\id ROM Lewo \h Rom \toc1 M̃aki Nap̃a Pol Siria Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu ROM \toc2 Rom \mt2 M̃aki Nap̃a Pol Siria \mt2 Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu \mt1 ROM \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip Pol siri m̃aki nini vena kila ruruen kiena mrapa, nap̃a sinenan sape va visu li nalelagaena lala gar Rom. E kiena sitomiena, naga sinenan sape yum̃ae re yam ve plas ga amio li nalelagaena la nae yo nene, vena siraunia aiila naga nap̃a sinenan sape yalen silau va garu Spen. Pol kilia ruru nap̃a visae yaru lelaga e Yesu Kristo, a imi ve yaru kiena Yesu nap̃a taveve kiena p̃elaga e kiena maliena, yaru nene yoko ve yaru mesmesu e marana Ntewa. Ana komin suri ne na nene, naga siri m̃aki nene vena visawlaen p̃elaga na lelagaena nap̃a po van li nalelagaena lala gar Rom. Tusi nini puara purp̃esnen sitomiena kiena Pol e mrapa la nap̃a yaru kilia lelaga e Kristo. \ip Sumo, naga pisa pokolemalo pan li na sum̃are lala nae Rom, a pisawal panla sape naga sum̃a mlotu wola. Ana siraunia, pisawal si purp̃esnen sitomiena na m̃aki nini, nap̃a pisape “Lologena wo nene naga sum̃a kilologia ke p̃elaga lala nap̃a yaru kilia imi mesmesu e marana Ntewa. Siar e purp̃esia va tol luwasia, p̃elaga nena m̃alivi ke e ita kom ga e lelagaena.” (1:17) \ip E tusi nini, Pol pisayu ruru va moki kiena purp̃esnen sitomiena. Naga sape yaru make ga, pe suri korena ga nap̃a visae ape lus nae Israel pona pe ape lus nae re Israel poli, ana ita punuga maran taaga, tesike vatanon m̃areraena na milamulena viowa. \ip A yaru kilia imi ve yaru mesmesu e marana Ntewa, visae naga lelaga ga e Yesu Kristo. Suri si tai, Pol pisayu maliena nap̃a yaru sikol ruru naga amio Kristo, e malena viu nap̃a yaru pimi mesmesu e marana Ntewa. Yaru nap̃a lelaga e Kristo, naga pe marawo amio Ntewa, a Ninunane Ntewa kilia visaruru kiena maliena, nap̃a kilalua naga vetan milamulena viowa, a kila nap̃a m̃areraena na milamulen viowa amio marena pe ap̃uar re si naga poli. A siari e marana na keviu 5 pa tol marana na keviu 8, Pol pisawal sanape nap̃a Ntewa mila navisaluaena pa kiena yeririna na sumo lala, a pisawal m̃ena p̃elaga nap̃a Ninunane Ntewa sum̃a miyum̃ae ke e malena kiena yaru nap̃a mlelaga e Yesu Kristo. \ip A naga pisayu m̃enaga nap̃a lus nae Israel lala, a la nap̃a pe ape lus nae re Israel poli, la punuga akilia asikol la e namaplarena nap̃a Ntewa Kila vena yaru na yomarava la atavevea. Pogos nap̃a sape visi p̃isi narui, naga sape p̃elaga nap̃a lus nae Israel la asum̃a apilon m̃asila pa Yesu, Ntewa naga kilia sape yoko ve sanene, ana kila nap̃a naga sinena miyee makega yeririna na yomarava, ana pitetalia Yesu pimi, vena ita nap̃a telelaga ea, tekilia teimi mesmesu e marana Ntewa. A Pol mlelaga sape lus nae Israel lala, yoko la na tap̃atete avilon masilia va Yesu silaga, monar avilopu la yam tai. \ip Pito e luwasnen m̃aki nini, Pol pisayu p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar atavevea e kiela maliena lala, a metavan m̃ena nanene pisayu p̃elaga nap̃a ita monar sineta si yaru tap̃ena lala. Pisayu p̃elaga nap̃a yaru tavevea e yum̃aena kiena Ntewa, a p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar akila van p̃arin sup̃e lala na purvanua, pona va yerkawa tap̃ena lala. A naga pisayu p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar asitom ruruia vena re akila kare re sitomena kiena yaru tap̃ena. E luwasnen kiena m̃aki, naga amio kiena erau lala apisa kiela visena na potena pan kiela erau tap̃ena lala garu Rom, a kiena visena maro, pisawal visena tai na yeluaren Ntewa. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa amio purp̃esnen sitomiena na m̃aki 1:1-17 \ili Yaru makega monar awar malena viu nap̃a Ntewa kian pimi 1:18—3:20 \ili Mrapa kiena Ntewa na tamaliaen yaru 3:21—4:25 \ili Maliena viu kiena yaru nap̃a sikol naga amio Kristo 5:1—8:39 \ili Namaplarena kiena Ntewa pa kiena lus nae Israel lala 9:1—11:36 \ili P̃elaga wo nap̃a li nalelagaena la monar ataveveia 12:1—15:13 \ili Visena maro 15:14—16:27 \c 1 \s1 Visen p̃esia \p \v 1 Erau nae Rom lala: \p Inu Pol nevisa pokolulagi pona pokolemalo van amiu e kia kiena Yesu Kristo, nap̃a in na nepe kiena yar na yum̃aena, in na nepe nalologena ke nap̃a Ntewa pio inun narui, mligan lua inu vena neyum̃aen navisawalen kiena lologena wo viu nene. \p \v 2 Lologena wo nene, naga sike loyum̃a e visena lala na Nasiriena Wa kiena ne Ntewa rui, nane e visawalena lala nap̃a kiena navisawalena lala apisawal na konua konua rui pimi. \v 3 Pupia sur nap̃a lologena viu nene pisawalia, nane Yesu Kristo kieta Sup̃e, nap̃a pe narina ne Ntewa nap̃a mligan naga pimi m̃alivin ita e yomarava nini. Naga ke narui nap̃a e lepas na mratava puna, tekilia tevisave naga molue nenaga e lus kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Tepet. \v 4 Ana e lepas na ninuna, naga pe wa pap̃isi, naga molue ruru nenaga kome lus kiena ne Ntewa. Am̃em̃ar naga mare, ana e kiena pupia m̃areraena, Ntewa kila naga mal ruru sina ga. Ana tekilia tevisu kilale ruru tesape lelaga, kieta Sup̃e nene naga pe narina ne Ntewa kemua lelaga. \p \v 5 Naga ke narui naga pisirlua inu nepe nalologena, a mligan lua inu vena nevano e p̃egas nen yeririna tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, vena la m̃ena ga akilia alelaga e Ntewa, vena akilia alogear kiena visena. Yum̃aena na sanene naga pe nalaena wo tai nap̃a Sup̃e mla pan inu, ana nekekaran nakilaena vena kiena kia va metava. \p \v 6 A nagane, nesum̃a nekila ke yum̃aena nene e amiu, komin nap̃a amiu m̃ena kiamiu kia sike loyum̃a e, amiu m̃ena amio li tap̃ena la nene nap̃a Ntewa pio la, vena aim ave yeririna kiena Yesu Kristo. \v 7 Amiu yeririna m̃ena la nap̃a naga sinen si amiu pap̃isi, nap̃a naga pisirlua amiu ape kiena li nalelagaena wa lala e pupia pulkumali nap̃a Rom, nane nekekaran manene narui nesiri m̃aki nini pim̃asu pan amiu. \p Nesiri sanene, nemlen nesape lemamiena a nasinesiena kiena ne Arimata Ntewa amio kieta Sup̃e Yesu Kristo, pimi keviu e kiamiu malena la peve taaga. \s1 Pol sitom manene pap̃isi vena va m̃alivin la gar Rom \p \v 8 Sumon nap̃a nevisawal sur lap̃as van amiu, nemlen e kia kiena ne Yesu Kristo, nepisa potena keviu pan kieta Ntewa vanon amiu. Nesape nekila ve sanene, komin nanagane, visena e lepas na kiamiu p̃elaga wo na sum̃alun m̃areraena e lelagaena e Kristo, naga sum̃a pa mlewo make yo moki narui. \v 9 Sur nene kila nekekara pap̃isi, komin nap̃a nemiyum̃ae kiena ne Ntewa nakonua rui nemio kiau malena wetelu, nemiyum̃aen visawalen lologena wo nap̃a pisayu narina. A naga kilia m̃a nap̃a nesum̃a nesitom̃al amiu silaga e kiau leniena, \v 10 a nesum̃a nepiun ke m̃ena tania nesape visae mesmes ga e kiena nasinenanena, yoko naga kila kiau mrapa vena nekilia neim nom̃alivin amiu. \v 11 Sineun manene nap̃a neim nevisu amiu vap̃isi, a visae nekilia neim nelip̃ere re nalaena kiena Ninuna Wa vena kila amiu am̃arera laa sane, vera na wo vap̃isi. \v 12 Nemlelaga nesape kiau viawaena kilia iilar amiu, a sineun neimi vena kiamiu viawaena kilia iila inu m̃ena ga, a visae sanene ita tesum̃a temiila ruru ita ke sina ga. \p \v 13 \x - \xo 1:13 \xt Yum̃aena 19:21\x*Erau lala, sineun nesape akilia nap̃a sane yam mok liu, nop̃ion vim̃asen pun amiu pap̃isi, ana silaga mrapa pe po re poli komin sur lap̃as suwo ga yo, kila narui pe nepim̃as re poli wa. Ana sineun im̃asen pap̃isi, vena kiau yum̃aena kilia war mrasa e amiu nap̃a amlelaga rui, sa nap̃a p̃ar mras rui e la nap̃a pe ape Yu re poli e yo tap̃ena lala. \v 14 Yum̃aena nap̃a sike e lum̃au naga sanini, sane monar nelologo nenaga van ita, ita le Yu lala, a van m̃ena yeririna tap̃ena lala, a monar nelologo van la nap̃a akilia suria a la m̃ena nap̃a pe akilia re sur poli, \v 15 nane kila narui sineun neim nevisawal lologena wo van amiu e kiamiu pupia pulkumali nap̃a Rom. \p \v 16 \x - \xo 1:16 \xt Mak 8:38\x*Lologena wo nene, nane mrapa taaga ga nap̃a nam̃areraena kiena ne Ntewa miyum̃ae ea vena la tamaliaena van yaru, kila sane silaga pe nemawan re visawalen poli. Lologena wo nene pimi m̃aliv p̃esan pun ita le Yu lala, siraunia mlewo palilue pun la nap̃a pe ape Yu re poli, ana yar ai nap̃a lelaga, yoko lual malena ea. \v 17 Lologena wo nene naga pe kieta mrapa na kilaen nap̃a teim temesmesu sina e marana Ntewa, vena ve tetol re si nakoaena vanon kieta mlamulena viowa lala, ana popon tekilia sane monar tesiar amio naviawaena, a yoko top̃isin amio naviawaena, komin nap̃a sane visena marua tai kiena ne navisawalena Ap̃akuk pisa, pisape \q1 “Yaru nap̃a visae wasine ga Ntewa, \q1 yoko Ntewa kila naga imi mesmes ruru nenaga, nane mrapa nenaga nene vena tolen malena.” \p \v 18 Mrapa na tolen malena tom̃a ga, ana p̃arm̃arera a napiowaena pule manene laa likan yeririna la nap̃a pe ape Yu re poli e yomarava nini, kila sane asuwo manene visena lelaga lala kiena ne Ntewa, ana sanene tepisu nap̃a Ntewa sike ma e peni, kiena sinemimiena monar imi m̃alivi kilapel la nenaga. \v 19 Naga sum̃a p̃i plan ke kiena p̃elaga wo lala pimi m̃alivi e yometava e maran yeririna la rui, ana popon avisu kilalea, ana pe sinelan re kiliaena poli. \v 20 Lelaga sane Ntewa naga pe pe yar re poli, ana yar tap̃atete visuia, ana siar e nasiiena yomarava nini pimi tol nagane, yar la asum̃a apisu ke kiena p̃elaga wo lala, ana akilia apisu kilale asape naga pe Ntewa kemua lelaga. Visae avisu ga kiena nasiiena lala vera na tap̃atete si aviun avisave am̃a naga ai. \p \v 21 \x - \xo 1:21 \xt Epis 4:17,18\x*Visae peraga, akilia asape Ntewa sum̃a ga, ana pe akilali re nap̃a sinelan akila kiela sitomena su vatanon poli, pe akilali re nap̃a sinelan visaen potena van poli vanon kiena nawoena la pan la. La pe asitom re sur ta poli, pano pano-o kiela sitomena lala pulen make ga yemalolo. \v 22 Asitom ke asape ape manmarua, ana apa ape wowe make la, \v 23 a pe amlotun re si Ntewa nap̃a tap̃atete si mare pogos tai poli. Yepel mavin ga naga, ana amiyum̃aen ga nono la nap̃a ap̃ar maran yaru pona maran manu pona maran sur mal la ne sane nopi lala pona ya, ana asitom ke asape alotun ga sur la ne sanene narui. \p \v 24 Pogos nap̃a akila sanene, Ntewa sinen maren kiela p̃arm̃arera la nene, ana mligan la vena asum̃a akilakila ga napiowaena ya nap̃a la sinelania. E pogos nena nene narui tevisu nap̃a yar la asum̃a akila p̃elaga na mawaena lala e tasnela, \v 25 a monar ve sanene, komin akovenlua visena lelaga kiena ne Ntewa, amligan visokanena kus lelena, a pe amlotu re si Ntewa nap̃a popon ayeluar kiena kia wa silaga, ana apatanon ga sur la nap̃a naga sii la. \p \v 26 Apilopu kare suri make sanene, ana Ntewa pe pisalup̃ar la re si poli, ana tam̃an la apa akila p̃arila amio kiela nasinenanena viowa lala. Sa nap̃a sira lala pe apa re si amio yerm̃ene poli, ana apa amio ke sina ga sira, \v 27 a yerm̃ene m̃ena lala pe asitom re si asape popon atalopa amio sira poli, sa nap̃a Ntewa pisa pisape popon akila, ana la asum̃a sinelan ga yaru, asum̃a apa amio la ke sina ga e p̃elaga nap̃a temawan visayuena. Yum̃aena la ne sanene pe mesmes re nena poli, a la nap̃a asum̃a akilakila ke sanene, yoko e kiela malena lala, alual ga nakoaena la nap̃a torokin yar nap̃a kila sanene monar kusia. \p \v 28 Yar sur la ne sanene, pe asitom re Ntewa poli e kiela malena lala, pe sinelan re m̃ena kiliaena poli, ana Ntewa pe pisalup̃ar la re poli, ana mligan la vena kiela sitomen viowa lala were la ava nena e p̃elaga viowa lala. \v 29 Akila m̃a sanene pano-o opisu kiela malena pimi pulen p̃elaga na kilaroen navisaluaena, amio napiowaena lala, navinayaena, amio sitomen viowa lala na kila kareen yar tap̃ena. Amloi, am̃emom̃ar yar lala, apeveyun la, apisokani, sinela kar yar tap̃ena lala, asum̃a apisasayu la, \v 30 apisatam̃ela, a e lepas kiena ne Ntewa, la pe sinelan re nena ga. A amio p̃elaga viowa la nene, ape p̃arm̃arera pap̃isi, ap̃arwar la, apis vilave, amaplar na kilaen sur viu viowa lala nap̃a nanua sumo na peraga, a pogos nap̃a kiela yermarua la apis pan la, pe sinelan re nena loge laen poli. \v 31 Yar la nene tekilia tevisave la pe ape manmarua re poli, pe apuarar ruru re kiela navisaarena poli, pe ape lemam re poli, pe kiela nasineyeena re nena poli. \p \v 32 Akilia ruru visena kiena ne Ntewa, akilia m̃a nap̃a Ntewa pisaar marena pa yeririna la ne sanene rui, ana pe asitom re nena ga. Asum̃a akila luen ga sanene, a metavania, akekaran manene pap̃isi nap̃a visae avisu kiela erau tap̃ena la asum̃a akila ke viowa sanene amio la. \c 2 \s1 Ntewa naga taaga lip̃ere yaru lala \p \v 1 \x - \xo 2:1 \xt Mat 7:1; Luk 6:37\x*Sanene, visae ko na yere Yu tai nap̃a osum̃a opisu ke napiowaena kiena yaru tap̃ena la nene, yoko ositom ve sanape? Pona ositom osape ko na opo, la apiowa ga, ana peraga, napiowaena nap̃a teke e ko maran taaga, ana tap̃atete si ovisa sur tai. Ko ope yar na lip̃ereen yar tap̃ena lala, ana osum̃a omlip̃ere ko ke ga ne, komin osum̃a okila ke sur torokin ke nap̃a omlip̃ere la vanonia. \v 2 Ana sane tekilia m̃aga, yoko Ntewa la nakoaena va la make nap̃a akila piowa sanene maran ve taaga. \p \v 3 Pona ko tai nap̃a ositom ke osape ko na opo yo, komin nap̃a opis ke pa yar na kilaroen navisaluaena, ana ko m̃ena ga osum̃a okilarovia, ana pe pon re ositom ovisave yoko nakoaena nap̃a Ntewa lavia tap̃atete tol ko. \v 4 Pona ositom ke osape Ntewa pe lemam pap̃isi yo, naga sinen miye yaru, pona kiena sitomena piavi, nane ositom ke osape tap̃atete kila sur tai van ko yo? Ee, Ntewa po pap̃isi sane osum̃a opisa ke ne, ana kiena lemamiena pe tam̃an ko re nap̃a osum̃a okilaroro navisaluaena poli, ana vena were koena ovilon ko vetan mlamulena viowa nap̃a osike ea. \p \v 5 Ana ko na pe otam̃an re nena nap̃a ovilon ko poli, okila luen ga p̃ar m̃arera pa m̃aga, ana sanene osum̃a okila nap̃a omiuonpolo ke kiom̃a nakoaena lala vano tol pogos nap̃a yoko sinemimiena kiena ne Ntewa lip̃ere nena yar lala. \v 6 E pogos nene narui yoko naga vion plan van yar lala toroki taveve sa nap̃a la asum̃a akila ke ne. \p \v 7 Sane yeririna la p̃asa, apa rurula ga, asum̃a akilakila ke ga p̃elaga wo la silaga vena kiela kia la wo e marana Ntewa, akilia kila nap̃a atol naurarena nae peni. Ya nap̃a Ntewa la van la, naga malena nap̃a ve uro re. \p \v 8 Ana la p̃asa, ape yar na veveyuena, pe amlelaga re e visena lelaga po, asike ga vatanon m̃areraena viowa. Ya nap̃a yoko Ntewa la van la, naga nalip̃ereena nap̃a molue e pupia kiena nasinemimiena ga. \v 9 Yoko pogos m̃arera amio naloge viowaena imi tol make yeririna la nap̃a akila ke piowa, siar e la nap̃a Ntewa pisir plan la p̃esania, nane le Yu lala, va tol yar tap̃ena la nap̃a pe ape le Yu re poli. \p \v 10 A la nap̃a kiela malena po, yoko atol navisa ruruena kiena ne Ntewa, yoko kiela kia su ruru amio naga, kiena sum̃are sike amio la. A naga m̃ena nene siar e le Yu lala, va tol yar la nap̃a pe ape Yu re poli, \v 11 komin Ntewa naga pe pisuveve re sane yar tai pe tap̃ena poli, ana naga kila po maran taaga pan la. \p \v 12 Le Yu la asike vatanon navisaluaena rui nap̃a Ntewa mla pan la, ana visae akilaro navisaluaena nene, yoko Ntewa la nakoaena van la. A yar la nap̃a pe ape Yu re poli, pe atol re navisaluaena nene poli, pona pe akilia re ya nap̃a navisaluaena nene pisa poli yo, ana visae akila viowa, yoko la akovio. Sanene, mlamulena viowa sike e ita punu ga maran taaga, ana yoko Ntewa monar lip̃ere make ita ga. \p \v 13 Yar la nap̃a amesmesu e marana Ntewa, pe la re nap̃a akilia ga ya nap̃a navisaluaena pisa poli, ana la nap̃a Ntewa kekaran sape were la, naga la nap̃a kiela malena taveve ruru ke ya nap̃a navisaluaena pisa narui. \v 14 Yar lap̃asa pe ape le Yu re la poli, amninue navisaluaena kiena ne Ntewa, ana pe sur koren ga, kiela malena po pano-o, kiela p̃elaga sa ga nap̃a navisaluaena kiena ne Ntewa sike amio la rui. \p \v 15 La sa ga nap̃a ya nap̃a navisaluaena sum̃a pisa ke ne, sike e losinela rui. Sanene, pogos nap̃a amloge visena kar lala apisa pan la asape ova e nene pona ova e nene, ana kiela sitomena wo sum̃a pisawal ruru ke pan la e ya nap̃a po a ya nap̃a piowa. \p \v 16 Sa nap̃a lologena wo nap̃a nesum̃a nemlologonia pisa, pupia legiena nap̃ani sum̃a pimi ke ne, a e pogos nene, yoko Ntewa la va Yesu Kristo vena visuveve ruru sitomena kiena yar lala, vano-o tol sur nap̃a amlawan ruru teke e losinela, a lip̃ere sur la nap̃a akila, vano tol nena nap̃a asitom asape pe yar kilia re poli. \s1 Le Yu lala amio navisaluaena kiena ne Ntewa \p \v 17 Nepisu sane popon nevis si va laa sane wa e lepas na sur la nap̃a ita le Yu lala tesum̃a tepisa. Tesum̃a tepisayu ke sanape nap̃a ita ke narui ita na tetaveve ke navisaluaena kiena ne Ntewa, tesitom ke tesape ita ke narui nap̃a Ntewa sinenan ita pa laa sane wa, ana kila narui kieta sitomena la pa manene laa metava. \p \v 18 Tepisa ke tesape tesukul ruru po e navisaluaena kiena ne Ntewa, kila narui tesitom tesape ita ga tekilia ruru Ntewa amio kiena nasinenanena, ita ga tekilia ruru sur la nap̃a lelaga pona nap̃a mesmesu napo. \v 19 Ita tesum̃a tepisa ke tesape ita le Yu ga lala topon nap̃a tesumon