\id LUK - Ese (Managalasi) NT [mcq] -Papua New Guinea 1999 (web version -2014) \h Ruku \toc1 Ruku \toc2 Ruku \toc3 Ru \mt1 Ruku \c 1 \s1 Vuꞌa Anejijihina \p \v 1 Ea niꞌina Tiapirasi ese. Ea mapokaꞌe uneunecha mapoka kaꞌene núni vajakino nimaa renajaho heha ꞌahi nivejara. \v 2 Nú raka kaꞌene pu ꞌwaravaji pu heha ꞌahi vejare ꞌee raka kaꞌene nitama aneji ea ꞌahopo puni nii kiꞌeme rejaji ꞌwaravaraꞌomo pu heha ꞌahi vejare ꞌee raka kaꞌene vuꞌa ꞌwaraviꞌinijipo ꞌwaravaji pu heha ꞌahi vena apena roara. \v 3 Na vwihajujaho mamaijaho na heha ꞌahi uneunecha iraka kaꞌene kahi aneji rene vena apene roaji veꞌipisana ronareꞌe veju. Ijihuni maijaho ijí iraka nimaa kaꞌene rejajija na hami hami kime hejuta. \v 4 Na ike vuꞌakaho onaꞌe vejujihuni maijaho pu raka maa kaꞌene a najahaji he parahuni jihunaꞌe veju. \s1 Joni Papitisita Nahehuna Nahama ꞌWaravajina \p \v 5 Vea kaꞌene Herotira Jutia opuni kinia renani veijino pirisitia pina Jakaraiasi ꞌwavujaho hu Apaijara pirisitia kaꞌene renajaꞌinaꞌe renana. ꞌEnakaivo huni naparijaho Eroni oni amuja. Huni ihijaho Irisapetina. \v 6 Pu Godoni unaꞌi nihoꞌo arira ꞌurahe ojure ꞌee Natohwi jihuni tamanijara ꞌwaramu jaꞌinaꞌe ojura. \v 7 Pu noꞌo amuja paꞌana. Ijihuni maijaho Irisapetiho amuja pavejiꞌinaꞌe renana ꞌee pu noꞌo ni ema paranahaꞌe rejara. \v 8 Naꞌii pini Jakaraiasi huni ehi puꞌúmo kaukara vehuni vei rejume pirisitiepo Godoni unaꞌi vejujaꞌinaꞌe venana. \v 9 Pirisitia puni tamanaꞌomo pu pipia vene hu iji pijaha jihunaꞌe hu Temiporu vaji vaꞌe Natohwi jihuni inisenisia jaana. \v 10 Vea kaꞌene inisenisi jaari veijaho ea mapoka kaꞌene samai hijajija hine siporua ꞌojara. \v 11 ꞌEꞌeme Natohwi jihuni ꞌona ojiꞌina huni roe inisenisia jauri ꞌaijua rori manaꞌinijaꞌi naminana. \v 12 Vea kaꞌene Jakaraiasi hua kamajaho nihoꞌo tea juma paranana. \v 13 ꞌEnakaivo ꞌona ojiꞌina kajara ijá ꞌwama Jakaraiasi tea junamujaho arema. Godiho oni siporua henanaꞌomo oni napara Irisapetiho oni hariha nahehuna. ꞌEnajihunaꞌe a huni iha Joni ꞌiꞌamana ꞌwamana. \v 14 Vea kaꞌene hu naheꞌamajaho a nihoꞌo teamaname mariꞌuhuna ꞌee ea mapoka teamanahuna. \v 15 Hu nihoꞌo Godoni rori ea niꞌimaꞌura mavarasaꞌinaꞌe ꞌurihuna. Hu nihoꞌo ꞌwainia ꞌee toa kikisina paihuna. Hu naheꞌavari anejijino rene Godoni ꞌAveni samahe tinia apena parahuna. \v 16 Hura kúꞌo Isureri oni harihija aherama taꞌarohe Godi kaꞌene puni Natohwi jihuni rohuna. \v 17 ꞌEnajihunaꞌe hura Iraija oni oja ꞌee harura ijí same Huni unaꞌi vahuna. ꞌEne emahwa puni ojijija taꞌarohe harihwaha ꞌee ea kaꞌene vuataa pahejiꞌinijija veje ea arira maa rehuna. ꞌEe ea aherame veje Natohwi jihuni ꞌunama amairiarahuna ꞌwamana. \v 18 ꞌEjume Jakaraiasira ꞌona ojiꞌina kajaho ijá ꞌwama Na ikaho icháꞌinaꞌe hena kaꞌejo? Na ni emamaa ꞌee nuni napara ꞌuꞌo ni paranamaa renu ꞌwamana. \v 19 ꞌEjume ꞌona ojiꞌinijara eha vena ijá ꞌwama Na Kepireruna. Na Godoni rori namijuraꞌomo Hura ranamiume na aaꞌe vuꞌa maiuꞌina mamaake ꞌwaraꞌi routa. \v 20 ꞌEnakúne hena! Vea kaꞌene nuni vuꞌijara nimaa rena roe ꞌeꞌuꞌamajaho nimaa reꞌena kaivo a nuni vuꞌa panimaa ronujihunaꞌe a iviamaa ira paꞌwaraꞌikaꞌi hiꞌeje vea kaꞌene hariha naheꞌamajino ira ꞌwarahuna. \v 21 ꞌEꞌeme ea mapoka Jakaraiasi Temiporu vaji ꞌajaha hijajaho ꞌaha jopatuꞌumaꞌura reꞌejuꞌe hu iraka vene marako parou ronareja vwihajara. \v 22 ꞌEnakaivo vea kaꞌene hu roꞌeꞌunajaho hu ira areri paꞌwaramana. ꞌEjume pu marako kaꞌikaꞌi ijá ꞌwava Hu visoni Temiporu vaji kamareꞌe ijihunaꞌe avanu ꞌwavara. Hu ira pu paꞌwaraꞌikaꞌi ijaru ꞌwaraviꞌi hinana. \v 23 Huni kaukara parajumakame kúꞌo ꞌunama huni sei vaꞌana. \v 24 Ijihuni túnaꞌijino naꞌii pini huni napara Irisapetiho hariꞌi nena searu hiꞌeme masapa iropu paꞌarejara. \v 25 ꞌEjume hu ijá rona Iviamai Natohwijara na túchamai ikaꞌina vwihaniana. Na hariha panaheju jihunaꞌe eriri nuni vahiꞌa apena vaꞌana ronana. \s1 Jesu Nahehuna Nahama ꞌWaravajina \p \v 26 ꞌEnakaivo iviꞌa masapa iropu kwinu paꞌareꞌeme ꞌona ojiꞌina Kepireriho Godira ranavume Karari vaji ara natohwa kaꞌene Nasaretina ꞌwavuji roana. \v 27 Hu Josapi kaꞌene Teviti oni amujijara ꞌasúra kaꞌene ꞌwahuni jihuni vuꞌa apena roana. ꞌAsúra kajihuni ihijaho Merina. \v 28 ꞌEjume ꞌona ojiꞌinijara huni roe ijá ꞌwama Esi. A maiji aniꞌinaꞌe vwihanaajina. ꞌEne Natohwijaho a huꞌúmuna ꞌwamana. \v 29 Hu vuꞌa kaꞌene ꞌwaramaji henajaho nihoꞌo puruva rene teajuvume huni vwiha vaji ijá rona Iraki reniꞌamarono ꞌajorime ꞌwarimu ronana. \v 30 ꞌEjumakame ꞌona ojiꞌinijara ijá ꞌwama Meri tea junamujaho arema! Godiho a maiji aniꞌinaꞌe vwihanaana. \v 31 ꞌEnakúne hena! A hariꞌi nenareje hariha nahene huni ihijaho ꞌime Jesuna ꞌwaꞌamana. \v 32 Hu nihoꞌo Natohwa rene ꞌee Hu mahoꞌo Ichuto Maijihuni Hariha ꞌwahuna. ꞌEne Godi kaꞌene Natohwijara Teviti oni ruhijaho Hu mahuna. \v 33 ꞌEje Hu Jekapi oni amuhi puni Natohwaꞌe majama rehuna ꞌee Hura kwaa ara kaꞌene ꞌajoꞌamajaho nihoꞌo majama nahuna ꞌwamana. \v 34 ꞌEjume Merira ꞌona ojiꞌiniji ijá ꞌwama Ijaho icháꞌinaꞌe reꞌena? Ijihuni maijaho na ꞌasúra ꞌwamana. \v 35 ꞌEjume ꞌona ojiꞌinijara eha vene ijá ꞌwama Godoni ꞌAveni samahuna. ꞌEe harura kaꞌene mahoꞌo Ichuto Maijihunijara raorahuna. Ijihuni hahi Hariha kaꞌene arira maiji naheꞌamajaho Godoni Hariha ꞌwahuna. \v 36 ꞌEnakúne hena! Oni vwina kaꞌene Irisapetiho amuja paꞌana ꞌwavura vo hu iviamaa niparanaha rejiꞌi hariꞌi nena hiꞌejuꞌe masapa iropu kwinu paꞌarenu. \v 37 Ijihuni maijaho unenuꞌu pini Godi oni unaꞌi kisina paꞌana ꞌwamana. \v 38 ꞌEjume Merira ijá ꞌwama Na niheju. Na Natohwi jihuni pweakúne ara iraka kaꞌene ꞌwarimu jaꞌinaꞌe veje reniama ꞌwamana. ꞌEꞌeme onaꞌojiꞌinijaho ijiꞌa ranama vaꞌana. \s1 Merira Irisapeti Kaꞌi Vaꞌajina \p \v 39 Ijí vea kajino Meriho marako ꞌurine ara natohwa Juta vaji kwaa kaꞌene huriꞌa rukiniji vaꞌana. \v 40 Hu Jakaraiasi oni sei vaꞌe arume Irisapeti ꞌajomana. \v 41 Vea kaꞌene Merira ꞌajomaji Irisapeti heꞌeme hariha huni tea vaja kají pipijukuꞌeme Godoni ꞌAveni Irisapeti oni vaja ruha apenana. \v 42 ꞌEjume hu ira ajiraꞌe ijá ꞌwama A napapuni vajijino nihoꞌo merajaha paranana. ꞌEe Hariha kaꞌene oni hahi vaji hinujaho nimerajahana. \v 43 ꞌÚ irakijihunaꞌe nuni Natohwi jihuni ohakaho na uvaniꞌi roane? \v 44 Ike hena! A ꞌajorivume na heꞌeme harihaka nuni tea vaji hinujaho teamavume pipijukumana. \v 45 Natohwijara raka kaꞌene huaꞌe rone ꞌwaramajara roe nimai rehuniji hu nimaa ronajihunaꞌe merajahana ꞌwamana. \s1 Merira Godi Taꞌarohe Javaa Venajina \p \v 46 ꞌEjume Meri ijá ꞌwama Nuni oja Natohwiji taꞌarohu. \v 47 Nuni ꞌavenijaho Godi kaꞌene na niꞌajiha jihunaꞌi temaranu. \v 48 Ijihuni maijaho huni pweijara masuani ajuarana hinajihunaꞌe Hu huni hura venana. Heha! Iviasi rene amuja amuja na rone merajihana ꞌwahuna. \v 49 Ijihuni maijaho Natohwijara uneunecha mapoka mamaꞌina nunaꞌe venana. ꞌEne Huni ihijaho nihoꞌo aririjina ꞌwavura. \v 50 Ijihuni maijaho amuja amuja kwinu kwinu irahipo Huni hura vejujaho Hu numirama apena rouna. \v 51 Hu Huni iji uneunecha mamaꞌina vene ꞌee ea kaꞌene kehi kehi ojiꞌini jihipuni oja vwiha vejuꞌe ani ani vaꞌura. \v 52 Hura ea mamaꞌina vejuꞌe puni ruha mamaꞌinijija paꞌarejura ꞌee Hu ea kaꞌene masuani hijiꞌinijihi ꞌunirame ahasirimauna. \v 53 Hu ea kaꞌene matunaviꞌinijija uneunecha mamaa areri vajihuna. ꞌEne ea kaꞌene uneunecha ani rejiꞌinijija irechamiuꞌe ija maisu vaꞌajivura. \v 54 Hu huni pwea Isureri niꞌajahuna. ꞌEne Hura pu numiramuji vwihaꞌamarono niꞌajahuna. \v 55 ꞌEne opunúnaꞌe Eparahamiho ꞌee huni sesahwahiji ꞌwarama jaꞌinaꞌe majama ꞌwaramu ꞌwamana. \v 56 ꞌEne Meriho masapa noꞌopisu hinarena kúꞌo ꞌunama huni ari vaꞌana. \s1 Joni Papitisita Nahejajina \p \v 57 Iviꞌa Irisapetira hariha nahehuni vea roume hu hariha nahenana. \v 58 ꞌEjume huni amuja ea kaꞌene huni rori hijura ꞌee huni vwea vwina Natohwijara hu numimarena venaji henareja pu puꞌúmo temarasahara. \v 59 ꞌEnarena vea oma iropu noꞌopisu paraꞌeme pu hariha kajaho sisa ꞌuhuaꞌirono apena roara. ꞌEnareja pu omahoni iha Jakaraiasi ꞌiꞌi ꞌahiume vejara. \v 60 ꞌEnakaivo huni ohijara ijá ꞌiama Pana. Huni iha Jonina ꞌwaꞌeja ꞌiamana. \v 61 ꞌEjume pu hu ijá ꞌwava Ijaho oni vwea vwina pina iha ijaꞌina ꞌuraha ꞌwahuna pana ꞌwavara. \v 62 ꞌEjume pu huni omijaho ijaru ijá ꞌwava A iha irá ꞌihuna ura renao? ꞌwavara. \v 63 Jakaraiasi heha ꞌwaravume mahume hu ikaꞌina venamana. Huni iha Joni venana. ꞌEjumakame pu ea mapoka nihoꞌo oja hwaꞌusahara. \v 64 Ijihia kajakaro rena Jakaraia oni ira kaꞌene paꞌarenajaho ira ꞌwarame ꞌee Godi taꞌarohana. \v 65 ꞌEjumakame ea kaꞌene rora rora kají hijujija nihoꞌo tea junama paranana. ꞌEꞌeme Jutia huriꞌa vaja kajaho raka kaꞌene renaji ꞌwamapenojara. \v 66 Ea kaꞌene ijí hejajija piraꞌarame ijá ꞌwava Sesamaakaho icháꞌinaꞌe reꞌena? Ijihuni maijaho Natohwijara Hu ꞌajohau ꞌwavara. \s1 Jakaraiasira Túnaꞌi Rehuniji ꞌWaramajina \p \v 67 Huni oma Jakaraiasiho Godoni ꞌAveni tinia apejume raka kaꞌene ijiꞌa rehunijaho ikaꞌina ꞌwaramana. \v 68 Natohwa kaꞌene Isureri opuni Godi ijí taꞌaroha. Hu ehwahaꞌe uvanie ꞌee kúꞌo ꞌunama ꞌimenae ꞌekaꞌi roana. \v 69 Huni pwea Teviti oni amuja vajijino núni Niꞌajúhiꞌina Natohwa vejume ꞌurinana. \v 70 Ikaho Hura nitama iraka kaꞌene Huni poropetia arimaijihi puni vaji ꞌwaruvara. \v 71 Hu núni naka ꞌee ea kaꞌene nú kúme senaviꞌinijihi puni vaji niꞌajúꞌi roana. \v 72 Ijihuni maijaho Hu opunúna numirame ꞌee Hura nahama ꞌwaramaji vwihanuna. \v 73 Hu nimaa nimaa núni oma Eparahami nahama ꞌwaramana. \v 74 ꞌEne Hu núni nakapuni vaji Hu nú niꞌajúhuna nahama ꞌwarumana. ꞌEjakame nú pajuhaviꞌi Huni kaukara vehuna. \v 75 ꞌEne Huni unaꞌi arimaa ꞌee nimaa nimaa núra hiꞌavari veijaho hina vena apene vahuna. \v 76 ꞌEne harihakere a poropetia kaꞌene mahoꞌo Ichuto Maijihuna ꞌwahuna. Ijihuni maijaho a urana vaꞌe Natohwi jihuni ꞌunamiji amairiahuna. \v 77 A Huni ehija kaꞌene Hura niꞌajihuniji najahakame puni sisea vwihane arehuniji kama hehuna. \v 78 Ijihuni hahi Godi kaꞌene swasi maꞌurijara nú numirume vea kahi ichutoi ranave rina roe hananúhuna. \v 79 ꞌEne ea kaꞌene nutuviꞌini hijujija ꞌee ea kaꞌene nikwamasaꞌiro vejujihija hananihuna. ꞌEne Hu núni mumora ꞌajohuakame nú matauma hihuni ꞌunamiji vahuna ꞌiamana. \v 80 ꞌEjume hariha ꞌuꞌua kajaho emarena ajime ꞌee huni vwiha ꞌuꞌo emarena paranana. ꞌEꞌeme hu nechiꞌeru hinonu vaꞌu ijiꞌa amura Isureri puni unaꞌi sama hiramana. \c 2 \s1 Petirihemi Jesu Nahejajina \r (Matiu 1:18-25) \p \v 1 Ijí vea kajino kamati Sisa Aukasitasira ꞌwaravume ea kaꞌene hura kwaa ara kaꞌene ꞌajohaujija iha taꞌirono ea mapoka nianae vaꞌavarono ꞌwaramana. \v 2 Vea kaꞌene Kwiriniasi Siria opuni ꞌajohaiꞌina renani vajijino iha amuraꞌe aneja vene tahara. \v 3 Ea mapoka puni aranejijino iha veꞌirono vaꞌara. \v 4 ꞌEjume Josapi ꞌuꞌo Nasareti Karari vaji rene Jutia ara natohwa Petirihemi kaꞌene Teviti oni araneji vaꞌana. Ijí hu vaꞌajihuni maijaho hu Teviti oni amuji jihunaꞌe vaꞌana. \v 5 Pu noꞌo Meri kaꞌene hura ꞌwahunaꞌe nahama ꞌwaravara kaꞌene hariꞌi nenajiꞌi puni iha veꞌirono vaꞌara. \v 6 ꞌEne pu ijí hijari vea kajino hura hariha nahehuni vea niroa apenana. \v 7 ꞌEjumakame hu ijí huni Hariha kaꞌene amurijaho nahenana. ꞌEnareja hu apena ateha hwame ꞌee hanupo ꞌiruma ijuri ruhi ranavume hinana. Ijihuni maijaho pura ruha kaꞌene hihunijaho paꞌajihunaꞌe avajara. \s1 Sipia ꞌAjohiꞌina ꞌEe ꞌOna Ojiꞌinijihina \p \v 8 ꞌEjumakame ea kaꞌene sipia ꞌajohiꞌina ꞌahoꞌa kwaa kajino vea kajihuni naꞌiijino puni sipiaꞌe ꞌajohiꞌi hijara. \v 9 ꞌEꞌeme Natohwi jihuni ꞌona ojiꞌini roe puni unaꞌi namiꞌeme Natohwi jihuni hanajiꞌinijara pura namija kajaho hanana apene tauhuhana. ꞌEjume pu nihoꞌo natohwaꞌe tea junama paraniana. \v 10 Onaꞌojiꞌinijara ijá iama Juvujaho areꞌikaꞌi heha! Na joni vuꞌa maiuꞌina mamaaꞌe apena routa. ꞌEe ijara veje ja ꞌee ea mapoka kaꞌene kwaa araka mapoka kakino hijukija teamanama parahuna. \v 11 Ike iviasi naꞌiakino Teviti oni ara natohwijino joni Niꞌajihiꞌina nahejara. Hu Keriso kaꞌene Natohwijina. \v 12 Jara ijí hena kahunijaho ja vaiꞌi kave pu atehi apene Hariha ꞌuꞌua kajaho hwame hanupo ꞌiruma ijuri ruhi ranavuꞌe hinunaꞌomo ja ijí kahuna ꞌiamana. \v 13 Ijá veꞌeme niꞌaha kwino ꞌona ojiꞌina kajaho ꞌee ꞌona ojiꞌina ꞌahoꞌa mapoka mapoka kahi akúpi ꞌahi Godi taꞌarohe javaa vejara. \v 14 Pu javaa ikaꞌina vejara \q1 Godi kaꞌene nihoꞌo Ichuto Maiji huni pinana ꞌurinu. ꞌEne ea kaꞌene Godira iki mweꞌi kime teamanamujihi matauviꞌinijaho mihu ꞌwame taꞌarohara. \p \v 15 Onaꞌojiꞌinijija akúpa ꞌahi vaꞌumakiviꞌi sipia ꞌajohiꞌinijipo ijá ꞌwava Roe ma ariraꞌe Petirihemi vaꞌe ike unekaka rejuꞌukame Natohwijara roe nú ꞌwarumuke kava ꞌwavara. \v 16 ꞌEjume pu marako vaiꞌi kivume Meri ho Josapi ho Hariha ꞌuꞌua kajaho ijano ijí hanuhapo ꞌiruma ijuri ruha kajino hijara. \v 17 Vea kaꞌene sipia ꞌajohiꞌini jipuhipu Hariha ꞌuꞌua kaji kavajaho raka kaꞌene Hariha ꞌuꞌua kaji rona ꞌwaravajaho pu ꞌwaravara. \v 18 Ea mapokaꞌe sipia ꞌajohiꞌinijipo vuꞌa kaji ꞌwaravume hejajaho nihoꞌo oja hwaꞌusunahara. \v 19 ꞌEnakaivo Merira ijí henarena huni oja vaji vwihananama apena vaꞌana. \v 20 Sipia ꞌajohiꞌina kajija ꞌunama vaiꞌi uneka kaꞌene pu kame hejaji Godi taꞌarohe Huni pinana ꞌunama ahasirivara. \s1 Jesu Temiporui Iha ꞌIavajina \p \v 21 Naꞌia iropu noꞌo pisu paꞌarejume ijiꞌa sisa ꞌuhuꞌavarono iha ꞌiame Jesuna ꞌwavara. Hu ijiꞌa maiꞌo tei vaji munaꞌamarono onaꞌojiꞌinijara iha kajaho mahana. \s1 Jesu Temiporui Godoni Ija Tahi Ranavajina \p \v 22 Vea kajara apejume Josapiꞌo Meriꞌo Mosisi oni tamani iraka kaꞌene ꞌwaramaji vene ꞌee hariha ara hinajaho paꞌareꞌeme pu Sesamaijaho isinara iramahe Jerusaremi Natohwiji maꞌi ꞌahiume vaꞌara. \v 23 Ikaho Natohwi jihuni tamana vaji ikaꞌina ꞌwarumana. Hariha kaꞌene amurijihi nahenaꞌavajija Godi vajahuna ꞌúmana. \v 24 ꞌEne Natohwi jihuni tamana vaji ꞌwarama jaꞌinaꞌe marahuꞌora noꞌoheꞌina ꞌaho unea noꞌoheꞌi ꞌeka vaꞌe swasa vejura. \v 25 Heha! Ea pina huni ihijaho Simionina hu Jerusaremi vaji hinuna. Hu ea arira ꞌee huni kaukara oja mahiꞌinaꞌomo hu Isureri opuni Mesaia ꞌajaha hinuna. ꞌEnaꞌomo Godoni ꞌAvena hu samahana. \v 26 ꞌEjume Godoni ꞌAvenijara hu nahama ꞌwaramajaho hu pakwaꞌikaꞌi hiꞌeje Natohwi jihuni Kerisora roa kahuna ꞌwavume hinana. \v 27 Hu ꞌAveni vaji Temiporu roana. Vea kaꞌene emahwapo Hariha Jesu aheme roajaho varapa tamana veꞌi roara. \v 28 Simioni Hariha kajaho tapane apene huni ija ꞌahi ranaꞌikaꞌi Godi teimani ꞌwamana. \v 29 Hu ikaꞌina ꞌwaramana Natohwe iviamaa Ara Oni ira vaji nahama ꞌwarumajaho renu. ꞌEnakúne A Oni pwea veje matauma vaꞌama. \v 30-31 Ara Oni Niꞌajúhiꞌina kaꞌene ea mapokakihi puni unaꞌi amairiaramajaho na nuni niakino kavu. \v 32 Hu ira kaꞌene Jenitaru hananie najahunijina ꞌee Hu Oni ehija Isureri opuni Hananiꞌinijina ꞌwamana. \v 33 Emahwapo vuꞌa kaꞌene Hua rone ꞌwaravaji hejajaho oja hwaꞌusahara. \v 34 Simionira pu merajihe ꞌee Meri Huni ohijaho ijá ꞌwama Hena! Ike Harihakaho Isureri opuna pijahana. Hu Isureri ora ꞌahoꞌa veje arihe ꞌahoꞌa ajihuna. ꞌEne Hu aachaꞌomo ea mapoka ijí kame Hu ninahuna. \v 35 ꞌEje ja temukaꞌamajaho areri soꞌwa ꞌusa rukina joni oja ꞌahi naminau jaꞌinaꞌe rehuna. Ijihuni maijaho oja vaji hema vwiha roe samaumaa rehuna ꞌwamana. \v 36 Napara poropeti Ana Panueri oni ꞌapaja ꞌee Asa oni amuja. Hu paranamaa paruaheꞌi hinajaho juara iropu noꞌo paꞌarenana. \v 37 ꞌEꞌeme hu amuna hinajaho juara mapoka mapoka (84) paꞌarenana. Hu nihoꞌo Temiporu paranamuna ꞌee veiriꞌa naꞌia rira ꞌaura areme ꞌee siporua ꞌonuna. \v 38 Nijihijakura hu roe Godi teimani ꞌwamana ꞌee ea kaꞌene Jerusaremi puni Niꞌajihiꞌina ꞌajoha hijajihi majaa Hu rone ꞌwaramana. \s1 ꞌUnama Nasareti Roajina \p \v 39 ꞌEjume pu Natohwi jihuni tamanijara ꞌwaramajaho ve paranareja vukúꞌo ꞌunama Karari puni ara natohwa Nasareti vaꞌara. \v 40 ꞌEꞌeme Sesamaa kajaho harurijiꞌi emarena ajime ꞌee Huni vwiha ꞌuꞌo emarene ꞌee Godoni maiji vwihaniiꞌinijaho Hu huꞌúmo majama namana. \s1 Jesu Paruiseaꞌe Jerusaremi Temiporu Vaji Hinajina \p \v 41 Juara kwinu kwino paꞌareꞌejuꞌe emahwaha Jerusaremi Pasova sora iꞌi vaꞌura. \v 42 Vea kaꞌene Hu juara iropu ropu noꞌo renajino pu kúꞌo tamanijara veꞌavarono ꞌwaramu jaꞌinaꞌe sora iꞌiro kahi vaꞌara. \v 43 Pura naꞌia icharu hihuni veijaho nipaꞌarejume pu kúꞌo ꞌunama ari puni vaꞌeme Jesuho Jerusaremi hinana kaivo Huni emahwahijija ijaho pahena pakavara. \v 44 Pu vwihajajaho Hu ea mapoka kajihipuni vaji vaꞌu ronareja pu ꞌurina kwaa joraꞌe naꞌia kwino vaꞌareja ijí pakamareja aneja vene puni napuhija ꞌee vwea vwina puni vaja kajino savara. \v 45 Pu Hu pakamareja kúꞌo ꞌunama Jerusaremi sama vaꞌara. \v 46 Vea noꞌopisu paꞌareꞌeme pu Hu Temiporu vaji najahiꞌinijipo najahaji hene ꞌee aporaviꞌi hiꞌeme piunavara. \v 47 Ea mapoka Hura eha mavarasaꞌina kaꞌene ꞌwaramaji hejajaho pu nihoꞌo oja hwaꞌusunahara. \v 48 Pu ijí kame hejajaho pu ꞌuꞌo oja hwaꞌusunahara. ꞌEe oahi ijá ꞌwama Hariha nuna A iraka vene ꞌunama ikaꞌina ꞌahúane? Nú omuneꞌi nihoꞌo oja hianuꞌeme Aaꞌe sarame apenojara ꞌwamana. \v 49 Hu pu ijá ꞌiama ꞌÚ ja raka vena Na sarivo? ꞌÚ Na Oma Nunijihuni sei hihunijaho ja pahejo? ꞌiamana. \v 50 ꞌEnakaivo Hura raka kaꞌene ꞌwarama jihuni maijaho pu pahejara. \v 51 ꞌEjume Jesuho pu puꞌúmo ꞌuname Nasareti vaꞌana. ꞌEnarena Hu emahwapuni ira hene venana. Oahi raka kaꞌene hena kamajaho oja vaji vwihajiꞌi hinonana. \v 52 ꞌEjume Jesuho ꞌurine emakina rene ꞌee vwiha vaji emarene ꞌee Godiho ꞌee emaa Hu ura rejura. \c 3 \s1 Joni Papitisitara Najahajina \r (Matiu 3:1-12; Maka 1:1-8; Joni 1:19-28) \p \v 1 Sisa kaꞌene Taipiriasina ꞌwavujara natohwa rena hinajaho juara iropu ropuꞌa mumora rona kwinu rejume Ponachasi Pairati Jutia puni natohwa rejume ꞌee Herotira Karari ora ꞌajohauꞌe ꞌee huni ꞌuꞌua kaꞌene Piripura Ituria ꞌee Tekonaitasi ꞌajohauꞌe ꞌee Raiseniasira Apirini ora ꞌajohauna. \v 2 ꞌEjume Anasiꞌo Kaiapasiꞌo pirisitia mamaꞌina rejari vea kajino Godoni vuꞌa Joni kaꞌene Jakaraiasi oni harihaka nechiꞌi hinonu jihuni roana. \v 3 ꞌEjuꞌe hu Jotani rori ara kaꞌene hijuji roe emaapo puni sisea vwihana areꞌeje toi samahuni vuꞌa ꞌwaramana. \v 4 Poropetia Aiseara ikaꞌina huni heha vaji venana. \q1 Ea pina nechiꞌi hine ꞌumeꞌena Natohwi jihuni ꞌunama amairie ꞌee veje arira renama. \v 5 Isoha same ꞌee huriꞌa veje amara reja ꞌee ꞌunama kaꞌene ꞌajoviꞌinijaho veje arira reja. ꞌUnama kaꞌene ꞌonajiviꞌinijaho amara renama. \v 6 ꞌEje ea mapoka Godi oni niꞌajúhiꞌinijaho kavava ꞌúmana. \p \v 7 Ea mapoka huni roajivakame hura ꞌunirame toi vaji samaꞌe ꞌuriꞌavarono roajivajihi ijá ꞌiama Ja tapara kaꞌene siseijihipuni harihija. Joni eha sisea niꞌimaꞌura kaꞌene túnaꞌi roujaho irara ja ꞌwaravukame ja juhame iki roajivare? \v 8 ꞌIna rukina reꞌavara! Joni ꞌunama sahasijaho taꞌarohareje niareꞌi kaivo ea maiuꞌina reꞌavara Ja vwiha ikaꞌina pavwihaꞌavara. Eparahami núni omaꞌomo nú areri rena hiju paroꞌavara kaivo Godira areri veje ike muna ikihipo Eparahami oni harihija rehuna. Ijihunaꞌe nú areri rena hiju paroꞌavara. \v 9 Iviamai taupa icha aneji namunaꞌomo icha kajija ꞌina maa pareꞌavajaho ꞌumareje ꞌuhue veni atoꞌaruhuna ꞌiamana. \v 10 ꞌEjume ea mapoka kajipo apoma ijá ꞌwava ꞌEnaꞌomo nú icháꞌinaꞌe veꞌeja? ꞌwavara. \v 11 ꞌEjume hu eha vene pu ijá ꞌiama Ea irara setia noꞌoheꞌi reꞌamajaho ea pina kaꞌene paꞌaji pina maꞌamane ꞌee ea irara ꞌiruma rukinaꞌe reꞌamajaho ꞌuꞌo ijá veꞌamana ꞌiamana. \v 12 ꞌEjume ea kaꞌene takisia apejiꞌina ꞌuꞌo hu ꞌunirame toi samaꞌavarono roaraꞌomo ijipo apoma ijá ꞌwava Najahiꞌine nú ichá veꞌeja ꞌwavara. \v 13 Hu ijá ꞌiama Ja takisiaꞌe apeꞌavajaho icharu ꞌekaꞌavarono ꞌwaravajiru ꞌekaꞌavara ꞌiamana. \v 14 ꞌEjume sorutia ꞌahopo apoma ijá ꞌwava ꞌEnakaivo núa. ꞌÚ nú icháꞌinaꞌe veꞌeja? ꞌwavara. Hu ijá ꞌiama Ea ꞌahopuni monia pamajikari ꞌejahie ꞌetujiꞌavara. ꞌEe ea pina pamajikari namaꞌavara. ꞌEe joni anejijaho teamanaꞌavara ꞌiamana. \v 15 Ea mapoka kajija ꞌajohe vwihajiꞌi hijuraꞌomo pu Joni kavari veijaho puni oja vaji ijá roja Vejuroꞌi Kerisora reꞌama rojara. \v 16 ꞌEne Joni eha vene ijá ꞌiama Na ja toa vaji samauta kaivo Ea kaꞌene nuni túnaꞌi roujara samahunijaho Godoni ꞌAvena ꞌee harurijiꞌi samahuna. Na Hu Huꞌúmo areria pana ꞌee nara Huni mumora hwana jahenahuna areria pana. \v 17 ꞌEnakaivo soa Huni ija tahi namunaꞌomo Hura ꞌwitia mutuuri ruhijino mutuareje maijaho nianaꞌikaꞌi siseijijahija vena kaꞌene pautaruti saꞌikaꞌi namujiano atoꞌaruhuna ꞌiamana. \v 18 Naꞌia mapokaꞌe hu vuꞌa maa maiuꞌina ea najahe ꞌee vuꞌa ꞌahoꞌa aniꞌina niꞌajihe najahana. \v 19 ꞌEnakaivo hu ea natohwa kaꞌene Heroti ꞌuraraha ꞌwaramana. Ijihuni maijaho hu Herotiasi huni ꞌuꞌuijihuni napara turame ꞌee uneunecha sisea mapokaꞌe Heroti venajihunaꞌe ꞌuraraha ꞌwaramana. \v 20 Hu kúꞌo sisea pina kaꞌene huri venajaho Joni apene tipurai ranamajina. \s1 Jesu Toi Apúsavajina \r (Matiu 3:13-17; Maka 1:9-11) \p \v 21 ꞌEnakaivo ea mapokaꞌe toa vaji samauma paraꞌeme ijiꞌa Jesu ꞌuꞌo toa vaji apúsavume ꞌurinana. Hu hine siporua ꞌoꞌeme akúpi ꞌahi vwicha jaraana. \v 22 ꞌEꞌeme Godoni ꞌAvena areri marahuꞌora punaꞌi jaima ariha roe huni haha ꞌahi ajimana. ꞌEꞌeme ira akúpa ꞌahi rene roe ijá ꞌwama A Nuni Hariha kaꞌene Na oja mahujina. Na A nihoꞌo teamanimu ꞌwamana. \s1 Jesuni Amuhijijina \r (Matiu 1:1-17) \q1 \v 23 Jesuho juara mapoka mapoka (30) paꞌareꞌeme ijiꞌa Hu Huni kaukara aneja venana. Ea mapoka Jesuho Josapi oni Hariha ꞌwavura. Josapi oni oma Iraina Irai oni oma Matatina \v 24 Matati oni oma Rivaina Rivai oni oma Merikaina Merikai oni oma Jenaina Jenai oni oma Josapina Josapi oni oma Matataiasina \v 25 Matataiasi oni oma Emasina Emasi oni oma Nehamina Nehami oni oma Esirina Esiri oni oma Nekaina Nekai oni oma Meatana \v 26 Meata oni oma Marataiasina Marataiasi oni oma Semainina Semaini oni oma Josekina Joseki oni oma Jutana Juta oni oma Joananina \v 27 Joanani oni oma Resana Resa oni oma Jerapaparina Jerapapari oni oma Setiarina Setiari oni oma Nerina Neri oni oma Merikaina \v 28 Merikai oni oma Atina Ati oni oma Kosamina Kosami oni oma