\id 1KI .01, 1 Kings 1, Motu, PNG, RTWP 8/92 \h 1 HANUA PAVAPAVADIA \toc1 HANUA PAVAPAVADIA BUKA GINI-GUNANA \toc2 1 HANUA PAVAPAVADIA \mt1 HANUA PAVAPAVADIA \mt2 BUKA GINI-GUNANA \c 1 \s1 Abisaga ese David e reḡua \p \v 1 King David vada e buruka; ena mauri laḡanidia na momo. Ena be dabua momo e hahedokilaiva, to tauna na se siahua. \v 2 Taunabunai, ena hesiai taudia ese e hamaoroa, eto, Hane-ulato ta bae tahua, egu lohia bona egu pavapava emu; ia ese pavapava isiaimu baine lao heni, bona baine reḡumu. Kememu ai baine hekure, egu lohia bona egu pavapava taumu baine siahu helaoreana. \v 3 Taunabunai hane-ulato mai hairaina ta e tahua, Israel tanona idoinai; bena Abisaga, Suneme kekenina, e davana, hanua pavapavana dekena e hakaua lao. \v 4 Ia na hane-ulato ḡoeva-daena. Bena ia ese hanua pavapavana ireḡuna ai ela, bona isiaina e lao heni; a hanua pavapavana na ia ida se eno bou. \s1 Adonia ese terono e dadia \p \v 5 Una negana ai Adonia, Hagiti natuna, na sibona e heaḡi, eto, Lau baina pavapava. Bena ia ese kariota bona hosi-gui taudia e abidia heḡaeḡae, bona ia vairanai bae heau taudia imahui danu. \v 6 Tamana ese nega ta lalona se hahisia, seto “Badina be dahaka unu ini vada o kara toma?” Ia na raho-namo tauna; ia danu Absalom murina amo e vara tauna. \v 7 Bena ia ese Ioab Seruia bona hahelaḡa tauna Abiatara ida e henega bou; bena idia na Adonia murinai e raka, bona e durua. \v 8 A hahelaḡa tauna Sadok, bona Benaia Iehoiada, bona peroveta tauna Natan, bona Simei, bona Rei, bona David ena goada taudia, na Adonia ida asie hebou. \p \v 9 Bena Adonia na gabu ta ladana Gaigai Nadina ela, En-rogele kahana ai; unuseni ai ia ese mamoe bona boromakau bona heubu ḡaudia na ihaboulaina patana ai e hahelaḡadia. Hanua pavapavana natuna, ia tadikakana iboudiai, bona hanua pavapavana ena hesiai taudia iboudiai Iuda tanona ai, na e vavedia; \v 10 a peroveta tauna Natan bona Benaia bona goada taudia bona tadina Solomon na se vavedia. \p \v 11 Bena Natan ese Solomon sinana, Bataseba, e hamaoroa, eto, Oi so kamonai Adonia, Hagiti natuna, ese pavapava dagina vada e abia, bona eda lohia David na asi dibana, a? \v 12 Benaini, do baina hahealo henimu, bena oiemu mauri bona natumu Solomon ena mauri ba rauadia. \v 13 King David dekenai ba raka vareai haraḡa, ba hamaoroa, baoto: Egu lohia bona egu pavapava e, oi ese lau, emu hesiai hahinena, o gwau henigu hamata, oto “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai”, ani? Matona, Adonia vada e pavapava badina be dahaka? \v 14 Bena hanua pavapavana ihereva-henina do basio hadokoa ai, lau danu oi murimu amo baina raka vareai, emu hereva baina hamomokania. \p \v 15 Taunabunai, Bataseba na hanua pavapavana dekena ela, ena daiutu ai. Hanua pavapavana na buruka herea, bona Abisaga, Suneme kekenina, ese ia isiaina e lao heniva. \v 16 Bataseba na e igo diho, hanua pavapavana na e toma henia diho. Bena hanua pavapavana eto, Emu ura be dahaka? \v 17 Ia ese e haere henia, eto, Egu lohia e, oi ese lau, emu hesiai hahinena, na Iehova, emu Dirava, ladana ai o gvvau henigu hamata, oto “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava, bona egu terono ai baine helai”. \v 18 A itaia, harihari Adonia vada e pavapava; ḡau tamona oi, egu lohia bona egu pavapava, na asi dibamu. \v 19 Ia ese boromakau bona heubu gaudia bona mamoe momo herea na ihaboulaina palana ai vada e hahelaḡadia, bona hanua pavapavana natuna iboudiai bona hahelaga tauna Abiatara bona tuari oreana biaguna Ioab vada e vavedia; a emu hesiai tauna Solomon na se vavea. \v 20 Egu lohia bona egu pavapava e, harihari Israel taudia iboudiai ese oi e haḡeremumu, ba hamaorodia daika na oi murimu ai egu lohia bona egu pavapava emu terono ai baine helai e tomu. \v 21 Bena basioma hereva, egu lohia bona egu pavapava na tubu tama dekediai ba mahuta negana ai lau bona natugu Solomon na bae gwauraimai kerere taudia. \p \v 22 Dounu hanua pavapavana ida e hereva-hereva ai, peroveta tauna Natan na e raka vareai. \v 23 Bena haida ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Peroveta tauna Natan na iniseni ai. Bena ia na hanua pavapavana dekenai e raka vareai; bena vairanai e igo diho, bona tano ai e goru diho. \v 24 Bena Natan eto, Egu lohia bona egu pavapava e, oi o hereva, oto “Adonia na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai”, a? \v 25 Badina be ia na hari dina ai vada ela, boromakau bona heubu ḡaudia bona mamoe momo herea na ihaboulaina patana ai vada e hahelaḡadia, bona hanua pavapavana natuna iboudiai bona tuari oreana biaguna Ioab bona hahelaḡa tauna Abiatara na vada e vavedia; bona ina harihari idia na ia vairanai e anianimu bona e inuinumu, e tomamu “King Adonia ena mauri baine daudau”. \v 26 A lau, emu hesiai tauna, bona hahelaga tauna Sadok, bona Benaia Iehoiada, bona emu hesiai tauna Solomon, na se vavemai. \v 27 Egu lohia bona egu pavapava e, ina na oi ese o karaia, bona emu hesiai taudia na so hamaorodia daika ese oi murimu ai egu lohia bona egu pavapava emu terono ai baine helai a? \p \v 28 Bena King David na e haere, eto, Bataseba a boiria, dekegu ainema. Taunabunai, hahine na hanua pavapavana dekenai e raka vareai, ia vairanai e gini. \v 29 Bena hanua pavapavana na e gwau hamata, eto, Iehova, lau laumagu na hahedika iboudiai lalodia amo vada e hamauria Diravana, e maurimu heḡereḡerena, \v 30 bona lau ese Iehova, Israel Diravana, ladana ai na gwau henimu hamata, nato “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai lau gabugu ai”, heḡereḡerena, unu baina kara toma hari ina dina ai. \v 31 Bena Bataseba na tano ai e goru diho, hanua pavapavana e toma henia diho, eto, Egu lohia King David baine mauri hanaihanai. \s1 Solomon na pavapava ai e halaoa \p \v 32 King David eto, Hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan bona Benaia lehoiada a boiridia. Taunabunai, idia na e raka vareai, hanua pavapavana vairanai. \v 33 Bena hanua pavapavana ese e hereva henidia, eto, Emui lohia ena hesiai taudia na ba laohaidia, bona natugu Solomon na egu doniki ai ba hahelaia kau; bena ba hakaua lao, Gihon baola; \v 34 unuseni ai hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan ese bae horoa, Israel pavapavana ai bae halaoa. Bena kibi ba hiriria, baoto “King Solomon ena mauri baine daudau”. \v 35 Bena ia murina amo baoma; ia na bainema, egu terono ai baine helai; badina be ia na baine pavapava lau gabugu ai. Lau vada na duanaia, ia ese Israel bona Iuda baine biagudia. \v 36 Bena Benaia Iehoiada ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Amen; Iehova, egu lohia bona egu pavapava emu Dirava, unu baine gwau toma. \v 37 Iehova ese egu lohia bona egu pavapava vada e bamoa heḡereḡerena, ia ese Solomon danu baine bamoa, bona ena terono baine habadaia, egu lohia King David ena terono do baine hereaia. \p \v 38 Taunabunai, hahelaḡa tauna Sadok, bona peroveta tauna Natan, bona Benaia Iehoiada, bona Kerete taudia bona Pelete taudia, na e diho ela, Solomon na King David ena doniki ai e hahelaia kau; bena e hakaua lao, ela bona Gihon. \v 39 Unuseni ai hahelaḡa tauna Sadok ese doa mai dehorona na kalaga helaḡana amo e abia, bena ia ese Solomon e horolaia. Bena kibi e hiriria, bona taunimanima iboudiai eto, King Solomon ena mauri baine daudau. \v 40 Bena taunimanima iboudiai na ia murina amo e dara dae, ivilikou e hatai, bona e moale hisi dae; bena edia heloḡo-heloḡo ese tano danu e hapararaia. \p \v 41 Adonia bona ena vadivadi iboudiai na edia aria dokona ai una reḡe e kamonai. Bena Ioab na kibi reḡena e kamonai negana ai na e henanadai, eto, Una heloḡo-heloḡo hanua lalonai anina be dahaka? \v 42 Dounu e herevava ai, Ionatan, hahelaḡa tauna Abiatara natuna, ema. Bena Adonia eto, A raka vareai, badina be oi na tau namona, bona hari namona o mailaiamu. \v 43 Ionatan ese Adonia e haere henia, eto, Lasi; badina be eda lohia King David ese Solomon na pavapava ai vada e halaoa. \v 44 Hanua pavapavana ese hahelaga tauna Sadok bona peroveta tauna Natan bona Benaia Iehoiada bona Kerete taudia bona Pelete taudia na ia ida vada e siaidia; bena hanua pavapavana ena doniki ai vada e hahelaia kau. \v 45 Bona hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan ese vada e horoa, pavapava ai vada e halaoa, Gihon ai. Unu amo ma vada e dara dae mai moaledia ida, bena hanua ai heloḡo-heloḡo vada e bada. Vada o kamonai heloḡo-heloḡona bunai. \v 46 Solomon ese hanua pavapavana ena terono ai e helaimu. \v 47 Ina danu, hanua pavapavana ena hesiai taudia na eda lohia King David ihahenamohenina ela, eto, Emu Dirava ese Solomon ladana harina baine habadaia, oi ladamu baine hereaia, bona iena terono danu baine habadaia, oiemu baine hereaia. Bena hanua pavapavana na ena mahuta patana latanai e igo diho. \v 48 Hanua pavapavana danu eto, Iehova, Israel Diravana, aita hanamoa, badina be ia ese vada e gwau maoro, natugu ta na hari ina dina ai egu terono ai baine helai, bona matagu ese vada e itaia. \p \v 49 Bena Adonia ena vadivadi taudia iboudiai na kudoudia e hetaha; bena e tore isi, ta ta ena dala ena dala ela. \v 50 Adonia ese Solomon garina e gariva; taunabunai e tore isi, ela, ihaboulaina patana doana e dogodia tao. \v 51 Bena haida ese Solomon e hamaoroa, eto, A itaia, Adonia ese King Solomon garina e garimu; badina be ia ese ihaboulaina patana doana vada e dogoa taomu, e tomu, King Solomon baine gwau henigu hamata guna, baineto ia ese ena hesiai tauna na dare amo basine alagu mase. \v 52 Bena Solomon eto, Baina dibaia guna: bema ia na tau namona, ia huina tamona na tano ai basine moru; a bema dika na ia lalonai baina davaria, ia na baine mase. \v 53 Taunabunai, King Solomon ese haida e siaidia, bena idia ese ihaboulaina patana amo e hakaua diho. Bena ia na ela, King Solomon e toma henia diho; bena Solomon ese e hamaoroa, eto, Emu ruma aola. \c 2 \s1 David ese Solomon e haḡania \p \v 1 David ena mase vada e kahira-kahira negana ai, ia ese ia natuna Solomon e haḡania, eto, \v 2 Lau na tanobada idoinai ena lao dalana ai na laomu. Ba goada, tau doḡadoḡa ai baola. \v 3 Iehova, emu Dirava, ena hahedua ba badinaia, ena dala ai ba raka, bona ena taravatu bona ena haheḡani bona ena hadediba herevadia bona ena hahediba herevadia ba badinadia, Mose ena taravatu ai e hetore na heto, emu kara iboudiai Ialodiai bona ba lao heni gabudia iboudiai lalodiai namomu baine bada helaoreana, \v 4 bona Iehova ese ena hereva baine hamomokania helaoreana. Badina be ia ese e herevalaigu, eto, Natumu na edia dala nahuadia bema toho, bena lau vairagu bema raka mai heabidadamadia ida bona mai lalodia bona laumadia idoidiai ida, oi garamu ta basine moru Israel teronona ihelai-kauna ai. \v 5 Ina danu, oi dibamu Ioab Seruia ede e karagu toma, bona Israel tuari oreadia biagudia raruosi, Abnere Nere bona Amasa Ietere, ede e karadia toma. Ia ese e aladia mase, tuari ai e hebubu rarana na maino negana ai davana e abia, bona asi edia kerere taudia raradia na egu gaba ḡauna ai bona egu tamaka ai e hahebubua. \v 6 Taunabunai, emu aonega heḡereḡerena ai ba kara, to kwarana na mase gabuna bainela dia maino ai. \v 7 A Barasilai, tau Gilead, natuna ba hanamodia, emu dabara ai e anianimu taudia bogaradiai bae aniani; badina be kakamu Absalom ena amo na heau negana ai idia ese unu e karagu toma. \v 8 Simei Gera, tau Beniamina, Bahurimi amo, danu na oi dekemu ai. Mahanaim nala dinana ai ia ese hereva metaudia amo e ihi-ihiraigu; bena Ioridane sinavaina badinai lau dekegu ai e diho ema negana ai na na gwau henia hamata, Iehova ladana ai, nato, Dare amo basina alamu mase. \v 9 Taunabunai, basioto ia na asi ena kerere, badina be oi na mai aonegamu; ba diba ede ba kara henia toma; ia kwarana mai rarana ida mase gabuna ai ba hadihoa. \s1 David na e mase \p \v 10 Bena David na tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua ai e guria. \v 11 David ese Israel e lohiaia laḡanidia na hari-ahui: laḡani hitu Heberon ai bona laḡani toi-ahui toi Ierusalem ai. \v 12 Taunabunai, Solomon ese tamana David ena terono ai e helai, bona ena basileia na e gini tutuka-tutuka. \s1 Solomon na ena basileia e haginia \p \v 13 Bena Adonia Hagiti na Solomon sinana Bataseba dekena ela. Hahine na eto, Mai mainomu ida oma a? Tau na e haere, eto, Oibe, mai mainogu ida. \v 14 Ma eto, Aina hereva henimu na tomu. Hahine na eto, A hereva. \v 15 Ia eto, Oi dibamu basileia na egu, bona Israel taudia iboudiai edia lalohadai idoinai be lau ese baina lohiadia eto; ḡau tamona, basileia na vada e hanai, tadigu enai, badina be Iehova ena amo vada e abia. \v 16 Harihari egu noinoi oiemu ai na tamona; basio dadaraia. Hahine na eto, A hereva. \v 17 Ia eto, Mani emu kara King Solomon ba noia, ia ese Abisaga, hane Suneme, baine henigu, baina adavaia; badina be ia ese oiemu noinoi basine dadaraia. \v 18 Bataseba eto, Namo, hanua pavapavana na oi daimu ai baina noia. \p \v 19 Taunabunai Bataseba na King Solomon dekena ela, Adonia dainai baine hereva henia totona. Bena hanua pavapavana e tore isi, ia ida e hedavari, bena e igo henia diho. Una murinai ia na ena terono ai e helai, bona e hahedua, helai ḡauna ta bae mailaia, hanua pavapavana sinana ena; bena hahine na ia idibana kahana ai e helai diho. \v 20 Bena hahine na eto, Mai egu noinoi maraḡina tamona emu ai; basio dadaraia. Hanua pavapavana ese e haere henia, eto, Sinagu e, a noinoi; emu noinoi basina dadaraia. \v 21 Hahine na eto, Abisaga, hane Suneme, na kakamu Adonia ba henia, ia ese baine adavaia. \v 22 Bena King Solomon ese sinana e haere henia, eto, Badina be dahaka Abisaga, hane Suneme, o gwauraiamu, Adonia ena? Basileia danu ba gwauraia iena; badina be ia na kakagu, bona iena kaha ai na hahelaḡa tauna Abiatara, bona Ioab Seruia danu. \v 23 Bena King Solomon na Iehova ladana ai e gwau hamata, eto, Ina hereva ese Adonia ena mauri basinema abia oho, Dirava ese dava metau-hereana bema henigu. \v 24 Taunabunai, Iehova, e haginigu bona tamagu David ena terono ai e atogu bona ena gwauhamata heḡereḡerena ai egu iduhu vada e haginia Diravana, e maurimu heḡereḡerena, Adonia na hari dina ai bae alaia mase. \v 25 Taunabunai, King Solomon ese Benaia Iehoiada e siaia; bena ia ese e rahua mase. \p \v 26 Bena hanua pavapavana ese hahelaḡa tauna Abiatara e hereva henia, eto, Emu tano Anatoto baola; badina be davamu maorona na mase. A ina nega ai basina alamu mase, badina be Ḡaubada Iehova ena maua helaḡana na tamagu David vairanai o huaiava, bona tamagu ida o hisihisi hebouva, iena hisihisi iboudiai lalodiai. \v 27 Taunabunai, Solomon ese Abiatara na Iehova ena hahelaḡa tauna dagina amo e lulua lasi; unu amo ia ese Iehova ena hereva, Silo ai Eli ena iduhu e herevalaia herevana, na e hamomokania. \p \v 28 Una kara harina na Ioab enai e kau. Ioab ese Adonia e duruava, ḡau tamona Absalom na se duruava. Bena Ioab ese Iehova ena kalaga helaḡana e heau henia, bona ihaboulaina patana doana e dogodia tao. \v 29 Bena haida ese King Solomon e hamaoroa, eto, Ioab ese Iehova ena kalaga helaḡana vada e heau henia; ia na ihaboulaina patana badibadinai. Bena Solomon ese Benaia Iehoiada e siaia, eto, Aola, ba rahua mase. \v 30 Taunabunai, Benaia na Iehova ena kalaga helaḡana ai e kau, bena ia ese Ioab e hereva henia, eto, Hanua pavapavana e haheduamu, e tomu, A raka lasi. A Ioab eto, Lasi, iniseni ai baina mase. Bena Benaia ese una hereva e laohaia hanua pavapavana enai, eto, Ioab na unu e hereva toma, bona unu e haere henigu toma. \v 31 Bena hanua pavapavana eto, Ena hereva heḡereḡerena a karaia, bavalaia mase, bena ba guria; unu amo rara na Ioab ese e hahebubua kava gwauna na lauegu amo bona tamagu dihina amo bavabia oho. \v 32 Iehova ese ena rara-hebubu karadia na ia sibona kwarana ai baine haloudia, badina be ia ese tamagu e halahuia, kara maoromaoro ai bona kara namo ai ia e hereaiava taudia rarua na e ala-ala henidia bona dare amo e aladia mase: ta be Abnere Nere, Israel tuari oreana biaguna, ma ta be Amasa letere, Iuda tuari oreana biaguna. \v 33 Taunabunai, idia raradia gwauna na Ioab kwarana ai bona ia garana kwaradia ai baine lou, bona baine mia hanaihanai; a David bona ia garana bona ena ruma bona ena terono ediai Iehova ena maino baine mia hanaihanai. \v 34 Bena Benaia Iehoiada na e dae ela; bena ia ese Ioab e botaia bona e hamasea; bena ena ruma ai e guria, tano gagaena ai. \v 35 Bena hanua pavapavana ese Benaia Iehoiada na tuari oreana biaguna ai e halaoa, Ioab gabuna ai. Hanua pavapavana ese danu hahelaga tauna Sadok na Abiatara gabuna ai e atoa. \p \v 36 Bena hanua pavapavana erena e siaia, Simei e boiria, e hamaoroa, eto, Emu ruma auta na Ierusalem ai ba haginia; unuseni ai ba noho, bona unu amo basio raka lasi, gabu ta basiola. \v 37 Badina be ba diba momokani, ba raka lasi bona Kidron sinavaina ba hanaia dinana ai vada ba mase; raramu na oi sibomu kwaramu ai baine mia. \v 38 Bena Simei ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Emu hereva na namo; egu lohia bona egu pavapava emu hereva heḡereḡerena, emu hesiai tauna na unu baina kara toma. Taunabunai, Simei na dina momo Ierusalem ai e nohova. \p \v 39 Laḡani toi e ore, bena nega ta Simei ena hesiai taudia rarua na e heau, Akisi Maaka, Gata pavapavana, dekena ela. Haida ese Simei e hamaoroa, eto, A kamonai, emu hesiai taudia na Gata ai. \v 40 Bena Simei e tore isi, doniki ta e heḡaeḡaelaia, bena ena hesiai taudia itahudia totona Gata ela, Akisi dekenai. Simei ese ena hesiai taudia eha abidia, Gata amo e loulaidia. \p \v 41 Haida ese Solomon e hamaoroa, Simei na Ierusalem amo Gata ela, ma e lou. \v 42 Bena hanua pavapavana erena e siaia, Simei e boiria, e gwau henia, eto, Iehova vairanai asina hagwauhamatamu a? Asina sisiba henimu, asinato “Ba diba momokani, ba raka lasi gabu ta baola negana ai vada ba mase”, a? Bena oi ese o haere henigu, oto “Emu hereva na namo, baina kamonaia”. \v 43 Benaini, dahaka dainai emu gwauhamata Iehova enai, bona lau ese - na hahedua henimu haheganina, so badinadia a? \v 44 Bena hanua pavapavana ese Simei e hamaoroa, eto, Tamagu David o kara dika heniava karadia iboudiai na sibomu lalomu ai dibamu; taunabunai Iehova ese emu kara dika idoinai na oi sibomu kwaramu ai baine haloua. \v 45 A King Solomon ese hahenamo baine abia, bona David ena terono na Iehova vairanai baine gini hanaihanai. \v 46 Bena