadika danu. \v 7 Bena ia ese boromakau mamaruanedia rua e abidia, e ivadia sisi; bena Israel tanona idoinai e siaidia lao, gwaukau taudia imadia ai; eto, Daika na Saulo bona Samuel muridia amo basine raka lasi, ena boromakau mamaruanedia na unu bae karadia toma. Bena Iehova garina ese taunimanima iboudiai e butudia tao, bena iboudiai e raka lasi, tau tamona na heto. \v 8 Ia ese Besek ai e haboudia negana ai, Israel taudia na domaga toi,\f + \fr 11:8 \ft Domaga toi = 300,000. Gerebu toi = 30,000.\f* bona Iuda taudia na gerebu toi. \v 9 Bena idia ese gwaukau taudia e hamaorodia, eto, Iabese-gilead taudia ba hamaorodia, baoto “Kerukeru, dina tubua ai, ai ese baia hamaurimui”. Gwaukau taudia na ela, Iabese taudia unu e hamaorodia toma, bena iboudiai na e moale. \v 10 Taunabunai, Iabese taudia ese Nahasa e hamaoroa, eto, Kerukeru ai na oi dekemu baia raka lasi, bena emu ura heḡereḡerena ba kara henimai. \v 11 A daba ai Saulo ese ena tuari taudia e hapararadia, orea toi; bena daba kahana ai idia na taruha lalonai e vareai, Amono taudia e aladia, ela bona dina tubua. E roho mauri taudia na e heau karoho; rarua amo asie heau kubou. \p \v 12 Bena taunimanima ese Samuel e hamaoroa, eto, Daidia eto “Saulo ese baine halohiada a?” Taudia a mailaidia, baia aladia mase. \v 13 A Saulo eto, Tau ta basio alaia mase hari ina dina ai; badina be hari dina ai Iehova ese hahemauri karana vada e karaia Israel ai. \v 14 Bena Samuel ese taunimanima e hamaorodia, eto, Aoma, Gilgal aitala; unuseni ai basileia ma baita haginia lou. \v 15 Bena taunimanima iboudiai na Gilgal ela; unuseni ai idia ese Saulo na pavapava ai e halaoa Iehova vairanai, Gilgal ai. Unuseni ai danu herohemaino bouboudia e hahelaḡadia Iehova vairanai; bona unuseni ai Saulo bona Israel taudia iboudiai na e moale hisi dae. \c 12 \s1 Samuel ese Israel taudia e haroro henidia \p \v 1 Bena Samuel ese Israel taudia iboudiai e haroro henidia, eto, A kamonai: lau be vada na hakala henimui, emui hereva iboudiai vada na abi dae, pavapava ta vada na henimui, baine halohiamui. \v 2 Benaini, hari pavapava na harihari vairamui ai e rakamu; a lau be vada na buruka, huigu vada eme kurokuro; natugu danu o itadiamu, dekemui ai e nohomu. Lau na umui vairamui ai vada na raka, tauhaugu negana amo ema bona hari dina. \v 3 Lau o ina; Iehova vairanai bona ia ese e horoa tauna vairanai ba habadegu. Daika ena boromakau maruanena vada na dadia? Daika ena doniki vada na henaoa? Daika vada na koia? Daika vada na hahisia? Daika imana amo hahemaoro ihagagevana monina vada na abia, matagu ihakepululaina? Ba hahedinaraia, bena baina henimui lou. \v 4 Idia eto, Oi na so koimai bona so hahisihisimai; ḡau ta danu tau ta imana amo so abia. \v 5 Ia ese ma e hereva henidia, eto, Iehova ese umui vairamui ai e hamomokaniamu, bona e horoa tauna ese hari dina ai e hamomokaniamu, umui ese ḡau ta lau imagu ai asio davaria. Idia eto, Ia ese e hamomokaniamu. \p \v 6 Bena Samuel ese Israel taudia e hamaorodia, eto, Iehova ese Mose bona Aaron e duanaidia, bona senemui na Aigupto amo e hakaudia lasi. \v 7 Taunabunai, harihari a gini, asio marere; lau ese Iehova vairanai Iehova ena hahemauri karadia emui ai bona senemui ediai vada e kara na aina hamaorolaimui. \v 8 Iakob na Aigupto ela murinai, senemui ese Iehova e tai heniava negana ai, Iehova ese Mose bona Aaron e siaidia; bena idia raruosi ese senemui na Aigupto amo e hakaudia lasi, ina gabu ai e hanohodia. \v 9 A idia ese Iehova, edia Dirava, e laloa boio; bena ia ese Sisera, Hasoro pavapavana Iabin ena tuari oreana biaguna, imana ai, bona Filistia taudia imadia ai, bona Moab pavapavana imana ai, e atodia; idia ese e tuari henidia. \v 10 Bena idia ese Iehova e tai henia, eto, Ai na vada a kara dika; badina be Iehova vada a rakatania, Baal bona Astaroto isiaidia vada a lao heni; a harihari inaimai imadia amo ame hamaurimai, bena oi isiaimu baia lao heni. \v 11 Bena Iehova ese Ierubu-baal bona Barak bona Iefeta bona Samuele siaidiava, inaimui imadia amo e hamaurimuiva, kaha iboudiai; bena o noho namonamova. \v 12 Bena o itaia, Nahasa, Amono pavapavana, vada e raka lasi, baine tuari henimui eto; una negana ai o hereva henigu, oto, Lasi, pavapava ta ese baine halohiamai. A Iehova, emui Dirava, na emui pavapava. \v 13 Harihari emui pavapava ba itaia, o abia hidi bona o noilaia tauna. A itaia, Iehova ese pavapava ta vada e haginia; ia ese baine halohiamui. \v 14 Iehova garina boma gari, bona isiaina boma lao heni, bona erena boma kamonai, bona Iehova ena haheḡani basioma tataia utu, bona hari pavapava, e halohiamuimu tauna, ida Iehova, emui Dirava, murina amo boma raka, una na baine namo. \v 15 To, Iehova erena basioma kamonai, a Iehova ena haheḡani boma tataia utu, Iehova ese umui bona emui pavapava baine inai henimui. \v 16 Taunabunai, a gini, asio marere, ina kara badana Iehova ese vairamui ai baine kara na do ba itaia. \v 17 Hari dina na uit iutuna dinana ani? Lau ese Iehova baina hahanea, baina noia, ia ese guba-rahu bonamedu baine siaidia; bena ba diba, emui kara dika, Iehova vairanai vada o kara, na bada. Emui kara dika binai: emui pavapava vada o noinoilaia amo. \p \v 18 Taunabunai Samuel ese Iehova e hahanea; bena Iehova ese guba-rahu bona medu vada e siaidia una dina ai. Bena taunimanima iboudiai ese Iehova bona Samuel garidia e gariva. \p \v 19 Bena taunimanima iboudiai ese Samuel e noia, eto, Iehova, emu Dirava, ba ḡuria, ai bini emu hesiai taumai daimai ai, baia mase na garina; badina be emai kara dika iboudiai latadiai ina kara dikana ta ma vada a atoa kau: emai pavapava ia vada a noinoilaia. \p \v 20 Bena Samuel ese e hamaorodia, eto, Asio gari; ini kara dika iboudiai vada o kara ḡau tamona Iehova iḡavana dalana amo basio raka siri. Iehova isiaina ba lao heni, mai lalomui idoidiai; \v 21 basio raka siri, dirava koikoidia basio ḡavadia: idia na asi anidia bona asi edia hahemauri, idia na koikoi ḡaudia. \v 22 Badina be Iehova ese ena orea taudia basine negedia daure, ia ladana herea-daena bagunai; Iehova ena ura be iena bese ai baine halaomui. \v 23 Ina danu, lau ese ḡuriḡuri umui daimui ai basina hadokoa; unu bama kara toma lau na Iehova bama kara dika henia. A lau na dala namona bona maorona baina hadibalaimui. \v 24 Ḡau tamona, Iehova garina ba gari, bona isiaina ba lao heni namonamo, mai lalomui idoidiai; ba haeroa, ia ese kara badadia amo vada e hanamomui. \v 25 A do ba kara dika havara, umui na do bae bibimui oho, mai emui pavapava ida. \c 13 \s1 Israel na Filistia ida e tuari \p \v 1 Saulo ena vara laḡanidia hidaosi vada e ore ai, ia ese Israel e halohiaia matama.\f + \fr 13:1 \ft Ina siri na Heberu gadona ai e heḡonu herea dainai Saulo ena vara laḡanidia na hida se hedinarai ḡoeva.\f* Laḡani rua Israel e halohiaia, \v 2 bena Saulo ese Israel tataudia daha-toi e abidia hidi: daha rua na Saulo ida Mikmasa ai bona Betele ororodia ai, bona daha ta na Ionatan ida Gibea ai, Beniamina tanona ai. Taunimanima oredia na e siaidia oho, ta ta ena ruma ena ruma baela. \p \v 3 Ionatan ese Filistia taudia edia gima oreana Geba ai e hadareredia: bena Filistia taudia ese harina e kamonai. Bena Saulo ese kibi e hiriria, Israel tanona idoinai, eto, Heberu taumui e, harina a kamonai. \v 4 Bena Israel taudia iboudiai ese harina e kamonai Saulo ese Filistia edia gima oreana vada e hadarerea, bona Filistia taudia ese Israel taudia vada e badu henidia. Bena Israel taudia na e boiridia, Saulo ida bae hebou, Gilgal ai. \p \v 5 Filistia taudia ese danu Israel taudia bae tuari henidia totona e hebou. Edia kariota na gerebu toi,\f + \fr 13:5 \ft Gerebu-toi = 30,000.\f* bona edia hosi-gui taudia na daha tauratoi, aedia tuari taudia na hutuma herea, kone mirina na heto. Idia na ema, Mikmasa ai e taruha, Bet-avene mairiveina kahana ai. \v 6 Israel taudia nalalodia e parara, hahedika badana na ediai vada e kau, bena idia na ela, kohua ai bona uda ai bona haga nadidia henudiai bona gara gabudia ai bona ranu guridia ai e komu. \v 7 Haida danu Ioridane sinavaina amo e turu hanai Gad bona Gilead tanodia ela. A Saulo na dounu Gilgal ai; Israel taudia ese ia e ḡavaia, mai kudou-hetahadia ida. \p \v 8 Saulo na dina hitu e nohova, Samuel ese e gwaurai dinadia; to Samuel na Gilgal do sema. Bena orea taudia na iena amo e raka oho matamava. \v 9 Taunabunai Saulo eto, Ḡole-oho bouboudia bona herohemaino bouboudiana lau dekegu ai ba mailaidia. Bena ia ese ḡole-oho boubouna e hahelaḡaia. \v 10 E haḡolea oho vaitani, bena Samuel vada e kau. Saulo na e raka lasi, ia ida bae hedavari bona baine hahenamo henia totona. \p \v 11 Samuel eto, Oi na ede vada o kara toma? Saulo eto, Orea taudia na itadia. idia na vada e karohomu, bona oi na o gwaurai guna dinadia ai soma; Filistia taudia danu Mikmasa ai vada e hebou; \v 12 bena nato “Filistia taudia na Gilgal ai bae tuari henigu, a lau be Iehova ena hahenamo do asina tahua”. Taunabunai na gava, ḡole-oho boubouna na hahelaḡaia. \v 13 Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Vada o kara kava; Iehova, emu Dirava, ena haheḡani, e henimu ḡauna, na so badinaia. Iehova ese emu basileia na Israel ai baine haginia hanaihanai eto; \v 14 a harihari emu basileia na basine hesiriu. Iehova ese e lalo namo heniamu tauna ta vada e tahua bona vada e davaria; Iehova ese ia vada e duanaia, ena bese taudia do baine halohiadia, badina be oi ese Iehova ena haheḡani emu ai na so badinaia. \v 15 Bena Samuel na e tore isi, Gilgal e rakatania, Gibea, Beniamina tanona ai, ela. \p Bena Saulo ese ia dekenai e nohova taudia na e duahidia: idia na tatau sinahu tauratoi. \v 16 Bena Saulo bona ia natuna Ionatan bona idia dekediai e nohova taudia na Geba ai e nohova, Beniamina tanona ai; a Filistia taudia na Mikmasa ai e taruha. \v 17 Bena tuari oreadia toi Filistia taruhana amo e raka lasi: orea ta na Ofra dalana amo e raka, Sual tanona ela; \v 18 orea iharuana na Bete-horono kahana ela; ma orea ihatoina natano hetoana dalana amo ela, unu amo e roha lao, Seboimi kourana bona tano ḡaḡaena e itava. \p \v 19 Una negana ai Israel tanona idoinai na asi tauna ta auri iḡaukaralaina mai dibana. Badina be Filistia taudia na eto, Heberu taudia na edia dare bona edia io bae kara na garina. \v 20 A Israel taudia iboudiai na Filistia taudia dekedia e laova, edia ruarua auridia eiava edia gaga eiava edia ira eiava edia ilapa iseḡedia e urava negadia ai. \v 21 Badina be idia na mai edia huro, ruarua auridia bona gaga bona ira iseḡelaidia, bona ikodo matadia ikaradia. \v 22 Taunabunai, tuari dinana ai Saulo bona Ionatan edia orea taudia na asi edia dare bona asi edia io, a Saulo bona ia natuna Ionatan mo mai edia. \p \v 23 Bena Filistia taudia edia tuari oreana na e raka lasi, Mikmasa ela. \c 14 \s1 Ionatan e kwalimu \p \v 1 Dina ta Ionatan, Saulo natuna, ese ena kesi ihuana tauhauna e hamaoroa, eto, Aoma, Filistia taudia edia taruha aita lao henia, unukaha ai. A ia ese tamana na se hamaoroa. \v 2 Saulo na Gibea tanohetoana ai e nohova, rimono auna henunai, Migron ai; tatau sinahu-tauratoisisivana na ia ida e nohova. \v 3 Ahia Ahitubu, Iehova ena hahelaḡa tauna Silo ai, danu unuseni ai; ia na dabua helaḡana e dokia. Ia be Ikabod kakana Ahitubu natuna, bona Fineha Eli tubuna. Taunimanima na asi dibadia lonatan vada ela. \p \v 4 Ionatan na Filistia taudia edia taruha ilao-henina totona baine rakaiahanai makanana ai na haga-nadidia rua, ta kahana ai ma ta kahana ai. Ta ladana na Bose, ma ta ladana na Sene. \v 5 Haga-nadina ta na mirigini kahana ai, Mikmasa vairanai; ma ta diho kahana ai, Geba vairanai. \p \v 6 Ionatan ese ena kesi ihuana tauhauna e hamaoroa, eto, Aoma, hari asie peritomedia taudia edia taruha baita lao henia; reana Iehova ese baine duruda; badina be Iehova ese bema ura haida bema hamauridia, hutuma imadia amo eiava gagadoi imadia amo, tau ta ese basine laoa ahu diba. \v 7 Bena ena kesi ihuana tauna eto, Lalomu ai vada o haeroa karana idoinai ba karaia; o itaia, lau na oi ida, bona oiemu lalohadai na lauegu lalohadai. \v 8 Bena Ionatan eto, A kamonai; ita na baita raka hanai, unu taunimanima dekediai, ediai baita hedinarai. \v 9 Bena idia na bema hamaoroda, bema toma “A henari ela bona baia vasi”, ita na eda gabu ai baita gini, basita dara dae dekediai. \v 10 A idia na bema toma “Dekemai ai a dara dae”, ita na baita dara dae; badina be Iehova ese idia na ita imada ai vada e atodia toana bunai. \p \v 11 Taunabunai, raruosi na Filistia taudia vairadiai e hahedinarai. Filistia taudia eto, O itaia, Heberu taudia na edia komu guridia amo e raka lasimu. \v 12 Bena taruha taudia ese lonatan bona ena kesi ihuana tauna e boi henidia, eto, Dekemai ai a dara dae; ai ese ḡau ta baia haheitalaimui. Bena Ionatan ese ena kesi ihuana tauna e hamaoroa, eto, Lau murigu ai a dara dae: badina be idia na Iehova ese Israel taudia imadia ai vada e atodia. \v 13 Bena lonatan na imana bona aena amo e rau dae; ena kesi ihuana tauna danu ia murina amo e rau dae. Bena idia haida na lonatan ese e aladia, ma