\id PHP - Sateré-Mawé NT [mav] (Brazil) -2011 bd \h TAWA WIRIPU PIARIA NÃPIN HAP PAURU MIENOI \toc1 Tawa Wiripu Piaria Nãpin Hap Pauru Mienoi \toc2 Filipenses \toc3 Fp \mt1 TAWA WIRIPU PIARIA NÃPIN HAP PAURU MIENOI \c 1 \p \v 1 Uiwy­ria'in tawa Wiripu piaria mesup atipo­'oro miwan ehowawi. Uito ti Pauru i'ewyte uha'yru Timoteu toĩne'en mesuwe uiwywo. Mi'i kuekatu to'e hap ipo'oro wy. Uruto ti Tupana mipo­'oro Aipo­typot koro Iesui eropat haria sese uruto. Mesuwat einãpin hamuat hap atipo­'oro ehowawi yne Tupana mẽpyt'in tawa Wiripu piaria mu'e hamo. I'ewyte ei'akag ko'i kape i'ewyte ai'a­pykok haria kape yne Aipo­typot Iesui mohey haria kape atipo­'oro mesuwat uimiwan are. \v 2 Pyno meiũpepyi uruhẽtup Tupana pe ehowawi — Uru'ywot etum o Esa'yru mohey haria pe tawa Wiripu totiaria pe wo'o­ky'e hap i'ewyte wo'o­wese hap Uruka­'iwat Urupo­typot Iesui mõtypot hamuat hap uruhẽtup. Eti'a­tu­poi­tyro mi'iria egyi'at hamo uruto'e. \v 3 Tupana karãpe arewa­nẽtup aiwy­ria'in tawa Wiripu piaria kape mi'i hawyi uimo­wepit kahato. Arehum ewawi are Tupana pe ehowawi are. \v 4 Pywo uiwy­ria'in karãpe ahẽtup Tupana pe eipoi­tyro hamuat hap mi'i turan uiwepit kahato hap wywo ahẽtup ehupi are. \v 5 Katu­pono uimo­wepit kahato eipe katu­pono sa'a­wy'i mesup te uipo­wyro kahato haria eipe. Mi'i pote arehum kahato Tupana kape ehupi katu­pono Tupana potpap nug hap uianuat powyro haria eipe. \v 6 Sa'a­wy'i wato­mohey Iesui hawyi Tupana mieha­kye­ra'at hanuaria wato­py­hu'at. Toha­'a­wynug aheha­kye­ra'at hap hawyi yt ai'atoiat hin i e. Yne e'at pe ha'a­wy­tepyi mesup te mũki­'ite aheha­kye­ra'at kuap hat Iesui topy­hu'at. Po'og po'og yne e'at pe aimoe­saika kahato tewaku hap nug hamo. Aheha­kye­ra'at kahato ha'a­wyte mesup te Ha'yru ta'aipok Aipo­typot no hap kape mesuwat yi kape ta'aipok hap kape aheha­kye­ra'at hamuat wuat'i e'at piat hap kape. Yt uheso hin i are. Topy­hu'at kahato aipy'a pe Iesui wuat'i e'at pe. Ipotpap kahato aiwa­nẽtup hawe aimoe­waku kahato hamo. Yne e'at pe mi'i hap ko'i wyti waku wato­mohey e. \p \v 7 Uiwa­nẽtup hawe i'ewyte uipy'a pe waku kahato eipe. Waku mi'i tã are'e katu­pono uikai kahato eipe Iesui potpap nug haria uito ewy eipe pote are. Eweimohey kahato Iesui ehay uito ewy pote uiwa­nẽtup hawe waku kahato eipe are. Karãpe irania'in ti'a­tu­mohit eipe Iesui ehay moherep ehepiat pote yt eiwe­mõti hin i. Yt eiwepyk hin i i'atu­mi­ky­ry'i kahato pytkai ma'ato po'og ewei'a­tu­mu'e. — Waku wato­mohey Iesui ehay pakup waku wato'e ahewa­nĩ­kaptia pe yt kat i aiwe­mõti hap wywo are. Waku wati­'a­tu­mu'e miit'in katu­pono Tupana ai'airo tehay moherep hamo. — Tupana urunug ehay Esa'yru etiat moherep haria are'e at ka'ap Tupana pe. Sa'a­wy'i Tupana ahytpok kahato tehay wakuat Iesui etiat hytpok hamo miit'in me. Ma'ato koran uipyhik ta'yn sura­ra'in wo'o­pyhyp hawe ma'ato mi'i pytkai ahytpok te sehay wakuat Iesui etiat meiũpe wo'o­pyhik hawe. \p \v 8 Woro­ho­'o­ky'e kahato eipe. Tupana tikuap yt uheso i hap. Aikotã aikotã Aipo­typot Iesui eiky'e hap ewy uito woro­ho­'o­ky'e haty uipy'a piat wywo woro­ho­'o­ky'e. \v 9 Mi'i tã are'e Tupana pe — Uru'ywot etum no esaika hap emohey haria pe tawa Wiripu piaria pe i'atu­wo­'o­ky'e hamuat hap po'og po'og yne e'at pe are'e Tupana pe ehupi. Atiky­'esat yne mi'iria ehay yne pywuat kuap haria wo hap po'og po'og sa'a­wy­'iwuat kai. Ta'i atiky­'esat kahato mi'iria ikuap kat som waku kat som yt naku i hap kuap hamo ewanẽtup hap ok tã. \v 10 Etum i'atuepe esaika hap po'og wakuat airo hamo. Mi'i tã etunug pote e'ewy tukup­te'en yt kat i sa'ag nug hap i'atukai. Mi'i tupono Esa'yru ta'aipok Morekuat no mesuwat yi kape turan uwe waku uwe yt e hamo Wiripu piaria emohey haria yt te'e­ru­we­mõti hin i mi'i hap e'at pe. \v 11 Tupana etunug o mi'iria waku nug hanuaria wo are. Etunug mi'iria i'atuieĩ­ne'en hap tote wakuat eiam mo kahato are. Atiky­'esat mi'iria aikotã Esa'yru Iesui ewaku hap ewy tukup­te'en. Ewaku hap ewywuat wo eti'a­tunug mi'iria. Tupana mi'i etunug mote emõtypot haria wo kahato tukup­te'en mi'iria are. Waku kahato En i'atu'e aru ewawi irania'in are'e Tupana pe. Pyno mio tã ahẽtup mesuwe ehetiano Tupana pe. \p \v 12 Uheywyt'in uheinyt'in atiky­'esat eweikuap uhetiat morekuat uipyhik ta'yn wo'o­pyhik hawe areĩne'en ma'ato mi'i pytkai sehay wakuat Iesui etiat yt ta'a­tu­pyhyp hin i. Yt ta'a­tu­pyhyp kuap i ihay ma'ato uipyhik hawe areĩne'en pote po'og ikuap haria te'e­ro­py­hu'at. \v 13 Mi'i pote koitywy morekuat esurara sem i'yat wato piaria sehay Iesui etiat kuap haria wo ra'yn tukup­te'en. I'ewyte irania'in mesu­wa­rote wo'o­pyhyp haria uikuap ta'yn. — Ta'i Pauru morekuat tipyhyp ta'yn katu­pono Iesui tutunug Topo­rekuat no i'atu'e. \v 14 Mi'i hawyi irania'in Iesui mohey haria yt te'e­ro­ken'ẽ hin i aikotã sa'a­wy­'iwuat ewy. — Pauru toĩne'en wo'o­pyhik hawe i'ewyte aito waku