hanua pavapavana ese Benaia Iehoiada e haḡania; bena ia na ela, una tau e rahua mase. \p Taunabunai, basileia na Solomon imana ai e gini tutuka-tutuka. \c 3 \s1 Solomon ena nihi \p \v 1 Solomon ese Farao, Aigupto pavapavana, natuna hane-ulatona e adavaia; bena ia ese Farao natuna e abia, David ena hanua ai e hakaua vareai, ela bona iena ruma bona Iehova ena dubu bona Ierusalem maḡuna e haginidia ore. \v 2 Ḡau tamona, taunimanima ese edia boubou ḡaudia na dounu atai gabudia ai e hahelaḡadiava, badina be dubu auta do asie hadaia, Iehova ladana ena. \p \v 3 Solomon ese Iehova e ura henia, bona tamana David ena taravatu ai e rakava; ḡau tamona, ia ese danu atai gabudia ai boubou ḡaudia e hahelaḡadiava bona muramura mai bonadia e gabudiava. \v 4 Bena hanua pavapavana na Gibeon ela, unuseni ai boubou ḡaudia baine hahelaḡadia eto, badina be atai gabuna helaḡa-hereana bunai; Solomon na vaia ena kara ḡole-oho bouboudia daha ta ta una ihaboulaina patana ai e hahelaḡadiava. \p \v 5 Bena Gibeon ai Iehova ese hanuaboi ai nihi lalonai Solomon e hahedinarai henia. Dirava ese e hamaoroa, eto, A hereva, dahaka baina henimu. \v 6 Solomon eto, Tamagu David, emu hesiai tauna, na o bogaia hisi bada, badina be ia ese heabidadama ai bona kara maoromaoro ai bona mai ena lalo-maoromaoro emu ai oi vairamu ai e rakava; bena ina hebogahisi bada-hereana ma o henia, natuna ta vada o henia, bena iena terono ai e helaimu hari ina dina ai. \v 7 Iehova e, egu Dirava e, ena be lau na mero maraḡina mo, to oi ese emu hesiai tauna na pavapava ai vada o halaogu, tamagu David gabuna ai. Lau na asi dibagu ede baina raka lasi toma bona ede baina raka vareai toma. \v 8 Emu hesiai tauna ese emu orea taudia, o abia hidi besena, bogaragidiai na nohomu. Idia na hutuma herea, ta ese basine duahidia diba eiava basine hagaudia diba. \v 9 Taunabunai, emu hesiai tauna na lalo-parara ba henigu, emu orea taudia baina biagudia bona namo bona dika baina dibadia totona; badina be emu orea bada-hereana binai daika ese baine biagua. \p \v 10 Ḡaubada na e moale, badina be Solomon ese unu e noia toma. \v 11 Dirava ese e hamaoroa, eto, Badina be ini ome noinoi toma, bona mauri daudauna eiava taḡa eiava inaimu edia mauri so gwaurai, a lalo-parara vada o gwauraia emu, kara maoromaoro ba diba helaoreana, \v 12 a itaia, lau na ina harihari emu hereva heḡereḡerena ai baina karaia: aonega bona lalo-parara name henimu, ta oi heḡereḡeremu ai se hedinarai guna, bona oi murimu ai danu ta oi heḡereḡeremu ai basine hedinarai. \v 13 Bona so gwaurai ḡaudia danu name henimu: taḡa bona hairai. Taunabunai, pavapava ta na oi ida basine heḡereḡere, emu dina iboudiai lalodiai. \v 14 Ina danu, egu dala ai boma raka, bona egu taravatu bona egu haheḡani boma badinadia, tamamu David e rakava heḡereḡerena, lau ese emu mauri dinadia baina hahohodia. \p \v 15 Bena Solomon na e noga, vada e diba una na nihi mo. Bena ia na Ierusalem ela, Iehova ena taravatu mauana helaḡana vairanai e gini, bena ḡole-oho bouboudia bona maino bouboudia e hahelaḡadia, bona aria ta e karaia, ena hesiai taudia iboudiai adia. \s1 Solomon ena hahemaoro \p \v 16 Una negana ai, ariara hahinedia rarua na hanua pavapavana dekena ela, vairanai e gini. \v 17 Hahine ta eto, Ḡaubada e, ina hahine bona lau na ruma tamona ai a nohomu; bena ia na una ruma ai nohona ai, lau na na mara, mero ta na abia. \v 18 Lau na mara murinai dina toi vada ela, bena ina hahine danu e mara. Ai na sibomai; asi tauna ta ai ida una ruma ai, ai raruosi mo. \v 19 Bena hanuaboi ai ina hahine natuna e mase, badina be ia ese e enoa tao. \v 20 Bena malokihi ai ia na e tore isi, lau natugu na ohegu amo e abia, emu hesiai hahinena mahutagu ai, bena ia kemena ai e atoa, a ia natuna, vada e mase merona, na lau kemegu ai e atoa. \v 21 Daba ai na tore isi, natugu baina ubua nato, to vada e mase; a daba diarina ai na itaia goevaḡoeva negana ai na diba, ia na dia lau ese na havaraia merona. \v 22 A hari hahine ihararuana eto, Lasi, mauri merona na lau natugu, vada e mase merona na oiemu. Ma gini-gunana eto, Lasi, vada e mase merona na oi natumu, a mauri merona na lauegu. Hanua pavapavana vairanai raruosi na unu e hepapahuahu tomava. \p \v 23 Bena hanua pavapavana eto, Ina ta e tomu “Ina mauri merona na lau natugu, a oi natumu vada e mase”, ma ta e tomu “Lasi, oi natumu vada e mase, mauri merona na lau natugu”. \v 24 Bena hanua pavapavana ma eto, Dare ta dekegu ai a mailaia. Taunabunai dare ta na e mailaia, hanua pavapavana vairanai e atoa. \v 25 Bena hanua pavapavana eto, Mauri merona a dapaia parara, kaha rua; kaha ta hahine ta ba henia, ma kaha ta hahine ta. \v 26 Bena natuna maurina sinana ese hanua pavapavana e hereva henia, badina be lalona ese natuna e ura henia badava dainai; eto, Egu ḡaubada e, mauri merona na ia ba henia, basio alaia mase. A ihararuana eto, Lau basina abia, oi danu basio abia; a hapararaia. \v 27 Bena hanua pavapavana na e haere, eto, Mauri merona na hahine gini-gunana ba henia, basio alaia mase; sinana na ia. \p \v 28 Bena Israel idoinai ese hanua pavapavana ena hahemaoro karana sivaraina e kamonai; bena idia ese hanua pavapavana e matauraia, badina be vada e diba Dirava ena aonega na ia lalonai noho, hahemaoro ḡoevaḡoeva ihenina totona. \c 4 \s1 King Solomon ena noho \p \v 1 A King Solomon na Israel idoinai pavapavana. \v 2 Ia iduruna taudia badadia bini: Asaria Sadok na hahelaḡa tauna; \v 3 Elihorefe Sisa bona Ahia Sisa na toretore taudia; Iehosafat Ahilud na e tore pepadia inaridia tau. \v 4 Benaia Iehoiada na tuari oreana biaguna; Sadok bona Abiatara na hahelaga taudia; \v 5 Asaria Natan ese hanua pavapavana ena hesiai taudia e biagudiava. Sabud Natan na hahelaḡa tauna bona hanua pavapavana turana; \v 6 Ahisara ese hanua pavapavana ena ruma e itaia taova; bona Adoniram Abda ese e haḡaukaradiava taudia e biagudiava. \p \v 7 Solomon na mai ena heitatao taudia gwauta-rarua: idia ese Israel idoinai e lohiaia, bona hanua pavapavana bona ena ruma taudia adia e henidia; ta ta hua ta ta ai adia e henidia, laḡani ta lalonai. \v 8 Ladadia bini: Ben-huru, Efraim ororodia ai; \v 9 Ben-dekere, Maka bona Saalbim bona Bete-semese bona Elono-bete-hanana kahadia ai; \v 10 Ben-hesed, Aruboto ai, (Soko bona Hefere tanona idoinai na iena); \v 11 Ben-abinadab, Nafata-doro idoinai lalonai, (ia ese Solomon natuna hane-ulatona Tafata e adavaia); \v 12 Baana Ahilud, Taanak ai bona Megido ai bona Bete-seana idoinai lalonai, (una na Saretan badibadinai, Iesrele henunai, bona Bete-seana amo ela bona Abele-mehola, ela bona lokomeama unukahana); \v 13 Ben-gebere, Ramoto-gilead ai, (ia na Iairi Manase ena hanua hidaosi Gilead ai, bona Aragob tanona Basan ai, e abidia, hanua badadia tauratoi-ahui mai maḡudia bona mai auri labora-laboradia); \v 14 Ahinadab Ido, Mahanaim ai; \v 15 Ahimasa, Napatali ai, (ia ese Solomon natuna hane-ulatona Basemata e adavaia); \v 16 Baana Husai, Asere ai bona Bealoto ai; \v 17 Iehosafat Parua, Isakara ai; \v 18 Simei Elaha, Beniamina ai; \v 19 Gebere Uri, Gilead tanona ai, (Amoro taudia edia pavapava Sihon bona Basan pavapavana Og edia tano bunai). Bona heitatao tauna ta danu na Iuda tanona ai. \p \v 20 Iuda taudia bona Israel taudia na hutuma herea, kone mirina na heto; e anianiva, e inuinuva, e moaleva. \v 21 Solomon ese basileia iboudiai e halohiadia, Eufrate sinavaina amo ela bona Filistia taudia edia tano bona Aigupto tanona hetoana; idia ese heaiva monina e mailaia, bona Solomon isiaina e lao heniva, ena mauri dinadia iboudiai lalodiai. \p \v 22 Solomon ena ruma anianina dina ta lalonai na flaoa kurokurona koro\f + \fr 4:22 \ft “Koro” na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna badana ta. 10 efa = 1 koro.\f* toi-ahui, bona flaoa mia-kurona koro tauratoi-ahui, \v 23 bona boromakau mamaruanedia mai digaradia gwauta, bona boromakau rei gabudia amo ruahui, bona mamoe sinahu-ta, bona dia badadia bona uda nanidia bona dia maraḡidia bona kokoroku mai digaradia. \v 24 Badina be Eufrate sinavaina lahara kahana tanona idoinai, Tifsa amo ela bona Gasa, ia ese e lohiaia, bona Eufrate sinavaina lahara kahana pavapavadia iboudiai ia ese e biagudia; bena e heḡeḡemadai tanodia iboudiai vada e maino. \v 25 Iuda taudia bona Israel taudia na e noho namonamova, Dan amo ela bona Bere-sieba, ta ta ena vine auna ena vine auna henudiai bona ena suke auna ena suke auna henudiai, Solomon ena mauri dinadia iboudiai lalodiai. \v 26 Solomon na mai ena kariota hosidia danu, ta ta mai rumadia, iboudiai na gerebu hani;\f + \fr 4:26 \ft Gerebu hani = 40,000. Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* bona ena hosi-gui taudia na gerebu-ta daha-rua. \v 27 Hari heitatao taudia ese King Solomon ana, bona King Solomon ena pata ai adia e abiva taudia adia, e heni, ta ta hua ta ta amo; ḡau ta ai asie hadabudiava. \v 28 Bali bona rei kakoro danu, kariota hosidia bona gui hosidia adia bona edia, na e gwaurai gabudia e laohai, ta ta e haḡanidia heḡereḡerena. \p \v 29 Bena Dirava ese aonega bona lalo-parara bada-herea na Solomon e henia, bona lalo-hadai dobudia momo danu, kone mirina na heto. \v 30 Taunabunai, Solomon ena aonega ese mairiveina kahana taudia iboudiai edia aonega bona Aigupto aonegana idoinai e hereadiava. \v 31 Badina be ia ese taunimanima iboudiai na aonega ai e hereadiava; Etana tau Esraha, bona Maholo natuna tatoiosi, Hemana bona Kalakolo bona Darada, edia aonega danu. Bena ia harina e piua, hegegemadai besedia iboudiai lalodiai. \v 32 Ia ese danu lada-isi herevadia daha toi e gwauraidia; bona ena ane na daha-ta dikoana ima. \v 33 Au danu ia ese e herevalaidiava, Lebanon sida audia amo ela bona husopo avana nadi-maḡudia nadidia padadiai e tubumu ḡauna; boroma idau-idau bona manu bona e raumu ḡaudia bona gwarume danu ia ese e herevalaidiava. \v 34 Bena bese iboudiai amo taunimanima na Solomon ena aonega ikamonaina totona ema, bona tanobada pavapavadia, ena aonega harina vada e kamonai taudia, edia amo danu. \c 5 \s1 Solomon bona Hirama \p \v 1 Hirama, Turo pavapavana, ese harina e kamonai Solomon vada e horoa bona pavapava ai vada e halaoa tamana gabuna ai, bena ena hesiai taudia na Solomon dekena e siaidia; badina be ia na vaia David e ura heniava. \v 2 Bena Solomon ena gwau-kau e siaia Hirama dekenai, eto, \v 3 Oi dibamu tamagu David na asi ena dala dubu auta baine haginia, Iehova, ena Dirava, ladana ena, inaina ese e koua heḡeḡe bona e tuari henia dainai; ela bona Iehova ese ia aena henudiai e atodia. \v 4 A harihari Iehova, egu Dirava, ese laḡa-ani vada e henigu, kaha iboudiai; asi inaigu bona asi ihadikagu ḡauna ta mia. \v 5 Taunabunai, lalogu na hadaiamu, na tomamu dubu auta baina haginia, Iehova, egu Dirava, ladana ena; Iehova ese tamagu David e hamaoroa heḡereḡerena, eto, Natumu, oi gabumu ai emu terono ai baina hahelaia kau tauna, ese dubu baine haginia, lau ladagu ena. \v 6 Taunabunai, a hahegani, Lebanon sida audia haida bae utudia egu; bena lauegu hesiai taudia na oiemu hesiai taudia ida bae ḡaukara hebou, bona oiemu hesiai taudia davadia ba gwaurai, bena baina henimu; badina be oi dibamu ai bogaragimai ai asi tauna ta au-utu ḡaukaradia dibana, Sidono taudia heḡereḡeredia. \p \v 7 Hirama ese Solomon ena hereva e kamonai negana ai na e moale dikadika, eto, Hari dina ai Iehova aita hanamoa; ia ese natuna mai aonegana na David vada e henia, ina bese badana ikwarana. \v 8 Bena Hirama ese hereva e siaia Solomon dekenai, eto, Emu gwaukau herevana dekegu ai o siaia na vada na kamonai; lalogu na heḡereḡere hari sida bona beroso\f + \fr 5:8 \ft “Beroso” na au ta ladana, Heberu gado ai.\f* audia herevadia na emu ura idoinai baina karaia. \v 9 Egu hesiai taudia na Lebanon amo bae lasilaidia kone ai; bena keridia bae rai, davara amo bae toidia vasi, ela bona ba gwauraia gabuna ai bae ruhadia, bena oi ese bavabidia. Bena oi ese egu ura ba henigu, egu ruma taudia adia aniani ba siaia. \p \v 10 Taunabunai, Hirama ese sida bona beroso audia na Solomon e henia, ena ura idoinai e haheḡereḡerea; \v 11 a Solomon ese uit koro\f + \fr 5:11 \ft “Koro” na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna badana ta. 10 efa = I koro. Gerebu rua = 20,000.\f* gerebu-rua na Hirama e henia, ena ruma taudia adia, bona dehoro ḡoevaḡoevana koro gereburua danu. Una na laḡani ta ta amo Solomon ese Hirama e henia. \v 12 Iehova ese aonega na Solomon e henia, e gwau henia hamata heḡereḡerena; bena Hirama bona Solomon e herohemaino heheni, bona e gwauhamata heheni. \p \v 13 Bena King Solomon ese ḡaukara taudia e abidia, Israel taudia iboudiai bogaragidia amo; ḡaukara taudia iboudiai na gerebu toi.\f + \fr 5:13 \ft Gerebu toi = 30,000.\f* \v 14 E siaidia, Lebanon baela, hua ta gerebu ta\f + \fr 5:14 \ft Gerebu ta = 10,000.\f* hua ta gerebu ta, unu e siaidia toma; bena hua ta Lebanon ai e nohova bona hua rua edia hanua ai. Adoniram ese ini ḡaukara taudia e biagudia. \v 15 Solomon ese kohu ihuadia taudia gerebu hitu\f + \fr 5:15 \ft Gerebu hitu = 70,000. Gerebu taurahani = 80,000.\f* bona nadi-utu taudia gerebu taurahani danu e abidia, ororo kahadia ai e haḡaukaradia. \p \v 16 Solomon ena heitatao taudia na daha-toi sinahu-toi; idia ese ḡaukara e itaia tao bona ḡaukara taudia e biagudia. \v 17 Hanua pavapavana ena haheḡani heḡereḡerena ai, idia ese nadi badadia, davadia babada gaudia, e ḡeidia, isedia bae ninidia bena dubu badidia nadidia ai bae halaodia totona. \v 18 Taunabunai, Solomon ena ruma-hagini taudia bona Hirama ena rumahagini taudia bona Gebala taudia ese au bona nadi e utudia, bona e haḡoevadia heḡaeḡae, dubu ihaginina totona. \c 6 \s1 Dubu Helaga ihaginina \p \v 1 Israel taudia na Aigupto tanona amo e raka lasi murinai laḡani sinahu-hani taurahani-ahui vada ela, Solomon ese Israel e lohiaia laḡanina ihahanina ai, hua iharuana, ladana Sivi, lalonai, ia ese Iehova ena dubu e haginia matama. \v 2 Iehova ena dubu King Solomon ese e haginia ḡauna ena lata na kiubit tauratoi-ahui, ena lababa na kiubit\f + \fr 6:2 \ft “Kiubit” na Heberu taudia edia hahetoho ḡauna ta, ena lata be feet rua sisivana.\f* ruahui, bona harana latana na kiubit toi-ahui. \v 3 Dubu vairanai na dehe ta; ena lata na kiubit ruahui, dubu lababana heḡereḡerena, bona ena lababa na kiubit gwauta, dubu vairanai. \v 4 Dubu ena gaba-mauru ioradia na au rotonadia amo e kara. \v 5 Bena hagere-kau rumana e haginia heḡeḡe, dubu mai ena gabu helaḡana ida habadia e koudia heḡeḡe, mai ohena daiutudia e heḡeḡe dae. \v 6 Henu erena lababana na kiubit irna, bogaragi erena lababana na kiubit tauratoi, ma ere ihatoina lababana na kiubit hitu; badina be dubu habadia ai to-tao ḡaudia e kara, ruma lavadia na dubu habana lalonai basie hetoi vareai helaoreana. \p \v 7 Dubu e haginia negana ai, idia ese nadi-ḡei gabuna ai e utu heḡaeḡae nadidia amo e haginia; taunabunai, law eiava ira eiava auri ta reḡena na dubu lalonai asie kamonai, e haginia negana lalonai. \p \v 8 Hari henu erena raka-vareaina na dubu tahodiho kahana ai; unu amo vadavada ta e dae lao ela bona bogaragi erena; ma unu amo vadavada ta ma e dae lao ela bona ere ihatoina. \v 9 Taunabunai, ia ese dubu e haginia ela bona e ore; bena guhi lalo-ikouna na sida lavadia bona sida reireidia amo e karaia. \v 10 Hari hagere-kau rumana e haginia, dubu idoinai e hagerea kau; ere-ta ta haradia na kiubit ima ima amo. Ruma na dubu habana ai e siriua kau, sida audia amo. \p \v 11 Iehova ena hereva na Solomon enai e kau, eto, \v 12 Ina o haginiamu dubuna herevana binai: egu taravatu daladia ai boma raka, bona egu hahemaoro herevadia bona egu hahegani iboudiai boma badinadia bona boma rakalaidia, lau ese egu hereva, tamamu David na herevalai henia herevana, na oiemu ai baina haginia; \v 13 bona Israel garana bogaragidiai baina noho, bona egu bese Israel basina rakatania. \p \v 14 Taunabunai, Solomon ese dubu e haginia ela bona vada e ore. \v 15 Haba lalo-ikoudia na sida audia amo e kara, dubu reireina amo ela bona guhi lalo-ikouna toidaedia, bona dubu lalona reireidia na beroso audia amo e koudia. \v 16 Dubu murina kahana ai kiubit ruahui heḡereḡeredia na sida audia amo e koua ahu, dubu reireina ela bona toidae, helaḡa daiutuna ta dubu lalonai unu e karaia toma; una na helaḡa herea gabuna. \v 17 Hari helaḡa daiutuna vairanai dubu ena lata na kiubit hari-ahui. \v 18 Dubu lalonai sida audia na e korodia, ita-itadia na ahu bona au buredia na heheto. Nadi ta se hedinarai; iboudiai na sida audia ese e ḡovadia. \v 19 Hari helaga daiutuna na dubu laloma kahana ai e karaia, Iehova ena taravatu mauana na unuseni ai bae atoa helaoreana. \p \v 20 Hari helaḡa daiutuna ena lata na kiubit ruahui, lababana danu kiubit ruahui, bona harana latana danu kiubit ruahui; \it gold\it* ḡoevaḡoevana amo e ḡovaia. Ihaboulaina patana danu sida audia amo e karaia. \v 21 Solomon ese dubu laloma kahana na \it gold\it* ḡoevaḡoevana amo e ḡovaia, bona \it gold\it* varodia amo helaḡa daiutuna e seroa ahu; ma \it gold\it* amo e ḡovaia. \v 22 Dubu idoinai na \it gold\it* amo e ḡovaia ela bona idoinai vada e ore. Ihaboulaina patana, helaḡa daiutuna lalonai, danu idoinai \it gold\it* amo e ḡovaia. \p \v 23 Helaḡa daiutuna lalonai ia ese kerubi rua olive audia amo e korodia; edia lata na kiubit gwauta. \v 24 Kerubi ta hanina kahana kahana edia lata na kiubit ima irna amo: hani ta matana amo ela bona ma hani ta matana padadia na kiubit gwauta. \v 25 Kerubi iharuana danu ihahetohona na kiubit gwauta; kerubi ruaosi ihahetohodia na heḡereḡere bona oromadia na heḡereḡere. \v 26 Kerubi ta ena lata na kiubit gwauta: iharuana danu unuheto. \v 27 Kerubi ruaosi na helaḡa daiutuna ai e atodia; hanidia na e hetoi roro, bena kerubi ta hanina ta na haba ta ai e hetomu kau, ma kerubi ta hanina ta na haba kahana ai ma e hetomu kau; a hanidia iharuadia na dubu bogaraginai e hetomu heheni. \v 28 Hari kerubi na \it gold\it* amo e ḡovadia. \p \v 29 Dubu habadia danu iboudiai e korodia heḡeḡe, ita-itadia na kerubi bona pamu ḡaudia bona au buredia, laloma daiutuna ai bona murimuri daiutuna ai. \v 30 Dubu reireina danu \it gold\it* amo e ḡovaia, laloma bona murimuri daiutudia ai. \p \v 31 Helaḡa daiutuna raka-vareai iduaradia na olive audia amo e kara; iduara bagubagu audia bona iduara ihua-ihuadia kahadia kahadia audia iboudiai na siri ima. \v 32 