la nap̃a pe ape Yu re poli, komin nap̃a tepisape la ape kilamara p̃ala nap̃a pe akilia re mrapa poli. Tom̃ape ita ga tepe yomerarava kien la nap̃a asike e yemalolo, \v 20 ita ga topon nap̃a takawe ruru yaru nap̃a kila pal mrapa, ita ga tetorokin nap̃a tevian ruru la nap̃a asa ga sisi lala, pe akilia re sur poli. \p Ana sineun nesape nevis re e lepas nene, sane pogaga nap̃a tepisu kilale sane navisaluaena kiena ne Ntewa pulen make kiliaena wo lala a visena wo make la rui, ana piowagan ga nap̃a tesum̃a tesape naga pe kieta ga. \v 21 A sur si tai nap̃a piowa manenea metavan nene, tom̃areran vianen yar tap̃ena lala, ana nepisu sane pe tepian ruru ita re si poli. Visae olologon nap̃a ovisave yar ve vinau re sina, ana popon nap̃a ko na osum̃a ovinau m̃aga? \v 22 Ko nap̃a opian ke yaru osape monar ve akila re kolau, komin ya ne ko m̃ena okila? A ko nap̃a opisa ke osape nono la nap̃a la amiyum̃aenia, apiowa ga, opisa tanea, ana ko m̃ena ga, pona osum̃a opinaun ke sur la ne pe kol nap̃a amligan sike e kiela lele wa lala, a? \p \v 23 E lele nene monar tevisave piowa pap̃isi wa, komin ita la nap̃a top̃arwar ita vanon nap̃a top̃ar Navisaluaena kiena ne Ntewa, ana tesum̃a tekila kare ke sina kia wa kiena kieta Ntewa ne, komin nap̃a tesum̃a tekilaroro ke kiena navisaluaena la nene. \v 24 Visena Wa pisayu ke kieta p̃elaga nene rui, pisa sanini sape \q1 “Amiu yeririna lala kiena ne Ntewa, kiamiu navisokanena kila sane yar tap̃ena lala asum̃a apisa kare ke kiena kia.” \s1 Yaru nap̃a pe yere Yu kemua lelaga \p \v 25 Ko osape ope p̃aviu rui, ana ope Yu kemua lelaga, nanene na po pap̃isi. Ana sur nene miila ko visae ologear ga navisaluaena kiena ne Ntewa. Ana visae okilarovia, ko ope Yu korena ga, ko opiowa pa Ntewa sa ga la nap̃a pe ape p̃aviu re poli. \v 26 Ana pona yaru tai pe sa re le Yu la nap̃a ape p̃aviu poli yo, naga pe pe p̃aviu re poli, ana visae yar nene logear ruru Navisaluaena lala, e navisuena kiena ne Ntewa naga imi torokin ga yere Yu narui. \v 27 Yere Yu naga pe p̃aviu rui a mla ke navisaluaena, ana visae pe mlogear re poli, monar visuar ruruia, visae peraga, yoko Ntewa kovenlua naga, a were tap̃ena nap̃a pe pe p̃aviu re poli ana mlogear kiena navisaluaena. \p \v 28 Nanene komin e navisuena kiena ne Ntewa, naga nap̃a pe yere Yu kemua lelaga, pe naga re ga nap̃a pe Yu e kulus poli. Ana p̃aviu nap̃a Ntewa pisu sane lelaga napo, pe nap̃a re ga e tas nen yar vanua poli. \p \v 29 Yar nap̃a pe yeririna kiena ne Ntewa lelaga, pe naga re ga nap̃a p̃uarar nasiriena wa e limana poli, ana naga yaru nap̃a Ninuna Wa miyum̃ae ke e losinena, nap̃a kiena malena pilonia pimi po. Yar na sanene, pona yeririna la asitom ke asape naga pe pe yar re tai nene poli yo, ana Ntewa kekaran naga pap̃isi. \c 3 \s1 Sur wo nap̃a sike e le Yu lala \p \v 1 Nepis ke sanene, pona naviunena tai m̃alivi yo, viun sanini, visave “Visae yere Yu maran ve taaga ga amio yar tap̃ena lala, sa nap̃a osum̃a opisa ke ne, komin ya ne kia nap̃a Yu naga po, a tesitom ke tesape ita na tepe sur tai? Nap̃a tekila p̃aviu e ita, vena teim teve le Yu kemua lelaga, ana pona pe sur koren ga yo?” \p \v 2 Naviunena nene mesmes ga, ana nevisatam̃ea nesape, Peraga, top̃ar kia na Yu, naga pe pupia sur wa tai nap̃a po manene laa pan ita. Lus kiena yeririna ai sina nap̃a Ntewa mligan kiena visena wa sike e limala? Pe yar tap̃ena kar re la poli, ana ita le Yu ga lala. \v 3 Pe lelaga nap̃a kieta yeririna la p̃asa pe amlogear re visena kiena ne Ntewa nene poli, ana naviunena sike na sape: Sanape, pona yoko Ntewa ve visa ruru ita re sina sa nap̃a naga pisaaria sape yoko kila? Ana pe sa re nene poli. Pe sur koren ga nap̃a lap̃as pe apuarar ruru re visena kiena ne Ntewa poli, ana pe Ntewa purmatan li re kiena navisaaren e ita pogos tai poli wa. \v 4 Pona ita yeririna lala ita tepisokan lue ga, ana Ntewa naga pe lelaga lue ga, sa nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet pisa e kiena Tus na Yauena lala, nap̃a pisa sape \q1 \qt “Yoko avisu nap̃a ko ope lelaga kemua e kiom̃a visena lala vena lip̃erelaena, \qt* \q1 \qt a yoko sinelan lip̃ere koena sina ga, ana ko na omesmesu ga na osike ne.”\qt* \rq Yauena 51:4\rq* \p \v 5 Kieta napiowaena lala apioyowa ga, ana sur tai nap̃a po towe laa ga, napiowaena la nene akila merarava e maran yeririna lala asape navisaluaena kiena ne Ntewa la nap̃a apisalup̃ar ke napiowaena la nene, apo na apo. Nepisa sanene, pona visae yoko yar lap̃as nap̃a p̃arila pe wowe asum̃alu avisave “Visae kieta napiowaena la akila sur wo nene, komin ya ne Ntewa sinena kar ita sape la si nakoaena van itania?” Ana peraga, nanene sitomena kiena yaru ga, \v 6 pe sa re nena nene poli! Visae Ntewa ve lip̃ere ita re le Yu lala, ana pe pon re naga lip̃ere li tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, ana peraga, naga mesmesu nena ga, a naga taaga torokin lip̃ereena. \p \v 7 Naviunena si tai ve sa nene kilia vim, nap̃a pisa sanini, sape “Nanua sumo nesape nemlelaga e Ntewa, ana siraunia pe nemlogear re poli, ana sa nap̃a nesum̃a nepisokan ga. Ana kiau visokanena nene sum̃a pisawal ke sape visena kiena ne Ntewa ga pe lelaga pap̃isi, a sanene na sum̃a kila kiena kia pa metava. Ana visae ve sanene, komin ya ne naga sinena sape lip̃ere in ke na wa, sape in na nepiowa ga?” \v 8 A p̃isi na yar la p̃asa avilon visena la ne sanene va ve tap̃ena laa na wa, avisave “Visae p̃elaga viowa visawal visave visena kiena ne Ntewa pe lelaga, popon tesum̃a tekilakila m̃a mlamulena viowa la ve moki silaga, vena kilaen visena kiena ne Ntewa ve lelaga laa sane.” Lap̃as apisape nesum̃a nemlologon ke sanene, ana naga nene na visokanena ga, a la nap̃a asum̃a apisa, yoko akus nalip̃ereena torokin kiela visen viowa la nene. \p \v 9 Nesape nowasup̃e in sina e sur nap̃a tepisayu ke p̃a rui, tesape yar na p̃ar kia na Yu, yoko ve sanapenia? Pona yar lap̃asa, naviunena sike e la yo sape yoko wo vap̃isi vania taulu yar nap̃a pe p̃ar re kia nene poli, pona peraga? Pogaga, kiau navisatam̃eena nesape ve sa re nene poli. Sa nap̃a nepisa p̃a rui, le Yu amio le Kris lala, la make ga asike vatanon m̃areraena na mlamulen viowa maran taaga. \v 10 A sane visena na Tus Wa pisape \q1 \qt “Pe yar re nena tai nap̃a kiena malena po poli. \qt* \q1 \v 11 \qt Peraga, pe yar re nena tai nap̃a pisu kilale mrapa poli, \qt* \q1 \qt pe yar re nena tai nap̃a sum̃a kilali ke sape lual Ntewa e kiena malena poli. \qt* \q1 \v 12 \qt Yeririna make ga apilipal ga mrapa nap̃a mesmesu, apa apiowa manene laa. \qt* \q1 \qt Pe tai re nena nap̃a miyum̃ae po poli. \qt* \rq Yauena 14:1-3 \rq* \q1 \v 13 \qt Kiela visena piowa ga, sa ga yar mare nap̃a kona rui, \qt* \q1 \qt purmenela sum̃a miyum̃aen ke ga visokanena, \qt* \q1 \qt navisa kareena la nap̃a sum̃a m̃alivi ke e kulugola lala, sa nap̃a lom̃ara viowa karm̃ar yaru. \qt* \rq Yauena 5:9\rq* \q1 \v 14 \qt Lelaga p̃a, gola lala pulen ga viaiena amio visen melkalka lala. \qt* \rq Yauena 10:7\rq* \q1 \v 15 \qt Lala lala sum̃a p̃ar la akirkirir kar ga la ne vena kilaen kuruta lau, \qt* \q1 \v 16 \qt kiela yalorena lala apa akila kare make suria, akila yaru la amloge piowa. \qt* \q1 \v 17 \qt Pe asitom re asape mrapa na sum̃are tai sike poli, \qt* \rq Ais 59:7,8\rq* \q1 \v 18 \qt pe apisu kilale re nena asape Ntewa sum̃a pisu la ke poli.”\qt* \rq Yauena 36:1\rq* \fig Visena viowa naga saga lom̃ara viowa tai|alt="Viper-2" src="46_Rom3.13_Viper_2.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="3:13" \fig* \p \v 19 Ee, visen la nene amolue kome Navisaluaena kiena ne Ntewa, a tekilia tevisave ya nap̃a Navisaluaena kiena ne Ntewa pisa ke ne, kiar ita ga le Yu lala. Ita tesike vatanon Navisaluaena nene, a yar nap̃a pisu kilale ya nap̃a navisaluaena nene pisa, naga pe kiena visena na visaen re si po, naga kilia sape yomarava wetelu kilarovia, yar make ga akus nakoaena vanonia. \v 20 \x - \xo 3:20 \xt Kal 2:16\x*Pe yar re tai nap̃a logear Navisaluaena kiena ne Ntewa torokin vena naga kilia mesmesu e marana, ana Navisaluaena nene kila sane yar make ga akilia ruruia asape mlamulena viowa sike e la. \p \v 21 Ve sa nene, mrapa na logearen visaluaena, yar la tap̃atete atayu nena aimi amesmesu e marana Ntewa, a nane kila sane Ntewa pisu popon kila ruru mrapa viu tap̃ena tai nap̃a tekilia tetavevea. \p Mrapa viu nena naga po pap̃isi, komin pe kana navisaluaen re la nap̃a yar monar logear la poli. Mrapa nena, nasiriena marua wa lala amio visena kiena ne navisawalena lala, apisawal m̃a ve torokak nanua sumo rui, ana nagane Ntewa kilologia pan ita rui. \p \v 22 \x - \xo 3:22 \xt Kal 2:16\x*A mrapa nena naga sanini: pe mrapa nalelagaena. Sanene, yar ai nap̃a viawa e Yesu Kristo, yoko Ntewa kila naga imi wo e marana. Mrapa nena pe kiena yar re ga lap̃as poli, ana pe kien yaru make ga, \v 23 komin yar make ga amlamla piowa, pe ta re poli nap̃a kiena malena mesmesu va torokin nap̃a tol malena wo nap̃a Ntewa sinenania. \p \v 24 Ana pogaga, komin Yesu Kristo pul lua ita rui, kila nap̃a Ntewa kila ita tepim temesmesu e marana, sane kiena nalaena tai pan ita, nap̃a mlavia pimi ga kome kiena lemamiena. \v 25 Naga pul plan ita komin nap̃a Ntewa pisirlua naga sane kup̃ap̃aena tai nap̃a kana kuruta mlau kee plan kieta mlamulen viowa ita la nap̃a temlelaga ea. \p Ana sanapen yeririna la nap̃a siar e kas la nakonua rui pimi, pogos nap̃a Yesu pe pimi re poli wa? Pe tepisu re nap̃a Ntewa mla nakoaena pan la vanon amlamla piowa poli, pona sitomena tai sape pona Ntewa mla ga nakoaena pan mlamulen viowa kien yar lap̃as yo, ana yar lap̃asa pe mla re nakoaena pan kiela mlamulena viowa la poli. Ana peraga, naga pe sa re nene poli. Nakonua manenea, Ntewa kila ke ga kiena sitomena piavi, sum̃a piro ke ga kiena sinekar, a kila m̃a sanene pano-o tol pogos nap̃a Yesu maren m̃ena mlamulena viowa kien la na sumo. \v 26 Sanene Ntewa pisawal meraravan pan ita nagane narui sape naga miyum̃ae po silaga, kila sane yar ai nap̃a viawa ga e Yesu, yoko ekik ruru nena e marana. \p \v 27 Visae sanene, yoko tekilia towarwar ita komin si ya ne? Pe sur re si ta poli, komin ya ne kila ita si tepim topo temio Ntewa? Pe p̃elaga wo re na tai nalogearen kiena navisaluaena poli nap̃a tesitom ke tesape tekila yo, ana peraga, kana purp̃esa, kieta lelagaena ga e Yesu. \v 28 Kiamimi lologena pisa sanene narui, sape visae yar imi mesmesu e marana Ntewa, naga wasine ga kiena naviawaena e Yesu. Tap̃atete wasine kiena yum̃aena wo la nap̃a naga mlogear ruru navisaluaena make ga kiena le Yu silaga, komin nap̃a tap̃atete yaru tai kila ve sanene. \p \v 29 Sanene, tepisu sa nap̃a Ntewa pe pe Ntewa kiena ne re ga ita le Yu la poli, ana pe Ntewa kiena ne m̃ena li tap̃ena lala. \v 30 \x - \xo 3:30 \xt Kal 3:20\x*Ee, Ntewa naga taaga ga, ana pe kien yar make ga, ana visae yere Yu, naga kilia imi mesmesu e marana Ntewa visae viawa ga e naga, pona visae yar nap̃a pe pe Yu re poli, naga m̃ena ga kilia imi mesmesu e marana Ntewa visae viawa ga ea. \p \v 31 Ana visena la nene pe pisa re sape p̃elaga na lelagaena kiena Yesu kovenlua navisaluaena kiena ne Ntewa nap̃a sike ne poli, sape pe kiena yum̃aena na kilaen re si poli. Pe sa re nene poli, ana kana kinasa sane pogos nap̃a tesum̃a temlelaga ke e Yesu, tesum̃a tepatanon ruru ke e sur la nap̃a navisaluaena pisa, tekila ke nap̃a ape lelaga. \c 4 \s1 Epraam tepo yom̃arua na vianen mrapa na viawaena van ita \p \v 1 Tesum̃a tepisayu ke sane p̃elaga na lelagaen e Kristo naga pe mrapa na tolen natamaliaena, ana sanapen kata apua la nanua sumo, sane pupia apua na kieta lus nap̃a yermarua Epraam? \v 2 Naga kila yum̃aena la moki nap̃a Ntewa kekarania, ana yum̃aena la nene tap̃atete kila naga mesmesu e marana Ntewa. Visae naga imi mesmes komin kiena yum̃aena lala, pona naga kilia warwar si e yo, ana pe sa re nene poli. Pe yar re tai nap̃a kilia warwar e marana Ntewa vanon yum̃aena la nap̃a naga kila, \v 3 \x - \xo 4:3 \xt Kal 3:6\x*ana naviawaena ga kilia kila yaru mesmesu amio Ntewa, sa nap̃a suniena kiena Epraam pisayu e Tusi na Siiena, nap̃a sape \q1 \qt “Epraam naga piawa m̃arera pap̃isi e navisaarena kiena ne Ntewa, \qt* \q1 \qt ana Ntewa kekarania, mla viawaena nene kiena Epraam, kila narui pimi mesmesu e marana.”\qt* \rq Nas 15:6\rq* \p \v 4 Ositomlia, sane yar nap̃a miyum̃aen kilavaru, pogos nap̃a kupario p̃isi monar waria ve kiena. Ana ve tevisa re tevisave kilavaru nene naga pe nalaena tai nap̃a kiena yerkawa mla pania molue kome kiena sitomena, ana kilavaru nene, yar na yum̃aena nene, p̃iyon pap̃isi nap̃a, ana popon kemua naga waria ve kiena. \p \v 5 Ana lepas nap̃a yaru imi mesmesu e marana Ntewa, naga pe pe sur re tai nap̃a teyum̃ae vanon poli, nap̃a tekilia towaria sane sur tai nap̃a ita ga tetauluia ve kieta. Ita, kieta yum̃aena la pioyowa ga, ana monar towasine ga Ntewa, nap̃a naga ga kilia war plan napiowaena e kieta malena. Visae towasine ga naga, ana yoko kila ita temesmesu e marana. \p \v 6 Yermarua P̃arin Sup̃e Tepet kilia sur nene nanua rui, ana kiena yauena tai pisayu sanapen nap̃a yoko wo vap̃isi van yar nap̃a pe p̃asine re ke sina ga kiena yum̃aena poli, ana p̃asine ga Ntewa sape yoko naga kekara nap̃a kila naga mesmesu e marana. Yauena nena pisa sanini, sape \q1 \v 7 \qt “Yar nap̃a Ntewa piewo kiena napiowaena lala, \qt* \q1 \qt nap̃a yumu plan kiena mlamulen viowa, \qt* \q1 \qt na nene navisa ruruena tai nap̃a yoko wo van vap̃isi. \qt* \q1 \v 8 \qt Yar nap̃a Ntewa pisu naga sane pe namname tai to re si e poli, nap̃a monar war nakoaenania, \qt* \q1 \qt naga yoko kilia loge wo na loge wo.”\qt* \rq Yauena 32:1,2\rq* \p \v 9 Ana la nap̃a akilia aloge wo sa nap̃a yauena nene pisape, a la nene? Navisa ruruena nene, yoko tap̃atete imi ga va p̃aviu lala, sa nap̃a ita le Yu ga lala, ana yoko imi m̃ena va la nap̃a pe ape p̃aviu re poli, na nene naga merarava ruru po pap̃isi, komin sa nap̃a tepisape, Epraam pimi mesmesu e marana Ntewa, pe komin re nap̃a naga pe p̃aviu poli, ana pimi mesmesu e marana Ntewa komin ga nap̃a mlelaga m̃arera ea. \p \v 10 Ana tekilia sur nene sanape? A Ntewa sape Epraam mesmesu e marana na pogwai? Naga pisa e pogos nap̃a Epraam pe p̃aviu pa rui, pona pisa e pogos nap̃a pe pe p̃aviu re poli wa? Visae teva si e kiena suniena, yoko tevisu nap̃a Ntewa pisape Epraam mesmesu e marana pogos nap̃a naga pe pe p̃aviu re poli wa. \p \v 11 Sanene, viawaena kiena Epraam e Ntewa, naga ga nene kila naga mesmesu e marana. E poglis nene naga pe p̃aviu re poli wa, ana siraunia, Ntewa mla p̃aviu pania sane kile tai nap̃a pisawal sape viawaena ga e Ntewa nane mrapa nap̃a yar imi mesmesu amio naga. \p Epraam naga pe yar p̃esa nap̃a sanene, ana yar moki apim sirau nap̃a pe ape p̃aviu re poli, ana amlelaga e Ntewa ana Ntewa pisu sane amesmesu e marana. La pe amolue re e lus kiena Epraam naapo poli, ana nagane apisu naga sane pe kala apua marua m̃ena tai, \v 12 maran taaga sa ke nap̃a naga pe apua kan la nap̃a ape p̃aviu. \p Ana nanua sumo, ita le Yu lala tesitom tesape yar nap̃a pe p̃aviu sane yermarua Epraam, lelaga kemua nap̃a naga ke narui naga molue kome kiena lusa. Ana nagane, sitomena tai m̃alivi nap̃a pisape yaru nap̃a kilia visa visave Epraam naga pe kana apua marua kemua lelaga, nanene pe yaru nap̃a mlelaga e Ntewa sa ke nap̃a Epraam mlelaga ea, pogos nap̃a pe pe p̃aviu re poli wa. \s1 Naviawaena kiena yaru kila navisaarena kiena ne Ntewa imi ve lelaga \p \v 13 \x - \xo 4:13 \xt Kal 3:29\x*Nakonua konua rui Ntewa pisaar pa Epraam sape yoko kiena navisa ruruena lala amolue akome Epraam amio kiena lusia avava vanua va va yeririna make ga na yomarava. Ana komin ya ne Ntewa kekaran sape kila kiena navisaarena nene va Epraam? Pe vanon re ga nap̃a Epraam mlogear ruru kiena navisaluaena poli, komin pogos nap̃a Ntewa kila navisaarena nene, pe navisaluaena re poli wa, pogos kiena ne Ntewa na laen navisaluaena va Mosis sike koperina wa. Sanene, tekilia tevisave naviawaena kiena Epraam ga kila naga mesmesu e marana Ntewa, nane Ntewa kekaran nap̃a la navisaarena wo nene vania. \v 14 \x - \xo 4:14 \xt Kal 3:18\x*Visae navisaarena nene pe kiena yar ga la nap̃a asm̃al amlogear ke navisaluaena, yoko kila sane yar nap̃a mlelaga, mlelaga korena ga ne, a kila sane navisaarena kiena ne Ntewa pe sum̃al re si poli. \v 15 Suri tap̃ena ke sina ga nini, nap̃a kila meraravan pan ita sape navisaarena wo kiena ne Ntewa lala tap̃atete am̃alivi e p̃elaga nalogearen navisaluaena. Naga nene komin pogos nap̃a navisaluaena sike na, ana p̃elaga na kilaroen navisaluaena monar m̃alivi, ana siraunia monar kana nakoaena nena, komin nap̃a pe yaru tai tokon re kilaroen navisaluaena pogos tai poli. \p \v 16 \x - \xo 4:16 \xt Kal 3:7\x*Ve sanene, navisaluaena tap̃atete kilia iila ita vena tekila ruru kieta napiowaena e marana Ntewa, ana Ntewa pe lemam manene laa pan ita, ana naga ga kila. Naga pisu nap̃a top̃asine ga naga, tevisu ga naga, ana naga kila tetol kiena navisaarena wo lala. Nanene na pe le Yu re ga la nap̃a navisaluaena pitomi p̃esan pan la poli, ana yeririna tap̃ena m̃ena la asikola amio la. Yer pe lala, ana visae akus p̃elaga na lelagaena e Ntewa maran ve taaga sa ke nap̃a Epraam mlelaga ea, naga sane la m̃ena amolue e kiena lusa. A ita make m̃ena ga e p̃egas nen nalelagaena teliv piora e yomarava, tepisu sane naga pe pupia kata apua. \p \v 17 A nanene mesmesun ga nap̃a Ntewa pisaar pa Epraam nanua rui, nap̃a pisa pania sape \q1 \qt “In na nepisirlua ko, ko ope purp̃es nen lus nen yeririna lala na purvanua moki.”