\id TIT Lewo \h Taetas \toc1 M̃aki Nap̃a Pol Siria Pan TAETAS \toc2 Taetas \mt2 M̃aki Nap̃a Pol \mt2 Siria Pan \mt1 TAETAS \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Suniena plas na tusi nini \ip Taetas, naga pe yaru viu nap̃a naga pe pe lus nae re Israel tai poli, ana naga pimi pe yaru tai nap̃a mlelaga e Yesu, ana naga sum̃a taveve Pol vena iila naga e yum̃aena a na visawalen lologena wo kiena Yesu Kristo. Pol mligan Taetas sike e purvanua nap̃a Krit vena visuar yum̃aena na sum̃are e yo nene, a naga siri m̃aki nini pania vena visayuen suri telu. \ip Nasumo, Pol pisa pa Taetas vena sitom̃al p̃elaga nap̃a nasumonena na sum̃are la monar atavevea. Naga pisa sanene, komin le Krit la moki, kiela p̃elaga a kiela maliena pe mesmesu re poli. \ip A na lua, Pol pisawal mrapa pa Taetas nap̃a monar tavevea vena vianen yaru lala e p̃egas tap̃ena lala loyum̃a e sum̃are. Nane yermarua lala, a sira marua lala, a yaru viu amio yaru na yum̃ae korenen lala. A naga sape sira marua lala monar avian ruru sira m̃ee lala. \ip A namaro, Pol pisawal pa Taetas e navianena nap̃a naga monar la van yaru lala, a monar ave erau ruru wo amio la, nap̃a asum̃a ve apeveveyu re, a yaru na sum̃are lala monar ve alip̃erela re. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1-4 \ili Na sumonena na sum̃are lala 1:5-16 \ili Yum̃aena kiena yaru tap̃ena lala loyum̃a e sum̃are 2:1-15 \ili Visena na vianen yaru lala 3:1-11 \ili Visena maro 3:12-15 \c 1 \s1 Pol porworun Taetas \p \v 1 Kiau erau Taetas, \m In na Pol, nekekaran nevitawe ko sina e m̃aki nini, e kia kiena ne Ntewa, nap̃a in na kiena yar na yum̃aena, a e kia kiena ne Yesu Kristo, nap̃a in na nepe kiena nalologena. \p Nesike e yo nini, nesum̃a nemiyum̃ae ke ga wa, nemio yeririna la nap̃a Ntewa pisaar la sape ape kiena, komin sineun nesape popon kiela viawaena imi m̃arera laa ga wa, a kiela nakiliaena e visena lelaga imi ve keviu laa ga wa. Visae ve sa nene, yoko kiela p̃elaga kilia imi torokin p̃elaga kiena yar wa tap̃ena lala kiena ne Ntewa, \v 2 a yoko akilia atol malena nap̃a ve uro re. \p Kieta sitomena m̃arera pa rui sape yoko tetol malena nene, komin Ntewa pisaar na konua konua rui sape yoko monar ve sa nene, a tekilia sane naga pe pisokan li re pogos tai poli. \v 3 Naga pe kieta Ntewa natamaliaena, ana pogos nap̃a pisu sane kana pog ruru napo, naga mligan kiena visena imi m̃alivi vena kilaen mrapa na kieta malena, a nagane mligan sike e inu vena neva nelologon va e yo make ga. \p \v 4 \x - \xo 1:4 \xt 2Kor 8:23; Kal 2:3; 2Tim 4:10\x*Ana Taetas, nane kiau m̃aki nene pan ko. Nepisu ko sane ope naruu ruru nenaga nap̃a ita lua kieta naviawaena taaga, ana kiau leniena pan ko pa sanini, sane lemamiena a sum̃arena kiena ne Ntewa Arimata a Kristo Yesu kieta natamaliaena sike amio ko. \s1 Yum̃aena kiena Taetas e purvanua nap̃a Krit \p \v 5 Nesiri pim̃asu pan ko, sineun iilar koena e yum̃aena nap̃a omiyum̃aen ke gar Krit wa. Nanua sumo, ita lua top̃ar p̃esan lologena wo pimi m̃aliv e yo nini, ana pogos nap̃a nepetan ko, pupia yum̃aena komp̃as m̃eke ga wa, ana nemligan ko osun ke nap̃a okila ruru ke ne yum̃aena la imi wo laa sane wa.