\id MAT - Sater'e-Maw'e NT [mav] (Brazil) -2011 bd \h IESUI ETIAT MATEU MIENOI \toc1 Iesui Etiat Mateu Mienoi \toc2 Mateus \toc3 Mt \mt1 IESUI ETIAT MATEU MIENOI \c 1 \p \v 1 Uito ti IESUI potmu'e Mateu. Mi'i uimiwan me atimo­herep yne Aipo­typot Iesui etiat ui'akasa hap ko'i uimikuap hap ko'i are. \s1 IRUKA 3.23-28 PIAT EWY \p Mesuwe sa'awy'i­wuaria ati'atu­set­pehik teran AIPOTYPOT IESUI e'ase'i'in set ko'i katu­pono IESUI ti aha'ase'i pot Aparãu Saipepiat Sese aikotã sa'awy'i TUPANA to'e aha'ase'i koro Aparãu me — Meiũran ti aru Emiariru kawiat Eiã'ỹi topyhu'at Wuat'i Ywania Porekuat Koro e Tupana sa'awy'i. I'ewyte Aipo­rekuat Iesui ti aipo­rekuat pot Tawi Saipepiat Sese topyhu'at aikotã sa'awy'i Tupana to'e — Meiũran ti aru Eiã'ỹi kaipywiat ra'yn topyhu'at Uimi­po'oro Wuat'i Porekuat Eporekuat no e Tupana morekuat Tawi pe Aipo­typot IESUI piat. \v 2 Pyno ati'atu­set­pehik teran mesuwe Aheha­kyera'at hat IESUI e'ase'i'in set ko'i. Sa'awy'i ti APARÃU imoherep tosai­pepiat ISAKI. Mi'i hawyi ISAKI imoherep tosai­pepiat IAKO. Mi'i hawyi IAKO imoherep tosai­pepiat IUTA iywyt'in nywo. \v 3 Mi'i hawyi IUTA imoherep tosai­pepiat PERE iywyt Seru wywo tehary'i Tamãu kaipyi. Mi'i hawyi PERE kaipyi tuwe­mo­herep ESEHŨ. Mi'i hawyi ESEHŨ imo­herep ARÃU. \v 4 Mi'i hawyi ARÃU imo­herep AMINÃTAPI. Mi'i hawyi AMINÃTAPI kaipyi tuwe­mo­herep NASŨ. Mi'i hawyi NASŨ imo­herep SARUMÃU. \v 5 Mi'i hawyi SARUMÃU kaipyi tuwe­mo­herep PUASI tehary'i Hapi kaipyi. Mi'i hawyi PUASI imoherep OPETI tehary'i Huti kaipyi. Mi'i hawyi OPETI kaipyi tuwe­mo­herep IESE. \v 6 Mi'i hawyi IESE imo­herep aipo­rekuat sa'awy'i­wuanuat TAWI. Mi'i hawyi morekuat koro TAWI kaipyi tuwe­mo­herep morekuat SARUMÃU tomima'at tomi'auka Uria ehary'i kaipyi. \v 7 Mi'i hawyi SARUMÃU kaipyi tuwe­mo­herep morekuat HUPUÃU. Mi'i hawyi HUPUÃU imoherep morekuat APIA. Mi'i hawyi APIA kaipyi tewe­mo­herep morekuat ASA. \v 8 Mi'i hawyi ASA imo­herep morekuat IOSAWA. Mi'i hawyi IOSAWA imo­herep morekuat IURÃU. Mi'i hawyi IURÃU imo­herep morekuat USIA. \v 9 Mi'i hawyi USIA imo­herep morekuat IUTÃU. Mi'i hawyi IUTÃU imoherep morekuat AKASI. Mi'i hawyi AKASI kaipyi tuwe­mo­herep morekuat ESEKIA. \v 10 Mi'i hawyi ESEKIA kaipyi tuwe­mo­herep morekuat MANASI. Mi'i hawyi MANASI imo­herep morekuat AMAŨ. Mi'i hawyi AMAŨ kaipyi tuwe­mo­herep morekuat IUSIA. \v 11 Mi'i hawyi IUSIA kaipyi tuwe­mo­herep morekuat IEKUNIA iywyt'in nywo. Morekuat IEKUNIA toĩne'en turan surara'in yi Papi­runia kaipyi tõ'ẽ tõ'ẽ kahato ai'ywania sa'awy'i­wuaria moma hamo. Mi'i hawyi i'atue­su­rara'in teropo'ok kahato i'atueyi pyi yi Papi­runia kape ta'atue­ropat hamo. Mi'i hawyi watu­kupte'en mot'i yi Papi­runia pe. Mi'i tote watu­we­potpap at ka'ap yi Papi­runia ywania emiit'in no watu­we­potpap yt kat sa'up mo i yi wato Papi­runia pe watu­we­potpap itote ahewa­nĩ­kaptia miky'esat ewy. \v 12 Mi'i hawyi yi wato Papi­runia pe mekewat aha'ase'i morekuat IEKUNIA kaipyi tuwe­mo­herep SARATIEU. Mi'i hawyi SARATIEU imo­herep SURUPAPEU. \v 13 Mi'i hawyi SURUPAPEU kaipyi tuwe­mo­herep APIUTI. Mi'i hawyi APIUTI imoherep ERIAKĨ. Mi'i hawyi ERIAKĨ imo­herep ASU. \v 14 Mi'i hawyi ASU imo­herep SATOKI. Mi'i hawyi SATOKI kaipyi tuwe­mo­herep AKĨ. Mi'i hawyi AKĨ imo­herep ERIUTI. \v 15 Mi'i hawyi ERIUTI kaipyi tuwe­mo­herep EREASA. Mi'i hawyi EREASA imo­herep MATÃ. Mi'i hawyi MATÃ imo­herep IAKO. \v 16 Mi'i hawyi IAKO imo­herep IUSE. IUSE ti mana MARIA e'aito wanuat toĩne'en. Mi'i hawyi mana MARIA kaipyi tuwe­mo­herep IESUI mekewat TUPANA MIPO'ORO WUAT'I YWANIA POREKUAT NUAT E HAP HET RAKAT. \p \v 17 Sa'awy'iwuat aha'ase'i pot APARÃU e'at kaipyi morekuat TAWI e'at kape 14 ok tuwe­mo­herep miit'in AIKA'IWAT IESUI e'yianmiaria ha'ase'i'in nuat. Mi'i hawyi morekuat TAWI e'at kaipyi yi Papi­runia pe wato­pyhu'at hap e'at kape 14 ok tuwe­mo­herep miit'in AIKA'IWAT IESUI e'yianmiaria ha'ase'i'in nuat. \s1 IRUKA 1.26-35 PIAT EWY \p \v 18 Mi'i hawyi IESUI AIPOTYPOT ywã'ĩ hap etiat ahenoi teran sa'awy'i. Mesuwat miwan nug hat sese ti Mateu. \p Pyno tawa Nasare pe wẽtup ok IUSE e hap het rakat tikyi'at teran tehary'i wo yt karãpiat i ihainia wywo ieĩne'en hat mana MARIA e hap het rakat. Ma'ato mi'i yt to'opytyk i te turan imẽpyt a rakano topyhu'at mana MARIA ma'ato yt ihainia kaipyi i ma'ato TUPANA PÃ'ÃU kaipyi hupi'a. \v 19 Mi'i hawyi iky'esat hat IUSE tikuap ta'yn hupi'a MARIA hap hawyi tuwa­nẽtup ko'i ko'i kahato — Uima'at rasig Maria e. Wẽtup ok ihainia hupi'a nug hat pote yt naku i atat Maria uhehary'i wo katu­pono wuat'i wywo waire rakat Maria e tuwa­nẽtup hawe. Pyno waku atipo'oro mana Maria wẽtup hy kape mig'i wo e Iuse tuwa­nẽtup hawe katu­pono waku rakat Iuse pote yt toiky'esat i miit'in tikuap hupi'a hap katu­pono Iuteu ywania ti'auka yt he'aito i pytkai hupi'a rakaria pote. — Pyno waku atipo'oro Maria wẽtup tawa kape mig'i wo e tuwa­nẽtup hawe. Mi'i tã atunug mote aru miit'in yt ti'auka i Maria nu wo e tuwa­nẽtup hawe. \v 20 Ma'ato aikotã waku Maria po'oro wẽtup hy kapiat hap kape tuwa­nẽtup turan Tupana tipo'oro ra'yn tehay enoi hat Iuse kape atipy kaipyi. Mi'i hawyi to'e imu'etu — Iuse morekuat Tawi emiariru emiariru e yt erewa­nẽtup ko'i ko'i tei'o Maria ehary'i wuat upi'a hap ete e katu­pono hupi'a yt ihainia kaipywiat minug i e. Waku etat ehary'i wo hupi'a ra'yn pytkai Maria katu­pono yt toi'aparap hin i pytkai hupi'a ra'yn toĩne'en mesup e. Ta'i Tupana Pã'ãu Wakuat kaipyi toĩne'en imẽpyt e. \v 21 Pyno meiũran ti aru mana Maria timo­herep ihainia hit wakuat sese rakat e. Mi'i ti Tupana Mipo'oro tomohey haria minug sa'ag popywiat hep hanuat e. Mi'i pote waku ehet'ok o Maria Mẽpyt IESUI e katu­pono Iuteu pusu puo IESUI ti WO'OEHAKYERA'AT HAT i'atu'e. \v 22 Pywo pe ti tuwe­mo­herep ti aru Maria Mẽpyt aikotã sa'awy'i­wuaria Tupana ehay moherep haria te'ero'e hap ewy e. \v 23 Mio tã e ti Tupana sa'awy'i miit'in me. — Meiũran ti aru wẽtup ok hary­poria wakuat rakat pytkai yt karãpe i he'aito pytkai imẽpyt'a rakano ti aru topyhu'at yt uwe piat topytyk pytkai i e. Meiũran ti aru imẽpyt ihainia ti aru tuwe­mo­herep hawyi Tupana AIPY'ASETPIAT rakat eset i'atu'e Tope e yianmiat Tupana ehay enoi hat Isaia tomiwan 7.14 pe e. — Mi'i hap ewywuat toĩne'en mesup ehary'i wuat mana Maria ete e atipy kaipywiat sut hat Iuse pe. \v 24 Mi'i hawyi Iuse tuwe­hymut ra'yn hawyi tutunug na'yn Tupana potpo'oro piat tonãpin hap ewy. Tatat ra'yn Maria tehary'i wo ma'ato yt topytyk i. \v 25 Meiũran ti Maria Imẽpyt ra'yn hawyi to'opytyk. Imẽpyt hawyi Iuse tum na'yn Imẽpyt pe het IESUI e hap het rakat WO'OEHAKYERA'AT e topusu puo. \c 2 \p \v 1 Aipo­typot Iesui ti tuwe­mo­herep ta'yn mesuwe mekewat tawa hit Perẽ yi Iuteu pe karãpeĩ Eroti toĩne'en morekuat no itotiat turan. Mi'i hap e'at pe waikiru etiat wemu'e haria tõ'ẽ tõ'ẽ ta'atue'yi Urienti kaipyi aikope pyi at tuwẽtem hap kaipyi. \v 2 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e tawa wato Ieru­sarẽi note hawyi — Aikope som hirakat Aipo­rekuat pakup nuat toĩne'en i'atu'e itotiaria pe. Aikope som tuwe­mo­herep Ei'ywania Iuteu ywania Potypot pakup ywã'ĩ hap i'atu'e. Katu­pono ha'awyte ra'yn uruta'a­kasa at wẽtem hap kaipyi hewai­kiru i'ywã'ĩ hap enoi hap uruta'a­kasa urue'yi tote i'atu'e. Mi'i pote mesup Aipo­rekuat Koro pakup mõtypot hamo urutõ'ẽ meikowo hewai­kiru upi urutõ'ẽ meikowo i'atu'e waikiru etiat wemu'e haria iwe'eg kahato rakaria tawa wato Ieru­sarẽi miaria pe. \v 3 I'atu'e hap morekuat Eroti tikuap hawyi token'ẽ kahato i'ewyte tawa Ieru­sarẽi miaria. Katu­pono te'eru­wa­nẽtup ko'i ko'i kahato Iuteu ywania Potypot ywã'ĩ hap etiat waikiru etiat wemu'e haria ta'atuẽtup hawyi. Kat pote mi'i tã e morekuat Eroti katu­pono waku uito yn morekuat koro wo mesuwat yi tote e. \v 4 Mi'i pote morekuat Eroti ti'atu­kaykay tuwe­wawi Tupana ehay miwan etiat kuap sese haria i'ewyte pa'i kororia toi'atu­kaykay hawyi apo'e i'atuepe — Mehĩ'in e aikope so tuwe­mo­herep irane Tupana Mipo'oro Wuat'i Porekuat Koro wuat sese e. Kat etawa pe kat etawa pe i'ywã'ĩ e. \v 5 — Ta'i tawa hit Perẽ me aru tuwe­mo­herep Mi'i Miit i'atu'e katu­pono sa'awy'i Tupana ehay moherep hat mio tã e miwan me yianmete i'atu'e. \v 6 — Ta'i ahetawa kurin moity'i ewei'e tawa Perẽ miaria yi Iuta ywaniaria e. Ma'ato yt eiwe­mõti tei'o ehetawa kurin mupi katu­pono ti aru meiũran etawa hit Perẽ po'og po'og miit'in mikuap mo topyhu'at yi Iuta ywaniaria yne tawa ko'i kai katu­pono ehetawa hit Perẽ me tuwe­mo­herep irane Isareu ywania Potypot Koro sese e ti sa'awy'i Tupana ehay moherep hat Mikeia tomiwan me 5.2 pe i'atu'e morekuat Eroti pe. \v 7 Tuwat i ra'yn inãpin haria hawyi morekuat Eroti ti'atu­kaykay i ra'yn at wẽtem hap kaipywiat õ'ẽ haria waikiru etiat wemu'e haria apoto'e mig'i wo i'atuepiat hamo toi'atu­kaykay i ra'yn — Karãpeĩ ewei'akasa sa'awy'i mekewat waikiru e i'atuepe. Karãpeĩ tuwe­mo­herep sa'awy'i ehowawi mekewat waikiru e. \v 8 Mi'i hawyi ta'atu­mo­herep morekuat Eroti pe yne i'atu'e hap. Waikiru wemo­herep hap e'at morekuat Eroti tikuap hawyi to'e waikiru etiat wemu'e haria pe — Waku eweiwat tawa hit Perẽ kape uhyt'i'in e. Mi'i tote o apo'ewei'e kahato Hirakat ete aikope aikope tuwe­mo­herep e. Mi'i hawyi eweipuẽti hawyi waku ewehenoi uhepe aikope toĩne'en Mi'i hat ete e. Pywo ti atikuap teran aikope toĩne'en Hirakat. Areto mono imõtypot hamo ipoityro hamo e so i'atuepe morekuat Eroti. \v 9 Mi'i hawyi waikiru kuap haria tuwat morekuat Eroti yaty­pepyi Hirakat kat hamo. Te'eru­wẽtem morekuat yat koro pyi hawyi te'era'a­kasa i ra'yn mu'ap upi mekewat waikiru sa'awy'iwuat at wẽtem hap kaipywiat. Mi'i hawyi ti toto i ra'yn waikiru i'atue'yianme te'en te'en Hirakat ieĩne'en hap kape ra'yn toto. Mi'i hawyi waikiru upi tuwat tawa wato Ieru­sarẽi pyi tawa hit Perẽ kape. Put'ok'e waikiru itote hawyi topyhu'at Hirakat ieĩne'en hap apy tote. \v 10 Te'era'a­kasa ra'yn mekewat waikiru mimo­herep hawyi i'atu­wepit kahato ra'yn waikiru kapiat te'era'a­kasa haria. Te'eru­wehum kahato waikiru kapiat ta'akasa hawyi. \v 11 Mi'i hawyi waikiru topyhu'at hirakat ieĩne'en hap apy tote ra'yn hawyi tuwehyt'ok i'yat pe hawyi te'era'a­kasa ra'yn Hirakat kape toty Maria wywo. Mi'i hawyi te'eru­we­pỹ'ã­tutuk ta'yn mekewat Hirakat mõtypot hamo. — Waku ta'atu'e hawyi ta'atu­mie­reto ko'i ta'atu'apok ta'yn hawyi imehit rakat Uru kawiat ta'atuium ne'en ne'i Hirakat pe iky'e hap. Mi'i hawyi ta'atuium ikamhig se rakat miwuk wo iky'e hap. Mi'i hawyi mohag hy Mira e hap ta'atuium Hirakat mõtypot haype. \v 12 Mi'i hawyi i'atu­mu'etu ti Tupana ti'atu­nãpin — Yt ewei'aipok tei'o morekuat Eroti puo henoi topiat hamo e seha'at haria õ'ẽ haria pe at wẽtem hap kaipy­wiaria pe to'e. Mi'i pote te'era'aipok ta'atue'yi kape wẽtup mu'ap upi. Yt ta'atu­henoi hin i ra'yn morekuat Eroti pe aikope Hirakat toĩne'en hap. \v 13 Mi'i hawyi Tupana mipo'oro atipy kaipywiat tuwe­mo­herep Iuse mu'etu hawyi to'e — Epoĩ'ãm no Iuse e. Etioto ro Hirakat wẽtup yi kape pya meiũpepyi mekewat yi Esitu kape ity wywo e. Eweipopy ro e katu­pono ti aru morekuat Eroti tikat ra'yn wyti aru Hirakat i'auka hamo ne'i e. Mi'i pote waku yi Esitu pe eweikupte'en mig'i wo e. Waku yne meikowo hawyi ti aru woro­nãpin ra'yn karãpe i era'aipok i meikowo te hap ahenoi pakup'i aru epe e atipy kaipywiat Iuse mu'etu to'e. \v 14 Mi'i hawyi Iuse ipoĩ'ãm na'yn wãtym muo hawyi meremo ra'yn Hirakat Iesui ity wywo tote­ropo'ok. Te'ero­popy ra'yn yi Esitu kape wãtym muo mig'i wo. \v 15 Mi'i hawyi morekuat Eroti ku'uro hap kape itote tukupte'en yi Esitu tote aikotã sa'awy'i Tupana to'e miwan me hap ewy — Meiũran ti aru Uha'yru atikaykay ti aru yi Esitu kaipyi e sa'awy'i wuat miwan me Oseia 11.1 pe. \v 16 Ma'ato morekuat Eroti tikuap ta'yn seha'at haria ipuẽti haria yt topuo i ra'yn i'atu'aipok hawyi ipy'ahak sese ra'yn topyhu'at — Yt naku i pãi e. Yt tõ'ẽ i ra'yn uipuo henoi uhepiat hamo waikiru kuap haria uimi­ky'esat ewy pãi e. Yt ta'atu­henoi hin i aikope mekewat Hirakat ieĩne'en hap e topy'ahak popuo. Mi'i hawyi morekuat Eroti ti'atu­po'oro kahato tesu­rara'in sem na'yn tawa hit Perẽi kape yne itotiaria hira­karia ipa'iat hit ko'i atu'uka hamo typy anu pyi i'ywã'ĩ rakaria atu'uka yne hamo Perẽi miaria i'ewyte hira­karia ipa'iat yt pya hin i Perẽi kai gupte'en haria typy anu pyi yi kape toi'atu'uka kary katu­pono typy anu ra'yn waikiru etiat wemu'e haria te'era'a­kasa waikiru kape. Mi'i hap ewy te toiky'esat hira­karia atu'uka hap typy anu i'ywã'ĩ rakaria pyi. \v 17 Toi'atu'uka yne itote aikotã Tupana ehay moherep hat Ieremia mienoi tomiwan miat sa'awy'i sese hap ewy. \v 18 — Tawa Perẽi pyi ti aru mekewat yi Hama pyi ti aru atikuap kahato ti aru i'atu­wo'okak'i kahato hap i'atuehay pirik kahato hap e. Ta'atu­saty'u kahato itote to'opytit'i kahato e. Mana Hakeu ywania tawa hit Perẽi miaria te'eruwak kahato ta'atu­mẽpyt'in ky'e hap upi. Te'eruwak at ka'ap hap atikuap uimu'etu e. Yt uwe i imoperup'i kuap katu­pono topap yne yne imẽpyt'in itote pote e ti Tupana ehay enoi hat Ieremia miwan pe 31.15 pe yianmete Perẽi miat e hira­karia atu'uka hamuat hap etiat. \v 19 Mi'i hawyi yi Esitu pe Iuse'in tukupte'en mot'i itote. Meiũran morekuat Eroti iku'uro hawyi Tupana tipo'oro temiit i ra'yn atipy kaipyi Iuse kape. Mi'i hawyi tuwe­mo­herep i ra'yn Iuse mu'etu te yi Esitu piat heĩne'en turan. \v 20 — Epoĩ'ãm no Iuse e. Etioto ro Hirakat ity wywo hawyi ewei'aipok i ro ehe'yi kape i Isareu ywania e'yi kape katu­pono ti koitywy Hirakat Iesui auka teran hat morekuat Eroti iku'uro ra'yn e atipy kaipywiat sut hat Iuse mu'etu. \v 21 Mi'i hawyi Iuse ipoĩ'ãm hawyi — To'iro wata'aipok ahetawa kape e ra'yn Hirakat pe ity pe. Mi'i hawyi te'era'aipok ta'atue'yi Isareu kape. \s1 IRUKA 2.39 PIAT EWY \p \v 22 Put'okta'atu'e itote hawyi Iuse tikuap ta'yn morekuat Eroti sa'yru sa'ag Akeirau e hap het rakat topyhu'at to'ywot saipe pot heiam note aikope sa'awy'iwuat to'ywot ti'atu'uka hira­karia turanuat hap tote. Mi'i pote Iuse token'ẽ tuwe'yatnug itotiat hamo. Mi'i hawyi mio tã e Tupana imu'etu Iuse pe — Yt ereĩne'en nei'o meiũpe yi Iuteu pe e Tupana Iuse mu'etu to'e. Mi'i pote tuwat i ra'yn tetawa sa'awy'iwuat kape mekewat yi Karireia kape. \v 23 Mi'i hawyi tuwat tawa Nasare kape hawyi itote Iesui tuwe­motag aikotã Tupana miky'esat ewy katu­pono to'e yianmete tehay enoi hat wẽ pyi — Meiũran ti aru tawa Nasare piat ieĩne'en hat ati'airo Wuat'i Porekuat no e Tupana sa'awy'i miwan me e hap ewy Iesui toĩne'en Tawa Nasare pe. \c 3 \s1 MAKU 1.1-8 IRUKA 3.1-18 IUWÃU 1.19-28 PIAT EWY \p \v 1 Pyno Iesui toĩne'en ne totag hap tawa Nasare pe turan mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu toto ra'yn yahig kape. \v 2 Mi'i tote tohenoi kahato ra'yn tewawiat õ'ẽ haria pe — Ewei'atoiat ro yne eiminug yt naku i hap ko'i e katu­pono ti yt pya i ra'yn Tupana tipo'oro meikowo Tomi'airo Aipo­rekuat Koro sese wuanuat e Iuwãu tewawiat õ'ẽ haria pe. \v 3 Sa'awy'iwuat sese ti Tupana ehay moherep hat Isaia henoi Iuwãu etiat yianmete. Mio tã e — Meiũran ti aru toĩne'en yahig wato tote eimu'e haty wuat hat sese e Isaia mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu etiat. — Mio tã e aru mekewat yahig notiat ieĩne'en hat e — Ewehe­katup o katu­pono tut wyti aru Mekewat Tupana Mi'airo Wuat'i Porekuat nuat e. Aheha­kyera'at hanuat tut irane ahowawi e aru. Mi'i tupono eweimo­hãpyk to Tupana kape e aru mi'i miit. Eiminug yt naku i hap ko'i ewei'atoiat ro e aru. Waku yne hawyi ti aru Tupana tipo'oro ra'yn Mi'i Miit ehowawi e. Mi'i tupono eweimo­hãpyk o Tupana kape eiminug yt naku i hap ko'i. Yne ewei'atoiat hawyi tut irane ahowawi e aru yahig wato totiat aimu'e haty wuat hat e sa'awy'i Isaia tomiwan me 40.3 pe mekewat Iuwãu ieĩne'en hap etiat yianmete e tohenoi. \v 4 Mi'i e hap ewy put'ok'e aimu'e hat Iuwãu yahig note tesokpe i'atuhũ wato Kameru sap kawiat wywo. I'ewyte iwe'ok kytyt hap i'atuhũ pe kawiat. Mi'i hawyi imi'u ti pohit ko'i i'ewyte awi'a hy mi'i tutu'u itote. \v 5 Mi'i hawyi tawa wato Ieru­sarẽi miaria tuwat tuwat ahet'ok hat Iuwãu kape ihay kuap hamo. I'ewyte yi wato Iuteu ywania etawa piaria tuwat tuwat Iuwãu kape. I'ewyte wuat'i tawa hit upiaria Iũtãu hy popy etiaria gupte'en haria tuwat tuwat Iuwãu kape ihay kuap hamo tuwat ra'yn. \v 6 — Uito yt naku i nug hat ta'atu'e Tupana piat hamo tuwat. Mi'i tã ta'atu­henoi hawyi Iuwãu ti'atuset'ok ta'yn Iũtãu hy pe. \v 7 I'ewyte wo'omu'e haria meimuẽ wuaria Tupana mohey haria akag ko'i tuwat Iuwãu ewawi te'eru­weset'ok hamo. Irania'in — Aiku'uro hawyi watoĩne'en ne hap e haria. Irania'in — Aiku'uro hawyi yt kat i aheĩne'en pakup i hap e haria wy tuwat te'eru­weset'ok hamo wo'omu'e haria. Ma'ato mio tã e Iuwãu i'atuepe — Yt naku i woro­ho'oset'ok eipe e Iuwãu katu­pono eipe yt naku i nug haria wo te eweikupte'en e. Eipe ti moi ko'i ewywuat re haiwot rakaria e. Miit auka haria wo wyti eweikupte'en ne eipe e. Mi'i pote kan hamo eweĩ'ẽ meikowo eiweset'ok hamo yt naku i nug haria wo i te eweikupte'en ne turan e. Ta'i Tupana apiheg haria wo eweipyhu'at eipe. \v 8 Pyno ewei'atoiat ro yne eiminug sa'ag ko'i are. Mi'i hawyi waku nug haria wo eweikupte'en wuat'i akasa hamo. Mi'i hawyi waku woro­ho'oset'ok eipe e. Aikotã aimikoi wakuat hap aimo­wepit kahato hap ewy eweikupte'en no e. Eweipyhu'at ro Tupana mowepit haria wo eiminug waku hap wywo e. I'ewyte eweikupte'en no miit'in mowepit haria wo eiminug wakuap hap kaipywiat no e. Mio tã hap ewy ewetunug hawyi waku woro­ho'oset'ok eipe e Iuwãu wo'omu'e haria pe. \v 9 Yt naku i ewei'e eiwa­nẽtup hawe — Yt karãpe i Tupana uru'apiheg kuap katu­pono urue'ase'i'in Aparãu emiariru'in sese ti uruto. Ta'i uruto ti Iuteu ywania pote Tupana yt uru'apiheg kuap i hap yt ewei'e i ran o eiwa­nẽtup hawe katu­pono mio tã ei'e hap kaipyi Tupana tikuap ta'yn yt eiwe'eg i kahato hap ko'i katu­pono ahewaku hap yt tut i aha'ase'i'in kaipyi i yt ai'ywot'in kaipyi i wyti yt aity'in kaipyi i wyti ahewaku hap e. Ta'i Tupana tiky'esat pote tutunug kuap Aparãu emiariru piit ko'i meimuẽ wat nu ko'i kawiat. Yt niatpo hin i mio tã Tupana minug toiky'esat pote e Iuwãu wo'omu'e haria akag ko'i meimuẽ wuaria Iuteuria — Uruto po'og irania'in kai e haria pe. \v 10 Eiwe'eg wo o katu­pono mio Tupana toĩne'en waku pe ra'yn te'ywyhap wywo yt haat i rakaria yp pugha hamo hap ewy toĩne'en e. — Yt naku i eipe pote yt kan hamo i e. Mi'i pote aria mi'u wo yn waku eipe e Tupana e. Aria mi'u wo eweikupte'en aikotã torania aria'yp yt haat kahato i rakat miterek sok wuk wat ewy topyhu'at hap ewy eweikupte'en mesup e Iuwãu wo'omu'e haria pe. Mi'i hap ewywuat eipe katu­pono yt kat i eikai wakuap pote pãi e. \v 11 Uito woro­ho'oset'ok y'y wo — Urutoiat yne ra'yn uruminug sa'ag yt nakuat i hap ko'i ei'e pote woro­ho'oset'ok. Ma'ato yt naku i nug haria wo te eweikupte'en pote yt karãpe i aru woro­ho'oset'ok eipe pãi e Iuwãu wo'omu'e haria akag ko'i pe. Mi'i hawyi Iuwãu to'e torania õ'ẽ haria pe — Uimi­mu'eria e meiũran ti aru tut wẽtup ok Miit ahowawi Aimu'e kahato hat e. Ta'i Mi'i Miit ri uhaipepiat wen ma'ato Mi'i Miit ri po'og po'og wakuat uikawiat hat are. Ta'i Mi'i Miit ri po'og po'og uikawiat wakuat are e. Uiat uhewaku hap ti yt put'ok'e hin i hemiit ipysei hamo ipy sokpe pag hamo are. Uito ti woro­ho'oset'ok kuap y'y wo yn ma'ato uhaipepiat ti aru po'og na'yn inug uikai katu­pono Mi'i Miit ti aru eipyt'atnug kuap Tupana Pã'ãu Wakuat no hat e. Woro­ho'oset'ok kuap y'y wo uito ma'ato Mi'i Miit ehet'ok kuap Tupana Pã'ãu wo e. Mi'i Miit ri po'og uikai wakuat e. Y'y wo yn na'yn uito woro­ho'osei ma'ato Mi'i Miit ti aru imoma kuap yne yt naku i hap eipy'a pyi eiwa­nẽtup hawyi aikotã aria tiwuk kuap kat sa'ag ko'i rakat yt nakuat i ko'i hap ewy e. Pywo ti Mi'i Miit ti aru ehet'ok kuap kahato Tupana Pã'ãu wo e Iuwãu Iesui etiat. \v 12 Aikotã hã'ỹi watotok hawyi wati'a­po­pesap uhu hawyi hã'ỹi yn na'yn topyhu'at. Aikotã watopag hã'ỹi heiam me ma'ato i'ape yt kat hamo i ra'yn topyhu'at hawyi ahe'aria nug hamo yn waku i'ape. Mi'i hap ewy ti aru uhaipepiat Tupana Mipo'oro tikuap uwe tomohey haria uwe yt hap e. Ta'i toikuap ti aru towa­nuaria aikotã watikuap aimitok hã'ỹi wakuat hap ewy e. Towa­nuaria pe mio tã e aru — Ta'i uimohey haria ti eipe pote woro­ho'oset'ok e aru tomohey haria pe ma'ato irania'in tehay pun ne'i haria pe ti aru to'e — Aria mi'u wuat ko'i wyti eipe e aru tehay pun haria pe. Aikotã mi'apo­pesap uhu ko'i ewy ra'yn eipe e aru uhaipepiat sut hat e Iuwãu Iesui piat pe e. \s1 MAKU 1.9-11 IRUKA 3.21-22 PIAT EWY \p \v 13 Mi'i hawyi wẽtup e'at pe Iesui toto Iũtãu hy kape te'yi Karireia kaipyi Iuwãu piat toset'ok hamo toto. \v 14 Ma'ato put'ok'e itote hawyi Iuwãu to'e Iesui pe — Uika'iwat e eriot apo eset'ok uhetiat hamo e. Pyno yt naku i uito woroset'ok Uipo­typot ne'i En tupono. En ni po'og uikai e. Mi'i tupono ti po'og ni En waku uhet'ok En Ui'ywot e. \v 15 Mi'i hawyi Iesui to'e ma'ato Iuwãu me — Waku uhet'ok en mehĩ e katu­pono ti mi'i tã hap ti Tupana miky'esat ewy eminug uhet'ok epiat hap e. Mio tã e pote — Pyno woroset'ok Ui'akag e'e hap ewy e Iuwãu Iesui pe. \v 16 Mi'i hawyi toset'ok rokirẽ Iesui tuwẽtem y'y pyi turan Iuwãu teha'at atipy kape hawyi oken'ypy ewywuat atipy piat ta'akasa. Mi'i hawyi Tupana Pã'ãu ut hamuat hap pykasu ut hap ewy ta'akasa ra'yn. Mi'i ti ta'apyk ta'yn Iesui apy tote. \v 17 Mi'i turan toikuap sehay atipy kaipyi — Meiẽ ti Uha'yru sese uimiky'e kahato ti meiũ e. Uimo­wepit kahato hat Mi'i e Tupana Iesui etiat. Iuwãu tikuap Iesui set'ok hap tote sehay atipy kaipyi. \p Iesui weset'ok hap etiat ahenoi mesuwe uimiwan me Uito Mateu. \c 4 \s1 MAKU 1.12-13 IRUKA 4.1-13 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Tupana Pã'ãu tioto Iesui yahig wato kape aikope yt uwe i ieĩne'en hap kape. Mi'i hawyi itote ahiag hã'ãg kahato Iesui 40 e'at turan tomi­ky'esat nug hamo toiky'esat. \v 2 Itote Iesui toĩne'en wẽtup ewaty. Yt kat i hin i tutu'u at ka'ap yahig wato tote. Itote yt kat i tutu'u at ka'ap wẽtup ewaty turan. Ta'i 40 e'at pe tuwe­mosy'at yn itote. 40 e'at hawyi hesy'at kahato toĩne'en itote mekewat yahig koro tote. \v 3 Mi'i hap ete iperup kahato sy'at pono. Mi'i turan put'ok'e ahiag itote hã'ãg sese hamo. Mi'i hawyi to'e Iesui pe — Mehĩ e pywo Tupana Sa'yru sese En mote etunug no emi'u wo man meikowat nu ko'i kawiat e Iesui pe. \v 4 Mi'i hawyi Iesui to'e ahiag me — Ma'ato yt atunug neran i rat e'e hap ewy e katu­pono sa'awy'i Tupana to'e — Mi'u hap kape yn miit'in te'eru­wa­nẽtup pote yt karãpe i ta'atu­puẽti ta'atuieĩne'en wuat'i e'at piat hamuat e katu­pono uhehay nug yne hap kaipyi yn ni miit'in tipuẽti kuap toieĩne'en hap sese e Tupana sa'awy'i miwan me e Iesui ahiag me. \v 5 Mi'i hawyi ahiag tioto Iesui tawa wato Ieru­sarẽi kape ra'yn hawyi totopag Iesui mekewat Tupana mõtypot yat koro po'og ywaiti kahato rakat tote. Mekewat sa'awy'iwuat Teute­ru­numiu 8.5 miwan miat ewy to'e ahiag me. \v 6 Mi'i hawyi ahiag to'e tope — Mehĩ e pywo ti Tupana Sa'yru sese En mote e'okhyt'at ro meiũpepyi yi kape katu­pono sa'awy'i ti Tupana to'e — Atipo'oro uhemiit atipy kaipyi epowyro hamuat e. Era'at hawyi yt ere'ahyk hin i yi tote meimuẽ wuat nu ko'i ete hamo e Tupana sa'awy'i miwan me Mehĩ e ahiag Iesui pe. Tawi wepy miwan 9.11 e hap ewy to'e Iesui pe. \v 7 Ma'ato Iesui tiwesat — Pywo mio tã e Tupana wen ma'ato i'ewyte wẽtup we to'e miwan me — Wãi yt uhã'ãg nei'o sio woro­po­wyro ipoity'i rakat nug hap ete sio yt e katu­pono yt woro­po­wyro kuap i ti sa'ag nug hap ete e Tupana i'ewyte miwan me e ahiag me. Mi'i sehay Teute­ru­numiu 6.16 pe tohenoi ahiag me. \v 8 Mi'i hawyi ahiag tioto Iesui yity'ok ywaiti rakat kape ra'yn. Mi'i hawyi itote pyi ahiag timo­herep tope wuat'i ywania mesuwat yi totiat. Mesuwat mytyp yne toimo­herep tope i'atue­tawa wato kahato ko'i ta'atu­po­re­kuaria ta'atu­we­painug hap ko'i ta'atuekat kahato hap ta'atu­kahu hap ko'i toimo­herep yne yne Iesui pe aikotã aikotã iwato hap ok tã. \v 9 Mi'i hawyi to'e — Mehĩ e pywo ti rat woronug En wuat'i ywania Porekuat no i'ewyte i'atuekat ko'i i'atue­tawa wato ko'i atum yne yne epe uimõ­typot En mote erepỹ'ã­tutuk uhowawiat pote e ahiag Iesui pe. \v 10 Ma'ato Iesui tiwesat — Mutoro meiũpepyi ahiag pya ui'yaty­pepyi e katu­pono sa'awy'i mio tã e ti Tupana miwan me — Uito yn waku eimi­mõ­typot no katu­pono Uito yn areĩne'en Tupana wo wẽtup yn e. Mi'i hawyi yt uwe i Tupana wo toĩne'en e Tupana sa'awy'i miwan me e. Mi'i pote — Mutoro ahiag pya uikai e Iesui ahiag me. Mi'i sehay Teute­ru­numiu 6.13 toĩne'en. \v 11 Mi'i hawyi ahiag toto ra'yn Iesui yaty­pepyi. Mi'i pytkai Tupana mipo'o­roria tõ'ẽ ra'yn atipy kaipyi Iesui powyro hamo. \s1 MAKU 1.14-15 IRUKA 4.14 PIAT EWY \p \v 12 Mi'i hawyi Iesui ta'aipok i ra'yn aikope miit'in tukupte'en hap kape mekewat yity'ok totepyi. Mi'i tote toikuap ta'yn Iuwãu wo'oset'ok hat more­kuaria tipyhik ta'yn wo'opyhik hawe. Toikuap hawyi toto ra'yn itote pyi tomotag hap kape tawa Nasare kape yi Karireia kape i ra'yn toto. \v 13 Put'okto'e itote hawyi toto tomotag hap tawa Nasare pyi tawa Kawana'ũ e hap kape yi Karireia ihyemyi'a kawianuat tawa ko'i kape toto yi Sãpurũ piaria kape yi Natari piaria kape toto. \v 14 Mi'i hawyi tawa Kawana'ũ tote Iesui toĩne'en yi Karireia pe i'atumu'e hamo aikotã sa'awy'i miwan me to'e hap ewy ra'yn. \v 15 Aikotã sa'awy'i Tupana ehay moherep hat Isaia to'e hap ewy — Ta'i yi Sẽpurũ piaria yi Natari piaria yi Karireia hyemyi'a ẽpe etiaria Iũtãu hy ẽpe piaria wẽtup ywania. Mi'iria ti uhehay yt ta'atukuap i pote tukupte'en kahato i'atu­minug sa'ag ko'i. Mi'i pote i'ypyryp wiat gupte'en haria ewy mi'iria. Iku'uro rakaria ewy yn tukupte'en mi'iria. \v 16 Ma'ato meiũran ti aru atipo'oro ra'yn Uha'yru i'atue­wawi i'atumu'e hamo. Uhehay wuat i'atumu'e hamo hawyi ti aru ta'atu'atoiat ra'yn ta'atu­minug sa'ag hap ko'i. Mi'i hawyi ta'atuieĩne'en hap sese ta'atu­puẽti ra'yn e. Ta'i atipo'oro irane Uha'yru ariãty ewywuat sese i'atuieĩne'en hap moẽtyhot hamuat. Mi'i hawyi uhehay kuap haria wo te'ero­pyhu'at wẽtup ywania pytkai e Isaia sa'awy'i miwan me 9.1 pe Iesui ut hamuat tohenoi. \p \v 17 Mi'i hawyi toto ra'yn Iesui yi Karireia piaria mu'e hamo — Eiwe­morem no yt nakuap i nug hap ko'i kaipyi e. Mi'i hawyi eweiwe­morem no Tupana kape katu­pono yt pya hin i Tupana topyhu'at Miit'in Porekuat no sese ra'yn e Iesui yi Karireia piaria pe. Mi'i hawyi Iesui ti'atumu'e kahato yne y'y hit i upiaria yi wato Karireia piaria. \s1 MAKU 1.16-20 IRUKA 5.1-11 PIAT EWY \p \v 18 Wẽtup e'at pe hawyi Iesui hewyry mekewat yi Karireia hyemyi'a ẽpe upi yi kyt upi. Mi'i hap tote Iesui teha'at typy ok kape mekewat mehĩ Simãu wẽtup het Peteru e hap i'ewyte iywyt Ãtere e hap kape teha'at. Mi'iria tukupte'en ta'atue'yara pe ihyemyi'a wato tote aikope ta'atue­suki wato wo haria i'atue­hapap kahato pira pytyk suki wato wat rakaria kape. \v 19 Mi'i hawyi Iesui iwẽpap'i i'atue­wawi — Uiwyria'in e to'iro uhupi e. Ahenoi mono miit'in pytyk Tupana wanuat hap aikotã pira ko'i pytyk ehepiat hap ewywuat re hamo e. \v 20 Mi'i hawyi ta'atu'atoiat ra'yn ta'atue­suki wato itote hawyi meremo tuwat Iesui upi. \v 21 Tuwat porap'i i ra'yn hawyi yi kyt upi Iesui teha'at Sepeteu sa'yru'in kape mehĩ Tiaku i'ewyte iywyt Iuwãu kape wesuki wato mog yara piat haria kape. Mi'i hawyi i'ewyte Iesui iwẽpap'i i'atue­wawi — To'iro uhupi mehĩ'in e. \v 22 Mi'i hawyi tuwat meremo hupi. Ta'atu'atoiat ra'yn ta'atue­suki pira pytyk hap ta'atue'yara pe hawyi ta'atu­henoi ta'atu'ywot sese hawyi tuwat ra'yn Iesui upi miit'in mu'e hamo. \s1 MAKU 1.38-39 IRUKA 4.14-15 PIAT EWY \p \v 23 Mi'i hawyi Iesui toto i itote pyi yi wato Karireia piaria mu'e hamo i ra'yn. Toi'atumu'e kahato sehay wakuat no wuat'i Tupana mõtypot yat pe toi'atumu'e. I'ewyte i'ahu rakaria toi'atu­moe­hãite kahato aikotã aikotã i'atu'ahu hap ok tã toi'atu­moe­hãite torania itote. \v 24 Mi'i hawyi miit'in yi Karireia piaria yi Siria piaria tikuap ta'yn Iesui misepap sese ko'i. Mi'i hawyi tõ'ẽ tõ'ẽ pya wuaria. Ta'atuerut kahato i'ahu rakaria torania hawyi Iesui ti'atu­moe­hãite kahato i'atu­tara heg nakaria mã'ãu sa'ag ko'i mimoeso'ok ko'i ipo kĩ'ã rakaria ipy kĩ'ã rakaria iku'uro ku'uro rakaria ta'atuerut howawi hawyi toi'atu­moe­hãite yne ra'yn. \v 25 Mi'i hawyi miit'in sem tuwat tuwat hupi aikopuo aikopuo hewyry hap upi yi Karireia kaipy­wiaria tawa wato Ieru­sarẽi kaipy­wiaria mekewat Iũtãu hy sakpuaria mekewat 10 etawa ko'i kaipy­wiaria tuwat hupi. I'ewyte yi Iuteu kaipy­wiaria tuwat tuwat Iesui upi miit'in typy'i kahato rakaria are uito Mateu. \c 5 \s1 IRUKA 6.20-23 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi miit'in sem te'eru­wa'a­tunug Iesui kape. Mi'i hawyi teha'at i'atue­wawi hawyi ipot'am na'yn yity'ok tote hawyi ta'apyk itote yity'ok apypeke. Mi'i tote ipotmu'eria te'eru­wa'a­tunug i'apy­pueri wo. \v 2 Mi'i hawyi Iesui ti'atumu'e uwe uwe mesu­wa­rote Tupana mipoi­tyro wuat ko'i tohenoi. \v 3 Mio tã to'e — Uheka­tu­wyria uwe uwe Tupana pe to'e — Worokuap po'og neran wyti uito katu­pono ti yt worokuap hin i te yt uimi­ky'esat ok tã i te worokuap e topy'a pe mio tã e haria pe Tupana to'e — Pyno uimi­poi­tyro sese ko'i eipe katu­pono woro­ho'onug wyti aru eipe wuat'i ywania pore­kuaria wo mesu­wa­rote aikotã Uito areĩne'en Morekuat no atipy pe hap ewy e Tupana mio tã e haria pe e Iesui itotiaria pe. \p \v 4 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uiwyria'in e uwe uwe tuwak topy'a pe irania'in satek pote ho'opot pote mi'i haria pe ti Tupana to'e — Woro­ho'o­mo­wepit kahato eipe katu­pono karãpe ehehaky'e'i hap put'ok'e ehete mi'i hap atu'u yne uipy'a pe wy aikotã irania'in ehaky'e'i hap ewetu'u yne hap ewy e Tupana mi'iria pe e. Uhegyi'at hap ok tã wyti aru eweikupte'en e. Woro­ho'o'og­hytsat wyti aru eipe e Tupana mio tã e haria pe e. \p \v 5 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uipot­mu'eria e uwe uwe pywo pe to'e topy'a pe perup'i popuo — Pywo pe ti uito po'og yi kai irania'in kai e hap yt tuwe­mo­wato hap wywo i mio tã e haria pe Tupana to'e — Pywo pe ti uimi­poi­tyro sese eipe katu­pono mesuwat mytyp tote more­kuaria wo wyti aru woro­ho'onug eipe e. Mesuwat mytyp tote topyhu'at irane eipo pe e Tupana paa'e haria pe e Iesui yity'ok totiaria pe. \p \v 6 Mi'i hawyi to'e i — Uhupiaria e uwe uwe to'e Tupana pe — Areĩne'en neran hãpyk kahato e'ewy mi'i haria pe Tupana to'e — Uimi­poi­tyro ko'i kahato wyti aru eweikupte'en ui'ewywuat waku sese hamo woro­ho'onug eipe katu­pono eimi­ky'esat ewy woro­ho'o­mo­hãpyk eipe Ui'ewy e Tupana mio tã e haria pe e. \p \v 7 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi — Uhaipe­piaria e uwe uwe ihaky'e'i rakaria powyro haria mi'i haria pe Tupana to'e — Pywo ti rat woro­ho'o­poi­tyro kahato aru eipe e. Uhegyi'at kahato hap topyhu'at aru ehete aikotã eiminug ewy e Tupana ihaky'e'i rakaria powyro haria pe e Iesui ta'apy­pueri haria pe. \p \v 8 Mi'i hawyi to'e i — Uimohey haria e uwe uwe topy'a pe tuwa­nẽtup hawe wakuat kape yn tuwa­nẽtup mi'i haria pe Tupana to'e — Pywo pe ti woro­ho'o­mo­wepit kahato aru eipe katu­pono uhowawiat akasa haria ewy eweikupte'en e Tupana ipy'a kahu rakaria iwanẽtup kahu rakaria pe e Iesui yity'ok totiaria pe. \p \v 9 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi itotiaria pe — Uhemiit'in e uwe uwe wo'owese hap yn nug haria pe Tupana to'e — Pywo pe uimi­poi­tyro ko'i eipe katu­pono uha'yru'in uhaki'yt'in sese wo e wyti aru mi'iria pe wuat'i ehamo Tupana wo'owese hat yn nug haria pe e Iesui. \p \v 10 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uhupiaria e uwe uwe wakuap nug motiat miit'in wo'okyry'i hamo topyhu'at mi'i haria pe ti Tupana to'e — Pywo pe ti woro­ho'o­mo­wepit kahato katu­pono atum aru ehepe uhetama atipy piat e Tupana. Pywo pe ti woro­ho'o­mo­wepit kahato eipe katu­pono aikope Uito areĩne'en Morekuat no hap tote eheiam sese wo topyhu'at irane e Tupana wakuaria pe miit'in misaty'i saty'i ko'i pe e. \p \v 11 I'ewyte uwe uwe uhemiit'in sese wo miit'in mikyry'i hamo te'ero­pyhu'at miit'in misaty'i saty'i wo miit'in mimo­weuka'i mi'i uhemiit'in pote mi'i hat pe — Pywo pe ti woro­mo­wepit po'og ni wuat'i kai e Iesui temiit'in me. \v 12 — Ta'i mi'i tã hap ewy ta'atunug sa'awy'i­wuaria uhehay moherep haria ete e Tupana. Mi'i tupono i'atuehay sa'ag yt pywo pe i ehete uhemiit'in eipe pote eiwe­wepit ro eiwe­wehum no sa'ag ta'atunug ehetiat pytkai katu­pono meiũran ti aru Tupana mimõ­typot kahato haria wo eweikupte'en atipy pe are e. Ta'i atipy pe — Woro­mõ­typot kahato eipe e Tupana aru uimohey haria potiat miit'in mikyry'i hap ko'i wo eipe pote e Iesui. Uhehay mohey hat eipe pote i'atuehay sa'ag yt pywo pe i ehete pote eweimo­wepit ro eweiwehum no Tupana kape are katu­pono eha'up muat wyti iwato kahato toĩne'en atipy pe e Iesui. Sa'awy'i te pyi mesup te Tupana ehay moherep haria miit'in mikyry'i hap ko'i wo tukupte'en e. Mesup te i'ewyte miit'in yt i'atu­wese hin i ehete Tupana ehay moherep haria eipe pote are e. Uimohey haria yt paa'ewei'e hin i miit'in yt i'atu­wese i ehete turan are e. Po'og po'og eiwehum no Tupana kape po'og sa'awy'iwuat kai are e. Waku mi'i tã ewei'e — Waku kahato En Tupana katu­pono koitywy yt emohey haria i uimo­weuka'i kahato hap kaipyi atikuap ta'yn uito ti ehay moherep hat sese areĩne'en hap atikuap mesup waku ewei'e ro Tupana pe ehehay wepit hap wywo e Iesui temiit'in me. \s1 MAKU 9.50 IRUKA 14.34-35 PIAT EWY \p \v 13 Pywo ti rat uhemiit'in sese wo eipe pote uimo­herep haria eweikupte'en miit'in mu'e haria are e. Pywo pe uhehay kuap haria wo eipe pote uhehay moherep haria eweikupte'en miit'in py'asetpe are e. I'atuieĩne'en hap mowaku hanuaria ewy eweikupte'en are e. Ta'i ukyt ewywuat eipe aikotã mi'u mosẽ'ẽ hap ewywuaria wo eipe e. Mi'i hap ewy ti eweipyhu'at eipe miit'in py'asetpe e. Ma'ato karãpe ukyt yt hẽ'ẽ rakat i topyhu'at yt uwe i imosẽ'ẽ kuap mekewat e. Waku mipun wuano hawyi miit'in mi'akit akit no topyhu'at e. Yt naku i eweikupte'en ukyt nop takat ewy e. Pyno o hẽ'ẽ rakaria wo eweikupte'en e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \p \v 14 Uimohey haria e eipe ti ariãty ewy ra'yn eweikupte'en mu'ap Tupana kapiat moherep miit'in miat hanuaria eipe aikotã ariãty wãtym muo mu'ap moẽtyhot haria ewywuaria eipe e. Ta'i aikotã yity'ok totiat tawa e'ariãty hẽtyhot kahato yi hot kape. Yt tuwemig kuap i mekewat yi hot piat tawa wãtym muat e. Aikope pyi aikope pyi heremo wãtym muo ariãty hẽtyhot pya kahato yity'ok totepyi pote e yt tuwemig kuap i mekewat tawa wãtym muo e. Mi'i hap ewy ariãty ewy kahato eipe miit'in py'asetpe uhemiit'in eipe pote uhehay moherep haria eipe pote e. Eiminug wakuap kaipyi miit'in eikuap meremo uimohey haria eipe hap ariãty ewywuat mu'ap Tupana kapiat moherep miit'in miat hanuaria eipe pote e. \v 15 Mi'i hap ewy ti eipe ariãty ewy eweikupte'en e. Wãtym mote miit'in topag ariãty ywaiti heiam sese pe ma'ato yt uwe i ariãty ipag neran yrysakag ywyt'okpype i e. Yt naku i ti mi'i tã watunug ma'ato waku heiam me yn waku aiũpe getap moẽtyhot hamo watopag waku. Mi'i hawyi ti yne ra'yn getap wiaria waku puo hewyry e. \v 16 Pyno ti ariãty hẽtyhot kahato hap ewy uimohey haria miit'in pu'ap Tupana kapiat moẽtyhot hamo eweikupte'en e. Atiky'esat yne eiminug wakuap ko'i heremo wuat'i akasa hamo i'ewyte Ai'ywot Tupana atipy piat mõtypot hamuat atiky'esat e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \v 17 Uiwyria'in yt eiwa­nẽtup tei'o ariot mesuwat yi kape Tupana ehay Musei mimo­herep moma hamuat hap kape e. I'ewyte yt eiwa­nẽtup tei'o ariot mesuwat yi kape mekewat sa'awy'i­wuaria Tupana ehay enoi haria miwan monik hamuat hap kape katu­pono nimo te Tupana ehay moherep haria i'atuehay kahato yianmete uheĩne'en hap etiat ta'atu­henoi kahato are e. Kat i'atu'e kat i'atu'e hap ta'atu­mo­herep uhetiano hap e. I'atu'e hap uhetiano yne nug hamo ariot meikowo uiwyria'in e. Mi'i pote yt atimoma hin i sa'awy'i­wuaria Tupana ehay moherep haria Musei ewywuat katu­pono mi'iria uhetiat ta'atu­henoi kahato uhut hap owakai te e. \v 18 Katu­pono aikotã mesuwat yi at waty waikiru ko'i tukupte'en mot'i mi'iria i'ewyte Tupana ehay moherep haria nimuaria miwan ko'i te tukupte'en mot'i ma'ato po'og mot'i katu­pono wuat'i e'at piat Tupana ehay toĩne'en e. Pyno ti iwan hit ko'i Tupana ehay miwan etiat ko'i itig hap ko'i iwan hit hap ko'i Tupana ehay Musei miwan Tupana ehay moherep haria miwan topyhu'at aru wuat'i e'at pe. Yt karãpe i Tupana ehay miwan miat ikahuro aru e. Miwan miat yne Tupana e hap topyhu'at wuat'i e'at pe e. Yt sehay wẽtup i miwan miat ikahuro e Tupana. Pyno ti yt uwe i ipyhyp kuap Tupana e hap ko'i — Atunug aru e hap ko'i ta'i Tupana tunug kahato yne yne to'e hap ewywuat are e. — Atunug aru e miwan me pote tutunug aru to'e hap ewy e. Pywo tutunug aru to'e hap ewy are e. Pywo ti rat waikiru ko'i at ewaty yi ikahuro ma'ato Tupana ehay miwan miat torania topyhu'at aru wuat'i e'at pe e Iesui itotiaria pe miit'in sem me. \v 19 Mi'i tupono waku watunug yne kahato Tupana piat ainãpin hap ko'i miwan miat kurin kat iwato'in nakat are e katu­pono uwe uwe mekewat Tupana miky'esat miwan miat yt tutunug neran i Tupana piat ainãpin hap i'e hap yt tutunug i hawyi tohenoi henoi irania'in me — Yt naku i watunug Tupana piat ainãpin hap miwan miat ko'i ewy e hat ti aru yt uwe mimõ­typot no i ra'yn topyhu'at atipy pe e. Mi'i hat wyti aru miit'in mimohit sese wo topyhu'at atipy pe e. Ma'ato uwe uwe mekewat Tupana miky'esat ewy inug i'e hap miwan miat ewywuat mi'i hat tohenoi kahato irania'in me — Ta'i waku kahato watunug torania ainãpin Tupana piat hap ko'i miwan miat e hat wyti aru Tupana etama atipy piat pe po'og topyhu'at Tupana mimõ­typot no e Iesui yity'ok totiaria ta'apy­pueri haria pe. \p \v 20 Uipot­mu'eria e pywo pe ti eiwe'eg wo o ai'ywania wo'omu'e koro haria minug yt nakuat i hap ewywuat pupi e. Eiwe'eg wo o Tupana mõtypot yat piaria akag ko'i minug sa'ag ewywuat pupi e. I'ewyte eiwe'eg wo o Tupana ehay miwan saipepiat nug haria minug sa'ag ewywuat pupi e katu­pono yt po'og i eiwat i'atukai ehewaku hap pote ti aru yt karãpe i eiwehyt'ok aikope Tupana Morekuat no topyhu'at hap tote e topot­mu'eria pe. \p \v 21 Uiwyria'in e nimuat ainãpin haria ti Tupana ehay moherep haria hãpyk kahato aimu'e Tupana e hap ta'atuwan ma'ato ta'atuwan pytkai yt ta'atunug neran i. Mio tã e Tupana piat hap — Yt eti'auka tei'o miit e. Eti'auka miit pote waku surara po pe ereĩne'en ekuap hamo e. Pywo pe waku miit'in mi'auka wo ereĩne'en e Tupana sa'awy'i miwan me. Ma'ato eimu'e haria — Yt kan hamo i watunug Tupana piat mio tã e hap i'atu'e sa'ag e. \v 22 Uimohey haria koitywy po'og woro­ho'o­nãpin mi'i e hap ete e. Uwe uwe ipy'ahak at ka'ap topy'a pe wẽtup ok miit ete mi'i hat wyti miit auka hat ewywuano ra'yn topyhu'at e Tupana towa­nẽtup hawe e. I'ewyte uwe uwe to'e wẽtup ok pe topy'a pe — Yt kan hamo i en uiwa­nẽtup hawe e at ka'ap mi'i e hat pe — Woro'a­piheg aru e Tupana mi'i hat pe e. Ma'ato uwe uwe ipy'ahak sese wẽtup ok ete at ka'ap hawyi to'e — Motoro aria koro kape wuat'i pe yt kan hamo i en e topy'a pe at ka'ap mi'i e hat pe ti Tupana to'e — Woro'a­piheg aru aria koro wo e katu­pono mi'i e hat ewywuat wo'opot'auka hat sese wo ra'yn toĩne'en Tupana wanẽtup hawe e Iesui. Yt naku i aipy'a pe miit auka hat wato­pyhu'at Tupana ehamo are. Mi'i tã eweikupte'en mote Tupana mi'apiheg wo eweikupte'en e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \p \v 23 Mi'i hawyi Iesui to'e i i'atuepe. — Karãpe etum neran Tupana pe emiium imõtypot hap ma'ato toĩne'en wẽtup ok miit ewanĩkap epy'ahak hap pote waku yt etum i emiium Tupana pe ma'ato waku etoiat ro emiium muat mekewat yparakai tote hawyi ereto ro ewanĩkap kape ti etunug ewy wo i ra'yn hamo e. \v 24 Mi'i hawyi — Uiwy ere atiky'esat kahato waure wo ereĩne'en uhepiat emõpy'ahak hap kai ere o e. Eiwo'o­wese hap toĩne'en i ra'yn iwywo hawyi waku era'aipok emiium muat sat hamo hawyi etum imiky'esat ewy. Waku pe ereĩne'en hawyi eiwo'o­wese hap etipuẽti i ra'yn hawyi o e Iesui temiit'in me. \p \v 25 Mi'i hawyi Iesui to'e i yity'ok totiaria pe — Uiwyria'in e karãpe wẽtup ok ewanĩkap tut surara'in wywo epyhik hamo morekuat wo'opyhik hawe pyno ewe'eg wo o mi'i hap e'at pe are e. Waku mu'ap upi etunug ni ipy'ahak takat ewy ok wo e. Waku meremo etunug mekewat ewanĩkap ewy ok wo i ra'yn mu'ap tote e ma'ato yt etimo­wese i yianmete pote yt naku i topyhu'at aru eete e katu­pono ewanĩkap aru eium morekuat pe yt naku i nug hat en sio waku