\qt* \rq Nas 17:5\rq* \p Pogos nap̃a Ntewa pisaar sanene pa Epraam, Epraam pe sinen kurkur re poli, ana p̃uarar ruruia, komin nap̃a naga kilia sape Ntewa nena nap̃a naga pisa visena nene pania, naga pe Ntewa nap̃a kilia kila ya nap̃a mare imi mali, kilia kila sur nap̃a pe su re poli wa vim m̃alivi. \v 18 Pe lelaga, Ntewa pisa sur ta pania m̃arera pap̃isi nap̃a naga lelaga ea, komin nap̃a pisaar pania, sape \q1 \qt “Kiom̃a lus lala yoko aim ave moki na ave moki vap̃isi e yomarava nini.” \qt* \rq Nas 15:5\rq* \p Ana pogos nap̃a Epraam mloge, mlelaga ea sape monar ve sa ga nene narui. \v 19 E pogos nene, naga kilia sape naga amio wona Sera, kiela mrae lalua lavis vito tano narui, nap̃a kiena kasa lavis tol ponotia ve taaga [100], a wona pe p̃arli re sisi poli wa, ana kiena naviawaena pe mlor re nenaga. \v 20 Naga pe sitom re nena suri ta poli, ana kiena sitomena sike ga e ya nap̃a Ntewa pisaaria. Kiena naviawaena sum̃a pimi m̃arera laa narui, a silaga sum̃a mieluar ke Ntewa a pisa lue ga potena keviu pania vanon ya nap̃a yoko kila. \v 21 Naga pe sitomli re pogos ta poli sape Ntewa naga pe torokin re nap̃a yum̃ae taveve ruru kiena navisaarena poli, \v 22 a kiena p̃elaga na viawaena nene narui kila Visena Wa pisayu si naga, sape Epraam p̃asine ga Ntewa, ana Ntewa pisawal sape naga mesmes ruru e marana. \p \v 23 Ana visena nene pisayu ga Epraam naga taaga, \v 24-25 ana popon tela sane visena tai nap̃a pisayu ita make ga, komin ita m̃ena ga temlelaga e Ntewa tesape yoko naga kila ita teim temesmesu e marana sa nap̃a naga kila pa Epraam. Temlelaga sane naga ke narui nap̃a mligan Yesu pitomin vena tol marena vanon kieta mlamulen viowa lala, a temlelaga tesape Ntewa p̃ere lua ke sina ga Yesu petan marena vena kila merarava ruru van ita sa nap̃a tekila si mara wo temio naga rui. \c 5 \s1 Tepe mara wo si temio Ntewa rui, tepisu sum̃are a lemamiena \p \v 1 Pogaga, nagane merarava ruru po pan ita sane sur nap̃a kila ita tepe mara wo sina temio Ntewa, naga kieta naviawaena e ya nap̃a Yesu kila vena tamalia itaena. A pogos nap̃a tepisu kilale tesape tepe mara wo temio Ntewa sanene, kila nap̃a tepisu sum̃are sike likan ita temio naga, \v 2 a kila nap̃a tesu ruru ga tesike e kiena lemamiena silaga. Visae ve sanene, kieta sitomena m̃areran sape siraunia, yoko ita monar teva loyum̃a e naurarena kiena ne Ntewa, temio kekarena keviu. \p \v 3 A pe tekekaran re ga malena wo nap̃a yoko imi sirau poli, a tekekaran m̃ena pog m̃arera la nap̃a tesum̃a tepisu ke nagane. Pona temloge piowagan yo, ana teloge won ga komin nap̃a tekilia tesape naloge viowaena kilia kila sitomena ve piavi vap̃isi, \v 4 a sitomena piavi kila p̃elaga wo va laa e marana Ntewa, a p̃elaga wo nene kila nawasineen Ntewa va laa na wa, \v 5 a nawasineen Ntewa kila tap̃atete kieta sitomena lorun sur tai pog tai. Nanene komin nap̃a Ninuna Wa nap̃a naga mla pan ita, silaga sum̃a kokonia ruru ke sinesiena kiena ne Ntewa va loyum̃a e ita vano vano-o toulen ruru nenaga. \p \v 6 Tekilia tesape Ntewa sinen si manene ita sanene komin nap̃a sumo, temloru e p̃ilip̃ili ta rui nap̃a tap̃atete si tekila sur tai vena tamalia ita, ana e nena e kana pogos nap̃a pisaar pa rui, naga pitetalia Yesu pimin marewo ita yeririna viowa lala. \p \v 7 Ita na, pe tepisu manene li re nap̃a yar tai kilia tam̃an kiena malena vena tamalia yar tap̃ena poli, pona yam peve taaga yar tai kilia tam̃an kiena malena vena tamalia yar tai nap̃a asitom asape naga po pap̃isi, ana sur ne nanene narui Kristo kila pan ita make ga nap̃a ita li viowa lala. \v 8 Nasinesiena kiena ne Ntewa keviu sa ke nene narui, komin pogos nap̃a ita yar na kilaen mlamulena viowa tekila ke p̃arm̃arera wa, Kristo pitomin mare wo itania. \v 9 Kana kuruta mlau kevan ita temekiki rui, ana tepim temesmesu e marana Ntewa, a kila nap̃a pe sur re si tai sike e ita poli nap̃a yoko naga la nakoaena van itania. \v 10 Nanua, pogos nap̃a tepe nasinekar kiena ne Ntewa ke lala wa, marena kiena narina kila mara wo temio, a nagane, komin nap̃a tepe erau wo temio rui, yoko malena kiena narina kila ita m̃ena ga temal lue temio. \v 11 Sanene, tekekaran pap̃isi nap̃a Ntewa pisirlua kieta Sup̃e Yesu Kristo, komin nap̃a naga kila kieta mrapa na mara wo temio, tesu si veraga temio naga. \s1 Atam kila marena pimi, Kristo mla malena \p \v 12 A sur lua nene marena amio malena, lalua apim e yomarava nini sanape? Yar p̃es na yomarava nini nane Atam, a naga pe purp̃es nen mlamulen viowa, a kila nap̃a nakoaena na mlamulen viowa, sane marena, monar imi m̃aliv e yomarava. A yeririna la nap̃a asiraunia, la m̃ena ga atol mlamulen viowa, ana marena tol la make m̃ena ga. \p \v 13 Sumon pogos kiena Mosis, Ntewa pe mla re navisaluaena poli wa, ana pe sur koren ga nap̃a pe navisaluaena re poli wa, p̃elaga na mlamulena viowa sike pa rui. Sanene, Ntewa pe mlip̃erela re e pogos nene poli sape akilaro ke kiena navisaluaena, komin nap̃a pogos nene, navisaluaena naga pere wa, ana kiela mlamulena viowa la narui kila sane la monar akus nakoaena na marena na wa. \v 14 Tekilia tesape sanene, komin siar e pogos kiena Atam, pimi tol pogos kiena Mosis, pe navisaluaen re poli, ana yar la asum̃a amarmare m̃aga, komin nakoaena na mlamulen viowa sike e yomarava rui. Pona lap̃as akila piowa sane Atam kila yo, pona akila m̃ena sur tap̃ena lala, ana e navisuena kiena ne Ntewa, kiela napiowaena make la nene ape mlamulena piowa torok ga. \p Sanene, tepisu ya nap̃a yar taaga ga nene nap̃a Atam kila, tol make malena kien yeririna na yomarava, sa ke ga nap̃a ya ne Kristo naga taaga kila sirau, naga m̃ena ga tol make kieta malena ita punu ga nap̃a temlelaga. \p \v 15 A yum̃aena wo nap̃a Ntewa kila nap̃a molue kome kiena lemamiena, naga po pap̃isi, kilia taulu yum̃aena viowa nap̃a Atam kila nap̃a molue kome kiena mlamulen viowa. Mlamulen kiena Atam naga taaga kila yar la monar amare, ana nawoena kiena Yesu Kristo naga taaga kila tepim temesmesu e marana Ntewa. Sur nene sane nalaena wo tai nap̃a top̃ar korenan ga sa ga ne. \v 16 Mlamulen kiena Atam pe kila re nena sur wo tai, ana nalaena nene po pan ita pap̃isi. Ntewa mlip̃ere mlamulen kien yar taaga nene, pisape yoko pupia kiena nakoaena va e yar make ga, ana siraunia, Ntewa pisu nalaena nap̃a Yesu mla pan ita, nap̃a pul plan kieta mlamulen piowa lala, ana sape temesmesu ruru e marana rui. \p \v 17 Lelaga kemua nap̃a mlamulen kiena yar taaga ga, nap̃a Atam, kila sane marena sum̃a taulu ita, nap̃a kilia war plan make malena kien yar lala. Ana yoko, lemamiena kiena si yar tap̃ena, nap̃a Yesu Kristo, mla nalaena wo nene pan ita nanagane, kila sane temesmesu e marana Ntewa, tetaulu marena rui, ana siraunia yoko tetol malena wo temio naga. \v 18 Sanene, kana kinas sane mlamulen viowa nene kiena Atam naga taaga p̃ere yeririna make ga apa e nakoaena, ana siraunia yum̃aena wo mesmesu taaga ga nene kiena Yesu, kilia kila plan la make ga e nakoaena nene, ana mligan la ase malena nap̃a ve uro re. \v 19 Ana sa ke sina nene, yar taaga pe p̃arm̃arera, pe miyagogon re Ntewa poli, ana kila yar make ga ape yar na kilaen mlamulena viowa, ana siraunia, yar tap̃ena mlogear ya nap̃a Ntewa pisa pania, ana mare e lak torovia kila narui ita moki nap̃a tepim temesmesu e marana Ntewa. \p \v 20 Nanua, Ntewa mla navisaluaena pa Mosis, a navisaluaena nena sum̃a kilologia ke yeririna lala sape kiela mlamulen viowa la pule pap̃isi. Ana pogos nap̃a mlamulena viowa la sum̃a pimi pe moki manene lue ga, Ntewa m̃ena ga pa laa sane, kila sane kiena lemamiena pimi keviu manene laa. \v 21 Nanua sumo, mlamulen viowa p̃ar marena pimi, a marena nena sum̃a kila mlamulen viowa tolue ga metava silaga. Ana siraunia, Ntewa kila kieta mrapa vena teim temesmesu e marana, ana nane kila sane nagane kiena lemamiena taulu make suria, komin nap̃a sum̃a kila ita make ga nap̃a temlelaga e kieta Sup̃e Yesu Kristo, yoko tetol malena nap̃a ve uro re. \c 6 \s1 Popon top̃isin mlamulen viowa, temal temio Kristo \p \v 1 Sa nap̃a nepisa ga na wa, ita tepe yar na kilaen mlamulen viowa lala, ana Ntewa pe lemam pan ita piewo ita, ana vanon sur nene, popon kieta malena nanagane ve sanape? Pona yaru lap̃as apisape popon tesum̃a tekilakila mlamulen viowa ve moki yo, vena kila sane lemamiena kiena ne Ntewa m̃ena ga sum̃a imi manene laa, sa nap̃a naga sum̃a pieviewo ke kieta mlamulen viowa la nene? \v 2 Ana peraga, tap̃atete nena ve sanene! Tekilia tevisave e lepas na sinenanen viowa na kilaen mlamulena viowa, ita sa ga yar mare lala, monar top̃isin nena ga, ve tekila re sina. \p \v 3 Ositomli pogos nap̃a akee ita vena teve taaga temio Kristo Yesu. E poglis nene, ya nap̃a m̃alivin ita naga torokin ke ya nap̃a m̃alivin naga nanua rui. Sane nanua sumo naga mare wo kieta mlamulen viowa, ana nagane, pogos nap̃a akee ita, kieta malena marua na mlamulena viowa m̃ena lala monar mare. \v 4 \x - \xo 6:4 \xt Kolosi 2:12\x*Sumo, amligan tasnena m̃ene lele na marena, ana nagane, pogos nap̃a akee ita, monar teligan kieta p̃elaga na mlamulena, top̃isin ruru nena ga. A nanua m̃ena sumo, Ntewa kila yum̃aena na iilanena nene, nap̃a kila Kristo sum̃alu mal sina, a nanagane, pogos nap̃a akee ita, tesum̃al sina temialoro e malena viu tai. \p \v 5 Sanene, tepe taaga temio Kristo rui komin naga mligan kiena malena mare e yomarava nini, ana ita m̃ena ga monar teligan kieta malena marua. Ana tekiliar ruru sane yoko teve taaga si temio ke na wa, komin nap̃a naga p̃ar si kiena malena viu tai, a yoko ita m̃ena ga towar kieta malena viu. \p \v 6 A monar tesitom̃al silaga, sane p̃elaga na kilaen mlamulen viowa nap̃a tepaeme temio, naga sa nap̃a asuar sike e lak torovia amio Kristo. Sanene, kila nap̃a ve tekila re si mlamulena viowa la nap̃a tasneta la sinelan kilaena, a mlamulena viowa tap̃atete kilia ve sup̃en kieta malena sape tepe kiena yar nayum̃aena ga. \v 7 Popon top̃isin mlamulen piowa, nagane m̃areraena na sinenanen kilaena mlamulena viowa monar p̃isin ita, komin ita na sane yar mare nap̃a sitomena viowa na mlamulen viowa tap̃atete kila sur tai van ita. \v 8 Lelaga kemua, nanua sumo, sa nap̃a temare temio Kristo rui, ana nagane, kieta lelagaena m̃arera sape yoko temal lue temio naga narui. \p \v 9 Tekilia tesape Ntewa kila Kristo mal si petan marena, kila sane yoko Kristo mal m̃a vano-o yoko tap̃atete si mare pog tai, nam̃areraena na marena tap̃atete si kilia tol naga pogos tai. \v 10 Kiena marena nanua ne, naga pe marena tai na war plan makeen nakoaena na mlamulen viowa, a kiena malena nagane, naga pe malena tai na visirluaen kia kiena ne Ntewa, \v 11 a yoko monar ve sa ga nene van ita. Monar tesitom̃alia tevisave ita m̃ena ga popon top̃isin ruru p̃elaga na mlamulen piowa, a silaga monar tevisirlua kia kiena ne Ntewa e malena viu nap̃a tesike ea temio Kristo Yesu. \p \v 12 Sanene, kiau visena urmi e lele nene sanini, sane ve atam̃an re kiamiu sitomena la nakilaen mlamulena viowa imi ve sa nap̃a nam̃areraena m̃arera tai nap̃a sum̃a ve sup̃en amiu. Visae peraga, tasnemiu lala, nap̃a ape na yomarava ga nini, yoko asum̃a alogear ga nasinenanena viowa la na p̃elaga nap̃a ita yeririna la tepaeme temio. \v 13 Ana sanene pe po re poli, komin lepas nen tasneta lala, pe pon re aim sane sur na yum̃aena nap̃a napiowaena miyum̃ae amio vena kilaen kiena p̃elaga viowa ne lala. Sumo, ita sane yar mare lala, nap̃a malena na Ninuna pe su re nena e ita, ana nagane Ntewa kila ita si temali, ana monar teyawawo kieta malena viu nene va si vania vena naga lavia vena kilaen kiena yum̃aena. Sanene, yoko lepas nen tasneta lala apim sane sur na yum̃aena nap̃a Ntewa miyum̃ae amio, vena kilaen kiena p̃elaga mesmesu lala. \p \v 14 Sumo, tesike vatanon navisaluaena nap̃a Ntewa mla pa Mosis, amio kana nakoaena nena lala, ana ita top̃ion logearen pano-o, ana peraga, pe tetorokin re natolen kana natamaliaena poli. Sanene, Ntewa sinen miye ita a nagane sum̃a miila ita vena nasinenanena na kilaen mlamulen viowa tap̃atete nena uarar ita. \s1 Mlamulen viowa tap̃atete si uarar ita, ana ita yar na yum̃aena na p̃elaga wo \p \v 15 Nepisa ke ga yam tai p̃isi ne nesape pe tesu re si vatanon navisaluaena nap̃a Ntewa mla pa Mosis poli, ana nemarau nesape pona yar lap̃asa amla kiau visena nene pa piowa yo. Pona asitom asape, “Ke, Pol pisape ita na pe tesu re vatanon navisaluaena poli, a nagane ita tekilia tekila ya nap̃a piowa nap̃a sinetania, tekila naga pogaga, ana yoko Ntewa sinen ye ita, viewo ita.” Ana peraga, pe nepisa re nena poli p̃isa. \v 16 Monar asitom̃al sane pogos nap̃a yar tai sike vatanon sup̃e tai, monar logear sup̃e nena a monar imi sa nap̃a yar na yum̃ae kienaena tai. A ve sa m̃ena nene e kieta malena. Visae nasinenanena viowa sum̃a ve sup̃en kiom̃a malena, yoko monar okila mlamulena viowa la nap̃a naga sinenan sape okila. Ana visae kiom̃a sup̃e naga Ntewa, yoko osum̃a okila kiena yum̃aena wo lala. Mrapa lua nene, tai yoko kila ko omio Ntewa amlua aviap̃a lue, ana tap̃ena yoko kila ko omesmesu omio naga. \p \v 17 Nanua sumo, amiu m̃ena yar na yum̃aena vatanon m̃areraena na kiamiu nasinenanena viowa ga lala, ana potena pap̃isi pa Ntewa nap̃a nepian amiu, ana amligan ruru sike e losinemiu lala, ataveve ruru e kiamiu malena lala. \v 18 Sanene, amiu amolue vetan sup̃e viowa nene nanua sumo, pe ape kiena yar na yum̃aena re si la poli, ana nagane ape yar na yum̃aena kiena ne Ntewa, nap̃a amiu asum̃a akila ke sur mesmes lala sa nap̃a naga sinenania. \v 19 Nekilia nesape navianena la nene m̃arera li m̃aga komin sitomena kiena yar naga pe sa re sitomena kiena ne Ntewa poli, nane kila nemiila amiu ke ne, nepis kome p̃akaiwa nap̃a pisayu ga yeririna lala na yomarava nini, sane sup̃e lala amio kiela yaru na yum̃aena lala. \p Ana monar avisu kilale ruru kinas nen visena la nene, sane nanua, sitomena na kilaen sur viowa, naga keviu manene laa e amiu, nap̃a sum̃a m̃areran ke yepemiu lala vena kilaen mlamulena viowa nap̃a apiowa na apiowa, ana nagane pe sa re si nene poli. Nagane, sitomena na kilaen p̃elaga wo monar ve keviu e amiu, nap̃a kila sane kiamiu malena imi ve wa nap̃a ve wa. \p \v 20 Pogos nap̃a sane ape yar na yum̃aen ga na mlamulen viowa, m̃areraena na sitomena na kilaen p̃elaga wo tap̃atete yum̃ae e amiu, \v 21 ana akila ke ga yum̃aena viowa lala. Ana sur la nene, pe amiila re nena kiamiu malena poli, ana amligan amiu nena e mrapa na marena, a nagane, visae asum̃a asitom̃al la sina, yoko amawan vap̃isi ya nap̃a akila. \v 22 Ana nagane, Ntewa p̃erelua amiu petan p̃elaga na sinenanen kilaen mlamulena viowa la nene, amiu apim sane ape yar na kilaen kiena yum̃aena, kila nap̃a po manenea e kiamiu malena nap̃a apim ape wa ruruia, a nagane asike e mrapa na malena nap̃a ve uro re. \p \v 23 Wulena nap̃a mlamulena viowa kila yar waria, nane marena nap̃a ve uro re, ana kieta Sup̃e Yesu Kristo kila nap̃a towar malena nap̃a ve uro re, nap̃a pe topul re poli, ana pe nalaena tai nap̃a Ntewa mla korenan ga pimi pan ita. \c 7 \s1 Ita li nalelagaena lala pe tesu re vatanon Navisaluaena poli \p \v 1 Erau lala, nekilia nap̃a amiu akilia ruru navisaluaena lala na kiamiu purvanua, ana yoko nevisayu sur tai e lepas na visaluaena la nene nap̃a kilia iila kieta sitomena e lepas navisaluaena kiena ne Ntewa nap̃a tesum̃a tepisayu ke ne. \p Sur nene sanini, sape e navisaluaena, pogos nap̃a temal ke ga wa, monar telogearia, ana visae temare, pe tesu re si vatanon po laa rui. \v 2 Ositomyuli p̃elaga kiena yaru nap̃a p̃ere sira, lalua atalopa. Visae sira tai, pogos nap̃a wona mal ke ga wa, navisaluaena m̃areran sape sira nene monar su ruru lue ga amio wona na yerm̃ene nene. Ana visae yar nene kovio, navisaluaena pe pisa re si sur tai e lepas na sira nene poli, sape naga monar sum̃a ve wona yar ke nene na wa. \v 3 Ve sanene, visae sira nene, wona mal ke ga wa ana naga va vinaun yar tap̃ena, yoko navisaluaena visave naga tap̃a ke kolau. Ana visae wona na yerm̃ene mare tania, navisaluaena tap̃atete si visa sur tai ea. Naga kilia va talopa si amio yar tap̃ena woga, naga pe pe kolau re nene poli. \p \v 4 Pogaga, erau lala, sitomena nene naga sa ga nono ga na kilologia itaena temio navisaluaena nap̃a Ntewa mla pa Mosis. Nanua sumo, yar la asike vatanon navisaluaena nene, nap̃a monar alogearia vena atol natamaliaena, ana nagane, ita li nalelagaena lala temare petan navisaluaena nene. Nagane pe tesu re si vatanon navisaluaena poli, ana tekilia teva tesu vatanon yar tap̃ena, nane Kristo nap̃a mare wo ita. Ntewa kilamalia sina, ana kila sane ita korowas nena lala yoko towar mras wo lala nap̃a naga sinenania. \p \v 5 Nanua sumo pogos nap̃a tesike vatanon m̃areraena na p̃elaga viowa nap̃a tepaeme temio, kieta nasinenanena viowa lala amiyum̃ae e