haida na ena kesi ihuana tauna ese. \v 14 Una ala-ala gini-gunana lalonai Ionatan bona enakesi ihuana tauna ese tatau ruahui sisivana e aladia mase, inoḡo ta, dina tamona ai bema ruaia heḡereḡerena, lalonai. \v 15 Bena gari bada vada e vara, taruha ai bona tuari gabuna ai bona taunimanima iboudiai bogaragidiai: taruha ai e nohova taudia bona tuari amo ema taudia na kudoudia e hetahava; tano danu e lagava; bena iboudiai na e gari dikadikava. \p \v 16 Saulo ena hegima taudia na Gibea ai, Beniamina tanona ai, e gimava. Bena e roha lao, hutuma na e heau maiva e heau laova e itadia. \v 17 Bena Saulo ese ia dekenai e nohova taudia na e hamaorodia, eto, Taunimanima ba duahidia, ba diba, daidia na ita eda amo vada e raka oho. E duahidia, bena vada e diba, Ionatan bona ena kesi ihuana tauna na lasihidia. \v 18 Bena Saulo ese Ahia e hamaoroa, eto, Dirava ena maua helaḡana ba mailaia. Badina be una negana ai Dirava ena maua helaḡana na Israel taudia ese e loalaiava. \v 19 A Saulo na hahelaḡa tauna ida e hereva-hereva ai na heloḡoheloḡo vada e bada herea taruha ai. Bena Saulo ese hahelaḡa tauna e hamaoroa, eto, Imamu ba veria oho. \v 20 Bena Saulo bona ia ida e nohova taudia na e heau hebou, eha tuari. Bena ta ta edia dare e ala-ala heheni, e heḡonu patapata. \v 21 Heberu taudia haida danu, gunaguna Filistia taudia ida e hebouva bona edia taruha ai e nohova taudia na e lou, Israel oreana, Saulo bona Ionatan ida e hebouva taudia, dekediai. \v 22 Ma Israel tataudia haida, Efraim ororodia ai e komuva taudia, na harina e kamonai Filistia taudia vada e heau, bena idia danu e ḡava, eha havadia. \v 23 Taunabunai, Iehova ese Israel e hamauria una dina ai; tuari na e laohaia ela bona Bet-avene unukahanai. \p \v 24 Israel taudia na tau-anidia e manoriva una dina ai; badina be Saulo ese e taravadia, eto, Tau ta basine aniani ela bona dina diho ela bona inaigu baina hadava henidia; baine aniani tauna na baine dika. Taunabunai, tau ta se aniani. \v 25 A taunimanima iboudiai na uda ta ai e kau; unuseni ai bada-ranuna na tano ai mia. \v 26 Taunimanima na uda ai e raka vareai, e itaia, bada-ranuna na e hetuturuva; a tau ta ese uduna se daua toho, badina be taunimanima na hari taravatu garina e gariva. \p \v 27 A Ionatan na se kamonai tamana ese taunimanima na taravatu vada e henidia. Taunabunai, ia ese ena itotohi matana na hari bada-ranuna ai e urua diho, bena imana amo uduna ai e atoa. Bena matana e diari. \v 28 Bena tau ta ese e hamaoroa, eto, Tamamu ese taravatu aukana na orea taudia vada e henidia, eto “Hari dina ai baine aniani tauna na do baine dika”. Taunimanima iboudiai na tau-anidia vada e manori. \v 29 Bena Ionatan eto, Tamagu ese ina tano vada e hahekwarahia; a itaia, matagu na ede e diari tomamu, hari bada-ranuna sisina vada na ania dainai. \v 30 Orea taudia ese inaidia edia amo e dadi ḡaudia na hari dina ai bema ani bema namo; badina be ala-ala Filistia taudia ediai na dia bada. \p \v 31 Una dina ai idia ese Filistia taudia e aladia mase, Mikmasa amo ela bona Aialono. A tuari taudia na tau-anidia e manori dikadika; \v 32 taunabunai idia ese e dadi ḡaudia e heau henidia, mamoe bona boromakau mamaruanedia bona boromakau natudia e abidia, tano ai e aladia mase, bena mai raradia ida e ani. \v 33 Bena haida ese Saulo e hamaoroa, eto, A itaia, tuari taudia na Iehova vairanai e kara havaramu, vamu na mai rarana ida e aniamu. Ia na eto, Vada e kara havara; nadi badana ta ba keia mai iniseni ai. \v 34 Saulo ma eto, Taunimanima bogaragidiai baola, ba hamaorodia, baoto “Ta ta ena boromakau ena boromakau mamaruanedia bona ena mamoe ena mamoe bae mailaidia, iniseni ai bae aladia mase bona bae anidia. Iehova vairanai basio kara havara; vamu mai rarana basio ania.” Taunabunai, una hanuaboi idia ta ta ena boromakau ena boromakau mamaruanedia e laohaidia, unuseni ai e aladia mase. \v 35 Bena Saulo ese ihaboulaina patana ta e larebaia, Iehova ena; una na ihaboulaina patana gini-gunana ia ese e larebaia Iehova ena. \p \v 36 Bena Saulo eto, Aita diho, Filistia taudia muridiai aitala; baita aladia rani, baita ha-oredia, ta basine mauri. Idia na e haere, eto, Emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba karaia. A hahelaḡa tauna eto, Dirava aita raka henia kahi iniseni ai. \v 37 Bena Saulo ese Dirava e nanadaia, eto, Filistia taudia muridia amo ainala eiava? Israel taudia imadia ai bavatodia eiava? A ia na e haere henia una dina ai. \v 38 Bena Saulo eto, Ini aoma, lohia taumui iboumui ai; ba tahua bona ba diba, ina kara dikana ede vada e vara toma hari ina dina ai. \v 39 Badina be Iehova, Israel ihamaurina Diravana, e maurimu heḡereḡerena. kerere ihavarana tauna, ena be lau natugu Ionatan, to baine mase. A taunimanima iboudiai bogaragidia amo ta se haere henia. \v 40 Bena ia ese Israel taudia e hamaorodia, eto, Umui na kaha ta ai ba gini; a lau bona natugu Ionatan na kaha ta ai baia gini. Idia ese Saulo e haere henia, eto, Emu lalo-hadai heḡereḡerena ba karaia. \v 41 Taunabunai Saulo na eto, Iehova, Israel Diravana e, dahaka dainai emu hesiai tauna na so haere henigu hari dina ai? Ina kerere bema lauegu eiava natugu lonatan ena, Iehova e. Israel Diravana e, Urim ba heni lasi; a ina kerere bema emu bese Israel ena Tumim ba heni lasi.\f + \fr 14:41 \ft Urim bona Tumim na mari nadidia rua. Esodo Karoa 28, siri 30 ba itaia.\f* Bena mari ese Ionatan bona Saulo e duanaidia, a Israel taudia e roho mauri. \v 42 Saulo ma eto, Lau bona natugu Ionatan padamai ai mari a karaia. Bena mari ese lonatan e duanaia. \p \v 43 Bena Saulo ese Ionatan e nanadaia, eto, A hamaorogu, ede o kara toma? Bena Ionatan ese e hamaoroa, eto, Bada-ranuna sisina na egu itotohi matana amo na abia, na mamia toho. Lau binai, vada baina mase. \v 44 Saulo eto, Dirava na unu baine karagu toma, ma baine hametaua. Ionatan e, oi na momokani vada ba mase. \v 45 Bena Israel taudia ese Saulo e gwau henia, eto, Ionatan baine mase a? Ina kwalimu badana Israel ai e havaraia tauna na baine mase a? Lasi ona lasi vaitani. Iehova e maurimu heḡereḡerena ia kwarana huina tamona na tano ai basine moru; badina be hari dina ai ia na Dirava ida vada e gaukara hebou. Taunabunai, Israel taudia ese Ionatan e rauaia; ia na se mase. \v 46 Bena Saulo na Filistia taudia ihahavadia amo e lou: bona Filistia taudia na edia gabu korikori e lou lao. \p \v 47 Saulo na Israel e halohiaia negana ai na ia ese inaina iboudiai e tuari henidia, kaha iboudiai; Moab taudia bona Amono taudia bona Edom taudia bona Soba pavapavadia bona Filistia taudia, iboudiai e tuari henidia bona e hadareredia. \v 48 Ia na goada dikadika; ia ese Amalek taudia e hadareredia, bona Israel taudia na e tuari henidia taudia imadia amo e hamauridia. \p \v 49 Saulo natuna mamaruanedia na Ionatan bona Isvi bona Malkisua. Natuna hahinedia na rarua; tau guna ladana na Meraba, tau muritai ladana na Mikala. \v 50 Saulo adavana ladana na Ahinoama; ia na Ahimasa natuna. Ena tuari oreana biaguna ladana na Abnere, Nere natuna. Hari Nere na Saulo tamana lahaina; \v 51 Kisa, Saulo tamana, bona Nere, Abnere tamana, raruosi na Abiele natuna. \p \v 52 Saulo ena dina iboudiai lalodiai tuari na auka, Filistia taudia ida. Taunabunai, Saulo ese goada tauna ta eiava tuari mai dibana tauna ta e itaia negana ai, ia ese e abia, ena orea tauna ai e halaoa. \c 15 \s1 Saulo ese Amalek taudia e habuadia tari \p \v 1 Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Iehova ese e siaigu baina horomu totona; bena na horomu, ena bese Israel pavapavana ai na halaomu. Taunabunai, harihari Iehova ena hereva a kamonaidia. \v 2 Iehova Sabaota na ini e gwau tomamu: Lau ese Amalek davana baina henia, ena kara dainai; Israel na Aigupto amo e raka lasi negana ai na ia ese e laodia ahu. \v 3 Harihari aola, Amalek ba tuari henia, idia mai edia ḡau iboudiai ida ba habuadia tari. Basio bogadia hisi; a tau bona hahine, mero bona kekeni, rata e inuamu merona danu, bona boromakau bona mamoe bona kamelo bona doniki, na bavaladia mase. \p \v 4 Taunabunai, Saulo ese tuari taudia e haboudia, Telaimi ai e duahidia. Ae-raka taudia na domaga rua,\f + \fr 15:4 \ft domaga rua = 200,000, gerebu ta = 10,000.\f* bona Iuda taudia na gerebu ta. \v 5 Bena Saulo na Amalek hanuana e raka henia kahi, koura ai e bani tao. \v 6 Saulo ese Kene taudia e hamaorodia, eto, Aola, Amalek taudia bogaragidia amo a raka siri, idia ida baina habuamui tari na garina. Badina be umui ese Israel taudia iboudiai o bogadia hisi, Aigupto amo e raka lasi negana ai. Taunabunai, Kene taudia na Amalek taudia bogaragidia amo e raka siri. \p \v 7 Bena Saulo ese Amalek taudia e hadareredia, Havila amo ela bona Suru. Hari Suru na Aigupto mairiveina kahana ai. \v 8 Ia ese Agag, Amalek pavapavana, e abia mauri, a ena orea taunimanimadia iboudiai na dare amo e aladia ore. \v 9 A Saulo bona ena orea taudia ese Agag e hamauria; mamoe bona boromakau mamaruanedia bona boromakau natudia bona mamoe natudia namo-hereadia danu e hamauridia. Ḡau namodia iboudiai e hamauridia, asie habuadia tari; a ḡau dikadia na e dadaraidia, bona e habuadia tari. \s1 Samuel ese Saulo e gwau henia \p \v 10 Iehova ena hereva na Samuel enai e kau, eto, \v 11 Lau na helalomu, Saulo na pavapava ai basinama halaoa bema namo; badina be ia na lau iḡavagu amo vada e lou, bona egu haheḡani se badinadiamu. Bena Samuel na e badu; ia ese Iehova e ḡanaḡana henia rani. \v 12 Daba ai, Samuel e tore isi haraḡa, Saulo ida baine hedavari eto, Bena haida ese Samuel e hamaoroa, eto. Saulo na Karamele ela, unuseni ai pupu ta e haginia, ma unu amo e lou, e hekei diho, Gilgal ela. \p \v 13 Samuel na Saulo dekenai e kau, bena Saulo ese e hahenamo henia, eto, Iehova ese baine hanamomu; Iehova ena haheḡani heḡereḡerena vada na karaia. \v 14 Samuel eto, Matona, ini reḡe na kamonai, mamoe e taimu bona boromakau e ḡoumu, anidia be dahaka? \v 15 Saulo eto, Amalek taudia edia amo vada e abidia; badina be egu orea taudia ese mamoe namo-hereadiabona boromakau mamaruanedia namo-hereadia e abidia mauri, Iehova, emu Dirava, ena ihaboulaina ḡaudia ai bae halaodia helaoreana; a oredia vada a habuadia tari. \v 16 Bena Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Eremu! Aina hamaoromu, Iehova ese boi hanuaboi ede e hereva henigu toma. Saulo eto, A hereva. \p \v 17 Bena Samuel eto, Sibomu lalomu vada o hamanaua, to oi na Israel iduhudia ikwaradia taumu ani? Iehova ese vada e horomu, Israel pavapavana. \v 18 Iehova ese ḡaukara ta ikarana totona e siaimu, eto “Aola, unu Amalek taudia, kara havara taudia, na ba habuadia tari; ba tuari henidia ela bona bae ore”. \v 19 Dahaka dainai Iehova erena so kamonai? Dahaka dainai edia kohu o dadi? Dahaka dainai Iehova vairanai o kara havara? \p \v 20 Saulo ese Samuel e haere henia, eto, Iehova erena vada na kamonai, Iehova ese e henigu ḡaukarana ikarana nala; Agag, Amalek pavapavana, vada na mailaia, a Amalek taudia vada na aladia ore. \v 21 A egu orea taudia ese e dadidadi. mamoe namo-hereadia bona boromakau mamaruanedia namohereadia na mase amo e hamauridia, Gilgal ai bae hahelaḡadia Iehova, emu Dirava, ena e tomamu. \p \v 22 Samuel ma eto, Iehova ese gole-oho bouboudia bona boubou idau-idau e moalelaidia badamu, a Iehova erena ikamonaina e moalelaia maraḡimu a? A laloa, kamonai ese boubou e hereaiamu; taia-kirara ese nani mamaruanedia digaradia e hereadiamu. \v 23 Badina be gwau-edeede ena dika na babalau ena dika heḡereḡerena; bona daḡedaḡe ena dika na kaivakuku bona dirava koikoidia itomadiho-henidia heḡereḡerena. Badina be Iehova ena hereva vada o dadaraiadainai, ia ese danu emu pavapava dagina ai vada e dadaraimumu. \p \v 24 Saulo ese Samuel ma e haere henia, eto, Lau na vada na kara dika; badina be Iehova ena haheḡani bona oiemu hereva vada na tata utu, badina be egu orea taudia garidia na gariva, bena eredia na kamonaiva. \v 25 Taunabunai, lau na noimumu, egu dika ba gwau tao; bena baita lou lao, Iehova baina toma henia diho. \v 26 A Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Oi ida basina lou lao; badina be oi ese Iehova ena hereva vada o dadaraia, bona Iehova ese oi vada e dadaraimu, Israel pavapavana dagina amo. \p \v 27 Samuel e gini kerehai, baine raka oho eto. Bena Saulo ese Samuel ena dabua isena e dogoa tao, a dabua na e hedare. \v 28 Samuel eto, Iehova ese hari dina ai Israel basileiana na oiemu amo vada e darea oho; oi dekemu tauna ta, oi e hereamumu tauna, vada e henia. \v 29 Ina danu, Israel Hairaina na basine koikoi bona basine helalo kerehai; badina be ia na dia taunimanima, taunabunai ia lalona na basine idau. \p \v 30 Bena Saulo eto, Lau vada na kara dika; ḡau tamona harihari a matauraigu egu orea tau-badadia vairadiai bona Israel taudia vairadiai. Aita lou lao, bena Iehova, emu Dirava, baina toma henia diho. \v 31 Taunabunai Samuel na Saulo murina amo e lou lao; bona Saulo ese Iehova e toma henia diho. \s1 Samuel ese Agag e alaia mase \p \v 32 Bena Samuel eto, Agag, Amalek pavapavana, na dekegu a mailaia. Bena Agag