rakat e hamo. — Yt naku i en e morekuat pote epag surara'in akag po pe ra'yn epyhik wo'opyhik hawiat wuat'i e'at pe hamo ra'yn e. \v 26 — Uimohey hat en mote ewe'eg wo o karãpe ewanĩkap ereto wo'opyhik hap kapiat turan e. Etikat kahato iwese hap mu'ap upi e. Yt pote wo'opyhik hawe ereĩne'en mot'i itote. Yt uwe i ikuap karania ewaty karania anu ereĩne'en epyhik hawe e. Mi'i hawyi ti epore­nõtem hap sa'up niatpo kahato ra'yn iwato kahato ra'yn toĩne'en e. Pyno ti po'og waku mu'ap upi ehã'ãg kahato ewy inug hamo ereto hat ewanĩkap e. Etunug o ewanĩkap merep ewy ok wo i ra'yn are ehepe uipot­po'o­roria e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \p \v 27 — Uipot­mu'eria e watikuap ta'yn aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat Musei to'e — Yt erepehik tei'o wẽtup wary ete wẽtup e'aito ete e. Ewary wywo yn o ewaire e'aito wywo yn o ewaire e hap e. Pywo kahato ainãpin Musei e. \v 28 Musei e hap mohag hat ri uito. Musei e hap ete woro­ho'o­nãpin eipe — Yt naku i kahato eraha'at kahato hary­poria kape ihainia kape erepehik teran hap wywo mekewat hary­poria wywo mekewat ihainia wywo epy'a pe ewanẽtup hawe. Mi'i tã etunug mote yt naku i kahato rakat no ereĩne'en Tupana wanẽtup hawe e. \s1 MAKU 9.47 PIAT EWY \p \v 29 Pyno eha wo eraha'at hary­poria kape ihainia kape mi'i hawyi ewanẽtup hawe ere'e — Arepehik teran mekewat hary­poria ete mekewat ihainia ete ere ewanẽtup hawe pote etihep o eha mehĩ'in mana'in katu­pono pywo ti rat eha ti e'aparap hap nug hap topyhu'at are e. Mi'i pote waku etihep eha hawyi etipun pya ekai are e. Pywo ti rat waku po'og kokawiat ihasik takano ereke atipy pe ma'ato typy kawiat eha wywo ereto aria kape are e. \v 30 I'ewyte epo kokawiat wo etima'at teran wẽtup ok hary­poria wẽtup ok ihainia sewaire hamo mi'i pote waku etitek epo kokawiat mi'i hawyi etipun mi'i pya ra'yn ekai are katu­pono po'og waku mesuwe ereĩne'en ipo tut rakat ipy tut rakat ihasik takat wo ereĩne'en mesuwe sio torania epo wywo eha wywo epy wywo ereke aria koro pe are aikope miit'in ho'opot kahato mi'i hap kape are e ti Iesui. Po'og waku ereke Tupana etama pe wẽtup epo wywo yn typy epo wywo ereke aria pe ho'opot hamo e Iesui miit'in sem me yity'ok tote. \p \v 31 Mi'i hawyi po'og Iesui to'e ta'apy­pueri haria pe — Pywo pe ti mehĩ'in mana'in sa'awy'i ti mio tã i'atu'e nagnia — Etoiat teran ehary'i e'aito mi'i pote waku etunug iwan me morekuat wywo e miwan me hawyi waku eiwo'o'atoiat i'atu'e sa'awy'i aha'ase'i'in mio tã i'atu'e. \v 32 Ma'ato Uito ti yt mio tã are'e hin i woro­ho'omu'e e ma'ato Uito ti mio tã are — Yt karamuo tei'o ehary'i etoiat e'aito etoiat are ra'yn woro­ho'omu'e e. Ma'ato etoiat ehary'i e'aito mi'i pote ti aru yt naku i kahato etunug Tupana wanẽtup hawe are ra'yn katu­pono etoiat ehary'i e'aito mi'i hawyi ti meiũran wẽtup ok wywo i ra'yn e'aito ehary'i. Mi'i hawyi ti typy e'aito ehary'i rakano ra'yn ereĩne'en Tupana wanẽtup hawe e. Pyno yt naku i ti mi'i tã are e Iesui. I'ewyte are'e mesuwe ma'ato ehary'i e'aito hewaire hewaire toĩne'en irania'in wywo rakano mote waku etoiat ehary'i e'aito are ma'ato mi'i e hap ete yn mesuwe are. Pyno Uito yt sa'awy'iwuat nagnia yt e hap ewy hin i woro­ho'omu'e. Mi'iria ti eimu'e — Waku etoiat ehary'i waku etoiat e'aito morekuat ehay miwan miat upi yt etiky'esat i po'og i pote i'atu'e sa'ag. Ma'ato Uito ti uiweupi ra'yn uhehay. Pyno yt karãpe i tei'o etoiat ehary'i e'aito are ra'yn e. \p \v 33 Watikuap ta'yn aikotã sa'awy'i nagnia ainãpin kahato — Etunug no mi'i tã aru — Atunug e'e hap Tupana set upi ewy i'atu'e hap. Pyno waku wato'e miit'in ehamo — Yt atunug aru i mio tã ui'e hap mi'i pote ti aru waku ra'yn Tupana uhaty'i haty'i waku wato'e wuat'i ehamo i'atu'e aha'ase'i'in ahepe miwan me. \v 34 Ma'ato Uito ti yt nagnia sa'awy'i­wuaria e hap yt ewy i ra'yn ahenoi ehepe e. Uito ti atiky'esat etunug yne e'e hap ewywuat. Waku ti watunug ai'e hap are e. Pywo pe yn ihay rakat. \p \v 35 — Atunug aru wato'e pote waku watunug ai'e hap ok tã e Iesui. Pyno yt naku i watu­we­pehik ai'e hap ete nagnia aimu'e hap ewy — Yt atunug aru i pote waku mesuwat mytyp ui'apiheg. Yt naku i watu­we­pehik ai'e hap ete — Atunug aru ai'e hap ete are. — Pyno waku ra'yn aru uimikoi ko'i uiko piat topap yne yt atunug aru i ui'e hap ewy ai'e hap yt naku i wato'e are katu­pono mesuwat mytyp ti Tupana pu'ap hap are katu­pono mesuwat aiko ko'i i'ewyte ahe'yi mesuwe yt aiwat hin i are. Ta'i Tupana wat ko'i wyti are e. Pyno yt naku i ti aheso hap wati­pehik Tupana set upi are — Yt atunug i pote waku tawa wato Ieru­sarẽi piaria ui'apiheg yt ere'e tei'o katu­pono tawa wato Ieru­sarẽi ti yt aiwat i Tupana wuanuat i'ewyte mekewat Tupana Mipo'oro Wuat'i Porekuat Porekuat nuat etawa ti Ieru­sarẽi topyhu'at pãi are e Iesui tuwepe. \v 36 — Ma'ato aheso pote aru waku ui'asap kytsig nakat topyhu'at yt etipehik tei'o — Atunug aru ai'e hap ete katu­pono yt uwe i ti inug kuap ai'asap ikytsig hap tuwa­nẽtup hawe are e. Yt uwe i inug kuap tuwa­nẽtup hawe to'apyig hap are. \v 37 Pyno waku atunug aru ai'e hap yn mi'i hawyi waku watunug ai'e hap ok tã are e Iesui. Ma'ato yt watunug neran i pote — Atunug aru yt wato'e i waku e. Mi'i pote ti aru pywuat sehay yn tuwẽtem aiwẽ pyi are katu­pono pywuat sese sehay yn atiky'esat uipot­mu'eria wẽ kaipyi are e. Ma'ato yt pywo piat i — Atunug aru ewei'e mi'i pote ti aru ta'i ahiag ehay upiat myhu'at haria wo eweipyhu'at are e Iesui topot­mu'eria pe yity'ok totiaria to'apy­pueri haria pe. \p \v 38 Ta'i watikuap kahato ti aikotã sa'awy'i nagnia ainãpin hap e. Mio tã i'atu'e miwan me — Karãpe wẽtup ok eha apok e'ahyk hawe mi'i pote waku era'apyk etiha'apok eha apok sa'up mo e. I'ewyte karãpe wẽtup ok eiãi pik ahyk hawe mi'i pote i'ewyte era'apyk etihãipik mi'i hat i'atu'e sa'awy'i nagnia ahepe ainãpin hap e. Ma'ato Uito yt mi'i tã are hin i ra'yn woro­ho'o­nãpin e. Pyno karãpe wẽtup ok ai'ahyk mi'i pote waku yt watu­wepyk hin i are e. \v 39 I'ewyte ewanĩkap eete tunug sa'ag mi'i hat i'ewyte wy yt erepyk tei'o are ti Uito woro­ho'omu'e yt sa'awy'iwuat nagnia yt wo'omu'e hap ewy i ra'yn e. I'ewyte epo sese kawiano wẽtup ok eowa pe ete e'ahyk mi'i pote yt erepyk tei'o ma'ato mio tã ere'e ro e'ahyk hat pe — Pyno waku kokai i ro uipo ran kai i'ewyte waku ui'ahyk mehĩ mana waku wato'e e. \v 40 Uito ti yt woro­nãpin hin i irania'in ewy. Mio tã yn are'e — Yt etipoepyk tei'o are aikotã aikotã sa'ag nug etiat hat are. Karãpe ewanĩkap ewa pe tek mi'i pote o kokai ere'e na'yn are. Karãpe ewanĩkap epohari teran ekat ete mi'i hawyi yt epy'ahak tei'o ewanĩkap ete are e. Mi'i hawyi waku ekat imiky'esat ewy etum po'og imiky'esat kai are e. Ewanĩkap tiky'esat e'yni pote etum. Esokpe toiky'esat pote etum. Ekamisa toiky'esat pote etum. Ma'ato waku po'og na'yn imiky'esat kai etum are. Toihep ekamisa hawyi waku i'ewyte esirara etum uimohey hap moherep hamo e Iesui. \v 41 I'ewyte karãpe ewanĩkap to'e — Etioto ro uhekare'en e my'ahaktu e mi'i hawyi waku perup'i puo — Ta'i mehĩ mana emiky'esat ewy atunug waku wato'e perup'i puo. Mi'i hawyi waku imiky'esat sakpuat ewetunug uimohey hap moherep ewanĩ­kaptia iky'e hap moherep hamo e Iesui. \p \v 42 — Karãpe wẽtup ok hẽtup ekare'en kat ko'i kat ko'i mi'i pote waku etum imiky'esat ewy are uimohey epiat hat moherep hamo are e. I'ewyte karãpe wẽtup ok tipuru ekat ko'i pote waku etipuru ekat tope uimohey epiat hap moherep hamo iky'e hap moherep hamo are'e e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \p \v 43 Mi'i hawyi Iesui to'e i itotiaria pe — Mio tã e miwan me sa'awy'i­wuaria ainãpin hanuaria — Waku ti aiwyria'in sese yn wati'a­tuky'e kahato i'atu'e ma'ato ti waku ahewa­nĩ­kaptia ete haiwot takat ewy ipy'ahak takat ewy watoĩne'en i'atu'e sa'awy'iwuat ainãpin haria. \v 44 Ma'ato Uito wẽtup sehay wo woro­nãpin yt i'atu'e hap ewy i. Uito ti mio tã are woro­ho'o­nãpin e. Pyno ewei'atuky'e ro ewanĩ­kaptia are. Pyno waku ahaty'i haty'i haria upi wahẽtup Tupana pe — Eti'atu­poi­tyro o uhaty'i haty'i haria Papai waku wato'e are'e. \v 45 Mi'i tã watunug mote aru Ai'ywot atipy piat sa'yru'in saki'yt'in no wato­pyhu'at kahato katu­pono ti Ai'ywot atipy piat ti'atuky'e kahato tewa­nĩ­kaptia are e. Ta'i toimo­herep kahato i'atuky'e hap katu­pono toipo'oro i'aman at i'atu­mikoi moehãite hamo e. Ta'i toi'atu­poi­tyro yt toky'e hin i haria are. Ta'i Ai'ywot atipy piat ti'atuky'e kahato tewa­nĩ­kaptia torania e. Yt nakuat i nug haria ko kape toipo'oro i'aman at toky'e haria mikoi ko'i poityro hamo ma'ato i'ewyte yt toky'e haria i mikoi ko'i kape toipo'oro wy i'aman at i'atuky'e hap moherep hamo are e. Pyno to'o'ewy'ewy toi'atuky'e towyria'in tewa­nĩ­kaptia are e. Mi'i tã ewy ti Tupana toĩne'en e. Pyno waku Tupana ewy watunug. Ewetunug wakuap yne miit'in me Ai'ywot atipy piat minug ewy waku watunug are e. Mi'i tã watunug mote ti aru irania'in te'eraha'at ahepiat miit'in yne ky'e hap kape hawyi ti aru te'eru­wa­nẽtup hawyi — Ta'i Tupana sa'yru'in Tupana saki'yt'in mote ti meke tã ta'atuky'e miit'in i'atu'e wyti aru e Iesui. \s1 IRUKA 6.32 PIAT EWY \p \v 46 Katu­pono ti mesu­wa­ro­tiaria yt Tupana mohey haria i tiky'e ta'atuky'e haria sese yn e. Ma'ato yt ta'atuky'e i haria ti yt ta'atuky'e i ra'yn e. Ma'ato mi'iria ewywuat eiky'e haria yn na'yn ewei'atuky'e miit'in mote ti aru mesu­wa­ro­tiaria ewy eweipyhu'at are e. Aiky'e haria yn wati­po­wyro pote yt Ai'ywot atipy piat yt ewy hin i wato­pyhu'at are e. Iwese rakaria wo watoĩne'en ahepiat iwese haria kape yn mote yt kat i ha'up wati­puẽti aru Ai'ywot atipy piat kaipyi are e. Ta'i marak'aria ti'atuky'e kuap ta'atuky'e haria ma'ato atiky'esat ewei'atuky'e kahato yt eiky'e hin i haria are. \v 47 I'ewyte ti waku wati'a­tu­wesat wuat'i miit'in are e. Yt naku i wati'a­tu­wesat aiwyria'in yn are katu­pono ti yne ti mesuwat yi tote ta'atu­wyria'in wesat kuap are. I'ewyte yt Tupana mohey haria i iwesat kuap ta'atu­wyria'in are. Pyno waku ti yne wati'a­tuky'e are e. — Pyno ereke uhyt mana mimi wato'e aiky'e haria pe yn mote mesu­wa­ro­tiaria ewywuat watoĩne'en katu­pono mi'iria ti ta'atu­wyria'in ta'atuky'e haria sese pe yn — Ereke ro era'apyk mehĩ mana aimi'u ra'yn i'atu'e ma'ato yt ta'atu­wesat i ta'atue­wa­nĩ­kaptia are. Ma'ato mi'i tã aito pote i'atu'e­wywuat wato­pyhu'at mesuwe yi tote irania'in yt Tupana mohey haria i ewywuat e. Yt naku i rat mi'i tã aito pote are e. \v 48 Pyno waku wato­pyhu'at hãpyk kahato rakaria wo aikotã Ai'ywot atipy piat waku rakat ewy waku watunug are e. Ai'ywot atipy piat Aiky'e kahato hano toĩne'en are e. Iwese kahato iperup'i kahato tewa­nĩ­kaptia ete towyria'in ete are e. Pyno waku Tupana ewywuat kahato wato­pyhu'at mesu­wa­ro­tiaria ky'e hap upi are e. Pyno toran na'yn mesup einãpin hap e Iesui ahepe tomohey haria pe mekewat yity'ok tote miit'in sem toi'atumu'e hap tote. \c 6 \p \v 1 Pyno ti mi'i hawyi po'og Iesui to'e miit'in sem me yity'ok tote — Uiwyria'in e pyno yt naku i kahato watu­we­mõ­typot Tupana potpap watunug turan e. Yt naku i kahato miit'in ehamo miit'in miat aimõ­typot hamo wewo'i watunug Tupana potpap turan e. Pyno waku ti Tupana potpap watunug imõtypot hamo yn e. Pyno waku Tupana mõtypot hap yn aiwa­nẽtup hawe watunug imiky'esat ewy. Ma'ato aimõ­typot miit'in kaipywiat hap yn watikat pote yt kat i aimõ­typot hap sese wati­puẽti Ai'ywot atipy piat kaipywiat e. Pyno waku miit'in wati'a­tu­po­wyro kat ko'i kat ko'i hap ete ma'ato aiwa­nẽtup hawe yt aimõ­typot hamo i e. Waku Ai'ywot atipy piat mõtypot hamo aiwa­nẽtup hawe e. \v 2 Mi'i pote karãpe hatek takat put'ok'e ahowawi mi'i pote waku wati­po­wyro kahato ma'ato yt miit'in miat aimõ­typot hamo i waku wati­po­wyro e. Ma'ato Yt naku i aiwa­nẽtup hawe — Atipo­wyro mi'i miit wuat'i ehamo uimõ­typot kahato miit'in mesuwe hamo pãi yt naku i wato'e e. Yt naku i ahehay aiwa­nẽtup hawe aremo­wato wuat'i ehamo uiminug waku ko'i wo e. Yt naku i aito typy wanẽtup haria ewy watoĩne'en e. Kat pote mi'iria ti Tupana mõtypot yat pe tuwehyt'ok kahato Tupana mõtypot haria ewy te'eru­wa'a­tunug ma'ato yt pywo piat i katu­pono — Uimõ­typot mono ta'atu'e hap yn ta'atu­wa­nẽtup hawe e. Mi'iria ti to'owatka'i ti Tupana mõtypot hamuat tuwak hamo — To'iro to'iro Tupana mõtypot hamo i'atu'e i'atuehay ma'ato yt pywo pe i katu­pono i'atupy'a pe — Uruto ti po'og eikai Tupana mohey haria i'atu'e ta'atu­wa­nẽtup hawe yt kat i Tupana mõtypot sese hap i'atukai e. Ta'i mi'iria wyti getap upi upi oken upi upi Tupana mõtypot hap ta'atunug te'eru­wepe te'eru­wa­nẽtup hawe — Uruto po'og urumõ­typot urumohey ta'atu'e haype e. Mi'iria ti te'eru­wa­nẽtup hawe ti typy wanẽtup haria e. I'ewyte ti miit'in ehamo oken upi getap upi ti ta'atu'a­tumu'e Tupana ehay miit'in me haty wo ma'ato miit'in ehamo — Waku uimõ­typot miit'in ta'atu'e haype e. Pyno pywo pe ti are'e mi'i hap ewy ewetunug mote wyti aru yt kat i ti aru Tupana kaipywiat eimõ­typot hamuat e. Miit'in mimõ­typot ko'i yn eweikupte'en mesuwe wen ma'ato yt karãpe i aru Tupana mimõ­typot wo eweikupte'en e Iesui miit'in sem me yity'ok tote. \p \v 3 Mi'i hawyi po'og Iesui to'e itotiaria pe — Uiwyria'in waku kahato wati­po­wyro ihaky'e'i rakaria Tupana ehamo ikuap hamo e. Karãpe satek poria wati'a­tu­po­wyro waku watum i'atu­po­wyro hap mig'i wo are yt uwe i mikuap mo i ahepiat e. Waku Tupana kape yn aheha imõtypot hamuat. Waku ti yt wahenoi i aimiium mekewat ahepiat miit'in powyro hap wuat'i pe aiwe­mõ­typot hamo e. \v 4 Waku ti Tupana kapiat aiwa­tetup hap wywo yn wati'a­tu­po­wyro miit'in e. Yt naku i wahenoi henoi irania'in me kat kat hap watunug Tupana mõtypot hamuat e. Waku ti Tupana kapiat aiwa­nẽtup wywo yn wati­po­wyro ihaky'e'i rakaria e. Ai'ywot atipy piat ta'akasa kahato yne aiminug mig'i wuat ko'i e. Mi'i pote waku Tupana ehamo wati'a­tu­po­wyro irania'in e. Waku Tupana tuwehum ahepe hap yn watikat e. Waku aheha Tupana kape yn watunug waku irania'in powyro hap turan e. Waku wati'a­tu­po­wyro miit'in Tupana ehamo Tupana mõtypot hamo e Iesui ahepe. \v 5 — Uiwyria'in ahehay Tupana kapiat ahehay ikahu rakat irania'in ehamo aiwe­mõ­typot hamo uito po'og Tupana kapiat uhehay ikahu rakat e kuap takat eikai ai'e hap aiwa­nẽtup hawe yt naku i ahehay e. Yt naku i typy ahẽgu wywo ahehay Tupana kape miit'in miat aimõ­typot hamo aiwe­mõ­typot hamo e. Pywo ti rat irania'in mesuwat yi totiaria i'atuehay kahato Tupana mõtypot hawe miit'in me i'atuehay se Tupana kape ma'ato yt pywo pe i i'atuehay e. Aikope aikope miit'in te'eru­wa'a­tunug hap tote i'atuehay pot'i kahato Tupana kape — Waku uimõ­typot miit'in ta'atu'e haype. Pyno eiwe'eg wo o miit'in miat eimõ­typot hap pupi are katu­pono miit'in miat ne'i eimõ­typot hap eweiky'esat pote mi'i yn topyhu'at eha'up mo e. Mi'i hap kape eiwe­wa­nẽtup pote yt kat i i Tupana kaipywiat Tupana wehum ehetiat hap e. \v 6 Pyno waku karãpe ahehay teran Tupana wywo pote waku wateke aikope aikope miitin yt uwe i ikuap ehamo i waku ahehay Tupana kape mig'i wo yt heremo pyi i ahehay Ai'ywot yn ikuap ahehay e. Mi'i hawyi Tupana tikuap ahehay mig'i wuat aipy'a pe pote Tupana tuwehum kahato ahowawi hawyi tutum ahepe aimiẽtup e. Ta'i mig'i wo wahẽtup wen ma'ato meiũran tutum na'yn aimiẽtup hawyi heremo kahato topyhu'at Tupana miium ko'i wuat'i ehamo e Iesui. \v 7 Uiwyria'in karãpe miit'in py'asetpiat ahehay Tupana kapiat turan yt naku i wato'e aipy'a pe — Uhehay se Tupana kapiat pote mono miit'in mimõ­typot no ra'yn areĩne'en yt naku i wato'e e. Mi'i tã wato'e aiwa­nẽtup hawe pote typy ihay rakat ewy wato­pyhu'at e. Yt naku i typy ihay rakaria wo watoĩne'en katu­pono mi'iria Tupana kapiat ta'atuehay turan i'atuehay ywop kahato miit'in miat ta'atuehay ikahu kahato rakat hap kuap hamo i'atuehay. Yt naku i mi'iria ewy wato­pyhu'at Tupana wanẽtup hawe e. Ta'i tukupte'en miit'in mesu­wa­ro­tiaria ihay su'at at ka'ap haria i'atuehay kahato Tupana kape wẽtup sehay ahut ewy ta'atu­wẽpap kahato e. Yt atiky'esat i uimohey haria ahut ko'i ewywuat i'atu­misu'at su'at ko'i e. Waku aipy'a pyi ahehay Tupana wywo e. \v 8 Waku ahehay Tupana wywo wen ma'ato ti yt naku i hupi te i hupi te i wahu'at wahu'at sehay Tupana kape are katu­pono mio tã ehehay Tupana wywo pote irania'in yt uimohey i haria ewywuat eweikupte'en e. Pywo pe ti Ai'ywot atipy piat tikuap kahato aimiẽtup tewawiat wahẽtup hap e'yianmete toikuap ta'yn kat ko'i kat ko'i aimiẽtup ko'i toikuap. Toikuap sakpo aimi­ky'esat sese ko'i katu­pono hewaure ka'a kahato ahehay kape aiwa­nẽtup hap yt wahẽtup i te pytkai e. \s1 IRUKA 11.2-4 PIAT EWY \p \v 9 Uimohey haria woro­ho'omu'e teran aikotã ahehay Tupana wywo hap ahenoi teran e Iesui. Waku pyno wato'e \p \v 10 Uru'ywot atipy piat uruiky'e kahato En e. \p Tupana pywo pe ti ikahu kahato eset Tupana. Eset ri po'og ikahu torania kai uruipuẽti e. \p Papai uruiky'esat kahato ereĩne'en wuat'i miit'in Akag Koro wo mesuwat yi tote miit'in py'asetpe aikotã ereĩne'en Wuat'i Potypot no atipy pe hap ewy hap uruiky'esat e. \p Papai uruiky'esat kahato torania miit'in emiky'esat ewywuat nug hanuaria wo tukupte'en aikotã atipy piaria tunug emiky'esat yn hap ko'i ewywuat hap uruiky'esat kahato mesuwe e. \p \v 11 Tupana urupoi o mesup e'at pe urumi'u wo urue'u'i wo e. \p \v 12 Tupana waure wo ereĩne'en ema'at hap ko'i kai aikotã uruto urutu­kupte'en waure wo uruma'at hap ko'i kai e. \p \v 13 Tupana uru'ykesat o pya kahato ahiag uruiã'ãg yt naku i nug hap kaipyi katu­pono urui'atoiat teran torania uruminug sa'ag hap ko'i e. \p Tupana En ni Wuat'i Potypot nuat wuat'i e'at pe e. \p Tupana En ni po'og esaika wuat'i kai e. \p Tupana En ni po'og po'og wuat'i mimõ­typot no wuat'i kai \p W A K U \p Pyno waku aipy'a pyi ahehay Tupana wywo. Yt naku i watu­wesu'at'i su'at'i ui'e hap ahut ewy e Iesui ahepe mekewat yity'ok tote. \p \v 14 — Pyno uiwyria'in po'og ahenoi teran miit'in miat aima'at hap waure wo hap etiat. Karãpeĩ eipe waure wo eweikupte'en eima'at irania'in miat hap ko'i kai mi'i hap ewy te Ai'ywot atipy piat waure wo ehepiat toma'at hap ko'i kai topyhu'at atipy pe e Iesui. \v 15 Ma'ato karãpe ewei'e — Yt karãpe i waure wo areĩne'en uhyt'i minug sa'ag ete mimi mana minug uima'at hap ko'i kai ewei'e pote i'ewyte yt karãpe i Ai'ywot atipy piat waure wo toĩne'en eiminug sa'ag ko'i hap kai e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \p \v 16 Uiwyria'in karãpe mesuwe yt kat i watu'u ahehay Tupana wywo hap yn watunug neran mi'i hap e'at pe waku mig'i wo Tupana ehamo haype watu­we­mosy'at Tupana yn ikuap hamo e. Yt naku i wahenoi henoi irania'in me aiwe­mosy'at hap Tupana kapiat hap e. Ma'ato waku watu­we­mosy'at mig'i wo Tupana yn ikuap aiwe­mosy'at hap tewawiat ahehay teran hap e'at pe e. Yt naku i wati­mo­herep aiwe­mosy'at hap irania'in me aheha arot'i hamo ahowa arot'i hamo yt naku i wati­mo­herep — Aremosy'at kahato mesup katu­pono uhehay teran Tupana wywo at ka'ap ai'e hap. Yt naku i wati­mo­herep ahowa ete ahehay ete aiwe­mosy'at hap Tupana kapiat hap e. Ma'ato watunug mote typy ihay rakaria ewywuaria watu­kupte'en katu­pono mi'i haria timo­herep teran ta'atu­we­mosy'at hap wuat'i miit'in me. Te'eru­we­mõ­typot hap ta'atukat kahato ta'atu­we­mosy'at hap ko'i ma'ato yt naku i watu­we­mo­herep ahehay arot'i hamo ahowa arot'i hamo aiwe­mosy'at Tupana kapiat hap e. Yt naku i typy ihay rakaria ewy wato­pyhu'at e katu­pono typy ihay rakaria timo­herep teran ta'atu­we­mosy'at hap upi miit'in me ikuap hamo te'eru­we­mõ­typot hamo e. — Ta'i en waku kahato Tupana kapiat wemosy'at hat i'atu'e hap ky'ewi ta'atukat haype. Typy ihay rakaria tikat kahato miit'in wehum ta'atuetiat hap e. Miit'in wehum ta'atuetiat hap ta'atu­puẽti kahato mesuwe wen ma'ato mi'i hap yn topyhu'at i'atusa'up mo katu­pono yt kat i Tupana wehum i'atuetiat hap topyhu'at wuat'i e'at pe e. \v 17 Mi'i tupono ti po'og waku watu­we­mo­kahu yn Tupana kapiat aiwe­mosy'at hap e'at pe e. Waku watu­weo­wasei hawyi watu­we'apin hawyi watu­we­painug aikotã watunug wuat'i e'at pe hap ewy hawyi waku watu­we­mosy'at Tupana ehamo Tupana yn ikuap hamo e. Mi'i hap ewy ti waku aiwe­mosy'at Tupana kapiat hap watunug yt uwe i mikuap mo e. \v 18 Mi'i tã watunug mote ti yt uwe i ikuap aiwe­mosy'at Tupana kapiat hap yt heremuat i rakat e. Ai'ywot Tupana yn ikuap katu­pono ti Ai'ywot yne mig'i wuat minug ko'i ikuap yne e. Mi'i tupono ti mig'i wuat aiwe­mosy'at hap toikuap miit'in yt uwe i ikuap pytkai i. Mi'i hawyi Tupana tuwehum ahete hawyi tutum ahepe aimiẽtup sa'up ahepe wuat'i ehamo e Iesui ta'apy­pueri haria pe. \p \v 19 Uimohey haria yt naku i mesuwat yi tote yn ahekare'en e. Yt naku i ahekat mo wato hap kape yn watu­we­wa­nẽtup at ka'ap e. Mesu­wa­rotiat yn ahekare'en mote meiũran aru yt kat i topyhu'at atipy pe e katu­pono mesu­wa­rotiat ahekat yn tukupte'en mote meiũran tuwei­motyk yne ahekat katu­pono ahekat mesu­wa­rotiat yt tukupte'en mot'i hin i e. Uiwyria'in mesu­wa­rotiat yn ahekat pote meiũran sero'ok'e haria wano topyhu'at ahekat sio nupi'a mi'u wo ikahu rakat topyhu'at sio i'ytyk mi'u wo topyhu'at ahekare'en ko'i ikahu kahato sa'awy'i pytkai. Mesuwe yn wati'a­tunug ahekat pote yt kat i topyhu'at irane aru atipy pe e. \v 20 Uipot­mu'eria pywo ti po'og waku wati'a­tunug ahekat atipy pe katu­pono iheg me kahato toĩne'en itote wuat'i e'at pe e. Itote ti yt kat i ahekat wuat'i e'at piat u kuap haria are'e yt kat i nupi'a itote. Sero'ok'e haria yt uwe i itote e. Yt kat i i'ytyk hap atipy pe e. Mi'i pote waku watum ahekat Tupana pe mesu­wepyi aimiium ko'i upi e. Mi'i hawyi toĩne'en itote. Put'okwato'e itote hawyi ti aru tutum yne aimi­po'oro ahekat e. \v 21 Ahekare'en watopag yne atipy pe Tupana po pe pote ti aiwa­nẽtup hap sese i'ewyte toĩne'en at ka'ap Tupana kape atipy kape e. Ma'ato mesu­wa­rote yn ahekat wati'a­tunug pote i'ewyte aiwa­nẽtup hap mesu­wa­rote yn topyhu'at at ka'ap e Iesui tomi­mu'eria pe mekewat yity'ok totiaria pe miit'in typy'i rakaria ehamo. \s1 IRUKA 11.34-35 PIAT EWY \p \v 22 — Uheka­tu­wyria e aheha wo yn ni wata'a­kasa kuap e. Mi'i tupono ti waku aheha­pytig kahato e. Aheha ihãite pote ti waku yne heremo yne mu'ap upi katu­pono ihot'ok puat hewyry rakaria ewywuaria wo watu­kupte'en e. \v 23 Ma'ato yt aheha­pytig i pote ti yt heremo kahato i kat ko'i kat ko'i ai'akasa hap ko'i yt heremo kahato i e. Mi'i e hap ewy ti yt eweimohey i pote aikotã i'ypyryp sese puo ehewyry hap ewy eweipyhu'at eiwa­nẽtup hawe e. Pywo ti rat eheha mimohey hap yt kat i Tupana akasa hap pote i'ypyryp sese puo ti rat eweikupte'en yt ihapytig i rakat ewy eiko­hye­wyry atipy kape yt Tupana mohey hap i eheha piat pote e Iesui itotiaria pe. \s1 IRUKA 16.13 PIAT EWY \p \v 24 — Uhemiit'in pywo ti rat yt naku i kahato watunug typy ok ahetu­pana e. Yt naku i typy ok aika'iwat no are katu­pono typy ok aipo'oro motpap nug hamuat pote yt to'o'ewy hin i aipo'oro e. Mi'i hap ewy yt naku i typy ahetu­pana e. Ahete aika'iwat typy ok toĩne'en hawyi yt naku i kahato e. Pywo ti wẽtup ok yn aika'iwat pote mi'i hat watiky'e kahato. Ma'ato typy ok toĩne'en wẽtup ok watiky'e po'og hawyi wẽtup ok yt watiky'e hin i sio wẽtup ok miky'esat ewy watunug neran pote wẽtup ok miky'esat ewy yt watunug neran hin i e. Mi'i hawyi ai'akag'aia hap yn ahete typy ai'akag hawyi e. Yt naku i kahato typy aipo'oro hano e. Mi'i hap ewy kahato yt naku i kahato typy ahetu­pana hawyi e. Yt naku i watunug ahekat ne'i ahetu­pana wo e. Yt naku i kahato ahekare'en sok hap ky'ewi sese hap kape yn aipotpap hap. Ahekat ky'ewi yn toĩne'en aikai pote mi'i hawyi yt karãpe i Tupana sese watikuap e. Ahekat toĩne'en Tupana wo aheĩne'en turan mi'i pote yt karãpe i Tupana sese topyhu'at Ahetu­pana wo Aipo­typot no e. Yt wato­mohey kuap i typy ok ahetu­pana wo e. Mi'i tupono waku Tupana yn Aipo­typot Koro wo topyhu'at e. Mi'i hawyi waku Tupana miky'esat yn waku watunug e Iesui ahepe yity'ok toto. \s1 IRUKA 12.22-24 PIAT EWY \p \v 25 Mi'i tupono yt naku i watu­wa­nẽtup ko'i ko'i — Aikope pyi aru aikope pyi aru aimi'u ahe'u'i ahesokpe ahesapo hy. Aikope pyi aru aikope pyi aru aheĩne'en hap ai'e hap kape yn yt naku i aiwa­nẽtup ko'i ko'i at ka'ap hap are katu­pono ti aiwepit hap sese aheĩne'en hap sese yt tut i aimi'u wato hap kaipyi e. Ta'i aiwepit hap sese yt tut i ahe'u'i kahato hap kaipyi ahesokpe kahu kahato hap kaipyi e. \v 26 — Pyno ti rat waku wateha'at weitaria ewawi i'atu­wepit hap kape katu­pono weitaria ti te'eru­wepy kahato katu­pono i'atu­wepit at ka'ap kahato yt karãpe i — Uiku'uro aru yt kat i uimi'u pote yt i'atu'e i. Waku atikoi hawyi atipirik kahato uimi'u pãi an yt pote uiku'uro uhesy'at hap upi yt i'atu'e i pytkai te'eru­wehum Tupana kape e. Yt kat i i'atue'u'i ahyt sok i'atue'y­pa­rakai tote i'atu'yat koro ko'i pe pytkai i'atu­wepit at ka'ap e. Te'eru­wehum kahato weitaria ko'i katu­pono Ai'ywot atipy piat ti'atupoi kahato torania weitaria wuat'i e'at pe toi'atue­ropat kahato weitaria e. Uiwyria'in e aito ti po'og po'og Tupana wanẽtup hawe weitaria kai are mi'i tupono kahu ahowawi po'og po'og Ai'ywot atipy piat tuwa­nẽtup weitaria ewawiat hap kai e. Ta'i po'og aito weitaria ko'i kai e. Mi'i pote waku wato­mohey Tupana ai'atupoi wuat'i e'at piat hap e. Waku wato­mohey weitaria ewy e. \v 27 Yt naku i ti watu­wa­nẽtup ko'i ko'i hap — Uiku'uro apuru sio apuru yt ai'e hap kape katu­pono mi'i yt aimoieĩne'en mot'i kuap i watu­wa­nẽtup at ka'ap — Uiku'uro apuru sio apuru yt ai'e hap kape pytkai e. \v 28 Yt naku i ti paawato'e — Aikope aikope som ahesokpe wati­puẽti aru ai'e hap kape yn watu­we­wa­nẽtup ko'i ko'i e. Po'og ni waku watu­wa­nẽtup ipohyt ko'i kape aikotã te'eru­we­painug hap ko'i kape e. Mohyt yt te'eru­wa­nẽtup ko'i ko'i hin i — Aikope pyi aru uhesokpe e hap kape yt i'atu'e hin i e. I'ewyte ipohyt yt tuwe­sokpe pi'ig hin i at ka'ap te'eru­we­painug hamuat e. \v 29 Pywo pe ti are'e ehepe sa'awy'i aha'ase'i mesu­wa­rote aipo­rekuat pot Sarumãu esokpe ti kahuria kahato imehit kawiat Uru kawiat. Ikahu sese hesokpe are ma'ato morekuat Sarumãu yt put'ok'e hin i ti mesu­wa­rotiat ipohyt ko'i ikahu hap ete e. Ta'i po'og ikahu ipohyt mesu­wa­ro­tiaria mekewat morekuat Sarumãu esokpe wakuat sese kai e. Pyno yt kan hamo i ahesokpe kape yn watu­wa­nẽtup ko'i ko'i e. Waku po'og wato­mohey Tupana piat aipainug hamuat hap waku wato­mohey e. Ta'i Tupana aipainug kuap kahato hat e. Tupana ti wuat'i painug kuap hat e. Eweha'at ro pohyt ikahu kahato rakaria ko'i kape katu­pono mi'iria yne Tupana mipainug ko'i tukupte'en e. Ta'i ga'apy ko'i pohyt tutunug ikahuria yne Tupana ti'atu­painug yne e. Mi'i hap ewy Tupana aipainug kuap katu­pono aito po'og waku Tupana wanẽtup hawe ipohyt ko'i kai e. \v 30 Ga'apy Tupana mipainug toĩne'en mesup e. Koitywy ga'apy ikahu sese toĩne'en ma'ato mũki'ite igag na'yn hawyi ahemyp okpy sa'aria wo iku'uro hawyi igag hawyi e. Ta'i Tupana ti'atu­painug kahato ga'apy ko'i are ma'ato meiũran igag hawyi ahe'aria wo topyhu'at e. Pyno Tupana ti'atu­painug kuap yne wuat'i i'anam ko'i e. Mi'i hap ewy ti waku Tupana wato­mohey aipainug kuap hat e. Kat hamo ten ahesokpe kape yn watu­wa­nẽtup at ka'ap yt Tupana mohey i ra'yn hap wywo e. \v 31 Pyno yt naku i yt watu­we­mo­po­hepap i yt ahesokpe i yt ahesapo i hap ete yt aimi'u i hap ete e. \v 32 Katu­pono mi'u kat hap kape sokpe kat hap kape yn te'eru­wa­nẽtup at ka'ap yt Tupana mohey haria i ra'yn e. Yt karãpe i Tupana kape i'atu­wa­nẽtup haype e. Pyno yt naku i mi'iria ewywuaria wato­pyhu'at are katu­pono ti Ai'ywot atipy piat ti'atukuap kahato yne yne kat ko'i kat ko'i aipo pe yt kat i aimi­ky'esat ko'i kape tuwe­wa­nẽtup kahato aika­wiano aipo­wyro hamo haype e. \v 33 Waku po'og ti watu­we­wa­nẽtup aipy'a pe at ka'ap aikotã aru aikotã aru waku po'og atunug Tupana Uipo­rekuat no hap kape e. Waku po'og ni watu­wa­nẽtup — Aikotã aru aikotã aru waku aterut miit'in Tupana kape Ta'atu­po­rekuat no ai'e hap kape po'og waku watu­wa­nẽtup at ka'ap aipy'a pe e Iesui. Pyno ti waku po'og watu­wa­nẽtup — Aikotã aru Tupana miky'esat ewy atunug pãi ai'e hap kape yn e. Mi'i tã ai'e hap kape aiwa­nẽtup pote ti Tupana tum aru ti ahepe mekewat wẽtup kat ko'i kat ko'i aimi­ky'esat ko'i mesu­wa­rotiat e. Tupana miky'esat kape po'og watu­wa­nẽtup pote mi'i hap kaipyi aimi­ky'esat ko'i tut Tupana kaipyi e. \v 34 I'ewyte yt naku i watu­wa­nẽtup mesup niatpo mũki'ite wat aipotpap hap ko'i kape yt naku i watu­we­wa­nẽtup at ka'ap e. Ma'ato mesuwat e'at piat niatpo hap kape yn waku watu­we­wa­nẽtup e. Pyno yt naku i mũki'ite wuat niatpo rakat watopag mesup e'at pe e. Mi'i tã watunug mote ti topyhu'at aimo'akag'aia hap e Iesui topotmu'e haria pe yity'ok tote. \p Mi'i hawyi uito ahenoi mesuwe uimiwan me uito Mateu \c 7 \s1 IRUKA 6.3738 4142 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi po'og to'e Iesui temiit'in me yity'ok tote — I'ewyte ti e yt naku i wato'e aiwa­nẽtup hawe wẽtup ok pe — Yt kan hamo i en Tupana wanẽtup hawe yt naku i wato'e e. Mio tã wato'e sa'ag miit'in aipy'a pe pote ai'e hap ewy Tupana i'ewyte — Yt naku i en e aru ahepe mekewat e'at aru karãpe uwe waku sese uwe yt naku i sese to'e hap e'at pe e. \v 2 Pyno aikotã watu­wa­nẽtup sa'ag miit'in ete aipy'a pe — Yt naku i rakat mi'i miit wato'e pote mi'i ai'e hap ewy kahato aru te'eru­wa­nẽtup sa'ag ahete ta'atupy'a pe e. Yt iwese rakaria i aito pote i'ewyte yt iwese rakaria i ai'ewy miit'in tukupte'en ahowawi e. Yt ahegyi'at i pote i'ewyte ai'ewy irania'in tukupte'en ahowawi e. I'ewyte — Mi'i miit yt kan hamo i wato'e wẽtup ok pe aipy'a pe mi'i ai'e hap ewy te ti to'e aru ahepe mekewat ai'e hap ewy mekewat aimohit e. I'ewyte — Yt naku i en wato'e wẽtup ok miit pe aiwa­nẽtup hawe mi'i pote i'ewyte ti Tupana — Yt naku i en e aru ahepe ai'e hap ewy e. \v 3 Yt naku i ti watikat irania'in piat i'aparap hap ko'i yn e. Yt naku i wati­mohit irania'in ahehay wo aipy'a pe e. Ma'ato watikat aiwa­nẽtup hawe irania'in mi'aparap pote wato­pyhu'at aikotã yt ihapytig i rakat ewy aikotã — Meiẽwat eha pe ti toĩ wyti hu hit wato'e hap ewy ma'ato ti yt watikuap i aiwat aheha piat aria'yp pik iwato ewy toĩne'en e. Uiwyria'in kat poteĩ ewy ok eha pe etikat yt nakuat i hap e. \v 4 Kat poteĩ — Uhyt mana ere atihep teran nyti mekewat eha piat hu hit ere'e irania'in me hap ewy ma'ato yt etikuap kahato i ewy eha piat aria'yp wato toĩne'en ne eha pe. Mi'i hap ewy ereĩne'en irania'in i'aparap hap eti'atukat pote e. \v 5 Ma'ato mi'i tã ere'e pote yt hãpyk hin i ewanẽtup e. Mi'i pote ti typy ihay rakat ewy ereĩne'en e. Pyno waku ewat eha piat ri waku etihep aria'yp tek iwato rakat ewywuat eminug sa'ag ko'i hawyi ti aru pywuat ihapytig sese rakano sese ra'yn ereĩne'en e. Eiminug yt naku i ko'i ewetotiat yne pote ti ihapytig rakat ewy i ereĩne'en aru e. Ehapytig nakat ewy ereĩne'en hawyi waku etihep kuap ta'yn ewy ok eha piat hu hit ewywuat iminug sa'ag hit ko'i etihep kuap are yt pote yt aru e Iesui yity'ok totiaria pe. \v 6 Mi'i hawyi to'e i — Uimohey haria woro­ho'o­nãpin neran mesup ahewa­nĩ­kaptia ete e. Tukupte'en mesu­wa­rote miit'in Tupana ehay ete haiwot kahato rakaria e. Waku aiwe'eg wo o mi'iria pupi katu­pono aikotã awahuru ko'i ti'atu'uka teran ne'i aihũria ewy kahato mi'iria tukupte'en e. Pywo ti rat mesup ta'yn Tupana wanĩ­kaptia ko'i ai'auka teran katu­pono Tupana ehay moherep haria aito pote e. Ta'i aikotã hamaut ko'i ti'atu'akit reran ne'i aimikoi. Mi'i hap ewywuat kahato Tupana wanĩ­kaptia ai'akit reran ne'i e. Waku wahenoi wuat'i miit'in me Tupana ehay wakuat no are wen ma'ato waku aiwe'eg kahato wo o wahenoi mi'iria pe turan katu­pono ahewa­nĩ­kaptia mi'iria tukupte'en aikotã awahuru ewywuaria tukupte'en aihũria u haria ewy ahewa­nĩ­kaptia tukupte'en aipy'a­setpe e. Aikotã hamaut aikope hap ewywuaria ahewa­nĩ­kaptia tukupte'en aipy'a­setpe e. Mi'i pote waku aiwe'eg kahato wo o wahenoi mi'iria pe haype are aikotã yt naku i wati'a­tupoi awahu­ruria Tupana mõtypot yat mi'u wakuat ewywuat yt naku i hap ewy e. Ta'i awahu­ruria te'erenuk aimiium ete hawyi te'eru­we­morem ahowawi ahekatu'u hamo awahu­ruria e. Waku aiwe'eg kahato hap wywo wahenoi turan ai'auka teran ahewa­nĩ­kaptia e. Yt naku i ahewahi ikahu rakat wati­mo­herep hamaut uato ko'i haiwot rakaria ga'apy piaria pe katu­pono te'era'a­kasa hawyi ta'atu'akit akit ne'i hawyi yt kat hamo i ra'yn topyhu'at sa'awy'i ahewahi ikahu rakat. Mi'i hawyi ahowawi ai'akit hamo tõ'ẽ haiwot rakaria e. Mi'i hap ewy kahato waku aiwe'eg kahato wo o wahenoi Tupana ehay ahewa­nĩ­kaptia pe e Iesui yity'ok totiaria pe i'ewyte ahepe. \s1 IRUKA 11.9-13 PIAT EWY \p \v 7 Mi'i hawyi po'og tohenoi — Uiwy ok ko'i uheinyt'in ko'i karãpe wahẽtup kahato Tupana kape aimi­ky'esat ko'i mi'i hawyi tutum ahepe yne yne aimiẽtup ko'i ma'ato tomi­ky'esat ewy e. Mi'i tupono waku watikat kahato aikope aikope toĩne'en imiium aimiẽtup ko'i e. Watikat kahato aimiẽtup Tupana piat ko'i pote ti aru wati'a­tu­puẽti Tupana mipo'oro ko'i e. watikat aimiẽtup ko'i pote ti aru wati­puẽti imipo'oro ko'i e. Ma'ato yt wati­puẽti i pote waku wahẽtup — Tupana wato'e ta'atu­pyhyp kahato urumiẽtup ewawiat hap emipo'oro waku wato'e. Eho'o'okenhyp'ok to mu'ap hawyi waku mesuwe toĩne'en waku wato'e Tupana pe. Mi'i pote ti toho'o'okenhyp'ok hawyi wati­puẽti aru aimiẽtup Tupana piat ok tã e. \v 8 Pywo pe ti hẽtup kahato haria wo watu­kupte'en pote Tupana miium porera'at haria wato­pyhu'at aru e. I'ewyte Tupana miium kat kahato haria aito pote wuat'i imiium puẽti haria wato­pyhu'at mesuwe e. I'ewyte — Ere'okenhyp'ok to Tupana e haria aito pote mu'ap puẽti haria wato­pyhu'at e Iesui itotiaria pe i'ewyte ahepe. \v 9 Uhemiit'in karãpe aimẽpyt hẽtup ahepe u'i pote watum u'i tope e. Yt watum i aimẽpyt pe yi kyt ne'i — Atiky'esat kahato u'i mamai papai e pote watum na'yn aha'yru ahaki'yt u'i e. \v 10 I'ewyte — Papai mamai atiky'esat pira pu'i epo piat e pote meremo watimõ'ẽ e. Yt uwe i moi ne'i hum tosa'yru tosaki'yt pe hesy'at pote e. \v 11 Mesu­wa­rotiat miit'in ti yt naku i nug haria wo tukupte'en wen ma'ato ti ta'atukuap wyti ta'atu­mẽpyt'in miat wakuap ium hamuat e. Ai'ywot atipy piat ti po'og po'og wakuat wuat'i mesu­wa­rotiat miit'in kai e. Mi'i tupono miit'in miẽtup wakuat tutum kuap kahato ti e. Wakuat aimiẽtup tepiat ko'i Ai'ywot Wakuat Atipy piat ti'atuium kahato ahape e Iesui yity'ok totiaria pe i'ewyte ahepe. \p \v 12 Sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep haria piat ainãpin hap i'ewyte aha'ase'i Musei ainãpin hap wẽtup uhehay pe yn teke are e — Aikotã wati­ky'esat irania'in minug wakuap ahepe mi'i hap ewy waku watunug i'atuepe e Iesui temiit'in me yity'ok tote. \s1 IRUKA 13.24 PIAT EWY \p \v 13 Pyno ti waku ti etikat kahato mekewat mu'ap ypy kurin kat atipy kapiat are katu­pono mekewat aria kapiat mu'ap ypy wyti heremo yne e Iesui. Ta'i mekewat aria kapiat mu'ap tote ti miit'in yne ikohye­wyry kahato pote mekewat mu'ap ihot kahato e. \v 14 Ma'ato mekewat atipy kapiat mu'ap ypy ti yt heremo i e. Eweikat kahato pote yn eweipuẽti are katu­pono mekewat mu'ap kurin kat upi ti niatpo kahato ehewyry e. Ma'ato mekewat upiat eipe pote ti put'ok'ewei'e wuat'i e'at piat eheĩne'en hap tote e. Katu­pono mekewat mu'ap yt hot i kahato pote ti yt typy'i hin i miit hewyry e Iesui yity'ok totiaria pe ahepe. \p \v 15 Mi'i hawyi to'e Iesui itotiaria pe — Uimi­mu'eria e ewe'eg wo o mekewat Tupana ehay moherep yt pywuat piat i haria wywo e. — Uruimohey kahato Tupana i'atu'e pytkai yt Tupana ehay ewy i ta'atu­mo­herep — Uruto ti Tupana hũria ei'ewywuat i'atu'e pytkai eiwe'eg wo o i'atuehay pupi yt uiat ewywuat i pupi e. Ta'i eima'at reran haype uimohey ehepiat hap moma teran haype i aikotã awahuru tu'u teran aihũria hap ewywuaria ti mi'iria tukupte'en eipy'a­setpe eimu'e hamo e. \v 16 I'atu­minug sa'ag ete ti aru mi'iria eweikuap e. Aikotã mekewat ahiag ẽpo yt hum i ti he rakat ahepe mi'u hap ewy mi'iria tukupte'en e. I'ewyte yt karãpe i wati­puẽti mekewat hu ẽpo ete he rakat ywa ewy e. \v 17 Pyno karãpeĩ aimikoi upi'a i'atue­hãite kahato hawyi meiũran i'atusat kahato hawyi hewo ra'yn i'ywa he kahato rakaria e. Ma'ato yt wenug i hat aimikoi haat sa'ag kahato yt he i i'ywa hap ewy e. Mi'i hap ewy kahato Tupana ehay wẽtup aimu'e haria tukupte'en e. \v 18 Ma'ato mekewat wenug kahato haat wyti yt karãmuo i haat sa'ag nakat ne'i e. Haat kahato yn topyhu'at e. Ma'ato yt ihãite i rakaria ywa ti yt mi'u wo hin i ra'yn topyhu'at. Mi'i ti yt watu'u kuap i ra'yn i'ywa haat sa'ag nakat ne'i e. \v 19 Pyno mi'i meiũran — Yt kat hamo i ra'yn meiẽwat i'ywa yt hẽ'ẽ kahato i rakat meiẽpe wato'e. Pyno waku ahe'aria wo ra'yn mi'i yp yt aipoi i pote wato'e hawyi wati'y­pytek yt naku i rakat e. \v 20 Ta'i watikuap kahato ti mikoi ypia i'ywa he hap upi sio wakuat ypia sio yt naku i rakat ypia hap watikuap kahato aito e. Mi'i hap ewy kahato te ti watikuap pywo piat Tupana ehay enoi haria sio aima'at haria ta'atu­minug wakuap upi sio ta'atu­minug yt naku i hap upi wati'a­tukuap mi'iria e. \s1 IRUKA 13.25-27 PIAT EWY \p \v 21 Katu­pono ti i'atu kahato miit'in uhehay su'at kahato haria — Uika'iwat kahato En Uika'iwat kahato En i'atu'e uhepiat haria ma'ato yt pywo piat haria i mio tã i'atu'e ehepe aru ehekat ky'ewi eima'at haype e. Pywo ti mi'iria yt karãpe hin i te'eru­wehyt'ok aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hap tote aru are katu­pono ti itote Ui'ywot miky'esat nug haria yn wyti te'eru­wehyt'ok e. \v 22 Ta'i mekewat wehyt'ok hap e'at pe ti aru typy'i itote — Ihot'ok Uika'iwat waku kahato En i'atu'e. Uika'iwat kahato En i'atu'e haria itote tukupte'en ma'ato yt uimikuap ko'i i yt Ui'ywot miky'esat nug haria pytkai mio tã i'atu'e — Ta'i uruto ti eset moherep kahato miit'in miat haria ti i'atu'e. Miit'in mu'e kahato haria urutu­kupte'en itote i'atu'e ti aru wehyt'ok hap e'at pe. — Uruka'iwat eset no ti mã'ãu sa'ag ko'i uru'atu­sopo kahato miit'in pywiat haria ti uruto i'atu'e ti aru wy. Ta'i i'ewyte karania wo i wyti urutunug wakuap yt uwe misepap ewywuat i wuat'i ehamo miit'in mowa­nẽtup kahato hamo itote urutu­kupte'en turan i'atu'e ti aru wy uhepe. Mi'i tupono ti waku Uruka'iwat urutu­wehyt'ok atipy pe i'atu'e aru. Waku ahewaku hap upi wato­pyhu'at atipy pe aikope Tupana toĩne'en Wuat'i Akag wo hap tote i'atu'e ti aru uhepe at. Uruto waku pote waku watu­wehyt'ok atipy pe i'atu'e aru uhepe e. \v 23 Ma'ato ti aru mi'iria pe are'e — U pãi uhyt mana yt karãpe hin i ti woro­ho'okuap eipe are'e ti aru i'atuepe. Eweiwat ro meiũpepyi pya ui'yaty­pepyi are ti aru mi'iria pe katu­pono yt nakuat i nug haria ti eipe are ti aru yt uikuap i sese haria pe e Iesui irane mekewat wehyt'ok e'at hap etiat. \s1 IRUKA 6.47-49 PIAT EWY \p \v 24 Uiwyria'in pywo ti rat uwe uwe ikuap ui'e hap hawyi topyhu'at ui'e hap nug hat mi'i Tupana mimowe'eg kahato rakano topyhu'at e Iesui. Pywo ti rat uwe uwe uhehay nug hat mi'i hat topyhu'at aru aikotã iwe'eg kahato getap nug kuap kahato hat ewy wyti aru toĩne'en aikotã — Are pãi are an pyno sig waku atunug ui'yat meiũpe yi heg kahato tote e hat ewy toĩne'en aikotã — Yt naku i yẽpeke are'yatnug ywyku'i pe e hat ewy toĩne'en e. \v 25 Ta'i toĩne'en wy yẽpeke we'yatnug haria ywyku'i upiaria ma'ato karãpe put'ok'e i'aman ipopit kahato hawyi ti aru ywytu uato at ka'ap hawyi ihy wato meremo hawyi yẽpekiat yi kyt rotiat we'yatnug hat yat pe teke ra'yn y'y yẽpekiat getap we e. Mi'i turan wasere wato i ra'yn hawyi y'y ihyeput haty wo ra'yn hawyi meremo meiẽwat getap toihep. Mi'i hawyi yt kat i ra'yn topyhu'at itotiat e. Ma'ato mekewat yi heg notiat we'yatnug hat yat yt toihep hin i e katu­pono mekewat yi nu ewy iheg kahato rakat rotiat i'yat pote e katu­pono tuwa­nẽtup mo kahato tutunug getap pote e. Mi'i hat ewy ti te'ero­pyhu'at uhepiat ta'atu­nãpin hap nug haria e. \v 26 Ma'ato uwe uwe uhehay ta'atukuap hawyi — Ta'i yt atunug neran hin i uito pãi an e haria ti aru tukupte'en yt we'eg haria wo i e. Aikotã yt tuwe'eg wo hin i tuwe'yatnug yi kyt pe hat ewy. — Waku ra'yn ui'yat atunug yẽpeke e hat ewy yi og notiat e hat ewy e. \v 27 Aikotã i'aman kahato hawyi ihy wato meremo ra'yn y'y hawyi teke ra'yn i'yat pe toine'en y'y ẽpe ete pote. Mi'i pote meremo y'y tipugha kahato mekewat yat hawyi wasere teke kahato i'yat pe hawyi toi'ypyhep i'yat e. Ta'at ra'yn hawyi i'aporok'e ra'yn hawyi yt ikahu hin i ra'yn i'yat e. Mi'i hap ewy ti yt uimohey i haria te'ero­pyhu'at uhepiat ta'atu­nãpin hap yt nug i haria e Iesui miit'in sem me yity'ok totiaria pe. \v 28 Mio tã e pote itotiaria te'eru­wa­nẽtup