watoĩ­ne'en i'ewywuat i'atu'e. Mi'i hawyi yt te'e­ru­we­mõti hin i Aika­'iwat Iesui ehay moherep hamo. Po'og po'og hesaika rakaria tukup­te'en mio imohey haria wo po'og po'og sa'a­wy­'iwuat kai. I'atuehay pirik — Iesui ti Morekuat i'atu'e yt uwe pupi i te'e­ro­ken'ẽ ta'a­tu­henoi. \v 15 Ta'a­tu­mo­herep kahato ta'a­tuehay wo Aipo­typot etiat. Irania'in Tupana mohey hap kaipyi i'ewyte uiky'e pote ta'a­tu­mu'e miit'in po'og sa'a­wy­'iwuat kai. Irania'in iha'y­wywi uhetiat pote ta'a­tu­'a­tu­mu'e miit'in po'og sa'a­wy'iwuat kai. Irania'in yt uiky'e i pote uimohit teran ta'a­tuehay wo. Mi'i hawyi ta'a­tu­ky­'esat miit'in mu'e hap po'og uikawiat hap. \v 16 Ma'ato i'atu kahato uiky'e haria. Mi'iria tikuap ta'yn Tupana mi'airo uito hap. Ta'a­tukuap Tupana uipo­'oro tehay wakuat moheg miit'in wanẽtup hawiat miit'in py'a piat tehay pywuat kuap hamo. Mi'i pote uiky'e haria mi'iria. \v 17 Ma'ato toĩ irania'in ta'a­tu­mo­herep sehay wakuat Iesui etiat wen ma'ato yt kat i Iesui ky'e hap i'atuete. I'atuehay se kahato wen ma'ato te'e­ru­we­mo­wato hap yn ta'a­tukat ta'a­tu­wa­nẽtup hawe. Yt Iesui mõtypot haria hin i mi'iria ta'a­tu­py'a pe. Mi'i tã watunug mote meiũran Pauru emiit'in yt uwe i i'atu'e ra'yn ta'a­tu­wa­nẽtup hawe. Pauru mimu­'eria yne aipo pe hawyi haty kahato topy­hu'at Pauru ete wo'o­pyhik hawe te'e­ro'e ta'a­tu­wa­nẽtup hawe uimohit reran haype. Mi'i pote Iesui ete ta'a­tu­mu'e miit'in ta'a­tuehay se wywo uipo­hari teran haype. \v 18 Karãpe ta'a­tu­mo­herep Iesui Aipo­rekuat nuat yt ta'a­tu­mohey i pytkai mi'i hawyi uimo­wepit kahato hap toĩne'en katu­pono i'atuehay kaipyi miit'in Iesui kuap haria tukup­te'en. Pyno yt arewa­nẽtup hin i sio mi'iria Iesui ky'e hap mywo ta'a­tu­mu'e miit'in sio te'e­ru­we­mo­wato hap mywo ta'a­tu­mu'e miit'in. Yt atikuap i kat hamo miit'in ta'a­tu­'a­tu­mu'e ma'ato miit'in ta'a­tu­mu'e Iesui etiat hap pote uimo­wepit hap topy­hu'at yt atikuap pytkai i kan hamo ta'a­tu­mu'e hap are. \v 19 Pyno waku ewehẽtup o Ahetu­pana kape — Etihep o Pauru wo'o­pyhik hap wyi ewei'e o are. Mio tã ewei'e pote atikuap arẽtem aru mesu­wepyi more­kuaria wo'o­pyhik hap kaipyi are. Ta'i atikuap aru Aipo­typot Iesui tipo­'oro Topã'ãu uihep mesu­wepyi hamo ui'a­pypok hamo are. \v 20 Yt karãpe i atoiat teran Aika­'iwat potpap nug hap uhepiat uipotpap nug hap. Uiku­'uro hap kape Tupana mowepit hap yn uiwa­nẽtup hap yne e'at pe atiky­'esat. I'ewyte mesuwe uipyhik hawe atimõ­typot teran Tupana ma'ato po'og mesuwe atiky­'esat irania'in kai. Yt kat i uiwe­mõti hap atiky­'esat ma'ato areĩne'en neran miit'in pupiat yt uiken'ẽ i hap wywo. Atimõ­typot teran Aipo­typot mesuwe. Aipo­typot Iesui mõtypot hano areĩne'en neran uipy'a pyi uiwa­nẽtup hap kaipyi uhehay kaipyi. Yne uiminug ko'i kaipyi atiky­'esat imõtypot hap uheĩne'en hap turan. I'ewyte uiku­'uro turan imõtypot hano areĩne'en neran are. \v 21 Pyno ahenoi ehepe kat hamo areĩne'en mesuwat yi tote. Aipo­typot Iesui mõtypot hamo yn areĩne'en uito. Mi'i eropat hamo yn areĩne'en. Uiku­'uro hawyi po'og atikuap Iesui mesu­wa­rotiat kai. Mi'i tupono waku po'og areĩne'en uiku­'uro hawyi. \v 22 Mi'i pote ati'airo teran uiku­'uro hap. Mi'i hawyi areto Iesui kape kat pote areĩne'en neran iwywo ma'ato mi'i pytkai yt woro­ho­'o­'atoiat reran i eipe katu­pono uiku­'uro hawyi yt uwe i uito mesuwe eimu'e hanuat yt naku i. Mi'i pote yt areto teran i. Po'og waku areĩne'en mot'i mesu­wa­rote miit'in miat Iesui etiat mu'e hamo are. \v 23 Ma'ato areto teran Aipo­typot kape atipy kape. Atoiat reran uheĩne'en hap mesuwe katu­pono po'og waku itote. Pyno po'og waku uiku­'uro are ma'ato — Mi'i e hap yt ere'e i mio tã e. Wãi'e uiwa­nẽtup hawe are'e. \v 24 Po'og waku ereĩne'en mesuwe e uiwa­nẽtup hawe. Waku po'og ereĩne'en Iesui mohey haria powyro hamo e uiwa­nẽtup hap. Ereĩne'en no mesuwat yi tote e uhepe. \v 25 Pyno areĩne'en hap atikuap ta'yn. Arepy­hu'at eipy­'a­setpiat hamo eimotag hamo imohey hap etiat eimo­wepit hamo are. Mi'i hamo arepy­hu'at mesuwat yi tote eipy­'a­setpe. \v 26 Meiũran aru areĩne'en eiwywo i ra'yn. Mi'i hap e'at pe ti aru waku pe watoĩ­ne'en. Mi'i hap e'at pe aru areĩne'en eipy­'a­setpe. Mi'i hap e'at pe ti aru watu­wehum kahato Aipo­typot Iesui ete tutunug mu'ap ehowawi hawyi are. \p \v 27 Karãpe wati­mo­herep sehay wakuat Aipo­typot etiat miit'in me mi'i turan waku aiwe'eg wo o aikotã aikotã watoĩ­ne'en i'atu­py­'a­setpiat turan. Waku iwe'eg kahato rakaria ewy watoĩ­ne'en. Yt naku i wati­'a­tu­mu'e miit'in yt naku i nug haria aito pote. Aimi­mu­'eria yt tiky­'esat i ahehay Iesui etiat ta'a­tu­puẽti yt naku i nug haria aito pote. Yt teke i i'atue­waure ka'a pe wakuat Iesui etiat aheĩne'en hap yt ikahu i pote are. Atiky­'esat kahato wakuaria wo o eweikup­te'en sio areĩne'en eipy­'a­setpe sio yt. Waku eweikup­te'en wakuat nug haria wo o itote yt uiwywuat pytkai i. Mi'i hawyi