na mai lalo-namona ida ema. Agag eto, Momokani, mase enaidita vada e ore. \v 33 Bena Samuel eto, Hahine na asi natudia e nohomu oiemu dare dainai, heḡereḡerena oi sinamu na asi natuna baine noho. Bena Samuel ese Agag e dapaia sisi, Iehova vairanai, Gilgal ai. \s1 Samuel ese Saulo e rakatania \p \v 34 Una murinai Samuel na Rama ela, a Saulo na e dae ela, ena ruma ai e nohova Gibea ai, Saulo ena tano ai. \v 35 Bena Samuel ese Saulo se itaia lou ela bona ena mase dinana. A Samuel na lalona e hisihisiva, Saulo dainai. Bena Iehova na e helalo, Saulo na Israel pavapavana ai basinema halaoa eto. \c 16 \s1 Samuel ese David e horoa \p \v 1 Iehova ese Samuel e hereva henia, eto, Lalomu baine hisihisi Saulo dainai ela bona edena negai? Lau ese ia na Israel pavapavana dagina ai vada na dadaraia. Emu doa na dehoro amo ba hahonua, bena baola. Lau na Iese, tau Betelehem, dekena baina siaimu lao, badina be natuna mamaruanedia bogaragidia amo pavapava ta vada na abia hidi. \v 2 Samuel eto, Ede bainala toma? Saulo bema kamonai, ia ese bema alagu mase. Iehova ma eto, Boromakau hahinena matamatana ta ba laohaia, baoto “Lau na Iehova ibouna totona vada nama”. \v 3 Iese danu ba boiria, emu boubou karana ai baine vareai; bena baina hadibamu ede ba kara toma. Emu ai ladana baina hatoa tauna na ba horoa egu. \p \v 4 Bena Samuel ese Iehova ena haheḡani heḡereḡerena e karaia, Betelehem ela. Hanua tau-badadia na e raka lasi, ia ida e hedavari, mai kudou-hetahadiaida, eto, Mai mainomu ida vada oma eiava? \v 5 Ia eto, Mai mainogu ida vada nama, Iehova baina boua totona. Sibomui ba hahelaḡa, lau ida boubou karana baita karaia. Bena ia ese Iese mai natuna mamaruanedia ida e hahelaḡadia, bena e boiridia, boubou gabuna baela. \p \v 6 Idia ema negana ai, ia ese Eliab e raraia tao, bena lalona e hadaia, eto, Momokani, Iehova ese baine horoa tauna binai, ia vairanai e ginimu. \v 7 A Iehova ese Samuel e hamaoroa, eto, Oromana eiava ena lata basio laloa, badina be lau ese vada na dadaraia. Badina be Iehova ese ḡau se itamu taunimanima ese e itadiamu heḡereḡerena; taunimanima ese oromana e itaiamu, a Iehova ese lalona e itaiamu. \p \v 8 Bena Iese ese Abinadab e boiria, e hagania, Samuel vairanai baine raka hanai. A ia eto, Ina tau danu Iehova ese se abia hidi. \v 9 Bena Iese ese Sama e haḡania, baine raka hanai. A ia eto, Ina tau danu Iehova ese se abia hidi. \v 10 Iese ese natuna mamaruanedia hahitu e haḡanidia, Samuel vairanai bae raka hanai. A Samuel ese Iese e hamaoroa, eto, Ini na Iehova ese se abidia hidi. \p \v 11 Samuel ese Iese e nanadaia, eto, Natumu mamaruanedia iboudiai bini, eiava? Ia na e haere, eto, Tau muritai na dounu noho; ia ese mamoe e reḡudiamu. Samuel ese Iese e hamaoroa, eto, Hereva a siaia, bainema; badina be ita na basita helai diho ela bona ia baine kau. \v 12 Hereva e siaia, bena haida ese e hakaua mai. Ia vairana na tonika-tonika, matana na mai hairaina, bona mero raho-namona. Iehova eto, A tore isi, a horoa. tauna benai. \v 13 Bena Samuel ese doa mai dehorona e abia, kakana bogaragidiai e horoa. Bena Iehova ena Lauma ese David e rohea badabada, una dina amo. Bena Samuel e tore isi, Rama ela. \s1 Saulo bona David \p \v 14 Iehova ena Lauma ese Saulo e rakatania, lauma dikana ta Iehova ena amo ese e hahisia. \v 15 Bena Saulo ena hesiai taudia ese e hamaoroa, eto, Madi, lauma dikana ta Dirava ena amo ese e hahisimumu. \v 16 Harihari emai lohiabada ese emu hesiai taumai vairamu ai gigini boma haḡanimai, gitara ihataina dibana herea tauna ta baiama ha tahua; bena hari lauma dikana Dirava ena amo emu ai baine kau negadia ai, ia ese gitara baine hataia, bena lalomu do baine namo. \v 17 Taunabunai, Saulo ese ena hesiai taudia e haḡanidia, eto, Tau ta bavabia, gitara ihataina dibana herea tauna ta, bena dekegu ai ba hakaua mai. \v 18 Eregabe tauna ta e haere, eto, Lau na Iese, tau Betelehem, natuna ta vada na itaia, ia na gitara ihataina dibana herea; ia danu goada tauna bona tuari tauna; ena hereva be nanamo bona ita-itana danu namo; Iehova na ia ida. \p \v 19 Taunabunai, Saulo ese gwaukau taudia na e siaidia lao Iese dekenai, eto, Natumu David, mamoe ireḡudia merona, na ba siaia mai dekegu ai. \v 20 Bena Iese ese flaoa, bona vine ranuna kopi ta, bona nani natuna ta, e abidia, doniki ta doruna ai e ato, natuna David imana amo e siaidia, Saulo dekenai. \p \v 21 David na Saulo dekenai e kau, bena ena hesiai tauna ai ela. Saulo ese e lalokau henia bada, ena kesi ihuana tauna ai e halaoa. \v 22 Bena Saulo ese hereva e siaia Iese enai, eto, David na lau isiaigu ilao-henina ai baine noho, badina be lau ese na lalo namo heniamu. \v 23 Bena lauma dikana Dirava ena amo Saulo enai e kau negadia ai, David ese gitara e abia, imana amo e hataia; bena Saulo lalona vada e matamata bona vada e namo, bona lauma dikana ese e rakatania. \c 17 \s1 Goliata \p \v 1 Filistia taudia ese edia tuari oreadia e boiridia hebou, bae tuari totona. Idia na Soko ai e hebou, Iuda tanona ai; Soko bona Aseka padadiai e taruha. Una Aseka na Efese-damim ai. \v 2 Bena Saulo bona Israel taudia na Elaha kourana ai e taruha, e haginidia heḡaeḡae, Filistia taudia bae tuari henidia. \v 3 Kahana ai Filistia taudia na ororo ta ai e gini, ma kahana ai Israel taudia na ororo ta ai e gini; padadiai na koura. \p \v 4 Bena tau ta Filistia taudia edia taruha amo e raka lasi, ladana na Goliata, tau Gata; ia na goada herea tauna. Ena lata be kiubit tauratoi mai kahana.\f + \fr 17:4 \ft Kiubit tauratoi mai kahana = 3 metres sisivana.\f* \v 5 Ena kwara ḡauna na aun labora-laborana; ena tuari hahedokinaena metau na auri labora-labora sekeledia daha ima.\f + \fr 17:5 \ft Sekele daha ima = 80 kilograms sisivana.\f* \v 6 Aena vaḡivaḡidiana auri labora-labora; bona ena matani-ḡadiva, auri labora-labora ḡauna, namurinai e daharaia. \v 7 Ena io auauna na dabua ihatuna tauna ena hatuhatu auna na heto: matana na auri, ena metau be sekele sinahu tauratoi.\f + \fr 17:7 \ft Sekele sinahu tauratoi = 10 kilograms sisivana.\f* Ena kesi ihuana tauna na vairanai e raka. \v 8 Ia na e gini, Israel taudia e boi henidia, eto, Dahaka dainai oma, o gini heḡaeḡaemu tuari totona? Lau na dia Filistia tauna a? Umui na dia Saulo ena hesiai taudia a? Tau ta avabia hidi, ia na lau dekegu ai baine diho. \v 9 Bema mai goadana baine heatu henigu bona baine alagu mase, ai na emui hesiai taudia ai baiala; a lau baina kwalimu, ia baina alaia mase, umui na ai emai hesiai taudia ai baola, bona isiaimai ba lao heni. \v 10 Filistia tauna ma eto, Hari dina ai lau ese Israel tuari oreadia na hare henidiamu: tau ta ba henigu, raruosi baia heatu. \v 11 Saulo bona Israel taudia iboudiai ese una Filistia tauna ena hereva e kamonai, bena kudoudia e hetaha bona gari bada ese e butudia tao. \s1 David na tuari gabuna ai e kau \p \v 12 David na Iese, tau Efrata, natuna. Iese ena hanua na Betelehem, Iuda tanona ai; natuna mamaruanedia na taurahani. Saulo ena nega ai, ia na tau buruka; ena mauri laḡanidia na hoho. \v 13 Iese natuna tatoi, tau guna bona ia murina taudia rarua, na Saulo murina amo vada e raka, tuan gabuna ela. Tuari ela taudia tatoiosi ladadia bini: tau guna na Eliab; ihararuana na Abinadab ihatatoina na Sama. \v 14 Tau muritai na David. E vara guna taudia tatoiosi na Saulo murina amo ela; \v 15 a David na Saulo ena amo tamana ena mamoe Betelehem ai ireḡudia totona e laova e maiva. \p \v 16 Dina hari-ahui lalodiai hari Filistia tauna na e raka lasiva, e giniva; daba adorahi unu e kara tomava. \p \v 17 Iese ese natuna David e hamaoroa, eto, Ini uit kakorodia efa\f + \fr 17:17 \ft “Efa” na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna ta.\f* ta bona ini flaoa igabudia gwauta bavabi, kakamu adia. Avabidia, ba laohai haraga kakamu dekedia taruha ai. \v 18 Ini \it cheese\it* gwauta-osi danu edia daha biaguna dekena ba laohai. Kakamu ba itadia, ede e noho tomamu, bona ola toana ta idia edia amo ba mailaia. \p \v 19 Una negana ai Saulo bona David kakana bona Israel taudia iboudiai na Elaha kourana ai, Filistia taudia ida e tuariva. \v 20 Bena David na daba matana ai e tore isi, mamoe na ireḡuna tauna ta imana ai e rakatanidia, aniani ḡaudia e abi, bena ela, Iese ena haheḡani heḡereḡerena. Taruha ai e kau negana ai, tuari oreadia na e raka lasiva, tuari gabuna e laova, e honeva. \v 21 Bena Israel taudia bona Filistia taudia edia tuari oreadia na e heḡaeḡae, e hevaira heheni, bae tuari heheni eto. \v 22 Bena David ese ena kohu na kohu ireḡudia tauna imana ai e rakatania, tuari oreana lalonai e heau ela, kakana e hahenamo henidia. \v 23 Ia na idia ida e hereva-herevava ai, hari goada-herea tauna, Filistia tauna Gata amo, ladana na Goliata, na Filistia taudia edia tuari oreadia bogaragidia amo e raka lasi, ena hereva gunadia ma e gwaurai lou. Bena David e kamonai. \p \v 24 Israel taudia iboudiai na una tau e itaia, bena ia vairana amo e heau oho mai garidia ida. \v 25 Israel taudia na eto, Ina e raka lasimu tauna o itaia a? Momokani, ia na Israel ihare-henina totona vada e raka lasi. Baine alaia mase tauna na pavapava ese kohu momo ai baine hataḡaia, bona natuna kekenina baine henia, bona \it tax\it* baine gwaua tao, ia tamana ena ruma taudia ediai, Israel tanona ai. \v 26 Bena David ese ia badibadinai e giniva taudia na e nanadaidia, eto, Ina tau Filistia baine alaia mase bona Israel ena hemarai baine abia oho tauna na ede bae kara henia toma? Badina be ina tau Filistia, se peritomea tauna, be daika, ia na Mauri Diravana ena tuari oreadia e hare henidiamu a? \v 27 Bena idia ese e haere henia, hereva gunana mo e gwauraia lou; bena eto, Baine alaia mase tauna na unu bae kara henia toma. \p \v 28 A kakana tau-guna Eliab na David ese e hereva henidia herevanae kamonai; bena Eliab ese David e badu henia, eto, Oi na dahaka totona oma a? Mamoe hidaosi tano ḡaḡaena ai be daika imana ai o rakatanidia? Oiemu hekokoroku bona emu lalo-hadai dikadia na dibagu: oi na tuari itana totona oma. \v 29 David eto, Be, ede vada na kara toma? Na hereva mo, ani? \v 30 Bena iena amo e raka oho, ma e henanadai lou, hereva heḡereḡerena mo; taunimanima ese ma e haere henia, haere gunana heḡereḡerena. \s1 Saulo bona David \p \v 31 David ena hereva na haida ese e kamonai, bena Saulo vairanai ma e gwaurai; bena Saulo ese e boiria. \v 32 Bena David ese Saulo e hamaoroa, eto, Tau ta darana basine doko una tau dainai; lau binai emu hesiai tauna bainala, ina Filistia tauna baina heatu henia. \v 33 Bena Saulo ese David e hamaoroa, eto, Oi na basio heḡereḡere ina Filistia tauna ba heatu henia, badina be oi na tauhau mo, a ia be tauhauna negana amo tuari tauna korikori. \v 34 Bena David ese Saulo e hamaoroa, eto, Lau binai emu hesiai tauna na tamagu ena mamoe na reḡudiava; bena leona ta eiava bea ta ema, mamoe natuna ta seri amo e abia negadia ai na \v 35 lau na ia murina amo nala, na botaia, mamoe natuna na ia uduna amo na hamauria. Ia ese e heatu henigu negana ai, lau ese aukina huina ai na abia, na rahua mase. \v 36 Lau binai emu hesiai tauna ese leona bona bea vada na aladia mase; benaini, ina tau Filistia, se peritomea tauna, na idia ta heḡereḡerena ai bainela, badina be ia ese Mauri Diravana ena tuari oreadia vada e hare henidia. \v 37 David ma eto, Iehova, leona imana amo bona bea imana amo vada e hamaurigu Diravana, ese ina Filistia tauna imana amo do baine hamaurigu. Bena Saulo ese David e hamaoroa, eto, Aola, Iehova ese baine bamomu. \s1 David bona Goliata \p \v 38 Bena Saulo ese ena tuari dabuadia e abi, David e hahedokilaia; auri labora-laborana kwara ḡauna na kwarana ai e atoa, bona auri hahedokina amo e hahedokia. \v 39 David ese ena dare varona gabana ai e kwatua, ena tuari dabuadia latadiai; bena e raka toho, badina be unu ḡau se manadalai. Bena David ese Saulo e hamaoroa, eto, Ini na basina rakalai diba, badina be asina manadalai. Bena e dokidia oho. \v 40 Bena David ese ena itotohi imana ai e abia; hena sinavai-sinavai amo nadi manada-manadadia ima eabidia, ena mamoe-reḡu modana lalonai e uda. Ena vilipopo be imana ai. Bena ia ese Filistia tauna e raka henia kahi. \p \v 41 Filistia tauna na e raka kahira, David e raka henia kahi. Ena kesi ihuana tauna na ia vairanai e raka. \v 42 Filistia tauna na e roha lao, David e itaia; bena e dadaraia, badina be ia na tauhau mo, vairana tonika-tonika bona raho-namo merona. \v 43 Bena Filistia tauna ese David e gwau henia, eto, Lau sisia a, una dainai oi na mai aumu ida lau o mai henigumu a? Bena Filistia tauna ese ena dirava ladadia ai David e uduguiraia. \v 44 Filistia tauna ese David ma e hamaoroa, eto, Dekegu aoma, lau ese oi hidiomu na atai manudia bona uda boromadia baina henidia. \v 45 David ese Filistia tauna e haere henia, eto, Oi na mai emu dare bona mai emu io bona mai emu matani-ḡadiva ida dekegu oma, a lau be Iehova Sabaota, Israel tuari oreadia, oi ese vada o hare henidia oreadia, Diravana ladana ai na vasimu. Hari dina ai Iehova ese lau imagu ai baine atomu, baina alamu mase, kwaramu baina