\id COL Mazatec of Jalapa de Díaz. \h Xu̱ju̱n xi kin'ekjíhi̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ Colosa̱ \toc1 Xu̱ju̱n xi kits'ínkjihi̱ nda̱ postru̱ Pablo̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ Colosa̱ \toc2 Xu̱ju̱n xi kin'ekjíhi̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ Colosa̱ \toc3 Col. \mt1 Xu̱ju̱n xi kits'ínkjihi̱ nda̱ postru̱ Pablo̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ Colosa̱ \c 1 \s1 B'i̱ ts'ín kikjaniñaha̱ Pablo̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ xi tjín nanki Colosa̱ \p \v 1 An Pablo̱, an xi kama nku nda̱ postru̱hu̱ Jesucristo̱ a̱t'aha̱ Nti̱a̱ná b'a̱ ts'ín kama mjehe̱. An ko̱ nda̱ nts'eé Timoteo̱ \v 2 tísuniñai̱hi̱ já nts'eé xi tintsu̱bo̱o nanki Colosa̱, jun xi kikj'áts'e̱nu̱u Nti̱a̱ná ko̱ s'ejinnu̱u Cristo̱. \p Kas'enu̱u kju̱a̱nda ko̱ kju̱a̱jyu xi tsjáná Nti̱a̱ Na̱'miná. \s1 B'i̱ ts'ín kinchja̱ntjai Pablo̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ xi tjín nanki Colosa̱ \p \v 3 Xki̱ nga chubantjái̱hi̱ nginku̱n Nti̱a̱ná xi Na̱'mihi̱ Nda̱ Nti̱a̱ná Jesucristo̱, 'ba̱i̱hi̱ máb'a̱chjíhi̱ \v 4 a̱t'aha̱ kik'inyani̱ xi nkú ts'ín s'ejinnu̱u Jesucristo̱ ko̱ xi nkú ts'ín tjonu̱u ngayjee̱ xu̱ta̱ xi ts'e̱ Nti̱a̱ná. \v 5 B'a̱ tín'o a̱t'aha̱ kinu'yó én nda tsuhu̱ Jesucristo̱, én xi na̱xu̱ tjín. Y'éjña chjinu̱u ni xi tjínda ngandanu̱u ndji̱o̱jmi ján. Kui niu̱ xi ja tíchuyóho̱o nd'a̱i̱. \p \v 6 Kui éi̱n xi tsichujinnu̱u nda títs'ín ko̱ tífindju a̱jihi̱n xu̱ta̱ nga ngúsuhu̱n a̱sunntee̱. B'a̱ ta̱ tíma a̱jinnu̱u b'aha̱ ra̱ ni̱stjin nga kinu'yó ko̱ tsichu mankjinnu̱u xi nkú tjíhi̱n ra̱ kju̱a̱ndaha̱ Nti̱a̱ná. \v 7 Kui éi̱n xi tsakúyanu̱u nda̱ Epa̱fra̱, nda̱ musu̱ xinki̱ xi 'yún tjoni̱. Na̱xu̱ tífiko̱ xáha̱ e̱i̱ nga títs'ínxát'aha̱ Cristo̱ ngajonu̱u. \v 8 Kui xi kitsúyani̱ kju̱a̱tjo xi y'éjñajin ani̱ma̱nu̱u Espiri̱tu̱hu̱ Nti̱a̱ná. \p \v 9 Nkúhu nga kik'inyani̱ kui niu̱, najmi tín'ekj'áíyai̱ nga tíchubantjái̱hi̱ nk'ie nga tíchubako̱i̱ Nti̱a̱ná. Tíbinchii̱hi̱ nga katumankjinyjenu̱u ni xi mjehe̱, ko̱ nk'ie nga Espiri̱tu̱hu̱ katsjánu̱u nga na̱nka̱ n'e̱nkjíntak'un ko̱ nga ka̱mankjinnu̱u ni xi ts'e̱ Nti̱a̱ná. \v 10 B'a̱ katuma tu̱ xi ku̱i̱ntsu̱ba̱hanu xi nkú ts'ín tje̱he̱n ra̱ xu̱ta̱ xi ts'e̱ Nda̱ Nti̱a̱ná ko̱ nga n'o̱o