\id REV Lewo \h Nakilologianega \toc1 NAKILOLOGIAENA Nap̃a Yoane Pisuia Ana Siriyuia \toc2 Nakilologianega \mt1 NAKILOLOGIAENA \mt2 Nap̃a Yoane Pisuia \mt2 Ana Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Suniena plas na tusi nini \ip E tusi nini, Yoani siriyu suri la nap̃a Yesu Kristo kila meraravan pania. Tusi nene, kiena kia na plas \it “Nakilologiaena”\it*. \ip Yoane siri tusi nini e pogos nap̃a le Rom lala akila suri m̃arera manene la pap̃isi pa li nalelagaena lala, a asum̃a am̃em̃om̃ari la ke amarmare, komin nap̃a amlelaga e Yesu Kristo. Yoane siri m̃aki nini vena visirplanen sitomiena kiena la nene, vena asum̃alu m̃arera e pogos m̃arera lala. \ip E tusi nini, tekilia teulo suri la nap̃a sane m̃eniena nap̃a Yesu kila meraravan pa Yoane, naga pisayu totou na suri lala vena li nalelagaena la e pogos nene akilia alogekilalea kana kinasa. Ana yaru tap̃ena lala tap̃atete akilia kana kinasa. Sitomien kiena totou lala na tusi nene sanini. Yesu Kristo, naga pe Ntewa namava, a pe kieta Sup̃e, a e limana, Ntewa yoko kila kare make nena Yermare amio nasinekar tap̃ena lala. Pogos nap̃a kila make yum̃aena nene, yoko naga la nalaena kiena yaru la nap̃a asum̃alu m̃arera e kiela lelagaena lala. Yoko were la ava asike amio naga mae peni viu a e yomarava viu nap̃a naga kila ruru make rui. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1-8 \ili Suri p̃esa nap̃a Yoane m̃enia pisuia, ana lum̃aki lala pae sum̃are olua 1:9—3:11 \ili Tusi nap̃a ve yaru vike re, nap̃a suri la olua sike ea 4:1—8:1 \ili Kumasua olua 8:1—11:19 \ili Alkita amio suri mali lua nap̃a la apiowa pap̃isi 12:1—13:18 \ili Suri na m̃eniena tap̃ena la nap̃a Yoane pisuia 14:1—15:8 \ili Pialora olua nap̃a apulen sinemimiena kiena Ntewa 16:1-21 \ili Ntewa kila kare pulkumali nap̃a P̃apilon a taulu surmali nap̃a piowa, amio navisaluaena kokani, amio Yermare 17:1—20:10 \ili Ntewa la nakoaena va yaru lala e legiena maro 20:11-15 \ili Peni viu amio yomarava viu, a Yerusalem viu 21:1—22:5 \ili Visena maro 22:6-21 \c 1 \s1 Navisa meraravanen tus nini \p \v 1 Tus nini naga nakilologiaena na sur ya la nap̃a yoko aim am̃aliv e legiena la nap̃a pimi ke na wa. Ntewa sinenan yar la nap̃a amiyum̃ae kiena ke e yomarava la monar akilia ruru sur la nini, ana naga mla nakiliaena la nene pa Yesu Kristo, yoko Yesu pitetalia kiena navisi tai pimi m̃alivin kiena yar na yum̃aena nap̃a Yoane, kila sur la nene pimi p̃arpoyo e kiena m̃enien tai. \v 2 Yoane tol m̃eniena nene, ana pisu kilale sape nanene visena kiena ne Ntewa pe lelaga, pe visena lelaga nena napo nap̃a navisa meraravanen ya nap̃a yoko Yesu Kristo yum̃aen sirau, kila narui siriwal ruru make sur nap̃a naga pisuia, vena nasirau takilia tauloia. \p \v 3 Ana yoko yar a nap̃a wolo visena na visawalen la nene, pona yagogonia, ligan ruru teke e sinena, yoko na visaruruena kiena ne Ntewa ve keviu e kiena malena, komin nap̃a pogos na legiena keviu nene pimi ke lavis manene laa narui. \s1 Yoane siar visawalen kiena m̃eniena e visen tai nayeluaren Ntewa \p \v 4 \x - \xo 1:4 \xt Nakilol 4:5\x*In na Yoane, nesiri plan visena la nini im̃asu van amiu p̃egas na lelagaena la olua nap̃a asike e pulkumali lala e pupia lepas nap̃a tepio tesape Esia. Nekekaran nap̃a nevitawe amiu e kia kien naga nap̃a sike na konua rui, sike nanagane, a yoko sike sike lue. Nemlen wo amiu ke nesape pupia lemamiena a sum̃are sike e kiamiu malena la silaga, nap̃a yoko tol amiu imi kome kieta Ntewa nene amio kiena ninuna olua nap̃a asm̃al asike vamon kiena lele wa na totanoena. \v 5 A kilia imi m̃ena kome Yesu Kristo, nap̃a naga masisu m̃a pano kana kuruta mlau, siraunia naga p̃es nap̃a mal si petan marena, nap̃a nagane naga pe p̃arin sup̃e kiena ne p̃arin sup̃e na yomarava lala. \p Ee, Yesu Kristo ke nanene narui nap̃a naga sinen sii ita pap̃isi pano-o tam̃an kana kuruta mlau vena ul plan ita vetan koaena na kieta mlamulen viowa lala, \v 6 \x - \xo 1:6 \xt Nakilol 5:10\x*ana naga pisirlua ita teim teve mratava ve taaga na lus kiena ne kiena narin sup̃e lala, a naga mligan plan ita vena teiila naga sa nap̃a tepe yar wa na yum̃aena kiena ne arimana, nane Ntewa na mava. \p Yesu na kila po pan ita sanene wa, ana popon teyeluar kiena kia, tevisirlua naga va manene laa metava, vano vano-o ve p̃isi re pogos tai, sanene. \p \v 7 \x - \xo 1:7 a \xt Mat 24:30; Mak 13:26; Luk 21:27; 1Tes 4:17, \xo b \xt Yoan 19:34,37, \xo c \xt Mat 24:30\x*Avisu ruruia! Naga ke narui nap̃a sum̃a kupanpo lul la metava m̃alivin sape vitom tano! Yoko ita make ga kilamarata visuia, ore, amio m̃ena la nap̃a asuar naga e lak torovia, la m̃ena yoko avisu kilale si naga. Ana yoko pupia sineyeena a tagena molue e yeririna na yomarava lala pogos nap̃a asitom̃al si e ya nap̃a la akila pan nanua sumo. Yoko ve sa ke nene narui, nevisa “sanene” ea. \p \v 8 \x - \xo 1:8 \xt Nakilol 22:13\x*Popon tevatanon Sup̃e Ntewa, Ntewa na m̃areraena nae meta manenea, naga nap̃a sike kemua rui, sike nagane, a yoko sike sike lue, nap̃a kiena visena urmi tai pisa sanini, sape \q1 “In na nepe purp̃esa, in na neve luasa.” \s1 Yoane pisu totou na Yesu \p \v 9 Kam erau make lala, in Yoane in na nepe wenla amiu, nap̃a nevisawal sur make van amiu. Nesape nevisawal van amiu komin nap̃a ita ke narui nap̃a tepe kiena ne Yesu, ita ke narui nap̃a tesike vatanon kiena nasup̃enena, ita ke narui nap̃a tesum̃a top̃ar pae ke nalogeen viowa na pog m̃arera nene, a ita ke narui nap̃a tesum̃a takawean ita ke temio sitomena napiayavi. \p Pogaga, kiau sunena va sanini, sane nanua sumo, nesum̃a nepisawal ke visen kiena ne Ntewa, nemlologon m̃a Yesu Kristo pano-o, le Rom la amla nakoaena pan inu, amligan inu nepim nemiyum̃ae korena e narin purvanua nini, kien kia Patmos. \v 10 Ana e Legiena Wa tai, nesum̃a sane nemloge sane Ninuna pimi e inu, nemloge pulgo tai varaun inu, pulgon keviu sane kumasua mielu, pisa sanini sape \q1 \v 11 “Ya ne yoko ovisu ne, \q1 ovisuia osirilua va e tus tai, \q1 yoko oligan va teliliv viora e sum̃are punu ga na lepas nae Esia, \q1 vena akilia auloia. \q1 Sum̃are la nene, la olua, nane Episas, Sum̃ana, Pekam̃am, Taeatara, Satis, Pilatelpia, a Laotisia.” \p \v 12 Pulgo nene sum̃a pis pan inu sanene, ana sineun nesape nevisu ane sanene, nop̃arpu inu sane nepisu lan kantel ga la sike na, la olua nap̃a amiyum̃aen e kol. \v 13 Lan kantel la asm̃al ga asike sanene, ana yoko nom̃al yar tai sum̃al sike likan la, nap̃a naga sanena nap̃a asape Narina ne Yeririna. Naga miyen kulsota piavi tai, amio kulmrae tai nap̃a amiyum̃aen e kol, atelan p̃aro e yerena. \v 14 Vilp̃arina, miyuwowo na miyuwowo manene laa, a kilamarana tego sane kap nap̃a mluamene. \v 15 Lana m̃arera ruru po, sane pototo nap̃a m̃arera ruru po, pilavila, a pogos nap̃a naga pis, pulgona m̃aaga sane sii nap̃a p̃anpo e piam̃e. \p \v 16 Naga sum̃alar sum̃a ga sa nap̃a e limana marua, mlarar ke verue olua, a playu na mara nap̃a mal na mal e lepas luwoka molue ke kome logona. Marana m̃ena ga, suwala, miyuwowo na miyuwowo, sa nap̃a mrae tego m̃arera kolpae. \p \v 17 \x - \xo 1:17 \xt Nakilol 2:8, 22:13\x*Nepisu sanene, lelaga, kila narui nemare nenaga, nemlor nena e mialana. Ana kian limana marua pimi tol inu, pisape \q1 “Ve omarau re, in nap̃a nepe nasiarena a nepe naluasa. \q1 \v 18 Naga nap̃a pe purp̃es nen malena, inu, komin nemali, p̃isna nemare, p̃isna nemal sina, ana nemal lue narui. \q1 In ke narui nap̃a ki namarena amio ki na pulukapi viowa kiena ne yar na marena lala sike e lum̃au. \q1 \v 19 Ana marauen toko, osiri plan ga ya nap̃a opisu ke ne, nap̃a lepas nanagane, p̃arar lepas nap̃a na legiena la nap̃a pimi ke na wa. \q1 \v 20 A nevisa sur ta van ko sumo wa, e lepas na verue olua nap̃a opisu e lum̃au, amio purp̃es nen kantel olua nap̃a amiyum̃aen e kol. Sur la nene sane kiliaen tai nap̃a tapolou, ana kala kinasa sanini, verue olua nene, naga navisi la olua vena visuaren sum̃are la olua.” \c 2 \s1 Lum̃aki na sum̃are olua \p \v 1 Ana Yesu pisa ke sina pan inu, sape “Nagane yoko nevisawal ya nap̃a okilia osiri va vininua sum̃are olua nap̃ani.” \s1 M̃ak nasumo, naga va e sum̃are nae Episas, naga sum̃are nap̃a pe sinesiiena su re e poli \p “Osiri p̃esan m̃ak va van navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Episas, osiri sanini, ovisave ‘Visena nene pimi pan amiu pimi kome naga nap̃a mlarar ke verue olua e limana marua, sum̃a mialoro teteliv ke likan miasin kantel la olua nap̃ani. \p \v 2 “‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape, “In na nepisu kilale amiu rui. Nepisu kiamiu yum̃aena wo lala, nepisu nap̃a ap̃io pap̃isi, nepisu nap̃a am̃areran amiu amio kiamiu sitomena viayavi lala po pap̃isi. Nepisu m̃ena po pap̃isi sa nap̃a pe atam̃an re yar viowa la apim akila kare amiu poli, komin nap̃a lap̃as, pog nap̃a apim am̃alivin amiu, apisape la ape li na lologena, ana sa nap̃a kam na akilali la, a apisuveve ruru la, ana akirawal rui sane apisokan ga. \v 3 Komin ga kiau kia nap̃a amla ke rui, kam na apane pog m̃arera lala, a la akila kare amiu, ana nekilia rui kam na pe amligan re poli wa, kam na apuarar ke m̃arera wa, a sitomen nap̃a kam na asape sinemiu male pap̃isi, pona amloge sa nap̃a toroki, nanene naga pe to re nena e amiu poli. \p \v 4 “‘ “Kiamiu p̃elaga la nene na po pap̃isi, ana lelaga, sur tai teke nap̃a kam na asum̃a akila ke ne nap̃a in na pe nekekaran re nena ga, a nanene na popon nevisawal mesmesun nena van amiu. Naga sanini, nap̃a sane pupia sinesiiena nap̃a top̃esan e amiu, nagane pito laa tano, pe sa re si nanua poli. \v 5 Akilali nap̃a sinemiu wasup̃e si e pupia p̃elaga na sinesiiena wo nanua ne, nap̃a sinemiu sii inu pap̃isi, a sinemiu siisii amiu amio yar tap̃ena lala. E pogos nene na po na po, ana nagane na, pito tano na pito tano. Ana pogaga, monar avilon amiu ga, a monar awasup̃e amiu e yo wo nap̃a asu p̃es e sumo. Ana visae ve avilopu amiu re, nekilia nesape yoko neim nom̃alivin amiu, neurelua purp̃es nen kap vivaga nap̃a sum̃al sike ne pivaga ke likan amiu nagane. \p \v 6 “‘ “Lelaga, naga nene naga kiamiu pupia napiowaena tai ne nepisa ga pan amiu na wa, ana sineun nesape nevisawal m̃ena van amiu sane kam na akila m̃ena pupia sur wo tai, nap̃a nekekaran pap̃isi. Nane nap̃a kam na asum̃a akawe amiu ke amio la nap̃a akila ke sur nawowe tap̃ena lala, nap̃a yar nap̃a Nikolaita mlologon p̃esania. Apiowa ga, in m̃ena ga yepmavin nenaga. \p \v 7 \x - \xo 2:7 \xt Nakilol 22:2\x*“‘ “Yar nap̃a kiligan teke ea, popon loge kilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa pisawal ke pa p̃egas nen li na lelagaena lala. Yar nap̃a sum̃al m̃arera sum̃a vano-o taulu naviowaena, yoko netam̃an vania vena kilia va su nena loyum̃a likan lokove nowo kana ne Ntewa, va kan mrasnen lak na malena.” ’” \s1 M̃ak na lua, naga pa e sum̃are nae Sum̃ana, naga sum̃are nap̃a yar la sinela karia \p \v 8 \x - \xo 2:8 \xt Nakilol 1:17, 22:13\x*“Monar osiri m̃ak va va navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Sum̃ana, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu, pimi kome naga nap̃a naga p̃esa a naga maro, nap̃a am̃em̃ar mare, ana siraunia mal sina. \p \v 9 “‘Naga visawal van amiu sanini, sape “In na nekilia ruru pog m̃arera la nap̃a kam na apisuia, a nekilia nesape limamiu koren ga. A monar akilia nap̃a pe limamiu koren re poli, ana ape yar na sur moki pap̃isi! Ee, nekilia sane la nap̃a asape la ape le Yu, akuan ke visen viowa mok liu pan amiu, ana ve asitom re, pe nepisu re nena nesape la ape kiau le Yu la poli, peraga, la na ape yar na taveveen nena Yermare. \v 10 A pe lelaga, pona ve ve piavi re kam lap̃asa monar awar pupia naloge viowaena la yo, komin nap̃a amlelaga e inu, ana ve amarau re. Pona Yermare kilia kila nap̃a yoko akoven amiu lap̃as ava e yum̃a nakoaena yo, vena kilali amiu, ana nekilia nevisave naga yoko kila kare amiu vano tol ga legiena ve lualima. Visae sanene, monar asum̃al m̃arera vano-o tol nap̃a alalua kiamiu yalua, ana visae ve alor re e pogos nene, yoko pogos nap̃a aim am̃alivin inu, yoko nela pupia nalaena van amiu, nane karo nap̃arila namaliena nap̃a pe kol. \p \v 11 \x - \xo 2:11 \xt Nakilol 20:14, 21:8\x*“‘ “Yar nap̃a kiligan teke ea, popon naga loge kilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa sum̃a pisawal ke pa li na lelagaena lala. Yar nap̃a taulu p̃elaga viowa na malena nene, yoko naga ve va warpo re yo e marena na lua nap̃a yoko imi sirau.” ’” \s1 M̃ak na telu, naga pa e sum̃are nae Pekam̃am, naga sum̃are nap̃a tam̃an navianena viowa tap̃ena lala apim loyum̃a \p \v 12 “Yam si tai, monar osiri m̃ak va va navisi na sum̃are na pulkumali nene Pekam̃am, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu ne, pimi kome naga nap̃a p̃arar ke playu na mara nap̃a mal ga lepas luwoka. \p \v 13 “‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape “Nekilia ruru sane e nap̃a kam asike e ne, naga lepas tai nap̃a likan nena yo nap̃a Yermare pe sup̃enia! Naga lelena lala sike ga ko pun amiu ne, ana kam na apuarar ke kiau kia na po pap̃isi. Nanua loyum̃a e kiamiu pulkumali nene, pona tevisa tevisave pulkumali kiena Yermare, la am̃em̃ar kiamiu puruvi nap̃a Antip̃as, ana la am̃areran asape kam na monar alup̃ar kiamiu lelagaena e inu. Ana peraga, sa nap̃a naga piawa m̃a m̃arera e inu pano tol marena, kam m̃ena ga yar tai pe purmatan inu re poli. \p \v 14 “‘ “Naga nene naga lepas napo ne, ana sur lap̃asa nap̃a sineun nesape nevisa m̃ena van amiu. Sur p̃esa, loyum̃a e kiamiu p̃egasa, yeririna lap̃asa asum̃a nap̃a ataveve ke sitomena lap̃asa sa ke ga Navisawalena Pelam̃a nanua. Visae asitom̃al m̃aga, naga ke narui nap̃a pisayu mrapa lap̃asa pa Pelaka, ana pe piavi re poli Pelaka towea mlavia pa pisayu pa le Israel lala, kila sanene pe piavi re poli, la asum̃a akan kinanena wa la nap̃a yeririna tap̃ena la akila kup̃ap̃aena ea pa kiela nono lala, a la asum̃a akila lue ga kolau lala. Akila ke mlamulen piowa la ne sanene, ana taveve visena nap̃a amloge ne, la asitom asape pogaga. \p \v 15 “‘ “A kana na lua nena, lap̃as si nap̃a kam na atam̃an la asike likan kiamiu li na lelagaena lala. Naga nene la nap̃a asum̃a ataveve ke navianena na wowe tap̃ena la nene, nap̃a yar nene Nikolaita naga mlologon p̃esania. \p \v 16 “‘ “Visae ve sa nene, kam na monar avilopu kiamiu sitomen vetan naviowaena la nene! Visae peraga, yoko ve ve piavi re neim nakate pun amiu, a yoko visen la nap̃a nevisa e gou van la e pogos nene, yoko ve sa playu na mara nap̃a te kinekinela, kilapel la vap̃isi. \p \v 17 \x - \xo 2:17 \xt Yoan 6:48-50\x*“‘ “Yar nap̃a kiligan teke ea, popon naga loge kilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa pisawal ke pa p̃egas nen li na lelagaena lala. Naga nap̃a taulu napiowaena, yoko naga la kiena nalaena wo tai. Yoko nela