utua oho. \v 46 Hari dina ai danu Filistia tuari oreadia tau-anidia na atai manudia bona uda boromadia do baina henidia. Bena tanobada idoinai bae diba Dirava ta e nohomu Israel ai; \v 47 iniseni ai e hebou taudia iboudiai danu bae diba Iehova na dia dare mo bona dia io mo amo ena hahemauri karadia e karamu; badina be tuari na Iehova ena, bona ia ese ai imamai ai baine atomui. \p \v 48 Filistia tauna na e tore isi, e raka kahi, David e lao henia, negana ai David na e heau haraḡa lao tuari gabuna ai, Filistia tauna e lao henia. \v 49 Bena David be imana na ena moda ai e dau dobi, nadi ta e vaia ena vilipopo amo e davea; nadi na Filistia tauna baguna ai e tubu, bona e hepuni vareai; bena tauna na tano ai e goru parapara. \p \v 50 Taunabunai, David ese vilipopo mai nadina ida amo Filistia tauna e hadarerea; e hodoa bona e hamasea. David na asi ena dare imana ai. \p \v 51 Bena David e heau, Filistia tauna latanai e gini, iena dare na iudalaina ḡauna amo e veria lasi, e alaia mase, bena kwarana e utua oho. Filistia taudia ese e itaia, edia goada tauna vada e mase, bena idia na e heau. \v 52 Bena Israel taudia bona luda taudia na e tore isi, e lolo, Filistia taudia e hahavadia lao ela bona Gata, ma ela bona Ekron ikoukoudia. Hari Filistia taudia mai berodia na dala ai e keto, Saaraimi amo ela bona Gata bona Ekron. \v 53 A Israel taudia na Filistia taudia ihahavadia amo e lou, bena edia taruha kohudia e dadi ore. \v 54 Bena David ese Filistia tauna kwarana e abia, Ierusalem e laohaia; a ena tuari dabuadia na ena kalaga ai e ato. \p \v 55 Saulo ese David e itaia, Filistia tauna ituari-henina e raka lasi negana ai, bena ia ese ena tuari oreana biaguna, Abnere, e nanadaia, eto, Abnere e, una tauhau na daika natuna? Abnere e haere, eto, Pavapava e, oi o maurimu heḡereḡerena lau na asi dibagu. \v 56 Pavapava na eto, A henanadai ia na daika natuna. \v 57 Bena David na Filistia taudia ialadia amo e lou negana ai, Abnere ese e abia, e hakaua vareai Saulo vairanai. Imana ai be Filistia tauna kwarana. \v 58 Bena Saulo ese e nanadaia, eto, Tauhau e, oi na daika natuna? David e haere, eto, Lau na emu hesiai tauna Iese, tau Betelehem, natuna. \c 18 \s1 Israel taudia e moale hisi dae \p \v 1 David ese Saulo e haere henia vaitani, bena Ionatan bona David na lalo-tamona ai e hetura heheni; Ionatan ese David e lalokau henia, ia sibona e helalokau heniva heḡereḡerena. \v 2 Una dina ai Saulo ese e dogoa tao; e rua, tamana ena ruma basine lou lao. \v 3 Bena Ionatan na David ida e hegwauhamata heheni; badina be ia ese e lalokau henia, sibona e helalokau heniva heḡereḡerena. \v 4 Ionatan ese ena hahedoki badana bona ena tuari dabuadia e doki oho, ena dare bona ena peva bona ena gaba ḡauna danu e ruha, iboudiai na David e henia. \v 5 David e raka lasi, Saulo ese e siaia gabudia ela; unu gabu iboudiai ai e kwalimu. Bena Saulo ese ena tuari oreana biaguna ai e halaoa. Taunimanima iboudiai bona Saulo ena hesiai taudia danu ese una kara e moalelaia. \p \v 6 Tuari amo e lou negana ai, David ese Filistia tauna e alaia mase murinai, hahine na Israel hanuadia iboudiai amo e didi lasi, ane e abi bona e mavaru danu. King Saulo ida e hedavari mai moaledia ida, edia tareko e ruirui, edia moale anedia e abi, bona edia gitara e hatai. \v 7 Edia moale ai idia ese ina ane e abia hebou: \q1 Saulo ese ena daha daha e aladia, \q1 A David ese ena gerebu gerebu e aladia. \m \v 8 Bena Saulo e badu dikadika, una hereva e badulaia; eto, David ena gerebu gerebu e gwauraidiamu, a lauegu daha daha mo e gwauraidiamu. Ma dahaka baine abia? Ina basileia a? \v 9 Una dina amo Saulo ese David e vaira hua henia. \s1 Saulo ese David e inai henia \p \v 10 Daba rerena ai, lauma dikana ta Dirava ena amo ese Saulo e butua tao, bena ena ruma ai e kavaia. David ese gitara e hataiava, dina iboudiai heḡereḡeredia. Saulo imana na mai iona; \v 11 bena e tahoa, eto, David na haba ida aine raia bou. A David be nega rua e dekea. \p \v 12 Saulo ese David e gari heniava; badina be Iehova ese David e bamoava, a Saulo vada e rakatania. \v 13 Taunabunai Saulo ese ia vairana amo e siaia oho, daha ta biaguna ai e halaoa. Bena ia ese taunimanima vairadiai e raka lasiva e raka vareaiva. \v 14 Bena David ena ḡaukara iboudiai na mai anidia namodia, badina be Iehova na ia ida. \v 15 Saulo ese e itaia, ena kara iboudiai na mai anidia namodia, bena e gari henia. \v 16 A Israel bona Iuda taudia iboudiai ese David e ura heniava; badina be ia na idia vairadiai e raka lasiva e raka vareaiva. \p \v 17 Bena Saulo ese David e hereva henia, eto, Natugu kekenina roboana Meraba binai. Baina henimu, bavadavaia. Ḡau tamona, lau daigu ai ba goada, Iehova ena tuari ba tuarilaia. Badina be Saulo na ini e laloa toma, eto, Lau basina alaia mase, a Filistia taudia hari. \v 18 Bena David ese Saulo e haere henia, eto, Lau be daika, bona varavaragu, tamagu ena ruma taudia, be daidia Israel ai, dainai lau na pavapava ravana ai bainala? \v 19 A hari Saulo natuna hahinena Meraba na David bae henia eto negana ai, idia ese Adriele, tau Mehola, e henia, ia ese e adavaia. \p \v 20 Saulo natuna hahinena ta, ladana Mikala, ese David e ura heniava. Haida ese Saulo e hamaoroa; bena Saulo lalona vada e namo. \v 21 Saulo ese lalona e hadaia, eto, Baina henia, ihahekwakwalaina ai bainela, bena Filistia taudia imadia amo baine dika. Taunabunai Saulo ese David na nega iharuana ma e hamaoroa, eto, Harihari ravagu ai baina halaomu. \v 22 Saulo ese danu ena hesiai taudia e haḡanidia, eto, David ba hereva henia hehuni, baoto “A kamonai, pavapava ese e lalo namo henimumu, bona ena hesiai taudia iboudiai ese e lalokau henimumu, taunabunai harihari pavapava ravana ai baola”. \v 23 Bena Saulo ena hesiai taudia ese David unu e hereva henia toma. David eto, Umui o laloamu pavapava ravana ai bainala na ḡau pipikina a? Lau na ogoḡami taugu, bona asi dagigu. \p \v 24 Saulo ena hesiai taudia ese Saulo e hamaoroa, eto, David na unu ini e gwau tomamu. \v 25 Bena Saulo eto, David na ini ba hamaoroa toma, baoto “Pavapava na hahine davana ta se uramu, ina mo, peritome ai e iva heḡeḡe kopidia na Filistia taudia sinahu-ta edia amo; unu amo pavapavaese ia inaina ediai dava baine abi”. Saulo ena lalo-hadai be David na Filistia taudia imadia amo baine mase. \v 26 Hari hesiai taudia ese ini hereva na David e hamaorolaia negana ai, David ese pavapava ravana ai bainela na e moalelaia. Bena negana do se ore ai, \v 27 David e tore isi, ena tuari oreana ida, ela, Filistia taudia sinahu-rua e aladia mase; bena kopidia e ivadia, hari kopi iboudiai e laohaidia, pavapava e henia, pavapava ravana ai bainela totona. Bena Saulo ese ia natuna hahinena Mikala e abia, David e henia, ia adavana ai bainela. \v 28 Saulo ese e itaia bona e diba, Iehova na David ida, bona Israel taudia iboudiai ese ia e ura henia; \v 29 bena Saulo ese David e gari henia bada. Taunabunai, Saulo ese David e inai henia hanaihanaiva. \p \v 30 Bena Filistia lohiadia na tuari totona e raka lasi loulouva, to e raka lasiva negadia iboudiai na David e kwalimu bada, Saulo ena hesiai taudia iboudiai na e hereadia. Taunabunai iboudiai ese ia ladana e heatolaia. \c 19 \s1 David na e heau mauri \p \v 1 Saulo ese natuna lonatan bona ena hesiai taudia iboudiai e hamaorodia, eto David bae alaia mase. A Ionatan, Saulo natuna, ese David e lalokau heniava. \v 2 Bena Ionatan ese David e hamaoroa, eto, Tamagu Saulo na iala-masemu dalana e tahuamu; taunabunai, daba ai nahuamu ba tohoa, gabu hehunina ai ba noho, ba komu; \v 3 a lau be baina raka lasi uma ai, oiemu komu gabuna ai, tamagu badibadinai baina gini, oi herevamu baina gwaurai; bena dahaka baina diba, una na baina hadibalaimu. \p \v 4 Bena Ionatan ese David herevana namona na tamana e hamaorolaia, eto, Oi pavapava taumu ese emu hesiai tauna David basio kara dika henia, badina be ia ese oi se kara dika henimu; ena kara ese oi vada e hanamomu. \v 5 Badina be ia ese ena mauri se laloa, a Filistia tauna e alaia mase, unu amo Iehova ese ena kwalimu badana e karaia, Israel idoinai ena. Oi ese o itaia, bona o moalelaia. Benaini, dahaka dainai asi ena kerere tauna rarana enai ba kerere? Dahaka dainai David bavalaia mase, asi badina? \v 6 Bena Saulo ese Ionatan erena e kamonai. Saulo na hereva metauna amo e gwau hamata, eto, Iehova e maurimu heḡereḡerena, David na basie alaia mase. \v 7 Bena Ionatan ese David e boiria, unu hereva iboudiai e hamaorolaia. Bena Ionatan ese David na Saulo dekena e hakaua lao; bena ia na ia vairanai e nohova, gunaguna heḡereḡerena. \p \v 8 Tuari ma e vara lou; bena David na e raka lasi, Filistia taudia e tuari henidia, hutuma e aladia mase; bena oredia na ia vairanai e heau. \v 9 Bena lauma dikana ta Iehova ena amo ese Saulo e butua tao. Ia na ena ruma ai e helaiva, imana na mai iona, a David be gitara e hataiava. \v 10 Bena Saulo ese ena io e abia, David na haba ida baine raia bou eto. A David ese e dekea, bena io na haba ai e heholo. Bena David na e heau, e roho mauri. \p \v 11 Una hanuaboi, Saulo ese kito taudia e siaidia, David ena ruma ai ia bae gimaia; daba ai baine alaia mase eto. A Mikala, David adavana, ese e hamaoroa, eto, Hari hanuaboi basioma heau mauri, kerukeru bema alamu mase. \v 12 Taunabunai Mikala ese David na gaba-mauru amo e tua dobi; bena David e heau, e roho mauri. \v 13 Bena Mikala ese e koroa laulauna ta e abia, mahuta patana ai e hahekurea, nani huina amo e karaia ikwinana ia kwarana henunai e atoa, bena hetaru amo e tarua. \v 14 Saulo ese gwaukau taudia haida e siaidia, David bae abia totona, bena hahine na eto, Vada e gorerea. \v 15 Saulo ese gwaukau taudia ma e siaidia, David bae itaia; eto, Mai ena mahuta patana ida ba huaia mai, bena baina alaia mase. \v 16 A gwaukau taudia na e raka vareai, hari e koroa laulauna e itaia, mahuta patana ai, bona nani huina amo e karaia ikwinana ia kwarana henunai. \v 17 Bena Saulo ese Mikala e gwau henia, eto, Dahaka dainai ini vada o koigu toma, inaigu vada o kahua nege, bena vada e roho mauri? Mikala ese Saulo e haere henia, eto, Ia eto “A kahugu nege, baina alamu mase na garina”. \p \v 18 David na e heau, e roho mauri, Rama ela, Samuel dekenai; bena ia ese Saulo vada e kara henia karadia iboudiai na Samuel e hamaorolaia. Bena ia bona Samuel na ela, Naioto ai eha noho. \v 19 Bena haida ese Saulo e hadibaia, eto, A kamonai, David na Naioto ai, Rama kahana ai. \v 20 Bena Saulo ese gwaukau taudia haida e siaidia, David bae abia. A idia ese peroveta oreana e itadia, e perovetava, bona Samuel danu e giniva, idia ikwaradia: bena Dirava ena Lauma ese Saulo ena gwaukau taudia e rohedia, bena idia danu e perovetava. \v 21 Haida ese Saulo e hamaoroa negana ai, ia ese gwaukau taudia haida ma e siaidia; bena idia danu e perovetava. Nega ihatoina Saulo ese gwaukau taudia haida ma e siaidia, bena idia danu e perovetava. \v 22 Bena ia sibona Rama ela, ranu gurina badana Seku ai e kau; bena e henanadai, eto, Samuel bona David be edeseni ai? Tau ta e haere, eto, Idia na Naioto ai, Rama kahana ai. \v 23 Unu amo ia na Naioto ela, Rama kahana ai; bena ia danu Dirava ena Lauma ese e rohea. Bena rakana ai e perovetava, ela bona Naioto ai e kau, Rama kahana ai. \v 24 Bena ia ese danu ena dabua e doki oho, Samuel vairanai e perovetava; bena gagaena mo e hekureva, una dina idoinai, bona hanuaboi idoinai danu. Una dainai hereva e piua, eto, Saulo danu peroveta tauna ta a? \c 20 \s1 David bona Ionatan \p \v 1 Bena David na Naioto Rama amo e heau, Ionatan dekena ela, eto, Lau be ede vada na kara toma? Egu dika be dahaka? Tamamu vairanai ede na kerere toma, bena ia ese egu mauri iabi-ohona dalana etahuamu? \v 2 Ionatan ese e haere henia, eto, Lasi vaitani; oi na basio mase. A itaia tamagu na ḡau badana ta eiava ḡau maraḡina ta se karaiamu, a lau e hadibagu gunamu. Dahaka dainai tamagu na ina gau egu amo baine hunia? Unu basine kara toma. \v 3 A David ese ena hereva e ha-aukaia, eto, Tamamu na dibana oi ese o lalo namo henigumu, bena e tomamu “Ina na Ionatan basine diba, lalona baine hisihisi na garina”. A momokani. Iehova e maurimu bona oi laumamu e maurimu heḡereḡerena, lau bona mase padamai ai na daḡa tamona na heto. \v 4 Bena Ionatan ese David e hamaoroa, eto, Dahaka ba gwauraia, una na baina karaia oiemu. \p \v 5 Bena David ese lonatan e hamaoroa, eto, A itaia, kerukeru na hua matamatana; bena lau na pavapava ida ena aniani patana ai baiama helai. A mani bainala, hanua murimurinai baina noho hehuni ela bona adorahi ihatoina ai. \v 6 Bena tamamu bema herevalaigu, lau na lasihigu dainai, baoto “David ese e noigu goada-goada, ena hanua Betelehem baine heau lao eto; badina be laḡani ta ta amo ena iduhu idoinai boubou karana e karaiamu ina nega ai.” \v 7 Bena ia baineto “Namo”, vada baine namo emu hesiai tauna egu ai: a bema badu, vada ba diba ia na kara dikana ta e haeroamu. \v 8 Taunabunai, emu hesiai tauna ba bogagu hisi, badina be emu hesiai tauna ida vada ta herohemaino, Iehova ena herohemaino ai. A