Hari olive audia iduaradia ruaosi na ikoro amo e ha-ahudia, kerubi bona pamu audia bona au buredia laulaudia e koro; bena \it gold\it* amo e govadia. \p \v 33 Dubu raka vareai iduaradia ihua-ihuadia kahadia kahadia audia e abi danu, olive audia kaha haniosi heḡereḡere dudia; \v 34 bona iduara rua beroso audia amo e kara, iduara ta kaha rua e hahelokudia, ma ta kaha rua e hahelokudia. \v 35 Idia kopidia e koro, kerubi bona pamu audia bona au buredia laulaudia; bona \it gold\it* amo e ḡovadia ḡoevaḡoeva. \p \v 36 Laloma maḡuna danu e haginia, e utu nadidia ere toi bona sida audia badadia ere ta. \p \v 37 Laḡani ihahanina ai, hua ladana Sivi lalonai, Iehova ena dubu badina vada e hadaia. \v 38 Bena laḡani ihagwauta-tana ai, hua ihataurahanina, ladana Bulu, lalonai, dubu tau-anina regena iboudiai vada e ha-oredia. E lalohadailaiva ḡaudia iboudiai heḡereḡerena ai ia ese una dubu na laḡani hitu lalodiai e ha-orea. \c 7 \s1 Solomon ena ruma ihaginina \p \v 1 Laḡani gwauta-toi lalodiai Solomon ese ena noho rumana e haginia, unu laḡani lalodiai idoinai e ha-orea. \p \v 2 Ruma ladana Lebanon Udana Rumana e haginia. Ena lata na kiubit sinahu-ta, lababana na kiubit imahui, bona harana latana na kiubit toi-ahui. Sida au-tubuadia ere toi e haginidia, bona sida lavadia na au-tubua latadiai e atodia. \v 3 Atai ai, sida audia amo e koua, unu au-tubua hari-ahui ima, ere ta ta ai gwauta-ima gwauta-ima e haginidia ḡaudia, latadiai e karadia daiutudia daediai. \v 4 Gaba-mauru na ere toi, ruma kahana kahana ai ere ta ta ai e hevaira heheni. \v 5 Iduara bona gaba-mauru na kaha haniosi heḡereḡeredia ḡaudia; bona gaba-mauru na e hevaira heheni ere toiosi ai. \p \v 6 Ruma ladana Au-tubua Rumana danu e haginia; ena lata na kiubit imahui, lababana na kiubit toi-ahui. Ia vairanai na dehe toi-lasi rumana, mai au-tubuadia bona mai guhina. \p \v 7 Ruma ladana Terono Rumana danu e haginia, taunimanima baine hahemaoro henidia gabuna, Hahemaoro Rumana ai bainela. Sida audia amo e karaia, reirei amo ela bona toidae. \p \v 8 Ia sibona baine noholaia rumana, maḡu ta ai, una ruma murina kahana ai, na una dala heḡereḡerena ai e karaia. Solomon ese danu ruma auta ma e haginia, una ruma heḡereḡerena, Farao natuna, vada e adavaia hahinena, ena. \p \v 9 Ini ruma iboudiai na dava-bada nadidia amo e haginidia; nadi iboudiai na e hahetohodia, bona iri amo e iridia ḡoevagoeva, kahana kahana, badidia ela bona doridia, bona Iehova ena dubu maḡuna ela bona maḡu badana. \v 10 Ruma badidia na dava-bada nadidia bada-hereadia: haida edia bada na kiubit taurahani, ma haida gwauta. \v 11 Idia latadiai danu dava-bada nadidia, e hahetoho bona e utu ḡoevaḡoeva ḡaudia, e heato, bona sida audia danu. \v 12 Maḡu badana na e utu nadidia ere toi ese e ḡeḡea ahu, bona sida audia ere ta idia latadiai; ma ia lalonai Iehova ena dubu maḡuna danu unuheto, bona dehe toi-lasi rumana danu. \s1 Hirama ena heduru ḡaukaradia, dubu ena \p \v 13 Bena King Solomon e hesiai, Hirama na Turo amo e hakaua mai. \v 14 Hari Hirama na vabu ta natuna, Napatali iduhuna amo, a tamana na tau Turo, auri labora-labora igaukaralaina tauna. Ia na mai aonegana bona mai ena lalo-parara; ia na ima idibaka tauna danu, auri labora-labora iḡaukaralaina ai. Ia na King Solomon dekena ema, ena ḡaukara idoinai e karaia. \p \v 15 Ia ese au-tubua rua auri labora-labora e havevea bona e hahetaria ḡauna amo e karadia. Au-tubua ta ena lata na kiubit gwauta-taurahani, bona ena kuboro na kiubit gwauta-rua. Ia na auri kuborona lalona kohua; kopina udunana na ima kwakikwaki hani e haheboudia udunana heḡereḡerena. Au-tubua iharuana danu unu e karaia toma. \v 16 Auri labora-labora e havevea ḡauna amo au-tubua kwaradia ikorodia rua e karadia, au-tubua doridia ai e atodia kau. Kwara ikorona ta ena lata na kiubit ima, iharuana danu ena lata na kiubit ima. \v 17 Bena ḡau haida auri amo e karadia reke-dae, bona herahera ḡaudia e moḡedia kuboro, au-tubua kwaradia ikorodia ḡaudia ihaheralaidia, ta au-tubua ta ena, ma ta au-tubua ta ena. \v 18 Unuhetomana, rimono\f + \fr 7:18 \ft “Rimono” na au huahua ta ladana, Heberu gado ai.\f* huahuadia laulaudia danu e kara, ere rua ai e karadia, hari reke hetomana e ḡeḡelaia, au-tubua kwarana ikorona ḡauna iḡovalaina. Ma iharuana danu unu e karaia toma. \v 19 Dehe au-tubuadia kwaradia ikorodia ḡaudia ita-itadia na sosana\f + \fr 7:19 \ft “Sosana” na au heraherana ta ladana, Heberu gado ai.\f* heraheradia na heheto; edia lata na kiubit hani. \v 20 Hari kwara ikorodia gaudia na au-tubua doridia ilahasi kuborodia latadiai e ato kau, hari reke-hetomana badinai. Rimono huahuadia iboudiai na sinahu rua, e ato heḡeḡe ere rua ai. Kwara ikorona ḡauna iharuana danu unuheto. \v 21 Hari au-tubua na dubu dehena vairanai e haginidia; ta diho kahana ai e haginia, ladana e hatoa lakin; ma ta mirigini kahana ai e haginia, ladana e hatoa Boa. \v 22 Au-tubua doridia ai na sosana heraheradia laulaudia. Autubua ikaradia na unu e ha-orea toma. \p \v 23 Bena ranu nauna bada-hereana ta auri labora-laborana, e havevea ḡauna, amo e karaia. Ia na kuboro-kuboro; ena lababa na kiubit gwauta, harana latana na kiubit ima, bona e hahetohoa heḡeḡe na kiubit toi-ahui. \v 24 Isena henunai na popou laulaudia, kiubit toi-ahuiosi ai e kara, nau e haheḡegea dae; hari popou na ere rua ai e kara, nau ai e karaia kau tamona, e hahetaria negana ai e hahetaridia hebou. \v 25 Hari nau na boromakau mamaruanedia laulaudia gwauta-rua latadiai e helai kau: toi mirigini kahana e vaira henia, ma toi lahara kahana, ma toi diho kahana, ma toi laurabada kahana. Hari nau na idia latadiai e heato kau, bona iboudiai e hekunu heheni. \v 26 Nau udunana na ima palapala lababana heḡereḡerena; isena na kehere isena heḡereḡerena, sosana heraherana na heto. Ia anina na ranu bata\f + \fr 7:26 \ft “Bata” na Heberu taudia edia ranu ihahetohona ḡauna ta. Bata daha-rua = 10,000.\f* daha-rua. \p \v 27 Ia ese danu rerue gwauta auri labora-labora amo e karadia. Rerue ta ena lata na kiubit hani, lababana na kiubit hani, bona harana latana na kiubit toi. \v 28 Hari rerue na ini e karadia toma: idia na mai habahabadia, tua ta ta auridia ai e kapa vareai; \v 29 bona unu tua ta ta auridia ai e kapa vareai habahabadia ai na leona bona boromakau mamaruanedia bona kerubi laulaudia. Hari tua ta ta ohe auridia ai, leona bona boromakau mamaruanedia laulaudia daediai bona henudiai, isedia ihaheinidia na e haheradia heḡeḡe. \v 30 Rerue ta ta na mai ava-keikeidia hani, auri labora-labora ḡaudia; itoilaidia auridia danu na auri labora-labora. Daiguni haniosi ai na tohe iabi-isina auridia; unu auri na e hahetaria ḡauna amo e karadia, ta ta mai heraheradia ohedia ai. \v 31 Kwarana harana latana na kiubit ta, bona lalona na kohua mauru heḡeḡe, au-tubua lalona na heto; ena dobu na kiubit ta mai kahana. Hari lalo-heḡeḡe isena na mai heraherana; habahabana na mai daigunina hani, dia kuboro. \v 32 Ava-keikeidia haniosi na habahaba henudiai; itoilaidia auridia bona rerue na auri tamona amo e hekara. Ava-keikei ta harana na kiubit ta mai kahana. \v 33 Hari ava-keikeidia na e karadia kariota ava-keikeina na heto; itoilaidia auridia bona ava-keikei auridia bona ito'o-tao auridia bona bogaragi idogo-taolaina auridia iboudiai na e hahetaria aurina amo e karadia. \v 34 Tohe iabi-isina auridia na hani, rerue daigunidia haniosi ai; auri bona rerue na auri siri tamona amo e hekara. \v 35 Rerue kwarana ai na auri kuborona ta, harana latana na kiubit kahana; ena lada-tao auridia bona ena habahaba na auri tamona amo e hekara. \v 36 Bona lada-tao auridia bona habahabadia ai ia ese kerubi bona leona bona pamu audia laulaudia e koro, edia bada heḡereḡeredia, bona heraheradia danu e kara heḡeḡe. \v 37 Rerue gwauta-osi na unu e karadia toma; iboudiai na e karadia heḡereḡere, hahetohodia bona oromadia na tamona. \p \v 38 Ranu tohedia gwauta na auri labora-laborana amo e karadia; tohe ta anina na bata hari-ahui,\f + \fr 7:38 \ft Bata hari-ahui = 1500 litres sisivana.\f* bona ihahetohona na kiubit hani. Rerue gwauta-osi ta ta mai edia tohe. \v 39 Hari rerue na e atodia, dubu diho kahana ai ima, bona dubu mirigini kahana ima; a hari nau bada-hereana na dubu laurabada kahana daigunina ai e atoa. \p \v 40 Hirama ese danu uro bona gaga bona nau e karadia. Taunabunai, King Solomon ese e henia ḡaukaradia iboudiai na Hirama ese e ha-oredia, Iehova ena dubu ai: \v 41 au-tubua ruaosi; au-tubua doridia ikorodia mai ilahasidia kuborodia ida; bona reke-hetomana ḡaudia ruaosi hari au-tubua doridia ikorodia ilahasidia kuborodia iḡeḡelaidia; \v 42 bona rimono huahuadia laulaudia sinahu-hani, reke-hetomana ḡaudia ruaosi edia, rimono huahuadia ere rua reke-hetomana ta ta edia, au-tubua doridia ikorodia ilahasidia kuborodia ruaosi iḡovalaidia; \v 43 bona rerue gwauta-osi, bona tohe gwauta-osi rerue latadiai; \v 44 bona nau bada-hereana tamona, bona boromakau mamaruanedia laulaudia nau bada-hereana henunai. \p \v 45 Hari uro bona gaga bona nau, Iehova ena dubu ḡaudia, Hirama ese e karadia King Solomon ena, ḡaudia iboudiai na auri labora-laborana amo e karadia kimore-kimore. \v 46 Unu ḡau na hanua pavapavana ese raro tanona gabuna ai e hahetaridia, Ioridane taorana ai, Sukoto bona Saretan padadiai. \v 47 Solomon ese unu ḡau iboudiai metaudia se hahetohodia, badina be idia na momo herea; hari auri labora-labora ena metau na asie davaria. \p \v 48 Taunabunai, Solomon ese Iehova ena dubu kohuna iboudiai e karadia: ihaboulaina patana, \it gold\it* ḡauna; bona flaoa helaḡana patana, \it gold\it* ḡauna; \v 49 bona lamepa patadia, \it gold\it* ḡaudia, diho kahana ai au-ima bona mirigini kahana ai au-ima, helaḡa-herea gabuna vairanai; bona herahera bona lamepa bona ikahi, iboudiai na \it gold\it* ḡoevaḡoevana gaudia; \v 50 bona kehere bona lamepa ihagoevadia ḡaudia bona nau, bona muramura mai bonadia urodia bona gida keberedia, \it gold\it* goevaḡoevana ḡaudia; bona iduara ihahelai-dobidia matudia, \it gold\it* amo e kara, helaḡa-herea gabuna iduaradia bona dubu iduaradia edia. \p \v 51 Taunabunai, Iehova ena dubu ḡaukaradia iboudiai na King Solomon ese e karadia, ela bona vada e ore. Bena tamana David ese e hahelaḡadia gaudia na Solomon ese e vareailaidia, \it silver\it* bona \it gold\it* bena ḡau idau-idau, iboudiai na Iehova ena dubu ena habou-habou daiutudia ai e haboudia. \c 8 \s1 Dubu ikehona \p \v 1 Bena Solomon ese Israel tau-badadia bona iduhu lohiadia iboudiai bona Israel taudia edia ruma biagudia na e haboudia, Ierusalem ai bae hebou King Solomon vairanai, Iehova ena taravatu mauana na David ena hanua ladana Siona amo bae daelaia totona. \v 2 Hua ihahituna, ladana Etanimi, ariana negana ai, Israel tataudia iboudiai na King Solomon dekenai e hebou. \v 3 Israel tau-badadia iboudiai ema; bena hahelaḡa taudia ese maua helaḡana e abia isi, \v 4 Iehova ena maua helaḡana bona hebou kalagana bona ḡau helaḡadia kalaga lalonai e miava iboudiai na hahelaḡa taudia bona Levi taudia ese e daelaidia. \v 5 Bena King Solomon bona Israel hegogona idoinai, ia vairanai vada e hebou taudia, na ia ida maua helaḡana vairanai e gini, mamoe bona boromakau mamaruanedia momo herea na e hahelaḡadia, ihagaudia eiava iduahidia na tau ta asi dibana. \p \v 6 Bena hahelaḡa taudia ese Iehova ena taravatu mauana na e mailaia, ena gabu ai e atoa, dubu ena laloma daiutuna helaḡana lalonai, helaḡa herea gabuna ai, kerubi hanidia henudiai. \v 7 Badina be kerubi ese hanidia e toidia roro, maua helaḡana ena gabu daenai; taunabunai kerubi ese maua helaḡana mai madunana audia ida e ḡovadia. \v 8 Hari maduna audia na lalata heherea dainai, dududia na laloma daiutuna helaḡana vairana kahana ai dubu irutahunana amo e heitava; a dubu murimurina amo na asie heitava. Unu e mia tomamu ema bona ina dina. \v 9 Asi ḡau ta maua helaḡana lalonai, hari huro-nadidia palakadia ruaosi, Horeb ai Mose ese e udadia ḡaudia mo; una na vanegai Iehova ese Israel taudia taravadia e atu gabuna, Aigupto tanona amo e raka lasiva negana ai. \s1 Dubu ihahelaḡana \p \v 10 Bena hahelaḡa taudia na gabu helaḡana amo e raka lasi negana ai, ori ta ese Iehova ena dubu e hahonua. \v 11 Taunabunai, hahelaga taudia na hesiai karadia ikaradia totona asie gini diba, una ori dainai; badina be Iehova hairaina ese ena dubu e hahonua. \p \v 12 Bena Solomon eto, Iehova ese dina na guba ai vada e atoa; a ia be dibura masemase lalonai baine noho e tomamu. \v 13 Lau ese ruma hereadaena vada na hadaia oiemu, emu noho gabuna ai bainela, ela bona hanaihanai. \v 14 Bena Israel hebou taudia do ginidia ai, hanua pavapavana na e gini kerehai, bena una hebou idoinai e hanamoa. \v 15 Ia eto, Iehova, Israel Diravana, aita hanamoa. Ia ese ia imana amo ena gwauhamata vada e hamomokania, ia uduna amo tamagu David e hamaorolaia ḡauna, eto \v 16 “Egu bese Israel na Aigupto amo na hakaua lasi dinana amo ema, hanua ta Israel iduhudia iboudiai lalodiai asina abia hidi, lau ladagu baine noholaia rumana auta baine gini gabuna; a David na abia hidi, egu bese Israel baine biagua”. \v 17 Tamagu David ena lalo-hadai be Iehova, Israel Diravana, ena dubu auta baine haginia eto. \v 18 A Iehova ese tamagu David e hamaoroa, eto “Emu lalo-hadai be lau ladagu dubuna auta ba haginia, bona unu o laloa tomamu be namo; \v 19 ḡau tamona oi na dubu basio haginia, a natumu, do baine vara merona, ese lau ladagu dubuna baine haginia”. \v 20 Harihari Iehova ese ena gwauhamata vada e hamomokania; badina be lau vada na tore isi, tamagu David gabuna ai, bona Israel teronona ai na helaimu, Iehova ena gwauhamata heḡereḡerena, bona dubu vada na haginia, Iehova, Israel Diravana, ladana ena. \v 21 Unuseni ai maua helaḡana gabuna vada na lailaia; ia lalonai Iehova ena taravatu, Aigupto tanona amo e hakaudia lasi negana ai seneda e henidia ḡauna, na e heudamu. \p \v 22 Bena Solomon na Iehova ena ihaboulaina patana vairanai e gini, Israel hebouna idoinai vairanai; bena imana na e toi roro, guba e dudui heni; \v 23 bena eto, Iehova e, Israel Diravana, asi Dirava ta oi heḡereḡeremu, guba atai ai eiava tanobada henu ai; emu gwauhamata o badinaiamu bona emu hebogahisi o hahedinaraiamu emu hesiai taudia, oi vairamu ai e rakamu mai lalodia idoidiai taudia, ediai. \v 24 Oi ese emu hesiai tauna lau tamagu David o hamaorolaia herevana vada o badinaia; oibe, udumu amo o gwauraia bona imamu amo vada o hamomokania hari ina dina ai. \v 25 Taunabunai, Iehova e, Israel Diravana, emu hesiai tauna David o gwau henia hamata ḡauna na ba badinaia, oto “Natumu na edia dala nahuadia bema toho, bona lau vairagu ai bema raka, oi ese lau vairagu ai vada o raka heḡereḡerena, oi garamu ta basine moru, Israel teronona ihelai-kauna ai.” \v 26 Taunabunai, Israel Diravana e, emu hereva, emu hesiai tauna lau tamagu David o hamaorolaia herevana, na ba hamomokania. \p \v 27 A Dirava na momokani tanobada ai baine noho a? A itaia, guba atai doriva-dorivana na se heḡereḡere emu noho gabuna; matona, ina lau ese vada na haginia dubuna na ede baine heḡereḡere toma? \v 28 Ḡau tamona, emu hesiai tauna egu ḡuriḡuri bona egu noinoi bavabi dae; Iehova e, egu Dirava, emu hesiai tauna egu taitai bona egu ḡuriḡuri hari ina dina ai e dae vasimu ba hakala henidia; \v 29 hanuaboi ai bona dina ai ina dubu, vada o herevalaia oto “Lau ladagu na eneseni ai baine noho” gabuna, ba haḡerea, emu hesiai tauna egu ḡuriḡuri ina gabu enai na gwauraiamu na ba hakala henia totona. \v 30 Emu hesiai tauna bona emu bese Israel na emai ḡuriḡuri ai na ina gabu baia vaira henia negadia ai na emai noinoi ba kamonai; oibe, emu noho gabuna guba ai ba kamonai; bona ba kamonai negana ai emai dika ba gwau tao. \p \v 31 Tau ta ese ia dekena tauna bema kara dika henia, bena bema haduaia baine gwau hamata, bona ena gwauhamata na ina dubu lalonai emu ihaboulaina patana vairanai bema gwauraia, \v 32 oi ese guba ai ba kamonai, bona karana ba karaia; emu hesiai taudia ba hahemaoro henidia, kerere tauna na ba revaia, ena kara na ia sihona kwarana ai ba haloua, bona kara maoromaoro tauna na maorona ba gwauraia, ena kara maoromaoro heḡereḡerena davana do ba henia. \p \v 33 Emu bese Israel na inaidia vairadiai bae darere, oiemu ai vada e kara dika dainai, negadia ai na bema lou henimu, bona oi ladamu bema matauraia, bona ina dubu ai bema ḡurimu bona bema noi henimu, \v 34 oi ese guba ai ba kamonai, bena emu bese Israel edia dika ba gwau tao, bona ba loulaidia, senedia o henidia tanona lalonai. \p \v 35 Emu ai bae kara dika dainai guba baine hekou bona medu basine diho negadia ai, ina gabu enai bema ḡuriḡuri, bona oi ladamu bema matauraia, bona ba hahisihisidia negadia ai edia kara dika bema rakatanidia, \v 36 oi ese guba ai ba kamonai, bena emu hesiai taudia, emu bese Israel, edia dika ba gwau tao, bona bae rakalaia dalana namona ba hadibalaidia; bona emu tano, emu bese taudia vada o henidia bae ḡaunaia tanona, latanai medu ba hadihoa. \p \v 37 Tano ai doe bema vara, eiava dai-hanai gorerena, eiava hogohogo eiava valavala eiava kwadi eiava rautunu, eiava inaidia na edia hanua ta ai bema koudia heḡeḡe; edena dai-hanai gorerena eiava edena hisihisi bema vara; \v 38 bena edena ḡuriḡuri eiava edena noinoi tau ta ese eiava emu bese Israel taudia iboudiai ese, bae henimu, ta ta sibona sibona lalodia hisihisidia ihaerodia ai bona imadia ina dubu bae toi roro henia ai, \v 39 oi ese emu noho gabuna guba ai ba kamonai bona edia dika ba gwau tao, bona ba kara henidia, ena kara ena kara heḡereḡerena ba henidia, badina be oi sibomu ese taunimanima natudia iboudiai lalodia o dibadiamu. \v 40 Taunabunai idia ese oi ganmu bae gari, senedia o henidia tanona ai bae noho dinadia iboudiai lalodiai. \p \v 41 Unuhetomana danu idau tauna ta, dia emu bese Israel tauna ta, na oi ladamu bagunai tano daudauna amo bainema, \v 42 (badina be idia ese oi ladamu herea-daena bona oi imamu goadana bona imamu hetoi-rorona haridia bae kamonai), bena ina dubu baine vaira henia, baine ḡuriḡuri, \v 43 una negana ai emu noho gabuna guba ai ba kamonai, idau tauna ena noinoi gaudia iboudiai ba henia; unu amo tanobada besedia iboudiai ese oi ladamu bae diba bona oi garimu bae gari, emu bese Israel heḡereḡeredia, bona bae diba danu ina lau ese vada na haginia dubuna na oi ladamu vada e hahenemailaia. \p \v 44 Emu orea