\fig Li kawa na sum̃are la monar kiela malena wo|alt="Elders" src="57_Titus1.5-6_Elders.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="1:5-6" \fig* \p Sa nap̃a nepisa pan ko e poglis nene, sineun nesape ova oteliv make e kumali lala, owu p̃arin kiela yaru lap̃as, aim ave li nasumonena wa lala. \p \v 6 \x - \xo 1:6 \xt 1Tim 3:2-7\x*La nene, la monar ave yaru la nap̃a pe naviowaena re e kiela malena poli, monar atalopa amio wola ve taaga ga, a narila lala, la m̃ena monar alelaga e Yesu, pe pon re tevisu la ave p̃ar m̃arera poli, pona asum̃a apilon ke visena kiena kiela yermarua luwoka. \v 7 Monar ve sa nene komin nap̃a ape yerkawa na sum̃are lala. La ape yar na visuaren yum̃aena wa kiena ne Ntewa, ana monar ave yar mesmesu. Ve asitom re asave la na yar tai ne, ve sinela mimi koskos re, monar ve amun manene re wii m̃arera, monar ve ave yar na kilaen re mara, a monar ve asitom manene re sur lala toko. \p \v 8 Ana visae ve sa nene, yoko nasumonena naga kiena malena ve sanape? Yoko popon naga kekaran visuaren wolawa lala e m̃ana um̃a, amio p̃elaga wo tap̃ena la ne sanene. Popon naga sumon ruru yum̃aena lala, ve manmarua ruruia, kiena sitomena mekik ruruia, a naga kawe ruru kiena malena mesmesu. \v 9 Visena lelaga la nap̃a apian ea, naga monar uarar ruru m̃arera, vena kila sane naga towe kilia vian liluen vano. \s1 Ovisuar lelagaena navisokanena lala \p Yeririna la p̃asa asitom asape kieta lelagaena pe navisokanena ga, ana kieta navianena wo lala kilia kila kiela visena lala tap̃atete sum̃al ruruia. \p \v 10 Yar la mok liu asike ne nap̃a yepel mavin loge itaena, ana apis m̃arera pap̃isi, pona asum̃a akilali ke nap̃a aure sitomen kien yar la va ve tap̃ena. Garu e nem̃a Krit, ita lua tekekara pap̃isi pan le Yu la moki nap̃a tetaulula apim ape yeririna kiena Yesu rui, ana nagane li tap̃ena la nene sinelan asape aure kare la ava aviowa sina. \v 11 Sa nene, popon sa sur tai mono logola, komin akila kare ke mratava wetelu lap̃as rui. Asum̃a apian ke sur lap̃as nap̃a pe mesmesun re nap̃a avisayu poli, ana asum̃a am̃areran ga asape akila, pe na sitomen wo re poli, ana komin ga sitomena viowa nap̃a asape pona ala narin kilavaru la e yo. \p \v 12 Pona le Krit lala, kiela p̃elaga sa ga nene yo, komin yar nasirien suniena tai nanua sumo, nap̃a naga pe yar nae nena kiela yo tai, pogos tai pisayu la sape \q1 “Le Krit lala, la ape yar na visokanena, apiowa taulu nompui, ape yar na yowena, ape yar na sitom̃alen ga m̃ep̃ela.” \p \v 13 Yar nene, kiena visena m̃arera li m̃aga, ana in na nepisu sane pona lelaga yo, ana po pap̃isi nap̃a ovis m̃arera van la, visae peraga, yoko kiela nalelagaena tap̃atete imi wo ruru pogos tai. \v 14 Nagane asum̃a apuarar ke sunena marua na sumo kiena le Yu lala, asum̃a akekaran ke visen kiena ne yerkawa tap̃ena la nap̃a akoven lua visen lelaga, ana komin ya ne pe sinelan re lelagaen e visen wo kiena ne