bema mai egu kerere, oi sibomu bavalagu mase. Anina be dahaka tamamu dekenai ba hakaugu lao? \v 9 Ionatan e haere, eto, Lasi ona lasi vaitani. Bama diba tamagu ese kara dikana ta e haeroamu emu ai, bama hamaoromu ani? \v 10 David ese Ionatan e nanadaia, eto, Tamamu na badu herevadia bema gwaurai henimu, daika ese bema hamaorogu? \v 11 Ionatan ese David e hamaoroa, eto, Aoma, hanua murimurina aitala. Taunabunai raruosi na hanua murimurina ela. \p \v 12 Bena Ionatan ese David e hamaoroa, eto, Iehova, Israel Diravana vairanai na herevamu! tamagu lalona do baina tahua, bena nega inihetomana, kerukeru eiava vanegai, bema oi David e lalo namo henimumu, lau ese gwau-kau baina siaia, baina hadibamu, ani? \v 13 A tamagu ese oi ihadikamu urana bema ura, bona lau ese basinama hadibamu bona basinama siaimu oho, mauri ba davaria helaoreana, Iehova ese lau Ionatan do baine hadava henigu, bona ma baine habadaia. Iehova ese oi baine bamomu, tamagu e bamoava heḡereḡerena. \v 14 Do bama mauri, Iehova ena hebogahisi heḡereḡerena ai ba bogagu hisi, basinama mase; \v 15 bona emu hebogahisi na egu ruma taudia edia amo basio abia oho, ela bona hanaihanai. Iehova ese David inaina iboudiai na tanobada kopina amo baine negedia daure negana ai, \v 16 lonatan ladana na David ena ruma amo basine henege daure. Iehova ese David inaina ediai dava baine abia. \v 17 Bena lonatan ese gwauhamata na David ena amo ma e abia, ena lalokau dainai; badina be ia ese e lalokau heniava, ia sibona e helalokau heniva heḡereḡerena. \p \v 18 Ionatan ese e hereva henia lou, eto, Kerukeru na hua matamatana; bena bae herevalaimu, emu helai gabuna na asi tauna dainai. \v 19 Ma vanegai bae herevalaimu bada; una dina ai baola haraḡa, o komu guna gabuna baola, nadi ladana Esele badinai ba noho. \v 20 Lau ese diba toi baina kinodia una nadi badinai baela, e kara ḡau ta baina tarakia na heto. \v 21 Bena egu mero baina siaia, bainato “Aola, diba ba tahudia”. Mero na bama hamaoroa, bama toma “A itaia, diba na inikahamu ai, avabidia”, oi na do baoma, badina be Iehova e maurimu heḡereḡerena dika ta emu ai basine kau. \v 22 A mero na bama hamaoroa, bama toma “A itaia, diba na unukahamu ai”, oi na do baola, badina be Iehova ese e siaimu ohomu. \v 23 A ba laloa, ita raruosi vada ta herevalaia ḡauna ai Iehova na oi bona lau padadai ela bona hanaihanai. \p \v 24 Taunabunai, David na hanua murimurinai e noho hehuni. Bena hua matamatana negana ai, pavapava na e helai diho, baine aniani totona. \v 25 Pavapava na vaia ena kara heḡereḡerena ena helai ḡauna ai e helai diho, haba badibadinai. Ionatan na ia ida e hevaira heheni, bona Abnere na Saulo ohenai e helai, a David ena gabu na asi tauna. \v 26 Una dina ai Saulo na hereva ta se gwauraia, badina be ia ese lalona e hadaia, eto, Kara ta ienai vada e vara dainai ia na dia ḡoeva; momokani, ia na dia ḡoeva. \p \v 27 A dina iharuana, hua matamatana dinana murina dinana ai, David ena gabu na asi tauna. Bena Saulo ese natuna Ionatan e nanadaia, eto, Dahaka dainai Iese natuna na aniani gabuna sema, varani bona hari? \v 28 Bena Ionatan ese Saulo e haere henia, eto, David ese e noigu goadagoada, Betelehem bainela eto; \v 29 ia eto “Ba kahugu nege, badina be egu iduhu taudia na hanua ai boubou karana ta e karaiamu, bona kakagu ese vada e haḡanigu, bainala e tomu; taunabunai, boma lalo namo henigu, boma kahugu nege, bena kakagu bama ha itadia”. Una dainai, ia na pavapava ena pata se mai heniamu. \p \v 30 Bena Saulo e badu ḡaraḡara, Ionatan e badu henia; bena e gwau henia, eto, Oi na kara gageva-gageva bona gwau-edeede hahinena natuna; oi nao tomu lau na asi dibagu oi ese Iese natuna vada o abia hidi, oi ihahemaraimu bona sinamu tau-anina ihahemaraina ai bainela. \v 31 Badina be hari Iese natuna na tanobada ai baine noho negana ai, oi na basio gini, bona emu basileia danu basine gini. Taunabunai gwau-kau ba siaia, bainema; bena dekegu ba hakaua mai, badina be ia na momokani do baine mase. \p \v 32 Ionatan ese tamana Saulo e haere henia, eto, Dahaka dainai baine mase? Ede vada e kara toma? \v 33 A Saulo ese ena io e tahoa, baine gwadaia eto; unu amo lonatan vada e diba, tamana ese lalona vada e ha-aukaiaDavid baine alaia mase. \v 34 Bena Ionatan e badu dikadika, e tore isi, pata e rakatania; hua ena dina iharuana ai ia na e ani vaga, bona lalona e hisihisiva David dainai; badina be tamana ese hemarai karana e kara henia. \p \v 35 Daba ai Ionatan na hanua murimurina ela, David ida e hegwauhamata heheni heḡereḡerena. Mero maraḡina ta be ia ida ela. \v 36 Bena ia ese ena mero e hamaoroa, eto, A heau lao, baina kino dibadia ba tahudia. Mero na e heau ai, Ionatan ese diba ta e kinoa, hari mero unukahana ai. \v 37 Bena mero na diba e moru gabuna ai e kau negana ai, lonatan ese mero na e boi henia, eto, Diba na unukahamu ai a? \v 38 Bena Ionatan ese mero na ma e boi henia, eto, A kara haraḡa, legamu ba gadaia, basio halahe. Taunabunai, Ionatan ena mero ese diba e haboudia, biaguna dekena e lou ela. \v 39 A mero na ḡau ta asi dibana; Ionatan bona David sibodia mo una kara anina mai dibadia. \p \v 40 Bena Ionatan ese ena peva bona ena diba na ena mero e henia, eto, Aola, ba laohaidia hanua ai. \v 41 Mero na e raka oho, bena David na nadi senuna badibadina amo e tore isi, tano ai e goru diho, nega toi e igo diho. Bena raruosi e haherahu heheni bona e taitai hebou, ela bona David na taitai ai e herea. \v 42 Bena Ionatan ese David e hamaoroa, eto, Mai mainomu ida aola; badina be ita raruosi na Iehova ladana ai vada ta hegwauhamata heheni, tato Iehova na lau bona oi padadai bona lau garagu bona oi garamu padadiai ela bona hanaihanai. Bena David e tore isi, e raka oho; a Ionatan na hanua e lou henia. \c 21 \s1 David ese Goliata ena dare e abia \p \v 1 David na Nob ela, hahelaḡa tauna Ahimelek dekenai e kau. Ahimelek na e raka lasi mai heude-heudena ida, David ida e hedavari, eto, Dahaka dainai sibomu oma? Badina dahaka asi bamomu? \v 2 David ese hahelaḡa tauna Ahimelek e harnaoroa, eto, Pavapava ese ḡaukara ta e henigu, e hamaorogu, eto “Ikarana na siaimu bona na haḡanilaimu ḡaukarana na tau ta basio hamaorolaia”. Eregabe taudia ida vada a henega, gabu ta ai baia hebou. \v 3 Benaini, aniani ḡauna emu ai be dahaka? Flaoa igabu ima. eiava dahaka aniani ḡauna emu ai mia, na boma henigu. \v 4 Hahelaḡa tauna ese David e haere henia, eto, Flaoa igabu kavakavadia na lasi dekegu ai, helaḡadia mo mimia; eregabe taudia na hahine ida basiema eno bou bema namo. \v 5 David ese hahelaḡa tauna e haere henia, eto, Momokani, hahine na asie raka henimai kahi; egu tuari lao iboudiai na unu mo heto. Eregabe taudia edia tuari ḡaudia danu vada e hahelaḡadia. Bema laolao kavakava mo danu idia na unu bema kara toma; matona, hari dina ai vada e hahelaḡadia vaitani. \v 6 Taunabunai, hahelaḡa tauna ese flaoa helaḡana e henia; ibolona flaoana mai siahu-siahuna ida eha atoa negana ai Iehova vairana amo e abiaoho ḡauna e henia. \p \v 7 Una dina ai, Saulo ena hesiai tauna ta na unuseni ai, Iehova vairanai vada e dogoa tao; ladana na Doeg: ia na Edom tauna, bona Saulo ena seri ireḡudia taudia ikwaradia. \p \v 8 David ese Ahimelek e nanadaia, eto, Io ta eiava dare ta na dekemu ai mia a? Lau na egu dare eiava egu tuari ḡauna ta asina abia kau, badina be pavapava e henigu ḡaukarana na baine haraḡa. \v 9 Hahelaḡa tauna eto, Goliata, tau Filistia, oi ese Elaha kourana ai o alaia mase tauna, ena dare na iniseni ai, dabua ai e hekumi, hahedoki helaḡana murinai e heato. Iabina boma ura, boma abia; idauna ta na lasi iniseni ai, una tamona mo. David eto, Ia na asi ihaheḡereḡerena; a henigu. \p \v 10 Bena David na e tore isi, una dina ai ia ese Saulo e heautania, Akisi Gata pavapavana, dekena ela. \v 11 Akisi ena hesiai taudia ese e hamaoroa. eto, Ina na David, tano pavapavana, ani? E mavaruva negana ai edia ane ai e herevalaia heheni, ani, eto, \q1 Saulo ese ena daha daha e aladia, \q1 A David ese ena gerebu gerebu e aladia. \p \v 12 David ese unu hereva e lalo hadailaidia, bena ia ese Akisi, Gata pavapavana, garina e gari badava. \v 13 Taunabunai, ia ese ena kara e ha-idauaidia vairadiai, e kara idia imadia ai vada e kavaia na heto, maḡu iduaradia e kakasi, bona uduna tabana na aukina huina amo e diho. \v 14 Bena Akisi ese ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, Vada o itaiamu ina tau na e kavaiamu; dahaka dainai vada o mailaia dekegu ai. \v 15 Kava taudia ai na dabumu a, una dainai ina tau vada o mailaia, lau vairagu ai baine kavaia totona? Ina tau na egu ruma lalonai baine raka vareai a? \c 22 \s1 Nob e habuaia tari \p \v 1 David na unu amo e raka oho, Adulama kohuana ai e komu. Tadikakana bona tamana ena ruma taudia iboudiai ese harina e kamonai, bena unu ela ia dekenai. \v 2 Bena lalo-hisihisi taudia bona maiedia abi-torehai taudia bona maumau taudia iboudiai na ia dekenai e hebou; bena ia ese e biagudia. Ienai e hebou taudia na sinahu hani sisivana. \p \v 3 David na unu amo ma ela, Mispe ela, Moab tanona ai. Bena ia ese Moab pavapavana e noia, eto, Mani emu kara tamagu bona sinagu na oi dekemu ai bae noho, ela bona baina diba Dirava ese ede baine karagu toma. \v 4 Bena ia ese Moab pavapavana dekenai e rakatanidia; idia ese ia dekenai e nohova, David na ena komu gabuna ai e nohova negana idoinai lalonai. \v 5 Bena peroveta tauna ta, ladana Gad, ese David e hamaoroa, eto, Komu gabuna ai basio noho; ba raka oho, Iuda tanona baola. Taunabunai David na e raka oho, uda ladana Herete ela. \p \v 6 Saulo ese harina e kamonai, David mai bamona ida vada e davaridia. Una negana ai, Saulo na Gibea ai, atai gabuna ena \it tamarisk\it* auna henunai e helai; ena io na imana ai, bona ena hesiai taudia na e ginia heḡeḡe. \v 7 Bena Saulo ese ena hesiai taudia, e ginia heḡeḡe taudia, e hamaorodia, eto, Beniamina taumui e, a hakala! Iese natuna na umui ta ta uma bona vine imeadia baine henimui a? Iboumui ai daha biagudia bona sinahu biagudia ai baine halaomui a? \v 8 Una dainai taogu itorena daladia vada o tahu a? Natugu na Iese natuna ida e hegwauhamata heheni negana ai, tau ta ese se hadibagu; umui ta ese se bogagu hisi, se hamaorogu natugu ese egu hesiai tauna lalona vada e ania, baine inai henigu bona baine bani henigu, hari dina ai e karaiamu heḡereḡerena. \v 9 Doeg, tau Edom, na Saulo ena hesiai taudia badibadidiai e gini, bena ia na e haere, eto, Lau ese Iese natuna na itaia, ia na Nob ema, Ahimelek Ahitubu dekenai; \v 10 bena Ahimelek ese Iehova e nanadaia ia bagunai, bena aniani e henia, bona Goliata, tau Filistia, ena dare danu e henia. \p \v 11 Bena pavapava ese gwau-kau e siaia, hahelaḡa tauna Ahimelek Ahitubu bona tamana ena ruma taudia iboudiai, hahelaḡa taudia Nob ai, e boiridia. Iboudiai na pavapava dekena ema. \v 12 Bena Saulo eto, Ahitubu natuna e, a kamonai. Tauna na e haere, eto, Egu lohia e, lau binai. \v 13 Bena Saulo ese e gwau henia, eto, Dahaka dainai taogu itorena dalana vada o tahua, oi bona hari Iese natuna? Aniani bona dare o henia, bona Dirava o nanadaia ia bagunai; una dainai ia vada e tore isi, lau ihadikagu totona, bona vada e bani henigu, hari dina ai e karaiamu heḡereḡerena. \p \v 14 Ahimelek ese pavapava e haere henia, eto, Emu hesiai taudia bogaragidiai daika ese e abidadama henimumu, David ese e abidadama henimumu heḡereḡerena. Ia na oi ravamu bona emu gima oreana biaguna; emu ruma taudia ese danu e matauraiamu, ani? \v 15 Nega gini-gunana binai ia bagunai Dirava na nanadaia a? Lasi vaitani. Oi pavapava taumu be emu hesiai tauna na unu basio helalolaigu toma, bona tamagu ena ruma taumai iboumai ai unu basio helalolaimai toma. Badina be lau binai emu hesiai taugu be ina sivarai na asi dibagu, hereva badadia eiava hereva maraḡidia na asi dibagu. \p \v 16 Pavapava na eto, Ahimelek e, momokani oi na ba mase, bona tamamu ena ruma taudia iboudiai do bae mase. \v 17 Bena pavapava ese ena hegima taudia, e ginidia heḡeḡe taudia, na e haḡanidia, eto, Iehova ena hahelaḡa taudia na bavaladia mase, badina be idia ese David e duruamu; idia na dibadia ia vada e heau, to asie hadibagu. A pavapava ena hesiai taudia na lalodia asie heḡereḡere imadia bae toi roro, Iehova ena hahelaḡa taudia ialadia totona. \v 18 Bena pavapava ese Doeg e hamaoroa, eto, Oi ese hahelaḡa taudia bavaladia. Bena Doeg, tau Edom, ese hahelaḡa taudia e aladia matama; una dina ai ia ese hahedoki helaḡadia, dabua aukadia ḡaudia, e dokidia taudia taurahani-ahui ima e aladia mase. \v 19 Nob danu, hahelaḡa taudiaedia hanua, ia ese dare amo e habuaia tari: tatau, hahine, memero kekeni, rata e inu memerodia danu, bona boromakau bona doniki bona mamoe, iboudiai na ia ese dare amo e aladia ore. \p \v 20 A Ahimelek Ahitubu natuna tamona mo, ladana na Abiatara, e roho maun, David murina amo e heau. \v 21 Bena Abiatara ese David na sivarai e hamaorolaia, Saulo ese Iehova ena hahelaḡa taudia vada e aladia mase. \v 22 Bena David ese Abiatara e hamaoroa, eto, Una dina ai Doeg, tau Edom, na unuseni ai, bena lalogu e parara