kahato hawyi te'ero'e to'ope — Ta'i yt uwe i po'og meiẽwat Miit kawiat ainãpin kuap kahato hat i'atu'e Iesui piat pe katu­pono yt irania'in Tupana ehay wani wani e haria piat yt aimu'e hap yt ewy hin i tig Mi'i Miit aimu'e i'atu'e katu­pono irania'in ti aimu'e kat i'atu'e kat i'atu'e irania'in aimu'e hap ewy yn aimu'e i'atu'e. \v 29 Ma'ato Iesui ti tuweupi ra'yn aimu'e Morekuat Koro ewy i'atu'e. Pywo ti rat Iesui aimu'e aikotã Tupana wẽ ewy ihay i'atu'e to'ope yity'ok totiaria Iesui mienoi kuap haria. \c 8 \s1 MAKU 1.40-45 IRUKA 5.12-14 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Iesui ipot'apyk i ra'yn yity'ok totepyi topot­mu'eria sem wywo. \v 2 Mi'i turan wẽtup ok Iesui owa kape tut hepihi pihi rakat. Mi'i ti tuwe­pỹ'ã­tutuk Iesui mõtypot hamo to'e hamo — Uhyt atiky'esat kahato uimoe­hãite epiat hap e Iesui pe. \v 3 Mi'i hawyi tuwe­ponug hepihi pihi rakat piit ete hawyi — Ta'i atiky'esat kahato ehãite hap e. Pyno woro­moe­hãite ra'yn mehĩ e hawyi meremo hepihi pihi tuwetyk yne ra'yn tokã'ã meremo ra'yn. \p \v 4 Mi'i hawyi Iesui to'e tomi­moe­hãite pe — Ereto ro pa'i ko'i kape hawyi etimo­herep to i'atuepe emoehãite epihi pihi mokã'ã hap e. Yt ehenoi henoi tei'o mu'ap upiaria pe emoehãite hap uhepiat ma'ato ereto hãpyk o pa'i ko'i kape hawyi — Pywo i'atu'e hawyi waku etum ehũ i'atumi'u wo are aikotã sa'awy'i aha'ase'i Musei aimu'e hap ewy e. Mi'i hap kaipyi ti aru yne itotiaria ikuap pywuat uhepiat emoehãite hap e. \s1 IRUKA 7.1-10 PIAT EWY \p \v 5 Mi'i hawyi Iesui teke tawa Kawana'ũ me i ra'yn. \v 6 Mi'i turan put'ok'e surara akag sese tapy'yia Humanu ywania. Mi'i hawyi to'e Iesui pe — Uipo­wyro o uhyt e katu­pono uhemiit sese i'ahu kahato toĩne'en e. Mio ra'yn topyhu'at kahato te'yni pe ui'yat pe e. Yt naku i sakpo tuete Mehĩ e. Uhemiit uiwy ho'opot kahato Uhyt e. Ta'i yt tuwe­mokup kuap i ra'yn Uhyt e. Mi'i pote ti imoehãite hap atiky'esat kahato ekaipyi Mehĩ e. \v 7 Mi'i hawyi — Pyno areto eupi hawyi atimoe­hãite emiit itote e Iesui surara akag me. Mi'i hawyi surara akag to'e Iesui pe \v 8 — Yt naku i ereto ui'yat kape Uhyt kat pote uiat uhewaku hap yt put'ok'e i ui'yat piat ereke hamo Uhyt e. Waku po'og meiũpepyi yn etimoe­hãite uhemiit ehay wo e. \v 9 Katu­pono uito areĩne'en surara'in sem po'oro hat e. Ta'i uiat uhemiit sem kahato tukupte'en e. Ta'i i'ewyte ui'akag ko'i tukupte'en more­kuaria ko'i e. Atunug kuap kahato i'atu­mi­ky'esat wy e. I'ewyte atipo'oro kuap kahato mesu­wa­ro­tiaria uhemiit'in sem e. Ta'i surara'in me are'e — Eweiwat ro kuepuo are pote meremo tuwat kuepuo ui'e hap ewy e. I'ewyte irania'in me are'e pote — Eweĩ'ẽ ro meikowo uhowawi are pote meremo tõ'ẽ uhowawi uhepiat ta'atu­po'oro hap ok tã e. I'ewyte ti uhemiit'in sese ui'yat piat pe are pote — Etunug no mi'i tã ui'e pote ta'atunug na'yn meremo uhepiat topo'oro hap ok tã e. Mi'i hap ewy En meiũpepyi ehay wo — Ehãite ro ere ui'yat piat uhemiit i'ahu kahato rakat pe pote taren meremo ihãite ra'yn itote e'e hap ewy ehay po'oro hap ok tã e mekewat Humanu ywania esurara akag Iesui pe. \v 10 Mi'i to'e hawyi Iesui tikuap surara akag koro ehay hawyi tuwa­nẽtup kahato ihay kape hawyi toikuap kahato tomohey hap e. Mi'i hawyi tuwe­morem hawyi to'e toupiaria pe — Uhyt'i'in mana'in e aito ti Iuteuria aito ma'ato mesuwat meiũwat surara akag wẽtup ywania toĩne'en e. Eiperia uimohey ma'ato mesuwat Humanu ywania po'og po'og ti uimohey hat toĩne'en ai'ywania Isareu ywania kai e. Mi'i ti yt ai'ywania hin i wen e Humanu ywania ti mi'i wen ma'ato mi'i pytkai ti po'og uimohey ai'ywania kai e. \v 11 Mi'i pote eiwe'eg wo o ui'ywania uimohey hap wywo are katu­pono yt uimohey i ehepiat pote meiũran ti aru irania'in ywania mimohey kahato wo arepyhu'at mesuwe e. Pywo pe ti rat meiũran aru karãpe Tupana toĩne'en Wuat'i Porekuat no mi'i hap kape tõ'ẽ tõ'ẽ kahato irania'in ywania aikope pyi aikope pyi e. Mi'i hawyi ti aru mi'iria te'era'apyk aikope Tupana toĩne'en Morekuat eypa­rakai kawiano aikope ienuk hap tote e. Aikope aha'ase'i koro Aparãu apyk hap kawiano aikope aha'ase'i pot Isaki apyk hap kawiano aikope ai'ywania 12 ywania aha'ase'i Iako apyk hap kawiano ra'yn te'era'apyk wẽtup ywania uimohey rakaria e. Ta'i eiwe'eg wo o katu­pono ui'ywania eipe pytkai yt uimohey haria i kahato eipe pote e. \v 12 Mi'i pote ewe'eg wo o ui'ywania e katu­pono yt uimohey i haria wo eweikupte'en Tupana mipun ko'i ewywuaria eweikupte'en aru aikope i'ypyryp sese hap tote aikope kak'ewei'e kak'ewei'e hap tote aikope kyry'et kyry'et'ewei'e haty pono hap tote eipugha eipe uimohey sese hap pun haria eipe hawyi e. Ma'ato meiũwat surara ywania ewywuaria tukupte'en kahato aru atipy pe uimohey sese haria wo tukupte'en mote wẽtup ywania pytkai e. Mi'i pote ewe'eg wo o ui'ywania e Iesui. \v 13 Mi'i hawyi Iesui to'e i mekewat Humanu ywania surara akag me — Mehĩ e uimohey kahato hat en e. Pyno mio waku kahato era'aipok i ro e'yat kape katu­pono emiit i'ahu rakat ihãite i ra'yn topyhu'at mio ra'yn epiat uimohey hap ewy mehĩ e. Mio tã e hawyi toto surara akag to'yat kape hawyi toipuẽti itote temiit waku kahato ra'yn ihãite kahato ra'yn kat e Iesui yianmete tepiat hap ewy kahato ra'yn temiit toipuẽti to'yat pe. \s1 MAKU 1.29-34 IRUKA 4.38-41 PIAT EWY \p \v 14 Irokirẽ Iesui toto topotmu'e Peteru yat kape. Itote Iesui tipuẽti Peteru sakitu i'ahu kahato te'yni pe ipiit sakup kahato. \v 15 Mi'i hawyi toto ra'yn Peteru sakitu kape hawyi tuwe­ponug hakitu po ete hawyi meremo i'ahu hap ipiit sakup hap tokosap ta'yn. Mi'i hawyi ipoĩ'ãm na'yn ipotpap ta'yn i'atumi'u nug hap ete. \v 16 Mekewat ewãtym muo ta'atue­ropo'ok kahato i'ahu rakaria ahiag ipiit piat rakaria Iesui kape. Mi'i hawyi mi'iria kaipyi toi'atu­sopo kahato ra'yn ahiagnia wẽtup yn tehay wo i'ewyte toi'atu­moe­hãite ra'yn i'ahu rakaria torania ra'yn. \p \v 17 Mi'i hawyi toi'atu­moe­hãite kahato itotiaria aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Isaia to'e hap ewy — Ai'ahu hap ti aru toimoe­hãinte topiit ahyk hap mo e. Aipo kĩ'ã hap aipy kĩ'ã hap toimog yne yne ra'yn e. Ahaty'i haty'i hap totioto yne aru pya aikai e sa'awy'i Isaia miwan 53.4 pe e hap ewy. \s1 IRUKA 9.57-62 PIAT EWY \p \v 18 Mi'i tã Iesui ti'atu­moe­hãite kahato pote tõ'ẽ tõ'ẽ kahato miit'in po'og po'og Iesui emig hamo. Mi'i pote meremo to'e topot­mu'eria pe — To'iro meremo ihyemyi'a sakpo uheka­tu­wyria katu­pono ui'akit kuap ne'i i'ahu rakaria. I'atu­moe­hãite hap ta'atu­ky'esat kahato pote uhemig neran haria i'ahu kahato rakaria sem ui'akit irane e. \v 19 Mi'i hawyi meremo tuwehyt'ok yara piat turan put'ok'e yẽpeke wẽtup ok miit Musei e hap miwan kuap kahato hat. Mi'i hawyi tuwẽ­powat Iesui kape — Wo'omu'e hat e uipap kahato eupi emiit no e. Areto teran aikopuo aikopuo ewyry hap upi e Iesui pe. \v 20 Ma'ato Iesui tiwesat — Pyno ereto teran uhupi pote waku ma'ato sa'awy'i erewa­nẽtup kahato katu­pono yt kat hin i ti ui'yat mesu­wa­rotiat toĩne'en e. Ereto uhupi pote yt kat i i getap sese ewano ewyry hap tote pãi e. Ta'i awahuru ko'i ti te'eroket ta'atuka'a puo i'ewyte weitaria te'eroket ta'atusok pe ma'ato uiat yt kat i ui'yat uiket hap sese pãi e. Miit'in Eyke'et Uito wen ma'ato yt i'yat rakat ewy i areĩne'en mesuwe uhewyry miit'in mu'e hamo turan e Iesui — Areĩne'en neran emiit no e hat pe. \v 21 Mi'i turan wẽtup ok ipotmu'e to'e Iesui pe — Pywo ti rat areto teran eupi Uika'iwat e ma'ato ui'ywot yatype te areĩne'en neran. Ui'ywot iku'uro hawyi isyp hawyi areto teran eupi e Iesui pe. \v 22 Ma'ato Iesui tiwesat — To'iro uhupi uipotmu'e wo e katu­pono tukupte'en nat yt Tupana yt mohey i haria itote e'ywot syp hanuaria uhyt e. Ereto uhupi e Iesui tope. \s1 MAKU 4.35-41 IRUKA 8.22-25 PIAT EWY \p \v 23 Mi'i hawyi ipotmu'eria te'eru­wehyt'ok ta'yn yara pe Iesui upi hawyi tuwat ra'yn ihyemyi'a wato sakpo. \v 24 Tuwat turan wasere wato tut. Mi'i hawyi ihywẽ'okmoĩ okmoĩ wato'in kahato hap yara pe teke teke kahato ma'ato mi'i pytkai Iesui toket ne'i yara pe. \v 25 Mi'i pote ipotmu'eria tokoka'at ihymut hamo — Uhyt wata'apy'at hamuat ra'yn Uhyt i'atu'e haty wo. Erehymut ro urueha­kyera'at ro En i'atu'e haty wo katu­pono watopap hamuat Uhyt i'atu'e. \v 26 Mi'i hawyi Iesui tuwe­hymut hawyi — Kat poteĩ eweiken'ẽ e Iesui. Yt uimohey i te apo eipe e. Mio tã e hawyi ipoĩ'ãm na'yn hawyi to'e haty wo ywytu uato pe — Wãi ne epo'inik to y'y epo'inik to ywytu e hawyi meremo y'y ihy nik ra'yn. \v 27 Mi'i hawyi mehit'i'atu'e kahato Iesui minug kape ipotmu'eria. Mi'i hawyi hemiit'in te'eru­wa­nẽtup kahato hawyi — Kat kawiat kahu meiũ Miit i'atu'e to'ope Iesui piat. — Uweĩ meiũ Miit katu­ponoĩ ywytu y'y toimo­perup'i kuap kahato tomi­ky'esat ewy i'atu'e to'ope. \s1 MAKU 5.1-20 IRUKA 8.26-39 PIAT EWY \p \v 28 Iesui timo­perup'i ywytu uato hawyi meremo put'ok'i'atu'e mekewat ihyemyi'a koro sakpo mekewat tawa Karata e hap tote wo'osyp hap wã tote. Tuwẽtem yara pyi hawyi mi'i tote ahiag emiit tut Iesui ewa kape wẽtup ok towy wywo mekewat mũ'ẽ ka'a kaipyi tõ'ẽ ipy'ahak kahato rakaria. Itotiaria tawa Karata piaria gupte'en haria te'eroken'ẽ kahato meimuẽ wuat ahiagnia pupi hewyry rakaria pupi. Mi'i pote yt karãpe i tuwat mekewat wo'osyp hap kapiat mu'ap upi. \v 29 Ma'ato Iesui put'ok'e itote hawyi meimuẽwat ahiagnia ko'i te'eroken'ẽ kahato Iesui pupi. Mi'i haype to'okak'i kahato haype ta'atuemiit wẽ pyi kak'i'atu'e — Kat hamo eriot uruewawi Tupana Sa'yru i'atu'e. Yt put'ok'e i te ti uruepiat ho'opot hamuat uru'apiheg hap e'at yt put'ok'e i te i'atu'e meiẽwat miit wẽ pyi. \v 30 I'ewyte itote tukupte'en hamaut asuwai ko'i sem te'erenuk hap tote. \v 31 Mi'i pote mi'i ko'i ahiagnia hẽtup kahato Iesui pe — Yt naku i i'atu'e uruhep ta'yn ti meiũwat miit pyi mi'i pote ti urutu­wehyt'ok teran meimuẽwat hamaut asuwai ko'i pe ra'yn i'atu'e. \v 32 Mi'i pote Iesui to'e — Eweiwat ro pyno meremo e pote meremo tuwenõ'ẽ hawyi tuwehyt'ok hamaut asuwai ko'i pe. Mi'i pote hamaut asuwai ko'i i'atueso'ok kahato ra'yn ahiagnia wehyt'ok hawyi. Mi'i pote hewo hewo ihyemyi'a wato pe yity'ok pyi hawyi ikohyeput'i ikohyeput'i hawyi te'ereã­py­hyka ãpy­hyka y'y pe hawyi topap yne hamaut asuwai ko'i mekewat ihyemyi'a koro y'y wato pe. \v 33 Mi'i pote hamaut asuwai apykok haria ikohyeput ra'yn tawa kape ta'atu­henoi yne mi'i tã hap ko'i tawa piaria pe aikotã Iesui ti'atu­sopo yne ahiagnia hap ko'i ta'atu­henoi. Aikotã ahiagnia ti'atu­moma ra'yn hamaut asuwai ko'i yne hap ta'atu­henoi kahato yne tawa piaria pe. \v 34 Mi'i hawyi itotiaria tuwat ra'yn te'eraha'at hamo. Mi'i hawyi mi'iria te'ero'e haty wo Iesui pe — Mehĩ ereto ro meiũpepyi wẽtup tawa kape Uhyt Mimi ta'atu­hẽtup haty wo te'eroken'ẽ haype. Yt ta'atu­ky'esat i Iesui pote toto ra'yn itote pyi are uito Mateu mesuwe uimiwan me. \c 9 \s1 MAKU 2.1-12 IRUKA 5.17-26 PIAT EWY \p \v 1 Yi Karata piaria yt iky'esat i Iesui ta'atue­tawa piat pote teke i ra'yn yara pe hawyi ta'aipok i ra'yn temiit'in nywo ta'atue'yara puo ta'atu­sai­pepe ihyemyi'a koro sakpo i ra'yn ta'atue­tawa pakup Kawana'ũ kape i ra'yn te'era'aipok. \v 2 Put'ok'i'atu'e ta'atue­tawa pe hawyi itotiaria tuerut Iesui kape wẽtup ok miit ipiit iheg nakat yni pe. Mi'i hawyi toikuap ta'yn topiat tomohey haria hap hawyi to'e ipy'a heg nakat pe — Eremo­wepit ro uha'yru katu­pono mesup ti atimo­hãpyk yne ra'yn ti emi'aparap ko'i Tupana piat e. Mio wyti waure wo toĩne'en na'yn eminug sa'ag ko'i yne hap kai e. Ati'atu­mo­weityk yne ra'yn eminug sa'ag ko'i wyti e Iesui ipiit heg nakat pe. \v 3 Mi'i to'e Iesui turan ti tukupte'en wy itote Musei wo'onãpin hap kaipywiat wo'omu'e haria. Yt naku i kahato Iesui to'e mi'i tã — Ati'atu­mo­weityk eminug sa'ag ko'i e hap ewy i'atu'e yt naku i mio tã wato'e i'atu'e katu­pono watikuap ta'yn Tupana yn ni aheha­kyera'at kuap watunug yt naku i hawyi i'atu'e. Mi'i pote yt naku i Mi'i Miit meketã e hap e hamo i'atu'e te'eru­wa­nẽtup hawe. \v 4 Ma'ato mio tã i'atu­wa­nẽtup hap meremo Iesui tikuap ta'yn towa­nẽtup hap kaipyi hawyi to'e i'atuepe — Koitywy atimo­weityk yne emi'aparap Tupana piat are'e i'ahu rakat pe pote eiwa­nẽtup sa'ag apo uhowawi uhyt'i'in e. — Yt uwe i mio tã e hap inug kuap ewei'e eiwa­nẽtup hawe. — Tupana yn ni mio tã e hap inug kuap ewei'e ti. — Yt naku i mio tã ere'e pãi ewei'e ti uhete eiwa­nẽtup hawe e. \v 5 Emi'aparap atimo­weityk are'e tope pote — Yt naku i En ewei'e uhepe eipy'a pe ma'ato uhesaika kahato miit'in minug sa'ag moma hamo e. \v 6 Ta'i Miit'in Eyke'et kahato areĩne'en are wen ma'ato yt uimohey hin i te eipe e. Ta'i Tupana tum yne ra'yn tesaika hap wuat'i miit'in minug sa'ag mohãpyk hamo e. Atiky'esat kahato eweikuap uhesaika hap miit'in ehakyera'at hap e. Mi'i hap moherep hamo are'e yt hewyry kuap i rakat pe ipiit heg nakat pe — Epoĩ'ãm no uiwy hawyi meremo eti'okpoi ro e'yni hawyi ewyry ro e'yat kape ui'e hap ewy e Iesui yt hewyry kuap hin i rakat pe tesaika hap wuat'i miit'in minug sa'ag moma hap moherep hamo. \v 7 Mi'i to'e hawyi meremo ipy kĩ'ã rakat ipiit kĩ'ã rakat ihãite ra'yn hawyi meremo ipoĩ'ãm hawyi toto ra'yn to'yat kape wuat'i ehamo Iesui e hap ewy. \v 8 Mi'i pote itotiaria te'eraha'at kahato hawyi i'atu­wepit kahato ra'yn — Urutu­wehum kahato ewawi Tupana i'atu'e itotiaria. Waku kahato En Tupana katu­pono mesup ta'yn uruehamo etum na'yn esaika hap ewywuat meiũwat Miit Iesui pe i'atu'e irania'in itotiaria. \s1 MAKU 2.13-17 IRUKA 5.27-32 PIAT EWY \p \v 9 Mi'i hawyi ti Iesui toto ra'yn tetawa pakup Kawana'ũ pyi. Mi'i hawyi mu'ap upi teha'at uhowawi. Uito ti Mateu apyk pe sa'awy'i areĩne'en itote tawa Kawana'ũ kapiat mu'ap py'asetpe mekewat pyhyp hamuat surara'in wywo morekuat piat ha'up sat wuat'i miit'in mu'ap sa'up sat hanuat areĩne'en itote. Mi'i hawyi Iesui put'ok'e itote. Mi'i hawyi Iesui teha'at kahato uhowawi hawyi to'e uhepe — Mateu e atiky'esat kahato en uhemiit no e. Ereto ro uhupi mehĩ uhemiit no e uhepe. Mio tã to'e uhepe hawyi meremo uipoĩ'ãm na'yn hawyi areto ra'yn hupi. \v 10 Mi'i hawyi ti atioto ra'yn Iesui ui'yat tote kape imoenuk ui'yat piat hamo. Mi'i hap ti typy'i kahato yt naku i rakaria wuat'i pu'ap pyhyp haria uiwyria'in tõ'ẽ tõ'ẽ kahato ui'yat kape te'erenuk hamo uimi­kaykay ko'i. Mi'iria ti te'erenuk itote Iesui wywo i'ewyte Iesui potmu'eria wywo to'otokpe tokpe yt naku i rakaria wywo uruwywo. \v 11 Mi'i hawyi ai'ywania eko nug yne haria te'eraha'at kahato Iesui kape hawyi te'ero'e to'ope — Yt kan hamo i Mi'i Miit Iesui katu­pono tenuk kahato yt naku i rakaria wywo yt aheko etiat mienoi yt ewywuat i i'atu'e. Mi'i hawyi te'ero'e Iesui emiit'in me — Kat pote som yt nakuaria i wywo emu'e hat Iesui tenuk kahato yt aheko ewy i i'atu'e. \v 12 Ma'ato apo'i'atu'e temiit'in miat hap Iesui tikuap hawyi toi'atu­wesat — Pyno eweikuap teran apo kat pote arenuk teran yt nakuaria i py'asetpe yt eweimu'e hap yt ewy i e. Pyno ahenoi ehepe. Ta'i aikotã mohag nug haria i'ahu rakaria py'asetpe toĩne'en i'atu­moe­hãite hamo mi'i hap ewy kahato areĩne'en yt naku i nug haria py'asetpe Tupana moherep i'atuepiat hamuat e. \v 13 Wo'omu'e haria e eweikuap kahato yne aheko hit Iuteu ywania wãi'e hap ko'i ma'ato Tupana e hap koro sese ko'i waku eweimu'e ro e. Waku eweimu'e Tupana ehay moherep haria sa'awy'i­wuaria miwan ete aikotã Tupana to'e hap sese — Pywo ti rat yt atimorem kuap i eipe uhowawi — Uito po'og waku torania kai e haria ewei'e pote e Tupana sa'awy'i ehepiat e Iesui. — Yt atimo­hãpyk kuap i — Waku kahato ra'yn uito e haria e Tupana sa'awy'i ehepiat e. Mi'iria yt atikaykay kuap i uhemiit no e Tupana. Ma'ato irania'in — Tupana piat ati'aparap kahato uito e haria paa'e haria ati'atu­kaykay kuap kahato uhowawi i'atue­ha­kyera'at hamo e Tupana sa'awy'i miwan me yt naku i nug haria etiat e Iesui — Uruto po'og e haria pe. Mi'i hawyi to'e i i'atuepe — Pyno waku eiwemu'e i'ewyte mekewat Tupana e hap sa'awy'iwuat — Ati'atue­ha­kyera'at kuap uhepiat — Urueha­kyera'at ro e haria paa'e haria e. Ma'ato irania'in — Tupana mieha­kyera'at yn uruto urutu­kupte'en e haria yt ati'atue­ha­kyera'at kuap i e Tupana sa'awy'i e. — Uruto waku sese nug kahato e haria uruto po'og e haria yt ati'atue­ha­kyera'at kuap i e Tupana sa'awy'i miwan me e. Mi'i e hap Tupana wat kape waku eweiwa­nẽtup kahato e Iesui mekewat Iuteuria wo'omu'e haria pe to'ywania seko moherep haria pe ui'yat pe. \s1 IRUKA 5.33-39 PIAT EWY \p \v 14 Iesui mio tã to'e turan put'ok'i'atu'e Iesui kape mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu potmu'eria ko'i. Mi'i hawyi apo'i'atu'e Iesui pe — Mehĩ i'atu'e irania'in wo'omu'e haria aheko moherep haria te'ere­we­mosy'at kahato Tupana mõtypot hamo i'atu'e. I'ewyte uruto Iuwãu potmu'eria mi'iria ewy kahato urutu­we­mosy'at Tupana mõtypot hamo i'atu'e. Ta'i urutu­we­mosy'at kahato uruto Tupana mõtypot hamo ma'ato ewat epotmu'eria yt te'ere­we­mosy'at hin i uruto ewy i'atu'e. Kat pote mi'i tã eupiaria i'atu'e Iesui pe. \v 15 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­wesat — Eweikuap kat pote pyno ahenoi ehepe. Pywo pe ti rat yt uwe i mesuwat yi tote tuwe­mosy'at wo'omo­wepit ienuk koro hap e'at pe turan mekewat wo'okyi'at hap e'at ienuk koro hap e'at pe yt uwe i tuwe­mosy'at teran i i'atu­mo­wepit hap e'at pote e. Mi'i ui'e hap ewy kahato uhemiit'in tukupte'en mesup areĩne'en i'atu­py'a­setpe pote e Iesui. Ta'i i'atu­wepit kahato mesup katu­pono areĩne'en i'atu­py'a­setpe aikotã uhehary'i kyi'at hap e'at piat ienuk koro hap nug hat ewy areĩne'en mesuwe i'atu­py'a­setpe aikotã uhemiit mowepit kahato hat ewy areĩne'en mesup aikotã iwary rakat ewywuat e. Mi'i pote te'erenuk kahato aikotã ienuk hap iwary pakup takat mõtypot hap ienuk hap ewy e. Mi'i pote te'erenuk kahato at ka'ap e. I'atu­wepit kahato areĩne'en i'atu­py'a­setpe pote mesuwe pote e. Ma'ato pywo ti rat meiũran ti aru uhewa­nĩ­kaptia uhereto saity ete pya uimi­mo­wepit ko'i kai e. Uhereto hap e'at pe ti aru yt kat hin i ta'atu'u teran aru uhemiit yt uwe i uito hawyi e. Ta'i yt i'atu­wepit hin i aru mekewat e'at turan katu­pono irania'in yt uimohey haria i ui'auka aru e. Mi'i hap e'at pe uhemiit sese te'ere­mosy'at kahato uipot­mu'eria e Iesui wo'oset'ok hat Iuwãu potmu'eria pe. \p \v 16 Mi'i hawyi to'e Iesui — Ui'ywania ahenoi teran ehepe aikotã uhehay pakup uheko pakup yt eheko pot'i yt ewywuat hin i hap ete e. I'ewyte ti uhehay ipakup i yt ai'ywania wãi'e hap ewy hin i e. Ta'i uhehay pakup ti topyhu'at aikotã ahesokpe pakup turan hap ewy kahato uhehay pakup e. Ui'ywania karãpe ahesokpe pot'i hiot'e rakat mi'i hawyi yt watomog neran i ra'yn sokpe ipakup mo are katu­pono watomog ahesokpe pot'i ahesokpe pakup wo pote mi'i hawyi karãpe wati­koho aimimog hap tote hawyi tuweityk ta'yn ahesokpe pakup mimog hawyi toihiot ra'yn ahesokpe pot'i e. Mi'i hawyi ahesokpe pot'i hiot'e iwato po'og na'yn sa'awy'iwuat kai topyhu'at e. Yt naku i e. Mi'i pote waku watomog ahesokpe pot'i sokpe pot'i kawiat wywo yn. Yt naku i watomog sokpe pot'i sokpe pakup'i wo e. Mi'i hap ewy kahato tig yt naku i watomog aheko pot'i uheko pakup'i wo are katu­pono yt to'osat hin i uhehay pakup'i sehay pot'i upi hap ewy kahato ui'ywania e. \v 17 I'ewyte ti uhehay pakup'i topyhu'at kahato aikotã sapo hy pakup ewy yt nem hin i te turan e. Ta'i ahetama pe ywa pakup hy ti waku watopag heiam i'ape pakup we yn watopag katu­pono ti i'ape pakup yn wyti iporok kuap hat i'ape pakup pote e. I'ape pakup we watopag pote waku i'ywa pakup hy watopag heiam me iporok kuap hamo e. Mi'i hawyi meiũran mahy wo topyhu'at e. Mi'i hap ewy watunug ahetama pe e. Yt naku i wen ma'ato watopag i'ywa hy pakup mekewat heiam i'ape pot'i kawiat pe ipe teneg nakat kawiat pe are katu­pono yt put'ok'e kuap i yt iporot kuap i pote e. Ma'ato watopag Uwa hy pakup Uwa hy eĩam teneg me pote yt naku i sese topyhu'at aru katu­pono mahy we'amut hawyi i'ape teneg me hawyi i'ape teneg i'apok'e e. Mi'i pote i'apok'e kahato heiam teneg e. Mi'i hawyi mekewat mahy Uwa hy wakuat yne yi tote tuwepun ne'i e. I'ewyte heiam i'ape teneg kawiat yt kan hamo i topyhu'at i'apok'e hawyi e. Yt kat pe kuap i ra'yn waheiam nug i'apok'e hawyi e. Yt kat i ahesapo hy i'ewyte ti yt kat i heiam e. Pywo ti rat mi'i ewy kahato uhehay pakup'i topyhu'at e aikotã kat kat ywa hy ipakup takat ewywuat topyhu'at mesuwe e. Ta'i uhehay pakup'i yt toĩne'en kuap i ahehay pot'i puo e. Yt wato­mohey kuap i wẽtup sehay yt uiat ewywuat i e. Wato­mohey teran mote aiwepyi sehay pot'i pote hawyi yt naku i topyhu'at aikotã ahesapo hy eiam teneg nakat pok'e hap ewywuat toĩne'en e. Uhehay pakup'i yt to'osat i ahehay pot'i wywo e. Yt to'o'ewy i pote yt naku i to'opuo tukupte'en e. Eweipag uhehay pakup'i wo'omu'e haria sehay pot'i puo pote meiũran yt naku i sese topyhu'at itote e. Ma'ato ehã'ãg mote uhehay pakup sehay pot'i puo wẽtup sehay nug hamo pote yt kat i sehay pywuat topyhu'at aru katu­pono uhehay pakup yt sat'e i kahato wẽtup sehay wywo tu'uka kahato e. Waku uhehay pakup watopag heiam pakup we e. Yt pote tu'uka to'ope hawyi sehay sa'ag ewywuat topyhu'at e Iesui sehay pot'i moherep haria pe mekewat uiat ui'yat pe. Uito Mateu. \s1 MAKU 5.21-43 IRUKA 8.41-56 PIAT EWY \p \v 18 Mio tã e Iesui turan wẽtup ok Iuteuria akag put'ok'e hawyi tuwe­pỹ'ã­tutuk Iesui mõtypot hamo hawyi to'e — Yt naku i uhete Mehĩ e. Mesup ta'yn uhaki'yt sese uimiky'e kahato iku'uro sese ra'yn ipyhu tek'e ra'yn Mehĩ e. Ma'ato ereto uhupi hawyi ereponug ipiit ete hawyi uhaki'yt tuwẽtem i ra'yn gu'uro pyi hap atikuap Uhyt e haty wo Iesui pe. \v 19 Mi'i hawyi — Pyno areto e Iesui hawyi toto ra'yn mekewat tu'isa upi ui'yat pyi. Mi'i hawyi ipotmu'eria tuwat hupi wy. I'ewyte typy'i kahato mu'ap upiaria seha'at reran howawiat hanuaria tuwat ahupi. Toĩne'en wy aipy'a­setpe wẽtup hary­poria. \v 20 Mi'i hary­poria ti i'ahu kahato. Huu wato kahato rakat toĩne'en. 12 anu ra'yn toho'opot at ka'ap mekewat tosuu wato hap. Mi'i hawyi toto Iesui upi tehãite Iesui esokpe mig hamo toto hap toiky'esat. \v 21 — Are an e atemig Iesui esokpe uipo wo mi'i hawyi waku i mono uhete e hary­poria tuwepe. Uimoe­hãite hap topyhu'at i ra'yn mono e huu wato rakat tuwa­nẽtup hawe toto hupiat haype. \v 22 Mi'i hawyi totemig na'yn hesokpe ete. Mi'i hawyi meremo temig hap Iesui tikuap topy'a pe hawyi tuwe­morem meremo uwe temig hat kat hamo. Toipuẽti temig hat hawyi to'e — Waku ra'yn mana eremo­wepit ro katu­pono uimohey hap epiat hap ti emoehãite hap topyhu'at e. Mi'i hawyi mekewat hary­poria tikuap meremo topiit piat huu wato tek'e hap. Tohãite hap toikuap ta'yn. \p \v 23 Iesui timoe­hãite mekewat hary­poria hawyi toto i mu'ap upi mekewat tu'isa wywo ra'yn. Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e hawyi tuwehyt'ok tu'isa yat pe. Mi'i hawyi Iesui ta'akasa ra'yn itote pĩ'ã iku'uro potiat wo'okak'i haria ahyt tukupte'en itote i'ewyte akuara piat wepy haria pĩ'ã iku'uro potiat wepy haria tukupte'en tu'isa yat pe. \v 24 Mi'i hawyi Iesui to'e itotiaria pe — Eweiwat ro meiũpepyi eipe yne e katu­pono yt iku'uro i wyti tu'isa saki'yt are ma'ato toket ne'i rat e. Mio tã e hawyi to'okyry'i sa'ag kahato Iesui ete. \v 25 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­sopo mi'iria torania tu'isa yat pyi. Toipo­renõ'ẽ ra'yn miit'in wo'okak'i haria hawyi toto ra'yn tu'isa upi haki'yt iku'uro rakat e'okipy kape. Mi'i hawyi pĩ'ã ok puk toimopoĩ'ãm ipo ete. Totat ipo hawyi pĩ'ã tuwe­hymut toku'uro sese hap pyi hawyi meremo ipoĩ'ãm na'yn ihãite i ra'yn. \v 26 Karãpe irania'in tikuap ta'yn haki'yt tuwẽtem sese gu'uro pywiat hap hawyi ta'atu­henoi henoi kahato wuat'i miit'in me Iesui minug wakuat yt uwe minug kuap ewywuat i. Mi'i hawyi yne tawa hit puo yne tawa wato puo meremo ra'yn miit'in yne tikuap iminug wakuap etiat. — Toimoieĩne'en kuap i'ok puk takaria i'atu'e to'ope. \p \v 27 Mi'i hawyi Iesui toto ra'yn mekewat tu'isa etawa pyi hawyi mu'ap upi typy ok yt ihapytig i sese rakaria tuwat hupi. Mi'i hawyi ta'atu­wẽ­powat kahato Iesui kape — Morekuat Koro Tawi saipepiat i'atu'e yt urueha­pytig hin i pote urumoe­hãite ro uruky'e hap ok tã i'atu'e haty wo Iesui pe. \v 28 Mi'i hawyi Iesui teke wẽtup yat pe ra'yn hawyi ti meimuẽ­wuaria yt ihapytig i rakaria i'ewyte tuwehyt'ok iwywuat pe. Mi'i hawyi apo'e Iesui i'atuepe — Eweimohey apo uhepiat eimoe­hãite kuap hap e. — Ta'i Mehĩ i'atu'e uruimohey kahato epiat urumoe­hãite kuap hap ehepap kahato hap i'atu'e Iesui pe. \v 29 Mi'i hawyi totemig i'atueha ko'i hawyi to'e — Pyno uimohey hap ok tã na'yn wyti topyhu'at eheha ete e. \v 30 Mi'i hawyi meremo i'atue­ha­pytig na'yn hawyi mehit i'atu'e kahato ra'yn. Mi'i hawyi Iesui i'atu­nãpin — Uhyt'i'in yt uwe pe tei'o ewehenoi uiminug eimoe­ha­pytig hap e haty wo tomi­moe­hãite ko'i pe. \v 31 Ma'ato yt tutunug i Iesui miky'esat ewy hawyi tuwat hawyi wuat'i puo — Iesui ti wuat'i sepap hat i'atu'e. Pywo ti rat urumoe­ha­pytig kahato hat Iesui i'atu'e wuat'i miit'in me — Yt eweihenoi tei'o e Iesui pytkai ta'atu­mo­herep. Mi'i pote miit'in wuat'i etawa piat — To'iro Iesui kape imisepap ko'i akasa hamo i'atu'e katu­pono Mi'i Miit Iesui yt uwe misepap ewywuat nug hat i i'atu'e. Pywo ti rat wakuap sese nug hat yt miit minug ewywuat i tutunug itote i'atu'e. To'iro pyno wateha'at hamo i'atu'e to'ope. \p \v 32 Mi'i hawyi Iesui toto ra'yn mekewat getap wyi topot­mu'eria wywo. Mi'i hawyi mu'ap upi ta'atuerut wẽtup ok miit yt ihay kuap hin i rakat ahiag ipiit piat rakat pote. \v 33 Mi'i hawyi Iesui tisopo ra'yn mekewat mã'ãu sa'ag hawyi ihay i ra'yn. Sa'awy'i yt ihay kuap takat i waku pe iwẽ piat. Mi'i hawyi itotiaria te'ere­wa­nẽtup kahato — Ta'i yt karãpe i ti wata'a­kasa meketã ewywuat ai'ywania Isareu ywania etama pe i'atu'e katu­pono Iesui ti'atu­sytpok kuap sese ahiagnia miit'in piit pyi i'atu'e. Waku kahato Mi'i Miit i'atu'e to'ope. \v 34 Ma'ato irania'in Iuteuria wãi'e hap seko sehay moherep haria te'ero'e to'ope — Iesui ahiagnia akag koro esaika hamo ti toi'atu­sopo ahiagnia i'atu'e miit'in me itote. Ahiagnia porekuat ehay pyi tohytpok ahiag ko'i i'atu'e sa'ag Iesui ete. \p \v 35 Mi'i hawyi Iesui toto wuat'i tawa kape wuat'i hy totiaria mu'e hamo tehay wawiat hamo. I'ewyte wuat'i Tupana mõtypot yat pe teke ra'yn i'atumu'e hamo. Toi'atumu'e kahato tehay wakuat no — Ewei'atoiat ro yne eiminug sa'ag hap ko'i Tupana kape morem hamuat are katu­pono yt pya hin i Tupana topyhu'at Aipo­typot no hap e'at pe e. I'ewyte toi'atu­moe­hãite kahato torania i'ahu rakaria aikotã aikotã ahu hap ewywuat toi'atu­moe­hãite torania tewyry hap upi. \v 36 Ta'i miit'in sem tõ'ẽ tõ'ẽ Iesui ewawi. Mi'iria kape teha'at kahato tepiat i'atuky'e kahato hap mywo — Are pãi e ati'atue­ha­kyera'at teran kahato wuat'i mi'iria e katu­pono mi'iria ti piku piku ko'i ho'owasat rakaria ewywuaria gupte'en haria uiwa­nẽtup hawe e. Ahaty'u kahato uipy'a pe mi'iria ekyi uhowawi are katu­pono aihũria yt i'atu'a­pykok hat i ewywuaria ti mi'iria tukupte'en uiwa­nẽtup hawe uipy'a pe e. Ta'i meimuẽ puaria ti aikotã aihũria iku'uro ku'uro rakaria ewy tukupte'en yt uwe i ta'atupoi hat pote e. Pywo pe uipy'a pe i'atu­haky'e'i kahato hap yn uhete katu­pono yt uwe i te i'atumu'e hat i'atu kahato rakaria pytkai e Iesui topot­mu'eria pe. \v 37 — Uipot­mu'eria miit'in typy'i kahato wyti yt wati'a­tumu'e i te mesuwat yi totiaria mi'iria i'ewyte waku aimi­mu'eria wo torania e. Uimohey haria e aimikoi haat kahato ra'yn i'ok kahato ra'yn hap ewywuaria tukupte'en yt aimimu'e i te ko'i e. Yt typy hin i i'atumu'e hanuaria tukupte'en e. Ta'i aikotã aimikoi haria yt put'ok'i'atu'e hin i aimi'u yne terek hamo hap ewy kahato miit'in mu'e haria yt put'ok'i'atu'e i te ti wuat'i mu'e uhehay wo mesu­wa­ro­tiaria e Iesui topot­mu'eria pe i'ewyte ahepe. \v 38 Mi'i pote uiwyria'in ehẽtup to haty wo mekewat mikoi wato Ka'iwat ewywuat pe — Tupana ewei'e — Etipo'oro ro ehay moherep haria wuat'i ywania mu'e hamo ewei'e ro Ai'ywot Tupana kape e. — Aikotã uruipo'oro motpap nug haria ahyt uruko wato kape urumikoi wato terek hamuat hap ewywuat ro eti'atu­po'oro emiit'in sem ehay moherep wuat'i ywania pe waku ewei'e o Tupana pe e Iesui topot­mu'eria pe i'ewyte ahepe. \p Iesui enoi hap ewy atiwan mesuwe uito Mateu. \c 10 \s1 MAKU 6.7 IRUKA 9.1 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­kaykay temiit'in 12 ok takaria tuwe­wawi. Mi'i hawyi Iesui tum i'atuepe tesaika hap ahiagnia sytpok hamuat wuat'i miit'in piit pywiat. Mi'i hawyi tutum i'atuepe tesaika hap wuat'i i'ahu rakat moehãite hamuat. Toimõ'ẽ kahato tesaika hap temiit'in 12 ok takaria pe tomi­sepap ok tã nug hamo miit'in mu'e hamo i'ahu rakaria moehãite hamo ahiag sytpok hamo hap tutum temiit 12 ok takaria pe. \v 2 Sa'awy'i tutum tesaika hap tomi­sepap nug hamo topotmu'e Simãu me tomiset'ok PETERU mekewat Nu e hawe rakat pe. \p Mi'i hawyi ÃTERE pe tutum tesaika hap mekewat Peteru ywyt pe tomi­sepap nug hamo. \p Mi'i hawyi topotmu'e TIAKU pe i'ewyte iywyt IUWÃU me uhyt Sepeteu sa'yru'in me tutum tesaika hap tomi­sepap nug hamo. \p \v 3 Mi'i hawyi topotmu'e WIRIPI pe tutum tesaika hap tomi­sepap ok tã nug hamo. \p Mi'i hawyi temiit PATORUMEU pe tutum tesaika hap wuat'i nug hamo. \p Mi'i hawyi tomi'airo TUME pe tutum tesaika hap wakuap nug hamo. \p Mi'i hawyi uhepe mu'ap pyhyp hat pe MATEU pe tutum tesaika hap tomi­sepap wakuat nug hamo. \p Mi'i hawyi tomi­po'oro TIAKU pe mehĩ Auweu sa'yru pe tutum tesaika hap towat ewywuat. \p Mi'i hawyi i'ewyte tomi'airo TATEU pe tutum tesaika hap tomi­sepap wakuap nug hamo. \v 4 Mi'i hawyi mekewat surara pe tetama apykok hat SIMÃU me tutum tesaika hap tomi­sepap ewywuat nug hamuat. \p Mi'i hawyi mekewat IUTA pe mekewat uhyt Ikarioti sa'yru pe Iesui tum tesaika hap mekewat Iuta toma'at hanuat ne'i wen ma'ato to'auka hamuat topyhu'at. \p \v 5 Toimõ'ẽ sese tesaika hap ahiagnia sopo hamo miit'in moehãite hamo hawyi toi'atu­po'oro topot­mu'eria tehay moherep hamo wuat'i tawa kape wuat'i miit'in me — Uipot­mu'eria e eipe ti uimi'ai­roria 12 ok takaria e. Koitywy woro­ho'o­po'oro ra'yn eipe uhehay wakuat moherep hamo ai'ywania Iuteu ywania kape e. Mesup atiky'esat eweimu'e ai'ywania yn e. Yt atiky'esat i te eweiwat irania'in ywania kape e. Ai'ywania kape yn waku mesup wati'a­tumu'e e. Irania'in pusu kuap haria kape yt eweiwat i mesup uhehay moherep hamo e. Yt naku i mesup eweiwat meimuẽwat yi Samaria ywania mu'e hamo e. Yt eiwehyt'ok tei'o i'atue­tawa pe i'atumu'e hamo mesup e. \v 6 Pyno ai'ywania tukupte'en aikotã aihũria ho'owasat rakaria ewywuaria e. Mi'i pote waku ai'ywania Iuteu ywania wati'a­tumu'e sa'awy'i e. \v 7 Put'ok'ewei'e hawyi mio tã ewei'e ro itotiaria pe — Pywo ti aru tut irane Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat nuat mehĩ'in mana'in ewei'e o itotiaria pe e Iesui tomi­po'o­roria pe tuwetiat ihay. \v 8 Mi'i hawyi waku aimẽpuo aimẽpuo eiko­hye­wyry hap upi i'ahu rakaria o ewei'atu­moe­hãite uhesaika hap wo e. I'ewyte iku'uro rakaria ewei'atu­moieĩne'en o uhesaika wo e. I'ewyte hepihi pihi rakaria o ewei'atu­mokã'ã uhesaika hap wo e. I'atupã'ãu sa'ag ko'i ahiagnia ewei'atu­sopo yne i'atupiit piat ko'i uhesaika hap wo e. Ta'atusa'up nug neran ta'atu­moe­hãite hap ete pote o wãi'ewei'e o i'atuepe e katu­pono ti yt ha'up ete i ti atum na'yn uhesaika hap miit'in moehãite hamuat. Pyno mi'i hap ewy ti yt kat sa'up i ete ewei'atu­moe­hãite miit'in uimiium ehepiat yt kat sa'up i hap ewy e. \v 9 Waku ti yt kat i hin i sa'up ewetioto eiwywo are yt i'ape rakat i wyti yt i'yhop takat i wyti. Yt kat i mig'i wo ewetioto eheti­neiru e. Uiwyria'in yt atiky'esat i sẽtup'i sẽtup'i e haria wo eweikupte'en eimi­mu'eria py'asetpe e. \v 10 Waku yt kat i mu'ap sa'up i'ewyte eimi'u mu'ap upiat yt kat i ewetioto e. Waku wẽtup yn ehesokpe eipiit piat are i'ewyte wẽtup yn epy sokpe eipy piat yn waku ewetioto e. I'ewyte ehekare'en ko'i yt naku i ewetioto e. Eimi­po­wy­roria eipoi teran mote waku i'atu­wywo ewehenuk are katu­pono sa'awy'i Tupana to'e miwan ahepe — Ewetum no sa'up eipotpap nug haria pe e Tupana miwan me. \v 11 Mi'i pote put'ok'ewei'e wẽtup tawa pe i'atumu'e hamuat hawyi waku itote eweikat iwese rakaria eimimu'e kuap teran haria. Mi'i hawyi waku eweikupte'en i'atu'yat pe aikope aikope — Uhyt mimi waku uru'yat pe eweikupte'en e haria yat pe e. Mi'i tote waku eweikupte'en e. Yt eiwo'osat i tei'o getap upi getap upi meiẽwat tawa piat ko'i upi e. Waku sa'awy'i­tewuat eweikupte'en no — Uru'yat pe uhyt mimi waku meiũpe eweikupte'en e haria yat e. Mi'i tote eweikupte'en mekewat tawa piaria ewei'atumu'e turan e. Mi'i e hat yat pe yn eweikupte'en itote turan e. Pyno ewei'atumu'e yne mekewat tawa piaria hawyi waku eweinõ'ẽ mekewat i'yat pyi hawyi waku eweiwat wẽtup tawa kape e. \p \v 12 Mi'i hawyi wẽtup yat pe eiwehyt'ok hawyi waku ewehẽtup Tupana pe — Tupana ewei'e eti'atu­mo­wepit kahato yne ro mesuwat yat piaria ewei'e eiwehyt'ok mekewat yat pe turan e. \v 13 Mekewat yat piaria i'atu­wese kahato ehepiat ta'atumu'e hap ete pote ti aru Tupana ti'atu­mo­wepit kahato mekewat yat piaria eimiẽtup Tupana piat hap ewy ra'yn e. Ma'ato yt i'atu­wese i pote Tupana yt tum i i'atu­mo­wepit hap ei'e hap ewy. Ma'ato yt i'atu­wese i pote i'atu­wepit hap eimiẽtup Tupana kaipywiat ta'aipok meremo ehowawi e. \v 14 Ma'ato wẽtup tawa piaria torania yt ta'atu­wa­nẽtup teran i ehehay uhepiat kape pote waku eweiwat i ra'yn meiẽwat yt iwese rakat tawa pyi. Mi'i hawyi i'atue­hamo waku mekewat tawa okipy sawiu eweipikpik'ok eipy etiat itotiaria uimohey hap pun haria hap moherep hamo e. \v 15 Katu­pono Tupana tikuap ta'yn mi'iria uimohey hap pun haria hawyi yt iwẽpohep hin i i'atu'a­piheg haty wuat hap ete e. Karãpe Tupana tut wakuaria yt nakuaria i to'e hamuat hap e'at pe mi'iria pe ti aru po'og po'og haty wo to'e — Yt nakuaria i sese eipe e aru Tupana uhetiat eimienoi pun haria pe. Ta'i yt ipohep hin i ti aru i'atu'a­piheg haty wuat hap ete are aikotã sa'awy'i hap ewy. Sa'awy'i te ti Tupana timoma kahato mekewat tawa Sutuma piaria i'ewyte tawa Kumura piaria toi'atuwuk kahato aria wo i'atu­minug sa'ag hap upi e. Ta'i toi'atu'a­piheg kahato ti meimuẽwat tawa piaria aria wo e ma'ato mekewat tawa uhehay pun haria ti aru po'og po'og toi'atu'a­piheg wuat'i etawa puaria kai are po'og tawa Sutuma tawa Kumura wuk hap ko'i kai aru uimi­po'o­roria ehay pun haria pote e. \v 16 Uipot­po'oria eiwe'eg wo o karãpe ewei'atumu'e wẽtup tawa yt uhehay kuap i te haria katu­pono ti aikotã aihũria awahuru ko'i py'asetpe tukupte'en hap ewy ti aru eweikupte'en eipe e. Uiwyria'in woro­ho'o­po'oro miit'in mu'e hamo ma'ato o eiwe'eg wo katu­pono ipoity kahato ti itote uimohey hap pun haria haiwot rakaria awy'ato ko'i ewywuaria e. Eiwe'eg wo o uihũria ewei'atumu'e uhetiat turan. Waku pe iperup'i rakaria wo eweikupte'en ewei'atumu'e uhetiat turan aikotã pykasu tuwe'eg wo kahato toĩne'en hap ewy. I'ewyte aikotã mio yt iky'esat hin i to'auka hap ewy o eweikupte'en itote e. \v 17 Eiwe'eg wo o katu­pono tukupte'en ti aru itote eipyhyp teran haria e. Morekuat pupiat eipag neran nakaria surara pupiat eipag neran haria ei'apiheg ei'ahyk ahyk hanuaria e. Ai'ywania mu'e Tupana ehay wuat hap yat pe ti aru e ehaty'i haty'i ti aru eipetek petek popuo ti aru e. Mi'i pote eweikupte'en i'atu­py'a­setpe aikotã pykasu ko'i moi ko'i we'eg hap ewywuaria eweikupte'en e. \v 18 Meiũran ti aru ahewa­nĩ­kaptia ehereto ta'atu­po­re­kuaria kape uhemiit'in eipe pote. Mi'i hawyi ta'atu­ky'esat kahato eipag ta'atu­po­re­kuaria po pe ei'apiheg apiheg hap ei'ahyk ahyk hamo e. Itote ti aru apo'i'atu'e eiwehay aparap teran haype apo'i'atu'e ma'ato waku ewei'atumu'e mi'iria uhehay wakuat wo yn na'yn ai'ywania akag ko'i i'ewyte irania'in ywania akag ko'i uhehay kuap hamo e. Eweikupte'en aru itote uhetiat sehay moherep more­kuaria piat hamo. Mi'i pote o uiwẽ wywo o eweikupte'en itote e. \v 19 Karãpe ahewa­nĩ­kaptia ehereto more­kuaria kape turan o yt eiwe­wa­nẽtup ko'i ko'i tei'o — Kat ui'e hap kat ui'e hap ko'i kape kat are aru atiwesat morekuat pãi yt ewei'e tei'o eiwa­nẽtup hawe katu­pono ti aru mekewat e'at pe Tupana hum na'yn eiwa­nẽtup hawe ehepiat i'atu­wesat hamuat kat ewei'e kat ewei'e waku ewei'atu­wesat hamuat e. \v 20 Katu­pono ti aru mekewat e'at pe yt eiwat sehay hin i tuwẽtem eiwẽ pyi are ma'ato Ai'ywot atipy piat Pã'ãu kaipyi ti aru tuwẽtem eiwẽ pyi ehehay e. \v 21 I'ewyte ti aru mekewat e'at pe eheyke'et'in eheywyt'in eheinyt'in ti aru ehewa­nĩ­kaptia wo ti tukupte'en uhehay moherep haria eipe pote e. Mi'i hawyi ti aru ta'atukat kahato aikotã miat ei'atu'uka hamuat e. Ei'ywot eity eha'yru'in ehaki'yt'in ti aru ei'auka hamuat hap kat haria wo tukupte'en e'yat piaria e. Mi'i hawyi ti aru eimẽpyt'in i'ewyte ehewa­nĩ­kaptia wo sese ra'yn te'ero­pyhu'at wuat'i miit'in aru uhemiit'in no ra'yn eipe pote e. Eity'in ei'ywot'in i'ewyte ei'auka teran haria wo tukupte'en katu­pono yt eweipun i uimohey hap pote e. \v 22 Yt naku i kahato eipe i'atu'e aru ehete wuat'i miit'in uimohey haria eipe pote. Ma'ato uwe uwe uimohey te ta'atue­wa­nĩ­kaptia py'asetpe pytkai uimie­ha­kyera'at nuaria sese wo te'ero­pyhu'at e. \v 23 Uipot­po'o­roria karãpe wẽtup tawa piaria eimohan ei'atu'uka hamo mi'i hap e'at pe eweikat ro wẽtup tawa hawyi ewei'atumu'e mi'iria e. Waku yne tawa pe wahenoi yne e. Uheywyt'in uheinyt'in waku wahenoi yne ai'ywania tawa ko'i piaria e. Wahenoi yne ywania kahu hawyi ta'atukuap mesuwat uhehay wakuat eiwẽ pyi hawyi ti aru waku ra'yn ara'aipok atipy kaipyi ehowawi i ra'yn e. \v 24 Pyno ti aimu'e haria sese tukupte'en aimi­mõ­typot nuaria e. Ta'i aika'i­wuaria aimi­mõ­typot nuaria wo tukupte'en mi'iria ti po'og aikai wato'e e. \v 25 Pywo pe pywo pe uimohit pote i'ewyte ti aru eimohit e. Mekewat e'at aru karãpe eimohit kahato mesu­wa­rotiat uimohey haria eipe pote waku eiwa­tetup kahato uimohit hap kape hawyi mio tã ewei'e eiwa­nẽtup hawe — Pywo pe ti Aimu'e hat Iesui ewy watoĩne'en mesup miit'in mikyry'i hamo waku ewei'e. Uha'yru'in uhaki'yt'in mesu­wa­ro­tiaria uhet'ok sa'ag — Ahiag koro i'atu'e sa'ag uhepe. Pyno aikotã ehet'ok sa'ag kat som te'ero'e hap ewy aru ehete uimẽtpyt'in pote. Pyno ehepe — Ta'i ahiag koro mẽpyt'in sese ko'i eipe i'atu'e sa'ag aru ehete e. \s1 IRUKA 12.2-7 PIAT EWY \p \v 26 Ma'ato yt eweiken'ẽ tei'o i'atumu'e uhehay wuat hamo i'atu­mi­kyry'i ehetiat pytkai are katu­pono Tupana tikuap kahato i'atu­mi­kyry'i hap yt pywo i rakat. Mi'i hawyi ti aru toimo­herep wuat'i miit'in me ehewaku kahato hap i'ewyte i'atu­heso hap. Mi'i pote yt eweiken'ẽ tei'o i'atumu'e uhetiat hamo i'atu­mi­kyry'i ehetiat pytkai are ehepe e Iesui. \v 27 Kat are kat are ehewaure ka'a pe mi'i e hamo yn na'yn o ewei'atumu'e itote ehewa­nĩ­kaptia eima'at reran turan e. Kat e hap som eweikuap yt uwe mikuap mo i ehewaure ka'a pe uhehay mi'i hap o eweimo­herep i'atumu'e hamuat meimuẽ­waria py'asetpe turan e. Eweikuap uhehay i'ypyryp we eweikupte'en turan ehenoi ro mi'i i'atuepe ihot'ok puo e. \v 28 Yt eweiken'ẽ tei'o uhehay moherep hamo ei'atu'uka teran haria pupi katu­pono mi'iria ti yt aimoma kuap i e. Aipiit yn ta'atu'auka kuap ma'ato aheĩne'en hap sese wuat'i e'at piat aipã'ãu aheha piat wuat'i e'at piat aipy'a piat wuat'i e'at piat aimoieĩne'en hap yt ta'atu­moma kuap hin i e. Mi'i pote yt eweiken'ẽ i mi'iria ei'auka pupi. Yt kat hamo i watoken'ẽ katu­pono yt ta'atu­po'oro kuap i miit'in ta'atu­ku'uro wuat'i e'at pe hap kape e. Pywo pe ti Tupana yn eipo'oro kuap eipiit i'ewyte eipã'ãu po'oro kuap aria wato kape aikope eipiit i'ewyte eipã'ãu sese iku'uro at ka'ap wuat'i e'at pe hap kape e Iesui temiit'in me. \p \v 29 Ahetama puo ti weita hit ko'i watikyi'at aimi'u wo e. Yt ha'up woity hin i watikyi'at weita hit e. Ta'i wẽtup ape hit po'og yi kai sa'up mo yn watikyi'at kuap ta'yn typy weita hit e. Yt ha'up woity hin i pãi weita hit ma'ato pywo pe ti Ai'ywot atipy piat haty'u kahato topy'a pe wẽtup weita iku'uro e. Pywo pe ti toikuap kahato aikope aikope wuat'i weita koi tukupte'en hap toikuap e. Wẽtup weita hit iku'uro hap toikuap topy'a pe katu­pono toi'atuky'e kahato haype re. Mi'i hap ewy te ti ma'ato po'og po'og toikuap aiku'uro hap katu­pono po'og aiky'e torania kai e. \v 30 Ta'i aikuap kahato ti Tupana e. Ai'asap ti torania toimo­rania yne yne ai'asap toikuap karania ai'asap hap toikuap kahato. \v 31 Mi'i tupono o yt eweiken'ẽ tei'o miit'in miat ei'auka hap pupi katu­pono eika­wiano hat toĩne'en Tupana e. Ta'i iwanẽtup hawe eweikupte'en po'og po'og weitaria kai e. Tupana tiky'e kahato weitaria ma'ato tuwa­nẽtup hawe eipe po'og po'og weitaria kai e. \s1 IRUKA 12.8-9 PIAT EWY \p \v 32 