Ntewa nap̃a tesum̃a temla ke pan la? \p \v 15 Yar nap̃a kiena sitomena merarava ruru nena po, sur nap̃a namname pe torokin re kila kiena sitomena imi namname poli, ana sur make ga merarava ga pania. Ana yar nap̃a pe mlelaga re poli, nap̃a kiena sitomena namname, pona sur tai merarava m̃a yo, ana tap̃atete kilia kila kiena sitomena imi merarava, a pe sur re tai nap̃a merarava ruru e naga poli. Nanene komin nap̃a kiena sitomena pona losinena apa apiowa rui. \p \v 16 Yar la nap̃a nesiriyu la ke ne, asum̃a apisawal ke asape akilia Ntewa, ana kiela yum̃aena lala kila meraravan pan ita sape pe akilia re nenaga. Losinela la menun a melkalka, ape p̃ar m̃arera pap̃isi, pe atorokin re nena kilaen si sur wo ta poli. \c 2 \s1 Navianena wo kila p̃elaga wo m̃alivi \p \v 1 Ana Taetas, nekilia nesape ko na yoko ve ove sa re nene, ana yoko ko na monar osum̃a ovisawal van la visena la nap̃a torokin navianena la napo. \p \v 2 Visen lap̃asa nalaen van yermarua lala naga sanini, sape monar ve aulaula re, avarurula ga, a popon asitom urmi e kiela malena, amio kiela sitomena na manmarua ruruena. E lepas na lelagaena e Yesu, e lepas na sinesien yar tap̃ena, a e lepas na sum̃al ruruen m̃arera e yum̃aena, monar aulen p̃elaga mesmes silaga. \p \v 3 Visena na sanene kiena sira marua m̃ena la sum̃a ga, sape monar aulen p̃elaga na vatanonen Ntewa, ve asum̃a re ga avis kar viowa va yar tap̃ena lala, a sitomena na laen wii m̃arera ve sukap̃ara re e la silaga. Yum̃aena nap̃a popon akila naga sanini, sape monar avian tap̃ena lala e sur ya nap̃a po vena ayum̃aenia. \p \v 4 Keviu manene pap̃isi e lepas na sira m̃ee la nap̃a atalopa mare ga na wa, monar akipian la ruru e mrapa wo na sinesi ruruen wola lala amio narila lala. \v 5 Sira marua la nene, kiela sitomena la monar manmarua, kiela malena monar ekiki, monar avisuar ruru m̃ala um̃a, ave sinewo lala, a monar avatanon ruru wola lala. Visae akila sur la nene, yoko yar la visu kilalea sane visena kiena ne Ntewa nap̃a pisawal mrapa wo la nene, naga pe nasiriena wa tai nap̃a po pap̃isi. \p \v 6 E m̃a nenaga e p̃elaga nene, sineun nesape om̃areran yar viu lala, ovisave la monar akawe ruru kiela malena lala. \v 7 Po pap̃isi visae pogos nap̃a avisu ko, alual nap̃a osum̃a omiali osumon la ke e mrapa na malena na po, nap̃a pulen make yum̃aena wo lala, ana la akilia ayal e lelen lam̃a. \p Ya nap̃a ovian lania, monar sike e kiom̃a malena rui, a monar nap̃a akilia avisu kilale asave ko m̃ena osum̃a ositom ke si urmi ea. \v 8 Ya nap̃a aloge ovisawalia, monar ve ve visen re tai nap̃a yoko akilia avis van ko vanonia. Visae ve sa nene, yar la nap̃a sinela kar ita, yoko akilali nap̃a asuwo ita, ana yoko akila wowen ga suria, yoko kiela visena tai tap̃atete si sum̃alu. \p \v 9 E lepas kien la nap̃a amiyum̃ae korena ga kiena ne yerkawa tai, okila la akilia ruru asape monar avatanonia, a monar ap̃ionli nap̃a akila sane kilia kekaran yum̃aena nap̃a akila pania. Monar ve avistam̃e re si vania, \v 10 a pe pon re asitom avisave akilia avivinaun kiena