taudia ese inaidia bema tuari henidia, oi ese borna siaidia dalana ta amo, bena oi ese vada o abia hidi hanuana bema vaira henia bona oi ladamu dainai vada na haginia dubuna danu bema vaira henia, bena Iehova bema ḡuria, \v 45 oi ese guba ai edia ḡuriḡuri bona edia noinoi ba kamonaidia, bona edia namo ba hamiaia. \p \v 46 Oiemu ai kara dika bema kara, (badina be dika se karamu tauna ta lasi), bena boma badu henidia, bona inaidia irnadia ai boma atodia, bena mai iguidia ida inaidia edia tano bema laohaidia, gabu daudau eiava kahikahi, \v 47 ḡau tamona, mai iḡuidia ida e laohaidia tanona ai bema haeroa bona bema helalo kerehai, bona e guidia taudia edia tano ai oi bema tai henimu, bema toma “Ai na vada a kerere, vada a kara havara, vada a kara dika”; \v 48 oibe, bema helalo kerehai mai daradia idoidiai bona mai lalodia idoidiai, inaidia, hari e ḡuidia taudia, edia tano ai, bena edia tano, senedia o henidia tanona, bona o abia hidi hanuana, bona ina oi ladamu bagunai vada na haginia dubuna, bema vaira henidia, oi bema gurirnu, \v 49 oi ese emu noho gabuna guba ai edia ḡuriḡuri bona edia noinoi ba kamonai, bona edia namo ba hamiaia, \v 50 bona emu orea taudia edia kara dika oiemu ai do ba gwau tao, bona edia kara havara iboudiai oiemu ai vada e kara danu. Bona ba bogadia hisi, e ḡuidia taudia vairadiai, idia ese danu bae bogadia hisi helaoreana. \v 51 Badina be idia na oiemu orea bona oi dihimu; oi ese Aigupto tanona amo, bona auri amuna lalona amo, o hakaudia lasi. \v 52 Matamu na bae papa, emu hesiai tauna egu noinoi enai, bona emu bese Israel edia noinoi enai; bena bae boi henimu negana ai ba hakala henidia. \v 53 Badina be, Ḡaubada Iehova e, oi ese tanobada besedia iboudiai bogaragidia amo o abidia siri, oi dihirnu ai baela totona, senemai na Aigupto amo o hakaudia lasi negana ai emu hesiai tauna Mose uduna amo o gwauraia heḡereḡerena. \p \v 54 Solomon na ina ḡuriḡuri bona noinoi idoinai e gwauraia vaitani, bena ia na Iehova ena ihaboulaina patana vairanai, tuina vada e hadai bona imana na guba vada e toi roro henia gabuna amo, e tore isi; \v 55 unuseni ai e gini, Israel hegogona idoinai e hanamoa, mai gao badana ida, eto, \v 56 Iehova aita hanamoa, badina be ia ese ena bese Israel na laga-ani vada e henidia, ena gwauhamata idoinai heḡereḡerena. Ena gwauhamata namona, ena hesiai tauna Mose uduna amo e gwauraia ḡauna, herevana ta se hamorua. \v 57 Iehova, eda Dirava, na ita ida, seneda e bamodiava heḡereḡerena; ia na basine rakatanida bona basine dadaraida; \v 58 ia ese laloda baine hamanadadia ienai, iena dala iboudiai baita raka, bona ena hahegani, ena taravatu bona ena hahedua, seneda e haḡanilaidia ḡaudia, baita badinadia helaoreana. \v 59 Egu hereva bini, Iehova vairanai na noinoi gaudia, na Iehova, eda Dirava, dekenai bae mia kahikahi, dina ai bona hanuaboi ai, bona ia ese ena hesiai tauna bona ena bese Israel edia namo baine hamiaia, dina ta ta ahuna heḡereḡerena; \v 60 unu amo tanobada besedia iboudiai bae diba, Iehova na Dirava, idauna ta ma lasi. \v 61 Taunabunai, lalomui ese Iehova, eda Dirava, bae badinaia tarika-tarika; iena taravatu ai ba raka bona iena haheḡani ba badinadia, ina dina ai heḡereḡerena. \p \v 62 Bena hanua pavapavana, bona Israel idoinai ia ida, ese Iehova e boua. \v 63 Solomon ese boromakau mamaruanedia gerebu-rua daha-rua\f + \fr 8:63 \ft Gerebu-rua daha-rua = 22,000. Domaga-ta gerebu-rua = 120,000.\f* bona mamoe domaga-ta gerebu-rua e hahelaḡadia, ena herohemaino boubouna, Iehova ena. Unu a hanua pavapavana bona Israel taudia iboudiai ese Iehova ena dubu e hahelaḡaia. \v 64 Una dina tamona ai hanua pavapavana ese danu dubu maḡuna lalona bogaraginai, Iehova ena dubu vairanai e miava ḡauna, na e hahelaḡaia; unuseni ai ia ese ḡole-oho boubouna bona flaoa boubouna bona digara seadia herohemaino boubouna ḡaudia danu e hahelaḡadia; badina be auri-laboralabora ihaboulaina patana Iehova vairanai na dia bada, gole-oho boubouna bona flaoa boubouna bona digara seadia herohemaino boubouna gaudia na ia latanai bae ato. \p \v 65 Taunabunai, Solomon ese aria e karaia una negana ai, bona Israel idoinai ia ida, hegogo bada-hereana, Hama e raka vareai gabuna amo ela bona Aigupto Dokana. Iehova, eda Dirava, vairanai, aria dinadia na hitu. \v 66 Bena dina ihataurahanina ai ia ese taunimanima na e siaidia oho; bena idia ese hanua pavapavana e hanamoa, bena edia ruma ela mai moaledia bona mai lalo-namodia ida, Iehova ena hahenamo idoinai ena hesiai tauna David bona ena bese Israel latadiai e hahedinaraia dainai. \c 9 \s1 Dirava ese Solomon ma e hahedinarai henia \p \v 1 Solomon ese Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma bona ena ura rumadia iboudiai e haginidia vaitani murinai, \v 2 Iehova ese Solomon e hahedinarai henia, nega iharuana, Gibeon ai e hahedinarai henia hegereḡerena. \v 3 Iehova ese e hereva henia, eto, Emu ḡuriḡuri bona emu noinoi lau vairagu ai vada o gwaurai vada na kamonai; ina oi ese vada o haginia dubuna na lau ese vada na hahelaḡaia, bona ladagu ienai vada na atoa, baine mia hanaihanai; matagu bona lalogu na eneseni ai bae mia, nega iboudiai. \v 4 Oi danu lau vairagu ai boma raka, tamamu David heḡereḡerena, mai lalo-momokanina bona mai kara maoromaorona ida, bona vada na haḡanilaimu herevadia iboudiai heḡeregeredia ai, bona egu taravatu bona egu hahedua na boma badinadia, \v 5 bena lau ese emu pavapava teronona baina haginia, Israel daenai baine mia ela bona hanaihanai, tamamu David na gwau henia hamata heḡereḡerena, nato “Oi garamu ta basine moru Israel teronona ihelai-kauna ai”. \v 6 A lau iḡavagu amo boma raka siri, oi eiava natumu, bona egu haheḡani bona egu taravatu, oi vairamu ai vada na atodia ḡaudia, na basioma badinadia, a boma lao, dirava idaudia isiaidia boma lao heni bona boma toma henidia diho, \v 7 bena lau ese Israel na vada na henia tanona amo baina negea daure; bona ina dubu, vada na hahelaḡaia lau ladagu ena, na lau vairagu amo baina negea; bena Israel na hereva lada-isina bona udu gwaurai-gwaurai herevana ai bainela, bese iboudiai bogaragidiai. \v 8 Ina dubu danu baine heḡigi dobi; bona raka hanai taudia iboudiai na bae hoa bona bae si dagu, baeto, Badina be dahaka Iehova ese ina tano bona ina dubu na ini vada e karadia toma? \v 9 Ma baeto, Badina be edia Dirava, Iehova, senedia Aigupto amo e hakaudia lasi Diravana, idia ese e rakatania, bena dirava idaudia e abidia, e toma henidia dihova bona isiaidia e lao heniva; taunabunai Iehova ese ina dika idoinai na idia latadiai vada e kara. \s1 Solomon bona Hirama \p \v 10 Laḡani ruahui e ore; unu laḡani lalodiai Solomon ese ruma aurua e haginidia, Iehova ena dubu bona pavapava ena ruma. \v 11 Hirama, Turo pavapavana, ese sida bona beroso\f + \fr 9:11 \ft “Beroso” na au ta ladana, Heberu gado ai.\f* audia bona \it gold\it* na Solomon ena ura heḡereḡerena e henia. Bena King Solomon ese hanua badadia ruahui Galilea tanona ai na Hirama e henia. \v 12 A Hirama na Turo amo ema, Solomon ese vada e henia hanuadia baine itadia totona; bena se moalelaidia. \v 13 Taunabunai ia na eto, Tadigu e, ini vada o henigu hanuadia be hanua edehetomadia? Taunabunai, ladadia e hato Kabulu\f + \fr 9:13 \ft “Kabulu” anina be “Asi moalena”.\f* tanona, ema bona ina dina. \v 14 Hirama ese \it gold talent\it*\f + \fr 9:14 \fk Gold talent\ft sinahu-ta ruahui = 6 tonnes sisivana.\f* sinahu-ta ruahui vada e siaidia guna, hanua pavapavana enai. \s1 Solomon ena hesiai taudia \p \v 15 King Solomon ese e haḡaukaradia taudia sivaraidia na iniheto. Ruma ihaginidia totona e abidia: Iehova ena dubu, bona ia sibona ena ruma, bona Milo kohorona, bona Ierusalem maguna, bona Hasoro bona Megido bona Gesere. \v 16 (Farao, Aigupto pavapavana na guna vada e dara dae, Gesere e abia, lahi amo e doua, bona Kanaan taudia una hanua e noholaiava na e aladia ore; bena ia ese una gabu na natuna hahinena, Solomon adavana, e hadabilaia. \v 17 Una dainai Solomon ese Gesere e haginia lou.) Bena Bete-horono, henu hanuana, \v 18 bona Baalata bona Tamara, tano ḡaḡaena ai, Iuda tanona ai, \v 19 bona Solomon ena kohu-habou hanuadia iboudiai, bona ena kariota hanuadia, bona ena hosi-gui taudia edia hanua, bona Solomon e urava baine haginidia ḡaudia iboudiai Ierusalem ai bona Lebanon ai bona e lohiaiava tanona idoinai lalonai, na idia ese e haginidia. \v 20 Amoro taudia bona Hiti taudia bona Perisi taudia bona Hivi taudia bona Iebusu taudia kwabukwabudia iboudiai, dia Israel besena, \v 21 garadia hahidaosi una tano ai e nohova, Israel asie aladia ore diba taudia, unu na Solomon ese e ḡuidia, bena e haḡaukaradia; idia na unu mo heto ema bona ina dina. \v 22 A Israel taudia na Solomon ese ta se ḡuia; idia na tuari taudia bona ena lohia taudia, ena tuari lohiadia bona tuari igunalaina taudia, ena kariota lohiadia bona ena hosi-gui taudia. \p \v 23 Solomon ena heitatao lohiadia bini: tatau sinahu-ima imahui. Idia ese ḡaukara taudia e itadia tao. \s1 Solomon ena noho bona ena kara \p \v 24 Farao natuna hahinena na David ena hanua amo e dae lao, ena ruma korikori ai; Solomon ese vada e haginia iena. Bena Solomon ese Milo kohorona e haginia. \p \v 25 Laḡani ta ta ai Solomon ese nega hatoi amo ḡole-oho bouboudia bona herohemaino bouboudia na e hahelaḡadia, Iehova ena ihaboulaina patana, ia ese vada e haginia ḡauna, latanai; bona muramura mai bonana na Iehova vairanai e gabua. Unu amo dubu iḡaukaralaina vada e haguḡurua. \p \v 26 King Solomon ese lagatoi haida e raidia Esiono-gebere ai; una na Elata badibadinai, Davara Kakakakana konena ai, Edom tanona ai. \v 27 Bena Hirama ese ena hesiai taudia haida e siaidia, unu lagatoi ai bae gui, davara ḡaukaradia mai dibadia taudia, Solomon ena hesiai taudia ida baela. \v 28 Bena Ofiri ela, unu amo \it gold\it* e mailaia, ena metau na \it talent\it*\f + \fr 9:28 \fk Talent\ft sinahu-hani ruahui = 22 tons sisivana.\f* sinahu-hani ruahui; King Solomon dekena e mailaia. \c 10 \s1 Sieba pavapavana hahinena \p \v 1 Sieba pavapavana hahinena ese Solomon harina namona Iehova ladana bagunai e kamonai; bena ia na ema, henanadai aukadia amo baine tohoa totona. \v 2 Ierusalem ai e kau, mai ena hesiai taudia hutuma bona ena kohu momo ida; kamelo ese aniani mamidia ihanamodia muramuradia bona \it gold\it* momo-herea bona dava bada nadidia e hua. Solomon dekenai e kau, bena ena lalo-hadai iboudiai na ia e hamaorolaia. \v 3 Bena Solomon ese ena henanadai iboudiai e haerelai henia; pavapava enai ḡau ta na dia hehuni, iboudiai ia ese e hahedinarai henia. \v 4 Sieba pavapavana hahinena ese Solomon ena aonega idoinai e itaia, bona e haginia rumana, \v 5 bona ena pata anianidia, bona ena heitatao lohiadia edia helai gabudia, bona ena hesiai taudia edia kara bona edia dabua, bona ena kehere iloalaina taudia, bona ena gole-oho bouboudia, Iehova ena dubu ai e hahelaḡadia ḡaudia; bena lalona e boio. \p \v 6 Bena hari hahine ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Egu tano ai emu kara bona emu aonega haridia na kamonai iboudiai na momomo-kakani, \v 7 a unu hari na asina abidia dae ema bona lau nama, sibogu matagu amo name ita; a, kahana na asie hamaorogu, emu aonega bona emu taḡa ese na kamonai haridia e hereadiamu. \v 8 Adavamu na daka moale! Emu hesiai taudia bini, dina iboudiai oi vairamu ai gigini bona emu aonega herevadia e kamonaimu danu daka moale! \v 9 Iehova, emu Dirava, bae imodaia; ia ese vada e lalo namo henimu, bona Israel teronona ai vada e hahelaimu kau. Iehova ese Israel e ura henia hanaihanaimu dainai, ia ese pavapava ai vada e halaomu, hahemaoro bona kara maoromaoro ba kara helaoreana. \v 10 Bena hari hahine ese hanua pavapavana na \it gold talent sinahu-ta ruahui,\it*\f + \fr 10:10 \fk Gold talent\ft sinahu-ta ruahui = 6 tonnes sisivana.\f* bona aniani mamidia ihanamodia muramuradia bona dava-bada nadidia momo herea e henia; nega hata aniani mamidia ihanamodia muramuradia unuhohodia na asie ita lou, unu Sieba pavapavana hahinena ese King Solomon e henia gaudia heḡereḡeredia. \p \v 11 Ina danu, hari Hirama ena lagatoi, Ofiri amo \it gold\it* e mailaia ḡaudia, na Ofiri amo danu boto audia momo bona dava-bada nadidia e mailai. \v 12 Unu boto audia amo hanua pavapavana ese au-tubua e kara, Iehova ena dubu ḡaudia bona pavapava ena ruma gaudia; bona ane-abi taudia edia gitara bona edia hatai ḡaudia badadia danu e kara. Boto audia unuhetomadia haida asiema eiava asie heita ema bona ina dina. \p \v 13 Bena King Solomon ese Sieba pavapavana hahinena na ena ura gaudia iboudiai e henia; King Solomon ena herahia gaudia latadiai hahine e noi gaudia iboudiai ma e ato kau. Bena hahine na e tore isi, ena hesiai taudia ida ena tano korikori e lou lao. \s1 Solomon ena taḡa \p \v 14 Laḡani tamona lalonai Solomon dekena e mailaia \it gold\it*-na ena metau na \it talent\it* sinahu-tauratoi tauratoi-ahui tauratoi;\f + \fr 10:14 \fk Gold talent\ft sinahu-tauratoi tauratoi-ahui tauratoi = 33 tonnes sisivana.\f* \v 15 bona haida danu laolao taudia bona hoihoi taudia bona Arabia pavapavadia iboudiai bona tano lohiadia edia amo e abi. \v 16 King Solomon ese \it gold\it* kesidia badadia sinahu-rua, e hodo palaka gaudia, e karadia; kesi ta ta ai \it gold\it* ena metau be sekele sinahutauratoi.\f + \fr 10:16 \ft Sekele sinahu-tauratoi = 100 kilograms sisivana.\f* \v 17 Bona \it gold\it* kesidia sinahu-toi, e hodo palaka gaudia, ma e karadia; kesi ta ta ai \it gold\it* ena metau be mina toi.\f + \fr 10:17 \ft Mina toi = 3 kilograms sisivana.\f* Unu kesi na hanua pavapavarta ese Lebanon Udana Rumana ai e atodia. \v 18 Hanua pavapavana ese danu terono badana na aivori\f + \fr 10:18 \ft “Aivori” na ḡau aukana ta mai hairaina, elefant doadia amo e karaiamu.\f* amo e karaia, bona \it gold\it* ḡoevaḡoeva-hereana amo e ḡovaia. \v 19 Hari terono ena vadavada na tauratoi; tabekau ḡauna latanai boromakau natuna kwarana e koroa; ohena kahana kahana na ima ato-kau gabudia, bona hari ima ato-kau gabudia badibadidiai na leona rua laulaudia ginidia ai e korodia. \v 20 Leona gwauta-rua laulaudia na hari vadavada tauratoiosi dududia dududia ta ta ai e haginidia. Basileia idau-idau iboudiai lalodiai unuhetomana ta nega ta ai asie karaia. \p \v 21 King Solomon ena inuinu keheredia iboudiai na \it gold\it*, bona Lebanon Udana Rumana ai ruma kohudia iboudiai na \it gold\it* ḡoeva-daena amo e karadia. Ḡau ta \it silver\it* amo asie karaia; una na ḡau pipikina Solomon ena nega ai. \v 22 Badina be hanua pavapavana na mai ena lagatoi oreana ta, Tarasisi lagatoidia, Hirama ena lagatoi oreana ida e heau hebou. Laḡani toi toi amo hari Tarasisi lagatoidia na e lou mai, \it gold\it* bona \it silver\it* bona aivori bona maniki badadia bona tukimi\f + \fr 10:22 \ft “Tukimi” na manu namo-hereana ta ladana, Heberu gado ai.\f* e mailaidia. \p \v 23 King Solomon ese tanobada pavapavadia iboudiai na e hereadia, taga ai bona aonega ai. \v 24 Tanobada idoinai ese Solomon vairana e tahua, Dirava ese ia lalona ai vada e atoa aonegana bae kamonai totona. \v 25 Ta ta ena herahia ena herahia e mailai, \it silver\it* ḡaudia bona \it gold\it* ḡaudia, bona dabua, bona dahudahu muramurana bona aniani mamidia ihanamodia muramuradia, bona hosi bona doniki; unuheto laḡani ta ta lalodiai e heni. \p \v 26 Solomon ese kariota bona hosi-gui taudia e haboudia. Ena kariota na daha-ta sinahu-hani; bona hosi-gui taudia na gerebu-ta daha-rua,\f + \fr 10:26 \ft Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* kariota hanuadia ai e hanohodia, bona haida na hanua pavapavana dekenai Ierusalem ai danu. \v 27 Hanua pavapavana ese \it silver\it* na ḡau pipikina ai e halaoa Ierusalem ai, nadi na heto; bona sida audia na e hahohodia, Sefela sukedia na heheto. \v 28 Solomon ena hosi na Aigupto bona Kue amo e abidia; hanua pavapavana ena hoihoi taudia ese Kue amo e abidia, mai davadia. \v 29 Kariota ta na Aigupto amo e abia, davana na \it silver\it* sekeledia sinahu-tauratoi,\f + \fr 10:29 \fk Silver\ft sekeledia sinahu-tauratoi = 10 kilograms sisivana.\f* bona hosi ta davana na \it silver\it* sekeledia sinahu-ta imahui.\f + \fr 10:29 \fk Silver\ft sekeledia sinahu-ta imahui = 2 ½ kilograms sisivana.