kinanena tai vania, kinanena nena sa nap̃a le Yu la akan e yokorena, ana naga nene na pe kinanena tai nap̃a pe yar pisu re poli wa. A yoko nela kilavaru yuwowo tai vania, nap̃a ate kia viu tai sike ea, nap̃a naga nap̃a waria, naga ga yoko kilia ruru kana kinasa.” ’” \s1 M̃ak na vari, naga pa e sum̃are nae Taeatara, naga sum̃are nap̃a tam̃an ga p̃elaga piowa sum̃a loyum̃a ea \p \v 18 “Pogos si tai, monar osiri m̃ak va va navisi na sum̃are na pulkumali nene Taeatara, ovisa sanini, ovisave ‘Visena na pimi pan amiu pimi kome Narina ne Yeririna, nap̃a kilamarana pila a pivaga sane purmenen kapi, a lana m̃arera sane pototo. \v 19 Naga pisawal pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena lala, a kiamiu sinesiiena lala amio kiamiu naviawaena, kiamiu yum̃aena m̃arera a sitomena la nap̃a piayavi, a metavania nekilia nesape nagane kam na akila pa laa narui, taulu nap̃a akila p̃esania. \p \v 20 “‘ “Naga nene naga kana lepas napo ne, ana sur si tai monar nevisa meraravan van amiu. Nanene e lepas na sira viowa nene, Sesepele, nap̃a apisu kilale kiena napiowaena lala, ana atam̃an ga kila m̃a wowe e sur viowa la nap̃a kilakila ke ne. Naga sape naga pe sira tai nap̃a pe navisawalena, a pona kam na amlelaga e naga yo, ana naga pisokan ga ne. E kiena navianena lala, naga sum̃a p̃ere yar na kiau yum̃aena la apa ape tap̃ena la narui, nap̃a nagane asike e p̃elaga na mlamulena na kolauena rui, a asum̃a akan ke kinanena kana nono lala, a la asitom asape p̃elaga la nene na pogaga ne. \v 21 In na nemla pulmas pania vena sitom ruru sina, vilon naga vetan kororak la nene, ana naga yepen mavin ga. \p \v 22 “‘ “Pogaga, kiau sitomena teke rui sane yoko nekila naga m̃ene tog tai na maiena m̃arera lala, a yoko nekila yar la nap̃a akila kolau amio sira nene, visae ve avilon la re e kiela mlamulena viowa lala, yoko la m̃ena aloge viowa vap̃isi na vap̃isi. \v 23 Sira nene, yoko tap̃atete narina mali, yoko sineu kar la make ga. Ana pogos nap̃a la na p̃egas nen li na lelagaena la avisu sur nene, yoko avisu kilale sane in ke narui, kiau navisuveveena telivi pano tol ya nap̃a teke e sinen yaru, a kilia lual ya nap̃a teke e kiena sitomena. A yoko avisu kilale m̃ena sane in ke narui nesum̃a nekila maran ke pa yar lala torokin ga p̃elaga na sur la nap̃a akila ke e kiela malena lala. \p \v 24 “‘ “Ana e lepas na pun amiu kam yar tap̃ena lala nae Taeatara, nekilia nesape kam na pe ataveve re navianena kiena ne sira nene poli. Naga kilali nap̃a koven visen kiki la pan amiu, sane yoko naga vike sitomena urmi la nap̃a tapolou van amiu, ana kam na apisu kilale nap̃a Yermare ga naga pe purp̃esnen visena la nene. Yoko ve nevisa re si sur tap̃ena van amiu, \v 25 ana nevisa ga sane kam na auarar ga visena lelaga la nene m̃arera nap̃a kam na atol rui, ve aligan re, auarar la m̃a vano-o neim si na. \p \v 26 “‘ “Naga nap̃a taulu na viowaena, kila ga taveve ya nap̃a sineunia vano-o tol luas nen pogos nini, yoko nela pupia nalaena vania. Yoko netam̃an vania naga ve sup̃en purvanua lala, \v 27 sa ga nap̃a Tus na Yawena la pisayuia, nap̃a sape \q1 \qt Naga yoko ve sup̃en yeririna lala nap̃a laki nap̃a mlarar ke e limana, naga pe pototo m̃arera tai, \qt* \q1 \qt a la nap̃a ape p̃arm̃arera, naga yoko kuan wowa la e porotano ave kinakinasia sane piaki tai nap̃a amiyum̃aen ga e porotano. \qt* \rq Yauena 2:9\rq* \p “‘ “Nam̃areraena na kilaen sanene, Ata tam̃an pan in rui, ana yoko netam̃an lein va kiau yaru nene. \v 28 Ana pe naga re ga nene poli, ana yar nene, yoko neligan verue nap̃a M̃elag sike e limana. \p \v 29 “‘ “Yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga loge kilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’” \c 3 \s1 M̃ak na lima, naga pa e sum̃are nae Satis, naga sum̃are nap̃a momalio ga mon m̃aga \p \v 1 “Monar osiri si m̃ak va va navisi na pulkumali na sum̃are nae Satis, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nene nap̃a pimi pan amiu ne, pimi kome naga nap̃a pisuar ke ninuna la olua kiena ne Ntewa amio kana verue ne la olua. \p “‘Naga pisa pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena lala. Amiyeluar amiu pap̃isi, asape kam na sum̃are tai nap̃a mal ruru po, ana peraga, in na nekilia ruru pap̃isi kam na amare ga am̃eke na. \v 2 Nagane pe pogos nap̃a kam na akirava towe narui. Kiamiu yum̃aena lala, in na nom̃al sane e visuena kiena ne Ntewa, kam na pe akila make ruru re poli, a kam na akila pe po re nenaga. Kiamiu kapi pe kovio make re poli wa, ana naga sum̃a panon ke nap̃a lavis mare narui, ana komin sur ne nanene, nepisa ruru pan amiu nesape kam na monar ayum̃aen ruruia vena imi wo sina. \p \v 3 \x - \xo 3:3 \xt Mat 24:43,44; Luk 12:39,40; Nakilol 16:15\x*“‘ “Visae ve sanene, kam na monar asitom̃al si visena wo la nap̃a amloge, a amla rui. Alogear ruruia, a avilon kiamiu malena wasup̃e si na, komin nap̃a visae ve atavilo re, nekilia nevisa nena van amiu sanini, yoko neim nom̃alivin amiu sane yar na vinauen tai nap̃a kam na tap̃atete akilia. \p \v 4 “‘ “Ana lelaga, nekilia nesape kam nae Satis, kam pe moki re poli nap̃a asum̃a pogaga, nap̃a pe akila re m̃ala kulsota la namname poli sane lap̃asia. La ke narui amekiki ruru nenaga, ana yoko ayen sur yuwowo, ayaloro amio inu meva e kiau yo. \v 5 \x - \xo 3:5 a \xt Nakilol 20:12, \xo b \xt Mat 10:32; Luk 12:8\x*Yar a nap̃a taulu naviowaena, naga m̃ena yoko ayowa ruru wo e kulsota yuwowo la ne sanene. Naga, kiena kia tap̃atete nena neyumulua e tus namalena pogos tai, ana yoko nekilologia naga va Ata amio kiena navisi lala, nevisave yar nene naga pe kiau yar lelaga nena napo. \p \v 6 “‘ “Yar nap̃a kiligana teke na, popon naga loge kilia ya nap̃a Ninuna ne Ntewa sum̃a pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’” \s1 M̃ak na orai, naga pa e sum̃are nae Pilatelpia, naga sum̃are nap̃a pulmas wo na kilaen yum̃aena sike e marana \p \v 7 “Monar osiri si m̃ak va va navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Pilatelpia, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu ne, pimi kome naga nap̃a pe wa, a pe lelaga, nap̃a naga ke narui naga p̃ar ke ki na kiluaen pulutava m̃ana P̃arin Sup̃e Tepet nanua. Ya nap̃a naga vietavania, tap̃atete si yar tai kotawea, a ya nap̃a naga kotawea, tap̃atete si yar tai vietavania. \p \v 8 “‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena rui. Ana monar avisu ruruia, in na nevietava e pulutava tai van amiu nap̃a yar tai tap̃atete si kotawea. Nekilia m̃a nap̃a kiamiu m̃areraena ve tokak ga, ana nekekara pap̃isi nap̃a apuarar ruru ke kiau visena, a pe akila kare re kiau kia nap̃a teke e amiu poli. \p \v 9 “‘ “La nap̃a ataveve ke Yermare, la apa ke lele taaga vena avisirlua kiela p̃egas, a la apisa ke asape la ape le Yu nena napo, ana pe sa re nene poli, apisokan ga. Ana siraunia yoko nekila la nene aim akinai e lamiu vena avisu kilale sane pe kiau sitomiena su re e la poli, ana sike ga e amiu. \p \v 10 “‘ “In na nepisa m̃a pan amiu nanua rui nesape monar asum̃al m̃arera amio sitomen la nap̃a piayavi silaga, ana nepisu sane apuarar ruru kiau visena nene. Komin sur ne nanene narui, nekilia nevisaar van amiu sane visae pupia naloge viowaena yoko imi e yomarava vena kilali la nap̃a asike ea, ana yoko in na nesuwo amiu ruru nena ga, yoko sur nene tap̃atete tol amiu.” \p \v 11 “‘ “Ve ve piavi re, neimin amiu sina. Ya nap̃a asum̃al asike e rui, monar auarar ruru m̃a vano-o neim noworun amiu, ana yoko akilia ala kiamiu nalaena, ana tap̃atete yar tap̃ena kilia warlua kiamiu karo na p̃arimiu nap̃a pe kol vetan amiu. \v 12 \x - \xo 3:12 \xt Nakilol 21:2\x*Yar nap̃a taulu nakilaliena make ga vano-o neimi, yoko noure naga imi sane pupia kemrap̃e na loyum̃a e yum̃a wa m̃ana Ntewa, yoko yar nene sulue sike loyum̃a nene narui. Yoko neyowauia naga amio kia la nap̃a nesiri se ea, sane kia kiena ne kieta Ntewa, a kia kiena ne pupia pulkumali, na Yerusalem viu, nap̃a mligan ma e peni kiena ne kieta ne Ntewa pitomi, a amio la nene, yoko nesiri m̃ena kiau kia viu ea. \p \v 13 “‘ “Yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga logekilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa sum̃a pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’” \s1 M̃ak na olua pa e sum̃are nae Laotisia, naga sum̃are nap̃a pa piowa rui, ana pe asitom re sur poli \p \v 14 “Na maro, monar osiri m̃ak van navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Laotisia, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu pimi kom pun naga nap̃a pe p̃arin sur make ga, nap̃a naga ga kilia visave “Sanene.” Naga masisu pona pe lelaga e Ntewa vano tol nap̃a kana kuruta mlau, a naga pe sup̃en wetelun yomarava nap̃a Ntewa siia. \p \v 15 “‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena lala, a nekilia nevisu kilale sane pe kiamiu sitomena la manin manene re poli, a pe pisun manene ruru re m̃ena poli. Popon manene la nap̃a visae sinom̃an omanini, ko omanin ruruia, pona visae ovisunu, ovisun ruruia, ana nap̃a sinemiu la peve lua ga sanene, p̃elaga nene pe sineun re nenaga. \v 16 Ana komin nap̃a sinemiun amanini a sinemiun avisun sanene, in na nesape neluelua amiu e logou narui. \p \v 17 “‘ “Kam na asape amiyuwon polo kiamiu sur wo la mokliu, ana kam na asape tap̃atete yar tai kilia la sur van amiu, kam na amla ke rui. Ana peraga, e kiau navisuena pe sa re nene poli. Kam na pe apisu kilale amiu re poli, ana pe kiamiu sur wo re nena tai, kam na limamiu koren ga, kilamaramiu p̃ala, a yepemiu mian ga. \v 18 Nevisa van amiu, popon awasup̃e si aim pun inu, aim awar kol nini nap̃a kap kekan van kana namname rui, vena akilia alarar sur wo tai e limamiu. A popon aim awar kulmrae la nap̃a miyuwowo, vena akalo amiu, vena ve amawa re, a popon aim awar m̃aki na vilanen e kilamaramiu, ana vena akilia akirava sina. \p \v 19 \x - \xo 3:19 \xt Le Yu lala 12:6\x*“‘ “Yaru ai nap̃a sineu siia, monar nevis vania vena nakawe ruru kiena malena, ve sanene, monar ala kiau visena lala, ana avilopu amiu. \v 20 Ayagogo ruruia! In na nesum̃al nesum̃a nesigariga ke pulutava na kiom̃a malena. Ko nap̃a ologe pulgou pio, ovietavan inu, neim̃asu loyum̃a italua tesun, italua tekinana. \p \v 21 “‘ “Naga nap̃a sum̃al m̃arera vano-o taulu naviowaena lala, netam̃an vania sane naga topae amio inu e leleu wa na totanoena, sa ke ga nap̃a in m̃ena netaulu kiau nasinekar, ana siraunia Ata p̃ere inu netotano ke nemio e lelena wa na totanoena. \p \v 22 “‘ “Yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga logekilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’” \c 4 \s1 Ntewa na lelena nap̃a meta manene laa ma e peni \p \v 1 Pogos nap̃a nepisu pae sur la nene, nom̃al ke sina ga pulutava tai navaen loyum̃a ma e peni, m̃eke ga vamon inu. A nemloge ke sina ga pulgo nap̃a pis pan inu nanua, pis na pulgona miyelu keviu sane kumasua, ana pisa pan inu, sape “Ovam meta e nini sumo wa, vena nekila ovisu sur la nap̃a yoko aim sirau.” \p \v 2 Pisa sanene, ana veraga ga, nemloge sane Ninuna ne Ntewa p̃erelua ninuu, mligan inu ma e peni, ana nekira pa e pupia lele wa na totanoena tai m̃eke ga e marau, nap̃a yerkawa tai totano teke ea. \v 3 Nepisu sa nap̃a pila, p̃ar maran kilavaru la nap̃a po na po, a kana kap nena miyervivia sa ga kuperierier. \v 4 Kana pupia lele na totanoena nena m̃eke ga lika, a lele na totanoena m̃ena lap̃asa miyervivia, nopuloia tol lualima yam lua pa vari [24]. E la peve taaga, yar taaga teke e tai kila sane la m̃ena tol lualima yam lua pa vari [24], la nene ape nasumonena nae ma e peni lala. La nene, m̃ala kulsota la miyuwowo pap̃isi, a amien karo na p̃arila nap̃a pe kol. \v 5 \x - \xo 4:5 a \xt Nakilol 8:5, 11:19, 16:18, \xo b \xt Nakilol 1:4\x*Nesum̃a nepisu ke sane, nemilan m̃ena yekarpla ke ga likan yo wa nap̃ani, amio m̃aagena na pupia polilu tera ke ea. Vamonia, kap vivaga la olua asum̃a apivavaga, naga nene nane ninuna ne Ntewa olua, \v 6 asm̃al asike e yotop tai, nap̃a meri ga m̃eke na sa ga sive, pilavila a merarava ruru po sa ga kupito. \p Ana likan yo nap̃ani, yar mali la vari asum̃aga, nap̃a kilamarala la moki liu sike vamon la a varaun la, asum̃al lavisi, asuvivi pupia lele wa na totanoena. \p \v 7 Yar mal p̃es nene, sa ga laion, na lua sa ga puluk nap̃a purwolu, na telu naga p̃ar ga maran yaru, na maro na sane pepaum̃a. \v 8 La nene, la make ga kupela la orai, nap̃a kilamarala la kalo make ruru m̃ena kupela la nene, pa m̃ena e pulugala. \fig Yoane pisu yar mali namaro, naga sane pepaum̃a|alt="Eagle Fly" src="67_Rev4.7_EagleFly.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="4:7" \fig* \p La nene kiela yum̃aena, legiena a yemalo, la pe aparurula re pog ta poli, la asum̃al apisawal lue ga, asape “Ntewa na m̃areraena na mava, naga su p̃esa, naga sike nagane, a naga sike sike nena. Naga pe wa nap̃a pe wa, naga pe wa pap̃isi.” \p \v 9 E visena la ne sanene, la asum̃a apisirlua ke kia kiena naga nap̃a totano teke lele wa likan la, apatanon ke naga, asum̃a apisa ke potena pa naga nap̃a yoko mal lue narui. Pogos nap̃a asum̃a apisa m̃aga, \v 10 nasumonena m̃ena la nene apatanonia, amlotun ke naga nap̃a tap̃atete mare pogos tai. Ana siraunia, ap̃ar plan kiela karo na p̃arila nap̃a pe kol, amligan su tano se lana, asape: \q1 \v 11 “Kiamim Sup̃e Ntewa, mesmesun nap̃a naurarena, navatanonena a nam̃areraena make ga, ala van ko, kiom̃a ko ga taaga. Ko ke nap̃a osii make sur narui, \q1 e ga e kiom̃a nasinenanena atol kiela malena rui.” \c 5 \s1 Tus nap̃a apulonaria, amio narin sipsip, nap̃a lalua asike ma e peni \p \v 1 Ana yokorena nepisu si yerkawa nene nap̃a totano teke e lelena wa, naga mlarar ke sur tai e limana marua, sur nena naga tus tai, nap̃a asiri ga e lepas luwoka, p̃isi na apulonaria, ana atelan kana lok olua suwoia. \fig Tus na e peni nap̃a atelan lok olua suwoia|alt="ScrollWith7Seals" src="67_Rev5.1_ScrollWith7Seals.