narin sur lap̃asa ve kiela. Monar ave lelaga ruru napo, vena kila nap̃a kiela yerkawa kilia wasine la e kiena sur make ga. Pogos nap̃a li nalelagaena la ayum̃ae ruru wo sanene, akilia akila kiela vianena e lepas kiena ne kieta Ntewa natamaliaena va manene metava ve keviu e visuena kien yar tap̃ena lala. \p \v 11 Popon sane yar la avisu kilale kieta lelagaena, vanon Ntewa naga pe lemam e yomarava nini, mla natamaliaena pimi m̃alivin p̃egas nen yeririna make ga peve taaga. \p \v 12 Ana ita nap̃a tetolia, tepisu kilale nap̃a Ntewa sum̃a kilapian ita ke e kieta malena lala, sape monar teligan p̃elaga viowa kiena yeririna la nap̃a pe akilia re naga poli, a monar tevilon m̃asita van nasinenanena viowa lala na yomarava nini. Yomarava ne nane yo nap̃a temal tesike e ne, ana kieta malena monar mom̃au ruru wo, a monar mesmesu, monar torokin nena yeririna lala kiena ne Ntewa. \v 13 Monar tesum̃a ga sane, a monar tesum̃a tesum̃ate ga pog wo nap̃a kieta sitomena sike ea, nap̃a kieta Ntewa keviu, kieta Natamaliaena Yesu Kristo yoko imi m̃alivi ea, amio kiena pupia naurarena. \p \v 14 \x - \xo 2:14 \xt 1Pit 2:9\x*Naga ke narui nap̃a tam̃an kana kuruta mlau vanon ita, p̃ere plan ita petan m̃areraena naviowaena, kevan ita temekiki tepim tepe p̃egas wa na yepemaenen yum̃aena wo lala sa nap̃a naga sinenania. \p \v 15 Visena ne naga ke la na nene narui yoko osum̃a ovisawalia. Yar nap̃a popon aiilaria, oiilaaria, a yar nap̃a popon avis vania, ovis vania. Pogos make ga oyum̃ae omio nam̃areraena amio m̃areraena, a ve otam̃an re avisa kare ko pona asitom korenan ko. \c 3 \s1 P̃elaga wo kien yaru nap̃a mlelaga e Yesu Kristo \p \v 1 Popon ovian li na lelagaena lala vena silaga asitom̃al p̃elaga wo nakilaena. E lepas na kiela sup̃e lala, amio kiela yerkawa la nap̃a asike ne, monar avatanon la, alogear la, a akekaran kilaen yum̃aena wo punu ga. \v 2 A monar okila pian la m̃ena ga, ovisave la nene, ve asum̃a avisa kare la re sina, a pe pon re ava e veveyuen poli. Ana p̃elaga nap̃a monar akila va yar tap̃ena ve sanini, sane monar amom̃au, ve akila re p̃elaga m̃arera, a monar akila p̃elaga navatanoena ve keviu silaga. \p \v 3 Visena la ne sanene pan ita make ga, komin nap̃a nanua sumo pe yar tap̃ena re ga la poli, ana, ita m̃ena tesu ga e malena viowa. Tekila wowe pa Ntewa, a tepe p̃ar m̃arera pania. P̃elaga viowa p̃ere kare ita pano-o tepim tepe yar na suen vatanon m̃areraena nasinenanena viowa lala amio nakekarena viowa na yomarava. E poglis nene, kata kinanena na kanen e legien punu ga nane sinemimiena amio vielueena lala. Kieta sitomena lala piowa pan yar tap̃ena lala, a metavania, tepiowa ke sina ga pan ita. \p \v 4 Tesum̃a e malena viowa sanene pano-o, ana siraunia, kieta Ntewa natamaliaena, kiena nasinewoena a kiena nasinesiena wo pimi m̃alivin ita, \v 5 naga tamalia ita ruru nenaga. Tamalia ita sanene, pe komin re ga kieta yum̃aena wo nap̃a tekila poli yo, ana vanon ga kiena nasineyeena wa pan ita. \p Naga sinena miye ita, ana kevan ita temekiki, ana kiena