Erimatamina Erimatami oni oma Erina Eri oni oma Josuana \v 29 Josua oni oma Eriesana Eriesa oni oma Jorimina Jorimi oni oma Matatina Matati oni oma Rivaina Rivai oni oma Simianina \v 30 Simiani oni oma Jutana Juta oni oma Josapina Josapi oni oma Jonamina Jonami oni oma Iraiakimina Iraiakimi oni oma Mereana \v 31 Merea oni oma Menana Mena oni oma Matatana Matata oni oma Netanina Netani oni oma Tevitina Teviti oni oma Jesina \v 32 Jesi oni oma Operina Operi oni oma Poasina Poasi oni oma Sarimonina Sarimoni oni oma Nasionina Nasioni oni oma Aminatapuna \v 33 Aminatapu oni oma Ataminina Atamini oni oma Ramana Rama oni oma Hesiranina Hesirani oni oma Peresina Peresi oni oma Jutana Juta oni oma Jekapina \v 34 Jekapi oni oma Aisikina Aisiki oni oma Eparahamina Eparahami oni oma Terana Tera oni oma Nehorina Nehori oni oma Serukina \v 35 Seruki oni oma Reuna Reu oni oma Perekina Pereki oni oma Hiparuna Hiparu oni oma Sirana Sira oni oma Kenanina \v 36 Kenani oni oma Aripakasarina Aripakasari oni oma Semina Semi oni oma Noana Noa oni oma Ramekina Rameki oni oma Metusarana \v 37 Metusara oni oma Inakina Inaki oni oma Jeratina Jerati oni oma Mahararina Maharari oni oma Kenanina Kenani oni oma Inosina \v 38 Inosi oni oma Setina Seti oni oma Atamuna Atamu Godoni hariha. \c 4 \s1 Jesu Vena Kamajina \r (Matiu 4:1-11; Maka 1:12-13) \p \v 1 Jesuho Jotani rene Godoni ꞌAveni ruha apena paraꞌeme ꞌAvena kajara aheme nechiꞌi vaꞌana. \v 2 Hu ijino naꞌia mapoka mapoka (40) hiꞌeme Setani Hu vena kamana. Hu vea kajija ꞌiruma painajihunaꞌe Hu matuma paranana. \v 3 ꞌEjume Setanijara Hu ijá ꞌwama A Godoni Hariha reꞌamajaho muna ike veje puretia rejakame ina ꞌwamana. \v 4 ꞌEjume Jesura eha vene ijá ꞌwama Godoni Irijara ija ꞌúma Ema maiꞌo puretieru reje hihuna pana ꞌúmana ꞌwamana. \v 5 ꞌEjume hu Jesu ahema vaꞌe huriꞌa ꞌahi namine kwaa ara mapoka kajaho niꞌaha kwinu nahana. \v 6 ꞌEne Setanira Hu ijá ꞌwama Na harura ꞌee kwaa ara mapokakaho vajahuna. Ikaho naaꞌe miharaꞌomo nara ea kaꞌene na ura reniꞌamaji mahuna. \v 7 A na oja miꞌamajaho ike mapokakaho Onaꞌe rehuna ꞌwamana. \v 8 ꞌEjume Jesura eha vene ijá ꞌwama Godoni Irijara a Natohwa kaꞌene oni Godi ijiru oja mahe Hunaru venaꞌamana ꞌwamana. \v 9 ꞌEjume hu Hu ahema vaꞌe Jerusaremi Temiporu ꞌahi ranavume namijumakaviꞌi ijá ꞌwama A Godoni Hariha reꞌamajaho iki kami mwama piꞌonama ꞌwamana. \v 10 Godoni Ira vaji ꞌwaramajaho \q1 Hura Huni ꞌona ojiꞌina irechamie pu A ꞌajohahuna ꞌwamana. \v 11 Pura puni iji ꞌahiꞌenae A Oni mumora muna ꞌaha paꞌanaarahuna ꞌúmana ꞌwamana. \p Noin \v 12 Jesura eha vene ijá ꞌwama Godoni Ira vaji ijá ꞌúma \q1 A Oni Godi Natohwijaho pavena kaꞌamana ꞌúmana ꞌwamana. \p Noin \v 13 Setaniho Jesuho ꞌunama ani ani vena kamajaho ijiꞌa areꞌi kaivo maꞌuaku ranama ruvaꞌana. \s1 Jesura Huni Kaukara Karari Vaji Aneja ꞌEmajina \r (Matiu 4:12-17; Maka 1:14-15) \p \v 14 ꞌEjume Jesuho kúꞌo ꞌunama Godoni ꞌAveni jihuni harurijiꞌi Karari vaꞌana. ꞌEjume Huni pinanijaho ꞌurijume kwaa ara mapoka kajaho he parajara. \v 15 ꞌEne Hu aneja vene puni Sinakoku vaji najahume ea mapokaꞌe Hu taꞌarohara. \s1 Jesu Nasareti Vaji Pataarohajina \r (Matiu 13:53-58; Maka 6:1-6) \p \v 16 ꞌEnarena Hu ꞌuname Nasareti Huni araneji Hura emakinaꞌe renajino vaꞌana. Sapati hu nivenu jaꞌinaꞌe Sinakoku vaji Hu heha taꞌiro ꞌurinana. \v 17 Heha kaꞌene poropetia Aisea onijaho Huni ijatahi ranavume Hu rasame ikaꞌina kama tahana. \q1 \v 18 Natohwi jihuni ꞌAvenijaho Na huꞌúmo hinu. Hura Na ea kaꞌene uneunecha paꞌajihi vuꞌa kaꞌene mamaiji najaꞌurono ranamiana. Ea kaꞌene iꞌivaniꞌinijihi rasamie ꞌee ea kaꞌene nia supaviꞌiniji veje niriꞌavarono routa. ꞌEne ea kaꞌene sisei hijiꞌinijihi niꞌajihe hanasina apeꞌavarono routa. \v 19 Juara kaꞌene Natohwijara niꞌajihuniji ꞌwaraꞌi routa ꞌúmana ꞌiamana. \p \v 20 ꞌEjume heha tahuhe ea kaꞌene naminaji maꞌikaꞌi asuma hinana. ꞌEꞌeme ea mapoka kaꞌene Sinakoku vaji hija kajija nia tajahena apene Huaꞌe mahara. \v 21 ꞌEjume Hu aneja vene ikaꞌina ꞌwaramana Joni atai heꞌeme heha kaꞌene Na tahujaho iviamaa nimaa renu ꞌiamana. \v 22 Ea mapoka kaꞌene ijí hijajaho nihoꞌo oja hianame ꞌee vuꞌa kaꞌene Huni iri vaji rena roe arihume hejajaho nihoꞌo teamanavara. ꞌEjume pu ijá ꞌwava ꞌÚ eakaho Josapi oni Harihijine? ꞌwavara. \v 23 Hu pu ijá ꞌiama Na niheju. Ja Na areri juketakúne orono veje maranaama ꞌwihuna. Ja Na ijá ꞌwihune Ara Kapeniami uneka kaꞌene vejume nú pinana kaꞌene hejuji ikine oni ari veja kava ꞌwihuna ꞌiamana. \v 24 Na nimaa nimaa ꞌwaravu ea kaꞌene poropetia huni ara vajijaho hami paapene ꞌajovura. \v 25 Na ja nimaa ꞌwaravo. Nimai Iraija oni veijaho amuna mapokaꞌe Isureri vaji ani reꞌeme juara noꞌopisune masapa iropu kwinu neha papiꞌeme kwaa ara kajaho ora vea reꞌeme matuna hijara. \v 26 ꞌEnavo Iraijaho maiꞌo amuna mapoka ijí hijara kaivo hu puna pavaꞌana kaivo hu Saitoni vaji ara iha Sarepatina ꞌwavujino amuna kwinuꞌwi ijí hinunaꞌomo ijí niꞌajaꞌiro vaꞌana. \v 27 Poropetia Iraisa oni veijaho ea mapoka reporosia rukina Isureri vaji hijura vo nihoꞌo ea pina marahuna pana kaivo Nemani kaꞌene Siria orijiru huhusu maranana ꞌiamana. \v 28 Ea kaꞌene Sinakoku vaji hija kajipo ijí hejajaho pu nihoꞌo ajinamana. \v 29 Pu ꞌurimarame Hu tairie apene maꞌahi ꞌuseme aheme vaꞌe huriꞌa kaꞌene puni ara ijihuni toi vejari ꞌahi rarahi apúsaꞌi ꞌahiume vejara. \v 30 ꞌEnakaivo Hu puni rira kajino ro ꞌeꞌune vaꞌana. \s1 Ea ꞌAvena Sisei Rosamajina \r (Maka 1:21-28) \p \v 31 ꞌEjume Hu Kepeniami Karari vaji vaꞌe Sapati vei ea najahana. \v 32 Pu Huni vuꞌa kaꞌene nihoꞌo harura rukiniji hejajaho oja hwaꞌusahara. \v 33 Ijí Sinakoku vaja kajino ea pina ꞌavena sisei ajiviꞌina hinanaꞌomo hu nihoꞌo ira ajiraꞌe emaavanana. \v 34 Haee! Jesu kaꞌene Nasareti orakere A nú irakaꞌe vetúꞌirono roane? ꞌÚ A núaꞌe ꞌeka ruaru ꞌahaume roane? Na A nihena kavu. A Godoni arira maijina ꞌwamana. \v 35 ꞌEnakaivo Jesu ꞌuraraha ijá ꞌwama Iranoꞌa areꞌi kaivo ema kajaho ranaꞌi kaivo ariha vaꞌa ꞌwamana. ꞌEjume ijí ꞌavena sisea kajaho hu unenuꞌu pina paveꞌikaꞌi ema kajaho piꞌonavume ea mapoka kajihipuni unaꞌi ꞌojumakaviꞌi ro ꞌeꞌuna vaꞌana. \v 36 Ea mapoka ijí kamareja nihoꞌo oja hwaꞌusunahara. ꞌEjume pu ijá ꞌwava Ike vuꞌakaho icháꞌine? Harura ꞌee ajira rukinaꞌomo ike eakara ꞌananajihe ꞌee pikinakaviꞌi ꞌavena sisea ꞌwaravuꞌe usevura ꞌwavara. \v 37 ꞌEjume ijí Huni vuꞌa kajaho kwaa ara rora rora kajaho marako reꞌunana. \s1 Jesura Ea Mapoka Venaume Maraniajina \r (Matiu 13:53-58; Maka 1:29-34) \p \v 38 ꞌEjume Hu ꞌurina Sinakoku kajaho areꞌikaꞌi Saimani oni arijino vaꞌana. Saimani oni jura paranahijaho haha ohoa natohwaꞌe rejume pu Jesura niꞌajaꞌamarono huni iha ꞌahi ꞌona vejara. \v 39 ꞌEjume Hu vaꞌe Huni ruha rorijino namiꞌi ijí haha ohoa kajaho ꞌararihaana. ꞌEjume haha ohoa kajaho paꞌareꞌeme hu ꞌurine ꞌiruma amairia pu vajihana. \v 40 Nusirei vea va ꞌoꞌi veꞌeme ea mapoka kaꞌene atama ani aniꞌina ꞌekajija aherame Jesuni roume Hu ea kwinu kwino puni haha ꞌahi Huni ija irechavume pu maraniara. \v 41 ꞌEjume ꞌavena sisea mapokaꞌe Hura vejume useviꞌi ijá ꞌumejare A Godoni Hariha ꞌumejara. ꞌEjume Hu ꞌararihie vejume pu ira paꞌwaravara. Ijihuni maijaho Hu Kerisoho pu nihena kavura. \s1 Jesura Sinakoku Vaji Najahajina \r (Maka 1:35-39) \p \v 42 Vea nitumajino Hu kwaa kajaho areꞌikaꞌi vaꞌe kwaa kaꞌene ea pahijujino vaꞌana. ꞌEjume ea mapoka kajipo hina samuvaꞌo piuname pu ura Hu ꞌunanavakame paranamie vaꞌamarono vejara. \v 43 ꞌEnakaivo Hu pu ijá ꞌiama Na vaꞌe ara ꞌahoꞌa Godoni ara rona ꞌwaramaji najahuna. Ijihuni hahi Na ranamiume Na ikaho routa ꞌiamana. \v 44 ꞌEnarena Hu majaa Jutia Sinakoku mapoka vaja najahana. \c 5 \s1 Jesura Tisaiporua Amura ꞌUmenajina \r (Matiu 4:18-22; Maka 1:16-20) \p \v 1 Naꞌia pini Hu Jenesareti soha rorijino namine vuꞌa ꞌwaraꞌeme ea mapoka Godoni vuꞌa kaji heꞌi ꞌahiume ijí kahi piijaraviꞌi roajivara. \v 2 Hu kivume sisima noꞌoheꞌi soha rori naꞌeme ea kaꞌene úa vesaviꞌinijija puni namea ꞌeke arihe soviꞌi hijara. \v 3 ꞌEjume Hu Saimani oni sisima pini vaji ajiꞌikaꞌi ꞌwaravume piijahume maꞌuako karokaro soha riri va namana. Hu ijihuni vaji hijiꞌi ea mapoka kajija najahana. \v 4 Hu vuꞌa ꞌwara paraꞌikaꞌi Hu Saimani ijá ꞌwama Oni sisima piijahe úa riri vaꞌe joni namea same kija siriraha ꞌwamana. \v 5 ꞌEjume Saimani eha vene ijá ꞌwama Natohwe nú iviasi naꞌiakaho hine ojuta pahweꞌi nú úa kaji vesavara vo nihoꞌo kija pina paꞌejara kaivo A ꞌwarimu jihunaꞌe na namea sahuna ꞌwamana. \v 6 Pu puni namea samareja kija nihoꞌo mapoka mapoka siriravume namea aneja vene turamana. \v 7 ꞌEjume pu napuhwaha kaꞌene sisima pina ꞌahi hijajija ꞌumenaume pu roe niꞌajihara. Pu roajime puni sisima noꞌoheꞌi vejume itusahe sisima kajija aneja vene tusaꞌi vejara. \v 8 Saimani Pitaho ijí hura uneka kaꞌene vena kaji kamarena Jesuni unaꞌi nitupari saꞌikaꞌi ijá ꞌwama Natohwe na ea sisea vejiꞌinakúne nuni rori roujaho areꞌi kaivo ani vaꞌa ꞌwamana. \v 9 Ijihuni maijaho Hua ꞌee ea ꞌahoꞌa kaꞌene pu puꞌúmo hijajipo ijí kija mapoka kaji kivajaho nihoꞌo oja hwaꞌusahara. \v 10 Saimani oni napuhija Joniꞌo Jemisi kaꞌene Jepati oni harihija noꞌo ꞌuꞌo oja hwaꞌusahara. ꞌEjume Jesura Saimani ijá ꞌwama Tea junamujaho arema. Iviamaikano rene a emaa sirirahuna ꞌwamana. \v 11 ꞌEjumakame pu puni sisima ꞌeka roe amari irechame ꞌee puni uneunecha mapoka areꞌikaꞌi Hu ꞌararihaa vaꞌajivara. \s1 Jesura Ea Vejume Maranajina \r (Matiu 8:1-4; Maka 1:40-45) \p \v 12 Naꞌii pini Hu ara pini vaꞌeme ea pina reporosia rukina Jesu kamarena Huni unaꞌi mweꞌi ꞌojiꞌi jarima ijá ꞌwama Natohwe A ura renaꞌamajaho veje na maraniama ꞌwamana. \v 13 Jesura ija jorane ꞌunaviꞌi ijá ꞌwama Na ura reniukúne maranaꞌama ꞌwavume niꞌaha kwino ea kajihuni reporosia paꞌarenana. \v 14 Jesura ijá ꞌwama Ikaho ea ꞌahoꞌa paꞌwaraꞌamana kaivo vaꞌe pirisiti nahareje ijiꞌa vaꞌe Mosisira ꞌwarama jaꞌinaꞌe Godoni swasa veꞌamana. ꞌEjakame ea mapoka oni reporosia kaꞌene paꞌarenajaho hena kaꞌavara ꞌwamana. \v 15 ꞌEnakaivo Huni pinanijaho ara mapoka henareja ea mapokaꞌe Huni vuꞌa hene ꞌee atama puna veje paꞌareꞌamaro roajivara. \v 16 ꞌEnakaivo Hu naꞌia ꞌahoꞌa vaꞌe ea pahijuri kwai siporua ꞌonuna. \s1 Jesura Ea Ija Ajuaraviꞌina Vejume Maranajina \r (Matiu 9:1-8; Maka 2:1-12) \p \v 17 Naꞌia pini Hu hine najaꞌeme ijihuni vaja kajino Parasia ꞌee ea kaꞌene tamana najahiꞌinijija ijí hijara. Pu ara kwinu kwino Karari vaja ꞌee Jutia vaja ꞌee Jerusaremi vaji rena roe ijí hijara. ꞌEjume Natohwi jihuni harurijaho ijí vea kajaho Jesura eaꞌe veje maraniꞌamarono namana. \v 18 ꞌEꞌeme ea ꞌahopo ea pina haha ajuaraviꞌina apene kime Jesuni unaꞌi ranaꞌi ꞌahiume apene sei roajivara. \v 19 ꞌEnakaivo ea mapokaꞌe ituꞌona namajihuna pura huaꞌe apena vahuna ꞌunama paꞌarenana. ꞌEnajihunaꞌe pu ea kajaho apene atahuri vaꞌe tita napame ea kajaho huni kicha ꞌahi naꞌeme apúsavume ꞌonu vaꞌo Jesuni unaꞌi ea rira kajino namana. \v 20 Hu icháꞌinaꞌe pu nimaa rojuji kimarena ema kaji ijá ꞌwama Napura nunakera Oni sisea Na vwihana arevu ꞌwamana. \v 21 Parasia ꞌee Sikuraipia pu aposarame ijá ꞌwava Ikaho ea iranaꞌomo Hu Godi matahareꞌe avano? Ea irara sisea vwihane arehune? Godira Huhusuna ꞌwavara. \v 22 Jesuho pura iraka kaꞌene aposaravajaho nikimarena ijá ꞌiama ꞌÚ ja iraka vene joni oja vaja aposaravo? \v 23 Na icháꞌinaꞌe ꞌwaraꞌejo? Na huni sisea vwihana areꞌeju ho Na ꞌwave ꞌurina vaꞌena? ꞌiamana. \v 24 ꞌEnakaivo jara Ema Puni Harihijihuni harura kaꞌene iki mweꞌi ea vwihanie arevuji hena kaꞌavarono Hu haha ajuarajiꞌinijaho ijá ꞌwama Na a ꞌwaravukúne ꞌurine oni suha apene ari vaꞌa ꞌwamana. \v 25 ꞌEjume niꞌaha kwino ea kajaho puni una kajino ꞌurine iraka kaꞌene hura ijihuni toi namajaho apene ari Godiho taꞌarohiꞌi vaꞌana. \v 26 Pu nihoꞌo oja hwaꞌusahaume Godi taꞌarohe tea junaꞌeme ijá ꞌwava Nú iviasi uneunecha mavarasaꞌina kivara ꞌwavara. \s1 Jesura Rivai ꞌUmenajina \r (Matiu 9:9-13; Maka 2:13-17) \p \v 27 Ijihuni túnaꞌijino Hu vaiꞌi kavuꞌe ea kaꞌene takisia apejiꞌina iha Rivaiho takisia apejuri seijino asuma hinana. ꞌEjume Hu ijá ꞌwama ꞌArarihie roa ꞌwamana. \v 28 Hu huni uneunecha mapoka makiꞌikaꞌi ꞌurine Hu ꞌararihaa vaꞌana. \v 29 ꞌEnarena Rivaira huni sei ꞌiruma natohwa Jesunaꞌe vejume ea kaꞌene takisia apejiꞌinijija ꞌee ea ꞌahoꞌa mapokaꞌe pu puꞌúmo ꞌiruma ijara. \v 30 Parasia ꞌee Sikuraipia ijipo aneja vene Huni tisaiporu ꞌuraraha ijá ꞌiava Ja iraka vene ea kaꞌene takisia apejiꞌina ꞌee ea sisea puꞌúmo ꞌiruma ijo? ꞌiavara. \v 31 Jesura eha vene ijá ꞌiama Ea kaꞌene atama paꞌajija juketaija ura parenaura kaivo ea atakinijipo juketaija ura renaura. \v 32 Na ea arira maa vejiꞌinijihipuni parouta vo Na ea sisea kaꞌene puni sisea vwihane temukaviꞌini jihipuni routa ꞌiamana. \s1 ꞌAura Arevuji Rone Apovajina \r (Matiu 9:14-17; Maka 2:8-22) \p \v 33 Ea ꞌahopo Jesuho ijá ꞌwava Joni oni tisaiporujija naꞌia kwinu kwino ꞌaura areme ꞌee siporua ꞌojuꞌe Parasi puni tisaiporu ijija ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe vejura kaivo Oni tisaiporu ijija ꞌiruma toa ma ijí ijura ꞌwavara. \v 34 Jesura ijá ꞌiama Ja vwihajujaho ea kaꞌene napasi nejujihipuni ꞌiruma vejujaho huni napuhija kaꞌene ijí kiꞌiro roajivujijahija ꞌaura arevura araka? \v 35 ꞌEnakaivo vea kaꞌene napasi nejiꞌina kajara ijí pu puꞌúmo pahiꞌi kaivo ani vaꞌakamaꞌe pu ijiꞌa ꞌaura arehuna ꞌiamana. \v 36 Hu haa ꞌwaramarena ijá ꞌiama Ea maiꞌo ateha maiuꞌina isome sahasijiꞌi pasuhura. ꞌEnakaivo ijaꞌinaꞌe veꞌavajaho ateha kajija isome aniꞌina rehuna. \v 37 ꞌEne vukúꞌo ꞌwainia maiuꞌina ꞌeke hanuha sisa sahasa vaji veriꞌavajaho hanuha sisa sahasa kajaho napame ꞌwainia arihuna. \v 38 ꞌEnakaivo ꞌwainia maiuꞌina hanuha sisa maiuꞌina vaji verivura. \v 39 Ea ꞌwainia sahasa ijujaho ꞌwainia maiuꞌina ura parenaura. Pu ijá ꞌwarahuna Sahasijaho arerina ꞌwahuna ꞌiamana. \c 6 \s1 Sapatia Rone Apovajina \r (Matiu 12:1-8; Maka 2:23-28) \p \v 1 Vei pini Sapati veijino Hu konesa juasiꞌa ꞌuraha vaꞌeme Huni tisaiporua konesa tuame iji tanihiꞌi ꞌinijaho ijara. \v 2 ꞌEꞌeme Parasia ꞌahoꞌa ijá ꞌiava ꞌÚ ja iraka vene varapijara Sapati veijino paveꞌavarono ꞌwarumajaho vejo? ꞌiavara. \v 3 Jesura eha vene ijá ꞌiama ꞌÚ ja Tevitira huni ehi puꞌúmo matuvumakame iraka kaꞌene vejajaho ja pataha hejare? \v 4 Hu Godoni sei vaꞌe puretia kaꞌene Godi vajahajaho ꞌeke huna iꞌikaꞌi ꞌahoꞌa ehwaha vajihana. ꞌEnavo ijaho tamanaꞌomo ea mamaha paijura kaivo pirisitiepo pupusu ijura ꞌiamana. \v 5 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Ema Puni Harihijaho Sapati huni Natohwa ꞌiamana. \s1 Ea Ija Ajuaraviꞌina Vejume Maranajina \r (Matiu 12:9-14; Maka 3:1-6) \p \v 6 Naꞌii pini Sapati veijino Hu vaꞌe Sinakoku vaji najahana. Ema pina ijí hinajaho huni ija manaꞌinijaho ꞌiriviꞌina. \v 7 Sikuraipi ꞌee Parasia Hu ea pina ijí Sapatia vea kajino veje marajakame namaꞌi ꞌahiume nii vevirinavara. \v 8 ꞌEnakaivo Hu pu raka kaꞌene vwihajajaho Hu kimarena ea kaꞌene ija iriviꞌina kajaho ijá ꞌwama ꞌUrine iki unaꞌi roa ꞌwamana. ꞌEjume hu ꞌurine ijino vaꞌana. \v 9 ꞌEnarena Jesura pu ijá ꞌiama Na ja aporavu Joni tamanijaho Sapati veijaho nú mamaa veꞌeja ho sisea veꞌeja? Ea niꞌajiꞌeja ho ea ꞌanae kwaꞌena? ꞌiamana. \v 10 Hu ꞌurine namiꞌi kaivo ea kwinu kwino kima apena vuꞌu vaꞌume iriviꞌinijaho ijá ꞌwama Oni ija nipima ꞌwamana. ꞌEjume hu ijaꞌinaꞌe vejume huni ija maranana. \v 11 Pu nihoꞌo ajinavume pu hine Jesu iraka kaꞌene vetihuniji ꞌwama apenojara. \s1 Jesura Apasorua Iropu Ropu Noꞌo Pijihajina \r (Matiu 10:1-4; Maka 3:13-19) \p \v 12 Vea kajino Hu vaꞌe huriꞌa ꞌahi siporua ꞌoꞌi vaꞌana. Hu naꞌia kajaho Godoni siporua hine ꞌoꞌeme vea nitumana. \v 13 Vea nituvumakaviꞌi Hu Huni tisaiporu ꞌumenaume rouma ea iropu ropu noꞌo iji pijiharena iha ihame Apasorua ꞌiamana. \v 14-16 Puni ihijaho \p Saimani kaꞌene Pitana ꞌwavujaho \p ꞌee huni ꞌuꞌua Enituruho \p ꞌee Jemisi ho \p ꞌee Joni ho \p ꞌee Piripu ho \p ꞌee Pataramiu ho \p ꞌee Matiu ho \p ꞌee Tomasi ho \p ꞌee Jemisi kaꞌene Apiasi oni harihijaho \p ꞌee Saimani kaꞌene Seratina ꞌwavujaho \p ꞌee Jutasi kaꞌene Jemisi oni harihijaho \p ꞌee Jutasi Isikariati kaꞌene Jesu nahamahunaijina. \s1 Jesura Kaukara Irakaꞌe Venajina \r (Matiu 4:23-25) \p \v 17 Hu pu puꞌúmo ariha roe amari namijiꞌi kivume Huni tisaiporu nihoꞌo mapoka mapoka kajihija ꞌee ea nihoꞌo mapoka mapoka Jutia rori hijura ꞌee Jerusaremi rori hijura ꞌee ara kaꞌene soha rori Taia ꞌee Saitani roara. \v 18 Pu roajime Huni vuꞌa hene ꞌee puni atama veje paꞌareꞌamarono roara. ꞌEne ea kaꞌene ꞌavena sisea ajimaꞌinijija ꞌuꞌo roume Hu vejume maraniara. \v 19 ꞌEjumakame ea mapoka Huni haha ꞌunaꞌiro vejara. Ijihuni maijaho Huni harura niꞌimaꞌura Huni vaji rena roe ea mapoka vejume maraniara. \s1 Temara ꞌEe Temuka \r (Matiu 5:1-12) \p \v 20 Hu ꞌarohe Huni tisaiporu kiviꞌi aneja vene ijá ꞌiama Ja ea kaꞌene pivusahujija iviꞌa tea manamama. Ijihuni maijaho Godoni arijaho iviꞌa jonaꞌe renu. \v 21 ꞌEne ja ea kaꞌene iviamaa matunavujaho iviꞌa teamanamama. Ijihuni maijaho Godira veje ja túꞌahuna. ꞌEne ja ea kaꞌene niravujija iviꞌa tea manamama. Ijihuni maijaho ja ijasahuna. \v 22 Ja Emaa Puni Harihijihuni hahi emaapo kima sename ꞌee pataarorahe ꞌee ira sisea namahe erapo ira sisea ꞌwarame ja ꞌararihie vuꞌa sisea ani aniꞌina ꞌee joni iha ꞌurihiꞌi sisea vwihaja kiꞌavajaho ja teamanamama. \v 23 Vea kajaho ja nihoꞌo teamanama paraꞌeje mariꞌuviꞌi ohurikusaha. Ijihuni maijaho joni eha mamaa kahino Godoni ara akúpa ꞌahi namu. Puni sahipo nijano poropetia kaꞌene marako hijajija siseꞌi ꞌahiajaꞌinaꞌe ja ꞌuꞌo siseꞌi ꞌahihuna. \v 24 Ja ea kaꞌene iviamaa uneunecha mapoka ani reꞌejuꞌe hijujaho nihoꞌo sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja iviamaa hami hihunijaho mahoꞌo apeju. \v 25 Ja ea kaꞌene iviamaa túavujaho nihoꞌo sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja matunahuna. Ja iviamaa ea kaꞌene hine ijasahujaho sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja chora hine niramaruhuna. \v 26 Ja ea kaꞌene iviamaa joni vuꞌa mamairu ꞌwavujaho sisea piunahuna. Ijihuni maijaho nitama puni sahipo niareri ijaꞌinaꞌe poropetia kaꞌene iraꞌasinijija ꞌahiara. \s1 Naka Oja Mihunijina \r (Matiu 5:38-48; 7:12) \p \v 27 ꞌEnakaivo Na ja ea irahipo hejuji Na ꞌwaravu. Joni naka oja mihe ꞌee ea irahipo jaaꞌe senavujija hami ꞌahie \v 28 ꞌee ea kaꞌene jaaꞌe siripaꞌavajija merajihe ꞌee ea kaꞌene ja siseꞌi ꞌahiꞌava jihipuni siporua ꞌoꞌavara. \v 29 Ea pini a noa ꞌahi tahijahaꞌe kaꞌamajaho makaꞌeje ropunaꞌa ꞌuꞌo ꞌanaꞌamana. Ea ꞌahopo oni kosetia apeꞌavajaho makiꞌikaꞌi oni setia ꞌuꞌo miꞌamana. \v 30 Ea irara uneunecha jarirave kaꞌamajaho maꞌamana. ꞌEne oni kukuaꞌe ei pini apeꞌamajaho kúꞌo paapeꞌi ꞌahae ꞌwaraꞌamana. \v 31 Ea ꞌahopo jonaꞌe venaꞌavarono ja ura renujaꞌinaꞌe ja ea ꞌahopuna venaꞌavara. \v 32 Ja ea kaꞌene jaaꞌe oja mihujiru oja miꞌavajaho ja maa iraka vejare? Ijihuni maijaho ea sisea ꞌuꞌo ea kaꞌene pu oja vajihujiru oja mihura. \v 33 ꞌEne ja ea kaꞌene jaaꞌe hami ꞌahiujiru hami ꞌahiꞌavajaho ja irakaꞌe maa vejare? Ijihuni maijaho ea kaꞌene sisea vejiꞌina ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe vejura. \v 34 ꞌEne ja ea kaꞌene eha vajihunijiru uneunecha vajaꞌavajaho ja iraka maa vejare? Nihoꞌo maa pavenana. Ea kaꞌene sisea vejiꞌina kúꞌo eha areri ꞌekahuna vwihajiꞌi ea kaꞌene sisea vejiꞌinijaho vajihura. \v 35 ꞌEnakúne joni naka oja mihe ꞌee pununaꞌi hami vene ꞌee eha ꞌekahuna pavwihajiꞌi vajiꞌavara. Ijihuni maijaho ja eha natohwaꞌe kahi akúpi ꞌahi apene ꞌee ja Godi kaꞌene nihoꞌo Ichuto Maijihuni harihijaꞌe rehuna. Godiho ea kaꞌene Hu patea manaviꞌinijija ꞌee ea kaꞌene sisea niꞌimaꞌura vejiꞌinijija hami ꞌahiuna. \v 36 Joni Omijara ea ꞌahoꞌa numiramu jaꞌinaꞌe ja ea ꞌahoꞌa numirahuna. \s1 Ea ꞌAhoꞌa Namahujina \r (Matiu 7:1-5) \p \v 37 Ja ea ꞌahoꞌa panamaꞌirakúne Godi ja panamahuna. Ja ea ꞌahoꞌa paronaꞌirakúne Godi ja ꞌuꞌo paronaꞌamana. Ea ꞌahopuni sisea vwihane areꞌirakúne Godira joni sisea vwihana areꞌamana. \v 38 Ja ea vajiꞌavajaho ja ꞌuꞌo vajihuna. Ja hami swara veꞌavajaho areri ijaꞌinaꞌe nihoꞌo nipia nirisame tihitihivajame ajima roe ameurahe arihiꞌinaꞌe ja vajihuna. Ja ea ꞌahoꞌaꞌe vajiha jaꞌinaꞌe ja ꞌuꞌo vajihuna ꞌiamana. \v 39 ꞌEnarena Hu haa ꞌuꞌo ikaꞌinaꞌe pu ꞌwaramana. Ea kaꞌene nia supaviꞌinijaho ea pina kaꞌene nia supaviꞌinijaho areri ahema vaꞌena raka? Pu noꞌo areri maꞌoa paarihuna raka? \v 40 Sikuru pwea huni najahiꞌinijaho paasimuna. ꞌEnakaivo ea irara nahuꞌe hena kamareꞌe ijiꞌa huni najahiꞌina kajihu vareꞌina renuna. \v 41 A irakaꞌe vene oni nia vaji taura niꞌimaꞌura kaꞌene navujaho pakama ꞌwaꞌi kaivo vweu puni nia vaji taura maꞌuꞌua kaꞌene namujaho kame ꞌwaramo? \v 42 A ꞌunama icháꞌinijino oni vwea ijá ꞌwaꞌena Vwee veje na oni nia vaji taura kaꞌene namujaho ꞌeꞌonavuma. ꞌEnakaivo vu oni nia vaji taura kaꞌene namujaho a pakamo? A nihoꞌo iraꞌasinakúne oni nia titi taura niꞌimaꞌura kaꞌene namujaho marako ꞌeꞌonaꞌi kaivo areri hami niriareje ijiꞌa vweu puni nia titi taura kaꞌene namujaho ꞌwaraꞌamana. \s1 Icha ꞌEe Huni ꞌIna \r (Matiu 7:16-20; 12:33-35) \p \v 43 ꞌEnajihunaꞌe icha mamaijija maiꞌo ꞌina sisea parejura. ꞌEne icha siseijija maiꞌo ꞌina mamaa parejura. \v 44 ꞌEne icha mapokakipo ꞌina kaꞌene rejujaho nú icha raka saꞌinijija ꞌina kaji kima hejura. Ja mataka ꞌwija ꞌahi rena navuꞌe ja vaꞌe mene roe ijure? Manuꞌa mitota ꞌahi rena navuꞌe ja vaꞌe mene ro ijura raka? \v 45 Ea kaꞌene oja mamai ijaho uneunecha mamaa puni oja vaji rena roe ajima arihura. ꞌEnakaivo ea siseijijahija puni oja vaja sisea kaꞌene namujiru roe ajima arihura. Ira vaja kakino raka kaꞌene roa ajima arihujija puni oja vaji icháꞌina kaꞌene navujipo roe ajima arihura. \s1 Ea Noꞌo Ara Vejajina \r (Matiu 7:24-27) \p \v 46 Ja iraka vene Natohwe Natohwe ꞌwiꞌi kaivo Nara raka kaꞌene ꞌwaravujaho pavejo? \v 47 Ea kaꞌene roe Nuni ira hena venujaho hu ea icháꞌinijaho Na jaaꞌe najahuna. \v 48 Hu areri ei araꞌe venujaꞌina. Hu mweꞌa ꞌuma ariha vaꞌu vaꞌu muna ꞌahi aneja vene tukeja kikisina samuna. Neha niꞌina pine sai natohwi hiramarena ara kajaho ninamana kaivo nihoꞌo pavarimana. Ijihuni maijaho ara kajaho nihoꞌo hami hami muna ꞌahi rena vejara. \v 49 ꞌEnakaivo ea kaꞌene Nuni ira henareꞌe pavenujaho areri ea kaꞌene huni ara tukeja hami hami pasamujaꞌina. ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene sai hirame ninamujaho niꞌaha kwino ꞌaumuna. Nihoꞌo majikari umatematu ꞌonana ꞌiamana. \c 7 \s1 Jesura Romu Puni Natohwi jihuni Pwea Vejume Maranajina \r (Matiu 8:5-13) \p \v 1 Jesuho ijaho emaa ꞌwaravume paꞌarejumakaviꞌi ꞌurine Kapeniami vaꞌana. \v 2 ꞌEꞌeme vea kajikano sorutia natohwijihuni pwea mamaijaho atama ꞌunama rena kwaꞌi ꞌahauma venana. \v 3 Vea kaꞌene hu hejume Jesuho rou ꞌwavuma hejiꞌi hu Jua ꞌahoꞌa irechamiume roe Hu jarime ꞌwarave vuꞌe huni pwea kaji veje maraꞌamarono irechamiume roara. \v 4 Pu Jesuni roe jarime ijá ꞌwava Eakaho nimaa nimaaꞌomo Ara hu niꞌajaꞌipisa A mamaa vejaꞌa. \v 5 Hu ehu núna oja miharena huhuso Sinakoku núna venuhana ꞌwavara. \v 6 ꞌEjume Jesuho aneja vene pu puꞌúmo vaꞌana. Hu ara rori samatuꞌu reꞌeme ijí sorutia natohwa kajara napuhwaha ꞌahoꞌa irechamiume roara. Pura roe Hu ijá ꞌwava Natohwe haha paahinaꞌamana. Ara nuni sei rohuna areria pana. \v 7 Ijihuni hahi na vwihajujaho na ea siseaꞌomo nara Oni vuhuna areria pana. Ara ma iraru ꞌwarave nuni pwea kajaho maranama. \v 8 Na ꞌuꞌo harura rukinaꞌomo sorutia ꞌahoꞌa nuni harura hari hijura. Nara ea ꞌahoꞌa ijá ꞌiavure Vaꞌa! ꞌiavuꞌe pu vaꞌura. ꞌEne pina Roa! ꞌwavuꞌe hu rouna. Na nuni pwea kaꞌene kaukara vejiꞌinijaho ike vena ꞌwavujaho hu venuna ꞌwama ꞌwamana. \v 9 Jesura ijí henajaho oja hwaꞌusahume aroma ea mapoka kajija ijá ꞌiama Eakara nimaa ronujaꞌinaꞌe ike Isureri opuni kwaa vajakaho ea huaꞌina papiunavuta ꞌiamana. \v 10 Ea kaꞌene ona apena roa kajijahija sei ꞌunama vaiꞌi kavajaho huni pwea kaꞌene atami ꞌunamajaho nimaranana. \s1 Jesura Amunijihuni Hariha Vejume ꞌUrinajina \p \v 11 Ijihuni túnaꞌijino Jesuho ara iha Naini vaꞌeme Huni tisaiporua ꞌee ea mapoka pu puꞌúmo vaꞌajivara. \v 12 Hu ijí ara kajihuni vwichajiami va ꞌeꞌuꞌeme pu eaꞌe kwananaꞌi ꞌahiume apena roara. Ijí ea kaꞌene kwamajaho amuna pipuni hariha kwinunaꞌomo ijara kwavume ea mapoka pu puꞌúmo roajivara. \v 13 ꞌEjume vea kaꞌene Natohwijara hu kamajaho Hu nihoꞌo temuvume ijá ꞌwama Niramujaho arema ꞌwamana. \v 14 ꞌEnarame hu vaꞌe ea kaꞌene suhi mwaviꞌinijaho iji ꞌunavume ea kaꞌene kima vaꞌajaho arema namijara. ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Kivasakera Na ꞌwaravukúne ꞌurina! ꞌwamana. \v 15 ꞌEjume ea kaꞌene kwama kajaho kúꞌo ꞌurine asuma hijiꞌi vuꞌa ꞌwaravume Hu apenapi kúꞌo oahaꞌe mahana. \v 16 Ea mapoka nihoꞌo tea junavume pu Godiho taꞌaroha ijá ꞌwava Núni vajakino poropetia niꞌimaꞌura núni roana ꞌee Godiho ehwaha ura vetiꞌi roana ꞌwavara. \v 17 ꞌEjume ike Huni pinana kajaho ꞌwama apene vaꞌe Jutia useme ꞌee ijí ara rora kajaho he parajara. \s1 Joni Papitisita Oni ꞌOna Apena Roara \r (Matiu 11:2-19) \p \v 18 Joni oni tisaiporuepo uneunecha mapoka kaꞌene rejume pu kivajaho Joni niꞌwara parajara. \v 19 ꞌEjume Jonira huni tisaiporua noꞌoheꞌi ꞌumenaume roume irechamiume Natohwiji apoma heꞌi vaꞌara. Pu vaꞌe ijá ꞌwava ꞌÚ A ea kaꞌene rohunaꞌe ꞌwaruvajina ho nú ea pinaꞌe saꞌeja? ꞌwavara. \v 20 Pu roe Jesuho piuname apoma ijá ꞌwava Joni Papitisitara irechamúume nú aporaꞌi ꞌahúume roara. ꞌÚ A ea kaꞌene Jonira rohunaꞌe ꞌwarumajina ho nú ea pina ꞌajahe hiꞌeja? ꞌwavara. \v 21 Vea ijiha kajaho Hu ea mapoka vejume atama sonahie ꞌee haha hianaviꞌina vejume sonahie ꞌavena sisea siomahe ꞌee ea mapoka vejume nia niriara. \v 22 ꞌEjume Hu eha vene ijá ꞌiama ꞌUnama vaꞌe uneka kaꞌene ja kime ꞌee hejajaho Joni ꞌwaraꞌavara. Ea kaꞌene nia supaviꞌina nia niriuꞌe ꞌee irimaꞌina namina ojuꞌe ꞌee ea reporosia rukina maraniuꞌe ꞌee ataa paꞌana vejuꞌe maraniuꞌe ꞌee ea kaꞌene kwamasahiꞌina vejuꞌe ꞌurina hijuꞌe ꞌee Godoni vuꞌa mamaa kaꞌene ea pivusahiꞌina najahuji ꞌwaraꞌavara. \v 23 Ea irara Nuni hahijihunaꞌe pajuꞌamajaho nihoꞌo hu merajahiꞌina ꞌiamana. \v 24 Joni oni tisaiporu vaꞌumakiviꞌi Hu Joni ronarena ea mapoka kajija ꞌwaramana. Hu ijá ꞌiama Vea kaꞌene ja nechiꞌi vaꞌajivajaho ja irakaꞌe kaꞌi vaꞌare? ꞌÚ kurika asiasia ꞌanae varivarimuji kaꞌi vaꞌare? \v 25 Ja ijaho irakaꞌe kaꞌirono vaꞌare? Ea pini uneunecha mamaa sama hija kaꞌi ꞌahiume vaꞌara raka? Heha! Ea kaꞌene ijaꞌinaꞌe hijujija ateha mavarasaꞌini same ꞌee ara mamaa kaꞌene kiniepo hijujino hijura. \v 26 Ja ijino vaꞌajaho irakaꞌe kaꞌirono vaꞌare? ꞌÚ poropetia kavare? Kaena. Na ja ꞌwaravu. Hu poropetia asitaha hunanuna. \v 27 Hua ronarena heha vaji ikaꞌinaꞌe vejara. \q1 Heha! Na nuni ꞌona ojiꞌina ranave hu mako Oni unaꞌi vaꞌe Oni ꞌunama amairiꞌena ꞌúmana ꞌiamana. \p \v 28 Na nihoꞌo nimaa nimaa ja ꞌwaravu Ea kaꞌene napapo nahenaari vajijaho ei pini Joni asihuna areria pana. ꞌEnakaivo ea kaꞌene iviamajai Godoni ari maꞌuꞌua renujara nihoꞌo Joni asima paranuna ꞌiamana. \v 29 Ea kaꞌene takisiaꞌe apejiꞌina ꞌee ea mapoka kajija Godoni ꞌunama mamaa aririji hene vejume Jonira ija ꞌunirame toa vaji samahana. \v 30 ꞌEnakaivo Parasia ꞌee roia Godoni maiji pataarohume Joniho toa pasamana. \v 31 Jesu ijá ꞌiama ꞌÚ Na ea kaꞌene iviamaa urijakihija iraki manura vene pu ea icháꞌinijaho kiꞌejo? \v 32 Pu areri sesamaapo maketi vaji hine umaꞌaraviꞌi hijujaꞌina. Pu ijá ꞌumejure Nú hurisia jonaꞌe hwasihajaho ja pajavavara. Nú virisia vejura kaivo ja paniravura. \v 33 Joni Papitisita roe ꞌiruma ꞌaura areme ꞌee toa kisina paijume ja kame ijá ꞌwava ꞌAvena sisei ajimana ꞌwavara. \v 34 ꞌEjume Emaa Puni Hariha roe ꞌiruma ine ꞌee toa ijuꞌe ja ijá ꞌwavo Ea ike kaha. Hu ꞌiruma huhuso maha punaꞌi ine ꞌee toa kisina mapoka ina nanamuna ꞌee ea kaꞌene takisiaꞌe apejiꞌinijija ꞌee ea sisesa puꞌúmo napura venuna ꞌwavu. \v 35 Na nimaa nimaaꞌe vwihanareꞌi ꞌwaravu. Ea kaꞌene hena vwiha rukinijija pura icháꞌina vejujara najahujaho pu hena kaviꞌina ꞌiamana. \s1 Jesura Saimani Kaꞌene Parasi Ijihuni Sei Hinajina \p \v 36 ꞌEnakaivo Parasia pini Hu vaꞌe huni sei ꞌiruma iꞌamarono ꞌwamana. ꞌEjume Hu Parasi ijihuni sei ꞌiruma iꞌi ꞌahaume vaꞌe asuma hinana. \v 37 Ijí ara natohwa vaja kajino napara pina sisea vejiꞌi hinuna. Hu hejume Jesuho roe Parasia kajihuni sei ꞌiruma inu ꞌwavume henarena senisia kavapwa rukina apene roana. \v 38 ꞌEne roe Jesuni túnaꞌi mumora rora Hunijino namine niraviꞌi Huni mumora ꞌaha huni nitua ariha ꞌaruvume huni húmata sapasa kajikano ijaho ukunahiꞌi Huni mumora tituhiꞌi senisia ꞌonahana. \v 39 ꞌEjume Parasia kaꞌene Jesuni ona vejume roajara kamarena ijá rona Eakaho poropetia reꞌipisa Hu naparakaho irane ꞌee ea icháꞌinijara Hu ꞌunamujaho hena kavaꞌa. Ijihuni maijaho hu ea sisea vejiꞌina ronana. \v 40 Jesura ijá ꞌwama Saimani Na ura unenuꞌu pina a ꞌwaraꞌi ꞌahiu ꞌwamana. ꞌEjume hu ijá ꞌwama Najahiꞌine ꞌwarima ꞌwamana. \v 41 Jesura ijá ꞌwama Ea noꞌoheꞌi ea moniaꞌe vajihiꞌini jihuni monia ꞌekara. Ea pina monia mapoka (K100) ꞌekume ꞌee pina monia mapoka (K10) ꞌekana. \v 42 Pu noꞌo ijí monia kajaho eha areria pavenahume hu pu niꞌajihe ꞌwaravume pu eha pavajahara. ꞌÚ ea iraka saꞌinijara hu oja nihoꞌo natohwaꞌe mahane? ꞌwamana. \v 43 Saimanira eha vene ijá ꞌwama Na vwihajujaho ea kaꞌene monia natohwaꞌe ꞌekajarana ꞌwamana. ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Oni eha ijaho nimaa ꞌwamana. \v 44 ꞌEjume Hu aroma napara kaji kaviꞌi Saimani ijá ꞌwama ꞌÚ a naparakaho nikamo? Na oni sei routa vo a Nuni mumora kehuni toa pamihana kaivo hu huni nitui Nuni mumora some ꞌee huni húmata sapasi Nuni mumora sirua ukunana. \v 45 A Na paꞌajorime ura manura veniana kaivo Na iki rouji rene hu hine Nuni mumora tituhiꞌi hinana. \v 46 A senisia paapena Nuni húmatakaho onihana kaivo hu Nuni momora senisiꞌi ꞌonihana. \v 47 Na nimaa nimaa ꞌwaravo Huni sisea mapokijaho nihoꞌo vwihajume paꞌarenana. Ijihunaꞌe hu Na oja natohwaꞌe mihana. Ea irahuni sisea maꞌuako paꞌarenajaho hu maꞌuakuꞌwi oja mihuna ꞌwamana. \v 48 ꞌEjume Jesura napara kajaho ijá ꞌwama Oni sisea vwihane arevu ꞌwamana. \v 49 ꞌEjume ea ꞌahoꞌa kaꞌene ijí asuma hija kajipo kosarame ijá ꞌwava Eakaho iranaꞌomo sisea ꞌuꞌo vwihane aremo? ꞌwavara. \v 50 ꞌEnakaivo Jesura napara kajaho ijá ꞌwama Ara nimaa ronujara vejume maranaanakúne matauma vaꞌa ꞌwamana. \c 8 \s1 Napara Kaꞌene Jesui Puꞌúmo Vaꞌajina \p \v 1 Naꞌii pini Hu ara mamaꞌina ꞌee ara maꞌuꞌumaa kajino ꞌurahe ojiꞌi Godoni vuꞌa maa maiuꞌina kaꞌene Godoni ariji huni vuꞌa najahana. Huni tisaiporu iropu ropu noꞌo pu puꞌúmo vaꞌara. \v 2 Napara ꞌahoꞌa kaꞌene ꞌavena sisea ajimahiꞌina ꞌee ꞌahoꞌa puni atama vejume maraniꞌinijihi puꞌúmo vaꞌara. Meri kaꞌene Matarinina ꞌwavujihuni haha ꞌaha kajino ꞌavena sisea iropu noꞌo hiꞌeme siomahana. \v 3 ꞌEne Chusa kaꞌene Heroti oni kukua ꞌajohiꞌini jihuni napara Joanaho ꞌee Susana ꞌee napara ꞌahoꞌa kajipuhipo puni monijikano pu niꞌajihara. \s1 ꞌIna ꞌOjiꞌinijihuni Haa \r (Matiu 13:1-9; Maka 4:1-9) \p \v 4 Ea mapoka ara ꞌoiꞌoi vaji roe Hu kaꞌi ꞌahiuꞌe roajivume Hu haa ikaꞌinaꞌe ꞌwaramana. \v 5 Ea pina huni ꞌina ꞌoꞌi ꞌahaume vaꞌana. Hu ꞌina kajaho atoꞌaruvume ꞌahoꞌa arihe ꞌunamutoi navume emaapo tautiume ꞌee ꞌahoꞌa ukapo roe ijara. \v 6 ꞌAhoꞌa muna ꞌahi arihara ꞌee pu riama ajivara kaivo sirua paꞌajihunaꞌe sarasahara. \v 7 ꞌAhoꞌa ija sisea oma rukina vaji arihe riavara kaivo ija kajara ꞌurine raurihume pamarasahara. \v 8 ꞌEnakaivo ꞌahoꞌa mweꞌa mavarasaꞌina ꞌahi arihe riame maa mapoka mapokaꞌe (100) rejara ꞌiamana. ꞌEe Hu ijá ꞌiama ja ataa rukina reꞌavajaho heha ꞌiamana. \s1 Haa Kajihuni Maijina \r (Matiu 13:10-17; Maka 4:10-12) \p \v 9 ꞌEjume Huni tisaiporu apoma ijá ꞌwava Ike haa ikehuni maijaho irakaꞌe rona ꞌwarumo? ꞌwavara. \v 10 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Godoni ira kaꞌene vaji namujaho ja samaumai ꞌwaravuꞌe ja hena kavu kaivo ea ꞌahoꞌakija hai ꞌwaravuꞌe ijihuni maijaho pahena pakavu. \s1 Jesura ꞌIna Ojiꞌinijihuni Haiji Nahama ꞌWaramajina \r (Matiu 13:18-23; Maka 4:13-20) \p \v 11 Ike haa ikehuni maijaho ikena. ꞌInijaho Godoni Irakena. \v 12 ꞌIna kaꞌene ꞌunamutoi arihajihuni maijaho ea pu Godoni ira heju kaivo ꞌavena siseijara roareꞌe ijí vuꞌa kajaho oja vaja puna kajino ꞌetujiha vaꞌuna. Vejuroꞌi pu \p Noinnimaa roje Godira pu niꞌajiꞌamarono avanuna. \v 13 ꞌIna kaꞌene muna ꞌahi arihajihuni maijaho ea Godoni ira hene teamanaꞌejuꞌe apejura kaivo ira kajaho maiꞌo hamia oja vaja puna chinuma pasamuna. Pu maꞌuako nimaa rojura kaivo vea kaꞌene sisei puni haha ꞌahi renujaho pu marako rana vaꞌura. \v 14 ꞌIna kaꞌene ija sisea oma rukina vaji arihajihuni maijaho ea Godoni ira hejura kaivo puni temuka vwihane ꞌee uneunecha ꞌee moniaꞌe vwihane ꞌee temarijara rarejuꞌe pataarohura. ꞌEjuꞌe puni ꞌina renuna vo maiꞌo patuvura. \v 15 ꞌIna kaꞌene mweꞌa mamai arihajihuni maijaho ea Godoni ira hene puni oja vaji irechavukame pu hina vena apena vaꞌu vaꞌuꞌe vaꞌe pu ꞌina nihoꞌo maa rejura. \s1 Naheha Siꞌuara Hari Namajina \r (Maka 4:21-25) \p \v 16 Ea maiꞌo ira ꞌene siꞌuara vaji paapúrinanavura ꞌaho puni suha harijino ranavuꞌe namuna kaivo Hu ira kajaho iraꞌe irechavuꞌe navujino navukame pu ea ijino kaviꞌi roajivura. \v 17 ꞌEne unenuꞌu pina apúrinanavuꞌe namujaho roe samaahirahuna ꞌee unenuꞌu pini hemi nave pakahuna kaivo mapoka kajija samaahirave kihuna. \v 18 ꞌEnakúne hami heha! Ea irara mapoka rukinaꞌe reꞌamajaho kúꞌo mapoka huri vajahuna. ꞌEnakaivo ea irara paꞌanaꞌe reꞌamajaho huna kaꞌene maꞌuako navujaho ꞌetujahuna ꞌee kukua ꞌahoꞌa ꞌekaꞌiro vwihajiꞌi hiꞌamajaho ꞌetujahuna. \s1 Jesuni Oha ꞌEe ꞌUꞌuhija \r (Matiu 12:46-50; Maka 3:31-35) \p \v 19 Huni oha ꞌee ꞌuꞌuhwaha roara kaꞌi ea nihoꞌo ani rejumakame pu paroe Huni roara. \v 20 Ea ꞌahopo Hu ijá ꞌwava Ohuna ꞌee ꞌuꞌuhuana kameho maꞌahi Aaꞌe kaꞌirono ꞌúviꞌi namiju ꞌwavara. \v 21 Hu eha vene ijá ꞌiama Nuni oha ꞌee \p Noinꞌuꞌuhija ea kaꞌene Godoni ira hene vejiꞌinijina ꞌiamana. \s1 Jesura Puuraꞌe ꞌWaravume Ajuaranajina \r (Matiu 8:23-27; Maka 4:35-41) \p \v 22 Naꞌii pini Hu Huni tisaiporu puꞌúmo sisima ꞌahi ajima ijá ꞌiama Roe ja puꞌúmo karaꞌahuni vaꞌa ꞌiavume pu aneja vene vaꞌara. \v 23 Pu vaꞌajiꞌeme Hu ariha vaꞌe sisima vaji nenana. ꞌEꞌeme puura natohwa ijí soha ꞌaha kajino hiramarena soha kajara ameurahe sisima vaji ariharena ituꞌoꞌiro ꞌahaume vejumakame pu nihoꞌo vahuna areri parenana. \v 24 ꞌEjume pu ꞌurina vaꞌe Hu sae ijá ꞌwava Natohwe! Natohwe! Nú nikwamasaꞌi veju ꞌwavara. ꞌEjume Hu ꞌurine puura kajaho ꞌurarahume areme ꞌee soha kaꞌene amenajaho paꞌareꞌeme soha kajaho nihoꞌo mavarasa renana. \v 25 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama ꞌÚ jara nimaa rojujaho ichine ꞌiamana kaivo pu nihoꞌo oja hwaꞌusahe tea junavume aposarame ijá ꞌwava ꞌÚ ikaho Ea irane? Hu puura ꞌee soha ꞌuꞌo ꞌwaravuꞌe Huni ira hene veju ꞌwavara. \s1 Jesura Ea ꞌAvena Siseapo Rosavaji Siomahana \r (Matiu 8:28-34; Maka 5:1-20) \p \v 26 ꞌEnareja pu vaꞌe Kekasinisi puni kwai Karari ropunaꞌi vaꞌara. \v 27 Hu karino amari varihajaho ara kajiꞌura ea pina ꞌavena sisei ꞌaha jora ajiviꞌina piunamana. Hu vwiha paꞌa ꞌuraha one ꞌee ara pahinuna vo vaꞌe euchi hinonuna. \v 28 ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene Jesu kamajaho hu ꞌona arihe mweꞌa ꞌahi Huni unaꞌi ninaviꞌi ira ajira ijá ꞌumena Jesu kaꞌene Godi nihoꞌo Natohwijihuni Harihakera A na icháꞌina ꞌahiꞌiro ura renao? Na A jariravukúne paruarihe siseꞌi ꞌahiꞌamana ꞌumenana. \v 29 Hu ijaꞌina ꞌwarama jihuni maijaho Jesura ꞌavena sisea kaꞌene huni haha vaji hijajaho ꞌejahie ariha ꞌiamana. Naꞌia mapokaꞌe ea kajaho jihevuꞌukame ea ꞌahoꞌa hu apene kamome ranavuꞌe namuna kaivo hu ꞌurine senia kajaho turame irechaꞌikaꞌi nechiꞌi vaꞌuna. \v 30 Jesura apoma ijá ꞌwama Oni iha irane ꞌwavume hu ijá ꞌwama Nuni iha Mapoka ꞌwamana. Ijihuni maijaho ꞌavena sisea mapokaꞌe hua ajivara. \v 31 Ijí ꞌavena sisea kajipo Hu jarimaa ijá ꞌwava Paatoꞌarumuꞌe nú maꞌoa vaji vaꞌavara ꞌwavara. \v 32 Maha mapokaꞌe puni rori hareha ꞌaha kajino ꞌiruma ine ꞌurahojaraꞌomo ijí ꞌavena sisea kajipo Hu jarimaa ijá ꞌwava Nú irechamúe kare maha karehi súmaha ꞌwavara. ꞌEjume Hu pu irechamiume vaꞌara. \v 33 ꞌEjume ꞌavena sisea kajija useme maha kajihipuni vaji vaꞌume maha kajija hareha ꞌaha kajino ninukujaha vaꞌe rarahi arihe úi imwasamiume kwamasahara. \v 34 Ea kaꞌene ijí maha ꞌajoha hija kajipo uneka kaꞌene rena kaji kamareja vaꞌajime ea kaꞌene ari hijujija ꞌwarame ꞌee ea kaꞌene ijino rori hinojajija ꞌuꞌo ꞌwaravara. \v 35 Ea mapoka Hura raka kaꞌene vejume renaji kaꞌi ꞌahiume vaꞌajivara. ꞌEjume pu roiꞌi kavuꞌe ea kaꞌene ꞌavena sisei súmahiꞌinaka Jesura vejume maranajaho Jesuni mumora rora kajino vwiha irame asuma mavarasaꞌinaꞌe hijume pu ijí kavajihunaꞌe tea junamana. \v 36 Ea kaꞌene ꞌavena sisei ajiviꞌiniji vejume maranaji kavajipo ea mapokijija ꞌwaravara. \v 37 Kekasinisi ora ea mapoka kajija tea junavume Hu vaꞌamarono ꞌwaravara. ꞌEjume Hu sisima ꞌahi ajima toa ropunaꞌi ꞌunama vaꞌana. \v 38 ꞌEjume ea kaꞌene Hu vejume ꞌavena sisea usevajara Hu huꞌúmo vaꞌi ꞌahaume jarima ijá ꞌwama ꞌWarive na A huꞌúmo vuꞌuma ꞌwamana kaivo Jesura hu raname ijá ꞌwama \v 39 ꞌUnama ari vaꞌe Godira iraka kaꞌene a vetaaji ea ꞌwaraꞌamana ꞌwamana. ꞌEjume ea kajaho ara mamaꞌina mapoka vaja kajino vaꞌe Jesura iraka kaꞌene huaꞌe vetiajaho ꞌwaramana. \s1 Jairasi Oni ꞌApaja ꞌEe Napari Jesuni Ateha ꞌUnamajina \r (Matiu 9:18-26; Maka 5:21-43) \p \v 40 ꞌEꞌeme Jesuho toa ꞌona karaꞌi va ꞌeꞌujume ea mapoka kaꞌene ijí Huaꞌe ꞌajaha hijajipo Hu ꞌajovara. \v 41-42 ꞌEꞌeme heha! Ea pina Jairasina ꞌwavura. Hu Sinakoku ꞌajohiꞌina natohwaꞌomo roe ijí ꞌeꞌunana. ꞌEne hu mweꞌi ꞌona arihe Jesuni mumora rori naviꞌi jarime ijá ꞌwama Nuni ꞌapaja juara huni iropu ropu noꞌona vo kwaꞌi venukúne nuni sei roe veje maranama ꞌwamana. Jesuho vaꞌejuꞌe ea mapoka Huni rora kajaho ani rejara. \v 43 ꞌEꞌeme napara pina juara iropu ropu noꞌo ꞌai vurajukame hu vaꞌe juketa puni naꞌia mapoka amairiahura kaivo hu pamaranuna. Hu monia mapoka ꞌúsia ꞌimenuna kaivo venahujaho pamaranuna. \v 44 Hu ea vaja kajino Huni túnaꞌi rou vaꞌo Huni ateha ꞌunavume huni ꞌaa kaꞌene vuramajaho niꞌaha kwino paꞌarenana. \v 45 Jesura ijá ꞌiama Ea irara Na vwenimane? ꞌiavume pu ea mapokaꞌe hevara. ꞌEjume Pitara ijá ꞌwama Natohwe ea mapoka Oni rori ani rejujihunaꞌe puruva renu ꞌwamana. \v 46 ꞌEnakaivo Jesura ijá ꞌiama Oo ea pini Na vwenimana. Ijihuni maijaho Nuni harura va ꞌeꞌunu ꞌiamana. \v 47 Napara kajaho nikavuma kimareme tatoviꞌi roe Jesuni unaꞌi ariha ninamana. ꞌEjume ijí ea rira kajino nahame irakijihunaꞌe Hu vwevumakame icháꞌinaꞌe niꞌaha kwinu maranajaho nahama ꞌwaramana. \v 48 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Nuni ꞌapaje ara nimaa ronujara vejume maranaana. ꞌEnakúne matauma vaꞌa ꞌwamana. \v 49 Hu ijí hine ꞌwaraꞌeme ea pina Sinakoku ꞌajohiꞌini jihuni sei rene ro ijá ꞌwama A hine Najuhiꞌina apene iha vetiuna arema. Oni ꞌapaja nikwamanakúna ꞌwamana. \v 50 ꞌEnakaivo Jesura ijí henarena Jairasi ijá ꞌwama Jumujaho areꞌi kaivo nimaa rojakame oni ꞌapaja maraꞌena ꞌwamana. \v 51 Pu va ijí usemareja Hu sea vaji vaꞌi ꞌahaume ea ꞌahoꞌa tanurihume pu vaja pavaꞌara kaꞌi Pita ho Jemisi ho Joni ho ꞌee huni oma ꞌee oaha ijano ꞌwaravume vaji vaꞌara. \v 52 Ea kaꞌene ijino hijajaho chora hijiꞌi niramaruvara. ꞌEjume Jesura ea kajija ijá ꞌiama Niramaruvujaho areha. Napaiseakaho maiꞌo pakwamana kaivo manenukúna ꞌiamana. \v 53 Pu Hu nihoꞌo apena ꞌijahara. Ijihuni maijaho pu hena kavajaho hu nikwama jihunaꞌe pu Hu ꞌijahara. \v 54 ꞌEnakaivo Jesura Huni ija kajino ꞌunama apene ꞌurijiꞌi ijá ꞌumena Napaisekera ꞌurina ꞌumenana. \v 55 Huni ꞌavena kúꞌo ꞌunama roume hu niꞌaha kwino ꞌurijume Jesura ijá ꞌiama ꞌIruma vajaha ꞌiamana. \v 56 Huni oha ꞌee oma nihoꞌo oja hianavara kaivo Jesura ea ꞌahoꞌa iraka kaꞌene renajaho paꞌwarahunaꞌe ꞌwaramana. \c 9 \s1 Jesura Tisaiporua Iropu Ropu Noꞌo Irechamiume Usema Vaꞌajina \r (Matiu 10:5-15; Maka 6:7-13) \p \v 1 Hu Huni tisaiporu ꞌumenaume harura kaꞌene ꞌavena sisea siomahuna ꞌee atamaꞌe veje sonahihunijaho mihana. \v 2 ꞌEnarena Hu irechamiume pu vaꞌe Godoni arijihuni maijaho ea mapokaꞌe ea ꞌahoꞌa najahe ea atama rukiniji veje sonahiꞌavarono vaꞌajivara. \v 3 Jesura ijá ꞌiama Ja vaꞌajiꞌavajaho uneunecha paꞌeka vaꞌavara. Pijuha kaꞌene pijumojujaho paꞌekaꞌavare joni tuja paꞌekaꞌavare joni ꞌiruma paꞌekaꞌavare joni monia paꞌekaꞌavare ꞌee setia ꞌahoꞌa paꞌekaꞌavara. \v 4 Ja vaꞌajiꞌeje ea irahipo ja hami ꞌajorave kiꞌavajaho puni sea kajiru hinuvaꞌo ara kajaho areꞌi kaivo ꞌurine ara pini vaꞌavara. \v 5 ꞌEnakaivo ea irahipo ja paꞌajorame vuꞌakake paheꞌavajaho ara kajaho areꞌi kaivo joni mumora ꞌahi túa kaꞌene navujaho taireve ariꞌamana. ꞌEjakame ijara pu namahuna ꞌiamana. \v 6 Pu arename vaꞌajime arara kajino Godoni Ira mamaa kaji najahe ꞌee ea atama ꞌuniraviꞌinijijahija vejume maraniara. \s1 Heroti Puruva Retiajina \r (Matiu 14:1-12; Maka 6:14-29) \p \v 7 Heroti kaꞌene ꞌajohaꞌinijara uneka kaꞌene renuji henajaho ea ꞌahopo ijá ꞌwava Joni kúꞌo ꞌurinana ꞌwavuma henarena hu puruva rejumakame nihoꞌo jumana. \v 8 Ea ꞌahoꞌa ijá ꞌwavare Iraija kúꞌo ꞌunama roana ꞌwavume ꞌahoꞌa ijá ꞌwava Poropeti nitama ꞌwaraviꞌinijara kúꞌo ꞌurina roana ꞌwavara. \v 9 Herotira ijá ꞌiama Nara Joni oni húmata ahatumahuta kaivo Ea kaꞌene iviamaa pinana ꞌurijuꞌe na hejukaho irarane? ꞌiamana. ꞌEnarena hu Jesu kaꞌi ꞌahauꞌe niriꞌi hinuna. \s1 Jesura Ea Mapoka (5,000) Tuasamahajina \r (Matiu 14:13-21; Maka 6:30-44; Joni 6:1-14) \p \v 10 ꞌEnarena apasoru ꞌunama roe Jesu pura raka kaꞌene vejajaho ꞌwaravara. ꞌEjume Hu pu aherame ara kaꞌene Petasaita ꞌwavujino pu pusumano vaꞌajivara. \v 11 ꞌEjumakame ea mapoka kajipo henareja pu ꞌararihia vaꞌajivara. Hu pu ꞌajorame ꞌee aneja vene Godoni arijihuni vuꞌa ꞌwarame ꞌee ea kaꞌene venae maranihuna ura renajija vejume maraniara. \v 12 Vea vaꞌoꞌirono veꞌeme Huni ea iropu ropu noꞌo roe ijá ꞌwava Ea ikija irechamie arara ijino vaꞌe ꞌiruma sarame ine ꞌee notua. Ijihuni maijaho ike kwaakaho savasakúna ꞌwavara. \v 13 ꞌEnakaviꞌi Jesura ijá ꞌiama Jara ꞌiruma vajihe ija ꞌiamana. Pu eha vene ijá ꞌwava Nú kija noꞌone ꞌee puretia iropu ijano navu. A ura renaꞌamajaho nú vaꞌe ꞌiruma ꞌimene roe ea kija vajihe ija ꞌwavara. \v 14 Parua nihoꞌo mapoka mapokaꞌe (5,000) hijara. Hu Huni tisaiporu ijá ꞌiama ꞌWarave pu nia ani ani ea mapoka (50) ruha pini hije vu ruha pini ea mapoka (50) hina apena vaꞌa ꞌiamana. \v 15 Huni tisaiporu Hura ꞌwarama jaꞌinaꞌe vene ꞌwaravume pu asuma hijara. \v 16 Jesura puretia iropune kija noꞌo ꞌeke akúpi ꞌahi nia niriꞌi Godiho teamani ꞌwaꞌi kaivo tuachame Huni tisaiporua vajihume pu ꞌeke ea kaji vajihara. \v 17 Pu ijume túꞌamana. ꞌEjume pu pwina kaꞌene túꞌavume irechavajaho tuja iropu ropu noꞌo ꞌeke vejume ituꞌusahara. \s1 Pitara Jesu Rona ꞌWaramajina \r (Matiu 16:13-19; Maka 8:27-29) \p \v 18 Naꞌii pini Jesuho huhusu Huni tisaiporua puꞌúmo hine siporua ꞌonana. ꞌEnuvaꞌo Hu pu aporama ijá ꞌiama Ja vwihajujaho ea mapokakija Na ea irane ꞌwavure? ꞌiamana. \v 19 Pu Hu ijá ꞌwava Ea ꞌahoꞌa A Joni Papitisitana ꞌwavume ea ꞌahoꞌa A Iraijana ꞌwavuꞌe ea ꞌahoꞌa A poropetia nitama hijajipo kúꞌo ꞌurine hinu ꞌwavura ꞌwavara. \v 20 ꞌEnakaivo Hu pu aporama ijá ꞌiama Ja icháꞌina vwihajo? Ja Na irana rojo ꞌiamana. Pitara ijá ꞌwama A Keriso kaꞌene Godoni rena roajina ꞌwamana. \s1 Jesura Ahia Apene ꞌEe Kwahuniji Rone ꞌWaramajina \r (Matiu 16:20-28; Maka 8:30–9:1) \p \v 21 ꞌEjume Hu rurame ea paꞌwaraꞌavarono ꞌwaramana. \v 22 Hu pu ijá ꞌiama Ema Puni Harihijaho ea mamaꞌina ꞌee Sikuraipia epo veje haha niꞌimaꞌura hiame ꞌee pu pataaroꞌeja. ꞌEne pu Hu ꞌanae kwame naꞌia noꞌopisu namareje kúꞌo ꞌurihuna ꞌiamana. \v 23 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama Ea irara Nuni túnaꞌi roꞌi veꞌamajaho hu huni oja makame mweꞌa kakino huni uneunecha mapoka makiꞌi kaivo hu huni korosia apene Nuni túnaꞌi roꞌamana. \v 24 Ea irara huni hiiji ori