tasneta, akila tekila manene laa mlamulena viowa lala. Ana pogos nap̃a tekilia tesape navisaluaena kiena ne Ntewa sum̃a nap̃a pisalup̃ar ke mlamulen viowa la nene, pisape ve okila re nene, ve okila re nene, ana sur nene kila kieta nasinenanena piowa lala pa laa metava narui. Sanene navisaluaena na kilawoen p̃elaga viowa nene sum̃a kila ke sane tepim tepiowa manene laa narui, a mligan ita nena ga e mrapa na marena. \v 6 Navisaluaena nene p̃uarar ita m̃arera sanene, kila tepim tepe yar na yum̃ae korenaen kiena navisaluaena marua la nap̃a asiripolo la asike rui. Ana nagane top̃isin ruru nenaga mrapa nene, tomolue tokom ea ana tepim tepe yar na yum̃ae korenaena e mrapa viu wo nene kiena ne Ninuna Wa. \p \v 7 Ana kam na asitom ya ne e kiau visena la nene, nap̃a nesape navisaluaena kiena Mosis sum̃a kila ke kieta nasinenanen viowa pa laa metava narui? Pona kam na asitom ke asape sanene na nesum̃a nepisa ke nesape navisaluaena kiena ne Ntewa piowa ga? \p Ana peraga, kiau navisaena pe naga re nene poli, komin navisaluaena naga kiena yum̃aena wo tom̃a ga. Visae ve navisaluaena re, yoko tap̃atete tekilia nap̃a nakilaroen navisaluaena naga sanape. Sane navisaluaena pisaar m̃arera sape “Ve ovinaia re sur ken yar tap̃ena,” ana visae navisaluaena ve visa re, yoko tap̃atete tekilia tevisave navinayaena naga ya ne, pona navinayaena naga kana p̃elaga sanape. \v 8 Ana lelaga, pogos nap̃a navisaluaena kilaro navinayaena nene, nagane narui sitomena na kilaroen navisaluaena sum̃alu m̃al kiena narin pulmas tai, kila navinayaena lala pimi moki loyum̃a e ita. Ve sanene, navisaluaena kiena yum̃aena tom̃a ga, komin visae ve navisaluaena re, yoko tap̃atete tevisu kilale p̃elaga viowa nakilaen mlamulena nap̃a tepaeme temio. \p \v 9 Sane nanua sumo, nemninue navisaluaena, a pe nesitom̃al re poli, nesum̃a ga sanene. Ana siraunia, nepisu kilia nap̃a navisaluaena pisape, Ve ovinaia re sur ken yaru tap̃ena, ana nagane nepisu kilia narui nesape nesum̃a nekilaro ke navisaluaena, \v 10 a nekilia sane monar nokus nakoaena vanonia, nemare. \p Sanene p̃elaga na logearen navisaluaena pe pe mrapa na tolen re si malena poli, ana navisaluaena naga pimi sane pe kieta mrapa na marena rui. \v 11 Nanua sumo, tom̃ape navisaluaena naga pe mrapa na malena, ana nanene naga kieta nasinenanena viowa na kilaen mlamulena ga nap̃a kilali ita, kila tesitom sanene. Ana pe sa re nene poli, komin nap̃a tekilaro navisaluaena nene, ana mligan ita e mrapa na marena rui. \v 12 Naga ke narui yum̃aena nap̃a navisaluaena sum̃a kila, ana pe nepisa re nesape piowa poli, komin navisaluaena naga pe wa na pe wa, a kana visena lala apo a amesmes ruru nenaga. \p \v 13 Ana pona lap̃asa aviun naviunena yo, avisave visae lelaga nap̃a navisaluaena naga pe sur wo tai, ana sanape nap̃a kila ke yar la monar awar nakoaena na marena? Ana peraga, pe nepisa re nesape navisaluaena nene monar kilam̃ar ita poli, ana kieta nasinenanena viowa nakilaroen navisaluaena la nene, naga ga kila. Visena na visaluaena la apogaga, ana pogos nap̃a nekila mlamulen viowa, in ga nemligan inu e mrapa na marena. Visae ve navisaluaena re nene, tap̃atete tekilia tevisave mlamulen viowa naga ya ne, a yoko teninue tevisave ya ne po a ya ne piowa. Ana pogos nap̃a navisaluaena sum̃alu sum̃a ga, kila meraravan ruru pan ita sape p̃elaga na kilaen mlamulen viowa nap̃a sike e ita, piowa na piowa. \s1 Suri lua apilup loyum̃a e sitomena kiena yaru \p \v 14 Sa nap̃a nepisa, navisaluaena kiena Mosis na pe wa pap̃isi, molue kome Ninuna ne Ntewa pimi, ana in na nepisu sane kiau p̃elaga pe pe wa re nenaga, in na nesum̃a nemiyum̃ae taveve ga kiau nasinenanena viowa lala. \v 15 \x - \xo 7:15 \xt Kal 5:17\x*Sur viowa la nap̃a nesum̃a nekila ke ne, pe nekilia ruru re poli am̃a nekila sanape, pona am̃a nekila vanon ya, komin sur wo nap̃a sineun nesape nekila, ana pe nekila re poli, ana sur viowa nap̃a pe sineun re kilaen poli, naga ke nane nekila ke narui. \p \v 16 Nanene narui, nesape navisaluaena kiena ne Ntewa po pap̃isi, komin nap̃a monar navisaluaena sum̃a ga vena visalup̃aren kiau napiowaena la nene, nap̃a sa nap̃a nepisa ke nene, yepmavin kilaena, ana nesum̃a nekila m̃aga. \v 17 Sanene, pe in re nap̃a nesitom kilaen napiowaena la nene poli, ana p̃elaga nasinenanen kilaen mlamulen viowa nap̃a sum̃a miyum̃ae manene laa e kiau malena, naga ke narui naga sum̃a kila. \v 18 A kiau p̃elaga na kilaen mlamulena viowa nene, pe nepisuli re nesape naga kila sur wo tai se kiau malena poli wa. Yam moki kiau nasinenanena pisape nekila sur wo, ana siraunia, pe nekila re poli. \p \v 19 Sa ke nap̃a nepisa ke narui, pe nekila re nawoena nap̃a sineun kilaen poli, ana napiowaena la nap̃a pe sineun re kilaen poli, sur nene naga ke nane nesum̃a nekila ke narui. \v 20 A visae nesum̃a nekila ke napiowaena la nap̃a pe sineun re kilaen poli, nanene kana kinasa sane pe nekila re po poli, ana sur tap̃ena sum̃a m̃areran ke sape nekila, nane p̃elaga na kilaen mlamulena viowa nap̃a sike e kiau malena. \p \v 21 P̃elaga na kilaen mlamulen viowa nena, nepisu sane naga navisaluaena m̃arera tap̃ena sina ga tai nap̃a sum̃a miyum̃ae ke e inu. Pona pogos tai sineun nesape neyum̃aen suri wo tai yo, ana sitomena viowa sike ga lavisi, kilali nap̃a were inu neva neviowa sina ga. \v 22 Pogos moki, e kiau sitomena in ga taaga, nesum̃a nesitom̃al ke suri la nap̃a Ntewa pisa, a nepisu kiena visena lala apowo pap̃isi, \v 23 ana nemloge e inu sane visena tap̃ena si tai naga m̃ena sum̃a pis. Naga nane p̃elaga na mlamulen viowa, nap̃a naga sum̃a m̃areran inu vena nesu vatanon m̃areraena na kiau nasinenanena piowa lala. Naga sane nasinenanena viowa la nene asike e tasneu, asum̃a akila ke pupia mara amio nawoena la nap̃a asike e kiau sitomena. \p \v 24 Kei, sitomena wo amio p̃elaga viowa, lalua asum̃a apeveyu ke e in sanene, nemloge piowa pap̃isi, nepisu kieta malena e yomarava na tolena marena nini m̃arera pap̃isi. Ana ane yoko kilia iila ita, ane yoko werelua ita e naloge viowaena nene? \v 25 Kieta malena m̃arera pap̃isi nap̃a, komin e kana lepas ne tai, kieta sitomena sinenan sape logear navisaluaena kiena ne Ntewa, ana e kana lepas ne komp̃asa, p̃elaga na kilaen mlamulen viowa sum̃a miyum̃ae ke e tasneta. \p Ana lelaga, potena pap̃isi pa Ntewa, komin nap̃a naga pitetalia kieta Sup̃e Yesu Kristo pitomi, nap̃a yoko iila ita, werelua ita vetan naloge viowaena nene, tamalia ita. \c 8 \s1 Malena wo amio Ninuna Wa \p \v 1 Kristo Yesu pitomin tamalia ita, ana kila sane ita nap̃a kieta malena su ruru sike amio naga rui, yoko Ntewa tap̃atete la nakoaena van ita pog tai. \p \v 2 Nanene komin nanua sumo, tesike e malena viowa nap̃a p̃elaga na mlamulen viowa pa metava, a nap̃a pisaar marena pan ita, ana siraunia, Yesu Kristo p̃erelua ita petan malena nene, mligan ita tesike e mrapa viu tap̃ena tai nap̃a tekilia tetol malena wo nap̃a Ninuna Wa mlavia. \p \v 3 Yar la asum̃a ap̃ion ke nalogear ruruen navisaluaena kiena ne Ntewa vena atol natamaliaena ea, ana akila p̃ele ga vanon yaru naga p̃arin m̃arera pap̃isi. Ana ya nap̃a akila p̃ele ga, Ntewa ga kila. Naga mligan narina Yesu pitomi e yomarava, kila tasnena a kiena malena maran taaga sa ke ita li na mlamulen viowa lala. Ana Yesu pitomi tam̃an tasnena a kiena malena nene, sane kup̃ap̃aena tai vena weluaen nakoaena na kieta mlamulena viowa lala. \v 4 Nakoaena na kieta nakilaroen navisaluaena, naga ga p̃aria, kila ita temesmesu rui e visuena kiena ne Ntewa, ana nagane pe temial re si e p̃elaga nap̃a mlamulena viowa sum̃a p̃uarar itania, ana tekilia teyaloro ga e p̃elaga nap̃a Ninuna Wa sum̃a susumon ita ke ea. \p \v 5 Yar nap̃a sum̃a mialoro taveve ke p̃elaga na mlamulena nap̃a naga paeme amio, kiena sitomena sum̃a pulen nasinenanena viowa na yomarava, ana yar nap̃a sum̃a mialoro taveve ke Ninuna Wa, kiena sitomena pule mamaga e sur wo la nap̃a Ntewa sinenania. \v 6 Nasinenanen maneneen p̃elaga viowa lala e yomarava nini, naga pe mrapa na marena, ana nasinenanena maneneen p̃elaga wo kiena Ninuna, naga pe mrapa na sum̃are, pe mrapa na malena. \v 7 Yar nap̃a kiena sitomena sinenan manene p̃elaga na sinenanena viowa, naga pe nasinekar kiena ne Ntewa nenaga. Pona pe sinenan re vatanonen navisaluaena kiena ne Ntewa la poli yo, pona visae peraga, pona sinenan m̃a vatanon yo, ana komin nap̃a naga pa piowa manene la rui pano-o, ana yoko vatanon p̃ele sina, ana naga pe yar na sanene narui. \v 8 La nap̃a amiyaloro ataveve ke p̃elaga na mlamulen viowa nap̃a apaeme amio sanene, tap̃atete akila sur tai nap̃a yoko Ntewa kilia kekarania. \p \v 9 Ana ko nap̃a visae Ninuna ne Ntewa teke e ko, ve oyal re si e p̃elaga na mlamulen viowa nap̃a opaeme omio, ana monar osum̃a oyal e m̃areraena kiena Ninuna nap̃a Kristo mla pan ko. Ana visae yaru tai sum̃a ga nap̃a Ninuna nene ve to re si e naga, yar nena pe pe kiena re Ntewa poli. \v 10 P̃elaga na mlamulen viowa na yomarava nini kila sane ita make ga tasneta monar mare pogos tai, ana ita nap̃a Kristo sike e ita, naga kila ita temesmesu e marana rui, ana yoko ninuta mal lue ga. \v 11 \x - \xo 8:11 \xt 1Kor 3:16\x*Ninuna ne Ntewa nap̃a kila malia si Yesu petan marena, nane ninuna ne nane teke e ita narui, a yoko kila m̃ena wo ve sanene van ita. Pe sur korena ga nap̃a tasneta mare, ana Ninuna Ntewa nap̃a sike e ita yoko kila malia ita sina. \p \v 12 Erau lala, Ntewa kila po pap̃isi na pan ita sanene, ana kila sa nap̃a kieta pupia lapui sike e naga narui. Sanene, popon telamaran si sur wo vania, ana pe pon re si teyaloro tetaveve kieta p̃elaga na sinenanen mlamulena viowa poli. \v 13 P̃elaga na mlamulena viowa naga pe mrapa na tolen marena, ana yar nap̃a sinenan yali taveve mrapa na malena, naga monar tam̃an Ninuna yum̃ae ea, iila vena te plan nasinenanena viowa nakilaen mlamulena viowa vetan kiena malena. \p \v 14 A ita nap̃a temlogear pulgona ne Ninuna Ntewa sanene, ita ke la nene narui tepe narina ne Ntewa lelaga. \v 15 \x - \xo 8:15 \xt Kal 4:5-7\x* \x - \xo 8:15 \xt Mak 14:36; Kal 4:6\x*Nanene komin nap̃a Ninuna ne Ntewa pe kila re tepim sane tepe yar na yum̃ae korenan re poli kiena ne Ntewa, ana naga kila sane Ntewa kuslua ita tepe kiena, tepim tepe narina lala. Sanene, monar ve temaraun re Ntewa, ana pogos nap̃a tevis vania, tekilia tevio sane arimata, tevisave “Ata.” \v 16 Mesmesun ga nap̃a tevio ve sa nene komin Ninuna Ntewa sum̃a pian ita ke narui ana ninuta m̃ena kilia sape lelaga, ita tepe narina ne Ntewa. \p \v 17 Ana komin ita tepe narina ne Ntewa sanene, navisa ruruena wo la nap̃a Ntewa mligan ruru sike ne ve kiena ne narina napo nap̃a Yesu Kristo, yoko ave kiena ne ita narina tap̃ena m̃ena lala, yoko towaria tevion pae temio. Lelaga nap̃a sane ita m̃ena monar towar naloge viowaena sa ke ga nap̃a naga p̃aria, ana visae tekekara ga, yoko Ntewa kila wo vap̃isi van ita maran taaga ve sa nap̃a kila po pa Kristo. \s1 Yoko wo vap̃isi va yeririna lelaga kiena ne Ntewa \p \v 18 Nagane e yomarava nini tesum̃a tepane ke pog m̃arera la nene moki, ana visae kieta sitomena la su ga e naurarena nap̃a yoko imi sirau, nekilia nevisa nevisave e kiau visuena, naloge viowaena la na nagane, ape suri korena ga. \v 19 Naloge viowaena la nene sum̃a tol ke sur make ga nap̃a Ntewa siia, a sur punu ga sum̃ate ke ga wa, sinelan manene la asape popon legiena maro imi, vena Ntewa kipian ga na wa nap̃a sape a la ne ape narina kemua lelaga. \v 20 Nanua sumo, pe naloge viowaena re poli, vanon Ntewa si sur punu ga apoga ga, ana siraunia, asum̃a apim apililua, apororowaia, apioyowa sanene pano-o, sur make ga pe su re si sa nap̃a naga sinenan poli. Naga tam̃an sape ve sa nene e yomarava, vena kilaen ve sa nap̃a yoko yeririna lala monar asitom asave monar awasine ga naga. \v 21 Sitomena nene yoko monar sike e narina lala, nap̃a monar alelaga avisave yoko sur la tap̃atete asu m̃a sanene silaga, monar asitom̃al asave pogos tai yoko naga kila sur la punu ga nap̃a naga sii la aim awo sina, atol kiena naurarena, sa ke ga nap̃a ita narina la nene yoko tetolia. \p \v 22 Ana nagane tepisu ke yomarava nini na wa, nap̃a siar nanua sumo pimi, sur la nap̃a asike ea asum̃a amloge piowa sa nap̃a sira tai sape war narina. \v 23 \x - \xo 8:23 \xt 2Kor 5:2-4\x*A maran taaga sa ke m̃ena ga ita nap̃a tetol Ninuna Wa sane nalaena p̃esia tai nap̃a Ntewa mla pan ita, nap̃a kila tesitom̃al nap̃a p̃isi na nalaena keviu imi sirau na wa. Ita m̃ena ga, tagena sike e losineta la na wa, a tekilia sa nap̃a yoko teloge viowa m̃a vano-o tol pogos nap̃a Ntewa wereplan ita vetan yomerava. Sinetan manene sur nene pap̃isi, komin ita na sane ninis la nap̃a kus plan la ga. Ana e poglis nene, yoko teloge ga wo na wa sane ita tepe narin kemua la lelaga nap̃a teva tesike nena temio e kiena yo napo. \p \v 24 Sur ne nanene naga tamalia ita vanonia, a siar e pogos nene pimi, tesum̃a temlelaga ke m̃arera e kiena navisaarena nap̃a sape yoko naga kila wo van ita ve sanene. Temlelaga m̃arera e naga komin pe tepisu re poli wa, ana pogos nap̃a imi m̃alivi, yoko tap̃atete si tevisave telelaga tevisave ve sanape, vanon sane ve sanene narui. \v 25 Ana pe tepisu re sur nene poli wa, ana monar telelaga m̃arera sane yoko ve sa nene, a monar tekila kieta sitomena la ve piayavi vena sum̃ateen vano-o kilamarata la visu ga na wa. \p \v 26 Pogos nap̃a tesum̃ate ke sanene, pogos tai sineta marenia a yepeta malumu, ana silaga Ninuna Wa sum̃a miila ita, pogos tai sinetan tesape telen wo pog m̃arera lala, ana temloge piowa manene narui tekilali nap̃a tepis, tom̃al p̃ele visena napo navisaena. Ana e pogos nene Ninuna Wa kilia imi, kus leleta narui naga lenin kieta e tagena la nap̃a apisawal ke kieta sitomena la nap̃a visena la pe torokin re avisa poli. \v 27 E pogos na sanene, Ntewa kilia make ya nap̃a sike e losineta lala ita kiena li na lelagaena lala, a kilia nap̃a Ninuna sum̃a mlenwo ita ke lala, nap̃a sum̃a pisa ke ga sur la nap̃a mesmesun nasinenanena nap̃a sike e sitomena kiena ne Ntewa rui. \p \v 28 A e pog m̃arera nap̃a tepanea, e ya nap̃a yoko imi m̃alivin ita, tekilia tesape yoko Ntewa kila sane e kana luasa, yoko woga ga van ita nap̃a sineta si naga. Naga kila sanene komin nap̃a mligan plan ita sumo rui vena kila kiena yum̃aena wo lala e kieta malena. \v 29 Naga kilia ruru ita nakonua konua rui pimi, mligan ruru kieta mrapa nakonua rui, ana kila kieta malena p̃ar nono na narina nap̃a Yesu. Sanene, ita tepe puruvi a tepe vineta lala e mratava taaga, nap̃a Yesu naga sane kieta puruvi nasumo. \p \v 30 Nane yum̃aena wo ne nane Ntewa kila pa yeririna la nap̃a mliganar la vena ave kiena namratava lala. Naga pio la vena aim puna, kila la ape mara wo amio naga, a kila sa nap̃a yoko atol kiena naurarena e legiena nap̃a yoko imi. \s1 Sinesiena wo kiena ne Ntewa \p \v 31 Sur la nene akila merarava sane Ntewa sike amio ita, sum̃a kila ke po pan ita, a visae ve sa nene yoko tevisa si ya ne? Visae Ntewa sitom visae visir plan ita, yoko ane kilia kila si teloru? \v 32 Tepisu nap̃a Ntewa sinen miye ita manene pano-o tam̃an sape awem̃ar narina vanon ita, ana visae kekaran nap̃a kila pupia yum̃aena wo van ita sanene, yoko kekaran m̃ena la sur nowo tap̃ena la van ita. \v 33 A nanene Ntewa sum̃a kila ke pan ita rui. Naga ga mligan lua ita vena teve kiena narui, ana yoko a si nap̃a visave ita pe tetorokin re tom̃alivi e marana poli? \p Ntewa ke narui nap̃a sum̃a pisa ke sape ita temesmesu temio naga rui, \v 34 ana a si nap̃a visave monar towar nakoaena vanon kieta mlamulena viowa? Pe yar re tai po, okilakan nap̃a Navisaarena Yesu kila sur make rui. Naga mare wo ita, siraunia mal si petan marena, siraunia p̃asup̃ea pa teke tano e kiena lele wa ma metava amio Ntewa, a nagane pisawal ita ke pa Ntewa vena Ntewa viewo ita. \v 35 Kristo sinen si ita manene sanene, sur ya si nap̃a yoko kilalua ita si vetan kiena sinesiena nene? Pe sur re tai poli. \p Pogos tai, yum̃aena la urmi pan ita, pona yar la akila piowa pan ita. Pogos tai, tetol pog m̃arera, pona pe kata kinanena re poli, pona pe m̃ata kulsota re poli. Pogos tai temaraun kieta malena, pona takan playu na mara, ana peraga, silaga Kristo sinen sii ita, a kieta malena su ruru sike e limana. \v 36 Nanene sa nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet pisa nakonua rui, e pogos nap̃a naga m̃ena kus ke pog m̃arera, nap̃a sape: \q1 \qt “Kiom̃a kia sike e imimi, \qt* \q1 \qt ana sinelan asape awe mom̃ar imimi lue ga, \qt* \q1 \qt apisu imimi sane sipsip la nap̃a asvilevilesan vena asiro kolmekila.”