Pywo pe ti uwe uwe to'e uhetiat irania'in py'asetpe — Atomohey kahato ti Iesui ti rat e. Mi'i Miit ri Uheha­kyera'at hat i'ewyte Uika'iwat koro e irania'in me mi'i e hat piat Uito i'ewyte wy are'e — Meiẽ miit ri Uimohey kahato hat Papai are'e wy Ui'ywot atipy piat pe mio tã e hat etiat e. \v 33 Ma'ato uwe uwe — Yt atomohey i Mi'i Miit katu­pono yt Uika'iwat i ti Mi'i e uhepiat pe irania'in me mi'i hat pe Uito i'ewyte — Yt uimohey hat i ti mi'i are yt uhemiit i ti mi'i miit are wy Ui'ywot atipy piat pe mio tã e hat etiat e. \p \v 34 Yt eweiwa­nẽtup tei'o ariot mesu­wa­rotiat miit'in wuat'i puat wo'owese hap nug hamo aiwa­nẽtup hawe e katu­pono yt wo'owese hap ewy hin i atunug mesuwat yi tote katu­pono ti aru irania'in wyti aru i'atu­py'ahak kahato ahete uimohey haria eipe pote. Ta'i kyse'yp wywo ai'auka hamuat hap ewy katu­pono Tupana emiit'in aito pote e. Mi'i hawyi yt kat i wo'owese hap ewy topyhu'at mesu­wa­rotiat uimohey haria ete wuat'i miit'in i'atu­py'ahak hawyi kyse'yp wywo aikat ai'auka hamo e Iesui. \v 35 Katu­pono ti aru meiũran eha'yru'in ehu'uka wyti aru uimohey haria eipe pote. I'ewyte ti aru meiũran ehaki'yt'in aru ehu'uka uimohey ehepiat hap upi e. I'ewyte ti aru eimẽpyt'in ehary'i'in i'atu­py'ahak kahato ehete uimohey haria eipe pote. Mi'i hawyi ti aru esa'yru ehary'i tu'uka tosa­kitu wywo uimohey hap upi. \v 36 Ei'yat piaria yt uimohey haria i i'ewyte i'atu­py'ahak aru ehete po'og torania kawiat po'og nakat e Iesui. \v 37 Mi'i pote uwe uwe toty to'ywot ky'e po'og uikai mi'i hawyi ui'atoiat katu­pono toiky'e po'og to'ywania po'og uikai mi'i haria ewaku hap ti yt put'ok'e i uhemiit nuat hamo e. I'ewyte uwe uwe tomẽpyt tosa'yru tosaki'yt ky'e po'og uiky'e hap kai mi'i hat ewaku hap yt put'ok'e i uhemiit'in nuat hamo e. \v 38 Mi'i hawyi ui'auka pytkai yt atoiat hin i imohey hap e haria yn ni waku uhemiit nuat hamo e. I'ewyte uwe uwe uhewaku hap ewywuat nug hat yn ni waku uhemiit nuat hamo e. \v 39 Ma'ato uwe uwe — Ta'i atunug aru uimi­ky'esat ko'i yn mi'i pote waku pe kahato areĩne'en e hat wyti aru yt iwepit hin i topyhu'at tutunug yne tomi­ky'esat ko'i pytkai. Ma'ato uwe uwe uimi­ky'esat yn nug hat ti aru topyhu'at iwepit hat sese e. Toipuẽti mesuwe wy topy'a piat tomo­wepit hap tutunug yne uimi­ky'esat ko'i hawyi e. Uimi­ky'esat nug haria yn wyti ieĩne'en kahato mesu­wa­rotiat hanuat wepit hap sese puẽti hamuat e Iesui temiit'in me. \p \v 40 Pywo ti uwe uwe — Ereke ro mehĩ mana e ehepe uhemiit'in eipe pote mi'i hat wyti uhepiat — Ereke ro Uhyt Mimi e hat ewy ra'yn topyhu'at e Iesui. I'ewyte uwe uwe — Ereke ro e uhepe mi'i hat Uipo'oro hat Tupana piat — Ereke ro e hat ewy ra'yn topyhu'at e Iesui. \v 41 Pywo ti uwe uwe Tupana mipo'oro tehay henoi hamuat pe tuwese popuat — Ereke ro Tupana mipo'oro e hat pote Tupana tum hamuat ha'up aikotã tomi­po'oro piat tutum hap ewy te tutum aru e. I'ewyte uwe uwe — Ereke ro mehĩ mana e mekewat waku rakat pe tuwese hap wywo mi'i hat pe ti Tupana tum aru mekewat waku rakat waku nug hat piat sa'up ok tã e. \v 42 I'ewyte yt eweiwaure tei'o uhemiit'in miit'in emiit'in ihaky'e'i rakaria powyro hap etiat katu­pono uwe uwe hum y'y ra'ak wẽtup ekui'a yn uhemiit pe po'og yt uwe i miky'e i rakat pe i'atuky'e hap wywo mi'i hat pe ti aru atum ha'up e Iesui temiit'in 12 ok takaria pe. \p Iesui mienoi hap ewy atiwan mesuwe uito Mateu. \c 11 \s1 IRUKA 7.18-35 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Iesui to'e temiit'in me — Pyno waku ra'yn eweikuap ta'yn einãpin hap aikotã aikotã atiky'esat ewei'atumu'e irania'in miit'in uhehay ete hap e. Pyno to'iro meiũpepyi aiweran hap kaipyi aikowo aikowo tawa hit ko'i upi i'atumu'e hamo e 12 ok takaria pe. Mi'i hawyi tuwat ra'yn yt pya wuaria i kape. \p \v 2 Mi'i hawyi ti mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu tikuap ta'yn aikotã aikotã Iesui minug ipotpap hap ko'i topyhik pyi. Mi'i hawyi ti toi'atu­po'oro ra'yn temiit'in Iesui kape apo'i'atu'e hamo. \v 3 Mi'i hawyi toipo'oro temiit'in tehay wywo apo'i'atu'e hamo. — Urumu'e hat i'atu'e sa'awy'i ahet'ok hat Iuwãu tikuap teran En apo Tupana Mipo'oro Urueha­kyera'at hanuat ra'yn apo sio uruhe­katup te wẽtup ok imipo'oro e hap toikuap teran i'atu'e. \v 4 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­wesat — Ewei'aipok to Iuwãu kape hawyi waku ewehenoi ro tope aikotã aikotã eimikuap uhehay wakuap ko'i tope i'ewyte uiminug ko'i aikotã aikotã ei'akasa hap ko'i ewehenoi ro tope e. \v 5 Mi'i hawyi ewehenoi ro tope aikotã yt hekat i rakaria ati'atumu'e Tupana ehay hap ewehenoi ro tope. \v 6 Mi'i hawyi i'ewyte wẽtup uhehay se eweitioto ro aiwy Iuwãu kape mio tã ewei'e tope — Uwe uwe uimohey pot'i kahato tepiat ho'opot pytkai mi'i hat ti aru uimo­wepit sese hanuat topyhu'at ewei'e ro Iuwãu me e Iesui Iuwãu potpo'o­roria pe. \s1 IRUKA 7.24 PIAT EWY \p \v 7 Mi'i hawyi te'era'aipok i ra'yn Iuwãu potmu'eria. Mi'i hawyi Iesui ti'atumu'e itotiaria miit'in sem wo'oset'ok hat Iuwãu etiat — Sa'awy'i eweiwat kahato yahig kape aimu'e hat Iuwãu kapiat ei'akasa hamo e. Mi'i hawyi ti itote eweipuẽti ti Tupana ehay moherep kahato hat sese eimikat ewywuat kahato e. Iuwãu ti iheg miat kahato Tupana mohey hat yt kowo'i kowo'i wanẽtup hat yt akuara yp wasere potiat kowo'i kowo'i hap ewywuat hin i ti eweipuẽti Iuwãu itote e. \v 8 Irania'in miit'in esokpe kahuria yt hap ewy hin i ti Iuwãu topyhu'at katu­pono ti hesokpe kahu rakaria more­kuaria yat pe yn ni tukupte'en sokpe kahuria puo ma'ato mi'iria yt Iuwãu ewywuat hin i katu­pono yahig notiat hesokpe i'anam nakat puo Iuwãu toĩne'en e. \v 9 Pyno kan hamo eweiwat Iuwãu kapiat ei'akasa hamo mekewat yahig kape sa'awy'i. Ta'i Tupana ehay moherep hat ehay kuap hamo eweiwat waket'ok hat Iuwãu a'akasa hamo e. \p \v 10 Ta'i sa'awy'i mio tã e Tupana Tosa'yru pe miwan me — Uha'yru e meiũran ti aru woro­po'oro miit'in kape ma'ato ti atiky'esat sa'awy'i wẽtup ok ti toto e'yianme hap atiky'esat. Mi'i ti eto hap etiat enoi hamuat atipo'oro e Ui'ywot sa'awy'i uhepe Iuwãu etiat. \v 11 Mi'i hawyi mekewat e'at pe put'ok'e mesuwe Tupana e hap ewy are. Mi'i hawyi ahet'ok kahato y'y wuat hat put'ok'e ra'yn are. Waku kahato Iuwãu are. Po'og wakuat wuat'i sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep haria kawiat hat are wen ma'ato ti aru meiũran tukupte'en Tupana ehay moherep haria ahyt mesuwat yi totiaria uimohey haria yn po'og waku rakaria Iuwãu kai are. Pyno pywo pe ti koran ti uwe uwe uimohey hano toĩne'en uhemiit no uimi­ky'esat nug hano mi'i hat po'og po'og iwato Tupana wanẽtup hawe mekewat Iuwãu kai are. Ta'i yne uimohey haria aru po'og Tupana mimõ­typot wo tukupte'en atipy pe ahet'ok hat Iuwãu kai are. Pywo ti rat yt iwato hin i uhemiit mesuwe uimohey haria py'asetpiat pytkai meiũran atipy pe hawyi po'og Tupana mimõ­typot no topyhu'at ahet'ok hat Iuwãu kai are e. \v 12 Ha'awyte i'ewyte mesup te i'atu kahato — Atiky'esat Tupana Uipo­rekuat no e haria wen ma'ato irania'in haiwot rakaria ti'atu­pyhyp teran Tupana Aipo­rekuat nuat hap are. Sa'awy'i Iuwãu mienoi ta'atu­pyhyp teran i'ewyte koitywy uimienoi ta'atu­pyhyp teran ma'ato mi'i pytkai yt aipyhyp kuap i katu­pono tuwehyt'ok kahato miit'in uhowawi wãi'i'atu'e pytkai. Ta'i tõ'ẽ kahato uhowawi miit'in sem Tupana nug ta'atu­po­rekuat no teran haria yt uwe i i'atu­pyhyp kuap i are e Iesui. \v 13 Yt uruto yn i uruhenoi mi'i hap ko'i katu­pono sa'awy'i­wuaria Tupana ehay enoi haria ti torania henoi — Meiũran aru Tupana tipo'oro Aipo­rekuat nuat ahowawi e hap ko'i ete ti ta'atu­henoi. I'ewyte mekewat Musei miwan me yne ihay mi'i hap ko'i ete sa'awy'i te mesup te Iuwãu aimu'e hap e'at pe te woro­ho'omu'e hap e'at pe are e. \p \v 14 I'ewyte mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Eria ti Iuwãu ewywuat kahato toĩne'en are. Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi haria ti — Ta'aipok wyti aru Eria ahowawi Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat nuat ut hap moherep hamo. Aheha­kyera'at hat yianmete tut aru Eria i'atu'e miwan me are. Pywo ti rat Iuwãu etiat ta'atu­henoi are. Eria i'atu'e pytkai ma'ato Iuwãu etiat ta'atu­henoi yianmete are. Pyno mi'i e hap eweimohey kuap wote eweimohey ro are katu­pono Eria ewywuat kahato Iuwãu are e. \p \v 15 Pyno waku mio wuat sehay teke ehewaure ka'a pe are. Ehewaure toĩne'en pote waku eweiwa­nẽtup uhehay kape are e. \v 16 Mi'i ahenoi teran ehepe aikotã tukupte'en miit'in mesu­wa­ro­tiaria uhehay pun haria yt uimohey haria i are. Ta'i mi'i haria ti hira­karia wo'okyry haria ewywuaria tukupte'en wema­hara haria ewy mi'iria tukupte'en yt ipap i rakaria ewy are. — To'iro watu­we­ma­hara i'atu'e irania'in me. \v 17 To'iro ahehairu i'atu'e haria ewy. To'iro akuara piat wepy hawe ahehairu aikotã se'aito hap e'at piat wepit hap ewy ahehairu i'atu'e to'ope irania'in hira­karia pe ma'ato — Yt urupap i i'atu'e are. Mi'i hawyi irania'in hira­karia to'iro wo'osyp hap kape. Itote watunug akuara piat wepy hap aikotã wo'osyp hap e'at piat aiwak hap ewy i'atu'e irania'in hira­karia to'ope ma'ato — Yt atunug neran i i'atu'e are. Pyno mi'i haria ewy uimienoi pun haria mesu­wa­ro­tiaria tukupte'en are e. \v 18 Ta'i sa'awy'i ti Iuwãu put'ok'e mesuwe mesu­wa­ro­tiaria mu'e hamo. Mi'i hawyi tuwe­mosy'at kahato i'ewyte yt kat i imahy Uwa kawiat tutu'u. Mi'i hap pytkai — Ahiag wyti epiit pe I'atu'e Iuwãu me. \v 19 Mi'i hap ewy te Uito Eheyke'et Eikywyt put'ok'are mesuwe eimu'e hamo are. Mi'i hawyi ati'atumu'e kahato uiwepit popuo kahato are yt Iuwãu ewywuat hin i katu­pono Uito atu'u yne yne mi'u ko'i i'ewyte aremahy'u yt Iuwãu ewy hin i areĩne'en. Uheko wẽtup takat yt uimohey haria i py'asetpe ma'ato mi'i pytkai — Ta'i ienuk kahato rakat mahy u yn hat mi'i i'atu'e uhepiat yt uimohey haria i. Ta'i mu'ap pyhyp hap sa'up sat haria ahewa­nĩ­kaptia yt nakuaria i wy ok sese ne'i ti Mi'i Miit i'atu'e uhetiat are. Are pãi pyno ti uhehay pun haria mi'iria aikotã meimuẽ wuaria hira­karia te'eru­we­ma­hara hap e'at piat ewywuaria kahato uimienoi pun haria are. Iuwãu Uito ti yt uruwo'o'ewy hin i urueko ko'i ete ma'ato ti Tupana we'eg hap yn tuwẽtem uruwẽ pyi. Mi'i tupono we'eg haria tuwat kahato uruehay upi ma'ato irania'in ni uruehay pun haria ne'i te'ero­pyhu'at. Yt i'atuwe'eg hin i uruehay pun haria aikotã hira­karia yt urupap i e haria ewywuaria tukupte'en mesu­wa­ro­tiaria yt uimohey i haria e. Mi'iria — Yt urupopap hin i uruto e haria mi'iria. Yt kan hamo i ta'atupun Tupana ehay wakuat te'en ne'i uruwẽ piat are. Mi'i ewywuat mesu­wa­ro­tiaria yt uimohey i haria are e. \s1 IRUKA 10.13-15 PIAT EWY \p \v 20 Mi'i pote Iesui tuwẽ­powat tehay pirik wo — Tawa Karireia piaria woro­ho'o­saty'i saty'i eipe katu­pono uhehay pun haria sese eipe. Aikopiat aikopiat uhewyry eimu'e hamuat uimi­sepap ko'i Tupana esaika wuat hap ko'i yt miit'in minug kuap i ko'i ati'atu­mo­herep kahato ehepe. Atunug kahato ra'yn ti eipy'a­setpe uhehay wakuap pywuat hap moherep hamuat wen ma'ato ewei'akasa yne mi'i ko'i pytkai uhehay pun haria wo eweikupte'en eipe. Yt naku i are. Yt uwe minug kuap ewywuat i ra'yn atunug ehehamo ma'ato ti yt ewei'atoiat teran hin i te eiminug sa'ag ko'i pãi are e. \v 21 Tupana misaty'i saty'i ko'i wuano eweipyhu'at are tawa Korasĩ piaria tawa Pesaita piaria are. Meiũran wyti aru eweiwak kahato are katu­pono ho'opot kahato hanuaria eweikupte'en are. Wakuap sese hap ko'i ra'yn atunug ehehamo miit'in moehãite hap miit'in ky'e hap ma'ato mi'i pytkai yt eiwe­morem neran hin i Tupana kape eiminug sa'ag ko'i kaipyi are. — Sa'awy'i Tupana tiwuk ta'yn meimuẽ wuat tawa Tiru piaria tawa Sitãu miaria ewei'e yt naku i nug haria mi'iria pote ewei'e eiwo'ope ma'ato eipe ti po'og yt nakuat i tawa Tiru piaria tawa Sitãu miaria kai are katu­pono Uito areĩne'en mi'i tote mekewat e'at pe hawyi mi'i turan ti uiminug hap ko'i atomo­herep itotiaria pe pote uimohey haria ra'yn mi'iria te'ero­pyhu'at mesup are. Sa'awy'i te'eraha'at kuap uiminug wakuat ko'i kape hawyi meremo te'eru­we­morem Tupana kape are. Sa'awy'i­wuaria te'eraha'at pote meremo ta'atupag sokpe i'anam nakat hawyi te'era'apyk ta'yn ywytup tote i'atu­minug sa'ag atoiat hap moherep hamo ta'atueko ewy. Ma'ato atimo­herep ehetawa piaria pe iwato kahato hap uimohey hamuat wen ma'ato mi'i pytkai uimohey hap pun haria eweikupte'en are. Are pãi mi'i pote ti rat po'og yt naku i nug haria eweikupte'en tawa Tiru piaria kai tawa Sitãu puaria kai are e. \v 22 Karãpe Tupana piat miit'in apiheg hap e'at put'ok'e ra'yn turan mi'i hap e'at pe ti aru po'og Tupana mi'apiheg ko'i wo eweipyhu'at tawa Korasĩ piaria tawa Sitãu ywania kai are e. \v 23 I'ewyte eipe tawa Kawana'ũ piaria — Wuat'i miit'in urukuap kahato haria ewei'e uruto iwato'in nakaria pote. Ta'i atipy piaria ewy uruwato pote ewei'e ma'ato yt hin i are. Eipe yt karãpe i put'ok'ewei'e atipy pe ma'ato Tupana mipugha wuat wyti eipe aria wato pe ti aru yt nakuaria i eipe pote. Sa'awy'i ti Tupana tiwuk ta'yn tawa Sitãu piaria yt nakuaria i pote. Pywo ti rat Uito areĩne'en itote mekewat e'at pe turan eiwa'a­kasa hap ko'i moherep hamo itotiaria pe mesup ta'yn uimohey haria wo tukupte'en katu­pono atimo­herep ta'yn uiminug wakuap sese hap ko'i sa'awy'i­wuaria tawa Sitãu piaria pe pote meremo ta'atu'atoiat ra'yn ta'atu­minug sa'ag hap ko'i are. Eipe ti ewei'akasa yne hawyi yt ewei'atoiat hin i eiminug sa'ag hap ko'i. Mi'i pote aria wato pe Tupana eipugha irane are katu­pono yt uimohey hin i eipe iwato kahato ra'yn atunug uimi­sepap eipy'a­setpe pytkai are. Nimo ti Tupana tiwuk ta'yn tawa Sutuma piaria yt naku i apiheg hap are ma'ato ti eipe po'og yt nakuaria i mi'iria kai are. Ta'i woro­ho'omu'e kahato ra'yn eipe ma'ato ti yt uimohey hin i are. Mi'i hap ok tã atunug sa'awy'i tawa Sutuma tawa Tiru pe pote itotiaria tukupte'en na'yn paa'e haria ta'atu­minug sa'ag ko'i etiat haria are. \v 24 Karãpe ti aru Tupana wo'o'apiheg hap e'at put'ok'e ra'yn mi'i hap e'at pe ti aru po'og eipe Tupana mi'apiheg wuanuaria wo eweikupte'en mekewat tawa Sutuma piaria kai mekewat tawa Tiru piaria kai are e Iesui tehay pun haria pe. \s1 IRUKA 10.21-22 PIAT EWY \p \v 25 Mi'i hawyi Iesui to'e To'ywot pe Tupana pe — Ui'ywot e arehum kahato ra'yn ewawi Tupana. Yne atipy piaria ko'i Porekuat En i'ewyte mesu­wa­rotiat yi totiat Porekuat En are. Ta'i wuat'i Porekuat no ereĩne'en e. Waku kahato En Tupana katu­pono hira­karia ewywuaria — Yt uruikuap kahato i te En i'atu'e uhepe uimohey sese haria mi'iria e. Ma'ato irania'in — Uruikuap ta'yn po'og torania kai e haria. Uruto yn iwe'eg nakaria e haria pe yt atimo­herep hin i uwe uipo'oro hat e. Yt ta'atukuap hin i uwe hap En Ui'ywot Uipo'oro hat. Yt karãpe i mi'iria uimohey haria wo tukupte'en e. \v 26 Ta'i paa'e haria pe — Yt uruikuap kahato i te e haria pe etomo­herep ta'yn ti Uipo'oro hat ma'ato irania'in me — Uruto yn iwe'eg nakaria e haria pe yt etomo­herep teran i yt ekuap teran i yt emienoi ky'esat i haria pe are. Mi'iria ti yt karãpe i uhemiit no te'ero­pyhu'at e Iesui To'ywot pe. \v 27 Mi'i hawyi to'e i itotiaria pe — Mio Ui'ywot tum na'yn ni uhepe yne yne towanuat are. Uiwyria'in yt uwe i mesu­wa­ro­tiaria uikuap sese haria e. Ma'ato Ui'ywot yn ni uikuap sese hat. I'ewyte yt uwe i mesuwat yi totiaria Ui'ywot kuap sese haria e. Ma'ato Uito atikuap kahato Ui'ywot e. Ta'i Uito yn ikuap sese hat arepyhu'at are e Iesui itotiaria pe. \v 28 Mehĩ'in mana'in woro­ho'oky'e kahato torania eiperia pote eweĩ'ẽ ro uhowawi wuat'i miit'in e. Uwe uwe hatek takaria eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Uwe uwe ho'opot hanuaria eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Pywo pe ti uwe uwe tõ'ẽ uhowawi mi'i haria pe atum uiwepit hap ok tã e. Eweho'opot hap atu'u yne e. Ei'arot hap i'ewyte ahupit mekewat yt eimi­hupit kuap i hap e. Eiwe­mohy hap atum ehepe eweĩ'ẽ uhowawi pote e. \v 29 Uiwyria'in uheropat haria eweikupte'en pote po'og waku eweipuẽti mesuwat yi tote e. Pywo pe ti uwe uwe toto uhupi mi'i hat waku pe topyhu'at katu­pono uipotpap po'og waku torania kai e. Pywo uhe'yry­sakag ni yt ipotyi hin i yt sa'awy'iwuat yt ewywuat hin i e. Pyno eweĩ'ẽ ro uhowawi yne yne ehero hap wywo hawyi yt woro­ho'o­saty'i saty'i hin i ra'yn katu­pono uiwa­nẽtup hawe paa'e haria kahato eweipyhu'at e. Ehehaky'e'i hap atu'u kahato uipy'a pe e. I'ewyte uiperup'i kahato pote meremo eweipuẽti uikaipyi uimohey ehepiat hap e. \v 30 Uimiium eipotpap hamuat yt ipotyi hin nakat i sa'awy'iwuat ewy i katu­pono eipotpap uhowawi pote woro­ho'o­po­wyro kahato hupit hap ete are e Iesui wuat'i miit'in me. \c 12 \s1 MAKU 2.23-28 IRUKA 6.1-5 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi wẽtup e'at pe Iesui toto topot­mu'eria wywo awati ypia sakpo mekewat yt motpap i hap e'at pe. Mi'i hap tote hemiit'in ho'opik ta'yn awati ta'atuesy'at hap monik hamuat. \v 2 Ma'ato irania'in mekewat seko wuat wo'omu'e haria pote te'eraha'at kahato hawyi wãi'i'atu'e Iesui pe — Wãi'ere ro emiit'in me Uhyt i'atu'e katu­pono yt aheko ewy i ta'atu­ho'opik awati yt aipotpap i hap e'at pe i'atu'e. Yt naku i Mehĩ mi'i tã watunug mesuwat e'at pe. Yt naku i awati wati­pirik katu­pono Tupana mõtypot hap e'at ti koity'i e'at i'atu'e seko moherep haria Iesui pe. \v 3 Mi'i pote ma'ato Iesui — U pãi e yt karãpe i apo mekewat miwan miat eweimo­wẽpap are aikotã sa'awy'i aipo­rekuat Tawi tesy'at kahato tesu­rara'in wywo hap e. \v 4 Aikotã teke Tupana mõtypot yat pe hawyi mekewat Tupana mõtypot yat piat man ne'i ra'yn toimõ'ẽ tesu­rara'in me hawyi ta'atu'u ra'yn yt aheko yt ewy hin i mi'i morekuat Tawi tunug itote hap e. Ta'i pa'iria mi'u wuat ko'i yn waku rakat toimõ'ẽ tesu­rara'in me. Mi'i tã ti aipo­typot sa'awy'iwuat Tawi tunug e. \v 5 Yt karãpe i apo eiwemu'e mekewat Tupana ehay enoi hat Musei miwan ete aikotã yne Tupana mõtypot hap e'at pe pa'iria i'atu­potpap at ka'ap ne'i Tupana mõtypot yat apykok hap ete miit'in powyro hap ete ma'ato yt uwe i wãi'e i'atuepe. Ta'i pa'iria mi'iria wen ma'ato te'eru­we­potpap at yt aipotpap i hap e'at pe Tupana mõtypot hap yat apykok hamo pytkai yt uwe i wãi'e pa'iria pe e. \v 6 Mi'i hap ewy wyti urupotpap mesup pãi e. Pywo pe ti wẽtup ok toĩne'en na'yn eipy'a­setpe po'og po'og Tupana mõtypot hap topyhu'at mekewat to'yat nu kawiat kai e tuwepe seko moherep haria pe. \v 7 Kat pote ti eweikat kahato uruepiat aparap hap aheko ehay upi yt kat i urutunug sa'ag pytkai e. Yt naku i eipy'a pe eweikat at ka'ap irania'in miat i'aparap hap ko'i katu­pono nimo te ti mio tã e Tupana ahepe — Pywo pe ti yt uimo­wepit hin i ti eheko eiminug ko'i e. Yt uimo­wepit hin i ti eihũria wuk hap ko'i mekewat eimiium uimõ­typot hamuat hap ko'i are katu­pono uimo­wepit hap sese ti sehaky'e'i haria irania'in hatek takaria ihaky'e'i hap uimo­wepit sese hap e Tupana. Uimo­wepit sese hap ti eiwe­wy'inug irania'in yt miky'e i ko'i wo hap e. Mi'i ti uimo­wepit sese hap e. Atiky'esat ehehaky'e'i hap uimo­wepit hap e Tupana sa'awy'i miwan me e Iesui wãi'e haria pe. Mi'i e hap ewetunug hawyi yt urumohit teran i katu­pono eweikuap ta'yn yt kat i urutunug sa'ag e Iesui wãi'e yn hap nug haria pe. \v 8 Yt naku i ehemiit'in Uhyt ewei'e katu­pono ta'atu­ho'opik awati Tupana mõtypot e'at piat pote ewei'e ma'ato Uito waku kahato uhemiit'in are. I'ewyte meiũran aru karãpe kat som waku kat som yt naku i miit'in minug ahenoi Tupana pe mi'i hap e'at pe waku kahato mi'iria are Tupana pe. Tupana ui'airo Miit'in Eyke'et sese wo wuat'i e'at piano e. I'ewyte wuat'i e'at Ka'iwat wo uinug. Mi'i pote Tupana mõtypot e'at Ka'iwat areĩne'en i'ewyte. Mi'i pote kat som waku watunug kat som yt naku i watunug Tupana mõtypot hap e'at pe e hano i'ewyte Tupana uinug e Iesui wãi wãi'e haria pe. \s1 MAKU 3.1-6 IRUKA 6.6-11 PIAT EWY \p \v 9 Mio tã to'e hawyi Iesui toto towyria'in upi awati ypia sakpo ra'yn. Mi'i totepyi toto hawyi teke ra'yn Tupana ehay enoi hawe. \v 10 Mi'i pe toĩne'en ipo kĩ'ã rakat i'atu­wywuat pe. Mi'i hawyi irania'in itotiaria ima'at reran Iesui haype — Waku apo watu­we­potpap mesuwat e'at pe miit'in moehãite hap ete sio yt i'atu'e tope katu­pono ta'atukat yt naku i e hap haype. \v 11 Mi'i hawyi toi'atu­wesat — Waku apo mesup e'at pe watiõtem aihũ yi ka'a pyi i'okhyt'at rakat sio yt e. Ta'i aihũ Uweuria ta'at yi ka'a pe Tupana mõtypot hap e'at pe pote ti meremo watihep aihũ e. Atikuap ti Tupana mõtypot hap e'at ewetiõtem eihũ yi ka'a piat at hat e. Tupana mõtypot hap e'at piat at hat yi ka'a piat meremo eweihep yt eweipotpap i hap e'at pe yt eweiky'esat iku'uro hap pote e. \v 12 Mehĩ'in mana'in are kat som po'og Tupana wanẽtup hawe sio aihũria sio aito e. Ta'i watikuap ti aito po'og po'og Tupana miky'e aihũ ko'i kai e. Mi'i pote waku wati'a­tu­moe­hãite miit Tupana mõtypot hap e'at pe e Iesui toma'at reran haria pe. \v 13 Mi'i hawyi to'e ra'yn ipo kĩ'ã rakat pe — Uiwy e etitorok to e'yke uhowawi e. Mi'i hawyi meremo toitorok topo kĩ'ã hap wuat'i ehamo hawyi waku pe ra'yn topyhu'at kokawiat ewy te ihãite ra'yn. \v 14 Mi'i tã Iesui tunug Tupana mõtypot hap e'at yt ta'atueko ewy i pote seko etiat wo'omu'e haria tuwat itote pyi hawyi ta'atukat kahato aikotã waku Iesui auka hamuat. \p \v 15 Iesui tikuap ta'yn to'auka hamuat ta'atukat hap hawyi toto pya i'atue'ya­ty­pepyi wẽtup hy kape toto. Typy'i kahato tuwat Iesui upi. I'ewyte i'ahu rakaria tuwat upi. Mi'i pote mu'ap upi toi'atu­moe­hãite kahato miit'in i'ahu rakaria. \v 16 Toi'atu­moe­hãite torania hawyi to'e tomi­moe­hãite ko'i pe. — Yt ewehenoi henoi tei'o irania'in me eimoe­hãite uhepiat hap ko'i e. \v 17 Toi'atu­moe­hãite kahato i'ahu rakaria aikotã sa'awy'i Tupana ehay enoi hat Isaia to'e hap ewy. \v 18 Mio tã e Tupana — Meiũran ti aru atipo'oro Uhemiit sese ehowawi e. Pywo pe ti Uheropat kahato hat topyhu'at e. Uimiky'e kahato ti Mi'i Miit e. Uimo­wepit sese hat ti Uimi­po'oro e. Eweheha'at ro uimi­ky'esat nug hat kape e katu­pono Mi'i Miit ri Uipã'ãu eiam sese wo topyhu'at e. Mi'i Miit wyti aru imoherep uhepe uwe waku uwe yt hap e. Atimohey kahato Mi'i Miit katu­pono uiwa­nẽtup hap ewy yn tuwa­nẽtup e. Mi'i pote ihay upi ati'atue­ha­kyera'at reran wuat'i ywania yi totiaria. I'ewyte iwẽ pyi ati'atu'a­piheg irania'in yt imohey i haria wuat'i ywania yi totiaria e. Mi'i hawyi uwe uwe topyhu'at uimi'a­piheg wuaria wo uwe uimie­ha­kyera'at wuaria wo hap moherep hanuat Mi'i e. Mi'i Miit po wo ati'atu­po­hari ahiag po pyi imimoe­haky'e'i ko'i e. \v 19 Pywo pe Uimi­po'oro wyti aru perup'i puo kahato miit'in mu'e e. Yt tuwe­mo­wato hin i tehay wo miit'in me. Ma'ato ti topo­te­ha­kyera'at kahato e. Yt topot'uka hin i tehay wo miit'in ete. Yt ihay pirik hin i rakat paa'e kahato rakat topyhu'at e. \v 20 Miit'in yt uwe miky'eria i ky'e hat uhemiit e. I'ahu kahato rakaria hatek takaria ihaky'e'i rakaria aikotã akuara pok'e rakat watomog hawyi tuwepy ihay se i ra'yn hap ewy kahato toi'atumog miit'in yt tuwehum kuap i po'og nakaria ete. I'ewyte yt iwẽ po hep hin i uhehay hãpyk takat moherep hap ete e. Mi'i Miit ti'atu'akit aru wuat'i miit'in ma'at haria e. Mi'i hawyi miit'in pyhyp haria toi'atu­moma yne e Tupana. \v 21 Meiũran ti aru Mi'i Miit yn ni miit'in miekatup mo topyhu'at mesuwat yi tote e. Ta'i Mi'i Uimi­po'oro topyhu'at aru wuat'i ywania mimohey wo e Tupana yianmete Iesui etiat Isaia miwan me tohenoi. \s1 MAKU 3.19-30 IRUKA 11.14-23 PIAT EWY \p \v 22 Mi'i hawyi itotiaria terut Iesui kape ahiag ipiit piat rakat. Mi'i miit i'ewyte yt ihapytig i i'ewyte yt ihay kuap i. Yt toikuap i sehay katu­pono yt hewaure i rakat toĩne'en. Yt naku i kahato tuete. Mi'i hawyi meremo Iesui timo­ha­pytig. I'ewyte toimoehay i ra'yn mekewat miit. Mi'i hawyi ihay kuap i ra'yn ihapytig i ra'yn hewaure ka'a i ra'yn ipiit toikuap yne i ra'yn. \v 23 Mi'i hawyi miit'in sem itotiaria te'eraha'at kahato imoehãite hat kape hawyi te'ero'e to'ope — Iesui apo Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat nuat mekewat sa'awy'iwuat aipo­typot Tawi saipepiat apo'i'atu'e to'ope. Ta'i morekuat Tawi ewywuat kahato ha'yru sese pote i'atu'e. \v 24 Mi'i e hap i'atu'a­kagnia tikuap ta'yn hawyi — Wãi nei'o i'atu'e. Mi'i Miit yt Tupana Mipo'oro hin i i'atu'e. Ahiag mipo'oro Mi'i i'atu'e. Ahiagnia porekuat saipepiat Iesui i'atu'e. Mekewat ahiagnia akag Peusepu saipepiat i'atu'e. Mi'i pote ahiagnia toi'atu­sytpok kuap katu­pono ti sa'awy'i ti ahiag tum ni tesaika hap tope. Mi'i pote toi'atu­po­rera'at kuap kahato mã'ãu sa'ag ko'i i'atu'e te'eru­wa­nẽtup hawe Iesui etiat. \v 25 Ma'ato i'atu­wa­nẽtup sa'ag hap Iesui tikuap ta'yn topy'a pe hawyi to'e i'atuepe — Pywo pe ti are'e ehepe ahiag koro yt ti'atu­sopo teran hin i ti topã'ãu sa'ag ko'i miit'in myi pãi katu­pono ahiag koro yt tu'uka teran hin i temiit'in ahiagnia ete are katu­pono to'ope to'ope tu'uka ahiag hawyi meiũran te'eru­we­moma ra'yn. Aikotã aikotã wẽtup setawa piaria to'o'auka to'o'auka hawyi meiũran yt uwe kuap i tukupte'en hap ewy ahiag mipo'o­roria e. Aikotã to'o'auka to'o'auka wẽtup getap wiaria to'ywot toty tomẽpyt'in nywo to'o'auka hap ewy meiũran to'o'atoiat ra'yn hawyi yt uwe i ra'yn itote tukupte'en hap ewy e. \v 26 Mi'i hap ewy kahato ti aru ahiag topyhu'at toi'atu­sopo topã'ãu ko'i temiit'in myi hawyi ti aru yt uwe i tukupte'en imipo'o­roria e. Atikuap kahato ra'yn eiwa­nẽtup hap e. \v 27 Ahiagnia morekuat ehay pyi toi'atu­sopo mã'ãu sa'ag miit'in myi ewei'e uhepe hap ma'ato yt mi'i tã hin i e. Eipe i'ewyte ewei'atumu'e kahato ti eipotmu'e mã'ãu sa'ag ko'i sytpok hap ete eipe ma'ato koitywy ati'atu­sopo kahato ahiagnia eimi­ky'esat ewy ma'ato wãi'ewei'e uhepe e. Kat poteĩ — Ahiagnia porekuat Peusepu ehay pyi ti toi'atu­sopo mã'ãu sa'ag ewei'e uhetiat e. Yt eiwe'eg hin i eipe e Iesui wo'omu'e haria akagnia pe seko moherep haria pe. \v 28 Eweikuap teran apo aikope pyi tut uhesaika hap ahiagnia sopo hamuat hap e. Pyno ahenoi aikope pyi uhesaika hap tut hap e. Ta'i Tupana Pã'ãu esaika hamo yn ti ati'atu­sopo mã'ãu sa'ag ko'i miit'in kaipyi e. Tutum yne ra'yn tesaika hap uhepe meimuẽwuat ko'i pore­nõtem hamuat e. Mi'i tupono ti koitywy Tupana topyhu'at ra'yn miit'in Porekuat no mesuwat yi tote katu­pono miit'in pore­kuaria ahiagnia urui'atu­po­re­nõtem mesup pote are katu­pono ati'atu'akit ne'i ra'yn ahiag i'ewyte ahiagnia pãi e Iesui wãi'e haria pe. \v 29 Yt uwe i mesuwe teke kuap ipy'ahak takat yat pe hekare'en etiat ipohari hamo are ma'ato toipo'i po'i haity wo hawyi teke kuap hesaika rakat yat pe hekare'en etiat ipohari hamo e. Mi'i hap ewy kahato ti atunug ahiag porekuat ete Uito e. \v 30 Mehĩ'in eiwe'eg wo o uihoiro hap pupi are katu­pono uwe uwe yt uhemiit i topyhu'at mi'i hat yt uika­wiano i topyhu'at e. I'ewyte uwe uwe yt ikaykay i miit'in uhowawi mi'i haria tukupte'en uhowawiat miit'in pyhyp hanuaria wo e. Eiwe'eg wo o uipun iũte'en hap pupi ui'ywania e. Yt pote Tupana ewanĩ­kaptia wo aru eweikupte'en e. \v 31 Eiwe'eg wo o Tupana Pã'ãu pun ehepiat hap pupi e. Pywo pe ti Tupana timo­hãpyk kuap kahato yne yne wyti ehehay sa'ag ko'i eiminug sa'ag ko'i toi'atu­mo­weityk kuap torania are ma'ato wẽtup ehehay sa'ag ni yt karãpe i toimo­hãpyk kuap i Tupana e. Karãpe Tupana Pã'ãu pywuat sese kaipyi ihay ehepe turan uhetiat eheha­kyera'at hat mi'i hawyi — Eso kahato ewei'e Tupana Pã'ãu me mi'i e hap wyti aru yt karãpe i Tupana timo­hãpyk kuap e Iesui. \v 32 I'ewyte kat ewei'e kat ewei'e sa'ag uimo­weuka'i hap Eheyke'et ete Eikywyt ete uhete mi'i hap ko'i sa'ag ti Tupana timo­hãpyk kuap te ma'ato uwe uwe Tupana Pã'ãu pywuat sese rakat ehay pe — Eso kahato rat e mi'i hat wyti aru yt karãmuo i ra'yn Tupana timo­hãpyk kuap wuat'i e'at piat ra'yn e Iesui — Ahiag ehay pyi eti'atu­sopo ahiagnia e haria pe. \p \v 33 Pywo pe ti aimikoi ypia yt ihãite i hawyi yt tuweium kuap i ahepe e. Ta'i aimikoi yt haat rakat i yt karãmuo i hum kuap tosaat ahepe mekewat aimikoi saat he kahato rakat pote watikuap ta'yn yt naku i rakat. Ma'ato tuweium kahato ahepe aimikoi ywa ko'i pote wakuat kahato yp hap watikuap e. \v 34 Mi'i hap ewy kahato ti eipe seko enoi haria ypia yt ipiit i rakat ewy yt haat i rakat ewy yt hewo i rakat ewy eipe e. Yt kat i ei'e hap he rakat toĩne'en eikai­pywiat are katu­pono ti eiwẽ pyi ti sehay haiug nakat miit'in mosaty'i saty'i hamuat sehay sa'ag yn tuwẽtem na'yn eiwa­nẽtup saiwot hap kaipyi. Yt naku i kahato aikotã moi wo'o'auka hat wanẽtup hap ewy ti eiwa­nẽtup hap pãi e. \v 35 Mi'i hap ewy kahato eipe aikotã ahekare'en i'apyp takat ewy eipe e. Karãpe miit'in terut ahowawi ikahu kahato rakat ta'atuium mi'i hawyi — Waku aito watum aimiium ikahu kahato rakat wy wato'e. Ma'ato yt naku i watum ahekat pot'i yt ikahu rakat i irania'in miium waku ha'up mo wato'e e. Mi'i tã watunug pote yt hegyi'at i rakaria i watoĩne'en wato'e aiwo'ope e. Mi'i hap ewy waku e hap tuwa­nẽtup hawe wyti waku e hap ete wanẽtup hat ti toĩne'en na'yn ma'ato uwe uwe i'atunug tuwepe sehay sa'ag tuwa­nẽtup hawe mi'i hat wyti yt naku i rakat nuat ti toĩne'en na'yn e. Pyno ti waku wati'a­tunug ahekat waku rakaria ewy aiwa­nẽtup hawe e. Mi'i hawyi wahenoi kuap irania'in me ahekat aiwa­nẽtup hap wakuat ko'i e wo'omu'e haria akagnia pe. \v 36 Eiwe'eg wo o ehehay ko'i ko'i Tupana Pã'ãu etiat uhetiat uhemiit'in etiat hap pupi are wyti ehepe katu­pono karãpe Tupana tut urumo­weuka'i haria apiheg hamo mi'i hap e'at pe — Kan hamo ten mi'i tã ewei'e eimi­kyry'i wo uhete uhemiit'in ete e aru ehepe e. Mi'i hawyi kat ewei'e aru Tupana pe ei'apiheg hap e'at pe e. \v 37 — Ta'i yt nakuaria i kahato eipe e Tupana ehepe tut turan. Ehehay sa'ag uhete wyti i'ewyte uimohey haria ete i'ewyte wy Tupana Pã'ãu wakuat ete pote yt naku i ewetunug e. Pywo ti ehehay sa'ag hap ete Tupana to'e aru — Woro­ho'okuap kahato pote mesup uimi'a­piheg nuaria wo eweipyhu'at eipe katu­pono Uha'yru ete eiwe­kyry'i kahato eipe e aru ehepe ma'ato irania'in me — Wakuaria kahato eipe katu­pono yi tote eweikupte'en turan ei'e hap kaipyi atikuap Uha'yru mõtypot haria wo eweikupte'en e aru Tupana uimohey haria pe e. — Woro­ho'okuap imohey haria eipe ehehay kaipyi eweikupte'en yi tote turan e aru Tupana uimõ­typot haria pe e Iesui yt to'oksat'i i haria pe. \s1 IRUKA 11.29-32 PIAT EWY \p \v 38 Mi'i hawyi itotiaria wãi'e hap enoi haria te'ero'e Iesui pe — Etomo­herep to uruepe esaika hap atipy kaipywiat merep'e hap ewy yt miit'in mikuap i hap ko'i ewy i'atu'e. Mi'i tã etunug mote ti aru meremo ra'yn uruimohey En Tupana Mipo'oro ma'ato yt pote yt i'atu'e. \v 39 — U pãi e Iesui yt atunug neran i wyti iwato hap merep hap ewy miit'in uimohey hamuat are katu­pono yt naku i nug haria yt timohey kuap i ti mi'i pote — Tupana i'atu'e eremo­herep uhepe uimo'a­kasa iwato rakat kape atipy kaipyi mi'i hawyi woro­mohey En i'atu'e. Mi'iria wyti yt Tupana mohey i haria pote ra'yn mio tã i'atu'e. Ta'atu­ky'esat Tupana iã'ãkap ko'i ta'atu­mi­mohey ko'i wo heremo pote. Yt nakuaria i ra'yn nyti mi'i tã iky'esat e. Mesup ti eweiky'esat atunug iwato rakat uipo wo ehepiat kuap hamo ma'ato yt atunug neran hin i ehehay pyi e. Meiũran ti aru ma'ato atunug wẽtup iwato rakat uimohey ehepiat hamo. Iwato'in nakat atunug aru miit'in mowa­nẽtup kahato hamuat katu­pono mekewat e'at pe ti aru Uito Eheyke'et Eikywyt ti toĩne'en i hamuat tosyp hawyi mye'ym e'at yn toĩne'en tosyp hawe hawyi tuwẽtem i ra'yn gu'uro pyi e. Mi'i yn ni iwato sese rakat atimo­herep ei'akasa hamo uimohey hamo ehepiat e. \v 40 Aikotã mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Iuna toĩne'en pira wato ymyẽ pe mye'ym e'at mye'ym ewãtym mi'i hawyi tuwẽtem i ra'yn pira wato ymyẽ pyi. Mi'i hap ewy kahato ti aru arepyhu'at Uito yi pe hawyi arẽtem i ra'yn uisyp hawyi ase'i Iuna toĩne'en i hap ewy e. Mi'i yn atunug iwato hap aremo­herep ehepe Tupana Mipo'oro sese Uito hap mohey hamuat. Ma'ato mi'i yn ni aru atimo­herep ehepe yt miit'in minug kuap ko'i i uimohey hamuat ma'ato arẽtem gu'uro pyi pytkai yt uimohey i aru eipe hap atikuap ta'yn e. \v 41 Pyno toĩne'en koitywy wẽtup ok Iuna ewywuat eipy'a­setpe ewei'akasa hamo ma'ato ti Mi'i Miit ti po'og Tupana ehay moherep hat Iuna kawiat hat ma'ato yt uimohey i eipe e. Sa'awy'i te ti tawa wato Niniwe kape toto Iuna hawyi toimo­herep Tupana ehay i'atuepe. Mi'i hawyi paa'i'atu'e. Te'eru­we­morem kahato Tupana kape yt naku i nug hap kaipyi mekewat Iuna mienoi upi are ma'ato mesup ti wẽtup ok po'og Tupana ehay moherep hat aha'ase'i Iuna kawiat rakat toĩne'en eimu'e hat koro ehehamo ma'ato ahenoi henoi Tupana ehay ehepe pytkai yt eiwe­morem neran hin i eiminug sa'ag hap kaipyi Tupana kape e. Pyno eipe po'og yt nakuaria i mekewat tawa Niniwe piaria kai hamuat e. Karãpe Tupana tut uwe tomi'a­piheg wuaria enoi hamo mi'i hap e'at pe ti aru tawa Niniwe piaria pe — Waku rakaria eipe e aru Tupana i'atuepe. Ma'ato ehepe ti aru — Yt nakuaria i eipe katu­pono po'og po'og Iuna kawiat toĩne'en eipy'a­setpiat eimu'e hat Uimi­po'oro ma'ato uimi­po'oro ehay pun haria ne'i ti eipe e aru ehepe e Iesui wo'omu'e haria pe. \v 42 Sa'awy'i morekuat wato hary­poria kawiat tut pya pyi at wẽtem hap moran kaipyi tut aipo­typot sa'awy'iwuat we'eg hap kuap hamo tut e. Ma'ato koitywy ti wẽtup ok ti toĩne'en eipy'a­setpe po'og we'eg morekuat Sarumãu kawiat hat ma'ato iwe'eg hap pun haria ti eipe e Iesui tuweete. Mi'i pote ti aru — Yt naku i kahato eipe e aru Tuana ehepe katu­pono Uimi­po'oro po'og we'eg nakat ehay pun haria eipe e mi'i pote woro­ho'o'a­piheg kahato eipe e aru ehepe mekewat ei'apiheg hap e'at pe e Iesui tehay pun haria pe. \s1 IRUKA 11.24-26 PIAT EWY \p \v 43 Mi'i hawyi po'og Iesui tohenoi ahiag ko'i etiat. Eiwe'eg wo o mã'ãu sa'ag mupi e katu­pono karãpe wẽtup mã'ãu sa'ag tuwẽtem wẽtup ok miit piit pyi mi'i hawyi kowo'i kowo'i hewyry kahato aikope aikope yahig upi aikope aikope ga'apy pe teiam kat hamo tuwe­mohy teran haype ma'ato yt toipuẽti i teiam itote hawyi ti aru tuwa­nẽtup i ra'yn tosaipe toĩne'en sa'awy'iwuat hap kape i e. \v 44 Mi'i hawyi ti ta'aipok teiam mot'i kape i ra'yn. Mi'i hawyi ti yt uwe i toipuẽti teiam mot'i pe hawyi waku te teiam mo topainug me toipuẽti hawyi toĩne'en i ra'yn temiit sa'awy'iwuat ahiag ipiit piat rakat e. \v 45 Mi'i hawyi — Pãi e waku kahato uheiam mo te i ra'yn mesuwat uhemiit e. Mi'i hawyi — To'iro ahiagnia e watu­wehyt'ok meiẽwuat miit pe uheiam mot'i pe e 7 ok takaria towyria'in me ahiagnia pe po'og sa'ag tokawiat mã'ãu ko'i pe. Mi'i hawyi ti tuwehyt'ok ta'yn mi'i miit pe hawyi po'og yt naku i rakano mekewat ipiit piat rakat sa'awy'iwuat kai. Sa'awy'i yt naku i tuwete ahiag ipiit pe toĩne'en mote. Ma'ato ahiag ta'aipok 7 wo hawyi po'og yt naku i mekewat miit ete sa'awy'iwuat kai e. Mi'i hap ewy ti aru eweipyhu'at eipe yt kat i Tupana Pã'ãu eweipag eipiit pe pote katu­pono mã'ãu sa'ag toto hawyi ta'aipok towyria'in wywo hawyi eipuẽti eipe waku pe te eiwe­painug turan waku te ei'yat toipuẽti ewehy­wytip we toipuẽti eipe. Mi'i hawyi mã'ãu sa'ag ko'i tuwehyt'ok eipiit pe yt uwe i itote pote. Mi'i hawyi ahiag sem eiam eweikupte'en yt uimohey i pote. Yt uwe i Tupana Pã'ãu eipiit piat pote meiũran po'og sa'ag na'yn eweikupte'en sa'awy'iwuat kai e Iesui itotiaria pe. \s1 MAKU 3.31-35 IRUKA 8.19-21 PIAT EWY \p \v 46 Mio tã e Iesui turan ity iywyt'in nywo yt pya i aikope toĩne'en hap kai hawyi te'eru­wẽ­powat — Uruehay teran ewywo Uimẽpyt Urueyke'et i'atu'e. Eriot ro uruewawi oken kape i'atu'e. \v 47 Mi'i hawyi toto wẽtup ok henoi hamo — Iuẽ ety eywyt'in ekaykay Mehĩ e. I'atuehay teran ewywo Uhyt e Iesui pe. \v 48 Mi'i pote Iesui to'e — U pãi are uwe uity uwe'in uheywyt'in uwe'in uheinyt'in e. \v 49 Eweha'at ro uipot­mu'eria meiũpiaria kape are katu­pono uwe uwe uhehay nug haria mi'iria tukupte'en ni uity'in no uheywyt'in no uheinyt'in no e. \v 50 Katu­pono ti uwe uwe Ui'ywot atipy piat miky'esat nug haria yn ni tukupte'en uity'in uheywyt'in uheinyt'in tukupte'en uiwa­nẽtup hawe e Iesui itotiaria pe iwanẽtup haria pe. \p Mi'i hap etiat atikuap kahato pote ahenoi mesuwe uimiwan me uito Mateu. \c 13 \s1 MAKU 4.1-9 IRUKA 8.4-8 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi mekewat getap wyi Iesui tuwẽtem na'yn hawyi toto i ra'yn yi Karireia hyemyi'a wato kape. Mi'i tote ta'apyk yi kyt rote yẽpeke. \v 2 Mi'i hawyi miit'in sem kahato tõ'ẽ tõ'ẽ howawi. Mi'i pote teke ra'yn yara wato pe itote pywiat yẽpe upiaria mu'e hamo. Typy'i kahato rakaria toi'atumu'e. \v 3 Toi'atumu'e kat ko'i kat ko'i ete hã'ãkap wuo. — Sa'awy'i so wẽtup ok toto toko kape hã'ỹi sytpok hamo e. \v 4 Mi'i hawyi so toko tote put'okto'e hawyi tohytpok hã'ỹi wakuaria so tohytpok toko pe e. Mi'i so ta'at yi wakuat rote e ma'ato go py'asetpuo mu'ap ẽpe upi hewo hewo irania'in hã'ỹi ko'i so. Mi'i ko'i so weitaria tu'u yne ne'i e. \v 5 Irania'in ni yi perup nu totiat ko'i tote hewo hewo e. Mi'i totiat so hẽtyt wen e. \v 6 Ma'ato meiũran at hakup hawyi ti iku'uro kat pote yt toto kuap i hapo yi piit kape nu totiat ne'i pote e. Mi'i pote meiũran itag na'yn hawyi meremo iku'uro e. \v 7 Ma'ato irania'in hã'ỹi ni hewo hewo te'en te'en i'anam me e. Mi'i ti i'ewyte hẽtyt wen ma'ato i'anam mywo to'o'ewy wewuat'i pote meiũran i'anam tohik ne'i ra'yn yt tuwenug i ra'yn e. \v 8 Ma'ato irania'in hã'ỹi yi wakuat rote go sese tote hewo hewo rakaria wyti i'atue­hãite kahato te'eru­wenug kahato e. Ta'i wẽtup yp kaipyi 100 iã'ỹi toipuẽti. Mi'i hawyi wẽtup yp kaipyi 70 iã'ỹi toipuẽti. Mi'i hawyi wẽtup yp kaipyi 30 iã'ỹi hap ewy yi wakuat rakat rotiat hewo rakat hã'ỹi ko'i e. \v 9 Mi'i tupono are'e ehepe ehewaure ka'a pote eweiwa­nẽtup kat ui'e kat ui'e hap kape uhehay iã'ãkap wuat kape eiwa­nẽtup o e. \s1 MAKU 4.10-12 IRUKA 8.9-10 PIAT EWY \p \v 10 Mi'i hawyi Iesui potmu'eria tõ'ẽ howawi — Uhyt i'atu'e kat hamoĩ sehay hã'ãkap wuat eti'atumu'e irania'in i'atu'e. \v 11 — Ta'i yt uimohey i haria ti ati'atumu'e hã'ãkap wuo yt heremo i ma'ato ehepe uimohey haria ti sehay wo herep wuo woro­ho'omu'e aikotã aru Tupana topyhu'at Miit'in Porekuat no mesuwe atipy piat ewy hap ete e. \v 12 Katu­pono uwe uwe uhehay ikuap teran mi'i hat pe ti aru po'og topyhu'at uhehay e. Ta'i uhehay ahyt kuap teran hat topyhu'at uhehay kuap sese hat e. Ma'ato irania'in yt uhehay kuap teran i haria ti aru yt kat i i ikuap aru uimienoi ko'i e. Uhehay kurin ta'atukuap ta'atusu'at hawyi tuwat hawyi meremo ta'atu­waure i ra'yn uhehay mi'i haria. Uhehay yt teke sese i i'atu­wa­nẽtup hawe pote e. Te'eru­we­wa­nẽtup ran haria ewy mi'iria. Ta'atu­wa­nẽtup hawe yt ta'atunug neran i uhehay pote yt teke sese i i'atu­wa­nẽtup hawe e. \v 13 Mi'iria te'eraha'at uhowawi wen ma'ato yt uikuap wytkai i e. I'ewyte uhehay teke i'atu­waure pe wen ma'ato yt ta'atukuap i kahato ta'atu­wa­nẽtup hawe kat are kat are sese hap yi sa'ag ewywuaria mi'iria pote e. \v 14 Aikotã sa'awy'i Tupana ehay enoi hat Isaia to'e miwan me hap ewy — Teke kahato uhehay i'atue­waure ka'a pe wen ma'ato yt put'ok'e i i'atu­wa­nẽtup hawe e Tupana Isaia miwan me 6.9 pe. I'ewyte uiminug wakuat ko'i kape te'eraha'at kahato ra'yn wen ma'ato yt ta'atukuap i uwe Uito hap e. \v 15 Katu­pono sehay pywuat Tupana piat yt he hin i i'atu'e te'eru­wa­nẽtup hawe ta'atupy'a pe. — Uruikuap ta'yn emienoi i'atu'e uhepe wen ma'ato yt ta'atunug i te. — Yt urumu'e po'og mekewat ete i'atu'e katu­pono uruikuap ta'yn yne urumu'e hap i'atu'e yt ta'atukuap hin i te pytkai. Yt ta'atukuap teran i pote mi'i tã i'atu'e at ka'ap e Tupana katu­pono ta'atusu'at su'at i teran uhehay ta'atuwẽ puo ma'ato te'eru­wa­nẽtup hawe wẽtup sehay kape ra'yn te'eru­wa­nẽtup e. Yt ui'e hap hin i i'atu­wa­nẽtup hawe. Yt naku i kahato rat mi'iria wanẽtup hap atipuẽti pãi e Tupana. Ta'i te'eraha'at ri uhehay kape miwan kape wen ma'ato ti te'eru­wa­nẽtup wẽtup kape ne'i e. Ma'ato pywo ta'atukuap teran uhehay pote ta'atukuap kuap e. I'ewyte pywo te'eraha'at teran mote ti te'era'a­kasa ra'yn e. Mi'i hawyi heremo yne i'atu­wa­nẽtup hawe uikuap hap topyhu'at e. Mi'i hawyi ti te'era'aipok uhowawi ta'atu­minug sa'ag hawyi paa'i'atu'e uhowawi hawyi uimohey haria wo te'ero­pyhu'at e. Uimi­moe­haĩ­teria wo ra'yn hawyi tukupte'en uimie­ha­kye­ra'aria wo ra'yn tukupte'en hawyi uhehay ta'atu­ky'esat ra'yn hawyi e Tupana sa'awy'i Isaia henoi e Iesui. — Pywo pe ti Isaia e hap ewy kahato tukupte'en yt uimohey i haria e. Mi'i pote ati'atumu'e mi'iria hã'ãkap wuo yt ta'atukuap teran i pote e. Ma'ato eipe uiwyria'in uimohey haria sese ati'atumu'e teran uhehay sese eweikuap teran haria pote e. \v 16 Mi'i tupono Tupana mimo­wepit ko'i wo eweikupte'en po'og torania miit'in kai katu­pono