ni xi sasíhi̱n. Tíbinchii̱hi̱ nga n'o̱o ngayje tíkjá ni xi nda ko̱ nga 'yún ka̱mankjinnu̱u nkú tjíhi̱n ra̱ nga̱t'a ts'e̱ Nti̱a̱ná. \v 11 'Yún kasakú nga'yúnnu̱u xi nkú ts'ín tje̱he̱n ra̱ nga'yúhu̱n Nti̱a̱ná xi tjíhi̱n kju̱a̱chánka, tu̱ xi ku̱i̱chúkju̱a̱ha̱nu̱u tu̱ mí nihí ni ko̱ tu̱ xi najmi n'e̱kjehe̱ ru̱u tak'un. \p \v 12 Tsjo kat'enu̱u ko̱ tjoho̱n máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ Na̱'miná xi kits'ín nga ka̱ma sa̱kúnu̱u ni xi ts'i̱ínkjáíhi̱n xu̱ta̱ xi ts'e̱ xi k'úéntu má ndzjee̱n. \v 13 A̱t'aha̱ ja kikjexínná a̱jihi̱n nga'yún xi tjín má jyuu̱n ko̱ kits'ínkj'aná má batéxuma Ntí xi tjoho̱. \v 14 Kui xi y'échjíntjainá, kui nga kin'endyjat'ahaná ngatitsunná nd'a̱i̱. \s1 B'i̱ ts'ín tsakúya Pablo̱ ni xi kits'ín Cristo̱ ngandaná \p \v 15 Cristo̱ kui xi nk'ie nga yaá, Nti̱a̱ná yaá. Ntukaán bi najmi ma chjihi̱ Nti̱a̱ná. Kui xi Ntíhi̱ Nti̱a̱ná xi tjun kintehe̱ ni nga n'e̱nda ngayjee̱ ni xi kin'enda. \v 16 A̱t'aha̱ kui tíjña, kui nga kin'endaha ni xi tjín ndji̱o̱jmi ján ko̱ a̱sunntee̱, ni xi ma chji ko̱ ni xi najmi ma chji, xi k'aku̱ ko̱ xi tjíhi̱n xá, xi batéxuma ko̱ xi nk'a tje̱n. Kui kin'echjén nga kamanda ni xi tjín ko̱ kui ka̱ma ts'e̱. \v 17 Kui xi tu̱ b'a̱ ts'ín jahá tíjña kintehe̱ ni nga kamanda ngayjee̱ ni xi tjín, ko̱ kui nga̱t'aha̱ b'a̱ k'uhun ni xi tjín xi nkú k'un. \p \v 18 Xi nkú ta̱ ts'ín nintakaá batéxumaha̱ yjonintená, b'a̱ ta̱ ts'ín Cristo̱ batéxumaha̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱. Kui xi tjuhun. Kui xi tjun j'áíyaha̱ a̱jihi̱n xu̱ta̱ k'ie̱n tu̱ xi nk'a tsjéhe̱n ra̱ ngayjee̱ ni xi tjín. \v 19 A̱t'aha̱ kama tsjoho̱ Nti̱a̱ná nga y'éjñajihi̱n Jesucristo̱ xi nkú ts'ín tjíyaha̱. \v 20 Nti̱a̱ná kits'ín nga kju̱a̱ík'un ngáha̱ ra̱ ngayjee̱ xi i̱ncha ngji t'axín. Cristo̱ kits'ínchjén, kui nga tu̱ nga̱t'aha̱ jní xi tsaténdzjoho Cristo̱ t'a kruu̱ kitsjáha̱ ra̱ kju̱a̱jyu ngayjee̱ xi tjín t'anankiu̱ ko̱ xi tjín nk'a ján. \p \v 21 Ni̱stjin nk'ie tsinima t'axíhu̱un Nti̱a̱ná a̱taha̱ ni ch'onk'un kin'o ko̱ ani̱ma̱nu̱u ngji kontra̱ha̱ Nti̱a̱ná. \v 22 Tu̱nga nga nd'a̱i̱ Nti̱a̱ná ja kits'ín nga kjúái̱k'un ngáha̱ ru̱u tu̱ nga̱t'aha̱ nga Cristo̱ kits'ínkjas'en yjonintehe̱ nga kin'ek'ien. B'a̱ kits'ín Nti̱a̱ná tu̱ xi ka̱ma ku̱i̱chúnchahanu nginku̱n ko̱ ka̱mo