\qt* \rq Yauena 44:22\rq* \p \v 37 Ana sur kar la ne sanene, akilia aimi am̃alivi pun ita, ana pe suri korena ga, e sur punu ga na sanene, sinesiena kiena Kristo sike e ita, ana tesulue ga metava, tetaulu silaga. \v 38 Nekilia nevisaar nena van amiu, nevisave pe sur re si tai poli nap̃a kilia kila Ntewa pe sinen sii ita re si poli. Visae temali pona temare, visae navisi la asike amio ita pona yermare la apimin ita ke yo, visae tevane sur la nap̃a asum̃a am̃aliv ke nagane yo pona tevane sur la nap̃a yoko am̃alivi e legiena na pimi ke ga wa, \v 39 a visae nam̃areraena wo lala na yo na metava asike amio ita, pona nam̃areraena viowa na yo tano asuwo ita, ana pe sur re nena tai nap̃a Ntewa siia kilia lalua kiena sinesiena vetan ita. Kristo Yesu kieta Sup̃e mligan sinesiena kiena ne Ntewa sike e kieta malena la rui, ana sulue na sike ne. \c 9 \s1 Pol mloge piowagan nap̃a le Yu la pe sinelan re alelaga sane Yesu naga pe kiela Navisaarena poli \p \v 1 Erau lala, nagane sineun nesape nevisayu e lepas nene nap̃a ita le Yu lala, tesape ita na yeririna kiena ne Ntewa lala, ana ita mokliu nap̃a pe sinelan re Yesu poli. Ana yoko ve sanapen la nene? Pogaga, tap̃atete nevisokan, monar nevisawal van amiu e sitomena wo lap̃asia nap̃a Ninuna Wa kian pan inu e lepas nene rui, \v 2 ana lelaga, visena la nene, akila sane kiau sineyeena a kiau naloge viowaena keviu pap̃isi, pe pito re nena tano poli. \p \v 3 Nanene komin nagane, kiau malena sikol amio Yesu rui, ana nepisu sane namratava tap̃ena na Yu la nap̃a ita kuruta taaga, kiela malena pe sikol ruru re amio naga poli wa. Visae nekilia nourelua in sina vena la akilia aimi akus leleu, yoko nekekara ga, ana tap̃atete ve sanene. \v 4 Asitomyuli sur wo la nap̃a Ntewa kila pan ita le Yu la rui, nap̃a la na sanini: \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa mliganar kata apua lus nae Israel lala sape ape kiena yeririna lala, \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa pisawal sape kuslua ita sane tepe narina lala, \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa mligan kapi vivaga na kiena urarena sumon kieta yeririna lala e yomema nanua sumo, \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa sum̃a kila ke naviranarena lala amio kieta yermarua lala, \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa mligan kiena navisaluaena sike e ita, \li1 ita ke narui nap̃a pupia yum̃a wa na lotunen Ntewa sike pun ita, \li1 ita ke narui nap̃a Ntewa pisaar navisa ruruena moki pan ita, \li1 \v 5 ita ke narui nap̃a tepio yermarua wa nasumo lala, sane Epraam, Aisak, amio Sekop, ape kata apua lala, \li1 ana metavan sur make la nene, ita ke narui nap̃a Yesu molue kome kieta lusia, naga paeme e yomarava nini sane pe yar ga, ana naga m̃ena pe Navisaarena, nap̃a naga Ntewa nap̃a pe sup̃en sur make ga, nap̃a popon teyeluar naga silaga vano-o ve uro re. \p Sur wo ne naga ke la nene narui nap̃a Ntewa kila ve kiena ne kiena yeririna lala, ana ita mokliu nap̃a tepisuia sane ape sur koren ga. \p \v 6 Nane la nap̃a pe asikol la ruru re amio Kristo poli, a pona yeririna lap̃asa asitom asape suri nene kila sane navisaarena nap̃a Ntewa mlap̃esania pe m̃alivi re sa nap̃a naga pisa poli, komin nap̃a naga pisaar sape yoko kiena navisa ruruena su make amio lus kiena ne le Yu lala. Ana pe sa re nene poli, komin sur tap̃ena tai nap̃a pa sanini, sape la nap̃a amolue akome lus kiena Sekop, nap̃a tepio la le Israel lala, pe la make re nap̃a Ntewa sape la ape kiena yeririna la poli. \v 7 Pona tevisa si visena nene kome mrapa tap̃ena, tevisave la nap̃a apisape la kala apua Epraam, pe la make re nap̃a tesape la amolue e kiena lus nena napo poli. Visena tai nap̃a sike e Visena Wa pisa sanene rui, nap̃a Ntewa pis pa Epraam, e lepas na narina lua nene Ism̃ael amio Aisak, pisape \q1 “Kiom̃a lus napo lala yoko amolue ga akome narum̃a nap̃a Aisak.” \m \v 8 Ana visena nene, kana kinasia sape la nap̃a Ntewa pisu sane asike loyum̃a e p̃egas nen lus kiena ne Epraam kemua lelaga, la ape ai? Pe yeririna make re nap̃a amolue e lus kiena ne sisi tap̃ena la nap̃a naga p̃ar la poli, ana la nap̃a amolue e lus na nisisi nap̃a Aisak, nap̃a Ntewa kilologia naga, pisaaria sape yoko kiena navisa ruruena lala sike e la. \p \v 9 Tekilia tesape sanene, komin nanua sumo Epraam mla sisi pa kiela sira na kilavanen yo m̃ala nap̃a Aka, ana sisi nene pe naga re nap̃a Ntewa sape yoko lus kiena ne Epraam napo la amolue akome poli. Ana Ntewa piranar ruru sina ga amio Epraam, pisape “Epraam, yoko nekila van ko omio wom̃a Sera, sane e kas na sirau, e pogos na sanini, yoko amiu lua awar narimiu tai, ve yerm̃ene.” Ana siraunia, sanena nap̃a Ntewa pisaaria, ana narina ne Epraam nene, Aisak, naga ke narui nap̃a ita lus kiena ne le Yu lala tomolue tokom ea. \p \v 10 A pogos nap̃a tepisu Aisak pimi keviu, naga narina tai, a maran taaga ke sina ga, wona nap̃a Repeka naga p̃ar kaora Sekop amio Esau, \v 11 a pogos nap̃a lalua pe apaeme re poli wa, Ntewa pisawal ya nap̃a maplar pe kiela lalua. Naga pe sitom re sape kila taveve kiela yum̃aena lalua poli, sape lalua akila suri piowa pona po, ana kila ga taveve ya nap̃a sinenania. \v 12 Ana pogos nap̃a lalua apaeme, Esau na paeme p̃esa a Sekop paeme maro, ana Ntewa pisa pa kala auia, pisape \q1 \qt “Naga nap̃a paeme maro yoko tap̃atete logearia naga nap̃a paeme sumo, ana naga nap̃a paeme sumo, naga monar logear naga nap̃a paeme maro.” \qt* \rq Nas 25:23\rq* \m Sanene, pe p̃elaga marua nataveveen re nene poli, ana kila meraravania sape Ntewa pisirlua yaru, pe taveve re sitomena kiena yaru poli, ana taveve ga ya nap̃a Ntewa maplaria. \v 13 A sur nene merarava po pap̃isi e lepas kiena kaora lalua nene, komin nap̃a visena tap̃ena sike e Nasiriena Wa rui, nap̃a Ntewa pisape \q1 \qt “In na nemligan Esau nap̃a naga paeme p̃esa, naga sike vatano, a nemligan Sekop nap̃a naga paeme maro, naga to metava.” \qt* \rq Mal 1:2,3\rq* \p \v 14 Pogaga, Ntewa pisawal kiena sitomena merarava ruru sanene, ana yoko tevisa si ya narui? P̃isi na tekilia tevisave p̃elaga kiena ne Ntewa nene piowa ga, pona naga kila pe mesmes re e lepas kiena lalua nene poli yo? Ana peraga, tap̃atete tevisa kare Ntewa sanene. \v 15 Nanene sa ke sina visena tap̃ena tai nap̃a pisa pa Mosis nanua sumo rui, nap̃a sape \q1 \qt “In na nepe Ntewa, sike ga e inu sane nekilia sineu ye yar ai nap̃a sineun nesape sineu yea.” \qt* \rq Nau 33:19\rq* \p \v 16 Sanene na Ntewa sum̃a pisa plan kiena yeririna lala, pe taveve re nap̃a la ga apisape naga monar visa plan la, a pe komin re nap̃a la ap̃ion asape akila sur lap̃asa nap̃a sane pona naga kekaran la vanon yo, ana naga pisa plan yar lala taveve ga kiena sineyeena e yar la nap̃a asum̃a amloge ke piowa. \p \v 17 P̃elaga kiena ne Ntewa nene, nap̃a kila ke pa yaru taveve ga kiena sitomena, tepisu naga kila m̃ena pa P̃arin Sup̃e Pero nae Isip, e pogos kiena Mosis nanua sumo. Pero nene naga yaru tai nap̃a naga kawe ke yeririna kiena ne Ntewa, ana Ntewa pisalua naga m̃ena ga vena kilaen kiena yum̃aena tai, sa nap̃a Nasiriena Wa pisape, nap̃a Ntewa pis pa Pero, sape \q1 \qt “In na nepisirlua ko vena ovisuar kiom̃a purvanua. Yoko netam̃an ovilaven kiom̃a m̃areraena sumo wa, ana nekila vena yoko ovisu ga kiau m̃areraena na wa nap̃a naga m̃arera manene taulu kiom̃a nam̃areraena, a sineun nesape yeririna la nae yo make ga yoko akilia sane nam̃areraena make ga sike ga e inu.” \qt* \rq Nau 9:16\rq* \p \v 18 Sanene, tepisu yar nap̃a Ntewa sinenan sape ve lemam vania, yoko monar ve sa nene, ana visae yar tai ve sa Pero nene nap̃a Ntewa sinenan sape kila kiena sitomena m̃arera vania, ana monar ve sa ga nene narui. \s1 Sinemimiena kiena ne Ntewa, amio kiena lemamiena \p \v 19 Nepisa sanene, yoko monar sitomena tai va metava nap̃a yaru kilia viun sanene, visave “Visae e yaru lap̃asia, Ntewa ve lemam van la, a e yar tap̃ena lala, naga sum̃a kila ke nap̃a kiela sitomena m̃arera, yoko ve sanape narui? Visae Ntewa naga ga narui nap̃a sum̃a kila sape teim towo pona teim teviowa, ana pe pon re naga lip̃ere ita si poli. A visae Ntewa sinenan kila van ita taveve ga kiena nasinenanena, yoko tap̃atete tevisalup̃ar tevisave ve kila re.” \p \v 20 Ana yoko nevisatam̃e visena la nene, nevisave: Peraga M̃ara, ko na ope yaru ga, ko ope sur tai nap̃a Ntewa siia, ana ve okilali re nap̃a ovisatam̃e kiom̃a visena tometavan si naga. Naga sa nap̃a visae yaru tai sum̃a yum̃aen porotano ve piaki. Pogos na yum̃aen pae porotano ve piaki p̃isi, ana piaki na porotano nene tap̃atete kilia sum̃alu vis sina vania, visave, “Ei, komin ya ne omiyum̃aen kare in ga sanene?” \p \v 21 Ana tap̃atete ve sa nene, komin yar nap̃a miyum̃aen piaki nap̃a e porotano, sike e naga kilia yum̃aen taveve kiena sitomena. Visae la narin porotano tai, kilia yum̃aen piaki tap̃ena ve lua ea. Tai, piaki nowo tai nap̃a popon p̃ap̃agena lala, a tap̃ena, naga piaki tai na um̃a ga. \fig Yeririna miyum̃aenen piaki naga kila ga taveve kiena sitomena|alt="Potter potting his pot" src="46_Rom 9_21 Potter.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="9:21" \fig* \p \v 22 Ana Ntewa m̃ena ga kila sa ke nene, naga m̃ena ga kiena sur lua nap̃a naga sinenan sape kila. Naga sinenan sape kila yar la avisu kilale nap̃a naga sinen kar ke kiela mlamulen viowa lala, vano-o yoko kilia la ruru nakoaena van la amio kiena nam̃areraena. Na konua rui, naga kila kiena sitomena piavi pan la, ana nagane sike ga e naga kilia kila van la ya nap̃a naga sinenania. \v 23 A sur tap̃ena nap̃a naga sinenan sape kipian la, naga kiena p̃elaga wo la nap̃a naga sinenan sape kila van ita la nap̃a naga pe lemam pan ita. Nanene naga sane nakonua rui, naga kila ruru kiena navisa ruruena nowo lala, a nagane miyum̃aen ita sa nap̃a pias nen sur nap̃a kon la vito ea. \v 24 Naga kila po pan ita sanene komin ita ke narui nap̃a naga pio ita, nap̃a ita lap̃asa tomolue e lus kiena ne le Yu lala, a ita lap̃asa pe tomolue re e lus kiena le Yu la poli. \v 25 A p̃elaga nene sane visena kiena ne Ntewa tai nap̃a Navisawalena Osea pisawal e kiena tus, nap̃a Ntewa pisa sanini, sape \q1 \qt “P̃egas nen yeririna la nap̃a nanua sumo la pe ape kiau re poli, \qt* \q1 \qt a nagane nepio la, nesape ape kiau yeririna lala. \qt* \q1 \qt Purvanua nene nap̃a nanua sumo pe nesitom̃al re poli, a nagane nesape nekekaran pap̃isi.”\qt* \rq Ose 2:23\rq* \m \v 26 A yam si tai, Osea pisawal tap̃enan si visena kiena ne Ntewa tai, nap̃a pisape \q1 \qt “Nanua sumo nepisa pa yeririna nae e yo nini lala nesape la pe ape kiau yeririna re la poli, \qt* \q2 \qt ana nagane, yoko aloge nap̃a asum̃a avio la asape naruu lala, in na nepe Ntewa nam̃areraena, nepe Ntewa nap̃a nemali.” \qt* \rq Ose 1:10\rq* \m \v 27 A visena tap̃ena pisa ke m̃ena sanene, nap̃a sike e tus nap̃a Navisawalena Aisea siriyuia. E yo nene, naga mloge piowagan le Israel, pisape \q1 \qt “P̃egas nen yeririna nae Israel lala la moki manene laa, la moki na moki, la sane mras nen none nap̃a yar wolo p̃ele ga. \qt* \q1 \qt Ana suri piowa tai, yoko la ve lua la ga nap̃a Ntewa tamalia la.\qt* \q1 \v 28 \qt Ana e pogos na lip̃ereena, yoko naga la nakoaena va yeririna lala na yomarava. Yoko kilapel ga la ve moki nap̃a pe amlelaga re poli.” \qt* \rq Ais 10:22,23\rq* \p \v 29 A nanene yoko ve sa ga visena tap̃ena nap̃a Aisea siriyu nanua sumo rui, nap̃a pisayu pogos na lip̃ereena nap̃a yoko imi, nap̃a visae Ntewa ve sinen ye re yaru, yoko la punu ga akokovio. Visena nene pisa sanini, sape \q1 \qt “Ntewa pitomi amio kiena yar na mara lala, lavisi we mom̃ar make ita. Visae ve sinen ye re narita la nap̃a avetorokaki, ana mligan la asikena, yoko kieta lus la akokovio make nenaga. \qt* \q1 \qt Lavisi naga kila van ita maran ve taaga torokin ke ya nap̃a kila pa yar viowa la e pupia yo lua nene nanua sumo, Sotom amio Komora, ana siraunia kila sane ita lap̃as tekilia temal tesike ga wa.”\qt* \rq Ais 1:9\rq* \m \v 30 Pogaga, visena la nene kana kinasa sanini, sape la nap̃a pe ape Yu re poli, pe ap̃i re yon nap̃a ataveve navisaluaena kiena ne Ntewa poli vena amesmesu e marana, ana siraunia, pogos nap̃a amlelaga e Yesu, Ntewa kila la ga apim amesmesu e marana na wa. \v 31 Ana le Yu lala, ap̃ionli nap̃a aimi alogear navisaluaena vena aimi amesmesu e marana Ntewa, ana akila p̃ele nena yonia, ana la apiowa ga narui. \v 32 Nepisape piowa pan la sanene, komin nap̃a la ap̃ilion nap̃a aimi amesmesu e marana Ntewa, ana la akom e mrapa tap̃ena, apa amlor ruru nena ea. La akome mrapa nap̃a asitom ke sape kiela yum̃aen wo lala kilia kila aim awo amio Ntewa, ana pe sa re nene poli. Monar tesum̃al ga tese e ya nap̃a Yesu kila, naga ke nene narui kieta mrapa naimen towo si temio Ntewa. \p \v 33 Visena si tai sike e tus kiena Aisea, nap̃a Ntewa pisawal p̃akaiwa tai, nap̃a pisayu kilavaru na p̃eren yum̃a tai, ana kilavaru nene naga Yesu, sane Navisaarena nap̃a Ntewa mligan naga pimi. Visena nene pisayu sa nap̃a yar lap̃asa pe sinelan re kilavaru nene poli, ana lap̃asa amlelaga ea, ana pisa sanini, pisape \q1 \qt “Avisu ruruia! \qt* \q1 \qt Nesum̃a nepisirlua ruru kilavaru wo na p̃eren yum̃a tai, nane metava e kunus nap̃a Saeon e pupia pulkumali kiena kiau yeririna lala nae Yerusalem. \qt* \q1 \qt Kilavaru nena m̃arera ruru po, ana yoko yar la ve moki nap̃a yepela mavinia, atan m̃a lala ea vano-o kila alolor kar ga va ke ne. \qt* \q1 \qt Ana yeririna la nap̃a alelaga e kilavaru nene, asum̃alarla asea, yoko nekila wo van la vap̃isi.”\qt* \rq Ais 8:14, 28:16\rq* \c 10 \s1 Yesu ga kilia kila ita temesmesu e marana Ntewa \p \v 1 Erau lala, nemloge piowagan nap̃a kiau lus ruru nena lala, sa nap̃a le Yu lala, pe amlelaga re poli. Ana sineun manene nesape monar atol natamaliaena, nane nesum̃a nemlen manene ke pa Ntewa vanon la ne. \v 2 Asum̃a ap̃ikeyon nap̃a akale Ntewa e kiela malena, ana nepisa lelaga, amninue mrapa, yoko tap̃atete alualia. \v 3 Nanene komin ga nap̃a asum̃a ataveve ke ga kiela sitomena lala, ana yepela mavin taveveen mrapa nap̃a Ntewa miyum̃aenia vena kilaen yaru imi mesmesu sina e marana. \v 4 Asum̃a am̃areran ke ga nap̃a asape nalogearen ga navisaluaena naga pe mrapa, ana mrapa nene piowa rui, komin nap̃a ita make ga tekilaro navisaluaena lala. Mrapa nap̃a tesape temesmesu temio Ntewa komin nap̃a temlogear navisaluaena, Kristo suwo rui, a naga miyum̃aen kieta mrapa viu tai. A nagane, visae telelaga tevisave Kristo p̃ar plan kieta mlamulen viowa lala, ana Ntewa kilia kila ita teim temesmesu e marana. \p \v 5 Visae ve tekilaro re navisaluaena, yoko woga ga, tekilia teim temesmes e marana Ntewa komin nap̃a temlogear navisaluaena, komin Mosis pisa visena tai e lepas nene rui, pisape \q1 \qt “Yaru nap̃a taveve ruru sur make ga nap̃a navisaluaena nene pisa, yoko tol malena.” \qt* \rq Lev 18:5\rq* \m Ana pe yar re tai nap̃a kiena malena po sa nap̃a Mosis pisa poli, ana tap̃atete tetol malena kome kieta yum̃aena wo la nap̃a tekila. \v 6 Nakilaen sanene, naga m̃arera pap̃isi, ana visae telelaga ga e Kristo tekilia teim temesmesu e marana Ntewa, a naga pe pe sur re tai nap̃a m̃arera poli. Sane visena tai nap̃a Mosis pisa, nap̃a pisape \q1 \qt “Pe pon re asitom avisave sur nene m̃arera pap̃isi, ana asum̃a aviuviun avisave ane yoko kilap̃esan mrapan ita vena vaen ma e peni?”\qt* \rq Nav 30:12\rq* \m Naviunena nene kana kinasa sape ane kilia va tol ma e peni were Kristo vitom tano e nini vena tamalia ita, ana sitomena na sanene piowa ga. \v 7 Pona aviun naviunena tap̃ena nap̃a sike e Nasiriena Wa la yo, nap̃a sape \q1 \qt “Ana ane kilia vito tano vito tol yo kiena yar mare lala ana wasup̃e sina?”\qt* \m Naviunena nene, kana kinasa asitom sape Kristo mare e lak torovia, ana naga m̃ena ga pito sike e lelen marena, ana asitom asape tap̃atete yar tai kilia vito si werelua naga e yo nene vena vam tamalia ita, ana tekilia tesape visena la nene pe po re poli. Tekilia ruru rui tesape Kristo molue ma e peni pitomi tano rui, a siraunia mare, p̃isi na naga sum̃alu mal sina a pa si ma e peni rui. \v 8 Visae ve sanene, tekilia tevisatam̃e naviunena la nene, tevisa visena tap̃ena nap̃a Mosis pisa nanua sumo, nap̃a pisa pisape \q1 \qt “Visena kiena ne Ntewa nap̃a pan ita ita yeririna lala sike amio ita rui. Sike e limata, ana tekilia teligan se gota, tekilia teligan ruru se kieta sitomena lala.” \qt*\rq Nav 30:14\rq* \m A visena kiena ne Ntewa nap̃a visena nene pisayuia, nane Lologena Wo nap̃a mesum̃a melologon ke ne, nap̃a pisawal ke sape yar lala monar alelaga e Yesu Kristo. \p \v 9 A ko ai nap̃a olelaga e Yesu Kristo e losinem̃a, ovisave Ntewa naga kila naga mal si petan marena, a okekaran nap̃a ovisawal e yo metava ovisave omla Yesu pe kiom̃a Sup̃e, yoko otol malena. \v 10 Nanene komin nap̃a visae yar nap̃a lelaga e losinena visave Yesu naga mal sina petan marena, a visawal e yo metava visave Yesu naga pe kiena Sup̃e, yoko Ntewa ve la re si nakoaena vania komin kiena mlamulena viowa lala, yoko tamalia naga. \v 11 Naga nene sane visena tai na Siriena Wa, nap̃a sane pisayu nap̃a temlelaga e Kristo, nap̃a pisape \q1 \qt “Yaru nap̃a mlelaga ea, naga tap̃atete kiena sitomena loru pog tai.”