yt areĩne'en i eipy­'a­setpe pytkai sehay wakuat atikuap aru irania'in wẽ pyi ehetiat eiminug ko'i piat hap wyti aru hap atikuap. — Ta'i yt ta'a­tu­'atoiat hin i te Iesui mohey hap i'atu'e aru uhepe. To'o­'e­wy­'ewy wẽtup miit piit ewy i'atu­potpap e hap aru atikuap wy ehetiat. Ta'i sura­ra'in ewy tu'uka kahato sa'ag ete e hap aru atikuap wy. I'ewyte ta'a­tu­ky­'esat yne miit'in Iesui ehay wakuat mohey haria i'atu'e aru uhepe meiũpe yt heremo i areĩne'en eipy­'a­setpe pytkai are. \v 28 Yt eraha'at tei'o yi kape ewanĩ­kaptia pupi. Eweikup­te'en wanĩ­kaptia py'a­setpe pote surara ewywuat ereĩne'en yt kat i eha yi kape. Mi'i hawyi meremo ta'a­tukuap — Ta'i mi'iria ti Tupana mowato haria i'atu'e. Mi'iria po'og urukai i'atu'e ta'a­tu­wa­nẽtup hawe te'e­ro­ken'ẽ haype. I'ewyte eipe ti eweikuap ta'yn Tupana toĩne'en eiwywo eipo­wyro hamo. Eweikuap ta'yn Iesui eheha­kye­ra'at hat sese topy­hu'at. \p \v 29 Are pãi waku kahato Tupana ainug Tosa­'yru mohey hano. Waku kahato are. Waku wy Aipo­typot Iesui eropat hamo are. I'ewyte waku waho­'opot miit'in miky­ry'i hap ete imohey hat aito pote. \v 30 Pyno aho'opot kahato mesuwe wo'o­pyhik hawe aikotã surara tu'uka hap turan ewy. Pyno eweikup­te'en o ui'ewy ahiag wu'uka hap surara ewywuat eiwu­'uka kahato itote ahiag akit hamuat tawa Wiripu tote aikotã ewei'a­kasa uito hap ewy. Aikotã sa'a­wy'iwuat hap ewy mi'i hap ewy waku eweikup­te'en uhaipe­piaria eweikup­te'en surara ewywuat. Yt atoiat hin i te mesuwe ahiag wywuat wu'uka hap. Areĩne'en wo'o­pyhyp hawe pytkai atu'uka atu'uka te. Ta'i mi'i hap eweikuap ta'yn kat pote yne ikuap are. \c 2 \p \v 1 Uiwy­ria'in ahẽtup ehepe eiky'e hap wywo waku eweikup­te'en eweiwa­nẽtup Iesui etiat wẽtup miit piit ewy hap yn i'ewyte Iesui ky'e hap ete wẽtup miit piit ewy yn waku eweikup­te'en ahẽtup. Mi'i tã ewetunug mote uimo­wepit haria wo eweikup­te'en. Mi'i tã eweikup­te'en mote uimo­wepit hap sese topy­hu'at. \v 2 Mi'i hap ti ahẽtup ehepe katu­pono Aipo­typot Iesui mohey hap kaipyi wati­puẽti ra'yn awemo­wepit sese hap. Mi'i hawyi Ipã'ãu topy­hu'at ra'yn ahepe. Mi'i hawyi wato­'oehay iwywo mi'i hawyi irania'in Iesui mohey haria kape wo'o­wese hap topy­hu'at wo'o­ky'e haria wo watu­kup­te'en. Mi'i pote ahẽtup ehepe wẽtup miit piit ewy yn eweikup­te'en Iesui wywo hap. Mi'i tã ewetunug mote uimo­wepit kahato eipe. \v 3 Uiwy­ria'in yt naku i yt ehegyi'at i rakaria ewy eweikup­te'en. Yt ewetunug tei'o — Uito po'og ei'e hamuat hap ne'i are. Yt ewetunug nei'o — Uito po'og e hano. Po'og waku watoĩ­ne'en kurin hano kahato irania'in mõtypot hamo. Yt ewei'e tei'o eipy'a pe — Uito po'og mekewat miit kai yt ewei'e tei'o eiwo­'ope e. \v 4 Yt erewa­nẽtup ka'ap tei'o eimi­ky­'esat nug hap kape eimi­ky­'esat ko'i ete. Po'og waku watu­wa­nẽtup at ka'ap irania'in miky­'esat nug hap ete. \v 5 Po'og waku aiwa­nẽtup hap Aika­'iwat Iesui wanẽtup hap ewy katu­pono tuwe­mohit kahato ihaky­'e'i kahato miit emiit no topy­hu'at. \v 6 Tupana wo toĩne'en Iesui pytkai tuwe­mohit. Sa'a­wy'iwuat e'yianmete toĩne'en Tupana wo. Mi'i pytkai tuwe­mohit. Tut ahowawi hawyi yt to'e i — Arenug Uito mesuwe Tupana wo yt e i Tupana ra'yn pytkai. \v 7 Mi'i hawyi tuwepyi totoiat yne mekewat tuweTu­pana hap ko'i hawyi tuwe­mohit miit'in eropat hano. Tuwenug miit no miit sese wo topy­hu'at. Aipiit ewy kahato topy­hu'at. \v 8 Iesui yt tuwe­mo­wato hin i ma'ato karãpe Tupana to'e — Atiky­'esat eku'uro hap miit'in ehakye­ra'at hamo mi'i hawyi toiwesat — Waku Papai e yt tomi­ky­'esat ewywuat pytkai i. Ma'ato — Atiky­'esat eku'uro hap aria'yp posak ete e Tupana hawyi — Atunug aru Papai e Iesui. \v 9 Tutunug To'ywot miky­'esat ewy mi'i pote Tupana timo­wato kahato Iesui. Mi'i hawyi i'ewyte Iesui set toimo­wato. Mi'i pote po'og yne set kai topy­hu'at. \v 10 Meiũran aru yne yne tuwe­pỹ­'ã­tutuk Uha'yru kape e ti Tupana. Atipy piaria yne te'e­ru­we­pỹ­'ã­tutuk e Uha'yru mõtypot hamo i'ewyte yne yi totiaria te'e­ru­we­pỹ­'ã­tutuk imõtypot hamo i'ewyte yne yi ywyt'ok­py­piaria te'e­ru­we­pỹ­'ã­tutuk Uha'yru mõtypot hamo e ti Tupana. \v 11 Mi'i hap e'at pe yne yne to'e — Pywo ti pywo ti Iesui Tupana Mipo­'oro Aipo­rekuat nuat Aika­'iwat koro wuat i'atu'e aru torania. Tuwe­mohit kahato sa'a­wy'i Iesui mi'i pote ti aru Tupana timo­wato kahato Aika­'iwat. Mekewat e'at pe yne yne — Tupana i'atu'e Emipo­'oro Aipo­rekuat nuat Aika­'iwat sese hap uruikuap ta'yn i'atu'e. Uruimõ­typot kahato En i'atu'e. Uru'ywot sese En i'atu'e aru. Ma'ato aito aikotã Iesui tuwe­mohit waku watu­we­mohit ewy are. \v 12 Uheka­tu­wy­ria'in uimi­ky­'eria kahato eipe. Sa'a­wy'i areĩne'en eipy­'a­setpe eimu'e hamo. Mekewat e'at pe woro­ho­'o­nãpin kahato kat som kat som Tupana tiky­'esat ewetunug hap. Mi'i hap e'at pe waku pe eweikup­te'en. Einãpin hap ewetunug yne ma'ato mesup yt areĩne'en i eipy­'a­setpe katu­pono morekuat wo'o­pyhik