xu̱ta̱ xi ts'e̱ xi najmi tjíhi̱n chu̱ntí ko̱ xi najmi ka̱ma n'e̱nijéhe̱ ra̱ tsa mí nihi. \p \v 23 B'a̱ ka̱ma tsa tu̱ nku kixi̱hí ko̱ ndjá ku̱i̱nchajiun xi nkú ts'ín s'ejinnu̱u Nti̱a̱ná ko̱ tu̱ nku chúyahá ru̱u ni xi y'éjña chjinu̱u én nda tsuhu̱ Jesucristo̱ xi ja kinu'yó. Kui ée̱n xi tís'eni̱jmíhi̱ xu̱ta̱ xi tjín nga ngúsuhu̱n a̱sunntee̱. An Pablo̱ kik'a̱i̱ xána nga k'ueni̱jmíá éi̱n. \s1 B'i̱ ts'ín kitsúya Pablo̱ xá xi kik'a̱i̱hi̱ \p \v 24 Nd'a̱i̱ tsjo tjínna nga tísakúna kju̱a̱'un ngandanu̱u. A̱jihi̱n yjonintena̱ tífindju kju̱a̱'un xi tísakúhu̱ Cristo̱ ngandaha̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱, a̱t'aha̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ xi yjonintehe̱ Cristo̱. \v 25 Títs'inxá a̱jihi̱n xu̱ta̱ ni̱nku̱ xi nkú ts'ín y'éjña Nti̱a̱ná nga kitsjána xá xu'bi̱ ngandanu̱u, tu̱ xi b'a̱ ts'ín s'e̱ni̱jmíhi xi nkú tjíhi̱n ra̱ éhe̱n Nti̱a̱ná. \p \v 26 Tíb'eni̱jmíá ni xi kis'ejña 'ma nú chá ján. Najmi kisakúchjihi̱ niu̱ xu̱ta̱ xi kis'e ni̱stjin nk'ie. Tu̱nga nd'a̱i̱ xu̱ta̱ xi Nti̱a̱ná kikj'áts'e̱ tís'ejña chjihi̱ niu̱. \v 27 Kits'ín mje nga ku̱a̱kúhu̱ xu̱ta̱ xi ts'e̱ xi nkú ts'ín tíjña kju̱a̱nchi̱náha̱ ko̱ kju̱a̱chánkaha̱ a̱jihi̱n xu̱ta̱ xi tjín nga ngúsuhu̱n a̱sunntee̱. Kui nihi xi ja tís'ejña chji nd'a̱i̱. Ko̱ ni xi tís'ejña chjiu̱, kui xi Cristo̱. Kui xi tíjñajinnu̱u ko̱ títs'ín nga tíchuyoho̱o nga sa̱kúhu̱nu̱u kju̱a̱chánka. \p \v 28 Kui Cristo̱ xu'bi̱ tíb'eni̱jmíi̱hi̱ xu̱ta̱. Ya sisii̱n xi nkú ts'ín tí'ba̱i̱ ni̱yái̱hi̱ ko̱ tíbakuyái̱hi̱ ngayjee̱ xu̱ta̱, tu̱ xi ku̱i̱chú maha ngayjee̱ xu̱ta̱ xi s'ejihi̱n Cristo̱ xi nkú ts'ín mjehe̱ Nti̱a̱ná. \v 29 Kui nii̱ xi títs'ian nk'ie nga títs'inxá. Nga'yún xi títsjána Cristo̱ tíbasinko̱na, kui nga ndjá títs'inxáhana. \c 2 \p \v 1 Mjena nga cho̱o nga tu̱ xí tsehé kju̱a̱ni̱ma̱ tíbenkínu̱u jun ko̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ nanki Laodicea̱ ko̱ ngayjee̱ xu̱ta̱ xi najmi be xi nkú tjíán. \v 2 Mjena nga sa̱kú nga'yúhu̱n ngayjee̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱, nga nkuhú k'u̱a̱ xinkjín a̱t'aha̱ tjoho̱, ko̱ nga nkuhú b'a̱ ku̱i̱tsu̱ kju̱a̱nkjintak'uhu̱n nga nkúnkú, ko̱ nga ka̱mankjinyjehe̱ ni xi mjehe̱ Nti̱a̱ná. Yo̱hó ni̱ ma ka̱mankjihi̱n ni xi y'éjña 'ma Nti̱a̱ná, kui nihi xi Cristo̱ nd'a̱i̱. \v 3 Kui nga nk'ie nga yahaná Cristo̱ yaá ngayjee̱ kju̱a̱nkjink'un xi 'yún na̱nka̱ xi chjíhi̱ ra̱. \p \v 4 B'i̱ ts'ín tíb'et'ánu̱u tu̱ xi najmi ch'a én tsjo tsu tsank'á k'u̱a̱na̱cha̱ko̱ho̱nu̱u. \v 5 Ndaha tsa najmi an kikjin tíi̱jñajinnu̱u, tu̱nga kjinta̱hána jun ko̱ tsjo mana nga be xi nkú ts'ín nda tintsu̱ba̱ko̱o xinki̱u ko̱ xi nkú ts'ín ndjá tinchajiun Cristo̱, a̱t'aha̱ kui xi s'ejinnu̱u. \s1 B'i̱ ts'ín tsakúya Pablo̱ xi nkú ts'ín tintsu̱ba̱ka̱á Cristo̱ \p \v 6 Kui b'a̱ maha, xi nkú ts'ín kin'ekjáíhi̱n ru̱u Nda̱ Nti̱a̱ná Jesucristo̱, tu̱ nkú b'a̱há ts'ín tsjénkiu. \v 7 Na̱nka̱ katji kja̱ma̱nu̱u a̱jihi̱n Cristo̱ ko̱ ndjá ti̱nchajiun, a̱t'aha̱ kui xi kis'ejinnu̱u xi nkú ts'ín kisakúyanu̱u. Ko̱ tehe̱nte tjoho̱on máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ná nga ja kamo xu̱ta̱ xi ts'e̱. \p \v 8 Chúhu̱un yjonu̱u nga najmi tu̱ ch'a xi k'u̱a̱na̱cha̱ko̱ho̱nu̱u én na̱nka̱ tiya xi be xu̱ta̱. Kui xi nibáha̱ ra̱ sin chá xi be xu̱ta̱, ni xi a̱sunnte y'aha̱ ra̱. Najmi Cristo̱ nibáha̱ ra̱. \p \v 9 A̱jin yjonintehe̱ Jesucristo̱ tíjñajin kikjin Nti̱a̱ná, \v 10 ko̱ jun ja kisakúnu̱u ni xi ndyjat'anu̱u kai a̱t'aha̱ nkuhú tsichu mako̱o Cristo̱. Kui xi batéxumaha̱ ngayjee̱ xi tjíhi̱n xá ko̱ xi batéxuma. \p \v 11 Nk'ie nga kis'ejinnu̱u Cristo̱, kin'enu̱u nku circuncision, tu̱nga najmi circuncision xi n'ehé ra̱ yjonintee̱ kin'enu̱u. Circuncision xi kjexín ní jé xi kich'o kin'enu̱u. Cristo̱ xi b'a̱ kits'ínnu̱u. \v 12 Nk'ie nga kisatentó, tsangiyanjiko̱o Cristo̱. Nk'ie nga kis'ejinnu̱u nga'yúhu̱n Nti̱a̱ná xi kits'ínkj'áíyako̱ ngáha̱ ra̱ Cristo̱ ngabayoo̱, ta̱ j'áíyako̱o ko̱ kui a̱jihi̱n ngabayoo̱. \p \v 13 Jun xu̱ta̱ k'ien kamo ni̱stjin nk'ie tu̱ nga̱t'aha̱ ngatitsunnu̱u, nk'ie nga najmi kin'enu̱u ni circuncision xu'bo̱. Tu̱nga Nti̱a̱ná kits'ínk'íéntu tík'unko̱nu̱u Cristo̱. Kits'ínndyjat'aná ngayjee̱ ngatitsunná. \v 14 Kikjeti̱ya xu̱ju̱n xi má nga kis'et'a ni xi tje̱nná, xi ngji kontra̱ná. Kikjexín xu̱ju̱n ko̱ kingját'a kruu̱. \v 15 Cristo̱ kits'ínchjén Nti̱a̱ná nga kits'ín ngana̱ha̱ xi tjíhi̱n xá ko̱ xi nk'a tje̱n. Kiya kju̱a̱suba xi kisakúhu̱ nga kin'e ngana̱ha̱ xi tjíhi̱n xá ko̱ xi nk'a tje̱n. \p \v 16 Kui nga najmi tu̱ ch'a n'esihi̱n ru̱u xi ku̱i̱nchja̱yanenu̱u nga̱t'aha̱ ni xi tíchino