ia na Saulo do baine hamaoroa. Lauegu kara dainai tamamu ena ruma taudia iboudiai vada e mase ore. \v 23 Lau dekegu ai ba noho, basio gari; badina be lauegu mauri iabi-ohona e tahuamu tauna ese oiemu mauri danu iabi-ohona e tahuamu. A lau ida ba noho, vada ba mauri. \c 23 \s1 David ese Filistia taudia e hadareredia \p \v 1 Haida ese David e hamaoroa, eto, A kamonai: Filistia taudia ese Keila e tuari heniamu, bona uit ikwadilaina gabudia ai uit e dadimu. \p \v 2 Taunabunai, David ese Iehova e nanadaia, eto, Lau bainala, hari Filistia taudia baina tuari henidia, eiava? Iehova ese David e haere henia, eto, Aola, Filistia taudia ba tuari henidia, bona Keila ba hamauria. \v 3 A David ena orea taudia ese e hamaoroa, eto, A laloa, ai na mai garimai ida a nohomu ina Iuda ai; bema Keila baitala, Filistia taudia baita tuari henidia, emai gari baine bada herea. \v 4 Bena David ese Iehova ma e nanadaia lou; Iehova ese ma e haere henia, eto, A tore isi, Keila aola, lau ese Filistia taudia na oi imamu ai baina atodia. \v 5 Bena David mai ena orea taudia ida na Keila ela, Filistia taudia e tuari henidia, edia boromakau e dadidia, bona taunimanima hutuma e aladia mase. Taunabunai, David ese Keila taudia e hamauridia. \s1 Saulo ese David iala-masena dalana e tahua \p \v 6 Abiatara Ahimelek na David dekena e heau, Keila ela, negana ai, ia na unuseni ai e kau mai dabua helaḡana ta imana ai. \v 7 Una negana ai haida ese Saulo e hamaoroa, David na Keila ai vada e kau. Bena Saulo eto, Dirava ese lau imagu ai vada e atoa; badina be hanua ta mai ikoukouna bona mai maḡuna lalonai vada e raka vareai, sibona vada e hekou ahu. \v 8 Bena Saulo ese ena orea taudia iboudiai e boiridia, tuari baela, David mai ena orea taudia ida Keila ai bae koudia ahu totona. \p \v 9 David be dibana Saulo ese ia ihadikana dalana e tahua; bena ia ese Abiatara e hamaoroa, eto, Dabua helaḡana a mailaia. \v 10 Bena David eto, Iehova e, Israel Diravana e, lau binai emu hesiai tauna vada na kamonai momokani Saulo ese ena dala e tahuamu, Keila bainema, hanua na baine habuaia tari lau daigu ai. \v 11 Keila taudia ese ia imana ai bae atogu eiava? Saulo na do bainema, lau binai emu hesiai tauna vada na kamonai heḡereḡerena, eiava? Iehova e, Israel Diravana e, lau na noimumu, lau binai emu hesiai tauna ame hamaorogu. Iehova eto, Ia na bainema. \v 12 David ma e henanadai, eto, Keila taudia ese lau bona egu orea taudia Saulo imana ai bae atomai eiava? Iehova eto, Ia imana ai bae atomui. \p \v 13 Bena David mai ena orea taudia sinahu-tauratoi sisivana ida e toreisi, Keila e rakatania, e loa eva-eva. Haida ese Saulo e hamaoroa David na Keila amo vada e roho mauri; bena Saulo na unu se raka lao. \v 14 A David na tano ḡaḡaena ai e nohova, ororo doridia gabudia ai, Sifi tano ḡaḡaena ororodia ai. Dina iboudiai Saulo ese e tahuava, a Dirava ese ia irnana ai se atoa kau. \p \v 15 David na e gari, badina be Saulo na vada e raka lasi, iena mauri iabiohona dalana e tahuava. David na Hore ai e nohova, Sifi tano-ḡaḡaena ai. \v 16 Bena Saulo natuna Ionatan e tore isi, David dekena ela Hore ai, Dirava ladana ai e hagoadaia. \v 17 Ia ese e hamaoroa, eto, Asio gari; badina be tarnagu Saulo imana ese basine davarirnu; oi na Israel pavapavana ai baola, bona lau na oi murimu ai bainala. Tamagu Saulo danu dibana. \v 18 Bena raruosi na Iehova vairanai e hegwauhamata heheni; bena David na Hore ai e noho, a Ionatan na ena hanua ela. \p \v 19 Una negana ai Sifi taudia na Saulo dekena ela, Gibea ai, eto, David na ai bogaragimai ai e komumu, gabu aukadia Hore ai, Hakila ororona ai, lesimono diho kahana ai. \v 20 Taunabunai, pavapava e, baola, emu ura ba haḡuḡurua; a ai emai ḡaukara be oi pavapava taumu imamu ai baia atoa kau. \v 21 Saulo eto, Iehova ese baine hanamomui, badina be umui ese vada o bogagu hisi. \v 22 Aola, ba diba momokani iena noho gabuna be edena, bona daika ese vada e itaia unuseni ai; badina be haida ese vada e hamaorogu, ia na koikoi aonega dikadika tauna. \v 23 Taunabunai, do ba itaia tao, ena komu gabudia iboudiai ba dibadia; bena sivarai momokanina na dekegu ba mailaia. Bena lau na umui ida baitala; bema ia na una tano ai noho, lau ese Iuda ena daha daha iboudiai bogaragidiai do baina tahua. \v 24 Bena idia na e tore isi, Saulo vairana ela, ela bona Sifi. \p Una negana ai David mai ena orea taudia ida na Maono tano-ḡaḡaena ai, Araba tanona ai, Iesimono diho kahana ai. \v 25 Bena Saulo mai ena orea taudia ida na ia itahuna ela. Haida ese David e hadibaia; taunabunai ia na haga-nadina ela, Maono tano-ḡaḡaena ai. Saulo ma e kamonai, benaia ese David e hahavaia, Maono tano-ḡaḡaena ai. \v 26 Saulo mai ena oreataudia ida na ororo kahana amo e raka, a David mai ena orea taudia ida na ororo kahana amo ma e raka; David na e ḡava, Saulo ena amo baine roho mauri eto. A Saulo mai ena orea taudia ida ese David mai ena orea taudia ida e koudia heḡeḡe, bae abidia mauri helaoreana. \v 27 Una negana ai gwaukau tauna ta Saulo dekenai e kau, eto, Aoma haraḡa, badina be Filistia taudia na tano vada e tuari henia. \v 28 Taunabunai, Saulo ese David igavana amo e lou lao, Filistia taudia e tuari henidia. Una dainai, una gabu ladana e hatoa Roho-mauri Nadina. \v 29 David na unu amo e dae ela, Engedi ena ororo doridia ai e nohova. \c 24 \s1 David ese Saulo e hamauria \p \v 1 Saulo na Filistia taudia ihahavadia amo e lou, bena haida ese e hamaoroa, eto, A kamonai, David na En-gedi tano-ḡaḡaena aie nohomu. \v 2 Bena Saulo ese tatau mai goadadia daha toi Israel taudia iboudiai edia amo e abidia hidi; bena idia ese David mai ena orea taudia itahudia ela, Uda Nanidia edia Haga-nadidia vairadiai. \v 3 Dala ai, ia namamoe maḡudia e rakadia hanai. Unuseni ai na kohua ta, bena Saulo na kohua lalonai e raka vareai, baine murimuri eto. \p Una negana ai David mai ena orea taudia ida na una kohua gunigunina ai hehelai. \v 4 Bena David ena orea taudia ese e hereva henia, eto, Iehova ese e herevalai henimu dinana binai, eto “Inaimu na imamu ai baina atoa, emu lalo-hadai heḡereḡerena do ba kara henia”. Bena David e tore isi, asi reḡereḡena ela, Saulo ena dabua rimuna e utua oho. \v 5 Gabeamo David na e helalo, ia ese Saulo ena dabua rimuna e utua oho dainai. \v 6 Bena ia ese ena orea taudia e hamaorodia, eto, Iehova ese bema gwaugu tao, ina kara na egu lohia, Iehova ese e horoa tauna, basinama kara henia, imagu na ia ihadikana totona basinama toia lasi; badina be ia na Iehova ese e horoa tauna. \v 7 Unu hereva amo David ese ena orea taudia lalodia e ani, e gwaudia tao, Saulo basie ala-ala henia. Bena Saulo e tore isi, kohua e rakatania, ena dala ela. \p \v 8 Gabeai David danu e tore isi, kohua amo e raka lasi, Saulo e boi henia, eto, Pavapava e, egu lohia. Saulo e roha muri; bena David na tano ai e goru diho, e toma henia diho. \v 9 Bena David ese Saulo e hereva henia, eto, Dahaka dainai hari e hereva henimu, e tomu “David ese oi ihadikamu dalana e tahuamu” taudia na o kamonai henidiamu? \v 10 A itaia, hari ina dina ai matamu ese vada e itaia, Iehova ese hari dina ai lau imagu ai e atomu; bena haida ese e haḡanigu baina alamu mase eto, a na bogamu hisi, nato “Imagu na basina toia roro egu lohia ihadikana totona, badina be ia na Iehova ese e horoa tauna”. \v 11 Tamagu e, a itaia, emu dabua rimuna imagu ai a itaia; badina be emu dabua rimuna na utua oho, a asina alamu mase; unu amo ba diba bona ba itaia, ena be oi ese egu mauri iabi-ohona totona o tahugumu, to lau imagu na asie kerere bona ihadikamu karana ta asie karaia oiemu ai. \v 12 Iehova ese ita raruosi baine hahemaoro henida; Iehova ese baine hadikamu lau daigu ai, a lau imagu ese basine hadikamu. \v 13 Sene taudia edia hereva lada-isina heḡereḡerena, e tomu “Kara dika tauna ena amo kara dika baine vara”, a lau imagu ese oi basine hadikamu. \v 14 Israel pavapavana na daika ialana totona vada e raka lasi? O tahuamu tauna be daika? Sisia masena a? Eiava sei a? \v 15 Iehova ese hahemaoro karana baine karaia, ita raruosi baine hahemaoro henida. Ia ese baine itagu, maorogu baine gwaurai; bona oi imamu amo baine hamaurigu. \p \v 16 David ese unu hereva na Saulo e herevalai henia vaitani, bena Saulo na eto, David natugu e, ena oi gadomu a? Bena Saulo na e tai lolololo. \v 17 Bena ia ese David e hereva henia, eto, Oi hari kara maoromaoro tauna, a lau be lasi; badina be oi ese kara namo vada o hadava henigu, a lau ese dika na hadavalai henimu. \v 18 Hari ina dina ai vada o gwauraia hedinarai, ede o kara namo henigu toma: Iehova ese oi imamu ai e atogu negana ai na so alagu mase. \v 19 Tau ta ese ia inaina baine davaria negana ai, ia ese baine kahua nege mai maurina ida a? Taunabunai, Iehova ese baine kara namo henimu, hari ina dina ai oi ese vada o kara namo henigu dainai. \v 20 A kamonai, lau dibagu oi na pavapava ai baola, bena Israel basileiana baine gini tutuka-tutuka oi imamu ai. \v 21 Taunabunai, Iehova ladana ai a gwau henigu hamata, lau dihigu na basio aladia ore lau murigu ai. bona lau ladagu na tamagu ena iduhu amo basio haboioa. \v 22 David ese Saulo na unu e gwau henia hamata toma. Bena Saulo na ena ruma ela; a David mai ena orea taudia ida na edia komu-namo gabuna e dae lao. \c 25 \s1 Samuel e mase \p \v 1 Una negana ai Samuel e mase; bena Israel taudia iboudiai e hebou, ia taina e taiva. Bena ena ruma ai e ḡuria, Rama ai. Bena David e tore isi, Paran tano-ḡaḡaena ela. \s1 Abigail \p \v 2 Tau ta Maono ai e nohova; ena ḡaukara gabuna be Karamele ai. Ia na taḡa tauna: ena mamoe na daha toi bona ena nani na daha ta. Ia ese ena mamoe huidia e utu Karamele ai. \v 3 Una tau ladana na Nabala; adavana ladana na Abigail. Hahine na mai aonegana bona mai hairaina, a tau na mai daḡedaḡena bona kara dika tauna. Ia na Kaleb ena iduhu tauna. \p \v 4 David na tano ḡaḡaena ai e kamonai hari Nabala na ena mamoe huidia iutudia vada ela. \v 5 Taunabinai, David ese eregabe gwauta e siaidia; e haḡanidia, eto, Karamele a dae lao, Nabala dekena baola, lau ladagu ai ba hahenamo henia. \v 6 Ini ba hahenamo henia toma, baoto: Maino na oi latamu ai, bona emu ruma latanai, bona emu iboudiai danu latadiai. \v 7 Lau vada na kamonai oi na mai emu mamoe huidia iutudia taudia; emu mamoe ireḡudia taudia danu ai dekemai ama, bena asia hadikadia, bona edia ḡau ta se boio, Karamele ai e nohova negana idoinai. \v 8 Emu eregabe ba nanadaidia, bena idia ese bae hamaoromu. Taunabunai, lauegu eregabe ba lalo namo henidia; badina be aria dinana ai vada ama. Mani emu kara, dekemu ai mimia ḡaudia na ai oiemu hesiai taudia bona natumu David ba henimai. \p \v 9 Bena David ena eregabe ela, unu hereva iboudiai na Nabala e hamaorolaia, David ladana ai; bena e nari. \v 10 Bena Nabala ese David ena hesiai taudia e haere henidia, eto, David be daika? Ina Iese natuna be daika? Ina nega ai hesiai taudia hutuma ese biagudia e heautanidiamu. \v 11 Be, egu flaoa bona ranu, bona vamu, na aladia ḡaudia egu mamoe huidia iutudia taudia adia. na baina abi, asi dibagu ede amo ema taudia baina henidia a? \v 12 Taunabunai, David ena eregabe e raka oho, e lou lao, unu hereva iboudiai e hamaorolaia. \v 13 Bena David ese ena orea taudia e haḡanidia, eto, Ta ta ena dare ena dare gabamui ai ba kara. Bena ta ta ese ena dare ena dare na gabadia ai e kara; David danu ena dare gabana ai e karaia. Bena tatau sinahu hani sisivana na David murina amo e raka lao, a sinahu rua be kohu igimadia e noho. \p \v 14 A eregabe ta ese Nabala adavana, Abigail, e hamaoroa, eto, A kamonai; David ese gwaukau taudia tano ḡaḡaena amo e siaidia, biagumai bae hahenamo henia totona, a ia ese e ḡonaḡonalaidia. \v 15 A una orea taudia ese ai e hanamomai, dika ta emai ai se kau, bona emai ḡau ta se boio, idia ida tano paka ai a loa hebouva dinadia iboudiai lalodiai. \v 16 Idia na ai maḡumai na heto, hanuaboi ai bona dina ai, mamoe iregudia totona idia dekediai a nohova negadia iboudiai. \v 17 Taunabunai, ina na ba diba, bona ba haeroa ede ba kara toma; badina be biagumai bona ena ruma na bae hadikadia e tomamu, bona biagumai na e daḡedaḡe hereamu dainai ta ese basine hereva henia diba. \p \v 18 Bena Abigail e kara haraḡa, flaoa igabudia sinahu rua, bona vine ranuna kopi rua, bona mamoe ima, vada e haheḡaeḡaedia ḡaudia, bona uiti kakorodia bosea ima, bona vine huahuadia, e hakaukaudia ḡaudia, mane sinahu ta, bona suke huahuadia, e hakaukaudia ḡaudia, mane sinahu rua, e abi, iboudiai na doniki dorudia ai e ato kau. \v 19 Bena ia ese ena eregabe e hamaorodia, eto, Lau vairagu ai baola; lau na umui murimui ai baina vasi. A ia ese adavana Nabala se hamaoroa. \v 20 Bena doniki ai e gui, ororo helavahuna amo ela; a David mai ena orea taudia ida na una dala amo e hekei ema, bena ia na idia ida e hedavari. \v 21 Dala ai David vada e hereva, eto, Momokani, ina tau ena ḡau iboudiai na tano ḡaḡaena ai vada na gimadia, bena ena ḡau iboudiai lalodia amo ḡau ta se boio, una na asi anina; egu kara namo davana na kara dika ai e haloua. \v 22 Bama bogaia hisi, daba ai ena orea maruanena ta baine mauri, Dirava ese davana na David ena amo bema abia. \p \v 23 Abigail ese David e itaia, bena e kara haraḡa, ena doniki amo e diho, David vairanai e igo diho, tano ai e goru diho. \v 24 Aena badinai e igo diho, eto, Egu lohia e, kerere gwauna na lau sibogu latagu ai baine mia. Mani emu kara lau binai emu hesiai hahinena aina hereva henimu; mani emu kara lau binai emu hesiai hahinena egu hereva ba kamonai. \v 25 Egu lohia e, hari daḡedaḡe tauna Nabala\f + \fr 25:25 \ft “Nabala” anina be “kava tauna”.