niꞌajaraꞌamajaho huni hiijaho ranahuna. ꞌEne ea irara huni hiiji Nunijihunaꞌe Godoni vuꞌa mai maiuꞌini jihunaꞌe ranaꞌamajaho hu huni hia ꞌunanahuna. \v 25 Ei pini uneunecha kaꞌene mweꞌaka kehunijaho huna reranaꞌeje hia nimaa nimai ijí asinaꞌipisa hu maa iraka apejaꞌe? \v 26 Ea irara Nunijihunaꞌe Na pataarorihe ꞌee Nuni ira pataaroꞌamajaho vea kaꞌene Emaa Puni Harihijara Huni harura ꞌee ꞌona ojiꞌina arira maijihipuni harura ꞌee Amoni harura vaji roꞌamajaho hu ꞌuꞌo pataarohuna. \v 27 Na nimaa nimaa ja ꞌwaravu. Ea kaꞌene ja ike namijukija ꞌahoꞌa maiꞌo pakwamasaꞌeje Godoni Ara roe kahuna ꞌiamana. \s1 Taꞌarohe Aniꞌina Renajina \r (Matiu 17:1-8; Maka 9:2-8) \p \v 28 Hura ꞌwaramajaho naꞌia iropu noꞌopisu paꞌareꞌeme Jesura Pita ho Joni ho ꞌee Jemisi ho ijano aherame huriꞌa ꞌahi siporuaꞌe ꞌoꞌi ꞌahaume vaꞌana. \v 29 Hu hine siporuaꞌe ꞌoꞌeme Huni niura nihoꞌo taꞌarohe aniꞌina rene ꞌee Huni ateha nihoꞌo sajasaꞌinaꞌe ꞌee hanajiꞌinaꞌe renana. \v 30 Niꞌaha kwino ea noꞌoheꞌi pu puꞌúmo namine vuꞌa ꞌwavara. Ea kajija Iraijaꞌo Mosisi una. \v 31 Pu nihoꞌo hanana paraꞌeme namine Hu huꞌúmo Hura raka kaꞌene maiꞌo Jerusaremi venareje vahunijihuni vuꞌa ꞌwavara. \v 32 Pita ho napuhwa puꞌúmo nii vahivume notuaraꞌomo ꞌurine nia niriuniꞌeme Huni hanajiꞌina ꞌee ea noꞌoheꞌi pu puꞌúmo namijajija kivara. \v 33 Ea kajija Hu raname vaꞌejuꞌe Pitara Jesuho ijá ꞌwama Natohwe nú mamaa vena ro hijara. Nú ara vene pina One pina Mosisi one pina Iraija onaꞌe vehuna ꞌwamana. ꞌEnakaivo hu nimaa raka kaꞌene ꞌwaramajaho pavwihajiꞌi ꞌwaramana. \v 34 Hu ijí ꞌwaraꞌeme ꞌimiti puni huri saturihume Huni pwehija nihoꞌo tea junamana. \v 35 ꞌEꞌeme ijí ꞌimitia vaja kajino ira rena rouma heꞌeme ijá ꞌiama Ikaho Nuni Hariha kaꞌene Nara iji pijahujinakúne Huni ira heꞌavara ꞌiamana. \v 36 ꞌEꞌeme vuꞌa kaꞌene hejajaho paꞌareꞌeme Jesuho Huhusu ijí naminana. Ijihunaꞌe pu iranoꞌa areme ira parasahareja uneka kaꞌene vea kajino pu kavajaho ea ꞌahoꞌa paꞌwaravara. \s1 Jesura Paruisea ꞌAvena Sisei Rosamaji Vejume Maranajina \r (Matiu 17:14-18; Maka 9:14-27) \p \v 37 Ijihuni súꞌuha kajino huriꞌa areꞌi kaivo arihe roꞌeme ea mapoka kajipo roe Hu piunavara. \v 38 Heha! Ea pina ea rira kajino namine ijá ꞌumena Najuhiꞌine na A jariravukúne nuni hariha ike kama. Hu nuni hariha nikwinuꞌwina. \v 39 Ike kama! ꞌAvena sisei kajara ajivuꞌe emaavajiꞌi ꞌunama apene onavuꞌe mweꞌi ꞌone kuchikuchiviꞌi ira sapa ani reꞌejuꞌe namuna. Hu majamano vejuꞌe hu hiamuna kaivo naꞌia kwinu kwino paajima rurahuna. \v 40 Na Oni tisaiporua jarirame pura veje useꞌavarono ꞌwaravura kaivo pu areri pavejara ꞌwamana. \v 41 Jesura eha vene ijá ꞌiama Panimaa rojiꞌina kaꞌene ea sisemaakije panimaa rojo? Na naꞌia icharu ja puꞌúmo hiꞌejo? ꞌEne Na naꞌia icharu ja najaha apene vaꞌejo? ꞌiamana. ꞌEꞌikaivo vu ijiꞌa ea kajaho ijá ꞌwama Oni hariha ikino ahema roa ꞌwamana. \v 42 Hu sesamaa kajaho roꞌeme ꞌavena sisea kajara ꞌanaa piꞌonavume mweꞌi ꞌone kuchikuchimana. ꞌEjume Jesura ꞌavena sisea kajaho ꞌwaravume ꞌariha vaꞌume sesamaa kajaho marajumakaviꞌi omaha mahana. \s1 Jesura Kwahuniji Kúꞌo Nahama ꞌWaramajina \r (Matiu 17:22-23; Maka 9:30-32) \p \v 43 Ea kajipo ijí Godoni harura natohwa kaji kavajaho oja hwaꞌusahana. Pu ea mapoka ijí Hura uneunechaka mapoka kaꞌene venaji kamareja oja hwaꞌusahaꞌeme Hu Huni tisaiporua ijá ꞌiama \v 44 Nara ꞌwaravujaho nihoꞌo parunamiꞌavara. Emaa Puni Hariha apena ea ꞌahopuni ija tahi ranahuna ꞌiamana. \v 45 ꞌEnakaivo Hura ꞌwarama jihuni maijaho maiꞌo pahejara. Pura hehunijaho vaji namujara juvumakame pu pahejara. ꞌEnakaivo pu tea junavume paapovara. \s1 Irara Natohwane? \r (Matiu 18:1-5; Maka 9:33-37) \p \v 46 ꞌEnarena Huni tisaiporu puni vaja kajaho ea irara niꞌina ꞌwamareja hine nakaravara. \v 47 Jesura pu iraka kaꞌene vwihajujaho kimarena sesamaa pina apena roe Huni rori ranavume namiꞌeme ijá ꞌiama \v 48 Ei pini Nunijihunaꞌe sesamaa ikeraꞌina hami ꞌahaꞌamajaho hu Naaꞌe hami ꞌahihuna. ꞌEne ea irara Naaꞌe hami ꞌahiꞌamajaho Godi kaꞌene Naaꞌe ranamiume rouji ꞌajome hami ꞌahaa avahuna. Ea irara maꞌuꞌua rena joni vajakino hiꞌamajara ea natohwa rehuna ꞌiamana. \s1 Ea Irara Ja Puꞌúmo Paninakaramujaho Jona \r (Maka 9:38-40) \p \v 49 Jonira eha vena ijá ꞌwama Natohwe nú kaꞌeme ea pina Oni ihi ꞌurahiꞌi ꞌavena sisea siomahume nú hu areꞌamarono ꞌwaravara. Ijihuni maijaho hu nú puꞌúmo paꞌurahe onuna ꞌwamana. \v 50 Jesura hu ijá ꞌwama Ja pakiꞌeje tanuꞌuraꞌava. Ijihuni maijaho ea irara ja puꞌúmo paninakaramujaho hu ja puꞌúmo renuna ꞌwamana. \s1 Sameria Vaji Ara Pini Jesu Pataarohajina \p \v 51 Hura vahuni vea nituraꞌeme ꞌurine aneja vene Jerusaremi vahuna vwihajiꞌi hinana. \v 52 Hu ijí vaꞌamarono ea nimako irechamiume pu vaꞌe Sameria opuni ari uneunecha ꞌeke amairiꞌirono vaꞌajivara. \v 53 ꞌEnakaivo ara kajiꞌurijija pataarohara. Ijihuni maijaho Hu Jerusaremi vaꞌujihunaꞌe pu pataarohara. \v 54 ꞌEjume pu ijí kamareja Huni tisaiporu Jemisiꞌo Joniꞌo ijá ꞌwava Natohwe A ura renaꞌamajaho nú ꞌwarave vena kahi akúpa ꞌahi rena ariha roe pu renaꞌena ꞌwavara. \v 55 ꞌEjume Hu aromakiviꞌi pu ꞌuraraha ijá ꞌiama ꞌAvena iraka saꞌinijara avanujaho ja maiꞌo pahena pakavu? \v 56 Ijihuni maijaho Ema Puni Harihijara roajaho emaa puni hia patirakuꞌi ꞌahaume roana kaivo emaaꞌe niꞌajiꞌi roana ꞌiamana. ꞌEnareja pu ari pini vaꞌara. \s1 Jesu Paꞌararihaꞌiro ꞌUnama Savujina \r (Matiu 8:19-22) \p \v 57 ꞌEjume pu ꞌunama toi vaꞌeme ea pini Jesu ijá ꞌwama Kwaa ichihichihi vaꞌamajaho na A huꞌúmo vuhuna ꞌwamana. \v 58 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Achiꞌa mweꞌi vaji ahejure ꞌee uka nesa rukina kaivo Ema Puni Harihijara ruha kaꞌene nene ꞌee siheria vena hihuna paꞌana ꞌwamana. \v 59 ꞌEjume Hu ei pina ijá ꞌwama ꞌArarihie roa ꞌwamana. ꞌEnakaivo hu ijá ꞌwama Natohwe ijinakúne asinamie na marako vaꞌe nuni oma apene kwananavuma ꞌwamana. \v 60 ꞌEnakaivo Hu ijá ꞌwama Ea kaꞌene kwaviꞌina kajaho makaꞌeje kwamasahuna kajipo apena vaꞌe ranava kaivo a vaꞌe Godoni arijihuni vuꞌa ea ꞌahoꞌa ꞌwaraꞌamana ꞌwamana. \v 61 ꞌEjume ea pina ꞌuꞌo ijá ꞌwama Natohwe na ꞌararihaꞌejakúne ꞌwive na vaꞌe kachihu nuna marakoꞌa ꞌajorame rouma ꞌwamana. \v 62 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Ea irahipo aneja vene juara mejiꞌi hine majamano aroma niriujija nihoꞌo Godoni ꞌunamijino vahuna areri pana ꞌwamana. \c 10 \s1 Jesura Ea Mapoka Irechamiume Vaꞌajina \p \v 1 Ijihuni túnaꞌi Natohwijara ea mapoka mapoka (70) iji pijihe ea noꞌo noꞌo irechamiume pu urasahe Hura ara ꞌee kwaa kaꞌene rohunijino vaꞌajivara. \v 2 Hu pu ijá ꞌiama ꞌIruma mapoka marana navu kaivo ea kaꞌene ijihi ꞌeke ahuma usehunijaho nihoꞌo kwinu kwinuna. ꞌEnajihunaꞌe ja Natohwa kaꞌene ꞌiruma anesuri jihuni siporua ꞌojakame Hura ea ꞌahoꞌa irechamie ijí ꞌiruma kaji ꞌeka ahuma useꞌavara. \v 3 Heha! Vaꞌajiha! Na ja irechamiujaho areri sipia ꞌuꞌua ꞌuanea puni vaji irechamiu jaꞌinaꞌe irechamiu. \v 4 Ja pausia paꞌeke tuja paꞌeke mumora hwana paꞌeke ꞌee ea ꞌunamutoa paꞌajoraꞌavara. \v 5 Ja vaꞌajime ea ꞌahopuni sei vaꞌavajaho marakuꞌa ꞌajorame ijá ꞌiꞌavara Matauviꞌinijaho seikino ja puꞌúmo naꞌamana. \v 6 Ea kaꞌene sea kajino hinujaho matauma hijujaho oja mahiꞌinaꞌe reꞌamajaho ara ꞌuꞌo matauma hihuna kaꞌene ꞌajomajaho makave ijino hu huꞌúmo naꞌamana. ꞌEnakaivo paꞌanaꞌe reꞌamajaho oni matauviꞌinijaho kúꞌo apene vaꞌamana. \v 7 Ijí sea kajino hijiꞌi ꞌiruma iraka kaꞌene vajiꞌavajaho iꞌavara. Ijihuni maijaho ea kaꞌene kaukaraa vejiꞌina puni eha apejura. ꞌEne ja paarihe sei pini ajima ariha ajima ariha oꞌavara kaivo sea nikwinu hiꞌavara. \v 8 Ja ari vaꞌeje ea irahipo ꞌajorame ꞌiruma irakaꞌe joni unaꞌi irechave kiꞌavajaho iꞌavara. \v 9 Atakina kaꞌene ara kajino hijujija veje maranie ꞌee ea kajija ijá ꞌwaraha Godi oni arijaho joni romai roana ꞌiꞌavara. \v 10 ꞌEnakaivo ja ara pini vaꞌeje pu ja paꞌajorave kiꞌavajaho vaꞌe maꞌaha riri naminareje ijá ꞌiꞌavara. \v 11 Núni mumora hari saina kaꞌene amama navujija taireve ariꞌeje Godoni ara nimaa nimai joni rori roana kaivo ja pataarohu ꞌiꞌavara. \v 12 ꞌEnakaivo Na nimaa nimaa ꞌwaravu. Vea kaꞌene ꞌotua veꞌavari veijaho ea kijahija nihoꞌo niꞌina aniꞌina rehuna. Kwaa kaꞌene Satami ꞌwavujino renajaho asimareje nihoꞌo aniꞌina rehuna. \s1 Ara Kaꞌene Panimai Rojiꞌinijihina \r (Matiu 11:20-24) \p \v 13 Ja ea kaꞌene Korasini hine ꞌee Petasaita hijujija eha sisea apehuna. Ijihuni maijaho Na joni ari uneunecha ea areri pavejura vejuꞌukame ja panimaa roju kajihunaꞌe ja eha sisea apehuna. Na Taia ꞌee Sairani ijaꞌinaꞌe veꞌipisa pu nihoꞌo marakuꞌa puni sisea niaremamaa arevaꞌa. \v 14 ꞌEnaꞌomo na nimai ja ꞌwaravu. Vea kaꞌene Godira mweꞌakaki ꞌotua venuni veijaho kwaa iha Taia ꞌee Sairani ijija jara eha kaꞌene niꞌimaꞌura apeꞌavajaꞌinaꞌe paapehuna. \v 15 ꞌEnakaivo ꞌú ja Kapeniami orakija ja ma joni haha kakino ꞌeka kahino Godoni ari vaꞌiro avajo? Ja nihoꞌo kwaa kaꞌene veni renuni kwaa ijino (Hetisi) vahuna. \v 16 Ea irahipo joni ira heꞌavajaho pu Nuni ira hene avahuna. Ea irahipo jaaꞌe pataaroraꞌavajaho Naaꞌe pataarorihe avahuna. Ea irara Naaꞌe pataaroriꞌamajaho hu Godi kaꞌene Naaꞌe ranamiume rouji pataarohe avahuna ꞌiamana. \s1 Ea Mapoka Ijipo ꞌUname Temarasahiꞌi Roajina \p \v 17 Ea mapoka mapoka (70) kaꞌene irechamiume vaꞌajija ꞌuname mariꞌuviꞌi ijá ꞌwava Natohwe Oni ihi rejume ꞌavena sisesa núni ira nihoꞌo hene vejara ꞌwavara. \v 18 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Na kaꞌeme Setani kahino akúpa ꞌahi vea punaꞌi piꞌiꞌeme ꞌonana. \v 19 Ike heha! Nara ja harura mihujihunaꞌe ja tapara ꞌee suaka sisea kaꞌene amari hiju jihipuni ꞌahi namihuna kaivo pu pavenae kwamasahune ꞌee naka mapoka kaꞌene hijujija maiꞌo ja paruarahihuna. \v 20 ꞌEnakaivo ꞌavena siseapo joni ira hene vejajihunaꞌe ja patea manaꞌavara kaivo joni iha kaꞌene kahi akúpa ꞌahi vejuꞌe namujihunaꞌe teamanaꞌavara ꞌiamana. \s1 Jesura Mariꞌumajina \r (Matiu 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Ijí vea kajino Godoni ꞌAvenijara vejume Hu teamaꞌeme siporua ꞌone ijá ꞌwama Amo kaꞌene akúpa mweꞌa ijihuni Natohwijiꞌo Na teimani ꞌwavujihuni maijaho Ara uneunechakija ea kaꞌene hene vwihajiꞌinijihija nuhiume vaji navume pu pakavumakiviꞌi kasimaaru najahana. Amo Oni ura ijaho ijara ura renana. ꞌEjumakame A avanana. \v 22 ꞌEnakaivo uneunecha kaꞌene mapokijija Amora Nuni ija tahi irechamana. Ijihunaꞌe eaka mapokijija Godoni Harihijaho pakama pahejura kaivo Amora hena kamuna. ꞌEjuꞌe eaka mapokijija Amoho pakama pahejura kaivo Hariahi kama henuna. ꞌEnakaivo Hariahi ura renujiru Omaha najahuna ꞌwamana. \v 23 ꞌEnarame Jesuho aroma Huni tisaiporu kiviꞌi hemi ijá ꞌiama Nia kaꞌene jara kivuke kihunijija merajihana. \v 24 ꞌEnajihunaꞌe nitama poropetia ꞌee kinia mapoka pu ura jara kivujaꞌinaꞌe pu kiꞌiro ꞌahiara vo pu nihoꞌo areri pakivara. ꞌEne pu jara heju kajaꞌinaꞌe heꞌiro ꞌahiara vo pu nihoꞌo areri pahejara ꞌiamana. \s1 Sameria Ora Ea Mamaijihuni Haa \p \v 25 ꞌEnakaivo heha! Roia pini roe Hu vena kaꞌi ꞌahaume ijá ꞌwama Najahiꞌine na icháꞌinaꞌe vene majama hihuna apeꞌejo? ꞌwamana. \v 26 Hu ijá ꞌwama Varapa vajijaho irakaꞌe vejare? A icháꞌina taha kamo? ꞌwamana. \v 27 ꞌEjume ijí ea kajara eha vena ijá ꞌwama \q1 A oni Natohwa kaꞌene Godiho niꞌaha kwinu oni oja ꞌee oni ꞌavena ꞌee oni harura ꞌee oni vwihaijaho mahoꞌo vajaꞌamana. ꞌEne ara oni hahaꞌe vwihanu jaꞌina ea kaꞌene oni rori hijujija oja miꞌamana ꞌwamana. \p \v 28 Hu ijá ꞌwama Oni ehijaho nihoꞌo nimaikúne ijá venareje a majama hihuna apeꞌena ꞌwamana. \v 29 ꞌEnakaivo ea kajara huni ꞌunamaꞌe amairia ꞌahaume Jesuho apoma ijá ꞌwama ꞌÚ nuni rori hinujaho irane? ꞌwamana. \v 30 Jesura eha vene ijá ꞌwama Ea pini Jerusaremi rene Jeriko vaꞌeme anuamejiꞌinapo piunamareja hu apene ꞌanae ꞌee ateha isokunahe ꞌanauvaꞌo ranavume ijino kwame ojaru ꞌojiꞌi namana. \v 31 Hu ijaꞌina veꞌeme pirisiti pina ꞌunama kajihuna kajino vaiꞌi kavuꞌe ea kajaho navu kaviꞌi rori tatumahe vaꞌana. \v 32 ꞌUnama kwinuꞌina kajino ea kaꞌene Rivai ꞌwavujaho ijihuna kajino roe ea kajaho kamarena hu ꞌuꞌo nii tihi kakaviꞌi tatumahe rori vaꞌana. \v 33 ꞌEnakaivo Sameria ora ea pini ꞌunama kajihuna kajino roe ea kajaho kame hu nihoꞌo temume oja turaꞌi ꞌahaana. \v 34 Hu huni vaꞌe ꞌweru ꞌee ꞌwainia usetie ꞌee panesia hwamaharena apene huni tonikia ꞌahi raname vaꞌe núꞌúha pini raname ꞌajoaha hinana. \v 35 Ijihuni súꞌuhijino hu monia oma noꞌoheꞌi sirirame ijí ea kaꞌene araꞌe ꞌajohiꞌina kaji vajahana. Hu ijí ea kaꞌene ara kaji ꞌajohiꞌiniji ijá ꞌwama A eakaho ꞌajoha hiꞌamana. ꞌEꞌeje na kúꞌo ꞌunama roe ara huni hahi oni monia kaꞌene atoꞌaruꞌamajaho na eha mahuna ꞌwamana. \v 36 Ijiꞌa ijá ꞌwama A vwihanujaho ijí ea noꞌopisu vaja kajino irara huni romaijahune? ꞌwamana. \v 37 ꞌEne hu ijá ꞌwama Ea kaꞌene hu numimajina ꞌwamana. ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Vaꞌe ijaꞌina veꞌamana ꞌwamana. \s1 Jesura Mataꞌo Meriꞌo Kiꞌirono Vaꞌajina \p \v 38 Pu vaꞌajime vaꞌe ara pini useꞌeme napara iha Matara ꞌajorame huni sei aherame vaꞌana. \v 39 Huni ꞌuꞌua iha Merinaꞌomo hu Natohwi jihuni mumora rori asuma hine ataa apúsame Huni vuꞌa henana. \v 40 Mataho kaukara mapoka kaꞌene hu venajara túkiravume roe Hu ijá ꞌwama Natohwe nuni ꞌuꞌua kaukara mapokakija makiꞌejuꞌe na nanasumano vejujaho A ichá vwihano? A hu ꞌwarave roe na niꞌajihama ꞌwamana. \v 41 Natohwijara eha vena hu ijá ꞌwama Mata Mata a uneunecha nihoꞌo mapokaꞌe hine vwihanareꞌe oja hianavu kavu. \v 42 ꞌEne uneunecha kwinu kwino mamaꞌina navu. ꞌEnakaivo nimaijaho nikwinuꞌwina. Ijihunaꞌe Meriho ꞌunama nimaiji piunamanaꞌomo nihoꞌo paapena ruvahuna. \c 11 \s1 Jesura Siporua ꞌOhuna Najahajina \r (Matiu 6:9-13; 7:7-11) \p \v 1 Naꞌia pina Hu kwaa pini hine siporuaꞌe ꞌonana. Hu ꞌojume paꞌareꞌeme Huni tisaiporu pini roe ijá ꞌwama Natohwe areri Jonira huni tisaiporu najaha jaꞌinaꞌe siporuaꞌe ꞌohuniji najuha ꞌwamana. \v 2 Hu ijá ꞌiama Ja siporua ikaꞌina ꞌoꞌavara. \q1 Amo Oni iha nihoꞌo nimaa nimaaꞌomo A roa nú ꞌajohua. \v 3 Vea kwinu kwinu ꞌiruma kaꞌene areri ihuniji vajúha. \v 4 Núni sisea vwihanúa arema. Ijihuni maijaho nú ꞌuꞌo ea ꞌahopo sisei ꞌahúujaho nú vwihanie arevura. ꞌEne paaherume vena kivuri vajijaho vaꞌamana ꞌiamana. \p \v 5 Hu pu ijá ꞌiama Ja ei pini napura rukinaꞌe reꞌiraꞌomo naꞌia rira muꞌoi vaꞌe ijá ꞌwavaꞌe napura nune puretia noꞌopiso vajiꞌirakúne na túnaꞌi oni puretia eha vajahuna. \v 6 Ijihuni maijaho nuni napura kwaa jori rene roe iviamaa nuni sei roana kaivo nara unekaka mahuna paꞌajihunaꞌe ꞌwaravu ꞌwamana. \v 7 ꞌEꞌeje oni napura kajara kahino sea vaji eha vene ijá ꞌwaꞌipisa Siuna arema na vwicha nikume sesahu nu puꞌúmo ninejuraꞌomo na paꞌurine uneunecha ꞌeka vajahuna ꞌwavaꞌa. \v 8 Na jaaꞌe ꞌwaravu. Hu paꞌurine pureti pamaha kaivo a huni napuri roe pajuꞌikaꞌi hine jarimujihunihahi hu ꞌurine uneunecha mapoka kaꞌene hu icháru ura renujaho vajahaꞌa. \v 9 ꞌEnajihunaꞌe Na jaaꞌe ꞌwaravu. Ja hine jariꞌavajaho vajihuna. Ja hine saraꞌavajaho piunihuna. Ja hine ꞌanaꞌanaꞌavajaho tirausahuna. \v 10 ꞌEne ea irara jarimujaho hu ꞌekuna. ꞌEne ea irara samujaho hu piunimuna. ꞌEne ea irara ꞌanaꞌanaujaho jaraꞌusahuna. \v 11 ꞌÚ ja omahwaha harihu jopo roe kijaꞌe jariraꞌipisa ja taparaꞌe vajihaꞌe? \v 12 ꞌEnavo pu ꞌuꞌora kuhaꞌe jariraꞌipisa ja suaka vajihaꞌe? \v 13 ꞌEnakaivo ja ea siseakija joni harihija swara mamai vajiꞌavajaho joni Oma kaꞌene akúpa ꞌahi hinuji jariꞌavajaho Hura Huni ꞌAvena mihuna ꞌiamana. \s1 Jesune ꞌEe Pierisiparu \r (Matiu 12:22-30; Maka 3:20-27) \p \v 14 Hu ꞌavena sisea kaꞌene ira paꞌwaraviꞌinijaho ꞌwaravume ꞌeꞌuna vaꞌeme ema kajaho aneja vene ira ꞌwaramana. ꞌEjume ea mapoka kajija nihoꞌo oja hwaꞌusahara. \v 15 Ea ꞌahoꞌa ijá ꞌwava Ea ikaho Pierisaparu ꞌavena sisea puni natohwijara harura mahuꞌe ꞌavena sisea ꞌwaravuꞌe usevu ꞌwavara. \v 16 ꞌEjume ea ꞌahoꞌa Hu vena kaꞌi ꞌahiume ꞌejahae ijá ꞌwava Veje aacha pina akúpa ꞌahi rene roa kava ꞌwavara. \v 17 ꞌEnakaivo Jesura iraka kaꞌene pura vwihajajaho nikimarena ijá ꞌiama Kwaa ara irahipo irecharame vaꞌe nia ani ani hine ꞌarahiꞌi hiꞌipisa paꞌarejaꞌa. ꞌEne ara irahipo ahaama hiꞌipisa ariha paꞌarejaꞌa. \v 18 ꞌEnajihunaꞌe Setanira ahaama hiꞌipisa huni kwaa arijaho icháꞌinaꞌe namijaꞌe? Ijihuni maijaho ja ijá ꞌwavo Na Pierisiparu oni iha ꞌahi ꞌavena sisea ꞌwaravuꞌe usevu ꞌwavu. \v 19 ꞌEnakaivo ja vwihajujaho Nara Pierisiparu oni iha ꞌahi ꞌwaravuꞌe ꞌavena sisea usevu ꞌwavu kaivo joni harihija irahuni iha ꞌahi ꞌwaravuꞌe usevure? Ijihuni hahi pura joni ꞌotua vehuna. \v 20 ꞌEnakaivo Nara ꞌavena sisea kaꞌene ꞌwaravuꞌe usevujaho Godoni ijijara rejuꞌe avaujaho Godi oni arijaho ni joni roana. \v 21 Ea kaꞌene harura rukinijara huni ara juha hajaa vene ꞌajohujaho huni kukua mamaa navura. \v 22 ꞌEnakaꞌi ea ajisina huni ajira asimajara roe ꞌanae huni juha hajaa kaꞌene hura ꞌeke tarera vejiꞌi hinujaho ꞌetujahe huni kukua vajúsarama ꞌekura. \v 23 ꞌEnakaivo ea kaꞌene Na huꞌúmo parenujaho hu Nuni pwina pana. ꞌEne ea Na huꞌúmo parene ea nianaujaho hu vejuꞌe pu jirijiri varanavura. \s1 ꞌAvena Sisei Kúꞌo ꞌUnama Roajina \r (Matiu 12:43-45) \p \v 24 Vea kaꞌene ꞌavena sisea emahuni haha ꞌahi hinujara ruꞌeꞌunujaho hu vaꞌe kwaa toa paꞌajino vaꞌe ojuta hwehuna samujaho pakamuna. \v 25 ꞌEnareꞌe hu ijá rohune Na kúꞌo ꞌunama vaꞌe ruha kaꞌene nara hijujino vaꞌuma. Hu ꞌunama vaiꞌi kavuꞌe ruha kajaho ea pahiju kaivo túa ꞌanae amairiana. \v 26 ꞌEnareje hu vaꞌe napuhwaha ꞌavena sisea ꞌahoꞌa iropu noꞌo ajisinijija aherama roe ijí hihuna. ꞌEnaꞌavo marakuꞌijaho eakaho siseꞌi hinana vo iviamaa sisei maa hina parahuna ꞌiamana. \s1 Temara Nimaijina \p \v 27 Jesuho ijá ꞌwarame paꞌareꞌeme napara pini ea rira kajino ꞌurina ira ajira ijá ꞌumena Napara kaꞌene Aaꞌe nahenae ꞌee A musa vajahajaho Godi merajahana ꞌumenana. \v 28 ꞌEnakaivo Hu ijá ꞌwama Ea kaꞌene Godoni vuꞌa hene vejujaho ijihija Godi merajihuna ꞌwamana. \s1 Emapo Areri Pavejuji Veja Kaꞌirono Miꞌimiꞌivajina \r (Matiu 12:38-42) \p \v 29 Ea mapoka kajija Huni rora kajano ani reꞌeme Hu aneja vene ijá ꞌiama Ja ea kaꞌene iviamaa ꞌurijakija nihoꞌo sisea. Ja aacha sarama ꞌwarivu kaivo aacha pina pamihuna kaivo Jona oni aachajiruna. \v 30 Areri Jonara Ninava opuni aacha renajaꞌinaꞌe Ema Puni Harihijaho iviamai ea kaꞌene hiju jihipuni aacha rehuna. \v 31 ꞌEne vukúꞌo vea kaꞌene Godira ꞌotua veꞌamani veijino vea vaꞌe ꞌonu karoꞌi puni kwinia kaꞌene hinujara Godoni unaꞌi ja puꞌúmo namine namahuna. Ijihuni maijaho ike kwinia karoꞌi kwaa jori hinujaho roe Saramanira kora mamaiji ꞌwaravume henana. ꞌEnakúne heha! Ea kaꞌene Saramani asimani eijaho iviamaa iki joni vaji hinu. \v 32 ꞌEnakaivo vea kaꞌene Godira ꞌotua veꞌamani veijino ea kaꞌene Ninava orijija pu Godoni unaꞌi ja puꞌúmo namine ja namahuna. Ijihuni maijaho Jonara najahaji pu hena nimaa ronareja puni sisea arevara. ꞌEnakúne heha! Ea kaꞌene Jona asimani eijaho iviamaa iki joni vaji hinu. \s1 Haha Huni Hanajiꞌinijina \r (Matiu 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Ea pina naheha paꞌene siꞌuara vaja irechavuꞌe navura kaivo pu icha kaꞌene nahehaꞌe ꞌunamiuji ꞌunavuꞌe ea mapoka kaviꞌi roa ajivura. \v 34 Hahijihuni naheha ijaho niijina. ꞌEnaꞌomo joni nia kajara marana paranujaho joni hahaka mapokijaho mahoꞌo hanana paranuna. ꞌEnakaivo joni nia siseraꞌamajaho joni hahaka mapokijija mahoꞌo nutuma nahuna. \v 35 Joni haha vaji hanajiꞌina kaꞌene namujaho paveje nutuviꞌina reꞌamana. \v 36 Joni haha mapokijaho hanana naꞌi kaivo pina panutuꞌipisa nihoꞌo natohwaꞌe hanajaꞌa areri ja naheha ꞌena irechavuꞌe namareꞌe hanana paraju jaꞌinaꞌe rejaꞌa ꞌiamana. \s1 Jesura Parasia ꞌEe Varapa Tamana Najahiꞌiniji Namahajina \r (Matiu 23:1-36; Maka 12:38-40) \p \v 37 Hu ijaho ꞌwaravume paꞌareꞌeme Parasia pini vaꞌe huni sei ꞌiruma iꞌamarono ona ꞌwaramana. Hu vaꞌe ꞌaijua rori asuma hine ꞌiruma iꞌi ꞌahaume venana. \v 38 ꞌEꞌeme Parasia Jesu kaꞌeme Hu Huni ija pasoꞌi ijume kamarena hu nihoꞌo tatamana. \v 39 ꞌEjume Natohwi hu ijá ꞌwama Parasia kapusia ꞌee tevua huraru sovura kaivo joni vajijaho nihoꞌo nesa ꞌee sisei ani rene navura. \v 40 Vwiha paꞌakije ꞌú Godi kaꞌene hura venajaho vaja ꞌuꞌo pavenane? \v 41 ꞌEnakaivo joni vaji iraka kaꞌene navujaho ea kaꞌene uneunecha paꞌajihi vajihakame joni uneunecha mapokakija mamai reja. \v 42 ꞌEnakaivo Parasia joni eha sisea nihoꞌo niꞌimaꞌura namu. Ijihuni maijaho ja taisia kaꞌene Godi vajahajaho senisia ꞌee siaa ani aniꞌina juasiꞌi navujija vajihura kaivo ja ꞌunama maijaho pataarohe ꞌee Godi oja pamahura. ꞌEnakaivo ikaho uneka kaꞌene ja vejiꞌi ea ꞌahoꞌa paasinamihune saꞌina avajura. \v 43 Ja Parasia joni eha sisea nihoꞌo niꞌimaꞌura namu. Ijihuni maijaho ja Sinakoku vaji unaꞌi ikikami hihuni tiniji ura renaura. ꞌEne ja maketia vaji emaapo pu ja ꞌajorahunaꞌe ura renaura. \v 44 Joni eha nihoꞌo sisei namu. Ijihuni maijaho ja areri eucha kaꞌene ea savaji pahena pakiꞌi kaivo ijihuni toi ꞌurahoju jaꞌina veju ꞌwamana. \v 45 ꞌEjume roia pini eha vene ijá ꞌwama Najahiꞌine A ijaꞌinaꞌe ꞌwarumujaho núaꞌe ꞌuraruhe avanu? ꞌwamana. \v 46 ꞌEnakaivo Hu ijá ꞌiama Ja roia ꞌuꞌo joni eha sisea nihoꞌo niꞌimaꞌura namu. Ijihuni maijaho ja ea ahija mamaꞌina vajiꞌi kaivo niꞌajihe iji ꞌunira ꞌurihuna pana. \v 47 Joni eha nihoꞌo niꞌimaꞌura namu. Ijihuni maijaho ja eucha mavarasaꞌina poropeti epuna vejura kaivo emahu jopo ꞌaniume kwamasahara. \v 48 Joni amuhipo poropetia kaꞌene ꞌaniajaho ja nihena kimareꞌe pura raka kaꞌene veja kajaho nijina ꞌwavu. Ijihuni maijaho ja hine puni eucha amairie veju. \v 49 Ijihuni hahi Godira Huni vwiha vajijino ikaꞌina ꞌwarumana. Nara Nuni poropetia ꞌee apasoru irechamie vuꞌakame ea ꞌahoꞌa pu ꞌanie kwamasahe ꞌee ea ꞌahoꞌa ruarahuna. \v 50 ꞌEnajihunaꞌe ea kaꞌene iviamaa ꞌurijajipo vea kaꞌene mweꞌaꞌe aneja vejajino rene poropetia ꞌaniajihuni eha apehuna. \v 51 Eporu kaꞌene ea aririjihuni ꞌaa arihaji rena roe Jakaraia oni ꞌaa kaꞌene Temiporu ꞌee swasa vejuri ꞌaijua rira muꞌoa kaji ꞌanaji ro ꞌeꞌunana. Na ja ꞌwaravu. Ijihuni eha ijaho eaka iviamai hijukipo apehuna. \v 