ko̱ tsa xi tí'yu, ko̱ a ra̱ nga̱t'aha̱ ni̱stjin nga tíbitju s'í, ko̱ a ra̱ ni̱stjin nga tíb'atuts'i̱hi̱n sóo̱, ko̱ tsa ni̱stjin nkjún. \v 17 Ngayjee̱ ni xu'bi̱ mjehe̱ ku̱a̱kúchji ni xi nibá a̱skahan, tu̱nga Cristo̱ bi b'éjña chji sisin ni xi nibóo̱. \p \v 18 Najmi tu̱ 'ba̱i̱nto nga xi b'asje ni̱ma̱kju̱a̱ maña̱ yjoho̱ ko̱ benkjún ntítsjee̱ i̱ncha k'u̱échjanu̱u ni xi n'e̱kjóho̱on. Kui jóo̱ xi ni xi ma chji suba kuihi̱ nchja̱ni̱míyaha ko̱ nk'a b'asje tiya yjoho̱ nga̱t'aha̱ ni xi mankjihi̱n e̱i̱ a̱sunntee̱. \v 19 Ja i̱ncha ngji t'axíhi̱n xi nintaku̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ maha. A̱t'aha̱ xi nintaku̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ maha, kui xi ts'ín nga sá yjonintee̱ xi nkú ts'ín mjehe̱ Nti̱a̱ná nga sá. Sá yjonintee̱ a̱t'aha̱ i̱ncha y'a y'ahá ra̱ xinkjín. \s1 B'i̱ ts'ín tsakúya Pablo̱ nk'ie nga Cristo̱ tsayaka̱á ko̱ j'áíyako̱ ngáhaná \p \v 20 Ja tsayako̱o Cristo̱, kui nga kama nda̱íhi̱ ru̱u ni xi batéxumaha̱ a̱sunntei̱. Kui nga, ¿á tintsu̱ba̱ saha̱ ru̱u a̱sunntee̱ xi nkú ts'ín tjíntuhu xu̱ta̱ xi ts'e̱? ¿Á tínu'yá'én saha̱ ru̱u kju̱a̱téxuma xi tsuhu xu̱ta̱? \v 21 B'a̱ tsu ée̱n: “Najmi tu̱ n'eko̱o niu̱. Najmi tu̱ chjut'o niu̱. Najmi tu̱ chjubó niu̱.” \v 22 Kui ni xu'bi̱ nintaku̱ xu̱ta̱ tsitjuhu ko̱ xu̱ta̱ y'éjña. Feya nii̱ nga n'echjén. \v 23 B'a̱ maha̱ xi kixi̱ mankjihi̱n maha̱ nga b'a̱ ts'ín nchja̱, a̱t'aha̱ ts'ín kju̱a̱'yúhu̱n ra̱ xu̱ta̱ nga sku̱e̱nkjún Nti̱a̱ná ko̱ nga ts'i̱ín ni̱ma̱kju̱a̱ yjoho̱ ko̱ nga 'yún tsjáha̱ kju̱a̱ni̱ma̱ yjonintehe̱. Tu̱nga najmi chumi ni chjíhi̱ ra̱ tsa basinko̱ná nga b'éch'oná ni xi nchja̱ha̱ ani̱ma̱ná a̱sunntei̱. \c 3 \p \v 1 Ja j'áíyako̱o Cristo̱ ngabayoo̱, kui nga ti̱nchísjaihinu ni xi tjín ndji̱o̱jmi ján má tíjñat'aha̱ Cristo̱ Nti̱a̱ná. \v 2 Ni xi tje̱he̱n ra̱ ndji̱o̱jmi ján n'e̱nkjíntak'un, najmi ni xi ts'e̱ a̱sunntee̱. \v 3 A̱t'aha̱ ja tsayo ko̱ tintsu̱ba̱ tík'unko̱o Cristo̱ nginku̱n Nti̱a̱ná. Kui nga najmi ma chjihi yáha jun nd'a̱i̱. \v 4 Cristo̱ xi ts'ín nga tintsu̱bo̱o. Ni̱stjin nga kj'u̱a̱íkúchji yjoho̱ Cristo̱, kui ni̱stjiu̱n ta̱ cha̱ yáha jun ko̱ ku̱a̱kúchjiu kju̱a̱chánkaha̱. \s1 B'i̱ ts'ín tsakúya Pablo̱ xi nkú ts'ín chúhu̱ún yjoná \p \v 5 Kui nga n'e̱k'iehennu ni xi tjíntujín ani̱ma̱nu̱u xi tje̱he̱n ra̱ a̱sunntee̱. Najmi tu̱ ch'a xi chu̱ba̱ kjúántuko̱hó xinkjín, ko̱ tsa ts'i̱ín ni xi chu̱ntí nginku̱n Nti̱a̱ná, tsa yjonintee̱ xi ku̱a̱téxumaha̱, tsa mjehe̱ ts'i̱ín ni xi ch'on tjín, tsa kju̱a̱nchi̱ná 'yún kju̱ásihi̱n. Xi 'yún fásihi̱n kju̱a̱nchi̱ná, kui xi kj'a̱í nti̱a̱ tje̱nnki. \v 6 Tu̱ nga̱t'aha̱ nga b'a̱ i̱ncha ts'ín xu̱ta̱, kui kju̱a̱ha nga i̱ncha nibánehe̱ ra̱ kju̱a̱kjaha̱n Nti̱a̱ná. \v 7 Ko̱ jun b'a̱ ta̱ kin'o ni̱stjin nk'ie, nk'ie nga tintsu̱ba̱jiun ni xu'bo̱. \p \v 8 Nd'a̱i̱ ta̱ n'e̱ t'axíún kju̱a̱kjoo̱n, kju̱a̱stintoo̱, kju̱a̱'unchoo̱, én chubatit'oo̱n ko̱ én ch'on tsuu̱. \v 9 Najmi tu̱ ch'ana̱cho̱ho̱ xinki̱u. Xi nkú ts'ín tintsu̱bo̱o ni̱stjin nk'ie, b'a̱ joyaha tsa nku najyun chá kin'esjo. \v 10 Tu̱nga xi nkú ts'ín tintsu̱bo̱o nd'a̱i̱, b'a̱ joyaha tsa najyun tse̱tse̱ kindyja ngáhanu. Xi nkú ts'ín tjíyaha̱ Nti̱a̱ná, b'a̱ ts'ín tís'eyanu̱u nk'ie nga títs'ín tse̱tse̱nu̱u ko̱ nga tímankjin sisinnu̱u nkú tjíhi̱n ra̱ nga̱t'a ts'e̱ Nti̱a̱ná. \v 11 A̱jihi̱n xu̱ta̱ xi ja kama tse̱tse̱ najmi ta̱ chumi ni behe yá xi ntje̱ judio̱ tje̱he̱n ra̱ ko̱ yá xi najmi ntje̱ judio̱ tje̱he̱n ra̱, yá xi kin'ehe̱ ni circuncision ko̱ yá xi najmi kin'ehe̱, yá xi xin nibáha ko̱ yá xi kinte tje̱n nginku̱n xu̱ta̱, yá xi xu̱ta̱ musu̱ xi kich'atse ko̱ yá xi nda̱íhi̱ yjoho̱. Ngayjee̱ kui nii̱ nkuhú bichú majín Cristo̱, ko̱ Cristo̱ tíjñajihi̱n ngayjee̱. \p \v 12 Nti̱a̱ná j'ájinnu̱u, kikj'áts'e̱nu̱u ko̱ tjoho̱ jun. Kui nga n'e̱ tse̱tse̱ yahanu xi nkú ts'ín ku̱i̱ntsu̱bo̱o nga cha̱se̱ni̱mo̱o xinki̱u, kas'enu̱u kju̱a̱nda, ni̱ma̱kju̱a̱ kas'eyanu̱u, ni̱ma̱kju̱a̱ n'e̱ko̱o xinki̱u ko̱ najmi tu̱ ki̱tsa̱ katuma stinu̱u. \v 13 N'e̱'yún tak'uhu̱un xinki̱u ko̱ n'e̱ndyjat'oho̱o xinki̱u tsa tjín a̱jinnu̱u kju̱a̱sti. Xi nkú ts'ín kits'ínndyjat'anu̱u Nda̱ Nti̱a̱ná, b'a̱ ta̱ ts'ín n'e̱ndyjat'oho̱o xinki̱u. \v 14 N'e̱tjó xinki̱u, a̱t'aha̱ kju̱a̱tjoo̱ xi 'yún chjí saha̱ ra̱ nga ngayjee̱ ni xingisoo̱ ko̱ nkuhú ts'ín manu̱u. \p \v 15 Kichj'ajinnu̱u tu̱ xi nkuhú yjonintehe̱ Cristo̱ ka̱mahanu ko̱ b'a̱ ts'ín s'e̱he̱nu̱u kju̱a̱jyu. Kju̱a̱jyuhu̱ Cristo̱ katsjáni̱yáha̱ ani̱ma̱nu̱u ko̱ tehe̱nte tjoho̱on máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ná nga̱t'a̱ ts'e̱ kui niu̱. \v 16 Kat'ejñajinyjenu̱u éhe̱n Cristo. N'e̱nkjínk'un sisiun