\id MAT Lewo \h Matiu \toc1 Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a MATIU Siriyuia \toc2 Matiu \mt2 Lologena Wo Kiena Ne \mt2 Yesu Kristo Nap̃a \mt1 MATIU \mt2 Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip Tusi nini, \it “Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a Matiu Siriyuia”\it*, naga pisawal lologena wo sape Yesu, naga yaru nap̃a Ntewa pisaar pa kiena yeririna la nanua sumo rui sape yoko naga imi vena tamalia la. A e Yesu, navisaarena la nap̃a Ntewa pisaar pa kiena yeririna lala e Tusi P̃esa ana pimi m̃alivi narui. Yesu paeme e yo kiena lus nae Israel lala, a kiena lologena wo nene, naga pe kiela re ga poli, naga pe kiena yeririna punuga na yomarava nini. \ip Matiu mligan ruru komp̃asnen tusi la nene sum̃aga sanene. Naga pisayu p̃esania, nap̃a Yesu paeme, a naga pisayu m̃enaga nap̃a Yoane kea, a nap̃a Yermare kilalia. A siraunia, naga pisayu nap̃a Yesu siari kiena yum̃aena e yo nap̃a Kalele sum̃a pisawal ke lologena wo pa yaru lala, pian la, a kila ruru kiela inanena lala. Siraun nene, naga pisayu m̃ena nap̃a Yesu pa ma Yerusalem, amio suri la nap̃a Yesu kila maron e kiena legiena na olua maro. A naga pisayu maron nap̃a Yesu mare, a yoko mal sina. \ip Matiu pisayu nap̃a Yesu naga pe navianiena tai nap̃a po taulu navianiena tap̃ena lala a nam̃areraena na visawalen kinasnen navisaluaena kiena Ntewa sike e naga, a pisayu p̃elaga nap̃a Ntewa pimi pe P̃arin Sup̃e kiena ne kiena yeririna lala. \ip Suri la moki nap̃a Yesu pian la ea, Matiu milip̃ere kompas lima, sanene: \ili Yesu pian kiena yeririna lala metava e kunusa. E kiena vianiena nena, naga pisawal p̃elaga nap̃a yaru la monar akila, vena aimi nap̃a Ntewa ve kiela P̃arin Sup̃e. A naga pisawal kiela yum̃aena lala, ana taman pan la vena ayum̃aenia, a pisayu sur la nap̃a yoko atolia e luwasnen kiela maliena e yomarava viu nap̃a Ntewa imi ve P̃arin Sup̃enia. Kiena vianena la nene sike e marana na keviu lima vito tol marana na keviu olua. \ili Yesu pian kiena yeririna lualima taaga pa lua. A mila m̃areraena pan la vena ava avisawal kiena lologena wo va yaru tap̃ena lala. Navianena la nene sike e marana na keviu lualima. \ili P̃akaiwa la nap̃a Yesu pisa vena visayuen yaru la nap̃a Ntewa pe kiela P̃arin Sup̃e, e yomarava viu nap̃a yoko ava asike ea. P̃akaiwa la nene sike e marana na keviu lualima taaga pa telu. \ili Yesu pian kiena yeririna lala e p̃elaga nap̃a yaru monar kila vena tavevea. Navianena la nene sike e marana nakeviu lualima taaga pa orelu. \ili Yesu pian kiena yeririna lala, pisayu suri la nap̃a yoko imi m̃alivi e legiena maro, a e yomarava viu nap̃a Ntewa ve P̃arin Sup̃enia. Navianena la nene sike e marana na keviu lualima lua pa vari a lualima lua pa lima. \is1 Komp̃asnen tus la nini \ili Repinane Yesu lala a Yesu paeme 1:1—2:23 \ili Yum̃aena kiena Yoane Nakeena 3:1-12 \ili Yoane kee Yesu, a Yermare tap̃alia 3:13—4:11 \ili Yesu kila kiena yum̃aena e lepas nap̃a Kalele 4:12—18:35 \ili Yesu moluwe Kalele pa ma Yerusalem 19:1—20:34 \ili Legiena na maro kiena Yesu nap̃a kila kiena yum̃aena garu Yerusalem a yo la nap̃a lavisin ga Yerusalem 21:1—27:66 \ili Yesu mal sina a kiena nalogena lala apisu naga 28:1-20 \c 1 \s1 Repina ne Yesu lala \r Luk 3:23-38 \p \v 1 Yesu Kristo naga molue kome lus na yermarua keviu lalua kiena ne repina ne le Yu lala, nane Epraam naga sumo, amio Tepet nap̃a naga sirau. Repina ne Yesu la punu ga, la kiela kia sanini: \mi \v 2 Epraam naga narina nap̃a Aisak. \mi Aisak naga narina nap̃a Sekop. \mi Sekop naga narina nap̃a Suta, amio wenla tap̃ena lala. \mi \v 3 Suta naga narina lua, Peres amio wenla Saera, nap̃a lalua na ape kaora, nap̃a lalua na anela nap̃a Tam̃a. \mi Peres naga narina nap̃a Esron. \mi Esron naga narina nap̃a Ram. \mi \v 4 Ram naga narina nap̃a Aminatap. \mi Aminatap naga narina nap̃a Nason. \mi Nason naga narina nap̃a Salom. \mi \v 5 Salom naga narina nap̃a Poas, a Poas nene nap̃a naga anena Reap. \mi Poas naga narina nap̃a Opet, a Opet nene nap̃a naga anena Rut. \mi Opet naga narina nap̃a Sese. \mi \v 6 Sese naga narina nap̃a Tepet, a Tepet nene nap̃a naga pe p̃arin sup̃e kiena ne le Israel lala. \mi Tepet naga narina nap̃a Solomon, a Solomon nene nap̃a anena, naga wona ne Uraea na sumo. \mi \v 7 Solomon naga narina nap̃a Reopoam. \mi Reopoam naga narina nap̃a Apia. \mi Apia naga narina nap̃a Asa. \mi \v 8 Asa naga narina nap̃a Seosepat. \mi Seosepat naga narina nap̃a Soram. \mi Soram naga narina nap̃a Usaea. \mi \v 9 Usaea naga narina nap̃a Sotam. \mi Sotam naga narina nap̃a Eas. \mi Eas naga narina nap̃a Isakaea. \mi \v 10 Isakaea naga narina nap̃a Manasa. \mi Manasa naga narina nap̃a Amon. \mi Amon naga narina nap̃a Sosaea. \mi \v 11 Sosaea naga narina nap̃a Sekonaea, amio wenla lala. Ana e pogos kiena ne la nene narui, yaru lala na purvanua tap̃ena nap̃a P̃apilon apanon ap̃ure plan le Israel lala ava ayum̃ae korena garu P̃apilon. \mi \v 12 Sekonaea naga narina nap̃a Seltiel, nane pogos nap̃a le Israel lala amiyum̃ae korena ke garu P̃apilon wa. \mi Seltiel naga narina nap̃a Serup̃apel. \mi \v 13 Serup̃apel naga narina nap̃a Apiut. \mi Apiut naga narina nap̃a Eliakim. \mi Eliakim naga narina nap̃a Aso. \mi \v 14 Aso naga narina nap̃a Satok. \mi Satok naga narina nap̃a Akim. \mi Akim naga narina nap̃a Eliut. \mi \v 15 Eliut naga narina nap̃a Eliesa. \mi Eliesa naga narina nap̃a Matan. \mi Matan naga narina nap̃a Sekop. \mi \v 16 Sekop naga narina nap̃a Yosop, nap̃a wona ne Maria. Maria nene, naga anenane Yesu, nap̃a apisape naga pe Navisaarena. \p \v 17 Siar e Epraam, teras lelei lala pimi tol Tepet, teras la nene tol lualima taaga pa vari. A siar e Tepet pimi tol pogos nap̃a le P̃apilon lala ap̃ure plan le Israel lala avanon ayum̃ae korena garu P̃apilon, teras lelei lala tol m̃ena ga lualima taaga pa vari, a siar e pogos nap̃a la asike garu P̃apilon, pimi tol Kristo, teras lelei lala tol ke sina ga lualima taaga pa vari. \s1 Yesu paeme \r Luk 2:1-7 \p \v 18 \x - \xo 1:18 \xt Luk 1:27\x*Suniena nini kiena ne Yesu Kristo, nap̃a naga paeme sanape, naga sanini: naga anena, sira nap̃a Maria, nap̃a la apisaaria sumo asape yokorena talopa amio yaru tai, kiena kia Yosop. Ana pogos nap̃a lalua pe atalopa re poli wa, Maria naga mlogekilale nap̃a naga m̃ep̃ena, na pimi kome Ninuna Wa. \v 19 A Yosop nap̃a la apisaaria apisape yokorena naga talopa amio Maria nene, naga pe yaru wo tai, a naga pe pisa re pisape Maria naga kila suri tai piowa poli. Ana naga pisu sane p̃isi na lalua na monar akilaro kiela navisaarena nene, ana naga sitom ke pisape kila ga e p̃elaga tai nap̃a malumu ga, vanon nap̃a naga yepen mavin kilaen Maria memawa manenea vanon suri nene. \v 20 A pogos nap̃a naga sitom ke sape kila sanene, naga m̃enia, pisu navisi tai kiena ne Ntewa m̃alivin naga, ana navisi nene pisa pania, pisape “Yosop, ko lus kiena ne Tepet, ko na ve ologe re viowagan nap̃a oure Maria ve wom̃a, vanon sisi nap̃a teke e naga, naga pimi ga kome Ninuna Wa. \v 21 \x - \xo 1:21 \xt Luk 1:31\x*Yokorena Maria war narina yerm̃ene, a monar osikia kiena kia Yesu Natamaliaena, vanon yokorena naga warplan mlamulena viowa lala vetan kiena yeririna lala.” \p \v 22 Ana suri la nene pimi kakate sanene, vena kila visena kiena ne Ntewa tai vim ve lelaga, sa nap̃a Navisawalena Aisea naga pisawal sumo, \v 23 nap̃a naga pisape \q1 \qt “Yokorena sira m̃ee tai nap̃a yerm̃ene pe pisu re poli wa, naga m̃ep̃ena,\qt* \q2 \qt p̃isi na war narina tai ve yerm̃ene, \qt* \q2 \qt ana p̃isi na asikia kiena kia ve ‘Emanuel.’”\qt* \rq Ais 7:14\rq* \m Kia nap̃a “Emanuel” naga kana kinas sane “Ntewa sike amio ita.” \p \v 24 Pogos nap̃a Yosop tavilo sina, kila sa nap̃a navisi kiena ne Ntewa pisa pania, ana naga talopa amio Maria, p̃ere pe wona. \v 25 \x - \xo 1:25 \xt Luk 2:21\x*Ana pe pa pisu re Maria tol pogos nap̃a Maria p̃arlua narina nene. A pogos nap̃a Maria p̃arlua sisi nene, ana Yosop sikia kiena kia “Yesu.” \c 2 \s1 Yaru la nap̃a akilia ruru p̃elaga kiena ne verue lala apimin asape avisu Yesu \p \v 1 Yesu naga paeme e pulkumali tai, kiena kia Petleem, lepas nae Yutea. E pogos nap̃a Yesu paeme, Erot naga pe p̃arin sup̃e kiena ne le Yu ke lala. A siraunia, pe piavi re nena poli, ana yaru la p̃asia nap̃a la akilia ruru p̃elaga kiena ne verue la po pap̃isi, apimi atol garu Yerusalem. Susumo la nene amolue e kiela purvanua, e lepas nap̃a mrae molue ke komea, ana apimi. \v 2 Ana la apiun tan yaru lala, asape “?Sisi nap̃a paeme mare ga na wa, nap̃a asape p̃isi na naga vim ve p̃arin sup̃e kiena ne le Yu lala, naga m̃eke pe? Imimi mom̃al kiena verue rui, molue ke e yo nap̃a mrae molue ea, ana imimi mepimin ke mesape meieluar naga.” \p \v 3 Ana pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot tol visena la nene, amio yaru tap̃ena lap̃asia nae Yerusalem, amloge, ana la pe akekaran re nena ga. \v 4 Ana Erot pio yerkawa kiena ne yaru wa lala amio navianena navisaluaena lala apimi apisuia, ana naga piun tan la, pisape “?Navisaarena nap̃a apisape p̃isi na naga imi, la apisa ke asape p̃isi na naga vaeme pe?” \p \v 5 La nap̃ani apisatam̃ea, asape “Yokorena Navisaarena naga vaeme garu lepas nae Yutea, e pulkumali nap̃a Petleem. \v 6 Nanene vanon nap̃a sumo na, navisawalena tai siriyuia, pisape \q1 \qt ‘Ntewa naga pisa sanini, pisape \qt* \q2 \qt “Amiu nae kumali nap̃a Petleem, amiu tap̃atete avisavenua, \qt* \q2 \qt yerkawa tap̃ena nae Yutea lala, la atola metavan amiu, ana amiu na ato ga tano, peraga, \qt* \q2 \qt vanon yokorena nasumonena keviu tai molue nenaga kom pun amiu,\qt* \q2 \qt ana naga visuar ruru kiau yeririna lala nae Israel.” ’” \qt* \rq Maika 5:2\rq* \p \v 7 P̃isi na P̃arin Sup̃e Erot naga pio vinaun ga yaru na kilia ruruen p̃elaga kiena ne verue la nene, vena aimi avis ga amio naga taaga, vena naga loge ruru tan la, pisape la apisu verue nap̃ani kate na pogwai. \v 8 Ana naga pisa pan la, pisape “Amiu na monar ava akale sisi nene vano-o alualia, ana awasup̃e si aimi avisawal van inu, vena inu m̃ena ga nevano neieluar naga,” ana naga mligan la apa garu Petleem. Ana kiena visena nene nap̃a naga pisa ana pisokan ga, naga sinenan pisape visae lual sisi tomtom nene, ana wem̃aria. \p \v 9-10 Ana yaru la nene la amloge visena kiena ne p̃arin sup̃e nene p̃isi, ana apa sina ga e kiela mraplepa, ana apisu sina verue nene nap̃a tego p̃esia e lepas nap̃a mrae molue ke komea. Pogos nap̃a la apisu si verue nene, akekara pap̃isi, ana verue nap̃a naga sumon la m̃a ga pano-o atol e nap̃a sisi nene m̃eke ea. \v 11 Ana la apa loyum̃a e yum̃a nene, apisu sisi nene, amio anena nap̃a Maria. Ana la akinai, amieluar naga. A la apikep̃a kiela karo lala, ap̃ar plan kiena nalaena la pania, suri tai nap̃a kol, amio suri lalua nap̃a ponos taninu po pap̃isi sa nap̃a m̃ap̃es, nap̃a kiela kia prakensis, amio mer, nap̃a mer nene naga kana kilavaru keviu pap̃isi. \p \v 12 Ana kolemalo, Ntewa pisi pan la e m̃eniena tai, pisalup̃ar la pisape “Ve ava akom re si lepas nap̃a puna ne Erot.” Ana la amligan yo nene, ap̃asup̃ela ke sina ga, akome mrapa tap̃ena apa kiela. \fig La akinai amieluar naga|alt="Adoration" src="41_Mat2.11_Adoration.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="2:11" \fig* \s1 Ap̃urelua Yesu, ap̃ure apa Isip \p \v 13 Pogos nap̃a yaru la nene amial rui, ana Yosop m̃enia m̃a navisi kiena ne Ntewa tai pimi puna, pisa pania pisape “Yosop, osum̃alu, owar ninis nene amio anena, amiu aure ava garu Isip, vanon lavisi ke P̃arin Sup̃e Erot kale ninis tomtom nene vena wem̃ar narui. Ava asum̃a garu Isip vano-o tol pogos nap̃a nevisa van ko, ana awasup̃e amiu si aimi.” \v 14 Ana Yosop mlogear visena kiena navisi nap̃ani, ana sum̃alu p̃arlua ninis tomtom nene amio anena, ana amligan plan ke e yemalo nene, ana amialin ke ava garu Isip. \v 15 Ana la apa asum̃a garu Isip yam piavi li m̃a ga, pano-o tol pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot mare. \p Suri la nene pimi kakate sanene, vena kila visena kiena ne Ntewa tai nap̃a Navisawalena Osea naga pisawal nanua sumo vena vim ve lelaga, nap̃a naga sapenua \q1 \qt “Naruu na yerm̃ene sike garu Isip,\qt* \q1 \qt ana nevio naga wasup̃e imi.” \qt* \rq Ose 11:1\rq* \s1 Yaru nakilaen mara lala am̃e mom̃ar ninis lala \p \v 16 Pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot naga kilia sape yaru nakilia ruruen p̃elaga kiena ne verue lala pe akila re sa nap̃a naga pisa poli, pe apimi akom re si puna poli, ana naga sinena mimi pap̃isi, ana naga pisa pan kiena yaru na mara lala, pisape “Ava akale ninis la punu ga nap̃a ape yerm̃ene asike Petleem, a la m̃ena ga nap̃a asike lavisinia, la nap̃a pe kiela kas lua re poli wa, ana awe mom̃ar la make ga amarmare.” P̃arin Sup̃e nene naga polo pogos nene sanini, vanon mloge visena tan yaru la nene, nap̃a apisawal mesmesun pania nanua e pogos nap̃a verue nene katep̃esia. \p \v 17 Suri la nene kila visena nap̃a Navisawalena Serem̃aea naga pisa sumo pimi pe lelaga, nap̃a naga pisape \q1 \v 18 \qt “Le Ram̃a lala amloge sira nae pula tai tagi na tagi, \qt* \q2 \qt naga mloge piowa pap̃isi, \qt* \q1 \qt sira nene naga Resel, nap̃a naga tagin ke mapina lala. \qt* \q1 \qt Ana naga yepena mavin yaru tai kila \qt*lup̃elup̃eena vena loge wo sina, \q2 \qt vanon mapina la akokovio make p̃isi rui.” \qt* \rq Ser 31:15 \rq* \s1 Yosop p̃ar Yesu nene molue Isip, p̃asup̃e si pa Nasaret \p \v 19 Ana pogos nap̃a Yosop lala asike garu Isip wa, ana P̃arin Sup̃e Erot naga mare. Ana Yosop m̃enia, pisu sina navisi kiena ne Ntewa tai pimi puna, \v 20 ana navisi nene pisa pania, pisape “Yosop, osum̃alu, oure ninis nene amio anena, awasup̃e amiu si, ava garu kiamiu purvanua nap̃a Israel, vanon P̃arin Sup̃e Erot nene nap̃a naga sape wem̃ar ninis nene, naga mare rui.” \v 21 Ana Yosop naga mlogear visena nene, naga sum̃alu, p̃ar ninis nene amio anena, ap̃asup̃ela ke sina ga apa e kiela purvanua nap̃a Israel. \p \v 22 Pogos nap̃a la amialin ke asape ava tol garu Yutea, ana Yosop mloge asape Akaleas kus ke lelena ne arimana nap̃a Erot, pe p̃arin sup̃e ke garu Yutea. Ana Yosop maraun si vaen garu Yutea, ana naga m̃eni si tai, m̃al Ntewa naga pisi pania, pisalup̃ar pisape “Ve ova re si garu Yutea,” ana Yosop lala apalein e yo tap̃ena tai, kiena kia Kalele. \v 23 \x - \xo 2:23 \xt Mak 1:24; Luk 2:39; Yoan 1:45\x*Ana la apa asike e kumali tai e lepas nene, kiena kia Nasaret. \p Suri nene pimi kate sanene vena kila visena kiena ne navisawalena lala vim ve lelaga, nap̃a la apisayu Navisaarena nanua sumo rui, nap̃a la apisa apisapenua \q1 “Yokorena, lala avisave naga ve yaru nae Nasaret tai.” \c 3 \s1 Yoane Nakeena sike ga e yokorena, mlologon ke navilopuena \r Mak 1:1-8; Luk 3:1-8; Yoane 1:1-28 \p \v 1 Yesu naga kapuru pimi keviu, gar ga Nasaret, ana e pogos ke nene narui, Yoane Nakeena naga pimi p̃arpoyo e yokorena e lepas nae Yutea, ana naga sum̃a mlologon ke, pisapenua \v 2 \x - \xo 3:2 \xt Mat 4:17; Mak 1:15\x*“Amiu na monar avilopu amiu, vanon Nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi ke narui.” \v 3 Yoane Nakeena nene naga pe yaru nap̃a Navisawalena Aisea pisawal nanua sumo rui, nap̃a naga pisa, pisapenua \q1 \qt “Pulgon yaru tai sum̃a pio ke e yokorena, pisape \qt* \q1 \qt ‘Amiu akila ruru make mrapa kiena ne Ntewa, vena naga kilia imi m̃alivi e kiamiu malena lala.’” \qt* \rq Ais 40:3 \rq* \p \v 4 Yoane Nakeena nene naga sane Navisawalena Elaisa nene nanua sumo, sa nap̃a naga pe miyen re kulsota nap̃a po poli, m̃ana kulsota na ape ga e vilulus nen kamel, a kiena kilika na kararen m̃ep̃ena na amiyum̃aen ga e kulus nen puluk. A kana kinanena e yokorena, kan ga narin suri la nap̃a asape kurpo ne, amio suri kiki nap̃a sukapak tetan la amiyum̃aenia. \v 5 Naga sum̃a e yokorena nene pano pano-o, ana yeririna nae Yerusalem lala amio m̃ena ga pulkumali tap̃ena lala nae lepas nap̃a Yutea, a pulkumali m̃ena ga la nap̃a lavisin wii nae Yortan, la apanon apisu naga. \v 6 La amiyagogon kiena lologena lala, a la apisa plan kiela mlamulena viowa lala pania, ana Yoane kela e wii nae Yortan. \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Mat 12:34, 23:33\x*Ana e pogos tai, Yoane pisu nap̃a yeririna la moki na p̃egas nalotena lua nene kiena ne le Yu lala, nap̃a Varasi lala amio Satusi lala, la apimin ke nap̃a naga ke la, ana naga pisi m̃arera pan la, pisape “?Amiu na sane lom̃ara lala, nap̃a la amaraun kapi tai ana la ap̃ure, ana amiu na asitom asape akilia aurmatan kapi nap̃a Ntewa naga p̃isi na ligan imi, nap̃a pe amiu apilon amiu re poli wa? \v 8 Ana visae ve lelaga kemua nap̃a amiu amaraun nakoaena nene, ana kiamiu malena naga monar war mras la nap̃a powo, nap̃a torokin kiamiu navilopuena nene. \v 9 \x - \xo 3:9 \xt Yoan 8:33\x*Ana avisuar amiu, popon amiu na ve awarwar amiu re sina, sa nap̃a asum̃a akila ke rui, nap̃a apisa ke asape ‘A, ita na poga ga rui, okilakan ita na tepe lus ruru kemua kiena ne yermarua Epraam.’ Ana nanene na pe suri re tai nene poli, vanon visae Ntewa naga sinenania, naga kilia la ga kilavaru la nene, kila la aimi ave lus kiena ne Epraam la ve moki, vena akus lelemiu. \v 10 \x - \xo 3:10 \xt Mat 7:19\x*Nevisa van amiu, nesape m̃ekiavi mon ruru rui pisape teroro purlaki la nap̃a pe p̃ar re mras wo poli, ana yokorena ateroro la ana akoven la ava e kapi. \v 11 In na nepimi sumo, ana nekee amiu ke ga e wii, vena kila merarava sa nap̃a amiu apilopu amiu rui, ana yaru tap̃ena tai naga pimi ke siraun inu wa. Yaru nene, naga to laa metavan inu, a in na nepiowa ga, netorokin re nowar plan kiena kulus nen lana poli, pona nekilia nekila kiena yum̃aena tap̃ena lala. Ana naga ke narui, naga kilia kee amiu e Ninuna Wa, amio kana kapi nena, vena kekan plan kororaki lala e kiamiu malena lala. \v 12 Naga na sane mlarar ke koruak nayuraren wit e limana, ana sisilin plan mrasa la akekapil vito lele tap̃ena, a vinus vito lele tap̃ena, ana war plan mrasa va um̃a m̃ana, a yokorena naga kilia kuan vinusa va e kapi nap̃a tap̃atete mare pogos tai.” \s1 Yoane ke Yesu \r Mak 1:9-11; Luk 3:21-22 \p \v 13 Ana Yesu mligan lepas nap̃a garo Kalele, pam e wii nae Yortan vena Yoane ke naga. \v 14 Ana Yoane pisape visalup̃aria, pisapenua “?Sanape na ko opamin osape nekee ko? Suri nene na pe mesmesu re poli. Popon ga ko na okee inu.” \p \v 15 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga, p̃isi na ve ve sa re nene, popon ita na tetam̃an ga tetaveve suri wo la nap̃a Ntewa naga sinenania sape tekila.” \p Ana Yoane tam̃an Yesu pimi puna, ana kea. \fig Ninuna Ntewa pitomi ke tano tol Yesu|alt="Dove Descending" src="41_Mat3.16_DoveDescending.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="3:16" \fig* \p \v 16 Ana pogos nap̃a naga ke p̃isi, Yesu naga molue e wii pa metava, ana veraga ma e peni pietava pania, ana naga m̃al Ninuna ne Ntewa pitomi ke tano sa nap̃a lom̃e, pitomi tol Yesu. \v 17 \x - \xo 3:17 \xt Mat 12:18, 17:5; Mak 1:11; Luk 9:35\x*Ana la amloge Ntewa nae ma e peni pisi pitomi tano, pisape “Nene na naruu ne, nap̃a nesitom naga pap̃isi. Kiau sitomena teke ga e naga, a nekekaran naga pap̃isi.” \c 4 \s1 P̃arin sup̃e kiena ne yermare lala tap̃ali Yesu \r Mak 1:12-13; Luk 4:1-13 \p \v 1 \x - \xo 4:1 \xt Le Yu lala 2:18, 4:15\x*Suraun nap̃a Yoane Nakeena kee Yesu p̃isi, ana Ninuna Wa naga sumon Yesu pa e yokorena tai, vena Yermare tap̃ali naga. \v 2 Ana e pogos nene, Yesu monsilun leniena tol legiena lualima vari a lemalo m̃ena ga lualima vari, a siraunia naga viso kari pap̃isi. \v 3 Ana Yermare, yaru na tap̃alien yeririna lala, pimi pisa pania, pisape “Visae ko na ope narina ne Ntewa kemua lelaga, ko ovisali van kilavaru la nene aimi ave kilaparavi, vena okan tai.” \p \v 4 Ana Yesu pisa pania, pisape “Peraga, vanon Visena Wa pisa sanini pisape \q1 \qt ‘Kinanena ga tap̃atete kila yaru mali, ana visena punu ga nap̃a Ntewa pisa, naga ga nene kilia kila yaru mali.’”\qt* \rq Naw 8:3 \rq* \p \v 5 Ana Yermare pisape wereli sina ga sitomena kiena Yesu va garu e Yum̃a Wa nap̃a garu Yerusalem, ana mligan naga sike e yo tai nap̃a pa manene metava pap̃isi e wosoyum̃a M̃ana Ntewa. \v 6 Ana naga pisa pania, pisape “Visae ko ope narina ne Ntewa kemua lelaga, ko oula, oto tano e nene. Ana yoko ko okila woga ga ne, vanon Visena Wa pisayu Ntewa, pisape \q1 \qt ‘Naga yoko ligan kiena navisi lala aimi avisuar ko m̃aga, \qt* \q1 \qt ana la ayukop yaun ko ga om̃eke metava e limala, vena ve owan re lam̃a e kilavaru tai.’” \qt* \rq Yauena 91:11,12 \rq* \m \v 7 Ana Yesu pisatam̃e ke sina ga Yermare, pisa pisape “Peraga, vanon Visena Wa pisa m̃ena ga sanini, pisape \q1 \qt ‘Ko na tap̃atete otap̃ali kiom̃a Sup̃e Ntewa, nap̃a otap̃ali om̃areran osape naga kila kiom̃a suri tai.’”\qt* \rq Naw 6:16 \rq* \p \v 8 Naga na, Yermare p̃ere ke sina ga sitomena kiena Yesu pa metava e pupia kunus tai, pisape “Visae ova ose kunus nene, okira vito tano ovisu purvanua kerkeviu la ne sike e yomarava nini, amio kala suri wo la nap̃a asike ea.” \v 9 Ana tap̃ali ke sina ga Yesu yam telu narui, pisa pania, pisape “Suri punu la nene na yokorena netam̃an van ko, visae okinai olotun inu.” \p \v 10 Ana Yesu pisatam̃ea, pisa pisape “Ko oure, Yermare. Visena Wa pisa sanini, pisape \q1 ‘P̃isi na monar olotun ga Ntewa naga taaga, nap̃a pe kiom̃a Sup̃e, \q1 a okila ga kiena yum̃aena naga taaga.’” \p \v 11 Ana Yermare purmatan Yesu, ana navisi la apitomi, apisuar ke naga. \s1 Yesu siar kiena yum̃aena garu lepas nae Kalele \r Mak 1:14-15; Luk 4:14-15 \p \v 12 \x - \xo 4:12 \xt Mat 14:3; Mak 6:17; Luk 3:19,20\x*Ana e pogos nene, li na mara lala kiena P̃arin Sup̃e Erot la atarar Yoane Nakeena, amligan naga pa e yum̃a nakoaena. Ana pogos nap̃a Yesu mloge nalogeena nene, naga sitom sape wasup̃e si vito garo Kalele. \v 13 \x - \xo 4:13 \xt Yoan 2:12\x*A pogos nap̃a naga p̃asup̃e si pito garo Kalele, ana naga pe pa re si garo Nasaret poli, naga pito la garo Kapeneam rui, pulkumali nap̃a m̃eke lavisin lapa nae Kalele. Yo la nap̃a siar Kalele pito tol yo losi, yo la nene porotano kiena ne lus lalua kiena yermarua lalua na nanua sumo, Sepulan amio Naptali. \v 14 Suri nene pimi m̃alivi vena kila visena kiena ne Ntewa nene vim ve lelaga, sa nap̃a Navisawalena Aisea naga pisawal sumo rui, nap̃a pisape \q1 \v 15 \qt “Amiu yaru lala nae yo kiena ne Sepulan amio yaru lala nae yo kiena ne Naptali, \qt* \q1 \qt nap̃a asike likan wii nae Yortan amio pupia sive, amiu yaru la nae garo Kalele, e lelen yaru la moki nap̃a pe ape le Yu re poli asike ea, amiu aloge visena nini: \qt* \q1 \v 16 \qt Yeririna la nap̃a asike e yemalolo, p̃isi na alual pupia yomerarava tai. \qt* \q1 \qt La nene asuke ga e yemalolo silaga, nap̃a la na ape namarena ga, ana pupia yomerarava tai tego pap̃isi pimi tegoli la.” \qt* \rq Ais 9:1,2 \rq* \p \v 17 \x - \xo 4:17 \xt Mat 3:2\x*Ana siar e pogos nene, Yesu sum̃a ga mlologon ke, pisapenua “Amiu na monar avilopu kiamiu sitomena vetan kiamiu mlamulena viowa lala, vanon nap̃a nasup̃enena nae ma e peni pimi ke lavisi narui.” \s1 Yesu pio yaru na wereen ika la vari \r Mak 1:16-24; Luk 5:1-11 \p \v 18 Ana Yesu sum̃a ga miyaloro ke e isinen pupia lapa nae Kalele, ana m̃al yaru la lua, Saemon Pita amio wenla nap̃a Antru. Lalua asum̃a ga akuan ke lilivi, vanon lalua na ape yaru na wereen ika. \v 19 Ana naga pisa pan lalua, pisape “Amiu lua ataveve inu, ave kiau yaru lala, vena nevian amiu ana ave yaru na wereen yaru lala.” \v 20 Ana lalua nene amligan kiela lilivi nap̃ani veraga ga, lalua ataveve Yesu. \p \v 21 Ana Yesu mial li ga pa laa sane, m̃al si yaru la lua Semes amio wenla nap̃a Yoane, la lua na la narina ne Sepeti. Lalua asike e kiela los nen wa tai amio arimala, lala asum̃a ga akila ruru ke kiela lilivi. Ana Yesu pio lalua pisape lalua atavevea, \v 22 ana la lua asum̃alu veraga, amligan arimala m̃eke e wa, ana ataveve Yesu apano. \s1 Yesu mlologo, pian ke yaru lala, a kila ruru ke namaiena lala \r Luk 6:17-19 \p \v 23 \x - \xo 4:23 \xt Mat 9:35; Mak 1:39\x*Ana Yesu miyaloro ke pa e yo punu ga garu Kalele, pian ke le Yu lala e loyum̃a e kiela yum̃a na lotuena lala. Ana naga pisawal ke nalologena wo nene nasup̃enena kiena ne Ntewa, a kila ruru ke yaru la nap̃a maiena sike e yepela, a kila yaru la nap̃a yepela lap̃as malmalumu, apimi amloge po sina. \v 24 Ana la asunyu kia kiena Yesu pa kalo m̃ena yo punu ga e lepas nap̃a Kalele na vito tano, nap̃a apio asape Seria. Ana la ap̃ure yaru la nap̃a amai e yo punu ga nene apimi puna Yesu. La nene, lap̃asia nap̃a amai, lap̃asia nap̃a magka kar kare la amloge piowa pap̃isi, lap̃as nap̃a yermare la asike e la, lap̃as nap̃a amarmarelu ke lala, a lap̃asia nap̃a yepela lap̃asia marmare, ana Yesu kila ruru punu ga namaiena la nene amloge po sina. \v 25 A yaru la moki pap̃isi nap̃a ataveve Yesu e pogos nene. La nene apimi garu Kalele, a e m̃ena e lepas nap̃a pulkumali lualima sike ea, a garu Yerusalem, a garu lepas tap̃ena lala nae Yutea, a ma m̃ena e lepas nen p̃alu nae Yortan lepas p̃asia na vano. Ana la nae yo la nene apimi ataveve Yesu e pogos nene. \c 5 \s1 Yesu pian yeririna lala \r Luk 6:20-23 \p \v 1 Ana e pogos tai, Yesu pisu yeririna la moki, ana naga pa metava e kunus tai. Sane kiela navianena tai, naga totano ana kiena yeririna lala apimi atovivia, \v 2 ana naga pian la. \p \v 3 Navianena kerkeviu lap̃asia kiena ne Yesu sanini: naga pisape \q1 “La nap̃a apisu kilale nap̃a pe am̃al re Ntewa e kiela malena poli wa, ana p̃isi na navisa ruruena vim van la, vanon Ntewa naga pe P̃arin Sup̃e kiena ne yeririna la ne sanene. \q1 \v 4 La nap̃a suri viowa lala akila kare la ke pap̃isi, a amloge piowa, atagi ke na, ana navisa ruruena vim van la, e nakila lup̃elup̃eena lala. \q1 \v 5 La nap̃a ape yaru malumu ga, navisa ruruena vim van la, vanon nap̃a Ntewa pisaar pan la rui pisape la suri wo la nap̃a sike e yomarava nini van la. \q1 \v 6 La nap̃a sinelan manene p̃elaga mesmesu lala sa nap̃a Ntewa naga sinenania, ana navisa ruruena vim van la, nap̃a p̃isi na avisu kiela malena ulen namesmesuena la nene. \q1 \v 7 La nap̃a asum̃a sinela miye ke yaru tap̃ena lala, navisa ruruena vim van la, nap̃a yokorena Ntewa naga sinena ye manene la vap̃isi. \q1 \v 8 La nap̃a sinela mekiki po, navisa ruruena vim van la, nap̃a yokorena la avisu Ntewa. \q1 \v 9 La nap̃a ape yaru na kilaen sum̃are, ana navisa ruruena vim van la, nap̃a Ntewa naga vio yaru la nene ave narina lala. \q1 \v 10 \x - \xo 5:10 \xt 1Pit 3:14\x*La nap̃a amlelaga e Ntewa, ana yaru tap̃ena lala akila kare la vanon kiela nalelagaena nene, navisa ruruena vim van la, nap̃a yokorena Ntewa ure la ava loyum̃a e kiena nasup̃enena. \p \v 11 \x - \xo 5:11 \xt 1Pit 4:14\x*“Amiu la nap̃a yaru la akila kare ke kiamiu kia, a la am̃ene amiu ke na, a la apisa kare amiu, a apisa kotalia amiu, vanon nap̃a amiu na ape kiau yeririna lala, ana p̃isi na navisa ruruena vim m̃ena ga van amiu. \v 12 \x - \xo 5:12 \xt Yum̃aena 7:52\x*Ana ve sinemiu viowa re, akilia akekara ga, vanon kiamiu pupia suri wo tanea lala sike ma e peni. P̃isi na yaru la akila kare amiu vap̃isi, ana visae ve sanene, la akila ve sa ke nap̃a yaru na sumo lala akila kare navisawalena lala.” \s1 Kururu sive amio kapi viaga \r Mak 9:50; Luk 14:34-35 \p \v 13 \x - \xo 5:13 \xt Mak 9:50; Luk 14:34,35\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu na sane sive na e yaru na yomarava lala. Ana visae sive ve melkalka re sina, ana pe suri re si tai nap̃a kilia kila melkalka si poli. Ana sive nene na pe popon re si suri tai poli, popon ga akuan va narui. \p \v 14 \x - \xo 5:14 \xt Yoan 8:12, 9:5\x*“Amiu na sane kapi viaga na yomarava. Pogos nap̃a yaru la akila kiela pulkumali metava e kunus tai, kolemalo yaru la nap̃a asike perina akilia avisu kapi nena, ana tap̃atete akilawan kiela pulkumali nene. \v 15 \x - \xo 5:15 \xt Mak 4:21; Luk 8:16, 11:33\x*Ana pe yaru re tai poli nap̃a silan kiena kapi, ana kalo si kapi nene e piaki tai. Pogos na yaru silan kapi, ana monar ligan to metava e lelena, ana yaru punu ga nap̃a asike loyum̃a ana kapi vivaga nene tegoli la. \v 16 \x - \xo 5:16 \xt 1Pit 2:12\x*Ana e p̃elaga ne na nene, amiu na monar atam̃an kapi na kiamiu malena tegoli yaru la punu ga vena akilia avisu kiamiu yum̃aena wo la nap̃a amiu akila ke na. Ana pogos nap̃a la avisu kiamiu yum̃aena wo la nene, ana la akilia ayeluar kia kiena Arimamiu nap̃a sike ma e peni.” \s1 Yesu pisayu navisaluaena kiena Mosis \p \v 17 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pe sineun re nenaga, nap̃a amiu asitom ke asape inu nepimin nesape nekuan plan navisaluaena kiena Mosis, amio visena kiena ne yaru navisawalena la poli. Peraga, pe sa re nene poli. In na nepimin nesape nevian ruru amiu e kinas nen visena punu ga la nene van amiu. \v 18 \x - \xo 5:18 \xt Luk 16:17\x*Suri na ne nepisa ke pan amiu ne, ana lelaga pap̃isi monar asitom̃alia, p̃isi na tap̃atete navisaluaena nene kovio, vanon sinapane amio yomarava nini lalua akovio. Ana tap̃atete narin mras nen visena tai, pona ya sina nap̃a teke e navisaluaena nene, kilia kovio, tap̃atete ga, vano-o tol pogos nap̃a suri na navisaluaena la nene vim kakate make ga. \v 19 Vanon suri ne na nene, visae yaru tai kila pal narin suri tai e navisaluaena nene, pona vian yaru tap̃ena tai kila sanene, yaru nene na ve to re e yo wo tai e nasup̃enena kiena ne Ntewa. Ana yaru nap̃a taveve ruru visena na navisaluaena la nene, a pian ke yaru tap̃ena lala akila sanene, ana naga yoko kiena kia wo e nasup̃enena kiena ne Ntewa. \v 20 Inu nevisa van amiu, visae sinemiun asape ava e nasup̃enena kiena ne Ntewa, ana monar kiamiu p̃elaga la wo a mesmesu, taulu navianena navisaluaena lala, amio Varasi lala, visae peraga, tap̃atete ava ea.” \s1 Yesu pisayu nasinekarena \r Luk 12:57-59 \p \v 21 Ana Yesu pisa m̃ene ga, pisapenua “Amiu amloge m̃a nap̃a navianena la apian ke kieta yermarua la nanua sumo rui, apisape ‘Ve awem̃ar re yaru, a visae yaru na wem̃ar yaru mare, mesmesun ga nap̃a aure naga va kumali ana avis vania.’ \v 22 Ana nevisa van amiu sanini: Yaru nap̃a sinena kari wenla, yaru nene mesmesun aure va kumali avis vania. A yaru nap̃a visi viowa van wenla, visavenua ‘Ko na yaru viowa tai nene wa,’ yaru nene mesmesun aure va e kieta viorena keviu ana alip̃ere naga. A yaru nap̃a p̃isi na la sinemimiena van wenla, pisape ‘Ko na p̃arum̃a pe wowe,’ naga mesmesun va e kapi nap̃a e lele na loge viowaena. \v 23 Vanon suri ne na nene, visae oimi e wonta kiena ne Ntewa vena ola nalaena vania, ana ositom̃al si nap̃a okila suri tai pa womla piowa teke na, \v 24 ana oligan nalaena nene tom̃a e lepas nen wonta nene sumo wa, ana monar omolue sina, ova okila ke ne marawo wa, ana siraunia okilia oimi ola si kiom̃a nalaena nap̃ani va Ntewa. \p \v 25 “Visae okila suri piowa pa yaru tai, ana naga sinenan pisape were ko ova kumali avis van ko, ana popon okoskosin ovisi ruru omio yaru nene, e pogos nap̃a pe ap̃ure ko re opa kumali poli wa. Visae peraga, pona ligan ko e limana yaru na lip̃ereena la yo, ana la nene aligan ko e limana yaru na taren yaru lala, ana la akilia aligan ko e yum̃a nakoaena. \v 26 Suri na nepisa ke pan ko ne naga lelaga, ana visae sanene, tap̃atete si omolue e yum̃a na koaena, vano-o tol pogos nap̃a oul make kiom̃a nakoaena.” \s1 Yesu pisayu kolau \p \v 27 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu amloge m̃a nap̃a navianena lala apisalua sumo rui, asape ‘Ve okila re kolau.’ \v 28 Ana inu, nevisa van amiu sanini: Yaru nap̃a yepen kawe ke sira tap̃ena tai, nap̃a naga sinenania sape werea, ana naga sane kila kolau amio sira nene p̃isi rui e kiena sitomena. \p \v 29-30 \x - \xo 5:29-30 \xt Mat 18:8; Mak 9:43\x*“Visae kilamaram̃a na p̃amarua kila ko ke omloru e mlamulena viowa sanene, popon osilua kilamaram̃a nene vano. A visae lumom̃a na p̃amarua kila ko ke oloru e mlamulena viowa, popon otelua, okuan vano. Ana popon narin lepasnem̃a ga tai kovio, a visae peraga, akoven punu ga tasnem̃a va e lele na loge viowaena.” \s1 Yesu pisayu nakuwanluaen sira \r Matiu 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18 \p \v 31 \x - \xo 5:31 \xt Mat 19:7; Mak 10:4\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Nanua sumo na apisa sanini, apisape ‘Yaru nap̃a koanlua wona, ana naga monar kila m̃aki tai vania, nap̃a pisa meraravan pania pisape koanlua rui, pe pe wona re si poli.’ \v 32 \x - \xo 5:32 \xt Mat 19:9; Mak 10:11,12; Luk 16:18; 1Kor 7:10,11\x*A in ne nanini, nevisa van amiu, sanini: Pe mesmesun re nena ga nap̃a yaru tai m̃enelua wona poli, visae nap̃a wona nene naga pe kila re kolau sumo poli. Visae yaru tai m̃enelua wona, naga kila kare wona nowo nene sa ga nap̃a wona nene naga pe sira na tap̃aen ga kolau rui. A yaru tap̃ena nap̃a naga were sira tai nap̃a wona nasumo naga m̃enelua naga rui, yaru tap̃ena nene, naga sum̃a kila ke kolau narui.” \s1 Yesu pisayu sanape nap̃a akila navisaarena \p \v 33 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu na amloge m̃a nap̃a navianena lala apisa pan kieta yermarua la sumo rui, apisape ‘Visae ovisa kia kiena ne Ntewa vena kila kiom̃a visena m̃arera, siraunia ko tap̃atete okilaro sina visena nene. Visae ovisa kia kiena ne Ntewa, monar okila mesmesu sa nap̃a ko opisa.’ \v 34 \x - \xo 5:34 a \xt Sem 5:12, \xo b \xt Mat 23:22\x*Ana nanagane, inu nevisa van amiu, sanini ‘Tap̃atete ovisa kia kiena ne suri tap̃ena vena kila kiom̃a visena m̃arera.’ Tap̃atete ovisavenua ‘Lelaga metava,’ vanon nap̃a ma e peni na lelena ne Ntewa nap̃a totano ke ea, na pe yo wa pap̃isi. \v 35 A tap̃atete m̃ena ga ovisa kia kiena yomarava nini, vanon yomarava nini lelen lana ne Ntewa nap̃a naga piawa ke ea. Tap̃atete ovisa Yerusalem, vanon Yerusalem na lelena ne kieta P̃arin Sup̃e Wa. \v 36 A tap̃atete m̃ena ga ovisa p̃arum̃a, vanon tap̃atete ovilon vilum̃a tai imi yuwowo pona imi malolo. \v 37 Visae avisa suri na lelaga, monar avisa ga ‘Lelaga,’ a visae avisa suri nap̃a peraga, monar avisa ga ‘Peraga.’ A visena tap̃ena la nap̃a akilia avisa, naga molue ga kome Yermare.” \s1 Yesu pisayu yaru nap̃a kila maran si piowa pan yaru nap̃a kila piowa pania \r Luk 6:29-30 \p \v 38 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu amloge m̃a nap̃a navianena lala apisa nanua sumo, apisape ‘Visae yaru tai kito kilamaram̃a tai, ana ko okilia okito m̃ena ga kilamarana. A visae yaru tai sulua maluem̃a tai, ko m̃ena ga okilia osulua maluena tai.’ \v 39 Ana nanagane, inu nevisa van amiu sanini: Amiu ve akilamaran re si suri van yaru nap̃a kila viowa van amiu. Visae yaru tai lipa pipim̃a e lepas na p̃amarua, ana monar otam̃an m̃ena ga lipa pipim̃a lepas na p̃am̃eli. \v 40 Ana visae yaru tai visave were ko ova avis van ko kumali, ana naga m̃areran visave owar mom̃a kulsota vania, ana ko owar m̃ena ga mom̃a kulsaket vania. \v 41 A visae yerkawa tai m̃areran visave owar kiena karo amio ayal va tol mrae ve taaga, ana monar okekaran owar va tol si maran mrae ve taaga. \v 42 Visae yaru tai viun suri tan ko, monar ola vania, a visae yaru sinenan visave la kiom̃a suri tai yum̃aenia, monar otam̃an vania vena lavia, ve ovisalup̃ar re vania.” \s1 Yesu pisayu nisape monar akekaran nasinekar lala \r Luk 6:27-28,32-36 \p \v 43 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu amloge m̃a nap̃a navianena pisa sumo rui pisape ‘Monar ositom nalavis pum̃a, a monar okila viowa va kiom̃a nasinekar lala.’ \v 44 A nanagane, inu nevisa van amiu sanini: Monar asitom kiamiu nasinekar lala, a monar alen wo m̃ena yaru la nap̃a akila ke piowa pan amiu, \v 45 vena amiu ataveve ruru p̃elaga kiena ne Arimamiu nap̃a sike ma e peni, vanon nap̃a naga kekaran yaru punu ga maran taaga. Vanon suri ne nanene, naga kila kiena mrae tego, a kila kiena yua powo pitomi pun yaru punu ga, la nap̃a apo a la nap̃a apiowa. \v 46 ?Visae akekaran ke ga yaru la nap̃a asitom amiu ke na, amiu na asitom ke asape yokorena atol kiamiu nalaena tai? A yaru na takis lala, nap̃a yaru tap̃ena la asape la ape yaru viowa ga, la akilia akila sanene. \v 47 Visae otalopan ga kiom̃a yeririna lala, nanene na pe otaulu re p̃elaga kiena ne yaru viowa la poli. A yaru la nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli, la m̃ena ga akekaran kiela namratava lala. \v 48 A kiamiu malena monar mesmesu ruru wo, sa nap̃a p̃elaga kiena ne Arimamiu nap̃a sike ma e peni naga mesmesu ruru pap̃isi, a naga po pan yaru la punu ga.” \c 6 \s1 Yesu pisayu nalaena lala \p \v 1 \x - \xo 6:1 \xt Mat 23:5\x*Ana Yesu sum̃a pisi pan la, pisa pisape “Suri la nap̃a kieta nalotena pisa pisape popon teyum̃aenia, amiu na ve akila re sa nap̃a amiu akila na vena yaru ve moki akilia avisu kilale nap̃a amiu akila ke suri wo. Visae amiu asum̃a akila m̃a sanene, p̃isi na Arimamiu nap̃a sike ma e peni, naga tap̃atete la nalaena van amiu vanon kiamiu yum̃aena la nene. \p \v 2 “Visae ve sanene, pogos nap̃a ko ola nalaena va yeririna la nap̃a pe kiela suri re poli, vena oiila la, ana pe pon re owarwar ko vanon poli, sane li navilavenen viskorenena. Yaru la nene apisawal ke kiela yum̃aena wo lala e loyum̃a na leniena, a e yepesinas la vanua, vena yaru la ayeluar la. Ana nevisa suri na lelaga van amiu, yaru la ne sanene amla kiela nalaena p̃isi rui e nayeluarena nap̃a yaru tap̃ena la amla pan la, a tap̃atete si ala suri tai. \v 3 A pogos nap̃a ko ola nalaena va yaru la nap̃a pe kiela suri re poli, vena oiila la, monar okila ga e p̃elaga na tapolouena, yaru ve visu re, a ve kiom̃a sitomena yeluar ko re e nalaena nene. \v 4 A visae okila tapoloun ga kiom̃a yum̃aena wo la ne sanene, ana Arimom̃a nap̃a pisu ke suri la nap̃a yaru la pe apisu re poli, naga kilia la nalaena van ko vanon kiom̃a yum̃aena wo la nene.” \s1 Yesu pisayu leniena \r Luk 11:2-4 \p \v 5 \x - \xo 6:5 \xt Luk 18:10-14\x*A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Ana pogos nap̃a amiu alen, pe pon re ataveve p̃elaga kiena ne li navilavenen viskorenena la poli. La nene na sinelan manene asape asum̃alu vena alen loyum̃a e yum̃a na leniena, a vanua e yometava lala, ana yaru la akilia avisu la. Ana inu nevisa suri na lelaga van amiu, yaru la ne sanene amla kiela nalaena p̃isi rui e nayeluarena nap̃a yaru tap̃ena la amla pan la, a tap̃atete si ala suri tai. \v 6 Ana pogos nap̃a visae okila leniena, ana ova loyum̃a e mom̃a yum̃a ko ga taaga, okotava ana okila leniena va Arimom̃a nap̃a sike na, ana pe yaru pisu re naga poli. Ana Arimom̃a nap̃a kilia visu suri la nap̃a pe yaru pisu re poli, naga kilia la kiom̃a nalaena van ko, vanon kiom̃a suri wo nap̃a okila. \p \v 7 “A pogos nap̃a alenia, ana pe pon re avisa visena ve moki poli, ve sa yaru la nap̃a pe amlelaga re e Arimata lelaga poli. Yaru la nene am̃ape yokorena na alual suri nap̃a la amlen ke vanonia, komin la apisa ke visena la moki manenea, ana peraga. \v 8 Ana amiu na ve ataveve re kiela p̃elaga lala, vanon Arimamiu, naga kilia ke suri la nap̃a limamiu plasan rui, pogos nap̃a amiu pe apiun re suri la nene tan naga poli wa. \p \v 9 “Vanon suri ne nanene, mesmesun nap̃a amiu alen sane leniena nini, nap̃a pisa pisape \q1 ‘Arimamimi nap̃a ko osike ma e peni, \q1 mesmesun ga nap̃a yaru la asu vatanon kiom̃a kia wa. \q1 \v 10 Memlen mesape kiom̃a nasup̃enena imi sum̃alu m̃arera se yomarava nini, vena yeririna la akila sa nap̃a ko sinom̃ania, sa nap̃a la ne ma e peni akila m̃aga. \q1 \v 11 Awis, ola kinanena van imimi p̃ane, a e legiena punu ga. \q1 \v 12 A oviewo imimi e kiamimi mlamulena viowa lala, \q1 sa nap̃a imimi m̃ena mepiewo ke yaru tap̃ena la nap̃a akila ke piowa pan imimi. \q1 \v 13 Ko ve oligan manene re suri viowa lala aimi atap̃ali imimi, \q1 okila wo Yermare ve imi kila kare imimi re.’ \p \v 14 \x - \xo 6:14 \xt Mak 11:25,26\x*“Vanon nap̃a visae amiu aviewo ke yaru la nap̃a akila ke piowa pan amiu, ana Arimamiu nap̃a sike ma e peni viewo amiu m̃ena ga. \v 15 A visae ve aviewo re yaru tap̃ena la nap̃a akila ke suri piowa pan amiu, ana Arimamiu tap̃atete viewo kiamiu mlamulena viowa lala.” \s1 Yesu pisayu monsilena \p \v 16 A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “A visae pogos nap̃a amiu amonsilu ke sina ga, ve akinan re vena amiu asitom̃ali Ntewa a alen vania, amiu ve akila re sa nap̃a pe ake re maramiu poli, pona amiu akila maramiu la viowa, a kulugomiu la miyopiop sa nap̃a viso kar amiu pap̃isi, vena yaru lala avisu kilia ya nap̃a akila ke na. Nanene na yum̃aena kiena ne li navilavenen viskorenena. Ana visae akila sanene, ana yeririna lap̃asia sinela ye la, naga ga nene kiela naulena nap̃a la akilia alavia vanon kiela monsilena, p̃isi na tap̃atete si Ntewa naga la sina ga suri tai van la. \v 17 Ana ko, pogos nap̃a amonsilu ga sanene, popon okee maram̃a, okila ruru vilum̃a, oyowau ruru wo sa nap̃a ko okila ke silaga, \v 18 vena yaru la aninue ya nap̃a ko okila ke ne. Arimom̃a ga nap̃a naga sike na, pe yaru la am̃a re naga poli, ana naga ga p̃isi na kilia pisu ke suri la nap̃a pe yaru la apisu re poli, p̃isi na naga la nalaena van ko vanonia.” \s1 Yesu pisayu kilavaru \r Luk 12:33-34 \p \v 19 \x - \xo 6:19 \xt Sem 5:2,3\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pe pon re amiu akilapolo kiamiu suri wo na yomarava la nini poli, vena avim ave yaru keviu na suri moki manenea. E yomarava nini na kirara lala akilia akar suri la nene, a suri la nene akilia avililua a amenunu m̃ena ga, a amio m̃ena ga yaru na vinauena nap̃a kilia kilapo yum̃a, vena vinaun suri la nap̃a amiu ap̃ionia. \v 20 Ana amiu na monar awarpolo kiamiu suri wo lala ma e peni, vanon nap̃a e nene na yo tai nap̃a pe kirara re e poli, a suri tai tap̃atete vililua a menunu, a yaru na vinauena lala tap̃atete akila kare kiamiu suri nowo la nap̃a amiu amligan ruru sike ea. \v 21 Popon vena amiu na kiamiu suri wo la ve moki sike ma e peni, vanon e nap̃a kiom̃a suri wo la sike ea, ana kiom̃a sitomena m̃ena ga sike e nene silaga.” \s1 Yesu sum̃a pisayu nap̃a yaru la ve ave puluvis re \r Luk 11:34-36 \p \v 22 A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Kilamarana yaru naga pe yo taaga ga nap̃a kapi vivaga pimi loyum̃a e tasnena. Visae kilamaram̃a merarava ruruia, okilia ovisu kilale yaru tap̃ena, vena oiila naga. Visae okila sanene, losinem̃a pulen ruru kapi pivaga pap̃isi. \v 23 A visae kilamaram̃a ve merarava ruru re, yoko tap̃atete ovisu kilale ruru yaru tap̃ena, yoko osum̃a ovisu ga kiom̃a suri lala ove puluvisin ga. Visae okila sanene, losinem̃a pulen manene la yemalolo, a visae yemalolo naga sike e nap̃a mesmesun kapi vivaga naga se ea, nanene sane ko na osike e yemalolo nap̃a pe pupumalo pap̃isi.” \s1 Yaru tap̃atete yum̃ae kiena sup̃e ve lua veraga \r Luk 16:13 \p \v 24 A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Yaru tai tap̃atete kilia yum̃ae kiena sup̃e ve lua veraga. Visae sanene ana naga kekaran tai, a yepena mavin tai, pona naga logear tai, aligan tai. Amiu na tap̃atete akila sane ave yaru kiena ne Ntewa, ana ave yaru kiena kilavaru m̃ena ga.” \s1 Sanapen yaru nap̃a sitom manene kiena malena \r Luk 12:22-31 \p \v 25 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Vanon suri ne na nene, inu nevisa van amiu sanini: Pe pon re kiamiu sitomena ulen manene ga kiamiu yum̃aena na visuar amiuen la poli, nap̃a amiu asum̃a apiuviun ke, asapenua ‘?Am̃a e nape nap̃a yoko ita telual kata kinanena a m̃ata namunena?’ pona ‘?P̃isi na ita tetol m̃ata kulsota na yenwo e sanape ne?’ Sitomena la ne sanene na pe po re nenaga, komin kiamiu malena naga po taulu kinanena, a tasnemiu naga po taulu kulsota. \v 26 Asitomli manu la ne akaka ke ne. Manu la nene pe amapla re kala lokove poli, a pe apa ap̃ar re kinanena pitomin nap̃a aligan ruru sike loyum̃a poli. Ana Arimamiu ga nap̃a sike ma e peni, naga ga mla ke kinanena pan la, ana e kiena navisuena, naga pisu amiu na sane ato metavan manu lala, p̃isi na naga kilia visuar amiu taulu la. \v 27 ?Amiu na asitom asape yaru kilia kila kiena malena nap̃a plas ga ne vim ve piavi li laa sane wo ga, vanon sitom manene la kiena malena? Peraga, pe sa re nene poli, ana amiu na popon ve asitom manene re kiamiu malena. \fig Ntewa pisuariru ita taulu manu lala|alt="Birds" src="41_Mat6.26_Birds.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="6:26" \fig* \p \v 28 “?A komin ya ne asitom manene ke m̃amiu kulsota la vanonia? Amiu asitomli vinas nen purmeme la ne pitotovi ke e yo punu la ne. Vinas la nene na pe amiyum̃ae re poli, a pe asulu re m̃ala kulsota la poli. \v 29 Ana inu nevisa van amiu, P̃arin Sup̃e Solomon nene nanua sumo, naga pe yaru na suri moki, ana naga m̃ana kulsota la nap̃a naga miyenia na pe miyowau ruru re sane meme la nene poli. \v 30 A meme la nene na la ape na legiena taaga ga, peni narui asikapi la e kapi, ana Ntewa ga naga paia ruru la ke apo sanene. ?Ana amiu na asitom asape p̃isi na Ntewa naga tap̃atete la kulsota van amiu? !Aulai, amiu na pe apiawa re nena m̃arera e Ntewa poli! \p \v 31 “Komin suri ne la nene, pe pon re sinemiu la ulen sitomena la nene poli nap̃a sape ‘?Yoko takan ya ne, a tomun ya ne, a telual m̃ata kulsota sanape ne?’ \v 32 Lelaga, yaru la nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli la asitom manene suri la ne sanene silaga, ana amiu, Arimamiu nap̃a sike ma e peni, naga kilia m̃a ga nap̃a pisape yokorena monar kiamiu suri la nene na wa. \v 33 Suri nap̃a amiu monar asitom p̃esan ve keviu e kiamiu malena, nane nasup̃enena kiena ne Ntewa, amio kana namesmesuena nena lala. Visae ve sanene, p̃isi na naga la m̃ena ga suri tap̃ena la nene van amiu.” \p \v 34 “Ve sanene, pe pon re sane p̃ane na, asitom manene suri la na legiena na peni poli. Peni ga, akilia asitom suri la na peni, komin legiena na p̃ane, ana suri viowa la moki pimi e rui.” \c 7 \s1 Yesu pisayu nalip̃ere kareen yaru tap̃ena \r Luk 6:37-38,41-42 \p \v 1 Ana Yesu pisi ke pan la na wa, pisape “Amiu na monar ve alip̃ere kare re yaru tap̃ena lala. Ve sanene, Ntewa m̃ena ga ve lip̃ere amiu manene re, \v 2 \x - \xo 7:2 \xt Mak 4:24\x*komin sitomena nap̃a teke e amiu pogos nap̃a amiu alip̃ere yaru tap̃ena, p̃isi na sitomena na sanene teke m̃ena ga e Ntewa e pogos nap̃a naga lip̃ere amiu. P̃isi na Ntewa naga lip̃ere amiu, ve sa ke nap̃a amiu amlip̃ere yaru tap̃ena lala. \v 3 Pe pon re nap̃a ko osum̃a ovisasawal ke narin kororaki nap̃a teke e kilamarana ne womla poli, ana ko pe opisu kilale re pupia mora laki na m̃eke e kilamaram̃a poli. \v 4 ?Sanape narui ko ositom ke osape okilia ovisi va womla nene, ovisave ‘P̃isi na nelalua ke ne kororaki na teke e kilamaram̃a ne sumo wa?’ \v 5 !Visae sanene, na ko na pe opisu kilale re kiom̃a mlamulena viowa poli, ana ko osum̃a omlip̃ere ke ga mlamulena kiena ne yaru tap̃ena lala! !Ko na ope yaru navilavenen viskorenena pap̃isi wa! Okilalua ke ne pupia miasin laki nap̃a m̃eke kilamaram̃a sumo wa, siraunia ana okilia ovisuveve narin kororaki nap̃a teke e kilamaran yaru tap̃ena. \p \v 6 “Pe pon re amiu akilali nap̃a avisawal Visena Wa kiena ne Ntewa va yeririna la nap̃a la pe akekaran re ala poli. Nanene sa nap̃a amiu asum̃a apagan ruru ke lokul tetan lala e kinanena nap̃a po, ana pogos nap̃a akinana p̃isi, p̃isi na avilon p̃arila ana akar amiu ke sina ga. Sa ke m̃ena ga nap̃a visae awar nalaena wo lala va nompui lala, p̃isi na la avie neno ga vitove sike e pulkene.” \s1 Yesu pisayu naviunena suri tan Ntewa \r Luk 11:9-13 \p \v 7-8 A Yesu pisape “Yaru nap̃a sum̃a piun ke suria, silaga naga mlavia, a yaru nap̃a sum̃a kale suria, silaga naga m̃alia, a yaru nap̃a sum̃a sigariga ke mratava, silaga pulutava pietava pania. Visae sanene, p̃isi na amiu awar ya nap̃a amiu asum̃a apiun ke tan Ntewa, a p̃isi na amiu alual ya nap̃a amiu asum̃a akale ke tania, a mratava nap̃a amiu asum̃a asigariga ke ne, p̃isi na Ntewa naga vietava van amiu. \v 9 Visae narum̃a tai viso karia, viun narin kilaparavi nap̃a teke ne, p̃isi na tap̃atete ola kilavaru tai vania, \v 10 pona visae naga viun ruru ika nap̃a teke rui, ana tap̃atete ola lom̃ara van kania. \v 11 A lelaga nap̃a amiu na ape yaru viowa ga lala, ana tap̃atete amiu yaru tai kilia kila sanene, amiu na akekaran ga silaga nap̃a amla suri wo lala pan narimiu lala. Sanene, pogos nap̃a amiu aviun suri tai va Arimamiu nae ma e peni, naga kekaran ga nap̃a la suri wo la van amiu narina lala, va ve keviu la sane wa. \fig Visae sineman suria oviun tan Ntewa|alt="Praying" src="41_Mat7.7-11_Praying.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="7:7-11" \fig* \p \v 12 \x - \xo 7:12 \xt Luk 6:31\x*“Amiu na monar akila wo va yaru tap̃ena la silaga e suri wo ga lala, sa nap̃a amiu sinemiun asape yaru tap̃ena lala, la monar akila wo van amiu. Visena ke nene narui naga purp̃es nen visena kiena ne navisaluaena la nene nap̃a Mosis naga siriyuia, amio m̃ena ga ya nap̃a navisawalena na sumo lala la apisa.” \s1 Mrapa lua la \r Luk 13:24 \p \v 13-14 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pupia pulutava tai nap̃a keviu mon m̃aga, ana mrapa nap̃a pa p̃arpoyo komea ana lepalepasa a pe yotop ruru po pap̃isi. Yeririna la mokliu nap̃a ataveve ke mrapa nene, ana mrapa nene naga va e yo natolen koaena. A amiu na monar ava loyum̃a e pulutava tap̃ena tai, nap̃a naga ve tokak la ga. Naga kana mrapa nena m̃arera pap̃isi, a pe yeririna moki re nap̃a akom ke e poli, ana mrapa nene naga mrapa na malena.” \s1 Purlaki amio kana mrasa \r Luk 6:43-44 \p \v 15 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Amiu na monar avisuar ruru yaru la nap̃a la apisape la ape yaru navisawalena lala, ana apian ke suri navisokanena lala. Pogos nap̃a la sinelan asape avian amiu, la apimi sa nap̃a ape erau wo amio amiu, nap̃a la yepela mom̃au ruru nenaga, sa nap̃a sipsip lala, ana e losinela lala la sa ga lokul tetan lala, nap̃a la visokarlan suri punu ga. \v 16 Ana p̃isi na amiu avisu kilale la e mras nen kiela malena lala. Vilum̃ini la nap̃a pe nenosa, amio kilika la nap̃a pe nenosa, la pe ap̃ar re kinanena wo poli pona mras nap̃a kiki ruru poli. \v 17 Purlaki nap̃a kapuru ruru po, naga monar war mras nap̃a po, a purlaki nap̃a kapuru piowa ga, naga monar war mras nap̃a piowa ga. \v 18 Ana purlaki nap̃a kapuru po, ana tap̃atete war mras nap̃a viowa, a purlaki nap̃a kapuru piowa ga, ana tap̃atete war mras nap̃a po. \v 19 \x - \xo 7:19 \xt Mat 3:10; Luk 3:9\x*Naga sa ga nene narui, visae purlaki viowa la nene nap̃a la tap̃atete awar mras napo, p̃isi na monar ate plan la ga vena akuan la ava e kapi. \v 20 \x - \xo 7:20 \xt Mat 12:33\x*Visae ve sanene narui, mras nap̃a naga molue e malena kiena ne yaru kila meraravan pisape yaru nene naga pe yaru na sanape, ana p̃isi na amiu akilia avisu kilale navisawalena viowa la nene e mras viowa la nap̃a molue e kiela malena lala.” \s1 “Pe nekilia amiu re nenaga” \r Luk 13:25-27 \p \v 21 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Yaru la mokliu asum̃a apio inu ke asape ‘!Kiau Sup̃e, kiau Sup̃e o!’ ana tap̃atete la punu ga nene nap̃a p̃isi na akilia ava loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa ma e peni. Yeririna nap̃a kilia va loyum̃a, naga yeririna ga nap̃a naga sum̃a kila ke suri la nap̃a Ata naga sinenania. \v 22 E pogos nap̃a p̃isi na Ntewa naga lip̃ere yeririna lala, yeririna la ve moki nap̃a p̃isi na avio inu ve sanene, avisave in na nepe kiela Sup̃e. P̃isi na la avisa avisave ‘?Sup̃e, sanapen imimi? Imimi na memiyum̃aen suri wo la mokliu e kiom̃a kia, a imimi mepisawal m̃ena ga kiom̃a visena, a imimi mem̃ene plan m̃ena ga yermare lala, a mekila ke m̃ena ga kile la mokliu. ?Pona ko pe ositom̃al re kiamimi yum̃aena wo la nene poli, yo?’ \p \v 23 “Ana yokorena inu nevisawal mesmesun van la, nevisave: Inu na pe nekilia amiu re nenaga pogos tai, nap̃a amiu na ape kiau. Amiu na ape yaru na mlamulena viowa ga la ne. !Amiu aurmatan inu nagane!” \s1 Yum̃a lua \r Luk 6:47-49 \p \v 24 A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Visae ve sanene, la nap̃a ataveve ruru sa nap̃a nepian amiu rui, la sane yaru tai nap̃a pe manmaruan nap̃a kila m̃ana yum̃a, nap̃a naga mapila kana kemrap̃e pito tano tol yo m̃arera tano. \v 25 Ana siraunia, yua pimi, a womie la mlau keviu, a lagi miyui, m̃e yum̃a nene, ana yum̃a nene pe mloru re poli, komin nap̃a yaru nene pisirlua ruru m̃ana yum̃a nene e yo m̃arera nap̃a. \p \v 26 “Ana la nap̃a pe ataveve ruru re sa nap̃a nepian amiun rui, la sane yaru tai nap̃a kiena sitomena piowa ga, ana pogos nap̃a kila m̃ana yum̃a, kililinaria kana kemrap̃e lala su ga metava e none. \v 27 A siraunia, pupia yua kove, a womie la mlau keviu, a lagi miyui, m̃e yum̃a nene, ana yum̃a nene mloru. A pogos nap̃a mloru, yum̃aena kiena ne yar nene pimi piowa make nenaga.” \s1 Amilan manene Yesu kiena visena nene p̃an wa \p \v 28 \x - \xo 7:28 \xt Mak 1:22; Luk 4:32\x*Siraun nap̃a Yesu p̃isin kiena visena la nene, yeririna la amilan pap̃isi, \v 29 komin nap̃a la apisuvevea sane kiena visena na pe sa re visena kiena ne kiela navianena navisaluaen la poli, ana kiena visena la urmi pap̃isi, a naga sum̃a miur ke kiela sitomena lala, a naga pisawal visena sane yaru tai nap̃a nam̃areraena teke e naga. \c 8 \s1 Yesu kila ruru yaru tai nap̃a leperosi se yepena, miania \r Mak 1:40-45; Luk 15:12-16 \p \v 1 Yesu mligan kunus keviu nap̃a naga pian ke yaru la ea, naga pitomi tano, ana yaru la mokliu nap̃a atavevea. \v 2 Ana yaru tai nap̃a leperosi sike e yepena pimi puna, ana kinai tano pania piunia, pisape “!Sup̃e! In na nemlelaga e ko nesape ko na okilia okila ruru inu wo ga, ana visae ko okekara, sineun nesape neviun tan ko vena okila van inu ve sanene.” \p \v 3 Ana Yesu pe maraun re yaru nap̃a poli vanon kiena maiena nene, ana p̃uarar naga e limana, pisape “Ee, inu sineunia. Poga ga, nesape yepem̃a ikiki.” Ana veraga ga yepena miania, leperosi nene p̃isi ea. \v 4 Ana Yesu pisa pania, pisape “Omloge ke ne, ovano ve ovisawal re suri nene va yaru lala wa, ana nanagane ga ne ova okom puna yaru wa vena naga kilia visuveveli yepem̃a. P̃isi na, monar ova okila lotuena va Ntewa, a okila m̃ena kup̃ap̃aena nene nap̃a Mosis pisa sape yaru monar kila vanon suri na sanene, ana siraun naga nene, yaru wa nene naga kilia visawal visave leperosi nene p̃isi rui.” \s1 Yesu kila yaru nap̃a yepena komp̃asia mare pimi po \r Luk 7:1-10 \p \v 5 Ana pogos nap̃a Yesu pa loyum̃a garu pulkumali nap̃a Kapeneam, yaru keviu tai kiena ne li na mara lala nae Rom pimi puna, tagi pania, \v 6 pisape “Sup̃e, yaru na kilaen kiau yum̃aena tai mloru m̃eke e m̃ana tog nanagane garu m̃au. Tasnena lepas komp̃as mare, ana naga mloge ke piowa pap̃isi.” \p \v 7 Ana Yesu pisa pania, pisape “Ita, tevano. P̃isi na inu nekila ruru si naga loge wo.” \p \v 8 Ana yerkawa na kilaen mara nap̃a pisatam̃ea, pisape “Sup̃e, in na pe nepe yaru wo re tai nap̃a netorokin nap̃a ko oimi m̃au loyum̃a poli, sane in na pe nepe yere Yu re poli, ana visae okilia ovisa ga visena tai, nekilia nesape p̃isi na kiau yaru nene kilia loge wo narui. \v 9 In na nekilia nap̃a nesape p̃isi na monar ve sanene, vanon nekilia nesape kiom̃a visena nam̃areraena keviu sike ea. Naga sane yaru na mara la nap̃a asike vatanon inu, nap̃a monar alogear kiau visena. Visae nevisavenua ‘Ovano,’ monar tai vano, pona nevisave ‘Oimi,’ monar naga imi, pona nevisave ‘Okila ve sa nene,’ ana naga monar kila. A inu m̃ena ga monar nekila ya nap̃a kiau yaru keviu pisa pan inu. Ana nemlelaga nap̃a visae ko ovisa ga suri tai, ana monar ve sa nene.” \p \v 10 Ana pogos nap̃a Yesu mloge kiena visena nene, kila naga milan pap̃isi a kekara m̃ena ga pap̃isi. Ana pisa pan p̃ina la nap̃a ataveve ke ne, pisape “Nevisa suri na lelaga van amiu, in na pe nom̃al re nena ga yaru nae Israel tai nap̃a naga piawa m̃arera e inu sane yaru nene poli. \v 11 \x - \xo 8:11 \xt Luk 13:29\x*Inu nevisawal van amiu sanini, ve le Yu re ga la nap̃a akilia aimi loyum̃a e p̃ap̃agena keviu na legiena maro nene. Peraga, ana yokorena yaru la ve moki ve sa yaru nene e yo tap̃ena lala na yomarava nini, nap̃a aimi atotano lele taaga vena akinana amio Epraam, Aisak, a Sekop. P̃isi na la nene na asu ruru silaga ve sanene e nasup̃enena kiena ne Ntewa ma e peni. \v 12 \x - \xo 8:12 \xt Mat 22:13, 25:30; Luk 13:28\x*Ana le Yu la nene nap̃a Ntewa pio la sumo vena ava loyum̃a, nanagane la pe amlelaga re e inu poli, ana p̃isi na Ntewa koven plan la ava e yemalolo vanua, e yo nap̃a yaru la asum̃a atagi ke ea, akar ke maluela ea.” \p \v 13 Ana Yesu pisa pa yerkawa na kilaen mara nap̃ani, pisape “Ko, okilia ova um̃a. P̃isi na vim van ko ve sa nap̃a kiom̃a nalelagaena piawa ke m̃arera ea.” A e ke e pog nene narui, ana yepen yaru na yum̃aena nene pimi po sina. \s1 Yesu kila riru anenane wona Pita \r Mak 1:29-34; Luk 4:38-41 \p \v 14 Ana pogos nap̃a Yesu sike garu Kapeneam wa, ana naga pa loyum̃a m̃ana Pita, naga pisu anenane wona Pita naga miava karia, m̃eke e m̃ana tog. \v 15 Ana Yesu mligan limana te limana ne sira nene, ana miava nap̃a p̃isi, ana naga sum̃alu, mla kinanena pa Yesu. \p \v 16 A yepekilavi e legiena nene, yaru la ap̃ure yaru la moki nap̃a apimi puna Yesu, yaru la nap̃a yermare lala asike e la. Ana naga m̃ene plan yermare la nene e ga e kiena visena, a naga kila ruru m̃ena ga namaiena lala apimi apo sina. \v 17 Suri la nene pimi kakate vena kila visena kiena ne Navisawalena Aisea imi ve lelaga, nap̃a naga pisape \q1 \qt “Naga lalua kieta maiena lala,\qt* \q2 \qt a naga kuslua kieta yepe lalaea lala.” \qt* \rq Ais 53:4\rq* \s1 Yaru la lua sinelan asape ataveve Yesu \r Luk 9:57-62 \p \v 18 E legiena tap̃ena sina ga tai, Yesu sum̃a amio yaru la mokliu nap̃a la amiervivi naga telivi piora, ana naga sinenan pisape yali vetan la, ana naga pisa pan kiena nalogena lala, pisape “!Aulai! Ita, teva e lepas nen lapa nene lepas p̃asa.” \p \v 19 Ana asun ke asape avano, ana navianena navisaluaena tai naga pimi, pisaar pa Yesu, pisape “Navianena, p̃isi na netaveve ko, e nape nap̃a ko okom ea ana inu netaveve ko teva ea.” \p \v 20 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Lokul tetan lala, la m̃ala pulus na monena la asum̃a ga, a manu m̃ena ga lala m̃ala ponovi la asum̃a ga. Ana inu, Narina ne Yeririna na, pe m̃au yo re tai nap̃a neva nomomalio e poli. Visae ko okekaran m̃ena ga malena na sanene, ko okilia oimi.” \p \v 21 E ke e pogos nene, ana nalogena tap̃ena kiena ne Yesu tai pisa pania, pisape “Awis M̃ara, otam̃an inu neva nevisuar ke ne ata sumo wa, a visae pogos nap̃a mare pae, p̃isi na neimi netaveve ko ga na wa.” \p \v 22 Ana Yesu pisa pania, pisape “Ko oimi otaveve inu ga. Ko oligan yeririna la nap̃a ninula mare rui, vena la asin kiela yaru la nap̃a la amare.” \s1 Yesu pisi pa lagi amio sive \r Mak 5:1-20; Luk 8:26-39 \p \v 23 Ana Yesu amio kiena nalogena lala apitomi atol lapa nene narui, ana ap̃iyu apa e waa tai e yo nene. \v 24 Ana apa li ga metava pe piavi re poli, pupia lagi tai molue, miyui kila pupia lapa nap̃ani kululu keviu pap̃isi, ana kila waa nap̃ani siar sape talilu. Ana Yesu m̃eke e waa, naga momalio ruru ga m̃eke na, \v 25 ana la apito akilap̃egea, apisape “!Sup̃e, opisu ke ne! Lavisi tetalilu narui, monar otamalia ita.” \p \v 26 Ana Yesu pisa pan la, pisape “!Ei! ?Amaraun ke ya ne sanene? Aa, amiu na pe apiawa re nena m̃arera e kiau nam̃areraena poli.” Ana naga sum̃alu, pisalup̃ar lagi, pisape ve yui re sina, a pisalup̃ar sive, pisape malumu. Ana pog pimi po, amalumu. \p \v 27 Ana pogos nap̃a nalogena la apisu yo pimi pa ruru make nenaga po sanene, ana amilan pap̃isi, apisape “!Suwala! Yaru nene na pisa ga sanene, ana lagi amio sive lalua amlogear naga. !Yaru nene na pe yaru re nene poli yo!” \s1 Yesu pile plan yermare lala petan yaru lua \r Mak 5:1-20; Luk 8:26-39 \p \v 28 Ana pogos nap̃a Yesu pimi tol lapa nene lepas p̃asa, naga pa gare yo kiena ne le Katara lala. E yo nene, yaru la lua amolue e puluve m̃ana ne yaru mare lala, ana la lua am̃al Yesu. Ana la lua nene na yermare lala asike e la, ana la lua ape wowe asirag pap̃isi, ana kila yaru la amaraun vaen e mrapa nene pap̃isi. \v 29 Ana pogos nap̃a apisu Yesu, lalua apio manene pap̃isi, apisape “?Ko Narina ne Ntewa, kiom̃a ya nap̃a teke e imimi? ?Ko opimin osape ola nakoaena van imimi nap̃a pe kana pog re poli wa, ne?” \p \v 30 Ana e yo nene, na p̃egas nen nompui tai asum̃a akolkol m̃a porotano lavis ga, \v 31 ana yermare la nene atagi, apisa pa Yesu, asape “Visae om̃ene plan imimi, awis oligan imimi mava e los nen nompui la ne asike ne.” \p \v 32 Ana naga pisa pan la, pisape “Avano.” Ana la amolue petan lalua nene, apa e los nen nompui la nap̃ani. Ana pogos ke nene, nompui la nap̃ani akiriri apano, apitove e yeparpasa tai, amloloru apito tano e pupia lapa nene, atalilu apito akokovio ea. \p \v 33 Ana yaru na visuaren nompui lala apureure apa e kiela pulkumali, apisawal suri la nap̃a kakate, a ya nap̃a tol lalua nap̃a yermare la ase lalua sumo. \v 34 Ana pogos ke nene, yeririna la punu ga nap̃a e kiela pulkumali nene apimi apisu Yesu. A pogos nap̃a apisu naga, apisi m̃arera pania apisape naga ure vetan kiela yo. \c 9 \s1 Yesu kilia viewo mlamulena viowa \r Mak 2:1-12; Luk 5:17-26 \p \v 1 Ana Yesu p̃asup̃e sina amio kiena nalogena lala, amiyai ke ga e waa nap̃ani, ana akusro si lapa keviu nap̃ani, ana ap̃asup̃e apimi e kiena pulkumali nap̃a Kapeneam. \v 2 Ana yaru lap̃asia akus namaiena tai pimi puna nap̃a naga tasnena komp̃as mare, naga mloru ga m̃eke e m̃ana tog. Ana pogos nap̃a Yesu pisu kiela nalelagaena m̃arera asape Ntewa naga p̃isi na iila namaiena nene, naga pisa pania pisape “Naruu, ve sinem̃a kona re. Kiom̃a mlamulena piowa lala, nepiewo p̃isi rui.” \p \v 3 Ana e pogos nene navianena navisaluaen lap̃asia asum̃a ga, ana amloge ke visena kiena ne Yesu nene. Ana verakorena la apismumunia, apisape “Yaru nene naga p̃arnena kare kia wa kiena ne Ntewa rui. Naga pisa ke sanene sa ga naga Ntewa rui.” \p \v 4 Ana Yesu kilia m̃a kiela sitomena lala, ana pisape “?Vanon ya ne kiamiu sitomena la pulen sitomena viowa sanene? \v 5 Visae nevisa sanini va yaru nene, nevisavenua ‘Inu nepiewo kiom̃a mlamulena viowa,’ pona nevisa nevisavenua ‘Osum̃alu oyali,’ e visena lua nene, tai m̃areran na visaena, a tai meme ga navisaena. Visena nap̃a pisapenua ‘Osum̃alu oyali,’ naga m̃arera, vanon nap̃a yaru la apisu kilale asape yaru nene sum̃alu pona ve sum̃alu re. \v 6 Ana p̃isi na nekila suri tai nap̃a amiu asitom sane Ntewa naga ga taaga kilia kila, komin nap̃a sineun nesape nekila merarava van amiu nap̃a sane Narina ne Yeririna naga torokin nap̃a viewo mlamulena viowa lala e yomarava nini.” Ana Yesu pisa pan namaiena nene, pisa pisape “Osum̃alu osilowar mom̃a tog, oyali, ova mom̃a.” \v 7 Ana yaru nap̃ani sum̃alu, mial pa m̃ana. \p \v 8 Ana p̃ina na yeririna la nap̃a apisu suri nene amarau, a amieluar m̃ena ga Ntewa vanon nap̃a naga tam̃an nam̃areraena nene pisape yaru tai kilia kila ve sanene. \s1 Yesu pio Matiu pimi taveve naga \r Mak 2:13-17; Luk 5:27-32 \p \v 9 Ana Yesu mligan yo nene, naga mial ga pa m̃a sane. Naga pa m̃aga, ana m̃al inu neteke tano e lelen kiau yum̃aena. Kiau yum̃aena e pogos nene, nawarpoloen kilavaru na takis. Ana Yesu pio inu, pisape “Matiu, oimi otaveve inu.” Ana nesum̃alu veraga, netaveve Yesu. \p \v 10 \x - \xo 9:10 \xt Luk 15:1,2\x*Siraunia, Yesu pimi kinana e m̃au yum̃a, ana e pogos nene nepure li nawarpoloen takis la moki, amio yaru viowa tap̃ena lala, apimi atotano, vena akilia akinana veraga amio Yesu a kiena nalogena lala. \v 11 Ana le Varasi lap̃asa asike e pogos nene, ana apisu nap̃a Yesu teke veraga amio yaru la ne sanene, ana apiun tan kiena nalogena lala, asape “?Komin ya ne kiamiu navianena kinana ke veraga amio yaru viowa la ne sanene?” \p \v 12 Ana Yesu mloge kiela visena nene, ana naga pisatam̃e la, pisape “Yaru la nap̃a yepela poga ga, pe sinelan re yaru na kilaruruen maiena poli, ana la ga nap̃a ap̃ar maiena, ana la sinelania. \v 13 \x - \xo 9:13 \xt Mat 12:7\x*Popon amiu asitomyuli kinas nen visena tai nap̃a teke e Visena Wa, nap̃a Ntewa pisa, pisape \q1 ‘In na pe sineun re kiamiu kup̃ap̃aena la poli, \q1 ana sineun ga nasineyeena se kiamiu malena lala.’ \m In na pe nepimin re nap̃a nevio yaru la nap̃a asitom asape la amesmesu p̃isi rui, peraga, inu na nepimin ga nesape nevio yaru viowa lala vena ataveve inu.” \s1 Naviunena tai e lepas na monsilena \r Mak 2:18-22; Luk 5:33-39 \p \v 14 Siraun suri nene, ana nalogena lap̃asia kiena ne Yoane Nakeena apimi pu Yesu, apiun tania, asape “Sinemimin mesape ovisawal suri nene van imimi. ?Imimi na memonsilu ga silaga vena mekila leniena, a Varasi m̃ena ga lala akila ke sanene, ana vanon ya ne kiom̃a nalogena lala pe akila re poli?” \p \v 15 Ana Yesu pisatam̃e la, pisayu naga amio kiena nalogena lala, sane la akekara pap̃isi pogos nap̃a naga sike amio la, ana p̃isi na sinela monar viowa siraun pogos nap̃a naga ure matan la, ana pisape “?Pogos nap̃a yaru nap̃a talopa naga sike e p̃ap̃agena amio kiena erau lala wa, amiu asitom asape akilia ataginia? Peraga. Ana e pogos tai, visae nasinekar kiena ne yaru nene lap̃asia aimi aurelua naga vetan kiena erau lala, e pogos nene narui p̃isi na kiena erau lala la akilia amonsilu ga vanon nasineyeena.” \s1 Sur viu amio sur marua \p \v 16 P̃elaga na monsilena nene, naga p̃elaga marua na lotuena kiena ne le Yu lala, ana Yesu sinenan pisape kila meraravan van la sape p̃elaga marua la ne sanene, la tap̃atete akilia asikolia amio suri viu la nap̃a naga pian la ke ea, ana naga pisa p̃akaiwa tai e lepas nene pan la, pisape “Tap̃atete ola kinakina kulmrae tai nap̃a pe urviu ana osuluwo ruru pulus nap̃a teke e kulsota marua. Vanon nap̃a kinakina kulmrae viu nene kilia kilaroro kulsota marua nene komp̃asa, ana kana pulus kilia vim ve keviu la sane. \fig Kulus nen nani nakonkoniaen kuruta na munena|alt="Wineskin" src="41_Mat9.17_Wineskin.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="9:17" \fig* \p \v 17 “Ana tap̃atete okonkonia kuruta na munena nap̃a sirpup pava ke ea wa, vito e kulus nen nani nap̃a pe urmarua, nap̃a akonkonia kuruta na munena pito ea yam moki rui. Ana visae akila sanene, kuruta na munena nene lapa e kulus nen nani nene, ana yukuswinia na m̃apoa, ana kuruta namunena nap̃ani lau, ana pias nene naga m̃ena viowa. Ana kuruta viu monar okonkonia va e pias viu, nap̃a m̃arera ruru po, ana okilia oligan ruru mom̃a kuruta na munena nene mom̃a ga.” \s1 Yesu kila ruru sira kawa tai amio nin sira m̃ee tai \r Mak 5:21-43; Luk 8:40-56 \p \v 18 Ana pogos nap̃a Yesu pisayu ke pa nalogena kiena ne Yoane la sanene, ana yaru keviu nalotena kiena ne le Yu lala pimi lavisi, kinai pito tanon Yesu, tagi pania, pisape “!Awee! Kiau lom̃earu mare ga na wa, ana sineun nesape oimi, oligan lumom̃a towar naga, vena naga kiena malena imi sina.” \v 19 Ana Yesu sum̃alu, taveve yaru nene, naga amio kiena nalogena lala apano. \p \v 20-21 Ana pogos nap̃a Yesu pa ke sanene, ana sira tai sum̃a ga nap̃a maiena na kupario teke e naga legiena punu ga pano-o pimi tol kas lualima taaga pa lua rui. Ana naga pisu nap̃a Yesu mial pimi, naga sitom sape “Visae netol ga m̃ana kulsaket, vena kiau maiena p̃isi.” Ana naga kom rana Yesu, pimi tol ga m̃ana isinen kulsaket. \p \v 22 Ana Yesu pilon veraga, pisu sira nap̃ani, pisa pania, pisape “Auia, ve sinem̃a kona re. Kiom̃a naviawaena e inu kila ko owo sina.” Ana e ke e pogos nene, maiena nap̃ani p̃isi e sira nene. \p \v 23 Ana pogos nap̃a Yesu pa tol yum̃a m̃ana yerkawa nene, naga pisu yaru la sinela mie manene la sira m̃ee nap̃a mare m̃eke ne, ana asum̃a atagi a amiyaun ke yauena na marena lala. \v 24 Ana naga pisi pan la, pisape “Amiu amolue, ayal tetai sina. Sira m̃ee nene na pe mare re nene poli, naga momalio ga ne.” Ana la nap̃ani apitalia kare ga naga. \p \v 25 Ana amligan plan yaru la nene apa vanua, ana Yesu pa loyum̃a. Naga pa tarar limana sira m̃ee nene, ana naga sum̃alu, mali sina. \v 26 Ana amlologon suri nene pa e yo make ga, kalo make yo punu ga e lepas nene. \s1 Yesu kila ruru kilamarap̃ala lua \p \v 27 Ana Yesu molue petan yum̃a m̃ana yerkawa nene, a pogos nap̃a naga mial ke pano, ana kilamara p̃ala la lua atavevea, la asum̃a apio ke, asapenua “Ko lus kiena ne Tepet, ko Navisaarena, awis ko sinem̃a ye imimi lua nini ka.” \p \v 28 Ana Yesu mial pano, pa pa loyum̃a e yum̃a tai, ana kilamara p̃ala la lua nap̃ani apimi puna. Ana Yesu piun tan la luoka, pisape “?Amiu luoka ga amlelaga e inu, asape nekilia nekila ruru amiu sanene?” \p Lalua apisatam̃ea, apisape “Ee Sup̃e, imimi memlelaga.” \p \v 29 Ana Yesu mligan limana te kilamarala, pisape “P̃isi na ve sa nap̃a nalelagaena kiamiu amlua.” \v 30 Ana lalua kilamarala pimi po ke e pogos nene. Ana Yesu pisalup̃ar m̃arera pan la luoka, pisape “P̃isi na amiu lua ve avisawal re suri nene va yaru lala.” \v 31 Ana lalua amolue petania, ana lalua amlologon suri nap̃a Yesu kila pan la ne, pano-o kalo make yo la punu ga e lepas nene. \s1 Yesu pilelua yermare petan puru tai \p \v 32 Ana pogos nap̃a lalua nene amligan Yesu apano, yaru tap̃ena lala ap̃ure yaru tai pimi puna. Yaru nene pe puru, vanon yermare sike e naga. \v 33 Ana Yesu pilelua yermare nene, ana puru nap̃a pisi ruru narui, ana yeririna lala sinela kurkur pap̃isi, apisape “Suwala, pe tepisuli re suri tai e Israel sanene poli wa, p̃ane ga.” \p \v 34 \x - \xo 9:34 \xt Mat 10:25, 12:24; Mak 3:22; Luk 11:15\x*Ana Varasi lala apisayu Yesu, apismumunia, apisape “Yeririna nene pile plan ke ga yermare lala e nam̃areraena nap̃a sup̃e kiena ne yermare lala naga mla pania.” \s1 Yesu sinen mie yeririna lala \p \v 35 \x - \xo 9:35 \xt Mat 4:23; Mak 1:39; Luk 4:44\x*Ana Yesu sum̃a mialili ke pulkumali lala, a pian ke yeririna lala e kiela yum̃a na lotuena lala. Naga pisawal ke nalologena wo nasup̃enena kiena ne Ntewa, a naga sum̃a kila ruru ke namaiena lala a la nap̃a tasnela la piowa. \v 36 \x - \xo 9:36 \xt Mak 6:34\x*Ana pogos nap̃a sum̃a mialili ke yaru la sanene, naga sum̃a pisu p̃ina lala, naga pisu la sa nap̃a kiela sitomena la pule pap̃isi, a suri la piowa pan la e kiela malena lala, ana naga sinena mie la pap̃isi, komin nap̃a asum̃a ga sa ga nene sane sipsip la nap̃a pe yaru navisuar laen re poli, la amninue asape p̃isi na la ave sanape narui. \v 37 \x - \xo 9:37 \xt Luk 10:2\x*Ana naga pisa pan kiena nalogena lala, pisape “Lelaga, kinanena moki pap̃isi nap̃a marua sike lokove, ana yaru la lua la ga nap̃a asum̃a ap̃ar ke pitomi um̃a. \v 38 Ana amiu na, monar aviun manene tan sup̃e na lokove nene, vena naga ligan plan re si yaru lap̃asia la avano vena awar kana kinanena la nene vim.” \c 10 \s1 Li nalogena kiena ne Yesu lala \r Mak 3:13-19; Luk 6:12-16 \p \v 1 Ana Yesu pio kiena nalogena la lualima taaga pa lua pisape aimi puna. Ana la apimi, ana naga pisi ruru pan la p̃isi, a naga mligan plan la apano vena akilia am̃ene plan ninuna viowa e yeririna lala, a vena akilia akila ruru namaiena lala a nainanena viowa tap̃ena lala. \v 2 Ana kia kiena ne li nalologena ne la nanini narui: \li2 nasumo, Saemon, nap̃a apio asape Pita, nap̃a naga pe kiela yerkawa, amio wenla, nap̃a Antru, \li2 Semes, nap̃a narina ne Sepeti, amio wenla nap̃a Yoane, \li2 \v 3 Pilip, \li2 P̃atalomiu, \li2 Tom̃as, \li2 inu Matiu, in na nepe yaru na waren takis, \li2 Semes, nap̃a naga narina ne Alpeas, \li2 Tateas, \li2 \v 4 Saemon, nap̃a naga kila manene politik sape kuan plan le Rom lala, \li2 a Sutas nae Kariot, nap̃a siraunia, naga pielua Yesu. \s1 Yesu mligan plan kiena li nalologena lala \r Mak 6:7-13; Luk 9:1-6 \p \v 5 Ana Yesu pisi ruru pa la lualima taaga pa lua nene, a siraunia naga mligan plan la apano. Visena wo la nene nap̃a naga pisa pan la nanini, nap̃a naga pisape “Amiu na ve ava re puna ne la nap̃a pe ape le Yu re la poli, a amiu ve ava re e pulkumali nae Samaria lala wa. \v 6 Amiu na avanon ga sipsip nae Israel la nap̃a akilalu mrapa. \v 7 Ana pogos nap̃a avanon la nene, ana monar alologon, avisave ‘!Nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi ke pun ita narui!’ \v 8 Ana amiu monar akila ruru namaiena lala, a monar akila namarena lala aimi amal sina. A la nap̃a leperosi sike e yepela, monar akila yepela la imi ikiki sina, a amiu monar am̃ene plan yermare e yaru lala. Ana yum̃aena la nene, p̃isi na ayum̃aen e nam̃areraena tai nap̃a amla korenan ga, ana amiu monar ala korenan lein ga va yaru lala. \v 9 A amiu na ve awar re kiamiu kilavaru lap̃asia e kiamiu pultaga lala, \v 10 \x - \xo 10:10 \xt 1Kor 9:14; 1Tim 5:18\x*a ve awar re m̃ena kiamiu karo tai, nap̃a akon m̃amiu kulsota tap̃ena lala, a kiamiu kulus nen lamiu tap̃ena lala se ea, a ve awar re m̃ena kiamiu plasgai vano. Yaru la nap̃a akila yum̃aena wo la ne sane amiu, p̃isi yaru tap̃ena la nap̃a la amiyum̃ae pan la, monar avisuar ruru la vanonia.” \p \v 11 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Pogos nap̃a amiu avano-o atol pulkumali tai, ana monar akale yaru tai nap̃a kekaran nap̃a were amiu ava m̃ana, ana asum̃a ga m̃ana, vano vano-o tol pogos nap̃a amiu avatani si pulkumali nap̃ani. \v 12 Ana pogos nap̃a avano asike mratava m̃ana yaru nene, ana monar atalopan ruru la, avisavenua ‘Sum̃are sike amio amiu.’ \v 13 A visae mratava nene kila wo van amiu, ana sum̃are nap̃a apisa ana p̃isi na sike amio la, a visae la akila viowa ga van amiu, p̃isi na sum̃are nene wasup̃e ke sina ga, vim van amiu. \v 14 \x - \xo 10:14 \xt Yum̃aena 13:51\x*Ana visae yaru lap̃asia yepela mavin were amiuena ava m̃ala um̃a, pona yepela mavin loge amiuena, ana popon aligan ruru mratava nene pona pulkumali nene m̃eke na. Ana pogos nap̃a amolue e yo nene, amiu atanvan puluyavi nae e yo nene nap̃a sike e lamiu, sane kiamiu visena m̃arera tai ne pan la ne, pisape p̃isi na la akus nakoaena nap̃a mesmesun ga kiela p̃elaga viowa la nene. \v 15 \x - \xo 10:15 \xt Mat 11:24\x*\x - \xo 10:15 \xt Luk 10:4-12\x*Lelaga nap̃a nevisa meraravan van amiu, e legiena na lip̃ereena, ana la nene na m̃arera la van la, taulu nap̃a Ntewa mlip̃ere le Sotom amio le Komora lala nanua sumo.” \s1 P̃isi na yaru la am̃ene nalogena kiena ne Yesu lala \r Mak 13:9-13; Luk 21:12-17 \p \v 16 \x - \xo 10:16 \xt Luk 10:3\x*Ana Yesu pisa pan la, pisape “Amiu asitom ruru wo. Inu neligan plan amiu avano, a amiu ala limamiu ga ava sanene, amiu na sa ga sipsip la nap̃a asike likan p̃egas nen lokul tetan lala. Visae sanene, ana monar ave manmarua ruru wo, a amiu monar amom̃au ruruia. \v 17 \x - \xo 10:17 \xt Mak 13:9-11; Luk 12:11,12, 21:12-15\x*Ana monar avisuar ruru amiu, vanon nap̃a sap̃isi yaru lala aure amiu ava kiela kumali, a e kiela yum̃a na leniena lala, vena avis van amiu, ana p̃isi na ala nakoaena van amiu, a avisuaria sap̃isi awe amiu. \v 18 Ana p̃isi na aligan amiu ava asum̃alu ase marana ne yerkawa na purvanua vanon ga nap̃a amiu ape kiau nalogena lala, a e pogos nene amiu akilia avisawal kiamiu nalelagaena e inu e maran la nene a e marana ne la nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli. \v 19 Ana pogos nap̃a la nene aimi aure amiu, ana amiu na ve asitom manene re avisave ‘?P̃isi na nevisa sanape ne, a nevisa ya ne van la ne?’ vanon nap̃a p̃isi na Ninuna Wa naga la visena na visawalena van amiu nap̃a avisa, mesmesun e pogos na visena. \v 20 A pogos nap̃a amiu avis, ana pe kiamiu visena re nene poli, ana visena kiena ne Ninuna ne Arimamiu nap̃a naga visi e amiu. \p \v 21 \x - \xo 10:21 \xt Mak 13:12; Luk 21:16\x*“E pogos m̃arera nene, p̃isi na yaru kilia tam̃an yaru viowa tap̃ena la nene la aimi aurelua wenla ruru naapo pona narina ruru naapo, vena awe mom̃ar la amarmare, nanene komin nap̃a la nene amlelaga e inu. A nisisi lala la m̃ena ga akilia asum̃alu avisawal anela lala a arimala lala nap̃a la amlelaga e inu, vena la m̃ena ga amare sanene. \v 22 \x - \xo 10:22 a \xt Mat 24:9; Mak 13:13; Luk 21:17, \xo b \xt Mat 24:13; Mak 13:13\x*Ana p̃isi na yaru lala ve sinelan amiu re sina, akawe kiamiu visena silaga, vanon kiau kia teke e amiu, a yaru nap̃a sum̃alar m̃arera sum̃a ga vano-o pog m̃arera nene p̃isi, p̃isi na Ntewa tamalia naga. \v 23 Ana pogos nap̃a la asum̃a am̃ene manene amiu la e pulkumali tai, amiu monar aure ava e pulkumali tap̃ena, a visae am̃ene amiu ke sina ga e yo nene, amiu monar aure sina. Ana nevisa ruru van amiu, nesape kiamiu yum̃aena nene e pulkumali nae Israel lala, p̃isi na ve p̃isi ruru re wa ana Narina ne Yeririna vim warpoyo ke sina ga.” \p \v 24 \x - \xo 10:24 a \xt Luk 6:40, \xo b \xt Yoan 13:16, 15:20\x*Ana Yesu pisa, pisape “Naloge-na, naga pe to re metavan kiena navianena poli, a yaru na yum̃aena, naga pe to re m̃ena metavan kiena sup̃e poli. Ve sanene, amiu na ve asitom re avisave p̃isi na tap̃atete m̃arera van amiu pogos tai, \v 25 \x - \xo 10:25 \xt Mat 9:34, 12:24; Mak 3:22; Luk 11:15\x*komin p̃elaga m̃arera nap̃a la akila va navianena, p̃isi na la akila ke m̃ena ga va nalogena, a suri m̃arera la nap̃a sup̃e naga kusia, p̃isi na kiena yeririna naga m̃ena ga monar tolia. Sa nap̃a yaru la apio kare inu, nap̃a in na nepe yerkawa e m̃au mratava, apisape in na Pielsipel, nap̃a naga pe sup̃e kiena ne yermare lala, p̃isi na la akilia avio kare amiu la sane na wa, amiu la nap̃a ape kiau e mratava taaga.” \s1 Nalogena kiena ne Yesu tap̃atete maraun yaru lala \r Luk 12:2-7 \p \v 26 \x - \xo 10:26 \xt Mak 4:22; Luk 8:17\x*Ana Yesu pisape “Vanon nap̃a p̃isi na avis viowa van amiu ve sa ke ga nap̃a apisi piowa pan inu, ana amiu ve amaraun la re. Suri viowa la punu ga nap̃a yaru lala akila vinaunia, pona apisawaniga, p̃isi na vim kakate e yometava na wa, vena yaru la punu ga akilia. \v 27 A amiu m̃ena ga, suri wo la nap̃a nesum̃a nepisa ke pan amiu e yemalolo, amiu monar avisawal ke sina ga e yomerarava, a suri la nap̃a nesum̃a nepragogon ke ga e kiligamiu, amiu na monar avion manene va metava e maran yeririna lala, vena yar punu ga akilia aloge. \p \v 28 “Ana amiu na ve amaraun re yaru la nap̃a akilia awem̃ar tasnemiu mare, komin nap̃a la tap̃atete awem̃ar ninumiu mare. Ana amiu na monar amaraun ga Ntewa, nap̃a naga kilia kilalele kare tasnemiu amio ninumiu luwoka e lele naloge viowaena. \v 29 Amiu asitom̃alia. Ninlaea la ne akaka ke la ne, la moki pap̃isi, sa ga kororaki ga, a la asum̃a ap̃iliwilin ke lua e narin kilavaru ga tai, ana visae tai loru vitove tano e porotano, ana Arimamiu naga kilia m̃a ga. \v 30 A vilp̃arimiu m̃ena ga moki pap̃isi, ana Ntewa naga poloar make ga peve taaga, naga kilia la m̃aga. \v 31 Sanene, ana amiu ve amarau re, vanon nap̃a Ntewa pisu amiu na po manenea taulu ninlaea la nene, ana p̃isi na naga kilia visuar ruru amiu e suri punu ga e kiamiu malena.” \s1 Yaru nap̃a naga pisawal pisape naga pe kiena ne Yesu \r Luk 12:8-9 \p \v 32 Ana Yesu pisa pisape “Yaru nap̃a naga visawal e marana ne yaru lala visave naga pe kiau yeririna tai, p̃isi na inu m̃ena ga, nevisawal naga e marana ne Ata nap̃a ma e peni, nevisave yaru nene pe kiau. \v 33 \x - \xo 10:33 \xt 2Tim 2:12\x*Ana yaru nap̃a visawal e marana ne yaru lala visave naga pe pe kiau yeririna re poli, ana inu m̃ena ga nevisawal e marana ne Ata nap̃a ma e peni, nevisave yaru nene naga pe pe kiau yeririna re poli.” \s1 Yesu naga pe purp̃es nen kaween visena \r Luk 12:51-53 \p \v 34 Ana Yesu pisape “Amiu na ve asitom re avisave inu nepimin nap̃a nekila sane pupia sum̃are pimi sike e yomarava nini. Peraga, inu pe nepimin re ga neligan sum̃are e poli, ana inu nepimi nemio playu na kilaen mara tai, nap̃a p̃isi na yaru la aveveyu la, a akila mara van la vanon inu. \v 35 In na nepimin nesape nekila sane p̃isi na yaru m̃ee lala akawe visena kiena ne arimala lala, a sira m̃ee lala akawe visena kiena ne anela lala, a sira la nap̃a atalopa ga na wa, p̃isi na akawe visena kiena ne anela simem lala. \v 36 P̃isi na la nap̃a sinela kari manene kiau nalogena lala, naga pe yaru tap̃ena re la poli, yaru na mratava ga m̃ala lala.” \s1 Yesu naga sumo e malena kiena ne kiena nalogena lala \r Luk 14:26-27 \p \v 37 Ana Yesu pisa, pisape “Yaru nap̃a sitom manene la arimana, pona anena, pona narina, taulu nap̃a naga sitom inu, yaru nene naga mesmesun re imi sane ve kiau nalogena poli. \v 38 \x - \xo 10:38 \xt Mat 16:24; Mak 8:34; Luk 9:23\x*Ana visae yaru tai nap̃a ve kus re kiena laktorovia taveve inu, sane naga pe tam̃an re naga loge viowa vanon inu poli, yaru nene tap̃atete imi ve kiau nalogena. \v 39 \x - \xo 10:39 \xt Mat 16:25; Mak 8:35; Luk 9:24, 17:33; Yoan 12:25\x*Visae yaru tai nap̃a naga sitom manene la kiena malena, yaru nene naga p̃isi na kilalu kiena malena nene. A visae kiau nalogena tai naga kilalu kiena malena vanon inu, p̃isi na naga tol malena nap̃a tap̃atete p̃isi.” \s1 La nap̃a avisuar ruru nalogena lala, p̃isi na la atol kiela nalaena \r Mak 9:41 \p \v 40 \x - \xo 10:40 a \xt Luk 10:16; Yoan 13:20, \xo b \xt Mak 9:37; Luk 9:48\x*A Yesu pisa, pisape “Visae yaru tai nap̃a were amiu ava m̃ana loyum̃a, nanene sa ga nap̃a p̃ere inu ke ga nepa m̃ana loyum̃a ne. A visae yaru tai were inu neva m̃ana loyum̃a, ana nanene sa ga nap̃a pere ke ga naga nap̃a naga mligan inu nepimi, pa ke m̃ana loyum̃a. \v 41 Visae yaru tai were navisawalena tai pona yaru mesmesu tai ne sanene va m̃ana loyum̃a, komin naga kilia ke sape yerkawa nene naga pe yaru wa nayum̃aena kiena ne Ntewa, yoko naga kus ke ga nalaena torokin nap̃a yoko Ntewa la va kiena yerkawa la nene. \v 42 A inu nevisa ruru van amiu sanini, visae yaru tai naga la piala na wii manini ve taaga va kiau nalogena tai, nap̃a naga pe sitom re pisape nalogena nene naga pe yerkawa tai poli, pona yaru tai nap̃a naga to ga tano, p̃isi na yaru nene la kiena nalaena tai komin suri wo nene nap̃a naga kila pa kiau yeririna tai.” \c 11 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Yesu pisa ruru pa kiena nalogena la lualima taaga pa lua nene p̃isi, naga mligan yo nene, ana naga pa e pulkumali nae Kalele lala, vena vian la a lologon van la. \s1 Nalogena kiena ne Yoane Nakeena lala apimi \r Luk 7:18-23 \p \v 2 E pogos nene, Yoane Nakeena sike e yum̃a nakoaena, a naga mloge ke yum̃aena la nap̃a Kristo kila ke ne, ana naga mligan kiena nalogena lap̃asia, \v 3 apanon apiun tan Yesu, apisape “?Sanape? ?Ko na yaru nanua apisa ke sumo asape p̃isi na yaru keviu tai imin vena ve kieta nasumonena, pona pe naga re nane ko poli, ana imimi na monar mesum̃ate laa na wa, p̃isi na yaru nene imi?” \p \v 4 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Awasup̃e amiu sina, ava ke ga puna ne Yoane, a avisawal vania e suri la nap̃a amiu apisuia nap̃a nemiyum̃aen ke e yo nini, a suri la nap̃a apisayu inu ke pan amiu, sane suri la nap̃a Navisawalena Aisea naga pisayu sumo rui, nap̃a naga pisape: \q1 \v 5 \qt ‘Kilamarap̃ala lala, nanagane akirava si rui, \qt* \q1 \qt a yaru la nap̃a ape lapele a ape laulu, nanagane akilia amial po si narui, \qt* \q1 \qt a yaru la nap̃a leperosi sike e yepela, nanagane yepela pimi mian ruru si narui, \qt* \q1 \qt a yaru la nap̃a ape kiligapop̃e, nanagane amloge si suri narui, \qt* \q1 \qt a yaru la nap̃a amare, nanagane amal si rui, \qt* \q1 \qt a yaru la nap̃a limala korena ga, nanagane nemlologon ke Nalologena Wo pan la rui.’ \qt* \rq Ais 35:5,6\rq* \p \v 6 “A amiu avano avisa m̃ena va Yoane, avisave ‘Yaru nap̃a pe kiena sitomena pe peve lua li re e inu pogos tai poli, p̃isi na navisa ruruena sike e naga.’” \s1 Yesu pisayu Yoane Nakeena \r Luk 7:24-30 \p \v 7 Ana pogos nap̃a nalogena kiena ne Yoane Nakeena lala amolue vena awasup̃e sina, Yesu pisayu Yoane nene pa yaru la nap̃a asike ne, pisape “?Nanua sumo na, pogos nap̃a amiu apa e yokorena nene, amiu na apanon apisu ya? !In na pe nesitom re nap̃a nesape amiu apanon apisu kiai na yokorena la nap̃a lagi miyuia ana kulkulul luen ga poli! \v 8 A pe nesitom re m̃ena ga nesape amiu avanon vena avisu yerkawa tai nap̃a naga miyowau ruru po poli, komin yaru la ne sanene ana tap̃atete ase lele viowa tai sane yokorena nene, ana silaga asike ga e pupia yum̃a wo m̃ana ne sup̃e kerkeviu lala. \v 9 ?Peraga, ana in na nesitom ke nesape amiu apanon ke vena avisu navisawalena tai, ne? Ee, ana naga nene na poga ga ne, ana inu nevisa van amiu, yaru nene nap̃a amiu amoluen apa apisu naga, naga to laa metava, taulu navisawalena nasumo lala, \v 10 komin Ntewa naga pisayu Yoane nene sumo rui e kiena Visena Wa, nap̃a naga pisape \q1 \qt ‘In na nemligan kiau navisi pimi sumon ko, vena kila ruru kiom̃a mrapa.’ \qt* \rq Mal 3:1\rq* \p \v 11 “Lelaga nevisa van amiu sanini, e yomarava nini, Yoane Nakeena naga to la metavan yaru tap̃ena la punu ga. Ana yeririna la punu ga nap̃a p̃isi na la ava loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, vano-o tol kiela yaru nap̃a su maro la garo tano, la punu ga nene la apa la metavan Yoane, nap̃a la awar kiela navisa ruruena kiena ne Ntewa pa laa taulu naga. \v 12 \x - \xo 11:12 \xt Luk 16:16\x*A siar e pogos nap̃a Yoane Nakeena siar mlologo, pimi tol nanagane, yaru lala asum̃a akawe ke nasup̃enena kiena ne Ntewa, a nasinekar m̃arera na kilaen mara lala la m̃ena ga akilali nap̃a atauluia. \v 13 Nanua sumo manene la, pimi tol pogos kiena ne Yoane, navisawalena lala, a navisaluaena nap̃a Mosis siria, ana la apisayu suri la moki nap̃a kilia kakate sirau. \v 14 \x - \xo 11:14 \xt Mat 17:10-13; Mak 9:11-13\x*A visae amiu akekaran alelaga e suri la nene nap̃a p̃isi na am̃alivi sirau, ana p̃isi na amiu akilia avisu kilale nap̃a Yoane Nakeena naga pe Elaisa nene, nap̃a la apisaaria sumo rui apisape p̃isi na naga monar wasup̃e sina ga imi. \v 15 A visae kiligamiu tom̃a ga, popon ayagogon ruru kiau visena la nene.” \s1 Yesu pisi m̃arera pan kiena teras lala \r Luk 7:31-35 \p \v 16-19 A Yesu pisi pa laa sane, pisa pisape “?Ana p̃isi na nevisawal visena ya nap̃a kilia tol p̃elaga kiena ne yeririna na nanagane lala? E lepas punu ga nap̃a Ntewa naga kila vena kilali wo van amiu, ana amiu yepemiu mavin ga, amiu apisa kare ga naga vanonia. Komin pogos nap̃a Yoane naga pimi sike ga wa, ana monsilu ga pe kinana re poli vena len, a naga palia m̃ena ga kuruta na munena, pe mun re poli, ana yaru la apisu naga sanene, la apismumun naga, apisape ‘Yaru nene yermare pa e naga.’ A pogos nap̃a Narina ne Yeririna naga pimi sike na, naga kinana ruru ga a mun ruru ga, sa ke ga yaru tap̃ena lala, ana yaru la apismumun naga, apisa apisape ‘Opisu ke ne, yaru nene naga pe yaru na kinan merorolen pap̃isi, a pe yaru na munena m̃ena kuruta na munena pap̃isi, a nap̃a naga kiena erau lala na, la ape yaru nawarpoloen ga takis, a ape yaru viowa ga lala.’ \p “Komin suri ne nanene narui, inu nepisu amiu yeririna na nanagane lala nap̃a amiu na sa ga sisi lala nap̃a visae asum̃a akirakirai e yometava na kumali, p̃isi na la asum̃a aviovion va kiela erau lala, avisave ‘!E, amiu na apiowa nene! Visae imimi mesum̃a mowe plap̃e, ana amiu ve awol re amio imimi, a visae imimi meyaun yauena na marena, ana amiu ve atagi re amio imimi.’ \p “Ana suri punu ga nap̃a la amolmolue e namanmaruaena kiena ne Ntewa, sumonia yaru la mokliu nap̃a apisu sane piowa ga, ana siraunia p̃isi na Ntewa naga kila imi merarava sane kiena manmaruaena nene naga mesmesu a naga pe lelaga ruru nenaga.” \s1 Yesu pisaar ruru pa la nap̃a pe amlelaga re e naga poli \r Luk 10:13-15 \p \v 20 Ana Yesu pisaar ruru pa yeririna lala na pulkumali la punu ga nap̃a naga kila kile la moki pan la, komin nap̃a apisu kiena suri la nene rui, ana pe apilon la re poli. \v 21 Naga pisa pisape “Yaru nae Korasin lala, amio yaru nae Petsaeta lala, amiu na akila kare amiu keviu pap̃isi wa! Visae le Taea amio le Saeton la nanua sumo, ana la avisuli ga kile la nap̃a amiu apisu p̃isi rui, pona avilopu la nanua sumo yo rui. La pe ape le Yu re poli, ana p̃isi na vera na ayen p̃ililis nen karo, a pona la akuwani posnoyavi e p̃arila yo rui, vena yaru la avisu kilale sane amloge kemua piowa lelaga vanon kiela mlamulena piowa lala. \v 22 Inu nevisa mesmesun van amiu, e legiena na lip̃ereena, p̃isi na kiamiu nakoaena nap̃a van amiu taulu nap̃a van la nene. \v 23 !Ana amiu le Kapeneam lala, nap̃a amiu asum̃a ap̃arwar amiu, a nap̃a sinemiun asape amiu ato manene metava, ana amiu avisuar amiu! P̃isi na Ntewa koven plan amiu ato tano, ato tano vap̃isi e pulukapi. Visae le Sotom lala la avisuli ga kile la nene nap̃a amiu apisuia, vera na la apilopu la rui, a vera na pupia kapi nae ma e peni nene tap̃atete kekan kiela yo nene kovio. Ana amiu apisu pa kile la nene rui, amiu pe apilopu amiu re nena poli, \v 24 \x - \xo 11:24 \xt Mat 10:15; Luk 10:12\x*nane nevisa van amiu, e legiena na lip̃ereena, p̃isi na Ntewa naga sinena ye la manenea taulu amiu.” \s1 Yesu pisa potena pa Arimana \r Luk 10:21-22 \p \v 25 Ana e pogos nene, Yesu mlen, pisa pisape “!Ata-o, ko ope Sup̃e nae ma e peni a Sup̃e nae yomarava nini! Nevisa potena van ko, Ata, vanon nap̃a ko opian suri la nap̃a e inu pan la nap̃a kiela sitomena sa ga nisisi lala, ana yaru la nap̃a asitom asape ape manmarua a la nap̃a asitom asape akilia ruru suria, ko okilawan suri la nene van la. \v 26 Lelaga, Ata, nanene ve sa ga nap̃a ko sinom̃ania.” \p \v 27 \x - \xo 11:27 a \xt Yoan 3:35, \xo b \xt Yoan 1:18, 10:15\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Arimau naga mligan make suri la punu ga e lum̃au p̃isi rui. A Arimau naga taaga naga kilia ruru inu, a inu nap̃a nepe narina, in ga taaga ga nekilia ruru naga. Inu nemio la nap̃a nemligan la vena nekilologia Arimau van la vena awasinea, ana imimi ga nene mekilia ruru naga nap̃a naga pe Arimamimi.” \s1 “Amiu aimi pun inu vena ava ruru amiu” \p \v 28 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Amiu punu ga nap̃a amiu sinemiu mare pap̃isi vanon nap̃a amiu asum̃a ap̃ar ke suri urmi lala e kiamiu malena lala, amiu aimi, amiu aimi pun inu, vena nekilia nekila amiu ava ruru amiu. \v 29 Amiu alarar kiau visena lala ve sa nap̃a p̃eligas tai e kiamiu malena, a amiu alarar kiau p̃elaga lala, vanon nap̃a inu na nepe yaru mom̃au tai, a kiau sitomena to ga tano. Sanene, p̃isi na amiu alual nap̃a kiamiu sitomena lala varuruia, \v 30 vanon nap̃a kiau vianena lala ameme ga a amelala ga, a suri la nap̃a p̃isi na inu nowar van amiu vena amiu awaria, p̃isi na naga tap̃atete urmi manene van amiu.” \c 12 \s1 Yesu naga pe sup̃en Legiena Wa \r Mak 2:23-28; Luk 6:1-5 \p \v 1 Ana e legiena tap̃ena si tai, nap̃a naga pe Legiena Wa, Yesu amio kiena nalogena lala amial apano, ana kiela mrapa pa ga likan lokove na wit lala. Amial ke sanene, ana kiena nalogena lala viso kar la, ana apeve plan mras nen wit lap̃asia vena akania. \v 2 Asiar akila ke sanene, ana Varasi la p̃asia asike e yo nene, ana apisula m̃aga, ana la apisi pa Yesu, asape “!Ei, opisu ke ne! Kiom̃a nalogena lala la asum̃a ap̃ar ke kinanena e lokove sanene, la asum̃a amiyum̃ae ke e Legiena Wa ne, a visae ve sanene, la asu m̃a akilaro ke kieta navisaluaena ne.” \p \v 3 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Ana, sanene yo, pona amiu pe apuloli re Tusi Wa pogos tai poli yo, e suri la nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet naga kila sumo? Naga amio kiena yeririna lala viso kar la pap̃isi, \v 4 ana naga pa loyum̃a e silparpara wa m̃ana Ntewa, ana naga mla kilaparavi wa nene nap̃a Navisaluaena pisape yaru wa ga lala, la akilia akania, ana Tepet m̃ena ga la akania. \v 5 ?Pona amiu na pe apulo re m̃ena Navisaluaena kiena ne Mosis poli yo, nap̃a e Legiena Wa punu ga, yaru wa lala, la monar ava loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa vena akila kiela yum̃aena la ea? Sanene na, la akilaro ke Navisaluaena nap̃a pisalup̃ar ke sape yaru ve yum̃ae re e Legiena Wa ne, ana Ntewa naga pisu suri nene ana pe sitom re pisape suri viowa tai nene poli. \v 6 Inu nevisa van amiu, nesape nasup̃enena viu tai sike nanagane, nap̃a naga to laa metava taulu navisaluaena na Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, \v 7 \x - \xo 12:7 \xt Mat 9:13\x*ana naga sa nap̃a e Tusi Wa, Ntewa pisa pisape \q1 \qt ‘Inu na pe sineun re kiamiu kup̃ap̃aena la poli, ana in na sineun ga p̃elaga na sineyeena.’ \qt* \rq Ose 6:6\rq* \m ?Pona amiu na amninue ke kinas nen visena nene wa? Visae amiu akilia, a p̃isi na amiu tap̃atete asum̃a alip̃ere kare kiau nalogena la nene nap̃a pe akila re p̃elaga viowa tai poli. \v 8 Narina ne Yeririna, naga ke nap̃a pe sup̃en Legiena Wa narui.” \s1 Yesu miyum̃aen ruru limana yaru tai \r Mak 3:1-6; Luk 6:6-11 \p \v 9 Ana Yesu molue e yo nene, mial pano, ana pa loyum̃a e kiela yum̃a na lotuena tai. \v 10 E yo nene, yaru tai sike ea ana naga limana ve tokak, a pe lima mare, ana yaru m̃ena ga lap̃asia nap̃a asum̃a ga sinelan asape alual li suri lap̃asia nap̃a Yesu naga kila na pe mesmesu re poli yo. Ana yaru la nene apiun tan Yesu, asape “?Sanape, kieta navisaluaena pisalup̃ar yum̃aena na kilaruruen tas nen yaru e Legiena Wa, pona pe pisalup̃ar re poli? !Ovisali suri nene!” \p \v 11 \x - \xo 12:11 \xt Luk 14:5\x*Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Visae yaru tai kiena sipsip ve taaga ga, ana e Legiena Wa tai, kiena sipsip nene va loru vitove e p̃ilip̃ili tai, amiu asitom asape p̃isi na yaru nene tap̃atete va werelua sina? !Ee, p̃isi na ita punu ga monar tekila sanene va kieta suri mali lala! \v 12 Ana visae mesmesu ga ve sanene e kieta navisaluaena vena teiila kieta sipsip tai sanene e Legiena Wa, ana sanene ita tekilia tekila m̃ena ga yum̃aena naiilaen yaru tap̃ena e Legiena Wa, komin yaru naga po taulu sipsip.” \p \v 13 Ana Yesu pisa pa yaru nap̃a limana mare, pisape “Okian mesmesun lumom̃a.” Ana yaru nap̃a kila sane Yesu pisa, kian mesmesun limana, ana limana pimi po sina, sa ke ga limana komp̃as. \v 14 Ana Varasi la nap̃a asike e pogos nene apielue, ana amolue apa vanua, vena avisayu sanape nap̃a akilia awem̃ar Yesu mare. \s1 Yesu naga pe yaru nayum̃aena kiena ne Ntewa \p \v 15 Ana Yesu kilia m̃a nap̃a Varasi lala asape awe naga, ana naga molue e yo nene, amio yeririna la moki nap̃a atavevea. Ana naga sum̃a kila ruru ke namaiena lala, \v 16 ana naga pisi m̃arera pan la, naga pisalup̃ar la pisape la ve avisayu re naga va yaru tap̃ena lala. \v 17 Naga kila sanene vena visena kiena ne Ntewa tai vim ve lelaga, nap̃a Navisawalena Aisea pisawal sumo rui, a visena nene pisa sanini, pisape \q1 \v 18 \qt “Nanene yaru nap̃a naga miyum̃ae kiau, nap̃a in na nemligan lua naga.\qt* \q1 \qt In na nesitom naga pap̃isi, a kiau sitomena kekaran naga pap̃isi. \qt* \q1 \qt P̃isi na inu neligan Ninuu van naga, vena naga visawal p̃elaga mesmesu lala va yolai lala na yomarava nini. \qt* \q1 \v 19 \qt P̃isi na naga tap̃atete visin sinekar van yaru, pona visi molmolue va p̃isi, a naga tap̃atete koven visena ve moki e yo metava.\qt* \q1 \v 20 \qt Ana naga tap̃atete telua kiai nap̃a poroli p̃isi rui, \qt* \q2 \qt a naga tap̃atete vilonm̃ar kapi vivaga nap̃a lavis mare rui. \qt* \q1 \qt Naga p̃isi na yum̃ae m̃a sanene vano vano-o, tol nap̃a p̃elaga mesmesu sum̃alu m̃arera taulu nena p̃elaga viowa.\qt* \q1 \v 21 \qt Ana p̃isi na yolai lala na yomarava nini, la alelaga m̃arera e naga, avisave p̃isi na naga tamalia la.” \qt* \rq Ais 42:1-4\rq* \s1 Apisa apisape Yesu myum̃ae e nam̃areraena kiena ne Yermare \r Mak 3:20-30; Luk 11:14-23, 12:10 \p \v 22 Ana yaru lala asumon yaru tai nap̃a yermare pa e naga pimi puna Yesu. Yermare nene kila naga pe kilamara p̃ala, a pe puru m̃ena ga, ana Yesu kila ruru si kilamarana amio pulgona apimi apo sina. \v 23 Ana yeririna la nap̃a apisu suri nene amilania, a sinela kurkuru pap̃isi, ana apiun ke sina ga tan la, apisape “!E! ?Yaru nene naga narina ne Tepet nap̃a tesum̃ate ke yo, pona peraga?” \p \v 24 \x - \xo 12:24 \xt Mat 9:34, 10:25\x*Ana pogos nap̃a Varasi lala amloge visena kiena ne yeririna la nene, ana apielue pap̃isi, nap̃a apisape “Yaru nene m̃ene plan yermare lala e ga e nam̃areraena kiena ne sup̃e kiena yermare lala, nap̃a Pielsipel, naga tam̃an pania.” \p \v 25 Ana Yesu mlogekilale m̃a kiela sitomena nene, ana naga pisa pan la, pisape “Visae sup̃e tai, kiena yeririna lala alip̃erela, nap̃a lap̃asia akawe si visena kiena ne lala komp̃asia, p̃isi na sup̃e nene kiena yum̃aena lala monar loloru ga vito sike na; a visae pulkumali tai pona mratava tai, kiela yeririna lala alip̃erela, nap̃a sane lap̃asia sinelan asape am̃ene plan si lap̃asia, p̃isi na yeririna la nene tap̃atete asu ruru pogos tai. \v 26 ?A sa m̃ena ga nini, visae yermare lala kiena ne Yermare Lego, lap̃asia am̃ene plan ke sina ga lala p̃asia, nanene na kana kinasia sane amlip̃ere la p̃isi narui, ana nasup̃enena kiena ne Yermare Lego naga yoko sum̃alu ve sanape ne? \v 27 !Ana amiu na apisa ke asape sanene narui, asape in na nesum̃a nem̃ene plan ke yermare tap̃ena lala e nam̃areraena kiena ne pupia yermare nap̃a Pelsepel, ana pe sa re nena nene poli! Ana visae ve sa nap̃a amiu apisa, sanape na amiu m̃ena lap̃asia nap̃a am̃ene plan ke yermare lala? ?Ane mla nam̃areraena nene pan la, pona Yermare Lego m̃ena yo? A popon visae kiamiu nalogena la nap̃a am̃ene plan ke yermare lala, la alogeveveruruli kiamiu visena la nene. \v 28 Ana peraga, amiu apisa suri nene na pe mesmesu re poli. Inu na nem̃ene plan ke ga yermare lala e nam̃areraena kiena ne Ninuna Ntewa, ana suri nene na sane nasup̃enena kiena ne Ntewa sike likan amiu p̃isi rui. \p \v 29 “!Amiu na apisu ke ne! Visae yaru tai sinenan ke pisape va loyum̃a m̃ana ne yaru m̃arera tai, vena vinaun kiena suria, naga monar war kilika viar ke ne yaru nene sumo wa, p̃isi na naga kilia va loyum̃a ana war plan make kiena suria. Ana in na nekila ke sanene pa yaru m̃arera nene nap̃a Yermare Lego. \p \v 30 \x - \xo 12:30 \xt Mak 9:40\x*“Yaru nap̃a pe taveve inu re poli, naga suwo inu ke ne, a yaru nap̃a pe miyum̃ae re amio inu poli vena moure kiau yeririna lala aimi lele taaga, naga sane sum̃a m̃enetetain la ke ne. \v 31-32 \x - \xo 12:31-32 \xt Luk 12:10\x*Ana sanene narui, in na nevisa van amiu, mlamulena viowa lala, a visena viowa lala, a visena nap̃a kila kare Narina ne Yeririna, Ntewa naga kilia viewo yaru vanonia, ana yaru nap̃a pisayu kare Ninuna Wa, nap̃a pisa pisape kiena yum̃aena naga Yermare Lego ga miyum̃aenia, yaru na sanene, Ntewa tap̃atete viewo naga pogos tai, e pogos na tesike e ne, a e pogos nap̃a pimi ke sirau.” \s1 Purlaki amio kana mrasnena \r Luk 6:43-45 \p \v 33 \x - \xo 12:33 \xt Mat 7:20; Luk 6:44\x*A Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Ita tekilia tevisu kilale purlaki lala e mrasnela nap̃a ap̃aria. Purlaki nap̃a kapuru po, naga mrasa m̃ena ga po, ana purlaki nap̃a piowa ga, p̃ar m̃ena ga mrasa nap̃a piowa ga. \v 34 \x - \xo 12:34 a \xt Mat 3:7, 23:33; Luk 3:7, \xo b \xt Mat 15:18; Luk 6:45\x*A malena kiena ne yeririna naga sa ke m̃ena ga nene, nap̃a e losinena naga sane pe purp̃es tai, a visena la nap̃a amolmolue e kiena malena, la sane mras la nap̃a amolmolue ke e purp̃es nene. ?A inu nepisu kiamiu purp̃esia menunu p̃isi rui, ana sanape nap̃a yoko mras wo lap̃asia kilia molue kome kiamiu visena lala? !Amiu na ape lus kiena ne lom̃ara kemua lelaga narui! \v 35 Yaru nap̃a po, p̃arpolo suri wo lala sike e losinena, ana silaga naga kiena sitomena wo tom̃a ga nap̃a kilia lalua va yaru. Ana yaru viowa, naga sum̃a p̃arpolo suri viowa lala sike e losinena, ana naga tap̃atete kilia lalua kiena sitomena wo tai pogos tai. \p \v 36 “Inu sineun nesape amiu akilia nap̃a e legiena na lip̃ereena, ana yaru la punu ga monar akila navisawalena tai vanon kiela visena viowa la veve taaga nap̃a apisa e kiela malena lala, \v 37 vanon nap̃a p̃isi na Ntewa naga lip̃ere kiom̃a malena e ga e kiom̃a visena lala. Nanene, vanon nap̃a kiom̃a visena lala akilia akila ko vena omal, pona akila ko vena owar nakoaena.” \s1 Yerkawa lap̃asia la sinelan asape avisu kile \r Mak 8:11-12; Luk 11:29-32 \p \v 38 \x - \xo 12:38 \xt Mat 16:1; Mak 8:11; Luk 11:16\x*Ana navianena na navisaluaena lap̃asia, amio Varasi lap̃asia, apisa pa Yesu, apisape “!Ei, ko nap̃a apio ko ke asape Navianena, imimi sinemimin mesape okila kile tai van imimi vena imimi mevisu kiom̃a nam̃areraena.” \p \v 39 \x - \xo 12:39 \xt Mat 16:4; Mak 8:12\x*Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Yaru la nap̃a sinelan ga asape avisu kile la sanene, la ape yaru viowa la pap̃isi, akila ke wowe pa Ntewa sane la nap̃a akila ke kolau. Peraga, p̃isi na tap̃atete amiu avisu kile tai, ana kile nap̃a kiena ne Navisawalena Sona sumo, naga ga nene na akilia avisuia. \v 40 Sona nene m̃eke e lom̃ep̃en pupia ika lesumsum nene pano-o tol legiena telu a lemalo telu, ana p̃isi na ve sa ke m̃ena ga nene e Narina ne Yeririna, nap̃a p̃isi na naga m̃eke e los nen porotano vano-o tol legiena ve telu a lemalo ve telu. \v 41 Ana la nae Ninive nanua sumo amloge visena kiena ne Sona narui, ana apilopu la, a e legiena na lip̃ereena, p̃isi na la nene asum̃alu avisa lologia kiamiu naviowaena lala, komin nap̃a yaru tai nap̃a naga to laa metavan Sona naga sike amio amiu nanagane, ana amiu na pe apilopu amiu re nenaga. \p \v 42 “Nanua m̃ena ga sumo, ana sira kawa tai naga pe p̃arin sup̃e tai, nap̃a naga mligan kiena purvanua nap̃a sike koperina pap̃isi, ana pitomi tano vena loge visena namanmaruaena kiena ne P̃arin Sup̃e Solomon. Ana sira kawa m̃ena ga nene p̃isi na sum̃alu e legiena nalip̃ereena, naga visa lologia kiamiu naviowaena lala, komin nap̃a yaru tai naga pe manmarua to laa metavan Solomon sane, naga sike amio amiu nanagane, ana amiu na pe sinemiun re nenaga.” \s1 Ninuna viowa naga kilia wasup̃e sina \r Luk 11:24-26 \p \v 43 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pogos tai, pogos nap̃a visae am̃enelua yermare e yaru tai, yermare nene kilia va yom̃arua vena kaleli yo tai nap̃a va se ea vena ve m̃ana um̃a. Ana visae ve lual re, \v 44 p̃isi na naga visavenua, ‘A, p̃isi na nevito li si e m̃au um̃a marua na sumo wa.’ Ana pogos nap̃a naga wasup̃e vitomi, p̃isi na naga vitomi wal yum̃a nap̃a mon korena ga, ana merarava po pap̃isi, a akila ruru make suri la e yum̃a nap̃a p̃isi rui. \v 45 Ana naga kilia wasup̃e sina va were si yermare tap̃ena lala ve olua, nap̃a la apiowa manene la taulu naga sane, atomi amio naga, ana akilia ava si asike e los nen yaru nene. Ana yaru nene, nanua sumo kiena malena piowa, ana siraunia kiena malena viowa la sane. A p̃isi na ve sa ke m̃ena ga nene e malena kiena ne yaru viowa nanagane lala.” \s1 Yesu, anena amio wenla lala \r Mak 3:31-35; Luk 8:19-21 \p \v 46 Pogos nap̃a Yesu pisi ke amio yaru la nene wa, ana anena amio wenla lala apimi aporu e yo nene, asum̃alu asum̃a ga vanua, la sinelan asape avis amio Yesu. \v 47 Ana yaru la tai nene pisa pa Yesu, pisape “Ei, anom̃a amio womla lala asum̃alu asike vanua, la sinelan asape avis re amio ko wa.” \p \v 48 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “?Ana ane pe aneu, a ane pe wolai lala?” \v 49 Ana naga kiar kiena nalogena lala, pisapenua “?Apisu ke yaru la ne asike ne? Aneu a wolai lala, yaru ne la nane asike ne. \v 50 Komin visae yaru nap̃a kila ke ya nap̃a Ata nae ma e peni naga sinenania, yaru na sanene naga pe wolai, a pe vineu, a pe aneu.” \c 13 \s1 P̃akaiwa na kurus nen wit la nap̃a akekapil apa e porotano la nap̃a ape tap̃ena la vari \r Mak 4:1-9; Luk 8:4-8 \p \v 1 E ke e legiena nene, Yesu molue um̃a, pito totano e yepas nen pupia lapa nene vena vian yeririna lala. \v 2 \x - \xo 13:2 \xt Luk 5:1-3\x*Ana yeririna la moki pap̃isi apitomi puna e pogos nene narui, ana kila naga p̃iyu pa to meta e waa tai, ana yeririna la punu ga yo pule ga asike ura, \v 3 ana naga pian suri moki pan la e ga e p̃akaiwa lala. \p Ana naga pisa pan la, pisape “Yaru tai pa peven kurusa e kana lokove. \v 4 Pogos nap̃a naga sum̃a sisilin ke kurus la nene, ana kurus lap̃asia kekapil pa e mrapa, ana siraunia manu lala apimi ate plan make ga. \v 5 Ana kurus lap̃asia akekapili pa e nap̃a kilavaru m̃eke tano, ana pe porotano po re teke meta poli. Ana akakapur vilaga, vanon porotano meninivi ga. \v 6 Ana pogos nap̃a mrae pa m̃arera, kekan kurus nen suri la nap̃a pitotovi memeu veraga, vanon p̃eligas lala pe pito ruru re tano poli wa. \v 7 Ana kurus lap̃asia akekapili apa e nap̃a sumo pe ate plan ruru re kilika viowa la e poli, ana p̃isi na kilika viowa nap̃a pitovi pimi keviu sina, ana piwo kare kurus nen suri la nap̃a pitotovi ne ana amarmare. \v 8 A kurus tap̃ena si lap̃asia akekapil apa e porotano tai nap̃a po, ana akapuru po, ana ap̃ar mrasnela, nap̃a lap̃as ap̃ar mras tol ponotia taaga, lap̃asia ap̃ar mras tol lualima orai, a lap̃asia lualima telu.” \p \v 9 Ana Yesu pisa, pisape “Yaru nap̃a kiligana teke ea naga monar yagogon ruru visena nene.” \s1 ?Vanon ya ne Yesu pis e p̃akaiwa lala? \r Mak 4:10-12; Luk 8:9-10 \p \v 10 Ana siraunia, nalogena lala apimi puna ne Yesu apiunia, asape “?Vanon ya ne ko osum̃a opian ke yeririna lala e p̃akaiwa la sanene?” \p \v 11 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ntewa naga kila ke sape p̃isi na amiu akilia alual nakilia wanena kiena ne kiena nasup̃enena, ana naga tap̃atete la kiliaena ne va yeririna tap̃ena la nene. \v 12 \x - \xo 13:12 \xt Mat 25:29; Mak 4:25; Luk 8:18, 19:26\x*Nevisa sanini van amiu, visae yaru nap̃a kiena suri moki rui, p̃isi na war va la sane vena ve moki va p̃isi, a yaru nap̃a pe kiena suri re poli, p̃isi na naga kilalu narin suri ya nap̃a naga kiena. \v 13 Sanene, nepian la e p̃akaiwa lala, vanon nap̃a la asum̃a apisuia, ana apisu kilale p̃ele ga, ana asum̃a amloge, ana amloge kilale p̃ele ga. \v 14 Yaru suri la ne sanene, akila narui ana Ntewa pisayu la nanua sumo rui e visena lelaga nap̃a Navisawalena Aisea pisawal sumo, nap̃a pisa pisape \q1 \qt ‘Ana p̃isi na amiu aloge vano-o, ana tap̃atete alogekilale pogos tai. \qt* \q1 \qt A p̃isi na amiu avisu vano-o, ana tap̃atete avisu kilale pogos tai, \qt* \q1 \v 15 \qt vanon nap̃a amiu na sane yaru la nap̃a kiela sitomena la amarmare p̃isi rui, sa nap̃a ap̃iwo pulkiligala, a sane ap̃elawa rui. \qt* \q1 \qt Visae ve akila re sanene, pona vera na akilia avisu kilale suria, a vera na akilia alogekilale suria, a vera na kiela sitomena akilia asitomkilale suria, ana sanene, akilia avilopu la aimi pun inu vena nekila ruru la.’ \qt* \rq Ais 6:9,10\rq* \p \v 16 \x - \xo 13:16 \xt Luk 10:23,24\x*“Ana nevisa van amiu, kiau nalogena lala, navisa ruruena sike e amiu komin nap̃a kilamaramiu la asum̃a apisu ke suri la nap̃a amiu apisuia, a kiligamiu la amloge m̃a suri la nap̃a nesum̃a nepian amiu ke ea. \v 17 Inu nevisa van amiu, navisawalena la moki amio yeririna kiena ne Ntewa lala la moki liu nanua sumo, nap̃a sinelan manene pap̃isi nap̃a asape avisu suri la nap̃a amiu apisu ke nanagane, ana pe apisu re poli, a la akilayon manene nap̃a aloge suri la nap̃a amiu amloge ke nanagane, ana pe amloge re nenaga.” \s1 Yesu pisawal kinas nen p̃akaiwa na kurus nen wit \r Mak 4:13-20; Luk 8:11-15 \p \v 18 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Amiu, ayagogo ruruia, p̃isi na nevisayu kinas nen p̃akaiwa nene, nap̃a naga pisayu yaru nene nap̃a pa peven kurusa e kana lokove. \p \v 19 “Suri nasumo, naga kurus la nap̃a kekapili e mrapa, naga sa nap̃a yaru la ne amloge nalologena wo nasup̃enena nene ana pe amloge kilale re poli. Kurus wo lala kekapil e kiela sitomena lala, ana yaru viowa nene nap̃a Yermare, naga pimi p̃ar plan ke sina ga nalologena wo nene e losinela. \p \v 20 “Tap̃ena, naga nene na kurus la nap̃a kekapili e yo nap̃a kilavaru m̃eke tano, a naga sa nap̃a yaru la ne amloge lologena wo nene, ana akekaran veraga, \v 21 ana sa nap̃a p̃eligasa pe po re poli. Akilia asu ve plas ga, a visae pogos m̃arera tai, pona yaru la am̃ene la vanon nap̃a la amlelaga e visena kiena ne Ntewa, p̃isi na la aloru ke veraga. \p \v 22 “Tap̃ena m̃ena ga, naga na kurus la nap̃a kekapil e yo nap̃a kilika viowa sike ea, ana naga na sa nap̃a yaru la ne amloge lologena wo nene, ana la asitom manene la kiela malena lala, a sinelan manene la suri na yomarava nini. P̃elaga la nene apimi sane kilika viowa, ana la apiwo kare nalologena wo nene vena ve war re si mrasa e kiela malena. \p \v 23 “Ana na maro, naga na kurus la nap̃a kekapili e porotano nap̃a po, naga na sa nap̃a yaru la amiyagogo ruru e lologena wo nene, ana amloge kilale ruru po, ana ap̃ar mras nen nalologena nene e kiela malena lala, nap̃a sane lap̃asia ap̃ar lualima telu, lap̃asia ap̃ar sane lualima orai, a lap̃asia ap̃ar moki sane mrasa tol ponotia taaga.” \s1 P̃akaiwa na vilum̃ini viowa amio kurus nen wit lalua akapuru lele taaga \p \v 24 Ana Yesu pisa sina ga p̃akaiwa tap̃ena tai pan la, pisape “P̃elaga nap̃a Ntewa p̃ere yaru lala apimi loyum̃a e nasup̃enena kiena naga sanini. Yerkawa tai nap̃a naga pa peven kurus nen wit la nap̃a po e kana lokove, \v 25 ana pogos nap̃a yaru lala amomalio ke kolemalo, kiena nasinekar tai naga pimi, mapila kurus nen vilum̃ini viowa tai e lokove nene p̃isi, ana pure pano. \v 26 Ana suri la lua nene apitotovi, ana lalua maran taaga ga, ana pogos nap̃a wit lala asiar nap̃a awar mrasa, ana yerkawa nene, kiena yaru na yum̃aena lala apisu kilalea sane vilum̃ini viowa m̃ena ga kapuru ke amio wit nene. \v 27 Ana la apimi puna, apiun tania, asape ‘?Yerkawa, sanape? Kurus la nap̃a tepeven e kom̃a lokove, ana kurus wo ga lala. ?Ana vilum̃ini viowa nene pimi sanape?’ \fig Yaru viowa kilakare lokove na wit|alt="Wheat & Weeds" src="41_Mat13.24-30_Wheat&Weeds.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="13:24-30" \fig* \p \v 28 “Ana naga pisa pan la, pisape ‘Peraga, nene na kiau nasinekar tai ne kila suri sanene.’ \p “Ana kiena yaru na yum̃aena lala apiun ke sina ga tania, asape ‘?Poga ga, ana sanape, sinom̃an osape imimi meva moure plan vilum̃ini viowa la nene?’ \v 29 Ana naga pisalup̃aria, pisape ‘Toko, aligan suwa wa. Visae amiu ava aure plan vilum̃ini viowa la nene, pona visae akila palia sa aure plan lae m̃ena ga amio wit la nene veraga. \v 30 Lalua akilia akakapuru m̃a veraga vano-o tol pogos na waren kinas nen wit imi. E ke e pogos nene, p̃isi na nekilia nevisa va yaru la nap̃a ava awar wit, vena ava ate ke ne vilum̃ini viowa nene sumo wa, aviaria e p̃egasia akoven va e kapi. Siraunia, la akilia ava ate wit lala vena awar vitomi um̃a.’” \s1 P̃akaiwa na kurus nen mras nen purpa \r Mak 4:30-32; Luk 13:18-19 \p \v 31 Ana Yesu pisawal p̃akaiwa tap̃ena tai pan la, pisape “Nasup̃enena nae ma e peni naga sane kurus nen mras nen purpa tai nap̃a pito pelan te laki tai. \v 32 Kurus nene na ve tokak na ve tokak pap̃isi, ana pogos nap̃a kapuru pano-o, ana pimi pe purlaki tai nap̃a keviu taulu make purlaki tap̃ena lala, ana manu lala akila m̃ala ponovi lala e kana korowas lala.” \s1 P̃akaiwa na is \r Luk 13:20-21 \p \v 33 A Yesu pisawal sina p̃akaiwa tap̃ena tai pan la, pisape “Nasup̃enena kiena ne Ntewa, naga sa nap̃a sira tai p̃alelar narin is amio puluyavi na kilaparavi e pupia pialora tai, ana narin is nene kilia kila kilaparavi la nene punu ga mlapa.” \s1 Yesu pisi pan la e ga e p̃akaiwa lala \r Mak 4:33-34 \p \v 34 E visena kiena ne Yesu la nene, naga pisawal suri la ne sanene pa yaru lala, a silaga naga pisi pan la e ga e p̃akaiwa lala. \v 35 Sanene, naga kila visena kiena ne navisawalena nanua sumo imi ve lelaga, nap̃a Ntewa pisa, pisape \q1 \qt “P̃isi na inu nevisawal kiau visena lala e ga e p̃akaiwa, \qt* \q1 \qt p̃isi na nevisawal suri la nap̃a tapolou su nakonua rui, asike ga perina wa, siar e pogos na siien yomerava nini, pimi tol nanagane.” \qt* \rq Yauena 78:2\rq* \s1 Yesu pisawal kinas nen p̃akaiwa na vilum̃ini viowa \p \v 36 Ana Yesu mligan p̃ina lala, pa loyum̃a, ana kiena nalogena lala apimi puna, apiunia apisape “?Yesu, imimi sinemimi mesape ovisawal van imimi ya ne kinas nen p̃akaiwa na vilum̃ini viowa nap̃a kapuru ke e lokove na wit nene?” \p \v 37 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Yerkawa nap̃a peven ke kurus wo lala, nane Narina ne Yeririna nene. \v 38 A kana lokove nene, nane yomarava nini. A kurus wo la nene, nane yeririna la nap̃a asike loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa nene. A vilum̃ini viowa la nene, nane yeririna kiena ne Yermare la nene. \v 39 A nasinekar nene nap̃a pa peven kurus nen vilum̃ini viowa nene, nane Yermare na ga. A pogos nawarpoloen kinas nen wit la nene imi, nane luas nen pog nini. A yaru na yum̃aena la nene nap̃a avanon ate wit awarpuloia, nane navisi lala. \v 40 A yum̃aena nene na warpiloena vilum̃ini viowa la nene vena asikapila, nane p̃elaga ke sina ga nene nap̃a p̃isi na imi e pogos maro, \v 41 nap̃a Narina ne Yeririna, naga ligan kiena navisi lala vena avano awar plan suri la nap̃a kila yaru lala amloru e mlamulena viowa, amio yaru la natap̃aen mlamulena viowa, vena ve asu re si veraga amio yaru la nasup̃enena kiena. \v 42 P̃isi na navisi lala akoven la ava e pupia kapi, e yo nap̃a yaru lala asum̃a ga atagi, a asum̃a ga akar ke maluela ea. \v 43 Ana siraunia, yaru mesmesu lala p̃isi na atego ve sa mrae, loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Arimala. A yaru nap̃a kiligana teke e naga monar yagogo ruru e visena nene.” \s1 P̃akaiwa na pupia kilavaru wo tai natauluen kilavaru \p \v 44 A Yesu pisape “P̃elaga kiena ne yaru nap̃a sinenan sape va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, sane p̃akaiwa nini: yaru tai pa pisu kinakinas nen porotano tai, ana naga milan pupia kilavaru wo tai nap̃a monyouyou ga m̃eke ea. Ana naga sinwan rurulein kilavaru nap̃ani, ana naga pitove p̃iliwilin plan make kiena suri lala punu ga, vena kilia vam ul lua kinakinas nen porotano nene, vanon nap̃a mloge po manene la pap̃isi e suri wo nap̃a m̃alia.” \fig Ana yar tap̃ena m̃al piasnen kilavaru nene naga sin wo sina|alt="Treasure in a field" src="41_Matt 13_44 TreasureInField.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="13:44" \fig* \s1 P̃akaiwa na kilavaru yuwowo nap̃a teke e mratamelilivi \p \v 45 A Yesu pisa m̃ena ga, pisape “A sa ke sina ga nini, p̃elaga kiena ne yaru nap̃a sinenan pisape va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, sa ke m̃ena ga nini: yaru tai nap̃a naga pul ke kilavaru yuwowo la nap̃a po tan yaru lala, nap̃a sike loyum̃a e mratamelilivi. \v 46 Ana pogos tai naga m̃al tai nap̃a po na po, pisa pisape ‘!Lelaga p̃a, in na sineun suri nene pap̃isi wa! Visae in na nokus ga ve kiau ga rui vera wo wa. Yoko in na neto nowilwilin plan make kiau suri tap̃ena lala, vena nevam nowul lua suri wo nini.’” \s1 P̃akaiwa na lilivi \p \v 47 Ana Yesu pisa ke sina ga, pisape “A naga ke sina ga, p̃elaga kiena ne Ntewa nawereen yaru lala ava loyum̃a e kiena nasup̃enena, naga sa m̃ena ga nini, nap̃a pogos na yaru la ap̃ure lilivi e lapa, la akilia asuwoia ana aure ika la nap̃a veve tap̃ena ve moki vap̃isi ea. \v 48 Ana pogos nap̃a lilivi pule ruru po, ana yaru lala ap̃urelua pa ura e yomema, ana atapurpurga atotano, amlip̃ere ika lala. Ana ika la nap̃a po, akon apito e kiela karo lala, a ika la ne piowa, ana akuwani pano. \v 49 P̃isi na ve sa nene e luas nen pogos nini, nap̃a p̃isi na navisi lala ava alip̃ere yaru lala, awere plan yeririna viowa lala, \v 50 vena akoven la ava e pupia kapi nene, nap̃a yaru lala asum̃a ga atagi, a asum̃a ga akar ke maluela ea.” \s1 P̃akaiwa na suri marua amio suri viu \p \v 51 Ana Yesu piun tan kiena nalogena lala, pisape “?Amiu amloge kilale ke visena la nene?” \p Ana lala apisatam̃ea, asape “Ee, pona mekilia m̃a yo.” \p \v 52 Ana naga pisa pan la, pisape “Suri la nene naga sane yaru tai nap̃a sumo, naga pe navianena tai e navisaluaena lala na Visena Wa kiena ne Ntewa, ana siraunia, naga pimi sane kiau nalogena tai e nasup̃enena kiena ne Ntewa. Yaru na sanene naga sane yerkawa tai nap̃a kiena suri wo na yum̃aena lala moki e m̃ana yum̃a. Ana silaga naga kilia lalua kiena suri marua nap̃a po ke ga wa, akilia m̃ena ga lalua kiena suri viu, vena kila kiena yum̃aena amio la.” \s1 Le Nasaret lala pe sinelan re Yesu poli \r Mak 6:1-6; Luk 4:16-30 \p \v 53 Ana pogos nap̃a Yesu pisawal p̃akaiwa la nene p̃isi, naga molue e yo nene, \v 54 p̃asup̃e sina ga pimi kiena. Ana naga sum̃a pian ke yaru lala nae yo nene, loyum̃a e kiela yum̃a na leniena, a la sinela kurkurun kiena visena la pano pap̃isi. Ana la asum̃a apisavisa ke pan la, apisape “!Aulai! ?Yaru nene tol nakiliaena na sanene sanape, a naga kila ke kile la nene sanape? \v 55 Ita tekilia ke yaru nene rui. Naga arimana, yaru na yum̃aenen ga yum̃a, nap̃a Yosop, a anena naga nap̃a Maria. A wenla lala yaru la nene, Semes, a Yosop, a Saemon, a Sutas, naga pe wenla la nene. \v 56 A vinena lala, la ga nene nap̃a asike ga amio ita ne. ?Ana yaru nene naga molue pun ita pa p̃ar suri la nene pe?” \v 57 \x - \xo 13:57 \xt Yoan 4:44\x*Ana sinela karia, pe sinelan re nena naga. \p Ana Yesu pisa pan la, pisape “Yaru nap̃a pe navisawalena, yaru tap̃ena lala akilia avatanon naga, ana yaru na m̃ana mratava lala, amio yaru na kiena yo lala, la ga nene na tap̃atete avatanon naga.” \v 58 Ana e yo nene, naga pe kila re kile la moki e poli, vanon nap̃a pe amlelaga re e naga poli. \c 14 \s1 P̃arin Sup̃e Erot Antip̃as pisayu Yesu \r Mak 6:14-16; Luk 9:7-9 \p \v 1 E pogos nene, apisayu Yesu pa tol Sup̃e Erot, nap̃a naga pe p̃arin sup̃e e lepas nae garu Kalele. \v 2 Ana Sup̃e Erot mloge visena la nene, ana naga pisa pan kiena yerkawa lala, pisape “?Yaru nene nap̃a apisayu ke ne, pona naga Yoane Nakeena nene, nap̃a nanagane naga mali sina e marena yo? Vanon suri ne nanene, naga kila naga tol nam̃areraena nakilaena kile la nene.” \s1 ?Yoane Nakeena mare sanape? \r Mak 6:17-29 \p \v 3-4 Ana Sup̃e Erot pisa sanene, vanon nap̃a naga m̃em̃ar Yoane Nakeena mare rui, ana naga marau pap̃isi. Ana marena kiena ne Yoane Nakeena kana suniena nena sanini: wenla Sup̃e Erot nene, naga kiena kia Pilip, nap̃a lalua arimala taaga, ana anela lua. Ana sumo, Pilip nene talopa amio sira tai, kiena kia Lerotias. Ana siraunia, Sup̃e Erot pa p̃erelua sira nene. Ana e pogos nene, Yoane pisi pa Sup̃e Erot, pisape “Suri nene pe mesmesu re nene poli, nap̃a ko oure sira nene, komin naga pe wona ne womla.” Ana Erotias naga pe kekaran re nena visena kiena ne Yoane poli, ana naga pisi pa Sup̃e Erot, ana Sup̃e Erot mligan kiena yeririna la p̃asia apa atarar Yoane, ana apiari naga, amligan naga pa e yum̃a nakoaena. \v 5 Ana Sup̃e Erot sape wem̃ar Yoane, ana naga maraun li m̃a le Israel lala, vanon nap̃a amlelaga e Yoane asape naga pe kiela navisawalena tai. \p \v 6 Ana Lerotias nene, naga narina na lom̃earu m̃a tai, ana pogos nap̃a la akila p̃ap̃agena nasitom̃alena legiena nap̃a Sup̃e Erot paeme ea, lom̃earu nene naga polu e marana ne la nap̃a asike lele taaga e p̃ap̃agena nene. Ana Sup̃e Erot kekaran kiena wolena pap̃isi, \v 7 ana naga pisaar m̃arera pan lom̃earu nene, pisape suri ya nap̃a naga visa, p̃isi na naga la vania. \p \v 8 Ana Lerotias pisi amio narina nap̃a sira m̃ee nene, ana sira m̃ee pa pisalein pa Sup̃e Erot, pisape “In na sineun nesape okus p̃arina ne Yoane Nakeena, m̃ene pialo tai, imi van inu nagane ga ne e nini.” \p \v 9 Ana visena nene kila Sup̃e Erot mloge piowa vanon kiena navisalaweena nene, ana naga pisape akila ga ve sa nap̃a sira m̃ee nene pisa, vanon nap̃a naga pisaar m̃arera sanene e marana ne kiena erau la p̃isi rui. \v 10 Ana apa e loyum̃a nakoaena nene, atelua kolmekina ne Yoane, \v 11 ana la amligan p̃arina m̃ene pialo tai, akus pimi pa sira m̃ee nap̃ani, ana sira m̃ee nene kus pa anena. \v 12 Ana siraunia nalogena kiena ne Yoane lala apimi akus tasnena, apa asinia, ana apano apa apisawal pa Yesu. \p Suniena kiena ne Yoane Nakeena nane maro e nene. \s1 Yesu pagan yerm̃ene lala tol manu lima \r Mak 6:30-44; Luk 9:10-17; Yoane 6:1-14 \p \v 13 Ana pogos nap̃a Yesu mloge sanene, nap̃a Sup̃e Erot naga pisayu ke m̃ena naga, sape naga Yoane Nakeena nap̃a mali sina petan marena, ana Yesu molue e yo nene, ana p̃iyu e waa tai, vena va e yo m̃ano tai nap̃a pe yaru re e poli. Ana pogos nap̃a yeririna lala akilia asape naga pa ke e sanene, la m̃ena ga amolmolue e kiela pulkumali lala, la amial akom ura. \v 14 Ana pogos nap̃a Yesu pa ura, naga pisu nap̃a p̃ina na yeririna m̃eke pa ura rui, ana naga sinena mie la pap̃isi, ana naga kila ruru si kiela yaru namaiena lala apimi apo sina. \p \v 15 Ana pogos nap̃a mrae pito tano, nalogena lala apimi puna Yesu, apisa apisape “Ei, Sup̃e, yo nini pe po re nenaga, a lavisi m̃ena ga yemalo narui. Popon ko oligan p̃ina na yeririna la nene awasup̃e ava e pulkumali lala vena auli kala kinanena la p̃asia.” \p \v 16 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Toko, akilia asum̃a ga ve sanene woga ga ne. Popon amiu awar kinanena lap̃asia van la.” \p \v 17 Ana la apisa, apisape “!Ke peraga yo, imimi memlarar narin kilaparavi lima ga teke na, amio narin ika nap̃a satin lua ga!” \p \v 18 Ana Yesu pisape “Ala imi van inu,” \v 19 ana naga pisi pan yeririna la nene, pisape “Amiu atotano e vilum̃ini sumo wa.” Ana naga mla narin kilaparavi lima amio narin satin lua nap̃ani, kirava pa metava ma e sinapane, pisa potena pa Ntewa vanon kinanena nene, ana kauroro narin kilaparavi lima nap̃ani, kian pa kiena nalogena lala vena avion plan va yeririna la nene. \v 20 Ana la akan pano-o, m̃ep̃ela kawa pap̃isi, ana kinakinas nen kinanena la nap̃a pe akan re poli, torokin akon va e karo mavava la nap̃a kerkeviu ve lualima taaga pa lua. \v 21 Ana yaru la nap̃a akan kinanena nene, la pa sane manu lima, ana pe apulo re sira la poli amio ninis lala. \s1 Yesu mial yau metava e wos nen sive \r Mak 6:45-52; Yoane 6:15-21 \p \v 22 Ana Yesu pisa pan kiena nalogena lala, pisape “Inu sineun nesape amiu akus kieta waa, ana asumo akusro pupia lapa nene ava lepas p̃asia navano, ana in na nesuwa nesum̃a neligan plan kone yeririna la awasup̃ela avano wa.” \v 23 Ana pogos nap̃a naga mligan plan yeririna lala apavano p̃isi, ana naga pa metava e kunus tai, naga taaga, vena len. Pogos nap̃a yemalolo, Yesu naga ga taaga sike na, \v 24 ana e pogos nene, waa nene m̃eke perina pap̃isi, m̃eke likan lapa nap̃ani, m̃eke va yotena narui. Ana sive keviu, a la asum̃a akawe lagi pap̃isi, a kila sane akus m̃ena ga sive nap̃a akus sive. \v 25 Pogos nap̃a lavisi yelagi merarava, Yesu pimi pula, naga mial yau ga metava e wos nen sive. \p \v 26 Pogos nap̃a kiena nalogena lala apisu naga mial yau ke e wos nen sive pimi pula sanene, amarau pap̃isi, apisa apisape “!Aulai! ?Suri ya na pimi ke sanene? ?Yermare yo, pona ya ne sanene?” \p A la asum̃a ga amlolokai keviu, vanon nap̃a la amarau pap̃isi, \v 27 ana Yesu pis pan la vilaga, pisa pisape “!Ei, ve amarau re, in ga nini!” \p \v 28 Ana Pita pisatam̃ea, pisape “Sup̃e, visae ko kemua nene, otam̃an nap̃a inu m̃ena ga neyal yau metava e wos nen sive, neim̃asu pum̃a.” \p \v 29 Ana Yesu pisa, pisape “Ko, poga, otomi.” \p Ana Pita mligan waa, pito tano, siar mial yau e sive, pa lavisin Yesu, \v 30 ana pogos nap̃a naga sitom̃al si lagi m̃arera nene, naga marau. Naga marau sanene, siar mian pito tano narui, ana naga pio Yesu, pisape “Sup̃e, ko otamalia inu.” \p \v 31 Ana Yesu kian limana pa veraga, tarar Pita, ana pisa pania, pisape “?Vanon ya ne sinem̃a miyuwawa sanene? !Ko pe opiawa re nena kawa e inu poli wa!” \p \v 32 Ana pogos nap̃a lalua ap̃iyu si apa meta e waa, lagi nene mare, \v 33 a la nap̃a e waa amieluar Yesu, apisa, apisape “Lelaga kemua, ko ope narina ne Ntewa lelaga.” \s1 Namaiena lala atol ga isinen kulkota m̃ana Yesu \r Mak 6:53-56 \p \v 34 Ana Yesu lala akusro pupia lapa nene e kiela waa, apa e lap̃as p̃asia, ana apa ura e yo tai, kiena kia Kenasaret. \v 35 Ana pogos nap̃a yaru lala nae e yo nene apisu kilale Yesu, amligan visena telivi piora pa e yo punu ga. Ana yaru lala ap̃ure namaiena lala apimi puna, \v 36 apiun tan naga vena naga tam̃an namaiena lala atol ga m̃ana isinen kulkota. Ana la nap̃a atol ga sanene, kiela maiena la kokovio nenaga, apimi apowo sina. \c 15 \s1 Nalogena lala kiena ne Yesu pe ataveve re p̃elaga marua kiena ne le Yu la poli \r Mak 7:1-13 \p \v 1 Ana e pogos nene, Varasi la p̃asia amio navianena navisaluaena lap̃asia amolue garu Yerusalem, apimi apisu Yesu. \v 2 Apiun tan naga, apisa apisape “?Vanon ya ne kiom̃a nalogena lala pe ataveve ruru re kieta p̃elaga marua na lotuen nanua sumo poli, nap̃a kieta nasumonena lala apian ita, sa nap̃a la asum̃a apisa, apisape visae yaru tai sinenan sape kinana, naga monar taveve ruru p̃elaga mesmesu lala na kevanen limana sumo wa, ana p̃isi na naga kilia kinana?” \p \v 3 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Ana amiu m̃ena ga, vanon ya ne amiu am̃areran nap̃a ataveve kiamiu p̃elaga marua lala, ana e kiamiu p̃elaga marua la nene, amiu asum̃a akilaro ke navisaluaena kiena ne Ntewa? \v 4 Ana Ntewa pisa rui, pisape ‘Ovatano e arimom̃a amio anom̃a,’ a naga pisa m̃ena ga, pisape ‘Yaru nap̃a pisi piowa pan arimana pona anena, awem̃ar naga mare.’ \v 5 Ana nanagane, pogos nap̃a yaru tai visaar visave kiena suri lala ve suri wa, p̃isi na la va Ntewa pogos tai, ana naga pisa sanene ana siraunia naga pe pisuar ruru re kiena yermarua la luwoka poli, pona ve iila re si la luoka e suri la nene, \v 6 ana amiu asum̃a ga apisa ke asape sanene na poga ga ne, pe pe sur re tai nene poli. A e p̃elaga nene, amiu asum̃a ga akila ke navisaluaena kiena ne Ntewa pimi pe suri korena ga tai ne, vanon nap̃a amiu sinemiun asape auarar ga kiamiu p̃elaga marua lala. \v 7 !Ana amiu na apisokani ke nene, amiu apisi korena ga ne! Navisawalena Aisea naga pisayu amiu sumo rui, nap̃a naga pisawal visena nene nap̃a Ntewa pisa, nap̃a pisa pisape \q1 \v 8 \qt ‘Yaru la nene apatanon inu e ga e kiela visena lala, \qt* \q2 \qt ana kiela sitomena lala asike perinan inu wa. \qt* \q1 \v 9 \qt Akila ke lotuena pan inu, ana pe suri korena ga, \qt* \q2 \qt vanon pogos nap̃a akilapian yeririna lala, apisa ke asape visena nene naga pe visena kiena ne Ntewa nene, ana visena la nene pe kiela ga la ga yeririna lala.’” \qt* \rq Ais 29:13\rq* \s1 Suri la nap̃a kila yaru namname e marana Ntewa \r Mak 7:14-23 \p \v 10 Ana Yesu pio viraviran yeririna lala vena aimi puna, ana naga pisa pan la, pisa pisape “Amiu ayagogo ruruia, amiu monar alogekilale kiau visena nene. \v 11 Pe kinanena re nap̃a pa e logon yaru poli nap̃a kilia kila naga namname e marana ne Ntewa, ana visena lala nap̃a molue e logona yaru, suri ne nanene naga kilia kila naga namname.” \p \v 12 Ana siraunia, kiena nalogena lala apimi, apisa pania, apisape “?Ei, ko okilia m̃a nap̃a Varasi lala sinela mimi pap̃isi vanon kiom̃a visena la nap̃a osum̃a opisa ke ne?” \p \v 13-14 \x - \xo 15:13-14 \xt Luk 6:39\x*Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Amiu na ve asitom re yaru la nene. Ya nap̃a la asum̃a akila ke ne, naga pe yum̃aena kiena ne re Ntewa nene poli, a yoko kau Ata nae ma e peni, p̃isi na naga wereplan make suri la nap̃a naga pe mapila re poli. ?Yeririna la nene na ape kilamara p̃ala ga, ana sinelan asape asumoni yeririna lala, ana sanape narui, yaru tai nap̃a pe kilamara p̃ala kilia sumon yaru tap̃ena nap̃a pe kilamara p̃ala lalua ayal? !P̃isi na lalua akilia aloru veraga atotano e p̃ilip̃ili tai ne!” \fig Kilamara p̃ala tap̃atete sumon kilamara p̃ala tap̃ena|alt="Blind Leader" src="41_Mat15.14_BlindLeader.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="15:14" \fig* \p \v 15 Ana Pita piun tan Yesu, pisape “Sup̃e, sineun nesape ovisawal ke ne kinas nen p̃akaiwa nene sumo wa, nap̃a opisa p̃esan ga na wa.” \p \v 16 Ana Yesu pisa pisape, “?Sanape ne, pona p̃arimiu m̃ena ga merorol ke yo wa? \v 17 Pona amiu akilia m̃a ve tokak ga yo, nap̃a suri ya nap̃a vito kome logona yaru, pito tano vitove kome m̃ep̃ena narui, ana kilia pa vanua si kome tasnena, \v 18 \x - \xo 15:18 \xt Mat 12:34\x*ana suri ya nap̃a molue e logona yaru, naga molue e losinena sumo, a suri ne nanene, naga kilia kila yaru namname. \v 19 Naga nene na vanon nap̃a nasitomiena viowa lala amomolue e los nen yaru, sa nap̃a nawemom̃aren yaru, natap̃aen kolau, nakilaena lau, navinauena, navisokanena, a nasisiena visena. \v 20 Nanene p̃elaga la nap̃a akilia akila yaru namname e marana ne Ntewa. A p̃elaga nene nap̃a yaru kinana ana pe ke re limana sumo poli, suri nene naga tap̃atete kila yaru namname sanene.” \s1 Yesu pilelua yermare e sira m̃ee tai \r Mak 7:24-30 \p \v 21 Ana Yesu molue e yo nene, naga pito e lepas nap̃a pulkumali lua asike ea, nap̃a Taea amio Saeton. \v 22 Ana sira tai nae lepas nap̃a Kenan, naga pe wolawa ga, sike e lepas nene, ana naga pimi puna ne Yesu, pio naga, pisape “Sup̃e, ko ope Navisaarena nap̃a ko omolue e lus kiena ne Tepet, neviun tan ko vena sinem̃a ye inu. Kiau lom̃earu, yermare tai sike e naga, nap̃a sum̃a kila kare naga silaga.” \v 23 Ana Yesu mloge visena nene, ana pe pisa re nena suri tai pa sira nene poli. \p Siraunia, nalogena lala apimi, apisa pa Yesu, apisape “Sira nene sum̃a taveve ita ke sanene na, naga sum̃a pio manene liu wa. Popon oligan lua naga vano.” \p \v 24 Ana pe Yesu pisatam̃e la re poli, ana naga pisi pa sira nene narui, pisa pania, pisape “Ntewa mligan inu nepimi vena neva ga puna ne le Israel lala, la nap̃a sane sipsip la nap̃a akila pal mrapa.” \p \v 25 Ana sira nap̃ani pimi, kinai tano e lana ne Yesu, pisape “Awis, Sup̃e, nepiun tan ko, nesape oiila inu.” \p \v 26 Ana Yesu pisatam̃ea, pisa pisape “Ana pe mesmesu re nap̃a nelalua kinanena kana ne nisisi lala, vena nela va lokul poli.” Naga pisi sanene vanon nap̃a naga kilia m̃a sape e pogos nene, le Yu tap̃ena lala, nap̃a la asitom asape la ga ape narina ne Ntewa, asum̃a apisayu kare yaru la nap̃a pe ape le Yu re poli, apisape la ape lokul ga la ne. \p \v 27 Ana sira nene pisi, pisa pisape “Ko opisa pe lelaga, Sup̃e, ana lokul lala akilia akan m̃ena kororos nen kinanena nap̃a amloloru vatano e lelen kinanena kana ne taena ne lokul lala.” \p \v 28 Ana Yesu pisatam̃e ruru naga narui, pisa pisape “Sira, ko opiawa ruru ke m̃arera e inu pap̃isi. P̃isi na ko ovisu ga nanagane imi van ko ve sa nap̃a ko omlelaga ea.” Ana e ke e pogos nene narui, sira m̃ee kiena ne sira nene pimi po sina. \s1 Yesu kila ruru namaien la moki \r Mak 7:31-37 \p \v 29 Siraunia, Yesu molue ke sina ga e yo nene, p̃asup̃e si pa lepas nap̃a Kalele. Naga sum̃a mial pano, ana pa kom ga lavisin pupia lapa na lepas nene, ana pa totano metava e kunus tai. \v 30 Tom̃a sane, ana p̃egas nen yeririna lala apimi puna, amio laulu lala, amio latakin lala, amio kilamara p̃ala lala, amio kiligapop̃e lala, amio m̃ena namaiena tap̃ena m̃ena ga lap̃asia. Ana ap̃ar la nene apimi, amligan la asike ga lavisin Yesu, ana Yesu kila ruru la apo ke sina ga. \v 31 Ana yeririna lala sinela kurkuru pap̃isi, pogos nap̃a apisu puru lala apisi, latakin lala apimi apo, laulu lala amial po, a kilamara kata lala akirava, ana la amieluar Ntewa kiena ne le Israel lala pap̃isi vanonia. \s1 Yesu pagan yerm̃ene lala tol manu vari [4000], amio m̃ena ga sira lala a nin sisi lala \r Mak 8:1-10 \p \v 32 Ana Yesu pio kiena nalogena lala apimi puna, ana naga pisa pisape “Inu sineu mie p̃ina na yeririna la nene pap̃isi wa, komin nap̃a asike amio ita legiena telu narui, ana pe kala kinanena re si poli. A inu tap̃atete neligan la ava si um̃a nap̃a pe kala kinanena re sanene poli, vanon nap̃a visae nekila sanene, pona e mrapa komsusa ana yaru lap̃asia viso kar la vano-o marala malko yo.” \p \v 33 Ana nalogena kiena ne Yesu lala apisa pania, apisape “?Ana p̃isi na ita towar kala kinanena pe ne? Ana komin yo nini na yo korena ga nini, a la moki manene la wa.” \p \v 34 Ana Yesu piun tan la, pisape “?Ana amiu kamiu kilaparavi via na sike na?” \p Ana la apisa, pisape “Olua ga, amio narin ika nap̃a satin lap̃asia.” \p \v 35 Ana Yesu pisa pa p̃ina na yeririna la nap̃ani, pisape “Atotano e nene sumo wa.” \v 36 Ana naga p̃ar kilaparavi la olua nap̃ani, amio narin ika nap̃a satin la nene, ana naga pisa potena pan Ntewa vanonia, ana siraunia ana kawewowala, ana kian pa kiena nalogena lala, ana la lein ap̃ar apiovion pa yeririna lala. \v 37 Ana la punu ga akan pano-o m̃ep̃ela kawa ruru po pap̃isi. Ana siraunia, akon kinakinas nen kinanena la nene nap̃a sike na, pa e karo popos olua, ana puleule pap̃isi. \v 38 Ana yerm̃ene la nap̃a akania, tol manu vari, ana pe apulo re sira lala amio ninis la poli. \p \v 39 Ana Yesu mligan p̃ina na yeririna la nene ap̃asup̃e apa si um̃a, ana naga pa si e kiela waa, ana mligan yo nene, pimi suli ga plas ga e lepas nap̃a kumali keviu nap̃a Makatan m̃eke ea. \c 16 \s1 Yer kawa la p̃asia asape avisu kile tai \r Mak 8:11-13; Luk 12:54-56 \p \v 1 \x - \xo 16:1 \xt Mat 12:38; Luk 11:16\x*Ana pogos tai Varasi la p̃asia amio Satusi la p̃asia apimi puna Yesu, nap̃a sinelan asape akilali naga, ana apisa, apisape “Imimi sinemiminia mesape ko okilali pupia kile tai van imimi, nap̃a ko okila e puriukawa nae ma e peni.” \p \v 2 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Pogos nap̃a mrae pito ke tano, ana visae amiu avisu nap̃a yo vivaga e lepas nap̃a mrae pito ke tano ea, amiu akilia avisa avisave ‘P̃isi na yepisun peni,’ \v 3 a pogos nap̃a mrae pa p̃arpo yo, a visae amiu avisu sinapane tano vivaga a lul la malolo m̃ena ga metavania, amiu akilia avisave ‘P̃isi na yua kove p̃ane.’ ?Nane amiu asum̃a apisu kilale ke kile la nene e sinapane p̃isi narui, nap̃a p̃isi na pog ve sanape pona ve sanape, ana sanape nap̃a amiu pe apisu kilale re kiau kile lala na pog keviu nini nap̃a nesike nemio amiu poli?” \p \v 4 \x - \xo 16:4 \xt Mat 12:39; Luk 11:29\x*Ana Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Yaru la nap̃a sinelan ga avisu kile lala, la ape li viowa la pap̃isi, la akila wowe pa Ntewa, la apilon m̃asila pania, sane la nap̃a akila lau, ap̃ure matan wola lala. Peraga, p̃isi na tap̃atete amiu avisu kile tai narui, ana yoko amiu avisu ga nap̃a m̃alivi e inu ve sa ke ga kile nap̃a pa Navisawalena Sona nanua sumo, nap̃a Ntewa kila naga mali sina.” Ana Yesu purmatan la, naga mligan la asikena. \s1 “Amiu avisuar e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala” \r Mak 8:14-21 \p \v 5 Ana pogos nap̃a Yesu amio kiena nalogena lala amligan e nene, ana ap̃aro e pupia lapa nap̃a apa e lepas p̃asa, ana nalogena lala sinela p̃esania nap̃a pe ap̃ar re si kala kilaparavi lap̃as poli. Ana pogos nap̃a atol lepas p̃asa, \v 6 \x - \xo 16:6 \xt Luk 12:1\x*ana Yesu mla visena tai pan la, pisape “Amiu na monar avisuar ruru amiu, e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala.” \p \v 7 Ana la amloge visena nene, ana la apisayulein pan la, apisape “?Pona naga pisi sanene vanon nap̃a pe top̃ar re kilaparavi lap̃as pimi poli yo?” \p \v 8-9 Ana Yesu kilia m̃a kiela sitomena nene narui, pisape “?Pe na ya nap̃a amiu asitom manene ke m̃ep̃emiu la sanene, nap̃a apisape yoko takan ya ne? ?Sanape nap̃a amiu pe amloge kilale re suri la nene poli wa? !Kiamiu lelagaena ve tokaki pap̃isi wa! ?Pona amiu sinemiu p̃esan m̃ena ga kilaparavi la lima nene yo, nap̃a inu nemla pa yeririna lala tol manu lima nene, amio m̃ena karo la nap̃a amiu akon puleule? \v 10 \x - \xo 16:10 \xt Mat 15:34-38\x*?Pona amiu sinemiu p̃esan m̃ena ga kilaparavi la olua nene, nap̃a inu nemla pa yeririna lala tol manu vari nene yo, a karo via nap̃a amiu akon sirau? \v 11 ?Sanape nap̃a amiu pe amloge kilale re nap̃a pe nepisi re pan amiu vanon kilaparavi poli? Inu nevisa ke sina ga van amiu, nesape amiu na monar avisuar ruru amiu e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala.” \p \v 12 Ana e pogos nene, la akilia m̃a nap̃a naga pe pisayu re is nakilaen kilaparavi pan la poli, ana naga pisa ke visena navisokanena la nap̃a Varasi lala amio Satusi lala akilia avian la ea, nap̃a kilia kila p̃arin yaru lapa imi ve keviu, ana kilia kila kare make kiena malena, sa nap̃a is na miyum̃aen ke e kilaparavi. \s1 Pita pisawal sape Yesu naga pe Navisaarena kemua lelaga \r Mak 8:27-30; Luk 9:18-21 \p \v 13 Ana Yesu lala apito garo e lepas nap̃a pulkumali keviu nene Sisaria Pilip̃ae m̃eke ea, ana e pogos nene naga piun tan kiena nalogena lala, pisape “?Amiu asum̃a amloge m̃a nap̃a yeririna lala asum̃a ga apisavisa ke Narina ne Yeririna, apisape naga ai?” \p \v 14 \x - \xo 16:14 \xt Mat 14:1,2; Mak 6:14,15; Luk 9:7,8\x*Ana lala apisa, apisape “La p̃asia apisa apisape ko Yoane Nakeena ke sina ga, a la p̃asia apisape ko Elaisa, a la p̃asia apisape ko Serem̃aea, pona navisawalena tap̃ena tai na nanua sumo.” \p \v 15 Ana naga piun tan la, pisape “?Ana amiu, amiu na asape inu na ai?” \p \v 16 \x - \xo 16:16 \xt Yoan 6:68,69\x*Ana Saemon Pita pisatam̃ea, pisape “Ko, ko na Navisaarena, ko ope Narina ne Ntewa Mali.” \p \v 17 Ana Yesu pisatam̃e pania, pisape “Saemon, narina ne Yoane, navisa ruruena imi van ko. Suri nap̃a ko opisa ne, pe yaru re na pian ko e poli, ana Ata ga nae ma e peni naga pian ko ea. \v 18 A ko nene ko kiom̃a kia tap̃ena nap̃a Pita, naga kana kinasia sanini, sane ‘kilavaru,’ ana lelaga pap̃isi, sa nap̃a nanagane, in na nepisu ko na sane ko ope varsu tai, ana p̃isi na in na nevisirlua p̃egas nen kiau li nalotena lala e kilatapili na sanene narui, a puriukawa na marena tap̃atete kilia taulu p̃egas nene. \v 19 \x - \xo 16:19 \xt Mat 18:18; Yoan 20:23\x*P̃isi na in na nela kii lala navietavanena amio nakotaween nasup̃enena kiena ne Ntewa van ko, a suri ya nap̃a ko ovisalup̃ar e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga visalup̃aria amio ko, a suri ya nap̃a ko otam̃ania e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga tam̃ania amio ko.” \p \v 20 Ana Yesu pisa m̃arera pa kiena nalogena lala, pisape “Amiu na ve ava avisawal re van yeririna la avisave in na nepe Navisaarena.” \s1 Yesu pisawal kiena marena \r Mak 8:31-33; Luk 9:22 \p \v 21 Ana siar e pogos nene, Yesu kilali nap̃a kila merarava va nalogena lala, sape naga monar va ma Yerusalem, ana e yo nene, p̃isi na sup̃e kiena ne le Israel lala, akila kare manene naga vap̃isi, amio p̃arin yaru wa lala, amio m̃ena ga navianena navisaluaena lala, la make narui p̃isi na akila kare naga vap̃isi. Yesu pisa m̃ena ga pisape p̃isi na la nene awem̃ar naga mare, ana kana legiena na telu p̃isi, Ata Ntewa kila naga sum̃alu mali sina. \p \v 22 Ana pogos nap̃a Pita mloge visena nene, piolua Yesu pano, pisi m̃arera pania, pisape visalup̃aria, pisape “Yesu, Ntewa monar visalup̃ar suri nene. Suri la nene tap̃atete kilia imi ve lelaga e ko ve sa nene.” \p \v 23 Ana Yesu pilopuia, pisi m̃arera pa Pita, pisape “!Yermare Lego, oure vetan inu! Ko osum̃a okilali inu ke sina ga e kiom̃a sitomena nene nap̃a pe sitomena kiena yaru ga, pe sitomena kiena ne Ntewa re nena ga.” \s1 Nalogena kiena ne Yesu monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala \r Mak 8:34–9:1; Luk 9:22-27 \p \v 24 \x - \xo 16:24 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lala, pisape “Yaru nap̃a sinenan sape siraun inu, monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala, ana monar kus kiena laki torovia, ana taveve inu. \v 25 \x - \xo 16:25 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Yoan 12:25\x*Yaru nap̃a sinenan sape visuar ruru kiena malena, naga p̃isi na kilaluia, ana yaru nap̃a naga kilalu kiena malena vanon inu, naga p̃isi na kilia tol malena lelaga. \v 26 Ana visae yaru tai naga tol make suri na yomarava la punu ga, ana kilalu mrapa na malena, naga pe taulu re nena suri wo napo lelaga tai poli, ana siraunia, tap̃atete kiena suri wo la nene aulimaran si kiena malena. \v 27 \x - \xo 16:27 a \xt Mat 25:31, \xo b \xt Rom 2:6\x*Ana lavisi ke Narina ne Yeririna wasup̃e ke sina ga imi narui amio navisi lala, naga imi amio naurarena kiena ne Arimana, ana naga ul yaru lala mesmesun kiela nayum̃aen lala. \v 28 Inu nevisa suri na lelaga nene van amiu, nesape yaru la p̃asia asum̃alu asike e nini, nap̃a p̃isi na tap̃atete amare asum̃a ga vano-o avisu Narina ne Yeririna warpoyo amio kiena nasup̃enena, vena vim ve sup̃en yeririna la punu ga.” \c 17 \s1 Yepena ne Yesu pilonia pimi pe tap̃ena \r Mak 9:2-10; Luk 9:28-36 \p \v 1 Siraun e pogos nene, legiena orai p̃arovia, ana Yesu p̃ere Pita, a Semes, a wenla nap̃a Yoane, ana la ga vari nene apa metava e ravie tai. \v 2 Asum̃a sanene, ana nalogena la telu nene apisu nap̃a yepena ne Yesu pimi ke pe tap̃ena, a marana pilavila manene sa nap̃a mrae, a m̃ana kulkota lala apimi amiyuwowo pano-o amiyuwowo po pap̃isi. \v 3 Ana la telu nene apisu m̃ena ga Mosis amio Elaisa, lalua am̃aliv, ana lalua asum̃a ga asun ke amio Yesu. \v 4 Ana Pita pisa pa Yesu, pisape “Sup̃e, popon tanea ita tesum̃a ga e yo nini. Visae ko sinom̃ania, ana neyum̃aen silparpara ve telu e nini, mom̃a tai, m̃ana ne Mosis tai, a m̃ana ne Elaisa tai.” \p \v 5 \x - \xo 17:5 \xt Mat 3:17, 12:18; Mak 1:11; Luk 3:22\x*\x - \xo 17:5 \xt 2Pit 1:17,18\x*Ana pogos nap̃a Pita sum̃a pisi ke ga wa, ana lul tai nap̃a pilavila pap̃isi pitomi kalo la, ana amloge visena tai molue e lul nene, pisa pisape “Nene na naruu nene, nap̃a in na nesitom naga pap̃isi. Kiau sitomena sike ga e naga, a nekekaran naga pap̃isi. Amiu na monar alogear ruru naga.” \p \v 6 Nalogena lala amloge visena nene, ana amarau na amarau, ana amloru e porotano, ap̃ariwani marala lala. \p \v 7 Ana Yesu pimi pulu, mlipalipa la telu nene, ana pisa pan la, pisape “Amiu asum̃alu, ve amarau re.” \v 8 Ana pogos nap̃a la ap̃ar plan si p̃arila pa metava, apisu re si lalua nene poli, ana la apisu ga Yesu naga taaga sike na. \p \v 9 Ana lala amolue e ravie nene, ap̃asup̃e la ke sina apitomi tano, ana Yesu pisaar m̃arera pan la, pisalup̃ar la, pisape “Suri nap̃a Ntewa kila amiu apisu ne, p̃isi na amiu ve avisawal re va yaru la nanagane, vano-o tol nap̃a Narina ne Yeririna mali sina ga e marena, e pogos nene narui amiu akilia avisawal va yeririna lala.” \s1 La apisayu Elaisa \r Mak 9:11-13 \p \v 10 Ana nalogena la telu nene apiun tan Yesu, apisape “?Sanapen nap̃a navianena na navisaluaena lala asum̃a ga apisa ke, apisape ‘Monar Elaisa naga wasup̃e ke sina ga imi sumo wa, siraunia na Navisaarena nene kilia imi m̃alivi’?” \p \v 11 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Nap̃a la apisa sanene, naga lelaga kemua, komin Navisawalena Malakaea naga pisa sanene rui e kiena tusi. Elaisa naga monar imi sumo vena kila ruru make suri punu ga, p̃isi na Navisaarena naga kilia imi sirau, \v 12 \x - \xo 17:12 \xt Mat 11:14\x*ana in na nevisa van amiu sanini, Elaisa nene pimi p̃isi rui, ana pe yaru lala apisu kilale re asape naga poli, ana pe asitom re naga poli. Ana e ke e p̃elaga nene, p̃isi na akila ke m̃ena ga viowa va Narina ne Yeririna.” \p \v 13 Ana e pogos ke nanene, nalogena la telu nene akilia ga na wa, nap̃a Elaisa nap̃a Yesu pisayu ke ne, nane Yoane Nakeena nene. \s1 Yesu pilelua yermare e yaru m̃ee tai \r Mak 9:14-29; Luk 9:37-42 \p \v 14 Ana Yesu amio la telu nene ap̃asup̃ela, ana apito asikolila amio p̃ina la nap̃a asike e pogos nene, ana yaru tai pimi kinai tano e lana ne Yesu, ana pisa pisape \v 15 “Sup̃e, inu sineun nesape ko sinem̃a ye kiau yaru m̃ee nini, oiila naga, komin nap̃a maiena tai teke e naga. Maiena nene kila naga marmarluia yam moki pap̃isi, ana kila kare manene la naga wa, sum̃a kila ke naga mlorvavae m̃a pano, mloru pa e kapi pona e m̃ena ga e wii lala. \v 16 Inu nepureli naga pimi puna ne kiom̃a nalogena lala, ana amiyum̃aen pano-o, peraga, ana akila ruru p̃ele naga.” \p \v 17 Ana Yesu pisi pa kiena nalogena lala, pisape “?Amiu la nene, sanape na sanene? Amiu na pe apiawa re nenaga e Ntewa poli, silaga amiu asum̃a ga apa ape wowe yo. ?Monar nesum̃a si nemio amiu vano tol pogwai? Inu sineu maren amiu pap̃isi rui. Ana poga ga, aure yaru m̃ee nene imi pun inu.” \v 18 Ana la ap̃ure yaru m̃ee nene pimi, ana Yesu pisaar pan yermare nap̃a sike e naga, pisape “!Omolue e naga nanagane ga ne!,” ana verakorena yaru m̃ee nene pimi po sina. \p \v 19 Ana siraun e pogos nene, pog nap̃a Yesu sum̃a naga taaga, nalogena lala apimi puna, apiun tania apisape “?Sanape na imimi mepilelua p̃ele yermare nap̃a sike e yaru m̃ee nene?” \p \v 20 \x - \xo 17:20 \xt Mat 21:21; Mak 11:23; 1Kor 13:2\x*Ana Yesu pisa pan la, pisape “Nanene na vanon nap̃a amiu pe apiawa ruru re m̃arera e inu poli wa. Lelaga nevisa van amiu, visae aviawa e inu ve tokak ga ve sa ga narin kurus nen mras nen purpa, ana visae kiamiu naviawaena ne ve lelaga kemua napo, ana p̃isi na amiu akilia avisa va tavie na m̃eke ne, avisave ‘Ko oure,’ ana p̃isi na naga monar ure. P̃isi na pe suri re tai nap̃a amiu akilia akila p̃ele poli. \v 21 Ana nap̃a nam̃eneplanen yermare la ne sanene, ana kana mrapa ne sanini: yaru na monar len, ana monar monsilu ga ve kinan re. E ga e p̃elaga nene, p̃isi na naga kilia m̃ene plan yermare kar la ne sanene.” \s1 Yesu pisawal ke sina ga kiena marena \r Mak 9:30-32; Luk 9:43-45 \p \v 22 Ana pogos tai nap̃a Yesu amio kiena nalogena lala apimi lele taaga garu Kalele, Yesu pisa pan la, pisape “Lavisi ke nap̃a aligan Narina ne Yeririna va e limana yaru la narui, \v 23 nap̃a p̃isi na awem̃ar naga mare, ana siraunia, e kana legiena na telu, p̃isi na Ntewa kila naga mali ke sina ga.” Ana pogos nap̃a Yesu pisa visena nene, kiena nalogena lala amloge piowa vanon pap̃isi. \s1 Kilavaru na takis na Yum̃a Wa M̃ana Ntewa garu Yerusalem \p \v 24 Pogos nap̃a Yesu amio kiena nalogena lala apimi atol Kapeneam, yaru lala na warpoloen takis na Yum̃a Wa M̃ana Ntewa, apimi puna ne Pita, apiunia apisape “?Sanape, kiom̃a navianena m̃ena ga pul m̃a takis ne, pona peraga?” \p \v 25 Ana Pita pisatam̃ea, pisape “Naga pul m̃aga.” \p Ana Pita p̃asup̃e si pa e yum̃a nap̃a Yesu sike ea, a naga pe pis re poli wa, ana Yesu naga pisp̃esia, piunia pisape “Saemon, ko ositomveveli p̃arin sup̃e na yomarava la nene. ?Li pe la ne apul ke takis nene pan la? ?Yaru na m̃ala mratava ga lala, pona yaru tap̃ena lala?” \p \v 26 Ana Pita pisa, pisape “Yaru tap̃ena ga lala, la monar aulia.” \p Ana Yesu pisa, pisape “Ee, sanene narui, ana kana kinasia sanini, mratava kiena ne p̃arin sup̃e lala, la tap̃atete aulia. Ana in ke nena nap̃a nepe mratava kiena ne Sup̃e Keviu na Yum̃a Wa nap̃a narui, ana vanon suri ne nanene, in na pe pon re neul takis nap̃a la apiun ke tan ko poli. \v 27 Ana popon italua na ve tekila kare re yaru lala na warpoloen takis, italua m̃ena ga monar toul ga. Ko, oto garo e lapa, oto om̃ate ika, a ika nap̃a om̃ate p̃esania, p̃isi na ko olual kilavaru tai e logona, nap̃a torokin italua toul kieta takis ea, ana olavia ola ova oulia.” \c 18 \s1 “?Yaru ai nap̃a naga to laa metavan yaru tap̃ena lala?” \r Mak 9:33-37; Luk 9:46-48 \p \v 1 \x - \xo 18:1 \xt Luk 22:24\x*Ana e pogos ke nene, nalogena tap̃ena lala apimi am̃alivi, apimi nena puna Yesu, apiun tania, asape “Imimi sinemimin meviun mesape: ?Yaru ai nap̃a naga to laa metavan yaru tap̃ena lala e loyum̃a na nasup̃enena kiena ne Ntewa?” \p \v 2 Ana Yesu pio sisi tai nap̃a sum̃a ga pimi puna, ana mligan sisi nap̃ani sum̃alu su likan la, \v 3 \x - \xo 18:3 \xt Mak 10:15; Luk 18:17\x*ana naga pisa pan la, pisape “In na nevisa van amiu, visae amiu ve avilopu amiu re nap̃a kiamiu p̃elaga la aimi ve sa p̃elaga kiena ne nisisi nene, p̃isi na amiu tap̃atete kemua aimi loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa pogos tai. \v 4 Ana yaru nap̃a kila kiena sitomena su ga tano ve sa nisisi nini, yaru nene naga yoko kilia imi to laa metava, taulu yaru tap̃ena lala e nasup̃enena kiena ne Ntewa. \v 5 Yaru nap̃a kiena sitomena pito tano e inu, ana naga kekaran nap̃a naga kila wo va nisisi kokan tai ne sanene, yaru nene naga sa ga nap̃a naga kekaran inu ke ga narui.” \s1 Natap̃aliena lala \r Mak 9:42-48; Luk 17:1-2 \p \v 6 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Ana visae yaru tai kila nisisi tai ne sanene ligan inu, ve viawa re si m̃arera e inu, ana p̃isi na yaru nene kus nakoaena tai nap̃a m̃arera manene la. Visae am̃atear pupia kilavaru tai m̃ene kolmekina, ana akuwani naga talilu vitove e lowe memaena, nanene naga nakoaena tai ne meme ga ne, ana yaru nene naga yoko war va re la na wa taulu nanene. \v 7 !Aulai! Yomarava nini piowa manene la narui, nap̃a pulen manene la suri la nap̃a silaga asum̃a akilali ke yaru lala vena kila la akilalu kiela naviawaena e inu. Natap̃aliena la nene p̃isi na asum̃a likan amiu silaga, ana p̃isi na viowa manene la va yaru la nap̃a ap̃ar natap̃aliena viowa la nene pimi e yaru tap̃ena lala. \p \v 8-9 \x - \xo 18:8-9 \xt Mat 5:30\x*\x - \xo 18:8-9 \xt Mat 5:29\x*“Visae lumom̃a tai, pona lam̃a tai, pona kilamaram̃a tai, pona suri ya sina nap̃a e kiom̃a malena, visae suri la nene tai kila ko ve oviawa re si m̃arera e inu, popon otelua suri nene vetan ko, okuwan vano. Visae otelua p̃elaga na mlamulena viowa vetan kiom̃a malena ve sanene, p̃isi na ko okilia ova loyum̃a e malena, a visae ko ova loyum̃a e malena nap̃a lumom̃a, pona lam̃a, pona kilamaram̃a, pona suri ya sina e kiom̃a malena, visae suri la nene tai kovio p̃isi rui, ana nanene na poga ga nene. Ana piowa manene la nap̃a visae tasnem̃a la punu ga amio kiom̃a p̃elaga viowa lala asum̃a woga ga e ko, ana siraunia akoven ko e kapi nap̃a tap̃atete m̃ewo pogos tai e yo naloge viowaena.” \s1 P̃akaiwa na sipsip nap̃a kilalu mrapa \r Luk 15:3-7 \p \v 10 \x - \xo 18:10 \xt Luk 19:10\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Amiu na monar avisuar ruruia vena amiu ve asitom korenan re naruu la tai nene pogos tai. Visae peraga, amaram̃e amiu, vanon nap̃a naruu la nene, la kiela navisi lala nae ma e peni nap̃a la asum̃a apisuar la m̃aga, a navisi la nene silaga asike e marana ne Ata nae ma e peni. \v 11 Ana yum̃aena kiena ne Narina ne Yeririna naga sanini: nap̃a naga pimin pisape tamalia la nap̃a akilalu mrapa. \p \v 12 “Amiu ayagogon ruru li suniena nini: Yaru tai nap̃a naga kiena sipsip lala tol ponotia taaga, ana lala tai kila p̃arina, pa la perina, ana kila pal mrapa, pa kovio. ?P̃isi na yaru nene kila sanape narui? Naga monar ligan kiena sipsip la lualima ovari pa ovari nene, asum̃a ga akinana ke e yo na vilum̃ini, ana naga monar vano vena kaleli sipsip nene nap̃a kilalu mrapa. \v 13 Lelaga nevisa van amiu, pogos nap̃a naga m̃al si sipsip nene, ana naga kilia kekaran va p̃isi, taulu nap̃a naga kekaran kiena sipsip tap̃ena la moki nap̃a asu ruru asum̃a ga, pe amial re nap̃a apa akovio poli. \fig Sipsip tai kilalu mrapa|alt="Lost Sheep" src="41_Mat18.12-13_LostSheep.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="18:12-13" \fig* \p \v 14 “Ana Arimamiu nae ma e peni, naga m̃ena ga sa ke ga, nap̃a naga yepen mavin narina tai nene yepe vetan mrapa vena vano va kovio.” \s1 Visae womla tai nap̃a kila viowa van ko \r Luk 17:3 \p \v 15 \x - \xo 18:15 \xt Luk 17:3\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Visae womla tai naga kila viowa van ko pogos tai, monar ko ova ovisu naga nap̃a amiu ga lua nene asikena, ana ko monar ovisawal kiena naviowaena vania. Visae naga kekaran logeen kiom̃a visena, nanene naga sa nap̃a kiom̃a visena kila amiu luwoka ape mara wo si p̃isi narui. \v 16 Ana visae naga yepen mavin yagogonen kiom̃a visena, ana monar ko ovano oure si yaru tap̃ena la ve lua pona ve telu aimi amio ko, vena aiila ko e kiom̃a visena, sa nap̃a Tusi Wa pisa pisape ‘Visena la punu ga, monar yaru naiilaena visena, yaru ve lua pona ve telu, vena kila visena nene kilia sum̃alu.’ \v 17 Ana visae womla nene yepen mavin ke yagogon rurukoena wa, ana ko monar ovisawal kiena p̃arkawa nene va p̃egas nen li nalelagaena lala, vena la p̃asia akilia aimi avisuli re m̃ena ga naga. A visae naga m̃arera ke ga wa, ve yagogon re m̃ena ga nalelagaena lala, amiu monar avisu naga sa nap̃a naga pe wolawa ga tai, pona naga sa ga yaru na warpoloen takis, nap̃a yaru lala pe ape erau ruru re nenaga amio la poli.” \s1 Leniena nap̃a yaru la mras ve lua la ga aviranar la ea \p \v 18 \x - \xo 18:18 \xt Mat 16:19; Yoan 20:23\x*Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Lelaga, inu nevisa van amiu, ana suri ya nap̃a amiu avisalup̃aria e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga visalup̃aria amio amiu, a suri ya nap̃a amiu atam̃ania e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga tam̃ania amio amiu. \p \v 19 “A naga sina, nevisa m̃ena ga van amiu, visae amiu yaru la ve lua nap̃a la lua aviranarlan suri tai e yomarava nini, ana visae lalua alenwoia, ana kau Ata nae ma e peni p̃isi na naga kila suri nene van lalua. \v 20 Vanon nap̃a visae yaru ve lua pona ve telu aimi lele taaga e kiau kia, ana inu m̃ena nesike likan la.” \s1 P̃akaiwa na p̃elaga na viewoena \r Luk 17:3-4 \p \v 21 \x - \xo 18:21 \xt Luk 17:3,4\x*Ana Pita pimi puna Yesu, piun tania, pisape “?Sup̃e, visae kiau wolai kila ke pe mesmesu re pan inu silaga poli, inu monar neviewo naga yam ve via? ?Monar va tol yam ve olua pona sanape?” \p \v 22 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga, p̃isi na ko ve oviewo re ga naga yam ve olua ga, ko monar oviewo naga yam ve lualima yam ve olua, ko oviewo m̃a naga sanene vano tol sina ga kana yam ve olua [70 x 7]. \v 23 P̃elaga naviewoena loyum̃a e nasup̃enen kiena ne Ntewa, monar ve sanene narui. Amiu ayagogo e suniena tai nap̃a pisayu p̃elaga naviewoena, nap̃a pisa sanini, pisape: P̃arin sup̃e tai, nap̃a naga sinenan sape visuveveli lapui la nap̃a kiena yaru na yum̃aena lala akila pania. \v 24 Ana naga kila m̃a sanene pano-o, ana ap̃ure kiena yaru nayum̃aena tai pimi puna, nap̃a yaru nene naga kila lapui na kilavaru na tenario via puna ne kiena yerkawa nene. \v 25 Pogos nap̃a apiun kilavaru tan yaru nene, naga pisape naga tap̃atete si ulmaran lapui nene. Ana yerkawa nene pisa pa kiena yeririna lala, pisape ‘Poga, akilalua naga a auliulinlua naga ve kiena ne yerkawa tap̃ena, vena yum̃ae korena ga vania. Ana auliulin m̃ena ga wona, amio narina lala, a amio make kiela suri lala, a awar kana kilavaru imi vena auli kiena lapui nene komp̃asia ea.’ \p \v 26 “Ana yaru nene mloru e lana ne p̃arin sup̃e nene, tagi m̃arera pania, pisape ‘Ko ope yerkawa, awis, inu sineun nesape neviun tan ko vena ko ola re narin pogos tai van inu sumo wa, vena inu nekilali neul maranli lapui nene van ko.’ \v 27 Ana yerkawa nene sinena miye yaru nene, naga piewo make lapui nene pania, vena ve ul marana re sina, ana tam̃an yaru nap̃ani molue ga sa ga ne. \p \v 28 “Ana pogos nap̃a yaru nene pano, naga pisu kiena erau tai, nap̃a kiena erau nene kiena lapui tai teke e yaru nene. Ana kiena lapui ne ve tokaki ga, ana yaru nene pano p̃uarar kolmekina, pisa pania, pisape ‘Ko monar oul lua kiom̃a lapui nene vetan inu nanagane ga ne.’ \p \v 29 “Ana kiena erau nene pimi mloru e lana, tagi manene pania, pisape ‘M̃ara, ko ope kiau erau, awis, sineun nesape neviun tan ko vena ko ola re narin pogos tai van inu sumo wa, vena inu nekilali neul maranli lapui nene van ko.’ \v 30 Ana yaru nene yepena mavin viewoen kiena erau nene, p̃isi na naga pa kila la amligan naga pa e yum̃a nakoaena, vena sum̃a vano-o ul plan kiena lapui nene, p̃isi na naga kilia molue sina. \p \v 31 “Ana pogos nap̃a yaru tap̃ena la nap̃a kiena ne p̃arin sup̃e nene apisu p̃elaga nene, amloge piowa pap̃isi, ana apa puna ne kiela p̃arin sup̃e, apisawal suri la nene pania. \v 32 Ana p̃arin sup̃e nene pio kiena yaru nene vena vim si puna, ana sinena karia, pis m̃arera pania, pisape ‘!Aa, ko na ope yaru p̃ilp̃il ya na sanene! Inu nepiewo ko e kiom̃a pupia lapui nene rui, vanon nap̃a otagin manene pan inu, ana okila sineu miye ko. \v 33 ?Vanon ya ne ko tap̃atete m̃ena ga sinem̃a ye kiom̃a erau sa nap̃a inu sineu miye ko sumo rui?’ \v 34 Ana p̃arin sup̃e nene sinena mimi pa la narui, ana naga pisape monar aligan yaru nene va e yum̃a nakoaena, ana la monar ala m̃a nakoaena vania vano-o naga ul plan make kiena lapui nene.” \p \v 35 Ana Yesu pisa, pisape “Visae amiu ve aviewo re womlamiu lala silaga, ve lelaga e sinemiu la wetelu, p̃isi na kau Ata nae ma e peni, naga sinena kar amiu ve sanene, p̃isi na naga la nakoaena ve sa ke ga nene van amiu.” \c 19 \s1 Yesu pisayu sanape nap̃a yaru mligan lua wona \r Mak 10:1-12 \p \v 1 Ana Yesu pisa visena la nene p̃isi, ana naga mligan Kalele naga kome wii nae Yortan lepas na vano, ana pa metava e lepas nae Yutea. \v 2 Ana p̃ina lala ataveve ke naga e pogos nene, ana e yo nene naga kila ruru namaiena la moki. \p \v 3 Ana Varasi m̃ena ga lap̃asia asike e pogos nene, ana apimi puna ne Yesu, apisape akilali ke sina ga naga, la apiun naviunena tai pania, la apiunia, apisape “?Kieta navisaluaena pisa ya ne e lepas nen p̃elaga kiena ne yaru nap̃a ligan lua wona? ?Mesmesu ga nap̃a yaru kilia kila sanene vanon suri kar punu ga nap̃a pe miasia, pona kilia kila vanon ga suri kerkeviu ga lap̃asia?” \p \v 4 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Pona amiu na pe akilia re Visena Wa kiena ne Ntewa nap̃a naga pisa, pisape \q1 ‘E purp̃esia, Ntewa naga sii suri punu ga, ana sii m̃ena ga yeririna lua, yerm̃ene tai, a sira tai?’ \m \v 5 Suri nene amiu akilia p̃isi rui, amio m̃ena ga visena tap̃ena nene nap̃a pisa, pisape \q1 \qt ‘Sanene, p̃isi na yaru ligan arimana amio anena, ana naga vano vilolar wona na sira, ana lalua aimi ave taaga ga narui.’