52 Ja roia joni eha sisea nihoꞌo niꞌimaꞌura namu. Ijihuni maijaho hena kahuni kiijaho ja apena ruvaꞌara kaivo ja ꞌuꞌo pava aruvara. ꞌEe ea ꞌahoꞌa kaꞌene vaꞌe aruꞌi vejajaho ja tanuvara ꞌiamana. \v 53 ꞌEꞌeme Hu ara kajaho areꞌi vaꞌajaho Sikuraipia ꞌee Parasia Jesuho nihoꞌo apene ꞌurarahe uneunecha mapokaꞌe ani aniꞌina apovara. \v 54 Ijihuni maijaho Hura unenuꞌu pina sisea ꞌwaravakame Huaꞌe apena namaꞌirono avajara. \c 12 \s1 Aroaroti Namijuji Ronarena Jujuvua ꞌWaramajina \r (Matiu 10:26-27) \p \v 1 Ea mapokaꞌe Huni rora kajaho ani rene ajime ateji tautaꞌaraviꞌi hiꞌeme Hu Huni tisaiporu amura Peresi rone ijá ꞌiama Ja hami Parasia puni isitia kiꞌavara. Ijihuni maijaho pu iraꞌasina. \v 2 Uneunecha mapoka kaꞌene vaji navuꞌe ea mapoka pakivuraꞌomo túnaꞌi samahirahuna. ꞌEne ea mapoka hemi navujaho niꞌi niꞌi hena kihuna. \v 3 Vuꞌa iraka kaꞌene nututi jahejajaho ja samaumai ꞌwaraꞌavara. ꞌEne vuꞌa kaꞌene sei vaji koravajaho ja ata huri namine ꞌumeꞌavara. \s1 Irá Juhahunijina \r (Matiu 10:28-31) \p \v 4 Ehu nune Na nimaa ja ꞌwaravu. Ike haha huriji erapo ꞌanaa kwahuniji ja juꞌava. Pu areri ijihuni túnaꞌijaho unenu pina pavehuna. \v 5 ꞌEnakaivo ja irá juhahunijaho Na ja ꞌwarahuna. Godi kaꞌene areri ꞌanaa kwavakaviꞌi piꞌonamaꞌe veni vahuniji juhaꞌavara. Iꞌa Na ja ꞌwaravu. Huaꞌe juhaꞌavara. \v 6 ꞌEnakaivo ꞌú ea uka iropu maꞌuꞌu maa toia noꞌo ꞌimejure? ꞌEnaꞌavo Godira ijí uka maꞌuꞌu maa kajija hena kiꞌejuꞌe hijura. \v 7 ꞌEne ijí joni húmata sapasa icharo namujaho Hu nihena kamu. ꞌEnakúne ja pajuꞌavara. Ijihuni maijaho jara uka maꞌuꞌu maa kajija asitahara. \s1 Keriso Nimai Rone ꞌWarahuna Ho Pataarohunijina \r (Matiu 10:19-20, 32-33; 12:32) \p \v 8 ꞌEnaꞌomo Na nimaa ja ꞌwaravu. Ea irara Na ronareje ea mapoka puni unaꞌi ꞌwaraꞌamajaho Emaa Puni Harihijara ꞌuꞌo ea kaji rone kahino akúpa ꞌahi Godoni ꞌona ojiꞌini jihipuni unaꞌi nahama ꞌwarahuna. \v 9 ꞌEnakaivo ea irara Na hemihareje ea ꞌahoꞌa panajaꞌamajaho ea kaji ꞌuꞌo Godoni ꞌona ojiꞌini jihipuni unaꞌijaho panahama ꞌwarahuna. \v 10 ꞌEne ea irahipo Emaa Puni Harihi jihunaꞌi ira sisea ꞌwaꞌavajaho puni sisea vwihanie arehuna kaivo Godoni ꞌAveni jihunaꞌi sisea ꞌwaꞌavajaho Hu nihoꞌo puni sisea pavwihana arehuna. \v 11 ꞌEꞌeje pu ja ꞌeka vaꞌe Sinakoku ꞌajohiꞌina ꞌee ea mamaꞌini jihipuni unaꞌi namaꞌiro vaꞌa kiꞌavajaho vuꞌa raka kaꞌene ꞌwarahunijaho oja pahianaꞌavara. \v 12 Ijihuni maijaho ijí vea muka kajino iraka kaꞌene jara ꞌwarahunijaho Godoni ꞌAvenijara najaꞌeje ꞌwarahuna ꞌiamana. \s1 Uneunecha Rukimaꞌura Kaꞌene Puruva Rejiꞌinijihuni Haa \p \v 13 Ea pini ijí ea rira kajino ijá ꞌwama Najahiꞌine nuni poka ꞌwave nuni aachia kaꞌene nuni omijara irechamaji ahaama nuna vajihama ꞌwamana. \v 14 Hu ijá ꞌwama Ea ikera! Ea irara Na joni ꞌotuae hehuna iji pijihane? ꞌwamana. \v 15 Hu pu ijá ꞌiama ꞌUnama ani aniꞌina kaꞌene nihoꞌo ituname urarena parajujija hami ꞌajohe kiꞌavara. Ijihuni maijaho ema ijihuni hiijaho kukua mapoka kaꞌene huni navujipo reje hihuna pana ꞌiamana. \v 16 ꞌEnarena Hu ike haakaho ꞌwaramarena pu ijá ꞌiama Ea ꞌiruma nihoꞌo mapoka ani rejiꞌini jihuni mweꞌi soa savuꞌe juara ꞌurina paranana. \v 17 Hu hine hu husumano vwihanu vaꞌo ijá rona Nara nuni ꞌirumaꞌe irechahuni ruha ituꞌona parananaꞌomo na ichá veꞌeju ronana. \v 18 Hu ijá rona Na ikaꞌinaꞌe veꞌeju. Na nuni ara tirasame mamaꞌinaꞌe vene ijino nuni ꞌiruma ꞌee kukua ꞌahoꞌa irechaꞌeju ronana. \v 19 ꞌEnarena hu oriꞌini ijá rona Na nihoꞌo ea teamanima parajiꞌina renareje na hiꞌeju. Na uneunecha kaꞌene juara mapokijino ura renia parahunijaho ꞌekuta. ꞌEnajihunaꞌe masuani hine ꞌiruma ine ꞌee toa kisina ine teamaniꞌeje hiꞌeju ronana. \v 20 ꞌEnakaivo Godira ijá ꞌwama Ike nihoꞌo vwiha paꞌakera. A iviasi naꞌiakino kwaꞌamajaho ea irara ike kukua kaꞌene ara irechama hinujaho ꞌekaꞌena ꞌwamana. \v 21 ꞌEnajihunaꞌe ea kaꞌene mweꞌa kakino uneunecha mapoka rukina renujaho hu Godoni unaꞌijino areri uneunecha paꞌanaꞌe renuna. \s1 Godi Nimaa Vetihunijina \r (Matiu 6:25-34) \p \v 22 ꞌEnarena Hu Huni tisaiporu ijá ꞌiama Na ja ꞌwaravukúne jara icháꞌina hihunijaho pavwihaꞌavare ꞌee ikaꞌina pavwihaꞌavara. Nú ꞌiruma iraki iꞌeja pavwihaꞌavara. ꞌEne joni haha ikaꞌina pavwihana ꞌwahuna. \v 23 Nú iraki núni haha nuhaꞌaraꞌeja? paꞌwahuna kaivo ijí ꞌiruma kajara venuakame majama hihuna pane ꞌee ateha kajara venuakame majama hihuna pana. \v 24 ꞌEnakúne ikaho vwihaha. Uka kaꞌene jaijasaha oju kare kiha. Pu nihoꞌo puni ꞌina paꞌone ꞌee puni ꞌiruma paꞌeke rira kwino ahuma irechavu kaivo Godira ꞌiruma vajihu. ꞌEnakaivo jara uka nihoꞌo asitaha parajara. \v 25 Ja ea irahipo hine vwihananaviꞌi temuka apeꞌavajaho ꞌú ijí temuka kajara veje joni hia vea pina kúꞌo huri ranave hi vaꞌeja? \v 26 Ja uneunecha maꞌuꞌumai areri paveꞌavajaho ja irakijihunaꞌe uneunecha ꞌahoꞌakija vwihajo? \v 27 Ike heha sinara kaꞌene nechi orijija maꞌopuipo ꞌurijura kaivo pu opuina harura pavene ꞌee opuina majikaria pamarasahura. ꞌEnakaivo Na nimaa nimai ja ꞌwaravu. Saramaniho nitama huni haha sarira ꞌenana kaivo ijí hura sarira kaꞌene ꞌenajaho areri sinara huni nia vajaꞌe kimujaꞌina paasimana. \v 28 ꞌEnaꞌomo Godira sinara kaꞌene iviasi maiꞌo navuraꞌomo niari atoꞌuve veni rehunijija ꞌajohaꞌamajaho Hu icháꞌinaꞌe ja ꞌajohahuna vwihajo? Ema kaꞌene joni nimairoa maꞌuꞌumaakije! \v 29 ꞌEnakúne jara ꞌunama kaꞌene ꞌiruma ꞌeka ine ꞌee toa ihunijaho pahine sarame vwihaꞌavara. \v 30 Ike uneunecha kijahija ea kaꞌene kwaa ara mapokakino hijujija hina saravura. ꞌEnakaivo joni Oma kaꞌene kahi akúpa ꞌahi hinujara uneunechaka mapoka kaꞌene ja pivusahujija nihe paranuna. \v 31 ꞌEnakaivo ja marakuꞌa Huni ara ꞌunamiji ꞌee Huni ꞌunama kaꞌene arimaiji saravakame ijiꞌa uneunechaka mweꞌakaki jara pivusahujaho Hura vajihuna. \s1 Akúpa ꞌAhi Kukua Rukina Rehunijina \r (Matiu 6:19-21) \p \v 32 ꞌEnakúne eakije nihoꞌo patea junaꞌavara. Ijihuni maijaho joni Omijaho ura rene teamama paraꞌejuꞌe Huni arijaho ja mihu. \v 33 Joni uneunecha ꞌeke ꞌimenareje monijaho ea kaꞌene ꞌiruma paꞌajihi vajiha. Ja ojono tuja kaꞌene panapaviꞌiniji ꞌekaꞌavara. ꞌEe joni uneunecha kahino akúpa ꞌahi irechave ea panesi eke kapura paꞌuhusaꞌavara. \v 34 Joni uneunechaka mamaa kajipo naꞌavari tinijikano joni oja ꞌee vwihijaho ꞌuꞌo ijí nahuna. \s1 Pwea ꞌAiha Vejiꞌine ꞌEe Amairiaraviꞌinijina \p \v 35 Ja joni kukua same amairiarama parane joni naheha ꞌena pijinamie hanaꞌeje hiha. \v 36 ꞌEne areri pwehwapo puni natohwijara ea maiꞌo napasi nejujihipuni sori vaꞌanaꞌe roꞌamarono ꞌajoha hijujaꞌina. Hu roe vwicha ꞌanaꞌanaꞌamajaho pu vwicha niꞌaha kwino tirasamahuna. \v 37 Pwea kaꞌene puni natohwijara kúꞌo ꞌunama roꞌamarono amairiarame ꞌajaha hijujija nihoꞌo teamanaꞌejuꞌe hiju. Na nimaa nimai ja ꞌwaravu. Hu huni ateha apúsame ꞌwarave asuma hiꞌeje hura ꞌiruma ꞌeke vajihe ihuna. \v 38 ꞌEnaꞌomo Hu naꞌia rimai roꞌena ꞌaho súꞌusúꞌu vea aharasaꞌamaji roꞌamajaho pwehwaha kaꞌene niamairiarame areri rena hijajija teamanahuna. \v 39 ꞌEnakaivo ja niheju sea anesurijara heꞌeje nesa apejiꞌinijara vea muka irakiji roe nesa apeꞌiroꞌipisa hu tanurahakame hu paroe huni sea ruarahe nesa apejaꞌa. \v 40 Ijihuni hahi amairie nirisave areri rena paraꞌeje ꞌajaha hiꞌavara. Vea muka kaꞌene Ema Puni Harihijara rohunijaho ja pakame pahejiꞌinakúne ijá veꞌavara ꞌiamana. \s1 Pwea Kaꞌene Uchaha Paꞌajiꞌo Uchaha Rukinijiꞌo Puni Vuꞌa \r (Matiu 24:45-51) \p \v 41 Pitara ija ꞌwama ꞌÚ Natohwe A núaꞌe haakaho ꞌwarumu ꞌuho eaka mapokakihi ꞌwaramo? ꞌwamana. \v 42 Natohwijara ijá ꞌwama ꞌÚ pwea irara paseviꞌina ꞌee vwiha hami vwihajiꞌine huni natohwijara huni pwea ꞌajohe ꞌiruma vea ꞌahi areri vajihunaꞌe ranamane? \v 43 ꞌEnareje pwea irara kaukaraa kaji hine vejiꞌi hiꞌeje vea kaꞌene huni natohwijara ro kaꞌamajaho hu merajahuna. \v 44 Na nimaa nimai ja ꞌwaravu. Hu ranave huni kukua mapoka kajija mahoꞌo hura ꞌajohuna. \v 45 ꞌEnakaivo pwea siseijaho hu oja vaji ika ronu nuni Natohwijaho paroꞌejuꞌe ꞌaha jora renu roꞌikaꞌi aneja vena huni pwea parui napari ꞌanie ꞌee ꞌiruma ma ina hine ꞌee toa sisea ine nanaꞌena. \v 46 ꞌEne Hu hine ijí veꞌi kaivo pavwihane paveꞌeje Huni Natohwijaho ro ꞌeꞌuhuna. Vea muka kaꞌene Hura rohunijaho pakame pahejiꞌina. ꞌEnareje Hura heha eha mahareje ranave ea kaꞌene iraꞌasini jihipuni tini ijino vahuna. \v 47 Pwea kaꞌene huni Natohwijara ꞌwaramujaho henareje paamairiarava ꞌaho huni natohwijara iraka kaꞌene ꞌwaramuji pavenajaho nihoꞌo ꞌaha mapoka hijahuna. \v 48 ꞌEnakaivo pwea irara uneka sisea kaꞌene hu puruva reꞌeme venana reꞌamajaho eha maꞌuako apehuna. Ea irahijaꞌe uneunecha mapoka vajiꞌamajaho hu areri vajiha kajaꞌinaꞌe ꞌekahuna. Ea irara nihoꞌo mapoka mapokaꞌe vajihujaho ea kajaho areri vajiha kajaꞌinaꞌe mapoka mapoka ꞌekahuna. \s1 Jesura Vejuꞌe Ahaavura \r (Matiu 10:34-36) \p \v 49 Na mweꞌakake veni ꞌena apena jae reꞌamarono routa. ꞌEnakaivo iviamai kakaro reꞌipisa areri rena parajaꞌa. \v 50 Na vea kisini vaji va aruhuna namu. ꞌEnajihunaꞌe ijí hine vwihajujaho nuni oja ahisinaꞌe renunaꞌomo ijara ro paꞌarehuniji kaviꞌi hiju. \v 51 Ja vwihajujaho Na matauma hihuniji apene iki mweꞌi route? Na nimai ja ꞌwaravu. Matauviꞌina pana kaivo Na ahaama hihuniji apena routa. \v 52 Iviamaikaka renareje kachiꞌina iropu reꞌavajaho noꞌopisu ꞌurine noꞌoheꞌi irechamia vaꞌe noꞌoheꞌi ꞌurine noꞌopisu irechamia vaiꞌina rehuna. \v 53 Omahi hariaha ninave ꞌee hariahi omaha ninave ꞌee oahi ꞌapajaha ninave ꞌapajahi oaha ninave sasahi sasaha ninahuna. ꞌEje pu ahaama hihuna ꞌiamana. \s1 Veiji Hena Kahuni Vuꞌa \r (Matiu 16:2-3) \p \v 54 Hu ea mapoka kajija ijá ꞌiama Ja ꞌimitia kaꞌejuꞌe vea ꞌonujaꞌi savuꞌe kavujaho ja niꞌaha kwino ijá neha piꞌi venu ꞌwaꞌejuꞌe neha pinuna. \v 55 ꞌEnakaivo ja heꞌejuꞌe asiasia kamaꞌahuni rene ikikahi ꞌanauꞌe hejujaho vea ꞌeꞌui venu ꞌwaꞌejuꞌe vea ꞌeꞌununa. \v 56 Ja iraꞌasinakije! Ja akúpa ꞌee mweꞌa kimareꞌe ijihuni maijaho ꞌwaravura kaivo ꞌú ja iviamaa iraka kaꞌene rejujaho pakivo? \s1 Ea Kaꞌene Onunaꞌi Sena Venujiꞌi Amairinaꞌamana \r (Matiu 5:25-26) \p \v 57 Ja irakijihunaꞌe ojono irakijara nimaijaho paꞌeke mina vene kivo? \v 58 ꞌEne ei pini a ꞌotua vetaꞌiro vejakame ja noꞌo ꞌunama toi vaꞌavajaho ja hu huꞌúmo ꞌwame amairiꞌavara. Ijihuni maijaho hu a apena vaꞌe ꞌotua vejiꞌina natohwi jihuni ija tahi ranamaa veꞌenakúne. ꞌEjakame ijí ꞌotua vejiꞌina natohwa kajara hirisima mihakame pu apena vaꞌe tipura ranamahuna. \v 59 Na nimai ja ꞌwaravu. Ja ijí pu puꞌúmo paꞌwame amairiꞌavajaho ja ijí tipura kajino hinu vaꞌo ꞌimeja paꞌareꞌeje ijí roe samai usehuna ꞌiamana. \c 13 \s1 Joni Sisea Areꞌavajiana Vo Kwamasahuna \p \v 1 Vea kajino ea ꞌahoꞌa ijino hijaraꞌomo pu Jesuho ijá ꞌwava Karari ora ꞌahoꞌa hine Godoni swasaꞌe veꞌeme Pairatira ꞌanie puni ꞌaa swasa kaꞌene pura vejajihuni toi ahumana ꞌwavara. \v 2 ꞌEjume Hu eha vene ijá ꞌiama Ja vwihajujaho Karari ora ikihi puni siseijara vu Karari ꞌahoꞌa puni sisea asitaha raka? \v 3 ꞌEnakaivo Na ja ijá ꞌiavo Pana! Ja joni sisea pavwihane taꞌarohe nahama ꞌwaraꞌavajaho ja ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe kwamasahuna. \v 4 ꞌEnakaivo ja vwihajujaho ea ꞌahoꞌa (18) kaꞌene Sairoami ari ꞌaume ꞌaniume kwamasaha jihipuni siseijara ea kaꞌene Jerusaremi hijujihipuni siseijaho asitahane? ꞌiamana. \v 5 ꞌEnakaivo Na ja ijá ꞌiavo Pana! Ja joni sisea pavwihane taꞌarohe nahama ꞌwaraꞌavajaho ja ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe kwamasahuna ꞌiamana. \s1 Tavoꞌa Kaꞌene ꞌIna Paꞌajina \p \v 6 ꞌEnarena Hu haakaho ꞌwaramarena ijá ꞌiama Ea pina tavoꞌa huni juasiꞌi ꞌonavume naminunaꞌomo hu vaꞌe maa ꞌeka amena iꞌi ꞌahauꞌe vaꞌujaho mai parenuna. \v 7 ꞌEnaꞌomo hu huni juaraꞌe ꞌajohiꞌiniji ijá ꞌwama Na juara noꞌopisu ꞌina ꞌekaꞌirono saravuta kaivo pina paapejuta. Ijihuni hahi mweꞌaꞌe nisamukúne vwina piꞌonama ꞌwamana. \v 8 ꞌEnakaivo ea kaꞌene juara kaji ꞌajohiꞌinijara ijá ꞌwama Natohwe! Makaꞌeje juara kwinu namijakame Nara ꞌúsia aneja kajino irechavakame maraꞌamana. \v 9 ꞌEjakame juara pinijino tavoꞌakara maa reꞌamajaho mavarasaꞌinaꞌe rehuna kaivo maa pareꞌamajaho vwiꞌeju ꞌwamana ꞌiamana. \s1 Sapati Jesura Napara Túpa Iriviꞌina Vejume Maranaajina \p \v 10 Naꞌia pina Jua puni Sapatia veijino Jesu Jua puni Sinakoku vaji hine najahana. \v 11 ꞌEꞌeme napara pina juara mapoka (18) ꞌavena sisei vejume huni túpa nivunama navukame arini namina ohuna areria pana. \v 12 ꞌEjume vea kaꞌene Jesura kamarena ꞌumejume roume ijá ꞌwama Napara karere oni atama iviamaa maranau ꞌwamana. \v 13 ꞌEnarena Huni ija haha ꞌahi ranavume niꞌaha kwino huni túpa ariraꞌe rejume Godi taꞌarohana. \v 14 ꞌEjumakame ea natohwa kaꞌene Sinakoku ꞌajohiꞌinijaho Jesura ea vejume Jua puni Sapatia veijino marajumakame ajimana. ꞌEjume Hu ea kajihi ijá ꞌiama Ja naꞌia iropu kwinu vajijino kaukaraa vehunakúne ijino roajivakame veje maraniaꞌa kaivo Jua puni Sapati veijaho paro veꞌavara ꞌiamana. \v 15 ꞌEjume Natohwijara eha vene ijá ꞌwama Ea iraꞌasinakera ja ea kwinu kwino Sapati veijino joni toniki ꞌee purumakau toa huꞌipisa ja Sapatia veaꞌomo parasame ahema apene vaꞌe toa maha ijaꞌa raka? \v 16 ꞌEnaꞌomo iviamaa ike Eparahami oni ꞌapajakaho Setani rosavuꞌe juara mapoka (18) paꞌarenajaho hu areri Sapati veakaho paveje maraꞌena? ꞌwamana. \v 17 ꞌEnakaꞌi Hura eha kaꞌene ꞌwaramajara vejume ea kaꞌene Huni nakijija junamana kaivo ea mapokaꞌe Hura uneunecha kaꞌene venajihi kimareja teamanavume mariꞌuvara. \s1 Kwava ꞌIna Huni Haa \r (Matiu 13:31-32; Maka 4:30-32) \p \v 18 ꞌEnajihunaꞌe Hu ijá ꞌiama Godoni arijaho icháine? ꞌÚ Na Godoni arijaho irakijino mina vejiꞌi ꞌwarahune? \v 19 Godoni arijaho areri kwava ꞌina saꞌina. ꞌEnaꞌomo emai apena vaꞌe huni juasiꞌi ꞌonamana. ꞌEnaꞌomo riamareꞌe nihoꞌo icha natohwaꞌe rejuꞌe ukapo roe ijihuni anuama ꞌahijino nesa vene hijura ꞌiamana. \s1 Isitia Huni Haa \r (Matiu 13:33) \p \v 20 Hu kúꞌo ijá ꞌiama Na Godoni arijaho irakijino mina vejiꞌi ꞌwarahune? \v 21 Ijaho areri napari isitia kaꞌene harava ꞌeke puretia venareꞌe ꞌonahukame hwena ajivujaꞌina ꞌiamana. \s1 Vwicha Maꞌuꞌuijina \r (Matiu 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Hu ara mamaꞌina ꞌee maꞌuꞌumaa ijino najahiꞌi Jerusaremi vaꞌi ꞌahaume vaꞌana. \v 23 ꞌEꞌeme ea ꞌahopo ijá ꞌwava Natohwe ea makwinu kwino majama hihuna apehuna raka ꞌwavara. ꞌEjume Hu ijá ꞌiama \v 24 Na nimai ja ꞌwaravukúne hami hami vena kamareje vwicha kaꞌene nihoꞌo maꞌuatituijaho vaꞌe aruꞌavara. Ea mapokaꞌe aruꞌi ꞌahie vehuna kaivo maiꞌo areri parenahuna. \v 25 ꞌEjume sea anesurijara ꞌurine vwicha kunaꞌeje ja maꞌahi namine vwicha ꞌanaꞌanae ijá ꞌwahune Natohwiji vwicha tirasamúha ꞌwave anesurijara ijá ꞌiahune Na ja suja. Ja ichihi rene roajivajaho na pahena pakivurakúne ꞌiahuna. \v 26 ꞌEjakame ja ijá ꞌwahune Nú oni unaꞌi ꞌiruma ine ꞌee toa ijura. ꞌEe a roe nuni ari maꞌahi vuꞌa najuhuna ꞌwahuna. \v 27 ꞌEjakame Hu kúꞌo ijá ꞌiahune Ja ichí rene roꞌajaho Na suja. ꞌEnakúne ike sisea vejiꞌinikije usema vaꞌajiha. \v 28 Ja ruha kaꞌene niramarume upaja jaꞌiꞌujiꞌi nahunijino hijiꞌi Eparahami ho Aisiki ho Jekapi ho ꞌee poropeti kiꞌeje Godoni ari ꞌuraha oja kihuna kaivo jajasu atoꞌarumaꞌe usehuna. \v 29 Ea kaꞌene vea ajimujaꞌi hijura vea ꞌonujaꞌi hijura kamaꞌi hijura ꞌee kahaꞌi hijujipo roe Godoni ari ꞌiruma ine hihuna. \v 30 Heha! Ea kaꞌene iviamaa túchamai rejujija urasahuna ꞌee ea kaꞌene urasahujija túchamai rehuna ꞌiamana. \s1 Jesura Jerusaremi Oja Mahajina \r (Matiu 23:37-39) \p \v 31 Vea nikwinuꞌina kajino Parasia ꞌahoꞌa Jesuni roe ijá ꞌwava A iviamaa ikaho areꞌi kaivo kwai pini vaꞌamana. Ijihuni maijaho Herotiho A ꞌanaꞌi ꞌahaukúna ꞌwavara. \v 32 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Vaꞌe ꞌua nea kajaho ijá ꞌwaraha. Na ꞌavena sisea siome atoꞌarumaꞌe ꞌee atama ani aniꞌinaꞌe iviasi ea vejuꞌe maranie ꞌee niara ꞌuꞌo venareje nitui Nuni kaukaraa paꞌarehuna. \v 33 ꞌEnakaivo iviasi aneja vene vaꞌiraꞌomo niari ꞌunamutoi vaꞌiri nitui va ꞌeꞌuhuna. Ijihuni maijaho poropetia kajaho samaumaa paꞌanaahuna kaivo Jerusaremi vaji ꞌanae kwahuna. \v 34 Oo Jerusaremi ore Jerusaremi ore jara poropeti kaꞌene irechamiume joni vuꞌajija ꞌaniume kwamasahare ꞌee ea ꞌahoꞌaka irechamiuꞌe joni vaꞌajaho muni ꞌaniume kwamasahara. Naꞌiaka mapoka kikano Na ura joni sesamaa aherame rira kwino irechaꞌi ꞌahiuna. Areri ꞌuꞌorapo ꞌuꞌuhwahaꞌe huni taha vaji irechavuꞌe ahuma hijujaꞌinaꞌe veꞌiro vejujaho ja nihoꞌo ura parenaura. \v 35 Heha! Joni ara kajaho josu pareꞌeje ranave savasa rehuna. Na ja ꞌwaravu. Ja Na nihoꞌo pakimu vaꞌuꞌe ijiꞌa ja ikaꞌina ꞌwahuna. Natohwijihuni iha ꞌahi ea kaꞌene roujaho merajaho ꞌwahuna ꞌiamana. \c 14 \s1 Sapati Jesura Atakina Vejume Maranajina \p \v 1 Sapati vea kwino Jesuho Parasia ea natohwa pipuni sei ꞌirumaꞌe iꞌi ꞌahaume vaꞌeme ea mapokaꞌe Hu ꞌajohareja vevirinavara. \v 2 ꞌEꞌeme ea pina kaꞌene haha hwejiꞌinijara Huni unaꞌi hinana. \v 3 Jesura eha vene roia ꞌee Parasia ijá ꞌiama Mosisi oni tamana ea Sapatia vei veje maranihunijaho areri rehuna ꞌwarumana ho pane? ꞌiamana. \v 4 ꞌEnakaivo pu ira paꞌwaravume Hu ea kajaho vejume marajumakaviꞌi ranavume vaꞌana. \v 5 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama Ea pipuni harihina ho purumakaui Sapati vei ꞌmaꞌoi oꞌipisa ja ea pina pavaꞌe ꞌenapi ranavaꞌa raka? ꞌiamana. \v 6 ꞌEnakaivo pu ijihuni eha areri paꞌwaravara. \s1 Masuani Hine ꞌEe Ea Hami ꞌAhihunijina \p \v 7 Vea kaꞌene Hu kivume ea kaꞌene ꞌwaravume roajipo ruha mamaa kaꞌene ea mamaꞌinapo hijuri ruhiji ꞌeke hiꞌirono nirie ꞌojuma kimarena Hu aneja vene haa ikaꞌina ꞌwaramana. \v 8 Ea ꞌahopo ja napara maiꞌo ꞌwahajihuni sori vaꞌavajaho ruha kaꞌene ea mamaꞌinapo hijuri ruhijija paꞌeke hiꞌavara. Ijihuni maijaho ea niꞌina pina kaꞌene hura ꞌwaramajara roꞌamajaho a ꞌuriꞌeje eakara ruhakaho hinama. \v 9 ꞌEa kaꞌene ja noꞌo ꞌwaravuma roajara roareje a ijá ꞌwahune Ruhakaho ea ike aremaha ꞌwave a nihoꞌo junaꞌeje va túnaꞌi hiꞌena. \v 10 Vea kaꞌene ea a ꞌwarave vaꞌamajaho vaꞌe ruha kaꞌene túchama ijí apena hiꞌamana. ꞌEꞌirakúne ea kaꞌene a ꞌwaravume vaꞌajara roꞌamajaho hu ijá ꞌwahune Napura nune kahakaro ruha maa kahi va hina ꞌwave ijiꞌa ea mapoka kaꞌene ꞌaijua rori hijujija a kame taꞌarorahuna. \v 11 Ea irara oriꞌini huni pinana ahasiriꞌamajaho vetie hu ajurana ohuna. ꞌEnakaivo ea irara oriꞌini ajuarana oꞌamajaho vetie huni pinana ꞌurihuna. \v 12 ꞌEnarena Hu ea kaꞌene huni sei ꞌwaravume vaꞌajaho ijá ꞌwama A ea ꞌahoꞌaꞌe ꞌiruma vajiꞌi veꞌamajaho oni napuhija vwehija amuhija ꞌee ea kaꞌene ꞌiruma ani rejiꞌinaka oni rori hijujija vejuroꞌi pu a eha vetaꞌejakúne paꞌwaraꞌamana. \v 13 A ahaja iꞌi ꞌahae veꞌamajaho ea kaꞌene uneunecha paꞌana iriviꞌina nia supaviꞌina ꞌee atama ꞌuniraviꞌina ꞌumenaꞌamana. \v 14 ꞌEꞌirakúne a merajaꞌamana. Ijihuni maijaho pu oni eha areri pavehuna. Vea kaꞌene ea mamaa kaꞌene kwamasahajipo ꞌuriꞌavajino a eha vajahuna ꞌwamana. \s1 Sora Niꞌimaꞌura Ijuri Haa \r (Matiu 22:1-10) \p \v 15 Ea pina ijino pu puꞌúmo hinanaꞌomo ijara henarena Hu ijá ꞌwama Ea irahipo Godoni ari ꞌiruma ihunijaho nimerajihane? ꞌwamana. \v 16 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Ea pini ahajaꞌe iꞌi ꞌahaume ea mapoka ꞌumenana. \v 17 ꞌIrumaꞌe ihuni veijino ea kaꞌene ahaja anesurijara huni pwea ranavume ea kaꞌene puni onaꞌe vejajihi aheraꞌirono vaꞌe ijá ꞌiama Roha! Uneunecha amairiaravarakúne roajiha ꞌiamana. \v 18 ꞌEnakaivo pu ea kajija nihoꞌo ꞌunama ani aniꞌina mapokaꞌe saravara. Ea pini pwea kajaho ijá ꞌwama Na mweꞌa maiuꞌinaꞌe ꞌimejutaꞌomo ijí kaꞌi ꞌahiuꞌe vaꞌukúne makiꞌeje vaꞌuma ꞌwamana. \v 19 ꞌEjume pini ijá ꞌwama Na purumakaua iropu ꞌimejutaꞌomo na ijí ꞌeka irechama kiꞌi vaꞌukúne makiꞌeje vaꞌuma ꞌwamana. \v 20 ꞌEjume ei pini ijá ꞌwama Na iviamaakano napara ꞌwahutaꞌomo ijihunaꞌe na pavuhuna ꞌwamana. \v 21 ꞌEjume pweijaho ꞌunama vaꞌe huni natohwijaho ijá ꞌwaramana. ꞌEjume huni natohwijaho ajivume huni pwea ijá ꞌwama Marako vaꞌe ꞌunamutoi ꞌee ara mamaꞌina puni utorijino ea kaꞌene ꞌiruma paꞌana ꞌee iriviꞌina ꞌee nia supaviꞌinijihi aherame roa ꞌwamana. \v 22 ꞌEnarena ijí pwea huna kajara ijá ꞌwama Ara ꞌwarimajaho na nivejuta kaivo ruha mapokaꞌe navu ꞌwamana. \v 23 ꞌEjume natohwijara ijá ꞌwama Vaꞌe ꞌunamutoa ꞌee juara arijino ea kimareje ꞌwarave roa kame nuni sea ituꞌonama ꞌwamana. \v 24 Na nimaa ꞌwaravutaꞌomo ea kaꞌene nara marako ona vejume paroajija ꞌiruma ikehuni sahura paihuna ꞌwamana ꞌiamana. \s1 Tisaiporu Rehuni ꞌAhijijina \r (Matiu 10:37-38) \p \v 25 Ea mapoka Hu tamatihe vaꞌeme Hu taꞌarohe ijá ꞌiama \v 26 Ea irara Nuni roꞌi ꞌahae veꞌamajaho hu omaha oaha huni napara harihwaha maꞌipwaha ꞌee huni haha ꞌuꞌo oriꞌina paseꞌamajaho hu Nuni tisaiporua areri parehuna. \v 27 Ea irara Naꞌe ꞌararihie sisea piunamareje nihoꞌo pakisina rene namiꞌamajaho hu Nuni pwea rehunijaho areria pana. \v 28 Ea irara araꞌe veꞌi ꞌahaujaho ꞌú hu marako asuma hine monia icharo ꞌimene ꞌee monia areri reje ꞌimé parahuniji vwihanune? \v 29 Vejuroꞌi hararu veꞌikaꞌi pavesirihe ea mapoka kama ꞌijahareje ijá ꞌwahuna \v 30 Eakaho namiꞌune veꞌirepunaꞌi venana kaivo hu pave paraꞌejuꞌe namu kaji kaha ꞌwahuna. \v 31 ꞌEnaho kini irara kini pinaꞌi ꞌaraꞌi venujaho ꞌú hu marako paasuma hine piraꞌaramuvaꞌo huni ea mapoka (10,000) ijaho ꞌee pipuni ea mapoka (20,000) kaꞌene hu huꞌúmo ꞌaraꞌiro roujaho hu areri rehunijaho kama henareꞌe ijiꞌa vaꞌune? \v 32 Hu areri harura pareꞌamajaho ea irechave pura vaꞌe ea natohwa pina maiꞌo kwaa jori roꞌeje piuname ruramareje areꞌikaꞌi mataume hiha ꞌihuna. \v 33 ꞌEnajihunaꞌe ja ea irara huni uneunecha mapoka kaꞌene navujipo paseꞌamajaho hu Nuni tisaiporu areri parehuna. \s1 Misa Vwea Paꞌajina \r (Matiu 5:13; Maka 9:50) \p \v 34 Misa nihoꞌo mamaa kaivo vea kaꞌene ijihuni vwea paꞌareꞌamajaho ꞌú ichá veje vwea vukúꞌo reꞌena? \v 35 Ijí misa kajara mweꞌa usetie mweꞌa marahuna pane ꞌee teachaha usetie teamarahuna pana. ꞌEnakúne ea irara ataa rukina reꞌamajaho ataa apúsame heꞌamana ꞌiamana. \c 15 \s1 Sipia Raname Savajina \r (Matiu 18:12-14) \p \v 1 Naꞌia kwino ea kaꞌene takisia apejiꞌina