hawe areĩne'en mi'i pote yt uwe i uito eipy­'a­setpe. Mi'i pytkai ti atiky­'esat kahato eweikup­te'en uhehay upi. Yt uwe i uito itote pytkai ewetunug o einãpin hap ko'i are ma'ato po'og po'og sa'a­wy'iwuat kai ui'e hap ewy atiky­'esat kahato ewetunug wakuat nug hap ko'i. Waku eweiken'ẽ yt naku i nug hap pupi Aikotã aityry hap ewy eiken'ẽ hap. Waku watunug Tupana miky­'esat ko'i yn Tupana miha­kye­ra'at aito pote. Waku watoĩ­ne'en Tupana miha­kye­ra'at ko'i wo wato­py­hu'at. Mi'i hawyi karãpe miit'in te'e­ra­'a­kasa aiminug wakuat kape hawyi — Pywo i'atu'e mi'iria ti Tupana miha­kye­ra'at ko'i wo i'atu'e. \v 13 Are pãi Tupana tiky­'esat kahato watunug tomi­ky­'esat ewywuat hap. Mi'i pote ainãpin at ka'ap aiwa­nẽtup hawe kat som kat som waku watunug hap. Karãpe aiwẽ pyi yt watunug neran i imiky­'esat ko'i mi'i hawyi perup'i popuo aimu'e aiwa­nẽtup hawe — Etunug o etunug o e. Mi'i hawyi meiũran — Waku Uhyt waku Mimi wato'e Tupana pe katu­pono toiky­'esat kahato tehay upiat watuwat hap. \v 14 Karãpeĩ watu­we­potpap Tupana miky­'esat nug hap ete waku watuwat sese imiky­'esat hap upi. Yt naku i wato'e — Emiky­'esat ko'i yt atiky­'esat i yt naku i wato'e. I'ewyte yt naku i watu­'uka miit'in ete are. Karãpe watunug Tupana miky­'esat turan yt naku i wato'e tope — Yt atiky­'esat i emiky­'esat nug hap ko'i yt naku i wato'e. Yt naku i watu­'uka Tupana miky­'esat ete aipy'a pe aiwa­nẽtup hawe are. \v 15 Ma'ato yne mi'i tã imiky­'esat ewy watunug mote Tupana mẽpyt'in wakuaria wo wato­py­hu'at yt kat i sa'ag nug haria wo are. Aikotã aimẽpyt kurin kat yt tutunug kuap i sa'ag hap ewy wato­py­hu'at waku kape yn aiwa­nẽtup hap. Koitywy watoĩ­ne'en yt naku i nug haria py'a­setpe i'ewyte te'e­ru­wa­nẽtup at ka'ap sa'ag nug hap ete yn. Mi'iria tukup­te'en aikotã i'ypyryp we wãtym sese turan wuat ewy yt naku i nug haria yn mi'iria pote. Ma'ato waku aito Iesui mohey haria waikiru ko'i ewywuat wato­py­hu'at aikotã waikiru wãtym sese turan hẽtyhot rakaria ewy aikotã waikiru ko'i aimu'e wãtym muo aikope mu'ap toĩne'en aikope waku ahewyry. Mi'i hap ewy waku wati­mo­herep ho'o­wasat rakaria pe mu'ap Tupana kapiat. \v 16 Katu­pono wati­mo­herep kahato miit'in me mu'ap Tupana kapiat aikotã waikiru hẽtyhot wãtym muo hap ewy wato­py­hu'at. Meiũran Aipo­typot Iesui put'ok'e mesuwat yi tote yne aiminug moherep hamo sio waku sio yt e hamo. Mi'i hap e'at pe uimo­wepit haria wo eipe katu­pono mi'i hap e'at pe wuat'i ehamo — Mi'iria ti uhemiit sese. Mi'iria ti uhehay moherep haria sese e aru Iesui ehepiat. Mio tã to'e hawyi uimo­wepit kahato hap topy­hu'at katu­pono eipe uimi­mu­'eria sese pote. Ta'i arehum kahato itote katu­pono yt eweipun hin i einãpin uhepiat hap. Mi'i hawyi Tupana tuwehum kahato topotpap nug haria ete. \v 17 Koitywy sura­ra'in uipyhyp ta'yn mesuwe. Yt ta'a­tu­ky­'esat i po'og woro­ho­'o­mu'e hap ma'ato ui'auka pote ui'auka are ma'ato mi'i pytkai yt karãpe i woro­ho­'o­'atoiat eimu'e hap ete katu­pono atiky­'esat yne eipe Iesui mohey haria wo hap. Uhuu okpun eika­wiano pote uiku­'uro Tupana mowepit hap topy­hu'at are. \v 18 Uiwy­ria'in woro­ho­'o­mo­wepit reran kahato uheĩne'en ne turan i'ewyte uiku­'uro hap turan. Ui'auka pote meremo areĩne'en Aika­'iwat yatype i'ewyte meremo uimo­wepit hap sese topy­hu'at. Ui'auka pote waku eiwe­mo­wepit wy atiky­'esat katu­pono ui'auka pote areĩne'en uimo­wepit hat yatype are. \p \v 19 Uiwy­ria'in atipo­'oro teran aiwy Timoteu ehowawi katu­pono atiky­'esat kahato atikuap teran aikotã eweikup­te'en hap sio waku sio yt hap kuap hamo katu­pono mi'i atikuap hawyi uimo­wepit kahato hap topy­hu'at. Mi'i pote atipo­'oro teran uha'yru Timoteu ehowawi. Mi'i pote ahẽtup Aipo­typot Iesui kape — Etipo­'oro Timoteu aiwy­ria'in tawa Wiripu piaria kape are at ka'ap ahẽtup. Mi'i hawyi atimohey kahato Aika­'iwat Iesui tipo­'oro meremo Timoteu ehewawiat hap. Meiũran ti aru ta'aipok hawyi uimo­wepit kahato hap topy­hu'at imienoi. \v 20 Timoteu ui'e­wywuat eiky'e kahato hat are. Mi'i aikotã woro­ho­'o­ky'e hap ewy eiky'e. Mi'i hawyi yt uwe i uhemiit Timoteu ewy eiky'e hat. Timoteu woro­ho­'o­ky'e kahato e hat pãi. \v 21 Irania'in te'e­ru­wa­nẽtup at ka'ap ta'a­tu­mi­ky­'esat nug hap kape yn. Mi'i kape yn te'e­ru­wa­nẽtup. Kat som kat som Aipo­typot Iesui tiky­'esat Tupana wanẽtup hap yt i'atu­wa­nẽtup hap ewy hin i. \v 22 Ma'ato aipo­wyro kahato Timoteu. Yt irania'in ewywuat hin i katu­pono mi'i ipotpap at Aipo­typot ehay wakuat moherep miit'in kapiat hap ete yn ipotpap. Mi'i hap kaipyi eweikuap kahato Timoteu Tupana eropat hat sese hap. Ui'e­wywuat kahato toĩne'en Timoteu. Ta'i urupotpap Iesui ehay moherep hap ete uruto­'o­'ewy kahato urupotpap aikotã ai'ywot tosa­'yru wywuat ipotpap hap ewy urupotpap uito Timoteu wywo. \v 23 Meiũran aru atiky­'esat kahato atipo­'oro uha'yru Timoteu ehowawi. Meiũran karãpe atikuap kat som