xi nkú ts'ín ku̱a̱kúyoho̱o ko̱ nga k'u̱a̱i̱ ni̱yóho̱o xinki̱u̱. Tjoho̱on máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ná a̱jin ani̱ma̱nu̱u nga sóho̱o salmo̱ ko̱ soho̱n ni̱nku̱ ko̱ xi nkú ts'ín ku̱a̱kúyanu̱u Espiri̱tu̱ nga só. \v 17 Ngatentee̱ ni xi n'o̱o, tsa chu̱bo ko̱ tsa tu̱ mí xáha ni xi n'o̱o, Nda̱ Nti̱a̱ná Jesu n'e̱kasíún títjun nga b'a̱ n'o̱o ko̱ tjoho̱on máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ Na̱'miná nga̱t'a ts'e̱ ni xi kisakújinnu̱u Jesu. \s1 B'i̱ ts'ín tsakúya Pablo̱ xi nkú ts'ín k'úéntu xu̱ta̱ \p \v 18 Jun xi tí'minu̱u chju̱ún, cha̱nkjún x'i̱nnu̱u. B'a̱ n'o̱o xi nkú ts'ín tíjñaha̱ xu̱ta̱ xi yjanki Nda̱ Nti̱a̱ná. \p \v 19 Jun xi tí'minu̱u x'i̱n, n'e̱tjó chju̱únnu̱u ko̱ najmi tu̱ ndjá n'eko̱o. \p \v 20 Jun xi tí'minu̱u ntí, ti̱nú'yá'én tehe̱ntoho̱o xi chánu̱u. A̱t'aha̱ kui niu̱ xi sasíhi̱n Nda̱ Nti̱a̱ná. \p \v 21 Jun xi tí'minu̱u na̱'mi, najmi tu̱ chu̱ba̱ kjahán n'eko̱o ntínu̱u, tu̱ xi najmi kfe̱he̱ ra̱ k'un. \p \v 22 Jun xi tí'minu̱u xu̱ta̱ musu̱ xi kich'atse, ti̱nú'yá'én tehe̱ntoho̱o xi já nti̱a̱nu̱u maha e̱i̱ a̱sunntei̱. Najmi tu̱ nk'ie nga tíbasenu̱u b'a̱ n'o, tsa tu̱ xi nda ku̱a̱se̱he̱nu̱u. Ngayjehe ní tak'un b'a̱ n'o̱o a̱t'aha̱ Nda̱ Nti̱a̱ná yankjún. \v 23 Tu̱ mí xáha ni xi n'o̱o, ngayjehe ani̱ma̱nu̱u b'a̱ no̱o. B'a̱ n'o̱o xi nkúhu tsa Nda̱ Nti̱a̱ná tín'exát'oho̱o, najmi tsa xu̱ta̱. \v 24 Yo nga sa̱kúnu̱u ni xi tjíndaha̱ Nti̱a̱ná nga tsjáha̱ ntíhi̱. Cristo̱ tín'exát'oho̱o, kui xi Nda̱ Nti̱a̱nu̱u. \v 25 Xi títs'ín ni xi najmi b'a̱ tjín, kui xi ts'i̱ínkjáín ngajoya ngáha̱ ra̱ chjíhi̱ ni xi títs'ín. Najmi ngabi ts'ínko̱ Nti̱a̱ná xu̱ta̱. \c 4 \p \v 1 Ko̱ jun xi tí'minu̱u já nti̱a̱, nda ko̱ kixi̱ n'e̱ko̱o xu̱ta̱ musu̱ xi kich'atso. A̱t'aha̱ yo nga ta̱ tíjñanu̱u ko̱ jun nku Nda̱ Nti̱a̱ ndji̱o̱jmi ján. \p \v 2 N'e̱kjas'oho̱on yjonu̱u nk'ie nga chu̱bako̱o Nti̱a̱ná. Najmi tu̱ n'ekjentoho̱o yjonu̱u nga tjoho̱on máb'a̱chjíhi̱ nga̱t'a ts'e̱ ni nda xi tsjánu̱u. \v 3 Ko̱ ta̱ chu̱bantjaini̱ tu̱ xi Nti̱a̱ná tsjánteni̱ má nga k'úéni̱jmíi̱ éhe̱n, tu̱ xi ku̱i̱xínyaha̱ni̱ ni xi kis'ejña 'ma ni̱stjin nk'ie ko̱ tís'ejña chji nd'a̱i̱ nga̱t'aha̱ Cristo. A̱t'aha̱ kui kju̱a̱ha kjíi̱ya'yúhunna e̱i̱. \v 4 Chu̱bantjainú tu̱ xi ka̱ma kuakuchjí sisihinna éhe̱n ko̱ xi nkú ts'ín