\qt* \rq Ais 28:6\rq* \m \v 12 Yaru nap̃a mlelaga naga pe Yu yo, pona naga pe pe Yu re poli, ana Sup̃e naga taaga pe kiela sup̃e la punu ga, kila make po pan la nap̃a atag ke pania. \v 13 Naga sane visena tai nap̃a Navisawalena Soel siriyu nanua sumo, nap̃a sape \q1 \qt “Yaru ai nap̃a vio kia kiena Sup̃e, yoko tamalia naga.” \qt* \rq Soel 2:32\rq* \m \v 14 Ana lelaga, le Yu la mok liu nap̃a pe apio re Kristo asape tamalia la poli, ana sanape na sanene? Nanene komin tap̃atete avio naga visae ve alelaga re ea, a tap̃atete alelaga ea visae ve alogeli re kiena kia pogos tai, a tap̃atete aloge kiena kia visae ve yar va lologon re van la. \v 15 A tap̃atete yar va lologo visae Ntewa ve ligan lua re naga vano, ana visae yaru nene kekaran nap̃a vano, yoko ve sa nap̃a Siriena Wa pisayu rui, nap̃a sape \q1 \qt “Potena pap̃isi pa Ntewa nap̃a kiena nalologena lala, temloge la amial tam̃in ke ava e kiela mraplepa la ne, asum̃a apava ke amio kiena lologena wo.” \qt* \rq Ais 52:7\rq* \p \v 16 Nane visena nap̃a yar lap̃as asum̃a apisasa, ana nekilia nesape Peraga, Ntewa sum̃a pitetalia kiena nalologena lala apava ke rui, ana piowa pap̃isi nap̃a le Yu la mok liu yepela mavin ga logeena. Nanene taveve ke sina ga visena na Siriena Wa tai, nap̃a Navisawalena Aisea tagi pa Ntewa na mava, sape \q1 \qt “Ake Sup̃e, mesum̃a memlologon m̃a kiom̃a visena pano-o, ana sane yar la yepela mavin ga logeena.” \qt* \rq Ais 53:1\rq* \m \v 17 Ana nagane imimi sanene, mesum̃a memlologon ke Yesu Kristo pan la, a pogos nap̃a mesum̃a memlologo, lap̃asa amloge, a pogos nap̃a amloge, lap̃asa amlelaga. \s1 Komin ya ne omlologon ke pa le Yu la nap̃a apuloyu ke Siriena Wa la rui? \p \v 18 Nane nesum̃a nemlologon ke pa le Yu la ne, ana yoko naviunena tai kilia kate e nene, sape Pona osum̃a omlologon ke pan la sanene komin nap̃a ositom osape pona la pe amloge re ya nap̃a Siriena Wa pisayu poli yo? Ana yoko nevisatam̃ea nesape, Peraga, visena kiena ne Ntewa tol la nakonua rui. La make ga akilia maran taaga torokin ke nap̃a la make ga apisu ke mrae amio kupario a verue lala, sa ke ga nap̃a visena tai e Tus na Yauena pisayuia, pisape \q1 \qt “Yeririna make ga na yomarava nini wetelu apisu sur la meta e sinapane, a apisu kilalea sane Ntewa sike na, \qt* \q1 \qt pano-o tol yeririna la e yo la nap̃a asike koperina, la m̃ena apisu kilale asape kiena m̃areraena keviu pap̃isi.”\qt* \rq Yauena 19:4\rq* \p \v 19 Sanene, sane le Yu lala apisu kilale sur mokliu rui, ana sur viowa tai, la asitom asape Ntewa tamalia la ga yo. A pe apisu kilale re asape Lologena Wo naga kiena yar make ga, komin Ntewa sinenan sape tamalia m̃ena yeririna la nap̃a pe ape Yu re poli. \p Ana popon avisu kilale sur nene, komin kiela navisawalena marua lalua apisayu nakonua rui e Siriena Wa lala asape yoko ve sa nene. Mosis p̃esa, nap̃a pisayu visena tai nap̃a Ntewa pisa pa le Israel lala, nap̃a sape \q1 \qt “Apisu piowa e la nap̃a pe ape Yu re la poli, sa nap̃a la ape sur korena ga, ana yoko amiu avielue e navisa ruruena la nap̃a yoko nekila van la. \qt* \q1 \qt Amiu asitom asape tap̃atete la nene akilia akila sur wo tai, ana yoko sinemiu kari la e pogos nap̃a amiu avisu netamalia la m̃ena ga.”\qt* \rq Naw 32:21\rq* \m \v 20 A nalua nena, naga Navisawalena Aisea, naga m̃ena sum̃alu pisawal nena visena tap̃ena si tai kiena ne Ntewa e marana kata apua ita le Yu lala, nap̃a Ntewa pisayu la nap̃a pe ape Yu re poli, pisa pisape \q1 \qt “Nanua sumo, pe akale in re poli, ana siraunia, yoko atam̃an inu, \qt* \q1 \qt nanua pe apiunin re poli, ana yoko siraunia, sinelan asape neva nakaten la.”\qt* \rq Ais 65:1\rq* \m \v 21 Ana Aisea siri plan tap̃enan sina visena kiena ne Ntewa tai, nap̃a Ntewa pisayu la nap̃a pe ape Yu re poli, pisape \q1 \qt “Yar la nene asum̃a amlogelu inu, asum̃a akovenlua inu silaga. \qt* \q1 \qt Nakonua rui nepikep̃a ga lum̃au pan la, sineun nesape awasup̃ela aimi si pun inu, ana la na peraga narui.”\qt* \rq Ais 65:2\rq* \c 11 \s1 Le Yu la yepela mavin Yesu, ana Ntewa pe pilon re m̃asina pan la poli \p \v 1 \x - \xo 11:1 \xt Pilip̃ae 3:5\x*Naviunena tap̃ena sum̃a ga, nane e lepas kiena le Yu lala, sa nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli, ana naga m̃ena ga sum̃alu pilon m̃asina pan la, pona peraga? \p Nekilia nesape peraga, naga pe kila re sanene poli komin in na nepe yere Yu na nesike ne, inu m̃ena ga yermarua Epraam naga pe repiu marua, a in na nomolue e lus kiena yermarua Pensiman, a nekilia ruru po nap̃a Ntewa pe koven lua in re poli. \v 2 Sanene, nekilia nesape peraga, Ntewa pe koven plan ita re ita nap̃a pio ita tepe kiena. Popon tesitom̃al Siriena Wa tai nanua sumo rui, e pogos kiena navisawalena Elaisa. E pogos nene, Elaisa mloge piowagan p̃arm̃arera kiena yeririna lala kiena ne Ntewa, ana pisimumu pa Ntewa, sape \q1 \v 3 \qt “Sup̃e, kiom̃a navisawalena lala, kiom̃a yeririna la asum̃a am̃emom̃ar la, \qt* \q1 \qt a kiom̃a wonta wa lala, asum̃a akilarovia, \qt* \q1 \qt a piowa pano-o nepisu sane in ga taaga nepatanon ko ke narui, \qt* \q1 \qt a nagane in m̃ena ga, ataveve in ke ne asape alalua kiau malena.” \qt* \rq Sup̃e1 19:1\rq* \m \v 4 Ana e poglis nene, Ntewa pisatam̃ea, sape \q1 \qt “Peraga Elaisa, pe ko ga taaga re poli. Pe okilia re poli, ana e yo nene in na kiau yeririna la tol manu olua [7000] la asum̃a sane ko, nap̃a pe akila re lotena pa nono navisokanena poli, nap̃a Paal nene.” \qt* \rq Sup̃e1 19:18\rq* \p \v 5 A nagane, e kieta pogosa, maran taaga ga amio nene. Yar moki liu nap̃a pe amlelaga re poli, ana ita ke narui nap̃a tesike ne, ita narin p̃egas nen le Yu lala, nap̃a Ntewa pe lemam pan ita, kian plan ita, narui temlelaga ea. \v 6 Ana popon tekilia ruru tesape Ntewa kian plan ita vanon ya? Pona yar lap̃asa asitom ke asape naga kian plan ita komin tekila ke yum̃aena wo la moki nap̃a naga kekaran yo. Ana peraga, komin visae ve sanene, kana kinasa sane lemamiena kiena ne Ntewa pe kila re nena sur tai poli. Ana Ntewa kian plan ita pe e re ga e nap̃a tekila sur wo la moki poli, ana kian plan ita e ga e kiena lemamiena wo pan ita. \p \v 7 Tekilia tesape ita le Yu lala, ita make ga tesum̃a takale ke mrapa nap̃a teim temesmesu temio Ntewa, ana ita lua la ga nap̃a tom̃alia. Ana visae ve sa nene, yoko ve sanapen tap̃ena la nene? Nanene kana kinasa sane la mokliu nap̃a ape p̃arm̃arera pap̃isi, ana pe amal re mrapa nene po la wa. \v 8 Visena na Siriena Wa tai pisayu la ne sanene, sape \q1 \qt “Ntewa tam̃an la asum̃a ga amio kiela wowe lala, \qt* \rq Ais 29:10\rq* \q1 \qt ana pimi tol nagane sa nap̃a kilamarala la sike na, \qt* \q1 \qt ana pe apisu kilale re sur poli, \qt* \q1 \qt kiligala la sike na, ana pe amloge kilale re sur poli.”\qt* \rq Naw 29:4 \rq* \p \v 9 A sa m̃ena visena kiena P̃arin Sup̃e Tepet nanua sumo, pogos nap̃a sinenan sape Ntewa lalua m̃areraena kiena nasinekar lala nap̃a asum̃a am̃areran ke naga. E pogos nene naga piun tai Ntewa, sape \q1 \qt “Sup̃e, kiau nasinekar la nene silaga asum̃a amloge ke pon kiela pupia p̃ap̃agena lala, \qt* \q2 \qt ana nesape neviun tan ko vena okila sane kiela na logewoena la nene vim sane suri tai nap̃a kila kare ruru la nenaga, kan la ke sina ga, kila sane pe apisu kilale re sane kiela nasinekar la asike ga lavisin la poli. \qt* \q1 \v 10 \qt Ana popon sane okila kilamarala imi p̃ala, vena ve akilia re si avisu kilale sur lala, \qt* \q2 \qt a okila nap̃a kiela nasinekar la am̃areran nap̃a ayum̃ae koren ga, awar sur urmi la e m̃asila.” \qt* \rq Yauena 69:22,23\rq* \p \v 11 Ana e lepas kiena ne le Yu lala, Ntewa pe koven plan la re poli, ana pe lelaga nap̃a, la apiowa towe m̃aga. Ana napiowaena kiena la nene, kila narui Ntewa tamalia la nap̃a pe ape le Yu re la poli, a pogos nap̃a le Yu la apisu Ntewa sinena miye m̃ena yaru tap̃ena la nene, apisu piowa ga, apieluen la, ana kila am̃areran vena la m̃ena ga monar aim amesmesu ke sina ga amio Ntewa. \v 12 Ana na nene kana kinasa sane le Yu lala kiela p̃elaga nene, nap̃a pe amlelaga re e Yesu poli, nanene kila mrapa na viewoena a navisa ruruena kiena ne Ntewa kilia imi tol la nap̃a pe ape Yu re poli. \p A visae le Yu lala, la m̃ena alelaga, alelaga vano-o tol marana nap̃a Ntewa pisaaria, yoko kilia kila nap̃a kiena navisa ruruena lala aim ave keviu manenea. \p \v 13 Pogaga narui, sineun nesape nevisa narin visena tai e lepas na pun amiu la nap̃a pe ape Yu re poli. In na nepe nalologena nap̃a Ntewa pisirlua inu vena navanon nevisawal kiena lologena wo van amiu, a naga pe yum̃aena tai nap̃a nom̃areran ruru kilaena, komin nap̃a nepisu po pap̃isi. \v 14 Nanene komin nap̃a nepisu sane pog nap̃a nemlologon ke pan amiu nap̃a pe ape Yu re poli, asum̃a amlelaga, a kila nap̃a imimi le Yu lap̃asa sinelan asape la m̃ena monar ava loyum̃a ea, ana la m̃ena amlelaga. \p \v 15 Sumo na, Ntewa pilon m̃asina pa le Yu lala, a nanene kila naga pisu la nap̃a pe ape Yu re poli la rui, naga sitom sape kilia kila kiela mrapa aim ave mara wo sina amio naga. \p Ana visae le Yu la avilon la a la m̃ena awasup̃ela puna Ntewa, vera wo na wo, komin nagane la sa ga nap̃a amarmare rui, ana visae alelaga e Yesu, yoko aim sa nap̃a amal sina. \v 16 Yoko nevisa p̃akaiwa tai e yo nene e lepas na mralaki p̃esia nap̃a tesum̃a top̃ar pa e yum̃a na leniena, tepisa potena vanonia pa Ntewa, teyawawoia ve sur wa. Ana pogos nap̃a top̃ar p̃esan mralaki pa Ntewa, kila sane mralaki tap̃ena m̃ena la nap̃a pe top̃ar re poli, lala m̃ena ape wa, ape kana Ntewa. Ana yermarua kiena le Yu lala, la sane mras p̃esia nap̃a apa p̃esan e yum̃a m̃ana Ntewa, a kila sane le Yu la nap̃a aim sirau, la m̃ena ga ave kiena ne Ntewa. A yermarua la nene, la sane purlaki tai nap̃a sum̃a kapur ke e lokove kana Ntewa, a visae purp̃esa ve kana Ntewa, yoko korowas la nap̃a avim sirau la m̃ena ave kiena ne Ntewa. \p \v 17 Sanene, purp̃es nene amio korowas lala naga kana kinasa yeririna kiena ne Ntewa lala, sane le Yu lala. Ana siraunia, Ntewa pisu korowas lap̃asa piowa ga, ana peve plan la, a pa te plan ruru korowas nen laki tap̃ena tai nap̃a sike ga yom̃arua, ana p̃ar pimi, a teruruia piar la panon purp̃esia nap̃a sike lokove, vena kus lelen korowas la nap̃a peve plan la rui. \p Ana korowas tap̃ena la nap̃a pimi sikol e purp̃es nene, kinasa sane kam la nap̃a pe ape Yu re poli. Amiu na pe amolue re e purp̃es nen yeririna kiena ne Ntewa napo poli, ana naga sinenan sape amiu m̃ena monar asikol amiu amio la loyum̃a e kana lokove, vena amiu punu ga awar kiena navisa ruruena lala. \s1 La nap̃a pe ape Yu re poli, la tap̃atete akilia awarwarlan nap̃a Ntewa p̃ere la \p \v 18 Sanene kam nap̃a pe ape Yu re poli, kam na monar ve awarwar amiun re nap̃a Ntewa piran amiu amio kiena yeririna lala, komin nap̃a amiu na pe ape purp̃es re poli, ana kam na ape korowas ga la nap̃a Ntewa sikol amiu e purp̃es nene nap̃a sike pa sumo rui. Korowas lala pe kila re purp̃es mali poli, ana purp̃es ke narui naga sum̃a kila korowas la amali. \v 19 Sa nene, pe pon re kam na asitom asape kam apo poli, ana asape, Ke, Ntewa na sinenan imimi pap̃isi, ana peve plan korowas lap̃as petan purp̃es nene vena kila sane mekilia mesikolia. \p \v 20 Lelaga nap̃a Ntewa peve plan korowas lap̃asa, ana kila ga pa le Yu la nap̃a pe amlelaga re e Yesu poli, a pe lelaga nap̃a sinenan sape amiu akilia asikol amiunia, ana nanene pe komin re nap̃a akila yum̃aena wo lap̃as poli, ana komin nap̃a asum̃al m̃arera e kiamiu viawaena e naga. Sanene, ve avilaven re nap̃a apimi sane yeririna lala kiena ne Ntewa, ana monar ava ruru amiu asum̃a asitom ruru sur wo nene nap̃a Ntewa kila pan amiu. A monar maram̃e amiu ruru m̃ena ga, \v 21 komin nap̃a sane Ntewa koven plan korowas marua la nene nap̃a kiena yeririna la nap̃a pe amlelaga re poli, yoko naga kilia koven plan amiu m̃a nenaga korowas viu lala maran va taaga sa ke ga, visae ve amiu awar re mras wo lala. \v 22 Sanene, e nene tevisu p̃elaga kiena ne Ntewa e lepas ga luwoka. E kana lepas tai, kiena sinemimiena m̃arera na m̃arera pan la nap̃a amloru, nap̃a pe asm̃al re m̃arera e naga poli, sane le Yu lala. Ana e kana lepas tap̃ena, naga pe lemam pap̃isi pan la nap̃a pe ape Yu re poli, naga la nap̃a akekarania a asum̃a ataveve ruruia. Ana la m̃ena ga visae ve asum̃alu re m̃arera, naga kilia te plan la sina ga vetan purp̃es wo nene nap̃a asum̃a asikol la ea. \p \v 23 Nanene naga kila pa le Yu la rui. Pe amlelaga re poli, ana te plan la, ana visae avilopu la ga, akilia awasup̃ela, ana Ntewa kilia sikol rurula sina e purp̃esa sane kiena yeririna ruru nena la napo. \v 24 Naga kila sanene rui pan amiu nap̃a pe ape Yu re poli, komin nap̃a amiu na sane korowas nen laki na yom̃arua, ana naga p̃ere amiu apimi, sikol amiu e purp̃esa nap̃a sike e kana lokove, ana asikol amiu amio navisa ruruena nap̃a naga sinenan sape la van kiena yeririna lala. A visae kila van amiu p̃isi, yoko kilia kila m̃ena van le Yu la nap̃a naga te plan la, komin naga kekaran sikol ruru la sina e purp̃es nene nap̃a asikol e naga nanua sumo rui. \s1 Ntewa sinenan sape le Yu lala atol natamaliaena \p \v 25 Erau lala, sineun nesape nevisawal van amiu la nap̃a pe ape Yu re poli, sane monar avisu kilalea sa nap̃a Ntewa pe koven plan re kiena yeririna la nene poli, nap̃a le Yu lala. \p Lelaga sane asum̃a ape p̃arm̃arera ke ga wa a yepela mavin lelagaena, ana naga mligan la towe m̃a ga sumo, a sum̃a kila ke nap̃a amiu nap̃a pe ape Yu re poli akilia alelaga, akilia aim ave moki loyum̃a vano-o tol pupia maran nap̃a Ntewa sinenania. Sur nene sane sur tapolou tai nap̃a yar la pe akilia p̃esan re poli, ana nagane Ntewa kila meraravan ruruia. A monar akilia sur nene, komin pe pon re awarwar amiun poli, asitom asape Ntewa sitom amiu ga, ana pe kekaran re si le Yu la poli. \v 26 Pe sa re nene poli, ana yoko naga tamalia la na wa, sane visena na Siriena Wa tai, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Yar na tamalia itaen yeririna lala kiena ne Ntewa yoko m̃alivi ga e kieta yo, \qt* \q1 \qt e kieta pupia pulkumali nene Yerusalem metava e tavie nap̃a Saeon. \qt* \q1 \qt Ita lus lala kiena Sekop, ita le Yu lala \qt* \q1 \qt nap̃a kieta napiowaena la moki pap̃isi, ana yoko naga ke narui imi war plan make kieta nakoaena lala, kila ita towo sina.”\qt* \rq Ais 59:20,21\rq* \m \v 27 Visena tap̃ena na Siriena Wa tai pisawal navisaarena kiena ne Ntewa tai e m̃ena e lepas nene, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Kiau navisaarena pan la sike pa rui, \qt* \q1 \qt sape yoko nowar plan kiela mlamulena viowa lala, neviewo la make ga.”\qt* \rq Ais 59:20,21, 27:9\rq* \p \v 28 Pogos nap̃a Lologena Wo pimi m̃alivin le Yu lala, la pe sinelan re poli, ana e lepas tai naga po, komin nap̃a kila sane kam la nap̃a pe ape Yu re poli, Ntewa mla towe pulmas pan amiu vena alelaga. Ana e kana lepas tap̃ena, naga m̃ena piowa ga, komin nap̃a kila le Yu la apim si sane nasinekar kiena ne Ntewa lala. Ana Ntewa tap̃atete kilia visu la ave kiena nasinekar silaga, naga monar sinena ye la sina, komin nap̃a naga tap̃atete sinen p̃esan kiena visaarena wo la nap̃a kila pan li marua lala kiena ne kiena yeririna la nene, le Yu lala. \v 29 Ntewa pisaar navisaar ruruena la pan la p̃isi rui, a naga pio la ape kiena rui, a yoko naga tap̃atete kilia vilon sina ga kiena sitomena pogos tai. \p \v 30 Sanene, naga miyum̃ae e ita sanene. Nanua sumo, kam nap̃a pe ape Yu re poli, kam na pe amlelaga re e Ntewa poli, ana pogos nap̃a imimi le Yu la imimi pe melelaga re e Lologena Wo poli, nanene kila kiena mrapa vena sinena ye amiu. \v 31 A pogos nap̃a naga sinena miye amiu sanene, kila nap̃a imimi m̃ena memlelaga e Lologena Wo, ana yoko naga kilia sinena ye imimi sina. \v 32 Nane sitomena kiena ne Ntewa sanene narui. Nanua sumo naga tam̃an nap̃a ita punu ga teyal e mrapa nap̃a pe sinetan re logeen kiena visena poli, kila sane naga kilia sinena ye ita, kilia were ita punu ga teim teve kiena. \p \v 33 Erau lala, navisa ruruena lala kiena ne Ntewa e ita keviu pap̃isi! Kiena manmaruaena a kiena kiliaena apa manene laa metava! Kiena sitomena la merorol pap̃isi, a kiena p̃elaga la apowo manene laa! \v 34 Sa nap̃a visena na Siriena Wa tai pisa, pisape \q1 \qt “Pe yar re nena tai nap̃a torokin tol ya nap̃a teke e sitomena kiena ne Ntewa. \qt* \q1 \qt Pe yar re nena tai nap̃a torokin kilia la visena na iilarena va Ntewa. \qt* \q1 \v 35 \qt A pe yar re nena tai nap̃a kila po pa Ntewa torokin nap̃a kilia kila Ntewa monar lamaran si navisa ruruena wo la vania ve sa nap̃a naga sum̃a p̃ar ke pan ita.” \qt* \rq Sop 41:11\rq* \m \v 36 \x - \xo 11:36: \xt 1Kor 8:6\x*A nesikol visena nene, nesape: Kieta Ntewa, naga taaga pe purp̃es nen sur make ga, naga taaga pe m̃areraena na sur make ga, naga taaga pe luas nen sur make ga, ana popon ita punu ga teyeluar luen ga naga vano ve p̃isi re pogos tai. \c 12 \s1 P̃elaga wo kiena yaru nap̃a mlelaga \p \v 1 Erau lala, sa nap̃a Ntewa sinena miye amiu ruru nena ga, kila po pan amiu pap̃isi, sineun neviun manene van amiu vena monar atam̃an kiamiu malena wetelu vania. Monar ave wa ruru wo, sa nap̃a amiyawawo tasnemiu pania sane kup̃ap̃aena tai nap̃a amla pania. Naga pe pe kup̃ap̃aena re sane sur mali tai nap̃a am̃em̃ar mare, ana naga pe kup̃ap̃aena nap̃a sane mali, a yoko Ntewa kilia kekaran manenea. Naga ke narui p̃elaga mesmesu na kilaen lotena va Ntewa nap̃a mesmesun nap̃a akila. \v 2 A ve atam̃an re sane naviowaena lala na yomarava nini awere amiu vena ataveve kiena p̃elaga, ana silaga, monar atam̃an Ntewa kila kiamiu sitomena la imi ve urviu sina. Sanene, yoko kiamiu p̃elaga kilia vilonia, kilia imi wo silaga, a yoko akilia ayaloro ataveve nasinenanena kiena ne Ntewa, nap̃a