more­kuaria tunug uhepe sio wakuap sio yt. Mi'i hawyi atipo­'oro ehowawi Timoteu henoi ehepiat hamo. \v 24 Uito i'ewyte areto teran ehowawi mi'i pote are'e at ka'ap — Uruka­'iwat woro­mohey kahato En are. Mi'i pote ahẽtup ewawi uihep o mesuwat wo'o­pyhik hap wyi katu­pono areto teran meremo tapy'yia Wiripu piaria kape are Uika­'iwat pe. \p \v 25 Sa'a­wy'i eweipo­'oro uhowawi ehemiit mehĩ Epawu­titu uipo­wyro hamo mesuwe. Mi'i ti uheropat kahato hat toĩne'en mesuwe. Aikotã surara typy ok takaria ewy urutu­kup­te'en mesuwe ahiag moma hamo. Waku kahato atipuẽti eipot­po­'oro mehĩ Epawu­titu. Koitywy mi'i atipo­'oro i ra'yn ehowawi. \v 26 Toto teran kahato ehowawi katu­pono ihay teran i ra'yn eiwywo ihat'at kahato eiky­'ewi. Ga'atpo i'ahu kahato mesuwe mehĩ Epawu­titu. Mi'i hap eweikuap hawyi haty kahato iwanẽtup hawe katu­pono eweikuap hawyi ei'arot hap yt toiky­'esat i ma'ato. \v 27 Ta'i aheropat kahato hat Epawu­titu porap iku'uro mesuwe porap ahu ti'auka ma'ato yt pytkai i katu­pono Tupana haty'u kahato topy'a pe. Mi'i hawyi meremo toimoe­hãite katu­pono Tupana yt tiky­'esat i ui'arot ne'i hap. Mi'i hawyi iky'e hap i'ewyte uiky'e hap wywo toimoe­hãite uhyt Epawu­titu hawyi uimo­wepit hap topy­hu'at. \v 28 Mi'i pote atipo­'oro teran kahato ehowawi ihãite i ra'yn pote eimo­wepit hamo atipo­'oro. Pyno eiwepit i ra'yn hawyi po'og na'yn uimo­wepit uito wy are. Mi'i hawyi yt kat i ui'arot hap. \v 29 Put'ok'e itote hawyi — Ereke mehĩ ewei'e o eiwepit hap wywo. Ereke ro ewei'e o aikotã aheyke'et aheywyt i'ewyte aheinyt kape hap ewy waku ewei'e katu­pono mi'i Aika­'iwat mohey kahato hat. — Waku kahato epotpap eminug na'yn Tupana kapiat hap ewei'e Epawu­titu pe eiwepit hap wywo. Eweimõ­typot ro mi'i miit are. Waku eweimõ­typot yne Iesui mohey haria Epawu­titu ewywuaria katu­pono Aipo­typot eropat kahato haria mi'iria. \v 30 Uipo­wyro turan porap iku'uro aiwy Epawu­titu. Aipo­typot Iesui potpap nug hap ete porap iku'uro ahemiit eimi­po­'oro katu­pono uipo­wyro teran eipe ma'ato yt uwe i eipe uipo­wyro hanuaria mesuwe pote. Mi'i hawyi eipot­po­'oro mehĩ Epawu­titu topy­hu'at ehaipepiat eipotpap nug hamo uipo­wyro hamuat. Mi'i turan porap iku'uro wen ma'ato aiwepit kahato Tupana timoe­hãite ra'yn hawyi. \c 3 \p \v 1 Pyno ahenoi kurin hawyi toran na'yn uimiwan. Uheywyt'in uheinyt'in atiky­'esat kahato Aika­'iwat Iesui eimo­wepit kahato hap. Mi'i eimo­wepit hamuat ahẽtup tope. Sa'a­wy'i woro­ho­'o­nãpin uimiwan me — To'iro eiwe­mo­wepit katu­pono Iesui miky­'eria kahato eipe are ra'yn ehepe sa'a­wy'i. Mi'i ui'e hap are'e i ehepe aikotã are'e sa'a­wy'i ehepe are'e i ra'yn eiwe­mo­wepit ro are. Yt aremõti hin i aikotã sa'a­wy'i uimiwan me are'e typuo i typuo i ahenoi eiwe­mo­wepit ro e hap ete katu­pono atiky­'esat kahato einãpin uhepiat hap topy­hu'at kahato eiwa­nẽtup hawe. Mi'i hawyi yt uwe i eima'at kuap einãpin wẽtup etiat hamo. Yt pywo rakat i etiat hap yt uwe i einãpin kuap. \p \v 2 Eiwe'eg wo kahato o sa'ag nug haria pupi katu­pono ehã'ãg aru sa'ag nug hamo are. Eiwe'eg wo o wẽtup mu'ap moherep haria pupi. Eiwe'eg wo o yt eiwe­musin ãpy sokpe tek hep i pote yt kat i eheha­kye­ra'at hap e haria pupi. Mi'iria pupi eweiken'ẽ kahato aikotã awahuru sem pupi wato­ken'ẽ hap ewy katu­pono eima'at reran sa'ag nug hap etiat haype. Yt naku i kahato mi'iria. \v 3 Aito yt mi'iria mohey haria hin i katu­pono Tupana Pã'ãu sese aipiit pe Aipo­typot Iesui mimoieĩ­ne'en aito pote waku kahato Iesui waku kahato Iesui e haria aito. Ma'ato irania'in ahemusin ãpy sokpe tek hap ete yn mi'iria i'atuehay. Yt wati­'a­tu­mohey hin i mi'iria katu­pono wẽtup kawiat aito Iesui mohey haria. Wẽtup ywania ewy yn wato­py­hu'at katu­pono Tupana titek ta'yn aiminug sa'ag sio toĩ ahemusin ãpy sokpe sio yt. Pyno Tupana mieha­kye­ra'at ko'i ra'yn aito katu­pono imohey haria aito pote. \v 4 Uito ti Pauru Iuteu sese uito. Ta'i uito ui'y­wã'ĩ 8 e'at hawyi ta'a­tutek uhemusin ãpy sokpe uru'y­wania Iuteu eko ewywuat. Atunug yne ui'y­wania eko ko'i ma'ato mi'i ko'i yt uheha­kye­ra'at hin i. Mi'i pote atikuap kahato uipy'a pe aiminug aheko ko'i yt aheha­kye­ra'at kuap i ma'ato tukup­te'en eipy­'a­setpe — Watunug Iuteuria eko hawyi aheha­kye­ra'at Tupana e haria. Mi'i pywo pote uito po'og Tupana mieha­kye­ra'at mi'iria kai katu­pono atunug yne mi'i ko'i ma'ato yt pywo hin i are. \v 5 Uity ui'ywot ti Isareu ywania sese mi'iria. I'ewyte Epereu pusu kuap haria ui'y­wot'in. Ta'i Epereu pusu ahepap kahato. Mi'i pote Epereu sese uito. Uha'a­se'i sese sa'a­wy­'iwuat Aparãu emiariru Pesamĩ e hap het rakat. Uipiit Iuteuria piit sese. Uimotag hap turan ati'a­tu­mu'e kahato urueko nug hap ete. Mi'i hawyi yt karãpe i ati'a­parap urueko nug hap ete. Uitag hawyi areĩne'en kahato Tupana mõtypot piaria uru'y­wania wo'o­mu'e haria akag koro wo. \v 6 Mi'i turan atunug yne yne i'atu­wo­'o­nãpin hap