\f* Taunabunai, hanua pavapavana ena hoihoi taudia ese ma e hoihoilaidia lou, Hiti taudia edia pavapava iboudiai bona Suria pavapavadia ediai. \c 11 \s1 Solomon e kara havara \p \v 1 King Solomon ese idau bese hahinedia diaḡau e ura henidiava: Farao natuna hahinena, bona Moab bona Amono bona Edom bona Sidono bona Hiti hahinedia. \v 2 Unu bese na Iehova ese Israel taudia vada e herevalai henidia, eto, Basio adavadia bona basie adavamui, badina be idia na momokani lalomui bae girodia hanai, edia dirava ediai. A Solomon ese unu hahine na e ura henidia lalo-dikava. \v 3 Ia adavana korikori, lohia hahinedia, na sinahu hitu; ma hahine haida sinahu toi danu e adavadia; bena adavana verina ese lalona e aniava. \v 4 Badina be Solomon vada e buruka negana ai, ia adavana ese lalona e giroa hanai, dirava idaudia ediai; ia lalona ese Iehova, ena Dirava, se badinaia momokani, tamana David lalona ese e badinaiava heḡereḡerena. \v 5 Badina be Solomon ese Astaroto, Sidono taudia edia dirava hahinena, bona Milkom, Arnono taudia edia dirava dikana, e badinadiava. \v 6 Taunabunai, Solomon na e kara havara Iehova vairanai, Iehova se badinaia ḡoevaḡoeva, tamana David ese e badinaiava heḡereḡerena. \v 7 Bena Solomon ese Kemoso, Moab taudia edia dirava dikana, bona Molek, Amono taudia edia dirava dikana, edia atai gabuna helaḡana e hadaia, ororo ta dorina ai, Ierusalem mairiveina kahana ai. \v 8 Unu mo e kara toma, adavana idau bese hahinedia edia; bena idia ese edia dirava vairadiai muramura mai bonadia e gabu bona boubou ḡaudia e hahelaḡadia. \p \v 9 Bena Iehova ese Solomon e badu henia, badina be ia lalona ese Iehova, Israel Diravana, nega rua e hahedinarai henia \v 10 bona e hagania dirava idaudia basine badinadia Diravana, na e rakatania. Ia ese Iehova ena haheḡani se badinaia. \v 11 Taunabunai, Iehova ese Solomon e hamaoroa, eto, Lalomu na eneheto bona egu gwauhamata bona egu taravatu, na haḡanilaimu ḡaudia, na so badinadia dainai, lau na momokani basileia oiemu amo baina darea oho, emu hesiai tauna baina henia. \v 12 A, tamamu David bagunai oiemu mauri dinadia ai basina karaia, a oi natumu imana amo do baina darea oho. \v 13 Ḡau tamona, basileia idoinai basina darea oho; a iduhu ta na natumu baina henia, egu hesiai tauna David bagunai, bona Ierusalem, na abia hidi hanuana, dainai. \s1 Solomon inaina \p \v 14 Iehova ese Solomon ana inai tauna ta e haginia; ia na Hadad, Edom tauna, Edom pavapavadia edia iduhu tauna ta. \v 15 Badina be David na Edom ai e nohova negana ai, Ioab, tuari oreana biaguna badana, na mase taudia iguridia totona ela, bena ia ese Edom mamaruanedia iboudiai e aladia mase; \v 16 badina be Ioab bona Israel oreana idoinai na hua tauratoi unuseni ai e nohova, ela bona Edom mamaruanedia iboudiai vada e aladia ore. \v 17 A Hadad na Aigupto e heau lao, Edom taudia haida, ia tamana ena hesiai taudia, ida. Una negana ai, Hadad na do mero maragi. \v 18 Idia na Midian amo e tore isi, Paranlai eha kau, bena Paran taudia haida e abidia, idia ida Aigupto ela, Farao, Aigupto pavapavana, dekenai e kau. Farao ese ruma auta e henia, bona aniani e henia loulou, dina iboudiai; bona tano danu e henia. \v 19 Farao ese Hadad e lalo namo henia; taunabunai ia ese ia adavana, \it Queen\it* Tapene, tadina e henia, baine adavaia. \v 20 Hari Tapene tadina ena amo ia ese natuna maruanena, ladana Genubata, e havaraia; bena Tapene ese una mero na Farao ena ruma ai rata amo e butua oho. Hari Genubata na Farao ena ruma ai e nohova, Farao natuna mamaruanedia bogaragidiai. \v 21 A Hadad na Aigupto ai harina e kamonai, David na tubu tama dekediai vada e mahuta, bona Ioab, tuari oreana biaguna badana, vada e mase; bena Hadad ese Farao e noia, eto, Mani a kahugu nege, egu tano korikori bainala. \v 22 A Farao ese e haere henia, eto, Egu ai dahaka ḡau ai o dabumu dainai emu tano korikori ilou-henina dalana o tahuamu? A ia ma e noia, eto, Mani emu kara a kahugu nege mo. \p \v 23 Dirava ese inaina ta ma e hatorea isi, ladana na Reson Eliada; ia ese biaguna Hadadesere, Soba pavapavana, vada e heautania. \v 24 Ia ese tatau haida e haboudia, dadidadi oreana ta biaguna ai e hahelao, David ena ala-ala murinai. Bena idia na Damasko ela, unuseni ai e nohova; bena ia na Damasko pavapavana ai e halaoa. \v 25 Solomon ena dina iboudiai una tau ese Israel taudia e inai henidiava, bona e kara dika henidiava, Hadad heḡereḡerena. Ia ese Israel e inai henia badava, bona Suria e lohiaiava. \p \v 26 Ieroboam Nebata, Efraim tauna ta, Sereda amo, Solomon ena hesiai tauna ta, sinana na vabu ta ladana Serua, ia ese danu hanua pavapavana e inai heniava. \v 27 Hanua pavapavana e inai heniava badina binai: Solomon ese Milo kohorona e haginia, bona tamana David ena hanua maḡuna e ha-aukaia. \v 28 Hari eregabe tauna Ieroboam na mai aonegana; bena Solomon ese e itaia ia na ḡaukara dikadika tauna dainai ia ese Iosef ena iduhu ai e hagaukaradia taudia biagudia ai e halaoa. \p \v 29 Una negana ai, Ieroboam na Ierusalem amo e raka lasi, bena peroveta tauna ta, ladana Ahia, tau Silono, ese dala ai e davaria. Hari Ahia na dabua matamatana ta vada e hahedokilaia; bona idia raruosi na sibodia una tano paka ai. \v 30 Bena Ahia ese ena dabua matamatana e dokia oho, e darea, siri gwauta-rua. \v 31 Bena ia ese Ieroboam e hamaoroa, eto, Siri gwauta bavabi emu; badina be Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: a itaia, basileia na Solomon imana amo baina darea, iduhu gwauta na oi baina henimu; \v 32 a ia be egu hesiai tauna David bagunai bona Israel iduhudia amo na abia hidi hanuana Ierusalem dainai, iduhu ta do baine abia. \v 33 Badina be ia ese vada e rakatanigu, Astaroto, Sidono taudia edia dirava hahinena, bona Kemoso, Moab diravana, bona Milkom, Amono diravana, vada e toma henidia diho; ia danu egu dala ai se rakamu, lau vairagu ai kara maoromaoro se karamu, bona egu taravatu bona egu hahedua herevadia se badinadiamu, tamana David ese e badinadiava heḡereḡerena. \v 34 Ḡau tamona, lau na basileia idoinai ia imana amo basina abia oho; ena mauri dinadia iboudiai ena lohia gabuna ai baina hanohoa, egu hesiai tauna David, na abia hidi bona egu haheḡani bona egu taravatu e badinadiava tauna, dainai. \v 35 A basileia na ia natuna imana amo baina abia oho, bena oi baina henimu, iduhu gwauta. \v 36 Ḡau tamona, ia natuna na iduhu ta baina henia, egu hesiai tauna David ena lamepa na Ierusalem, na abia hidi lau ladagu baine noholaia hanuana, lalonai lau vairagu ai baine mia helaoreana. \v 37 A oi baina abimu, lalomu e ura henimu ḡaudia iboudiai na oi ese ba lohiadia, bona Israel pavapavana ai baola. \v 38 Bena baina haḡanilaimu haheganidia ihoudiai boma kamonaidia, bona egu dala ai boma raka, bona egu taravatu bona egu haheḡani boma badinadia, egu hesiai taudia David e karava heḡereḡerena, lau ese baina bamomu, bona garamu baina haginia auka, David na kara henia heḡereḡerena, bona Israel na oi baina henimu. \v 39 David garana na ina dainai baina hahisihisia, to dia ela bona hanaihanai. \p \v 40 Taunabunai, Solomon ese Ieroboam iala-masena dalana e tahua. A Ieroboam e tore isi, e heau, Aigupto ela, Sisaka, Aigupto pavapavana, dekenai; ia na Aigupto ai e nohova ela bona Solomon e mase. \s1 Solomon e mase \p \v 41 Solomon ena kara oredia, ena kara iboudiai bona ena aonega, na Solomon ena kara bukana ai vada e tore, ani? \v 42 Solomon na Israel idoinai Ierusalem ai e lohiaia laḡanidia na hari-ahui. \v 43 Bena Solomon na tubu tama dekediai e mahuta; tamana David ena hanua ai e guria. Ia natuna Rehoboam ese ia gabuna ai e lohia. \c 12 \s1 Solomon natuna Rehoboam \p \v 1 Rehoboam na Sekem ela, badina be Israel taudia iboudiai na Sekem ela, pavapava ai bae halaoa totona. \v 2 Ieroboam Nebata na harina e kamonai; badina be ia na dounu Aigupto ai, King Solomon e heautania negana ai e lao henia gabuna ai. Bena Ieroboam na Aigupto amo e lou. \v 3 Bena idia ese ia iboirina e hesiai; bena Ieroboam bona Israel hegogona idoinai ema, Rehoboam e hereva henia, eto, \v 4 Tamamu ese emai maduna e hametaua. Taunabunai, harihari tamamu ena hesiai ilao-henina aukana bona ena maduna metauna ai latamai ai na ba haharaḡaia; bena ai ese oi isiaimu baia lao heni. \v 5 Ia na eto, Ba raka oho, dina toi heḡereḡerena, ma ba lou mai dekegu ai. Taunabunai, taunimanima na e raka oho. \p \v 6 Bena King Rehohoam na tau badadia, tamana Solomon maurina ai ia vairanai e giniva taudia, ida e henega bou, e nanadaidia, eto, Emui hahealo be dahaka egu ai? Ini taunimanima na ede baina haere henidia toma? \v 7 Idia ese e haere henia, eto, Hari dina ai ini taunimanima edia hesiai tauna ai boma lao, isiaidia boma lao heni, bona ba haere henidia negana ai hereva namodia boma gwaurai; bena idia na oiemu hesiai taudia ai baela hanaihanai. \v 8 To una hahealo tau badadia ese e henia na ia ese e dadaraia; bona eregabe taudia, ia ida e vara isi hebouva bona ia vairanai e giniva taudia, ida e henega bou. \v 9 Ia ese e nanadaidia, eto, Emui hahealo be dahaka? Ini taunimanima ese vada e hamaorogu, eto “Tamamu ese ai latamai ai vada e atoa madunana na ba haharaḡaia”. Ede baita haere henidia toma? \v 10 Bena hari ia ida e vara isi hebou taudia ese e haere henia, eto, Hari vada e hamaoromu, eto “Tamamu ese emai maduna e hametaua a oi ese ba haharaḡaia”, taudia na ini ba haere henidia toma, baoto “Lau imagu kwakikwakina maraḡina udunana ese tamagu mamuna udunana na e hereaiamu; \v 11 taunabunai, tamagu ese maduna metauna na umui latamui ai e atoa, a lau ese ma baina hametaua, bona tamagu ese hekwadi varodia amo e hahisimui, a lau ese doadoa amo baina hahisimui”. \p \v 12 Taunabunai, dina ihatoina ai, Ieroboam bona taunimanima iboudiai na Rehoboam dekena ema, hanua pavapavana ena hereva heḡereḡerena, eto “Dina ihatoina ai dekegu ma baoma”. \v 13 Bena hanua pavapavana ese taunimanima na e gwau daḡe henidia, tau badadia edia hahealo e dadaraia, \v 14 bona eregabe taudia edia hahealo heḡereḡerena ai e hereva henidia. Eto, Tamagu ese maduna metauna na umui latamui ai e atoa, a lau ese ma baina hametaua; bona tamagu ese hekwadi varodia amo e hahisimui, a lau ese doadoa amo baina hahisimui. \v 15 Taunabunai, hanua pavapavana ese taunimanima eredia se kamonai; badina be ini kara na Iehova ese e havaradia, ena hereva, Ahia tau Silono ese Ieroboam Nebata e hamaorolaia herevana, na baine hamomokania helaoreana. \p \v 16 Israel taudia iboudiai na e itaia, hanua pavapavana ese idia eredia se kamonai; bena idia ese hanua pavapavana e haere henia, eto, \q1 Ai ahumai be dahaka David enai a? \q2 Asi ahumai ta Iese natuna enai. \q1 Israel e, emui kalaga ba lou henidia! \q2 David e, emu ruma ba gimaia! \m Taunabunai, Israel taudia na edia kalaga e lou henidia. \v 17 A Rehoboam ese Israel taudia Iuda hanuadia ai e nohova na e lohiadia. \s1 Basileia na e haheparara \p \v 18 Bena Rehoboam ese Adorama, e haḡaukaradia taudia biagudia, na e siaia; a Israel taudia iboudiai ese nadi amo e hodoa mase. Bena King Rehoboam na ena kariota ai e gui haraḡa, Ierusalem baine heau lao eto. \v 19 Taunabunai, Israel idoinai ese David garana e gwau edeede henidiamu ema bona ina dina. \v 20 A Israel taudia na e kamonai Ieroboam vada e lou mai, bena idia ese e boiria, hebou lalonai; bena Israel idoinai pavapavana ai e halaoa. Ta na David garana murinai se raka, Iuda iduhuna taudia mo sibodia. \p \v 21 Rehoboam na Ierusalem ai e kau negana ai, ia ese Iuda iduhuna taudia iboudiai bona Beniamina iduhuna taudia e haboudia, tuari taudia mai goadadia domaga-ta gerebu-taurahani;\f + \fr 12:21 \ft Domaga-ta gerebu-taurahani = 180,000.\f* Israel taudia bae tuari henidia bona basileia na Solomon natuna Rehoboam bae henia lou eto. \v 22 A Dirava ena hereva na Dirava ena tau ladana Semaia dekenai e kau, eto, \v 23 Rehoboam Solomon, Iuda pavapavana, bona Iuda bona Beniamina iduhudia taudia, bona taunimanima oredia iboudiai na ba hamaorodia, baoto \v 24 “Iehova na ini e gwau tomamu: Basiola, varavaramui Israel taudia na basio tuari henidia; ta ta emu ruma emu ruma ba lou lao, badina be ina na lauegu amo e vara”. Taunabunai idia ese Iehova ena hereva e hakala henia, edia ruma e lou heni, Iehova ena hereva heḡereḡerena. \s1 Ieroboam ese Israel e hakererea \p \v 25 Bena Ieroboam ese Sekem e hadaia, Efraim ororodia ai, unuseni ai e nohova. Bena unu amo e raka lasi, Penuel e haginia. \v 26 Bena Ieroboam na lalona ai eto, Ina basileia ese David garana baine lou henia. \v 27 Ini taunimanima ese Iehova ena dubu Ierusalem ai bema lao henia, boubou ḡaudia ihahelaḡadia totona, idia lalodia ese edia lohia Rehoboam, Iuda pavapavana, bema lou henia; bena lau bae alagu mase, bona Rehoboam, Iuda pavapavana, bae lou henia. \p \v 28 Taunabunai, hanua pavapavana na hahealo e tahua, bena boromakau natudia laulaudia rua \it gold\it* amo e karadia. Bena ia ese taunimanima e hamaorodia, eto, Ierusalem vada o lao henia davana. Israel taumui e, Aigupto tanona amo e hakaumui lasi diravadia bini a itadia. \v 29 Bena ia ese ta Betele ai e haginia, ma ta be Dan ia. \v 30 Bena ina na kara dika ai ela; badina be taunimanima ese ta e lao henia Betele ai, ma ta ilao-henina totona e laova bona Dan ia. \v 31 Ia ese danu dubu haida e haginidia atai gabudia ai, bona hahelaga taudia e duanaidia taunimanima iboudiai lalodia amo, dia Levi taudia mo lalodiai. \p \v 32 Ieroboam ese danu aria e gwauraia, hua ihataurahanina dinana ihagwautaimana ai bae karaia, Iuda ai e karaiava ariana heḡereḡerena; bona boubou ḡaudia e hahelaḡadia, ihaboulaina patana latanai. Betele ai danu unu e kara toma, hari boromakau natudia laulaudia, e karadia ḡaudia, na e boudia. Bona hari atai ai e karadia gabu-helaḡadia edia hahelaga taudia na ia ese Betele ai e hanohodia. \v 33 Ihaboulaina patana Betele ai e karaia na hua ihataurahanina dinana ihagwauta-imana ai e dae henia, ia sibona ese lalona ai e haeroa huana ai; aria ta e gwauraia Israel taudia edia, bona ihaboulaina patana e dae henia, muramura mai bonana igabuna totona. \c 13 \s1 Peroveta tauna ta ese Ieroboam e sisiba henia \p \v 1 Dirava ena tau ta Iuda amo ema, Iehova ena hereva dainai, bena Betele ai e kau. Ieroboam na ihaboulaina patana badinai gini, muramura mai bonana igabuna totona. \v 2 Bena hari tau ese ihaboulaina patana e boi henia lao, Iehova ena hereva dainai; eto, ihaboulaina patana e, ihaboulaina patana e, Iehova na ini e gwau tomamu: a itaia; mero ta baine vara David ena iduhu ai, ladana bae hatoa Iosia; bena ia ese atai gabudia edia hahelaḡa taudia, oi latamu ai muramura mai bonana e gabua taudia, na oi latamu ai boubou gaudia ai baine halaodia, bena oi latamu ai taunimanima turiadia bae gabudia. \v 3 Una dina ai ia ese toa ta e herlidia, eto, Ina na hari Iehova vada e hereva toana: a itaia, ihaboulaina patana bae giḡia dobi, bona ia latanai e miamu kahudia na bae hebubu nege. \p \v 4 Hanua pavapavana ese Dirava ena tau ena hereva, ihaboulaina patana Betele ai e boi henia lao ḡauna, e kamonai negana ai, Ieroboam ese imana na ihaboulaina patana amo e toia roro, eto, A dabaia tao. Bena hari imana ia e toi roro henia ḡauna na e auka; bena asi ena dala baine veria lou. \v 5 Ihaboulaina patana danu e heḡiḡi dobi, bona latana kahuna e hebubu nege, hari Dirava ena tau ese Iehova ena hereva dainai vada e henidia toana heḡereḡerena. \v 6 Bena hanua pavapavana ese Dirava ena tau e hamaoroa, eto, Iehova, emu Dirava, ba noia, lau daigu ai ba ḡuriḡuri, imagu ma baine namo lou helaoreana. Bena Dirava ena tau ese Iehova e noia; bena hanua pavapavana imana na e namo lou, ma e goada, guna heḡereḡerena. \v 7 Bena hanua pavapavana ese Dirava ena tau e hamaoroa, eto, Egu ruma aitala, laḡamu bavania, bena davamu baina henimu. \v 8 A Dirava ena tau ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Ena be emu ruma kahana boma henigu, to oi ida basina raka vareai hebou. Aniani basina ania eiava ranu basina inua ina gabu ai; \v 9 badina be Iehova ena hereva ese e haganigu, eto, Aniani basio ania bona ranu basio inua, bona oma dalana amo ma basio lou. \v 10 Taunabunai, ia na dala idauna ta amo e lou ela, Betele ema dalana amo ma se lou. \p \v 11 Betele ai peroveta tauna burukana ta e nohova. Bena natuna haida ema, Dirava ena tau una dina ai Betele ai vada e kara karadia iboudiai na sivaradia e hamaorolaia; una tau ese hanua pavapavana e hamaorolaia herevadia danu idia ese tamadia e hamaorolaia. \v 12 Bena tamadia ese e nanadaidia, eto, Edena dala amo ela? Bena natuna ese Dirava ena tau, hari Iuda amo ema tauna, ena lao dalana e haheitalaia. \v 13 Bena ia ese natuna e hamaorodia, eto, Doniki ba haheḡaeḡaea egu. Taunabunai, idia ese doniki e haheḡaeḡaea ena, bena ia na e gui kau. \v 14 Bena ia na Dirava ena tau murina amo ela, oak auna henunai helaina ai e davaria; bena e nanadaia, eto, Oi na Dirava ena tau Iuda amo oma a? Ia eto, Oibe. \v 15 Bena ia ese e hamaoroa, eto, Egu ruma aitala, bavaniani. \v 16 A ia eto, Oi ida basina lou diba, bona oi ida basina raka vareai; oi ida basina aniani bona ranu basina inua ina gabu ai; \v 17 badina be Iehova ena hereva ese e hamaorogu, eto “Basio aniani bona ranu basio inua unuseni ai, bona oma dalana amo ma basio lou”. \v 18 Bena hari peroveta tauna ese e haere henia, eto, Lau danu peroveta tauna, oi heḡereḡeremu; bena aneru ta ese e hereva henigu, Iehova ena hereva dainai, eto “Ba hakaua lou emu ruma ai, baine aniani bona ranu baine inua totona”. To ia ese e koia. \v 19 Taunabunai raruosi na e lou ela, bena ena ruma ai e aniani, bona ranu e inua. \p \v 20 Pata ai e helaiva ai na Iehova ena hereva na hari tau e loulaia peroveta-tauna enai e kau; \v 21 bena ia ese hari Dirava ena tau Iuda amo na e gwau henia, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: oi ese Iehova ena hereva vada o utua, Iehova, emu Dirava, ena haheḡani asio badinaia; \v 22 a vada o lou mai, e haḡanimu eto “Basio aniani bona ranu basio inua” gabuna ai vada ome aniani bona ranu vada ome inua; una dainai oi tau-animu na senemu edia gara gabuna ai basine heato. \p \v 23 E aniani bona ranu e inua murinai, ia ese doniki e haheḡaeḡaea, e hakaua lou peroveta-tauna ena. \v 24 A e raka laova ai, leona ta ese dala ai e davaria, bena e alaia mase. Tau-anina na dala ai e henege dobi, bena doniki na ia badibadinai e gini; leona danu una tau tau-anina badibadinai e gini. \v 25 Taunimanima haida e raka hanai, bena una tau tau-anina dala ai henege-dobina ai e itaia, bona leona na tau-anina badibadinai gini. Bena idia na ela, hari peroveta tauna burukana e noholaiava hanuana lalonai harina e piua. \p \v 26 Una tau e hakaua lou peroveta-tauna na sivarai e kamonai, bena ia eto, Una na Dirava ena tau, Iehova ena hereva e utua tauna; una dainai Iehova ese leona vada e henia, bena leona ese vada e darea bona vada e alaia mase, Iehova ese e hamaorolaia herevana heḡereḡerena. \v 27 Bena ia ese natuna na e hamaorodia, eto, Doniki a haheḡaeḡaea egu. Bena e haheḡaeḡaea. \v 28 Bena ia na ela, una tau tau-anina na dala ai henege-dobina ai e davaria, bona doniki bona leona na ia badibadinai gigini. Leona ese una tau tau-anina na se ania, bona doniki danu se darea. \v 29 Bena peroveta tauna ese Dirava ena tau tau-anina e abia isi, doniki doruna ai e atoa kau, hanua e loulaia lao, bae taitaia bona bae guria totona. \v 30 Bena hari tau tau-anina na sibona ena gara ai e atoa; bena idia ese e taitaia, eto, Tadigu o, ihabaimu. \v 31 E guria murinai, ia ese natuna e hamaorodia, eto, Baina mase negana ai, hari Dirava ena tau vada ta haguria garana ai ba gurigu; lau turiagu na ia turiana badibadidiai bavato. \v 32 Badina be iena hereva, Iehova ena hereva dainai ia ese ihaboulaina patana Betele ai bona Samaria hanuadia edia atai gabudia dubudia iboudiai e boi henidia lao herevana, na momokani anina do baine vara. \p \v 33 Ina kara murinai, Ieroboam ese ena dala dikana se rakatania, a taunimanima iboudiai bogaragidia amo atai gabudia edia hahelaga taudia haida ma e abidia; e urava taudia na ia ese e hahelaḡadia, atai gabudia edia hahelaḡa taudia ai baela. \v 34 Bena una kara na kara dikana ai ela, Ieroboam ena iduhu enai, tanobada kopina amo baine henege daure bona baine hebua tari totona. \c 14 \s1 Ahia ena peroveta Ieroboam latanai \p \v 1 Una negana ai Ieroboam natuna Abia na e gorerea. \v 2 Bena Ieroboam ese adavana e hamaoroa, eto, A tore isi, oromamu ba ha-idaua, taunimanima basie diba oi na Ieroboam adavana; bena