po, merarava a mesmesu nap̃a mesmesu silaga. \v 3 Nepisawal visena la nene pan amiu, komin nap̃a Ntewa pe lemam pan inu, mligan lua inu, mligan yum̃aena nene e lum̃au narui. A nesape nevisa re m̃ena suri tai van amiu, sane pe pon re si nap̃a asum̃a akila kiamiu sitomena apa manene metava poli. Tekila kiena yum̃aena sanape, ana kieta sitomena la monar mesmesu, monar su ga tano. \v 4 \x - \xo 12:4: \xt 1Kor 12:12\x*Tap̃atete tevisave ita na tepo laa taulu tap̃ena lala, komin ita na sane tas nen yaru taaga, nap̃a kana korowasa la asum̃a ga, ana korowasa la peve taaga nene kiela yum̃aena na kilaena la susum̃a ga. \v 5 Sane ita moki, ana Kristo p̃ere ita make ga tepim tepe taaga, ana sane inu nep̃asine ko, a ko op̃asine inu. \v 6 \x - \xo 12:6: \xt 1Kor 12:4-11\x*A Ntewa pe lemam pan ita, a tam̃an nakiliaena tap̃ena lala pan ita, nap̃a sane nalaena lala nap̃a naga kian plan pan ita vena teyum̃ae temio. A ita veve taaga monar tom̃areran teyum̃ae temio ya nap̃a mla pan ita. Sanene, \li1 visae Ntewa tam̃an van ko sape kiom̃a, ko na ove navisawalen visena nap̃a mla pan ko, ana monar okila omio pupia lelagaena nap̃a sape sane kiena visena nene pe lelaga pap̃isi, \li1 \v 7 pona visae kiom̃a, ko na ove naiilaen yum̃aena na sum̃are, monar okila omio kiom̃a m̃areraena wetelu, \li1 pona visae kiom̃a, ko na ove navianena yaru e visena kiena ne Ntewa, ko na monar yepem̃a m̃aen ruru kilaena, \li1 \v 8 pona visae kiom̃a, ko na ove naiilaaren sitomena kiena yaru lala, ko na monar ositom urmin kilaen, \li1 pona visae kiom̃a, ko na ve nalaen naiilaena, monar owar ve moki, \li1 pona visae kiom̃a, ko na ove nasumonen yaru lala e yum̃aena kiena ne Ntewa, ko na monar ve omalum re, \li1 pona visae kiom̃a, ko na ve naiilaen la nap̃a asike e pog m̃arera, ko na monar okekaran kilaena. \m \v 9 A naga ke nene narui p̃elaga wo tap̃ena la nap̃a akila: \li1 kiamiu sinesiena e yaru tap̃ena lala monar ve lelaga, \li1 monar aure vetan p̃elaga viowa lala, \li1 monar auarar ruru p̃elaga wo la m̃arera, \li1 \v 10 monar avinaia amiu sane ave namratava taaga ga, \li1 monar akilali nap̃a avisu sane ane yoko kilia kila ruru p̃elaga navatanonena va la ga wa, \li1 \v 11 ve atam̃an re nap̃a kiamiu sitomena m̃arera na kilaen suri wo la kovio sina vetan amiu, \li1 monar akila sane kapi vivaga sa Ninuna Wa sum̃a vivaga ruru e amiu, \li1 \v 12 monar akekaran navisaarena kiena ne Ntewa nap̃a kiamiu sitomena wasinea sane yoko kila wo van amiu sa ga nap̃a naga pisa, \li1 pogos nap̃a avane naloge viowaena, monar akila kiamiu sitomena ve piavi, \li1 monar alen silaga, \li1 \v 13 pogos nap̃a li nalelagaena tap̃ena lala limala plasan suri lap̃asa, monar akekara aliureure suri van la, \li1 a monar akekaran visuaren yaru tap̃ena lala e m̃amiu um̃a. \m \v 14 \x - \xo 12:14 \xt Mat 5:44; Luk 6:28\x*A nanene suri si lap̃as nanini narui nap̃a monar asitom ruruia vena kilaen va yaru tap̃ena lala: \li1 visae lap̃asa asum̃a akila kare amiu komin nap̃a amlelaga e Yesu, monar akila wo van la. Ve avis re viowa van la, ana aviun Ntewa visa ruru la, \li1 \v 15 visae lap̃asa amloge po komin suri nowo tai, amiu m̃ena monar akekara amio la, \li1 visae lap̃asa asum̃a atagin ke sur tai, amiu m̃ena monar atag amio la, \li1 \v 16 visae amiu amio tap̃ena lala, monar asu ruru ga amio la nap̃a kiamiu sitomena ve taaga ga, \li1 visae ayum̃ae amio tap̃ena lala, ve aligan amiu re metavan la, sane amiu na apo, ana akekaran ga narin yum̃aena lala, a akekaran ayakol amiu amio yar la nap̃a ave torokaki, \li1 visae akila suri lap̃asa, ana ve asitom re avisave ape manmarua, ana akila kiamiu sitomena vito su ga tano, \li1 \v 17 visae yaru lap̃asa akila viowa van amiu, ana ve akila maran re si naviowaena van la, ana silaga monar asitom̃alia vena akila suri punu ga nap̃a yoko yaru la akilia avisu kilale asape po a mesmesu, \li1 \v 18 a visae kiamiu suri viowa tai sike likan amiu amio yar tap̃ena lala, monar akila suri make ga nap̃a sike e limamiu vena were si sum̃arena imi sike pun amiu punu ga. \p \v 19 Erau lala, sineu si amiu pap̃isi nane nepisa sur la nene pan amiu. Lap̃as sina sanini, sane: \q1 “Visae lap̃asa akila viowa van amiu, ana ve akilali nap̃a ala nakoaena van la. Akilia aligania van Ntewa vena naga lip̃ere mare la sirau, komin visena tai sike e Siriena Wa rui, nap̃a Ntewa sape, \q1 \qt in ke narui nap̃a yoko nela nakoaena van yeririna lala, inu ke narui nap̃a yoko nelamaran va la nap̃a akila ke piowa.”\qt* \rq Nav 32:35\rq* \p \v 20 A sanene, visae kiamiu nasinekar la asum̃a ga, monar akila ruru la, sa nap̃a visena na Siriena Wa pisa, nap̃a sape \q1 \qt “Visae kiom̃a nasinekar visokaria, ola kinanena vania, visae moto karia, ola wii vania. Visae okila sanene, yoko okila naga mawan kiena p̃elaga viowa vap̃isi, \qt* \q1 \qt vano vano-o pona kekaran nap̃a amiu lua ave erau wo sina yo.”\qt* \rq P̃akaiwa 25:21,22\rq* \p \v 21 Taveve suri la nene, nepisa sanene pan amiu, nesape ve atam̃an re p̃elaga viowa taulu amiu, ana monar ataulu p̃elaga viowa e kiamiu p̃elaga wo lala. \c 13 \s1 Li nalelagaena la monar avatanon yerkawa lala amio p̃arin sup̃e lala nap̃a Ntewa pisir plan la \p \v 1 Nagane sineun laen visena lap̃asa e lepas kiena li nasumonena lala. Tekilia tesape Ntewa na mon manene laa metava, naga pe sup̃en ke suri punu ga, a naga ke narui p̃arin sup̃e tap̃ena la nap̃a asike ne, mla m̃areraena pan la. Sanene, ita li na lelagaena make ga monar tevatanon p̃arin sup̃e la nene, monar telogear la. \v 2 Yaru la nap̃a visae asum̃a akilali nap̃a avisalup̃ar p̃arin sup̃e lala, asum̃a apisalup̃ar ke suri nap̃a Ntewa pisirplania, a yoko Ntewa tam̃an p̃arin sup̃e lala akilia ala nakoaena van la vanonia. \v 3 P̃arin sup̃e lala, Ntewa pe pisiriplan la re poli vena kilaen yeririna wo la amarau, ana naga pisiriplan la komin la nap̃a asum̃a akilaro ke navisaluaena. La ke nene narui monar amarau, komin nap̃a visae p̃arin sup̃e tol la yoko la nakoaena van la. A visae sinom̃an sane ve omaraun re p̃arin sup̃e, yoko monar okila mesmes ga e ya nap̃a yerkawa la apisa, ana yoko ve akila re viowa van ko, yoko akekaran ko. \v 4 Ntewa pisiriplan la sane ape kiena yaru na yum̃aena lala, vena kilaen yum̃aena wo naiilaen yeririna lala, a visae sinom̃an kilaen p̃arum̃a, monar ovisuar ruruia, komin nap̃a asum̃a ap̃arar ke m̃ena plaki, ana pe ap̃arar korenan re poli. Ntewa pisiriplan la, mligan e limala vena ala nakoaena van la nap̃a akila piowa. \v 5 Sanene, popon tevatanon p̃arin sup̃e lala, komin nap̃a pe pon re tekila viowa poli vena ala nakoaena van ita. A nekilia sane kieta sitomena sum̃a pisu kilale ke m̃ena rui sape popon manene visae tesum̃a tekila ke sur make ga wo mesmesu silaga. \v 6 \x - \xo 13:6 \xt Mat 22:21; Mak 12:17; Luk 20:25\x*Taveve visena la nene, popon tekekaran toul takis lala nap̃a monar tela va p̃arin sup̃e, komin pog nap̃a p̃arin sup̃e kila kiena yum̃aena, sum̃a kila ke yum̃aena nap̃a Ntewa mligan vena akila. \v 7 Sanene, monar akila sur punu ga nap̃a mesmesun akila. Visae kilavaru na takis e lepas na kilavaru nap̃a tesum̃a tetauluia, pona kilavaru tai nap̃a monar tokoan vanon sur lap̃asa, na monar toulia. A la nap̃a apuarar ke yum̃aena kerkeviu lala, pona kiela kia pa metava loyum̃a e p̃arin sup̃e lala, monar tekekaran la, mesmesun ga nap̃a tevatanon la. \s1 Li na lelagaena lala monar akila wo va yaru tap̃ena lala \p \v 8 Suri tap̃ena tai, naga e lepas na lapui la nap̃a yaru la asum̃a akila. Visae kiom̃a lapui teke e yaru tai, monar olamaran vania torokin ga ya nap̃a amiu lua apisaaria. A popon ositomyuli m̃ena sane kiom̃a lapui teke m̃ena e Ntewa, komin naga mla suri tai pan ko keviu manene rui. Suri nene naga sinesiena, a ko na monar olamaran ruru va yeririna tap̃ena lala. Monar sinem̃a sisi la nap̃a asike lavisin ko, komin yaru nap̃a kila ke sanene, naga sane naga mlogear make navisaluaena kiena ne Ntewa rui. \p \v 9 Visena kar la moki sike loyum̃a e navisaluaena, sane la nap̃a apisa sanini, asape: Ve okila re kolau, pona ve owem̃ar re yaru mare, pona ve ovinau re, a ve sinem̃a sun re suri kiena yaru tap̃ena, a suri tap̃ena la ne sanene. Ana visena na visaluaena make ga, asike vatanon pupia purp̃es nen navisaluaena tai nap̃a pisa sanini, sape: Monar sinem̃a si yaru nap̃a sike lavisin ko, okila wo vania sa nap̃a osum̃a okila ke sina ga pan ko. \v 10 Yaru nap̃a visae sinena si kemua yaru tap̃ena lelaga, yoko naga tap̃atete nena kila sur nap̃a viowa vania. Sanene, p̃elaga na sinesiena yaru naga kilia kila sa nap̃a sane okilia ologear make visena la nap̃a Navisaluaena pisa. \v 11 Ita na monar tekila ga p̃elaga wo la nap̃a, komin nagane, pog pa ke narui. Monar tevisu kilale sane lavis pogos nap̃a tesum̃al ruru narui, ve tomomalio re sina. Pogos nap̃a ita temlelaga mare ga na wa, ita tesitom tesape yoko Ntewa tamalia ita vetan yomarava nini pogos piavi ke ga wa, ana nagane, pimi ke lavisi rui. \fig Monar towar sur na kilaen mara|alt="Armour" src="46_Rom13.12_Armor.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="13:12" \fig* \p \v 12 Nekilia nevisa sanini nesape lavis yemalo p̃isi, yomerarava sum̃a pimi m̃alivi, ana popon top̃isin p̃elaga viowa lala na yemalolo, a monar towar sur na kilaen mara na p̃elaga mesmesu na yomerarava, vena tekilia tomolue tevano vena tekila mara van sur viowa la nene. \v 13 Kieta malena monar mesmesu ruru wo, torokin nap̃a tepe yeririna lala nap̃a tesum̃a temial ke e yomerarava, a yoko monar teligan p̃elaga viowa lala. Ve tekila re p̃ap̃agena kar la nap̃a apulen ga kekarena na yomarava a yaru la amun wii vano-o akilalu p̃arila lala. Ve tesum̃a tekila re suri nap̃a yerm̃ene lala amio sira lala asum̃a aureurela kar ga sa ga nene, a asum̃a akila ke p̃elaga namname lala. Ve tesum̃a teveveyun ita re, a ve tesikol ita re e vielueena lala. \v 14 Monar teligan p̃elaga viowa nap̃a tepaeme temio, a pe tesitom̃al re na taveveen kiena nasinenanena poli, ana sa nap̃a tesum̃a temiyen ke m̃ata kulsota nowo e marana yeririna lala, monar teyen p̃elaga mesmesu lala kiena ne Sup̃e Yesu Kristo e kieta malena, vena yeririna la avisu sane ita tepe kiena yeririna kemua la lelaga. \c 14 \s1 Popon li nalelagaena lala ve asum̃a avisa kare la re sina vanon ga narin sur lap̃asa \p \v 1 \x - \xo 14:1 \xt Kolosi 2:16\x*Erau lala, sineun nesape akilia sa nap̃a nemloge rui sane pupia visena tai sike e amiu nagane. Sane lap̃asa, kiela sitomena mok liu e sur lap̃asa, asape popon akila, pona viowa ga nap̃a akila, pona amaraun asape visae akila, sa p̃is Ntewa ve kekaran la re sina. \p Sineun nesape la ne sanene, nepisu sane la pe apiawa re m̃arera poli wa, ana pogos nap̃a asike amio ita, ve tekilali re nap̃a takawe manene laa, tekekaran nap̃a toure la. \v 2 Sanene, yar lap̃asa akan kare ga kinanena lala amio m̃ena tata punu ga lala, a yar lap̃asa asitom asape Ntewa sinenan sape avalia kinanena lap̃asa, pona avalia tata. \v 3 Ana sineun nesape nevisa van amiu visae ko tai nap̃a okan ke ga tata, ve ovisu re viowa e yaru nap̃a palia, a visae ko tai nap̃a opalia tata, ve olip̃ere re naga nap̃a sum̃a kania, ovisave yoko Ntewa lip̃ere naga vanonia. Ntewa kekaran make ita ga, ana amiu m̃ena ga monar akekaran amiu. \v 4 Li nalelagaena make ga asum̃a apisu ke ga Ntewa asape naga pe kiela sup̃e, ana naga ga kilia visa van la visave la veve taaga akila nene pona ve akila re nene. A sanene, pe pon re ita ga telip̃ere ita si poli. A Ntewa pisu yeririna lap̃asa akan tata, a lap̃asa pe akan re tata poli, ana naga kekaran la make ga, komin naga kilia nap̃a sape yoko Sup̃e Yesu kilia sum̃a iila la silaga vena asum̃a asum̃al m̃arera e naga. \p \v 5 A naga nene maran taaga e lepas na legiena lala. Yar lap̃asa amla legiena tai asape pe kiela legiena wa, a yar lap̃asa apisu legiena lala asape maran taaga. Naga nene naga pogaga, ana ita make ga monar ita veve taaga tekila kieta sitomena lala, ana tesu ea, ana ve tom̃areran re yaru taveve kieta sitomena. \v 6 Yar nap̃a m̃areran sape la legiena tai sane kiena legiena wa, naga kila vanon sinenan sape visirlua kia kiena ne Ntewa ea. Yaru nap̃a kekaran sape kan suri make ga, naga pisa ke potena pa Ntewa vanonia, ana pogos nap̃a kinana, sum̃a pisirlua ke kiena kia. Yar nap̃a kila sane palia kinanena lap̃asa, naga m̃ena ga sum̃a kila ke nap̃a pisirlua kia kiena ne Ntewa, ana naga m̃ena sum̃a pisa ke potena pa Ntewa e kinanena tap̃ena la nap̃a sum̃a kania. \v 7 Monar tesitom̃alia, sane pe yar re tai nap̃a kilia sike e yomarava nini sane yar taaga ga poli, vena kilaen sur make ga sa nap̃a naga taaga sinenania, a pe ita yar re tai nap̃a visae mare, ana sur nene pe kiena naga taaga ga. \v 8 Pe sa re nene poli, komin visae temali, temali nap̃a tevisirlua kia kiena Sup̃e, a visae temare, temaren nap̃a tevisirlua kiena kia. Sanene, sur make nap̃a tekila, monar tekila amio sitomena nap̃a sane pe tekila re ga kieta nasinenanena poli, ana ita tepe kiena ne Ntewa, monar tetaveve ga kiena nasinenanena. \v 9 Nanene komin nanua ne, siraun nap̃a Kristo mare, na sum̃alu mal sina, ana kila naga pimi pe sup̃en kiena yeririna la nap̃a amare, a pe sup̃en kiena yeririna la nap̃a amali, ana silaga monar tesu ga vatanon kiena nasinenanena. \p \v 10 \x - \xo 14:10: \xt 2Kor 5:10\x*Ana sanene, pogos nap̃a nalelagaena tai sum̃a kila sur la taveve p̃elaga marua kiena ne le Yu lala, ana sum̃a mlip̃ere ke nalelagaena tap̃ena nap̃a pe asum̃a akila re poli, naga nene na piowa manene laa pap̃isi. A pogos nap̃a yar tai ve kila re sanene, ana naga sum̃a pisu ke piowa e yar tap̃ena nap̃a kila, nap̃a sane kiena puruvi tai loyum̃a e namratava kiena ne Ntewa, na nene pe p̃elaga na mawaen tai. \p Ve tesum̃a telilip̃ere ita re, komin nap̃a yoko ita make ga tesum̃alu tese marana Ntewa na wa, a yoko naga ke narui nap̃a visuveve ruru ya nap̃a ita make ga tekila. \v 11 Sur nene sike e Nasiriena Wa la rui, nap̃a Ntewa pisi, pisape \q1 \qt “In na nemal na nesike ne, ana nekilia nevisa ruru sane pogos na pimi ke ne nap̃a yoko yar make ga akinai vamon inu, \qt* \q1 \qt a yoko yar make ga avisawal avisave in ga taaga nepe Ntewa.”\qt* \rq Ais 45:23\rq* \m \v 12 Sanene, yoko ita make ga teim e marana Ntewa, a yoko monar ita make ga veve taaga tevisawal sur la nap̃a tesum̃a tekila, a naga ke narui yoko visuvevea. \s1 Monar ve okila re kiom̃a erau tai kiena naviawaena loru \p \v 13 Taveve sitomena la nene, ve tevisuveve manene ita re sina ga, tevisayu ya nap̃a yar tap̃ena kila, tesape po pona piowa ga. Ana ya nap̃a ita li nalelagaena lala monar tesitomia vena tekila sina van ita, naga sanini, sane monar ve tekila re sur tai nap̃a kilia kila nalelagaena kila pal mrapa pona kilia kila naga loru e mlamulena viowa. \v 14 Sane visae nesitomveve inu, nekilia nesape nesum̃alar m̃arera ruru na nesike ne nemio Sup̃e Yesu, ana nemlelaga m̃arera nesape tap̃atete sur tai nap̃a monar tevalia, ve takan re. A visave nalelagaena tai war sitomena visave kinanena tai pe torokin re kan po, naga pogaga, ana kana kinasa sane monar valia ruru nenaga, a ita tap̃ena lala monar tetam̃an naga taveve kiena sitomena nene. \v 15 A visae ositom ovisave kinanena la torokin ga nakanena, okilia osum̃a okania, a visae kiom̃a puruvi tap̃ena tai naga valia, ve okilali re nap̃a ovisave naga m̃ena ga monar kania. Visae peraga, yoko okilia okila kare nena kiena sitomena, a naga nene naga pe p̃elaga wo re kiena ne ita yar la nap̃a sineta sisi ita poli. Monar tesitom̃al tevisave Kristo maren nakilaen kieta malena imi wo, ana pe pon re tetam̃an narin sitomena e lepas na kinanena imi ve sur keviu nap̃a sum̃a kila kare si kieta malena poli. \p \v 16 A tap̃ena sina, visae sur tai nap̃a ko opisu sane pogaga vena kilaena, naga pogaga, ana pe pon re nap̃a osum̃a okila p̃isi na kila kare sitomena kiena nalelagaena tap̃ena tai, vano-o kila yar tap̃ena lala avisa kare kieta kia ita li nalelagaena lala vanonia. \v 17 E lele nene tesum̃a tepisayu visena la na lepas nene nap̃a sape yoko tekilia tomun ya pona takan ya, pona monar tevalia namunena ya pona kinanena ya, ana monar ve sineta p̃esan re tesape nanene naga pe sur keviu re tai nene poli loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa. Ana kana pupia sur ne lala, nane nap̃a ita tekila p̃elaga wo na malena mesmesu, a tese sum̃are temio yar tap̃ena lala, a tetol kekarena nap̃a Ninuna Wa sum̃a mlavia. \v 18 A pogos nap̃a tela sur la nene ve keviu e kieta sitomena, tekila ke yum̃aena wo nap̃a Kristo sinenania, ana yoko Ntewa kekaran ita vap̃isi vanonia, a yoko yar tap̃ena lala avisu sane po pap̃isi. \p \v 19 Sanene, silaga ita make ga monar tom̃areran li nap̃a tekila p̃elaga wo nap̃a kilia ligan sum̃are sike e ita li nalelagaena lala, a nap̃a aiila ita make ga kieta sitomena la imi marua nena napo. \v 20 Kinanena naga sane pe sur re ta nene poli, ana pe pon re tekila naga imi ve sur ta nap̃a kila kare ke sina ga yum̃aena wo nap̃a Ntewa kila e malena kiena nalelagaena tap̃ena la rui. Nepisa sanene, nesape kinanena make ga po torokin kanena, ana pe pon re okan sur tai narui yar tap̃ena visuia ana kila naga loru, naga kila sur tai nap̃a sitom