ui'akasa hap sese ko'i eipe i'ewyte uhehay sese kuap haria eipe e. Mi'i pote Tupana mipoi­tyro ko'i wo eweikupte'en kahato eipe e. \v 17 Uipot­mu'eria pywo pe ti sa'awy'i­wuaria Tupana ehay moherep haria ti te'era'a­kasa teran kahato ei'akasa hap ko'i kape e. I'atupap kahato uhowawi te'era'a­kasa hamo. Sa'awy'i­wuaria aikotã aru uhut hap moherep haria te'era'a­kasa ma'ato ta'atu­mu'etu wuat ewy te'era'a­kasa sa'awy'i­tewuat wakuaria te'era'a­kasa teran. I'ewyte ta'atukuap teran kahato uiwẽ piat eimikuap ko'i are ma'ato ti yt ta'atukuap kuap i ta'atukat pytkai e. Mi'i pote eheha ehewaure Tupana mipoi­tyro ko'i sese tukupte'en mesuwe e. \s1 MAKU 4.13-20 IRUKA 8.11-15 PIAT EWY \p \v 18 Uiwyria'in mio ahenoi ra'yn wyti ehepe kat are kat are hã'ỹi iã'ãkap wuat hap ko'i are katu­pono atiky'esat eweikuap uimienoi mikoi yp etiat sehay iã'ãkap wuat hap e Iesui topot­mu'eria pe. \v 19 Mekewat hã'ỹi sytpok hat wyti Tupana ehay sytpok hat ewy e. Mi'i hawyi mekewat go pu'ap ẽpe upiaria ti wẽtup ok wẽtup ok uhehay kapiat wanẽtup hat ewy e. Mi'iria ti ikuap sa'ag ne'i e. Mi'i pote mi'iria kaipyi ahiag tihep te'en te'en ne'i i'atupy'a pyi Tupana ehay e. \v 20 I'ewyte ti mekewat hã'ỹi nu totiat yi hit rotiat ti wẽtup ok ti wẽtup ok ti wanẽtup teran hat ewywuat ne'i e. Mi'i hawyi meremo waku kahato toipuẽti uhehay wen e. \v 21 Ma'ato yt teke i iwanẽtup hawe sese meimuẽwuat uimienoi ko'i yt i'atu­sapo wo i pote e. Mi'i turan ti irania'in ti'atu­saty'i saty'i ra'yn Tupana ehay mohey i'atuepiat hap. Mi'i pote ta'atu'atoiat ra'yn Tupana ehay e. Sa'awy'i te ti ta'atu­mohey kahato wen ma'ato mi'i turan ti irania'in to'okyry'i ra'yn mote te'eru­we­mõti ra'yn uimohey hap pupi e. Mi'i hawyi typy ehay ete te'eru­wa­nẽtup at ka'ap. Mi'i hawyi Tupana ehay kape yt te'eru­wa­nẽtup i ra'yn hawyi kat aru kat aru atunug kat aru atunug e hap kape yn na'yn te'eru­wa­nẽtup at ka'ap. Mi'i hawyi Tupana ehay kape yt te'eru­wa­nẽtup kuap i. I'ewyte — Uhekat iwato kahato hawyi uimo­wepit hap sese toĩne'en aru i'atu'e e. \v 22 Mi'i hawyi ta'atukat hap ky'ewi yn tukupte'en i'atu­wa­nẽtup hawe at ka'ap hawyi Tupana ehay yt tuwenug kuap i i'atupy'a pe. Hu ypia tohik ne'i ra'yn hap ewy topyhu'at i'atupy'a pe. I'anam kahato ga'apy piat ewy itote pote yt tuwenug hin i. Mi'i hap ewywuaria ti typy ehay ky'e kahato haria aimikoi i'anam miat ewywuat e. \v 23 Ma'ato mekewat yi wakuat rotiat ti wẽtup ok wẽtup ok hewaure kahato rakat ewy. Mi'i hat sat'e kahato ka'a wanẽtup hawe. Mi'i hawyi Tupana ehay toikuap kahato topy'a pe hawyi tutunug kahato ra'yn Tupana e hap ewy e. Mi'i ti yi wakuat rotiat at hat hã'ỹi ihãite kahato rakat ewywuat e. Mi'i ti wẽtup ok 100 wẽtup ok 60 wẽtup ok 30 iã'ỹi ewywuat ra'yn e Iesui topot­mu'eria pe. \v 24 Koitywy ahenoi teran ehepe wẽtup i uhehay aikotã Tupana topyhu'at miit'in Porekuat no mesu­wa­rotiat. Aikotã toĩne'en Morekuat atipy pe hap ewywuat e Iesui. Mio tã are'e Sa'awy'i so wẽtup ok toto toko kape hã'ỹi ko'i koi hamo hawyi toikoi at iã'ỹi waku aimi'u man wuat rakat iã'ỹi toikoi at itote e. \v 25 Ta'i man wuat waku rakat iã'ỹi tohytpok kahato ra'yn itote yi perup we. Waku pe itote hawyi ta'aipok i ra'yn to'yat kape e. Ma'ato wãtym muo iket kai wẽtup ok hewa­nĩkap toto iko kape imikoi py'asetpuat wẽtup kawiat iã'ỹi yt mi'u i rakat iã'ỹi koi man wuat waku rakat iã'ỹi ewywuat wen ma'ato nop takat toikoi ka'ap tewa­nĩkap ko moma hamo mikoi mo'anam hamo toikoi hã'ỹi ran man wuat ewywuat mikoi ka'iwat ket kai toikoi e. \v 26 Mi'i hawyi meiũran hẽtyt to'opype ra'yn man wuat waku rakat ypia to'opype ra'yn iã'ỹi ran ko'i wywo e. \v 27 Mi'i hawyi meiũran go ka'iwat ko eropat haria tuwat iko kape imikoi waku sio yt hap kuap hamo tuwat i'yat kaipyi. Te'era'a­kasa hawyi aikotã imikoi ypia pe to'opype ra'yn yt nakuat i iã'ỹi rakaria wywo iã'ỹi yt mi'u i rakat ta'atukuap hawyi te'era'aipok go ka'iwat kape henoi hamuat — Uruka'iwat i'atu'e sa'awy'i kue etikoi iã'ỹi wakuat yn eko pe i'atu'e. Pywo pote aikope pyi saĩke hẽtyt yt mi'i i yn i ra'yn i'atu'e. Uwe saĩke ikoi eko pe yt waku rakat iã'ỹi i i'atu'e. \v 28 — Ta'i ahewa­nĩ­kaptia mikoi ra'yn ti som e toi'atu­wesat. — Pyno waku wati­puruk ta'yn emikoi py'asetpiat ko'i ahewa­nĩ­kaptia mikoi i'atu'e. \v 29 Ma'ato — Yt eweipuruk tei'o e katu­pono eweipuruk pote ti ten mekewat uimikoi wakuat rakat ko'i ẽtyt turan ne'i ra'yn eweipuruk i'ewyte to'opype pype pote e. Waku ra'yn aru to'opype te'ere­motag e. \v 30 Pyno waku toywyt pe te'ere­motag e. Mi'i hawyi iterek hap e'at pe ra'yn aru ipotpap takaria pe are'e — Eweiterek to mekewat wanĩkap mikoi sa'ag yt man yt naku i mi'u rakat nug hap iã'ỹi ewywuat nop takat mi'i hawyi ewei'apeman kytyt sok hawyi eweiwuk to aria pe e. Mi'i tã ewetunug hawyi waku eweterut ro uimikoi sese torania meikowo ui'yat wato kape hawyi waku mesuwe e mikoi ka'iwat koro temiit'in me e Iesui. — Mi'i ui'e hap ewy kahato Tupana topyhu'at Morekuat nuat mesuwat yi tote aikotã toĩne'en Morekuat no atipy pe hap ewy e Iesui hyemyi'a ẽpe piaria pe miit'in sem me. \s1 MAKU 4.30-32 IRUKA 13.18-19 PIAT EWY \p \v 31 Mi'i hawyi wẽtup hã'ãkap i ra'yn Iesui tunug yi kyt upiaria mu'e hamo. — Pyno ahenoi teran ehepe wẽtup sehay aikotã Tupana toĩne'en aru mesuwe Morekuat no aikotã atipy pe hap ewy e. Ahetama pe toĩne'en mutata ypia aimikoi aimi'u apopyt kahato mi'i e. \v 32 Ma'ato watikoi iã'ỹi kurin kat hawyi hẽtyt hawyi meremo tuwe­motag hawyi i'yp po'og iwato irania'in aimikoi ko'i kai ma'ato hã'ỹi kurin kahato torania irania'in aimikoi iã'ỹi ko'i kai topyhu'at e. Tuwe­koran mowato kahato ra'yn e. Ikoran wato hawyi weitaria tõ'ẽ tõ'ẽ kahato te'eru­wesok nug ikoran miat upiat hamo e. Mi'i hap ewy ti aru Tupana topyhu'at Miit'in Porekuat no mesuwe aikotã atipy piat hap ewy e Iesui yara pyi yẽpe etiaria kape. \s1 IRUKA 13.20-21 PIAT EWY \p \v 33 Pyno ahenoi i wẽtup uhehay ehepe aikotã aru Tupana topyhu'at Morekuat no mesuwe miit'in py'asetpe hap etiat i ra'yn e. Karãpe hary­poria'in tunug u'i ta'atu'apõi mekewat kurin kat mani pyre ipuk wywo mi'i hawyi tuwe­mo­wato ra'yn mani puk ipyre wywo hawyi. Sa'awy'i kurin kat tuwe­mo­wato ra'yn ipuk toi'apõi ipyre wywo hawyi. Mi'i hap ewy kahato Tupana topyhu'at Morekuat no mesuwat yi tote aikotã toĩne'en atipy pe hap ewy e Iesui hyemyi'a Karireia upiaria pe. \p \v 34 Sehay iã'ãkap wuo yn toi'atumu'e miit'in sem ko'i itote yt heremo i hap ewy toi'atumu'e teran typy'i rakaria. \v 35 Toi'atumu'e hã'ãkap aikotã sa'awy'i­wuaria Tupana ehay moherep haria mienoi hap ewy — Meiũran ti aru areto miit'in mu'e hã'ãkap wuat hamo e. Mi'i hap e'at pe ti aru uiwẽ pyi tuwẽtem hã'ãkap wuo yn yt uwe mikuap i te sehay pakup po'og ikahu rakat po'og hãpyk takat. Mi'i ti irania'in yt ikuap i te yt uwe mikuap i te e. Ta'i yi nug hawyi te yt uwe ikuap takano i ati'atumu'e miit'in hã'ãkap wuo e Tupana sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Tawi wepy hawe 78.2 pe. \v 36 Mi'i hawyi Iesui to'e itotiaria pe — Toran na'yn ui'e hap eimu'e hap e. Ewei'aipok to ehetawa ko'i kape e. Mi'i hawyi toto ra'yn ihyemyi'a totepyi wẽtup getap kape temiit'in nywo yn na'yn 12 ok takaria wywo. Mi'i hawyi put'okta'atu'e hawyi hemiit'in te'ero'e — Urumu'e hat i'atu'e yt uruikuap hin i ti emienoi hã'ãkap wuat i'atu'e. Ehenoi ro mi'i emienoi hã'ãkap wuat uruepe i'atu'e. \v 37 Mi'i pote toi'atu­wesat — Mekewat iã'ỹi wakuat koi hano ewy ti Uito Eheyke'et e. \v 38 Mekewat go ewy ti wuat'i ywania uhehay kapiat wanẽtup haria mesuwat yi wato totiaria e. Mekewat hã'ỹi wakuat man nug hamuat ewy ti Tupana mipo'oro ko'i wuat'i tama kapiaria ko'i uimohey haria — Waku watunug Tupana Aipo­typot no e haria are ma'ato mekewat hã'ỹi yt nakuat i yt mi'u hã'ỹi rakat i ahiag ehay moherep haria mekewat ahiag sa'yru'in saki'yt'in e. \v 39 Mekewat wanĩkap iã'ỹi wẽtup koi hat ti ahiag e. Mekewat iã'ỹi terek haria ti atipy kaipy­wiaria Tupana eropat haria atipy piaria e. \v 40 Ikahuro hap e'at pe ati'atu­po'oro atipy piaria yt uimohey i te haria miit'in atunug hamo ati'atu'a­piheg hamo. Aikotã wanĩkap mikoi ta'atu­sokwuk hap ewy atunug aru ahiag ehay mohey haria ete e. Mi'i tã ti aru aikotã iã'ỹi terek hap e'at piat ewy aru topyhu'at mekewat ikahuro hap e'at turan e. Iã'ỹi terek haria meimuẽwuat atipy kaipy­wiaria ewy te'ero­pyhu'at are ta'atu­po­rera'at ahiag mẽpyt'in wuat'i ywania etawa piaria e. \v 41 Uito ti Eheyke'et Eikywyt no areĩne'en mi'i tupono ti aru mekewat e'at pe ati'atu­po'oro atipy piaria yt naku i nug haria atunug yne hamo e. Pywo ti mekewat yi kahuro hap e'at pe — Ewete­ropo'ok to uhowawi wuat'i sa'ag nug haria ahiag upiaria are aru e. \v 42 Ewei'atunug no uhemiit'in ma'at haria are ti aru. Mi'i hawyi ewehytmoi ro mi'iria aria wato haiwot rakat pe are aru mesuwat yi kahuro turan. Mi'i hawyi ti aru to'okak'i kahato ti aru i'ewyte ti aru kyry'et kyry'et'i'atu'e haty kahato ta'atuetiat pote e. Aria sakup kahato pote kynkyn'i'atu'e ahiag mikoi ko'i ewywuaria e. \v 43 Ma'ato meimuẽwuat Tupana miky'esat nug haria pe ti aru — Eipe ti uimo­wepit haria wo eweikupte'en are aru. Eipe ti uimi­mõ­typot nuaria mesup are ti aru. Eipe ti iwato'in nakaria wo Tupana etama piaria are ti aru. Eiminug wakuap ko'i Tupana mõtypot hap ko'i Tupana mowepit hap topyhu'at wuat'i e'at pe. Aikotã ihot'ok hap aimo­wepit hap ewy eweikupte'en aru are Tupana miky'esat nug haria pe. Uiwyria'in ehewaure ka'a pote eipotpap to uhehay kuap hap ete e Iesui topot­mu'eria pe. \v 44 Pyno wẽtup i ahenoi sehay iã'ãkap ehepe are aikotã Tupana topyhu'at Morekuat no mesu­wa­rote aikotã toĩne'en atipy pe hap ewywuat e Iesui. Wẽtup ok so ipotpap wẽtup ok ko ete turan tepu­rure wo toipuẽti yi pe miit'in miãuka imehit kahato rakat. Hekat sok toipuẽti yi ywyt'okpype tepu­rure wo ipotpap turan e. Mi'i hawyi so — Pãi e ta'i atiky'esat kahato rat meiũwat uiano e topy'a pe. Mi'i hawyi so tohyp i yi piat tomi­puẽti hawyi toto ra'yn mekewat yi ka'iwat kape to'e hamo — Atikyi'at reran eko mehĩ e. Atum ni aru emiky'esat ok tã ha'up epe pãi e. Mi'i hawyi toikuap karania upi hawyi iwepit kahato hap wywo toto to'yat kape yne towanuat weneru hamo. Toiwe­neru toko to'yat tekare'en ko'i kat ko'i kat ko'i tomie­reko ko'i toiwe­neru yne yne ra'yn hawyi mi'i sa'up mo toikyi'at mekewat yi aikope toipuẽti yi pe mekewat hekat e. Mi'i hap ewy ti Tupana ti'atukyi'at aru mesu­wa­ro­tiaria temiit'in no hawyi yi Porekuat no i ra'yn topyhu'at e Iesui sehay iã'ãkap wuo. \v 45 Uiwyria'in e wẽtup uhehay hã'ãkap i ra'yn ahenoi teran ehepe aikotã aru Tupana topyhu'at Morekuat no mytyp tote aikotã atipy piat hap ewy e Iesui temiit'in me. Sa'awy'i so wẽtup ok karaiwa toto wahi ko'i kyi'at hamo e. \v 46 Mi'i hawyi so wahi wẽtup po'og ikahu sese rakat torania kai toipuẽti itote ikahu kahato rakat. — Meikowat wahi nu sa'up iwato kahato rakat kawiat e tuwa­nẽtup hawe. Imehit kahato rakat pãi e. Po'og po'og hekat rakaria wuat kai torania irania'in kai mi'i wahi ikahu e. Yt wẽtup i po'og hekat rakat wuat atipuẽti uito mesuwat wahi kahu hap ok tã e so. Mi'i hawyi so toiky'esat kahato topy'a pe hawyi so toiwe­neru yne tomie­reko to'yat te'yi tomikoi hawyi mi'i sa'up mo toikyi'at ra'yn mekewat wahi towanuat e. Pywo pe ti mi'i kyi'at hap ewy kahato Tupana tikyi'at aru wuat'i ywania towanuat hawyi topyhu'at Ka'iwat no aikotã toĩne'en atipy pe hap ewy e Iesui temiit'in me. \v 47 Mi'i hawyi — Uipot­mu'eria pyno wẽtup sehay iã'ãkap i atimo­herep ehepe aikotã Tupana topyhu'at miit'in Porekuat no hap e Iesui. Sa'awy'i so toto wẽtup ok pira pytyk hamo ihyemyi'a wato kape tesuki wato totioto. Mi'i hawyi so toipun na'yn tesuki wato y'y wato pe pira pytyk hamo e. Mi'i hawyi hesuki howapy kahato pira ko'i wo aikotã aikotã hap ko'i tukupte'en hesuki wato pe so e. \v 48 Mi'i hawyi totekyi yẽpe kape hawyi yi kyt rote ti ta'apyk hawyi toi'airo ra'yn meimuẽwuat pira wakuat ko'i hawyi toipat'ok pira ko'i waku aimi'u wo rakaria toi'atu­hytmoi te'yara pe ma'ato yt naku i rakaria toipugha ra'yn e. \v 49 Mio wuat uimienoi ewy ti aru topyhu'at mesuwe torania ra'yn hap e'at pe Tupana ti'atu­po'oro temiit'in atipy piaria wakuaria eropo'ok hamo i'ewyte yt nakuaria i eropo'ok hamo. \v 50 Mi'i hawyi ti aru yt nakuaria i ta'atu­pugha ra'yn ti aria haiwot rakat ieĩne'en hawe e. Mi'i pe ti aru yt naku i nug haria to'okak'i kahato haty pono aria pe i'ewyte to'okyry'et i kahato haty pono kynkyn'i'atu'e aru e Iesui. \v 51 Mi'i hawyi Iesui to'e temiit'in me — Eweikuap apo mio wuat uhehay hã'ãkap wuat e. Mi'i pote — Ta'i Urumu'e hat uruikuap som i'atu'e. \v 52 — Pywo eweikuap hawyi waku eweimõ'ẽ uhehay eimikuap irania'in me are katu­pono uwe uwe ikuap sa'awy'iwuat Tupana ehay hap i'ewyte ikuap te uhehay pakup i hã'ãkap wuat hap ko'i aikotã Tupana topyhu'at Miit'in Porekuat nuat hap etiat mi'i hat ti aru topyhu'at wuat'i sepap hanuat sehay wuat wo'omu'e hanuat topyhu'at e. Ta'i mi'i hat ti aru topyhu'at morekuat hekat rakat iwe'eg kahato hat ewywuat topyhu'at aikotã kare'en pakup mywo kare'en mot'i wywo toiwe­neru kuap hat ewy topyhu'at e Iesui topot­mu'eria pe. \s1 MAKU 6.1-6 IRUKA 4.16-30 PIAT EWY \p \v 53 Iesui henoi yne ra'yn mekewat hã'ãkap wuat tehay hawyi ta'aipok i ra'yn tomotag hap tawa Nasare kape. \v 54 Put'okto'e itote hawyi teke i ra'yn Tupana mõtypot hap getap we i ra'yn itotiaria mu'e hamo. Mi'i hawyi itotiaria te'eru­wa­nẽtup kahato ta'atumu'e hap kape hawyi — Koitywy ti tuwe'eg kahato ra'yn aimi­motag i'atu'e to'ope. Aikope saĩke toipuẽti tuwe'eg hap i'atu'e katu­pono koitywy toimo­herep kuap kahato topo wo yt miit'in misepap hin i ko'i ra'yn i'atu'e. \v 55 Ma'ato watikuap ta'yn sakpo Mi'i Miit aimi­motag i'atu'e. Ta'i mekewat pan'i pan'i'e hat sa'yru mekewat mana Maria mẽpyt i'atu'e. Ta'i watikuap kahato iywyt'in mehĩ Tiaku uhyt Iuse mehĩ Simãu uhyt Iuta i'atu'e. Ta'i i'atueyke'et sese Mi'i Miit i'atu'e. \v 56 I'ewyte inyt'in ni tukupte'en meiũpe i'atu'e to'ope. \v 57 Pyno aikope pyi som pyno iwe'eg kahato hap tut i'atu'e to'ope. Uwe saĩke imu'e iwe'eg hap ete i'atu'e sa'ag ta'atu­mohit reran haype. Mi'i pote — Ta'i yt uimohey hin i eipe uimotag haria e Iesui. Irania'in tama puaria ti ma'ato uimõ­typot kahato are ma'ato eipe yt ra'yn e. Ma'ato irania'in te'ero'e — En ni Tupana Mipo'oro tehay enoi hanuat i'atu'e irania'in tawa piaria ma'ato eipe uimotag haria sese ui'yat piaria sese uiwyria'in sese uhetawa sese puaria yt uimõ­typot hin i haria eweikupte'en e. Mi'i e hap ewy kahato uimi­po'o­roria uhehay moherep haria ma'ato ta'atu'y­wania sese ta'atu­motag haria yt timohey hin i uimi­po'o­roria e Tupana sa'awy'i miwan me. Mi'i hap ewy kahato topyhu'at mesuwe ahetama pe pãi e. Yt naku i mi'i tã mehĩ'in mana'in e. \v 58 Mi'i hawyi Iesui yt tunug kuap i tewaku hap miit'in yt minug kuap i ko'i ewy itote tawa Nasare pe katu­pono imotag haria yt imohey i kahato haria wo tukupte'en mote. Ta'i mi'i tã hap ewy itote. Mi'i hawyi uito Mateu atiwan mesuwe. \c 14 \s1 MAKU 6.14-29 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi ti yi Karireia piat morekuat Eroti tikuap ta'yn Iesui aikotã iminug wakuap etiat. \v 2 Mi'i hawyi Morekuat Eroti to'e tu'isaria pe — Koitywy toĩne'en uhetama pe wẽtup ok wuat'i nug kuap hat Iesui e hap het rakat e. Uwe sese Mi'i Miit hap atikuap ta'yn e. Ta'i mekewat uimi'a­kagtek wo'oset'ok hat Iuwãu wyti tuwẽtem gu'uro pyi e. Ta'i tuwẽtem gu'uro pywiat hawyi ti mio tutunug yt uwe misepap kuap takat i ra'yn e Eroti morekuat yi Karireia piat tu'isaria pe Iesui etiat. \v 3 Mio tã e katu­pono sa'awy'i mekewat morekuat Eroti ti'atu­po'oro tesu­rara'in Iuwãu pyhyp hamo. Mi'i hawyi ta'atupo'i po'i hawyi ti ta'atupag wo'opyhik hawe. Mi'i tã ti Eroti tunug sa'awy'i Iuwãu ete. \v 4 Toipyhik Iuwãu wo'opyhik hawe sa'awy'i katu­pono iwary sa'ag Erotia ipy'ahak kahato Iuwãu ete. — Wãi'e yt naku i kahato ewaire waire e pote. Yt naku i e'aito morekuat Eroti wywo katu­pono Eroti eyke'et Wiripi wywo ereĩne'en sa'awy'i e'aito wo e Iuwãu morekuat Eroti wary sa'ag mana Erotia pe pote. Mi'i to'e pote mana Eotia ipy'ahak Iuwãu ete. Mi'i pote haiwot topyhu'at hawyi toipyhyp teran ahet'ok hat Iuwãu wo'opyhik hawe — Tupana yt tiky'esat i etipo­hari eywyt Wiripi ehary'i ete e pote. \v 5 — Pyno waku ati'auka teran Iuwãu ma'ato yt ati'auka kuap i katu­pono typy'i kahato ra'yn Iuwãu mohey haria e. Ta'i Tupana mipo'oro aimu'e hamuat Iuwãu e haria ahyt Iuteuria tukupte'en mesuwe e. Aikotã me aru waku Iuwãu auka hap atipuẽti e tuwa­nẽtup hawe morekuat Eroti. \v 6 Mi'i hawyi wẽtup e'at pe morekuat Eroti tunug to'ywã'ĩ hap kapiat watetup hap. Mi'i pote tutunug ienuk wato hap tomõ­typot haypiat. Mi'i hap e'at pe morekuat Eroti tikaykay tehary'i wuat Erotia mẽpyt ihairu hamo. Mi'i ti makuptia ihairu miit'in typy'i ehamo. Ikahu mekewat pĩ'ã pote morekuat iwepit kahato teha'at hawyi. \v 7 Mi'i hawyi morekuat Eroti to'e pĩ'ã pe — Ehairu ikahu kahato pĩ'ã e mi'i pote e'e hap ewy atunug teran emiky'esat ok tã emiẽtup atum neran e pĩ'ã pe. \v 8 Mi'i hawyi pi'a to'e morekuat pe — Apuete e. Mi'i hawyi toto toty kape — Kat som waku ahẽtup morekuat pe to'e hamo. Mi'i hawyi — Pyno waku ehẽtup wo'oset'ok hat Iuwãu akag kui'a pe e ity Wiripi saki'yt pe. \v 9 Mio tã e hap morekuat tikuap hawyi tuwa­nẽtup ko'i ko'i ne'i ra'yn. Ma'ato — Atum aru emiẽtup ok tã e ra'yn sa'awy'i pĩ'ã pe torania towyria'in ehamo pote — Pyno atunug ui'e hap ewy emiky'esat ewy pãi e yn pĩ'ã pe. \v 10 Mi'i hawyi ti toipo'oro ra'yn tesu­rara'in wo'opyhik hap kape Iuwãu akag tek hamo. \v 11 Mi'i hawyi ta'atuerut warupy hit pe Iuwãu akag hawyi ta'atuium na'yn mekewat pĩ'ã makuptia ihairu rakat pe. Mi'i hawyi ti tutum na'yn Iuwãu akag toty pe. \v 12 Mi'i hawyi Iuwãu potmu'eria tikuap ta'yn ta'atumu'e hat Iuwãu ut'yp tek hap hawyi tõ'ẽ ra'yn hyp hamo. Ta'atusyp hawyi ti tuwat ra'yn Iesui kape henoi hamo ra'yn. \s1 MAKU 6.30-44 IRUKA 9.10-17 IUWÃU 6.1-14 PIAT EWY \p \v 13 Mi'i hawyi Iesui tikuap ta'yn Iuwãu auka hap hawyi toto ra'yn yara puo mekewat hyemyi'a wato sakpo aikope yt uwe i hap kape tuweran. Mi'i hawyi miit'in tikuap ta'yn Iesui aikowuat toto hap hawyi tuwat tuwat typy'i ra'yn ta'atue­tawa pyi aikowuat ito hap kape yi upi. \v 14 Mi'i hawyi Iesui put'ok'e ra'yn yẽpe ete yara puo hawyi ta'akasa miit'in typy'i kahato takat haria. Mi'i hawyi toi'atuky'e ne'i ra'yn mi'iria hawyi toi'atu­moe­hãite yne i'ahu rakaria i'atue­haky'e'i kahato iha'at turan pote. Mi'i hawyi toi'atu­moe­hãite at itote. \v 15 Meiũran wãtym i ra'yn turan put'ok'i'atu'e ra'yn hemiit'in Iesui ete. Mi'i hawyi — Wãtym na'yn mesuwe ra'yn mote eti'atu­po'oro ro i'atue­tawa ko'i kape miit'in i'atu'e katu­pono wyti yt naku i yahig note watoĩne'en katu­pono yt kat i aimi'u meiũpe Mehĩ i'atu'e. Mi'i hawyi waku eti'atu­po'oro ro hesyat rakaria tawa hit ko'i upi getap ko'i kape aikowo aikowo te'eru­wemi'u kyi'at hamo i'atu'e. \v 16 Ma'ato Iesui — Yt rat pãi e. Yt ati'atu­po'oro teran hin i rat e. Ewei'atupoi ro hesy'at rakaria e Iesui. \v 17 — Ma'ato Mehĩ i'atu'e aikotã aru pyno urui'atupoi mi'iria katu­pono aimi'u yt iwato hin i 5 man typy pira yn toĩne'en aimi'u wuat i'atu'e. \v 18 Mi'i hawyi — Pyno eweterut ro mi'i mi'u hit ko'i uhowawi e. \v 19 Mi'i hawyi to'e miit'in sem me — Ewei'apyk to mopep hyp we e. Mi'i hawyi mekewat typy pira 5 man totat topo pe hawyi teha'at atipy kape hawyi to'e — Waku kahato En Tupana are. Urutu­wehum kahato emiium ete e. Mi'i hawyi mekewat 5 man toipat'ok kahato hawyi toimõ'ẽ topot­mu'eria pe hawyi mi'iria imõ'ẽ ra'yn miit'in sem me. \v 20 Mi'i hawyi te'erenuk kahato ra'yn miit'in sem hawyi i'atu'ok kahato ra'yn hawyi hemiit'in ti'atunug i'atumi'u ieĩpyt 12 e'yry­sakag ne te topyhu'at i'atumi'u so'o ko'i. \v 21 Toi'atumo'ok kahato 5000 rakaria ihainia'in i'ewyte i'atu kahato te hary­poria'in i'ewyte i'atu­mẽpyt'in. Yt ta'atukuap i yt ta'atu­mo­rania i hary­poria'in i'ewyte i'atu­mẽpyt'in yt ta'atukuap i karania tukupte'en itote ihainia'in ko'i yn ta'atu­mo­rania pote. \s1 MAKU 6.45-52 IUWÃU 6.16-21 PIAT EWY \p \v 22 Mi'i hawyi to'e i Iesui towyria'in me — Eiwehyt'ok to ehe'yara pe hawyi eweiwat ro ihyemyi'a wato sakpo e. Uito aru ati'atu­po'oro miit'in sok i'atue­tawa ko'i kape hawyi areto ehowawi ehupi mehĩ'in e temiit'in me. Mi'i hawyi tuwat ra'yn. \v 23 Tuwat yne ra'yn hawyi ipot'am na'yn yity'ok kape. Mi'i tote tuweran hawyi ihay ra'yn Tupana wywo. Pyno wãtym'i ra'yn hawyi tehay kahu ra'yn hawyi tuweran toĩne'en yity'ok tote. \v 24 Mi'i totepyi heremo yne y'y emyi'a. Mi'i hawyi teha'at temiit'in kape ihyemyi'a py'asetpiat ikupte'en turan. Wasere poity'i temiit'in e'yara yowa etiat kape. Mi'i pote yt tuwat kuap i iha'at turan ihy wato kahato ra'yn itote ywytu haty wo kahato pote. \v 25 Mi'i pote waipaka ehay hap owakai toto ra'yn Iesui temiit'in kape yowa tote hewyry i'atue'yara kape y'y puo. \v 26 Mi'i hawyi hemiit'in te'era'a­kasa Iesui ut hap kape y'y wato totiat hewyry turan. Mi'i hawyi i'atu­wuwu kahato ra'yn hawyi i'atuehay haty wo — En apo miit ehag y'y totiat i'atu'e. \v 27 Ma'ato Iesui to'e — Uipot­mu'eria yt eweiken'ẽ tei'o uipupi katu­pono Uito rat mesuwe areĩne'en e. Pyno eiwepit ro e. \v 28 Mi'i pote Peteru iwẽpap'i — Uruka'iwat e pyno En pote uikaykay iro ewewawi uhewyry teran ewawi yowa tote e. \v 29 — Eriot ro e Iesui hawyi Peteru tuwẽtem na'yn yara pyi hawyi toto ra'yn y'y owa upi Iesui kape. \v 30 Ma'ato hewyry y'y owa upi turan teha'at ywytu kahato kape ywytu uato poity'i kape. Teha'at hawyi — Uheha­kyera'at ro En Uika'iwat e iwẽpap'i. \v 31 Mi'i hawyi meremo Iesui tokosap howawi hawyi totat ipo ete hawyi to'e — Kat poteĩ yt uimohey i Peteru e. Kat pote kahu uimohey ran yn en e. \v 32 Mi'i hawyi tuwehyt'ok yara pe hawyi ywytu meremo ipohep hawyi inik kahato ra'yn itote. \v 33 Mi'i hawyi 12 ok takaria yara piaria timõ­typot kahato ra'yn Iesui — En ni Tupana Sa'yru sese i'atu'e. \s1 MAKU 6.53-56 PIAT EWY \p \v 34 Mi'i hawyi tuwat ra'yn ihyemyi'a sakpo hawyi mekewat tawa Kene­sare e hap wã tote tuwehik. \v 35 Mi'i hawyi itotiaria ikuap ta'yn meremo Iesui put'ok'e hap. Mi'i hawyi meremo ta'atukuap Iesui uwe hap. Mi'i hawyi ta'atue­ropo'ok i'ahu rakaria kopepyi kopepyi howawi. \v 36 Mi'i hawyi ta'atu­hẽtup ta'atu­mierut ko'i i'ahu rakaria moehãite hap hesokpe emig hamo. Mi'i hawyi wuat'i i'ahu rakaria Iesui ti'atu­moe­hãite yne tesokpe emig haria are uito Mateu. \c 15 \s1 MAKU 7.1-13 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i turan itote Tupana ehay miwan miat wan pakup i haria i'ewyte Tupana ehay enoi haria tõ'ẽ tõ'ẽ tawa wato Ieru­sarẽi kaipyi apota'atu'e Iesui piat hamo. \v 2 — Kat poteĩ emiit'in yt te'eru­we­posei posei i yt aha'ase'i'in eko yt ewy i i'atu'e. Kat pote yt naku i aipo­pitpit wywo watenuk i'atu'e õ'ẽ haria Iesui pe. \v 3 Mi'i hawyi Iesui apo'e i'atuepe — Kat pote eipe ti Tupana eko yt ewetunug hin i e. Pywo pe ti Tupana ehay atoiat haria eipe katu­pono eimienoi ko'i yn ewetunug e. Kat pote Tupana eko yt ewetunug hin i e. \v 4 Sa'awy'i Tupana to'e tomiwan me — Eweimõ­typot ro ei'ywot eity e. Karãpe wẽtup ok tunug saty'i saty'i at to'ywot ete toty ete waku mi'auka wo mekewat miit topyhu'at e sa'awy'i­tewuat miwan me e. \v 5 Ma'ato ti yt mio tã hin i ewei'atumu'e miit'in e. Karãpe yt watimõ'ẽ neran i aity kape ai'ywot kape mi'i pote ti waku — Papai Mamai yt kat i hin i eipo­hapnug hap topyhu'at katu­pono Tupana kape atum yne ra'yn eipo­hapnug hap wato'e ewei'atumu'e sa'ag miit'in e Iesui nagnia ehay enoi haria pe. \v 6 Mi'i pote ti mesup aimẽpyt'in yt ti'atu­mõ­typot hin i ta'atu'ywot ta'atuty. Yt kat i i i'atu­mimõ'ẽ e. Mi'i hawyi i'atu­po­hapnug hap topyhu'at eipo pe e. Yt naku i kahato katu­pono mesup ti Tupana e hap ta'atu'atoiat kahato ra'yn hawyi eiwat eimienoi sa'ag ne'i ra'yn ta'atu­mohey e. \v 7 Ta'i mi'i pote eipe typy ehay rakaria ra'yn e Iesui. Nimo te ti ase'i Isaia henoi tomiwan me \v 8 — Eipe ti ehehay wo uimõ­typot ma'ato ti eiwa­nẽtup hawe ti pya kahato uikai e Tupana tomiwan me Esekieu 33.31 pe. \v 9 Yt kat hamo ti ehehay se uimõ­typot hap ete katu­pono uhehay atoiat haria eipe hawyi eimienoi sa'ag ko'i yn ewehenoi eipot­mu'eria pe e. — Urumienoi ti Tupana ewei'e ma'ato eheso kahato e ti Tupana ehepiat pe Isaia miwan me 29.13 pe e Iesui apo'e haria pe. \s1 MAKU 7.14-23 PIAT EWY \p \v 10 Mi'i hawyi itotiaria typy'i rakaria pe Iesui to'e — Eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Woro­ho'omu'e teran eipe e. Waku eweiwa­nẽtup to ui'e hap kape ikuap hamo inug hamo e. Waku ehewaure ka'a kahato uhepiat einãpin hap kape e. \v 11 Uiwyria'in yt eweiwa­nẽtup tei'o eipy'a pe — Waku areĩne'en Tupana wanẽtup hawe. Mi'u hãpyk urueko ewy wakuat yn atu'u yt ewei'e tei'o eipy'a pe katu­pono aheko mi'u ete yt aimo­hãpyk kuap i Tupana wanẽtup hawe e. Uimi­mu'eria pywo pe ti Tupana teha'at kahato eipy'a piat eiwa­nẽtup hap kape. Eimi­ky'esat hap kape teha'at kahato. Mi'i hawyi ei'e hap kaipyi eikuap sio eipe waku sio yt hap yt naku i eipe hap e. Mi'u yt eimohun kuap i eiwa­nẽtup hawe are ma'ato eiwẽ pywiat ehehay eimohun kuap hap tuwẽtem eiwẽ pyi e Iesui to'ywania Iuteu ywania pe. \v 12 Mio tã to'e hawyi ipotmu'eria sese tõ'ẽ meremo Iesui kape henoi hamo — Mehĩ i'atu'e Tupana ai'airo temiit no aheko mi'u u hap etiat e haria i'atu­py'ahak kahato eete. Urumu'e hat ewe'eg wo o i'atu'e katu­pono yt naku i e'e hap iatu'e irania'in wo'omu'e haria to'ope katu­pono — Tupana miky'esat ewy mi'u u haria yn waku pe tukupte'en Tupana wanẽtup hawe i'atu'e mi'iria. Aheko mi'u ete aipu'ap Tupana kape i'atu'e wo'omu'e haria ipotmu'eria henoi Iesui pe. \v 13 Mi'i pote Iesui to'e — Pyno mi'iria mienoi ko'i yt Tupana mienoi ewy hin i e. Karãpe watikoi aiko hawyi wahe­katup kahato hẽtyt hap e. Hẽtyt hawyi aimo­wepit kahato hap aimikoi e. Ma'ato i'anam ne'i hẽtyt hap yt aimo­wepit kuap i yt aimikoi hin i pote meremo wati­puruk. Mi'i hap ewy irania'in wo'omu'e haria mimu'e ko'i yt Ai'ywot Tupana e hap ewy hin i ma'ato i'anam aiko piat ewy e. \v 14 Uipot­mu'eria eiwa­nẽtup ko'i ko'i i'atu­wesat hap kape e. I'atu'e hap miit'in mu'e hap yt kan hamo i katu­pono yt ta'atukuap i mu'ap Tupana kape e. Ta'i mi'iria tukupte'en yt ihapytig i rakaria ewy — Mesuwe mu'ap Tupana kape i'atu'e irania'in me yt ta'atukuap i mu'ap pytkai. Aikotã yt ihapytig i rakaria to'o'ykesat hap ewy tukupte'en mi'iria. Meiũran to'oykesat ereto yi hot pe hawyi i'atuewo yi ka'a pe e. \v 15 Mi'i hawyi Peteru to'e Iesui pe — Uimu'e hat yt uruikuap hin i te e'e hap mi'u ete e. Urumu'e i ro kat e'e hap sese etiat e. \v 16 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­wesat — Uiwyria'in yt eweikuap i te ui'e hap eipe e. Ta'i irania'in mesu­wa­ro­tiaria ewywuaria te eipe katu­pono mi'iria yt uikuap i te haria e. \v 17 Yt eweikuap i te apo aikotã mi'u watohon hawyi aiymyẽ pe toto hawyi teke aime'en me hawyi ahepai'a hawyi toto i ra'yn aipiit pyi hap. Yt eweikuap i te apo aikotã mi'u yt teke kuap i aiwa­nẽtup hawe e. \v 18 Ma'ato ai'e aiwa­nẽtup hawiat meiũran tuwẽtem aiwẽ pyi ahehay wo ra'yn aiwa­nẽtup hap ok tã e. Pywo ti rat ei'e hap eipy'a piat eima'at hap topyhu'at katu­pono tuwẽtem eiwẽ pyi hawyi torania tikuap ta'yn eiwa­nẽtup hap e. Pywo pe ti ei'e hap eipy'a pywiat eimohun hap topyhu'at e Iesui. \v 19 Ta'i eiwe'eg wo o eipy'a piat eiwa­nẽtup hap e hap pupi are katu­pono mesu­wa­ro­tiaria te'eru­wa­nẽtup at ka'ap aikotã aikotã yt naku i nug hap kape — Waku ati'auka mekewat uhewa­nĩkap i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku mi'i uhewaire wo i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atoiat uhe'aito uhehary'i hawyi wẽtup atat i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atero'ok mekewat uianuat i'atu'e ta'atupy'a pe. Waku atima'at mi'i miit uhehay yt pywo i rakano i'atu'e ta'atupy'a pe. \v 20 Mi'i ei'e hap ko'i eipy'a pywiat eima'at hap ko'i tukupte'en katu­pono ewei'e eipy'a pe hawyi meremo ewetunug ei'e hap ewy. Ei'e hap upi eweiwat hawyi yt naku i nug haria eweikupte'en e. — Mi'u watu'u aipo­pitpit hap wywo pote meremo yt naku i nug haria wo wato­pyhu'at i'atu'e irania'in wo'omu'e haria ma'ato yt pytkai i e. Aipo­pitpit hap yt teke kuap i aiwa­nẽtup hawe e. Aipo­pitpit hap yt ainug hin i sa'ag nug haria Tupana wanẽtup hawe e. \s1 MAKU 7.24-30 PIAT EWY \p \v 21 Mi'i hawyi Iesui toto ra'yn tetama pyi wẽtup tama piat tawa kape toto mekewat y'y wato sese yẽpe kape topot­mu'eria wywo. Put'okta'atu'e tawa Tiru pe hawyi tuwat tawa Sitãu kape. \v 22 Mi'i turan wẽtup hary­poria mekewat y'y wato ẽpe totiat ieĩne'en hat tut Iesui ewawi hawyi tuwẽ­powat Iesui kape — Uika'iwat ase'i Tawi emiariru En e. Pyno uipo­wyro hap atiky'esat katu­pono uhehaky'e'i kahato Mimi e. Uiky'e hap kaipyi uipo­wyro ro e. Eriot ro uhupi uimẽpyt hary­poria moehãite hamo e. Uimẽpyt hary­poria kawiat ahiag tisaty'i saty'i kahato e. \v 23 Ma'ato Iesui yt tiwesat hin i tuwe­wawi wẽpowat i rakat. Ma'ato hary­poria yt ipohep hin i tohẽtup po'og ne'i. Mi'i hawyi ipotmu'eria te'ero'e Iesui pe — Uhyt i'atu'e etipo'oro ro mekewat hary­poria pya meiũpepyi i'atu'e katu­pono aimo­sero kahato ihay pirik hap aimo­py'ahak kahato i'atu'e. Waku etipo'oro pya aikai i'atu'e. \v 24 Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Mana Uito ariot yt e'ywania kape hin i e ma'ato uru'ywania sese mu'e hamo yn ariot mesup e. Ta'i ui'ywania tukupte'en aikotã aihũria ga'apy piat ho'owasat rakaria ewywuaria tukupte'en haria uru'ywania Isareu ywania e. \v 25 Mi'i hawyi ma'ato hary­poria put'ok'e howawi hawyi toimõ­typot kahato ra'yn Iesui hawyi to'e tope — Uipo­wyro En Mimi e. Wakuat kahato En Tawi emiariru En. Uipo­wyro ro Uika'iwat e. Etisopo ro ahiag uimẽpyt pyi e. \v 26 Mi'i pote Iesui tiwesat — Mana e yt naku i urumẽpyt'in wakuaria mi'u wakuat urutum awareria pe e. Mi'i hap ewy yt naku i wẽtup ywania powyro hamo areto mesup wẽtup ywania kape e. \v 27 Ma'ato hary­poria to'e Iesui pe — Pywo pe ti an Mimi e'e hap ma'ato kat ko'i kat ko'i ta'at yparakai kaipyi mi'u ku'i ieĩpyt eimẽpyt'in te'erenuk turan topyhu'at awareria mi'u wo Mimi e. \v 28 Mio tã e hawyi Iesui tiwesat — Mana uimohey hap epiat hap iwato kahato. Mi'i tupono emiky'esat ewy atunug na'yn e Iesui hary­poria pe. Iesui mio tã to'e hawyi hary­poria mẽpyt waku ra'yn. Iesui ehay wẽtem iwẽ pywiat turan hary­poria piat tomohey hap kaipyi ihãite ra'yn. \v 29 Mi'i hawyi toto tawa Tiru pyi tawa Sitãu myi hawyi toto ra'yn mekewat ihyemui'a Karireia hyẽpe upi tewyry hamo. Mi'i hawyi yity'ok upi put'ok'e hawyi ipot'am hawyi ta'apyk itote. \v 30 Tuwat Iesui upi typy'i rakaria. Mi'iria terut kahato i'ahu rakaria Iesui ewawi. Tõ'ẽ ipy kĩ'ã rakaria yt ihapytig i rakaria yt hewaure ka'a i rakaria i yt ihay i rakaria yt hewyry kuap i rakaria. Ipo tut i i'ewyte ipy tut i rakaria tõ'ẽ howawi. I'ewyte tõ'ẽ aikotã aikotã ahu wywuaria tõ'ẽ Iesui ewawi ta'atu­moe­hãite hap puẽti hamo. Ta'atupag i'ahu rakaria Iesui yatype hawyi toi'atu­moe­hãite torania ra'yn. \v 31 Irania'in itotiaria teha'at haria te'eru­wa­nẽtup kahato Iesui kape katu­pono yt hewaure i rakaria toi'atue­waure hot'ok ta'yn yt ihay kuap i rakaria toi'atu­moehay kuap ta'yn yt ihapytig i rakaria toi'atu­moe­ha­pytig na'yn I'ewyte ipiit yt ikahu i rakaria toi'atu­moe­kahu. Mi'i hawyi ta'atu­mõ­typot kahato Tupana — Uru'ywania Isareu eTupana i'atu'e waku kahato En i'atu'e. \s1 MAKU 8.1-10 PIAT EWY \p \v 32 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­kaykay tuwe­wawi topot­mu'eria — Uiwyria'in e i'atu­haky'e'i kahato katu­pono mye'ym e'at ra'yn tukupte'en meiũpe uhehay kuap hamo miit'in sem e. Mi'i hawyi ta'atumi'u ta'atu'u yne ra'yn e. Mi'i pote koitywy yt naku i ati'atu­po'oro i'atue­tawa ko'i kape katu­pono ti pya kahato pyi tõ'ẽ mi'iria e. Ta'i tuwat hawyi ti ren te'eropap ne'i ra'yn yahig note sy'at pono e. Mi'i pote waku sa'awy'i wati'a­tupoi mi'iria e. I'atu'ok ta'yn hawyi waku te'era'aipok yahig wato sakpo ta'atue­tawa ko'i kape e Iesui temiit'in me. \v 33 Ma'ato — Mehĩ i'atu'e typy'i kahato ti hesy'at rakaria mesuwe i'atu'e. Aikope pyi aru pyno wati­puẽti i'atumi'u wuat meiũpe yahig wato pe i'atu'e. \v 34 — Yt kat i i apo aheman mesuwe e Iesui. Mi'i hawyi — Yt rat i'atu'e kurin kahato aimi'u pãi i'atu'e. Aheman 7 yn topyhu'at i'ewyte ahepira hit typy yn topyhu'at Mehĩ i'atu'e. Mio tã i'atu'e pytkai Iesui to'e miit'in sem me \v 35 — Pyno ewei'apyk to yi upi e. \v 36 Mi'i hawyi totat 7 man typy pira topo pe hawyi to'e to'ywot pe — Arehum ewawi Tupana. Waku kahato emiium e. Mi'i hawyi toi'atupat'ok hawyi tutum na'yn temiit'in me. Mi'i hawyi ipotmu'eria imõ'ẽ ra'yn typy'i rakaria pe. \v 37 Mi'i hawyi te'erenuk kahato ra'yn hawyi i'atu'ok kahato ra'yn. Mi'i hawyi hemiit'in ti'atunug i'atumi'u ieĩpyt hawyi 7 e'yry­sakag ne howapy te topyhu'at man pikpik ko'i pira pu'i ko'i. \v 38 Te'erenuk haria 4000 ihainia tukupte'en itote i'ewyte hary­poria'in i'atu­mẽpyt'in typy'i kahato yt i'atu­mi­mo­rania i ko'i te'erenuk wy. \v 39 Waku hawyi Iesui ti'atu­po'oro ra'yn i'atue­tawa ko'i kape. Mi'i hawyi teke ra'yn yara pe hawyi toto i ra'yn ihyemyi'a sakpo mekewat yi Matara e hap kape. \p Mi'i hap ti ara'akasa yne sa'awy'i uito Mateu. Mi'i hawyi mesuwat uimiwan atunug. \c 16 \s1 MAKU 8.11-13 IRUKA 12.54-56 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi itote wo'omu'e haria put'ok'i'atu'e Iesui iã'ãg hamo. Ta'atu­ky'esat i'aparap topiat hap haype. — Urumu'e hat i'atu'e etomo­herep to esaika hap atipy kaipywiat yt uwe minug kuap i rakat ok tã i'atu'e. Mi'i etunug hawyi mono meremo uruimohey Tupana Mipo'oro En hap i'atu'e Iesui pe. \v 2 Mi'i hawyi Iesui to'e i'atuepe — At min'e hap kape ewei'akasa hawyi — Pyno mũki'ite at kahu kahato irane ewei'e katu­pono at min'e turan atipy piat ihup kahato pote watikuap ewei'e. \v 3 I'ewyte at wẽtem hap kape eweha'at hawyi — Pyno meiũ i'aman aru ewei'e katu­pono at wẽtem hap ete hun moity i'ewyte ipy'ahak hap ewywuat topyhu'at atipy pe pote watikuap ewei'e. Ta'i i'aman aru hap yt i'aman i aru hap eweikuap kahato at mimo­herep hap ete ma'ato Tupana Mipo'oro wemo­herep hap ko'i yt eweikuap hin i eipe e. Atunug kahato ra'yn eipy'a­setpe Tupana miky'esat uipo'oro hap ko'i uwe Uito hap moherep hap ko'i ma'ato mi'i ewei'akasa yne hawyi ti yt uikuap i hin te eipe e. \v 4 Yt naku i kahato mesu­wa­ro­tiaria tukupte'en katu­pono yt Tupana mohey i haria kahato eipe e. — Etimo­herep to esaika hap atipy kaipywiat iwato'in nakat merep'e hap ewy hawyi emohey haria wo urutu­kupte'en ewei'e sa'ag uhepe e. Ma'ato yt atunug i aru iwato'in nakat ehepe ei'akasa hamuat uimohey ehepiat hamuat e. Ma'ato ti aru wẽtup iwato'in nakat ei'akasa hamo ehepiat uimohey hap yn atunug e. Ta'i meiũran ti aru arẽtem ni aru gu'uro pyi aikotã mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Iuna tuwẽtem mekewat pira wato rakat wẽ pyi mye'ym e'at hawyi hap ewy ti aru arẽtem gu'uro pyi e. Mi'i iwato rakat yn atunug aru uwe Uito hap moherep ehepiat hamo e. Mi'i hawyi ti Iesui toto wo'omu'e haria yaty­pepyi i'ewyte Tupana ehay iwan miat wan pakup i haria kaipyi. \s1 MAKU 8.14-21 PIAT EWY \p \v 5 Mi'i hawyi tuwat ra'yn temiit'in nywo ihyemyi'a wato sakpuat yara puo ma'ato hemiit'in tiwaure ta'atumi'u man. \v 6 Mi'i hawyi mu'ap upi toi'atu­nãpin na'yn temiit'in — Eiwe'eg wo o nagnia eko enoi haria wat ti mani ok pyre mopuk ewywuat pupi e nagnia ehay enoi haria Tupana ehay miwan miat wan pakup i haria wat e. \v 7 Mio tã e pote te'ero'e to'ope — Kat pote aheman wyti yt iwato i pote ti mio tã e. Aheman aimi'u wo wati­waure pote ti mio tã to'e i'atu'e. \v 8 Ma'ato Iesui tikuap i'atuehay to'opiat tuwa­nẽtup hawe hawyi to'e — Yt kat i aheman ewei'e apo eiwo'ope e. Pyno yt uimohey kuap i te eipe e. \v 9 Yt eweikuap i te apo uhesaika hap man nug hamuat hap e. Eweiwaure ra'yn apo aikotã ga'atpo 5 man wo ati'atupoi 5000 ihainia hap e. Eweiwaure ra'yn apo karania e'yry­sakag ne topyhu'at mi'i mi'u ieĩpyt hap itotiat e. \v 10 I'ewyte mi'i hawyi ati'atupoi sa'awy'i 7 man wo 4000 ihainia. Mi'i hap apo karania e'yry­sakag ne topyhu'at i'atumi'u ieĩpyt itotiat e. \v 11 Mi'i tupono mesup ti uhehay wyti aikotã nagnia ehay enoi haria i'ewyte wani wani e haria tukupte'en mani puk ewy hap ete ti uhehay e. Ta'i yt eimi­waure aheman yt ete i ti uhehay e. Pyno eiwe'eg wo o eiwa­nẽtup hap man puk hap pupi mekewat sehay wẽtup nagnia mienoi hap pupi e. \v 12 — Ta'i mio ti uruikuap ta'yn ehay Uhyt yt aheman ete i ehay hap ma'ato iã'ãkap wuo urumu'e wẽtup seko enoi hap pupi mekewat Tupana mõtypot yat piaria akag ko'i Tupana ehay miwan miat wan pakup haria wo'omu'e hap pupi ehay hap i'atu'e. \s1 MAKU 8.27-30 IRUKA 9.18-21 PIAT EWY \p \v 13 Mi'i hawyi Iesui toto tawa Sesaria kape wuat'i tawa hit upi toto morekuat Wiripi e'yi upi toto. Mi'i hawyi mu'ap upi tuwat hap tote Iesui apo'e temiit'in me — Uiwyria'in e uwe som pyno irania'in me Uito eheyke'et apo'e. \v 14 — Ta'i irania'in ni mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu raso i'atu'e ti epe. Ma'ato irania'in ti ta'i mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Eria raso Ieremia raso i'atu'e epe. Ma'ato irania'in wẽtup ok sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat ti ta'aipok i gu'uro pyi i'atu'e ti epe i'atu'e. \v 15 — Ma'ato apo uwe Uito ehepe e. \v 16 Mi'i hawyi Peteru tiwesat — En ni Tupana Mipo'oro Miit'in Ehakyera'at hanuat En e. En ni Tupana Sa'yru wuat'i e'at piat ieĩne'en hat Sa'yru ti En e Peteru. \v 17 — Hãpyk kahato ti en uiwesat Simãu Iuwãu sa'yru e. Pywo ti uiwesat en. Yt uwe miit'in mikuap ewy i uiwesat en e. Ta'i yt uwe i ti mio tã emu'e mesuwe ma'ato Ui'ywot atipy piat wyti henoi epe uwe Uito hap e. \v 18 Uimohey hat sese ti en e. Uimohey iheg miat hat en Peteru aikotã ai'yat nu kawiat iheg kahato hap ewy ti uimohey hap e. Mi'i hawyi ti aru en ewywuaria uimohey kahato haria wo yne ati'atunug aikotã wati'a­tunug nu ai'yat nug hamuat hap ewy. Uimohey haria en ewywuaria wo ati'atunug ui'yat Tupana mõtypot hamuaria e. Yt uwe i wyti aru imoma kuap uimohey haria katu­pono po'og hesaika gu'uro kawiat rakat atunug mi'iria e. Wanĩ­kaptia ti'atu'uka atu'uka pytkai tukupte'en ne uimohey haria mesuwe katu­pono yt ta'atu­moma kuap e. \v 19 Koitywy woronug en oken'ypy apykok hat ewywuat e. — Ereke ro aikope Tupana toĩne'en Morekuat no ere'e miit'in me pote tuwehyt'ok aru ma'ato irania'in me yt eiwehyt'ok tei'o ere'e pote yt tuwehyt'ok i aru e Iesui. \v 20 Mi'i hawyi toi'atu­nãpin — Uiwyria'in e yt ewehenoi tei'o mesup te irania'in me eimikuap Uito Tupana Mipo'oro Wuat'i Miit'in Porekuat nuat hap e. \s1 MAKU 8.31-9.1 IRUKA 9.22-27 PIAT EWY \p \v 21 Mekewat e'at pyi Iesui ti'atumu'e topot­mu'eria aikotã aru toieĩne'en mesu­wa­rote irane hap etiat tohenoi — Uipot­mu'eria e koitywy ahenoi teran ehepe heremo kahato aikotã aru ta'atunug mesuwe uhepe hap e. Areto ra'yn aru Ieru­sarẽi kape uipo'oro hap ewy areto. Mi'i tote ti aru nagnia pa'i kororia i'ewyte seko enoi haria uhaty'i haty'i kahato itote aho'opot kahato aru e. Ui'auka ra'yn aru itote ma'ato mye'ym e'at yn wyti aru uipiit topyhu'at ui'asyp hawe e. Mi'i hawyi ti aru arẽtem i gu'uro pyi hawyi areĩne'en ne i ra'yn Uito e. \v 22 Mio tã e pote Peteru tikaykay Iesui tuwe­wawi wãito'e hamo — Mehĩ yt karãpe i ti mi'i tã hap ta'atunug kuap eete pãi e. Pyno ti yt karãpe i ti aru e'auka hap e. \v 23 Ma'ato Iesui tuwe­morem na'yn Peteru saty'i saty'i hamo — Motoro ahiag e Peteru pe. Uipyhyp teran en Tupana miky'esat nug hap ete Satanai e. Uinãpin sa'ag ne'i yt Tupana piat yt uinãpin hap ewy hin i ma'ato ti miit'in wanẽtup hap kaipyi ne'i ti uinãpin en e Peteru pe. \v 24 Mi'i hawyi yne temiit'in me to'e — Uipot­mu'eria uhemiit no sese wo erepyhu'at teran pote etiwaure o yne emiky'esat nug hap ko'i e. — Ui'auka pote waku ui'auka ma'ato yt atoiat hin i aru imohey hap ewei'e o e. — Yt atoiat hin i Uika'iwat uiku'uro hap kape ewei'e o e. \v 25 — Uimi­ky'esat nug hap yn aru atunug ewei'e pote eheĩne'en hap sese mesuwat yi tote pun haria wo eweipyhu'at ma'ato uwe uwe — Uika'iwat miky'esat yn atunug neran ewei'e pote eheĩne'en hap sese puẽti hanuaria eweipyhu'at mesuwat yi tote i'ewyte atipy pe e Iesui. \v 26 Kan hamo ten eweipotpap at ka'ap wuat'i e'at pe yne yne mesu­wa­rote yi wato hap ok tã eweikyi'at hamo yt eweikupte'en i sese mesuwe hamuat pytkai i e. Kan hamo eweipun yne eheĩne'en hap eimi­ky'esat nug hap ete hawyi aikotã i aru ewei'aipok i emotag hap e'at kape. Eweipun na'yn eheĩne'en hap sese yne hawyi aikotã aru eweikyi'at i ra'yn e. \v 27 