Silo baola. A itaia, peroveta tauna Ahia, e herevalaigu ina bese ena pavapava ai bainala eto tauna, na unuseni ai. \v 3 Flaoa igabudia gwauta bona dikea haida bona bada-ranuna kavabu ta bavabi kau, ia dekena baola; ia ese baine hamaoromu dahaka baine vara ina mero enai. \p \v 4 Ieroboam adavana na unu e kara toma; e tore isi, Silo ela, Ahia ena ruma ai e kau. Hari Ahia na ḡau ta se ita, badina be matana e valahu-valahu, e buruka dainai. \v 5 Bena Iehova ese Ahia e hamaoroa, eto, A itaia, Ieroboam adavana na e maimu, baine nanadaimu natuna dainai; badina be ia na e gorereamu. Unu ini ba hereva henia toma. \p Hahine na e kau negana ai, ia na e koikoi, eto ia na hahine idauna ta. \v 6 A ia na iduara amo e raka vareai negana ai Ahia na ia aena reḡedia e kamonai; bena ia na eto, Ieroboam adavana e, a raka vareai. Dahaka dainai o koikoimu, o tomu oi na hahine idauna ta? Badina be hereva metauna vada e henigu oiemu. \v 7 Aola, Ieroboam ba hamaoroa, baoto “Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: Taunimanima bogaragidia amo na abimu dae, egu bese Israel ihakauna ai na halaomu, \v 8 basileia na David ena iduhu amo na dadia oho, oi na henimu, ḡau tamona oi na dia egu hesiai tauna David heḡereḡerena; ia ese egu haheḡani e badinadiava, bona murigu amo e rakava mai lalona idoinai, bona kara maoromaoro mo lau vairagu ai e karava. \v 9 A oi ese e gunalaimu taudia iboudiai na kara dika ai vada o hereadiamu, vada ola, dirava idaudia bona e haveve auridia amo e kara kaivakukudia vada o kara emu; unu amo vada o habadugu, bona vada o negegu murimu kahana ai. \v 10 Una dainai lau ese dika baina havaraia, Ieroboam ena ruma latanai, bona mamaruane iboudiai Israel ai, e ḡuidia taudia bona asie ḡuidia taudia, na Ieroboam ena amo baina utudia oho, bona Ieroboam ena iduhu baina habuaia tari vaitani, tau ta ese boromakau taḡedia e gabumu bona e haḡole ohomu na heto. \v 11 Ieroboam ena orea tauna ta hanua ai bema mase, sisia ese bae ania; eiava ta tano paka ai bema mase, atai manudia ese bae ania, badina be Iehova ese unu vada e gwauraia toma”. \v 12 Taunabunai, a tore isi, emu ruma aola. Aemu na hanua lalonai bae raka vareai negana ai, mero na baine mase. \v 13 Bena Israel idoinai na ia taina bae tai, bona bae guria; badina be Ieroboam ena orea amo ia mo sibona gara ai bae guria, badina be ia enai Iehova, Israel Diravana, ese ḡau ta ai e lalo namo heniamu, Ieroboam ena iduhu ai. \v 14 Ina danu, Iehova ese Israel pavapavana ta baine haginia; una dina ai ina tau ese Ieroboam ena iduhu baine negea daure. Bona ina negana amo \v 15 Iehova ese Israel baine hamarerea, siriho na ranu ai e marere-mareremu na heto; bona Israel taudia na ina tano namona, ia ese senedia e henidia tanona, amo baine raḡadia oho, Eufrate sinavaina unukahana ai baine hakarohodia rohoroho. Badina be idia ese edia au-tubua helaḡadia e karadia amo Iehova e habadua. \v 16 Ia ese Israel baine negea daure, Ieroboam ena kara dikadia, sibona e karadikalai ḡaudia bona Israel taudia e hakaradia dikalai gaudia daidiai. \p \v 17 Bena Ieroboam adavana e tore isi, e raka lav, Tirisa ai e kau; bena ruma iduarana ai e kau negana ai, mero vada e mase. \v 18 Israel idoinai ese e guria, bona taina e tai, Iehova ena hereva, ena hesiai tauna, peroveta tauna Ahia, uduna amo e gwauraia heḡereḡerena. \s1 Ieroboam e mase \p \v 19 Ieroboam ena kara oredia, ena tuari bona ena lohia karadia, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana lalonai eme hetore. \v 20 Ieroboam ena lohia negana na laḡani ruahui-rua. Bena ia na tubu tama dekediai e mahuta; bona ia natuna Nadab ese ia gabuna ai e lohia. \s1 King Rehoboam \p \v 21 Rehoboam, Solomon natuna, na Iuda ai e lohia. E lohia matama negana ai ena vara laḡanidia na hari-ahui ta, bena laḡani gwauta-hitu ia na Ierusalem ai e lohia, una na Iehova ese Israel iduhudia iboudiai bogaragidia amo e abia hidi hanuana, ia ladana unuseni ai baine atoa totona. Ia sinana ladana na Naamaha, hane Amono. \v 22 Bena Iuda taudia na Iehova vairanai e kara havara, edia kara dika amo e havaḡeḡea. Una kara ai idia ese tamadia e hereadiava. \v 23 Badina be idia ese atai gabudia bona au-tubua helaḡadia e karadia, bona ororo badadia iboudiai doridia ai bona au mauridia henudiai au-tubua helaḡadia e haginidia; \v 24 bona lebulebu karadia e karava edia gabu helaḡadia ai. Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besedia edia kara bodagadia iboudiai na idia ese ma e karadia. \p \v 25 King Rehoboam ena lohia laḡanina iha-imana ai, Sisaka, Aigupto pavapavana, na ema, Ierusalem e tuari henia. \v 26 Ia ese Iehova ena dubu kohudia ḡoeva-daedia bona pavapava ena ruma kohudia goeva-daedia e abidia oho, ḡau iboudiai e laohaidia. \it Gold\it* kesidia danu, Solomon ese e kara gaudia, na iboudiai e abidia oho. \v 27 Bena King Rehoboam ese auri labora-labora kesidia e kara, idia ibolodia; bona hegima oreana biagudia, pavapava ena ruma iduarana e gimaiava taudia, imadia ai e atodia, bae naridia. \v 28 Bena hanua pavapavana na Iehova ena dubu ai e raka vareaiva negadia iboudiai, hegima taudia ese unu kesi e abidia kauva, ma e loulaidiava, edia hegima rumana ai e atodiava. \s1 Rehoboam e mase \p \v 29 Rehoboam ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? \v 30 Rehoboam bona Ieroboam e hetuari heheni hanaihanaiva. \v 31 Bena Rehoboam na tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua lalonai e guria, tubu tama ida. Ia sinana ladana na Naamaha, hane Amono. Ia gabuna ai natuna Abiama e lohia. \c 15 \s1 King Abiama \p \v 1 King Ieroboam, Nebata natuna, ena lohia laḡanina ihagwauta-taurahanina ai, Abiama ese Iuda e lohiaia matama; \v 2 laḡani toi e lohiaia, Ierusalem ai. Sinana ladana na Maaka Abisalomo. \v 3 Tamana ena dala dikadia iboudiai e rakava; ia ese Iehova, ena Dirava, se badinaia momokaniva, tubuna David lalona ese e badinaiava heḡereḡerena. \v 4 Ḡau tamona, David dainai Iehova, ena Dirava, ese lamepa ta e henia Ierusalem ai; ia murina amo natuna e haginia, bona Ierusalem e ha-aukaia. \v 5 Badina be David na Iehova vairanai e kara maoromaorova, bona e haḡanilaia karadia ta amo se raka siri ena mauri dinadia iboudiai; a Uria tau Hiti enai mo e kerere. \v 6 Ena mauri dinadia iboudiai lalodiai Rehoboam bona Ieroboam e hetuari heheniva. \p \v 7 Abiama ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore, ani? Abiama bona Ieroboam e hetuari heheniva. \v 8 Bena Abiama na tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua ai e guria. Ia gabuna ai natuna Asa e lohia. \s1 King Asa \p \v 9 Ieroboam, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina iharuahuina ai, Asa ese Iuda e lohiaia matama; \v 10 laḡani hari-ahui ta e lohiaia, Ierusalem ai. Sinana ladana na Maaka Abisalomo. \v 11 Asa na e kara maoromaorova Iehova vairanai, senena David e karava heḡereḡerena. \v 12 Gabu helaḡadia ai lebulebu karadia e karava taudia na ia ese tano amo e atodia lasi, bona tubuna bona tamana ese e karadia kaivakukudia iboudiai na ia ese e abidia oho. \v 13 Ia ese danu sinana Maaka ena pavapava dagina e abia oho, badina be iena hahedua dainai haida ese kaivakuku dikana ta e karaia, Asera ena. Asa ese una kaivakuku e utua gari, bena Kidron sinavaina badibadinai e hagabua. \v 14 A atai gabudia helaḡadia na se abidia oho. Ḡau tamona Asa lalona ese Iehova e badinaia momokaniva, ena dina iboudiai lalodiai. \v 15 Bena tamana ena ḡau helaḡadia bona ia sibona ena ḡau helaḡadia, \it silver\it* bona \it gold\it* bona herahera ḡaudia idau-idau, ia ese Iehova ena dubu ai e vareailaidia. \p \v 16 Asa bona Israel pavapavana Baasa na e hetuari heheniva, edia dina iboudiai. \v 17 Baasa, Israel pavapavana, na e raka lasi, Iuda baine tuari henia totona, bena ia ese Rama e haginia, Asa, Iuda pavapavana, enai baela baema taudia ilao-ahudia. \v 18 Bena Asa ese Iehova ena dubu kohudia amo \it silver\it* bona \it gold\it* orena idoinai e abia, bona pavapava ena ruma kohudia namodia iboudiai danu, bena ena hesiai taudia imadia ai e atodia kau. King Asa ese e siaidia lao, Suria pavapavana Ben-hadad, Tabarimono Hesiono natuna, Damasko ai e nohova tauna, dekenai; eto, \v 19 Raruosi aita herohemaino, lau tamagu bona oi tamamu heḡereḡeredia. A ita, herahia ḡaudia, \it silver\it* bona \it gold\it*, vada na siai vasimu; aola, Israel pavapavana Baasa ida emui herohemaino ba ḡigia rohoroho; bena ia na lauegu amo baine raka oho. \v 20 Ben-hadad ese King Asa e kamonai henia, bena ena tuari oreadia biagudia e siaidia, Israel hanuadia bae tuari henidia. Idia ese Iono bona Dan bona Abele-bete-maka bona Kineroto idoinai bona Napatali tanona idoinai e hadareredia. \v 21 Baasa e kamonai, bena Rama ihaginina e hadokoa, ela, Tirisa ai e nohova. \v 22 Bena King Asa ese Iuda taudia iboudiai e haḡaukaradia vaitani, ta se hanohoa kava; bena idia ese Rama nadidia bona audia e huadia, Baasa ese vada e hagini ḡaudia; bena unu ḡau amo King Asa ese Geba, Beniamina tanona ai, bona Mispa, e haginidia. \p \v 23 Asa ena kara oredia, ena siahu idoinai bona e kara karadia iboudiai, bona e hadai hanuadia, sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? A burukana ai ia ese hisihisi ta e davaria aena ai. \v 24 Bena Asa na tubu tama dekediai e mahuta; senena David ena hanua ai e guria. Ia gabuna ai ia natuna Iehosafat e lohia. \s1 King Nadab \p \v 25 Asa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina iharuana ai, Nadab Ieroboam ese Israel e lohiaia matama. Laḡani rua ia ese Israel e lohiaia. \v 26 Iehova vairanai e kara havara, tamana ena dala ai e raka, bona ena kara dika ai Israel e hakaraia dika danu. \p \v 27 Baasa Ahia, Isakara iduhuna tauna, ese e revaia. Bena Baasa ese e alaia mase, Gibeton ai: una na Filistia taudia edia hanua ta. Badina be Nadab bona Israel taudia iboudiai ese Gibeton vada e koua ahu. \v 28 Taunabunai, Asa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoina ai, Baasa ese Nadab e alaia mase; bena gabuna ai e lohia. \v 29 Pavapava dagina e abia, bena maoromaoro ia ese Ieroboam ena iduhu taudia iboudiai e aladia mase; Ieroboam ena iduhu tauna ta maurina ai se rakatania, ela bona una iduhu e habuaia tari, Iehova ena hereva, ena hesiai tauna Ahia tau Silono uduna amo e gwauraia, heḡereḡerena. \v 30 Unu e kara toma, Ieroboam ena kara dika, sibona e kara-dikalai ḡaudia bona Israel taudia e hakaradia dikalai ḡaudia, daidiai, bona Iehova, Israel Diravana, ena badu e havaraia dainai. \p \v 31 Nadab ena kara oredia, e kara karadia iboudiai, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 32 Asa bona Baasa e hetuari heheniva, edia dina iboudiai lalodiai. \s1 King Baasa \p \v 33 Asa, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihatoina ai, Baasa Ahia ese Israel idoinai e lohiaia matama Tirisa ai; ia ese laḡani ruahui-hani e lohiaia. \v 34 Iehova vairanai e kara havara, Ieroboam ena dala ai e rakava, bona ena kara dika ai ia ese Israel taudia e hakaradia dika. \c 16 \p \v 1 Iehova ena hereva na Iehu Hanani enai e kau, Baasa latanai. \v 2 Eto, Ḡahu amo na abimu isi, egu bese Israel ihakauna tauna ai na halaomu; a oi na Ieroboam ena dala ai vada o raka, egu bese Israel vada o hakaraia dika, bona edia kara dika amo vada o habadugu. \v 3 Una dainai, lau ese Baasa bona ena iduhu baina negedia daure; emu iduhu na Ieroboam Nebata ena iduhu heḡereḡerena ai baina halaoa. \v 4 Baasa ena iduhu tauna ta hanua ai bema mase, sisia ese bae ania; eiava ta ma tano paka ai bema mase, atai manudia ese bae ania. \p \v 5 Baasa ena kara oredia, ede ede e kara tomava, bona ena siahu herevadia, na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 6 Bena Baasa na tubu tama dekediai e mahuta; Tirisa ai e guria. Ia gabuna ai, ia natuna Elaha e lohia. \p \v 7 Iehova ena hereva na peroveta tauna lehu Hanani ena amo ma e kau, Baasa mai ena iduhu taudia ida latadiai, ena kara dika iboudiai Iehova vairanai e karava ḡaudia ai, ia imana gaukaradia amo e habadua, Ieroboam ena iduhu ida vada e heḡereḡere bona e habuaia tari dainai. \s1 King Elaha \p \v 8 Asa, Iuda pavapavana, ena laḡani iharuahui-tauratoina ai, Elaha Baasa ese Israel e lohiaia matama, Tirisa ai; laḡani rua hona e lohiaia. \v 9 A ena hesiai tauna Simiri, ena kariota oreana kahana biaguna, ese ia ihadikana dalana e tahua. Elaha na Tirisa ai, Arasa ena ruma ai e inuinu ela bona e kekero. Hari Arasa na pavapava ena ruma igimana tauna, Tirisa ai. \v 10 Una negana ai Simiri e raka vareai, e rahua mase, e alaia; bena gabuna ai e lohia. Unu na Asa, Iuda pavapavana, ena laḡani iharuahui-hituna lalonai. \p \v 11 Ia e lohia matama negana ai, ena terono ai e helai kau dinana ai, ia ese Baasa ena iduhu taudia iboudiai e aladia ore; varavarana maruanena ta eiava turana maruanena ta se roho mauri. \v 12 Taunabunai, Simiri ese Baasa ena iduhu idoinai e habuaia tari, Iehova ese ena peroveta tauna Iehu uduna amo Baasa latanai e gwauraia herevana heḡereḡerena; \v 13 Baasa bona natuna Elaha edia kara dika daidiai, bona idia raruosi ese Israel besena e hakaraia dika dainai, bona edia kaivakuku amo Iehova, Israel Diravana, e habadua dainai. \v 14 Elaha ena kara orena, ede ede e kara tomava, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \s1 King Simiri \p \v 15 Asa, Iuda pavapavana, ena laḡani iharuahui-hituna ai, Simiri na dina hitu Tirisa ai e lohia. Una negana ai tuari taudia na Gibeton, Filistia taudia edia hanua ta, ituari-henina ela, e koua heḡeḡe. \v 16 Tuari oreana na edia taruha ai harina e kamonai, Simiri ese hanua pavapavana ihadikana dalana e tahua, bona vada e alaia mase. Taunabunai, una dina ai Israel idoinai ese Omri, tuari oreana biaguna, e abia, Israel pavapavana ai e halaoa, taruha ai. \v 17 Taunabunai, hari Omri na Gibeton amo e dae ela, bona Israel idoinai ia ida; bena Tirisa e koua heḡeḡe. \v 18 Simiri ese e itaia, idia ese hanua vada e abia, bena ia ese hanua pavapavana ena ruma laloma daiutuna e haginia tutuka ḡauna lalonai e raka vareai, bena ia sibona daenai e doua, bena e mase. \v 19 Una na ena kara dika daidiai, Iehova vairanai e kara havara bona Ieroboam ena dala ai e raka, kara dika e karava bona Israel danu e hakaraia dikava, daidiai. \v 20 Simiri ena kara orena, bona ena hahedika karana, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \s1 King Omri \p \v 21 Bena Israel taudia na haheparara; kahana na Tibni Ginata murinai e raka, hanua pavapavana ai bae halaoa eto; ma kahana na Omri murina amo e raka. \v 22 A Omri murinai e raka taudia ese Tibni murinai e raka taudia na e hadareredia. Taunabunai, Tibni e mase, bona Omri na pavapava ai ela. \v 23 Asa, Iuda pavapavana, ena laḡani ihatoiahui-tana ai, Omri ese Israel e lohiaia matama; ena lohia laḡanidia na gwauta-rua. Laḡani tauratoi ia ese Tirisa ai e nohova. \v 24 Bena ia ese Samaria ororona na Semere ena amo e hoia; davana na \it silver talent\it* rua.\f + \fr 16:24 \fk Silver talent\ft rua: reana K1600 heḡereḡerena, ita eda moni ai.\f* Bena ia ese maḡuna e karaia, bona hanua e hadaia, ladana e hatoa Samaria, ororo biaguna Semere inemaina. \p \v 25 Omri na Iehova vairanai e kara havara, e gunalaia taudia iboudiai edia kara havara ia ese e hereadia. \v 26 Badina be ia ese Ieroboam Nebata ena dala ai e rakava, bona kara dika ai, ia ese Israel taudia e hakaradia dikava, Iehova, Israel Diravana, e habadua, edia kaivakuku daidiai. \v 27 Omri ena kara orena, bona ena siahu e hahedinaraia, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana ai e hetore ani? \v 28 Bena Omri na tubu tama dekediai e mahuta, Samaria ai e guria; bona natuna Ahaba ese ia gabuna ai e lohia. \s1 King Ahaba \p \v 29 Asa, Iuda pavapavana, ena laḡani ihatoiahui-taurahanina ai, Ahaba Omri ese Israel e lohiaia matama. Ahaba Omri ese laḡani ruahui-rua Israel e lohiaia, Samaria ai. \v 30 Ahaba Omri na Iehova vairanai e kara havara; e gunalaia taudia iboudiai na ia ese e hereadia. \v 31 Ia na e laloa Ieroboam Nebata ena kara dika daladia ai baine raka na ḡau pipikina; una dainai ia ese lesebel, Etebaal, Sidono pavapavana, natuna hahinena, e adavaia; bona ela, Baal isiaina e lao heniava bona e toma henia dihova danu. \v 32 Ia ese Baal ena dubu auta e haginia, Samaria ai; lalonai Baal ena ihaboulaina patana ta danu e larebaia. \v 33 Ahaba danu au-tubua helaḡana ta e haginia. Ahaba ese Iehova, Israel Diravana, e habadua herea, e gunalaia taudia Israel pavapavadia iboudiai na ia ese e hereadia. \v 34 Iena nega ai Hiele, tau Betele, ese Ieriko e hadaia; ruma badidia e haginidia davana na natuna roboana Abiram, bona ikoukou e haginidia davana na natuna tau-muritai Segubu, Iehova ena hereva Iosua Nunu uduna amo e gwauraia heḡereḡerena.\f + \fr 16:34 \ft Iosua, Karoa 6, siri 26, ba itaia.