sape pe popon re naga kila poli. \v 21 Ana kana p̃elaga wo na kilaena naga sanini, sane ve okan re tata, pona ve omun re kuruta, pona ve okila re si sur tai, visae pogos nap̃a kiom̃a puruvi visuia, kilia kila kare naga, kilia kila naga loru. \v 22 Sanene, visae kiom̃a sitomena lap̃asa e lap̃as na narin sur nap̃a ositom osape pogaga nakilaena pona ositom osape pe pon re okila poli, naga pogaga, ana owarar ruru sum̃a ve kiamiu ga amiu lua Ntewa, ve ova olologon re e yo make ga. Yar nap̃a kila ga ya nap̃a naga kilia sape mesmesun ga nap̃a kila, yoko Ntewa kekarania, a naga pe mloge re piowagan poli sape kila sur piowa. \v 23 Ana visae yar nene kiena sitomena veve lua e lepas na ya nap̃a kilia kania, ana kan ga, yoko Ntewa tap̃atete kekarania. Nanene komin nap̃a yar nene sitom rui sape kila sur nene, pona pe po re e marana Ntewa poli yo, ana pe sur korena ga, naga kila ga. Sanene, naga kila pa mlamulen piowa narui, komin nap̃a naga pe miyum̃ae re amio kiliaena e ya nap̃a po pona piowa e navisuena kiena ne Ntewa. \c 15 \s1 Am̃areran li nap̃a akila ke sina ga wo van amiu \p \v 1 Ita mokliu nap̃a tesum̃alu m̃arera ga tesike e Kristo, a pe kieta sitomena peve lua re poli e lepas na narin sur lala nap̃a li nalelagaena tap̃ena lala asum̃a apeveyu ke ea. Ana ita na sanene, monar ve tekila re ga ya nap̃a sinetan kilaena, ana monar tekila kieta sitomena la ve piayavi ruru wo va nalelagaena tap̃ena lala nap̃a asitom ke asape tap̃atete akila sur lap̃asa nap̃a tesitom tesape tekila woga ga. \v 2 Ita make ga, monar tesitom̃al li nalelagaena tap̃ena la nap̃a asike lavisin ita, a monar tekila ya nap̃a la asitom asape po, vena akekarania, a vena iilaen kiela malena amio Sup̃e. \v 3 Visae tesitom̃al Kristo, naga sike e yomarava naga pe kila re ya nap̃a naga sinenan sape kila poli, ana naga pane pog m̃arera yam mokliu, akila pania sa nap̃a visena tai na Tus na Yauena pisa, nap̃a yar tai pis pa Ntewa, sape \q1 \qt “Visen viowa la nap̃a akoven pan ko, akoven m̃ena pan inu maran taaga.” \qt* \rq Yauena 69:9\rq* \m \v 4 Visena la ne sanene, nap̃a asike e Nasiriena Wa la nanua sumo, asiria vena vian ruru itaen la nap̃a teim sirau, ana touloia, akilia akila kieta sitomena la m̃arera ruruia vena ita m̃ena tekilia teva teyupor e pog m̃arera lala. Visena la nene vena iila itaena, akila tekilia ruru tesape yoko monar tetaulu sur make la nap̃a Ntewa pisaaria. \p \v 5 Sanene na, nemlen ke pa Ntewa vanon amiu, komin naga ke narui naga pe purp̃es nen sitomena viavi, naga ke narui nap̃a kilia iilar malena kiena yaru, a nemlogin ke tania vena kila sane asum̃a ataveve p̃elaga kiena Kristo Yesu, asum̃a ruru ga veraga amio p̃elaga na ve taagaena, \v 6 nap̃a kiamiu sitomena ve taaga a kiamiu visena ve taaga, ana yoko ayeluar ruru Ntewa, nap̃a naga pe armanane kieta Sup̃e Yesu Kristo. \p \v 7 Sanene, amiu le Yu lala, amio kam la nap̃a pe ape Yu re poli, pogos nap̃a asum̃a apim ke lele taaga, ana akekaran ga nap̃a aworworun amiu punu ga aim loyum̃a, sa ga nap̃a Kristo kekaran worworun itaena. Pogos nap̃a visae akila ve sanene, naga pe mrapa si tai nap̃a vena visirluaena kia kiena ne Ntewa. \v 8 A popon nap̃a akila ve sa nene, komin Kristo pitomi e yomarava, pe kila re ga yum̃aena pan le Yu la poli, ana kila m̃ena pan la nap̃a pe ape Yu re poli. Sane e lap̃as kiena le Yu lala, kila ya nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa, kila nap̃a navisaarena lala nap̃a Ntewa kila pa apua kana le Yu lala, pimi pe lelaga. \v 9 A e lepas kiena la nap̃a pe ape Yu re poli, naga kipianli lemamiena kiena ne Ntewa pan la, kila vena ayeluaria, maran taaga e nap̃a Siriena Wa la apisa. Tai nap̃a pis p̃esania sike e Tus na Yauena, nap̃a sape \q1 \qt “Nesike likan wolawa lala, nemieluar kiom̃a kia, \qt* \q1 \qt yoko nelotun ko e yauena wa lala.”\qt* \rq Yauena 18:49\rq* \m \v 10 A tap̃ena, sike e Tus Navisaluaena lala, pisape \q1 \qt “Kam wolawa lala, aimi vai amio nena yeririna lala kiena ne Ntewa nap̃a le Yu lala, amiu make ga akekara!”\qt* \rq Naw 32:43\rq* \m \v 11 A tai sina sike sina e Tus na Yauena lala, sape \q1 \qt “Amiu nap̃a pe ape Yu re poli, avisirlua kia kiena ne Ntewa, \qt* \q1 \qt Amiu yeririna na yo make ga aieluaria.”\qt* \rq Yauena 117:1\rq* \m \v 12 A na maro molue kome Tus kiena Aisea, pisayu Navisaarena kiena le Yu lala, sape yoko naga sumon m̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli. Ana visena nene pisa sanini, sape \q1 \qt “Yoko lus kiena yermarua Sese tai m̃alivi, \qt* \q1 \qt nap̃a yoko Ntewa ligan lua naga metava ve sup̃en li tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, \qt* \q1 \qt ana yoko awasinea vena naga kila navisa ruruena kiena ne Ntewa imi m̃alivin la.”\qt* \rq Ais 11:10\rq* \p \v 13 Ana nemlenin amiu sina pa Ntewa, nap̃a tekilia towasine ga kiena visaarena lala, nemlogin vena awasine m̃a naga vano-o kiena kekarena make ga a kiena sum̃are imi ulemamaga e kiamiu malena, ana kila vena m̃areraena kiena Ninuna Wa kilia yum̃ae e amiu vena kila sa nap̃a amiu asum̃a ap̃asine ke kiena navisaarena lala, imi uleule va va sa nene. \s1 Pol pisayu pa le Rom lala e lepas na kiena yum̃aena nap̃a kila pa la nap̃a pe ape Yu re poli \p \v 14 Erau lala, pe nesitom p̃ele amiu re poli, ana nekilia ruru nesape amiu sinemiu la po pap̃isi, akilia ruru sur la moki rui, a kam na atorokin nap̃a akilia avian amiu sina e visena kiena ne Ntewa la ve moki. \v 15 Sanene, pona ailan towe laa m̃ak nini yo, apisu nap̃a nesum̃alu nepisayu sur m̃arera la moki towe laa pan amiu sane, a nepisayu ke sina ga sur lap̃asa nap̃a pona kam na asape akilia yo rui. Ana nepisu sane monar nekila ve sa nene, komin Ntewa mligan nakiliaena nakilaen yum̃aena nene e lum̃au vena nekila, sane nalaena wo tai, \v 16 vena neim sane yar na yum̃aena kiena Yesu Kristo vena visawalena Lologena Wo kiena ne Ntewa va yar la nap̃a pe ape Yu re poli. Nekila yum̃aena nene, in na sane yar wa tai nap̃a nemiyum̃ae ke loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa, nekila la nap̃a pe ape Yu re poli vena aim ave wa ruru nenaga, neyawawo la e kia kiena Ninuna Wa, vena akilia aim sane nalaena wo tai nap̃a pa Ntewa nap̃a yoko kekaran vap̃isi. \v 17 Sanene, imimi lua Kristo Yesu memiyum̃ae ke veraga, a nekekaran nap̃a inu m̃ena nekila ke yum̃aena kiena ne Ntewa komp̃asa. \v 18 Ve nevisin re kulin wowe, ana nekilia nevisave nop̃arwar inu pap̃isi e ya nap̃a Kristo miyum̃aen pimi m̃alivi kome inu, komin nagane, imimi lua mop̃ere la nap̃a pe ape Yu re poli apim lavisin Ntewa, asum̃a apatanonia. Nepisawal visena lala, nekila yum̃aena moki, \v 19 Ntewa kila kile la nap̃a peve tap̃ena, nam̃areraena kiena Ninuna Wa miyum̃ae, ana kila sane lologena wo kiena Kristo pa vanua make nenaga e yo la moki, siar gar Yerusalem pa nena perina yalen silau pa tol pupia lepas nap̃a Lirikam. \v 20 Ana nepisu sane pe torok re poli wa, kiau sitomena m̃arera tai tom̃a e inu nap̃a sape monar neva laa sane wa. Ana pe nesitom re nesape neva e nap̃a kia kiena ne Kristo pa pa e rui, komin pe sineun re nesikol yum̃aena nap̃a yar tap̃ena siar pa rui, ana sineun nesape neva e yo nap̃a yar la pe akilia re naga poli wa. \v 21 Nanene sane visena tai nap̃a navisawalena Aisea pisawal nanua rui, nap̃a pisayu Navisaarena, pisape \q1 \qt “La nap̃a pe yar pisawal re naga pan la poli wa, yoko akilia avisu kilalea, \qt* \q1 \qt la nap̃a pe amlogeli re kiena kia poli wa, yoko alogekilalea.”\qt* \rq Ais 52:15\rq* \s1 Pol maplanar ruru nap̃a va m̃alivin le Rom lala \p \v 22 \x - \xo 15:22 \xt Rom 1:13\x*Sa nap̃a nepisa p̃a rui, yam mokliu nap̃a sineun nesape neim nom̃alivin amiu gar Rom, ana nesum̃a nekila ke yum̃aena la e yo tap̃ena lala, a sur tap̃ena m̃ena la moki pap̃isi pano-o pe nom̃al re kana pulmas tai poli wa. \v 23 Ana nagane, nepisu sane kiau yum̃aena e lepas nini nap̃a Esia sane p̃isi narui, a sitomena nap̃a sike e inu kas mokli rui, sane sineun nesape neim nom̃alivin amiu re, nom̃ape pona woga ga yo narui. \v 24 Nekila ruru ke nesape noure matan e nini neva yalen sila u gar pupia purvanua nap̃a Spen, ana nesitom ke nesape yoko nokom pun amiu, vena tekilia tesu re veraga telual pog wo tai sanene temio ita sumo wa. Yoko tap̃atete nesike ve piavi ve sa nap̃a sineunia, ana visae akilia akila sur lap̃asa vena iila inuena e kiau mrapa, yoko nela sina ga kiau mrapa nevano. \v 25 \x - \xo 15:25: \xt 1Kor 16:1-4\x*Ana nanene pe nagane re poli, komin nap̃a yoko neva nokom ke ne Yerusalem sumo na wa, komin nap̃a kiau narin yum̃aena tai vena kilaen va li nalelagaena kiena ne Ntewa la nap̃a asike e nene sumo. \v 26 La asike e pog m̃arera tai nagane, nap̃a la mokliu pe kiela sur re poli, limala korena ga, ana p̃egas nen li nalelagaena la nae yo make ga nap̃a M̃asitonia amio Kris, amloge, ana la ga ap̃ar sitomena nene nap̃a asape popon akuan kilavaru tai vena iila laena. \v 27 \x - \xo 15:27: \xt 1Kor 9:11\x*Nanene sur wo tai nap̃a akila taveve ga kiela sitomena, ana nepisu sane naga pe sur wo tai nap̃a monar akila kemua. La nene pe ape Yu re poli, ana e kiela malena amio Sup̃e, ap̃ar navisa ruruena moki kiena ne Ntewa pimi e la, kome le Yu lala, ana pogos nap̃a le Yu la nene atol m̃ena ga pog m̃arera, popon la nap̃a pe ape Yu re poli, akila maran towe van la, aiila la e sur lap̃as nap̃a limala plasania. \p \v 28 Ana kilavaru nene nap̃a amiyuwon poloia, amligan e lum̃au vena nowar vano, ana pogos nap̃a neva neligan ruru sike amio le Yerusalem la narui, yoko nowasup̃e in sina neim nokom pun amiu gar Rom, siraunia yoko neva yalen sila u gar Spen. \v 29 A nemninu rui visae pogos nap̃a noworun amiu, yoko wo na wo van ita make ga, yoko neim nemio navisa ruruena wo kiena ne Kristo la ve moki nap̃a nevion van amiu. \p \v 30 Erau lala, sineun nesape neviun manene van amiu e kia kiena kieta Sup̃e Yesu Kristo, nesape asitom̃al in m̃a e kiamiu leniena lala. Nekilia nesape apulemamaga amio sinesiena nap̃a Ninuna Wa mlavia, ana popon alen wo inu manenea, asikol kiamiu leniena amio kiau leniena nap̃a nop̃ion ke nesape nelen silaga. \v 31 Pogos nap̃a nepa netol lepas nap̃a Sutea vena neva Yerusalem, la mokliu nap̃a pe sinelan re nap̃a alelaga e Lologena Wo poli asike ea, ana pe nekilia re nesape yoko la asitom akila ya ne van inu, ana nemie awis pan amiu vena alen va Ntewa kilawo inu e kiela sitomena viowa lala e inu. A monar alen m̃ena ga sane li nalelagaena wa lala nap̃a asike gar Yerusalem, yoko akekaran ala narin kilavaru nap̃a yoko nekian van la. \v 32 Ana visae sur make ga torokin nasinenanena kiena ne Ntewa, yoko nekilia nom̃alivin amiu amio pupia kekarena na losineu, a yoko nekilia nesu ruru nemio amiu, neva ruru inu sumo wa. \v 33 A in m̃ena nesum̃a nemlen wo amiu, nesape yoko kieta Ntewa, purp̃es nen sum̃are, sike amio amiu vano-o ve uro re. \c 16 \s1 Pol pisawal sur lap̃asa pa li nalelagaena lala gar Rom \p \v 1 Erau lala, sineun kaloen kiau m̃aki e visena lap̃asa e lepas na kam lap̃asa. E lepas na vineta nap̃a Vipi, nap̃a naga ke narui p̃ar m̃ak nene pimi m̃alivin amiu, sineun akilia sa nap̃a naga pe yaru na visuaren yum̃aena wo tai na p̃egas kiena ne li nalelagaena lala nae pulkumali nap̃a Kenkria, \v 2 ana popon akekaran nap̃a aworworun naga, aure naga sane vinemiu tai loyum̃a e namratava m̃ana Sup̃e, sane torokin nenaga nap̃a ita li nalelagaena lala tekila van ita. Awis aiila naga e ya nap̃a naga limana plasania, komin nap̃a naga pe sira wo tai nap̃a pe erau wo amio imimi moki, miila ruru imimi po pap̃isi. \p \v 3 \x - \xo 16:3 \xt Yum̃aena 18:2\x*Sineun m̃ena ga nesape avisa kiau pokolulagi pona pokolemalo va sira wo tap̃ena nene Priska, amio wona na yerm̃ene Akwila, nap̃a mepe yar na yum̃aevaena e yum̃aena kiena Kristo Yesu. \v 4 Lelaga nap̃a, pogos tai nanua ne, nesike e lepas na marena rui, ana lalua akila nap̃a lavis akilalu kiela malena nap̃a apim atamalia inu, ana nepisa potena pan la vanon pap̃isi. A pe in ga taaga re poli, ana p̃egas nen li nalelagaena tap̃ena m̃ena lap̃asa e lepas nene la m̃ena apisa potena pan lalua vanon ya nap̃a akila ne. \v 5 A pokolulagi pona pokolemalo nap̃a nepisa pan lalua, sineun nevisa m̃ena va tap̃ena la nap̃a asum̃a loyum̃a e narin p̃egas nen li nalelagaena lala nap̃a apiora ke lele taaga e m̃ala loyum̃a lalua. \p Sineun nesape nevisa m̃ena ve sa nini va la nene, sane kiau erau wo nap̃a Ep̃anatas, nap̃a naga pe yar p̃esa e pupia lepas na Esia nap̃a naga mlelaga e Yesu, \v 6 a Maria, nap̃a naga kila yum̃aena wo moki likan amiu, \v 7 a yar lua tap̃ena na kiau yo nene Antronikas amio Sunia, nap̃a nanua ne imimi make ga mesike e yum̃a na koaena veraga. Nalologena lalua nene, lalua amlelaga e Yesu nanua rui, sumon inu, a lalua ap̃ar kia wo pap̃isi e nalologena tap̃ena lala. \p \v 8 Lap̃as ke sina ga, nane Ampliatas, nap̃a Sup̃e kila sane imimi lua mepe erau wo, \v 9 a Up̃anas, nap̃a memiyum̃ae lele taaga memio e lologena wo kiena Kristo, a kiau puruvi wo nene Stakis, \v 10 a Apelesi, nap̃a pe sur koren ga nap̃a pupia na kilaliena pimi pania, ana naga sum̃alu m̃arera e Kristo. \p A nevisa m̃ena pokolulagi a pokolemalo va la ne mratava puna Aristopeulas, \v 11 a tap̃ena nap̃a imimi lua kiamimi visena taaga nane Erotian, a li nalelagaena kiena namratava puna Narsisas, \v 12 a sira wo lalua na yum̃aena kiena Sup̃e nene, Traepina amio luena Traeposa, a vineta m̃ena nap̃a Pesis, nap̃a sineta si naga pap̃isi, a naga kila yum̃aena kiena Sup̃e moki manene laa rui, \v 13 \x - \xo 16:13 \xt Mak 15:21\x*a Rupus, nasumonena wo na yum̃aena kiena Sup̃e, amio anena nap̃a naga kila inu sa ga narina nenaga. \p \v 14 A lap̃as sina nane Asinkritas, Plekon, Emes, P̃atrop̃as, a Emas, amio m̃ena puruvi tap̃ena la nap̃a asike amio la, \v 15 a naga sina, pe sineu p̃esan re Pilologas, Sulia, Nereas amio vinena, a Olimp̃as, amio li nalelagaena wa tap̃ena la nap̃a akila lotena pa lele taaga. \p \v 16 Nekekaran nap̃a nepitawe amiu make ga e kiau m̃aki nini, a amiu m̃ena monar aworworun ruru amiu, akila kiamiu sinesiena imi kate e namunen pipimiu e sinewoena. A p̃egas nen li nalelagaena kiena Kristo m̃ena lala e lepas la nene apisawal asape asum̃a asitom̃al amiu ke e kiela leniena lala. \p \v 17 Erau lala, nepiun m̃areran ke sina ga pan amiu nesape monar avisu ruru la nap̃a asum̃a asiar ke veveyuena, akila ke li nalelagaena la amlilip̃ere la, a asum̃a akawe ke visena na vianena la nap̃a amiu atol pa rui. A pogos nap̃a apisu ruru la, ve ava re lavisin la. \v 18 Na nene komin nap̃a yaru kar la ne sanene, pe akila re yum̃aena kiena kieta Sup̃e Kristo poli, ana la asum̃a ataveve ke ga kiela sinenanena viowa lala. Akilia avisawal sur ve moki nap̃a wo na wo, ana visen kiki ga la ne, a asum̃a akilali nena sitomena ken yar la nap̃a pe akilia ruru re sur poli. \v 19 La punu ga akilia ruru rui asape amiu asum̃a amlogear ruru ke visena lala kiena ne Ntewa, a nanene kila nekekara pap̃isi, ana monar avisuar ruruia e lepas na sur nap̃a po, monar yepemiu m̃ae ruruia, a e lepas na sur viowa lala, monar ve kala narin namname tai to re nena e amiu. \p \v 20 A visae akila ve sa nene, yoko kila mrapa kiena kieta Ntewa na sum̃are, kila Yermare sike vatanon lolamiu lala vena aviemumuia. A kiau leniena nesape yoko lemamiena kiena kieta Sup̃e Yesu Kristo sike amio amiu. \p \v 21 \x - \xo 16:21 \xt Yum̃aena 16:1\x*Erau nap̃a Timote nap̃a imimi lua memiyum̃ae lele taaga, pisa pokolulagi a pokolemalo pan amiu, a la telu nene nae kiau yo, Lusias, Sason, amio Sosipata, la m̃ena apisa. \p \v 22 In nap̃a nemlarar sur na siriena, nesiri m̃aki kiena Pol nini pan amiu, kiau kia Tesias, a in m̃ena ga sineun nesape nekekara pap̃isi nap̃a nevitawe amiu e m̃aki nini, e kia kiena Sup̃e. \p \v 23-24 \x - \xo 16:23-24 a \xt Yum̃aena 19:29; 1Kor 1:14, \xo b \xt 2Tim 4:20\x*Pogaga, inu si Pol nene nesiri ne, ana lavis nesiri make kiau m̃aki narui, a pokolulagi a pokolemalo pim̃asu ke pan amiu, pimi kome la telu nene, Kaias, nap̃a nesike e m̃ana um̃a, a nap̃a li na lotena nae e yo nene asum̃a apim ke lele taaga e m̃ana um̃a, a Erastas, nap̃a naga yerkawa na visuaren kilavaru na pulkumali nene, a kieta puruvi nap̃a, Kotas. \p \v 25 Ana e kiau visena maro, sineun nesape nela maran si nayeluarena make ga va Ntewa. Nemlen nesape yoko naga la visena la na Lologena Wo, amio navianena wo la nap̃a apisayu Yesu Kristo nap̃a nemla pan amiu rui, ligan ruru sike e kiamiu malena lala, vena asum̃al m̃arera e legiena na pimi ke ne. Visena wo lelaga la nene, yar la pe akilia re poli e kas la moki p̃aro pa rui, ana nagane Ntewa kipian ita. \v 26 Nanua, yar la apulo visena lala kiena navisaluaena lala, amninue asape visen lelaga la nene asike loyum̃a e la, ana nagane, mepisawal meraravania, a ita punu ga tekilia telogekilalea. A Ntewa, sane naga nap̃a sike nakonua rui a yoko sike sike nena, naga pisaar sape Lologena Wo nene monar va vanua va yeririna na purvanua make ga, vena la m̃ena akilia aloge, a akilia alelaga ea. \p \v 27 Naga taaga pe Ntewa, naga taaga pe purp̃es nen manmaruaena, a naga taaga nap̃a Yesu Kristo kila kieta mrapa na lotunena, vano vano ve uro re pogos tai. \p Inu, Pol.