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="5:1" \fig* \p \v 2 Ana nemloge pupia navisi tai pion manene pa metava, piunia pisape “Ane torokin kilaroro lok la nene? Yar tai sike ne kilia vae tus nene woga pona peraga?” \p \v 3 Mom̃a ga sanene pano-o, peraga, pe yar re tai nap̃a ma e peni pona yomarava, pona vatanon yomarava, nap̃a kilia vae tus nene poli, pe yar re nena tai nap̃a torokin kira va loyum̃a e poli. \v 4 Nepisu sanene narui, nemloge piowa, netagi na netagi, nap̃a tap̃atete yar tai kila. \p \v 5 Ana nasumonena la tai nene pis pan inu, pisape “E, ve otag re sina! Opisu ke ne, nanene naga laion nap̃a molue kome yeririna la nae Suta, nap̃a apio asape lus kiena ne Tepet, naga taulu make sur la p̃isi rui. Naga ke narui naga kilia kilaro lok la olua nene, naga ke nap̃a yoko vae tus nene narui.” \p \v 6 Ana nekira pano, pe laion re poli, ana nepisu narin sipsip tai sum̃al sike likan yar mal la vari a nasumonena lala vamon yo wa nene. Naga pe narin sipsip ga, ana kana lam̃aliu olua amio kilamarana olua asike e p̃arina. Naga sum̃al sike na, naga apisu sa nap̃a akila kup̃ap̃aena e rui, ana mal ruru ga sum̃a ga. \v 7 Naga mial pimi, kuslua tus nap̃a petan limana yerkawa na p̃amarua, metava e pupia lele wa na totanoena. \v 8 Mla pae, ana yar mal la vari nene amio nasumonena la lualima yam lua pa vari [24] nene amloru e lana. La peve taaga ap̃ar kiela yukalele lala a kiela piala la nap̃a amiyum̃aen e kol, pulen ga ponotaninu la nap̃a asikapia, ana kala ponos taninu po pap̃isi nap̃a pa ke metava, nane leniena lala kiena nalelagaena wa lala. \v 9-10 \x - \xo 5:9-10 \xt Nakilol 1:6\x*A la amiyaun ke yau viu tai nap̃a sanini, \q1 “Akup̃ap̃ain ko, \q1 ana e kom̃a kuruta \q1 opul plan yeririna lala ape kiena ne Ntewa, \q1 nap̃a amolue e p̃egas nen yeririna make ga, \q1 e visena kar make ga, \q1 e purvanua kerkeviu make ga, \q1 a e narin purvanua make m̃ena ga. \q1 Ko osikol la apim ape p̃egas taaga navatanonen p̃arin sup̃e ve taaga ga, \q1 aim ave yar wa lala na yum̃aena kiena ne Ntewa, \q1 nap̃a yoko ave sup̃en yomarava nini. \q1 Ana komin nap̃a okila sanene, \q1 torokin sane ko ga taaga ola tus nene narui, \q1 owar plan kana lok lala, ovae.” \p \v 11 Nesum̃a nepisusu ke sanene, ana nemloge navisi la amiyau, la mok na moki, am̃a la tenario via na sanene. Amiervivi lele na totanoena wa amio yar mal lala a nasumonena la nene, \v 12 amiyau m̃arera pap̃isi, apisa sanini, asape, \q1 “Narin sipsip, nap̃a akup̃ap̃ainia, \q1 naga taaga po na po. \q1 Nam̃areraena make ga, nawoena make ga, \q1 manmaruaena make ga, puriu kawaena make ga, \q1 navatanonena make ga, naurarena make ga, nayeluarena make ga, \q1 torokin akila ga van naga taaga.” \p \v 13 Siraun nanene, nemloge si surmal make ga la m̃ena amiyau, surmal la nap̃a asike ma e peni, amio la nap̃a asike e yomarava, pona e porotano pona e sive, kiela yauena pisa sanini, pisape, \q1 “Nayeluarena, navatanonena, naurarena, a nam̃areraena va va yerkawa nap̃a totano teke e lele wa, amio m̃ena narin sipsip, vano vano ve uro re.” \p \v 14 Ana yar mal la vari nap̃ani apisawalia asape “Sanene” komin visena la nene, ana nasumonena lala amloru, akinai, amlotun lalua. \c 6 \s1 Lok la olua na tusi nap̃a aplonaria \s1 Lok p̃esia: Yerkawa na p̃elaga na kilaen mara, nap̃a kus wosi yuwowo \p \v 1 Nepisu manene m̃aga, nepisu narin sipsip nap̃a kilaro lok na sumo na tus nene. Naga kila pae, ana yar mal la vari nene tai pio e pulgo tai sa nap̃a polilu, pisape “Oimi!” \p \v 2 Ana nom̃al ga wosi tai nap̃a miyuwowo sum̃al sike e marau veraga. Nom̃al yar tai teke meta ea, p̃ar ke viu lamias, ana la amligan karo na p̃arina kiena p̃arin sup̃e teke e p̃arina, ana kus kiena wosi nap̃ani kirir pano sane yar namara tai nap̃a vanon vena taulu kiena nasinekar lala. \s1 Lok na lua: Yerkawa na p̃elaga na wem̃aren yaru, nap̃a kus wosi pivaga \p \v 3 Yoko narin sipsip kilaro lok na lua. Kila pae narui, ana nemloge yar mal na lua pio, naga m̃ena sape “Oimi!” \p \v 4 Ana wosi tap̃ena ke sina ga pimi kate veraga, nap̃a pivaga. Yar nap̃a kusia, atam̃an pania vena va war plan sum̃arena nap̃a sike e yomarava, vena yar la asum̃a awewe mom̃ar la. Amligan pupia playu na mara tai e limana, ana naga m̃ena kiriri pano. \s1 Lok na telu: Yerkawa na p̃elaga na visoena e yomarava, nap̃a kus wosi malko \p \v 5 Yoko, narin sipsip kilaro lok na telu. Kila pae narui, nemloge yar na telu pio, naga m̃ena pisape “Oimi!” \p Ana nepisu ga wosi si tai nap̃a malko sum̃al sike e marau veraga. Yar nap̃a kusa, naga mlarar ke skel tai e limana, vena visuveve kinanena lala kana yeririna na yomarava. \p \v 6 Ana nemloge visena tai molue ga likan yar mal la vari nap̃ani, asape “Ovano, atam̃an pan ko asape okilia okila nap̃a yo ve plasan kinanena, nap̃a yoko monar aul narin kinanena ga e kilavaru keviu. Ana ve okila kare manene re purp̃es nen purolip lala nap̃a amiyum̃aen ke sirveve e mrasnela, a ve okila kare manene re purp̃es nen kilkerep lala nap̃a amiyum̃aen waen e mrasnela.” Apisa sanene narui, a naga m̃ena kiriri pano. \s1 Lok na vari: Yerkawa na p̃elaga na marena, nap̃a kus wosi na yepen pe yavi \p \v 7 Yoko, narin sipsip kilaro lok na vari, kila pae ana nemloge yar mal na vari pio, naga m̃ena sape “Oimi!” \p \v 8 Ana nom̃al ga na wosi tap̃ena nap̃a yepena pe yavi sum̃al ga sike e marau. Yar nap̃a kusia, apio kiena kia asape Marena, a naga, kiena erau tai mial ke amio, nap̃a kiena kia asape Pulukapi. Ana e lalua nene, atam̃an asape lalua akilia akila viowa va yar ve moki e yomarava, e playu na mara, pona e viso, pona e maiena, pona e surmal tetan lala. Visae ve sanene, yar la vari asike yomarava, la telu akilia asururu ga, ana tap̃ena tai akilia akilapel naga sanene. \s1 Lok na lima: Li na lelagaena la nap̃a ape masisu pano-o am̃emom̃ar la \p \v 9 Yoko, narin sipsip kilaro lok na lima. Kila pae, ana nom̃al wonta pulen ninuna ne yeririna lala amiyuwon la miyervivi miasina. Nanene la nap̃a am̃emom̃ar la komin am̃arera e logearen visena kiena ne Ntewa, a asum̃al m̃arera asape amlelaga e Yesu. \v 10 La nene, nom̃al atag ke pa Ntewa e pupia pulgo keviu, asape “Ake Sup̃e na sur make ga, ope wa a ope lelaga, awis ovisu kilale kamim kuruta nene. Pogwai nap̃a yoko okila maran va yar viowa la nap̃a akila ke piowa sanene?” \p \v 11 Apisa pa sanene narui, ana ap̃ar kulsaket yuwowo la pan la amiyenia, ana apisa pan la asape sur nap̃a la apiunia naga pere wa. Asape monar asum̃ate li ga ve plas ga wa, komin nap̃a kiela erau lap̃asa asike ga wa, amio m̃ena kiela puruvi tap̃ena lala a vinela lala, nap̃a yoko la m̃ena monar awe mom̃ar la komin nap̃a amlelaga, ana pogos nap̃a la punu ga aimi toroki, yoko Ntewa kila ga ya nap̃a la apiun na wa. \s1 Lok na orai: Legiena maro \p \v 12 \x - \xo 6:12 a \xt Nakilol 11:13, 16:18, \xo b \xt Mat 24:29; Mak 13:24,25; Luk 21:25\x*Yoko, nepisu nap̃a narin sipsip kilaro lok na orai. Kila narui, yemninu veraga, a pe piavi re poli mrae pimi malko yemalolo nenaga, a kupario pimi pivaga sane kuruta, \v 13 a verue la nap̃a asike ma e sinapane akekapil apitom tano e porotano, sa ga nap̃a mralak mene, pogos nap̃a pupia lagi miyui kululun lasa. \v 14 \x - \xo 6:14 \xt Nakilol 16:20\x*Yoko, avilonar sinapane sa nap̃a apilonar takue akus pano, a tavie make ga a purvanua make ga alen plan la vetan lelela lala. \p \v 15 Ana pogos nap̃a yar la avisu sur la nene, pupia marauena nap̃a pupia marauena. P̃arin sup̃e na yomarava lala, yerkawa lala, nasumonena kiena ne yar na mara lala, yar na sur moki lala, yar m̃arera lala, amio m̃ena kiela yaru na yum̃aena lala, a yar tap̃ena make ga e yo kar ga lala, la make ga ayalin mesmesun puluve lala pona pulkilavaru, avavinin yo la metava e kunusa, akilayonli nap̃a atapolou ea. \v 16 \x - \xo 6:16 \xt Luk 23:30\x*Atol yo la nene, ana marauena pimi keviu manene laa, a apion pa kilavaru lala amio kunus lala, asape “Awis, aloru akalo ruru imimi, vena navisuena kiena ne naga nap̃a teke meta e lele wa ve tol imim re, a vena nasinekar kiena ne narin sipsip ve kila kare imim re. \v 17 Pupia legiena na sinekar kien la lua nene pimi rui, a yoko ane kilia sum̃alu mali e pogos nene? Peraga ne, nagane yoko viowa manene laa van ita make ga.” \c 7 \s1 Ntewa pisaar kiena pupia p̃egas nen yeririna tai vena ave kiena \p \v 1 Siraun sur la nene, nepisu navisi la vari asum̃al asike e mrapun yomarava varoka, asum̃a akilawo ke lagi vari nap̃a amiyui ke e yomarava, vena lagi la nene ve ayui re si e sive, pona e porotano, pona meta e lak lala. \v 2 Yoko nepisu ke sina navisi tap̃ena, p̃ar sur na ween totou kiena ne Ntewa mali van kiena yeririna lala, ana naga molue e nap̃a mrae pa meta ea pimi. Naga kilia m̃a sape navisi vari nene, la ap̃ar ke nam̃areraena nap̃a akilia akila kare porotano a akilia akila kare sive, ana naga pion manene pan la, pisalup̃ar pan la vena ve akila re si sur tai. \v 3 Pisa sanini, sape “Ei, toko, ve akila kare re sive pona porotano pona lak lala, vano vano tol nap̃a teligan totou tai te piamenan yar mesmes lala nap̃a ape kiena ne kieta Ntewa.” \p \v 4-8 E pogos nene narui nemloge ga na wa nap̃a apisawal nena maran la nap̃a amligan totou e la. La nene amolue akom e lus nae Israel la lualima taaga pa lua, naga lus la nap̃a ap̃ar kia kiena yermarua apua kan la nene, nane Suta, Rupen, Kat, Asa, Naptali, Manasa, Simion, Levi, Isak, Sepulan, Sosep, a Pensiman. Ana e lus make la nene, tai kana manu lala tol lualima taaga pa lua [12,000] amolue komea, kila la punu ga tol sane kana manu ne lala tol ponotia lualima yam vari pa vari [144,000]. \s1 Pupia p̃egas tap̃ena lala nap̃a amiyen kulsota yuwowo lala \p \v 9 Ana siraunia, nekira pa vamon inu narui nom̃al pupia p̃ina na yeririna lala, nap̃a moki na moki, tap̃atete auloia, la ke nap̃a amolue akom e lus tap̃ena la narui. La ke nap̃a ape yeririna tap̃ena lala na purvanua tap̃ena lala, amio kiela visena tap̃ena lala, apim asum̃al asike vamon pupia lele na totanoena nap̃a narin sipsip totano teke ea. La make ga amien kulmrae yuwowo nowo lala, a ap̃arar m̃am̃ela lala, \v 10 a apio manene pa metava, asape “Kieta Ntewa teke e kiena lelena wa, naga ga amio narin sipsip, lalua ape purp̃es nen kieta natamaliaena.” \p \v 11 Ana amio la nene, navisi m̃ena lala asum̃al amiyervivi yo wa, a amiyervivi m̃ena nasumonena lala amio yar mal la vari nap̃ani, ana la m̃ena akinai ap̃an p̃arila pito tano vamon yo wa, amlotun Ntewa, \v 12 asape \q1 “Ee, lelaga pa! \q1 Nayeluarena make ga, a naurarena, a namanmaruaena, a navisaen potena, a navisirluaena, a puriukawaena, a nam̃areraena, \q1 la punu ga nene ape kiena ne kieta Ntewa naga taaga, a yoko ve sanene sulue na sike ne. \q1 Yeluaren van Ntewa!” \p \v 13 Ana e pogos nene, nasumonena la tai piun tan inu, sape “Pupia p̃ina nap̃a amiyen kulumrae yuwowo la ne, okilia osape a la nene, a okilia osape la asu pe na apimi?” \fig La akeevan la p̃is rui e tanane narin sipsip nap̃a mare|src="67_Rev 7_14_Sacrificial Lamb.tif" size="col" ref="7:14" \fig* \p \v 14 \x - \xo 7:14 \xt Mat 24:21; Mak 13:19\x*Ana nesape “E peraga, ana ko ope yerkawa nae e nini tai, ko okilia m̃a yo?” \p Ana pisatam̃ea sape “Ore, la ke nene narui nap̃a ap̃aro e pupia pogos naloge viowaena. Kulsota la ne amiyen ke ne, akevanla e kuruta kana narin sipsip nap̃ani, nane apim amiyuwowo ruru sane opisu ke ne. \v 15 La na kiela yum̃aena sanini, sane \q1 ‘La asike vamon yo wa kiena ne Ntewa, legiena a lemalo amiyum̃ae kiena ke loyum̃a e m̃ana yum̃a wa, \q1 a naga nap̃a totano teke meta ne, naga yoko visuar la, \q1 \v 16 Yoko tap̃atete si viso kar la, \q1 yoko ve moto karla re si narui, \q1 mrae ve kila kare la re sina, \q1 a pupia kapi ve visun la re sina, \q1 \v 17 komin narin sipsip nap̃a teke likan yo wa meta ne, \q1 naga yoko vagan la, \q1 naga yoko sumon la ava e purp̃es nen wii na malena, \q1 a yoko Ntewa yumu plan make wamarala.’” \c 8 \s1 Lok na olua: Yo pa ruru nenaga \p \v 1 Siraun nene, nepisu narin sipsip kilaro lok na olua. Kila narui, sur make ga nae mae peni aparurula veraga, pe m̃aagena re si ta poli, yo m̃ano nena ga mon m̃a pano-o tol komsus nen aora taaga. \s1 Kumasua la olua \p \v 2 A pe yam piavi re nenaga, nom̃al navisi la olua nap̃a asum̃al asike e marana ne Ntewa vena kilaen kiena yum̃aena, a amla kumasua olua pan la, tai kus tai, tai kus tai. \s1 Pias nen ponotaninu nap̃a amiyum̃aen e kol \p \v 3 Ana siraunia, navisi tap̃ena pimi. Naga kus pias nen ponotaninu tai, nap̃a amiyum̃aen e kol, a naga kus pimi sum̃al sike e wonta, nap̃a naga m̃ena amiyum̃aen e kol, a nap̃a sike vamon lele wa na totanoena. Ana ap̃ar ponotaninu mokliu pania vena sikapia e wonta vena kila ponos wo, a amla m̃ena leniena lala kiena ne nalelagaena wa lala pania, vena ligan to meta e wonta sane nalaena tai. \v 4 A pogos nap̃a kapi nene kekan ke ponotaninu nena, kana ponosa amio leniena kiena ne nalelagaena wa lala, amolue petan limana ne navisi nap̃ani akaka ava atol marana ne Ntewa. \p \v 5 \x - \xo 8:5 \xt Nakilol 11:19, 16:18\x*Yoko, navisi nap̃ani p̃ar plategkap lap̃as nap̃a apranar sike e wonta nene, kokonia pito e pias nen ponotaninu nene ana koven pito tano e yomarava. Ana pogos nap̃a suri nene tol yomarava, kila polilu kapur kar ga e yo punu ga, amio kana mumuena sa nap̃a kapiapo, amio m̃ena yekarpla, a yemninu. \s1 Kumasua na miyelu p̃esa: yua amio kuruta \p \v 6 Ana navisi la olua nap̃a ap̃arar kumasua olua nene, asu ruru ke nap̃a asape ayu narui. \p \v 7 Navisi na sumo miyu kiena kumasua, ana kila narui mrayua la nap̃a m̃arera sane kururu kilavaru, amio kuruta nap̃a pisusun sane kapi, aptom akila mom̃ar sur kar la e yomarava. Amiyum̃aen m̃a sanene pano-o kapi kekan make yomarava komp̃asa amio kana purlaki ne lala, amio sur make nap̃a kapur sike ea. \fig Navisi la peve taaga amiyu kiela kumasua ana sur kar la kakate|alt="Trumpets" src="67_Rev8.7_Trumpets.