Meiũran ti aru ara'aipok te ra'yn meikowo Uito Eheyke'et Eikywyt. Ariot re ti ra'yn Ui'ywot mimõ­typot nuat ariot pãi hemiit'in atipy piaria py'asetpiat ariot e. Mi'i e'at pe ti aru atum ha'up uimi­ky'esat nug haria pe ikahu kahato aikotã i'atu­minug wakuap ok tã wyti aru atum ha'up iwato rakat e. Ma'ato irania'in me ti aru i'atu­minug sa'ag ok tã ne wyti aru atum ha'up i'atuepe yt nakuap i ok tã e. Yt eweiwaure tei'o mio wuat uhehay pãi e. \v 28 Pywo pe ti areĩne'en ti aru Morekuat no mesuwe e. Mi'i hawyi i'ewyte tukupte'en eipy'a­setpe wẽtup ok wẽtup ok Eheyke'et Morekuat nuat hap kapiat akasa haria ti aru eipy'a­setpe tukupte'en wy e. Pyno ti aru mi'iria te'era'a­kasa ta'atu­ku'uro hap e'yianmete e Iesui temiit'in me. \p Mio tã e. Mi'i hawyi uito Mateu atiwan mi'i hap etiat mesuwe. \c 17 \s1 MAKU 9.2-13 IRUKA 9.28-36 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i rokirẽ 6 e'at tokosap rokire totioto temiit Peteru Tiaku iywyt Iuwãu wywo yity'ok ywaiti kahato rakat kape aikope yt uwe i tukupte'en hap kape. \v 2 Mi'i hap tote te'eraha'at Iesui kape turan yt sa'awy'i­tewuat ewy i ra'yn toĩne'en katu­pono howa ti imehit kahato at mehit hap ewy i'ewyte hesokpe ikytsig kahato imehit hap ewy. \v 3 Mi'i hawyi ipotmu'eria mye'ym ok takaria te'era'a­kasa Iesui yatype typy ok mekewat Musei hawyi Eria meke­waria sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep haria kape te'era'a­kasa. Mi'iria ti to'oehay Iesui wywo. \v 4 Mi'i hawyi Peteru tuwẽ­powat ra'yn — Urumu'e hat e waku kahato meiũpe watoĩne'en pãi e. Etiky'esat pote meremo atunug ehe'og mye'ym wẽtup ewano wẽtup Musei wano wẽtup Eria wano e haty wo. \v 5 Mio tã e turan put'ok'e ra'yn ywyhig imehit rakat i'atuete ywai kaipyi. Mi'i hawyi ywyhig og kaipyi sehay ta'atukuap — Uha'yru sese ti toĩne'en eipy'a­setpe uimiky'e kahato Mi'i e. Mi'i tupono eweiwa­nẽtup kahato ro ihay imienoi kape e Tupana. \v 6 Mi'i pote ywyhig mywiat sehay pupi ipotmu'eria hewo ra'yn yi tote ta'atuewa puo. \v 7 Mi'i hawyi Iesui teha'at i'atue­wawi hawyi toi'atuemig hawyi to'e — Wãi eweiken'ẽ tei'o e i'atuemig haype. Eipoĩ'ãm no e. Yt eweiken'ẽ te e. \v 8 Mi'i hawyi te'eraha'at yi totepyi hawyi Iesui yn na'yn heremo. Te'era'a­kasa Iesui yn na'yn. Mi'i yn toĩne'en ne itote. \v 9 Mi'i hawyi i'atu­pot'apyk i ra'yn yi hot kape yity'ok totepyi. Mi'i turan Iesui to'e mye'ym ok takaria pe — Yt ewehenoi tei'o irania'in me ei'akasa uhowawiat yity'ok totiat aikotã areĩne'en hap e. Uito Eheyke'et tuwẽtem i ra'yn gu'uro pyi hawyi ti waku ewehenoi mi'i tã hap irania'in me e. \v 10 Mi'i hawyi apo'i'atu'e tope — Kat poteĩ irania'in Musei ehay wuat aimu'e haria te'ero'e — Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat ti Eria ti ta'aipok i ra'yn Tupana Mipo'oro Miit'in Ehakyera'at hat ut hap moherep hamo tut i'atu'e. \v 11 Mi'i hawyi toi'atu­wesat — Ta'i pywo kahato ti mio tã i'atu'e hap ewy ti e. Katu­pono Eria ti tut ra'yn yianme Tupana Mipo'oro ut hamuat enoi hamo i'atu'e hap ewy e. \v 12 Pywo pe ti Eria put'ok'e e hap ti tokosap ta'yn uiwyria'in e. Ta'i ta'aipok kahu ra'yn ma'ato miit'in yt tikuap i ut hap hawyi to'okyry'i sa'ag kahato mi'i ete. Ta'atu­mi­kyry'i sa'ag hap ne'i e. Mi'i mikyry'i hap ewy te ti aru ta'atunug sa'ag uhete Eheyke'et ete e. \v 13 Ta'i uruikuap ta'yn koitywy kat e'e hap i'atu'e. Ta'i mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat ti Eria ewywuat kahato ti ere'e hawe ti i'atu'e. \s1 MAKU 9.14-29 IRUKA 9.37-43 PIAT EWY \p \v 14 Mi'i hawyi Iesui ta'aipok i ra'yn Peteru Iuwãu Tiaku wywo miit'in typy'i rakaria kape. Mi'i hawyi wẽtup ok ihainia put'ok'e Iesui ewawi hawyi tuwe­pỹ'ã­tutuk haype to'e \v 15 — Uhyt e eraha'at uha'yru kape iky'e hap mywo ro katu­pono yt naku i kahato ahiag uha'yru ete e. Toku'uro ku'uro hawyi ti aria pe y'y pe tuereto ta'at e. \v 16 Sa'awy'i ti aterut epotmu'eria kape ma'ato ti mi'iria ti yt imoehãite kuap i e. \v 17 Mi'i hawyi Iesui to'e topot­mu'eria pe — Yt Tupana mohey haria hin i ti eipe pãi. Mi'i pote ti ewei'aparap kahato eipe e. Karãmuo ti aru put'ok'e uhepiat eimu'e hap Tupana mohey sese hap e. Woro­ho'omu'e ti imohey hamuat ete wen ma'ato ti yt eweimohey kuap hin i te e. Aikotã aru pyno ewei'atu­moe­hãite kuap miit'in areto ra'yn pytkai yt kat i ra'yn uimohey hap eikai hawyi e. Pyno eterut ro esa'yru e Iesui wepỹ'ã­tutuk hat pe. \v 18 Mi'i hawyi tohaty'i haty'i ahiag tehay wo — Erẽtem no ahiag kurum piit pyi e hawyi meremo ihapy hot'ok i ra'yn ahiag ipiit piat rakat. Meremo waku ra'yn tuete. \v 19 Mi'i hawyi waku hawyi ipotmu'eria te'eru­weran tuwat howawi — Kat pote som uruto yt uruihep kuap i ahiag kurum piit pyi i'atu'e ta'atumu'e hat pe. \v 20 Iesui henoi ra'yn — Tupana mohey hap eiwanuat yt iwato i te yt itag i te eweimohey Tupana pote yt eweimoe­hãite kuap i te eipe e. Tupana mohey hap eiwat itag pote iwato pote yne yne ewetunug kuap e. Aikotã aimikoi Mutara iã'ỹi ti yt iwato hin i wen ma'ato itag hawyi i'yp wato e. Mi'i hap ewy ti Tupana mohey hap ehepiat hap eikawiat kurin kaipyi itag hawyi yne ra'yn ewetunug kuap imohey hap wywo ewehẽtup wote e. Mesuwat yity'ok wato pe — Motoro mesu­wepyi ewei'e imohey hap wywo pote ta'i toto ra'yn eimiẽtup ewy e. \v 21 Ta'i uhyt'i'in ewehẽtup Tupana pe haty wo ahiag hep hamuat ehesy'at hap wywo mi'i hawyi tuwẽtem ahiag ma'ato yt pote yt e. \s1 MAKU 9.30-32 IRUKA 9.43-45 PIAT EWY \p \v 22 Mi'i hawyi hemiit'in yi Karireia piaria te'eru­wa'a­tunug yne ra'yn Iesui kape. Mi'i hawyi to'e i'atuepe — Uiwyria'in e mi'i hawyi irane Uito ti wanĩ­kaptia po pe areĩne'en Uito e. \v 23 Ta'i ta'atu'auka sese hamuat ti Eheyke'et Eikywyt hawyi ta'atusyp ipiit iku'uro hawyi ma'ato mye'ym e'at hawyi Tupana uihep i ra'yn gu'uro pyi Uito e. Ta'atukuap ihay hawyi i'atu'arot kahato ra'yn iwyria'in. \v 24 Mi'i hawyi Iesui toto temiit'in nywo tawa Kawana'ũ kape. Mi'i tote put'ok'e wẽtup ok Tupana mõtypot yat apykok hap sa'up sat hamo tut. Mi'i hawyi apo'e Peteru pe — Eika'iwat tum apo Tupana mõtypot yat apykok hap sa'up e. \v 25 — Ta'i tutum som e Peteru hawyi teke getap we apoto'e hamo ma'ato apo'e hap e'yianmete Iesui to'e — Simãu e mesuwat yi totiaria more­kuaria wyti miit'in kaipywiat ha'up sat kahato haria e. Uwe kaipyi som ta'atu­ky'esat ha'up sat hap are sio i'atu­mẽpyt'in kaipyi are sio irania'in kaipyi e. Kat som mi'i tã erewa­nẽtup e Simãu me. \v 26 Ta'i ta'atu­mẽpyt'in kaipyi ti yt kat i ta'atuhep e ma'ato irania'in kaipyi iwato kahato ta'atu­po­rera'at e Simãu hawyi Iesui to'e — Simãu e Ui'ywot yat apykok hap sa'up ta'atusat teran uikaipyi e. \v 27 Ta'i atum wyti aru e yt kat i uiwe­te­weru hap pytkai Ha'yru Uito pote ma'ato atum katu­pono yt atiky'esat i wyti yt hegyi'at i rakat i'atu'e uhepe e. Pyno waku watum i'atu­miẽtup e Simãu me. Mi'i pote ti etioto ro pina ihyemyi'a wato kape hawyi etekyi pira ro e. Mi'i tote ti aru etipuẽti pira e. Mi'i hawyi ti aru emiekyi sa'awy'iwuat wẽ pe etipuẽti ha'up muat i'ape rakat e. Mi'i i'ape rakat ti aru put'ok'e ra'yn Tupana mõtypot hap apykok hap sa'up mo aiwanuat e. Pyno etekyi pira hawyi etum i'ape iwẽ piat mekewat sa'up nug hamo e Iesui Peteru pe. \p Mio tã hap ewy to'e Peteru pe sa'awy'i. Mi'i hawyi uito Mateu uimiwan atunug mi'i etiat. \c 18 \s1 MAKU 9.33-37 IRUKA 9.46-48 PIAT EWY \p \v 1 Mekewat e'at Iesui potmu'eria put'ok'i'atu'e Iesui ete apota'atu'e hamo — Uhyt i'atu'e uwe aru mekewat Tupana topyhu'at Morekuat no mesuwat yi tote turan mekewat e'at pe apuru uwe uwe topyhu'at urupy'a­setpe po'og miit'in akag no irania'in kai i'atu'e. \v 2 Mi'i hawyi Iesui tikaykay hirakat kurin kat tuwe­wawi hawyi hirakat pe to'e — Eremo'y'am no meiũpe uhemiit'in py'asetpe e. \v 3 Mi'i hawyi to'e temiit'in me — Miit'in akag wo eweikupte'en neran mote eweikupte'en meiũwat hirakat ewywuat e. Hira­karia waku kahato e. — Uito po'og yt to'e i hap ewywuaria waku ewei'e e. \v 4 Ewei'atoiat ro — Uito po'og irania'in kai ei'e hap ko'i hawyi — Irania'in po'og uikai ewei'e eiwa­nẽtup hawe hirakat ewy e. Mio tã e haria ewywuaria yn miit'in akag wo tukupte'en aru karãpe Tupana toĩne'en Wuat'i Potypot Koro wo i mesuwat yi wato hap ok tã hap e'at turan e. \v 5 I'ewyte uwe uwe uhetiano wẽtup ok mesuwat hirakat ewywuat pe to'e — Ta'i waku ereĩne'en ui'yat pe pĩ'ã kurum e hat topyhu'at mi'i e hat ewywuat uhepe to'e — Ta'i waku ereĩne'en ui'yat pe Uhyt Mimi e hat topyhu'at e. \s1 MAKU 9.42 IRUKA 17.2 PIAT EWY \p \v 6 Pyno eiwe'eg wo o uimohey haria piat uimohey hap moma hap pupi e. Katu­pono uwe uwe hirakat ma'at hat topyhu'at mi'i hat yt naku i sese rakano topyhu'at Tupana wanẽtup hawe pãi e. Uwe uwe uimohey hap hira­karia wanẽtup hawiat ihep mi'i hat ti Tupana mi'apiheg sese wuanuat topyhu'at e. Ta'i mi'i hat ti sakpo yt naku i hawe topyhu'at irane aikotã ihyemyi'a wato pe nu wato saity nug ete watoĩne'en hap ewy topyhu'at yt naku i pe aru uimohey haria hirakat ewywuat ma'at haria e. \v 7 Tukupte'en aru uimohey haria ma'at haria uimohey hap hep kuap haria e. Po'og po'og Tupana mi'atu'a­piheg ko'i wo aru mi'iria te'ero­pyhu'at wuat'i irania'in ko'i kai e. \v 8 Mi'i pote epo epy einug yt naku i pe pote wãi'ewei'e o eiminug yt naku i hap ete e. Ta'i po'og waku eweitek eipo eipy katu­pono po'og waku ipo ipy tut rakano eweikupte'en mesu­wa­rote te sio meiũran eweipyhu'at eipiit ikahu rakat wywo wuat'i e'at pe aria pe eheho'opot hawe e. \v 9 I'ewyte wãi'ewei'e eiwa'a­kasa sa'ag neran hap ete. Ta'i po'og waku eweihep eheha hawyi eweipun no pya eikai katu­pono po'og waku eheha i'apak'e wywo yn ehewyry mesu­wa­rote sio typy kawiat eheha wywo eweikupte'en wuat'i e'at piat aria ieĩne'en hat ho'opot hawe ne'i e. \p \v 10 Mi'i pote eiwe'eg wo o hira­karia ewywuat haria etiat eipy'ahak hap pupi katu­pono tukupte'en kahato atipy pe Tupana esurara'in ko'i hira­karia apykok haria tukupte'en yt pya hin i Ui'ywot atipy piat kai e. \v 11 Mi'i pote eiwe'eg wo o hira­karia ewywuat uimohey haria ma'at hap pupi. Katu­pono ho'owasat rakaria ehakyera'at hamo ariot e. Ta'i Uito ti ariot Eheyke'et miit'in ho'owasat rakaria puẽti hamo e. \v 12 Karãpeĩ aihũria 100 rakat tukupte'en ai'yatype hawyi ma'ato wẽtup ok aihũ ho'owasat ra'yn mi'i hawyi watikat kahato meremo ho'owasat rakat. Mi'i hawyi 99 rakaria i'atumi'u ete hawyi aihũ ho'owasat rakat kat hamo watuwat e. \v 13 Mi'i hawyi meiũran wati­puẽti i ra'yn aihũ hawyi — Pãi waku wato'e aimo­wepit kahato katu­pono ho'owasat rakat wati­puẽti i ra'yn pote. I'ewyte meimuẽwat 99 rakaria aimo­wepit kahato haria te ma'ato ho'owasat rakat puẽti hap po'og aimo­wepit e. \v 14 Mi'i hap ewy te ti Ai'ywot atipy piat yt tiky'esat hin i wẽtup hirakat ho'owasat hap e Iesui temiit'in me. \v 15 Uiwyria'in e karãpe wẽtup ok uimohey hat ti'aparap eete aikotã aikotã tutunug ema'at hap mi'i hawyi o ereto howawi iweran hawyi ehenoi ro tope aikotã toi'aparap epiat hap e. Ma'ato waku iweran turan ehenoi tope e. Yt naku i irania'in ikuap ehay itote e. Mi'i hawyi — Pywo pe ti woro­ho'o'a­parap ta'yn e pote epe hawyi — Pyno waure wo areĩne'en uima'at hap kai ere'e ro tope e. Mi'i hawyi eiwo'o­wese hap yn na'yn toĩne'en eiwo'ope e. \v 16 Ma'ato yt tuwa­nẽtup teran i ehay kape pote etioto ro typy ok sio mye'ym ok uimohey haria etioto ewywo ihay kuap hamo sio pywo sio yt kuap hamo e. Katu­pono sa'awy'i mio tã e Tupana — Yt naku i ti etimohey meremo wẽtup ok heso hap wẽtup ok miit ete yt etikuap i te pywo sio yt e hap pytkai e. Ma'ato to'o'ewy kahato ta'atu­henoi typy miit sio mye'ym miit wẽtup ok miit ete mi'i pote waku etimohey i'atuehay apo apo'ere hawyi e sa'awy'i miwan me e. \v 17 Ma'ato yt tuwa­nẽtup teran i eiwo'omye'ym ok takat piat tonãpin hap kape pote ewehenoi ro uimohey haria sok pe e. Ma'ato uimohey haria sok piano inãpin hap kape yt tuwa­nẽtup teran i hawyi waku ewei'e tope — Koitywy yt urumi­mohey ewywuat i pote wẽtup ywania ewywuat ereĩne'en. Meimuẽwat mu'ap pyhyp haria ewywuat ra'yn ereĩne'en uruwa­nẽtup hawe waku ewei'e tope e. \v 18 Karãpe — Waku mi'i tã watunug ewei'e eiwo'ope sio yt naku i mekewat watunug ewei'e eiwo'ope mi'i pote ei'e hap ewy Ui'ywot atipy piat to'e aru e Iesui. \v 19 Wẽtup uhehay ahenoi teran ehepe are. Karãpe mesuwat yi tote typy ok uimohey haria hẽtup to'o'ewy Ui'ywot atipy piat pe kat e kat e hap mi'i hawyi tutum aru i'atu­miẽtup ok tã to'o'ewy'ewy i'atu­miẽtup tutum e. \v 20 Pywo pe ti are'e aikope aikope uimohey haria typy ok sio mye'ym ok te'eru­wa'a­tunug uimõ­typot hamo mi'i hap tote ti aru Uito i'ewyte areĩne'en i'atu­py'a­setpe e Iesui temiit'in me. \v 21 Urumu'e hat e Peteru karãpe wẽtup ok emohey hat uima'at hawyi waure wo areĩne'en. Ma'ato mi'i hawyi uima'at i ra'yn mi'i pote karania wo waku atimo­hãpyk uima'at i hat sio 7 wo sio yt e. \v 22 Yt rat po'og po'og 7 wo hap kape ma'ato 490 wo hap kape etimo­hãpyk wẽtup ok piat ema'at hap ko'i upi e. Ta'i waure wo watoĩne'en at ka'ap e Iesui Peteru apo'e hawyi. \v 23 Pyno ahenoi teran ehepe hã'ãkap wuo aikotã Tupana topyhu'at miit'in Porekuat no mesuwe i'ewyte atipy pe hap ewy e. Sa'awy'i so wẽtup morekuat ti'atu­kaykay tuwe­wawi temiit'in. Toi'atukuap teran karan karan i'atu­we­te­weru hap haype. \v 24 Wẽtup ok wete­weru hap ti iwato kahato aikotã aipotpap aheĩne'en hap ok tã kapiat sa'up ewy iwato kahato aikotã yt watum kuap i hap ewy e. \v 25 Mi'i hawyi so yt toha'up nug kuap i ra'yn e. Mi'i pote morekuat to'e haty wo tesu­rara akag me. Etiwe­neru ro mesuwat wete­weru hat ihary'i wywo imẽpyt'in wywo yne hekat ko'i wywo hawyi eterut ro mekewat sa'up hawyi etum no uhepe iwete­weru hap sa'up nug hamuat e. \v 26 Ma'ato mi'i hawyi meremo wete­weru hat tuwe­pỹ'ã­tutuk morekuat ewa kape hawyi to'e — Atum yne wyti aru uiwe­te­weru hap epe uika'iwat e ehekatup porap'i pote atum wyti aru e haty wo. \v 27 Mi'i hawyi sig morekuat tiky'e kahato temiit hawyi — Pyno atiwaure ra'yn ewete­weru uhepiat hap e. Koitywy yt kat i po'og na'yn ewete­weru hap uikai e. Katu­pono atihep yne ra'yn e wete­weru hap uimiwan myi e. \v 28 Mi'i hawyi wete­weru hat toto ra'yn morekuat yaty­pepyi hawyi wẽtup ok temiit toipuẽti yt iwato hin i wete­weru hap wywo wẽtup e'at kapiat ipotpap hap ok tã yn iwete­weru hap e. Mi'i hawyi ma'ato totat ra'yn topo wo hut'yp ete hawyi to'e haty wo — Etum no ewete­weru hap uhepe e. \v 29 Mi'i hawyi hemiit yi tote tuwe­pỹ'ã­tutuk hawyi to'e — Mehĩ e ehekatup porap'i o hawyi atat aru yne uiwe­te­weru hap hawyi atum yne aru epe mehĩ e. \v 30 — Yt rat e woro­po'oro en mesup epyhik hap kape e ewete­weru hap upi e. Mi'i hawyi so tutum na'yn temiit surara'in me ipyhik hamo. \v 31 Mi'i pote irania'in morekuat emiit'in i'atu­py'ahak kahato tukupte'en hawyi — Yt naku i kahato tutunug temiit ete i'atu'e. Mi'i hawyi so tuwat ra'yn morekuat kape henoi hamo e. \v 32 Mi'i hawyi morekuat tikuap ta'yn hawyi toikaykay mekewat sa'awy'iwuat wete­weru wato kahato hat tuwe­wawi hawyi to'e — Yt naku i kahato ti en katu­pono sa'awy'i atiwaure yne ewete­weru hap iwato rakat ehẽtup uhepiat hap upi e. \v 33 Sa'awy'i ehaky'e'i uhepiat hap upi waure wo areĩne'en ewete­weru hap iwato kahato pytkai. Ma'ato mi'i hawyi en yt waure wo hin i ereĩne'en epiat wete­weru hin hat kai e. Waku ti waure wo ereĩne'en ewete­weru kurin kat etiat hat ete aikotã uito waure wo areĩne'en ewete­weru wato kahato hap ete hap ewy e temiit sa'ag kahato sa'awy'iwuat rakat pe. \v 34 Yt karãmuo i ra'yn uima'at epiat hap atimonik uipy'a pe e. Uimõ­py'ahak kahato yt waure wo i ereĩne'en irania'in miat ema'at hap etiat pote e. Mi'i hawyi ereĩne'en irane morekuat pyhik hawe mekewat ewete­weru uhepiat hap mohãpyk hamuat e. Waku itote erepotpap at ewete­weru hap sa'up ete e. waku ereĩne'en itote at ka'ap iheg me morekuat esurara'in sem po pe e ika'iwat temiit sa'ag me yt waure wo i toĩne'en irania'in miat toma'at hap etiat pote e. \v 35 Mi'i hawyi mio tã e ti ahepe Iesui wy. Yt naku i yt waure wo i eweikupte'en irania'in miat wete­weru hap kai e. Mi'i tã eweikupte'en hawyi Ui'ywot atipy piat mi'apiheg ko'i wo eweipyhu'at are yt waure wo i miit'in miat eima'at hap ete haria wo eweikupte'en mote e Iesui ahepe temiit'in me. \c 19 \s1 MAKU 10.1-12 PIAT EWY \p \v 1 Toi'atumu'e kahu hawyi toto i ra'yn Iesui tetama Karireia pyi mekewat Iũtãu hy sakpo yi Iuteu kape toto. \v 2 Mi'i hawyi miit'in typy'i kahato tuwat hupi i'ewyte i'ahu rakaria. Mi'i haria ti Iesui ti'atu­moe­hãite kahato i'ahu rakaria itote. \v 3 Mi'i turan tõ'ẽ howawi nagnia ehay enoi haria ta'atuehay piat Iesui ti'aparap hap ta'atu­ky'esat haype. Mi'i hawyi ta'atuiã'ãg hap te'ero'e Iesui pe — Mehĩ urunãpin En sio waku apo uruwary wywo uruto'o'atoiat urumi­ky'esat ewy sio yt i'atu'e. \v 4 — U pãi e yt karãpe i apo nimuat sese miwan ete eiwemu'e apo'are aikotã mi'i pe sa'awy'i sese to'e — Ainug hap ihainia hawyi hary­poria wẽtup yn tutunug hap ete e. Wẽtup ipa'iat wẽtup iwary'i yn ni tutunug e miwan me. \v 5 Mi'i tupono tehary'i hawyi ihainia toiat to'ywot toty e hawyi toĩne'en tehary'i wywo yn. Mi'i hawyi toĩne'en tehary'i wywo hawyi wẽtup miit ewy yn na'yn topyhu'at wẽtup ihainia wẽtup hary­poria typy miit pytkai e Iesui. \v 6 To'okyi'at hawyi wẽtup miit yn na'yn ihainia hary­poria pytkai e. Katu­pono Tupana tunug mi'iria wẽtup miit ewywuat e. Mi'i tupono yt naku i ti Tupana mipehik watitek e Iesui nagnia ehay enoi haria pe \v 7 Mi'i pote apo'i'atu'e — Kat poteĩ pyno Musei to'e ahepe sa'awy'i — Yt eiwo'o­wese i ehary'i wywuat hawyi ti ewetunug no iwan me aikotã ehary'i wywuat yt eiwo'o­wese i hap hawyi waku eiwo'o'atoiat e Musei i'atu'e. \v 8 — Ta'i yt eiwo'oky'e kuap i pote mio tã e Musei ehepe toĩne'en turan ma'ato sa'awy'i sese ti ipa'iat iwary'i nug hap e'at pe yt kat hin i wo'o'atoiat hap toĩne'en e. \v 9 Pywo pe ti uwe uwe he'aito kahato rakat atoiat hawyi toĩne'en wẽtup ok wywo mi'i miit ti'aparap kahato ra'yn Tupana wanẽtup hawe e Iesui Tupana ehay enoi haria pe. \v 10 Mi'i pote ipotmu'eria — Urumu'e hat i'atu'e pyno yt karãpe i waku uruto'o'atoiat uruehary'i pote po'og waku yt iwary rakanuat i urutu­kupte'en sio yt i'atu'e. \v 11 — Ma'ato tukupte'en iwary kahato rakaria i'ewyte tukupte'en yt iwary rakanuat i mesuwat yi tote e. \v 12 Tukupte'en wyti ihainia'in yt iwary rakat nuat i katu­pono ta'atu­hire pyi te ta'atu'ywã'ĩ pyi te yt i'atu'yp i rakaria e. I'ewyte ti tukupte'en wyti miit'in minug misa'ahep takat ewywuat ko'i e. I'ewyte yt yne i ma'ato tukupte'en tuereto — Uito yt atiky'esat i uiwary katu­pono po'og waku yt iwary rakanuat i areĩne'en Tupana potpap nug hamuat e haria e. Yt yne i wen ma'ato ho'okup mio tã e haria e. Mi'i tã ewei'e eiwa­nẽtup hawe pote waku mi'i tã eweikupte'en Tupana potpap nug hamo ma'ato yt pote yt e Iesui ipotmu'eria pe. \s1 IRUKA 18.15-17 PIAT EWY \p \v 13 Mi'i hawyi miit'in te'eropo'ok teran hira­karia Iesui kape — Mehĩ i'atu'e ereponug no urumẽpyt'in ete hawyi ehẽtup to Tupana pe urumẽpyt'in poityro hap i'atu'e. Mi'i hawyi ma'ato ipotmu'eria ti'atu­pyhyp kahato hira­karia howawi — Wãi'i'atu'e. \v 14 — Yt ewei'atu­pyhyp tei'o hira­karia uhowawi pãi e Iesui ipotmu'eria pe. Tupana tiky'esat kahato temiit'in no hira­karia e. Tero tõ'ẽ uhowawi e. Katu­pono karãpe Tupana topyhu'at Morekuat no mesuwe mi'i hap e'at pe hira­karia ewywuat yn wakuat nuaria toi'airo temiit'in akag ko'i wo e Iesui temiit'in me. \v 15 Mi'i hawyi tuwe­ponug hira­karia ete hawyi toi'atue­waku yne ra'yn topo wo hawyi tuwat i ra'yn Iesui'in itote pyi. \s1 MAKU 10.17-31 IRUKA 18.18-30 PIAT EWY \p \v 16 Mi'i turan wẽtup ok kurum put'ok'e hawyi to'e Iesui pe — Wo'omu'e hat waku sese ti En e. Uimu'e ro aikotã aikotã atipuẽti uheĩne'en wuat'i e'at piat hap sa'up e. Mi'i pote ariot ewawi uimu'e hamuat e katu­pono wakuat sese ti En Uhyt e. \v 17 — Tupana yn ni wakuat sese kurum e Iesui wuat'i e'at piat heĩne'en hap ky'esat hat pe. Uito ti wakuat sese ere'e apo uhepiat e. Pyno etunug no yne Tupana miky'esat miwan miat ko'i hawyi waku pe ereĩne'en e Iesui kurum me. \v 18 — Pyno etimo­herep to uhepe Uhyt kat imiky'esat ko'i waku atunug e. — Ta'i yt erepot'auka tei'o are yt ewary wary tei'o are yt sero'ok'ere tei'o are yt etoma'at tei'o wẽtup ehay wo e. \v 19 Etomõ­typot ro e'ywot ety e eti'atuky'e ro irania'in aikotã eweiky'e hap ok tã hap ewy e. Etunug mi'i tã mote waku pe ereĩne'en e Iesui kurum me. \v 20 — Ma'ato Uhyt e uihire pyi te ti rat mio tã e'e hap miwan miat atunug yne e. Kat e hap pyno mi'i hawyi waku atunug uheĩne'en wuat'i e'at piat hamuat puẽti hamo e. \v 21 — Ta'i wẽtup mo etunug hawyi hekat rakat sese wo ereĩne'en aru atipy pe atum kurum e. Pyno etum yne ekare'en ahyt yne hatek takaria pe hawyi era'aipok uhowawi ereto uhupi uhemiit no hamo kurum e Iesui wuat'i e'at piat ky'esat hat pe. \v 22 Mio tã e hap toikuap hawyi ti tohaty'u ra'yn topy'a pe hawyi toto ra'yn katu­pono yt toimõ'ẽ teran i tekare'en sok yt hekat i rakaria pe haype. \v 23 Mi'i hawyi Iesui to'e topot­mu'eria pe — Are pãi niatpo sese ti rat wekare'en ky'e haria tuwehyt'ok atipy pe aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hawe e. \v 24 Pywo ti niatpo kahato aikotã aihũ iwato rakat Kameru teke teran awi ehapo ka'a puo hap ewy niatpo hap ewy e. Mi'i hap ewy ti ma'ato po'og po'og niatpo hekat rakaria te'eru­wehyt'ok Tupana etama pe e. \v 25 Mio tã e hawyi ipotmu'eria te'eru­wa­nẽtup kahato — Pyno niatpo kahato Tupana etama pe uruwehyt'ok uruekat pote i'atu'e. Niatpo kahato urueha­kyera'at hap Mehĩ i'atu'e. \v 26 Mi'i pote teha'at kahato topot­mu'eria kape hawyi to'e — Yt uwe i tuwe­ha­kyera'at kuap e. Tupana yn ni miit'in ehakyera'at kuap hat e. Katu­pono mi'i yn nyti po'og hat toĩne'en e. Tupana tunug kuap yne yne. Yt kat i hin i ti niatpo tutunug towa­nẽtup hawe e. \v 27 Mi'i hawyi Peteru to'e — Urumu'e hat e sa'awy'i uru'atoiat yne ra'yn uruekat eupiat urutuwat hamo e. Pyno kat aru ha'up etum uruepe e. \v 28 Mi'i pote Iesui tiwesat — Karãpe yi ipakup turan karãpe Uito Eheyke'et ara'apyk Morekuat e'amyap tote wuat'i miit'in miat uimõ­typot hamo mi'i turan ti aru pywo eweikupte'en ui'yatype 12 morekuat e'amyap tote uiwywo e ai'ywania Isareu ywania tok puo wẽtup ywania wẽtup ywania morekuat no eweikupte'en aru uwe yt naku i uwe waku hap e hamo eweikupte'en aru e. \v 29 Pywo ti rat uwe uwe uhehay upi uhupiat toto haype i'atoiat to'yat towywyt'in tokywyt'in toinyt'in tosaki'yt'in to'ywot'in toty'in tomẽpyt'in toko ko'i tomikoi uimi­ky'esat nug hamo mi'i hat ti aru po'og ipuẽti meimuẽwat tomi'atoiat ko'i kai sa'awy'iwuat kai. Po'og po'og ipuẽti meimuẽwat tomi'atoiat ko'i kai. Tomi'atoiat wẽtup kaipyi toipuẽti 100 na'yn mesuwe i'ewyte ti aru toipuẽti wuat'i e'at piat toĩne'en hamuat e. \v 30 I'ewyte ti aru mesup te wuat'i uimohey haria — Uito po'og e haria uimohey haria po'og kurin nakaria wo te'ero­pyhu'at atipy pe ma'ato uhemiit wuat'i miit'in eropat haria wo mesup we mi'i haria miit'in akag wo tukupte'en aru atipy pe e Iesui Peteru'in temiit'in me. \p Uito Mateu uimiwan mesuwe \c 20 \p \v 1 Mi'i hawyi Iesui to'e temiit'in me — Koitywy wẽtup hã'ãkap ahenoi teran ehepe aikotã Tupana topyhu'at wuat'i miit'in Porekuat no mesuwe aikotã toĩne'en atipy pe hap ewy e. Sa'awy'i so toto wẽtup ok hekat rakat hunete to'yat pyi teropat haria kaykay hamo motpap nug hamuat hamo toko piat Uwa ypia etiat i'atu­potpap hamo e. \v 2 — Eipotpap at pote ti atum wẽtup e'at sa'up ehepe e. Mi'i pote — Hẽ i'atu'e. Mi'i hawyi toi'atu­po'oro tomikoi ypia kape. \v 3 Meiũran mikoi ka'iwat ihot'ok po'og hawyi toto aikope miit'in tikyi'at wuat'i hap kape. Mi'i turan itote toi'atu­puẽti yt kat nug i haria motpap ekatup haria. \v 4 Mi'iria pe to'e — Eweiwat ro uiko kape hawyi meiũran aru atum ha'up wakuat ehepe e. — Ta'i i'atu'e hawyi tuwat ra'yn iko kape. \v 5 Atpo­sake rokirẽ i'ewyte toi'atu­puẽti po'og miit'in mu'ap upi hawyi i'ewyte toi'atu­po'oro toko kape i'atu­potpap hamo waku i'atu'e pote. \v 6 Mi'i hawyi porap wãtym i turan po'og toi'atu­puẽti toto hap upi yt ipotpap i rakaria. Mi'i hawyi mi'iria pe — Kat poteĩ yt eipotpap hin i e yt kat i apo eiminug motpap e. \v 7 — Yt uwe i rat urupo'oro motpap nug hamo i'atu'e tope. — Pyno moro­ho'o­po'oro eipe uheUwa ypia kape e. Mi'i rẽ ti aru atum ha'up wakuat ehepe e. Mio tã e hawyi tuwat imikoi ypia kape. \v 8 Mi'i hawyi wãtym na'yn hawyi ipotpap takaria toi'atunug tuwe­wawi i'atu­potpap sa'up nug hamo. Mi'i hawyi temiit akag pe to'e — Pyno koitywy waku etum i'atu­potpap sa'up e. Sa'awy'i etum wat'ymuat ipotpap takaria pe mi'i rokirẽ etum sa'up ipotpap at rakaria pe e. \v 9 Mi'i hawyi toikaykay tuwe­wawi wat'ymuat ipotpap takaria. I'atu­potpap aparap yn wen ma'ato tutum wẽtup e'at sa'up i'atuepe e. \v 10 Meiũran put'ok'i'atu'e sa'awy'i­tewuat i'atu­mi­po'oro yne hune pywiat rẽ wuat'i ipotpap takaria. Mi'iria te'eru­wa­nẽtup te'eru­wepe — Ahepe ti aru po'og tutum katu­pono aito po'og aipotpap aipotpap at pote i'atu'e. Ma'ato tutum sa'up aikotã aikotã irania'in me tutum hap ok tã ne ne'i. Yt uwe pe i po'og iwato tutum ma'ato wẽtup e'at sa'up kapiat tutum wuat'i pe. \v 11 Mi'i pote ipotpap at rakaria i'atuehay sa'ag ne'i ra'yn mekewat Uwa ypia ka'iwat wakuat ete sa'up tutum ta'atuepiat hawyi e. \v 12 — Meimuẽ­waria pe etum uruwat sa'up ok tã ne kurin kahato i'atu­potpap pytkai i'atu'e. Uruto kue at at hakup kahato mesuwe urupotpap i'atu'e. \v 13 Mi'i pote go ka'iwat to'e mio tã e haria pe — Uiwyria'in yt kat i ti atunug sa'ag ehepe e. Yt ati'aparap hin i ti ehepe. Katu­pono sa'awy'i mio tã are — Atum aru ehepe wẽtup e'at sa'up e. Mi'i hap ewy ti atum na'yn ehepe. \v 14 Eipo pe ra'yn ehe'at sa'up e waku ra'yn e. Koitywy ti waku ra'yn ewei'aipok ei'yat kape. Katu­pono ehe'at sa'up toĩne'en eipo pe ui'e hap ewy atum e. \v 15 Ipotpap kurin nakaria pe atum ha'up i'ewyte ipotpap at rakaria pe atum ha'up to'o'ewy uimi­ky'esat ewy atum. Waku uhekat wywo atunug uimi­ky'esat ewy uhegyi'at hap ok tã e. Kat poteĩ yt eiwese i uiminug uhegyi'at hap ete e ipotpap at rakaria pe e. \v 16 Mi'i hap ewy ti aru Tupana tum ni aru temiit'in me sa'up wat'ymuaria pe tutum yianmiaria pe i'ewyte te. Ma'ato yianmiaria pe tutum wat'ymo hap ewy e Iesui hã'ãkap muo temiit'in me. \s1 MAKU 10.32-34 IRUKA 18.31-34 PIAT EWY \p \v 17 Mi'i hawyi Iesui toto i ra'yn tawa wato Ieru­sarẽi kape mu'ap wato upi. Tuwat turan toi'atu­kaykay topot­mu'eria mu'ap ẽpe kape miit'in tok pyi i'atumu'e hamo. \v 18 I'atu­weran turan hawyi to'e — Eiwa­nẽtup to uhehay kape e. Koitywy areto ra'yn tawa Ieru­sarẽi kape mehĩ'in e. Put'okwato'e itote hawyi ti aru Eheyke'et ta'atupag pa'i kororia wãi'e hap enoi haria po pe ra'yn ui'auka hamo ra'yn e. \v 19 Mi'i hawyi ti aru uhum wẽtup ywaniaria wanĩ­kaptia po pe i'atu­mi­kyry'i uhetiat hamo ui'ahyk ahyk hamo e. Mi'i hawyi ui'auka ti aru itotiaria aria'yp posak ete e. Mi'i hawyi uiku'uro sese itote ti aru e. Mye'ym e'at uisyp hawe uipiit topyhu'at. Ma'ato mi'i hawyi ti aru areĩne'en ne i ra'yn gu'uro pyi ma'ato e. \s1 MAKU 10.35-45 PIAT EWY \p \v 20 Mi'i turan put'ok'e wẽtup hary­poria Sepeteu ehary'i typy ok imẽpyt'in nywo Iesui ewawi. Pyno meke­waria tomẽpyt'in Iesui potmu'eria sese mi'iria. Pyno mana tuwe­pỹ'ã­tutuk hawyi to'e — Mimi e ahẽtup teran wyti epe uimi­ky'esat kahato e. \v 21 Karãpe Morekuat no erepyhu'at turan atiky'esat uimẽpyt'in epo sese kai epo ran kai hap atiky'esat kahato e. \v 22 Mi'i pote — Mana e yt etikuap i kahato kat som emiẽtup uhepe e. Mi'i hawyi to'e imẽpyt'in me Iuwãu Tiaku pe — Are pãi eiwe'y'u irane uhekui'a pyi sapo hy wo uhatek e. Eiwe'y'u kuap apo i'ewyte uhekui'a pyi sapo hy wo e. — Ta'i urute'y'u kuap Uruka'iwat i'atu'e. Urutuwe'y'u kuap ekui'a pyi i'atu'e. \v 23 Mi'i hawyi — Pywo ti uhemiit'in eiwe'y'u aru uhekui'a pyi sapo hy e. Uhatek hap ewywuat ewehã'ãg aru e. Ma'ato more­kuaria ewy uipo sese kai uiporan kai hamuat yt atum kuap i ehepe. Katu­pono Tupana yn ikuap uwe ui'yatypiat apyk hanuaria e. Tutum aru tomi'ai­roria pe tomi­ky'esat ewy e Iesui Iuwãu Tiaku pe. \v 24 Mio tã ta'atuẽtup pote irania'in hemiit'in i'atu­py'ahak typy ok ta'atu­wyria'in ete hawyi tu'uka ta'atuehay wo. \v 25 Mi'i turan Iesui ti'atu­kaykay i ra'yn tuwe­wawi — Uiwyria'in e mesu­wa­rote more­kuaria te'eru­wemiit'in po'oro po'oro kahato haty wo e. Toi'atu­saty'i saty'i kahato i'atu'e e. — Uruto ti po'og iwato'in nakaria wuat'i kai i'atu'e kahato e. \v 26 Ma'ato yt atiky'esat i kahato eipe mesu­wa­rotiat more­kuaria ewywuaria eweikupte'en eiwo'ope e. Mi'i pote uwe uwe topyhu'at teran uhemiit'in akag wo mi'i hat waku tuwenug semiit yne miit'in eropat hano topyhu'at e. \v 27 Uimohey haria wuat'i powyro kahato haria yn ni waku uhemiit'in akag wo tukupte'en Tupana wanẽtup hawe e. \v 28 Uito Eheyke'et wuat'i miit'in eropat hat kahato areĩne'en wuat'i miit'in powyro hat areĩne'en e. Uito Eipo­rekuat koro areĩne'en wen ma'ato yt irania'in more­kuaria ewywuat i wyti Uito e. Wuat'i eropat hamo ariot i'ewyte atum irane uheĩne'en hap sa'up miit'in kyi'at Tupana wanuat hamo e Iesui topot­mu'eria pe. \p \v 29 Mi'i hawyi tuwat ra'yn tawa Ieriko pyi. Mi'i turan miit'in sem kahato tuwat itote pyi Iesui upi. \v 30 Tuwat aparap i mekewat tawa pyi turan typy ok yt ihapytig i rakaria mu'ap ẽpe upi apyk pe tukupte'en. Mi'iria tikuap ta'yn Iesui ut hap hawyi te'eru­wẽ­powat Iesui kape — Eraha'at ro uruewawi Mehĩ uruky'e hap wywo i'atu'e. Uruehaky'e'i mẽti uruto Mehĩ i'atu'e. Urupo­wyro En Uhyt i'atu'e. Ta'i morekuat Tawi saipepiat ti En i'atu'e. \v 31 Mio tã i'atu'e pote meimẽ­puaria — Wãi ehehay pirik poity'i i'atu'e. Eiwẽ­pohep to i'atu'e ma'ato yt i'atu­wẽ­pohep hin i. Po'og ne'i te'eru­wẽ­powat — Urueha­kyera'at En Uruka'iwat Tawi Sa'yru En i'atu'e. \v 32 Mi'i hawyi Iesui topyhu'at itote hawyi tuwẽ­powat — Eweĩ'ẽ ro meikowo uhowawi uhyt'i'in e. Mio tã e pote tokoka'at ra'yn howawi hawyi to'e — Kat aru atunug eimi­ky'esat ehepe e. \v 33 Mi'i hawyi ta'atu­wesat — Uru'akasa pakup'i hap nug hap ti uruiky'esat etunug Mehĩ i'atu'e. \v 34 Mi'i hawyi Iesui ti'atuky'e kahato hawyi tuwe­ponug na'yn i'atueha ete hawyi meremo i'atue­ha­pytig te'era'a­kasa pakup'i i ra'yn. Mi'i hawyi tuwat ra'yn Iesui upi mu'ap upi heremo yne i'atueha ete pote waku kahato i'atu'e. \p Mi'i tã Iesui tunug sa'awy'i. Mi'i hawyi uito Mateu atiwan mesuwe. \c 21 \s1 MAKU 11.1-11 IRUKA 19.29-40 IUWÃU 12.12-19 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hap totepyi Iesui toto i ra'yn tawa wato Ieru­sarẽi kape towyria'in nywo. Put'okta'atu'e ra'yn tawa Pewake tote hawyi tuwat mekewat yity'ok kape Uriweira yp mikoi ypia e hap kape. Itote pyi Iesui tipo'oro typy ok temiit tawa hit kape. \v 2 — Uhyt'i'in e eweiwat ro mekewat tawa hit kape ai'akasa hap kape e. Put'ok'ewei'e itote turan ti aru eweipuẽti i'atuhũ Iumenta to'asaity nug me tomẽpyt wywo e. Mi'iria o ewei'asai­typok hawyi ewete­ropo'ok ra'yn uhowawi e. \v 3 Ma'ato — Kan hamo ewetioto uruhũ i'atu'e pote o — Ta'i Aika'iwat wyti ipuru porap'i eihũ ko'i ewei'e o mi'i pote meremo — Hẽto pyno eweitioto ro i'atu'e aru ehepe e. Mi'i hap ewy yne ti aru eweipuẽti itote e Iesui typy ok takaria tomi­po'o­roria pe. \v 4 Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat mio tã e tomiwan me Iesui etiat \v 5 — Tut wyti aru Aipo­typot sese aihũ Iumenta tote ahowawi ewei'e ro tawa Ieru­sarẽi miaria pe e. Yt morekuat ewy hin i tut ma'ato aihũ Iumenta mẽpyt hit tote e ti aikotã sa'awy'i­tewuat miwan me Isaia 62.11 pe Iesui etiat tohenoi. \v 6 Mi'i hawyi tuwat ra'yn ipotmu'eria typy ok hawyi aikotã tohenoi hap ewy ta'atunug. \v 7 Mi'i hawyi ta'atuerut ra'yn i'atuhũ Iumenta imẽpyt wywo Iesui kape. Mi'i hawyi ta'atue­sokpe ko'i ta'atu­po­rokpun Iumenta ok tote hawyi Iesui ta'am na'yn apyk pe i'ok tote. \v 8 Mi'i hawyi irania'in miit'in typy'i rakaria tipy­sapnug ta'atue­sokpe ko'i wo mu'ap tote. Irania'in iporokpun mu'ap upi aria'yp iãgã ko'i imõtypot hamo. \v 9 Mi'i hawyi typy'i rakaria wat'ymo i'ewyte yianmiaria i'atu­wepit kahato — Ereke ro ereke ro morekuat Tawi saipepiat i'atu'e ta'atuehay pirik wo. Waku kahato En atipy kaipywiat i'atu'e. Ta'i Tupana mimõ­typot kahato En i'atu'e. Katu­pono Tupana mõtypot hat En pote i'atu'e. Waku sese waku sese Tupana i'atu'e. \v 10 Mi'i hawyi put'ok'e Iesui tawa wato Ieru­sarẽi me hawyi itotiaria irania'in ikohyeput kohyeput'i kowo'i kowo'i — Uwe som Mi'i Miit i'atu'e to'ope. \v 11 — Ta'i Mi'i Miit ti mekewat Tupana ehay moherep hat yi Karireia tawa Nasare kaipywiat i'atu'e. \s1 MAKU 11.15-19 IRUKA 19.45-48 PIAT EWY \p \v 12 Mi'i hawyi Iesui teke ra'yn Tupana mõtypot yat koro pe hawyi toi'atu­sopo kahato kat ko'i kat ko'i weneru itotiaria hawyi toi'atu­pugha kahato mesa ko'i. Toi'atu'ã­pe'okpun yne tineiru pat'ok pat'ok hap mesa ko'i. I'ewyte pykasu weneru haria amyap ko'i toi'atuã­pe'okpun i'atue­py­kasu ko'i wywo ra'yn. \v 13 Mi'i waku hawyi Iesui to'e haty wo i'atuepe — Mio tã to'e Tupana sa'awy'i miwan me — Ui'yat wyti meiũ e. Mi'i ti atiky'esat wuat'i ywania ehay uhowawiat at hamuat e ti Tupana miwan me e. Ma'ato mesup ti Tupana mõtypot yat koro topyhu'at sero'oke haria yat koro wo ne'i rat e. Yt naku i nug haria kahato eipe e. \v 14 Toi'atu­sopo Tupana mõtypot yat pyi hawyi yt ihapytig i rakaria yt ipoĩ'ãm kuap i rakaria tõ'ẽ tõ'ẽ howawi hawyi toi'atu­moe­hãite ra'yn ihaky'e'i rakaria itote. \v 15 Mi'i pote pa'i kororia Wãi'e hap enoi haria te'eraha'at kahato iminug wakuap kape. I'ewyte ta'atukuap hira­karia piat — Waku kahato En morekuat Tawi saipepiat kahato En i'atu'e hap. Mi'i pote i'atu­saiwot kahato ra'yn pa'i koro ko'i \v 16 — Yt etikuap i apo hira­karia kat i'atu'e kat i'atu'e ewawiat hap i'atu'e Iesui pe. Yt naku i hira­karia emõtypot morekuat ewy i'atu'e. Mi'i hawyi toi'atu­wesat — Ta'i atikuap kahato hira­karia ehay uhepiat ko'i e. Yt eweimu'e i te apo Tupana miwan me sa'awy'iwuat ete aikotã to'e — Hira­karia hit ko'i yn uimõ­typot kuap haria sese e Tupana mõtypot hap ete e. Ta'i mi sym haria hira­karia yn uimõ­typot kuap po'og irania'in torania kai e Tupana sa'awy'i. Mi'i pote yt kat hamo i wãi'are i'atuepe. \v 17 Mio tã to'e hawyi toto ra'yn tawa Ieru­sarẽi myi tawa hit Petania kape. Mi'i hawyi toket itote. \s1 MAKU 11.12-14 20-24 PIAT EWY \p \v 18 Itote pyi mũki'ite hunete ta'aipok i ra'yn tawa wato Ieru­sarẽi kape i ra'yn. Mi'i turan mu'ap upi Iesui hesy'at kahato ra'yn. \v 19 Mi'i turan ta'akasa Wiku yp mu'ap ẽpe upi hawyi toto haat ky'ewi ma'ato i'yhop yn toipuẽti hesy'at kahato turan. Mi'i pote to'e Wiku yp we — Yt naku i rat en e. Pyno koitywy ti aru yt sake i ra'yn esaat e. Mio tã e hap hawyi meremo i'yp gag na'yn. \v 20 Mi'i hap kape ipotmu'eria te'eraha'at hawyi iku'uro ra'yn pote. Mi'i hawyi te'ero'e — Urumu'e hat i'atu'e aikotã emisaty'i saty'i iku'uro ra'yn i'atu'e. \v 21 — Uiwyria'in e eweimohey ro Tupana haty wo yt kat i eweimohey sa'ag ne'i wywo mi'i tã uiminug ewywuat ewetunug kuap hamo e. Ma'ato po'og iwato uiminug kai ewetunug kuap e. Ta'i uwe uwe meiũwat yity'ok pe to'e — Ereto ro meiũpepyi y'y wato kape hawyi min'ere ro y'y pe ewei'e Tupana mohey hap yn nywo mi'i pote ti aru toto ra'yn meremo ei'e hap ewy imohey hap ewy e. \v 22 Mi'i tupono kat ere ehẽtup Tupana kape imohey sese hap wywo mi'i e'e hap ewy kahato ti aru topyhu'at e Iesui. \s1 MAKU 11.27-33 IRUKA 20.1-8 PIAT EWY \p \v 23 Mi'i hawyi put'ok'e i ra'yn Iesui Tupana mõtypot hap yat koro pe hawyi toi'atumu'e i ra'yn. Mi'i turan tõ'ẽ tõ'ẽ pa'i akag ko'i Iuteu ywania akag ko'i apo'i'atu'e hamo — Uwe epo'oro ga'atpuat weneru weneru i haria sopo hamuat i'atu'e. \v 24 — Pyno apo'are ehepe ewehenoi mono mi'i pote Uito i'ewyte ahenoi uwe uipo'oro hap e. \v 25 Uweĩ pyno Iuwãu po'oro hat wo'oset'ok hamuat hat sio Tupana ipo'oro sio miit'in ipo'oro haria e. Mi'i pote te'eru­wa­nẽtup to'o'ewawi — Ta'i Tupana mipo'oro Iuwãu ai'e pote aru kat poteĩ pyno yt eweimohey i e aru ahepe i'atu'e. \v 26 Ma'ato miit'in mipo'oro ti Iuwãu ai'e pote ti aru miit'in i'atu­py'ahak kahato ahete katu­pono irania'in Iuwãu ti Tupana mipo'oro e haria tukupte'en i'atu'e. \v 27 Mi'i hawyi — U pãi Uhyt yt uruikuap i sese wyti uwe mipo'oro Iuwãu i'atu'e. — Pyno yt uiwesat i pote Uito i'ewyte yt woro­ho'o­wesat kuap i ehepe uwe ehay pyi meikotã atunug hap e. \v 28 Mi'i hawyi waku eweiwa­nẽtup o uimienoi kape e. Sa'awy'i so wẽtup ok miit typy ok ha'yru rakat toĩne'en. Mi'i hawyi wẽtup e'at pe so to'e tosa'yru yianme — Uha'yru e atiky'esat wyti koitywy epotpap uimikoi ypia pe e. \v 29 Ma'ato so — Yt uipopap i rat papai e. Ma'ato meiũran tuwa­nẽtup hawyi paa'e to'ywot ehay pun hap ete. Mi'i pote yt uipotpap i rat to'e pytkai toto ra'yn to'ywot mikoi ypia kape. \v 30 Mi'i hawyi so iywyt pe — Uha'yru e atiky'esat wyti koitywy epotpap uimikoi ypia pe e. Mi'i hawyi — Ta'i papai areto meremo e ma'ato yt toto hin i mio tã to'e pytkai e. \v 31 Mi'i pote apo'are ehepe uwe uwe som pyno to'ywot miky'esat nug hat sio wat'yp sio yian e Iesui Tupana mõtypot yat piaria akag ko'i pe. Mi'i hawyi ta'atu­wesat — Ta'i yian yn inug to'ywot miky'esat i'atu'e. — Pywo ti rat mi'i tã ti rat e Iesui. Eipe ti mekewat sa'yru wat'yp ewy kahato eipe — Urutuwat emiky'esat nug hamo Papai ewei'e Tupana pe ma'ato yt. Mi'i hawyi irania'in hary­poria yt iwe'eg i sese rakaria i'ewyte ahewa­nĩ­kaptia emiit'in aipo­hari haria — Yt urutuwat i Papai emiky'esat nug hamo i'atu'e Tupana pe. Ma'ato te'eru­wa­nẽtup hawyi paa'i'atu'e hawyi meiũran Tupana ehay pun hap ete. Mi'i rẽ koitywy tuwehyt'ok kahato Tupana etama pe eheiam me e Iesui pa'i akag ko'i pe miit'in to'ywania akag ko'i pe. \v 32 Ahet'ok Iuwãu put'okto'e hawyi aimu'e kahato Tupana kapiat mu'ap upi e. Mi'i hawyi ti yt nakuaria i — Pywo i'atu'e ra'yn hawyi tuwat kahato Tupana kape e. Ma'ato eiperia ti yt eweiwat hin i Tupana kape Iuwãu miat enoi hap upi e. Ma'ato irania'in meimuẽwat hary­poria'in yt iwe'eg i rakaria paa'i'atu'e i'ewyte mekewat ahewa­nĩ­kaptia sa'up porera'at haria paa'i'atu'e. Mi'i haria ko'i ewei'akasa yne ra'yn pytkai yt paa'ewei'e hin i eipy'a pe. Katu­pono mekewat sa'yru wat'yp ewywuat eweikupte'en eipe yt eweihay pywo hin i eipe Ei'ywot ehay e Iesui pa'i koro akag ko'i pe. \s1 MAKU 12.1-12 IRUKA 20.9-19 PIAT EWY \p \v 33 Mi'i hawyi — Pyno wẽtup sehay ahenoi ehepe hã'ãkap wuat e pa'i kororia pe to'ywania akag ko'i pe. Sa'awy'i so toĩne'en wẽtup ok miit yi wato ka'iwat e. Mi'i hawyi so ihay ra'yn Uwa ypia nug hap ete e. Mi'i hawyi so toikoi hawyi toipyhyp yne ra'yn hero'ok haria pupi hawyi tutunug nu ka'a Uwa tok hamo Uwa hy sapo nug hamo e. Mi'i hawyi so i'ypia py'asetpe so surara yat ywaiti rakat tutunug surara teha'at mikoi ero'ok haria wãi'e hamo. Mi'i so iwato kahato i'ypia e. Hãpyk yne hawyi so toipuru to'ywania pe Uwa ypia i'apykok kuap haria pe hawyi so toto ra'yn i'ypia wato ka'iwat wẽtup setama kape ra'yn toto ma'ato teuwa ypia waku hap e'at pe toiky'esat toha'up nug e. \v 34 Mi'i pote heuwa ypia saat hap e'at put'ok'e ra'yn hawyi toi'atu­po'oro temiit'in tomikoi ypia apykok haria kape tomikoi sa'up pat'ok sat hamo e. \v 35 Ma'ato so i'apykok haria yt ho'oium neran hin i ra'yn. Ipuruk haria yt ho'oium i ra'yn ta'atu­mipo'ok ko'i e. Mi'i hawyi so ta'atu­pytyk ne'i imipo'o­roria hawyi wẽtup ok ti ta'atu'ahyk ahyk ne'i wẽtup ok ta'atu'auka wẽtup ok kape ti nu wo mak mak'i'atu'e. \v 36 Mi'i hawyi po'og toi'atu­po'oro temiit sa'up sat hamo ma'ato so i'ewyte ta'atunug i'atuete e. \v 37 — Pyno koitywy atipo'oro uha'yru sese e. Uha'yru sese tupono ti aru ta'atu­mõ­typot rat pãi e so tuwa­nẽtup hawe e. \v 38 Mi'i hawyi so put'ok'e ra'yn wat'ymuat hawyi yi wato imipuru apykok haria te'eraha'at howawi hawyi te'ero'e to'ope — Meiẽ ra'yn ti tut ra'yn yi ka'iwat saipepiat i'atu'e. Pyno waku wati'auka meiẽwat ha'yru mi'i hawyi meiũran iku'uro ra'yn i'ywot hawyi aipo pe ra'yn imikoi ypia i'atu'e to'ope. \v 39 Mio tã i'atu'e turan put'ok'e ha'yru hawyi ta'atu­pytyk hawyi ta'atu­pugha i'ywot e'yi ekuekai hawyi ta'atu'auka ra'yn ha'yru imipo'oro e Iesui tuwepiat pa'i koro akag ko'i pe. \v 40 Pyno apo'are ehepe aikotã aru ika'iwat tunug meimuẽwat tosa'yru auka haria ete ta'aipok i ra'yn tomikoi ypia kape hawyi e. \v 41 Mi'i pote pa'i kororia tiwesat — Ta'i tut hawyi ti aru toi'atu'uka kahato ti aru meimuẽwat yt naku i nug haria i'atu'e. Ta'i mi'i hawyi ti rat wẽtup ywania pe haat hap e'at piat ha'up ium kuap haria pe aru tutum i te'yi tomikoi ypia i'atu'e. \v 42 — Ta'i pywo kahato ti uiwesat. Ehepiat e hap ewy ti aru topyhu'at ehete are aikotã sa'awy'i Tupana to'e hap ewy — Nu po'og waku rakat ui'yat nug hamuat ta'atu­pugha ra'yn — Yt naku i ta'atu'e