\f* basio laloa; badina be ladana heḡereḡerena ena kara danu unu mo heto: ladana na Nabala, ia danu kava tauna. A lau binai emu hesiai hahinena na egu lohia emu eregabe o siaidia be asina itadia. \v 26 Taunabunai, egu lohia e, Iehova e maurimu bona oi laumamu e maurimu heḡereḡerena, Iehova ese rara ihahebubuna amo bona sibomu dava iabina amo vada e gwaumu tao dainai, oi inaimu bona egu lohia ihadikamu daladia e tahumu taudia na Nabala heḡereḡerena ai baela. \v 27 Harihari ina herahia ḡauna emu hesiai hahinena ese vada e mailaia na do bavabia, egu lohia murimu ai e rakamu eregabedia na ba hariharilai henidia. \v 28 Mani emu kara lau binai emu hesiai hahinena egu dika ba gwaua tao; badina be Iehova ese momokani egu lohia emu iduhu baine hagoadaia; badina be egu lohia ese Iehova ena tuari o tuarilaiamu, bona oi lalomu amo dika ta basine hedinarai, emu mauri dinadia iboudiai lalodiai. \v 29 Haida bae tore isi, oi itahumu bona emu mauri iabi-ohona dalana itahuna totona, to egu lohia emu mauri na Iehova, emu Dirava. ena hereḡu ese mauri taudia ida baine ḡuidia hebou; bona inaimu edia mauri baine davea lasi, nadi na vilipopo amo bema davea lasi na heto. \v 30 Bena Iehova ese egu lohia baine hanamoa, vada e herevalaimu guna heḡereḡerena, bona Israel pavapavana ai baine halaomu; \v 31 una negana ai egu lohia lalomu basine hisihisi bona kudoumu basine hetaha, rara o hahebubua kava eiava sibomu ese dava o abia dainai. Bena Iehova ese egu lohia baine hanamomu negana ai, lau binai emu hesiai hahinena ba lalogu. \p \v 32 Bena David ese Abigail e hereva henia, eto, Iehova, Israel Diravana, na hanamoamu, badina be hari dina ai ia ese vada e siaimu, bena ita raruosi vada ta hedavari. \v 33 Oiemu lalo-maoro na hanamoamu, bona oi danu nahanamomumu, badina be hari dina ai oi ese rara ihahebubuna bona sibogu dava iabina amo vada o gwaugu tao. \v 34 Badina be Iehova, Israel Diravana oi ihadikamu amo vada e gwaugu tao Diravana, e maurimu heḡereḡerena, basioma mai haraḡa bena basitama hedavari, momokani, kerukeru daba ai Nabala ena orea maruanena ta basinema mauri. \p \v 35 Bena David ese hahine ena herahia ḡaudia na ia imana amo e abi; bena e hereva henia, eto, Emu ruma aola, mai mainomu ida; oi eremu vada na kamonai, bona emu noinoi vada na abia dae. \p \v 36 Bena Abigail na Nabala dekenai e kau, e itaia, ia na aria e karaia ena ruma ai, ita-itana na pavapava ena aria na heto. Nabala lalona vadae moale, badina be ia na vada e kekero dikadika; taunabunai hahine ese se hereva henia ela bona daba e rere. \v 37 Daba ai, vine ranuna siahuna na Nabala lalona ai vada e ore negana ai, ia adavana ese unu ḡau iboudiai e hamaorolaia; bena ia laumana e daure, bona tauna e auka nadi na heto. \v 38 Dina gwauta sisivana ela, bena Iehova ese Nabala e alaia, bena e mase. \p \v 39 David e kamonai Nabala vada e mase, bena eto, Iehova na hanamoamu badina be Nabala ese e hahemaraigu davana na ia ese vada e henia, bona kara dika amo vada e gwaugu tao; Iehova ese Nabala ena kara dika na sibona kwarana ai vada e haloua. \p Bena David ese gwau-kau e siaia, Abigail lalona ianina, baine adavaiatotona. \v 40 David ena hesiai taudia na Abigail dekenai e kau, Karamele ai, bena idia ese e hereva henia, eto, David ese vada e siaimai, ia dekena baia hakaumu lao, bena ia ese baine adavamu e tomamu. \v 41 Bena hahine na e tore isi, tano ai e igo diho, eto, A itagu, lau binai emu hesiai hahinena na egu lohia emu hesiai taudia aedia ihuridia hahinegu. \v 42 Bena Abigail e tore isi haraḡa, doniki ta ai e gui, bona ena ulato laima ese e bamoa. Bena David ena gwaukau taudia muridia amo ela; bena raruosi e headava. \p \v 43 David ese Ahinoama, Iesrele hahinena, danu e abia; hahine raruosi na ia ese e adavadia. \v 44 A Saulo ese natuna hahinena Mikala, David adavana, na Palti Laisi, Galimi tauna, vada e henia. \c 26 \s1 David ese Saulo ma e hamauria \p \v 1 Sifi taudia na Saulo dekena ela, Gibea ai, eto, David na Hakila ororona ai e komumu, Iesimono mairiveina kahana ai. \v 2 Taunabunai, Saulo e tore isi, Sifi tano-ḡaḡaena ela, Israel abi-hidi taudia daha toi ida, Sifi tano-ḡaḡaena ai David bae tahua eto. \v 3 Bena Saulo na Hakila ororona ai e taruha: una ororo na dala badibadinai, lesimono mairiveina kahana ai. A David na tano-ḡaḡaena ai e nohova. Ia vada e itaia, Saulo na iaitahuna totona tano-ḡaḡaena vada ema, \v 4 bena David ese hasinadoa taudiae siaidia, idia edia amo vada e diba momokani, Saulo vada ema. \v 5 Bena David e tore isi, ela, Saulo ena taruha gabuna ai e kau; bena David ese Saulo na Abnere Nere, ena tuari oreana biaguna, ida edia hekure gabuna e itaia. Saulo na taruha bogaraginai e hekure; ena tuari oreadia ese e taruhaia heḡeḡe. \p \v 6 Bena David ese Ahimelek, tau Hiti, bona Abisai Seruia, Ioab tadina, na e nanadaidia, eto, Daika na lau ida taruha lalonai baita diho, Saulo dekenai? Abisai eto, Lau na oi ida baita diho. \v 7 Taunabunai, David bona Abisai na hanuaboi ai tuari oreana bogaragina amo ela; Saulo na unuseni ai e mahuta, taruha bogaraginai; ena io na tano ai e heholo, kwarana badibadinai. Abnere bona tuari oreana na e hekure heḡeḡe. \p \v 8 Bena Abisai ese David e hamaoroa, eto, Dirava ese oi inaimu na imamu ai vada e atoa, ina dina ai; harihari lau na nega tamona tano ida aina raia bou, ani; nega harua basina gwadaia. \v 9 A David ese Abisai e hamaoroa, eto, Basio alaia; badina be Iehova ese e horoa tauna na daika imana na ia tauna ai baine dau kau, bena bae gwauraia asi ena kerere? \v 10 David ma eto, Iehova e maurimu heḡereḡerena, Iehova ese baine alaia, eiava ena mase dinana korikori ai baine mase, eiava tuari bainela bena ta ese baine alaia mase. \v 11 Lau imagu na Iehova ese e horoa tauna ai bema dau kau, Iehova ese bema gwaugu tao. A harihari io ia kwarana badinai na avabia, una hodu mai ranuna danu, bena baitala. \v 12 Taunabunai, David ese io bona hodu na Saulo kwarana badina amo e abi; bena raruosi e raka oho. Ta ese se itaia, eiava ta ese se dibaia, ta danu se noga; badina be iboudiai vada e mahuta. Mahuta hedavauhe Iehova ena amo na idia latadiai vada e kau. \p \v 13 Bena David na unukaha ela, dauhai e gini, ororo dorina ai. Padadia na daudau. \v 14 Bena David ese tuari oreana bona Abnere Nere e boi henidia, eto, Abnere, basio haere a? Abnere e haere, eto, Oi be daika, pavapava o boi heniamu? \v 15 Bena David ese Abnere e gwau henia, eto, Oi na dia tau a? Daika na Israel ai oi heḡereḡeremu? O dahaka dainai emu lohia bona emu pavapava so gimaia? Badina be tau ta e vasi, emu pavapava bona emu lohia ialana totona. \v 16 Ina emu kara na dia namo. Iehova e maurimu heḡereḡerena, oi na boma mase, badina be emu lohia, Iehova ese e horoa tauna, so gimaia. Harihari a itaia, pavapava ena io bona ena hodu, kwarana badinai miadia ḡaudia, be edeseni ai? \p \v 17 Saulo lalona e parara, una na David gadona; bena ia eto, Natugu David e, ena na oi gadomu a? David e haere, eto, Pavapava e, egu lohia, lau gadogu binai. \v 18 Ma eto, Egu lohia e, badina be dahaka emu hesiai tauna o havagumu? Lau be dahaka na karaia? Lau imagu edia kerere be dahaka? \v 19 Egu lohia bona egu pavapava e, lau binai emu hesiai tauna egu hereva mani a kamonai. Bema Iehova ese oi lalomu vada e ha-aukaiaegu ai, reana ia ese boubou ḡauna ta baine abia dae; a bema taunimanima ese, idia na Iehova vairanai bema hadikadia bema namo; badina be hari dina ai idia ese vada e lulugu lasi, Iehova enai ahugu ta basina davaria totona. Vada eto “Aola, idau dirava isiaidia ba lao heni”. \v 20 Taunabunai, mani emu kara, raragu na basine hebubu Iehova ese se hagereamu tanona ai. Badina be Israel pavapavana ese egu mauri iabi-ohona dalana e tahuamu, tau ta ese aba na ororo ai e tahuamu na heto. \p \v 21 Bena Saulo eto, Lau vada na kara havara. Natugu David e, a lou mai, basina hadikamu lou; badina be hari ina dina ai lauegu mauri na ḡau hereana oi matamu ai. Lau be vada na kara kava, vada na kerere dikadika. \v 22 Bena David e haere, eto, Pavapava e, emu io binai; emu eregabe ta ainema, baine abia. \v 23 Iehova ese taunimanima iboudiai edia kara maoromaoro bona edia heabidadama davadia e henidiamu; badina be Iehova ese lau imagu ai e atomu hari dina ai, a lau imagu na Iehova ese e horoa tauna ihadikana asina dau lasi. \v 24 A itaia, hari dina ai oiemu maun na ḡau hereana lau vairagu ai; una heḡereḡerena lauegu mauri na ḡau hereana ai bainela Iehova vairanai, bena dika iboudiai lalodia amo ia ese baine hamaurigu. \p \v 25 Bena Saulo ese David e hamaoroa, eto, Natugu David e, hahenamo na oi latamu ai baine mia. Kara momo do ba kara, iboudiai na anidia bae vara. Taunabunai David na ena dala ai ela, a Saulo be ena gabu e lou henia. \c 27 \s1 David ma e heau \p \v 1 David be lalona ai eto, Dina ta lau na Saulo imana ai baina mase; egu dala namona be baina heau mauri, Filistia taudia edia tano bainala. Bena Saulo ese Israel tanona ai baine tahugu malaka-malaka elabona baine hesiku; bena ia imana amo baina roho mauri. \v 2 Taunabunai, David e tore isi, e raka hanai, ia bona ena orea tataudia sinahu-tauratoiosi, Akisi Maoko, Gata pavapavana, dekena ela. \v 3 Bena David na Akisi dekenai e nohova, Gata ai: ia bona ena orea taudia, mai adavadia bona mai natudia ida, bona ia adavana raruosi, Ahinoama, hane Iesrele, bona Abigail, hane Karamele, Nabala vabuna. \v 4 Haida ese Saulo e hamaoroa, David vada e heau, Gata vada ela, bena ia ese ia itahuna e hadokoa. \p \v 5 Bena David ese Akisi e noia, eto, Boma lalo namo henigu, gabu ta boma henigu emu hanua maraḡina ta ai, unuseni ai baina noho. Namona be dahaka lau binai emu hesiai tauna na oi dekemu ai baina noho, pavapava taumu emu hanua ai? \v 6 Taunabunai, una dina ai Akisi ese Siklag e henia; una dainai Siklag na luda pavapavadia edia hanua ta, ema bona hari dina. \v 7 David na Filistia taudia edia tano ai e nohova dinadia be laḡani ta hua hani. \p \v 8 Bena David mai ena orea taudia ida e tore isi, Gesuru taudia bona Girisi taudia bona Amalek taudia na e tuari henidia: idia be sene negana amo una tano e noholaiava, ela bona Suru, ma ela bona Aigupto tanona. \v 9 David ese tano e habuaia tari, tau ta eiava hahine ta se hamauria, a mamoe bona boromakau bona doniki bona kamelo bona dabua e abidia; bena Akisi dekena e lou lao. \v 10 A Akisi e henanadaiva, e tomava “Hari dina ai daidia o tuari henidia?” negadia ai na David e haereva, e tomava “Iuda diho kahana taudia”, eiava “Ierahamele diho kahana taudia”, eiava “Kene diho kahana taudia”. \v 11 David ese tau ta eiava hahine ta se hamauria badina korikori be harina na Gata bae laohaia na garina; ia lalona e hadaia, eto, Harimai bae piua, baeto “David na unu ini e kara toma” na garina. \p Ena kara be unuheto, Filistia tanona ai e nohova negana idoinai. \v 12 A Akisi ese David e abidadama henia; lalona e hadaia, eto, Ena kara daidiai ena bese taudia Israel ese e inai henia hereamu, taunabunai ia ese lau isiaigu baine lao heni hanaihanai. \c 28 \s1 En-doro rohe hahinena \p \v 1 Unu dinadia ai Filistia taudia ese edia tuari oreadia e haboudia, Israel taudia bae tuari henidia totona. Bena Akisi ese David e hamaoroa, eto, Ba diba, oi bona emu orea taudia na lau ida tuari oreana lalonai baitala. \v 2 David ese Akisi e haere henia, eto, Namo; oi do ba diba emu hesiai tauna ede baine kara toma. Bena Akisi ese David ma e hamaoroa, eto, Lau igimagu tauna ai baina halaomu, egu mauri dinadia iboudiai. \p \v 3 Samuel be vada e mase; Israel taudia iboudiai ia taina vada e tai, bona Rama, ena hanua korikori, ai vada e ḡuria. Saulo ese danu rohe taudia bona mea taudia na Israel tanona amo vada e luludia lasi. \p \v 4 Filistia taudia na e hebou, bona ema, Sunem ai e taruha. Bena Saulo ese Israel taudia iboudiai e haboudia, Gilboa ai e taruha. \v 5 Saulo ese Filistia taudia edia tuari oreana e itaia, bena e gari, kudouna e hetaha dikadika. \v 6 Bena Saulo ese Iehova e nanadaia negana ai, Iehova na se haere, nihi amo eiava Urim\f + \fr 28:6 \ft Urim. Esodo, Karoa 28, siri 30 ba itaia.