tjíhin nga kuinchja. \p \v 5 Na̱nka̱ n'e̱kjínk'un xi nkú ts'ín ku̱i̱ntsu̱ba̱jihu̱un xu̱ta̱ xi najmi s'ejihi̱n Nti̱a̱ná. Xki̱ ni̱stjin xi kju̱a̱ cha̱se̱ sisihu̱un ni xi n'o̱o. \v 6 Tehe̱nte tsjo ts'ín chu̱bo ko̱ kas'ehe̱ sin ni xi chu̱bo. B'a̱ ts'ín cha̱hanu xi nkú k'úíhu̱un nga nkúnkú xu̱ta̱. \s1 B'i̱ ts'ín kits'ínkje Pablo̱ xu̱ju̱i̱n \p \v 7 Xi nkú ts'ín tíi̱jña e̱i̱ ku̱i̱tsu̱yayjenu̱u nda̱ Tiki̱ko̱, nda̱ nts'eé xi tjona, xi kixi̱ títs'íntjusun xáha̱, xi ta̱ títs'ínxát'aha̱ Nda̱ Nti̱a̱ná xi nkúhu an. \v 8 Kui xi títs'inkjísenu̱u tu̱ xi cha̱hanu xi nkú n'e tintsu̱ba̱i̱ e̱i̱ ko̱ tu̱ xi sa̱kú nga'yúhu̱nnu̱u. \v 9 Ko̱ títs'inkjíka̱ Onesi̱mo̱, nda̱ nts'eé xi tjona̱ xi ta̱ kixi̱ títs'íntjusun xáha̱ ko̱ xi nda̱ nankinu̱u maha. I̱ncha ku̱i̱tsu̱yanu̱u ngatentee̱ ni xi tíma e̱i̱. \p \v 10 Títs'ínkjinu̱u kju̱a̱suniña Aristarko̱, nda̱ xi kjiya'yúnko̱na nu̱ba̱yá e̱i̱, ko̱ Marko̱ xi nts'e̱sti maha Bernabe. Ja ta̱ tsichunu̱u éhe̱n Marko̱. Nda n'e̱kjóho̱on tsa ku̱i̱chúsenu̱u yo̱. \v 11 Ko̱ títs'ínkjinu̱u kju̱a̱suniña Jesu, kui ndo̱ xi ta̱ 'mi ya Justo̱. Tu̱ kuihí já judio̱ xu'bi̱ xi y'anjiko̱na xá xi títs'ian nga tíb'eni̱jmíá xi nkú ts'ín batéxuma Nti̱a̱ná. Kui jóo̱ xi tsjá nga'yúnna. \p \v 12 Ta̱ títs'ínkjinu̱u kju̱a̱suniña Epa̱fra̱, xi nda̱ nankinu̱u maha. Kui xi ta̱ títs'ínxát'aha̱ Cristo̱ Jesu ko̱ tehe̱nte ngayjehe k'un tíbankintjáínu̱u nga tínchja̱ko̱ Nti̱a̱ná, tu̱ xi ndjá ku̱i̱nchahanu ko̱ ka̱ma je kikjiun ko̱ ka̱mo xi nkú ts'ín mjehe̱ Nti̱a̱ná. \v 13 An be sisian xi nkú ts'ín Epa̱fra̱ kjinta̱ha̱ ra̱ jun ko̱ ta̱ kjinta̱ha̱ ra̱ xu̱ta̱ xi tjín nanki Laodicea̱ ko̱ xi tjín nanki Hierapo̱li̱. \p \v 14 Ta̱ títs'ínkjinu̱u kju̱a̱suniña Luca̱, nda̱ chji̱ne̱nki xi tjona, ko̱ Dema̱. \p \v 15 Tjoho̱on kju̱a̱suniñana̱ já nts'eé xi tjín nanki Laodicea̱ ko̱ tjoho̱on kju̱a̱suniñana̱ ta̱chju̱ún Ninfa̱ ko̱ xu̱ta̱ ni̱nku̱ xi ma ñjakú ni'yaha̱. \v 16 Nga ja ka̱manu̱u nga n'e̱yo xu̱ju̱i̱n, ta̱ n'e̱kjíhu̱u nga kats'ínya xu̱ta̱ ni̱nku̱ Laodicea̱. Ko̱ jun ta̱ n'e̱yo xu̱ju̱n xi ni̱baha Laodicea̱. \p \v 17 B'a̱ t'ihu̱un Arkipo̱: “N'e̱nkjíntak'uin nga nda n'e̱tjusuin xáha̱ Nda̱ Nti̱a̱ná xi kik'a̱i̱hi.” \p \v 18 An Pablo̱ ntuna̱ tíb'et'áha̱nu̱u kju̱a̱suniñana̱. N'e̱kj'áítsjon nga kjíi̱ya'yán. \p Kas'enu̱u kju̱a̱ndaha̱ Nti̱a̱ná.