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="8:7" \fig* \s1 Kumasua na lua miyelu: tavie na kapi \p \v 8 Ana siraunia, navisi na lua miyu kiena kumasua. Nanene kila pupia tavie kar tai, nap̃a kap molue ke komea, akovenlua pito e sive. Pogos na kove sive, ana sive komp̃as pimi sane kuruta, \v 9 ana kana sur mal ne lala amarmare, a waa la nap̃a asike e pupia lepas nene atalilu. \s1 Kumasua na telu miyelu: verue nap̃a kirir ma e sinapane \p \v 10 Yoko navisi na telu miyu kiena kumasua. Nanene kila pupia verue tai, nap̃a kapi pivaga ke ea tegoli yo sane kapi vivaga, molue ma e sinapane, miere pitomi miae yomarava. Ana kana kapi nena pa tol wii la nap̃a mlau a p̃arin wii lala. \v 11 Kia kien verue nene, asape Wii Melkalka, ana kila narui wii nae yo la moki pimi melkalka, ana yeririna la amun p̃ele ga, moto karla m̃a pano-o amarmare. \s1 Kumasua na vari miyelu: yemalolo \p \v 12 Yoko navisi na vari miyu kiena kumasua. Nanene kila nap̃a mrae komp̃as pimi malolo, a kupario komp̃as pe tego re si poli, a verue la moki nap̃a pe am̃al la re si poli. Kila narui legiena pimi plas manene laa, a pe lepamiema re si poli, kila narui yemalolo pap̃isi e yomarava wetelu. \p \v 13 Nepisu manene ke sane, nom̃al pupia pepaum̃a tai ka ke metava, sum̃a mlolokai kar ke metava na, pisape “Yo piowa rui e, ana na nene naga kulus ke na wa. Navisi la telu asike ga wa, la kiela kumasua miyelu m̃arera manene laa sane. Kam na yomarava, avisuar amiu, pupia na loge viowaena pimi m̃aliv ke narui!” \c 9 \s1 Kumasua na lima miyelu: pulus nap̃a pito manene laa tano, nap̃a na p̃esia na loge viowaena m̃arera na telu \p \v 1 Yoko navisi na lima miyu kiena kumasua. Nanene kila verue tap̃ena kirir m̃alia p̃arpoyo ma e sinapane pitomi e yomarava. Verue nene, amla ki tai pania, nanene ki nap̃a vietavan pulus nap̃a pito tol kap nap̃a garo tano. \v 2 Pogos nap̃a mlalua keplamaran pulus nene, kapi piu p̃ar wowo yo molmolue ke ea, sa nap̃a pupia kap tai piu, ana pa kar ga meta e sinapane, kilawo maran mrae, kila yemalo ke sina ga. \v 3 Ana pogos nap̃a kap piu kalo make yo sanene, kelsisi la amolue apitom tano e porotano, ana pe asa re si kelsisi poli ana apim sa nap̃a pupia kimi natano. \p \v 4 Apisalup̃ar la asape ve atol re purlaki lala a kinanena lala pona sur la nap̃a pitotovi sike e yomarava, ana atam̃an asape akilia akila viowa va yeririna na yomarava lala, la nap̃a pe ap̃ar re totou kiena ne Ntewa nap̃a naga mligan sike nena e piamenana ne kiena yeririna lala. \v 5 Kimi na tano la nene, pe atam̃an la re nap̃a akilia awe mom̃ar yar la poli, ana atam̃an la ga ayuyur la m̃a va tol kupario ve lima. Ana pogos nap̃a akila m̃a sanene vano-o, yoko yar la aloge yepela la lalae kar vano vap̃isi. \v 6 E pogos nene, la ve moki na asave popon amarmare ga, yoko akale mrapa la nap̃a amare ea, ana yoko marena yepen mavin la, ligan la asum̃a ga sanene. \p \v 7 Ana kelsisi la nene, pogos nap̃a nepisu ruru la, atorokin wosi la nap̃a yar namara la akus ke ne. Amyen karo nap̃arila nap̃a pe kol suwo p̃arila, a pogos nap̃a nepisu ruru marala, nemilan la ga asa ga yaru. \v 8 Am̃e vilp̃arila sane sira, ana maluela lala, sane na maluena laion. \v 9 Amyenwo yerela lala e pototo, a pogos nap̃a akaka tetai, kupela la kakapur m̃alia sa nap̃a wosi la nap̃a ap̃ere kiela kat lala akiriri ava akila mara. \v 10 Kelsisi la nene kesila sike e la, a sur na yuren yaru lala sike e la, nap̃a akilia ayur m̃a yar vano-o tol kupario ve lima. \p \v 11 La kiela p̃arin sup̃e tai, naga navisi tai, ana pe navisi kiena ne Ntewa re poli, naga navisi nap̃a pisuar ke mratava na pulukapi. Yar nene, kiena kia e visena kiena le Epru lala, asikia asape Apatono, a e visena nae Krik, asikia Apoliono, kinas nen kia lua nene asape yar na warnena kareen suria. \p \v 12 Kelsisi ne la nanene, nap̃a nasumo e naloge viowaena la telu nena nanene. Nom̃al naga p̃aro pa rui, ana lua sike ga wa. \s1 Kumasua na orai miyelu: navisi lala na wem̃aren yaru, nap̃a nalua na naloge viowaena m̃arera na telu nene \p \v 13 Yoko navisi na orai miyu kiena kumasua, nemloge visena tai molue kom e mrapun wonta wa nene varoka nap̃a amiyum̃aen e kol nap̃a sike e yo wa vamon Ntewa. \v 14 Visena nap̃a pisa pa navisi nene sanini, sape “Navisi la vari nap̃a apiar la asike e yo nap̃a wii mlau ke ea nap̃a kiena kia Yupretes, nagane kana pogos nap̃a ova okila plan la sina avavano narui.” \v 15 Navisi la nene, apuarar la ruru asum̃a sanene pano-o tol nena kana aora na kana legiena na kana kupario, nap̃a akilia amolue ea vena akila kiela yum̃aena. Ana navisi tap̃ena pa mlup̃ar plan la, kila sane amolue apano, apa kar ga e purvanua lala am̃e yar lala lavis tol komp̃as nen yeririna na yomarava. \p \v 16 Apa amio kiela yar namara lala nap̃a akus wosi namara lala, ana nemloge apisawal kana marana tol tenario tol ponotia lua [200,000,000]. \v 17 A pogos nap̃a nepisu manene wosi la nene amio yar la nap̃a akusia, nom̃al pototo sur tai nap̃a amligan mono ke yerela, amiyowa ruru la apivavaga sane kapi, amemaena sane lowe memaena, amleleru sane mrae. Kiela wosi lala ape tap̃ena ga, nap̃a p̃arila sa ga laion, a pogos nap̃a amiyuveve nom̃al kapi a m̃au a posnoyavi na kapiapo mleleru molue petan logola. \v 18 Sur la telu ne nanene, sane kapi a m̃au a posnoyavi na kapiapo kila lavis yeririna na yomarava nini la komp̃as akokovio e pogos nene. \v 19 Nam̃areraena kien wosi la nene sike e ya nap̃a molue ke kome logola, a sike m̃ena e kesila lala, komin kesila la pilolon sane lom̃ara, a sur sane p̃arin lom̃ara m̃ena sike e luas nen kesila nap̃a mla ke pupia magka pa yeririna lala. \p \v 20 Napiowaena la ne m̃arera pap̃isi sanene, a pupia komp̃as nen yeririna lala, nane lap̃as nap̃a amal ke na wa, pe asitom re poli. Pe apulon la re nena e kiela napiowaena la nap̃a akila ke e limala poli, ana asum̃a akila luen ga lotena pa yermare lala, a asum̃a akila ke leniena pa nono lala na kiela ntewa lala, nap̃a pe akirava re poli, a pe amloge kilale re sur poli, nap̃a pe amiyal re poli, nap̃a yar ga la amiyum̃aen e kol, pona selpa, pona pototo, pona kilavaru, pona laki. \p \v 21 A amio m̃ena nanini, pe apulon la re nenaga e p̃elaga na wem̃aren yaru poli, pona kimi lala, pona nakilaen viowa amio sira, pona e kiela vinauena la nap̃a asum̃a akila ke ne. \c 10 \s1 Navisi tai mlarar narin tus nap̃a apilonaria \p \v 1 Ana siraunia, nepisu si navisi m̃arera tap̃ena molue ma e peni pitomi tano. Naga mien lul sa nap̃a m̃ana kulsota, a kuperierier miervivi p̃arina, marana m̃ena ga sane mrae, ana lana luwoka sane pupia kemrap̃e ana ape kapi. \v 2 Ana nepisu naga tarar ke narin tus tai, nap̃a pike p̃a teke e limana luwoka. Ana piap̃ereren lana marua piawa ke e sive a lana m̃el piawa ke e porotano. \v 3 Naga sum̃alar ga sum̃a sanene, ana mligan pupia vioena tai nap̃a sa ga laion, a pogos nap̃a naga kila, polilu make kar ga lala apisatam̃e pimi, apis kome kiela mumuena lala. \v 4 Pogos nap̃a polilu la atera sanene, sineun nesape nesiri plan kiela visena lala, ana lavis nekila narui, visena tap̃ena molue ma e peni pitomi pan inu, sape “Toko, ve osiri re visena kiena ne la nene. Sur la nap̃a apisa, pe nakilaen re yeririna la akilia poli.” \p \v 5 Visena nene sanini, ana nom̃al ga navisi nap̃a piawa e sive amio porotano, kian limana marua pa ma e peni. \v 6 Ana pisa kiena visena m̃arera tai, pisaar e kia kien naga nap̃a mal sulue, nap̃a sii peni amio ya la nap̃a asike ea, amio yomarava a ya la nap̃a asike ea, amio sive a ya la nap̃a asike ea. Kiena visena pa sanini, sape “Nagane pe pogos na sum̃ateen re si poli! \v 7 Lavis ke navisi na olua nene yu kiena kumasua narui, a visae kila ga rui, vera na nasitomwanena kiena ne Ntewa la imi m̃alivi rui, vera na sur make ga imi merarava ve sa ga nap̃a naga pisawal p̃esan pa navisawalen la nap̃a amiyum̃ae kiena p̃esa.” \p \v 8 Pisa pa sanene narui, in m̃ena nemloge visen tap̃ena molue ma e peni pitomi pan inu, sape “Narin tus nap̃a pike teke e limana ne navisi nap̃a sum̃al sike e sive a porotano, ova ola ke ne wa.” \p \v 9 Ana nepa lavisin navisi nap̃ani, nepiun narin tus nene tania. Ana tam̃an ga pan inu, sape “Poga, okilia olavia. Visae olavia monar okania. A nesape nevisa van ko sanini, pogos nap̃a okania, yoko ologe kiki e logom̃a vap̃isi, ana siraunia, yoko ologe melkalka e mopom̃a.” \p \v 10 Ana nemlavia nakania, ana kiki e gou pap̃isi. Ana nesinom pae, ana sanena nap̃a pisa, nap̃a sur nene melkalka, kila kare m̃ep̃eu pap̃isi. \v 11 Yoko, visena pitomi si pan inu yam tai, sape “Yoko ve sa ga nene narui, komin navisawalena tap̃ena la asike ga wa nap̃a yoko monar oto ovisawal sina, nap̃a apisayu p̃egas nen yolai lala, purvanua punu ga, yaru na visena tap̃ena la punu ga, a p̃arin sup̃e la nap̃a asike e yomarava.” \c 11 \s1 Yar la lua na iilaaren visen kiena ne Ntewa \p \v 1 Ana e pogos nene amligan kiai tai te lum̃au, asape neva nela totou na yo la ea. Asape, “Ova e yum̃a wa m̃ana Ntewa, ola ruru kana totounena na keviu pa sanape, a ola totou na wonta nap̃a sike loyum̃a ea, a oulo m̃ena yeririna la nap̃a akila ke lotena e yo nene, sane m̃a tol via. \v 2 \x - \xo 11:2 \xt Luk 21:24\x*Ana kana pupia yo nap̃a m̃eke vanua, naga ve ola re kana totounena, komin yum̃a wa nene komp̃asa yar la nap̃a pe ape Yu re poli la yoko akusia. Wolawa la nene yoko aim ataulu pupia kumali wa nene Yerusalem, yoko aim loyum̃a ayalor kar ga ea sa nap̃a la lelela, ana yoko akila ga va tol kupario ve lualima yam vari va lua [42]. \v 3 A pogos nap̃a asike e nene, yoko yar lalua nap̃a asum̃al m̃arera asike e kiau visen lelaga aim am̃alivi. Lalua ayen ga kulupak sa nap̃a m̃ala kulsota, a yoko avisawal kiau visena e siarena na kupario la nene va tol luasa, nap̃a kana legiena nena tol manu ve taaga ponotia ve lua lualima yam orai [1260].” \p \v 4 Yar lalua nene visena wa kiena ne Ntewa pisayu la nakonua rui, nap̃a pisayu sape purolip lalua asum̃a ga, pona nap̃a pisayu kemrap̃e na kantel lua, nap̃a luoka ga asm̃al asike e marana ne kieta Ntewa nap̃a naga pe sup̃en yomarava wetelu. \v 5 A visae yar tai kilali nap̃a kila viowa va lalua nene pogos tai, yoko kapi kilia molue e logola, yoko kilia kilapel ruru nena kiela nasinekar lala. Nane mrapa ne nanene nap̃a visae yar sinenan sape kilam̃ar la, yoko naga ga kan ke sina kiena marena narui. \v 6 Lalua nene kiela nam̃areraena keviu liu, nap̃a akilia akilawo sinapane metava vena yua tap̃atete kove e pogos nap̃a apisawal visena kiena ne Ntewa, a akilia akila wii lala imi ve kuruta, a akilia akila nap̃a sur viowa kar ga imi pona pogos m̃arera imi kila kare yomarava e pogos ya nap̃a lalua asitom asape akila. \fig Yaru lua nae ma e peni nap̃a puryula m̃arera|alt="Prophets" src="67_Rev11.3-12_Prophets.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="11:3-12" \fig* \p \v 7 \x - \xo 11:7 \xt Nakilol 13:5-7, 17:8\x*Ana lalua nene, lalua ave navisawalen sanene vano tol pogos nap̃a lalua akila yum̃aena na sanene p̃isi. E pog nene narui, yoko pupia sur mal viowa nap̃a m̃eke tano e pulukapi molue vamin lalua, a yoko kiena nam̃areraena taulu la luwoka, kilam̃ar la. \v 8 A yoko akoven tasnela m̃eke likan mraplepa e pupia pulkumali nap̃a naga pulkumali m̃a nena nap̃a kiela sup̃e naga m̃ena am̃em̃aria meta e lak torovia. E nene, nap̃a e p̃elaga na visawanen suria, apisa kia na kumali nap̃ani, pogos tai asape kia na kumali marua viowa nap̃a Sotom, pona apio asape Isip. \v 9 Tasnela mom̃a ga e yepisun sanene yoko p̃egas nen yeririna lala, pona lus lala, pona visena lala, pona purvanua la aim avisu la, yoko avisalup̃ar la ve asinla re vano-o tol legien ve telu komsusa. \v 10 A pogos nap̃a apisusu m̃a tasnena yar mare lua nene pano-o yoko apisa karela pap̃isi a apitalia kare la p̃isa. Yoko asitom̃al naloge viowaena lala nap̃a navisawalena lalua akila pimi pa yar na yomarava lala, ana yoko akekara na akekaran nap̃a lalua nene amare pa rui, yoko akila pupia p̃ap̃agena a yoko awarwar si nalaena lala van la vanonia. \p \v 11 A pogos nap̃a legiena telu nene komsusa p̃aro pae, pe asin re luwoka poli wa, la amilan ga lagi na malena tai molue kome Ntewa pitomi tol maren lua nap̃a ne, kila si la ga luwoka asum̃al ap̃anarla asum̃al asikena. Pogos nap̃a yar la apisuia, amarau na amarau, \v 12 a pe yam piavi re poli, amloge pupia visena la kom ma e peni pitomi, pisa pan lalua, sape “Poga, amlua avam metava narui.” Ana la ga luwoka apa metava veraga, akus lul lala apa atol ma e peni, nap̃a kiela nasinekar lala apisu sane asum̃alu wowe ga asikena, logola suwowo ga rui apis re si poli. \p \v 13 \x - \xo 11:13 \xt Nakilol 6:12, 16:18\x*A e ke e pogos nene, pupia yem-ninu, nap̃a kila lepas nen pul kumali nene komp̃as, yum̃a make ga akekapil apororowa make nenaga, a yeririna la nap̃a amarmare e yemninu nene tol manu olua. La nap̃a amal ruru ga asum̃aga la apisu ke sur nene, amarau kar p̃an wa, ana apisu sane popon la ayeluar ga Ntewa nae peni komin kiena pupia m̃areraena nap̃a la apisu kilale ga na wa. \p \v 14 Yemninu nene sur sane pupia naloge viowaena na lua p̃aro narui, kana yam telu nena pere wa, yoko naga ve ve piavi re na imi. \s1 Kumasua na olua mielu: pogos na lip̃ereena, nap̃a kana naloge viowaena m̃arera maro na teloka nanene \p \v 15 Yoko navisi na telu miyu kiena kumasua. Nanene narui kila pulgo la moki apisasawal ke pupia visena la ma e peni, amieluar Ntewa apisa sanini, asape \q1 “Nagane narui yo punu ga nap̃a sumo sike vatanon sup̃e viowa na yomarava nini, la asike vatanon kieta Sup̃e Ntewa narui, lalua kiena Navisaarena, \q1 a yoko naga ve p̃arin sup̃en vano-o tap̃atete p̃isi pogos tai.” \p \v 16 A nasumonena m̃ena la lualima yam lua pa vari [24] amio la, nap̃a atotano ateke e lelela la nap̃a pa metava, akinai tano vamon Ntewa, amlotunia, \v 17 asape \q1 “O Ntewa keviu nam̃areraena na mava, ko nap̃a osu nakonua rui, ko nap̃a osike nagane, ko nap̃a ope na pogos la ne pimi ke ne. \q1 Mepisa potena pan ko pap̃isi wa, komin nap̃a op̃arar kiom̃a pupia m̃areraena rui, nagane narui osum̃alu m̃arera e kiom̃a nasup̃enena. \q1 \v 18 Purvanua make ga na yomarava nini sumo na sinela kar ko, ana pogos na kilologiaen kiom̃a sinekar van la narui. \q1 Nagane kana pogos nap̃a yoko olip̃ere yar mare lala, a yoko okila kare yeririna la nap̃a akila kare kiom̃a yomarava. \q1 Ana kiom̃a yar na yum̃aena lala, nap̃a navisawalena lala, amio kiom̃a li nalelagaena wa lala, a la nap̃a apatanon ke kiom̃a kia, yoko awar kiela nalaena wo la e pogos nene, pe sur koren ga nap̃a ape yerkawa lala e kiom̃a yum̃aena, pona pe ape yerkawa re poli.” \p \v 19 \x - \xo 11:19 a \xt Nakilol 8:5, 16:18, \xo b \xt Nakilol 16:21\x*Ana e pogos nene apietavan yum̃a wa m̃ana Ntewa ma e peni e marana yeririna lala, a am̃al pias nen navisaluaena wa mon m̃aga. Amilan ga yo pe tap̃ena veraga, komin nam̃areraena kiena ne Ntewa sike ea, nap̃a yekarpla e yo punu ga, amio polilu tera, yo m̃aaga, yemninu, a pupia mras nen yua aes kekapili. \c 12 \s1 Sira nowo amio pupia nopi tai \p \v 1 Nepisu manene ke sur nae peni lala wa, ana nemilan ga pupia kile tai. Naga sira tai, naga kus mrae, mien pe m̃ana kulsota, sum̃al sike e kupario, a karo na p̃arina, verue lualima taaga pa lua [12] sike ea. \v 2 Sira nene m̃ep̃ena, ana mloge piowa mlokai na mlokai, komin kiena kupario p̃isi narui, lavis waria. \fig Yoane pisu pupia sur tai namarauena|alt="3" src="67_Rev12.1,3_Woman&Dragon.