\f* amo eiava peroveta taudia edia amo. \v 7 Bena Saulo ese ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, Rohe hahinena ta a tahua, bena dekena bainala, iena amo baina henanadai. Ena hesiai taudia ese e haere henia, eto, Rohe hahinena ta be En-doro ai e nohomu. \p \v 8 Bena Saulo ese oromana e ha-idaua, bona dabua idaudia e dokidia; bena ela, tatau rarua ida. Hanuaboi ai idia na una hahine dekenai e kau. Bena Saulo eto, E rohemu laumana amo ba haere henigu, bona ladana baina hatoa tauna laumana ba hadaea. \v 9 Hahine na e haere henia, eto, Saulo ena kara dibamu namonamo, ani? Ia na rohe taudia bona mea taudia na Israel tanona amo vada e luludia lasi. Dahaka dainai egu mauri o idoaiamu, ihamasegu totona? \v 10 Bena Saulo ese Iehova ladana ai hereva metaudia amo e gwau henia hamata, eto, Iehova e maurimu heḡereḡerena, dava dikana ta emu ai basine kau ina kara dainai. \v 11 Bena hahine eto, Daika baina hadaea emu ai? Ia eto, Samuel ba hadaea egu ai. \v 12 Hahine ese Samuel e itaia, bena e lolo lalo dika. Bena hahine ese Saulo e gwau henia, eto, Dahaka dainai o koigu? Oi na Saulo. \v 13 Pavapava ese e hamaoroa, eto, Asio gari; dahaka o itaiamu? Hahine ese Saulo ma e hamaoroa, eto, Dirava ta na itaiamu; ia na tano lalona amo e daemu. \v 14 Ma e nanadaia, eto, Ita-itana be edeheto? Hahine na eto, Tau burukanata e daemu; ia na dabua badana e hetarulaia. Bena Saulo dibana una na Samuel; bena tano ai e goru diho, e toma henia diho. \p \v 15 Bena Samuel ese Saulo e hamaoroa, eto, Dahaka dainai vada o haraivagu, vada o hadaegu? Saulo e haere, eto, Lalogu na e hekwarahi badamu, badina be Filistia taudia ese e tuari henigumu bona Dirava ese vada e rakatanigu, bona se haere henigumu, peroveta edia amo eiava nihi amo. Taunabunai oi vada na boirimu, ede baina kara toma na ba hamaorolaigu. \v 16 Samuel eto, Iehova ese vada e rakatanimu bona e inai henimumu, matogana lau ma o nanadaigumu a? \v 17 Iehova ese vada e kara henimu, lauegu ai e gwauraia heḡereḡerena; badina be Iehova ese basileia na oi imamu amo vada e dadihaia, dekemu tauna David vada e henia. \v 18 Badina be Iehova erena so kamonai, bona ena badu ḡaraḡara Amalek taudia ediai anina so hamomokania; una dainai Iehova ese ini vada e karamu toma hari ina dina ai. \v 19 Ina danu, Iehova ese oi bona Israel taudia danu Filistia taudia imadia ai baine atomui; bena kerukeru oi bona natumu mamaruanedia na lau dekegu baoma. Iehova ese danu Israel ena tuari oreana na Filistia ena tuari oreana imadia ai baine atodia. \p \v 20 Bena Saulo na maoromaoro e goru parapara tano ai, bona gari ese e butua tao, Samuel ena hereva daidiai; ia taunadanu e manori, badina be ḡau ta se ania, dina idoinai bona hanuaboi idoinai. \v 21 Bena hari hahine na Saulo dekena ema, e itaia, gari ese vada e butua tao; bena ia ese e hereva henia, eto, A itagu, lau binai emu hesiai hahinena na eremu na kamonai, bona emu hereva ikamonai-henina amo egu mauri na atoa diho. \v 22 Taunabunai, harihari oi danu emu hesiai hahinena erena ba kamonai: mani emu kara, aniani taina oi vairamu ai baina dabaraia, bena bavania, taumu do baine auka. bena emu dala ai baola. \v 23 Ia e gwau hedadarai, eto, Basina aniani. A ena hesiai taudia bona una hahine ese e noia goadagoada; bena ia ese idia eredia e kamonai. Taunabunai ia na tano amo e tore isi, mahuta patana ai e helai diho. \v 24 Una hahine na mai ena boromakau natuna ta, ubu-ubu ḡauna, ruma ai; taunabunai ia ese e alaiaharaga. Bena flaoa e abia, e kuia, asi ihatubuna ḡauna, bena e gabua, \v 25 Saulo bona ena hesiai taudia vairadiai e dabaraia, bena idia ese e ania. Bena idia na e tore isi, una hanuaboi ai e raka ela. \c 29 \s1 Filistia lohiadia ese David e dadaraia \p \v 1 Filistia taudia ese edia tuari oreadia e haboudia Afek ai; bona Israel taudia na Iesrele ranu gurina badibadinai e taruha. \v 2 Filistia lohiadia na edia sinahu sinahu ida bona edia daha daha ida e raka lao; bona idia muridiai David bona ena orea taudia na Akisi ida e raka. \v 3 Bena Filistia edia tuari biagudia eto, Ini Heberu taudia na dahaka e karamu iniseni ai? Akisi ese Filistia edia tuari biagudia e haere henidia, eto, Ina na David, ani, Israel pavapavana Saulo ena hesiai tauna; ia na dina momo bona laḡani haida lau dekegu ai vada e noho, bona ena kerere ta asina davaria, egu ai e hanai negana ema bona hari ina dina. \v 4 A Filistia edia tuari biagudia ese e badu henia, bena e gwau henia, eto, Ena tau a siaia lou, o henia gabuna baine lou lao; ia na ita ida basine diho tuari gabuna, tuari lalonai baine inai henida na garina. Badina be ina tau na ena lohia ida ede baine herohemaino toma? Ini tatau kwaradia amo ani? \v 5 Ina na David, ani, edia mavaru ai e anelaia, eto, \q1 Saulo ese ena daha daha e aladia, \q1 A David ese ena gerebu gerebu e aladia. \p \v 6 Bena Akisi ese David e boiria, eto, Iehova e maurimu heḡereḡerena, oi na mai momokanimu ida, bona lau na tomamu oi na lau ida baita raka hebou tuari lalonai be namo; badina be lau ese emu kerere ta asina davaria, lau dekegu ai o kau dinana amo ema bona hari dina. Ḡau tamona, hari lohia na asie ura henimumu. \v 7 Taunabunai, harihari a lou, mai mainomu ida aola, Filistia taudia lohiadia ba habadudia na garina. \p \v 8 Bena David ese Akisi e hamaoroa, eto, Lau be dahaka vada na karaia? Emu hesiai tauna enai dahaka kerere vada o davaria, oi isiaimu na lao heni matama dinana amo ema bona hari, bena una dainai lau na basinala, egu lohia bona egu pavapava inaina ituari-henidia a? \p \v 9 Bena Akisi ese David e haere henia, eto, Lau dibagu oi na asi emu kerere lau vairagu ai, Dirava ena aneru heḡereḡerena; ḡau tamona Filistia edia tuari biagudia vada e hereva, eto “Ia na ita ida tuari basinela”. \v 10 Taunabunai, daba matana ai ba tore isi, emu lohia ena hesiai taudia, oi oma negana ai e bamomuva taudia, ida; daba matana ai ba tore isi, gabu baine diari-diari vada ba raka. \v 11 Taunabunai David na daba matana aie raka, mai ena orea taudia ida, Filistia tanona bae lou henia totona. A Filistia taudia na Iesrele e dae lao. \c 30 \s1 David ese adavana raruosi e hamauridia \p \v 1 Dina ihatoina ai David na ena orea taudia ida Siklag ai e kau, e diba, Amalek taudia ese diho kahana tanodia bona Siklag danu vada e tuari henidia. Siklag na vada e hadarerea, vada e doua, \v 2 bona hahine bona hanua taudia iboudiai, kikina-badana, vada e abidia mauri. Ta asie alaia, to iboudiai e hakaudia lao, edia dala ela. \v 3 Taunabunai, David mai ena orea taudia ida hanua ai e kau negana ai, e itaia, lahi ese vada e araia, bona adavadia bona natudia, mamaruanedia bona hahinedia, vada e abidia mauri. \v 4 Bena David mai bamona ida e tai lolololo, ela bona edia goada vada e ore, asi goadadia ma bae tai. \v 5 David adavana raruosi danu vada e abidia mauri: Ahinoama, Iesrele hahinena, bona Abigail, Karamele tauna Nabala vabuna. \v 6 David lalona na e hisihisi bada; badina be ena orea taudia ese nadi amo ihodona e herevalaia. Badina be iboudiai na lalodia e dika. natudia mamaruanedia bona hahinedia daidiai. A David na e haheauka, Iehova, ena Dirava, enai goada e abia. \p \v 7 Bena David ese hahelaḡa tauna Abiatara, Ahimelek natuna, e hamaoroa, eto, Hahedoki helaḡana na dekegu a mailaia. Taunabunai, Abiatara ese hahedoki helaḡana na David dekena e mailaia. \v 8 Bena David ese Iehova e nanadaia, eto, Una orea na baina ḡavadia a? Baina lasidia tao a? Ia ese e haere henia, eto, A ḡavadia; badina be momokani bo lasidia taomu, bona abi-maun taudia ba hamauridia. \v 9 Taunabunai David na e tore isi, bamona sinahu tauratoiosi danu ia ida, ela, Besoro sinavaina ai e kau, haida unuseni ai e rakatanidia. \v 10 A David na e ḡava, ia bona tatau sinahu hani; sinahu rua e noho, badina be taudia e manori, asi goadadia Besoro sinavaina bae hanaia. \p \v 11 Aigupto tauna ta e davaria, tano paka ai, bena David dekena e hakaua lao. Flaoa e henia, bena e ania; inuinu ranuna danu e henia. \v 12 Suke huahuana manena taina e henia, bona vine huahuadia kakorodia tako rua. E aniani vaitani, bena lalona e mauri lou; badina be dina toi hanuaboi toi ia na se aniani bona se inuinu. \v 13 David ese e nanadaia. eto, Oi na daika ena orea tauna? Bona ede amo oma? Ia eto, Lau na eregabe ta Aigupto amo Amalek tauna ta ena hesiai tauna. Dina toi vada ela, e goreregu, bena biagugu ese e rakatanigu. \v 14 Ai na Kerete taudia edia tano diho kahana, bona Iuda tanona, bona Kaleb ena tano diho kahana, a tuari henidia; bena Siklag na lahi amo a doua. \v 15 David eto, Ba hakaugu lao una orea enai, ani? Hari tau eto, Dirava ladana ai ba gwau henigu hamata, basio alagu mase, bona biagugu imana ai basio atogu, bena baina hakaumu lao una orea enai. \p \v 16 E hakaua lao, bena e itadia, idia na tano idoinai e taruhaia evaeva, e anianiva, e inuinuva, e mavaruva, kohu bada-herea Filistia taudiaedia tano ai bona Iuda tanona ai vada e dadi daidiai. \v 17 Dina e diho ai, David ese e ala-ala henidia, ela bona daba, ela bona dina ma e diho. Tauta se roho mauri, aeregabe taudia sinahu hani mo kamelo ai e gui, e heau. \v 18 Amalek taudia ese e abi ḡaudia iboudiai na David ese ma e abi lou. David ese danu adavana raruosi e hamauridia. \v 19 Ḡau ta se boio, maraḡina eiava badana, eiava natudia mamaruanedia eiava hahinedia, eiava e dadi kohudia, eiava e abi ḡaudia ta. David ese idoinai e loulaia. \v 20 David ese danu mamoe seridia bona boromakau seridia iboudiai e abidia mauri; bena orea taudia ese ia vairanai e luludia lao, eto, Ini na David ena dadidadi ḡaudia. \p \v 21 Bena David na hari tatau sinahu-rua, tau-manori dainai David murinaiasie raka bena Besoro sinavaina badibadinai e rakatanidia taudia, na dekediai e kau. Idia na e raka lasi, David bona ena orea taudia ida bae hedavari totona. Bena David ese e raka henidia kahi, e hanamodia. \v 22 Bena David ida ela oreana lalona amo, kara dika bona lalo-hadai dikadia taudia iboudiai eto, Idia na ita ida asitala dainai ta abi lou kohudia na taidia basita henidia, a idia ta ta adavadia bona natudia bae hakaudia, baela. \v 23 A David eto, Tadikakagu e, Iehova ese vada e henida ḡaudia na unu basio karalai toma; ia ese vada e hamaurida, bona e tuari henida oreana na imada ai vada e atodia. \v 24 Daika ese baine kamonai henimui, ina kara ai. Badina be tuari ela tauna ahuna bona kohu badibadinai e nohova tauna ahuna bae heḡereḡere; ahudia na bae tamona. \v 25 Una dina amo ema bona hari dina ai, ia ese Israel taudia taravadia unu e atu toma, bona unu e hahemaoro henidia toma. \p \v 26 David na Siklag ai e kau, bena e abi kohudia kahana na turana Iuda tau-badadia dekediai e siaia, eto, Harihari ḡauna binai, Iehova inaina edia amo a dadi ḡaudia. \v 27 Dekediai e siaia taudia bini: Betele taudia, Ramoto diho kahana taudia, latiri taudia, \v 28 Aroere taudia, Sifimoto taudia, Estemoa taudia, \v 29 bona Rakala taudia, bona Ierahamele hanuadia taudia, bona Kene hanuadia taudia, \v 30 bona Horoma taudia, bona Borasana taudia, bona Ataka taudia, \v 31 bona Heberon taudia. Unu gabu iboudiai na David mai bamona ida vada e loa evaeva henidia gabudia. \c 31 \s1 Saulo mai natuna ida e mase \p \v 1 Filistia taudia ese Israel taudia e tuari henidia; bena Israel taudia na Filistia taudia vairadia amo e heau, ela bona Gilboa ororona ai Filistia taudia ese e aladia ore. \v 2 Bena Filistia taudia ese Saulo mai natuna mamaruanedia ida e lasidia tao; bena Filistia taudia ese Saulo natuna mamaruanedia Ionatan bona Abinadab bona Malkisua e aladia mase. \v 3 Tuari na auka herea, Saulo enai; peva taudia ese e davaria, bona edia diba amo e haberoa. \p \v 4 Bena Saulo ese ena kesi ihuana tauna e hamaoroa, eto, Emu dare a veria lasi, ba gwadagu mase, ini asie peritomedia taudia na baema, bae gwadagu bona bae kirikirilaigu na garina. A ena kesi ihuana tauna na e gwau edeede, badina be e gari dikadika. Taunibunai, Saulo ese ena dare e abia, bena matana ai sibona e hetoḡe. \v 5 Ena kesi ihuana tauna ese e itaia, Saulo vada e mase, bena ia danu ena dare matana ai sibona e hetoḡe, ia ida e mase hebou. \p \v 6 Saulo na unu e mase toma, bona natuna mamaruanedia tatoiosi, bona ena kesi ihuana tauna, bona ena orea taudia iboudiai, dina tamona ai e mase bou. \v 7 Bena Israel taudia haida koura kahana ai bona Ioridane sinavaina unukahana ai e nohova na vada e diba Israel taudia vada e heau bona Saulo mai natuna mamaruanedia ida vada e mase; una negana ai edia hanua e rakatanidia, e heau. Bena Filistia taudia ema, unu hanua e noholaidia. \p \v 8 Daba rerena ai Filistia taudia na ema, mase taudia edia dabua bae abi eto. Bena Saulo mai natuna mamaruanedia tatoiosi ida masedia ai e dabaridia, Gilboa ororona ai. \v 9 Bena Saulo kwarana e utua oho, ena tuari dabuadia danu e koki oho. Bena idia ese gwaukau taudia e siaidia karoho, Filistia rtnona idoinai, hari namona na edia kaivakuku dubudia ai bona edia bese taudia vairadiai bae piua totona. \v 10 Saulo ena tuari dabuadia na Astaroto ena dubu ai e atoa; bona tau-anina na Bete-sana hanuana maḡuna ai e kapaia kau. \v 11 A Iabese-gilead taudia na harina e kamonai, Filistia taudia ese Saulo unu e karaia toma, \v 12 bena boga-auka taudia iboudiai e tore isi, e raka rani, Saulo tau-anina natuna mamaruanedia tau-anidia na Bete-sana maḡuna amo e abidia dobi. Bena Iabese ela, unuseni ai e hagabudia. \v 13 Bena turiadia e abidia, au ta ladana \it tamarisk\it* henunai e guridia, Iabese ai. Bena dina hitu e ani vaga.