ko'i Tupana wãi'e hap ko'i pãi. Mi'i hawyi areĩne'en po'og irania'in kai i'atu­'akag wo yne uhesaika hap wywo. Ati'a­tu­sa­ty'i saty'i kahato Iesui mohey haria sa'a­wy'i. Atunug yne uru'y­wania miky­'esat ewy. Yt kat i urueko etiat i'aparap hap atunug. Yne uru'y­wania wãi'e hap atunug yne urue'a­se'i urunãpin sa'a­wy­'iwuat hap atunug yne. I'ewyte yne urunãpin hap atunug. Yne mi'i ko'i nug hap aimoe­waku kuap Tupana wanẽtup hawe pote waku pe areĩne'en mekewat e'at pe ma'ato yt pytkai i. Yt uinug waku hin i Tupana wanẽtup hawe mekewat e'at pe. Yt atikuap hin i Tupana mi'i turan. \v 7 Sa'a­wy'i arewa­nẽtup aremoe­waku kuap uhesaika hap wywo. Ta'i uipiit esaika hamo aremoe­waku kuap are. Mi'i hawyi ahã'ãg kahato Tupana mowepit hamo ma'ato uhewaku hap yt put'ok'e i. Mi'i turan yt atikuap hin i Tupana katu­pono Tupana yn uimoewaku kuap hat. Mi'i hawyi atimohey Iesui hawyi Tupana uinug waku. Mi'i pote koitywy Iesui kape yn areto uimo­waku hamo. Yt are'e hin i koitywy — Uiwepe aremoe­waku kuap yt are'e i. Mi'i e hap atipugha ra'yn yt kat hamo i pote. \v 8 I'atu kahato uiwa­nẽtup hawe sa'a­wy'i. Mi'i atunug mote waku ra'yn areĩne'en Tupana wanẽtup hawe ui'e hap. Atunug uheko hawyi waku pe areĩne'en Tupana wanẽtup hawe ui'e hap sa'a­wy'i. Mi'i hap ewywuat sa'a­wy­'iwuat uiwa­nẽtup hap atipun yne ra'yn aikotã watipun iun ai'yat pyi hap ewy katu­pono koitywy atipuẽti po'og wakuat wuat'i kawiat rakat. Koitywy Iesui kuap hano areĩne'en. Atipuẽti Iesui po'og waku. Mi'i Uika­'iwat no ra'yn. Mi'i yn na'yn atiky­'esat uiwa­nẽtup hawe. Mi'i yn uimoe­waku hat. Huu yn na'yn uimo­hãpyk kuap Tupana wanẽtup hawe. Mi'i pote koitywy atipun yne sa'a­wy­'iwuat uiwa­nẽtup hap ko'i sa'a­wy­'iwuat ui'e hap ko'i sa'a­wy­'iwuat uiwe­moe­waku hap hawyi Aika­'iwat yn uimoe­waku hat are. Tupana yn na'yn uheha­kye­ra'at kuap hat koitywy are yn na'yn. Koitywy sa'a­wy­'iwuat ui'e hap ko'i atipun yne katu­pono atimohey Aheha­kye­ra'at hat Aipo­typot yn. Iesui yn atiky­'esat uiwa­nẽtup hawe are. \v 9 Koitywy atikuap ta'yn uito yt naku i rakat. Atikuap ta'yn yt karãpe i atipuẽti uheha­kye­ra'at hap uhewaku hap kaipyi. Katu­pono yt arewaku kuap i uito are. Yt karãpe i atikyi'at kuap uheha­kye­ra'at hap uiminug wakuap sa'up mo. Tupana ainãpin hap ko'i koitywy atimohey Iesui. Mi'i hawyi wẽtup miit piit ewy wato­py­hu'at. Mi'i hawyi Iesui ewaku hap topy­hu'at uiano yt uiat pytkai i ma'ato Iesui wano. Mi'i yn waku koitywy Tupana uimoe­waku ra'yn atimohey Ha'yru hawyi. \v 10 Atikuap ta'yn Iesui ma'ato atikuap teran po'og. Atiky­'esat po'og po'og Uipo­rekuat no aikotã Iesui toĩne'en mesu­wa­rote hap ewy areĩne'en neran. Karãpe iku'uro aika­wiano ho'opot hap turan toiky­'esat uhepiat ho'opot hap wẽtup miit yn uruto pote. Ahupit reran Iesui wywo ho'opot hap i'ewyte atikuap teran uipiit pe hesaika hap. Arẽtem neran gu'uro pyi iwywo wẽtup piit yn urutu­kup­te'en pote. \v 11 Areĩne'en neran i ra'yn iwywo uiku­'uro hawyi. Areĩne'en i iwywo hap yn ahekatup. Mi'i hap atimohey kahato. \v 12 Uito wakuat Iesui ewywuat yt are'e hin i. Uito wakuat Tupana ewywuat yt are'e i. Uiwa­nẽtup hawe yt put'ok'e hin i te Iesui wanẽtup hap wakuat hap ewywuat. Yt uitag i te Tupana mohey hap ete. Mi'i ewywuat areĩne'en neran kahato Aipo­typot Iesui ewywuat. Areĩne'en neran aikotã weput haria te'e­ru­weput yne ta'a­tue­saika hap wywo mekewat morekuat miium sat hamo — En po'og weput kuap hat e hap sat hamo. Mi'i hap ewy atimohey teran Aipo­typot Iesui yne uhesaika hap wywo aikotã seput po'og hat ewy Iesui po pyi atat teran ra'yn mekewat — Uito po'og e hap. Uito i'ewyte seput hat ewy katu­pono Iesui uhekyi ra'yn tuwe­wawi. \v 13 Uiwy­ria'in mekewat miium aikotã seput hat tiky­'esat hap ewy. Yt uipo pe i te ma'ato areĩne'en seput re hat ewy. Mi'i hawyi areput kahato. Mi'i hap kape yn arewa­nẽtup. Yt araha'at hin i uhewat­'ymo uiwa­nẽtup hap. Seput kahuro hap kape yn araha'at. Iesui wanẽtup hap ewywuat sat hamo yn areput. \v 14 Yt pori'ok pori'ok yt areput hin i. Hãpyk kahato areput atiky­'esat kahato — Waku kahato ereput uhyt e hap yn atiky­'esat Aipo­typot e hap. Atiky­'esat Tupana tum uhepe mekewat seput haria e'amãtap ewy mekewat uipainug hap ewy. Atiky­'esat kahato Tupana to'e uhepe areput kahu hawyi — To'iro atipy kape kat pote Uimi­po­'oro Uha'yru mohey kahato hat en. Itote atum epe uimiium wuat'i e'at piat e hap atiky­'esat. Mi'i pote seput sese hat ewy areĩne'en Iesui wanẽtup hap ewywuat kape areput. \v 15 Atiky­'esat eipe ui'e­wywuat eiwa­nẽtup hawe. Waku wato­py­hu'at seput sese haria ewy. Waku yne ahesaika hap wywo wato­mohey Tupana mimotag ko'i aito pote. Waku mi'i tã watunug. Waku haty wo wato­mohey. Eweimohey ran ne'i pote Tupana timo­herep aru ehepiat yt tomohey i hap. \v 16 Karãpe wati­'a­parap mi'i hap aru Tupana timo­herep ahepe aiminug sa'ag hap ko'i. Waku wateput aimikuap ewy