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="12:1" \fig* \p \v 3 Nepisu manene m̃a sanene, pupia surmali tap̃ena molue ma e peni, naga pe namarauena manene laa. Naga pupia arman nopi tai, pivaga, p̃arin olua nap̃a amien karo na p̃arin sup̃e olua sike e la, a lam̃aliu m̃ena sike e p̃arila, make ga tol lualima. \v 4 Ana nom̃al ga sur nap̃a kup̃in kesina sane, ku plan verue la mokliu akekapil akowowo yo tano e yomarava. Ana sur viowa nap̃ani pimi sum̃alar se maran sira nene, naga sitom ruru rui sape sa sira nene war sisi, karm̃ar ke veraga. \p \v 5 Sum̃a sanene pano-o sira nap̃a p̃arlua narina, pe yerm̃ene. Ana Ntewa sinenan sape sisi nene imi ve p̃arin sup̃e vena uarar pototo e limana vena ve sup̃en yeririna na yomarava lala, ana pogos nap̃a sur mal viowa nene pe tol re sisi nene poli wa, ana akuslua veraga, akuslua pa ma puna ne Ntewa m̃ae kiena pupia lele na totanoena. \v 6 Ana sira nene marau, pure pa tapolou e yomema, e yo tai nap̃a Ntewa kila ruru pe lelena, ana pa tapolou e yo nene, apisuar ruru naga e legiena moki, legiena tol manu taaga ponotia lua lualima pa orai [1,260]. \p \v 7 \x - \xo 12:7 \xt Sut 1:9\x*Ana e pogos nene pupia mara tai kapur ma e peni. P̃ar navisi nene M̃aikel amio kiena navisi lala, akila mara amio pupia nopi nap̃ani, ana naga m̃ena ga amio kiena navisi lala akila mara m̃arera pap̃isi pan la. \v 8 Akila m̃a mara sanene pano-o, tol nap̃a nopi nene, kiena nam̃areraena p̃isi, ana amio kiena navisi lala amloru apito tano. Ana akila kare la pap̃isi, amla nakoaena pan la, ap̃ar plan lelela ma e peni petan la. \v 9 \x - \xo 12:9 \xt Luk 10:18\x*Ana pupia nopi nap̃ani, akovenlua nena ma e peni veraga pitomi e yomarava, naga amio kiena navisi lala. \p Ana e poglis nene nepisu kilale ga pupia arman nopi nene na wa, naga ke ga nap̃a kus maran lom̃ara nanua sumo narui, naga yar sur nap̃a asape Yermare, pona Yermare Lego, nap̃a nanagane naga ke na wa, naga p̃ere yomarava nini wetelu kuspal ke mrapa silaga. \p \v 10 Ana siraunia, nemloge pulgo tai pio p̃ar make yo ma e peni, sape \q1 “Nagane na natamaliaena kiena ne Ntewa sum̃alu, \q1 puriukawaena kiena ne Ntewa tauluia, \q1 nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi m̃alivi, \q1 nam̃areraena kiena ne kiena Navisaarena pimi m̃alivi, mon metavan make suria. \q1 Yar viowa nene nap̃a sum̃a pisa kare mratava puna Yesu, akovenlua naga rui. \q1 Legiena a lemalo sum̃al ga sike e marana Ntewa kilali nap̃a visawal mlamulen viowa kiena ne yeririna lala, \q1 ana nagane narui, akovenlua naga rui. \q1 \v 11 Nalelagaena la mokliu nap̃a pe asitom re si kiela malena la poli, \q1 pe amaraun re si marena poli, \q1 ana la asm̃al m̃arera m̃a pano-o ataulu yar viowa nap̃ani, \q1 a ya nap̃a la apuarar ke e limala vena akila mara amio, \q1 naga kuruta kana Narin Sipsip ga, amio visena lala navisawalen kiela lelagaena e Yesu. \q1 \v 12 Ataulu yar viowa nene rui, sane nagane ma e peni, amio la make nap̃a asike ea, akilia akekara na akekara, \q1 ana la nap̃a asike e yomarava pona sive, amloge piowa a monar amarau, \q1 komin Yermare pito tano sike likan la amio sinemimiena nap̃a pule manene laa, komin naga kilia sape kiena pogos plas ga teke na, lavis naga p̃isi narui, ana sirag manene laa.” \p \v 13 Visena nene yar tai pisawal ma e peni, nemloge pae, p̃isi na nom̃al nopi nene pisu kilale nap̃a akovenlua naga pito tano e yomarava, ana sinena mimi laa narui, naga pisaar m̃arera sape yoko monar tol sira nap̃a p̃armare ga narina na yerm̃ene nene na wa. \v 14 Naga pa m̃areran si pa sira nap̃ani, ana milan ga amligan kupen lua pa sira nap̃ani, sa nap̃a kupen pepaum̃a, vena ka va tapolou e yo tai e yomema nap̃a akila ruru pa rui vena avisuar naga ea. Naga pa sanene narui pupia nopi nene tap̃atete si tol naga e yo nene, asape yoko naga sike e yo nene pogos ve piavi towe m̃aga nap̃a kas tai, siraunia kas ve lua, p̃isi komsus nen kas si tai. \p \v 15 Ana nopi nap̃ani pisu sira ka pano, naga kilia ga sape tap̃atete si va war po yo, naga sinen mimi laa narui, plamolue mliluan pupia womie tai vena werelua sira nene va talilunia. \v 16 Pupia wii nene mlau pano, lavis tol sira nap̃ani, ana amilan ga yomarava sinen miye sira nap̃ani, miila naga nap̃a porotano purp̃a veraga pikepaia sa nap̃a pupia logona, sinomlaun ga wii nap̃a nopi nene mliluania. \v 17 Nopi pisu narui, nagane kiena sinemimiena pimi piowa laa narui, ana mligan sira nap̃a sike na, sape vanon ga narina tap̃ena lala, nane yeririna la nap̃a asum̃a ataveve ke navisaluaena kiena ne Ntewa, sane la nap̃a apuarar ke visena kiena ne Yesu m̃arera. \p \v 18 Pisa pa sanene narui, pano amio kiena pupia sinemimiena, panon kila mara amio tap̃ena la nene. \c 13 \s1 Surmal viowa p̃esa, nap̃a molue e sive, nopi mla nam̃areraena pania \p \v 1 \x - \xo 13:1 \xt Nakilol 17:3,7-12\x*Pupia nopi mialoro pitove, sum̃al sike yepas nen sive. Ana pe piavi re poli, nom̃al ga surmal tai molue e sive paminia. Yar nap̃ani naga p̃arina olua, a kana lam̃aliu tol lualima, a e kana lam̃aliu la peve taaga karo wa na p̃arila kiena ne p̃arin sup̃e lala telan sike ea. A e piamenala la peve taaga, asiri kia tai sike e la, nap̃a na viuelena nawarnena kareen Ntewa. \v 2 Surmal nene, nom̃al pe tap̃ena ga, naga sane sape ve sa towe m̃a laion, komin logona sanena laion, ana lana varoka sane lana surmal tap̃ena nap̃a pea. Ana naga pimi sum̃alu sike e nopi nap̃ani, a nopi mla puriukawa pania, kila naga pe p̃arin sup̃e e kiena lepasa, tam̃an nam̃areraena make ga pania. \p \v 3 Ana nepisu veve ruru surmal nap̃ani amio p̃arina lala, nom̃al p̃arin tai pupia piakapila na magka tai m̃eke ea, keviu pap̃isi. Pogos nap̃a p̃ar magka nene, naga pe na marena ga, ana yar na yomarava la amilan ga nap̃a akila ruru pimi m̃ao sina, ana kila narui apilon kiela sitomena lala apim amlelaga e yar mal nene, ataveve ke naga. \p \v 4 Sanene, la akekaran manene laa surmali nene, ana pogos nap̃a apisu nopi mla nam̃areraena pania vena imi m̃arera manene laa, akekaran pap̃isi, amlotun nopi, a amlotun yar mal nene nap̃a sum̃a sumon la. Apisa sanini, asape “Ane kilia taulu kieta yar mal na kilaen mara nene pogos tai? Nagane pe yar re si tai nap̃a m̃arera manene torokin naga poli.” \p \v 5 Ana pogos nap̃a yar mali nene pimi m̃arera ruru sanene, siar vena kila kiena napiowaena lala. Naga sum̃a kila ke kiena visena na vilaveena lala, sum̃a piuel kar ga, a sum̃a miyum̃ae ke amio kiena nam̃areraena viowa, a kila m̃a pano tol kupario lualima yam vari pa lua [42], sane kas telu komsusa. \v 6 E pogos nene, naga sum̃a p̃arnena kare Ntewa, piuelin ke kiena kia, a sum̃a koven ke visena viowa pan peni amio yar wa la nap̃a asike ea. \v 7 Puriukawa nap̃a amla pania, torokin naga kila mara va va nalelagaena wa lala, vano-o kilia taulu la, a nam̃areraena nap̃a naga p̃ar ke na, torokin nap̃a naga ve sup̃en yolai make ga, yeririna make ga, visena make ga, amio purvanua make ga. \v 8 Naga kilia ve sup̃e m̃a sanene vano-o yar make ga na yomarava nini yoko avatanonia, ana lap̃asa yoko tap̃atete avatanonia, a naga nene la ga nap̃a siar e nasiiena yomarava pimi, kiela kia asiriar sike loyum̃a e tus na malena kiena ne narin sipsip nap̃a am̃em̃aria. \p \v 9 Ko nap̃a visae ologe visena la nene, visae kiligam̃a tom̃a ga, popon ologe kilale ruruia. \v 10 Nalelagaena nap̃a vena akusvinaun ga e kiena purvanua vena va yum̃ae kiela, naga yoko monar va ga narui. A naga nap̃a na teluaen kolmekina e playu na kilaen mara, ee, yoko playu na kilaen mara monar te ga kolmekina narui. Visae pogos m̃arera tai sanene, yoko li nalelagaena wa lala monar asum̃al m̃arera amio kiela sitomena viayavi lala, monar amasisu m̃a vano-o awar ro ea ava atol luasa. \s1 Sur mali viowa na lua, nap̃a molue e porotano \p \v 11 Ana siraunia nepisu ke sina ga sur mal viowa tap̃ena tai, naga molue e porotano pam. Naga kana lam̃aliu na p̃arina lua ga, sa ga narin sipsip tai, ana pogos nap̃a pis, pulgona sa ga nopi nap̃a sumo. \p \v 12 Ana surmal na sumo tam̃an na lua nena yum̃ae amio kiena nam̃areraena m̃arera make ga, naga kila m̃a pano-o yomarava amio kiena yeririna make ga la amlotun surmali na sumo nap̃ani, nap̃a p̃ar pupia magka na marena ga yoko m̃ao sina. \v 13 Ana na lua nene asum̃a akila ke pupia kile lala amio pupia sur na ilanen lala, pano-o akila tai nap̃a kap molue ke ma e peni pitom e yomarava e maran yar la nap̃a apisu ke ne. \v 14 Ana e kile la nene nap̃a naga kila ke ne e kia kiena ne sur mal na sumo, naga sum̃a pisa kotalia ke yeririna na yomarava lala, p̃ere la apa ape wowe laa narui. \p Naga pisawal pan la sape ate nono kiena ne surmal nene, nap̃a playu sia ana mal si mom̃a ga. \v 15 Ana amiyum̃aen pae, amla m̃areraena pan surmali na lua vena kila nono nene kilia yuveve, akilia vis, a amla m̃areraena pania vena kilia wem̃ar yar ai nap̃a pe kekaran re vatanon nap̃a lotun nono nene poli. \p \v 16 A amio m̃ena nanini, naga m̃areran make la ga vena awe tatu se limala marua, visae peraga, e piamenala. Yaru kar ga lala amio yerkawa lala, a la nap̃a limala korena ga amio la nap̃a limala pule, a yar la nap̃a amiyum̃ae, amio kiela nasumonena lala, la make ga awar tatu nene. \v 17 Visae tatu nene ve su re e la, tap̃atete aul sur tai e yum̃a na wilwiliena, a tap̃atete awilwilin sur tai va yar tap̃ena. \p Tatu nene nap̃a awe se e la, molue kome kia kiena ne surmali nene, naga marana na kiena kia. \p \v 18 Ko nap̃a oulo tus nini monar omanmarua ruru e yo nene. Visae ovisu kilale make suria, yoko okilia olual marana na kia kiena ne yaru lala, ana apuloviraviran marana na kia na surmali nene, am̃al tol lualima yam orai pa orai, pona sa nap̃a lap̃asa asape, orai orai orai [666]. \c 14 \s1 Narin Sipsip amio la nap̃a atol manu yam ponotia taaga lualima yam vari pa vari [144,000] \p \v 1 \x - \xo 14:1 \xt Nakilol 7:3\x*Nekira ke sina pa yam tai, nom̃al tavie nae Saeon m̃eke ga vamon inu, a ma e luasa nom̃al Narin Sipsip sum̃al sike ea, naga amio kiena pupia p̃ina na yeririna tai. La asiri kiena kia amio kia kiena ne arimana Ntewa sike e piamenala, a la moki pap̃isi, kana marana tol manu yam ponotia taaga lualima yam vari pa vari [144,000]. \p \v 2 Ana pupia m̃aagena tai kom ma e peni pitomi, taulu nap̃a sive p̃anpo e piam̃e pona polilu tera. Ana nemiagogonia, nemloge ga nap̃a am̃e kita la amiyelu, \v 3 a la asum̃al asike vamon yo wa, e marana ne yar mal la vari nene amio nasumonena lala, amiyaun ke yauena viu tai. La tap̃ena la mokliu nap̃a akekaran yauena nene pap̃isi, la sinelan m̃ena asape ayaunia, ana akilayon p̃elea. La ga nap̃a akilia ayaunia, nane p̃ina na manu yam ponotia taaga lualima yam vari pa vari nene, nap̃a apul plan la petan yomarava rui. \v 4 La ke nap̃a pe akilali re piowa amio sira yam tai poli. La apuarar ruru kiela malena mekik ruru po silaga, a ataveve ke Narin Sipsip nene va e yo nape nap̃a naga va ea. Yeririna la mokliu nap̃a asike ne, ana la ke nap̃a apul plan la petan tap̃ena la narui, a la akilala apim sane mras p̃esa nalaena va Ntewa amio Narin Sipsip. \p \v 5 La nene pe visokanen re tai molue kome logola poli, pe sur viowa re nena tai sike e kiela malena poli. \s1 Navisi la telu \p \v 6 Ana e poglis nene, nom̃al navisi tai mom̃a kaka ke e yo punu ga ma metava. Amla lologena wo nap̃a ve uro re pania, vena naga kilia va lologon va e yo punu ga va yeririna na yomarava lala, vena va tol purvanua make ga, yolai make ga, a visena make ga. \v 7 Naga pisawal ke pa e yo punu ga amio pulgona nap̃a keviu, sape \q1 “Amiu avatanon Ntewa, \q1 avisirlua kiena kia, \q1 komin nap̃a kiena aora na lip̃ereen yomarava m̃alivi rui. \q1 Alotun naga nap̃a sii sinapane, yomarava, a sive amio purp̃es nen wii lala.” \p \v 8 \x - \xo 14:8 \xt Nakilol 18:2\x*Ana siraun na nene, navisi nalua taveve pimi nap̃a naga piovion ke sape \q1 “Pupia pulkumali viowa nap̃a P̃apilon naga mlor rui! \q1 Naga pa mla ntewa nap̃a pe pe lelaga re poli, a p̃ere plan yeririna mokliu nap̃a apa ape wowe amio, la sa ga yar na ve torogen ga lala. \q1 Nanagane, pupia pulkumali nene pimi piowa rui amio kiena nono lala.” \p \v 9 A yam si tai, navisi na telu taveve la pimi, pisawal manenea sape “Yoko yar la ve moki nap̃a akinai vena alotun yar mali viowa amio kiena nono, a yoko yar la ve moki nap̃a atam̃an awe kiena tatu se piamenala pona limala. \q1 \v 10 Ana yar nap̃a kila sanene, yoko naga m̃ena ga mun e piala nap̃a pulen kuruta namunena nap̃a melkalka na pupia sinemimiena kiena ne Ntewa. Yar na sanene, mapulukapi luamene lege kare tasnena e marana navisi wa lala a e marana Narin Sipsip. \q1 \v 11 Ponoyom̃e na kiela naloge viowaena yoko molue lue e kapi nap̃a tap̃atete mare pog tai. La nap̃a amlotun ke Sur mal Viowa, apatanon kiena nono, amio la nap̃a ap̃ar ke tatu na kiena kia e tasnela, la tap̃atete atol yo wo na va ruru laena, ana yoko ayum̃aen ga loge viowaena ko legiena a kolemalo nalue ga narui.” \p \v 12 Nakoaena nini nap̃a navisi pisa m̃arera pap̃isi, ana kana kinasa sape ita li nalelagaena wa lala monar tesum̃alu m̃arera temio kieta sitomena viayavi. Monar telogear navisaluaena lala kiena ne Ntewa, a silaga monar teve lelaga e Yesu. \p \v 13 Ana nemloge visena tai molue ma e peni, sape “Nanene visena tai nap̃a yoko osirilua, nap̃a sape, siar nagane vano, la nap̃a yoko amare, nap̃a kiela malena su ruru sike e limana Sup̃e rui, yoko awar pupia navisa ruruena.” \p Visena nene p̃isi, ana nemloge Ninuna tam̃ania, sape “Ee, la nene yoko kiela yum̃aena wo la avam metava amio la, a nagane yoko tap̃atete si ayum̃ae narui, la atol kiela navaruruena wo rui.” \s1 Navisi la telu apito ap̃ar kinanena nap̃a marua e yomarava nini \p \v 14 Nekira si pano, ana lul yuwowo tai m̃eke ga vamon inu, ana nom̃al yar tai, sane Narin Yeririna, totano teke e lul nene rui. Totano teke amio karo na p̃arila kiena ne p̃arin sup̃e lala e p̃arina, nap̃a amiyum̃aen e kol, a e limana tarar ke uknaep tai nap̃a mal pap̃isi vena teen kras nen kinanena lala. \v 15 Ana navisi tap̃ena molue e yum̃a wa, pio ke nap̃a teke tano e wos nen lul nene, sape “Poga, osum̃alu, otar kiom̃a playu ova osiar yum̃aena. Kinanena la nap̃a sike e yomarava amarmarua rui, nagane pogos na teen narui.” \v 16 Ana nap̃a teke tano e lul sum̃alu, silin kiena playu pa e yo kar ga e yomarava, te kinanena la nap̃a marua sike ea. \p \v 17 Ana navisi tap̃ena molue e yum̃a wa ma e peni, nap̃a naga m̃ena p̃arar ke kiena playu nap̃a pe uk, naga m̃ena mal na mal. \v 18 Ana navisi ke sina tai pitomi, naga nap̃a pe navisuaren pulukapi, ana naga p̃aro e wonta pimi pio tap̃ena nap̃a mlarar ke playu, sape “Pogaga, ko m̃ena ga, pogos nap̃a oto okila kiom̃a narui. Otar kiom̃a playu oto owar punu kilis nen kerep la nene teliv e yomarava nini viora, ote polo mras la nap̃a marua telan sike e kilisa.” \p \v 19 Ana navisi nap̃a mloge, teran kiena playu e yomarava, pito p̃arpolo mras nen kilkerep e yomarava, koven la e lele na winplanen was nela nap̃a asike vanua e pulkumali. \v 20 \x - \xo 14:20 \xt Nakilol 19:15\x*Ana nasinemimiena kiena ne Ntewa kilapel la ga, pumumu kare la pano-o kuruta mlau p̃arpoyo, mlau pimi keviu sa ga womie, kokonia make purvanua wetelu merorol pa tol kolmekin yaru, pano pano kilamarala plasania. \c 15 \s1 Navisi olua amio pog viowa maro olua \p \v 1 Nepisuveve ke sur la ma e peni wa, ana pe yam piavi re poli wa nepisu pupia kile tap̃ena nap̃a pe pupia sur na ilanena pap̃isi, nane navisi la olua, nap̃a la ap̃ar maron pog viowa la olua. La maro sanene komin nap̃a visae la awar ro pae, nane kila sane pupia nasinemimiena kiena ne Ntewa yoko p̃isi ruru nenaga. \v 2 Ana nom̃al pupia yotop tai, meri ga pano m̃eke na sa ga sive, ana naga kap m̃eke ea, ana pila na pila. Ana e lepas nen yo nene, nepisu yar la mokliu asum̃al asike ea, a la nene, naga yeririna make la nap̃a ataulu yar tetan, la ataulu kiena nam̃areraena, a la ataulu puriukawa na marana na tatu nap̃a am̃e sike ea, nap̃a yar nene