ꞌee ea sisea mahoꞌo roe Huni rori vuꞌa heꞌi roara. \v 2 ꞌEjume Parasia ꞌee Sikuraipi nihoꞌo hine suiꞌi ijá ꞌwava Ea ikaho ea sisea aherame pu puꞌúmo ꞌiruma inuna. \v 3 ꞌEjumakame Hu ike haakaho ꞌwaramana. \v 4 ꞌEnaꞌomo ja icháꞌina vwihajo? Ei pini sipia mapoka mapoka (100) namiꞌiraꞌomo kwinu pakaꞌipisa hu ichá vejaꞌe? ꞌÚ hu ꞌahoꞌa kaꞌene (99) ijija huriꞌi irechamiꞌi kaivo vaꞌe kwinuꞌwi savaꞌa raka? \v 5-6 Vea kaꞌene hu piunamujaho teamavuꞌe apene twaitoi raname rouna. Vea kaꞌene ari roujaho napuhwaha ꞌee ea kaꞌene huni ara rori hijujija ijá ꞌiama Na nuni sipia kaꞌene ranama savujaho nipiunavutakúne nú puꞌúmo mariꞌuha ꞌiamana. \v 7 Ea arira kaꞌene (99) ijija pana kaivo ea kwinuꞌwi huni sisea nahama ꞌwarame taꞌarohujaho akúpa ꞌaha nihoꞌo niꞌimaꞌura mariꞌuvura. \s1 Monia Ranama Savajina \p \v 8 ꞌEnaho napara pina monia siriva iropu ropu naꞌiraꞌomo oma kwino ꞌoꞌipisa hu icháꞌinaꞌe vejaꞌe? Hu ira ꞌene túa anasaviꞌi masuanuꞌwi sea vajaka mapoka kajino tinuvaꞌo kame apejaꞌa. \v 9 Hu ijí kama apeꞌama jihunaꞌe huni napuhija ꞌee ehwaha ꞌumenae roajima ahuma hijakiviꞌi hu pu ijá ꞌiava Nú puꞌúmo mariꞌuha! Ijihuni maijaho na nuni monia kwinu ranavujaho na nikame apejuta. \v 10 ꞌUnama nikwinuꞌina kajino Na ja ꞌwaravu. Ea sisea kwinu huni sisea vwihane temuvume nahama ꞌwarama jihunaꞌe nihoꞌo Godoni onaꞌojiꞌina puni unaꞌi teamarasahe mariꞌuvura ꞌiamana. \s1 Hariha Ranama Savajina \p \v 11 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Ea pina harihwaha noꞌoheꞌina. \v 12 ꞌEnaꞌomo ꞌuꞌuijara omaha ijá ꞌwama Amo nuni aachiꞌijaho iviamai vajiha ꞌwavume omahi aachia punijaho ahaame pwinaꞌa ꞌuꞌuaꞌe vajahe ꞌee pwina pokaꞌe vajahana. \v 13 ꞌEjume naꞌia josua paꞌareꞌeme ꞌuꞌuijara ꞌurinajaho huni kukua mapoka kajaho ꞌeke kwaa jori vaꞌe hine huni kukua mapoka kajaho majikarino hine atoꞌaruvume paranana. \v 14 Hu monia mapoka kaꞌene hununaꞌi navajaho nihoꞌo atoꞌaruma paranana. ꞌEꞌeme kwaa ara kajaho ora vea niꞌimaꞌura rejumakame matunaꞌe hijara. ꞌEjume hu matupunaꞌe pivunanamana. \v 15 ꞌEjume hu vaꞌe aea pihuni kaukaraꞌe veꞌi ꞌahaume ꞌwaravume hu ranavume vaꞌe huni maha mapoka ꞌajohaꞌi vaꞌana. \v 16 ꞌEjume hu ijí asuna kaꞌene mahaꞌe vajihaji kimajaho nihoꞌo mamaaꞌe rejume iꞌi ꞌahaana. Ijihuni maijaho ea hu ꞌiruma ihuna pavajahara. \v 17 ꞌEjumakame hu hine vwihanu vaꞌo ijá rona Ea kaꞌene nuni omijihuni kaukaraꞌe vejujija ꞌiruma mapokaꞌe iꞌejuꞌe na iviamai ike matupunaꞌe kwaꞌi ꞌahiuꞌe veju. \v 18 ꞌEnaꞌomo na iviamaa ꞌurina vaꞌe amoho ijá ꞌwahune Amo na Godiho siseꞌi ꞌahaꞌe ꞌee A siseꞌi ꞌahauta. \v 19 ꞌEnakúne na oni hariha paꞌwiꞌamana kaivo ara ea kaꞌene oni kaukaraꞌe vejujihi ꞌahiu jaꞌinaꞌe ꞌahiꞌamana ꞌwahuna ronana. \v 20 ꞌEnarena hu ꞌurine omahoni ꞌunama vaꞌana. Hu maiꞌo kwaa jori roꞌeme omahi kamarena natohwaꞌe temuvume ariha ninuma vaꞌe hariaha aharu ꞌoname ura mina vene nirisamana. \v 21 ꞌEjume hariahi ijá ꞌwama Amo na Godiho siseꞌi ꞌahae ꞌee a siseꞌi ꞌahauta. ꞌEnaꞌomo na oni hariha ꞌwihunijaho maiꞌo areri parenu ꞌwamana. \v 22 ꞌEnakaꞌi omahi pwehwaha ijá ꞌiama Mamako vaꞌe ateha mavarasaꞌinijino apena roe apúsamaha. ꞌEne rinia apena roe arinamahe ꞌee mumora hwana hwanamaha. \v 23 ꞌEnareje purumakau ꞌuꞌua poma parajiꞌinijino ꞌanae ijiꞌi temarasaha. \v 24 Ijihuni maijaho hariha nunakaho nikwamana kaivo ꞌurina roana ꞌee hu niranavuma vaꞌe paranana vo vukúꞌo piunavuta ꞌiamana. ꞌEjume pu aneja vene ahaja ijiꞌi nihoꞌo temarasaha parajara. \v 25 Pu hine ꞌirumaꞌe iꞌeme hariha kaꞌene pokijaho juasiꞌi ꞌurahonana. ꞌEnaꞌomo hu ꞌuname ara rori roiꞌi chaja irumuna kaꞌene javavajaho henana. \v 26 ꞌEjume hu pwea pina ꞌumejume roume apoma ijá ꞌwama Kahaho irakaꞌe vejo? ꞌwamana. \v 27 ꞌEjume pwea kajara ijá ꞌwama Oni ꞌuꞌuijara unenuꞌu pina pareꞌeme ꞌunama roajihunaꞌe omuni purumakau ꞌuꞌua poma parajiꞌina ꞌanae inareꞌe ijihunaꞌe iranoꞌa apeju ꞌwamana. \v 28 ꞌEjumakame hariaha pokijaho nihoꞌo ajima parajume sei vahuna ura parejume omahi ariha roe pokijara vaꞌe sea vaji ajiꞌamarono ꞌejahaana. \v 29 ꞌEjume hu omaha eha vene ijá ꞌwama Na juara mapokaꞌe ikino a huꞌúmo hine oni pwea punaꞌi kaukaraa vejura. ꞌEne maiꞌo naꞌia kwinu a papataarorahuta. ꞌEnakaivo a irakaꞌe na mihane? A nihoꞌo kotia kwinuꞌwi pamihume na napuhu nú puꞌúmo ꞌiruma vene ijuta. \v 30 ꞌEnakaivo ike oni hariha kajaho ara kukua kaꞌene vajahajaho ꞌeka vaꞌe paranahaꞌe saraviꞌi atoꞌaruma parane kúꞌo ꞌunama rouꞌe a purumakau ꞌuꞌua poviꞌinakaho hunaꞌe ꞌanaana ꞌwamana. \v 31 ꞌEnakaivo omahi ijá ꞌwama Nuni harihe a ikino nú puꞌúmo hinujihunaꞌe uneunecha mapokakija nunijaho ona. \v 32 ꞌEnakaivo nú iviamaa ꞌiruma ine teamanuhuni jihuni maijaho oni ꞌuꞌuijaho nikwamana kaivo vukúꞌo ꞌurine ꞌee niranavuma vaꞌe paranana vo iviamaa kúꞌo kavara ꞌwamana ꞌiamana. \c 16 \s1 ꞌAjohiꞌina Kaꞌene Ariramaa Paꞌajina \p \v 1 Hu Huni tisaiporu ijá ꞌiama Ea pina kukua ani rejiꞌini ea pina apene huni moniaꞌe ꞌajoꞌamarono ranamana kaivo hu heꞌeme ea ꞌahopo ijá ꞌwava Ea kaꞌene oni monia ꞌajohiꞌinijaho monia majikarino atoꞌarumu ꞌwavume henana. \v 2 ꞌEnarena hu ꞌumejume roume ijá ꞌwama Vuꞌa kaꞌene ike ꞌwavuꞌe na hejukaho nimaae? Na a ranamaꞌiro vejukúne iviamaa vaꞌe nuni monia kaꞌene ichihichihi vaꞌajihuni ꞌunamijaho amairiu vaꞌo apena ro najiha kavuma ꞌwamana. \v 3 Hu ijá rona Nuni natohwijaho naꞌe ranamiꞌi venunaꞌomo na vi ichá veꞌeju ronana. Na harura panaꞌomo na mweꞌa areri paꞌuhune ꞌee na vaꞌe eaꞌe jarirahuna junimu. \v 4 Na kaukara ranamiꞌeje nara iraka kaꞌene vehunijaho na nivwinimu. Na kaukara ranamiꞌavajaho napuhu nupo ꞌajorime puni sei aherima ajihuna. \v 5 ꞌEnarena hu ea kaꞌene huni natohwiji monia vajahunijija ꞌumenaume roajivara. ꞌEjume ea pina apoma ijá ꞌwama A ꞌweru icharo nuni natohwa vajahane? ꞌwamana. \v 6 Hu ijá ꞌwama Na ꞌweru mapoka mapoka (100) ꞌekuta ꞌwamana. ꞌEne hu ijá ꞌwama Ara moni icharo vehuni heha ijaho ikenakúne asuma hine (50) vena ꞌwamana. \v 7 Hu ea pina apoma ijá ꞌwama A nuni natohwijaho icharo vajahane? ꞌwamana. Hu ijá ꞌwama Na ꞌwitia pekia mapoka (100) ꞌekuta ꞌwamana. ꞌEjume ea kaꞌene ijí kaukara ꞌajohiꞌinijara napusaꞌi ꞌahauma ijá ꞌwama Ara moni icharo vehuni heha ijaho ikenakúne asuma hine (80) vena ꞌwamana. \v 8 Ea kaꞌene kukua anesurijarahara ea kaꞌene kaukara ꞌajohuji kamarena ijá rona Nihoꞌo pisivie paraju kavu ronana. ꞌEnarena hami vwihaha. Areri ijaꞌinaꞌe ea kaꞌene mweꞌa ikino hijujaho ꞌunama ijaꞌinaꞌe ea pisimiura kaivo ea kaꞌene hanajiꞌini hijujija ijaꞌina pavejura ꞌiamana. \v 9 ꞌEnarena Na ja ꞌwaravu. Monia puni ꞌunama ariri jihuniji napura veꞌirakúne ijara niꞌajihe sisea paveꞌavara. Ijihuni maijaho ꞌunama ijaꞌinaꞌe vene niꞌajihareje ara kaꞌene majama hihunijino vahuna. \v 10 Ea irara uneunecha maꞌuꞌumaa hami vene ihajinanamujaho hu uneunecha mamaꞌina ꞌuꞌo hami vene ihajinanamiuna. ꞌEnakaivo ea irara uneunecha maꞌuꞌuma ꞌeke arira pavenujaho hu mamaꞌina ꞌuꞌo arira pavenuna. \v 11 Ijihuni hahi ja monia kaꞌene ꞌunama sisei jihunijaho arira paꞌajoꞌavajaho ea irara monia kaꞌene aririjaho ja vajiꞌena? \v 12 ꞌEne ja uneunecha ea ꞌahopunijija hamia paꞌajoꞌavajaho irara vu jona rehunijaho vajiꞌena? \v 13 Pwea pina maiꞌo mamaꞌina noꞌoheꞌi puni kaukara pavehuna. Hu ea pina oja maꞌikaꞌi pina sehuna. ꞌEe ea pina teamaꞌi kaivo pina sehuna. Ijihuni hahi ja Godi oja mahe ꞌee monia oja mahuna areria parehuna ꞌiamana. \s1 Jesura Vuꞌa ꞌAhoꞌa Kaꞌene ꞌWaramajina \r (Matiu 11:12-13; 5:31-35; Maka 10:11-12) \p \v 14 ꞌEjume Parasia ijí henareja Hu apene ꞌijahara. Ijihuni maijaho pu moniaꞌe oja mihuni jihunaꞌe avajara. \v 15 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Ja emaapo kiꞌejuꞌe hami ꞌurahe oju kaivo Godira joni oja vaja nihe parajiꞌina. Ijihuni maijaho iraka kaꞌene emaapo vwihajuꞌe mamaꞌina rejujaho Godira kimujaho ijijahija nihoꞌo sisemaa. \v 16 Nitama rene varapa tamana ꞌee poropetiapo ꞌwaramape rouvaꞌo roe Jonira hinaji ꞌeꞌujara. Vea kaji rene Godoni arijihuni vuꞌijaho najahukame ea mapokakaho ijí ꞌunama kajino vaꞌaruꞌiro piijaravu. \v 17 Mweꞌa ꞌee akúpakaho paꞌarehuna kaivo Godoni ira nihoꞌo papaꞌarehuna. \v 18 ꞌEnajihunaꞌe parua kaꞌene huni napara kaji ranamajara veje hu parua pina veꞌamajaho pu sisea vehuna. ꞌEe ea irara napara kaꞌene ranaviꞌiniji ꞌwaꞌamajaho hu ꞌuꞌo sisea vehuna. \s1 Uneunecha Mapoka Rukinijiꞌo Rasarasi Puni Vuꞌijina \p \v 19 Nitama ea pina ateha nihoꞌo mavarasaꞌini same ꞌee uneunecha mapoka ani reꞌejuꞌe ara mavarasaꞌini ꞌiruma mamai ijiꞌi hinuna. \v 20-21 ꞌEꞌejuꞌe ea pina pivujiꞌina huni iha Rasarasina ꞌwavujaho nihoꞌo ꞌiruma paꞌana ꞌee matana rejiꞌinaꞌomo roe ea kaꞌene ꞌiruma ani rejiꞌina kajihuni vwicha jiami ꞌiruma sahura kaꞌene arihuji iꞌi ꞌahauꞌe roe hinuna. ꞌEꞌejuꞌe ꞌuapo roe huni matana sihura. \v 22 ꞌEnuvaꞌo ea kaꞌene ꞌiruma paꞌajaho kwavume Godoni ꞌona ojiꞌinapo apene vaꞌe Eparahami oni rori ranaꞌeme ea kaꞌene ꞌiruma ani rejiꞌinija ꞌuꞌo kwavume kwananavara. \v 23 Hu vena kaꞌene pautarutusaviꞌinijino rejiꞌi aꞌama kavume Eparahami oni rori Rasarasiho hinana. \v 24 ꞌEjume hu ijá ꞌumena Nuni oma Eparahami na numirime Rasarasi ranave roe ija toi apúsame nuni mitara ꞌahi ranave ohoa kaꞌene renujaho paha renama. Ijihuni maijaho na nihoꞌo niꞌimaꞌura hianiꞌejuꞌe vena rirakino hijukúne ꞌumenana. \v 25 ꞌEnakaivo Eparahamira ijá ꞌwama Harihe a mweꞌi hinajaho vwihaꞌamana. A mariꞌuviꞌi hinana. ꞌEne uneunecha mamaa ꞌekana kaivo Rasarasiho siseaꞌe piunama jihunaꞌe hu iviamaa mamaa piuname teamaꞌejuꞌe a haha niꞌimaꞌura hianamu. \v 26 ꞌEne nú areri ea kaꞌene ikaꞌahuni hijukija karaꞌahuna pavuꞌe ꞌee karahuni hijujija ikaꞌahuna parohuna. Ijihuni maijaho raraha natohwa ronu ronu rejaraꞌomo ijí apúsama karaꞌi ajihuna nihoꞌo areria pana ꞌwamana. \v 27-28 ꞌEjume ea kaꞌene uneunecha mapoka ani rejiꞌinijara ijá ꞌwama Oma nune na jarirame ꞌwaravukúne Rasirasiho ranave nuni omijihuni sei vaꞌamana. Ijihuni maijaho popu nuna iropu hijukúne ꞌwarave pu ike ara kaꞌene haha hianaviꞌinakaho ea pina paroꞌamana ꞌwamana. \v 29 Eparahamira ijá ꞌwama Popuana Mosisiho ꞌee poropeti ꞌwaraviꞌinijija hijukúne ijipo ꞌwarave heja ꞌwamana. \v 30 ꞌEjume hu ijá ꞌwama Pana. Nuni oma Eparahami ijaho maiꞌo areri pareniꞌena kaivo ei pini kwamani ꞌurina vaꞌe ꞌwaraꞌipisa pu areri puni sisea taꞌarohaꞌa ꞌwamana. \v 31 Pu areri Mosisiho ꞌee poropeti panimaa rojujiꞌhunaꞌe ei pini kwamani ꞌurina vaꞌe ꞌwaramajaho pu panimaa rohuna ꞌwamana. \c 17 \s1 Sisea ꞌEe ꞌUnama Icháꞌinaꞌe Vehunijina \r (Matiu 18:6-7, 21-22; Maka 9:42) \p \v 1 Jesura Huni tisaiporu ijá ꞌiama Siseijaho naꞌia mapoka namuna. ꞌEnakaivo ea kaꞌene ijí vejuꞌe ea sisea vejujaho túnaꞌi eha sisea niꞌimaꞌura apehuna. \v 2 Ea kaꞌene vejuꞌe sesamakihi sisea vejujaho muna natohwa apene oroa ꞌahi vevahame soha vaji piꞌonave kwaꞌipisa areri rejaꞌa. \v 3 ꞌEnakúne ojono hami hami ꞌajoꞌavara. ꞌEne joni ei pini sisea veꞌamajaho ꞌurarahe hu huni sisei temuꞌamajaho vwihane areꞌamana. \v 4 ꞌEnareje hu vea nikwinuꞌina vaja kajino ꞌaha iropu noꞌo ja sisea vetiareje hu roe siseaka vena kajara temuve areꞌirono nahama ꞌwarava kaꞌavajaho vwihana areꞌavara ꞌiamana. \s1 Nimai Roa \p \v 5 Apasorupo Natohwijaho ijá ꞌwava Núni nimaaroiji veje natohwaꞌe renama ꞌwavara. \v 6 Natohwijara ijá ꞌiama Jara nimaa rojujaho kwava ꞌina saꞌinaꞌe reꞌipisa ja maraa ꞌwarave joni ira hene tanapi tajahene vaꞌe sohi vaji namijaꞌa. \s1 Pwehuni Kaukaraijina \p \v 7 Pwea joni pini juasiꞌi soa samoja ho sipiaꞌe ꞌajohoꞌiraꞌomo roꞌipisa ja ijaꞌina paꞌwavaꞌa Marako roe hine ꞌiruma ona ina paꞌwavaꞌa. \v 8 ꞌEnakaivo ja ijá ꞌwavaꞌa Marako nuni ꞌiruma amairie ꞌaijua ꞌahi irechamihe na ꞌiruma ija kamaꞌe ijiꞌa túnaꞌi oni ꞌiruma iꞌamana ꞌwavaꞌa. \v 9 ꞌEjakame huni natohwijaho maiꞌo pweaha kajaho patea mani ꞌwavaꞌa. Ijihuni maijaho ijaho huni kaukara ijihunaꞌe hu venuna ꞌiamana. \v 10 Ijaꞌinaꞌe ja Nara ꞌwarauti Nuni ira ꞌahijiru veꞌi kaivo ja ojono joni oji paꞌene veꞌavajaho nú pwea sisea ꞌwaha ꞌee nú núni kaukara ijihunaꞌe vejara ꞌwaha ꞌiamana. \s1 Jesura Reporosia Rukina Ea Iropuropu Vejume Maraniajina \p \v 11 Hu Jerusaremi vaꞌi ꞌahaume Sameria ropua navume Karari ropunaꞌi naꞌeme Hu riri vaꞌana. \v 12 ꞌEnarena Hu ara pini vaꞌe ꞌeꞌuꞌeme ea iropu ropu reporosia rukina piunimajaho pu karori namijara. \v 13 ꞌEne pu ira ajira ijá ꞌumeja Jesu kaꞌene Natohwijiꞌo nú numiruma ꞌumejara. \v 14 ꞌEjume Hu kima ijá ꞌiama Ja vaꞌe pirisiti joni haha najaꞌavara ꞌiamana. ꞌEjume pu ꞌunamutoi vaꞌeme puni reporosia niꞌaha kwino paꞌarenaara. \v 15 ꞌEꞌeme ea kwino huni hahaꞌe kamajaho huni reporosia paꞌarenana kamarena ꞌuname roiꞌi Godiho nihoꞌo ira ajiraꞌe taꞌarohana. \v 16 ꞌEna hu roe Huni unaꞌi kajino ona apena arihe niname Jesuho teimani ꞌwamana. Ea kaꞌene ijá venajaho Sameria ora. \v 17 ꞌEjume Jesura eha vene ijá ꞌwama Ea ja iropu ropu maraniana kaivo ea iropu noꞌona noꞌo ijano ichihune? \v 18 Iraka vene ike ea apiorakara huhuso ꞌunama roe Godiho taꞌaroꞌi roane? ꞌwamana. \v 19 ꞌEnarena Hu hu ijá ꞌwama ꞌUrine vaꞌa! Ara nimaa ronujara venaume maranaana ꞌwamana. \s1 Kini Huni Arijara Rohunijina \r (Matiu 24:23-28, 37-41) \p \v 20 Parasia Hu apoma ijá ꞌwava Vea vecha Godoni arijaho roe aneja reꞌena ꞌwavara. ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Godoni arijaho aacha ani aniꞌina pareꞌeje rohuna. ꞌEjakame ja pakahuna. \v 21 Ea maiꞌo ijaꞌina paꞌiahuna. Heha! Ikena karona paꞌiahuna. Ijihuni maijaho Godoni arijaho ijí joni vajina ꞌiamana. \v 22 ꞌEnarena Hu Huni tisaiporu ijá ꞌiama Maiꞌo naꞌia pini Emaa Puni Hariha kahuna ura renahuna kaivo ja Hu ikaho pakahuna. \v 23 ꞌEjakame ea ꞌahopo ijá ꞌiahuna Karohunakúne kaha ꞌee ikehunakúne kaha ijá ꞌiava heꞌavajaho ja pausema vaꞌe kiꞌavara. \v 24 Areri vei akúpi ꞌahi kamaꞌi piꞌima ro vaꞌe karoꞌi ꞌonu kajaꞌinaꞌe Ema Puni Harihijihuni veijaho ijaꞌina rehuna. \v 25 ꞌEnakaivo Hu marakuꞌijaho haha natohwa hiame ꞌee ea kaꞌene iviamai hijujija Hu kame pataarohuna. \v 26 Vea kaꞌene Emaa Puni Harihijihuni veijaho ea kaꞌene iki mweꞌi hiꞌavajaho areri ea kaꞌene Noara mweꞌi hiꞌeme hijajaꞌinaꞌe hihuna. \v 27 Noa oni veijino ea mapokakija hine ꞌirumaꞌe ine ꞌee toa sisea ine ꞌee napasinene ꞌee napara same areme apene vaꞌeme Noaho huni sisima vaji vaꞌeme sai hirame ea mapoka kajija ꞌaniume kwamasahara. \v 28 Vukúꞌo areri Rati oni veijino ea kaꞌene hijajaꞌinaꞌe hihuna. Ea mapoka kajija hine ꞌiruma ine ꞌee toa sisea ine uneunecha ꞌimene ꞌee ea ꞌahoꞌa ꞌimenae ꞌee soa same ꞌee ara vejiꞌi hijara. \v 29 ꞌEꞌeme vea kaꞌene Ratira ara iha Satami arema vaꞌeme vena kahino akúpa ꞌahi rena roe ea mapoka kajija re paranana. \v 30 Ijaꞌinaꞌe vea kaꞌene Emaa Puni Harihijara roꞌamani veijaho ijá rehuna. \v 31 Vea kajaho ea pina atahuri namiꞌamajaho hu kúꞌo paariha vaꞌe huni kukua ekahune ꞌee ea pina juasiꞌi oꞌamajaho hu paꞌunama ara vahuna. \v 32 Rati oni napari venaji vwihaha. \v 33 ꞌEje ea irara huni hiiji ori niꞌajaraꞌamajaho huni hiijaho ranahuna. ꞌEne ea irara huni hiiji ori ranaꞌamajaho hu huni hia ꞌunanahuna. \v 34 Na ja ꞌwaravu. Naꞌia kaji ea noꞌo ahuma noturaꞌomo ea pina apena vaꞌeje ea pina ranahuna. \v 35 ꞌEne napara noꞌo hine ahuma kaukara veꞌiraꞌomo pina apena vaꞌeje pina ranahuna. \v 36 Ea noꞌo juasiꞌi ꞌurahe oꞌiraꞌomo pina apene vaꞌeje pina ranahuna ꞌiamana. \v 37 ꞌEjume pu Hu eha vene ijá ꞌwava Natohwe vea vecha ijaho reꞌena ꞌwavara. ꞌEjume Hu ija ꞌiama Unenuꞌu pini kwama naꞌamajaho púrúha ijá ꞌemojura ꞌiamana. \c 18 \s1 Napara Amunijaho ꞌEe ꞌOtua Hejiꞌinijihuni Haa \p \v 1 ꞌEnarena Hu ike haakaho ꞌwaramana. Ijihuni maijaho Hu ura renajaho pu majamano hine siporua pasenaꞌeje ꞌoꞌavarono ꞌwaramana. \v 2 Ara natohwa pini ea ꞌotua hejiꞌina pina Godiho pajuhame ꞌee ea ꞌahopuni hura pavejiꞌi hinuna. \v 3 ꞌEnaꞌomo amuna pina ꞌuꞌo ijí ara kajino hinunaꞌomo hu naꞌia mapokaꞌe vaꞌe ꞌotua veꞌi ꞌahauꞌe pasonananamuna. Napara kajara hu ijá ꞌwamune Ea pini na hine sisei ꞌahiukúne niꞌajiha ꞌwamuna. \v 4 ꞌEnakaꞌi nitama rene hu hine napara kajaho pataarohana kaivo naꞌia kwino hu ijá rona Na Godiho pajuhame ꞌee ea ꞌahopuni hura pavejura. \v 5 ꞌEnakaivo amunakaho majama roe ꞌwarimu jihunaꞌe hura ura renuji na vehuna. Ijihuni maijaho hura pasonanavakame na siseranihuni jihunaꞌe na niꞌajahuna ronana. \v 6 ꞌEnarena Natohwijara ijá ꞌiama Ea kaꞌene ꞌotua hejiꞌina siseijara iraka kaꞌene ꞌwaramaji heha! \v 7 ꞌÚ Godiho Huni ehija kaꞌene Hura iji pijihajipo iraka kaꞌene veiriꞌa naꞌia ijikano siheria paveꞌi kaivo jariviꞌi navujaho Hu arimaa pamihuna raka? ꞌÚ Hu hine tetamu vaꞌuꞌe ijiꞌa vajihuna raka? \v 8 Na nimai ja ꞌwaravu. Iraka kaꞌene arira maijino Hu pu marako vajihuna. ꞌEnakaivo vea kaꞌene Emaa Puni Harihijara roꞌamajaho ea vi icharo iki mweꞌi nimaa rojiꞌina hihuna ꞌiamana. \s1 Parasia ꞌEe Takisia ꞌEkiꞌina Puni Haa \p \v 9 ꞌEnarena Hu haa ike ꞌuꞌo ea kaꞌene pu pusumano arira maa roꞌikaꞌi ea ꞌahoꞌa senavujihi ꞌwaramana. \v 10 Naꞌia pini ea noꞌo kahi Temiporu vaji siporuaꞌe ꞌoꞌi ꞌahiume vaꞌara. Ea pina Parasia ꞌee ea pinijaho takisiaꞌe apejiꞌina. \v 11 Ea kaꞌene Parasi ijaho huhusu namijiꞌi siporua ikaꞌinaꞌe ꞌonana. Godi teimani ꞌwavujaho na ea ꞌahoꞌa kaꞌene pu pusumano vwihane ꞌee iraꞌata apene ꞌee napara hurichavu jaꞌina pana. Na A teimani ꞌwavu. Ijihuni maijaho na ea kaꞌene takisiaꞌe apejiꞌina kaꞌene kame naminu kaji vareꞌina pana. \v 12 Na hura kwino vaji ꞌaha noꞌo ꞌaura areme ꞌee uneunecha kaꞌene na ꞌekujaho ꞌahoꞌa taisia vejiꞌi hijura ꞌuáme ꞌonana. \v 13 ꞌEnakaivo ea kaꞌene takisia apejiꞌinijaho karori namine huni niura akúpa ꞌaha paniriꞌi kaivo túra ꞌahi ꞌanaiꞌi ijá ꞌwama Godi na ea siseakúne numirima ꞌwamana. \v 14 ꞌEnajihunaꞌe Na ja nimaa ꞌwaravu. Ea kajaho arira rena huni sei vaꞌana kaivo pinijaho pana. ꞌEnaꞌomo ea irara oriꞌini huni pinana ahasiriꞌamajaho Godira vetie hu ajuarana ohuna. ꞌEnakaivo ea irara oriꞌini ajuaraꞌamajaho Hu vetie huni pinana ꞌurihuna ꞌiamana. \s1 Jesura Sesamaa Merajihajina \r (Matiu 19:13-15; Maka 10:13-16) \p \v 15 ꞌEnakaivo ea ꞌahoꞌapo kasimaa aherame ꞌeka roume Hu Huni ija puni húmata ꞌahi irechamiꞌamarono roajivara kaivo Huni tisaiporuepo eaka mapoka kajija ꞌurarahara. \v 16 ꞌEnakaivo Jesura ijá ꞌiama Kasima kajija makiꞌeje Nuni roajiva kaivo ja patanuꞌuriha. Ijihuni maijaho Godoni arijaho kasimaa ikipo vejujaꞌinaꞌe vejujihipuni ara. \v 17 Na nimaa nimai ja ꞌwaravu. Ea irara sesamapo Godoni ara apeju jaꞌinaꞌe paapeꞌamajaho Godoni ara pavahuna ꞌiamana. \s1 Ea Uneunecha Rukimaꞌurijina \r (Matiu 19:16-30; Maka 10:17-31) \p \v 18 Jua puni ea natohwi Hu apoma ijá ꞌwama Najuhiꞌina mavarasaꞌine na unenuꞌu pina maa icháꞌinaꞌe venareje majama hihunijaho apeꞌejo? ꞌwamana. \v 19 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Irakijihunaꞌe a Na mamaa ꞌwimo? Godira nikwinuꞌwi Huhuri mamaana. \v 20 A Godoni tamana nihenuna. A napara paturaꞌamane ꞌee ea paꞌanaa kwaꞌamane ꞌee nesa paapeꞌamane ꞌee a ea pina sisea panamaꞌamana. ꞌEne omuna ꞌee ohuna ijihipuni ira hena veꞌamana ꞌwamana. \v 21 ꞌEjume hu ijá ꞌwama Na nitama sesamuꞌuru rene tamana kajaho hami venapena routa ꞌwamana. \v 22 ꞌEnakaivo Jesu ijí henarena Hu ijá ꞌwama A unenuꞌu pina kwinu maiꞌo areri paꞌana. A vaꞌe oni uneunecha mapoka ꞌeke ꞌimenarejaꞌe monia ona ꞌeka ea uneunecha paꞌaji vajiꞌamajiꞌa oni uneunecha mamaa akúpa ꞌaha nahuna. ꞌEꞌeje ijiꞌa roe Na ꞌararihiꞌamana ꞌwamana. \v 23 Ea kajaho ijí henarena temumana. Ijihuni maijaho hu nihoꞌo kukua mapoka rukini jihunaꞌe avanana. \v 24 ꞌEꞌeme Jesura ea kajaho kaviꞌi ijá ꞌiama Ea kaꞌene uneunecha mapoka rukinijipo Godoni ꞌunami vahunijaho nihoꞌo kisina. \v 25 ꞌEnakaivo mahi nitirua huni titi vaji aruma vahuna samaa kaivo ea kukua uneunecha rukimaꞌurijara Godoni ari vahunijaho kikisimaꞌura ꞌiamana. \v 26 Ea ꞌahoꞌa ijí henareja ijá ꞌwava Ea irahipo majama hihuna apeꞌeja ꞌwavara. \v 27 ꞌEnakaivo Hu ijá ꞌiama Emapo ijaꞌina vehuna nihoꞌo areria pana kaivo Godira Huhuso ijá kajaho vehuna ꞌiamana. \v 28 ꞌEjume Pitara ijá ꞌwama Hena! Nú núni ara areꞌi kaivo A ꞌararihae oju ꞌwamana. \v 29 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Na nimaa nimai ja ꞌwaravu. Ea pina maiꞌo huni ara napara vwehwaha emahwaha ꞌee sesahwaha Godoni arijihunaꞌe irechamiajara \v 30 hu nihoꞌo iviamaa iki ꞌaha mapoka ꞌekareje túnaꞌi majama hihuna apehuna ꞌiamana. \s1 Jesura Kwahuni Vuꞌa Noꞌopisuji Rona ꞌWaramajina \r (Matiu 20:17-19) \p \v 31 ꞌEnarena Hu ea iropu ropu noꞌo aherame ani vaꞌarame ijá ꞌiama Heha! Nú Jerusaremi vaꞌiro vejuraꞌomo poropeti nitama Ema Puni Harihiji uneunecha kaꞌene rehunaka vejajaho nimaaꞌe rehuna. \v 32 ꞌEne pu Hu apene Jenitaru mihe pu apene sipana asutie ꞌee siseꞌi ꞌahae ꞌee chera pisotihuna. \v 33 ꞌEe hisi vene hijahe ꞌee pu Hu ꞌanae kwahuna kaivo vea noꞌopisu mweꞌi vaji namareje ijiꞌa kúꞌo ꞌurihuna ꞌiamana. \v 34 ꞌEne pu nihoꞌo maꞌuako pina pahejara. Ijihuni maijaho iraka kaꞌene ꞌwaramajaho ijihuni maa vaji navumakame pu pahejara. \s1 Jesura Nisira Rukina Kaꞌene Nia Paꞌaji Vejume Maranajina \r (Matiu 20:29-34; Maka 10:46-52) \p \v 35 Hu Jeriko rori roꞌeme ea pina nia supaviꞌina ꞌunamutoi asuma hine ea jariraviꞌi hinana. \v 36 Hu hejume ea mapokaꞌe ruvaꞌume henarame aporame ijá ꞌiama Ikaho irakaꞌe vejo? ꞌiamana. \v 37 ꞌEjume pu ijá ꞌwava Jesu kaꞌene Nasareti orijara roa ruvaꞌu ꞌwavara. \v 38 ꞌEjume hu ijá ꞌumena Jesu kaꞌene Teviti oni Harihakere numirima ꞌumenana. \v 39 Ea kaꞌene urasahe vaꞌajipo ꞌurarahe iranoꞌa areꞌamarono ꞌwaravara. ꞌEnakaivo hu ira ajiraꞌe ijá ꞌumena Teviti oni Harihe numirima ꞌumenana. \v 40 ꞌEjume Jesuho areme namiꞌikaꞌi ꞌwaravume pu ahema apene Huni roꞌavarono ꞌwaramana. Hu Jesuni rori roꞌeme Hu apoma ijá ꞌwama \v 41 Na irakaꞌe a vetaꞌurono a ura renao? ꞌwamana. ꞌEjume hu ijá ꞌwama Natohwe na ura kúꞌo nia niriꞌi ꞌahiu ꞌwamana. \v 42 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Ara nimaa ronujara vejuꞌe maranaukúne nia niria ꞌwamana. \v 43 Hu niꞌaha kwinu nia nirie Jesu ꞌararihae ojiꞌi Godiho teimani ꞌwamana. ꞌEjume ea mapoka kajija ijí kamareja Godiho taꞌarohara. \c 19 \s1 Jesuꞌo Sakiasi Puni Vuꞌijina \p \v 1 Hu Jeriko ari maꞌaha rira kajino vaꞌana. \v 2 Ea pina takisiaꞌe apejiꞌina niꞌine ꞌee monia nihoꞌo ani rejiꞌina iha huna Sakiasinaꞌomo ara kajino hinuna. \v 3 ꞌEnakaivo ea kajaho ea tuꞌumaaꞌomo Jesu kaꞌi ꞌahaume venana kaivo eaka mapokijipo nuhaume pakamana. \v 4 ꞌEnarena hu urane ninuma vaꞌe turipa ꞌahi Jesura vahuni jihuniji vaꞌe kaꞌi ꞌahaume hinana. \v 5 ꞌEꞌeme Jesura roe hura hinani hari namiꞌikaꞌi aꞌame kamarena ijá ꞌwama Sakiasi mamako ariha roa. Ijihuni maijaho Na iviasa oni sei vuꞌe hiꞌejukúne ꞌwamana. \v 6 ꞌEjume hu mamako ariha roe Hu ꞌajomana. \v 7 ꞌEjume pu ea mapoka ijí kamareja suꞌaraviꞌi ijá ꞌwava Hu ea ikaho ea sisea ikehuni sei vaꞌu ꞌwavara. \v 8 ꞌEjume Sakiasira ꞌurine Natohwijaho ijá ꞌwama Hena! Natohwe na nuni kukua pwinanaꞌa ea kaꞌene uneunecha paꞌajihi vajihe ꞌee nara ea ꞌahopuni nesaꞌe apejujaho na ꞌaha noꞌona noꞌona ijano huri eha venahuna ꞌwamana. \v 9 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Godoni Niꞌajihiꞌinijaho iviasi sea ikino roana. Ijihunaꞌe ea ike ꞌuꞌo Eparahami oni hariha renana. \v 10 Ijihuni maijaho Ema Puni Harihijara ea kaꞌene ꞌunama puruva renauꞌukame pivusaha ojujihi sarame nianae niꞌajiꞌi ꞌahaume roana ꞌwamana. \s1 Korutia Oma Huni Haa \r (Matiu 25:14-30) \p \v 11 ꞌEnarena Hu ea kaꞌene Huni vuꞌa kaji hejajihi ike haakaho ꞌwaramana. Pu vwihajajaho Godoni ara niroꞌi venu ꞌwavara. Ijihuni maijaho Hu Jerusaremi rori vaꞌajiva jihunaꞌe pu vwihana ꞌwavara. \v 12 ꞌEnarena Hu ijá ꞌiama Ea pina ara pini vaꞌe ea natohwa renareje ꞌunama roꞌi ꞌahaume vaꞌana. \v 13 Hu ijiꞌa vaꞌi ꞌahaume huni pwehija ea iropu ropunaꞌomo ꞌumenaume roajivume ea kwinu kwinu monia (K20) vajiha ijá ꞌiama Na vaꞌeje monia ikaho ꞌeka vaꞌe unenuꞌu ꞌahoꞌa veꞌeje na ꞌunama routa ꞌiamana. \v 14 ꞌEꞌeme huni aea hura puni natohwaꞌe rehunijaho senavume pu ea irechamiume onaꞌe apena vaꞌe ijá ꞌwava Nú ara núni natohwaꞌe rehunijaho senumu ꞌwaꞌi ꞌahiume vaꞌajivara. \v 15 Ea kajaho natohwa renarena hu kúꞌo ꞌuname roana. ꞌEnarena hu niꞌaha kwino huni pwea kaꞌene hu monia vajihajaho pu monia icháꞌinaꞌe vejaji kiꞌi ꞌahaume ꞌumenaume roajivara. \v 16 ꞌEjume ea pini ijá ꞌwama Natohwe ara monia (K20) kaꞌene na vajiha jaꞌinaꞌe na kúꞌo areri ijaꞌina huri (K200) ꞌekuta ꞌwamana. \v 17 Hu pwea kajaho ijá ꞌwama A nihoꞌo mamaaꞌe venajihunaꞌe a pwea mamaa. A uneunecha maꞌuꞌumaa hami ꞌajoha jihunaꞌe nara ara mamaꞌina iropu ropu vajahe ara ijaho ꞌajoꞌena ꞌwamana. \v 18 Ea pini roe ijá ꞌwama Ara monia (K20) kaꞌene mihajino na apene huri vahame (K100) ꞌeka routa ꞌwamana. \v 19 Hu ea kaji ijá ꞌwama A ara mamaꞌina iropu ꞌajohuna ꞌwamana. \v 20 Ea pini roarena ijá ꞌwama Natohwe oni monia na akisi mwama ranavutakúne apena. \v 21 A ea ajisinaꞌomo soa kaꞌene a pasamajaho a juara samuna. ꞌEe a oni ija paꞌonajaho a menuna ꞌwamana. \v 22 ꞌEjume ijí ea kajara ijá ꞌwama Ike nihoꞌo pwea kaꞌene ea maa paꞌakera ara icháꞌina ꞌwarama jihuni toi na eha mahuna. ꞌÚ a pahena pakimune? Na ea kisinaꞌomo na raka kaꞌene pairechavujaho na ꞌekure? ꞌEne na nuni iji paꞌojujaho ꞌú na pamejure? \v 23 Iraka vene monia kajaho paꞌeka vaꞌe panika vaji irechaꞌiraꞌomo na roe ijaho ꞌeke ꞌee ꞌahoꞌa ijí huri ꞌekuꞌe? ꞌwamana. \v 24 ꞌEnarena hu ea kaꞌene ijá namijaji ijá ꞌiama Monia kaꞌene nara vajahaji kúꞌo ꞌeka vaꞌe ea kaꞌene monia (K200) venaji maha ꞌiamana. \v 25 ꞌEnakaivo pu hu ijá ꞌwava Natohwe huni monia (K200) namu ꞌwavara. \v 26 Na ja ꞌwaravu. Ea irara uneunecha rukinijaho mapoka huri vajahuna. ꞌEnakaivo ea irara paꞌana reꞌamajaho raka kaꞌene hununaꞌi navujaho ꞌetujahuna. \v 27 ꞌEnakúne iviamaa nuni naka kaꞌene nara puni natohwaꞌe rehunijaho ura parenajija aherame roe nuni unaꞌi ꞌania kwamasaha ꞌiamana. \s1 Nihoꞌo Temarajiꞌi Jerusaremi Vaji Roa Arumajina \r (Matiu 21:1-11; Maka 11:1-11; Joni 12:12-19) \p \v 28 Jesuho ijá ꞌwaravume paꞌareꞌeme Hu urane Jerusaremi vaꞌana. \v 29 Hu roe huriꞌa iha Arivi ꞌwavuraka ara iha Petapeje Petani ꞌwavujihuni roriji vaiꞌi Huni tisaiporu noꞌoheꞌi irechamiꞌikaꞌi ikaꞌina ꞌwaramana. \v 30 Ja vaꞌe ara pini useviꞌi kave tonikia pirona iꞌivananave namija kaꞌavajaho ea maiꞌo ijihuni toi paꞌojiꞌinakúne rasame apene roꞌavara. \v 31 Ea ꞌahopo aporame ijá ꞌiava heꞌavajaho Ja irakaꞌe vene rasavo? ꞌiava heꞌavajaho ijá ꞌiaꞌavara. Nuni Natohwijara ura rejuꞌe ijihunaꞌe avaju ꞌiaꞌavara ꞌiamana. \v 32 ꞌEjume pu vaiꞌi kivume uneunecha mapoka kajija areri Hu ꞌwarama kajaꞌinaꞌe rejara. \v 33 Pu tonikia pirona kaji rasaꞌeme ea anesuri aporame ijá ꞌiama Ja irakaꞌe veꞌirono tonikia pirona kajaho rasavo? ꞌiamana. \v 34 ꞌEjume pu ijá ꞌwava Núni Natohwijara ura rejuꞌe rasavu ꞌwavara. \v 35 ꞌEne pu tonikia pirona kajaho apene Jesuni roajivara. ꞌEne ateha ijí tonikia ꞌaha kajino risaremu vaꞌo Jesuho niꞌajaha apene ranavume ajime asuma hinana. \v 36 ꞌEne Hu vaꞌejuꞌe pu ateha ꞌeke ꞌunamutoi risarevara. \v 37 Pu vaꞌajime huriꞌa Arivi rori vutuijino tisaiporu mapokaꞌe piunime Godira uneunecha mavarasaꞌina kaꞌene vejume pu kivajihunaꞌe teimani ꞌwame ꞌee taꞌarohiꞌi vaꞌajivara. \v 38 Pu ijá ꞌumeja \q1 Kinia kaꞌene Natohwi jihuni iha ꞌahi roujaho merajaha! Matauviꞌina ꞌakúpi ꞌahi name ꞌee Godi Ichutomaijí taꞌaroha ꞌumejara. \p \v 39 ꞌEjume Parasia ꞌahopo ea rira kajino Hu ijá ꞌwava Najuhiꞌine Oni tisaiporu ꞌuraraha ꞌwavara. \v 40 ꞌEjume Hu eha vene ijá ꞌiama Na ja ꞌwaravu. Pu iranoꞌa areꞌavajaho muna ikipo ꞌurine mwasirihuna ꞌiamana. \s1 Jesura Jerusaremiumu Venajina \p \v 41 Hu ara natohwi jihuni rori roi kamarena niramana. \v 42 Hu ijá ꞌwama A iviamaa uneka kaꞌene venae matauma hihuniji apeꞌipisa nimaa rojaꞌa kaivo iviamaa a areri pakahuna. \v 43 Vea ijihunijara roꞌeje oni nakapo roe a júhone rora rora kaji rene roajiꞌeje a ꞌeꞌuꞌamajaho pu tanuꞌurihuna. \v 44 Pu a nihoꞌo tirakunahe ꞌee oni sesamaa puꞌúmo ea kaꞌene ijihuni vaji hijujaho atoꞌarumahe parane ꞌee muna pina oni ruha panahuna. Ijihuni maijaho Godira a niꞌajaꞌi ꞌahaume roꞌajaho a pakama jihunaꞌe avahuna ꞌwamana. \s1 Jesura Temiporua Vaji Vaꞌe Amairiajina \r (Matiu 21:12-17; Maka 11:15-19; Joni 2:13-22) \p \v 45 Hu Temiporu vaji vaꞌe ea kaꞌene ijí ꞌimeꞌaraviꞌi hijajihija ꞌararihiana. \v 46 Hu pu ijá ꞌiama Godira Huni ira vajijino ikaꞌina venana. \q1 Nuni sea Nuni siporuaꞌe ꞌohuni ara. ꞌEnakaivo ja apene nesa apehuni araꞌe veju ꞌiamana. \p \v 47 Hu veku veku Temiporu vaji vaꞌe najahuna. ꞌEjuꞌe pirisitia mamaꞌina ꞌee Sikuraipia ꞌee emaa puni mamaꞌinijipo ꞌanaꞌi ꞌahiuꞌe vejura. \v 48 ꞌEnakaivo pu areri parenauna. Ijihuni maijaho ea mapoka roe Hura vuꞌa kaꞌene ꞌwaramujaho nihoꞌo ira avwanamie hejura. \c 20 \s1 Jesuni Haruriji Rona Apovajina \r (Matiu 21:23-27; Maka 11:27-33) \p \v 1 Naꞌia pini Hu Temiporu vaji hine najahe Godoni vuꞌa mamaiji ꞌwaraꞌeme pirisitia mamaꞌina ꞌee Sikuraipia ꞌee ea mamaꞌinapo \v 2 Hu ijá ꞌwava A harura irakijara rejuꞌe ꞌee irara harura ikaho mahuꞌe A uneunecha ikaꞌina venujaho ꞌwaruve heja ꞌwavara. \v 3-4 ꞌEjume Hu eha vene ijá ꞌiama Ijinakúna ja mareꞌeje Na ꞌuꞌo ja aporave ja eha vene ꞌwarihuna. Jonira ea toi samajaho akúpi ꞌahi rena roana ꞌaho ema puni rena roane? ꞌiamana. \v 5 Pu hine aposarame ijá ꞌwava Nú ika ꞌwaꞌavajaho akúpi ꞌahi rena roana ꞌwaꞌavajaho Hu ijá ꞌúꞌena ꞌEne ja ichá vene panimaa rojare? ꞌúꞌena ꞌwavara. \v 6 ꞌEnakaivo nú ꞌemaa punina ꞌwaꞌavajaho ea mapoka ikipo muni nú ꞌanúhuni jihunaꞌe paꞌwarahuna. Ijihuni maijaho pu Joniho poropetia nimaa rojura ꞌwavara. \v 7 ꞌEnajihunaꞌe pu eha vene ijá ꞌwava Harura kajara ichihi rena roajaho nú puruva renu ꞌwavara. \v 8 ꞌEjume Jesura ijá ꞌiama Nijinaꞌomo harura irakijara rejume avajujaho Na paꞌwarahuna ꞌiamana. \s1 Ajaꞌina Juara ꞌAjohiꞌinijihi Puni Haa \r (Matiu 21:33-46; Maka 12:1-12) \p \v 9 ꞌEjume Hu ea mapokaꞌe haa ikaho ꞌwaramana. Ea pina juara mene ea ꞌahoꞌaꞌe aremaꞌi kaivo hu kwaa jori vaꞌe ꞌaha jopatuꞌura hinana. \v 10 ꞌEꞌeme juaraꞌe sahuni vei roumakaviꞌi hu huni pwea ranavume vaꞌe ꞌiruma hunaꞌe ꞌeka roꞌi ꞌahaume vaꞌana. ꞌEnakaivo ea kaꞌene ijí juara ꞌajoha hijajipo ape hijahuvaꞌo ranavume ija maisu vaꞌana. \v 11 ꞌEjume pwea pina ranavume vaꞌume pu apene hijahe ꞌee vejume hu vahiꞌa apejumakaviꞌi ranavume ija maisu vaꞌana. \v 12 ꞌEjume hu huni pwea pina kúꞌo ranavume ijí ea kaꞌene juasiꞌi hiju kajipo ꞌanae piꞌonavume vaꞌana. \v 13 ꞌEjume eaka juara anesurijara ijá rona Na icháꞌina veꞌejo? Na nuni hariha ranave vaꞌakame pu huni ira hena veꞌeja ronana. \v 14 ꞌEnakaivo ea kaꞌene ijino juasiꞌi hijujipo kavume ariha roumakame piraꞌarame ijá ꞌwava Ea kajara juarakaho túnaꞌi ꞌajoꞌenakúne roe ꞌanaa kwaꞌirakúne juasiꞌakaho núnaꞌe reꞌenakúna ꞌwavara. \v 15 ꞌEnarame pu hu apena piꞌonavume samai vaꞌumakaviꞌi ꞌanaume kwamana. ꞌEnajihunaꞌe juara anesurijaho pu ichá ꞌahiꞌena? \v 16 Hu roareje ea kaꞌene juara ꞌajohajija ꞌanie kwamasahe ꞌee juara kajaho apene ea ꞌahoꞌaꞌe mihuna ꞌiamana. ꞌEjume ea kajipo henareja ijá ꞌwava Nihoꞌo areri pana ꞌwavara. \v 17 ꞌEjume Hu kimuvaꞌo ijá ꞌiama \q1 Ike Godoni ira vaji vuꞌa kaꞌene ꞌwaruma jihuni maijaho irake? Ijí muna kaꞌene ara vejiꞌinapo piꞌonava kajara iviamaikaho ara kajihuni kúrúti tukeja natohwaꞌe rena namino? ꞌiamana. \p \v 18 Ea kaꞌene ijihuni toi ariha ninavujaho nihoꞌo puꞌusahura ꞌee muna kajara ea irahuni toi ꞌoꞌamajaho hu túa rene va ranahuna ꞌiamana. \s1 Sisanaꞌi Takisia Vejuji Rone Apovajina \r (Matiu 22:15-22; Maka 12:13-17) \p \v 19 ꞌEne Sikuraipia ꞌee pirisitia mamaꞌinijipo Hu nijihijakaro apeꞌi vejara. Ijihuni maijaho ijí haa kajaho puaꞌe ronarena ꞌwaravume henareja apeꞌi vejara kaivo ea mapoka kajihi juhamareja arevara. \v 20 Pu Hu hami kaviꞌi ea ꞌahoꞌa ea mapoka puni vaji iraꞌatijino ea arira rene puni vaji ꞌurahojara. Hura ira icháꞌina ꞌwaravakame ꞌunama apene roe kavana ijí maꞌirono ꞌurahojara. \v 21 Ijí ea kajipo Hu apoma ijá ꞌwava Najuhiꞌine uneunecha kaꞌene Ara ꞌwarume najuhujaho nimaa. Nú nihena kavu. A ea kwinuꞌwi vwihanuna pana kaivo Godoni ꞌunama nimaiji najuhu. \v 22 ꞌÚ nú Sisa oni takisia vehunijaho varapa ho pane? ꞌwavara. \v 23 ꞌEnakaivo Hu pura iraꞌata kaꞌene vejajaho kimarena ijá ꞌiama \v 24 Monia oma pina najiha kavuma. Ijihuni toijaho irahuni húmatijiꞌo ihijiꞌo navo? ꞌiamana. ꞌEjume pu Hu ijá ꞌwava Sisa ona ꞌwavara. \v 25 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Sisa oni kukuijaho Sisa vajaꞌi kaivo Godoni kukuijaho Godi vajaꞌavara ꞌiamana. \v 26 ꞌEjume pu emaa puni vaja kajino Jesu pisimihuna areri parenana. Pu Huni eha kaji henareja oja hianavumakame iranoꞌa paꞌarejara. \s1 Kwamasahe ꞌUrihuniji Rone Apovajina \r (Matiu 22:23-33; Maka 12:18-27) \p \v 27 Sajusi eaka kwamasahiꞌinijipo kúꞌo ꞌurihunijaho panimaa rojiꞌinaꞌomo Huni roajivara. \v 28 ꞌEnaꞌomo pu Hu apome ijá ꞌwava Najahiꞌine Mosisira tamana ikaꞌinaꞌe venana. Ei pini kwaꞌi kaivo naparaha hariha paꞌanaꞌe ranamana. ꞌUꞌuahi napara kajaho ꞌwahareje pokaha kaꞌene kwamajihunaꞌe hariha sarahuna. \v 29 Ea ꞌuꞌua poka iropu noꞌo hijara. ꞌEnaꞌomo amurijara napara ꞌwahe napara hariha paapeꞌeme hu ꞌuꞌo kwamana. \v 30-31 ꞌEjume huni ninahijara ꞌwahana kaivo hu ꞌuꞌo napara kajaho amuja paveꞌeme kwavume huni niijahijara ꞌwahana kaivo hu ꞌuꞌo kwamana. Ea iropu noꞌo napara nikwinuꞌina kaji ahevara kaivo hu amuja paveꞌeme pu kwamasa ranavara. \v 32 ꞌEꞌeme napara kajaho ijí túnaꞌi kwamana. \v 33 ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene ea kwamasahajipo ꞌuriꞌavajaho hu irahuni napara reꞌena? Ea iropu noꞌo hu ꞌwahara ꞌwavara. \v 34-35 Jesura eha vene ijá ꞌiama Ea kaꞌene ikino mweꞌi hijujipo napasi nehuna kaivo ea kaꞌene kwamasahe ꞌurine majama hijujija panapasi nehuna. \v 36 Pu areri Godoni ꞌona ojiꞌina saꞌine ꞌee pu Godoni harihija. Ijihuni maijaho pu Godoni ehije ꞌee pu kúꞌo ꞌurihuni jihuni harihija. \v 37 ꞌEnakaivo nitama Mosisira najuha jaꞌinaꞌe kwamasahiꞌinijija ꞌurijura. Ijihuni maijaho vea kaꞌene veni icha vaji rejiꞌi namajino Mosisira Natohwijaho ijá ꞌwama A Eparahami oni Godi ꞌee Aisiki oni Godi ꞌee Jekapi oni Godia ꞌwamana. \v 38 Ijihuni hahi Hu iviamaa kwamasahiꞌina puni Godi pana kaivo Hu maiꞌo hiju jihipuni Godi. ꞌEnakaivo Godira kimuni ꞌunamijaho ea mapoka maiꞌo hiju ꞌiamana. \v 39 ꞌEjumakame Sikuraipia ꞌahoꞌapo pu eha vene ijá ꞌwava Najahiꞌine Oni eha nihoꞌo mamaa ꞌwavara. \v 40 ꞌEnareja pu unenuꞌu ꞌahoꞌa kúꞌo apohuna harura paꞌarenaume paapovara. \s1 Keriso Rone Apovajina \r (Matiu 22:41-46; Maka 12:35-37) \p \v 41 Hu pu ijá ꞌiama Ichá vene Kerisoho Teviti oni Harihe ꞌúvo? \v 42-43 Ijihuni maijaho Tevitira oriꞌini heha kaꞌene Samusi vaji ꞌwaramana. \q1 Natohwijara nuni Natohwiji ijá ꞌwama A Nuni ija manaꞌinikaꞌi asuma hiꞌeje Na Oni naka Oni mumora hari irechavuma ꞌwamana. \p \v 44 Tevitira Hu Natohwa ꞌwamu kaivo icháꞌina vene Hu huni Hariha renane? ꞌiamana. \s1 Jesura Varapa Tamaniji Najahiꞌiniji Jujuvuꞌa ꞌWaramajina \r (Matiu 23:1-36; Maka 12:28-40) \p \v 45 Ea kaꞌene mapoka kajija hine heꞌeme Hu Huni tisaiporu ijá ꞌiama \v 46 Sikuraipia hami kiꞌavara. Pu ateha jojora same ꞌee pu maketi ea ꞌahoꞌapo pu kimareje oja mihe hura puna vene ꞌee hami ꞌajorame ꞌee Sinakoku vaji ruha kaꞌene mamaꞌinijihi ꞌeke unaꞌi kama hijura. ꞌEe ahaja ijuri veijaho pu ura kahe eaka mapoki jihipuni unaꞌa kahi hiꞌirono ura rena parajura. \v 47 ꞌEne pu amuna pisivisaviꞌi puni sea nesi ꞌeke ꞌee pisivisame erapo kiꞌavarono siporua jojora ꞌojura. Ijihunaꞌe ja nihoꞌo niꞌimaꞌura namahuna ꞌiamana. \c 21 \s1 Amunijihuni Swarijina \r (Maka 12:41-44) \p \v 1 Hu ꞌurine katua tevua rori ijí hina ea kaꞌene uneunecha ani rejiꞌinijija roe puni swara savu kaji kiviꞌi hinana. \v 2 ꞌEꞌeme amuna kaꞌene uneunecha paꞌamaijaho urupa vaꞌaa noꞌo (tu toia) eru samana. \v 3 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Na nimai ja ꞌwaravu. Amuna uneunecha paꞌamaa kajarahara moniaka ea mapoka kajipo roe katua kaꞌene savajaho asita ranamana. \v 4 Ea pu monia mapoka vajaha jihuni maijaho pu monia rukini jihuni hahi avajara kaivo amuna kajaho uneunecha paꞌajihunaꞌe huna kaꞌene areri navuji samajihunaꞌe hura eaka mapoka monia rukinijaho asita ranamana ꞌiamana. \s1 Jesura Temiporui Tiraꞌusahuna ꞌWaramajina \r (Matiu 24:1-2; Maka 13:1-2) \p \v 5 Pu ea ꞌahoꞌa Temiporu kaji kame ꞌee muna mavarasaꞌini ꞌeka vene ꞌee swasa kaꞌene icháꞌinaꞌe vejuji hine ꞌwaꞌeme Jesura ijá ꞌiamana \v 6 Ike uneunecha kaꞌene ja kivukaho vea ijihunijara maiꞌo roꞌeje muna mapokakija tiraꞌusunahe ꞌarii paraꞌeje muna nihoꞌo kwinu huni ruha panahuna ꞌiamana. \s1 Ahija ꞌEe Sisei Hihunijina \r (Matiu 24:3-14; Maka 13:3-13) \p \v 7 ꞌEjume pu Hu apoma ijá ꞌwava Najuhiꞌine ikaho vea vecha reꞌena? ꞌEe vea kakara paꞌareꞌiro veꞌamani urijaho marakoꞌa aacha iraki reja kaꞌeja? ꞌwavara. \v 8 ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Ja hami kaꞌavara. ꞌEjakame pu ea ja papisimiꞌavara. Ijihuni maijaho ea mapokaꞌe Nuni iha ꞌahi roe ijá ꞌiahune Na Kerisonaꞌomo vea niapeꞌi venu ꞌiava heꞌavajaho nihoꞌo paꞌararihiꞌavara. \v 9 ꞌEjakame ja heꞌeje kwaa araka mapokija ajira vehune ꞌee ijí ajira vehuni pinana kajaho ꞌurina rohuna. Ijaꞌinijaho reꞌena vo urijaho maiꞌo pavaꞌa ꞌeꞌuꞌenakúne ja nihoꞌo pajuꞌavara ꞌiamana. \v 10 ꞌEnarena Hu kúꞌo ijá ꞌiama Kwaa ara ꞌahopo ꞌurine ꞌahoꞌa ninamahune ꞌee ara ꞌahopo ꞌurine ara ꞌahoꞌa ninamahuna. \v 11 Kwaa ara mapoka mwevarivura mamaꞌina rohuna. ꞌEne sisemaapo roe ꞌee kwaa ara mapoka ꞌora vea rene ꞌee atama siseapo kwaa ara mapokakaho ani rene ꞌee aacha mamaꞌina aniꞌina mapoka sisea akúpi ꞌahi kihuna. \v 12 Uneunecha mapoka ikija maiꞌo reꞌi veꞌeje Nuni ihijihunaꞌe ja aherama vaꞌe siseꞌi ꞌahie ꞌee tipurai irechamie ꞌee aherama vaꞌe Sinakoku vaji aporame ꞌee aherame kinia ꞌee kavana epuni unaꞌi vahuna. \v 13 Ja vea kajino areri Godoni vuꞌa mamaijaho pu najahuna. \v 14 ꞌEnajihunaꞌe ja nimarako vwihanareje jara vuꞌa iraka kaꞌene ꞌwarahunijaho pavwihaꞌavara. \v 15 Ijihuni maijaho Nara vuꞌa kaꞌene ara ꞌwarahuna vajahakame oni naka ara vuꞌa kaꞌene ꞌwaraꞌamajaho hene pu areri patanuꞌurahe ꞌee pu nihoꞌo unenuꞌu pina areri paꞌwarahuna. \v 16 ꞌEnakaivo emahu jona vwehu jona ehu jona napuhu jonapo nahamahe ea ꞌahopo ja ꞌanie kwamasahuna. \v 17 Nuni ihijihunaꞌe ea ꞌahopo ja senahuna. \v 18 ꞌEnakaivo joni húmata sapasa kwisu patausiuhuna. \v 19 ꞌEnajihunaꞌe ata kirasahe naminareje ja majama hihuna apeꞌavara. \s1 Jesura Jerusaremi Tiraꞌusahuni Vuꞌa Kaꞌene ꞌWaramajina \r (Matiu 24:15-21; Maka 13:14-19) \p \v 20 Ja kave Jerusaremiho amiapo outihe nava kaꞌavari veijaho ja ika roꞌavara. Ara kajara tiraꞌusahuni vea nikehuna roꞌavara. \v 21 ꞌEjakame ea kaꞌene Jutia hijujija juhahe nahari ꞌahi vaꞌe ꞌee ea kaꞌene ara natohwa kajino hijujija ꞌusema vaꞌajiꞌavare ꞌee ea kaꞌene nechiꞌi hijujija ara natohwa kajaho paroꞌavara. \v 22 Ijihuni maijaho eha kaꞌene mihunaꞌe Godoni heha vaji ꞌwaramajara nimaa rehuna. \v 23 Napara kaꞌene hariꞌinijija ꞌee napara kaꞌene hariha musa ijiꞌinijija vi icháꞌinaꞌe veꞌeja? Vea kajaho kwaa arakaho ea mapoka ajirijara siserana parajakame ea ikija niꞌimaꞌura siseisei temukaꞌeje hihuna. \v 24 Pu soꞌwi pijihe kwamasahe ꞌee tipurai aherame kwaa ara ani aniꞌini vahuna. ꞌEꞌeje Jenitaruepo Jerusaremiho ajima tautia apena vaꞌeje Jenitairu puni vea paꞌarehuna. \s1 Emaa Puni Harihijara Rohunijina \r (Matiu 24:29-31; Maka 13:24-27) \p \v 25 ꞌEꞌeje masapa ꞌee china ꞌee vea ꞌee akúpa ꞌahi aacha aniꞌina kihuna. ꞌEꞌeje ea mapoka kaꞌene mweꞌi hijukija soha kaꞌene sisea aniꞌinaꞌe amenareje ira aniꞌina ꞌumeꞌamaji henareje tea juname ꞌee nihoꞌo puruva retiꞌeje hihuna. \v 26 Emaa ijí uneka kaꞌene iki mweꞌi reꞌamaji kamareje nihoꞌo juma paranareje kwapihuna. ꞌEne uneunecha kaꞌene akúpa ꞌahi navujija akúpa kakara varivarimareje ꞌunirame usimahuna. \v 27 ꞌEꞌeje Ema Puni Harihijaho ꞌimitia vaji Huni harura ꞌee Huni hanajiꞌinijiꞌi mahoꞌo roe ea mapoka kahuna. \v 28 Vea kaꞌene uneunecha kajipo ikaꞌinaꞌe reja kiꞌavajaho ꞌurine nuana ahasirime aꞌama niriꞌi hiꞌavara. Ijihuni maijaho jara matauma hihuni vea nituꞌu rena paranu ꞌiamana. \s1 Matakijara Najahajina \r (Matiu 24:32-35; Maka 13:28-31) \p \v 29 ꞌEnarena Hu haa ikaho ꞌwaramana. Ja kaha! Mataka ꞌee icha ꞌahoꞌijihi kiha! \v 30 Ijipo ꞌanauraꞌomo maiꞌo nahejiꞌi sisira apúsavuꞌe kimareꞌe vea maraꞌi venu. \v 31 Vea kaꞌene ijí aneja kiꞌavajaho Godoni ari rohunijaho tuꞌu rehuna roꞌavara. \v 32 Na nimai ja ꞌwaravukúne vwihaꞌavara. Eaka kijahija mahoꞌo pakwamasa ranaꞌeje ijaꞌina rehuna. \v 33 Akúpa mweꞌijaho paꞌarehuna kaivo Nuni Ira kakaho papaꞌareꞌena. \s1 ꞌAiha Hami Vejiꞌi Hiha \p \v 34 Ja hami hami ꞌajohareje pahine joni kaukararu vene ꞌee toa sisea ine ꞌee jara iviamaa ꞌunama kaꞌene icháꞌinaꞌe hami hihuna pavwihajiꞌi hiꞌavara. Ijihuni maijaho ja ijaꞌina hiꞌeje vea kajaho areri niꞌaha kwino kwavaha punaꞌi asuma va hihuna. \v 35 Vea kajara reꞌamajaho ea mahoꞌo mapoka kaꞌene mweꞌa ꞌahakino hijujija renahuna. \v 36 ꞌEnakúne veku veku hine ꞌajohe nia nirie siporua ꞌojiꞌi hiꞌirakúne ja areri harura renaꞌeje uneka kaꞌene reꞌiro vejujaho asima vaꞌe Emaa Puni Harihijihuni unaꞌi namiꞌavara ꞌiamana. \v 37 Hu veiriꞌijaho hine Temiporu vaji najahuvaꞌo naꞌivukaviꞌi vaꞌe huriꞌa kaꞌene Arivina ꞌwavujihuni ꞌahi vaꞌuna. \v 38 ꞌEjuꞌe ea mapokaꞌe súꞌusúꞌu arihe vaꞌe Temiporu vaji Huni vuꞌa heꞌi ꞌahiuꞌe vaꞌajivura. \c 22 \s1 Jesu ꞌAnaꞌi Hemi Kosarame Ojajina \r (Matiu 26:1-5; Maka 14:1-2; Joni 11:45-53) \p \v 1 Puretia isitia paꞌana kaꞌene Pasova ꞌwavujihuni sora ꞌehuni vea roe turanana. \v 2 ꞌEjume pirisitia mamaꞌina ꞌee Sikuraipia Hu ꞌanae kwahuni ꞌunama savara. Ijihuni maijaho pu ea mapokijihi juhavara. \s1 Jutasira Jesu Nahamahunaꞌe Nimaa Venajina \r (Matiu 26:14-16; Maka 14:10-11) \p \v 3 ꞌEjume Huni tisaiporu pina kaꞌene Jutasi Isikariatina ꞌwavujaho Setanira rosamana. \v 4 ꞌEjume Jutasira vaꞌe hura icháꞌinaꞌe Jesu nahamahuniji pirisitia mamaꞌina ꞌee sorutia puꞌúmo ꞌunama amairiara. \v 5 Pu nihoꞌo teamanavume eha monia vajaꞌi ꞌwaravara. \v 6 Jutasi puni ira hene teamavumakame ꞌunama kaꞌene Hu nahamahuniji hami hema parajakame ea nihoꞌo areri pahehuniji samana. \s1 Jesura Pasova ꞌIruma Iꞌirono Amairiaramajina \r (Matiu 26:17-25; Maka 14:12-21; Joni 13:21-30) \p \v 7 Puretia isitia paꞌajihuni vea aneja rejumakaviꞌi pu sipi ꞌuꞌua ꞌanae swasa vehuna. \v 8 ꞌEjume Hu Pitaꞌo Joniꞌo irechamie ijá ꞌiama Vaꞌe Pasova ihuniji amairie nú ija ꞌiamana. \v 9 ꞌEjume pu apoma ijá ꞌwava Nú vaꞌe ichihi ꞌiruma amairiꞌeja? ꞌwavara. \v 10 Hu ijá ꞌiama Ike heha. Ja ari vaꞌeje ea pina toa ꞌene vuꞌe piuniꞌena. ꞌEjakame ja hu ꞌarariha vaꞌe sea kaꞌene hu ajiꞌamajino vaꞌavara. \v 11 ꞌEne ja ikaꞌina sea anesura ꞌwaꞌavara Najahiꞌinijara ikaꞌinaꞌe a ꞌwaramana. ꞌÚ ꞌiruma ijuri tinia kaꞌene Nara Nuni tisaiporu epuꞌúmo Pasova ihunijaho ichine? ꞌwaha ꞌiamana. \v 12 ꞌEjakame hura ruha kaꞌene ichuto niamairiarame namuji najahakame ijino amairiaraꞌavara ꞌiamana. \v 13 ꞌEjume pu vaꞌajime uneunecha mapoka areri Hura ꞌwarama kajaꞌinaꞌe rejume pu Pasova kaꞌene ihunijaho amairiaravara. \s1 Natohwijara Kwamaji Vwihajiꞌi ꞌIruma Ihunijina \r (Matiu 26:26-30; Maka 14:22-26; 1 Koritia 11:23-25) \p \v 14 Vea kaji apejume Hu Huni apasorua puꞌúmo roe ꞌaijua rori asuma hijara. \v 15 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Na ja puꞌúmo Pasovakaho inareje ijiꞌa haha hiana apehuna ura reniu. \v 16 ꞌEnajihunaꞌe Na nimai ja ꞌwaravu Na kúꞌo ꞌiruma painu vaꞌuꞌe Godoni ari jara roe nimaae rejakame ijiꞌa ihuna ꞌiamana. \v 17 ꞌEnarena Hu kapusia apene Godiho teimani ꞌwaꞌikaꞌi ijá ꞌiama Ike apene vajúsarame iha. \v 18 Ijihuni maijaho ajina riha ikaho Na painuvaꞌo vea kaꞌene Godoni arijara roꞌamaji ihuna ꞌiamana. \v 19 ꞌEnarena Hu puretia apene Godi teimani ꞌwaꞌikaꞌi tuame vajihiꞌi ijá ꞌiama Ikaho Nuni hahaꞌe jonijihunaꞌe vajihukúne ina vejiꞌi Na vwihaniꞌavara ꞌiamana. \v 20 Areri puretia ijaꞌinaꞌe Hu toa kapusi rukina mihiꞌi ijá ꞌiama Ike kapusia toa rukinakaho Nuni ꞌaa kaꞌene jonijihunaꞌe arihunaꞌe maiuꞌinaka nahama ꞌwaramajina ꞌiaviꞌi mihana. \v 21 ꞌEnakaivo heha! Ea kaꞌene Naaꞌe nahamihunijaho iviamaa ikino nú puꞌúmo ꞌaijua rori hinu. \v 22 Ijihuni hahi Ema Puni Harihijaho Godira vwihana jaꞌina vehuna kaivo ea kaꞌene Hu nahamahunijaho nihoꞌo eha sisea niꞌimaꞌura apehuna ꞌiamana. \v 23 ꞌEjume pu pusumano ea kaꞌene nahamahunijaho ea irarana ꞌwarahuniji kaꞌi ꞌahiume ꞌwamareja puni vaja kajino piraꞌaravara. \s1 Ea Irá Natohwiji Kaꞌiꞌahiume Vahacharavajina \p \v 24 Ea irara natohwaꞌe rehuniji puni vaja kajino hine piraꞌaravara. \v 25 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Jenitaru puni kinia kaꞌene iki mweꞌi hijujija ea ꞌajohahuna harura rukina. ꞌEe ꞌajohiꞌina kajija swara rukinijina ꞌwavura. \v 26 ꞌEnakaivo ja ijaꞌina parehuna kaivo ea irara joni vaji natohwaꞌe reꞌi ꞌahaꞌamajaho hu areri sesamaa punaꞌi rene ꞌee areri pwea saꞌinaꞌe reꞌamana. \v 27 ꞌÚ ea icharo natohwane? Ea kaꞌene asuma hine ꞌiruma inujarana ho ea kaꞌene namine ꞌirumaꞌe ꞌeka roe vajahujarane? Ea kaꞌene asuma hine ꞌirumaꞌe inujaho natohwa kaivo Na ea kaꞌene arini namine jaae ꞌiruma vajihujina. \v 28 Vea kaꞌene Na sisei hijujaho ja nú puꞌúmo Nuni rori namijara. \v 29 Nuni omijara Na Nuni kwaa ꞌajohuna mihajaꞌinaꞌe Na ꞌuꞌo ja mihu. \v 30 ꞌEnajihunaꞌe Nara ja pijihakame ja Nú puꞌúmo Nuni ari ꞌaijua ꞌahi ahuma toa ꞌiruma ine ꞌee ja Isureri puni amuja kaꞌene iropu ropu noꞌo ruha kaꞌene puaꞌe ꞌotua vetihunijino hine ꞌotua vetihuna ꞌiamana. \s1 Jesu Pitara Hemahuniji Rona ꞌWaramajina \r (Matiu 26:31-35; Maka 4:27-31; Joni 13:36-38) \p \v 31 ꞌEjume Hu Saimani ijá ꞌwama Saimani hena! Setani aaꞌe apenaꞌe areri ꞌwitia ruarahu jaꞌinaꞌe ruaraꞌi ꞌahauꞌe ura rejuꞌe ro ꞌejahie ꞌwarimana. \v 32 ꞌEnakaivo Na oni siporua ꞌojuraꞌomo ara nimaa ronujaho paꞌohuna. ꞌEnareje a kúꞌo ꞌuname Nuni roꞌamajaho ara Nuni ehijakija najahakame pura nimaa rojujaho ija kisi apena puni unaꞌi saname vehuna ꞌwamana. \v 33 ꞌEjume Pitara ijá ꞌwama Natohwe na niareri rena hijuraꞌomo A tipurai vaꞌamajaho na A huꞌúmo vahuna. ꞌEe A kwaꞌamajaho na A huꞌúmo kwahuna ꞌwamana. \v 34 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Pita Na nimaa aaꞌe ꞌwaravu. ꞌUꞌora iviasa maiꞌo paꞌumeꞌeje a ꞌaha noꞌopisu Na pakimuna ꞌiaꞌeje ijiꞌa ꞌuꞌora ꞌumehuna ꞌwamana. \s1 Pausia Tuja ꞌEe Soꞌwa \p \v 35 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama Vea kaꞌene Na ja irechamiume pausia ꞌee tuja ꞌee mumora sisa paꞌa vaꞌajaho ja vi pivusahara raka? ꞌiamana. Pu ijá ꞌwava Nihoꞌo pana ꞌwavara. \v 36 ꞌEnakaivo Hu pu ijá ꞌiama ꞌEnakúne iviamaa ea irahuni pausia ꞌee tuja naꞌamajaho ꞌeka vaꞌamana. ꞌEne ea irara soꞌwa paꞌanaꞌe reꞌamajaho huni ateha ꞌeka vaꞌe ꞌimenareje monia ꞌeke huni soꞌwa ꞌimeꞌamana. \v 37 Ijihuni maijaho heha vaji venareje Naaꞌe ronarena ꞌwaramajaho rehuna. Hu ꞌuꞌo ea sisea vejiꞌina puꞌúmo tahuna ꞌúmajaho iviamai Nuni vaji nimaa roe rehuna ꞌiamana. \v 38 ꞌEjume pu ijá ꞌwava Natohwe kama! Soꞌwa noꞌoheꞌi ikenakúne kima! ꞌwavara. ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Ijaho arerina ꞌiamana. \s1 Jesura Arivi Huriꞌa ꞌAhi Siporua ꞌOnajina \r (Matiu 26:36-46; Maka 14:32-42) \p \v 39 ꞌEnarena ruꞌeꞌune nikúꞌo Hu venujaꞌinaꞌe huriꞌa Arivi vaꞌume Huni tisaiporu Hu ꞌararihae vaꞌara. \v 40 Hu vaꞌe ruha kajino ꞌeꞌunarena Hu pu ijá ꞌiama Ja Godoni siporua ꞌojiꞌi hijakame ja pavena kiꞌavara ꞌiamana. \v 41 ꞌEꞌikaꞌi Hu pu irechamiꞌikaꞌi vaꞌe karokaro muna piꞌonave vaꞌe ꞌohune saꞌinijakaru nitupari same hijiꞌi siporua ꞌonana. \v 42 Hu ijá ꞌwama Amo A ura renaꞌipisa kapusiakaho Nuni rora apena ruvaaꞌa. ꞌEnakaivo Nuni ura pana kaivo Oni ura ijaꞌinaꞌe veꞌamana ꞌwamana. \v 43 ꞌEꞌeme ꞌona ojiꞌina akúpa ꞌahi rena roe Hu harura mahana. \v 44 Hu hine oja hiaꞌeme siporua ꞌojumakame haha natohwaꞌe hiame huni piropa ꞌaa muka saꞌinaꞌe mweꞌa ꞌahi arihana. \v 45 Hu siporua ꞌonuvaꞌo ꞌurine Huni tisaiporu puni vaꞌi kimajaho pu hine temuki ꞌaninamiume notuara. \v 46 ꞌEjume Hu pu sie ijá ꞌiama Ja iraka vene notuiꞌi navo? ꞌUrine siporua ꞌoꞌirakúne ja pavena kiꞌavara ꞌiamana. \s1 Jesu Kamovajina \r (Matiu 26:47-56; Maka 14:43-50; Joni 18:3-11) \p \v 47 Hu maiꞌo hine ijí ꞌwaraꞌeme niꞌaha kwinu Jutasi kaꞌene iropu ropu noꞌo pinijara ea mapokaꞌe aherame roe hu Jesu ura mina veꞌi ꞌahaume roana. \v 48 ꞌEjume Jesura hu ijá ꞌwama ꞌÚ Jutasi a Na Emaa Puni Hariha nahamahareꞌe ura mina vena avano? ꞌwamana. \v 49 ꞌEjume ea kaꞌene pu puꞌúmo namijajipo uneka kaꞌene reꞌi venaji kimareja pu ijá ꞌwava ꞌÚ Natohwe nú núni soꞌwi pijiꞌeja? ꞌwavara. \v 50 ꞌEnarena ea pini huni soꞌwi mavane ꞌurine pirisiti niꞌinijihuni pwea pinijihuni ataa kaꞌene manaꞌinijaho ꞌanaume ꞌuhuꞌusahana. \v 51 ꞌEnakaivo Jesura eha vene ijá ꞌwama Ijá kajaho arema ꞌwaꞌikaꞌi Hu huni ataa iji ꞌunavume maranana. \v 52 ꞌEnarena Jesura pirisitia mamaꞌina ꞌee sorutia Temiporu ꞌajohiꞌinijija ꞌee emakina kaꞌene Hua apeꞌi roajihi ijá ꞌiama ꞌÚ Na ea nesa apejiꞌinaꞌomo ja soꞌwa hajaa ꞌeke Naaꞌe apeniꞌi ꞌahiume roare? \v 53 Na veku veku ja puꞌúmo Temiporu vaji hijura kaivo ja Na paapeniura. ꞌEnakaivo iviamaa ike vea mukakaho ꞌee mweꞌa ike nutuviꞌina kehuni harurijaho jona ꞌiamana. \s1 Pitara Jesu Hemahajina \r (Matiu 26:57-58, 69-75; Maka 14:53-54, 66-72; Joni 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Pu Hu kamome apene pirisitia niꞌinijihuni sei vaꞌume Pitaho ma kameri naminakiviꞌi ꞌarariha vaꞌana. \v 55 ꞌEꞌeme vena núꞌúha riri jaumakame Pitaho pu puꞌúmo asuma hinana. \v 56 ꞌEꞌeme hu ijino asuma hijume napara pwei pini Pita nia kanaviꞌi ijá ꞌiama Ea ike ꞌuꞌo Hu huꞌúmo onuna ꞌiamana. \v 57 ꞌEjume hu heme ijá ꞌwama Napare nihoꞌo na Hu pahene pakaviꞌina ꞌwamana. \v 58 Hu ꞌaha josu pareꞌeme emai pini kamarena ijá ꞌwama A ꞌuꞌo Huni ea pina ꞌwamana kaivo Pitara ijá ꞌwama Parue na nihoꞌo pana ꞌwamana. \v 59 Hu vea muka kwinu paꞌareꞌeme ea pini roe pasonananaviꞌi ijá ꞌiama Na nimaa ꞌwaravu. Ea ika ꞌuꞌo Hu huꞌúmo ꞌurahe onuna. Ijihuhi maijaho hu Karari ora ꞌiamana. \v 60 ꞌEnakaivo Pitara ija ꞌwama Parue ara iraka kaꞌene ꞌwarimujaho na maiꞌo suja ꞌwamana. Hu ijí ꞌwaraꞌeme niꞌaha kwino ꞌuꞌora ꞌumenana. \v 61-62 ꞌEꞌeme Natohwijara aroma Pita kaꞌeme Pitaho ijiꞌa Natohwijara iraka kaꞌene ꞌwaramajaho vwihanana ꞌUꞌora maiꞌo ꞌumeꞌi ꞌahae veꞌeje a ꞌaha noꞌopisu Na pakimuna ꞌiꞌena ꞌwamana. ꞌEjume Pitaho ijí vwihanarena samai vaꞌeꞌune nihoꞌo natohwaꞌe niramana. \s1 Jesu ꞌIjahe ꞌEe Hijahajina \r (Matiu 26:67-68; Maka 14:65) \p \v 63 Ea kaꞌene Jesu ꞌajoha hijajipo apene ꞌijahe ꞌee hijahara. \v 64 Pu Hu apene nia hwamahe ꞌanaiꞌi ijá ꞌwava A unenuꞌu ꞌahoꞌa kaꞌene vaji navujija hena kimuna ꞌúmunakúne ea irara A ꞌanaajaho ꞌwaruva nú heja ꞌwavara. \v 65 ꞌEne pu uneunecha nihoꞌo mapokaꞌe Hu niname ꞌee ꞌurarahe ira sisea ꞌwaravara. \s1 Jesu Aheme Kanisoru Puni Unaꞌi Roajina \r (Matiu 26:59-66; Maka 14:55-64; Joni 18:19-24) \p \v 66 Vea nituvume emaa puni mamaꞌina ꞌee pirisitia mamaꞌina ꞌee Sikuraipia roe kanisoru puni núꞌúhi ahuma hiꞌeme Jesuho puni unaꞌi aheme roajivara. \v 67 Pu apoma ijá ꞌwava ꞌÚ A Keriso reꞌamajaho ꞌwaruma ꞌwavara. Hu ijá ꞌiama Na ja ꞌwaraꞌujaho ja panimaa rohuna. \v 68 ꞌEne Na jaaꞌe aporaꞌujaho ja eha pavene ꞌwariꞌeja. \v 69 ꞌEnakaivo iviamaa rene Emaa Puni Harihijaho ija manaꞌina kaꞌene Godoni harurijaꞌi asuma hihuna ꞌiamana. \v 70 Pu Hu apome ijá ꞌwava ꞌÚ A Godoni Harihe? ꞌwavara. ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Ja Na ꞌwarivu kajaho Na nimaa ijina ꞌiamana. \v 71 ꞌEjume pu ijá ꞌwava Nú ea ꞌahopo Huaꞌe ronareje namahuji hehuna pana. Ijihuni maijaho nú onúno Huni irijaho núni ataa ikino hejara ꞌwavara. \c 23 \s1 Jesu Aheme Pairati Oni Unaꞌi Roajina \r (Matiu 27:1-2, 11-14; Maka 15:1-5; Joni 18:28-38) \p \v 1 ꞌEnarena ea mapoka kajipo ꞌurine Hu aheme Pairati oni vaꞌara. \v 2 Pu aneja vene Hu namahiꞌi ijá ꞌwava Nú kaꞌeme ea ikaho ehu núnakija pisimie ꞌee Sisa oni takisia pavehunaꞌe ꞌwarume ꞌee Hura ꞌwarumujaho Hu Keriso kaꞌene Kinijina ꞌúmuna ꞌwavara. \v 3 ꞌEjume Pairatira Hu apoma ijá ꞌwama A Jua puni Kinie? ꞌwamana. ꞌEjume Hu eha vene ijá ꞌwama Ara ꞌwarimu kajaꞌina ꞌwamana. \v 4 ꞌEjume Pairatira pirisitia mamaꞌina ꞌee ea mapoka kajihi ijá ꞌiama Na ea ikehuni vaja sisea maiꞌo papiunavu ꞌiamana. \v 5 ꞌEnakaivo pu hina pasonananaviꞌi ira ajiraꞌe ijá ꞌwava Hu ikaho ea mapokakihi najahuꞌe oja ꞌurinauna. Hu Karari rene najahe vaꞌe Jutia vaja mahoꞌo najahe onuvaꞌo kwaa ike ꞌuꞌo iviamaa roana ꞌwavara. \s1 Jesu Ranavume Heroti Oni Vaꞌajina \p \v 6 Pairatira ike henarena aporame ijá ꞌiama ꞌÚ ea ikaho Karari ore? ꞌiamana. \v 7 Hu henajaho Jesuho Herotira kwaa kaꞌene ꞌajohujino rena roana henarena hu ranavume Heroti oni vaꞌana. Ijihuni maijaho Heroti roe Jerusaremi hinana. \v 8 Herotiho Jesu kamajihunaꞌe nihoꞌo natohwaꞌe teamamajihuni maijaho Hura raka kaꞌene venuji henujihunaꞌe Hu aacha pina veja kaꞌi ꞌahaume avanana. \v 9 ꞌEjume Herotira ꞌaha joraꞌe Hu apomana kaivo Hu eha pavenana. \v 10 ꞌEjume pirisitia mamaꞌina ꞌee Sikuraipiepo ijí namine nihoꞌo natohwaꞌe ajinaꞌeme Jesuho namahara. \v 11 ꞌEnarena Herotiho ꞌee huni sorutia puꞌúmo Jesuho apene ꞌurarahe ꞌee siseꞌi ꞌahae ꞌee ateha nihoꞌo mavarasaꞌina apúsamahe ranavume Pairati oni ꞌuname vaꞌana. \v 12 Marakuꞌijaho Herotiꞌo Pairatiꞌo naka vejura kaivo vea kajino pu noꞌo napura vejara. \s1 Jesu ꞌAnaa Kwahuna Nimaa Vejajina \r (Matiu 27:15-26; Maka 15:6-15; Joni 18:39–19:16) \p \v 13 ꞌEjume Pairatira pirisitia mamaꞌina ꞌee emaapuni ea mamaꞌina ꞌee ea mapoka ꞌwaravume ahuvara. \v 14 ꞌEjume ijá ꞌiama Ja ea ikaho apene nuni roara. Hura vejuꞌe ea oja ꞌurinauꞌe ea sisea vejura ꞌwaꞌi ahema roara. ꞌEnakaivo na joni unaꞌi vena kavujaho na ea ikehuni vaja sisea maiꞌo papiunavu kaivo jara Huaꞌe namahujiruna. \v 15 Heroti ꞌuꞌo vena kamajaho Hu sisea pavenanaꞌe kamarena nuni ꞌunama kúꞌo roana. Heha! Ea ikaho unenuꞌu pina sisea pavena jihunaꞌe Hu areri pakwahuna. \v 16 ꞌEnajihunaꞌe na hijahareje ranave vaꞌena ꞌiamana. \v 17 Puni tamani jihunaꞌe sora ijuri vea rejuꞌukaviꞌi tipura ea kwinu ranavuꞌe samai vaꞌuna. \v 18 Ea mapoka kajipo niꞌaha kwinu ahuma ijá ꞌumeja Ea ike apeꞌi kaivo Parapasi ranave samai ro ꞌeꞌunama ꞌumejara. \v 19 Parapasiho ara natohwa vaja kajino hine ꞌarahe ꞌee eaꞌe ꞌaniume kwamasaha jihunaꞌe ranavume tipurai hinana. \v 20 Pairatira ura renajaho Jesu ranave vahunaꞌe ura rejume ea mapokijihi kúꞌo ꞌwaramana. \v 21 ꞌEnakaivo pu ira ajiraꞌe ijá ꞌumeja Icha ꞌahi ꞌanaa! Icha ꞌahi ꞌanaa! ꞌumejara. \v 22 ꞌEjume hu ꞌaha noꞌoheꞌi niꞌwaramanaꞌomo kúꞌo ꞌaha pina ijá ꞌiama Irakijihunaꞌe ꞌanaꞌuro ꞌumejo? Hu unenuꞌu pina sisea irakaꞌe venane? Hu unenuꞌu pina veꞌiraꞌomo na ꞌanae kwahuna na pakavu. ꞌEnaꞌomo na ꞌwarave pu hijaha ranave vahuna ꞌiamana. \v 23 ꞌEnakaivo pu hine majama pasonananaviꞌi icha ꞌahi ꞌanae kwaꞌamarono ꞌumenu vaꞌo pura harura vene rarejara. \v 24 ꞌEjume pura raka kaꞌene ura renajaho Pairatira veꞌavarono ꞌwaramana. \v 25 ꞌEjume Pairati ea kaꞌene ara natohwa vaji ꞌarahe ꞌee ea ꞌaniuꞌe kwamasahiꞌina kaꞌene tipurai hinana kaꞌene pura ranaꞌamarono ura renaji ranaꞌikaꞌi Jesuho puni ura ijino veꞌavarono mihana. \s1 Jesu Korosi ꞌAnaajina \r (Matiu 27:32-44; Maka 15:21-32; Joni 19:17-27) \p \v 26 ꞌEjume pu Jesuho ahema vaꞌeme Saimani kaꞌene Sairini orijaho huni ari rene roꞌeme pu iji ꞌuname icha kajaho apena pimahe ꞌejahaume apene Jesuni túnaꞌi vaꞌana. \v 27 Ea nihoꞌo mapoka mapokaꞌe vaꞌajiꞌeme napara ꞌahoꞌa puni rira kajino virisia vene niramaruviꞌi ꞌararihia vaꞌara. \v 28 ꞌEjume Jesura taꞌarohe ijá ꞌiama Napara kaꞌene Jerusaremi orakije Nunijihunaꞌe niramaruvujaho areꞌi kaivo joni harihija ꞌee ojono niraꞌahusaraha. \v 29 Ijihunaꞌe heha! Vea maiꞌo nituma roe saꞌeje ja ika ꞌwaꞌeja Napara kaꞌene hariha paꞌeke ꞌee panahenaꞌe ꞌee hariha paꞌajohaiꞌinijija teamanahuna ꞌwahuna. \v 30 Ijaho vea kaꞌene emaapo aneja vene naharaꞌe ikaꞌina jarima ꞌwarahunijina ꞌAuma arihe ninamuha ꞌee huriꞌa roe vahúha ꞌwahuna. \v 31 ꞌEnajihunaꞌe pu icha maiuꞌina vajijiano uneunecha ijaꞌinaꞌe veꞌavajaho vu pu icha sahasa vajijaho ichá veꞌeja? ꞌiamana. \v 32 Pu ea sisea noꞌoheꞌi Jesu puꞌúmo ꞌania kwamasaꞌavarono aherame vaꞌajivara. \v 33 ꞌEjume pu roajime kwaa kaꞌene Húmatata ꞌwavujino useme Jesuho icha ꞌahi ꞌanae ꞌee ea sisea pina manaꞌinijaꞌi ꞌanae ꞌee pina anaꞌinijaꞌi ꞌanaara. \v 34 ꞌEjume Jesura ijá ꞌwama Amo pu raka kaꞌene vejukaho puruva retiꞌejuꞌe vejukúne \p Noinvwihanie areꞌamana ꞌwamana. ꞌEꞌeme pu pipia vene Huni ateha swara vena ꞌekara. \v 35 Ea mapoka kajija namine kiꞌejuꞌe puni mamaꞌinijipo Jesuho apene ꞌijahe ijá ꞌwava Hu ea ꞌahoꞌa niꞌajihu jaꞌinaꞌe makaꞌeje Hu Keriso kaꞌene Godira iji pijahaji reꞌamajaho Hu oriꞌini niꞌajaraꞌamama ꞌwavara. \v 36 ꞌEjume sorutia ijija ꞌuꞌo Jesu apene ꞌijahe toa sisea ꞌeka roe vajahiꞌi \v 37 pu ijá ꞌwava A Jua puni Kinia reꞌamajaho orono niꞌajarama ꞌwavara. \v 38 Ira ikaꞌinaꞌe Huni hurijino vejara. Ikaho Jua Puni Kinijina. \v 39 ꞌEꞌeme ea sisea pina kaꞌene ropunaꞌi ꞌanaume namajara vuꞌa sisea Hu ꞌwarame ijá ꞌwama ꞌÚ A nimaa Keriso reꞌamajaho A orono niꞌajarame nú ꞌuꞌo niꞌajúha ꞌwamana. \v 40 ꞌEnakaivo ea pina kaꞌene ronunaꞌi namajara ꞌurarahe ijá ꞌwama ꞌÚ a Godiho pajuhamo? Nú ꞌuꞌo iki pu puꞌúmo areri ahume kwamasahu. \v 41 Nú eha apejujaho nijina. Ijihuni maijaho nú siseaꞌe vejajihunaꞌe eha apeju kaivo Hu unenuꞌu pina sisea pavenana ꞌwamana. \v 42 ꞌEnarena hu ijá ꞌwama Jesu vea kaꞌene Ara Oni ari vaꞌeꞌumajaho A na vwihaniꞌamana ꞌwamana. \v 43 ꞌEjume Hu ijá ꞌwama Nara nimaa a ꞌwaravu jihunaꞌe a iviasi Na huꞌúmo Parataisi hihuna ꞌwamana. \s1 Jesura Kwamajina \r (Matiu 27:45-56; Maka 15:33-41; Joni 19:28-30) \p \v 44 Ijaꞌinaꞌe veꞌeme vea vaꞌe riri namiꞌeme kwaa mapokakaho vea naꞌima namuvaꞌo vea vaꞌe hareha ꞌaha karohi naminana. \v 45 ꞌEꞌeme vea naꞌiꞌeme Temiporu vaji ateha natohwa kaꞌene ꞌuranavume namajaho rira muꞌoi kajino isome noꞌoheꞌi renana. \v 46 ꞌEꞌeme Jesura ira ajiraꞌe ijá ꞌumena Amo Oni ija ꞌahi Na Nuni ꞌAvena ranavu ꞌwaꞌikaꞌi oja sumana. \v 47 ꞌEjume sorutia puni Natohwijara iraka kaꞌene renaji kamarena Godi taꞌarohiꞌi ijá ꞌwama Ea ikaho nimaa ariramaa ꞌwamana. \v 48 ꞌEjume ea mapoka kaꞌene ijí kaꞌi ꞌahiume ahuvajija Jesura kwavumakame tea junavume túrata puna ꞌanaiꞌi ꞌuname ari vaꞌara. \v 49 ꞌEꞌeme Huni napuhija mahoꞌone ꞌee napara kaꞌene Karari rene Hu tamatihe roajija kameri namina raka kaꞌene rena kajaho kaviꞌi namijara. \s1 Jesu Kwananavajina \r (Matiu 27:57-61; Maka 15:42-47; Joni 19:38-42) \p \v 50 ꞌEꞌeme ea pina iha huna Josapina Hu kanisorua pine ꞌee hu ea mamaa ꞌee arimaa. \v 51 Hu pura vuꞌa kaꞌene amairie ꞌee raka kaꞌene vejajaho hu panimaa venana. Hu Juapuni ara natohwa kaꞌene Arimatia ꞌwavujino rena roanaꞌomo Godoni arijara rohuniji ꞌajaha hinuna. \v 52 ꞌEnajihunaꞌe ea ikara vaꞌe Pairati jarime Jesuni hahaꞌe apeꞌirono ꞌwaramana. \v 53 ꞌEne hu roe Jesuni haha apene atehi mwame apena vaꞌe muna ara maiuꞌina kaꞌene ea maiꞌo pairechaviꞌinijino ranamana. \v 54 Vea kajaho Sapati amairiaravuri veijina. ꞌEne Sapatia maiꞌo aneja veꞌi ꞌahaume vejajina. \v 55 ꞌEjume napara kaꞌene Karari rena roajija pu puꞌúmo vaꞌe eucha kajaho kame ꞌee Huni haha icháꞌinaꞌe mwame ranavajaho kavara. \v 56 ꞌEjume pu ꞌunama vaꞌe ari senisia ꞌee iona amairiarame Sapatiaꞌomo puni tamanijara ꞌwarama jaꞌinaꞌe vene ojuta hwejara. \c 24 \s1 Jesura Kúꞌo ꞌUrinajina \r (Matiu 28:1-10; Maka 16:1-8; Joni 20:1-10) \p \v 1 Hura natohwi súꞌusúꞌu napara kajija senisia kaꞌene pura amairia irechavajaho ꞌeke muna ara kajino roara. \v 2 Pu vaiꞌi kavajaho muna kaꞌene vwichaꞌe kunavajaho tahuma apene ruvaꞌara kavara. \v 3 ꞌEnakaivo pu vaꞌe vaji aruvajaho Jesu kaꞌene Natohwi jihuni haha pakavara. \v 4 Pu puruva renaume ijá namiꞌeme niꞌaha kwino ea noꞌoheꞌi ateha sajasaꞌimaa saviꞌina puni nina kajino namijara. \v 5 Napara kajija nihoꞌo tea junaꞌeme nuana vetiume parua kajipo ijá ꞌiava Ja ichá vene ea kaꞌene kwamasahiꞌina kihipuni vaji ea kaꞌene maiꞌo hijiꞌinijaho savo? \v 6 Hu ikaho pana kaivo Hu niꞌurinana. Hu Karari hijiꞌi ja ꞌwaramajaho ja pavwihajo? \v 7 Hu ja ijá ꞌiamane Ema Puni Harihijaho apene ea sisea vejiꞌinaꞌe mihe icha ꞌahi ꞌanaa kwama namuvaꞌo naꞌia noꞌopisu paꞌareꞌeje kúꞌo ꞌurihuna ꞌiamajaho ja pavwihajo? ꞌiavara. \v 8 ꞌEjume napara kajija ijiꞌa Huni vuꞌa vwihajara. \v 9 ꞌEne eucha areꞌi ꞌunama vaꞌe ea iropu ropu kwinu ꞌee ea ꞌahoꞌiji ꞌuꞌo uneunecha mapoka kajaho ijano ꞌwaravara. \v 10 Napara kajija Meri Matarini ho Joana ho Meri kaꞌene Jemisi oni ohijaho ꞌee napara ꞌahoꞌa kaꞌene pu puꞌúmo ꞌurahe ojujipo apasorua uneunechakaho ꞌwaravara. \v 11 ꞌEnakaivo vuꞌa kaꞌene pura ꞌwaraꞌavajaho mavumaa saꞌina rejume pu panimaa rojara. \v 12 ꞌEnarena Pitara ꞌurine ninuma vaꞌe muna ari ꞌeꞌune aruhi kamajaho ateharu navume kimana. ꞌEnarena hu ꞌuname huni ari vaiꞌi uné raki renana ronarena vwihajiꞌi vaꞌana. \s1 Imeasi Vaꞌajina \r (Maka 16:12-13) \p \v 13 Vea nikwinuꞌina kajino ea noꞌoheꞌi ara iha Emeasi vaꞌara. Ara kajaho Jerusaremi rena vaꞌujaho kwaa joraꞌomo (11 kiromita) \v 14 pu vaiꞌi uneunecha mapoka kaꞌene renaji ꞌwama apena vaꞌara. \v 15 Pu ijí ꞌwaviꞌi vaꞌeme Jesuho roarena pu puꞌúmo vaꞌana. \v 16 ꞌEjume puni nia nuhiume pu kavara kaivo pahena pakavara. \v 17 ꞌEnarena Jesura pu ijá ꞌiama Ja noꞌo jajasumano vuꞌa irakaꞌe ꞌwaviꞌi vaꞌajivo? ꞌiavume pu noꞌo nina kajaꞌa ajuarasaꞌeme namijara. \v 18 ꞌEjume ea iha Kariopasira eha vene Hu ijá ꞌwama ꞌÚ A Asumano ikaho Jerusaremi ura vene roanaꞌomo uneka kaꞌene vea ikino rejajaho A pahenane? ꞌwamana. \v 19 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama ꞌÚ uné raki renane? ꞌiamana. ꞌEjume pu Hu ijá ꞌwava Uneka kaꞌene Jesuka Nasareti oraꞌe renajaho A vi henane? Ea ikaho poropetia ꞌee ea uneunecha aniꞌina mapokaꞌe mamaꞌina vene ꞌee Godiho ꞌee ea mapokaꞌe ikihipuni unaꞌi vuꞌa mamaꞌina ꞌwaramuna. \v 20 ꞌEnakaivo núni pirisitia mamaꞌina ꞌee ea ꞌajohaꞌina mamaꞌinijipo apene ꞌanaa kwaꞌamarono mihume pu Hu icha ꞌahi ꞌanaume kwamana. \v 21 ꞌEjume nú vwihajajaho Hu roe Isureri ora ꞌimena ꞌekaꞌi ꞌahaume roana. ꞌEnakaivo ijiru pana vo uneunechakipo rejajaho iviasi naꞌi noꞌopisu paꞌarenu. \v 22 ꞌEnakaivo napara ꞌahoꞌa kaꞌene nú puꞌúmo ahuma ojiꞌinijipo súꞌo euchi vaꞌe roe tatatúara. \v 23 Pu Huni haha pakamareja roe ijá ꞌúva Pu ꞌona ojiꞌina visoni vaji kivume pu Hu maiꞌo hinu ꞌúvara ꞌwavara. \v 24 ꞌEjume ea ꞌahoꞌa kaꞌene nú puꞌúmo ahuma hijajipo eucha kaji vaꞌara kaivo niareri napapo ꞌwaruva jaꞌinaꞌe Hu pakavara ꞌwavara. \v 25 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Ea kaꞌene nihoꞌo pavwihajiꞌinakije uneunecha mapoka kaꞌene poropetiepo ꞌwaravajaho ja marakoꞌa panimaa rojara. \v 26 Kerisoho uneunecha mapoka sisea Huni haha ꞌahi marako rejakamaꞌe ijiꞌa Huni ara kaꞌene hanajiꞌiniji vahuna ꞌiamana. \v 27 ꞌEnarena Mosisi oni aneja rene roe poropetia mahoꞌo puni vaji Godoni irijara Huaꞌe rone ꞌwaramaji mahoꞌo najahana. \v 28 Puni ara kaꞌene pu vaꞌiro vaꞌajaho usehuna nituranana. ꞌEjume Jesuho Hu maihename vaꞌi ꞌahaume venana. \v 29 ꞌEnakaivo pu ijá ꞌwava Vea nusirevuꞌe vea nipaꞌarenukúne nú puꞌúmo hina ꞌwavara. ꞌEjume Hu pu puꞌúmo vaꞌe hinana. \v 30 ꞌEjumakame Hu pu puꞌúmo ahuma ꞌirumaꞌe iꞌi ꞌahaume puretia apene siporua ꞌone teimani ꞌwamarena tuama vajihana. \v 31 ꞌEjume puni nia kaꞌene nuhiajaho jaraume pu Hu kavara kaivo Hu puni rora kajano vaꞌume pakama arevara. \v 32 ꞌEnareja pu hine piraꞌarame ijá ꞌwava Hu ꞌunamutoi ꞌwarume ꞌee Godoni ira vaji namuji najuꞌejuꞌe núni oja vaja hianuma parajara ꞌwavara. \v 33 ꞌEnarena pu vea muka kajino ꞌurine Jerusaremi ea iropu ropu kwinu ꞌee ꞌahoꞌa kaꞌene pu puꞌúmo ahuma hijujino ꞌunama vaꞌe ijá ꞌiava \v 34 Natohwijaho nimaa nimaa ꞌurinanaꞌomo Saimani oni unaꞌi samaahiravume \p Noinkamana ꞌiavara. \v 35 ꞌEnarena ea noꞌoheꞌi kajipo iraka kaꞌene ꞌunamutoi vene ꞌee pu icháꞌinaꞌe Jesu marako kavajaho pahena pakavara kaivo Hu puretia tuaꞌeme niꞌaha kwinu pu Hu kavaji rone ꞌwaravara. \s1 Jesura Huni Tisaiporu Puni Unaꞌi Samahiramajina \r (Matiu 28:16-20; Maka 16:14-18; Joni 20:19-23; Akisi 1:6-8) \p \v 36 Pu hine ijí ꞌwaraꞌeme niꞌaha kwino Jesuho puni rira kajino naminana. \v 37 Pu nihoꞌo tea junaꞌeme ijá roja Pu ꞌavena kavu rojara. \v 38 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama Ja irakaꞌe vene puruva retio? ꞌEe ja ichá vene joni oja vaja maꞌuako panimaa rojo? \v 39 Nuni ija momorakake piuhiha kiha! Naranakúne! ꞌEne haha ꞌunirime kiha. Ijihuni maijaho ꞌavena haha ꞌee ata areri Nuna ikaꞌina pana ꞌiamana. \v 40 Hu ijaꞌina ꞌwaramarena Huni ija mumora najahana. \v 41 ꞌEnakaivo pu hina teamanama parajara kaivo pu maꞌuako panimaa ronareja hine vwihajara. ꞌEjume Jesu aporame ijá ꞌiama ꞌÚ ja unenuꞌu ꞌahoꞌa ihuna vi navo ꞌiamana. \v 42-43 ꞌEjume pu kija rejiꞌina mahume Hu apene puni unaꞌa kajino inana. \v 44 ꞌEnarena Hu pu ijá ꞌiama Uneunecha ikehija Na ja puꞌúmo hijujino ꞌwaravuta. Uneunecha kaꞌene Mosisiho poropetiapo ꞌee Samusi vaji Na rona ꞌwaravajara nimaa iviamaa renu ꞌiamana. \v 45 ꞌEnarena Hu puni vwiha ijija Godi oni iriji hami heꞌavarono jaraana. \v 46 ꞌEjume Hu pu ijá ꞌiama Ikaho iraka kaꞌene Godoni ira vaji vejajina Keriso siseꞌi ꞌahae ꞌanae kwamareja naꞌia noꞌopiso paꞌareꞌeje kúꞌo ꞌurihuna. \v 47 ꞌEne Huni iha ꞌahiji Jerusaremi rene vaꞌe eaka mapoka kaꞌene kwaaka mapokakino hijujija najahe pu puni sisea vwihane temukave aremamaa arevakame Godira puni sisea vwihanie arehuna. \v 48 ꞌEnajihunaꞌe ja uneunecha mapokakipo rejajija ja nihene kivara. \v 49 Heha! Na Nuni Omijara raka kaꞌene nahama ja ꞌwaramajaho Nara ranave joni roꞌenakúne ja ara natohwa ikino hiꞌeje Godoni harura kahino akúpa ꞌahi rene roe ja samaꞌamana ꞌiamana. \s1 Jesura ꞌUrina Akúpa ꞌAhi Vaꞌajina \r (Maka 16:19-20; Akisi 1:9-11) \p \v 50 ꞌEnarena Hu aherame ara kajaho areꞌi kaivo vaꞌe Petani rori hiꞌeme ija ahasirime merajihana. \v 51 Hu pu hine merajiharena irechamie vaꞌana. \v 52-53 ꞌEjume pu ꞌuname Jerusaremi nihoꞌo teamanama paraꞌeme mariꞌuviꞌi roareja naꞌia mapoka kajaho Temiporu vaji hine majamano Godi teamani ꞌwama taꞌarohiꞌi hijura.