Iesui miky­'esat hap ok tã. Mi'i turan Tupana aipo­wyro tesaika hamo seput po'og sa'a­wy­'iwuat kawiat haria wo. \v 17 Karãpeĩ urutu­kup­te'en eipy­'a­setpe urutu­kup­te'en Iesui mohey haria kahato. Uheywyt'in uheinyt'in aikotã atimohey kahato Iesui mi'i hap ewy waku eweikup­te'en. Karãpe toĩne'en eipy­'a­setpe imohey kahato ui'e­wywuat hat waku ewehe­ha'at mi'i kape. Mi'i hawyi ewetunug iminug ewy. Mi'i iã'ãg haria wo eweikup­te'en. \v 18 I'atu kahato aria kapiat haria katu­pono Iesui ewanĩ­kaptia kahato mi'iria katu­pono te'e­ru­we­ky­ry'i kahato Aipo­typot ku'uro aria'yp posak etiat ta'a­tue­ka­wiano pote. Aikotã sa'a­wy'i are'e hap ewy are'e i — Mi'iria aria kape tuwat are uiwak popuo. \v 19 Aikotã sa'a­wy'i are'e hap are'e i — I'atueiam sese ti aru aria are katu­pono i'atue­tu­pana sese i'atu­mi­ky­'esat ko'i mi'u kape yn i'atu­wa­nẽtup hap mesu­wa­rotiat kape yn i'atu­wa­nẽtup hap. Ta'a­tuekat hap kape yn i'atu­wa­nẽtup hap. Mi'i hawyi yt naku i kahato ta'a­tunug ma'ato ta'a­tunug hawyi yt te'e­ru­we­mõti hin i inug te turan. — Waku nug haria uruto i'atu'e ma'ato i'atueiam ti aru aria kawiat. \v 20 Ma'ato aito atipy kapiaria ahetama sese atipy pe. Mi'i kaipyi aru tut Aheha­kye­ra'at hat. — Hẽ eriot ro meremo meikowo wato'e mot'i Aika­'iwat Aipo­typot Iesui pe. \v 21 Tut hawyi aipiit mesu­wa­rotiat tutunug towat topiit ewy. Mi'i hawyi yne aipiit Iesui ewy topy­hu'at wuat'i e'at pe. Aipiit iwat piit ewy ikahu kahato. Mi'i tã aru ainug tesaika hap wywo. Hesaika kahato Iesui mi'i nug hamo katu­pono mekewat e'at pe topy­hu'at yne yne Porekuat no po'og hesaika torania kai. Mi'i tesaika hap wywo aimo­pakup aipiit. Pakup tutunug towat ewy are. \c 4 \p \v 1 Mehĩ'in mana'in aiku­'uro hap kape waku wato­mohey o are. Uimi­ky­'eria kahato eipe. Woro­ho­'o­ky'e eipe. Uhehat'at kahato eiky­'ewi. Uimo­wepit haria eipe. Arehum kahato ehowawi. Uheinyt'in uheywyt'in yt uimõti te hin i. Atikuap aikotã eweikup­te'en wẽtup miit ewy Aika­'iwat wywo. \v 2 Mi'i hawyi mana Ewotia mana Sintiki ahẽtup ehowawi eipe Aika­'iwat mohey haria pote eweikup­te'en wo'o­ky'e haria wo'o­wese haria kahato. Waku wẽtup ehay ewy aikotã eiky­py'yt ewy eweikup­te'en Iesui mohey haria eipe pote. Aito Iesui mohey haria pote yt naku i watu­kup­te'en yt wo'o­ky'e i haria wo yt naku i are. \v 3 Sa'a­wy'i eipotpap kahato uiwywo mana'in. Sa'a­wy'i mehĩ Kementi wywo watuwat irania'in aipo­wyro haria wywo sehay wakuat Iesui etiat sytpok hamo. Mi'iria set yne toĩne'en Tupana miwan atipy piat ete mekewat miwan ete uwe aru toĩne'en wuat'i e'at pe e hap tote. Pywo pe ti mana'in sa'a­wy'i eipotpap kahato uiwywo. Mi'i pote atiky­'esat kahato waure­'e­wei'e o eiwu­'uka hap ete are. Atiky­'esat kahato eiwo­'o­wese hap ta'yn aikotã sa'a­wy'i eiwo­'o­ky'e hap ewy ra'yn atiky­'esat uheinyt'in are. Mi'i pote ahẽtup ei'a­pykok hanuat pe — Uhyt are'e eti'a­tunug no uheinyt'in wo'o­ky'e haria wo ra'yn are. Mehĩ are'e uipo­wyro en tawa Wiripu piaria nãpin hamo. Pyno mehĩ waku ere'e mana Ewotia i'ewyte mana Sintiki pe — Yt eiwu'uka po'og nei'o ehehay wo ere'e o i'atuepe are ei'a­pykok hat pe mana'in. \p \v 4 Pyno uiwy­ria'in wo'o­mo­wepit haria ewywuaria wo o eweikup­te'en. Wuat'i e'at pe waku — Tupana urumo­wepit hat kahato En waku wato'e at ka'ap. Tupana urumo­wepit hat kahato En waku wato'e Tupana pe are. \v 5 I'ewyte ti waku yt ipy'ahak takaria wo i watu­kup­te'en e. Waku yne miit'in wesat hano watoĩ­ne'en. Yt eweiwaure tei'o Aika­'iwat ut hamuat hap e'at katu­pono ta'aipok irane Ai'akag koro are. Mi'i pote waku wakuaria ewy watu­kup­te'en wuat'i e'at pe. \v 6 Pyno yt eiwa­nẽtup ko'i ko'i i ran o. Po'og waku wahẽtup Tupana kape aipo­wyro hamuat hap. Waku wato'e Tupana pe — Etum o uruepe uruwat yt kat i rakat. Uruikuap kahato ra'yn egyi'at hap Tupana waku uruhẽtup. Mi'i pote urutu­wehum kahato ewawi urupy'a pyi Tupana waku wato'e Tupana pe. \v 7 Mi'i tã watunug pote yt kat i hin i aiwa­nẽtup ko'i ko'i hap atunik kahato. Aiwa­nẽtup hawe wo'o­wese hap yn topy­hu'at. Tupana ainug waku pe kahato aiwa­nẽtup hawe yt miit'in mikuap ok tã i tutum ahepe aipe­rup'i kahato hap. Towese hap ewy tutum ahepe. Mi'i pote toihep aheso'ok hap ko'i. Mi'i hawyi aiwa­nẽtup hap Iesui wanẽtup hap ewy wẽtup miit ewy kahato ra'yn ainug. Aipo­typot timoma ra'yn aiwa­nẽtup hap aipy'a piat yt naku i nug hap i'ewyte aiwa­nẽtup sa'ag hawiat. \p \v 8 Kurin po'og ahenoi hawyi waku. Uheywyt'in uheinyt'in wati­pyhyp aiwa­nẽtup hap yt naku i hap. Mi'i hawyi wẽtup kape yn aiwa­nẽtup hap. Wakuat kape yn watu­wa­nẽtup aikotã miit'in miat wakuat rakat ewy aiwa­nẽtup hap aikotã pywuat wanẽtup hat ewy aikotã miit'in mimõ­typot kahato hap wanẽtup hap ewy aikotã hãpyk kahato rakat ewy waku watu­wa­nẽtup. Waku ihainia hary­poria we'eg nakaria ewy watu­wa­nẽtup. Waku iwese kahato rakat ewy aiwa­nẽtup hap. Mi'i hawyi — Meimuẽ­waria