\f* \c 17 \s1 Peroveta tauna Elia \p \v 1 Elia, tau Tisbe, Gilead ai e nohova tauna ta, ese Ahaba e hereva henia, eto, Iehova, Israel Diravana, vairanai na ginimu Diravana, e maurimu heḡereḡerena, hunu bona medu basie diho ini laḡani lalodiai, a lauegu hereva dainai mo bae diho. \v 2 Bena Iehova ena hereva na ienai e kau, eto, \v 3 Ini amo a raka oho, mairiveina kahana baola, sinavai maraḡina ladana Keriti isena ai ba komu; una na Ioridane mairiveina kahana ai. \v 4 Sinavai ranuna do ba inua; bona galo vada na haḡanidia, idia ese bae ubumu unuseni ai. \p \v 5 Taunabunai, ia na ela, Iehova ena hereva heḡereḡerena e kara, sinavai maraḡina Keriti isena ai e nohova, Ioridane mairiveina kahana ai. \v 6 Daba ai, galo ese ana aniani bona vamu e mailaiva, bona adorahi ai danu ana aniani bona vamu e mailaiva; sinavai ranuna danu e inuva. \v 7 A nega taina vada ela, bena sinavai maraḡina e kororo, badina be medu na se dihova una tano ai. \s1 Elia na Sarepata ai \p \v 8 Bena Iehova ena hereva na ienai e kau, eto, \v 9 A tore isi, Sarefata, Sidono kahana hanuana ta, baola, unuseni ai ba noho. A itaia, lau ese vabu ta unuseni ai vada na hagania, baine ubumu. \v 10 Taunabunai, ia na e tore isi, Sarefata ela; hanua ikoukouna badinai e kau, bena vabu ta e itaia, rakuraku audia e gogova. Bena e boi henia, eto, Ranu kuri ta a mailaia, aina inua. \v 11 Baine mailaia eto, bena ma e boi henia, eto, Aniani taina imamu ai a mailaia. \v 12 A hahine na eto, Iehova, emu Dirava, e maurimu heḡereḡerena, asi egu aniani maedana; flaoa sina taina mo tohe ai, bona dehoro taina kavabu ai. Harihari rakuraku audia siri rua na gogomu, bainala, aniani baina nadua, lau bona natugu merona amai; baia ania, bena vada baia mase. \p \v 13 Bena Elia ese e hamaoroa, eto, Asio gari; aola, emu hereva heḡereḡerena ba karaia. To guna dikea ta ba gabua, lauagu ba mailaia; una murinai oi bona natumu amui ba gabu. \v 14 Badina be Iehova, Israel Diravana, na ini e gwau tomamu: flaoa tohena na anina basine ore, bona dehoro kavabuna na basine kaurakaura, ela bona Iehova ese medu na tanobada ai baine hadihoa dinana baine kau. \p \v 15 Bena hahine na ela, Elia ena hereva heḡereḡerena e karaia; bena ia bona Elia bona hari hahine ena ruma taudia na dina hoho e anianiva. \v 16 Flaoa tohena na anina se ore, bona dehoro kavabuna na se kaurakaura, Iehova ena hereva Elia uduna amo e gwauraia heḡereḡerena. \p \v 17 Una murinai, hari ruma biaguna hahinena natuna e gorerea; mero ena gorere e bada e laova, ela bona laḡana e ore. \v 18 Bena hahine ese Elia e hamaoroa, eto, Dirava ena tau e, dahaka egu ai o karamu? Egu kara dika ihelalolaina bona natugu ihamasena totodia vada oma. \v 19 Elia ese e hereva henia, eto, Natumu a henigu. Bena ia ese hahine kemena amo e abia, e rosia lao, ela bona atai daiutuna, ena hekure gabuna; bena ena mahuta ḡauna ai e kurea. \v 20 Bena ia ese Iehova e boi henia, eto, Iehova, egu Dirava e, oi ese hari vabu, dekenai na nohomu hahinena, latanai hahedika vada o hadihoa, natuna vada o alaia mase, a? \v 21 Bena nega toi ia ese hari mero latanai e goru kau, bona Iehova e tai henia, eto, Iehova, egu Dirava e, ina mero laumana na ba henia lou. \v 22 Bena Iehova ese Elia gadona e kamonai; bena hari mero laumana na e lou, bena e mauri lou. \v 23 Bena Elia ese mero e abia, atai daiutuna amo e diholaia ruma ai, bena sinana e henia. Elia eto, A itaia, natumu vada eme mauri. \v 24 Hahine ese Elia e hamaoroa, eto, Harihari name diba oi na Dirava ena tau, bona Iehova ena hereva oi udumu ai na momokani. \c 18 \s1 Elia na Ahaba dekena ela \p \v 1 Dina hoho vada ela, bena laḡani ihatoina ai Iehova ena hereva na Elia enai e kau, eto, Aola, Ahaba enai ba hedinarai, bena medu na tanobada ai baina hadihoa. \v 2 Taunabunai Elia na ela, Ahaba enai baine hedinarai totona. Una negana ai doe na bada herea Samaria ai. \v 3 Bena Ahaba ese Obadia e boiria; ia na ruma biaguna tauna. (Hari Obadia ese Iehova e matauraia bada; \v 4 bona Iesebel ese Iehova ena peroveta taudia e aladiava negana ai na Obadia ese peroveta taudia sinahu-ta e abidia, imahui imahui amo kohua ai e hunidia, bona aniani bona ranu e henidia.) \v 5 Ahaba ese Obadia e hamaoroa, eto, Tano ba rakaia hanai, ranu gabudia iboudiai bona koura iboudiai ba itadia; readia rei taina baita davaria, bena hosi bona doniki baita hamauridia, bona mauri ḡaudia haida na basie mase. \v 6 Taunabunai raruosi na tano e hapararaia, bae rakaia hanai totona; Ahaba sibona kaha ta ela, ma Obadia sibona kaha ta ela. \p \v 7 Obadia na dala ai e rakava ai na Elia ese e davaria. Bena Obadia na dibana ia, bena e goru diho, eto, Elia e, egu lohia, ena oi a? \v 8 Ia ese e haere henia, eto, Lau binai. Aola, biagumu ba hamaoroa, baoto “A itaia, Elia na iniseni ai”. \v 9 Obadia eto, Egu dika be dahaka, bena emu hesiai tauna na Ahaba imana ai bavatogu, baine alagu totona a? \v 10 Iehova, emu Dirava, e maurimu heḡereḡerena, egu lohia ese bese ta eiava basileia ta enai oi itahumu ai se hakwabua; bona idia bema toma “Ia na dia iniseni ai” negana ai, ia na una basileia eiava una bese edia amo hereva aukadia bema abi, idia ese asie davarimu. \v 11 Harihari, oi na o tomu “Aola, biagumu ba hamaoroa, baoto: Elia na iniseni ai”. \v 12 Matona, emu amo baina raka oho, Iehova ena Lauma na maoromaoro baine abimu, asi dibagu gabuna baine laohaimu; bena Ahaba baina hamaoroa bona ia basine davarimu negana ai, ia ese lau baine alagu mase; ena be lau na oiemu hesiai tauna bona merogu negana amo Iehova vada na matauraia. \v 13 Ta ese egu lohia vada e hamaoromu a, lau ede na kara toma, Iesebel ese Iehova ena peroveta taudia e aladia mase negana ai? Iehova ena peroveta taudia sinahu-ta na abidia, imahui imahui amo kohua ai na hunidia, bona aniani bona ranu na henidia. \v 14 A harihari oi na o tomu “Aola, biagumu ba hamaoroa, baoto ‘Elia na iniseni ai’”; bena ia ese baine alagu mase. \v 15 Elia eto, Iehova Sabaota, vairanai na ginimu Diravana, e maurimu heḡereḡerena, lau na momokani ia vairanai baina hedinarai, hari ina dina ai. \v 16 Taunabunai, Obadia na Ahaba ihedavari-henina ela, e hamaoroa; bena Ahaba na Elia ihedavari-henina ela. \p \v 17 Ahaba ese Elia e itaia. Bena Ahaba ese e hereva henia, eto, Israel iharaivana taumu, ena oi a? \v 18 Ia ese e haere, eto, Lau ese Israel asina haraivaia; a oi hari, oi bona tamamu ena iduhu ese. Badina be Iehova ena haheḡani vada o rakatanidia, bona Baal muridiai vada o raka. \v 19 Taunabunai, harihari a hesiai, Israel taudia iboudiai lau dekegu ai ba haboudia, Karamele ororona ai, bona Baal ena peroveta taudia sinahu-hani imahui bona Asera ena peroveta taudia sinahu hani, Iesebel ena pata ai e anianimu taudia. \s1 Karamele ororona ai \p \v 20 Taunabunai, Ahaba ese Israel taudia iboudiai e boiridia, bona peroveta taudia e haboudia, Karamele ororona ai. \v 21 Bena Elia ese taunimanima iboudiai e raka henidia kahi, e hereva henidia, eto, Lalo rua ai ba raka ege raka ege ela bona edena nega? Bema Iehova na Dirava, ia murina ai ba raka; a bema Baal, ia murina amo ba raka. Bena taunimanima na hereva ta ai asie haere henia. \p \v 22 Bena Elia ese taunimanima na e hamaorodia, eto, Lau na Iehova ena peroveta tauna, lau mo sibogu noho, a Baal ena peroveta taudia na sinahuhani imahui. \v 23 Boromakau mamaruanedia rua ba henimai; bena idia ese ta bae abia hidi, bae ivaia sisi, au rakuraku latanai bae atoa kau, a lahi basie karaia. A lau be boromakau maruanena iharuana do baina heḡaeḡaelaia, au rakuraku latanai baina atoa, a lahi basina karaia. \v 24 Bena umui ese emui dirava ladana ba hahanea, a lau ese Iehova ladana baina hahanea; bena edena dirava na lahi amo baine haere, ia hari Dirava. Taunimanima iboudiai na e haere, eto, Hereva namona bunai. \p \v 25 Bena Elia ese Baal ena peroveta taudia e hamaorodia, eto, Umui ba guna. Boromakau maruanena ta bavabia hidi, ba heḡaeḡaelaia; badina be umui na hutuma. Bena emui dirava ladana ba hahanea; a lahi basio karaia. \p \v 26 Bena e henidia boromakauna maruanena na idia ese e abia, e heḡaeḡaelaia; bena Baal ladana e hahanea, daba amo ela bona dina tubua eto, Baal e, a haere henimai. A asi gado ta, bona ta se haere. Bena ihaboulaina patana e raka ege raka egea heḡeḡe. \v 27 Dina tubua ai Elia ese e hevaseha henidia, eto, A lolo badabada, badina be ia na dirava ta; reana e helalomu, eiava vada e hamurimuri, eiava vada eha laolao; eiava reana e mahutamu bena vada ba haoa. \v 28 Bena idia na e lolo badabada, bona vaia edia kara dare bona io amo sibodia e heivava, ela bona raradia e aru lohilohiva. \v 29 Dina tubua amo ma e lolo, ela bona boubou ḡaudia ihahelaḡadia negana e kau; a asi gado ta; ta se haere, bona ta se kamonai. \p \v 30 Bena Elia ese taunimanima iboudiai e hereva henidia, eto, Dekegu a raka kahi mai. Bena taunimanima iboudiai ese e raka henia kahi. Bena ia ese Iehova ena ihaboulaina patana, vada e hegiḡi dobi ḡauna, ma e larebaia lou. \v 31 Elia ese nadi gwauta-rua e abidia, Iakob natuna edia iduhu ihaheḡereḡeredia. (Una na Iehova ena hereva ienai e kau, eto. “Oi ladamu bae hatoa Israel”, tauna.) \v 32 Unu nadi amo ia ese ihaboulaina patana e larebaia, Iehova ladana ai; bena dadaira ta e ḡeia heḡeḡe, ena bada na hadohado nadinadidia bosea rua bema hahonua na heto. \v 33 Au rakuraku e lae heḡaeḡae, bena boromakau maruanena na e ivaia sisi, au latadiai e atoa kau. Bena eto, Hodu auhani ranu amo ba hahonudia, gole-oho boubouna ḡauna latanai ba seia, bona au latadiai danu. \v 34 Ma eto, A haruaia; bena nega iharuana e karaia. Ma eto, Ma a hatoia; bena nega ihatoina ma e karaia. \v 35 Bena ranu ese ihaboulaina patana e arua heḡeḡe, bona dadaira na e utua dae. \p \v 36 Boubou ḡaudia ihahelaḡadia negana e kau. Bena peroveta tauna Elia na e raka kahira, eto, Iehova e, Abraham bona Isaak bona Israel edia Dirava, hari dirla ai baine hedinarai oi na Israel Diravana, bona lau na emu hesiai tauna, bona ini ḡau iboudiai na oiemu hereva dainai vada na kara. \v 37 A haere henigu, Iehova e, a haere henigu; bena ina bese taudia na bae diba oi Iehova na Dirava, bona oi ese lalodia vada o haloudia. \v 38 Bena Iehova ena lahi e moru dobi, hari ḡole-oho boubouna ḡauna e haḡolea oho, bona au, bona nadi, bona ḡahu; bona dadaira ranuna danu e hakaukaua. \p \v 39 Taunimanima iboudiai ese e itaia, bena idia na e goru goru diho, eto, Iehova, ia na Dirava; Iehova, ia na Dirava. \v 40 Bena Elia ese e hamaorodia, eto, Baal ena peroveta taudia a dabaidia tao, ta basine roho mauri. E dabaidia tao; bena Elia ese e laohaidia, sinavai maraḡina ladana Kison badibadinai e aladia mase. \p \v 41 Bena Elia ese Ahaba e hamaoroa, eto, Aola, bavaniani, ba inuinu; badina be medu guruna na e maimu. \v 42 Taunabunai Ahaba na ela, baine aniani bona baine inuinu totona. A Elia na Karamele dorina e dae ela; bena tano ai e igo diho, vairana na tuina padadiai e atoa. \v 43 Bena ia ese ena hesiai tauna e hamaoroa, eto, Aola, davara kahana ba raraia. Ia na ela, e roha lao, eto, Ḡau ta lasi. Ma eto, A lou lao nega hitu. \v 44 Nega ihahituna ai, ia na eto, A itaia, ori maraḡina ta, tau ta imana na heto, davara amo e daemu. Bena Elia eto, Aola, Ahaba ba hamaoroa, baoto “Emu kariota bavabia heḡaegae, ba diho baola, medu ese baine laomu ahu na garina”. \v 45 Nega sisina taina ela, bena guba e dubaia ahu, mai orina mai laina ida, bona medu na bada herea. A Ahaba na e gui, Iesrele ela. \v 46 Bena Iehova imana na Elia latanai; bena ena rami e hekasilaia bona Ahaba vairanai e heau, ela bona Iesrele ikoukouna. \c 19 \s1 Elia e heau \p \v 1 Ahaba ese Elia ena kara iboudiai na Iesebel e hamaorolaia, bona peroveta taudia iboudiai dare amo e aladia mase sivaraina danu. \v 2 Bena Iesebel ese gwaukau tauna ta Elia dekena e siaia lao, eto, Kerukeru hora inihetomana do basine kau ai oiemu mauri na idia ta ena mauri ida basinama haheḡereḡerea, dirava ese davagu bae henigu, bona ma bae habadaia danu. \v 3 Bena Elia na e gari, e tore isi, e heau, maurina e tahua; bena Beresieba ai, Iuda tanona ai, e kau. Ena hesiai tauna na unuseni ai e rakatania. \p \v 4 Bena ia na sibona tano gaḡaena ai ela, dina ta laolaona heḡereḡerena; bena roteme\f + \fr 19:4 \ft “Roteme” na au ta ladana, Heberu gado ai.\f* auna ta henunai e helai diho. Bena e noinoi baine mase; eto, Vadaeni, Iehova e, egu mauri avabia oho; badina be senegu asina hereadiamu. \v 5 Bena e hekure diho, roteme auna henunai e mahuta; bena aneru ta ese e daua toho, e hereva henia, eto, A tore isi, avaniani. \v 6 Bena e itaia, ia kwarana badibadinai na dikea igabuna ta, nadi siahu amo e guraia ḡauna, bona ranu hodu ta. E aniani, ranu e inua, bena ma e hekure lou. \v 7 Bena Iehova ena aneru na nega iharuana ema, e daua toho, eto, A tore isi, bavaniani, hari be laolao na be bada hereamu oiemu ai na garina. \v 8 Bena ia na e tore isi, e aniani, bona ranu e inua; bena una aniani goadana ai dina hari-ahui boi hari-ahui e laolaova, ela bona Dirava ena ororo, ladana Horeb, ai e kau. \p \v 9 Unuseni ai ia na kohua ta ai e raka vareai, e noho. Bena Iehova ena hereva na ienai e kau, eto, Elia e, dahaka o karamu iniseni ai? \v 10 Elia eto, Lau na Iehova Sabaota dainai na vaḡeḡe hereamu; badina be Israel taudia ese emu taravatu vada e rakatania, emu ihaboulaina patadia vada e ḡiḡidia dobi, emu peroveta taudia na dare amo vada e aladia mase; ema bona lau mo sibogu na nohomu, bona lau danu egu maun e tahuamu, bae abia oho e tomamu. \v 11 Iehova eto, A raka lasi, ororo ai ba gini Iehova vairanai. Bena Iehova na e raka hanai; lai badana mai goadana ida ese ororo e hapararadia bona nadi e hamakohidia rohoroho Iehova vairanai. A Iehova na dia una lai lalonai. Lai murinai tano e laga; a Iehova na dia tano-laga lalonai. \v 12 Tano-laga murinai na lahi; a Iehova na dia lahi lalonai. Lahi murinai na ere maimu-maimuna ta. \v 13 Elia e kamonai, bena vairana na ena dabua amo e ḡovaia ahu, bena e raka lasi, kohua iduarana ai e gini. \p Bena ere ta ienai e kau, eto, Elia e, oi dahaka o karamu iniseni ai? \v 14 Ia na eto, Lau na vaḡeḡe herea, Dirava, Iehova Sabaota dainai; badina be Israel taudia ese oiemu taravatu vada e rakatania, emu ihaboulaina patadia danu vada e ḡigidia dobi, emu peroveta taudia na dare amo vada e aladia mase; bona lau mo sibogu na nohomu. Bena lauegu mauri e tahuamu, bae abia oho e tomamu. \p \v 15 Bena Iehova ese e hamaoroa, eto, Aola, emu dala ai ba lou lao ela bona Damasko tano-ḡaḡaena. Ba kau negana ai, Hasaele ba horoa, Suria pavapavana; \v 16 bona lehu Nimisi ba horoa, Israel pavapavana; bona Elisaia, Safata tau Abel-mehola natuna, ba horoa, peroveta tauna ai bainela, oi ibolomu. \v 17 Bena Hasaele ena dare amo baine roho mauri tauna na lehu ese baine alaia mase, bona Iehu ena dare amo baine roho mauri tauna na Elisaia ese baine alaia mase. \v 18 Ḡau tamona, taunimanima daha hitu do baina hamauridia Israel ai, tuidia asie hadai Baal vauranai asie igo diho bona ududia amo asie harahua taudia iboudiai. \s1 Elia ese Elisaia e boiria \p \v 19 Unu amo e raka oho, bena ia ese Elisaia Safata e davaria; tauna na tano e ruaiava, boromakau mamaruanedia ruahui-hani na rua rua amo ia vairanai e rakava, a ia be gabe ḡaudia ruaosi badidiai. Elia na ia badina amo e raka hanai, bona ena hahedoki na ia latanai e tahoa kau. \v 20 Bena Elisaia ese boromakau e rakatanidia, Elia murina amo e heau, eto, Tamagu bona sinagu aina harahudia, bena oi baina ḡavamu. A Elia ese e hamaoroa, eto, A lou lao; dahaka emu ai na kara? \v 21 Bena ia iḡavana amo e lou lao, boromakau mamaruanedia e abidia, e aladia mase, hidiodia na maduna audia amo e nadudia, bena taunmanima e henidia, e ani. Bena ia na e tore isi, Elia murina amo ela, ia isiaina e lao heni. \c 20 \s1 Ahaba ese Suria taudia e hadareredia \p \v 1 Ben-hadad, Suria pavapavana, ese ena tuari oreana idoinai e haboua; pavapava toiahui-rua na ia ida, bona hosi, bona kariota. Bena ia na ela, Samaria e koua heḡeḡe bona e tuari henia. \v 2 Bena ia ese gwaukau taudia haida e siaidia, hanua lalonai baela, Ahaba, Israel pavapavana, dekenai. Idia eto, Ben-hadad na ini e gwau tomamu: \v 3 Emu \it silver\it* bona emu \it gold\it* na egu; adavamu hereadia bona natumu hereadia danu na egu. \v 4 Bena Israel pavapavana na e haere, eto, Pavapava e, egu lohia, emu hereva na momokani; lau bona lauegu idoinai na oiemu. \p \v 5 Gwaukau taudia ma ema, eto, Ben-hadad na ini e gwau tomamu: Emu ai na hesiai, nato “Emu \it silver\it* bona emu \it gold\it* na dekegu ba siaidia, adavamu bona natumu danu”; \v 6 ḡau tamona, kerukeru, nega inihetomana, egu hesiai taudia baina siaidia vasi, bena emu ruma ai bona emu hesiai taudia edia ruma ai bae hetahu, lalodia bae ura ḡaudia iboudiai na imadia ai bae abi, bae laohai. \p \v 7 Bena Israel pavapavana ese ena tano tau-badadia iboudiai e boiridia, eto, Mani a roharoha, ina tau ese e hahekwarahidamu toana a itaia; badina be e hesiai, egu ai adavagu bona natugu bona egu \it silver\it* bona egu \it gold\it* e gwaurai, bona asina rudia ienai. \v 8 Bena tano tau-badadia bona taunimanima iboudiai ese e hamaoroa, eto, Basio laloa, bona basio gwau maoro. \p \v 9 Taunabunai, ia ese Ben-hadad ena gwaukau taudia e hamaorodia, eto, Egu pavapava bona egu lohia ba hamaoroa, baoto “Emu hesiai tauna enai o gwaurai guna ḡaudia iboudiai na baina kara, a ina na basina karaia diba”. Gwaukau taudia na e raka oho, una hereva na e hamaorolaia. \p \v 10 Bena Ben-hadad ese hereva na ienai e siaia, eto, Egu dirava ese davana bae henigu, ma bae habadaia danu, bema murigu ai e rakamu taudia ese Samaria ḡahuna ima ta ta bae abi davana diba negana ai. \p \v 11 Israel pavapavana ma e haere, eto, A hamaoroa; heagi herevadia na ena tuari dabuadia e hahedokilaimu tauna ese basine gwaurai, a e dokidia ohomu tauna ese hari. \v 12 Ben-hadad na pavapava haida ida kalaga ai e inuinuva ai na una gwaukau herevana na ienai e kau. Bena ia ese ena orea taudia e hamaorodia, eto, Emui tuari gabudia ai ba gini. Bena edia tuari gabudia ai eha gini, hanua ituari-henina totona. \p \v 13 Bena peroveta tauna ta ese Ahaba, Israel pavapavana, e raka henia kahi, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Ina hegogo badana vada o itaia a? A kamonai, hari dina ai lau ese oi imamu ai baina atoa; bena ba diba lau na Iehova. \v 14 Ahaba eto, Daidia edia amo? Ia eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Kaha ta ta lohiadia edia hesiai taudia edia amo. Ahaba ma eto, Daika ese tuari baine matamaia? Ia na e haere, eto, Oi. \v 15 Bena Ahaba ese kaha ta ta lohiadia edia hesiai taudia e haboudia, idia na sinahu-rua toi-ahui rua; una murinai ia ese Israel taudia iboudiai e haboudia, idia na daha hitu. \p \v 16 Dina tubua ai, idia na e raka lasi. Una negana ai Ben-hadad na kalaga ai vada e inuinu kekero, ia bona iduruna taudia pavapava toi-ahui rua danu. \v 17 Kaha ta ta lohiadia edia hesiai taudia na e raka lasi guna. Bena Ben-hadad ese kito taudia e siaidia lao; bena idia na hari e piu henia, eto, Taunimanima na Samaria amo e didi lasimu. \v 18 Ia eto, Bema maino ai e maimu, bavabidia mauri, eiava bema tuari totona e maimu danu bavabidia mauri. \p \v 19 Taunabunai, kaha ta ta lohiadia edia hesiai taudia na e raka lasi guna; bena tuari oreana idoinai na idia muridiai e raka. \v 20 Bena ta ta ana daḡae ana daḡae e aladia mase. Bena Suria taudia na e heau, bona Israel taudia ese e hahavadia. A Ben-hadad, Suria pavapavana, na hosi ai e heau, hosi-gui taudia ida. \v 21 Bena Israel pavapavana na e raka lasi, hosi bona kariota e abidia. Ia ese Suria taudia e aladia mase; ala-ala na bada herea. \p \v 22 Bena peroveta tauna ese Israel pavapavana e raka henia kahi, eto, Benaini, ba hahegoada, ba haeroa namonamo, dahaka ba karaia; badina be keru negana baine ore, Suria pavapavana ese ma baine tuari henimu lou. \p \v 23 Bena Suria pavapavana ena hesiai taudia ese e hamaoroa, eto, Edia dirava na ororo diravadia, una dainai idia ese e hadarereda; a taora ai baitama tuari henidia ita ese baita hadareredia. \v 24 Ini ba kara toma: pavapava bavabidia oho, ta ta ena orea ena orea amo, bona tuari biagudia na idia gabudia ai bavatodia; \v 25 bena tuari oreana ta ma ba haboua, vada o haboioa ḡauna heḡereḡerena, hosi ta hosi ta gabuna ai, kariota ta kariota ta gabuna ai; bena taora ai baita tuari henidia, bona baita hadareredia. Bena ia ese edia hereva e kamonai, bona unu e kara toma. \p \v 26 Keru negana e ore ai, Ben-hadad ese Suria taudia e haboudia, bena Afek ela, Israel bae tuari henidia totona. \v 27 Israel taudia na e haboudia, lakwa e henidia, bena Suria taudia ituari-henidia ela. Israel taudia na idia vairadiai e taruha, nani seri maraḡidia rua na heheto, a Suria taudia ese tano e hahonuava. \p \v 28 Bena Dirava ena tau ta e raka kahira, Israel pavapavana e hereva henia, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Suria taudia eto “Iehova na ororo diravana, a dia koura diravana”, una dainai lau ese ina orea bada-hereana idoinai na imamu ai baina atoa; bena ba diba lau na Iehova. \v 29 Bena edia taruha ai e hetalai heheni dina hitu lalodiai; dina ihahituna ai e tuari matama. Bena Israel taudia ese Suria taudia na e rahudia mamase, una dina tamona ai tuari ae-raka taudia na domaga ta\f + \fr 20:29 \ft Domaga ta = 100,000.