p̃aria sane kiena kia nowo tai. \p La nap̃a atauluia, asum̃alu asike amio kiela kita lala nap̃a Ntewa p̃ar pan la, \v 3 ana asum̃a am̃e ke kita la nap̃ani, la asum̃a amiyaun ke kiela yauena tai nap̃a yauena kiena ne yar na yum̃aena kiena ne Ntewa nap̃a Navisawalena Mosis, ana nagane pimi nap̃a apio asape yauena kiena ne Narin Sipsip. Yauena nene pa sanini, sape \q1 “Akee Ata Ntewa na M̃areraena \q1 kiom̃a yum̃aena la akerkeviu pap̃isi, apowo pap̃isi, ko ope P̃arin Sup̃e kiena pog make ga, kiom̃a p̃elaga la mesmesu a ape lelaga. \q1 \v 4 Ko ope Sup̃e, pe yar re nena tai nap̃a ve maraun ko re. \q1 Pe yar re nena tai poli nap̃a ve vatanon re kiom̃a kia. \q1 Ko ga ope na wa kemua lelaga, \q1 ana yolai make ga monar akinai tano alotun ko, \q1 komin nagane, sur mesmes la nap̃a ko okila, lala am̃aliv apim amerarava ruru e kilamaran yeririna na yomarava la rui.” \p \v 5 P̃isi na nekira ke sina ga pa loyum̃a ma e peni ana nom̃al pulutava na yum̃a wa lala suwowo ga sike na. Nepisu sane silparpara na tapolen nena nanua sumo akutarar kome yomema pimi, nap̃a amligan ruru navisaluaena kiena ne Ntewa sike ea. \v 6 Apike pae, ana navisi la olua amolue ea. La amiyen kulmrae urmi la nap̃a amekik ruru po, apilavila, a atelan kulka nap̃a amiyum̃aen e kol p̃aro e yerela. Ana amial apim, amio pog viowa olua nap̃a ap̃ar ke ne. \p \v 7 La apim asum̃al asu narui yar mal la vari tai nene kian piala nap̃a pe kol olua pan la, tai kus tai, tai kus tai, nap̃a apulen ga nasinekar kiena ne kieta Ntewa nap̃a sulue na sike ne. \p \v 8 La akuspae, ana komin pupia naurarena na nam̃areraena kiena ne Ntewa sike e yum̃a wa nene, kapiu p̃ar punu yo pap̃isi, kila yar tap̃atete va loyum̃a. Ana sum̃a sanene pano-o tol nap̃a pogos viowa olua kiena ne navisi la olua nene p̃isi ruru nenaga. \c 16 \s1 Pias nen nasinekar kiena ne Ntewa olua nap̃a puleule nenaga \p \v 1 Ana nemloge visena m̃arera tai molue ma e peni pa pa navisi la olua nene, sape “Nagane, pogos na yum̃ae kiamiuena narui. Ataron plan pias nen nasinekar kiena ne kiamiu Ntewa veve taaga vito e yomarava.” \p \v 2 Pisa pae, ana navisi na sumo pa taron plan kiena piasia pito e porotano, ana kana wii nena mlau pa kila magka wa la molmolue kalo tas nen yeririna la nap̃a am̃e tatu na sur mal viowa sike e yepela, nap̃a la amlotun ke kiena nono, ap̃ar kare magka pano-o p̃isa amloge sinelalaea pano-o pap̃isi. \p \v 3 Yoko navisi na lua towe taron plan kiena piasia pito e sive, ana kana wii mlau pito tol sive kila pimi pe kuruta sane na yar mare, a sur mal la nap̃a sike ea amarmare make nenaga. \p \v 4 Yoko navisi na telu taron kiena piasia pito e wii lala nap̃a amlau, p̃arar purp̃es nen wii lala, ana kana wii mlau pitove kila la m̃ena apim ape kuruta veraga. \v 5 Ana nemloge visen tai pitomi e navisi nene nap̃a pe p̃arun ke wii na yomarava lala, naga sape \q1 “Ko na osike m̃a na konua rui, a osike nagane, ope Nawa, \q1 kiom̃a nakoaena la nene am̃arera manene laa, ana kiom̃a nalip̃ereena mesmes ga. \q1 \v 6 Lelaga nap̃a yar na yomarava lala, am̃emom̃ar kiom̃a yar wa lala, akila kuruta na kiom̃a navisawalen la mlau, ana omla maran ke sina pan la pogaga, nap̃a m̃ala wii namunena ape kuruta make ga.” \p \v 7 A visen tap̃ena si molue m̃ena e wonta, sape \q1 “Ntewa na meta manenea, pe lelaga pap̃isi, kiom̃a nalip̃ereena lala amesmes ruru nenaga, ape lelaga pap̃isi.” \p \v 8 Yoko navisi na vari taron plan kiena piasa pito e mrae, ana kana wii kila mrae yo pisun manene laa, kilia lege yeririna na yomarava la sane kapi. \v 9 Ana amloge yepisusun, yepisun kekan la pano-o apiuelin kare kia kiena ne Ntewa pap̃isi. Akilia ke asape naga mligan ke nakoaena la nene pimi, akilia m̃a asape naga visae sinenania kilia visalup̃aria, ana yepela mavin ga vilon laena, asape tap̃atete avatanon naga, a tap̃atete aieluar naga pog tai. \p \v 10 Yoko navisi na lima taron plan kiena piasia pito e pupia lele na totanoena kiena ne sur mal viowa nap̃ani, ana kana wii mlau pito kila lepas wetelu na kiena nasup̃enena, yo malolo make nenaga. Yar la amloge piowagan nakoaena nene p̃isa, akarar purmenela la pano-o, \v 11 apiuelin kare Ntewa nae peni komin kiela yepelalaea a kiela magka wa lala, ana apisalup̃ar ga, asape tap̃atete nenaga avilopu la e kiela naviowaena. \p \v 12 Yoko, navisi na orai taron plan kiena piasa pito e pupia wii nap̃a mlau, kiena kia Yupretes, ana kana wii nena mlau pito p̃artap̃e wii nap̃a mlau ke ne pimi mema nena ga. Nanene kila narui p̃arin sup̃e na purvanua make lala na lepas nap̃a mrae p̃arpo yo ke ea, pe kiela mrapa narui, vena waroen yo ea aimi amio kiela yar na mara lala. \p \v 13 Ana nom̃al ninuna viowa telu nap̃a sane prok, nap̃a tai molue e logona pupia arman nopi, tai molue kome logona Surmal Viowa, a tai molue kome logona navisawalena na visokanena. \v 14 La telu nene, ninuna ne yermare la telu nap̃a asum̃a akila ke kile lala, a asum̃a ap̃aro make puna p̃arin sup̃e na purvanua lala na yomarava, ap̃erela apim lele taaga vena akila ruru make suria komin pupia mara nap̃a yoko kapur e pupia legiena maro nap̃a Ntewa na mava pisaar rui. Ntewa pisayu legiena nene rui e kiena visena tai, nap̃a sape \q1 \v 15 \x - \xo 16:15 \xt Mat 24:43,44; Luk 12:39,40; Nakilol 3:3\x*“Avisuar amiu, yoko nom̃alivin amiu vinau ga, yoko ailan inu sa nap̃a visae yar na vinauena tai imi. \q1 Yar nap̃a kon ruru kiena sur lala, naga su ruru ke narui, a tavilo ke ga wa, vena sum̃ate inu, vena imimi lua mevano, yoko wo van vap̃isi. \q1 Ana yoko lap̃asa ailan sane yepela ve sinas ga akiriri tetai, amawa vap̃isi e pogos nene.” \p \v 16 Ana nom̃al pog na mara na legiena maro pimi p̃arpoyo, a ninuna la nene aure p̃arin sup̃e na yomarava la ava lele taaga, nane e yo nap̃a visena na Epru sikia sape Am̃aketen. \p \v 17 Yoko navisi na olua taron plan kiena piasa, ana taron plan ga pitomi metava e yepesinas na m̃eke ne. Ana visen tai molue kome yo wa na totanoena loyum̃a e yum̃a wa nae ma peni e pogos nene, pion manenea sape \q1 “Nagane pogos na luas nen sur make ga.” \p \v 18 \x - \xo 16:18 \xt Nakilol 8:5, 11:13,19\x*Ana yekarpla siar e yo punu ga veraga, p̃arar kana polilu ne la nap̃a atera, a navioena lala a m̃aagena lala. A p̃arar m̃ena, pupia yemninu, yemninu m̃a pano-o pa piowa manene laa sa nap̃a pe yar tai pisuli re yam tai poli wa, siar e nap̃a yar mal e yomarava pimi tol nagane. \v 19 Ana yemninu nene kilap̃a porotano, kila pulkumali lala na purvanua make ga teliv e yomarava nini piora amloloru, a kila pupia pulkumali nap̃a P̃apilon purp̃a lepas telu. \p Ntewa sum̃a sitom̃al ke yo nene, p̃arar kiena napiowaena lala, ana kila karepel manene pap̃isi torokin nena kiena p̃elaga nap̃a kilakila ke ne, kila naga mun e piala nap̃a pulemamagan kuruta na munena na m̃areraena na kiena nasinekar. \v 20 \x - \xo 16:20 \xt Nakilol 6:14\x*A p̃arar yemninu nene, narin purvanua la apureure apano akokovio, a tavie la nanua asm̃al asu ne, am̃al la re si poli. \v 21 \x - \xo 16:21 \xt Nakilol 11:19\x*Aes yua la meta e sinapane amloloru sane pupia kilavaru lala, a monar yeririna la nap̃a asike e yomarava. Amloge manene laa piowagania, apisu nap̃a sur viowa nene m̃arera manene laa, pano-o asum̃a apisalele kare Ntewa. \c 17 \s1 Sira viowa teke tano e surmal viowa \p \v 1-2 Ana e pogos nene navisi tai pimi, naga na navisi la olua tai nap̃a akus ke piawi pias olua nene. Naga pimi mesmesun in ga, pisawal sape “Otaveve inu. Yoko nekipian ko e pupia pulkumali viowa nap̃a P̃apilon, nap̃a m̃eke e nap̃a pupia wii la mlau ke ea. Pulkumali nene miyum̃ae piowa ga, sa ga sira na mrapa tai. Naga sa ga p̃arin sup̃e na purvanua tap̃ena apa akila ke kolau pania, a sa nap̃a m̃ana kuruta na munen kila sitomena kien yeririna na yomarava la apa apiowa laa narui. Ana oimi, yoko nekila ko ovisu ya nap̃a yoko imi m̃alivinia e pogos nap̃a yoko naga war ruru kiena nakoaena napo.” \p \v 3 \x - \xo 17:3 \xt Nakilol 13:1\x*Ana navisi nap̃ani pimi p̃erelua ninuu, mligan inu nesike e yomema tai. Ana nepisu sira tai totano teke meta e purwolu na puluk tai. Sur mal nene pivaga make ga, naga p̃arina olua, a kana lam̃aliu lala tol lualima, a e yepen make ga asiri kia viowa lala navisalelekareen Ntewa. \v 4 A sira nap̃ani, naga miyowau pap̃isi e kulsota la nap̃a amemaena a apivaga, a apaia kare yepena lala e mrakotal lala, a e piataliga lala, a e sur la nap̃a pe kol, a e kilavaru la nap̃a merarava po nap̃a kana kilavaru ne pa metava pap̃isi, amio sur la nap̃a asike loyum̃a e mratamelilivi. Naga mlarar ke piala tai nap̃a pe kol, a piala nene pulen ga kiena p̃elaga viowa lala amio kiena kolau. \v 5 Asiri visena tai sike e piamenana, pe visen wan ga tai, visena nap̃ani naga sane kia tai, nap̃a pisa sanini, sape \q1 “P̃apilon nap̃a keviu, \q1 anenane sira na mrapa lala, \q1 purp̃es nen p̃elaga la nap̃a ape kororaki e yomarava.” \p \v 6 Nepisu manene m̃a sira nene sanene, nepisu kilale sane mun wii ana maran telivi, a pe komin re nap̃a mun kuruta na munena poli, ana komin naga mun ke kuruta kana li na lelagaena wa lala, nane la nap̃a am̃emom̃ar la komin nap̃a ataveve Yesu. Nepisu sira nap̃a sanene narui, yepeu p̃ili na p̃ili! \p \v 7 Ana navisi pisa pan inu, sape “E, ya ne kila omila manene sanene? Osuwa, yoko nevisa meraravan van ko na wa. Sira nene, p̃arar purwolu puluk nap̃a teke e wos nena, a p̃arar p̃arina olua a kana lam̃aliu lualima, suri la nene kala kinasia sum̃a ga, a yoko nekila ovisu kilale ne. \p \v 8 \x - \xo 17:8 \xt Nakilol 11:7\x*“Purwolu puluk nap̃a opisu ne, naga m̃eke kemua nakonua rui, ana naga pe su re si nagane poli. Ana e pog tai nap̃a pimi ke ga wa, yoko molue si vetan pulus nap̃a m̃eke e nagane, yoko vanon marp̃anun kiena nakoaena. Ana e pogos nene, yoko yeririna na yomarava la nap̃a asike ga wa, yoko avisu purwolu nap̃ane. Nane la nap̃a siar e nasiiena yomarava pimi, kiela kia pe su re e Tus na Malena poli. Pog nap̃a avisuia, ailan vap̃isi, komin akilia asape naga sike kemua na konua rui, yoko pe su manene re si yam piavi poli, ana siraunia, naga molue sina. \v 9 A yar nap̃a pe manmarua ruru po, yoko naga kilia visu kilale ruru kinas nen sur la nap̃a yoko nevisa. \p “Nasumo, p̃arina la olua. Kana kinasa, pisa pulkumali tai nap̃a sira nene pe sup̃enia, kunus olua sike ea. A kunus la nene, la m̃ena kala kinas sum̃a ga, nap̃a sape pupia p̃arin sup̃e la olua asum̃a ga. \v 10 Tol nagane, p̃arin sup̃e la lima nene ap̃is rui, a tai sum̃al sike nanagane. Tai m̃ena ga pe m̃alivi re poli wa, sike ga wa, a pog nap̃a imi, yoko su towe laa ve piavi na wa. \p \v 11 “Ana purwolu puluk m̃ena, nap̃a sup̃es nanua a nagane pe mon re si poli, nanua sumo naga m̃ena p̃arin sup̃e la olua nene tai. Naga la ke tai narui, ana yoko wasup̃e sina sane p̃arin sup̃e na orelu tai. Naga pe yerkawa sanene, ana pe sur koren ga, komin yoko naga m̃ena p̃isi, va war kiena nakoaena m̃arera. \p \v 12 “Sur tap̃ena na vike meraravanena, nane lam̃aliu la lualima nap̃ani. Nanene kala kinasia nane p̃arin sup̃e si lualima. La nene pe asum̃al re poli wa vena ave sup̃en kiela lepas lala, ana yoko akila ga kiela yum̃aen la na wa e pogos na purwolu nene sum̃alu. Yoko ave sup̃en pae yomarava nini amio, ana nane naga pe na yam plas ga, sa ga aora taaga. \p \v 13 “La lualima nap̃ani, la tap̃atete akila kiela yum̃aena lala, ana la ape nakilaen ga yum̃aen kiena purwolu puluk nene, vena kiela nam̃areraena iila naga, vena kila naga imi ve keviu la sane. \v 14 Yoko la punu nene aim veraga vena akilali mara amio Narin Sipsip, ana tap̃atete atauluia. Peraga, ana yoko naga taulu la, komin naga ke narui naga pe sup̃e kien sup̃e lala, naga pe p̃arin sup̃e kien p̃arin sup̃e lala, a kiena yeririna nowo lala, nane la nap̃a naga pio la, naga mligan plan la, a la nane ave lelaga e naga. \p \v 15 “Sur navisa meraravanena tap̃ena, naga wii lala amio sive lala nap̃a opisu sira viowa nene nap̃a towar la ke ne. Kala kinasa, naga yeririna la nap̃a asike e yomarava, amio yolai lala, a purvanua lala, a visena lala. \p \v 16 “Ana siraunia, purwolu puluk nene amio kana lam̃aliu lualima, yoko yepel mavin sira viowa nap̃ani. Yoko asum̃alu akila imi viowa van vap̃isi, nap̃a ayen plan m̃ana kulsota lala ve plamom̃e e maran yar lala, a yoko akan make kana kilam̃iu lala ana okoven kana puriu lala vito kapi kekania. \p \v 17 “E mrapa ne nanene nap̃a yoko akila va sira nene, tepisu sane torokin nena nakoaena nap̃a Ntewa pisawal e kiena visen tai nanua sumo rui, sinenan sape sira nene monar waria. Naga ga mligan e kiela sitomena lala amio purwolu puluk nene, vena akila sanene vania.” \p \v 18 Ana navisi nap̃ani kila make kiena visena e poglis nene, sape “Nane navisa meraravanen sira nene narui, nap̃a naga pupia pulkumali nap̃a pe sup̃en p̃arin sup̃e tap̃ena lala e yomarava.” \c 18 \s1 Pulkumali viowa nap̃a P̃apilon mloru \p \v 1 Yoko, nepisu navisi tap̃ena molue ma e peni pitomi tano. Naga pe navisi m̃arera tai kiena ne Ntewa, pitomi p̃arar pupia nam̃areraena, a kana nategoliena kila yomarava pilavila. \v 2 \x - \xo 18:2 \xt Nakilol 14:8\x*Naga pio e pupia pulgo tai nap̃a pisawal sape \q1 “Pupia pulkumali viowa nap̃a P̃apilon, mloru rui. \q1 Nagane, yo nene pimi pe um̃a tai m̃ana yermare lala a pe yo tai nap̃a ninuna viowa la atapolou ea. \q1 Manu make ga nap̃a akila ke p̃elaga na kororak viowa lala, la m̃ena am̃e m̃ala ponovi sike ea. \q1 \v 3 Naga pa p̃ere ntewa la nap̃a pe ape lelaga re poli, a p̃ere yeririna tap̃ena la apa ape wowe amio, la sa ga yar la nap̃a amun wii p̃arila telivi. Sa ga nap̃a naga pa p̃ere p̃arin sup̃e na purvanua tap̃ena lala, apa akila kolau amio, a yar la nap̃a amiyum̃aen ke kilavaru e yomarava telivi piora, la ataulu kilavaru namname pap̃isi e yum̃aena viowa lala na pulkumali nene, pano pano-o apim ape yar na sur moki manene laa.” \p \v 4 Navisi pisayu sanene p̃isi, ana nemloge visen tap̃ena kom ma e peni pitomi, pisa sanini, sape \q1 “Kiau yeririna lala, o! Popon aurmatan yo nini vilaga, \q1 visae peraga, naga warar amiu ava e kiena mlamulena viowa lala, \q1 visae peraga, naga warar amiu m̃ena ava e kiena nakoaena lala. \q1 \v 5 Kiena mlamulena viowa lala ponpolo m̃aga pa tol ma e peni, a Ntewa tap̃atete sinen p̃esan nap̃a naga kilaroro kiena navisaluaena yam via. \q1 \v 6 Popon ga nap̃a alamaran si naloge viowaena vania sa nap̃a naga kila pa yar tap̃ena lala, \q1 popon aul maran vania va yam ve lua e ya nap̃a naga kila rui. \q1 Wii melkalka nap̃a naga kila yar tap̃ena la amunia, popon akokonia ruru m̃ana piala ulemamaga. \q1 \v 7 Nanua, kiena nalogewoena e kiena malena meme ga, naga keviu pap̃isi, ana yoko vilon imi ve naloge viowaena e yepe lalaea lala amio tagiena lala. \q1 Ana nanene na pere ke na wa, komin naga pilaven ke kiena sitomena na wa, sum̃a pisa ke pania, sape ‘Ke, in na nepe p̃arin sup̃e sira sanene, neto ruru na neteke ne. Sur make ga po manene laa pan inu, ana tap̃atete nena neve sa letano tai nap̃a pe kiena sur re poli, tap̃atete nena netagin naloge viowaena pogos tai.’ \q1 \v 8 Ana naga, e legiena ta ne pimi ke ne, yoko sur viowa la kila kare ruru naga veraga. Yoko marena, warar tagiena, amio viso, a yoko kapi kekalele kare naga. \q1 Naga pe sitom re sur poli, ana Sup̃e Ntewa nap̃a yoko lip̃ere naga, kiena nam̃areraena naga keviu manene laa.” \p \v 9 Ana navisi pisa sanini, sape “P̃arin sup̃e make ga na yomarava nini telivi piora, la nap̃a apa amlotun ke ntewa lala na pupia kumali nene, yoko avisu kilale nap̃a naga mlor rui. La ke narui nap̃a sane apa akila ke kolau amio, apa amloge po amio naga e kiena malena wo pano-o, pe asitom re nena sur tai. \p “Ana pogos nap̃a mloru, kana kap la nap̃a kekan ke ne piuyu pa metava, nanene narui yoko sinela viowagan vap̃isi, yoko ataginia. \v 10 Yoko avisu nakoaena la nap̃a naga sum̃a p̃aria, yoko kila la m̃ena asiar ayuyuwawa. Yoko asu la gar perina akira avisusuia, avisave \q1 ‘Ake, pupia P̃apilon, pulkumali nam̃areraena, \q1 sinemimi miye ko pap̃isi. \q1 Lelaga nap̃ane, osu ruru m̃a pano-o, \q1 ana e aora taaga ga nene om̃al kiom̃a luasa, \q1 omloru, op̃isi nenaga.’” \fig Maluena elepen na sane sur nowo panila|alt="DH-Elephant Tusks" src="67_Rev18.12_DH-ElephantTusks.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="18:12" \fig* \p \v 11 A p̃arar m̃ena, yar na stoa lala e yomarava wetelu yoko atagi a sinela yea, komin nap̃a pe yar na ulen re si kiela sur la poli. \v 12 Nanua sumo, akila kiela waa lala pulen ga tegaki nowo lala, sane sur la nap̃a amiyum̃aen e kol p̃arar selpa, amio kilavaru na kupito nap̃a pupia kilavaru, amio sur nap̃a sike e mrakiav, a kulmrae la nap̃a kala marala la powo, a lak la nap̃a ponotaninu, a sur la nap̃a amiyum̃aen e maluen elepen, pona e lak lala, pona e pototo lala, pona e kilavaru lala, ana nagane, kiela yum̃aena na tauluen kilavaru la nene apim amlolor make ga. \v 13 A e legien nene, yoko yar la ve aul re si sur na kilaen kinanen lala, sa nap̃a m̃aki lala, p̃arar mrasil lala, pona yago lala, puluyavi na kilaen kilaparavi amio kona lala, p̃arar m̃ena sur na munen lala sane kuruta na munena. Yoko yar ve ul re si sur la ne sane ponotaninu a sirveve na mras nen olip, a sur na tauluen kilavaru la ea sa nanua sumo, sane puluk, sipsip, wosi p̃arar kana sur nap̃a p̃erewerea. Lap̃asa nanua sumo apuliwilin yar lala apim amiyum̃ae korena ga pan yerkawa la sane, yoko ve akila re si narui, komin pogos nap̃a pupia pulkumali nene mloru, yoko yum̃aena toko narui, ana yar tap̃atete si taulu kilavaru na visuaren kiena malena. \p \v 14 E pogos nene narui, yoko avisayu yo nene, avisave \q1 “Ko sinom̃an osape owar mrasnom̃a la nap̃a ve kerkeviu ve moki, ana naga pe marua re poli wa, kekapil make rui. \q1 Nanua, ko na lumom̃a pule ruru nenaga, kiom̃a sur la punu ga po tanea pap̃isi wa, ana nagane kokovio make nenaga, tap̃atete nena yar tai visu si sur wo tai e ko narui.” \p \v 15 A yar na wilwilinen sur la nene, nap̃a la ataulu kilavaru la mok li e rui, yoko asum̃al ga asike perina akira vano, ailania a amaraun nakoaena nap̃a pupia pulkumali nene sum̃a p̃aria. Yoko sinela ye vano-o vap̃isi, \v 16 yoko atagin vap̃isi, avisave \q1 “Ake, pupia kiamimi pulkumali, mesitom ko pap̃isi wa. \q1 Nanua sumo ko na omyowau ruru po pap̃isi wa, \q1 op̃ar kotal a na kolmekim̃a la nap̃a pe kol piataliga la p̃ar punu yepem̃a lala, \q1 ana nagane na ko na peraga narui, kap mare. \q1 \v 17 Sanapen na kiom̃a pupia sur mok la nene kovio ga e narin aora taaga ga sanene?” \p A yar lala na uararen p̃eligas nen waa la nap̃a nanua ap̃arwar ke tegaki lala, p̃arar kiela yar na yum̃aena lala, amio la nap̃a akomkom ke e waa, pona ataulu kilavaru e sive, la m̃ena asum̃al ga asike perina apisu manene ke yo nap̃ani. \v 18 Pogos nap̃a kana kap ne la piu, pa ke ma e sinapane, yoko avisasa yo nene avisave \q1 “Lelaga o, pulkumali nene na yo ta nene nap̃ane, \q1 e yomerava nini yo tai pe sa re si nene poli.” \p \v 19 La asitom sanene, a amloge piowa, akoven kare posnoyavi e p̃arila p̃isa, atagi, asape \q1 “Ake, kiamimi pupia pulkumali, piowa pan ko pap̃isi wa. \q1 Ko na opulen ga kilavaru, ana memiyum̃ae e kiamimi waa lala, mop̃ar kiom̃a tegaki lala, pano pano-o imimi m̃ena ga mom̃al kilavaru nap̃a miila imimi, \q2 ana nagane piowa narui. \q1 E pogos plas ga nene, ana opim ope yo na kovioena ga.” \p \v 20 Ana pogos nap̃a pupia yo viowa nene mloru sanene, visena tai molue kom ma e peni, sape \q1 “Ma e peni, pupia kekarena a logewoena. \q1 Amiu nalelagaena wa lala, a nalologena lala a navisawalena kiena ne Ntewa, amiu akilia aieluar naga vap̃isi, komin naga mlip̃ere sira viowa nene rui, kila maran si pania komin napiowaena la nap̃a kila pan amiu nanua.” \p \v 21 Ana e pogos nene, navisi tai pimi kawelua pupia kilavaru tai, kusyaun pa metavan p̃arina koven pito kopo sive, talilu pito kovio. Siraunia navisi nap̃ani pisa sanini, sape \q1 “Pupia pulkumali viowa nap̃a P̃apilon nanene narui, yoko akoven lua va ve sanene, akila naga loru vena tap̃atete si kilia sum̃alu pog tai. \q1 \v 22 A ko P̃apilon, visena na van ko sanini, sape \q1 yauena veraga amio yuka lala, yoko tap̃atete yar tai loge si e ko, \q1 yar na kilaen yum̃aena lala, yoko tap̃atete si tai se ko pogos tai, \q1 a yoko ve m̃aagena na vilien re si kinanena lala. \q1 \v 23 Yomerarava na kapi vivaga lala tap̃atete si tegoli kiom̃a yo lala, \q1 a yoko tap̃atete si ologe visena na kekarena kiena m̃ee amio sira m̃ee nap̃a atalopa mare ga na wa. \q1 Yar na kilaen kiom̃a kilavaru lala, e yomarava nini pe tai torokin la re poli, \q1 a nam̃areraena kiena ne kiom̃a kimi lala a kiom̃a navisokanena ga lala kila op̃ere sitomena kiena purvanua tap̃ena lala apa ape wowe.” \p \v 24 Nane tepisu nap̃a P̃apilon nene, naga pe yo tai nap̃a pe purp̃es nen napiowaena manenea. Navisawalena ai pona nalelagaena wa pona yar tap̃ena nap̃a am̃em̃ar la komin nap̃a ape kiena ne Ntewa, ana kala kuruta la mlau e porotano na pulkumali nena, naga ke nene narui, nap̃a kila nalip̃ereena a nakoaena kiena ne Ntewa mloru ea m̃arera manene pap̃isi. \c 19 \s1 Pupia kekarena ma metava komin nap̃a ma e peni taulu make suria \p \v 1 Siraun naga nene, nemloge pupia p̃ina ma e peni apion manenea, asape \q1 “Potena pan kieta Ntewa! \q1 Tamaliaena, urarena a m̃areraena naga taaga ga kiena. \q1 \v 2 Kiena nalip̃ereena make ga ape lelaga a amesmesu pap̃isi. \q1 Sira na mrapa la nene anela naga piowa ga, \q1 kiela na kolauena la akila yomarava pimi pe kororaki pap̃isi, ana Ntewa mlip̃ere naga rui. \q1 Ana naga mla pupia nakoaena tai pania komin kuruta kana kiena yar na yum̃aena la nap̃a mlau.” \p \v 3 Asum̃a amlolokai m̃a sanene, ana asikol ke sina ga, asape \q1 “Potena pa Ntewa! Kapi kekan ke kororaki la nene rui, yoko kana kapi nena viu lue ga va metava narui.” \p \v 4 Ana nasumonena la lualima yam lua pa vari [24] amio sur mali la vari akinai e marana ne Ntewa nap̃a totano teke meta e kiena yo wa, ana amlotun ke naga. Apionia, asape \q1 “Po pap̃isi! Potena pan keviu!” \p \v 5 A visen tai molue m̃ena e yo wa nap̃ani, pisa sanini sape \q1 “Kam na yar na kilaen yum̃aena kiena ne Ntewa, \q1 amiu yerkawa lala a yeririna kar ga lala, \q1 kam make ga nap̃a amlogear naga, \q1 nagane kana pog nena napo naieluarena.” \p \v 6 Ana nemloge sina pupia p̃ina nap̃a pio nap̃a kiela m̃aagena sa nap̃a sive p̃anpoia mumu, sane polilu. La asape \q1 “Potena pania! \q1 Kieta Sup̃e Ntewa na Mava, naga taulu make sur rui! \q1 \v 7 Teieluar naga, \q1 tevisirlua kiena kia, tekekarania. \q1 Nagane pog wo na kilaen p̃ap̃agena na talopaena kiena narin sipsip narui. \q1 Wona na sira paia ruru naga su ruru ga sike na, \q1 \v 8 a amiyowauia ruru naga e kulmrae viu wo lala, apowo a amerarava pap̃isi.” \p Ana kulmrae nowo nap̃a miyuwowo ne nap̃a wona narin sipsip na sira miyenia, naga kana kinas tom̃a ga, kana kinasa sane yum̃aena wo la nap̃a nalelagaena wa lala kiena ne Ntewa la akila rui. \p \v 9 \x - \xo 19:9 \xt Mat 22:2,3\x*Ana navisi nap̃a sike amio inu e pogos nene pis pan inu, sape \q1 “Yoko nevisa kiom̃a visena tai vena osirilua e kiom̃a tus nene. Visena sanini, sane yar nap̃a yoko avio naga vena naga m̃ena va e kinanena na p̃ap̃agena na talopaena kiena Narin Sipsip, yoko naga loge wo na wo vap̃isi.” \p A sikol sina visena nene, sape \q1 “Naga visena lelaga tai kiena ne Ntewa nap̃a pe lelaga pap̃isi.” \p \v 10 Ana nemloge naga pisa sanene pan inu, nekinai pania, nesape nelotunia, ana naga pisalup̃aria. Pisape “Toko, ve okila re sanene van inu! Monar olotun ga Ntewa naga taaga. In na nepe kiena yar na yum̃aena ga, sane ko, a sa m̃ena wolai tap̃ena la nap̃a apiawa m̃arera ke e visena lelaga lala kiena ne Yesu. A po pap̃isi nap̃a amiu asum̃a akila ke sanene, komin nap̃a purp̃es nen kinas nen navisawalena lelaga make ga nap̃a apisawal nanua pimi, naga Yesu ga ne, amio kiena visena lelaga la nap̃a apuarar ke m̃arera.” \s1 Yar m̃arera nap̃a kus wosi na miyuwowo \p \v 11 Ana e pogos nene, ma e peni pietava pan inu, nekira pa loyum̃a, nepisu wosi yuwowo tai nap̃a po pap̃isi sum̃alar ga sike na, a yar m̃arera tai nap̃a kusa totano teke ea. Naga ke narui nap̃a kila mara suwo napiowaena, pona pogos nap̃a kila kiena nalip̃ereena, ana naga miyum̃ae nena mesmes pap̃isi. Yar nena, apio kiena kia asape P̃arin Sup̃e Lelaga Naviawaena. \v 12 Ana kiena kia tap̃ena m̃ena tai asiri sike ea pe yar tai kilia re kana kinas poli, naga taaga manene kilia. Kilamarana pilavila sane kap nap̃a pivaga, a e p̃arina miyen ke karo na p̃arila kiena ne p̃arin sup̃e lala. \v 13 Naga miyen m̃ena m̃ana kulkota viavi tai nap̃a aputon pito e kuruta vena kila ve maran la ea, ana naga kiena kia si tai na nap̃a asum̃a apio naga ea, naga sanini, asape Visena Wa kiena ne Ntewa. \p \v 14 Ana e pogos nene, p̃egas nen yar na mara lala nae ma e peni, amiyowau ruruia e kulmrae yuwowo a akus kiela wosi yuwowo lala, asum̃a ataveve ke kiela nasumonena nene apano. \v 15 \x - \xo 19:15 \xt Nakilol 14:20\x*Naga p̃ere la apano, kiena visena molue ke kome gona sane playu na mara nap̃a mal ga lepas luwoka, nap̃a yoko te plan purvanua na yomarava la akekapil. A siraun nap̃a yoko naga taulu la, yoko naga sum̃alu ve sup̃en la, a naga p̃uarar ke plaki e limana, pototo tai nap̃a urmi. Nakoaena m̃arera ya nap̃a sinemimiena kiena ne Ntewa na mava ligan va yar la akusia, ana yerkawa ne nanene narui yoko naga war imi m̃alivi. \p \v 16 Ana naga kiena kia tap̃ena sike ga wa, nap̃a asiri e m̃ana kulkota a e lana, sape \q1 “P̃arin Sup̃e kiena ne p̃arin sup̃e lala, Yerkawa kiena ne yerkawa lala.” \p \v 17 Nepisu navisi tai sum̃alar sike na nap̃a yepisun tegolia, naga pion pa manu lala nap̃a akaka ke metava ne, sape “Ei, kam punu ga aim lele taaga e pupia p̃ap̃agena kiena ne Ntewa. \v 18 Kam manu na kanen tata lala, yoko ve ve piavi re ayum̃aen kinanena tai torokin amiu nenaga, nap̃a tas nen yar mare lala kiena ne nasinekar kiena ne Ntewa. P̃arin sup̃e lala, pupia yerkawa na mara lala, yar m̃arera lala, wosi na mara lala, amio la nap̃a ap̃erela ke ne, amio yeririna kar ga lala la nap̃a ape yerkawa pona ape yar ve torokaki na yum̃aena ga lala, la make ga asum̃alu vena akila mara va Ntewa, ana naga taulu la kila mom̃ar la pa ke ne.” \p \v 19 Ana nepisu surmal viowa amio p̃arin sup̃e na yomarava amio kiela p̃egas na kilaen mara lala, apim amiyuwon vain la ke lele taaga. A sinelan asape akila mara amio nap̃a kus ke wosi yuwowo ne amio kiena yar na kilaen mara lala. \p \v 20 \x - \xo 19:20 \xt Nakilol 13:1-18\x*Ana asape akila mara narui, ana yar viowa lala amilan ga nap̃a lepas kiena ne Ntewa asum̃al veraga apa atarar kiela na sumonen luwoka nap̃a atarar ruru la nenaga, nane sur mal viowa amio navisawalena nap̃a pisosokan ga ne na pe yar naiilaena e kimi lala a sur nailanena lala. Sumo, naga miyum̃aen sur la nene pisa kotalia ruru nena yar lala nap̃a p̃ere kiela sitomena pano atam̃an am̃e tatu na sur mal viowa pa e piamenala, apa amlot wowe pa kiena nono. \p Ana la atarar ruru nena nasumon-ena luwoka na p̃egas viowa nene, ana akuwanpran luwoka pito e pulukapi nap̃a mumu ke ne. \p \v 21 Ana tap̃ena la pe akila re mara poli wa, amilan ga playu na mara tai molue kome gona nap̃a kus ke wosi yuwowo ne, pa sanene, pa sanene, te mom̃ar kare la amarmar pa ke ne. Ana taveve ya nap̃a nepisuia, manu na kanen kilam̃iu lala apim atewowa tas nen marena la nap̃ani, akan pano-o mep̃ela la puleule. \c 20 \s1 Apiar Yermare pa tol kas manu taaga [1000] \p \v 1 Ana nepisu navisi tai molue ma e peni pitomi tano, mlarar ke ki tai e limana, ki na pulutava na pulus nen marena nap̃a pito na pitove pe luas re poli, a amio ki nena, p̃arar m̃ena sen m̃arera tai. \v 2 Ana naga p̃ere mesmesun pupia nopi nene, nap̃a pe yermarua lom̃ara nap̃a Yermare nap̃a Yermare Lego, pa tarar ruru m̃arera, piar ruruia e sen, pisaar sape yoko mon m̃a sanene va tol kas manu ve taaga. \v 3 Ana kutarar naga amio kana sen nap̃ani koven pito e pupia pulus nap̃a pito manene tano ne, ana kotawea, kiar ruru m̃eke ea, vena yar viowa nene ve va re si kilali yeririna lala na purvanua wetelu, va tol nap̃a kas manu ve taaga nene warovia. A kiena m̃areraena tap̃atete p̃isi make na wa, komin nap̃a siraunia, e narin pogos tai ve plas ga, yoko naga kilia molue vena kila ke sina ga p̃arina yam tai. \p \v 4 Ana nepisu yo wa lala, amio la nap̃a atotano ateke e wos nela, naga la nap̃a apisir plan la rui vena akilia alip̃ere yar lala. A nepisu m̃ena ninun yar la moki nap̃a asum̃a ga amio la, nane yar p̃es la nap̃a amlologon Yesu amio visena wa kiena ne Ntewa, ana ateroro kolmekilania. La nene pe amlotun re sur mal viowa nene poli, pe akinain re kiena wonta poli, a pe ap̃ar re kiena tatu e piamenala poli, pona e limala, ana Ntewa kekaran la, kila la amal sina vena akilia asum̃al amio Kristo vena avisuar yo punu ga va tol luas nen kas manu ve taaga nap̃ani. \p \v 5 Nap̃a amal si sanene, naga pogos p̃esia nap̃a yeririna lala amal si petan marena, ana la ga nene atolia. Tap̃ena lala nap̃a amare ga asike na wa e pogos nene, la nene yoko atol ga kiela malena na wa e kana nalua nena, nane e luas nen kas na manu taaga nene. \v 6 Navisa ruruena wo kiena ne Ntewa sike e la nap̃a amal p̃es sina vetan marena nene, nap̃a la na kiela malena pe wa ruruia. Marena na lua tap̃atete nena tol la, ana yoko la ayum̃ae sane la ape yar wa kiena ne Ntewa, ape yar wa kiena Kristo, a yoko naga visir plan la avisuar yo amio naga e kas manu ve taaga nene. \s1 Yermare, kana luas \p \v 7 Ana pogos nap̃a kas manu ve taaga nene p̃isi pae, yoko Yermare kilia molue sina e lele nakoaena nap̃a sike ea. \v 