haype. Mi'i pote Mi'i Nu i'atu­mi­pugha wo ti aru aha'awynug ui'yat po'og ikahu sese rakat e Tupana. Yt karãmuo i apo eiwemu'e mi'i e hap miwan me Isaia 28.16 pe e. \v 43 Mi'i e hap ewy kahato ti aru topyhu'at mesuwe katu­pono Tupana tihep ta'yn eipo pyi tetama atipy piat ewywuat. Mi'i hawyi ti aru tutum wẽtup ywania pe ra'yn tomikoi ypia sa'up ium kuap haria pe i ra'yn tutum e. \v 44 Uwe uwe ta'at ti mekewat Nu miit'in mipun ete mi'iria ti aru wepik pik sese haria wo te'ero­pyhu'at. Ma'ato uwe uwe mekewat Nu tote ta'at hap aru mesuwat Nu mi'i haria ti aru iku'i ku'i wo te'ero­pyhu'at e. \v 45 Mio tã e pote pa'i kororia — Yt naku i ihay i'atu'e. Katu­pono ahete aimohit hamo mio hã'ãkap tohenoi i'atu'e. \v 46 Mi'i pote ta'atu­pyhyp teran Iesui wen ma'ato typy'i kahato miit'in Iesui apypueri wo tukupte'en pote te'eroken'ẽ ne'i ipyhyp hamo — Iesui ti Tupana ehay moherep hat sese toĩne'en i'atu'e i'apy­pueri haria pote te'eroken'ẽ mi'iria mõpy'ahak hap pupi. \p Uito Mateu atunug uimiwan mesuwe are. \c 22 \s1 IRUKA 14.15-24 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi wẽtup hã'ãkap wuo Iesui ti'atumu'e itotiaria — Pyno ti ran ahenoi teran ehepe aikotã Tupana aikaykay temiit no hap e. \v 2 Pyno wẽtup e'at pe so wẽtup ok morekuat koro to'e te'eropat haria pe — Atunug neran ienuk hap iwato kahato uha'yru mõtypot hamo katu­pono uha'yru ihary'i hap e'at put'ok'e ra'yn e. \v 3 Pyno woro­ho'o­po'oro uhetama kape itotiaria tu'isa'in nãpin hamo i'ewyte ti hekat rakaria atukaykay hamo uha'yru sese ehary'i hap e'at pe mõtypot hamo e. Mi'i hamo atunug neran ienuk iwato hap haype e temiit me. Tohenoi hawyi tuwat ra'yn hemiit'in i'atu­nãpin hamo. Ma'ato so imikaykay ko'i yt tuwat teran i. \v 4 Mi'i pote so irania'in te'eropat haria toi'atu­po'oro i'atu­nãpin hamo. Waku yne ra'yn wyti aimi'u ewei'e ro i'atuepe. Ikahu kahato ti ienuk hap tutunug ewei'e o e. Uihũria wewato ahup ko'i ikap takaria iwyp ta'yn imẽpyt hin ni ikã'ã ko'i wo ra'yn ewei'e o e. Mi'i pote meremo soke eweiwat ewei'e o i'atuepe katu­pono waku ra'yn ahenuk hamo ewei'e o e. Uha'yru ehary'i hap nug turanuat imõtypot hap ti put'ok'e ra'yn ewei'e ro i'atuepe e. \v 5 Mio tã e hawyi tuwat ma'ato i'ewyte yt urutuwat kuap i i'atu'e ne'i. Irania'in to'okyry'i ne'i imipo'o­roria ete. Irania'in ta'atu­potpap nug hamo tuwat. Wẽtup ok toto toko kape wẽtup ok kyi'at to'e hamo ne'i toto. \v 6 Ma'ato irania'in tawa piaria to'okyry'i imipo'o­roria ete. Wẽtup ok wẽtup ok ta'atu'auka ra'yn imipo'oro. \v 7 Mi'i hap morekuat koro tikuap hawyi ipy'ahak ta'yn. Mi'i hawyi toi'atu­po'oro tesu­rara'in ahyt topot­po'o­roria etiat mikyry'i haria atu'uka hamo. Mi'i hawyi surara'in tiwuk ta'yn i'atue­tawa e. \v 8 Mi'i hawyi to'e ti tomi'a­tu­po'o­roria pe — Ta'i waku ra'yn ti aimi'u e ma'ato sa'awy'i­wuaria uimi'a­tu­kaykay ko'i yt nakuaria i e. I'atue­waku hap ti yt put'ok'e i uha'yru wywuat te'erenuk hamo e. \v 9 Mi'i tupono eweiwat yne tawa hit ko'i upi e. Mi'iria o ewei'atu­kaykay yne meikowo uha'yru wary hap e'at kape e. \v 10 Mi'i hawyi tuwat yne mu'ap upiat tawa hit ko'i kape wuat'i miit'in i'atu­kaykay hamo. Ta'atu­kaykay wakuaria i'ewyte yt nakuaria i ko'i. Howapy kahato morekuat ienuk hap eiam getap koro miit'in wo yt to'o'ewy ewywuaria i wo. Put'ok'i'atu'e turan morekuat ekamisa ewywuat tomosat pe yne imiium yne õ'ẽ haria pianuat ko'i. Mi'i hawyi to'o'ewy'ewy ikahuria tukupte'en i'atu­painug hap to'o'ewy'ewy ikahuria i'atue­ka­misa ko'i e. \v 11 Meiũran morekuat koro tut i'atu­wywo hawyi toipuẽti wẽtup ok i'atu­py'a­setpe — Uito yt atiky'esat i morekuat esokpe ewywuat e hano katu­pono uiat waku po'og e hat. \v 12 Mi'i pote morekuat to'e mi'i e hat pe — Mehĩ kat poteĩ yt etiky'esat i uimiium sokpe pakup ikahu rakat e. Mi'i pote yt toiwesat kuap i tuwe­mõti haype yt kat e kuap i ra'yn. \v 13 Mi'i hawyi morekuat ti'atu­kaykay tesu­rara'in — Eweipopo'i ro meiẽwat miit uhesokpe pun hat ipo ete ipy ete e. Mi'i hawyi ewetioto ro meiũpepyi hawyi eweipun no i'ypyryp wato hawe e aikope kyry'et kyry'et'i'atu'e hap kape ta'atuwak popuat hap kape e. \v 14 Mi'i hap ewy ti Tupana eikaykay temiit no. Toi'atu­kaykay miit'in wuat'i ywania kawiat Tosa'yru mõtypot hap kapiat hap ewy ma'ato sa'awy'i­wuaria imikaykay ko'i ui'ywania yt tuwat teran i mote irania'in ywania ko'i tokoka'at e Iesui to'ywania pe Iuteuria pe. \s1 MAKU 12.13-17 IRUKA 20.20-26 PIAT EWY \p \v 15 Mi'i hawyi wo'omu'e haria yt i'atu­wese i Iesui ete — Tupana ti'atu­kaykay wyti aru irania'in ywania e Iesui pote. Mi'i hawyi tuwat ra'yn Iesui yaty­pepyi hawyi te'eru­wa'a­tunug i'atu'akag koro ko'i Iesui ma'at hap etiat to'oehay hamo. Mi'i hawyi ta'atuehay ehay kat ehay wo kat ehay wo waku Iesui ehay aparap ta'atu'auka teran haype. \v 16 Mi'i hawyi ta'atu­po'oro ta'atuemiit'in morekuat Eroti emiit'in wywo Iesui ma'at teran haype. Mi'i hawyi te'ero'e — Urumu'e hat ta'i uruikuap ta'yn wyti ehay hãpyk hap i'atu'e. Ta'i eti'atumu'e hãpyk kahato ti miit'in Tupana miky'esat ewy i'atu'e. I'ewyte ti yt ereken'ẽ hin i miit'in mupi i'atu'e. I'ewyte uruikuap ti aikotã miit'in eti'atu­mõ­typot to'o'ewy'ewy i'atu'e iwato'in nakaria i'ewyte kurin nakaria i'atu'e hap uruikuap ta'yn uruto i'atu'e. \v 17 Mi'i tupono etomo­herep to ewanẽtup hap uruepe sio waku apo i'atu­po­rekuat Sesa pe waha'upnug i'atu'e sio yt tomi­ky'esat ewy imiẽtup ahepiat i'atu'e. \v 18 Ma'ato mio tã i'atu'e i'atuehay hap Iesui tikuap tuwa­nẽtup hawe toma'at hamuat hap etiat toikuap. Mi'i hawyi toi'atu­wesat — Typy ihay rakaria sese ti eipe katu­pono uima'at reran ne'i are uhã'ãg neran haype hap atikuap ta'yn e. \v 19 Pyno eweimo­herep to uhepe i'ape rakat i'atue­ti­neiru e. Ta'atuium hawyi Iesui to'e \v 20 — Uwe iã'ãkap meiũ i'ape tote toĩne'en e. \v 21 Mi'i pote — Ta'i morekuat wato Sesa iã'ãkap i'atu'e. — Pyno iwat hã'ãkap wywuat pywuat tupono tope ro ewetum are ma'ato Tupana wanuat waku ewetum no Tupana pe e. \v 22 Mio tã ihay ta'atukuap ta'yn hawyi i'atu­perup kahato ra'yn te'eru­wa­nẽtup kahato iwe'eg hap ete. Mi'i hawyi tuwat ima'at reran haria. \s1 MAKU 12.18-27 IRUKA 20.27-40 PIAT EWY \p \v 23 Mi'i hawyi meimuẽ­waria miit'in iku'uro hawyi yt te'eru­we­hymut hin i e haria te'ero'e Iesui pe \v 24 — Urumu'e hat sa'awy'i Musei to'e uruepe — Karãpe eiwy'ok eheyke'et iku'uro yt imẽpyt i te turan mi'i pote waku hehiwu iywyt po pe i ra'yn topyhu'at iku'uro rakat mẽpyt nug hamo e Musei sa'awy'i i'atu'e. Mio tã e tupono ti uruhenoi teran epe wẽtup sehay uhyt i'atu'e. \v 25 Pyno sa'awy'i so ihainia so ha'yru'in sok 7 ok takaria. Mi'iria so i'atueyke'et ihary'i ra'yn ma'ato so yt tomẽpyt i te turan iku'uro ra'yn i'atueyke'et. \v 26 Mi'i hawyi so iywyt wywo i ra'yn imi'atoiat hehiwu i'atu'e. Mi'i so i'ewyte iku'uro ra'yn yt tomẽpyt i te turan. Mi'i tã me so wẽtup i wẽtup i wywo toĩne'en sake so topap yne. \v 27 Mi'i hawyi yt uwe i imẽpyt rokirẽ iku'uro ra'yn hary­poria i'atu'e. \v 28 Mi'i tupono karãpe tuwenõ'ẽ gu'uro pyi hawyi apuru uwe wary wo meiẽ hary­poria i'atu'e 7 ok he'aito rakat ieĩne'en hat i'atu'e. \v 29 Pyno eipe ewei'aparap kahato e Iesui i'atuepe. Yt eweikuap i Tupana ehay miwan miat pote e. Katu­pono yt eweikuap hin i Tupana hesaika hap yne nug kuap hamuat. \v 30 Pywo pe ti watu­wẽtem gu'uro pyi hawyi yt kat i ra'yn ahehary'i hamuat itote. Ma'ato ti watoĩne'en aikotã atipy pe yt iwary i rakaria ewy i ra'yn watu­kupte'en irane e. Mi'iria ti yt karãmuo i i'atu­hary'i e. Katu­pono Tupana emiit'in atipy piat ewywuat tukupte'en yt ihainia kaipywiat i yt hary­poria kaipywiat i ra'yn e. Mi'iria ti tuweu­piaria ra'yn e. Mi'i Iesui to'e miit'in iku'uro hawyi yt te'eru­we­hymut hin i ra'yn e haria pe \v 31 — Pyno ahenoi ehepe aikotã miit'in gu'uro pywiat wẽtem hap e. Yt karãmuo i apo eiwemu'e Tupana ehay miwan ete aikotã sa'awy'i Tupana to'e \v 32 — Uito ti Aparãu eTupana Isaki eTupana. Uito ti Iako eTupana e. Mi'i tupono pywo pe are'e ehepe Aparãu Isaki Iako tukupte'en ne e. Katu­pono Tupana ti yt map haria eTupana i. Ta'i ihãite rakaria eTupana yn e. Mi'i tupono mi'iria topap wen ma'ato i'atuieĩne'en pakup i hamuat toĩne'en na'yn e Iesui Tupana ehay miwan miat wan pakup i haria pe yt kat i ra'yn ti aiku'uro hawyi aheĩne'en hap e haria pe. \v 33 Mio tã e pote meimuẽwat miit'in typy'i rakaria te'eru­wa­nẽtup hawyi i'atu­perup ta'yn. — Pyno yt uwe i wyti aimu'e meiũwat ewywuat aimu'e po'og i'atu'e. \s1 MAKU 12.28-34 PIAT EWY \p \v 34 Mi'i hawyi pa'i akag koro ko'i tikuap ta'yn aikotã wani wani haria ehay akit Iesui piat hamuat ta'atukuap hawyi te'eru­wa'a­tunug — Aikotã som watunug meimẽwat miit ete ihay moma hamo i'atu'e te'eru­wa'a­tunug mi'i hamo. \v 35 I'ewyte i'atu­py'a­setpe toĩne'en wẽtup ok wo'onãpin kuap hat apo apoto'e Iesui piat hamo. Iesui wehay aparap hap ky'ewi. \v 36 Wẽtup ok — Wo'omu'e hat e kat e hap kat e hap som po'og iwato Tupana ainãpin hap wuat'i kai apo'e Iesui pe. \v 37 — Pyno ahenoi po'og hesaika rakat piat ainãpin hap e. Tomiwan kaipywiat hap ahenoi po'og hesaika rakat — Waku watiky'e kahato Aika'iwat Tupana yne aipy'a pe yne aiwa­nẽtup hawe yne aiwe'eg hawe e miwan me. \v 38 Mi'i ti po'og iwato Tupana wo'onãpin hap torania kai e. \v 39 Ma'ato wẽtup wo'onãpin hap porap i'ewywuat are mio tã e — Eweiky'e ro irania'in. Waku wati'a­tuky'e kahato irania'in aikotã aiweky'e hap ewy e miwan me. \v 40 Meimuẽwat typy rakat kaipyi ti watikuap yne ra'yn wo'onãpin hap. Mi'i hap watunug mi'i pote ti yne sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi haria wo'onãpin hap ewy ra'yn watunug e Iesui wo'onãpin hat kuap hat pe mekewat wo'omu'e hat py'asetpiat. \s1 MAKU 12.35-37 IRUKA 20.41-44 PIAT EWY \p \v 41 Mi'i pote Iesui apo'e irania'in wa'atunug haria pe wo'omu'e haria pe \v 42 — Atikuap teran ti aikotã eweiwa­nẽtup mekewat Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat hap etiat e. Mi'i tupono uiwesat ro eipe uwe Sa'yru Mi'i e. Mi'i hawyi te'ero'e — Ta'i morekuat Tawi sa'yru i'atu'e. \v 43 Mi'i hawyi Iesui to'e — Ma'ato ti sa'awy'i morekuat Tawi ti to'e — Uhetu­pana to'e Uika'iwat pe. \v 44 — Era'apyk o meiũpe uipo sese kai e ti. Ta'i meiũran ti aru epy ywyt'okpype yne atunug ewanĩ­kaptia e ti Tupana e morekuat Tawi Tupana Pã'ãu kaipyi wepy 110.1 pe e. \v 45 Morekuat Tawi sa'yru Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat nuat ewei'e apo'are ma'ato yt mio tã e ti morekuat Tawi. — Uipo­rekuat Tupana Mipo'oro e ti pãi. \v 46 Mio tã e pote yt ta'atu­wesat kuap i ra'yn. Mio tã e ra'yn hawyi yt uwe kuap i ra'yn ta'atu­so'o­po'oro kuap i ima'at hamo. I'atu­wẽ­pohep yne ra'yn Iesui iã'ãg i iã'ãg i hap ete. Katu­pono yt kat i i'atu'e kuap i ra'yn ima'at reran haria are uito Mateu uimiwan me. \c 23 \s1 MAKU 12.38-39 IRUKA 11.43-46 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Iesui to'e miit'in sem ko'i pe tomi'a­tu­mu'eria pe \v 2 — Uiwyria'in meimuẽwat Tupana ehay miwan miat kuap haria wo'omu'e haria te te'ero­pyhu'at Musei saipe­piaria wo aimu'e Musei ehay wuat haria. Mi'iria ti ainãpin kahato Musei wo'onãpin hap ko'i ete. \v 3 Mi'i tupono waku watunug o kat e kat e i'atu'e ainãpin hap Musei kaipywiat hap ewy e. Ma'ato o yt i'atueko ewy ne'i tei'o eweikupte'en e. Katu­pono i'atuwẽ pywiat mienoi ti hãpyk takat ma'ato i'atueko ti i'atupiit etiat ti yt hãpyk hin i e. \v 4 Katu­pono yrysakag ipotyi rakat ai'okpe tote hap ewy ta'atunug ma'ato ti aito yt wahupit kuap i ipotyi poity'i ai'akit hap ewy ne'i e. Ta'atupag wahupit hamo ma'ato mi'iria yt aipo­wyro hin i hupit hamo. Yt ta'atuiã'ãg ne wy hupit hap yt wẽtup puĩ'ã wo te wy aipo­wyro. Yt kat i hin i wyti aheha­kyera'at hap i'atuepe e Iesui itotiaria pe. \v 5 Ta'i mi'iria ti ikat miit'in upi wuat'i piat — En wyti waku kahato uhyt e hap ta'atu­ky'esat kahato. Miit'in ehamo yn wakuap nug hap ta'atu­mo­herep ta'atu­mõ­typot hamuat hap. Ta'atue­sokpe i'ywop takat kaipyi — Uito po'og i'atu'e urumohey mono i'atu'e haype. Mi'iria ti ikytyt Tupana ehay ta'atue­watu'e ete i'ewyte ta'atupo poran kai ete iwato'in nakat — Ewei'akasa ro uhowawi uito Tupana ehay kuap hat uito e hamo. I'ewyte ti ta'atuesai'a wato ẽpe ete ta'atuwan yne Tupana wo'onãpin hap — Uito po'og eikai Tupana kuap haria ta'atu'e hap. \v 6 Mi'iria ti iky'esat ienuk turan te'era'apyk po'og ta'atu'e hawe irania'in kai morekuat e'amyap ewywuat upi hap. I'ewyte Tupana mõtypot hawe aikotã morekuat eiam ewy ta'atu­ky'esat po'og irania'in kai enoi hamo hap yn ta'atu­ky'esat. \v 7 Mi'i hawyi ta'atue­wyry turan — Ihot'ok urumu'e hat koro i'atu'e irania'in hap ta'atu­ky'esat miit'in kaipyi. — Hẽ aimu'e sese hat tut ra'yn e hap ta'atu­ky'esat. \v 8 Mi'i pote yt ewetunug nei'o mi'i tã hap i'atu'ewy e Iesui temiit'in me. Katu­pono — Meiẽ aimu'e hat sese yt ewei'e tei'o eiwo'ope ne'i uiwyria'in. Katu­pono wẽtup ok yn ni toĩne'en eimu'e hat sese. Mi'i ti Uito ra'yn are. Waku eweipyhu'at eipe eiwo'o­wyria'in wo yn na'yn katu­pono wẽtup ywania yn aito. \v 9 Katu­pono wẽtup yn Ai'ywot waku ewei'e eiwo'ope. Mi'i ti ahetu­pana sese ewei'e o. Mi'i pote yt naku i ewei'e eimu'e hat pe — En uru'ywot sese yt ewei'e tei'o. \v 10 Pyno yt naku i wẽtup ok pe — En Tupana ewei'e uimohey haria eipe pote. Katu­pono Uito yn Eipo­rekuat sese areĩne'en. \v 11 Pyno uwe uwe toĩne'en eipy'a­setpe wo'opo­wyro hat po'og po'og eipo­wyro irania'in kai mi'i hat wy ti — Aipo­rekuat sese ewywuat ewei'e o e. Katu­pono po'og aheropat mi'i ewei'e e. \v 12 Ma'ato — Uito po'og eikai e hat ti aru Tupana mimohit hat topyhu'at. Irania'in ma'at wẽtup ok tuwe­mohit hat ti aru iwato rakat topyhu'at Tupana mimo­wato wo. \v 13 Mi'i hawyi Iesui to'e wo'omu'e haria pe — Ta'i heso rakaria ti eipe typy hẽku rakaria ti eipe are e Tupana ehay kuap ran haria pe. Yt eweiky'esat i ti miit'in tuwat aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hap kape e. Ta'i ewei'atu­pyhyp kahato ti miit'in ipap Tupana etawa kapiat rakaria e. I'ewyte ti eipe yt eweiwat teran hin i. Mi'i pote ti irania'in yt tuwat i ei'ewy e. Yt naku i kahato. Yt nakuaria i eipe are. \v 14 — Ta'i Tupana ehay moherep haria akag ko'i uruto ewei'e eimi­mu'eria ko'i pe. Ta'i uruto yn Tupana e hap yne nug haria ewei'e wen ma'ato pywo ti rat are ehepe Tupana mi'apiheg sese ko'i eipe haria po'og po'og torania kai e. Katu­pono typy hẽku rakaria akag ko'i eipe e. Karãpeĩ ehehay Tupana kape miit'in ehamo ehay se kahato wen ma'ato yt pywo pe i. Ta'i yt Tupana kape hin i ehehay ma'ato eheso hap ewy ehehay e. Miit'in ehamo eipe po'og po'og Tupana emiit no torania kai ma'ato Tupana ehamo po'og yt nakuaria i torania kawiat eweikupte'en e. Katu­pono eimi­mu'eria nãpin hap waku wen ma'ato yt ewetunug hin i ei'e hap eimi­nãpin ewywuat e. Mi'i pote po'og po'og aria mi'u wo eweikupte'en aru torania kawiat e. Are pãi Tupana mõtypot e'at turan Tupana ehay ewei'atumu'e miit'in me ma'ato wãtym i turan hiwu ko'i ma'at'i ma'at'i haria wo eweikupte'en sa'ag e. Ta'i hiwu yat ero'ok haria akag ko'i eipe e. \v 15 Ta'i Tupana mi'apihag wuat'i e'at piaria ti eipe katu­pono typy hẽku rakaria wo'omu'e haria mienoi kuap haria heso rakaria eipe pote e. Yt eweiwat hin i eimienoi upi e. Ta'i eiko­hye­wyry kahato ti miit'in mu'e hamo. Ysakpo yi upi yne mu'ap upi eweikat kahato wẽtup miit wẽtup miit ehay upiat myhu'at hat wyti e. Eweipuẽti hawyi ei'ewy ra'yn ewetunug. Mi'i hawyi ma'ato topyhu'at po'og po'og na'yn sa'ag yianote wuat yt ehehay kuap i te turanuat kai e. Po'og po'og sa'awy'iwuat kai aria kape topyhu'at. Yt naku i kahato e Iesui typy sehay upi enoi haria pe. \v 16 Uruikuap atipy kapiat mu'ap ewei'e ti eipe wen ma'ato ti yt ihapytig i rakaria ewywuat eipe. Yt eweikuap hin i mu'ap e. — Uruikuap kahato mu'ap Tupana kapiat ewei'e eipot­mu'eria pe yt eweikuap hin i pytkai e. Aikotã yt ihapytig i rakaria yt tikuap hin i mu'ap aikope aikope hap ewy. Karãpeĩ wẽtup ok to'e ehepe — Pywo ti atunug aru ui'e hap ewy to'e hawyi — Eso rat ewei'e tope hawyi — Yt rat yt uheso i rat to'e hawyi — Pyno eso pote waku mio tã ere'e uruwepe — Yt atunug i aru ui'e hap pote waku yne uhekat atum ehowawi Tupana mõtypot yat ekat no waku ere'e miit'in me ta'atukat ky'ewi e Iesui Tupana mõtypot yat apykok haria pe. Eweimohit kahato yt hekat rakaria i'atu­powat'yp Tupana mõtypot yat piat pohari hamo e Iesui Tupana mõtypot yat hekat rakat imehit hap apykok haria pe. Eipy'a pe mio tã e haria eweipyhu'at mekewat mehit rakat mesuwe po'og waku topyhu'at Tupana mõtypot hap kai ewei'e eipy'a pe. Yt naku i kahato ewei'e e. Yt eiwe'eg hin i eipe. Katu­pono Tupana mõtypot yat po'og po'og wo Tupana wanẽtup hawe mekewat mehit rakat pen hap kai e. — Yt uheso i rat ewei'e uruehamo i'ewyte wuat'i miit'in ehamo waku ewei'e eimi­mu'eria pe. — Uheso pote waku uhekat yne iheg me mesuwe Tupana mõtypot yat piat uimi­moheg ko'i uipoi hamuat aru ui'ahu hawyi uhekat sese uhehiwu uimẽpyt'in poi hamuat uiku'uro hawyi waku mi'i uhekat topyhu'at pa'i ko'i wuanuat uheso pote waku ewei'e ro wuat'i miit'in ehamo ewei'e eimi­mu'eria pe i'atuekat yne i'atu­powat'yp i'atu'yi yne hap ky'ewi e. — Waku uipo pyi uhewat'yp eweihep yne yt atunug aru ui'e hap atunug aru e hap ewy hawyi waku ewei'e yne eimima'at ko'i pe e Iesui. Pywo pe are'e ehepe Tupana ehamo yn waku wato'e miit'in me — Atunug aru ui'e hap ewywuat e hap e. Pywo ti rat Tupana ehamo po'og waku wato'e aipy'a pyi atunug aru ai'e hap yt kat i aheso hap wywo e Iesui miit'in powat'yp ekat yne u teran haria pe. \v 17 Yt eiwe'eg hin i ei'e hap upi kat e hap kat e hap ete. Katu­pono Tupana mohey hap po'og po'og Tupana wanẽtup hawe to'yat piat yne ahekat imehit rakat kai. \v 18 I'ewyte mio tã ewei'e eimi­mu'eria pe — Karãpe wẽtup ok to'e ahepe — Atunug aru ui'e hap ewy mi'i pote waku wato'e tope — Pywo pote — Atunug aru e hap etunug no wuat'i miit'in ehamo Tupana mõtypot yat pe eimiium iwato hap wywo. Mi'i hawyi meremo wuat'i miit'in tikuap ta'yn pywo ewei'e hap — Atunug aru e hap ewei'e eimi­mu'eria pe e. Pyno yt naku i katu­pono po'og waku wato'e — Ui'e hap ewy atunug aru aipy'a pyi ahehay pywo kahato hap wywo Tupana ehamo po'og waku wato'e yt kat hin i aheso hap wywo e Iesui wo'omu'e haria miit'in ekat ky'esat haria pe. \v 19 Yt eheha­pytig hin i rakaria ewy kahato eipe Tupana wanẽtup hawe e Iesui wo'omu'e haria itotiaria pe. Kat som po'og waku watunug hap yt heremo hin i ti ehepe. Miit'in miium Tupana piat kape yn eheha ma'ato Tupana piat mõtypot hap kape yt kat i eheha e. Kat som po'og waku Tupana wanẽtup hawe tomõ­typot hap sio aimiium topiat e. Ta'i tomõ­typot hap po'og waku aimiium kai e. Aimiium Tupana ky'e hap upi yn Tupana mowepit hap e. \v 20 Mi'i pote karãpe wato'e Tupana pe — Pywo ti aru atunug ui'e hap mi'i pote atum epe uimiium mesuwe eiam yparakai tote mi'i e hap ti waku tutunug e. Ma'ato uwe uwe to'e Tupana pe — Mesuwat uimiium wywo atimoheg neran uhehay uimiium ko'i wato hap ewy mi'i e hap yt he i Tupana wanẽtup hawe. Katu­pono toiky'esat aimiium toky'e hap moherep hamuat hap e. \v 21 I'ewyte karãpe wato'e wuat'i ehamo — Atunug aru ui'e hap ewy pãi an mi'i pote mesuwe Tupana mõtypot yat ehamo are'e hap ewy atunug aru e hap atimoheg uhehay wato'e pote yt iwe'eg i rakat ewy watoĩne'en e. Katu­pono Tupana mõtypot yat yt ahehay kuap i rakat ma'ato Tupana sese ahehay kuap kahato rakat toĩne'en sio aheso ahehay wo sio yt hap toikuap tomõ­typot hap yat pe e. \v 22 Pywo ti rat karãpeĩ wato'e wuat'i ehamo — Pywo ti rat atunug aru ui'e hap ewy mi'i pote mesup wuat'i atipy piaria ehamo — Atunug aru pãi an are'e mi'i wato'e pote yt aiwe'eg i rakat ewy watoĩne'en. Katu­pono po'og waku aipy'a pyi ahehay pywuat wato'e pywo pe — Atunug aru ui'e hap hawyi waku watunug ma'ato yt watunug i aru e hap watikuap aipy'a pe mi'i pote po'og waku wato'e — Yt atunug i po'og waku — Atunug aru wato'e yt pywo pe i haype e. Katu­pono Tupana tikuap kahato aipy'a piat sio pywo wato'e sio yt e hap. Tupana ti wuat'i atipy piaria nug hat mi'i pote po'og waku ihamo watunug ahehay pywo kahato rakat e. \v 23 Ta'i eipe ti wo'omu'e haria wani wani'e haria Tupana kuasa haria typy hẽku rakaria ti eipe. — Ta'i watum kahato ti wuat'i Tupana kape e haria ti eipe. Eimi'u mosẽ'ẽ hap ko'i wyti eweipat'ok kahato Tupana wanuat i'ewyte ti muse i'ewyte ti eimi'u apopyt ti Tupana wanuat e. I'ewyte ti eipe mekewat eimiium kaipywiat kape ti eiwa­nẽtup kahato at ka'ap e. Mi'i hap ti waku wen ma'ato mi'i tã pote mekewat po'og iwato rakat aimu'e hap kai eweiwaure kahato e. I'ewyte mi'i pote aikotã aru eiminug ko'i Tupana tomo­herep waku hap sio yt naku i hap ei'e hap ti eweiwaure ra'yn e. I'ewyte aikotã Tupana iwese yt nakuaria i ete hap eweiwaure ra'yn e. Mi'i pote Tupana mohey hap kape yt eiwa­nẽtup hin i e. Eweiwaure yne ra'yn — Atunug aru ei'e Tupana piat hap ko'i e. \v 24 Ma'ato ti irania'in wo'onãpin hap kurin kat kape po'og ne'i eiwa­nẽtup e. Mi'i ti waku wen ma'ato ti waku yt eweiwaure i mekewat po'og wuat iwato rakat aimu'e hap ko'i e. Ta'i — Atomo­herep teran mu'ap ewei'e ma'ato ti yt eheha­pytig pytkai i e. I'ewyte aikotã mekewat win hin teke ehesapo hy pe mi'i hawyi eweihep meremo — Yt watohon kuap i ewei'e. Ma'ato mekewat aihũ iwato'in nakat kameru ewẽ pe teke hawyi meremo mi'i ewetohon e. Mi'i hap ewy ti eipe. Kurin kat ko'i kape yn eiwa­nẽtup kowo'i kowo'i. Ma'ato aimu'e hap iwato'in rakat kape po'og Tupana wanẽtup hawe yt eweiwa­nẽtup hin i e. \v 25 Eipe ti yt nakuaria i kahato eipe iwan miat Tupana ehay enoi haria wo'omu'e haria e. Katu­pono yt ewetunug i ti miit'in nãpin ehepiat hap eiwẽ piat e. I'ewyte aikotã kui'a eweikoho iwa pe ma'ato hã'ũmpype ipitpit hap sese. Eweipyi pyi kahato yne kui'a ko'i yne kat ko'i kat ko'i eiam ma'ato hã'ũmpype ipitpit kahato e. \p Mi'i hap ewy ti eiwa­nẽtup hawe. I'ewyte eipe eiwa pe waku kahato wy. Mi'i hap ewy ti eiwa pe eipainug hap waku kahato ma'ato ehã'ũmpype ti yt nakuap i yn topyhu'at e. — Atima'at irania'in ei'e hap ti eipitpit hamo e. Atiky'esat uiano irania'in ekat ei'e hap ti eimohun hap e. Yt eweiwãi kuap i ti eheko sa'ag ete eipe e. \v 26 Pyno yt eheha­pytig hin i e. Miit'in teha'at ehowawi hawyi ikahu rakaria ewy eweipyhu'at wen ma'ato eipy'a piat ipitpit kahato ra'yn topyhu'at. Ta'i kui'a hã'ũmpype ipitpit hap ewy topyhu'at ehowa ikahu wen. Waku sa'awy'i eipy'a eweikoho yt naku i nug hap ko'i moweityk hamo e. Mi'i hawyi eiminug hap ko'i i'ewyte waku ra'yn topyhu'at e. \v 27 Ahetama puo miit'in tipen wo'osyp hap ikytsig nakano ma'ato hã'ũmpype ti nem na'yn e. Iku'uro rakaria kag yn topyhu'at hã'ũmpype. Ipitpit kahato hap yn topyhu'at itote e. \v 28 Mi'i hap ewy ti eipe eiwa pe eika­huria kahato wakuaria ewy e. Ikahuria kahato mi'iria i'atu'e ehetiat pe e. Ma'ato ehã'ũmpype wyti typy ehay topyhu'at e. — Yt atunug neran i Tupana ehay e hap yn topyhu'at eikai e. \v 29 Ta'i ho'opot haria wo eweikupte'en aru e Iesui wãi'e haria pe wo'omu'e haria pe. I'ewyte ti sa'awy'i­wuaria wo'osyp hap ti ikahu kahato ewetunug Tupana ehay moherep sa'awy'iwuat haria wakuaria wo'osyp hap eweipen kahato ipainug hap imokahu hap. \v 30 Ta'i sa'awy'i­te­wuaria nagnia ai'ywania mi'atu'uka ko'i ti mi'iria ewei'e ti e. Ma'ato ti aito koran mi'iria tukupte'en pote — Yt wati'a­tu'uka i ra'yn ewei'e ti e. \v 31 — Ta'i ui'ywot'in mi'atu'uka ti mi'iria ma'ato uruto ti yt ra'yn ewei'e eiwo'ope. Mio tã ei'e hap kaipyi uruikuap eipe. Mi'i ei'e hap mipo'o­roria sa'awy'i­wuaria auka haria sa'yru'in ne eipe hap katu­pono — Uru'ywot'in atu'uka haria ei'e hap kaipyi uruikuap. \v 32 Pyno ti waku ra'yn eiwe­motag aikotã ei'ywot'in minug sa'ag ko'i ewy e. Katu­pono Tupana mipo'o­roria sa'awy'i­wuaria atu'uka haria saipe­piaria sese te eipe. \v 33 Moi satek mẽpyt'in ewywuaria ti eipe eweikupte'en ti e. Mi'i tupono ti eipe torania aria mi'u wo eweipyhu'at. Yt sake i wyti aru eiwenõ'ẽ kuap e Iesui. \v 34 — Meiũran aru ati'atu­po'oro ehowawi uhehay moherep haria we'eg haria Tupana ehay kuap haria. Ma'ato ti ipat'ok ti aru ewei'atu'uka ne'i e. Ipat'ok ti aria'yp posak ete ewei'auka e. Ipat'ok ti aru ewei'ahyk ahyk Ehetu­pana mõtypot hawe e. Ipat'ok ti aru ewei'atu­mohan mohan tawa ko'i kape i'atu'uka teran haype e miwan me. \v 35 Ta'i sa'awy'iwuat Tupana mi'atu­po'o­roria suu ti topyhu'at kahato ei'ywot'in po ete. Mi'i pote mesup eipe i'ewyte eweikupte'en aikotã sa'awy'ite Kaĩ'in ti'auka toywyt Apeu hap ewy e. Yne sa'awy'iwuat Tupana mi'atu­po'o­roria atu'uka haria te ti eipe e. Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat Sakaria mekewat Parakia sa'yru ewei'auka Tupana mõtypot koro wywuat aihũ wuk hawe ewei'auka torania ewei'auka eiperia. Pywo ti torania mi'iria suu topyhu'at eipo ete te e. \v 36 Mi'i pote Tupana mi'apiheg wuaria eweipyhu'at ei'ywot'in apiheg hap ahyt topyhu'at ehepe. \s1 IRUKA 13.34-35 PIAT EWY \p \v 37 Ieru­sarẽi miaria Tupana mipo'o­roria atu'uka haria kahato ti eipe e. Ati'atu­po'oro kahato ti uhemiit'in eimu'e hamo ma'ato ti yne mi'iria ewei'atu'uka nu wo e Iesui. Mi'i rẽ Uito ti ra'yn meiũ i'atu­saipe kai areĩne'en Uito eipy'a­setpe i ra'yn. Aikotã waipaka ty tomẽpyt'in atukaykay tepiat i'atuky'e haype hap ewy ti Uito woro­ho'o­kaykay e. Eweĩ'ẽ ro uimẽpyt'in are'e ma'ato yt eweikoka'at reran i wyti uhowawi. Uipo­pesap ywyt'okpype ro eweikupte'en are ma'ato yt eweĩ'ẽ teran i e. \v 38 Mi'i tupono ti aru ei'yat ikahu rakat ko'i pyi eiwenõ'ẽ. Yt uwe i topyhu'at aru itote e. \v 39 Mio Uito i'ewyte arẽtem na'yn eipy'a­setpyi Ieru­sarẽi miaria. Mi'i hawyi ti aru yt karãmuo i ra'yn ewei'akasa uhowawi. Yt uwe i ra'yn — Ereke ro e haria uhepiat pote. Areĩne'en mot'i eikai ma'ato meiũran — Era'aipok i ro ereke mono ewei'e pote waku kahato ti En Tupana Mipo'oro sese ti En ewei'e uhepe pote ti aru ariot i ma'ato ehowawi i ra'yn e Iesui wo'omu'e haria pe. \p Uito Mateu atiwan yne mesuwe are. \c 24 \s1 MAKU 13.1-4 IRUKA 21.5-7 PIAT EWY \p \v 1 Iesui tuwẽtem Tupana mõtypot yat pyi hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi te'ero'e hamo — Mehĩ uruimo­herep teran meiẽwat Tupana mõtypot yat nu kawiat iwato rakat i'atu'e. \v 2 — Ta'i iwato kahato ti nu kawiat to'otote tote rakat iwato'in nakaria e Iesui. Ma'ato ti are'e ehepe pywo pe ti meiũran ti aru to'otiat to'otiat rakaria yt wẽtup i topyhu'at e. Meiũran ti aru wanĩ­kaptia hytpok yne nu wato ko'i e. \s1 MAKU 13.2-13 IRUKA 21.7-19 PIAT EWY \p \v 3 Mi'i hawyi toto Uriweira ypia eyity'ok kape. Mi'i itote ta'apyk hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi 12 ok takaria. Mi'i hawyi apo'i'atu'e Iesui pe — Karãpe aru ta'atu­pugha meiẽwat Tupana mõtypot yat i'atu'e. Karãmuo aru put'ok'e e'aipok mesuwat yi kapiat hap e'at i'atu'e. Karãpe aru yi kahuro hap put'ok'e i'atu'e. Kat ko'i kat ko'i aru tuwe­mo­herep mesuwe put'ok'e hap e'yianmete i'atu'e. \v 4 — Pyno eiwe'eg wo o uiwyria'in katu­pono tõ'ẽ tõ'ẽ kahato ti aru eima'at reran haria e. \v 5 Uhet ero'ok hap kaipyi ti aru mio tã i'atu'e — Uito ti Tupana mipo'oro eipo­rekuat nuat i'atu'e. \v 6 He'at ete i ti aru aikotã aikotã ne'i eweikuap wuat'i kaipyi wo'o'auka hap wu'uka hap ti aru eweikuap yne tama kaipyi e. Pyno mekewat sehay eweikuap hawyi o yt eiwa­nẽtup tei'o gyt'ei'e hamuat hap kape ne'i e. Katu­pono pywo ti aru put'ok'e he'at mi'i tã hamuat hap e. Ta'i mi'i hap ti eipy'a­setpe eweikuap yne hamo e. Ma'ato ti aru yt he'at ete i te wyti e. \v 7 Mi'i turan ti aru wẽtup ok wẽtup ok more­kuaria emiit'in ti aru tu'uka tu'uka to'ope to'ope yi wato hap ok tã e. Mekewat e'at pe ti aru yt kat i hin i mi'u topyhu'at mesu­wa­rote e. I'ewyte ti aru yi tyry'e kahato mekewat e'at pe aikope aikope wẽtup tawa pe wẽtup tawa pe tyry'e e. Mi'i hawyi ti aru tõ'ẽ tõ'ẽ kahato wẽki'a sari nupi'a ape'i ko'i aiko u hamuat. Mi'i hawyi yt kat i mi'u topyhu'at e. Mi'i hawyi topap kahato miit'in sy'at pyno. \v 8 Mi'i hap ko'i ti aru pyno ha'awynug hap ta'yn wyti mi'i tã ta'atunug ta'yn e. Ma'ato ti yt ho'opot hap sese i te e. \v 9 Mi'i hawyi ti aru eima'at haria ehum na'yn ho'opot hamuat hawe ei'auka hamuat kape e. Mekewat e'at pe ti aru yne i'atu­py'ahak ehete. Yt i'atu­wese o ehete are katu­pono eipe uimohey haria pote e. \v 10 Ta'i mekewat e'at pe ti aru ipoity'i kahato sa'awy'iwuat uimohey haria ma'ato ti aru wemõti uipupiat haria e. Mi'i hawyi ti aru eiwo'o'atoiat atoiat wyti aru. Mekewat e'at pe eweikupte'en eiwo'ope are ma'ato ti yt yne i ti aru ma'ato e. \v 11 Mi'i hawyi ti aru wẽtup ok tuwe­mo­wato — Uito ti meiũ Tupana mipo'oro tehay enoi hanuat e ti aru aikowo aikowo tuwe­mo­wato ma'ato ti aru yt pywo pe ti aru e. I'atu kahato ti aru mio tã e haria e. I'ewyte ipotmu'eria ti aru i'atu kahato e. \v 12 Mi'i hawyi po'og na'yn yt naku i nug hap ko'i topyhu'at mesu­wa­rotiat. Mi'i tupono irania'in uimohey haria sa'awy'i uiky'e haria wo'owese haria wyti aru ira'ak takaria iperup takaria te'ero­pyhu'at. Yt ta'atu­ky'esat i po'og uiky'e hap kai. Katu­pono sa'ag nug hap yn ta'atu­ky'esat irane e. Mi'i hawyi ti aru yt uiky'e i i'ewyte yt irania'in ky'e i haria te'ero­pyhu'at e. \v 13 Ma'ato uwe yt ipun i uiky'e hap at ka'ap mekewat e'at kape mi'i haria ti aru te'ero­pyhu'at uimie­ha­kyera'at ko'i wuat e. \v 14 Mekewat e'at pe ti aru uhehay wakuat aikotã Tupana topyhu'at Morekuat no wuat'i miit'in muo yi wato hap ok tã tuwe­mo­herep eimi­mu'eria pe. Mi'i hap kaipyi ti aru yne ywania tikuap ta'yn uhetiat e. Mi'i hap ko'i toran na'yn hawyi ti aru he'at sese ra'yn put'ok'e e. Mi'i ti aru ikahuro hap e'at sese ra'yn e Iesui. \s1 MAKU 13.14-23 IRUKA 21.20-24 PIAT EWY \p \v 15 Aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Tanieu e hap ewy put'ok'e ra'yn mio tã e hap — Meiũran ti aru tuwe­mopoĩ'ãm Tupana mõtypot yat wato pe po'og yt nakuat i wuat'i kawiat rakat — Uito ti Tupana to'e hat e. Eweikuap to kat som Tupana ihay mesuwat iwan me e. \v 16 Mekewat yt nakuat i sese wemopoĩ'ãm hat ewei'akasa ra'yn hawyi o eiko­hyeput ra'yn yi Iuteu pyi yity'ok ko'i kape e. \v 17 Eihyha ra'yn o. Yt ewei'aipok i ra'yn o ei'yat kape ehekare'en sat hamo. Yt pya i ei'yat kai eweikupte'en wen ma'ato o yt era'aipok i ra'yn ei'yat kape. Eiko­hyeput yity'ok ko'i kape yn na'yn e. \v 18 Ta'i eipotpap eiko etiat ko'i turanuat pote o yt ewei'aipok i ra'yn ei'yat kape ehesokpe pag hamo e. \v 19 Ta'i mekewat e'at pe ti aru niatpo kahato imẽpyt rakat ete hupi'a rakat ete e. \v 20 Pyno o ewehẽtup Tupana pe — Yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at i'aman mot e'at pe waku ewehẽtup. I'ewyte yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at emõtypot hap e'at pe katu­pono yt uruko­hyeput kuap i mekewat e'at ewei'e o Tupana pe. \v 21 Mi'i hawyi ti aru po'og po'og topyhu'at ho'opot hap wuat'i e'at piat kai e. Ta'i mekewat e'at pe ti aru po'og satek hap e'at Tupana piat yi nug sa'awy'ite hap ok tã mesup ahe'at kape e. Ma'ato mekewat ho'opot hap e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru yt kat i ira'yn i'ok tã nakat ho'opot hap e. \v 22 Pyno mekewat e'at pe ti aru iwato kahato hamuat ho'opot hap topyhu'at e. Mi'i hap ti aru Tupana timõ­pytu'u e. Ma'ato yt toimõ­pytu'u i mekewat pote ti topap yne miit'in e. Mi'i tupono ti tomiky'e tomi'ai­roria etiano yn toimõ­pytu'u e. Yt toiky'esat i tomohey haria topap hap haype e. \v 23 Ma'ato mekewat e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru te'ero'e irania'in ehepe — Meiẽ put'ok'e ra'yn Tupana mipo'oro aipo­rekuat nuat i'atu'e ti aru ma'ato o yt ewei'atu­mohey tei'o eima'at hap e. \v 24 Ta'i — Eheso i rat ewei'e yn o are katu­pono Tupana mipo'oro eipo­rekuat nuat ra'yn uruto e haria ti aru te'eru­we­mo­herep e. I'ewyte — Tupana mipo'oro tehay enoi hamuat ko'i ti uruto ti i'atu'e yt pywo pe i e. Mi'iria ti aru ta'atu­mi­sepap iwato kahato inug wy miit'in miat ta'atuehay mohey hamuat e. Meremo ti aru iwato kahato atipy kaipywiat ewy e. Ma'ato mi'iria miit'in ma'at hamuat haria e. I'ewyte ti Tupana mi'airoria imohey sese haria ma'at reran haype e. Ma'ato ti aru porap ta'atuma'at ma'ato yt e. \v 25 Pyno eiwe'eg wo o mi'iria pupi katu­pono ahenoi ra'yn yianmete ra'yn i'atuetiat e. \v 26 Mio tã i'atu'e ti aru — Yahig kape iuẽpe ra'yn ti tuwe­mo­herep Tupana mipo'oro aipo­rekuat nuat i'atu'e ti aru ehepe pote yt eweiwat rei'o mi'iria eima'at teran haria upi are'e. — Ta'i toĩne'en ni iheg me pote eweiwat hawyi ti aru uruimo­herep ehowawi i'atu'e ti mi'iria e. — Pãi an yt uruho'o­mohey hin i ti ewei'e o are e Iesui temiit'in me. \v 27 Katu­pono Uito Eheyke'et sese ti aru ariot turan wuat'i miit'in ui'akasa hamuat ariot e. Mi'i ti aru aikotã merep'e hap ewy aremo­herep wuat'i puo e. Pyno aikotã wãtym muo merep'e hap ewy yn tuwe­mo­herep Eheyke'et e. Mi'i ti aru heremo yne at wẽtem hap totepyi yne at min'e hap kape e. Ta'i mi'i hap ewy ti aru ara'aipok e. \v 28 Aikotã i'okpuk kape Urupu ko'i tõ'ẽ tõ'ẽ hap ewy e. \s1 MAKU 13.24-27 IRUKA 21.25-28 PIAT EWY \p \v 29 Mi'i hawyi mekewat e'at tokosap ta'yn ho'opot hap hawyi ti aru at i'ypyryp ta'yn i'ewyte waty i'ypyryp ta'yn i'ewyte ti aru waikiru hewo hewo teiam myi e. I'ewyte atipy ti aru mi'i turan yt iheg i ra'yn huruk'e ra'yn e. Mi'i hap e'at turan ti aru tuwe­mo­herep ta'yn Uito Eheyke'et atipy kaipyi wuat'i te'era'a­kasa hamo e. \v 30 Mi'i hawyi yne ywania miit'in to'okak'i katu­pono Eheyke'et ut hap e'at pe ti heremo ywyhig muo meremo tut e. Yne ti aru te'era'a­kasa mi'i tesaika wuat hut hap kape e. Tomõ­typot hawiat hut hap e'at kape meremo tut e. \v 31 Mi'i hawyi ti aru temiit'in atipy piaria toi'atu­po'oro huhu'i'atu'e hamo e. Mi'i hawyi ti ta'atu'a­tunug tuwe­wawi tomi'ai­roria e. Ta'atu'a­tunug ni aru aikope pyi aikope pyi wasere tut hap kaipyi at wẽtem hap kaipyi at min'e hap kaipyi yne yne kaipyi ta'atu'a­tunug imi'airoria howawi yi sasat hap kaipyi aikope aikope miit'in tukupte'en hap kaipyi. \s1 MAKU 13.28-31 IRKUA 21.29-33 PIAT EWY \p \v 32 Pyno eweikuap ta'yn Wiku yp ete. Wiku i'yhop kyt hap kaipyi eweikuap ta'yn merep hamuat ra'yn haat hap e'at yt pya hin i ra'yn hap. \v 33 Mi'i hap ewy ti aru karãpe ewei'akasa yne ra'yn ui'e hap ko'i hawyi eweikuap ta'yn yt pya i ra'yn oken'ypy kapiat uhut hap e. \v 34 Mekewat e'at piat ieĩne'en haria te'era'a­kasa yne wyti aru ui'e hap ewy. Ta'atuieĩne'en ne turanuat yt ta'atu­ku'uro i te turanuat tote te'era'a­kasa. \s1 MAKU 13.31-32 IRUKA 21.33 PIAT EWY \p \v 35 Pyno waikiru at yi tuweityk yne ma'ato uiat uimienoi uhehay yt sake i tuweityk e Iesui. \v 36 Yt uwe i ti uhut hap kuap uhut hap e'at kat ewãtym uhut hap kuap hat yt uwe i pãi e. Ta'i Uito yt atikuap i wy. Yi totiaria atipy piaria i'ewyte yt uwe i ti ikuap e. Ma'ato wẽtup yn ikuap hat pãi. Ui'ywot atipy piat yn ikuap karãpe aru ara'aipok meikowo hap e'at e Iesui. \p \v 37 Sa'awy'i te aha'ase'i Nu'e e'at pe hap ewywuat tukupte'en aru miit'in uhut hap e'at pe turan e. \v 38 Mi'i hap e'at pe iwato kahato ienuk hap itote. Wuat'i ta'atu'u sapo mi'u to'okyi'at kyi'at itote e. Mi'i pytkai Nu'e teke ra'yn yara wato tominug me. \v 39 Iheg nakat pe hawyi meremo i'aman kahato ra'yn sa'awy'iwuat yt ewywuat i ra'yn. Ta'i mi'i ti yi ãpymin hamuat ra'yn i'aman wato. Mi'i hawyi yt kat i yi heremo rakat. Y'y yn na'yn topyhu'at yi tote hawyi topap topap kahato yne yi totiaria katu­pono yt ta'atu­mohey hin i ma'ato Nu'e'in yt topap i. Ta'i mekewat turanuat ewy te irane ti Eheyke'et ut hap e'at turan e. \v 40 Mi'i turan ti aru typy ok Tupana tipuẽti ta'atuko tote. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto hawyi wẽtup ok topyhu'at aru e. \v 41 I'ewyte ti aru hary­poria'in typy ok mani pe wat haria mi'iria toi'atu­puẽti. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto ma'ato wẽtup ok tuweran topyhu'at aru pãi e. \v 42 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o katu­pono yt eweikuap i kat e'at put'ok'e Eheyke'et hap e. Seha'at uhut hap kapiat hap ewy o eweikupte'en e. \v 43 Pyno eweikuap o uhã'ãkap e. Sa'awy'i so toĩne'en hekat rakat to'yat ikahu rakat pe ma'ato meiũran wãtym muo put'ok'e sero'ok'e hat hawyi totero'ok yne hekare'en iket kai e. Ma'ato toikuap hut hap pote yt toket i e. Mi'i hap ewy ti are'e ehepe. \v 44 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o uhut hap kape e. Katu­pono ti sero'ok'e hat ewy ti aru Eheyke'et tut e. Yt uwe mikuap mo i put'ok'e Eheyke'et aikotã sero'ok'e hanuat ewy put'ok'e hap ewy. \v 45 Uwe uwe som pyno topyhu'at uhemiit sese meiũpiat ipotpap pot'i rakat iwe'eg kahato hat. Pyno uwe ewywuat mi'i ahenoi teran. Mi'i ti toka'iwat aipok i hap ekatup hat — Tut ti aru uika'iwat e yn hat ewy — Mi'i pote waku ati'atupoi wuat'i e'at pe hemiit'in mi'u wo e. Waku i'atue­hãite yn put'ok'e turan e. I'ewyte waku pe yn i'yat hut turan toka'iwat ut hap e'at ekatup hat e. \v 46 Mi'i tã nug hat wyti aru iwepit kahato toka'iwat put'ok'e turan katu­pono wakuap nug turan ika'iwat tipuẽti tut turan. \v 47 Mi'i hat pe ti aru — Pyno woronug en yne uhekare'en ko'i apykok hamo e inug hat pe. \v 48 Ma'ato irania'in wyti aru — Ta'i yt tut i ra'yn i'atu'e. Mi'i turan ti aru put'ok'e e. \v 49 Mi'i haype ti aru ta'atu'ahyk ahyk ne'i ta'atu­ka'iwat emiit'in ko'i. Mi'i haype ti aru mi'i tã e haria te'eru­wemo'ok kahato hemiit'in mi'u wo mahy wo iwat hemiit'in hesy'at turan. \v 50 Mi'iria ti aru yt i'atuwe'eg wuat turan hin i put'ok'e e. \v 51 Mi'i hat ete put'ok'e hawyi haiwot kahato. Mi'i hawyi ti aru tutum surara'in me — Eweiku'iku'i ro meimẽwat yt we'eg i kahato hat e ti aru put'okto'e hawyi. Mi'i hawyi ti aru typy ihay rakaria eiam me ra'yn tohytmoi aikope miit'in te'eruwak kyry'et kyry'et'i'atu'e ta'atuiãi ete hap kape ra'yn aru toi'atu­hytmoi e Iesui. \p Mi'i tã hap ewy Iesui tohenoi sa'awy'i. Mi'i hawyi Uito Mateu atiwan mesuwe uimikuap ok tã. \c 25 \p \v 1 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi aikotã Tupana topyhu'at aru Aipo­rekuat nuat. — Mi'i hap ewy ti aru topyhu'at e Iesui aikotã ahetama puo hary­poria'in 10 ok yt se'aito i te rakaria tuwat ta'atue'a­riãty wywo wãtym muo ta'atuwy'ok e'aito wuat erut hamo e. \v 2 Ipat'ok 5 ok takaria hepap takaria katu­pono mi'iria i'atue'a­riãty ipyt'at kahato rakaria tuwat e. \v 3 Ma'ato irania'in 5 ok takaria e'ariãty ti yt ipyt'at rakaria i e. \v 4 Ta'i ipat'ok iwe'eg nakaria i'atue'a­riãty heiam howapy ta'atuerut ma'ato irania'in yt. Mi'i turan i'atuwy'ok he'aito wuat yt tut i te. Mi'i pote ti ta'atu­he­katup ta'yn wãtym ka'ap kape ta'atu­he­katup ta'atuwy'ok e'aito wuat. \v 5 Heniatpo poity'i ra'yn mote i'atuket'at ra'yn. Mi'i hawyi i'atuket ahy ahy ra'yn mu'ap ẽpe upi mekewat wãtym hake turanuat hekatup haria yne yt hut i te pote. \v 6 Mi'i turan wãtym hake turan miit'in te'eru­watka ta'atuehay pirik wo — Meipe ra'yn tut i'atu'e. Eweiwat ro he'aito wuat kape ehe'ariãty wywo ipu'ap moherep hamo i'atu'e. Mi'i hawyi eweterut ro ihary'i wuat kape i'atu'e. \v 7 Mi'i pote ti te'ere­hymut i'atupoĩ'ãm 10 ok takaria he'aito wuat ekatup haria. Mi'i hawyi ta'atunug hãpyk kahato yne ta'atue'a­riãty iun ko'i. \v 8 Ma'ato irania'in — Eweho'o­puru uruepe ehe'ariãty hy i'atu'e kat pote uruket kai sio hasep urue'ariãty hy kahuro pote i'atu'e. \v 9 U an yt ra'yn i'atu'e ma'ato uruho'oium urue'ariãty uruwat hy pote uruwat mu'ap upiat hamo yt put'ok'e i ra'yn i'atu'e. Eweiwat ro ihy weneru haria kape mi'i hawyi eweikyi'at ro eiwano ehe'ariãty hy wo i'atu'e 5 ok takaria ẽtup haria pe. \v 10 Mi'i hawyi tuwat ra'yn ariãty hy kyi'at hamo ma'ato mi'i pytkai ti irania'in tuwat ra'yn he'aito wywuat kape. Mi'i hawyi tuwehyt'ok ta'yn wo'okyi'at hap yat kape. Mi'i hawyi he'aito wuat he'okenhyp ta'yn. \v 11 Mi'i hawyi wãtym mot'i pe ra'yn put'ok'i'atu'e irania'in 5 ok takaria ariãty hy so'okyi'at hamuat aipok haria. Mi'i hawyi te'eru­wẽ­powat — Mimi mimi eho'okenhyp'ok to e'yat uruepe i'atu'e. \v 12 Ma'ato — Yt woro­ho'okuap i eipe mana'in e i'atue'a­riãty hy yt put'ok'e i rakaria pe. \v 13 Pyno mi'i hap ewy o eiwe'eg wo o eweikupte'en uhut hap ekatup haype. Katu­pono yt eweikuap i Eheyke'et ut hamuat kat e'at pe sio wãtym i sio atpo­sake sio wãtym hake e Iesui temiit'in me. \v 14 Mi'i hawyi wẽtup sehay iã'ãkap i ra'yn tohenoi. — Sa'awy'i so wẽtup ok miit toto teran pya wuat setama kape e. Ma'ato toto hap owakai toi'atu­kaykay tuwe­wawi yne temiit'in. Mi'i hawyi toi'atu­puru porap'i teti­neiru i'ewyte te tekat ko'i toho'oium i'atuepe toto hamuat haype. \v 15 Wẽtup ok pe tutum iheg nakaria Uru kawiat hekat kahato 5 saka howapy ra'yn tutum sa'awy'iwuat pe. Mi'i hawyi wẽtup ok pe ti tutum typy esaka Uru wywuat hap ko'i tutum. Wẽtup ok pe ti tutum wẽtup saka yn aikotã i'atuepiat hepap hap ok tã tutum tekat i'atuepe. Toiky'esat kahato po'og i'atuepiat imowato teti­neiru hap toiky'esat. Mi'i hawyi wẽtup tama kape ra'yn toto e. \v 16 Mi'i hawyi mekewat 5 saka wywuat myhu'at hat ti ipotpap kahato ra'yn aikotã aikotã tuwe'eg hap ewy tutunug. Mi'i ti toimo­wato kahato toka'iwat etineiru i'ok tã ne toiwy'inug. Mi'i hawyi 10 saka ra'yn topyhu'at. \v 17 Mi'i hawyi i'ewyte wẽtup ok typy saka rakat kaipyi toipuẽti 4 saka i'ok tã ne toimo­wato. \v 18 Ma'ato mekewat wẽtup esaka wywuat ti yt toto i topotpap hamo yt toimo­wato i toka'iwat miium ma'ato toi'asyp yi pe. Tote­rowyi ne'i miit'in mupi. \v 19 Mi'i turan i'atu­ka'iwat ti toto pot'i tewyry hamo. Ma'ato meiũran hawyi tut i ra'yn. Tewyry hap kaipyi put'okto'e hawyi temiit'in mye'ym ok takaria toi'atu­kaykay i ra'yn tuwe­wawi mekewat teti­neiru wywuat gupte'en haria. \v 20 Sa'awy'iwuat 5 saka sat hat ri put'ok'e hawyi to'e — Uhyt e po'og na'yn ti mekewat emiium 5 saka rakat kaipyi atipuẽti 10 ra'yn nyti uika'iwat e. \v 21 — Pyno waku kahato en. Ehepap kahato ti e. Yt uima'at hin i e. Pyno en wakuat kahato. Mi'i tupono meiũran ti aru po'og uhekare'en apykok hamo ra'yn woro­po­rokpun e. Mi'i tupono koitywy uhekare'en epo pe e. Katu­pono mio po'og na'yn woro­mohey en e. Pyno koitywy to'iro watunug emowepit hap. Katu­pono koitywy uheka­tuwy wo kahato ra'yn en e. \v 22 Mi'i hawyi wẽtup ok i typy saka rakat wywuat myhu'at hat put'ok'e hawyi to'e — Uika'iwat e sa'awy'i ti etum typy saka etineiru uhepe e. Pyno koitywy ti ma'ato po'og na'yn emiium typy saka rakat kaipyi katu­pono ti 4 saka ra'yn ti toĩne'en e. \v 23 Mi'i hat pe ika'iwat to'e — Pyno waku kahato en e. Pyno en motpap kahato rakat en e. Yt uima'at hin hat i e. Katu­pono uimi'atoiat epo piat etimo­wato kahato ra'yn. Pyno po'og na'yn typy saka kai iwato e. Mi'i tupono waku woronug en uhekare'en apykok hano ra'yn e. Koitywy to'iro watu­wehyt'ok aiwo'o­mo­wepit hamo. Katu­pono koitywy ti uheka­tuwy kahato wo ra'yn en e. \v 24 Mi'i hawyi wẽtup saka wywuat myhu'at hat i ra'yn put'ok'e. Mi'i hawyi to'e — Uika'iwat ta'i niatpo poity'i ti atipuẽti ewawiat uipotpap hap e. Katu­pono worokuap kahato en yt hegyi'at rakat i aikotã yt ewat i emikoi terek hat ewy ereĩne'en. \v 25 Pyno ti worokuap kahato ra'yn en e. Pyno ti areken'ẽ kahato ra'yn epupi e. Mi'i pote mekewat etineiru wẽtup esaka rakat ati'asyp yi pe sero'ok'e hat pupi e. Pyno ti ga'atpo ti atihep ta'yn etineiru uhyt e. Koitywy atum i epe emiium uhepiat hap ok tã. \v 26 Mi'i hawyi ipy'ahak ika'iwat mi'i hawyi to'e haty wo — Eperup kahato rat motpap pupi e. Ereken'ẽ kahato yt uhegyi'at i hap uheti­neiru mowato hamuat pupi e. — Mikoi terek hat hap niatpo poity'i e hat ne'i en ere uhepe. Uimikoi puruk hat ne'i en ere uhepe e. \v 27 Kat poteĩ uheti­neiru yt etipuru i irania'in me iwy'inug hamo e. \v 28 Mi'i hawyi irania'in temiit'in me — Pyno eweihep to mekewat yt we'eg i hat po pyi imisyp hawyi ewetum no mekewat 10 saka puẽti hat pe e. \v 29 Mi'i hap ewy ti aru Tupana tikuap topotpap nug haria sese e Iesui. Uwe uwe Tupana miium imowato mi'i hat ti aru topyhu'at Tupana ekat mõ'ẽ kahato rakat no. Hekat rakano ewy tapyhu'at katu­pono mi'i hat pe Tupana tum kuap po'og po'og tomi­mohey po pe. Ma'ato irania'in mekewat imiium yt mowato i haria po pyi ti aru tomiium toi'atu­po­hari yne. Mi'i hawyi yt kat i topyhu'at mio tã haria po pe e. \v 30 Waku pyno mekewat uimiium syp hat yt we'eg i hat etipugha ro i'ypyryp kape ui'yat pyi. Aikope i'atu­wo'okak'i hap kape aikope ta'atuiãi ete kyry'et kyry'et'i'atu'e hap kape e. \v 31 Meiũran ti aru put'ok'are Uito Eheyke'et Morekuat koro wuat mesuwat yi tote wo'omõ­typot kahato hawe wuat'i e'at piat kahato rakat hẽtyhot kahato hawe. Atipy piaria torania wakuaria wywo ariot e. Mi'i hawyi ti aru ara'apyk morekuat eiam note ra'yn e. Uheiam note wuat'i puat uimõ­typot hamo e. \v 32 Mi'i hawyi ti aru mi'i eiam kape ati'atu­kaykay ra'yn uhowawi torania ywania. Mi'iria ti aru aikotã aihũria to'opype pype areĩne'en hap ewy e. \v 33 Mi'i hawyi ti aru ati'airo ra'yn uiwaria sese ko'i kokai uipo sese kawiano ra'yn katu­pono mi'iria wakuaria ra'yn e. Ma'ato mekewat yt nakuaria i ti aru kowo uipo ran kai ra'yn ati'atunug e. Mi'i hawyi ti aru uipo ran kai aikotã hũria Kapi­ritu ko'i ewy tukupte'en ma'ato uipo sese kai ti aru meimuẽwat Uweuria ko'i ewywuat ra'yn e. \v 34 Mi'i hawyi itote uipo sese kawiat pe are'e — Eweĩ'ẽ ro meikowo Ui'ywot mi'atuky'e ko'i e. Atum neran ti Tupana etama ehepe e. Katu­pono yi nug hawyi te ti mekewat atum teran kahato ehepe e. \v 35 Katu­pono sa'awy'i uhesy'at kahato turan ti ewetum eimi'u uhepe e. I'ewyte are'y'utui kahato turan ewetum uhepe y'y uiwe'y'u hamo e. I'ewyte yt uikuap pytkai i ti — Ereke ro ereĩne'en mesuwe Uhyt Mimi ewei'e uhepe e. \v 36 I'ewyte yt uhesokpe hin turan i kue eweho'oium uhepe ehesokpe e. I'ewyte kue ui'ahu turan uipo­wyro eipe e. I'ewyte kue uipyhik piat areĩne'en turan eipe ehehay uiwywuat eweĩ'ẽ uhowawi e. Ta'i mio tã are ti aru uipo sese ko'i kawiat pe e. \v 37 Mio tã are'e pote uipo sese kawiaria te'ero'e — Karãpeĩ esy'at turan uruipuẽti hawyi uruipoi En i'atu'e ti aru. Karãpeĩ ere'y'u teran turan uruipuẽti hawyi uruho'oium epe Uhyt Mimi i'atu'e irane. \v 38 — Karãpeĩ ereke o uruto'e epe yt ekuap i pytkai sio yt hesokpe i rakano ereĩne'en turan uruho'oium sokpe epe i'atu'e uhepe. \v 39 I'ewyte urutuwat wo'opyhik hap kape turan wepyhik haria wywo ehay hamo i'atu­po­wyro hamo yt uruta'a­kasa hin i En i'atu'e irane uhepe uipo sese kawiaria. \v 40 Mi'i hawyi Uito i'atuPo­rekuat ti'atu­wesat — Yt uhepe i ma'ato uhemiit'in ihaky'e'i rakaria yt iwy rakaria i powyro haria ti eipe. Ma'ato i'ewyte uipo­wyro haria eipe yt eweikuap i pytkai are aru i'atuepe. \v 41 Ma'ato irania'in uipo ran kawiaria pe ti aru are'e — Eweiwat ro ui'yaty­pepyi Tupana mi'uhu ko'i wyti eipe. Eiwehyt'ok to aikope aria yt hasep i rakat pe Tupana minug ho'opot hamuat hap kape ahiag toĩne'en hap kape. Aikope atipy piaria haiwot rakaria tukupte'en hap kape are ti aru uipo ran kawiaria pe. \v 42 Katu­pono sa'awy'i areĩne'en eipy'a­setpiat turan uhesy'at kahato hap wywo areine'en ma'ato yt uipoi hin i eipe eimi'u wo e. Uiwe'y'utui kahato turan eipe yt uimõ'ẽ y'y hin i uhepe e. \v 43 I'ewyte yt uwe piat i uikuap turan — Ereke ro Mimi Uhyt yt ewei'e hin i uhepe. I'ewyte areĩne'en eitokpe yt uhesokpe hin wywo i. Mi'i turan yt ewetum hin i uhepe sokpe. Ui'ahu turan uipyhik piat turan yt eweĩ'ẽ hin i uimo­wepit hamo uipo­wyro hamo e. \v 44 Mi'i hawyi ti aru pyno apo'i'atu'e mi'iria uhepe — Karãpeĩ mi'i tã Mimi Uhyt i'atu'e. Karãpeĩ ereĩne'en uruwywo yt i'yat rakano i yt esokpe rakano i i'ahu rakano epyhik pe ereĩne'en rakano. Karãpeĩ yt kat i i uruipome'eg epe apo'i'atu'e aru uhepe. \v 45 Mi'i hawyi ti aru ati'atu­wesat — Ta'i ha'awyte ti uimohey haria yt i'atu'yat i eipy'a­setpiat turan wyti i'ewyte i'atu­pyhik piat turan i'atu­we'y'utui turan i'atuesy'at turan i'atu'ahu turan ha'awyte yt ewei'atu­po­wyro hin i mi'iria uimohey haria ihaky'e'i rakaria e. Mi'i hap e'at pe ti i'ewyte yt uipo­wyro hin i are aru uipo ran kawiaria pe. \v 46 Mio tã are hawyi ti mi'iria tuwehyt'ok ta'yn ho'opot at ka'ap hap kape. Irania'in waku nug uhepiat haria uhemiit pome'eg haria tuwehyt'ok aru wuat'i e'at piat ieĩne'en hap sese kape e Iesui ahepe topot­mu'eria pe Uriweira ypia yity'ok tote. Mi'i hawyi Uito Mateu atiwan mesuwe are. \c 26 \s1 MAKU 14.1-2 IRUKA 21.37-22.2 PIAT EWY \p \v 1 Iesui ti'atumu'e yne ra'yn hawyi to'e topot­mu'eria pe \v 2 — Mũki'ite e'ihot'ok hawyi ai'ywa­niaria tuwat ra'yn yne ienuk hap nug hamo mekewat ahewa­nĩ­kaptia sa'awy'iwuat Esitu'in miaria po pywiat ho'opot hap kaipywiat ahenõ'ẽ hap kapiat watetup hap e'at ta'atunug irane hamo tuwat itote e. Pyno to'iro uhowawi e katu­pono Eheyke'et auka hamuat e'at put'ok'e ra'yn e. Uhewa­nĩ­kaptia po pe ui'auka aria'yp posak etiat hamuat e'at put'ok'e ra'yn e Iesui. \v 3 Mi'i turan pa'i ko'i te'eru­wa'a­tunug na'yn. Wẽtup ok pa'i po'og iwato rakat Ka'iwa e hap hat rakat yat pe te'eru­wa'a­tunug. Pyno yne yne tõ'ẽ tõ'ẽ pa'i kororia irania'in wywo. \v 4 Mi'i hap tote to'oehay to'ope to'ope aikotã Iesui waku ta'atu­pytyk hawyi ta'atu'auka yt uwe mikuap mo i ti e hap ete to'oehay to'oehay. \v 5 Yt naku i o som wato­pytyk ahenuk koro hap e'at pe i'atu'e. Yt naku i o som sehamo wato­pytyk i'atu'e katu­pono mi'i pote wo'o'auka hap ne'i topyhu'at miit'in sem e hap tote i'atu'e. \s1 MAKU 14.3-9 PIAT EWY \p \v 6 Mi'i hawyi Iesui put'ok'e tawa Petania pe temiit'in nywo. Mi'i hawyi tuwehyt'ok Simãu yat pe sa'awy'i­tewuat hepihi pihi rakat yat pe. \v 7 Itotiat i'atuenuk turan wẽtup ok hary­poria tut mohag hy ikap takat hekat rakat mohag hy wywo. Heiam nu Arapatu kawiat wywo ikahu kahato rakat i'ewyte ihy ikamhig se kahato rakat wywo. Mi'i hawyi put'okto'e hawyi toi'okpun yne Iesui asap ete henuk turan. \v 8 Mi'i tã hary­poria tunug pote hemiit'in yt i'atu­wese i hary­poria minug hap ete. Yt kan hamo i toi'okpun i'atu'e to'ope. \v 9 Waku po'og mi'i wati­we­neru hawyi watum ha'up yt hekat i rakaria pe i'atu'e. Yt kat hamo hin i wyti saĩke toi'okpun howoity rakat saĩke i'atu'e. Waku ti saĩke wati­we­neru mi'i hawyi ha'up iwato'in nakat watum yt hekat i rakaria pe i'atu'e to'ope hemiit'in. \v 10 Mio tã i'atu'e hap Iesui tikuap hawyi to'e i'atuepe — Yt eipy'ahak tei'o mana ete katu­pono wakuap ti uhepe tutunug e. Mi'i tupono eiwẽ­pohep to mi'i hap ete e. Katu­pono ti ikahu kahato ti iminug atipuẽti e. \v 11 Katu­pono yt hekat i rakaria i ti aru tukupte'en wuat'i e'at pe mesuwat yi tote eiwywo eimi­po­wyro ko'i wuat ma'ato Uito aru yt mot'i areĩne'en eipy'a­setpe e temiit'in me. \v 12 Aikotã ai'ywania tikã'ã iku'uro rakat mohag ikap takat wywo hap ewy ti meiũwat hary­poria tunug uhete uiku'uro hap e'yianmete e. \v 13 Mi'i tupono are'e pywo ti aru meiũran wuat'i yi wato hap ok tã aikotã hary­poria minug waku uhetiat hap ta'atu­henoi henoi e. Wuat'i ywania ti aru ikuap wakuap uhetiat iminug hap e. \s1 MAKU 14.10-11 IRUKA 22.3-6 PIAT EWY \p \v 14 Mi'i hawyi wẽtup hemiit 12 ok hap Iuta Ikarioti sa'yru toto ra'yn pa'i kororia kape. \v 15 Mi'i hawyi — Kat aru Iesui puẽti hap sa'up ewetum uhepe ahenoi ehepiat ipytyk hap pote e. \v 16 Mi'i hawyi Iuta pe ta'atuium 30 ape Iesui enoi hap sa'up mo. Mi'i hawyi Iuta tuwa­nẽtup aikotã waku tutunug ima'at hamuat hap ete. Toikat kahato aikotã miat ipytyk hamuat. \s1 MAKU 14.12-16 IRUKA 22.7-14 PIAT EWY \p \v 17 Mi'i turan howakai te wuat man teneg u hap ete irania'in hemiit'in apo'i'atu'e — Aikope som waku watunug meiũ aheman teneg u hap i'atu'e. Aikope aru watenuk i'atu'e. \v 18 Mi'i hawyi Iesui to'e — Pyno eweiwat ro tawa wato kape e. Put'ok'ei'e hawyi ti aru eweipuẽti wẽtup ok miit itote e. Mi'i pe ewehenoi — Uruka'iwat e'at ti put'ok'e ra'yn ti ewei'e ran o e. Uiku'uro hamuat e'at yt pya hin i ra'yn wyti e ti Aika'iwat ewei'e o e. Mi'i pote ti tenuk teran temiit'in nywo e'yat pe ewei'e o mekewat man u hamo getap ka'iwat pe e. \v 19 Mi'i hawyi tuwat ra'yn Iesui ehay wywo tuwat hawyi aikotã Iesui mienoi ewy yne ra'yn ta'atu­puẽti. Mi'i hawyi ta'atu­po­rokpun itote ienuk hap imiky'esat ewy ra'yn. \s1 MAKU 14.17-25 IRUKA 22.21 IUWÃU 13.21PIAT EWY \p \v 20 Mi'i hawyi wãtym i turan toto ra'yn Iesui temiit'in kape i'atu­wywo tenuk hamo. Mi'i hawyi te'era'apyk itote mekewat mesa ypyke. \v 21 Mi'i hawyi i'atuenuk turan Iesui to'e — Pywo pe ti are'e wẽtup ok ti meiũpe aiwywuat ui'auka kary hanuat hat e. \v 22 Mio tã e pote ipotmu'eria te'eru­wa­nẽtup kahato hawyi i'atunik kahato ra'yn haty kahato i'atuete mio tã e hap ihay. Mi'i hawyi apo'i'atu'e — Uito apo'e wẽtup ok i uito apo'e. \v 23 Mi'i hawyi Iesui to'e — Ta'i mekewat uiwywuat man puka mi'u moi miat hat wyti aru ui'auka kary hat e irania'in me Iuta etiat. \v 24 Ta'i tohenoi yne sa'awy'i miwan me aikotã Eheyke'et auka hamuat etiat hap e. Ma'ato ti mekewat uima'at hat Tupana ti'uhu kahato ti aru e. Ta'i Eheyke'et wyti miit'in mi'auka wo ra'yn topyhu'at aikotã sa'awy'iwuat e hap ewy. Ma'ato ima'at hat ti po'og yt naku i pe topyhu'at hamuat aru e. Ta'i po'og waku iku'uro toty ymyẽpe te uima'at rẽ e. Po'og waku yt karãpe i ra'yn toĩne'en e. \v 25 Mi'i hawyi tokosap ta'yn Iuta irania'in saipepe to'e hamo — Uito apo ema'at hanuat hat uiKa'iwat e. Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Ta'i e'e hap ewy mehĩ e Iesui Iuta pe apo'e hawyi. \v 26 Mi'i hawyi Iesui tat man hawyi waku e Tupana pe hawyi toipikpik ta'yn. Mi'i hawyi tutum temiit'in me hawyi to'e — Ewetat ro mesuwat man mehĩ'in e. Eweitu'u ro mi'i ti uipiit e. \v 27 Mi'i hawyi totat ihy kui'a piat. Mi'i hawyi waku e Tupana pe. Mi'i hawyi toimõ'ẽ temiit'in me hawyi to'e i'atuepe — Eiwe'y'u ro e. \v 28 Mi'i ti uhuu at hap miit'in wehik Tupana etiat hamuat yn i'atu­minug sa'ag miwaure Tupana piat hamuat e. \v 29 Mi'i hawyi ti aru yt karãmuat i ra'yn aresa­pohy'u eiwywo mesuwe ma'ato meiũran aru karãpe Ui'ywot topyhu'at Morekuat nuat mi'i turan aresa­pohy'u eiwywo i ra'yn aru e. \v 30 Mi'i hawyi Te'eru­wepy hawyi tuwat ra'yn Uriweira ypia e'yity'ok kape. \s1 MAKU 14.27-31 IRUKA 22.31-34 IUWÃU 13.36-38 PIAT EWY \p \v 31 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e itote hawyi to'e Iesui i'atuepe — Ta'i mesuwat ewãtym ni aru ui'atoiat yne eipe. Eiwesytpok aikowo aikowo aikotã miwan miat to'e hap ewy — Ati'ahyk hawyi iku'uro I'atu­ka'iwat hawyi ihũria tuwe­sytpok yne e hap ewy tuwat tuwat kowo'i kowo'i ihũria e miwan me. Mio tã e hap ewy ti aru mesup ewãtym ui'atoiat yne ra'yn eipe e. \v 32 Ma'ato areĩne'en i ra'yn gu'uro pyi hawyi ti aru woro­ho'o­puẽti i te ra'yn yi Karireia pe e. Ehe'yianmete areto. Mi'i hawyi ti itote ra'yn wato'o­puẽti aru e. \v 33 Mi'i pote Peteru to'e — Uito aru yt karãmuo hin i aremõti epupi e wen. Yt karãmuo hin i aru woro'atoiat En e Peteru. \v 34 Mi'i pote Iesui to'e — U pãi mesuwat ewãtym ti aru — Yt atikuap i ra'yn Iesui ere ra'yn mye'ym muat waipaka ehay e'yianmete — Yt atikuap i wyti uito ere ti aru. \v 35 — Ta'i yt hin i aru ma'ato ui'auka ti aru ewywo uito irania'in ma'ato ti aru yt woro'atoiat hin i aru e Peteru. I'ewyte irania'in hemiit'in Peteru ehay ewy te te'ero'e Iesui pe. \s1 MAKU 14.32-42 IRUKA 22.39-46 PIAT EWY \p \v 36 Mi'i hawyi put'okta'atu'e mikoi ypia Kese­mani e hap tote. Mi'i hawyi to'e topot­mu'eria pe — Ewei'apyk to meiũpe. Mi'i hawyi ti Uito kuepuo areĩne'en uhehay Tupana wywo turan e. \v 37 Mi'i hawyi totioto Peteru i'ewyte typy ok Sepeteu sa'yru'in totioto yt pya i irania'in kai. Itote hawyi tohaty u kahato topy'a pe. Tuwa­nẽtup ho'opot hap kape yn. \v 38 Itote iwanẽtup hap yt he hin i ra'yn. Itote i'arot yn toĩne'en. Mi'i hawyi to'e topot­mu'eria pe mye'ym ok takaria pe — Ta'i ahaty'u hap porap ui'auka e. Paa'ui'e hap wyti e. Mi'i tupono ewehẽtup are Tupana pe uipo­wyro hamuat hap e. Pyno uheka­tuwy wo ro eweikupte'en meiũpe e. Yt eweiket rei'o. Eweheha'at ro e Iesui mye'ym ok takaria pe. \v 39 Mi'i hawyi toto porap'i hawyi porog'e yi tote to'owapuo hawyi to'e — Ui'ywot e etat meikowat kui'a uipo pyi are ma'ato — Etu'u ro ere pote atu'u emiky'esat ewy e Iesui To'ywot pe. \v 40 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn temiit'in mye'ym ok takaria kape. Mi'i hawyi toi'atu­puẽti i'atuket turan ne'i ra'yn. Mi'i hawyi to'e Peteru pe — Yt ehẽtup kuap i apo wẽtup eura i wyti uhupi e. \v 41 Ewe'eg wo o. Ehẽtup o Tupana kape — Urumoe­saika kahato uruiã'ãg hap pupi Uruka'iwat atoiat hap pupi ewei'e ro Tupana pe e. Ta'i atikuap ti eweiky'esat kahato Tupana miky'esat nug hap ma'ato ti yt put'ok'e i ehesaika hap inug hamo e Iesui topot­mu'eria mye'ym ok takaria pe. \v 42 Mi'i hawyi ta'aipok To'ywot kapiat tehay hamo hawyi to'e — Ui'ywot yt etihep kuap i pya uikai meikowat kui'a uipo pyi ho'opot hap e mi'i pote waku atu'u emiky'esat ewy e. \v 43 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn temiit'in kape. Mi'i turan te'eroket i ra'yn. Yt mehit'i'atu'e kuap i sese yt te'eroket teran i pytkai. \v 44 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn mye'ym mo ra'yn tehay Tupana kapiat hamo. Mi'i hawyi i'ewyte te tohẽtup. \v 45 Mi'i hawyi ta'aipok i temiit'in kape. Mi'i turan iwyria'in te'eroket i ra'yn. Mi'i hawyi to'e — Uiwyria'in pyno eweiket re apo'are. Put'ok'e ra'yn ti koitywy uima'at hat. Eheyke'et ti koitywy yt nakuaria i po pe ra'yn topyhu'at. \v 46 Ei'ãpe'ok'am no katu­pono ti uima'at hat ti tut ra'yn e temiit'in me. \s1 MAKU 14.43-50 IRUKA 22.47-53 IUWÃU 18.3-12 PIAT EWY \p \v 47 Mio tã e turan Iuta put'ok'e ra'yn. Tõ'ẽ tõ'ẽ Iuta upi typy'i kahato aria'yp ãkun wywo kyse'yp ko'i wywo Iesui kape ipak pak hamo. Pa'i kororia nagnia akag ko'i tõ'ẽ tõ'ẽ Iuta wywo. \v 48 Katu­pono sa'awy'i ti Iuta ti'atumu'e mu'e surara'in yianmete — Put'ok'ui'e hawyi ti aru Iesui ra'yn ati'ãpysig e i'atuepe. Mi'i turan o eweto­pytyk ta'yn e. \v 49 Mi'i hawyi put'okto'e hawyi tokosap Iesui kape hawyi to'e — Wãtym Uimu'e hat e. Mi'i hawyi ti toi'ãpysig na'yn. \v 50 Mi'i pote Iesui — Kat hamoĩ eriot uiwy e. Mi'i pote hupiat õ'ẽ haria topytyk ta'yn. \v 51 Mi'i pote wẽtup ok ipotmu'e i'yatypiat hat tekyse'yp towope pyi totekyi hawyi wẽtup ok pa'i emiit toi'ahape hep ta'yn. \v 52 Mi'i pote Iesui to'e — Etopag i ro ekyse'yp ewope pe mehĩ e temiit Peteru pe. Katu­pono uwe uwe tuwepyk mi'i hat wyti miit'in mipoepyk wo hawyi iku'uro rakano topyhu'at e. Uwe uwe ti'auka miit mi'i miit miit'in mi'auka wo aru tapyhu'at. \v 53 Katu­pono atiky'esat pote ti yt niatpo hin i ahẽtup Ui'ywot kape atipy kaipyi uipo­wyro hamuat. Meremo tõ'ẽ uipo­wyro hamo po'og typy'i kahato wuat sakpuaria surara'in sem e. \v 54 Katu­pono sa'awy'ite ui'auka hamuat yn ta'atu­henoi miwan me. Mi'i pote yt ahẽtup kuap i atipy kape uipo­wyro hamuaria surara'in sem e. \v 55 Mi'i hawyi Iesui to'e õ'ẽ haria pe — Kat hamoĩ eweĩ'ẽ uhowawi kyse'yp ko'i wywo aria'yp ãkun ko'i wywo. Pyno sero'ok'e hat apo Uito. Mi'i pote apo eweĩ'ẽ uhowawi. Sa'awy'i te kue areĩne'en wuat'i e'at pe Tupana mõtypot yat pe eimu'e haype ma'ato kue eipe yt kat ewei'e hin i. Yt uipytyk i eipe pãi e. \v 56 Ma'ato apo koitywy eweikuap pyno katu­pono uipyhik ta'yn eipe mesup e. Pyno ahenoi ehepe. Ta'i sa'awy'i­te­wuaria Tupana ehay enoi haria henoi henoi meikotã hamuat hap yn. Mi'i hawyi aru i'atu'e ta'atu­miwan me mi'i hap ewy ra'yn meiũ e. Mi'i hawyi ti ipotmu'eria ikohyeput Iesui yaty­pepyi ta'atu'atoiat yne. \s1 MAKU 14.53-65 IRUKA 22.54-55 IUWÃU 18.12-14 PIAT EWY \p \v 57 Mi'i hawyi ipytyk haria tioto ra'yn Iesui pa'i koro sese Ka'iwa e hap yat kape ra'yn. Aikope tukupte'en iwan miat Tupana ehay enoi haria kape nagnia ehay enoi haria te'eru­wa'a­tunug hap kape. \v 58 Meiũran Peteru toto ma'ato pya i'atukai yt heremo i ma'ato. Mi'i hawyi put'ok'e mekewat pa'i wato yat ete hawyi tokosap i'yat pyhyp hap surara e'oken'ypy kape. Mi'i hawyi ta'apyk itote pa'i kororia emiit'in ywytpe. Ta'akasa teran aikotã ta'atunug Iesui ete hap kape. \v 59 Mi'i hawyi itote pa'i kororia tikat kahato sehay sa'ag yne kaipyi nagnia wo'onãpin haria ko'i wywo. Kat pote yt pywo pe hin i ta'atu­kuasa sa'ag i'auka hamuat. \v 60 Ma'ato yt aikotã hin i ta'atu­puẽti sehay sa'ag Iesui etiat. Katu­pono ta'atu­henoi yt to'o'ewy'ewy i. Mi'i pote yt to'osat'i i'atu­wa­nẽtup hap ko'i. Mi'i turan ni ma'ato put'ok'i'atu'e typy ok henoi hanuaria hawyi te'ero'e \v 61 — Ta'i meiẽwat Miit wyti ihay uruehamo — Atipugha ti aru meiẽwat Tupana mõtypot yat e ti i'atu'e. Mi'i hawyi — Mye'ym e'at pe yn atimopoĩ'ãm i e i'atu'e. \v 62 Mio tã i'atu'e pote pa'i koro ipoĩ'ãm na'yn hawyi to'e Iesui pe — Yt eti'atu­wesat i apo mio tã i'atu'e pytkai e. Eti'atu­wesat ro e. \v 63 Ma'ato yt kat e hin i. Mi'i hawyi pa'i koro to'e i — Ehenoi ro Tupana kaipywiat En hap Miit'in Porekuat nuat eut hap sio apo yt Mi'i i En e. \v 64 Mi'i hawyi to'e Iesui pa'i koro pe — Ta'i mehĩ mio tã e'e hap ewy ti mehĩ e. Ta'i meiũran ti aru ewei'akasa miit'in Eyke'et Tupana po sese kai mekewat po'og hesaika rakat po sese kai apyk pe tut atipy kaipyi ywyhig me ewei'akasa ti aru. Ta'i mi'i hap ti aru ewei'akasa e Iesui pa'i koro pe. \v 65 Mio tã e pote pa'i koro tuwe­ka­misa wato hiot hawyi to'e i — Ta'i heso kahato ti Tupana ete tuwe­pehik pehik topy'ahak haype. Pyno koitywy watikuap kahato sese ra'yn heso hap. Ta'i tuwe­kuasa kahato ra'yn ti tehay wo. Ahehamo kahato ra'yn tuwema'at sese ra'yn. Pyno watikuap ta'yn koitywy. Toran na'yn ahehay e pa'i koro irania'in me. \v 66 Mio tã to'e hawyi apo'e irania'in me — Pyno aikotã wato'e aru koitywy meiũwat Miit ete e. Mi'i hawyi ta'atu­wesat — Ta'i mio tã e hat auka potiat ne'i waku i'atu'e. \v 67 Mi'i hawyi kuitu'i'atu'e Iesui owa ete. Ta'atu'ahyk ta'atupo'ok. Irania'in howa­petek ta'atu­popep mo. \v 68 — Pyno koitywy pywuat Tupana Mipo'oro En pote ehenoi ro uwe uwe piat ewapetek haria set ko'i i'atu'e. \s1 MAKU 14.66-72 IRUKA 22.56-62 IUWÃU 18.15-27 PIAT EWY \p \v 69 Mi'i turan Peteru ta'apyk mekewat getap e'oki­pyke. Mi'i hawyi wẽtup ok makuptia pa'i koro eropat hat put'ok'e Peteru ete — An e worokuap kahato en. Iesui emiit en yi Karireia piat en e. \v 70 Mi'i pote Peteru tiwesat — U yt uito i rat e. Yt atikuap i ehay e. \v 71 Mi'i hawyi Peteru toto mekewat oken'ypy wato kawianuat og kape ra'yn. Tokosap mekewat hary­poria hit yaty­pepyi. Mi'i hawyi itote wẽtup ok i ra'yn i'atue­ropat hat re hary­poria kawiat to'e towyria'in me — Atikuap ti uito meiẽwat. Mekewat tawa Nasare piat turanuat Iesui wywuat ieĩne'en hat wyti e. \v 72 Mi'i hawyi Peteru to'e itotiaria pe — Yt rat e yt atikuap i ti uito Mi'i Miit e. pywo ti yt uheso i rat. Tupana tikuap kahato yt uheso i hap e Peteru. \v 73 Mi'i hawyi irania'in tokoka'at Peteru kape mi'i hawyi te'ero'e — Ta'i uruikuap ti en. En ni wyti wẽtup ok Iesui potmu'e ti rat katu­pono yi Karireia piaria ehay ewy ra'yn ehay i'atu'e. \v 74 Mio tã i'atu'e pote toiwesat sa'ag ne'i ra'yn — Yt atikuap i ti uito Mi'i Miit tupono. Yt atikuap i kahato rat Mi'i Miit. Uheso pote aru waku ra'yn Tupana ui'apiheg e. Ma'ato yt uheso i rat e turan waipaka ihay ra'yn. \v 75 Mi'i pote so hot'ok'e ra'yn Iesui ehay kape — Waipaka ehay e'yianmete ti aru — Yt atikuap i wyti Mi'i Miit ere ra'yn uhepiat pe mye'ym mo e Iesui hap kape iwatetup ta'yn. Mi'i hawyi tuwepik ta'yn itote pyi tuwak kahato ra'yn Peteru tominug sa'ag hap upi. \p Mi'i tã sa'awy'iwuat hap etiat atikuap. Mi'i hawyi atunug uimiwan mesuwe are uito Mateu. \c 27 \s1 MAKU 15.1 IRUKA 23.1-2 IUWÃU 18.28-32 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi hunete te'eru­wa'a­tunug pa'i kororia nagnia ko'i wywo aikotã waku Iesui ta'atu'auka hap kat hamo torania tapy'yiaria akagnia ko'i wywo. \v 2 Mi'i hawyi ta'atupo'i po'i ra'yn Iesui haity wo. Mi'i hawyi ta'atue­reto ra'yn wanĩ­kaptia porekuat Piratu e hap kape. Mi'i turan Iuta tut ra'yn Iesui ma'at hat topo piat ha'up wywo. \v 3 Mi'i hawyi tuwa­nẽtup hawyi Iuta to'e pa'i kororia pe — Ahaty'u uipy'a pe ra'yn uiminug sa'ag Uika'iwat etiat hap pãi e i'atuepe. Ewetat ro mesuwat sa'up sa'ag uipo pyi e. \v 4 Ta'i ati'aparap kahato ti uito. Atum Uika'iwat ehepe pote yt kat upiat hin i i'aparap hat i atiwe­neru ehepe e. Mi'i hawyi ta'atu­wesat Iuta — Pyno koitywy yt urutu­wa­nẽtup teran hin i ra'yn ti eminug kape i'atu'e. Eminug sa'ag epe topyhu'at uhyt i'atu'e. Kat etunug ti aru ewanuat ra'yn uhyt i'atu'e. \v 5 Mi'i hawyi Iuta tipo­rokpun na'yn mekewat sa'up 30 ape rakat Tupana mõtypot yat koro pe. Mi'i hawyi totoiat ha'up itote hawyi toto tuwe'auka hamo. Mi'i hawyi haity wywo tuwe'ut'yp kytyp ywaiti hawyi iku'uro. \v 6 Mi'i hawyi pa'i kororia te'ero'e — Aikotã som mesuwat miit suu sa'up ete watunug i'atu'e. Yt naku i watopag mi'i Tupana mõtypot yat piat heiam me i'atu'e. \v 7 Te'eru­wa­nẽtup hawyi te'ero'e — Pyno waku ti watikyi'at mekewat kamũti wuat mipuruk puruk yi ka'a. Mi'i hawyi waku itote watisyp iku'uro rakaria yt uwe mikuap i ko'i i'atu'e. Mi'i hawyi ta'atukyi'at mekewat 30 ape rakat sa'up mo. \v 8 Mi'i hawyi mi'i yi ta'atu­setnug — Mi'auka suu sa'up muat mikyi'at i'atu'e. Pyno mesup te mi'i set topyhu'at itote. \v 9 Pyno aikotã Tupana ehay enoi sa'awy'iwuat Ieremia to'e hap ewy — Meiũran ti aru ipiit sa'up ta'atukat karania upi i'auka hap sa'up ta'atukat hawyi 30 ape waku i'atu'e ti aru e. \v 10 Mi'i sa'up mo ti aru ta'atukyi'at kamũti wuat mihephep yi ka'a e Ieremia sa'awy'i miwan me hap etiat tohenoi. \s1 MAKU 15.2-5 IRUKA 23.3-5 IUWÃU 18.33-38 PIAT EWY \p \v 11 Mi'i hawyi Iesui put'ok'e morekuat yat pe hawyi morekuat tikaykay tuwe­wawi apoto'e hamo — En apo Iuteuria ywania Porekuat sio yt e. Mi'i pote Iesui to'e — Mio wat ehay ewy uhyt e. \v 12 Mi'i hawyi morekuat pe te'ero'e pa'i kororia nagnia'in — Meiũ Miit yt naku i kahato rakat i'atu'e. Ma'ato Iesui yt i'atu­wesat hin i mio wuat i'atueso tepiat pytkai. \v 13 Mi'i hawyi morekuat to'e Iesui pe — Mio tã i'atu'e ti epe Uhyt ewanĩ­kaptia e. Yt naku i i'atu'e ti epiat pe Uhyt e. Kat ere kahu i ro pote eti'atu­wesat mio tã e epiat haria e. \v 14 Ma'ato Iesui ipo'inik ne'i. Yt kat e hin i toi'atu­wesat mio tã e haria. Mi'i hawyi morekuat tuwa­nẽtup kahato kat pote yt toi'atu­wesat i hap kape. Kat pote som — Yt atunug hin i mi'i tã yt e hin i pãi e morekuat tuwa­nẽtup hawe. \s1 MAKU 15.6-15 IRUKA 23.13-25 IUWÃU 18.39-19.16 PIAT EWY \p \v 15 Pyno yne anu pe mekewat ienuk wato hap turan morekuat tipo­re­nõtem wẽtup ok wo'opyhik hawyi miit'in mowepit hamo ta'atu­mi­ky'esat ewy. \v 16 Mekewat e'at pe toĩne'en wo'opyhik hawe po'og yt nakuat i rakat Parapa e hap. \v 17 Mi'i hawyi morekuat ti'atu­kaykay miit'in hawyi to'e — Waku mesuwat anu atipo­renõ'ẽ wẽtup ok aimi­pyhik e. Uweĩ eweiky'esat e apo'e. Pyno waku apo atipo­re­nõtem mekewat Iesui sio ei'e hap eimiset'ok wuat'i po'og yt nakuat i Parapa e hap e. \v 18 Mi'i hawyi Piratu tikuap i'atu­we­moe­ha'y­wywi hap tuwa­nẽtup hawe Iuteuria akag yt tiky'esat i miit'in tuwat Iesui kape hap. \v 19 Mi'i hawyi Piratu ta'apyk te'amyap tote aikope more­kuaria to'e hap miit'in wakuat sio yt hap kuap hap tote. Mi'i turan ihary'i tuwehay po'oro te'aito kape — Yt etunug sa'ag nei'o mekewat Iesui e hap het rakat ete to'e hap. Ahaty'u kahato uimu'etu wuat mi'i hap e. Pyno uhe'aito epohep to merep Mi'i Miit ete e. \v 20 Mi'i hawyi pa'i kororia nagnia'in te'ero'e miit'in me — Pyno waku wati­putsit Parapa mi'i hawyi waku wati'auka Iesui ewei'e ro morekuat pe i'atu'e miit'in py'asetpe. — Mio tã ewei'e ro morekuat pe i'atu'e. Mi'i hawyi i'atuehay upi tuwat Piratu kape — Waku etiputsit Parapa hawyi waku eti'auka Iesui te'ero'e hamo. \v 21 Mi'i hawyi morekuat Piratu to'e i'atuepe — Pyno ewehenoi ro uwe waku atiputsit wo'opyhik hawiat e. Mi'i hawyi — Waku Parapa i'atu'e. \v 22 Mi'i hawyi to'e i — Aikotã are aru atunug mekewat Eipo­rekuat nuat Tupana Mipo'oro ete e. Mio tã e pote — Erehay po'oro ro i'auka aria'yp posak etiat hamo i'atu'e. \v 23 Mio tã i'atu'e pote — Kat hamo kat iminug sa'ag po'ypyi ten ati'auka e morekuat. Mi'i hawyi ta'atuehay pirik wo — Erehay po'oro ro epiat i'auka aria'yp posak etiat hap i'atu'e. \v 24 Mi'i hawyi Piratu tuwa­nẽtup hawe to'e — Tu'uka irane apo pãi e. Mi'i hawyi morekuat to'e temiit'in me — Eweherut y'y e uiwe­posei miit'in ehamuat hamo e. Ta'atu­herut hawyi tuwe­posei wuat'i miit'in ehamo. Tuwe­posei haype to'e — Areposei meiũ uipo meiũwat Miit wakuap auka hap suu yt atiky'esat i uipo ete pote e. Yt uito i i'auka hat to'e haype. \v 25 Mi'i hawyi te'ero'e — Yt eete i ti aru uhyt i'atu'e uruete urumẽpyt'in ete aru i'atu'e. Ta'i Iesui auka hap ti aru uruete uhyt i'atu'e. Uruete aha'yru'in ete uhyt i'atu'e Iuteuria. \v 26 Mi'i hawyi Parapa toiputsit wo'opyhik hawyi tutum i'atuepe. Mi'i hawyi toipo'oro tesu­rara'in Iesui pak pak hamo. Ta'atupak pak hawyi morekuat toiat ra'yn Iesui tesu­rara'in po pe i'auka hamo aria'yp posak etiat i'auka hamo. \s1 MAKU 15.16-20 PIAT EWY \p \v 27 Mi'i hawyi hesu­rara'in tioto morekuat koro yat pe. Mi'i hawyi ta'atu­kaykay yne morekuat esurara'in temiit'in sese Iesui kape. \v 28 Mi'i hawyi Iesui esokpe ta'atuhep yne hawyi morekuat esokpe wato ihup takat ipiit pe ta'atupag. \p \v 29 Mi'i hawyi ta'atupi'ig morekuat e'amãtap ewywuat morekuat painug hap ewy hehu rakat he'amãtap mo ma'ato ta'atu­mi­kyry'i hap ne'i mi'i tã ta'atunug. Ta'atupag Iesui akag me haty rakat. I'ewyte wy ta'atupag aria'yp ipo pe. Mi'i hawyi te'eru­we­pỹ'ã­tutuk ta'atu­mi­kyry'i haype. — Ereĩne'en mot'i ro mesuwat yi tote Urupo­rekuat no i'atu'e Iuteuria Porekuat no i'atu'e ta'atuehay mikyry'i haype. \v 30 Kuitu kuitu'i'atu'e Iesui ete. Mi'i hawyi ipo piat aria'yp ta'atusat hawyi ta'atu'ahyk ahyk mi'i wo i'akag ete. \v 31 Ta'atu­mi­kyry'i kahu ra'yn hawyi ta'atuhep i ra'yn ta'atu­mipag morekuat esokpe ihup takat. Mi'i hawyi ta'atupag iwat hesokpe sese i ra'yn. Mi'i hawyi itote pyi ta'atue­roto i'auka hamuat kape ra'yn. \s1 MAKU 15.21-32 IRUKA 23.26-43 IUWÃU 19.17-27 PIAT EWY \p \v 32 Mi'i turan wẽtup ok miit ta'atu­puẽti mu'ap tote tawa Sireniu kaipywiat. Wẽtup ok Simãu e hap het rakat. Mi'i pe te'ero'e — Ehereto meiũwat Miit e'aria'yp posak i'atu'e tope. \v 33 Mi'i hawyi put'okta'atu'e yity'ok tote Iesui wywo yity'ok Miit Akag Kag ewywuat i'atu'e hap het rakat kape ta'atu'e­roto ma'ato i'atu­pusu puat Koukota e hap het rakat kape. \v 34 Mi'i hawyi itote ta'atuium sapo hy puo mohag haty monik hamuat hap nop takat. Toterep hawyi toikuap hawyi yt tutu'u i po'og neran. \v 35 Mi'i hawyi ta'atuhep hesokpe ko'i ipiit pyi. Mi'i hawyi ta'atu'ateg ipo ete ipy ete aria'yp posak ete. Hesokpe ta'atumõ'ẽ neran pote te'eru­we­ma­hara aikotã waku hesokpe ta'atumõ'ẽ hamuat hap. Aikotã sa'awy'ite Tupana ehay enoi haria henoi mi'i tã — Meiũran ti aru uhesokpe ta'atupat'ok pat'ok. Mi'i hawyi ti aru te'eru­we­ma­hara uwe topyhu'at uheka­misa wato wywuat hamuat kat hamo hap ete ti aru te'eru­we­ma­hara e sa'awy'i Tupana e hap ewy ta'atunug. \v 36 Mi'i hawyi apyk pyi surara'in yt ta'atu­ky'esat i irania'in ne'i ihep haype. Mi'i pote surara'in i'apykok kahato te'eraha'at kahato. \v 37 Mi'i hawyi ta'atu­miwan ta'atu­pehik Iesui apy tote aikotã yt nakuap i ko'i tutunug hap enoi hap — Meiũ ti Iesui Aipo­rekuat koro. Meiũ ti Iesui Iuteuria Porekuat koro e hap. \v 38 Mi'i hawyi i'ewyte ta'atu­pehik i'atu'aria'yp posak ete typy ok sero'ok'e haria wẽtup ok ipo ran kai wẽtup ok ipo sese kai tukupte'en ta'atu­pehik. \v 39 Mi'i hawyi hepiok haria i'atuehay mikyry'i kahato tokoka'at no. \v 40 — Ereha­kyera'at ro ereha­kyera'at ro meiẽpe pyi i'atu'e. — Tupana mõtypot yat atomoma hawyi atunug mye'ym e'at yn e hat meiẽ i'atu'e. Pywuat Tupana Sa'yru sese pote ti aru era'apyk to meiẽpe pyi ewewi aria'yp posak pyi i'atu'e. \v 41 I'ewyte pa'i kororia nagnia'in ehay enoi haria te'eru­we­moko'i moko'i howawi. \v 42 — Irania'in ti toi'atue­ha­kyera'at kuap i'atu'e ma'ato tuwewi ti yt tuwe­ha­kyera'at kuap hin i i'atu'e. Ma'ato irania'in te'ero'e — Pywuat e'apyk aria'yp posak tote­pywiat pote ti ran meremo pywo rasig Isareu ywaniaria Porekuat nuat wato'e i'atu'e. \v 43 Ta'i heso kahato ti — Tupana atimohey e ma'ato pywo imohey hat pote tut Tupana aria'yp posak pywiat ieha­kyera'at hamo i'atu'e ta'atuehay mikyry'i haype. \v 44 I'ewyte mipehik iywyt piat sero'ok'e haria te'ero'e ta'atuehay mikyry'i hap te wy. \s1 MAKU 15.33-41 IRUKA 23.44-49 IUWÃU 19.28-30 PIAT EWY \p \v 45 Mi'i hawyi atpo­sake pyi i'ypyryp hap put'ok'e wãtym i kape. \v 46 Mi'i hawyi i'ypyryp we Iesui tuwatka haty wo wãtym i turan — Uhetu­pana Uhetu­pana kat poteĩ ui'atoiat En e. Ma'ato tuwat topusu puo — Erai erai irama sapa­tania e. \v 47 Mio tã e pote meimẽ­puaria te'ero'e — Meiẽ ti Eria sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat ra'yn toikaykay topo­wyro hamo i'atu'e. \v 48 Mi'i hawyi aria'yp hit ẽpo ete ta'atupo'i amũkiusu'ap ewywuat hawyi ta'atu­puka ihy haiug nakat pe mi'i hawyi tutum turan waĩ'i'atu'e. \v 49 Waku wahe­katup mio apuru tut Eria ipowyro hamo sio yt i'atu'e. \v 50 Mi'i hawyi Iesui kak'e toku'uro haype hawyi ipyhu tek'e ra'yn hawyi iku'uro sese ra'yn. Tutum na'yn toieĩne'en hap. \v 51 Mi'i hawyi Tupana mõtypot yat e'okenhyp sokpe kawiat hiot'e ra'yn ywaiti pyi yi kape. I'ewyte wy yi ti huruk'e itote. I'ewyte wy nu wuat itotiat i'apok'e ra'yn nu. \v 52 I'ewyte wo'osyp hap i'ahot'e ra'yn yi tyry'e pote Iesui iku'uro turan. Mi'i hawyi tukupte'en i ra'yn gu'uro pywiat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep haria. \v 53 Mi'i hawyi mi'iria Iesui ewy tukupte'en i ra'yn gu'uro pywiat hawyi tuwat tuwat Tupana etawa Ieru­sarẽi kape te'eru­mo­herep itotiaria miit'in kapiat hamo. \v 54 Ma'ato sa'awy'i Iesui ku'uro hap tote surara'in ta'atu'akag wywo i'apykok miit'in mupi hamo. Te'era'a­kasa yne aikotã aikotã iku'uro hap kape yi tyry'e hap kape. Mi'i hawyi te'eroken'ẽ kahato hawyi te'ero'e — Ta'i meiũ ti Tupana Sa'yru sese ti i'atu'e. \v 55 Mi'i turan tukupte'en hary­poria'in iwywuat hewyry rakaria iku'uro hap kapiat akasa haria pya pywiat seha'at haria. Mi'iria ti sa'awy'i tõ'ẽ Iesui upi yi Karireia kaipyi Iesui powyro hewyry te turanuat mi'iria. \v 56 Itote toĩne'en mekewat yi Mata­rena kaipywiat Maria e hap het rakat. I'ewyte wẽtup ok Maria Sepeteu sa'yru'in ty toĩne'en i'atu­wywo. \s1 MAKU 15.42-47 IRUKA 23.50-56 IUWÃU 19.38-42 PIAT EWY \p \v 57 Mi'i turan mekewat at min'e turan mekewat Iesui potmu'e hekat rakat put'ok'e Iuse mekewat tawa Arimateia kaipywiat tut. Mi'i hawyi itote morekuat Piratu kape toto to'e hamo. \v 58 — Ati'asyp irane ra'yn ti Iesui piit e Piratu pe. Pyno etum no uhepe e. Mi'i pote Piratu temiit'in surara'in me to'e — Ewetum soke ro meiẽwat ipiit meiũwat miit pe e. \v 59 Mi'i hawyi toto howawi hawyi toihep ta'yn meiẽwat aria'yp posak ete pyi Iesui piit hawyi toipo'i po'i sokpe pakup ikytsig nakano ipiit. \v 60 Mi'i hawyi totopag ipiit mekewat towat wo'osyp hap nu ka'a pe ipakup takat pe. Mi'i hawyi meiẽwat nu wato toi'ãpe'okpun i'apyhik hamo. Mi'i hawyi waku yne ra'yn iheg me ra'yn hawyi toto ra'yn. \v 61 Mi'i hap ti Maria'in te'era'a­kasa yne katu­pono mi'iria te'era'apyk yt pya i ipũ'ã kai. \v 62 Mi'i hawyi Seita­weira e'at pe e'ihot'ok pe te'eru­we'a­tunug pa'i kororia wo'omu'e haria morekuat Piratu wywo. Mi'i hawyi te'ero'e morekuat pe \v 63 — Mekewat ga'atpuat urumi'auka heso rakat toĩne'en ne turan mio tã e — Mye'ym e'at areĩne'en gu'uro pe hawyi ti aru areĩne'en i ra'yn e hat i'atu'e. \v 64 Mi'i hap uruikuap hawyi uruhenoi kahato teran epe i'atu'e. Pyno waku etimoheg kahato mekewat i'asyp hap tote surara'in wywo i'atu'e mye'ym e'at kape surara'in ti'apykok waku i'atu'e. Ma'ato yt kat i i'apykok haria pote meiũran wãtym muo tõ'ẽ ipotmu'eria hereto hamo ta'atu'e haype. Mi'i pote iwẽtem na'yn hawyi te'ero'e miit'in me — Meiẽ neke tuwẽtem na'yn gu'uro pyi i'atu'e. Ma'ato mi'i tã ra'yn ta'atunug hawyi ti rẽ po'og heso hap topyhu'at ahepe sa'awy'i wat heso hap kai i'atu'e. \v 65 — Pyno uimiium sa'awy'iwuat surara'in ko'i waku eti'atu­po'oro mekewat misyp apykok hamo e. Waku eweimoheg eimi­ky'esat ok tã e Piratu pa'i kororia pe. \v 66 Mi'i hawyi ta'atu'o­kenhyp iheg nakat nu wo mekewat yi mi'apokik wo ta'atu­pyhyp. Mi'i hawyi morekuat tunug toiã'ãkap mekewat yi mi'apokik ete. Mi'i hawyi to'e miwan me itote — Yt eweipikpik tei'o meiũwat e ma'ato eweipikpik pote ei'auka hap topyhu'at e. Mi'i hawyi i'ewyte surara ko'i toimõ­pyhu'at at ka'ap Iesui piit ero'ok haria pupi are uito Mateu. \c 28 \s1 MAKU 16.1 IRUKA 24.1 IUWÃU 20.1 PIAT EWY \p \v 1 Mi'i hawyi Sapatu e'at tokosap hawyi mũki'ite mytu'u e'at pe hunete ihot'ok pe turan tuwat Maria'in Iesui syp hap kapiat te'eraha'at hamo. \v 2 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e turan yi huruk'e kahato katu­pono Tupana mipo'oro atipy kaipywiat ra'yn put'ok'e nu wato kawiat he'okenhyp'ok hamo. Toimorem mekewat he'okenhyp hap hawyi ta'apyk he'okenhyp hap tote nu wato tote. \v 3 Imehit kahato hẽtyhot kahato aikotã merep'e hap ewy. Hesokpe ti ikytsig kahato nukara kytsig hap ewy. \v 4 Mi'i pote surara'in itotiaria te'eroken'ẽ kahato ipupi to'otyry'i kahato ipupi gen'ẽ pono. Mi'i hawyi hewo yi upi map haria ewy surara ko'i. \s1 MAKU 16.5-8 IRUKA 24.3-8 PIAT EWY \p \v 5 Mi'i pote to'e Tupana mipo'oro Maria'in me — Yt eweiken'ẽ tei'o e. Woro­ho'okuap eipe Iesui piit kat haria aria'yp posak etiat mi'auka kat haria ti eipe e. \v 6 Ma'ato yt uwe i ra'yn meiũpe topũ'ẽ pe e. Tuwẽtem na'yn gu'uro pyi Iesui aikotã yianmete tohenoi. Mi'i hap ewy ra'yn ti toĩne'en i ra'yn pãi e. Mi'i pote eweĩ'ẽ ro meikowo ipũ'ẽ kape eweha'at hamo pyno ta'atusyp Aika'iwat sa'awy'i hap kape e atipy kaipywiat sut hat mana'in me. \v 7 Mi'i hawyi tokoka'at hawyi te'eraha'at ra'yn. Mi'i hawyi to'e i i'atuepe — Koitywy eweiwat ro meremo ipotmu'eria piat henoi hamo. Iwẽtem i ra'yn gu'uro pywiat hap enoi i'atuepiat hamo. I'ewyte ewehenoi i'atuepe toto ra'yn tetama Karireia kape aikotã sa'awy'i to'e hap ewy — Areĩne'en i ra'yn hawyi ti aru areto yi Karireia kape i ra'yn. Mi'i tote ti aru wato'o­puẽti i ra'yn eiwywo to'e hap ewy ewei'e ro ipotmu'eria pe e atipy kaipywiat Tupana mipo'oro mana'in me. \v 8 Mio tã e hawyi tuwat ra'yn meremo Maria'in. Ikohyeput ra'yn te'eroken'ẽ popuo ma'ato i'ewyte ta'atu­wepit kahato wywo tuwat meremo ipotmu'eria piat henoi hamo. \v 9 Mi'i turan i'atu­ko­hyeput nuat iwat turan meremo Iesui ti'atu­puẽti mu'ap tote — Mana'in ariot i ra'yn e. — Mimi i'atu'e hawyi i'atu­porok'at ipy ete imõtypot hap wywo. \v 10 — Mana'in yt eweiken'ẽ tei'o e ma'ato eweiwat ro uiwyria'in eikywyt'in me henoi hamo — Waku ewei'aipok to ahe'yi Karireia kape i ra'yn ui'e hap ewy ewehenoi ro uhemiit'in me. Mi'i hawyi tuwat i ikohyeput i ra'yn ta'atu­henoi hamo. \p \v 11 Mi'i turan surara'in ikohyeput ra'yn tawa wato Ieru­sarẽi kape. Mi'i hawyi ta'atu­henoi ra'yn yne yne itote ta'atue­ro­kosap hap aikotã aikotã hap pa'i kororia pe. \v 12 Mi'i hawyi te'eru­wa'a­tunug na'yn pa'i kororia nagnia wo'onãpin haria wywo aikotã wato'e aru watunug ta'atu'e hamo. Mi'i hawyi surara'in me te'ero'e — Yt ewehenoi tei'o irania'in me mi'i tã hap. Ma'ato wẽtup sehay ewehenoi pote watum sa'up iwato'in nakat ehepe i'atu'e. \v 13 Waku mio tã ewei'e wen — Wãtym muo urutoket turan ipotmu'eria tero'ok ne'i Iesui piit ewei'e ro irania'in me pote sa'up iwato watum ehepe i'atu'e nagnia surara'in me. \v 14 Ma'ato morekuat tikuap hawyi ipy'ahak eiket hap ete pote ti aru watum aru ha'up iwato tope imoperup'i hamuat i'atu'e. \v 15 Mi'i hawyi waku i'atu'e surara'in hawyi ha'up ta'atusat ra'yn. Mi'i hawyi ti ta'atuma'at ra'yn miit'in — Ta'i ipotmu'eria tero'ok ti Iesui piit uruket kai i'atu'e torania pe mi'i tã i'atu'e. Mio tã e hap ti mesup te topyhu'at koran te mio tã i'atu'e Iuteuria to'ope. \s1 MAKU 16.15-18 PIAT EWY \p \v 16 Mi'i hawyi ti ipotmu'eria 11 ok takaria tuwat ra'yn yi Karireia kape mekewat sa'awy'iwuat yity'ok kape aikope sa'awy'i Iesui to'e — Meiũran ti aru waku eweĩ'ẽ i mesuwe uiwẽtem i ra'yn gu'uro pywiat hawyi e hap kape. \v 17 Mi'i hawyi put'okta'atu'e itote i ra'yn hawyi te'era'a­kasa i ra'yn Ta'atu­ka'iwat Iesui kape. Mi'i hawyi te'eru­wehum kahato ta'atu­mõ­typot kahato Iesui. Ta'atu­mohey kahato ma'ato wẽtup ok wẽtup ok imohey ran. \p \v 18 Mi'i hawyi Iesui tut i'atue­wawi hawyi i'atu­py'a­setpe toĩne'en heremo kahato. Mi'i hawyi to'e itotiaria pe — Koitywy Tupana uinug Wuat'i Miit'in Porekuat koro wo e. I'ewyte atipy piaria Porekuat koro wuat e. Koitywy Ui'ywot tum yne ra'yn tesaika hap yne uhepe e. \v 19 Mi'i pote koitywy woro­ho'o­po'oro eipe wuat'i ywania mu'e hamo e. Mi'i pote koitywy atimõ'ẽ ra'yn ehepe uhesaika hap uhemiit'in pakup nug uhepiat hamo e. Ewei'atumu'e ro mi'iria ui'e yne hap nug hamuat i'ewyte ewei'atuset'ok uimohey pakup i haria Ui'ywot set upi uhet upi Tupana Pã'ãu set upi ewei'atuset'ok e. \v 20 I'ewyte atiky'esat uhehay ehehay wo topyhu'at einãpin uhepiat hap ok tã e. Mi'i hawyi eimi­mu'eria uimohey haria atiky'esat uhehay nug haria wo te'ero­pyhu'at e. Atiky'esat mi'iria uhepiat ta'atu­nãpin hap nug haria wo tukupte'en at ka'ap takaria hap atiky'esat e. Mi'i tupono eweiwat ro irania'in ywania yne mu'e hamuat turan ti aru yt eiweran hin i eweiwat katu­pono Uito ti aru areto eiwywo aikope aikope eweiwat hap upi areto wy. Eipo­wyro hano areto wuat'i e'at pe ikahuro hap put'ok'e hap kape. Areĩne'en eiwywo wuat'i e'at pe e Iesui ahepe temiit'in me. \p Toran na'yn uimiwan \p Uito ti Iesui eropat hat sese mekewat 12 ok takat Mateu.