Ninuna Wa kila tepaeme sina e malena viu, \v 6 e kuruta kana Yesu Kristo kieta natamaliaena, nap̃a mlau kalo ita. \p \v 7 Naga mrapa ke nene narui nap̃a e kiena lemamiena, tepim temesmes ruru e marana. A pe naga re ga nene poli, ana metavania, naga kila ita tepim tepe narina lala, nap̃a yoko towarpae ga kiena lalimana, nap̃a yoko war van ita, nane malena nap̃a ve uro re. \p \v 8 Potena pap̃isi pania, visena la nene ape lelaga pap̃isi. \s1 Pol miilaar Taetas \p Sineun nesape om̃arera, om̃areran li nalelagaena lala kiena ne Ntewa, sane monar auarar ruru visena la nene, a monar ap̃ilion nap̃a auarar ruru yum̃aena lala nap̃a po, a nap̃a akilia aiila m̃ena yarunia. \p \v 9 Pogos tai asum̃a apisasa ke ga visen koren lala nap̃a tap̃atete iila malena kien yaru, sa nap̃a asum̃a apeveyu wowe ga e sitomena la nap̃a pe kana kinas re poli, pona asum̃a apeveyu komin sur lala kiena ne kiela yermarua la nap̃a apuarar ruru kiela kia la sum̃a ga. Pogos tai asum̃a apiuelinila, pano-o tol nap̃a kiela sitomena la kilia lip̃ere m̃ena e visena nap̃a navisaluaena kiena ne Ntewa pisa. Ana popon ovisa va li nalelagaena ovisave la monar ve aviran la re e visena la ne sanene. \p \v 10 Visae yar tai sum̃a sikolia, kawekapin m̃a visena silaga, akilia avis vania yam tai, sa pere yam ve lua, ana visae sitom korenan ga, sum̃a kila m̃aga, pe pon re si akilavain sur tai amio naga poli. \p \v 11 Tekilia yar la ne sanene rui, sane kiela malena pilon pe tap̃ena, a kiela sitomena pulen ga mlamulen viowa. Pe ita re nap̃a tesape naga piowa poli, ana kiena yum̃aena pisawal kiena napiowaena e marata ita punu ga. \s1 Visena maro lala \p \v 12 \x - \xo 3:12 \xt Yum̃aena 20:4; Epis 6:21,22; Kolosi 4:7,8; 2Tim 4:12\x*Taetas, sineun nesape nevisa van ko sane visae olual neligan lalua nene tai Artemas pona Tikikas im̃asu m̃alivin ko, e pogos nene narui okilia ourmatan yo nam̃a, owaryonli nap̃a oim ovisu inu gar Nikopolis. Na nene komin nap̃a ve ve piavi re, yoko neligan e nini, sineun nesape neva nesum̃a e yo nene vano-o tol pogos na miava warovia. \p \v 13 \x - \xo 3:13 \xt Yum̃aena 18:24; 1Kor 16:12\x*Lalua tap̃ena nap̃a asike amio ko nagane, yar na navisaluaena nene Sinas, amio Apolos, yoko okilali okila sane lalua akilia ala si kiela mrapa lalua ve ve piavi re, vena ava m̃ena e yo tap̃ena lap̃asa. Awis, oiila lalua e ya nap̃a limala plasinia. \p \v 14 Sike m̃ena e ko vena oiilaar kieta yeririna lala sane nepisa ga na wa, la monar awion nap̃a atarar yum̃aena wo lala. Visae ve sa nene, pogos nap̃a sur na ilanen tai, ana kiela naiilaen la sike rui, a kila m̃ena nap̃a kiela malena kilia war mras ve moki sa nap̃a Ntewa sinenania. \p \v 15 La nap̃a asike amio inu nagane apisa pokolulag pona pokolemalo van ko. A yeririna la nap̃a asike amio ko nap̃a asitom̃al imimi asape ita punu ga teve taaga temio la e kieta viawaena ve taaga, awis, ovisawal van la sane imimi m̃ena ga mesum̃a mesitom̃al la m̃aga. \p Kiau leniena nesape yoko lemamiena kiena ne Ntewa sike amio amiu make ga silaga. \p Inu, Pol.