\f* e aladia mase. \v 30 Oredia na Afek hanuana lalonai e heau vareai, bena hanua maḡuna ese idia gerebu-rua daha-hitu\f + \fr 20:30 \ft Gerebu-rua daha-hitu = 27,000.\f* e kohudia tao. \p Ben-hadad danu e heau, bena hanua rumana ta lalonai laloma daiutuna ai e vareai. \v 31 Bena ena hesiai taudia ese e hamaoroa, eto, A kamonai; ai na vada a kamonai, Israel pavapavadia na mai edia hebogahisi; ai mani puse dabuadia baia riodia, bona kwaramai ai kwanau baia ato; bena baia raka lasi, Israel pavapavana dekena baiala, reana emu mauri baine rauaia. \v 32 Taunabunai, idia ese puse dabuadia e riodia, bona kwaradia ai kwanau e ato; bena Israel pavapavana dekena ela, eto, Emu hesiai tauna Ben-hadad na e tomu “Mani emu kara ba rauagu”. Ia eto, Ia na dounu e maurimu a? Ia na tadigu. \v 33 Unu tatau ese toana e nariava ela bona e itaia davari, bena nega tamona eto, Oibe, tadimu Ben-hadad. Bena ia eto, Vada aola, a hakaua mai. Bena Ben-hadad na e raka lasi ia dekenai; bena ia ese ena kariota ai e hadaea kau. \v 34 Bena Ben-hadad ese e hamaoroa, eto, Tamagu ese tamamu ena amo e abi oho hanuadia na lau ese ma baina henimu lou, bona emu hoihoi gabudia danu ba kara Damasko ai, tamagu ese Samaria ai e kara heḡereḡerena. Bena Ahaba eto, Unu bema heto, baina kahumu nege. Bena raruosi e hegwau hamata heheni; bena ia ese e kahua nege. \p \v 35 Iehova ena haheḡani dainai, peroveta oreana tauna ta ese ia bamona ta e hamaoroa, eto, Mani emu kara a botagu. A tauna na ibotana se ura. \v 36 Bena ia ese ma e hamaoroa, eto, Iehova gadona to kamonaia dainai, ba rakatanigu murinai maoromaoro leona ta ese baine alamu mase. E rakatania, bena maoromaoro leona ta ida e hedavari, bena leona ese e alaia mase. \v 37 Bena ma tau ta e davaria, e hamaoroa, eto, Mani emu kara a botagu. Hari tau ese e botaia; e rahua bona e haberoa. \p \v 38 Taunabunai, hari peroveta tauna na ela, dala isena ai hanua pavapavana e nariava, matana na bero ikumilaina dabuana ai e kumia, oromana e ha-idaua. \v 39 Bena hanua pavapavana e raka hanai negana ai, ia ese hanua pavapavana e boi henia, eto, Emu hesiai tauna na tuari bogaragina nala; bena tuari tauna ta e lou, tau ta dekegu e mailaia, eto “Ina tau ba dogoa tao; bema baine boio, ena mauri idavalaina na oiemu mauri, eiava \it silver talent\it* ta ba heni”. \v 40 A emu hesiai tauna na unu ini ihekwarahilaidia ai, tauna na vada e heau. Israel pavapavana ese e haere henia, eto, Ihahemaoro-henimu na unu baine heto, sibomu ese o gwauraiamu heḡereḡerena. \v 41 Bena hari matana ikoulaina dabuana na e kokia oho haraḡa; bena Israel pavapavana ese toana e itaia ia na peroveta oreana tauna ta. \v 42 Bena peroveta tauna ese e hamaoroa, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Lau na revaia mase tauna na oi ese imamu amo o kahua nege, una dainai iena mauri idavalaina na oiemu mauri, bona iena bese idavalaina na oiemu bese. \v 43 Bena Israel pavapavana na mai lalo-metauna bona mai baduna ida ena ruma e lou ela; bena Samaria ai e kau. \c 21 \s1 Naboto ena vine imeana \p \v 1 Naboto, tau Iesrele, na mai ena vine imeana ta Iesrele ai, Ahaba, Samaria pavapavana, ena pavapava rumana badinai. \v 2 Bena Atlaba ese Naboto e hereva henia, eto, Emu vine imeana a henigu, egu uma ai baina halaoa, ia na egu ruma badinai; bena lau ese vine imeana namo-hereana ta amo baina bodohilaia, eiava ba ura davana na moni baina henimu. \v 3 A Naboto ese Ahaba e haere henia, eto, Iehova na se uramu senegu edia amo na abia tanona na oi baina henimu. \v 4 Bena Ahaba na mai lalo-ḡaraḡarana bona mai baduna ida ena ruma ai e raka vareai, Naboto tau Iesrele ena hereva dainai; badina be ia na eto, Senegu edia amo na abia tanona na basina henimu. Bena ena mahuta ḡauna ai e hekure, vairana e hunia, bona se aniani. \p \v 5 A adavana Iesebel na ia dekena ela, e nanadaia, eto, Badina be dahaka lalomu e hisihisimu bona so anianimu? \v 6 Bena ia ese e haere henia, eto, Badina be Naboto tau Iesrele na hereva henia, nato “Emu vine imeana a henigu moni davana, eiava ba ura lau ese vine imeana ta baina henimu, ia ibodohilaina”; bena ia na e haere, eto “Egu vine imeana basina henimu”. \v 7 Bena adavana Iesebel ese e hamaoroa, eto, Oi na harihari Israel o lohiaiamu a? A tore isi, bavaniani, lalomu na baine moale; lau ese Naboto tau Iesrele ena vine imeana baina henimu. \p \v 8 Taunabunai, una hahine ese revareva haida e tore Ahaba ladana ai, bona ena toa amo e hamomokanidia; bena ia ese unu revareva na Naboto ena hanua tau-badadia bona lohiadia, ia ida e noho hebouva taudia, dekedia e siai lao. \v 9 Revareva lalodiai ini e torea toma: Anivaga ba gwauraia, bona Naboto na atai ai ba hahelaia kau, taunimanima bogaragidiai; \v 10 bona kara dibaka taudia rarua na ia vairanai bavatodia. Bena raruosi ese ia bae habadelaia, baeto “Oi na Dirava bona hanua pavapavana o uduguiraidia”. Bena ba hakaua lasi, nadi amo ba hodoa mase. \p \v 11 Bena ena hanua tau-badadia bona lohiadia, ia ida e noho hebouva taudia, ese Iesebel e siaia herevana heḡereḡerena e karaia. Dekediai e siai lao revarevadia ai e torea heḡereḡerena ai, \v 12 idia ese anivaga e gwauraia, bona Naboto na atai ai e hahelaia, taunimanima bogaragidiai. \v 13 Bena kara dibaka taudia raruosi na e raka vareai, ia vairanai e helai; bena hari kara dibaka taudia ese Naboto e habadelaia, taunimanima vairadiai, eto, Naboto ese Dirava bona hanua pavapavana na e uduguiraidia. Taunabunai, idia ese hanua murimurinai e laohaia, nadi amo e hodoa mase. \v 14 Bena hereva na Iesebel dekena e siaia lao, eto, Naboto na nadi amo vada e hodoa, vada e mase. \p \v 15 Iesebel na e kamonai Naboto vada e hodoa mase, bena maoromaoro ia ese Ahaba e hamaoroa, eto, A tore isi, Naboto tau Iesrele ena vine imeana, e rua moni davana ai basine henimu eto ḡauna, na bavabia oiemu; badina be Naboto na dia mauri, ia na vada e mase. \v 16 Ahaba na Naboto ena mase harina e kamonai, bena maoromaoro e tore isi, Naboto tau Iesrele ena vine imeana baine lao henia, baine ḡaunaia eto. \p \v 17 Una negana ai Iehova ena hereva na Elia, tau Tisbe, enai e kau, eto, \v 18 A tore isi, aola, Ahaba, Israel pavapavana, ida ba hedavari. Ia na Samaria ai, Naboto ena vine irneana vada e lao henia, baine ḡaunaia totona. \v 19 Ba hamaoroa, baoto, Iehova na ini e gwau tomamu: Vada o ala-ala bona vada o ḡaunaia a? Ma ba hamaoroa, baoto, Iehova na ini e gwau tomamu: Sisia ese Naboto rarana e demaria gabuna ai oi raramu danu bae demaria. \p \v 20 Ahaba ese Elia e hereva henia, eto, Inaigu e, vada o davarigu a? Elia ese e haere henia, eto, Vada na davarimu; badina be sibomu vada o hehoi, Iehova vairanai kara havara ba karaia totona. \v 21 A kamonai, lau ese dika baina hadihoa latamu ai; baina negemu daure vaitani, Ahaba ena amo mamaruane iboudiai Israel ai, e ḡuidia taudia bona asie ḡuidia taudia, baina utudia oho. \v 22 Emu iduhu na Ieroboam Nebata ena iduhu bona Baasa Ahia ena iduhu heḡereḡeredia ai baina halaoa, badina be lau vada o habadugu, bona Israel vada o hakaraia dika. \v 23 Iesebel danu Iehova ese e herevalaia, eto, Sisia ese Iesebel bae ania, Iesrele tano-hetoana lalonai. \v 24 Ahaba ena iduhu tauna ta hanua ai bema mase, sisia ese bae ania; eiava ena iduhu tauna ta tano paka ai bema mase, atai manudia ese bae ania. \p \v 25 Tau ta sibona se hehoi, Iehova vairanai kara havara ikarana totona, Ahaba heḡereḡerena; ia lalona na adavana Iesebel ese e ania. \v 26 Kara dikahereadia danu e karava, dirava koikoidia igavadia ai, Amoro taudia, Iehova ese Israel taudia vairadiai e luludia lasi besena, e karava heḡereḡerena. \p \v 27 Ahaba ese unu hereva e kamonai, bena ia ese ena dabua e dare, puse dabuadia e dokilaidia, e anivagava, puse dabuadia ai e hekureva, bona mai lalo-metauna ida e loava. \v 28 Bena Iehova ena hereva na Elia, tau Tisbe, enai e kau, eto, \v 29 Ahaba vada o itaia, lau vairagu ai e hahemanaumu a? Lau vairagu ai e hahemanaumu dainai lau ese dika basina hadihoa iena nega ai, a natuna ena nega ai lau ese dika baina hadihoa, ena iduhu latanai. \c 22 \s1 Mikaia ena peroveta herevadia \p \v 1 Laḡani toi lalodiai Suria bona Israel na asie tuari. \v 2 A laḡani ihatoina ai Iehosafat, Iuda pavapavana, na e diho ela, Israel pavapavana dekenai. \v 3 Bena Israel pavapavana ese ena hesiai taudia e hamaorodia, eto, Umui dibamui Ramoto-gilead na iseda, a ita na asi regereḡeda ta nohomu, Suria pavapavana imana amo asita abiamu, ani? \v 4 Bena ia ese Iehosafat e hereva henia, eto, Oi na lau ida aitala, Ramoto-gilead ai baita tuari, ani? Iehosafat ese Israel pavapavana e haere henia, eto, Lau oi na tamona, lauegu orea bona oiemu orea danu tamona, lauegu hosi bona oiemu hosi danu tamona. \p \v 5 Bena Iehosafat ese Israel pavapavana e hamaoroa, eto, Iehova ena hereva do ba tahua guna. \v 6 Bena Israel pavapavana ese peroveta taudia e haboudia, tatau sinahu-hani sisivana; bena e nanadaidia, eto, Ramoto-gilead baina tuari henia eiava basina tuari henia? Idia na e haere, eto, Vada aola; badina be Ḡaubada ese hanua pavapavana imana ai baina atoa. \v 7 A Iehosafat eto, Iehova ena peroveta tauna ma ta dia noho iniseni ai, bena ia ma baitama nanadaia a? \v 8 Israel pavapavana ese Iehosafat e haere henia, eto, Tau ta do noho, iena amo Iehova ena hereva baitama tahua; ladana na Mikaia, Imla natuna. A lau ese na inai heniamu, badina be ia na nega ta ḡau namodia egu ai se perovetalai, a ḡau dikadia mo. A Iehosafat eto, Hanua pavapavana na unu basine gwau toma. \p \v 9 Bena Israel pavapavana ese ena heitatao tauna ta e boiria, eto, Mikaia Imla ba hakaua mai haraḡa. \v 10 Una negana ai Israel pavapavana bona Iehosafat, Iuda pavapavana, na edia terono ai hehelai, edia pavapava dabuadia e kara, uit ikwadina gabuna ai, Samaria hanua ikoukouna ai; bona peroveta taudia iboudiai na idia vairadiai e peroveta. \v 11 Bena Sedekia Kenana ese ena auri doadia e kara, bona e hereva, eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Ini ḡau amo Suria taudia ba doridia lao, ela bona ba habuadia tari. \v 12 Bona peroveta taudia iboudiai danu unu e peroveta toma; ma eto, Ramoto-gilead baola, ba kwalimu; Iehova ese hanua pavapavana imana ai baine atoa. \p \v 13 Gwaukau tauna na Mikaia iboirina ela, bena e hamaoroa, eto, A kamonai: peroveta taudia edia hereva na vada e hatamonaia, hanua pavapavana ihanamona; oiemu hereva danu idia ta ena hereva ida baine heḡereḡere, hereva namona ba gwauraia. \v 14 A Mikaia eto, Iehova na e maurimu heḡereḡerena, Iehova ede baine hereva henigu toma, una mo baina gwauraia. \p \v 15 Ia na hanua pavapavana dekenai e kau; bena hanua pavapavana ese e nanadaia, eto, Mikaia, ai ese Ramoto-gilead na baia tuari henia eiava basia tuari henia? Bena Mikaia ese e haere henia, eto, Aola, ba kwalimu; Iehova ese hanua pavapavana imana ai baine atoa. \v 16 A hanua pavapavana ese ma e hamaoroa, eto, Nega hida baina haduamu, Iehova ladana ai hereva ta basio gwaurai henigu, a hereva momokani mo? \v 17 Bena Mikaia eto, Lau ese Israel idoinai na itadia, ororo ai e heau karoho, mamoe asi ireḡudia na heheto; bena Iehova eto, Ini na asi biagudia, ta ta ena ruma ena ruma aela, mai mainodia ida. \v 18 Israel pavapavana ese Iehosafat e hamaoroa, eto, Na hamaoromu ani, ia na hereva namodia latagu ai basinema gwaurai, a hereva dikadia mo? \p \v 19 Mikaia ma eto, Taunabunai, Iehova ena hereva ba kamonai; Iehova na ena terono ai helaina ai na itaia, bona guba oreana idoinai ia badinai gigini, haida idibana kahana ai bona haida laurina kahana ai. \v 20 Bena Iehova eto, Daika ese Ahaba baine koia, bena bainela, Ramoto-gilead ai baine mase. Bena ta ese hereva ta e gwauraia, ma ta hereva ta. \v 21 Bena lauma ta e raka lasi, Iehova vairanai e gini, eto, Lau ese baina koia. \v 22 Iehova ese e nanadaia, eto, Edena dala amo? Ia eto, Bainala, koikoi laurnana ai baina hahelao, ena peroveta taudia iboudiai ududia ai. Iehova eto, Ba koia, emu koikoi baine kwalimu; aola, unu ba kara toma. \v 23 Taunabunai, o kamonaimu, Iehova ese koikoi laumana na emu peroveta taudia iboudiai ududia ai vada e atoa; Iehova ese hereva dikana oi latamu ai vada e gwauraia. \p \v 24 Sedekia Kenana na e raka kahira, bena ia ese Mikaia na vahana ai e pataia, bona eto, Iehova Laumana na ede e rakatanigu toma oi ihereva-henimu totona a? \v 25 Mikaia eto, Laloma daiutuna ai ba raka vareai, komu totona, dinana ai vada ba itaia. \v 26 Bena Israel pavapavana eto, Mikaia ba dabaia tao, Amon, hanua lohiana, bona Ioasa, hanua pavapavana natuna, dekediai ba loulaia; \v 27 baoto “Hanua pavapavana na ini e gwau tomamu: Ina tau na dibura rumana ai ba koua, flaoa kavakava bona ranu taidia mo ba henia, ela bona maino ai baina lou mai”. \v 28 Bena Mikaia eto, Bema oi na maino ai ba lou mai, bena Iehova na lauegu amo vada se hereva. Ma eto, Taunimanima ibouboumui ai, a kamonai. \s1 Ahaba na tuan ai e mase \p \v 29 Taunabunai, Israel pavapavana bona Iehosafat, Iuda pavapavana, na Ramoto-Gilead ela. \v 30 Bena Israel pavapavana ese Iehosafat e hereva henia, eto, Lau ese ita-itagu baina ha-idaua, bainala tuari lalonai, a oi be emu pavapava dabuadia ba doki. Bena Israel pavapavana ese sibona ita-itana e ha-idaua, ela tuari lalonai. \v 31 Suria pavapavana ese ena kariota biagudia toi-ahui ruaosi vada e haḡanidia, eto, Taunimanima maraḡidia eiava badadia basio tuari henidia, a Israel pavapavana mo. \v 32 Kariota biagudia ese Iehosafat e itaia, bena idia eto, Momokani, una na Israel pavapavana. Taunabunai, idia na e heau kerehai, ia bae heatu henia eto. A Iehosafat na e lolo. \v 33 Kariota biagudia ese e itaia, ia na dia Israel pavapavana, bena iḡavana amo e lou. \v 34 A tau ta ese diba ta e kinoa kava, Israel pavapavana ena auri dabuana bona ena keme aurina padadiai e taraki. Taunabunai ia ese ena kariota e heaulaiava tauna na e hamaoroa, eto, A haheaua hegiro, tuari murimurinai ba laohaigu, badina be vada na bero. \v 35 Una dina ai tuari na auka herea. Israel pavapavana na ena kariota ai e doria tao, Suria taudia e vaira henidia ela bona ado e rahi, bena e mase; berona rarana na kariota reireina ai e aru dobi. \v 36 Dina e diho, bena tuari oreana ai haida e lolo, eto, Ta ta ena hanua ena hanua ena tano ena tano baela. \p \v 37 Hanua pavapavana na unu e mase toma, bena Samaria e laohaia. Hanua pavapavana na Samaria ai e guria. \v 38 A kariota na Samaria gohugohuna badinai e huria, bena sisia ese ia rarana e demaria, bona ariara hahinedia ese e digulaia, Iehova ese e gwauraia guna herevana heḡereḡerena. \p \v 39 Ahaba ena kara orena, e kara karadia iboudiai bona ena aivori\f + \fr 22:39 \ft “Aivori” na ḡau aukana ta mai hairaina, elefant doadia amo e karaiamu.\f* rumana e haginia, bona e hadai hanuadia iboudiai, sivaraidia na Israel Pavapavadia Sisigadia Bukana lalonai vada e hetore, ani? \v 40 Taunabunai Ahaba na tubu tama dekediai e mahuta; ia natuna Ahasia na ia gabuna ai e lohia. \s1 King Iehosafat \p \v 41 Ahaba, Israel pavapavana, ena lohia laḡanina ihahanina lalonai, Iehosafat, Asa natuna, ese Iuda e lohiaia matama. \v 42 E lohiaia matama negana ai ena mauri laḡanidia na toi-ahui ima; bena Ierusalem ai e lohia, laḡani ruahui ima. Sinana ladana na Asuba Silihi. \v 43 la na tamana Asa ena dala idoinai lalonai e raka, una dala amo se raka siri; kara maoromaoro e karava Iehova vairanai. Ḡau tamona, atai gabudia helagadia na se kokidia oho; taunimanima na dounu edia boubou ḡaudia e hahelaḡadiava bona muramura mai bonana e gabuava unu atai gabudia ai. \v 44 Iehosafat na Israel pavapavana ida danu e herohemaino. \p \v 45 Iehosafat ena kara oredia, ena siahu ede e hahedinaraia toma bona ena tuari sivaraidia na Iuda Pavapavadia Sisigadia Bukana ai vada e hetore, ani? \v 46 Ia ese danu enobou karadia helaḡadia e karava taudia oredia, tamana Asa ena nega ai dounu e nohova taudia, na e aladia ore. \p \v 47 Una negana ai Edom na asi pavapavana; lohia ta ese pavapava ḡaukarana e karaiava. \v 48 Bena Iehosafat ese Tarasisi lagatoidia haida e raidia, \it gold\it* iabina totona Ofiri baela eto; a asiela, badina be idia na Esiono-gebere ai e tata kau. \v 49 Bena Ahasia, Ahaba natuna, ese Iehosafat e hamaoroa, eto, Mani emu kara lauegu hesiai taudia na lagatoi ai bae gui, oiemu hesiai taudia ida. A Iehosafat na se ura. \v 50 Bena Iehosafat na tubu tama dekediai e mahuta; idia dekediai e guria, senena David ena hanua ai. Bena ia natuna Iehoram ese ia gabuna ai e lohia. \s1 King Ahasia \p \v 51 Iehosafat, Iuda pavapavana, ena lohia laḡanina ihagwauta-hituna ai, Ahasia, Ahaba natuna, ese Israel e lohiaia matama Samaria ai. Laḡani rua hona ia ese Israel e lohiaia. \v 52 Ia na e kara havarava, Iehova vairanai, tamana bona sinana edia dala ai e rakava, bona Ieroboam Nebata, Israel e hakaraia dika tauna, ena dala ai danu. \v 53 Ia ese Baal isiaina e lao heniva bona e toma henia dihova, bona Iehova, Israel Diravana, e habaduava, tamana ese e habaduava daladia iboudiai lalodiai.