wyti waku kahato rakaria i'atu'e hap ewy waku aiwa­nẽtup hap. Kat e hap kat e hap po'og po'og waku mi'i ewywuat waku watu­wa­nẽtup. Kat e hap kat e hap ete Tupana — Waku e pyno mi'i hap ete waku watu­wa­nẽtup at ka'ap. \v 9 I'ewyte atiky­'esat kahato ehewyry uhepiat einãpin hap nug haria wo. Atiky­'esat uimi­po­'oro einãpin hamuat eweiky'e kahato hap. Sa'a­wy'i ti areĩne'en eitokpe turan wakuat yn atunug ehepuo. Waku ewetunug aikotã uheko ewei'a­kasa hap ewy wakuap nug hap ete. Mi'i tã ewetunug mote wo'o­ky'e hap eiwo­'opiat hap eweipuẽti Tupana miky­'esat ewy. Mi'i hawyi ti aru eipe­rup'i hap topy­hu'at aikai are. \p \v 10 Mio ti put'ok'e eimiium uipo­wyro hamuat hap. Mi'i hap ti uimo­wepit kahato. Mi'i hawyi uipy'a perup'i kahato Uika­'iwat ete. — Waku kahato En are Iesui pe. Mio tã are emiium uhepiat uimo­'ok­pi­pok'i po'og po'og hap ete katu­pono uiky'e hap moherep kahato hap eimiium. Sa'a­wy'i ti uipo­wyro teran kahato eipe wen ma'ato mi'i re mu'ap yt eweipuẽti i uiky'e ehepiat hap moherep hamo. \v 11 Sa'a­wy'i te ti yt kat i sẽtup ui'e hap. Yt ahenoi i irania'in me yt kat i uiat e hap katu­pono koitywy atikuap ta'yn uiwepit sio uhekat iwato hap etiat sio kurin uiat uiwepit hap atikuap. \v 12 Atikuap kahato seha­ky­'e'i hap etiat i'ewyte atikuap kahato sekat hap etiat. Sa'a­wy'i meimuẽwat yt atikuap i yt kurin i ma'ato koitywy atikuap ta'yn uhesy'at pytkai uiwepit i'ewyte ui'ok pote uiwepit. Uhekat kurin hawyi arehum i'ewyte iwato uhekat pote arehum ne. Koitywy ahepap ta'yn wehum hap. \v 13 Ma'ato yt uiwe­kaipyi i tut uhesaika hap ma'ato Aipo­typot Iesui kaipyi atipuẽti. Mi'i ti kat e hap kat e hap etiat — Uimoe­saika hap wuat'i etiat kuap hap ete uimo­wa­tetup are Tupana pe. I'ewyte waku kahato eipe mi'i e hap ti ere'e Tupana pe. \v 14 Ma'ato waku eiminug ewetum uhepe. Ta'i uhepiat ho'opot hap toĩne'en mesuwe. Uimo­so­'opot kahato mesuwe wo'o­pyhik hawe. Mi'i turan eimi­po­'oro put'ok'e uhete. Mi'i hawyi arehum kahato eimiium uhepiat ete. \v 15 Ehe'yi Masẽ­tunia pe mio i'atu kahato Iesui mohey haria tukup­te'en. Ha'a­wyte areto ra'yn i'atue­wawi sehay Iesui etiat wakuat moherep hamo wuat'i tawa pe kat e hap kat e hap upi. Mio koitywy ahok'iwat yne tawa pe Iesui mohey haria te'e­ru­wa­'a­tunug tuereto ma'ato yt kat i te ta'a­tu­po­'oro uhowawi ta'a­tumiium ko'i. Ma'ato eipe Iesui mohey haria tawa Wiripu piaria ewetum kahato ra'yn uhepe. Eweipat'ok kahato uhepe ehekat ko'i. \v 16 Sa'a­wy'i areto tawa Tesa­ro­nika kape. Itote yt uhekat hin i ma'ato mi'i turan uipo­wyro hap eweipo­'oro po'oro kahato uhowawi kat uimi­ky­'esat ko'i sa'a­wy'i eweipo­'oro. \v 17 Yt ahẽtup hin i eimiium wuat i'ewyte yt atiky­'esat i eheka­re'en uiwa­nẽtup hawiat hap pytkai eweipo­'oro. Yt eimiium kape hin i araha'at. Yt ehekat hin i uheha pe. Eiky'e hap yn uheha pe uhepiat hap wen ma'ato eimiium uimo­wepit kahato katu­pono mi'i kaipyi atikuap uiky'e ehepiat hap. Mi'i kaipyi atikuap eipe Tupana ky'e kahato haria hap. Mi'i eimiium ko'i yne topy­hu'at atipy pe rakanuat ehegyi'at hap toimo­herep hamuat itote emipo­'oro ko'i. \v 18 Mehĩ Epawu­titu tum yne eimiium eimi­po­'oro ko'i uhepe. Ikahu kahato uipuẽti eimiium aikotã sa'a­wy'i nagnia tiwuk mohag hy ikamhig se rakat Tupana mõtypot hamo. Mi'i hap ewy atipuẽti eimiium ikamhig se kahato eimiium Tupana mowepit kahato hap. — Waku kahato e Tupana eimiium me. Koitywy areĩne'en hekat rakat ewy ra'yn ewetum iwato uhepiat pote. Ewetum iwato pote uipo sakpo ewetum uhepe. \v 19 Tupana tum aru yne yt kat i aikawiat rakat ahepe. Ta'i Uhetu­pana tum aru wuat'i yt kat i eiwat rakat tekat iwato kahato hap kaipyi. Aikotã tekat iwato kahato atipy pe hap ewy te tutum ehepe. Ta'i hegyi'at kahato aru ahepe katu­pono Ha'yru Aipo­typot Iesui iku'uro aika­wiano haype. Mi'i pote toĩ yne aipo pe imiium ko'i. \p \v 20 Mi'i tupono to'iro watu­wehum Aika­'iwat Tupana kape. To'iro wati­mõ­typot Mi'i yn mesu­wepyi mũki­'ite e'ihot'ok wuat'i e'at pe waku mi'i tã pãi. \v 21 Mi'i tupono kuekatu atipo­'oro torania Tupana eropat haria kape Tupana emiit'in kape mekewat Aipo­typot Iesui emiit'in ko'i kape i'ewyte Iesui mohey haria uheywyt'in uheinyt'in torania kape atipo­'oro kuekatu hap are. \v 22 Morekuat Sesara emiit'in sura­ra'in i'ewyte kuekatu ipo'oro ehowawi. I'atu kahato mesuwe Iesui mohey haria. Mi'iria i'ewyte kuekatu ipo'oro ehowawi. \p \v 23 Pyno ahẽtup Tupana pe — Eti'a­tu­ky'e kahato emohey haria tawa Wiripu piaria are ahẽtup. Egyi'at kahato hap kaipyi eti'a­tu­poi­tyro mi'iria ewaku hap ok tã are yn Aipo­typot Aika­'iwat Iesui pe eika­wiano hamo ahẽtup. Tupana Pã'ãu eiam mo eipiit ko'i hap yn ahẽtup Tupana pe at ka'ap eika­wiano haype. Morekuat Sesa wo'o­pyhyp hawe areĩne'en mesup. Uimiwan Iesui etiat atipo­'oro ehewowi tawa Wiripu piaria Iesui mohey haria pe. Toran na'yn uimiwan. \p Uito Iesui potpo­'oro Pauru.