8 E pogos nene, yoko naga va kar ga e purvanua punu ga e yomarava nini, visa kotalia si yar lala, a yoko naga werepran pupia p̃egas lua nene aim ve taaga, nane yer Koko lala amio yer M̃akoko lala, vena aim si ave taaga vena akila mara va yeririna lala kiena ne Ntewa. A visae p̃egas lua nene aimi ave taaga, la ave moki na ave moki, sane mras nen none la garo losi. \p \v 9 Ana apureviraviran ruru la sa nap̃a li na kilaen mara lala, amial vera ga akusro yomarava apim atol yo Yerusalem, yo nap̃a Ntewa kekaran pap̃isi, nap̃a naga yo kiena ne kiena yeririna la nap̃a asike ea. Ana amiervivi ruru nena pupia pulkumali nap̃ani, asape sinelan siaren mara narui. Ana amilan ga pupia kap tai molue veraga kom ma e peni pitomin la, kekan la pano-o kekan make la nena ga. \v 10 A Yermare, nap̃a naga pisa kotalia la sumo rui, akoven lua naga pa e pupia pulukapi nap̃a mumu ke ne, nane kapi m̃a nena nap̃a akoven surmali viowa amio navisawalena navisokanena lalua apa asike e rui. Ana la telu nene yoko akus naloge viowaena e yo nene ko legiena a kolemalo, vano vano-o ve uro re. \s1 Nalip̃ereena maro kiena ne la nap̃a pe amlelaga re poli \p \v 11 Ana nepisu pupia yo na lip̃ereen yar lala, nap̃a miyuwowo na miyuwowo, amio sup̃e keviu nalip̃ereen yar lala totano teke metava ea. Kiena naurarena kokonia ruru make yo nene, kila porotano amio sinapane la luwoka ap̃ure apevenin plan la apano akovio. \v 12 Ana nepisu pupia p̃egas nen yar la tai, naga yar la nap̃a amare nanua rui e yomarava, pupia yerkawa lala a yar kar make ga lala. Ana apim am̃alivi e nap̃ani vena asum̃al ase marana ne sup̃e keviu nalip̃ereen yaru. Nepisu tus lap̃as pike p̃a sum̃a ga, ana apa akus ke sina tap̃ena, naga asape Tus na Malena, ana naga m̃ena apike. Ana apisu vevea asape alual ya nap̃a asiriyu sike e tus nene e lepas kiena ne yar mare la nene, ana la peve taaga akus kiela nakoaena taveve tus la nene. \v 13 A yar mare la nene, amio m̃ena la nap̃a amarmare asike e sive, amio m̃ena la nap̃a amare apa asike e yo nalogeen viowa rui, la make ga aimin si nap̃a alip̃erela taveve kiela yum̃aena lala. \p \v 14 Ana amlip̃ere yar mare la nene pano-o p̃isi, asum̃alu akus sur lua nene nap̃a marena amio m̃ena yo nalogeena viowa nene, ana akovenpran ga luwoka veraga vito e pulukapi. Ana marena nap̃a yaru la atol e yo nene, naga asape marena na lua. \v 15 A a si nap̃a pe am̃al re kiena kia sike e Tus na Malena poli, naga ke narui akoven m̃ena naga vito e pupia pulukapi. \c 21 \s1 Pulkumali viu nap̃a Yerusalem \p \v 1 \x - \xo 21:1 \xt 2Pit 3:13\x*Ana siraun nene, nepisu peni viu amio yomarava viu am̃alivi, komin peni nasumo amio yomarava nasumo amio kana porotano lala a kana sive nena, akokovio make nena rui. \v 2 \x - \xo 21:2 \xt Nakilol 3:12\x*A nepisu pulkumali wa wo nene, Yerusalem viu, molue kom puna ne Ntewa ma e peni pitomi tano e yomarava. Nepisu nap̃a apaia ruru po wa, sane sira tai nap̃a amiyowauia po pap̃isi imin vena akila talopa amio wona. \p \v 3 A e pogos nene nemloge visena wo tai molue ma e peni, pisawal sanini, sape \q1 “Nagane, Ntewa sinenan sape sike amio yeririna lala na yomarava, sinenan sape kila m̃ana um̃a sike pu la. \q1 Yoko aim ave kiena yeririna lala, komin nap̃a yoko naga amio la lue narui, yoko naga imi ve kiela Ntewa lelaga. \q1 \v 4 Wamarala make ga, yoko naga yumuplania, yoko marena pona tagena pona yepelalaena pona naloge viowaena, la nene peraga narui, komin nap̃a pogos marua nakonua la p̃aro pano pa kovio rui.” \p \v 5 Visena nene p̃isi, ana yar wa nap̃a totano teke metava pisawalia, sape \q1 “Ee, lelaga pap̃isi p̃an wa! Yoko in na nekila make sur la imi ve urviu sina!” \p A naga sikol ke sina ga pisawal nena pan inu, sape \q1 “Nanini yoko nevisa visen tai van ko nap̃a pe lelaga nena napo, nap̃a okilia owasine ruru nenaga, a popon osirilua.” \p \v 6 Ana naga pis m̃a ga, sape \q1 “Kiau yum̃aena make ga, nekila punu ruru nena ga! \q1 In na in p̃esia a in maro, in na nasiarena a naluasia. \q1 Yar nap̃a loge moto karia, yoko nevio m̃ana wii tai e purp̃es nen wii na malena, nela vania mun korenan ga sanene. \q1 \v 7 Yaru nap̃a kiena malena p̃aro e pog m̃arera lala, sum̃al m̃arera sum̃a vano-o taulu viowaena, yoko naga tol navisa ruruena lala sane kiena lalimana. Yoko nesum̃a neve kiena ne Ntewa kemua lelaga, yoko noure naga imi ve naruu. \q1 \v 8 Ana yar viowa lala, la m̃ena yoko atol kiela lalimana lala. Nane yar sur la nap̃a pe apiawa re m̃arera e in poli, nap̃a pe amlelaga re poli, kiela p̃elaga pioyowa pap̃isi, am̃em̃ar yar tap̃ena, akila piowa amio sira pona yerm̃ene, ap̃ar kimi, amlotun nono, ape yar navisokanena. La ke nene narui yoko ava atol marena na lua, nane e lelela ke napo narui, nane pulukapi nap̃a pe ponoyom̃e, nap̃a m̃ewo p̃ele ga.” \p \v 9 Visena nene nane p̃isi ne, ana navisi nasumo la olua nene lala tai, nap̃a ap̃ar pias nen sur olua na loge viowaena maro la olua na yomerava, pimi pio inu. Sape “Oim ke ne sumo wa, yoko nekila ovisu sira va talopa, nanene wona Narin Sipsip.” \v 10 Ana p̃erelua inu nepa ga e ninuu, ana imimi lua mepa metol pupia tavie tai metava. Imimi lua mesum̃alu mese yo nene narui, kipian inu e pupia pulkumali wa nap̃a Yerusalem, nepisu sina nom̃al nap̃a molue ma puna ne Ntewa ma e peni pitomi ke tano. \p \v 11 Pitomi ke sanene narui, naurarena kiena ne Ntewa sum̃a puleule, kila tego pap̃isi, sa nap̃a sur tai nap̃a pilavila ruru po pap̃isi. \v 12 A kana pupia kove nena miyervivi nenaga, pa metava na pa metava, a pupia pulutava lualima yam taaga pa lua [12] sike ea, nap̃a kana navisi la peve taaga apisuar ruru la m̃aga. A pulutava la make ga, tai kia sike ea, tai kia sike ea, nap̃a kia kiena ne lus nae Israel la lualima yam taaga pa lua, \v 13 nap̃a pulutava telu sike lepas na lagawa, telu sike lepas na lagi pasipuruia, telu sike lepas na mrae molue ea, a telu sike lepas na mrae pito tano ea. \v 14 A pupia kove nena sum̃alu sike e kana pupia kemrap̃e nena tol lualima yam taaga pa lua, asiri kia sike e peve taaga, nap̃a kia la nene kiena nalologena la lualima yam taaga pa lua kiena narin sipsip. \p \v 15 Ana navisi nap̃a imimi lua mesun ke ne, naga kus ke natotou viavi tai nap̃a kol e limana, vena va lual totou na pulkumali nene keviu sanape, amio kana kove nena a kana mratava lala. \v 16 Kove na pulkumali nene, lepas varoka piavi maran taaga, ana navisi pa mla kana totou nena, taulu tasme manu lua [2000]. A mla m̃ena totou na yepasia siar tano pa tol metava, maran taaga ke sina ga e kana lepas la vari nene. \v 17 P̃isi na pa pisu kana kove, mla totou na kana merorol nena, polo kana merpu ne lala pa taulu nena lualima yam orai [60] veraga. \v 18 A kove nene pe amiyum̃aen re e kilavaru kar ga la poli, ana miyum̃aen e kilavaru tai nap̃a kana marana la po pap̃isi, a pulkumali yepas make ga lala amiyum̃aen ga e kol, mekiki po na po, pilavila po na po pap̃isi. \v 19 A pupia kana kemrap̃e na kove nena, la m̃ena ga apaia ruru la amio kilavaru la nap̃a powo, nap̃a tai amiyowa e kana kilavaru nap̃a maran taaga sanene, tai m̃ena amiyowa e kana kilavaru nap̃a maran taaga sa ke ga, pano pano-o tol make kana kemrap̃e lualima yam taaga pa lua nene. A kia kiena ne kilavaru lualima yam taaga pa lua la nene, sanini. Nasumo, kiena kia saspa, na lua kiena kia sapaia, na telu, naga kalseton, na vari naga emrol, \v 20 na lima naga satonik, na orai naga kanelion, na olua naga krisolaet, na orelu naga perol, na ovari naga top̃as, na lualima naga krisopres, na lualima yam taaga pa taaga naga sasin, a na maro nap̃a lualima yam taaga pa lua naga ametis. \p \v 21 A kana mratava lala, la make peve taaga ape pupia perel peve taaga. Ana nepisu m̃ena pupia mrapa na pulkumali nene, nap̃a naga amiyum̃aen make nena e kol, po na po, pilavila pap̃isi. \p \v 22 Ana sur tai nap̃a nemilania, nom̃ape yoko nelual pupia yum̃a wa tai m̃eke likan pulkumali wa nap̃ani, ana nekira nom̃al re tai poli. Yo nene na pe yum̃a re na sanene poli, komin Ntewa na mava amio narin sipsip, yar la apa amlotun la e yo punu ga silaga. \v 23 A nom̃al nap̃a e pulkumali nene naga mrae amio kupario pe tego re e poli, komin narin sipsip naga sane kana yomerarava nena, naurarena kiena ne Ntewa kila yo make ga asike ga e yemlagi silaga. \v 24 Purvanua tap̃ena lala yoko ayal e kana pupia yomerarava nena, a sur wo ya la nap̃a pupia p̃arin sup̃e tap̃ena na purvanua lala ap̃ar m̃aga pe kiela, yoko awar van Yerusalem viu nene, sane kiela nalaena lala. \v 25 Yo nene yemalolo tap̃atete yoko imi e pogos tai, kila sanene pupia kana mratava ne lala kilia suwowo ga sum̃a silaga, \v 26 a naurarena a sur wo lala na purvanua tap̃ena lala yoko asum̃a aim lue ga loyum̃a e silaga. \v 27 Ana e lepas na sur la nap̃a pe mekik ruru re nena poli, yoko tap̃atete nena tai va loyum̃a e nene pogos tai, a yar ai nap̃a kila yum̃aena nap̃a na mawaena pona na visokanena, yoko naga m̃ena ga tap̃atete va loyum̃a ea. La nap̃a navaen loyum̃a, naga la ga nap̃a kiela kia, narin sipsip siri sike loyum̃a e kiena Tus na Malena rui. \c 22 \s1 Purp̃es nen wii na malena \p \v 1 Siraunia, navisi kilologia purp̃es nen wii na malena pan inu. Nepisu kana wii wo nena, merarava na merarava, mlau siar e yo wa kiena ne Ntewa nap̃a Narin Sipsip sike ea. \v 2 Kana wii ne mlau pano, kana yo nap̃a mlau pa ea mlau nena pa likan pupia mrapa na pulkumali viu nap̃a Yerusalem. Wii na malena nene mlau sanene pano, a purp̃es nen lak na malena lala asum̃al asike lepas luwoka. Laki la nene apo pap̃isi, komin nap̃a ap̃ar mrasa e kupario make ga, yam lualima yam taaga pa lua [12] e kas taaga. A m̃as m̃ena lala, apowo pap̃isi, komin nap̃a akilia akila ruru maiena kien yolai na purvanua make ga na yomarava. \p \v 3 Sanene, yoko p̃elaga viowa la kiena ne Yermare na kila kareen sur make ga, yoko e pulkumali nene naga peraga narui. Narin sipsip sike e yo wa kiena ne Ntewa e yo nene, a pulen ga kiena yar lala nap̃a kiela yum̃aena, amlot lue ga e silaga. \v 4 Asike ga lavisinia, a asiri kiena kia sike e piamenala. \v 5 E yo nene, pe yemalolo re si poli, yo merarava make silaga, a pe yomerarava na kap vivaga re tai poli, pona mrae. Peraga, Sup̃e Ntewa ga pe purp̃es nen yomerarava nap̃a tegoli ruru ke yo nene, a naga p̃ere kiena yeririna la nap̃ani, pisir plan la ape p̃arin sup̃e na visuaren sur make ga. \s1 Nawasup̃eena kiena ne Yesu \p \v 6 Ana navisi nap̃a pis pan inu, sape “Sur la nap̃a opisuia pona omloge, ape lelaga pap̃isi, a yoko aim ave lelaga make nena napo. Kieta Sup̃e keviu, naga Ntewa nap̃a navisawalena na sumo lala amiyum̃ae e kiena ninuna, naga pitetalia imimi kiena navisi lala mepim mom̃alivin ko vena mekipian ko e sur la nene. Naga kila sanene komin nap̃a naga sinenan sape kiena yeririna lala monar akilia sur la nap̃a yoko ve ve piavi re aim am̃alivi.” \p \v 7 A visena kiena ne Yesu e lele nene pa pan kiena yeririna lala sanini, sape “Avisuaria! Ve ve piavi re, neimin nom̃alivin amiu sina. Yar nap̃a tarar visena la nene m̃arera, nap̃a apisawal sike e kiau tus wa nene, yoko wo van vap̃isi, yoko naga loge wo vap̃isi.” \s1 Yoane pis maro \p \v 8 Inu nap̃a nepisu sur lala nene, nemloge visena la nene, inu yermarua Yoane. A pogos nap̃a nepisu make pae, nemloru nekinai e lana navisi nap̃a naga kipian inunia, nemloge sane sineun nesape nelotunia. \v 9 Ana naga pisalup̃ar inu, sape “Toko, ve okila re sanene. In m̃ena nepe yar na yum̃aena kiena ne Ntewa ga, sanene ko omio womla la nap̃a navisawalena la nanua sumo, amio m̃ena yar tap̃ena la nap̃a apuarar ruru ke visena na tus wa la nene. Popon telotun kieta Ntewa naga taaga ga.” \p \v 10 A naga pisa m̃ena visen tap̃ena pan inu, sape “Ve owarwan re navisawalena lala nap̃a sike e tus nene. Pog pimi ke lavis narui, popon yar la akilia ya nap̃a asum̃a apisa ke ne. \v 11 Yar nap̃a yepena ma yagogena, yoko kila kiena p̃elaga viowa va viowa laa sane, yoko kororaki na kiena mlamulen viowa lala va viowa ve keviu manene laa. Ana yar nap̃a loge, yoko kiena yum̃aena mesmes lala aimi awo vap̃isi, yoko kiena p̃elaga wo lala aim ave wa ruru nenaga.” \p \v 12 Visena kiena Yesu e lele nene, naga sanini, sape “Avisuaria! Nepimin ke nap̃a ve ve piavi re nenaga nom̃alivin amiu. Neimi nemio kiau nalaen wo lala nap̃a powo, nap̃a yoko nekian plan va yar lala taveve yum̃aena wo la nap̃a akila pan inu. \v 13 \x - \xo 22:13 a \xt Nakilol 1:8, \xo b \xt Nakilol 1:17, 2:8\x*Inu p̃esia a inu maro, inu nasumo a inu nasirau, inu nasiarena a inu naluasia na sur make ga. \p \v 14 “Ve ve piavi re, yoko pupia navisa ruruena imi m̃alivin ruru nena kiau yeririna lala. Apuvan ruru m̃ala kulsota lala, amiyowau ruru rui, ana akilia ava awarpo yo e pulutava vena ava loyum̃a e pulkumali wa kiena ne Ntewa, akilia ava atol purlaki na malena. \v 15 Ana yar tap̃ena la mokliu nap̃a tap̃atete avam loyum̃a. Nane yar la nap̃a asum̃a apa kar ga sane lokul lala, amio la nap̃a ap̃ar kimi, amio la nap̃a atap̃a kolau amio lau, la nap̃a am̃em̃ar yaru, la nap̃a amlotun nono lala, a la nap̃a sinelan asape akila p̃elaga lala na visokanena. \p \v 16 “In na Yesu, nemligan navisi nene pimin vena visawal visena la nene van ko, vena okilia ova ola va kiau sum̃are make ga. Navisaarena nap̃a apisaar asape molue kome lus kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Tepet nanua, in ne nanini. In na nepe verue nap̃a M̃elag, nap̃a pisawal ke sape lavis yelagi imi warpoyo narui.” \p \v 17 Ninuna ne Ntewa mloge visena nene, pisawal pa Yesu sape “Pogaga, okilia oimi!” \p Sira nap̃a na talopaena amio, sape “Ee, popon oim narui!” \p A yar ai nap̃a loge visena la nene, popon naga m̃ena visawalia, visave “Ake Yesu, visae oim ga rui!” \p Yar nap̃a loge moto karia, avietava vania vena kilia vam loyum̃a. Yar nap̃a sinenan imiena, yoko naga kilia tol m̃ana wii na malena, sa nap̃a kiena nalaena tai nap̃a pimi ga sa ga nene. \p \v 18 Ana nevisa visena m̃arera tai van amiu nap̃a yoko aloge visena lala na visawalena lala na tus wa nene. Visae yar tai sukol si visen tap̃ena tai to metavan nap̃a sike pa rui, yoko Ntewa kila naga war naloge viowaena make ga nap̃a tus nene pisa ke pa rui. \v 19 Pona visae yar tai lalua si visena lap̃as nap̃a sike pa rui, yoko Ntewa lalua si lalimana vetania nap̃a sike e purlaki na malena, yoko naga tap̃atete tol sur wo la sa nap̃a tus wa nene sape asike loyum̃a e pulkumali wa. \p \v 20 Naga nap̃a pisawal visena la nene, pisape “Sa ke nene narui. Ve ve piavi re, yoko neim nom̃alivin amiu.” \p A sitomena kiena ne yeririna kiena ne Ntewa lala, asape “Visae ve sa nene, wo vap̃isi. Awis Yesu, oim vilaga!” \p \v 21 A visena maro na lepas na sunena na kiau m̃eniena, in yermarua Yoane nemlen nesape yoko lemamiena wo kiena kieta Sup̃e Yesu sike amio amiu, kam yeririna lala kiena ne Ntewa. \p Sanene.