\qt* \rq Nas 2:24\rq* \m \v 6 Nanene kila sane lalua ve ave lua re sina, ana lalua apimi ape taaga ga narui. Ana ya nap̃a Ntewa naga vilolaria aimi ave taaga, pe pon re si yaru kilapure la poli.” \p \v 7 \x - \xo 19:7 \xt Mat 5:31\x*Ana Varasi la nene amloge visena la nene, ana apiun ke sina ga tan Yesu, asape “?Poga ga, ana vanon ya ne Mosis naga pisawal navisaluaena nene nap̃a tam̃an sape yaru naga kilia la m̃aki naliganluaena tai vena la va wona, vena ligan lua naga vano?” \p \v 8 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Ee, ana sumon nap̃a nasiien yomarava nini, naga pe sa re nene poli, ana vanon nap̃a amiu p̃arimiu lala apimi m̃arera pap̃isi, nane kila Mosis tam̃ania sanene sape siar e repimiu la pimi, amiu akilia aligan plan womiu lala. \v 9 \x - \xo 19:9 \xt Mat 5:32; 1Kor 7:10,11\x*Ana nanagane, inu nevisa van amiu, visae yaru tai, wona kila kolau, yaru nene kilia ligan lua wona nene. Ana visae sira nene ve kila re kolau ve sanene sumo, ana yaru nene ligan lua naga, ana p̃isi na va were sira tap̃ena, visae ve sanene, ana Ntewa pisu sane yaru nene naga kila kolau narui amio sira tap̃ena nene, naga kila kare sira nene nap̃a wona na sumo.” \p \v 10 Ana nalogena kiena Yesu lala apisa pania, apisape “Visae ve sanene, p̃elaga na talopaena pe suri m̃arera tai ne pap̃isi ne. Pe pon re si tekila ita tetalopa poli.” \p \v 11-12 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Ee, lelaga nap̃a yaru lap̃asia nap̃a p̃isi na la ve atalopa re pogos tai, sa nap̃a sane lap̃asia apaeme ana tasnela la piowa pa rui, pona lap̃asia akila kare tasnela, sa nap̃a asila, ana la tap̃atete atalopa. A lap̃asia, pe atalopa re poli vanon nap̃a la amligan talopaena vena la ayum̃ae e nasup̃enena kiena ne Ntewa. Ana Visena Wa, naga pisa pisape popon yerm̃ene amio sira, lalua atalopa, a popon lalua asu ruru m̃aga sanene tol luas nen kiela malena la luoka. A ko nap̃a ko okekaran visena nene, ana opisu nap̃a Ntewa naga kila sanene pan ko rui, popon olarar ruru visena nene m̃arera e kiom̃a malena.” \s1 Yesu pisa ruru sisi lala \r Mak 10:13-16; Luk 18:15-17 \p \v 13 Ana lap̃asia akus narila lala apimi puna Yesu, vena naga ligan limana te la, len wo la. Ana nalogena lala apisuia, ana apisi m̃arera pan yaru la nene, apisalup̃ar la, \v 14 ana Yesu pisa, pisape “Amiu ve avisalup̃ar re sisi la nene, amiu atam̃an la aimi pun inu, vanon nap̃a sisi la nene na asa ga la nap̃a asike loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa.” \p \v 15 Ana naga mligan limana te sisi la nene, ana suraunia, naga mial pano. \s1 Yaru m̃ee tai nap̃a kiena suri moki \r Mak 10:17-22; Luk 18:18-23 \p \v 16 Ana e pogos tap̃ena tai, yaru m̃ee tai pimi pisu Yesu, piun tania, pisape “?Navianena, ana in na monar nekila yum̃aena wo ya, nap̃a vena kila inu p̃isi na netol malena nap̃a ve uro re?” \p \v 17 Ana Yesu pisa pania, pisape “?Vanon ya ne ko opiun tan inu sanene, osape nevisa yum̃aena wo tai van ko? Ntewa ga naga po, a visae ko ologear kiena navisaluaena lala, p̃isi na ko okilia otol malena wo nene.” \p \v 18 Ana yaru nap̃ani piun ke sina ga tan Yesu, pisape “?Ana ko opisa ke navisaluaena ya la nene?” \p Ana Yesu pisa pania, pisape “Navisaluaena ne la nanini narui, nap̃a pisa pisape: ve owem̃ar re yaru mare, ve okila re kolau, ve ovinau re, \v 19 ve ovisokan re, ko ova tanon arimom̃a amio anom̃a, a ko ositom nalavis pum̃a lala, ovisuar ruru la, ve sa ke nap̃a ko opisuar ruru ko ke ga.” \p \v 20 Ana yaru m̃ee nene pisa pania, pisape “Navisaluaena la nap̃a ko opisa ke nene, inu nesum̃a nemlarar make punu ga rui. ?Suri ya si nap̃a teke ga wa, nap̃a inu pe nekila re poli wa?” \p \v 21 Ana Yesu pisa pania, pisape “Visae ko sinom̃an osape oimi omesmesu ruru wo va p̃isi, torokin nap̃a ko otol malena nap̃a ve uro re, p̃isi na ko na monar okila ve sanini: ko ovano, oululin plan make kiom̃a suri la punu ga, ana owar kana kilavaru nena, ova oviovionia van yaru la nap̃a pe kiela suri re poli. Visae ko okila sanene, p̃isi na ko kiom̃a suri wo lala ve moki vap̃isi ma e peni. Ko, ova okila, siraunia oimi otaveve inu.” \p \v 22 Ana pogos nap̃a yaru m̃ee nene mloge visena nene, kiena sitomena urmi a sinena piowa pap̃isi, vanon nap̃a naga kiena suri la moki manene la. Ana naga pure matan Yesu. \s1 Yaru nap̃a kiena suri moki, naga m̃arera la nap̃a va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa \r Mak 10:23-31; Luk 18:24-30 \p \v 23 Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lala, pisape “Lelaga nevisa van amiu, visae yaru tai nap̃a kiena suri moki, naga sinenan pisape va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, suri nene na m̃arera towe m̃a nap̃a. \v 24 Ee, inu nevisa van amiu, visae kamel tai naga va warpoyo e pulus nen nitil nene, nane naga m̃arera vap̃isi ne, ana visae yaru tai nap̃a naga kiena suri la moki ana sinenan sape va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, naga m̃arera la na wa.” \p \v 25 Pogos nap̃a nalogena lala amloge visena nene, amilania pap̃isi, ana la apisape “?Suwala, ana visae ve sanene, p̃isi na ane kilia tol namalena nene?” \p \v 26 Ana Yesu kirava pisu la, naga pisa pisape “Ee, lelaga nap̃a yaru tap̃atete kilia kila yaru tol malena nene, ana Ntewa ga kilia kila make suri punu ga.” \p \v 27 Ana Pita pisatam̃ea, pisa pisape “?Ana sanapen imimi? Imimi meligan make kiamimi suri la rui, ana imimi metaveve ko. ?P̃isi na imimi metol m̃a suri wo lap̃as ne, pona peraga?” \p \v 28 \x - \xo 19:28 a \xt Mat 25:31, \xo b \xt Luk 22:30\x*Ana Yesu pisa pan la, pisape “Lelaga nevisa van amiu sanini, pogos nap̃a Narina ne Yeririna totano e kiena lelena wa natotanoena e yomarava viu nene nap̃a p̃isi na imi, amiu nap̃a ataveve inu ke nanagane, ana amiu m̃ena ga atotano e pupia lelemiu wa natotanoena ve lualima taaga va lua, vena avisuar lus nae Israel lala lualima taaga pa lua nene, sa nap̃a amiu ape kiela p̃arin sup̃e lala. \v 29 Ana yaru nap̃a visae ligan m̃ana yum̃a, pona wenla pona vinena, pona arimana pona anena, pona narina, pona kiena porotano, ana visae naga ligan suri la nene vanon ga inu, p̃isi na naga warmarana sina ga e yomarava nini kiena suri la nap̃a naga mligania, kilia tol sina ve ponotia tai, ana metavania, p̃isi na naga kilia tol m̃ena ga malena nap̃a ve uro re. \p \v 30 \x - \xo 19:30 \xt Mat 20:16; Luk 13:30\x*“Ana yaru la moki liu nap̃a asu metava, p̃isi na ato tano, a yaru la nap̃a ato tano, p̃isi na la asu metava.” \c 20 \s1 P̃akaiwa kiena ne yaru na yum̃aena lala \p \v 1 Ana Yesu sum̃a pisa m̃aga pano-o, pisape “Suri nap̃a nepisa ga na wa, sa ke p̃elaga nap̃a Ntewa kila ke pa yaru lala loyum̃a e nasup̃enena kiena. A p̃isi na nevisayu suri nene van amiu e p̃akaiwa tai, nap̃a pisa sanene, pisape: Yerkawa tai, nap̃a kana pupia lokilm̃asm̃as tai. E kolulagi tai, nap̃a pe yemlagi ruru re poli wa, naga pa e pulkumali tai vena were yaru lap̃asia ava ayum̃ae e kiena lokilm̃asm̃as nene e legiena nene. \v 2 Naga m̃al la p̃asia, ana pisaar pan la e kilavaru tai nap̃a torokin yum̃aena na legiena wetelu tai, ana mligan plan la apano vena ava ayum̃ae e kiena lokilm̃asm̃as nene. \v 3 Ana e mrae ovari, naga pa sina ga e pulkumali nene, pisu yaru tap̃ena lala asu korena ga, asum̃a sane pe kiela yum̃aena re poli, \v 4 ana naga pisa pan la, pisape ‘Popon amiu m̃ena ga aimi ayum̃ae re e kiau lokilm̃asm̃as, ana p̃isi na nowul amiu ke ga.’ \p \v 5 “Ana la nene apa amiyum̃ae, a siraunia, kolpae m̃ena ga, a mrae telu m̃ena ga nap̃a yepekilavi, ana yerkawa nene p̃asup̃e si pano, p̃ere ke sina ga yaru lap̃as apimi amiyum̃ae kiena sanene. \v 6 A yam si tai, e yepekilavi mrae lima, naga p̃asup̃e sina ga pa e pulkumali nene, pisu yaru lap̃asia nap̃a asum̃alu asike e yo nene na wa, ana naga pisa pan la, pisape ‘?Komin ya ne asu koren ke sanene na wa e yo nini, nap̃a pe akila re nena yum̃aena tai poli?’ \p \v 7 “Ana la apisatam̃ea, apisape ‘Peraga, pe yaru tai pimin re sape meva meyum̃ae kiena poli.’ \p “Ana yerkawa nene pisa pan la, pisape ‘Poga, visae sanene, in na neure amiu narui. Amiu, aimi ayum̃ae kiau.’ \p \v 8 “Ana e ko yepekilavi la rui, amiyum̃ae p̃isi, ana yerkawa nene pisa pa kiena navisuaren yum̃aena nene, pisape ‘Poga, ovio yaru na yum̃aena la nene aimi, oul la. P̃isi na ko okila sanini: oul p̃esan la nap̃a apimi mare ga na wa, vano-o op̃isi e la nap̃a apimp̃esani kolulagi.’ \v 9 Ana pogos nap̃a yaru la nap̃a asiar ga yum̃aena e mrae lima apimi, yaru nene mla kilavaru pan la torokin ke legiena wetelu na yum̃aena taaga. \v 10 A pogos nap̃a la nap̃a apami amiyum̃ae sumo apimin vena awar kiela kilavaru, la amape pona la ala va la metava, taulu la nap̃a amiyum̃ae plas ga, ana yaru nene mla kilavaru pan la, la punu ga torok ga. \p \v 11 “Ana pogos nap̃a la apisu kiela kilavaru sa ke ga nene, la amloge piowa, asum̃a apisimumun yerkawa nene. \v 12 Ana amligan lala tai pa piun tania, pisa pisape ‘La nap̃a apimi mare ga na wa, la amiyum̃ae aora taaga ga, ana imimi memiyum̃aen legiena wetelu e pupia yepisusun nene. Imimi mepisu nap̃a ko omla kilavaru maran taaga pan la, sa ke nap̃a omla pan imimi. ?Suri nene na sanape na sanene?’ \p \v 13 “Ana yerkawa nene pisatam̃e naga, pisape ‘M̃ara, in na pe nekila kare ko re nene poli. Italua tepranar p̃isi rui, tesape ko oyum̃ae e legiena wetelu ve taaga nene, ana tesape p̃isi na nowul ko torokin ga kiom̃a yum̃aena nene. \v 14 Ve sanene, popon ko ola kiom̃a kilavaru ova ga um̃a. Naga kiau sitomena ga tai nene, nap̃a kilavaru nap̃a nemla pan ko, sineun nesape nela m̃ena ga marana ve taaga va la nap̃a apimi mare ga. \v 15 ?Ko ositom osape in na tap̃atete nekila sa nap̃a inu sineunia, e kiau kilavaru? ?Sanape na ko opielue e yaru la nap̃a nekila ke po pan la? Ana p̃akaiwa nini p̃isi e nene.’” \p \v 16 \x - \xo 20:16 \xt Mat 19:30; Mak 10:31; Luk 13:30\x*Ana Yesu pisa make kiena visena e pogos nene, pisa pisape “Ana yaru la nap̃a asirau, p̃isi na la asumo, a la nap̃a asumo, p̃isi na la asirau.” \s1 Yesu pisawal kiena marena yam telu narui \r Mak 10:32-34; Luk 18:31-34 \p \v 17 Ana Yesu pa ke metava ma Yerusalem narui, ana pogos nap̃a amial ke e mraplepa apavini, naga pio kiena nalogena la lualima taaga pa lua apimi puna, ana pisi pan la, pisape \v 18 “Amiu ayagogo ruruia. Nanagane ita tepa ke ma Yerusalem narui, nap̃a p̃isi na ve ve piavi re, p̃isi na aligan Narina ne Yeririna e limana ne yerkawa lala kiena ne yaru wa lala, a amio navianena kiena ne navisaluaena m̃ena lala, ana p̃isi na la nene la alip̃ere naga avisave p̃isi na naga monar mare. \v 19 Ana siraunia aligan naga e limana ne le Rom lala, nap̃a p̃isi na la nene akirakirai viowa vania, a p̃isi na la akoa naga, ana p̃isi na asuaria naga e laki torovia vena mare. Ana pogos nap̃a naga mare pae, ana e kana legiena na telu, p̃isi na Ntewa kilamalia sina naga.” \s1 Anenane Semes amio Yoane, naga piun suri tai tan Yesu \r Mak 10:35-40 \p \v 20 Ana wona ne Sepeti, naga p̃ere narila luwoka nene nap̃a Semes amio Yoane, apimi puna ne Yesu. Sira nene kinai e lana Yesu, piunia pisape “Inu sineunia nesape otam̃an suri tai van inu.” \p \v 21 Ana Yesu pisatam̃e naga, pisape “?Ana ko sinom̃an osape oviun ya?” \p Sira nene pisatam̃ea, pisape “Inu sineunia nesape otam̃an sanini: pogos nap̃a ko ovisirlua kiom̃a nasup̃enena, p̃isi na naruu la luwoka nene akilia atotano amio ko e kiom̃a yo wa nap̃a metava lavisin ko, tai e lepas nen lumom̃a na p̃amarua, a tai e lepas nen lumom̃a na p̃am̃eli.” \p \v 22 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Amiu pe akilia re suri nap̃a apiun ke ne poli. ?Sanape, amiu lua nene asitom asape amiu lua atorokin nap̃a ita tomunpae e piala naloge viowaena nene nap̃a inu monar nomun ea?” \p Lalua apisa pania, apisape “Ee, imimi lua metoroki.” \p \v 23 Ana Yesu pisa pan la luoka, pisape “Ee, lelaga nap̃a p̃isi na amiu luwoka amun m̃ena ga e m̃au piala naloge viowaena nene, ana suri nene nap̃a amiu lua apiunia, apisape amiu lua atotano amio inu e lepasneu luwoka, suri nene naga pe kiau re nap̃a nela van amiu poli. Yo la ne sanene, kiena ne la ga nap̃a kau Ata naga kila ruru pe kiela, a nap̃a naga pisaar p̃isi rui pisape p̃isi na la atotano ea.” \s1 Narina ne yeririna pimin vena yum̃ae kiena yaru lala \r Mak 10:41-45 \p \v 24 Pogos nap̃a nalogena tap̃ena la lualima nene la amloge suri nene, nap̃a wolai lalua nene Semes amio Yoane apiunia, ana la sinela kari lalua. \v 25 \x - \xo 20:25 \xt Luk 22:25,26\x*Ana Yesu pio la, vena aimi puna, vena naga visi van la, ana naga pisa pisape “Ita tekilia rui p̃elaga kiena ne yaru la nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli. Ita tepisu m̃a nap̃a sup̃e lala amio yerkawa lala na yomarava nini, la sinelan asape am̃areran yaru tap̃ena lala vena asu vatanon la silaga. \v 26-27 \x - \xo 20:26-27 \xt Mat 23:11; Mak 9:35; Luk 22:26\x*Ana amiu kiau nalogena lala, kiamiu p̃elaga monar ve ve sa re nene. Visae amiu yaru tai sinenan sape imi ve kiamiu yerkawa tai pona kiamiu nasumonena tai, kana mrapa nena sanini: yaru nene monar imi ve sa ga yaru na yum̃ae kiamiuena tai. \v 28 Narina ne Yeririna naga kila sanene p̃isi rui, nap̃a naga pe pimin re nap̃a vena yaru la akila yum̃aena naiilaen naga poli, ana naga pimin vena naga yum̃ae vena iilaen lala, a vena tam̃an kiena malena vena ul plan yaru la ve moki.” \s1 Yesu kila ruru kilamarakata lua \r Mak 10:46-52; Luk 18:35-43 \p \v 29 E pogos nene, Yesu amio kiena nalogena lala asike garu Seriko, ana pogos nap̃a amligan e pulkumali nene apano, ana yeririna la moki pap̃isi nap̃a ataveve la. \v 30 Ana kilamara kata la lua, nap̃a lalua atom̃a tano e isinen mraplepa. Ana pogos nap̃a lalua amloge nap̃a apisape Yesu mial ke e mraplepa pimi, lalua apio ke asape “!Sup̃e-o, ko lus kiena ne Tepet, imimi lua mesape ko sinem̃a ye imimi!” \fig Kilamara p̃ala lalua apio Yesu|alt="Blind Men" src="41_Mat20.30_BlindMen.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="20:30" \fig* \p \v 31 Ana yaru tap̃ena lala apisin sinemimien pan lalua nene, apisa apisape “Ee, amiu lua nene am̃aaga.” \p Ana lalua apio manene la, asape “!Sup̃e-o, ko lus kiena ne Tepet, imimi lua mesape ko sinem̃a ye imimi.” \p \v 32 Ana Yesu sum̃alu su mrapa e yo nene, pio lalua, pisa pisape “?Amiu lua sinemiun asape nekila ya ne van amiu?” \p \v 33 Ana lalua apisatam̃ea, asape “Sup̃e, awis, imimi lua sinemimin mesape kilamaramimi la imi wo, vena mekilia mekirava.” \p \v 34 Ana Yesu sinen mie la, ana tol kilamarala, ana lalua apisu ruru ke ga suri e pogos nene, a lalua asum̃alu ataveve Yesu apano. \c 21 \s1 Yesu pimi tol yo Yerusalem \r Mak 11:1-11; Luk 19:28-40; Yoane 12:12-19 \p \v 1 Nanagane, Yesu lala apami lavisin Yerusalem narui, ana la am̃alivi e narin pulkumali tai sumo, kiena kia Petpas, nap̃a teke e kunus nene nap̃a la apio asape Kunus Na Purolip. Ana Yesu miila kiena nalogena la lua, pisape \v 2 “Amiu lua ava e pulkumali na gare, a mesmesu e pogos nap̃a ava loyum̃a ea, p̃isi na amiu lua avisu togki tai, nap̃a am̃atear sike na, naga amio narina. Ana amiu lua alup̃ar plan la, a amiu aure ga la luoka aimi pun inu e nini. \v 3 Ana visae amiu lua aloge yaru tai visi van amiu, p̃isi na amiu lua avisa ga vania, avisave ‘Sup̃e na sinenan suri mali lalua nini vena ava akila kiena yum̃aena tai wa,’ ana pogos nap̃a amiu lua avisa sanene, naga kilia tam̃an lalua aimi veraga.” \p \v 4 Suri nene pimi p̃arpoyo vena kila visena nene kiena ne navisawalena nanua sumo vim ve lelaga, nap̃a naga pisa pisape \q1 \v 5 \qt “Amiu avion va le Saeon lala, avisave \qt* \q1 \qt ‘Amiu apisu ke ne, nanagane kiamiu p̃arin sup̃e pam ke pun amiu narui. \qt* \q1 \qt Naga pe yaru tai nap̃a kiena sitomena to ga tano, kila naga kus ga togki,\qt* \q2 \qt togki tai nap̃a ve tokaki ga, nap̃a pe ninus ke ga wa.’” \qt* \rq Sek 9:9\rq* \p \v 6 Ana nalogena lalua nene apano, ana lalua akila sa nap̃a Yesu pisa. \v 7 Ana pogos nap̃a lalua ap̃ere togki nene amio narina apimi, ana lala ap̃atetae m̃ala kulkota lala e wos nen togki lalua nene, ana Yesu naga pa totano meta e navetokak. \v 8 Ana yaru la mokliu nap̃a ap̃atetae m̃ala kulkota lala suvileviles nen mraplepa, ana yaru lap̃asia apa ate m̃am̃ela lala pitomi ap̃atetae m̃ena ga, vena togki kiena ne Yesu yali ea. Ve sanene, akila sa nap̃a la apatanon Yesu sa nap̃a naga pe pupia p̃arin sup̃e tai. \v 9 Ana la amial ke apano vena ava loyum̃a Yerusalem, ana p̃ina na yeririna la nap̃a asumon Yesu, amio la nap̃a asiraunia, asum̃a apiovionia sanini, apisa apisape \q1 \qt “!A ke suwala, po na po! !Teyeluar naga nap̃a pe lus kiena ne Tepet tai nene! \qt* \q1 \qt !Ntewa na mava, ko ovisa ruru naga nene nap̃a pimi e kiom̃a kia!\qt* \q1 \qt !Amiu nae ma e peni metava amiu m̃ena ga ayeluar naga!” \qt* \rq Yauena 118:26\rq* \p \v 10 Ana pogos nap̃a Yesu pa loyum̃a e Yerusalem, yaru lala sinela pulaula, ana la asum̃a akila ke visena la moki, asum̃a apiuviunia, asape “?Yaru nene naga ai?” \p \v 11 Ana yeririna la nap̃a apimi amio Yesu, la apisatam̃ela sanini, apisa apisape “Nanene na navisawalena nene nap̃a naga molue e pulkumali nae Nasaret garu Kalele, nap̃a kiena kia Yesu.” \s1 Yesu m̃ene plan la nap̃a asum̃a apuliwilin ke suri e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa \r Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Yoane 2:13-22 \p \v 12 Ana Yesu pa e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, a e pogos nene naga pisu sane yaru la moki liu nap̃a la asum̃a e kopkop na yum̃a nene. La nene la asum̃a akila ke ga yum̃aena lala natauluen kilavaru, naga nene e lepas nalaena lala a e kup̃ap̃aena na Yum̃a Wa nene, ana la asum̃a akila kewia ke ga yaru lala. Ana pogos nap̃a Yesu pisu suri nene, naga pe kekaran re poli. Ana naga pa m̃ene plan la, naga kawepu narin varvara kiena ne yaru na keueen kururu varu lala, a naga koantetain lele na totanoena kiena la nap̃a apuliwilin ke kupa lala. \v 13 Ana naga pisa pan la, pisape “Ntewa pisa e kiena Visena Wa, pisape ‘P̃isi na la avisa m̃au Yum̃a Wa avisave naga yum̃a na leniena,’ ana amiu apilon p̃isi pimi sa ga puluve m̃ana yaru na vinauena la narui.” \p \v 14 Ana pogos nap̃a Yesu sike e Yum̃a Wa nene na wa, kilamara kata lala amio laulu lala apimi puna, ana naga kila ruru la sina. \v 15 Ana yerkawa lala kiena ne yaru wa lala, amio navianena na navisaluaena lala, apisu yum̃aena wo kiena ne Yesu la nene, a amloge m̃ena ga nap̃a sisi lala asum̃a ga apiovion ke ga wa, asape “!A ke suwala, pona po! Teieluar naga nap̃a naga pe lus kiena ne Tepet nene!” ana yerkawa la nene sinela mimi manene la. \v 16 La sinela mimi sanene, ana la apisa pa Yesu, apisape “?E sanape, ko omloge m̃a visena nap̃a la asum̃a apisa ke ne?” \p Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Ee, nemloge m̃a ne. ?Ana sanape, amiu asitom ke asape visena nene piowa ga? Pona pe apuloli re Visena Wa kiena ne Sup̃e nap̃a pisa, pisape \q1 \qt ‘Ntewa o, ko okilia okila nin sisi kokan lala, amio m̃ena sisi tomtom lala, amieluar ruru ko pap̃isi.’” \qt* \rq Yauena 8:2\rq* \p \v 17 Ana Yesu mligan la nene, molue ke sina ga petan Yerusalem, pa e narin pulkumali nap̃a Petani, pa mono ea. \s1 Purlaki tai nap̃a pe p̃ar re mras poli \r Mak 11:12-14,20-24 \p \v 18 Ana Yesu mon m̃a e nene, ana yemlagi kolulagi naga pisape wasup̃e sina va Yerusalem, a naga sum̃a mial m̃a pavini, ana naga mloge sane viso karia. \v 19 Naga kira pa e isinen mraplepa, naga m̃al purpiliva tai, nap̃a naga m̃as ga moki, ana pe mras su re e poli. Ana Yesu pisa pa purlaki nene, pisape “Ko ove owar re si mrasnom̃a pogos tai.” Naga pisi sanene, ana veraga ga purpiliva nene mano tap̃a nenaga. \p \v 20 Nalogena lala apisu nap̃a purlaki nene pimi mano sanene, ana sinela kurkur pap̃isi. La apiun tai Yesu, apisape “?Ya ne kila purpiliva nene mano ke veraga sanene?” \p \v 21 \x - \xo 21:21 \xt Mat 17:20; 1Kor 13:2\x*Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Lelaga nevisa van amiu, visae amiu aviawa m̃arera e inu, nap̃a amiu kiamiu sitomena ve veve lua re, p̃isi na amiu m̃ena ga akilia akila sanene, a p̃isi na amiu akilia akila m̃ena ga va re laa na wa taulu nene. Sane visae amiu avisa va pupia kunus nene, avisave ‘Osum̃alu otove oula ova e sive,’ p̃isi na ve sanene narui. \v 22 A visae amiu aviawa kawa e Ntewa, nap̃a amiu alelaga kemua lelaga, p̃isi na amiu akilia atol suri ya nap̃a amiu amlen vanonia, amiu aviun tan naga.” \s1 Nasumonen le israel lala sinelan asape avisalup̃ar Yesu \r Mak 11:27-33; Luk 20:1-8 \p \v 23 Ana Yesu p̃asup̃e si pa loyum̃a e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, ana naga pa sum̃a pian ke sina ga yaru lala. Ana yerkawa kiena ne yaru wa lala, amio nasumonena lala kiena ne le Yu lala, apimi puna, apiun tania, apisape “?Ko osum̃a okila ke suri la ne sanene e yo nini e kia kiena ai, a a m̃ena ga nap̃a tam̃an ko sape okila ve sanene?” \p \v 24 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Poga ga, ana inu m̃ena ga nesape neviun naviunena tai van amiu wa. Visae amiu avisatam̃e ruru kiau naviunena nene, p̃isi na nekilia nevisawal van amiu sanape nap̃a nekilia nekila ve sanene. \v 25 Poga ga, kiau naviunena sanini narui, sape: ?Nakeena nap̃a Yoane naga kila mare ga nanua e yaru lala, naga suri tai nap̃a Ntewa naga pisa pania pisape naga monar kila, pona yaru ga la apisa pania?” \p Ana naviunena nene kiena ne Yesu kila na la apisi ga pan la narui, nap̃a la asum̃a apisa apisape “?P̃isi na ita tevisa sanape na vania? !Tevisuaruruia! Visae ita tevisa tevisave nakeena nene Ntewa naga pisa pa Yoane, p̃isi na yaru nene viun si tan ita, visave vanon ya ne ita pe temlelaga re e Yoane poli. \v 26 Ana siraunia ita tap̃atete si tevisa tevisave nakeena nene, yaru ga la apisa pa Yoane, vanon nap̃a yeririna la nene la amlelaga ke m̃arera p̃isi rui, asape Yoane nene naga pe navisawalena na lelaga tai kiena ne Ntewa, ana pe pon re yeririna la nene sinela kar ita poli.” \v 27 Ana kiela sitomena la ne sanene narui kila la apisatam̃e Yesu sanini, apisa ga apisape “Imimi memninue ga.” \p Ana Yesu pisa pan la, pisape “Visae sanene, p̃isi na inu m̃ena ga, tap̃atete nevisa van amiu nevisave ane pisa pan inu pisape nekila yum̃aena la ne sanene.” \s1 P̃akaiwa kiena ne yaru tai amio narina lalua \p \v 28 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Amiu asitomli suniena nini. Yaru tai, narina na yerm̃ene lua, ana yaru nene pa pisu narina nap̃a m̃earu, pisa pania, pisape ‘Naruu, sineun nesape p̃ane na ko ova oyum̃ae e kata lokilm̃asm̃as.’ \p \v 29 “Ana narina nene pisatam̃ea, pisape ‘Peraga, yepemavi.’ Ana pe piavi re poli, yaru viu nene sitom si arimana, ana naga pilon kiena sitomena, ana pa miyum̃ae sa nap̃a arimana pisa pania. \v 30 Ana arimana ne lalua nene naga sitom ke sape p̃isi na narina nene tap̃atete va yo, ana pisa si visena nene pan narina nasirau, ana narina nene pisatam̃e ruruia, pisape ‘Poga ga ata, p̃isi na neva ke nanagane ga ne,’ ana siraunia, ana naga pe pa re si poli.” \p \v 31 Ana Yesu piun tan la, pisape “?Lalua nene, ane kila sa nap̃a arimala sinenania?” \p Ana lala apisatam̃ea, apisape “M̃earu.” \p Ana Yesu pisa pan la, pisape “Ee, ana lelaga nevisa van amiu, nanagane na sanene narui. Inu nesum̃a nepisu nap̃a yaru viowa la moki sane yaru na warpoloen takis lala, amio sira na mraplepa lala, la ke nap̃a ape yeririna viowa la nene, ana nanagane la asum̃a akekaran ke nap̃a vena aimi loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, la asum̃a apilon la ke rui. Ana nepisu sane amiu asike la varaun la, asike la perina pap̃isi wa. \v 32 \x - \xo 21:32 \xt Luk 3:12, 7:29,30\x*Ana pogos nap̃a Yoane Nakeena naga pimi, naga pian amiu e p̃elaga na mrapa nap̃a mesmesu, ana yeririna viowa la nene amlelaga e naga. A amiu m̃ena ga, amiu apisu suri la nene, ana amiu na pe apilon amiu re lelaga poli, a pe amlelaga re nenaga.” \s1 P̃akaiwa na yeririna viowa la nap̃a apisuar lokilm̃asm̃as tai \r Mak 12:1-12; Luk 20:9-19 \p \v 33 Ana Yesu pisi ke pan la na wa, pisa pisape “Amiu ayagogon ruru si p̃akaiwa tap̃ena nini, nap̃a pisayu yerkawa tai, amio kiena lokilm̃asm̃as tai. Yaru nene kila ruru kiena yo nene nap̃a kila kove m̃arera tai telivi piora ea, a kila kana lelena navieplanen was nen m̃asm̃as, a kila m̃ena kana lele tai nap̃a pa metava nap̃a yaru kilia wiyu va se ea, vena visuar lokilm̃asm̃as nene. \p “Ana e pogos tai, yerkawa nene sinenan sape yalor re va e purvanua tap̃ena tai, ana naga mligan kana lokilm̃asm̃as nene e limana ne yaru la p̃asia ayum̃aenia, ana aul vania. \v 34 Ana yerkawa nene pa sum̃a perina pano-o, ana naga pisu kilale pisape nanagane pogos na mram̃asm̃as marua narui. Ana naga mligan kiena yaru la ava si puna ne la nap̃a asike e kana lokilm̃asm̃as nene vena awar kiena kilavaru na mras nen m̃asm̃as komp̃asia, nap̃a la nene monar aul vania. \v 35 Ana poglis nap̃a kiena yaru la nene apimi, ana yaru tap̃ena la nene am̃e la, nap̃a tai la am̃e ga naga, a tai asum̃ar naga mare, a tap̃ena sina akovem̃ar naga mare. \p \v 36 “Ana yerkawa nene mligan si kiena yaru tap̃ena lap̃asia, ana la moki la sane, ana la nap̃ani akila si p̃elaga maran taaga sa ke ga pan la. \v 37 Ana yerkawa nene sitomyu p̃elaga kiena la nene, ana naga pisape ‘Inu monar neligan ga naruu vano, p̃isi na monar avatanon naga,’ ana naga mligan narina wawa napo nene pano. \v 38 Ana pogos nap̃a apisu naga, asum̃a apisavisa pan la, apisape ‘Naga nene na narina ne yerkawa ke narui. Yaru ke nanene narui, nap̃a visae yerkawa nene kovio, p̃isi na naga ke narui naga kus porotano nene sane lalimana ne arimana. Popon ita towem̃ar m̃ena ga naga mare, ana p̃isi na ita ga tekilia tokus porotano nene ve kieta.’ \v 39 Ana sanene narui atarar naga, ap̃ure lua naga petan lokilm̃asm̃as pa vanua, ana am̃em̃ar naga mare.” \p \v 40 Ana Yesu piunia, pisape “?Pogos nap̃a yerkawa nene imi sina, p̃isi na naga kila sanapen la nap̃a asum̃a apisuar ke kiena lokilm̃asm̃as nene?” \p \v 41 Lala apisatam̃ea, apisape “Yaru viowa la nene, p̃isi na yerkawa nene wem̃ar la, monar amare e p̃elaga tai nap̃a m̃arera viowa vap̃isi. Siraunia, naga ligan kiena lokilm̃asm̃as e limana ne yaru wo tap̃ena lala, nap̃a p̃isi na akilia auli mesmesun vania e kana pog nena.” \p \v 42 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Visena tai teke e Visena Wa kiena ne Ntewa, pisape \q1 \qt ‘Kilavaru nene, yaru na yum̃aenen yum̃a lala, apisa apisape piowa ga, akoven rui. \qt* \q1 \qt Ana nanagane, kilavaru nene pimi pe kilavaru wo na mrapun yum̃a, nap̃a uarar yum̃a m̃arera. \qt* \q1 \qt Suri nene, naga Ntewa ga kila, a imimi mepisuia na po pap̃isi.’ \qt* \rq Yauena 118:22\rq* \p “?Visena nene na amiu apuloli m̃a pogos tai rui, pona peraga yo? \v 43 Inu nevisa van amiu, p̃isi na Ntewa lalua kiena nasup̃enena vetan amiu, ana p̃isi na la va yaru tap̃ena lala nap̃a kiela malena lala kilia war mras wo lala, torokin nap̃a asike loyum̃a ea. \p \v 44 “Ana visae yaru tai loru e kilavaru nene, p̃isi na si kare naga vap̃isi, tasnena wororowa make ga, pona visae kilavaru nene loru e yaru tai, p̃isi na kilamumu yaru nene kila kare naga vap̃isi.” \p \v 45 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne yaru wa lala amio Varasi lala amloge p̃akaiwa kiena ne Yesu la nene, akilia nap̃a naga sum̃a pisayu la ke sanene. \v 46 Kila narui lala sinela kar naga, sinelan asape auarar naga, ana akila p̃ele ga komin amaraun manene laa p̃ina na yeririna la, nap̃a amlelaga asape Yesu naga navisawalena kiena ne Ntewa tai. \c 22 \s1 P̃akaiwa na p̃ap̃agena na talopaena \r Luk 14:15-24 \p \v 1 Ana Yesu pis sina ga pan la e p̃akaiwa, pisa pisape \v 2 “P̃elaga kiena ne Ntewa nap̃a pio yaru lala apimi loyum̃a e kiena nasup̃enena sanini: P̃arin sup̃e tai kila ruru pupia kinanena tai e p̃ap̃agena na talopaena kiena ne narina. \v 3 Naga piun tan yaru la moki rui nap̃a yoko aimi e p̃ap̃agena na talopaena nene, ana pogos nap̃a mligan kiena yaru na yum̃aena lala vena ava aure la nene aimi, ana la nene yepel mavin si imiena. \v 4 Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yaru na yum̃aena tap̃ena lala, pisape ‘Amiu towe awasup̃e amiu ke sina ga avano, vena avisa kiau visena nene van la, avisavenua ita tom̃e puluk la rui, amio m̃ena ga suri mali tap̃ena lala nap̃a amlapa ruru po, ana suri punu ga lala e kinanena nene tekila ruru la pa rui. Avisa van la avisave monar aimi lele taaga amio ita e p̃ap̃agena nini.’ \p \v 5 “Ana la apa apisa pan la sanene, ana la nene asitom korenan ga visena kiena ne p̃arin sup̃e nene, lala sinelan asape asum̃a akila ga suri nap̃a la sinelania. Tai pa kana lokove, a tai sum̃a ga pisuar m̃a kiena yum̃a na wilwilinen suria, \v 6 a lap̃asia apuarar yaru na yum̃aena kiena ne p̃arin sup̃e la nene, akila piowa pan la, ana am̃emom̃ar la. \v 7 Ana p̃arin sup̃e nene sinena mimi, ana mligan kiena li na mara lala apano, ana am̃e yeririna viowa la nene amarmare, a asikapi kiela pulkumali. \p \v 8 “Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yeririna lala, pisape ‘Kinanena nene tekila ruru p̃isi rui, ana la nap̃a nepio la p̃isi vena aimi ea, la pe pon re si aimi poli narui, teligan la. \v 9 Ana inu sineun nesape amiu ataveve narin mrapa tap̃ena lala, ana yaru ai la nap̃a amiu alualia, avio la vena aimi e p̃ap̃agena nini.’ \v 10 Ana kiena yeririna lala apano akila sanene, ap̃ure yaru la apimi, pe suri korena ga nap̃a visae yaru wo lala pona yaru viowa lala, aimi ga sanene vena akokonia ruru yo na p̃ap̃agena nene. \p \v 11 “Pogos nap̃a la asike loyum̃a e yo nene, ana p̃arin sup̃e nene pimi vena talopan la nap̃a apimi, ana e pogos nene naga pisu lala yaru tai, nap̃a pe miyen re mom̃a kulsota wo nap̃a torokin p̃ap̃agena poli, mien ga kulsota tai nap̃a pe tap̃ena ga. \v 12 Ana p̃arin sup̃e nene piun tan yaru nene, pisape ‘?M̃ara, ko opimi loyum̃a e yo nini sanape, nap̃a ko pe omiyen re mom̃a kulsota wo na p̃ap̃agena poli?’ Ana yaru nene pe pisa re si suri tai pan poli. \v 13 \x - \xo 22:13 \xt Mat 8:12, 25:30; Luk 13:28\x*Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yaru na yum̃aena lala, pisape ‘Amiu aviar ruru limana luwoka amio lana luwoka, ana amiu akoven naga va vanua, e yo malolo, e yo nap̃a p̃isi na naga sum̃a taglue, a sum̃a kar luen ga maluena ea.’” \v 14 Ana Yesu pisa, pisape “Ntewa naga pio yeririna la punu ga, ana ve ve moki re nap̃a naga wereplan la ave kiena.” \s1 Suri kiena ne Ntewa a suri kiena ne Sisa \r Mak 12:13-17; Luk 20:20-26 \p \v 15 Ana Varasi lala apanon atap̃ali nap̃a alual naviunena m̃arera lap̃asia vena atap̃ali Yesu ea, nap̃a naga visatam̃e p̃ele ga. \v 16 Lala apisayu m̃aga pano-o p̃isi narui, ana lala mligan kiela nalogena lap̃asia amio m̃ena ga lap̃as e p̃egas kiena ne Erot, apimi puna ne Yesu. Ana la nene akila kotalia naga e visena wo lala, la apisa apisape “Navianiena, imimi mekilia nap̃a ko ope yaru mesmesu tai. Kiom̃a visena lala punu ga pe lelaga, a ko opian ke yeririna lala e p̃elaga nap̃a Ntewa naga sinenania. Ana ko pe opisu re ga yaru lap̃as po poli, ana ko opisu yeririna punu ga marana taaga ga. \v 17 ?Suri ne nanene narui, imimi mesitom mesape ko ovisali van imimi, nap̃a kieta navisaluaena pisa sanape? ?Pisa pisape, mesmesun ga nap̃a ita le Yu lala toul takis va Sisa, nap̃a pe p̃arin sup̃e kiena ne le Rom lala, pona pe mesmesu re na sanene poli?” \p \v 18 Ana Yesu kilia m̃aga nap̃a la sinelan asape akila kare naga, ana naga pisa pisape “Kiamiu visena lala po nap̃a po, ana losinemiu lala piowa a kona rui. ?Amiu asum̃a atap̃ali inu ke sanene vanon ya? \v 19 Poga ga, amiu ala kilavaru na ulen takis tai imi.” \p Ana amla tai pimi, akian pania, \v 20 ana Yesu piun tan la, pisape “?Ane marana na teke e narin kilavaru nene? ?A ane kiena kia nene?” \p La apisa apisape “Marana ne Sisa nene, a kiena kia m̃ena ga.” \p \v 21 Ana naga pisa pan la, pisape “Poga ga, suri nap̃a kiena ne Sisa, amiu ala va Sisa, a suri nap̃a kiena ne Ntewa, amiu ala va Ntewa.” \p \v 22 Ana pogos nap̃a la amloge visena nene, amilan pap̃isi, ana amligan Yesu ap̃ure apano. \s1 La nap̃a amare, p̃isi na amal sina \r Mak 12:18-27; Luk 20:27-40 \p \v 23 \x - \xo 22:23 \xt Yum̃aena 23:8\x*Ana e ke e legiena nene narui, le Satusi lap̃as apimi puna ne Yesu, la sinelan asape aviun suri tai tan naga e lepas nap̃a lala amlelaga m̃arera ea, nap̃a la amlelaga asape yaru la nap̃a amare, tap̃atete amal sina e legiena maro. Vanon suri ne nanene apiun tan Yesu sanini, apisa apisape \v 24 “Yesu, ko nap̃a ope navianena, imimi sinemimi mesape meviun tan ko, mesape sanape e visena tai nap̃a yermarua Mosis pisa nanua sumo. Naga pisa pisape visae yaru tai mare tan wona, nap̃a pe narila re poli wa, naga wenla monar talopa sina amio letano nene vena ve wona. E p̃elaga nene, p̃isi na sira nene kilia war narila tai, vena uarar kia kiena ne wona na yerm̃ene nap̃a mare ne, vena kia nene mali m̃aga. \v 25 Poga ga, ana e um̃a tai pun imimi, welelai la olua. Kiela m̃earu talopa, ana naga pe narina re tai poli wa ana naga mare tan wona, ana wenla nasiraunia p̃ere leinia pe wona. \v 26 Ana wenla nene naga mare tan m̃ena ga, a welelai na telu kila m̃ena ga sanene, pano-o tol welelai na olua, la punu ga amare tan sira nene. \v 27 A siraun e wona la punu ga, sira m̃ena ga nene mare. \v 28 ?Ana ko ovisali suri nene: e legiena maro, pogos nap̃a apisa ke apisape p̃isi na yaru la amal sina, p̃isi na sira nene na ve wona ai, vanon nap̃a naga talopa amio punu welelai la olua nene p̃isi rui?” \p \v 29 Ana Yesu pisa pisape “Peraga, kiamiu sitomena pa pe wowe la, vanon nap̃a amiu pe akilia re ya nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa poli, a amiu pe akilia re m̃ena ga ya nap̃a naga kiena nam̃areraena keviu kilia kila poli. \v 30 Pogos nap̃a yaru lala amal sina, p̃isi na lala ave saga navisi kiena ne Ntewa lala ma e peni narui, ana p̃isi na ve akila re si suri nene natalopaena. \v 31-32 ?A e lepas na malena si nene, ana Visena Wa tai kiena ne Ntewa sum̃a ga naga kilia iila ita e nene, pona amiu na pe apuloli re poli yo wa? Visena nene pisa sanini, pisape ‘In na nepe Ntewa kiena ne Epraam, Aisak, a Sekop.’ ?Ana visena nene pisa ya? La telu nene la amare e yomarava nini nakonua rui, ana kas moki na moki p̃aro rui, ana Ntewa pisa ga visena nene na wa, nap̃a pisape naga pe kiela Ntewa. Sanene na kiena visena naga kana kinasia sape la telu nene la amare e yomarava, ana la amal kemua puna na wa. Ntewa pe sinenan re sape kiena yeririna lala la ave yaru nap̃a mare la poli, ana naga sinenan sape naga ve Ntewa kiena ne yeririna la nap̃a la amali.” \p \v 33 Ana pogos nap̃a p̃ina na yeririna lala amloge visena kiena ne Yesu nene, la amilan suri lala nap̃a naga sum̃a pian la ke ea. \s1 Navisaluaena na keviu lua \r Mak 12:28-34; Luk 10:25-28 \p \v 34 Ana pogos nap̃a Varasi lala amloge nap̃a Yesu kila Satusi lala pe akilia re si suri tai nap̃a avisa poli, ana la akila narin viorena tai p̃isi, ana apimi puna Yesu, la m̃ena ga asape akilalia. \v 35 Ana la yaru tai, nap̃a la apisu sane naga pe manmarua ruru e Navisaluaena, naga piun naviunena tai pan Yesu, pisape \v 36 “?Navianena, inu sineun nesape ko ovisawal li, ovisave e visena la punu ga nap̃a sike e kieta Navisaluaena, nape nap̃a keviu, a to metavan la tap̃ena la sane?” \p \v 37 Ana Yesu pisa pania, pisape “Visena Wa pisa sanini, pisape ‘Ntewa na mava nap̃a naga pe kiom̃a Ntewa, ko monar ositom naga e losinem̃a wetelu, a e kiom̃a malena wetelu, a e kiom̃a sitomena wetelu.’ \v 38 Nanene naga pe navisaluaena p̃esia, a nap̃a naga keviu pap̃isi. \v 39 A navisaluaena na lua nene nap̃a naga keviu m̃ena ga sa ke ga nasumo nene, naga pisa sanini, pisape ‘Ko monar ositom nalavis pum̃a lala, okila wo van la, ve sa ke nap̃a ko ositom ko m̃aga.’ \v 40 \x - \xo 22:40 \xt Luk 10:25-28\x*Navisaluaena la lua nene, ape purp̃es nen navisaluaena tap̃ena lala kiena ne Mosis, amio m̃ena ga visena kiena ne navisawalena lala, nap̃a asike e kieta Tusi Wa.” \s1 Navisaarena naga pe Ntewa kiena ne yermarua Tepet \r Mak 12:35-37; Luk 20:41-44 \p \v 41 Ana e pogos nap̃a Varasi lala asike veraga amio Yesu sanene, naga m̃ena ga piun naviunena tai pan la, pisape \v 42 “?E kiamiu sitomena lala, asape p̃isi na Navisaarena m̃alivi e lus kiena ai?” \p Ana la apisatam̃ea, apisape “P̃isi na naga ve lus kiena ne yermarua Tepet nene nap̃a naga pe p̃arin sup̃e sumo.” \p \v 43-44 Ana Yesu piun sina ga tan la, pisape “?Ee, nap̃a amiu apisa na pe lelaga, ana sanape nap̃a Ninuna Wa sike e Tepet, ana Tepet pisi, pisa pisape \q1 \qt ‘Ntewa na mava pisa pa kiau Sup̃e, pisape \qt* \q1 \qt “Ko ototano pun inu e lepas na p̃amarua, otom̃ate m̃a vano-o, p̃isi na inu neligan kiom̃a nasinekar lala aimi ve sa narin takue na vilanvanen lam̃a ea.” ’ \qt* \rq Yauena 110:1\rq* \p “E yo nene tepisu nap̃a Tepet naga sum̃a pio Navisaarena nene pisape Navisaarena naga pe kiena Sup̃e. \v 45 ?Ana vanon nap̃a Tepet pisa sanene, a sanapen nap̃a amiu apisa apisape Navisaarena nene naga molue ga e Tepet, ana naga pe kiena lus ga tai?” \p \v 46 Ana pe yaru re si tai nap̃a kilia visa si navisatam̃eena tai va Yesu, a siar m̃ena ga e legiena nene, pe yaru re si tai nap̃a kilali si Yesu e naviunena la poli. \c 23 \s1 Yesu pisi m̃arera pap̃isi pa nasumonena lala nalotena \r Mak 12:38-39; Luk 11:43,46, 20:45-46 \p \v 1 Ana e pogos nene, Yesu pisi pa p̃ina lala, amio m̃ena kiena nalogena lala, pisape \v 2 “Lelaga kemua nap̃a nanagane, navianena na navisaluaena amio Varasi lala, nap̃a la ke narui la akus lelena ne Mosis vena avisawal kinas nen navisaluaena lala kiena ne Ntewa. \v 3 Ana visae ve sanene, ana amiu na monar alogear la, akila ve sa nap̃a la apisa. Ana amiu na ve ataveve re kiela p̃elaga lala, komin nap̃a pe akila re suri la nap̃a la asum̃a apisa ke pa yaru tap̃ena la poli. \v 4 Ana la asum̃a asikol ke si narin navisaluaena la moki nap̃a la ga akila, nap̃a m̃arera pap̃isi, nap̃a am̃areran ke pa yeririna lala vena alogear la. Asum̃a akila ke yum̃aena la nene sa nap̃a akon ke suri la nap̃a urmi pap̃isi e yeririna lala, ana lala na pe akekaran re nenaga nap̃a vena aiila la na akuspae ga suri la nene. \p \v 5 \x - \xo 23:5 \xt Mat 6:1\x*“Lala na ap̃arwar la manene la e kiela yum̃aena lala wa, nap̃a lala akila ga vena awere kilamarana yaru tap̃ena lala. Amiu apisu ke kiela narin pultaga la nene, nap̃a akon Visena Wa kiena ne Ntewa sike e la, nap̃a apiari e piamenala a e pilepile na limala. La asum̃a sinelan ke asape kiela lala na monar ve kerkeviu vap̃isi, taulu yaru tap̃ena lala. Amiu apisu m̃ena ga nap̃a lala apil m̃ala in kulsota na leniena lala piayavi pap̃isi. Ana la apilave manene la e suri la nene, a la sinelan ga asape yaru la ayeluar la ea. \v 6 A e pogos na p̃ap̃agena lala a e loyum̃a na lotena m̃ena ga lala, la sinelan nap̃a silaga asape atoga tano e lelen yerkawa lala, \v 7 a pogos nap̃a visae la ayaloro e lelen na wilwilena, sinelan asape monar yaru lala avatanon la, a avio ruru la avisa avisave ‘!Oo navianena wo, pokolulagi!’ \fig Varasi lala ap̃arwar la keviu pap̃isi|alt="Phylactery Large-2" src="41_Mat23.5_PhylacteryLarge_2.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="23:5" \fig* \p \v 8 “Ana amiu na, amiu kiamiu navianena taaga ga rui, a amiu na sa nap̃a na mratava taaga ga, ana visae ve sanene na amiu ve atam̃an re si yaru lala avio amiu lap̃as avisa avisave ‘Navianena.’ \v 9 Ana p̃isi na amiu ve avio re yaru e yomarava nini avisave arimamiu, vanon nap̃a amiu na Arimamiu na taaga ga, nap̃a naga sike ma e peni. \v 10 A p̃isi na amiu ve atam̃an re yaru la avio amiu lap̃asia avisave amiu ave kiela nasumonena, komin nap̃a amiu na, kiamiu nasumonena na taaga ga, nap̃a Navisaarena nene. \v 11 \x - \xo 23:11 \xt Mat 20:26,27; Mak 9:35, 10:43,44; Luk 22:26\x*Kiamiu yerkawa ai nap̃a naga to laa metava, naga monar imi ve sa ga yaru na yum̃ae kiamiuena. \v 12 \x - \xo 23:12 \xt Luk 14:11, 18:14\x*Ana yaru ai nap̃a naga ga pisirlua naga vena vim ve yerkawa, p̃isi na Ntewa kila naga sum̃a tano. Ana yaru nap̃a naga ga kila naga sum̃a tano, p̃isi na Ntewa visirlua naga va metava.” \s1 Yesu pisawal napiowaena kiena ne nasumonena nalotena lala \r Mak 12:40; Luk 11:39-42,44,52, 20:47 \p \v 13 Ana Yesu pisa pan la, pisape “!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, ake! Amiu akila kare amiu pap̃isi wa, p̃isi na viowa van amiu vap̃isi, komin nap̃a kiamiu visena lala pona po, ana losinemiu lala piowa a kona rui. Yaru la sinelan asape aimi loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, ana amiu asum̃a akotawela ke ga e marala, vena ve aimi re si loyum̃a narui, a metavania, amiu m̃ena ga pe apimi re loyum̃a poli. \p \v 14 “!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, ake! Amiu na apiowa ga. Amiu na asum̃a ap̃ure piavin ke kiamiu leniena la pap̃isi, ana apisokani ke ga ne, vanon nap̃a e ke e pogos nene, amiu asum̃a akila kotalia ke letano la nene, vena avinaun kiela suri lala. Vanon suri ne nanene, p̃isi na kiamiu nakoaena m̃arera re la sane. \p \v 15 “!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, amiu na amiyum̃ae piowa ga! Amiu akekaran nap̃a ayaloro e waa lala, vena ava e purvanua tap̃ena lala, vena akilali nap̃a aure yaru lala ataveve amiu. Ana pogos nap̃a amiu ataulu tai imi narui, ana ve ve piavi re naga la make kiamiu p̃elaga nap̃a piowa, va viowa la sane, taulu amiu sina. \p \v 16 “!Ake, amiu na sumonena lala, na ape kilamara p̃ala ga lala! Akila kare amiu pap̃isi wa, p̃isi na viowa vap̃isi van amiu. E pogos nap̃a yaru lala apisa kia kien suri tai vena kila kiela navisaarena sum̃alu m̃arera, visae avisa avisave ‘Nepisa lelaga nene, Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa na m̃eke ne,’ ana siraun, visae akilaro sina navisaarena nene, amiu apisape ‘Nanene na naga poga ga nene, ve ve suri re tai.’ Ana visae avisa avisave ‘Nepisa lelaga, suri la nap̃a pe kol, la ne asike e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa ne,’ amiu apisa apisape visena nene na m̃arera pap̃isi, tap̃atete si akilarovia. \v 17 Aa, amiu na kilamaramiu p̃ala ga, a p̃arimiu pe wowe. ?Ya ne pe suri wa manene la sane: suri la nap̃a pe kol nene, pona Yum̃a Wa m̃ana Ntewa nap̃a kila kol nene pe suri wa tai? \p \v 18 “A visae yaru tai visa visave ‘Nepisa lelaga nene, wonta na m̃eke ne,’ amiu apisa apisape visena nene pe suri korena ga. A visae naga visa visae ‘Nepisa lelaga nene, kup̃ap̃aena nane m̃eke e wonta,’ nanagane amiu apisa apisape visena nene naga m̃arera pap̃isi, yaru tap̃atete kilarovia. \v 19 !Sa nap̃a nepisa rui, amiu ape kilamara p̃ala ga! ?Ya nap̃a pe suri wo manenea: kup̃ap̃aena nap̃a m̃eke e wonta, pona wonta nap̃a kila kup̃ap̃aena nene pe suri wa tai? \v 20 Amiu na monar avisu kilale suri la nene, vanon nap̃a naga nap̃a ki wonta vena kila kiena visena va m̃arera, naga sum̃a ki ke m̃ena ga amio kup̃ap̃aena nap̃a sum̃a e wonta. \v 21 A yaru nap̃a ki ke Yum̃a Wa M̃ana Ntewa, naga ki ke m̃ena ga yerkawa nap̃a m̃ana yum̃a, \v 22 \x - \xo 23:22 \xt Mat 5:34\x*a yaru nap̃a ki ke pa ma e peni, naga sum̃a kipran ke m̃ena ga lele natotanoena wa kiena ne pupia P̃arin Sup̃e keviu nene, ana visae ve sanene, naga sum̃a ki mesmesun ke nena Ntewa narui. \p \v 23 “!Amiu navianena na navisaluaena lala, amio Varasi lala, ake! Amiu akila kare amiu pap̃isi wa, p̃isi na viowa manene van amiu vap̃isi. In na nekilia m̃aga nap̃a amiu asum̃a apisu ruru ke silaga, nap̃a visae amiu awar kamiu kinanena ve lualima, p̃isi na monar ala tai va e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, sa nap̃a navisaluaena naga sum̃a pisa, a amiu asum̃a akila ke sanene e kiamiu suri punu ga, pano tol m̃ena ga narin m̃ak lala a suri m̃ena ga la ne sane mrasil. Ana pupia suri la nap̃a navisaluaena naga pisa, ana amiu na pe asitom re nena ga, sa nap̃a naga pisa pisape amiu na monar amesmesu ruru wo, a amiu monar asitom yaru tap̃ena lala, a amiu monar auarar kiamiu navisaarena lala. Visae amiu sinemiun awarar narin suri la ne sanene m̃arera, nanene na poga ga, ana pupia suri la nene naga popon visae amiu akila rui, ana peraga. \p \v 24 “!Amiu nasumonena lala, ake, amiu na ape kilamara p̃ala ga! Amiu asum̃a akila ke sa nap̃a pogos nap̃a amiu amun suria, ana amiu asitom manene la nap̃a ve akilalu re nap̃a akilalua narin neneno tai nap̃a nap̃a talilu pito teke e m̃amiu piala, ana amiu pe apisu kilale re nap̃a amiu asum̃a asinomlaunlae ke puluk la nap̃a asike e poli. \p \v 25 “!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, ake! Amiu akila kare amiu pap̃isi wa, p̃isi na viowa van amiu vap̃isi. Amiu asum̃a ataveve ruru ke narin navisaluaena lala e lepas na kevanen m̃amiu piala amio kamiu pialo lala, ana amiu asitom ke asape kiamiu suri punu ga mekiki ruru narui. Ana kiamiu pialo la nene punu ga pulen ga kinanena na vinauena nap̃a amiu ap̃ar e p̃elaga na sinesunena ga lala. \v 26 Amiu Varasi lala, amiu ape kilamara p̃ala kemua lelaga. Visae amiu sinemiun asape kamiu pialo amio m̃amiu piala lala imi ikiki ruru wo silaga, p̃isi na amiu ve akokonia la re si e kinanena la nap̃a kiamiu mlamulena viowa sike ea. \p \v 27 \x - \xo 23:27 \xt Yum̃aena 23:3\x*“!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, ake! Amiu na akila kare amiu pap̃isi wa, p̃isi na viowa van amiu vap̃isi. Amiu na sa ga tampona na yaru nap̃a mare, nap̃a amioa wosia miyuwowo na miyuwowo ruru po pap̃isi, ana e losa na pulen ga puriu na yaru mare nene, amio tasnena nap̃a menun ke na wa. \v 28 A sanene, na visae pogos nap̃a yaru la apisu ke yepas nemiu vanua, p̃isi na lala asitom ke asape amiu na amesmesu ruru ke ne, ana peraga, e losinemiu lala na apuleni ga visokanena a mlamulena viowa lala. \p \v 29 “!Amiu navianena na navisaluaena lala amio Varasi lala, ake! Sila ga na amiu asum̃a apisi ke ga e kulugomiu. Amiu na asum̃a ga apisuar ruru ke tampona kiena ne navisawalena na sumo lala, ana amiu asum̃a ga apaia ke m̃ena ga kilavaru na nasitom̃alena kiena ne yaru mesmesu lala, ana sanape: ?Amiu na asitom ke asape amiu amesmesu ruru m̃ena ga amio la nene? \v 30 A amiu asum̃a apisa ke apisape visae amiu amal ke rui e pogos kiena ne repimiu la na nanua sumo nene, vera na amiu ve amio re la nene e pogos nap̃a la am̃e mom̃ar navisawalena lala kiena ne Ntewa. \v 31 Ana e kiamiu visena na visokanena nene, amiu asum̃a apisa kare amiu ke sina ga, vanon nap̃a visena nene, kana kinasia sane pisape amiu ape lus ruru nenaga kiena ne repimiu lala li nawemom̃aren navisawalena lala. \v 32 Poga ga, amiu ayum̃aen va m̃aga, amiu akilali nap̃a akila make yum̃aena nene nap̃a repimiu lala la asiar p̃esan nanua sumo rui.” \s1 Nakoaena kiena ne li nasumonena nalotena lala \r Luk 11:47-51 \p \v 33 \x - \xo 23:33 \xt Mat 3:7, 12:34; Luk 3:7\x*Ana Yesu pisi m̃arera ke pan la na wa, pisa pisape “Amiu na sa nena ga lom̃ara lala. ?Amiu asitom asape amiu akilia aure matan kiamiu nakoaena e lele naloge viowaena? !Peraga! \v 34 P̃isi na visae neiila navisawalena lala aim̃asu, amio yaru lala nap̃a ape manmarua ruru e visena kiena ne Ntewa, amio navianena na navisaluaena lala, visae aim̃asu pun amiu, ana p̃isi na amiu awe mom̃ar lap̃asia amare e laki torovia, a lap̃asia amiu awela e kiamiu yum̃a na leniena lala, a p̃isi na am̃ene plan la m̃ena ga e kiamiu pulkumali lala. \v 35 Ana p̃isi na amiu akilalue ga ve sanene van la vano-o, ana p̃isi na amiu ke ga narui nap̃a akus nakoaena vanon marena kiena ne yaru mesmesu la punu ga nene nap̃a repimiu nasumo lala am̃e mom̃ar la amarmare rui. Nanene siar e Epela, nap̃a naga pe kila re suri tai piowa poli, pimi pimi tol Sakaraea nap̃a narina ne P̃arakaea, nap̃a repimiu la nene am̃em̃ar naga mare lavisin wonta, loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa. \v 36 Lelaga nevisa van amiu, nakoaena nene vanon nawem̃arena kiena ne la nene, p̃isi na imi tol amiu la nene, nap̃a amiu amal ke nanagane.” \s1 Yesu Sinena Mie Yerusalem \r Luk 13:34-35 \p \v 37 Ana Yesu tagin Yerusalem, naga pisa pisape “!Yerusalem oo, Yerusalem oo! ?Vanon ya ne ko osum̃a om̃e mom̃ar ke navisawalena lala amare sanene, a okove mom̃ar ke yaru lala nap̃a Ntewa mligan la apim̃asu pum̃a? Yam moki liu nap̃a inu sineun nesape neligan lum̃au yervivi kiom̃a yeririna lala, sa nap̃a lakaporo p̃ere narina lala apimi atapolou vatano e kupena, ana kiom̃a yeririna lala pe akekaran in re poli. \v 38 Ana ko opisu ke ne, Ntewa mligan ko ke narui, ana p̃isi na ko oimi ove yo yau korena ga narui. \v 39 Ana nevisa van ko, p̃isi na kiom̃a yeririna lala tap̃atete avisu inu sina, vano vano tol pogos nap̃a kiom̃a yeririna lala avisa sina ga sanene, avisave \q1 ‘Ntewa Namava, ovisa ruru naga nene nap̃a pimi ke e kiom̃a kia.’” \c 24 \s1 Yesu pisawal nap̃a p̃isi na awe plan Yum̃a Wa M̃ana Ntewa \r Mak 13:1-2; Luk 21:5-6 \p \v 1 Ana Yesu molue e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana pogos nap̃a naga sum̃a mial pano, kiena nalogena lala apimi akilologia pupia yum̃a la nap̃a asike loyum̃a e kove na Yum̃a Wa nene, nap̃a la apowo pap̃isi, ana la apisape Yesu kirap̃atau si visu la. \v 2 Ana Yesu pisa pan la, pisape “?Amiu apisu ke yum̃a la nene? Lelaga inu nevisa van amiu, yum̃a la nene, p̃isi na tap̃atete si kana kilavaru ne tai nap̃a tom̃a ga towawa ruru teke e lelena, komin p̃isi na yar lap̃asia aimi, awe plan make nena yum̃a la nene vano.” \s1 Pog naloge viowaena monar imi \r Mak 13:3-13; Luk 21:7-19 \p \v 3 La amial sanene, apimi e Kunus Na Purolip, ana Yesu totano e yo nene. A pogos nap̃a pe yaru tap̃ena lala asu re poli, kiena nalogena lala apimi puna, ana apiun tania, apisape “?P̃isi na awe plan Yum̃a Wa nene pogwai, a kile ya na kiom̃a nawasup̃eena, nap̃a p̃isi na ko owasup̃e ko sina e luas nen pogos nini?” \p \v 4 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Popon amiu avisuar ruru e amiu, vena ve yaru imi ve visa kotalia amiu re, \v 5 vanon nap̃a p̃isi na yaru la ve moki nap̃a ala kiau kia, ana p̃isi na aimi avisa avisave ‘In na nepe Navisaarena nene,’ ana visae ve sanene, p̃isi na aure yaru la ve moki nap̃a ava avewowe. \v 6 Ana e m̃ena ga e pogos nene, p̃isi na amiu aloge m̃aagena na mara nap̃a sum̃a lavisi, a lologena na mara la nap̃a sike perina, ana amiu ve sinemiu yuyuwawa manene re. Suri la nene monar imi kakate sumo, ana nanene na pe legien maro re poli la wa. \v 7 A p̃arin sup̃e lala, p̃isi na akila mara amio p̃arin sup̃e tap̃ena lala, a purvanua lala p̃isi na asum̃alu akawela amio purvanua tap̃ena lala. A yo kari ga e yomarava nini, p̃isi na pupia viso, a yokorena yemninu vap̃isi e yo punu ga. \v 8 Ana suri la nene, pe legiena maro re nene po la wa, ana sa ga sira nap̃a m̃ep̃ena, nap̃a sane mloge p̃esan m̃asina mlaea vena war sisi, ana pupia naloge viowaena naga pere na wa. \p \v 9 \x - \xo 24:9 \xt Mat 10:22\x*“A e pogos nene narui, amiu nene nap̃a kiau kia sike e amiu, yokorena auarar amiu m̃arera, a akoa kare amiu m̃ena ga, vano vano-o awe mom̃ar amiu amarmare. Ana yaru na purvanua tap̃ena lala ve sinelan amiu re nenaga, la akawe kiamiu visena lala. \v 10 Suri la nene, p̃isi na kila yaru la ve moki nap̃a ve aviawa re si m̃arera e inu, a p̃isi na la nene nap̃a amlelaga p̃esan e inu, p̃isi na ve sinelan re si la nap̃a amlelaga ke m̃arera e inu na wa e pogos nini, a p̃isi na la avie plan la ava e limana ne kiela nasinekar la nene. \v 11 Ana yokorena navisawalena navisokanena la ve moki asum̃alu, a p̃isi na la aure yaru la ve moki ava ayal wowe. \v 12 Yokorena naviowaena imi ve keviu manene va laa sane, kila yaru la ve moki vap̃isi nap̃a sinela la imi marmare, la pe asitom re si Ntewa poli. \v 13 \x - \xo 24:13 \xt Mat 10:22\x*Ana yaru nap̃a naga sum̃alar m̃arera sum̃a ga e inu vano vano-o pogos m̃arera nene p̃isi, p̃isi na Ntewa tamalia naga. \v 14 A lologena wo na nasup̃enena nene, yokorena alologon va yolai la punu ga e yomarava nini, p̃isi na kile tai nap̃a pisawal ke pisape legiena maro pimi ke narui.” \s1 Pupia pog m̃arera tai garu Yerusalem \r Mak 13:14-23; Luk 21:20-24 \p \v 15 Ana Yesu pisa m̃ena ga visena tap̃ena tai, nap̃a popon visae yaru nap̃a wolovia, kilali nap̃a kilia ruru kana kinasia. Visena nene pisa sanini, pisape “Yokorena amiu akilia avisu avisirlua nono tai nap̃a viowa na viowa manene laa, nap̃a yoko sum̃alu ana warnena kare manene laa yo wa na Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa. Suri nene Navisawalena Taniel naga pisawal nanua sumo rui, \v 16 a pogos nap̃a amiu avisu suri nene, amiu nap̃a asike Yutea, amiu popon aure, ava atapolou e kunus lala. \v 17 \x - \xo 24:17 \xt Luk 17:31\x*E pogos nene, visae yaru tai va ruru teke vanua lavisin m̃ana yum̃a, naga monar ve va re si loyum̃a vena war kiena suri lap̃asia, \v 18 pona visae yaru sike e kana lokove, naga monar ve vito re si um̃a vena tar m̃ana kulsota, naga monar kiriri vitap̃ili ga sanene vano. \v 19 Ana e m̃ena ga e pogos nene, yokorena viowa la va sira la nap̃a la asena, amio m̃ena ga la nap̃a asum̃a amla ke yu pa kiela sisi tomtom lala. \v 20 Visae ve sanene, popon amiu alen wo amiu vena kiamiu pog na ureena nene, p̃isi na ve imi tol amiu re e pogos nap̃a miava keviu, pona e legiena wa tai, \v 21 \x - \xo 24:21 \xt Nakilol 7:14\x*vanon nap̃a pogos m̃arera nene, p̃isi na m̃arera la sane taulu m̃ena ga pogos m̃arera tap̃ena lala, nap̃a siar e pogos nap̃a Ntewa sii yomarava nini pimi tol nanagane, a yokorena ve pupia pog m̃arera re si tai ve sanene pogos tai. \v 22 Ana Ntewa naga sitom̃al rui pisape yokorena tero pogos m̃arera nene imi ve plas ga, vanon kiena yeririna la nap̃a naga mligan plan la vena ave kiena, nap̃a asike e pogos nene. Ana visae naga ve tero re ve plas sanene, yokorena tap̃atete yaru tai kilia mali sike na. \p \v 23 “Ana e pogos m̃ena ga nene, visae yaru tai visa van amiu, visa visavenua ‘Amiu apisu ke yaru nene, nanene na Navisaarena nene,’ pona visae visa visavenua ‘Nane Navisaarena ne nane gare,’ ana amiu na ve alelaga re e kiena visena la nene, \v 24 komin nap̃a navisaarena la mokliu nap̃a pe ape lelaga re poli, la akilia asum̃alu, amio m̃ena ga navisawalena navisokanena la ve moki, a p̃isi na la nene akila pupia kile lala, amio suri nailanena m̃ena ga lala. Yokorena akila sanene, ana p̃isi na la aure yaru lala avano avewowe, vano-o tol nap̃a p̃isi na akilali nap̃a aure m̃ena yeririna kiena ne Ntewa nap̃a naga mligan plan la vena ave kiena, ana la tap̃atete akilia akila. \v 25 Ana nanagane, akilia avisuar amiu, komin nepisawal suri la nene pan amiu sumo rui, e pogos nap̃a pe ap̃aripo re yo poli wa. \p \v 26 \x - \xo 24:26 \xt Luk 17:23,24\x*“Ana vanon suri ne nanene, visae yaru la avisa van amiu, avisave ‘Navisaarena nene, nanagane naga sike gare yokorena nene rui,’ ana p̃isi na amiu na ve avanon re nap̃a avisulia, pona visae la avisa, avisave ‘Naga ke narui, naga nane sike ga loyum̃a e yum̃a nene,’ p̃isi na amiu ve alelaga re e visena la ne sanene. \v 27 Ana pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga vitomi, ana p̃isi na vitomi merarava ruru nenaga va yeririna la punu ga, sa nap̃a yekarpla nap̃a pilavila, a vivaga ruru make ga e yo punu ga ma e sinapane. \v 28 \x - \xo 24:28 \xt Luk 17:37\x*E pogos nene, p̃isi na ve sa m̃ena ga nap̃a visae suri mare tai m̃eke e yo tai, ana pupia pepaum̃a la nap̃a akan ke suri mare lala, p̃isi na aiminia, la monar ave p̃egas ga asike e yo nene.” \s1 P̃isi na narina ne yeririna imi sina \r Mak 13:24-27; Luk 21:25-28 \p \v 29 \x - \xo 24:29 a \xt Nakilol 6:12, \xo b \xt Nakilol 6:13\x*A Yesu pisa pisape \q1 \qt “Ana siraunia, mesmesun nena e pogos nap̃a naloge viowaena nene visae p̃isi narui, p̃isi na mrae imi ve pupumalo, a kupario ve tego re sina. \qt* \q1 \qt A verue la ne ma e sinapane p̃isi na aloloru, a suri m̃arera lala nae ma e sinapane, yokorena Ntewa naga kululun la akululu.” \qt* \rq Ais 13:10, 34:4\rq* \m \v 30 \x - \xo 24:30 \xt Nakilol 1:7\x*“E pogos nene, kile nawasup̃eena kiena ne Narina ne Yeririna yokorena warpoyo ma e sinapane, a yokorena yolai lala nae yomarava nini atagtagi alolokai, a p̃isi na la avisu Narina ne Yeririna molue e lul lala amio pupia nam̃areraena a pupia naurarenakam kiena. \v 31 Ana siraunia, pupia kumasua yelu, a naga ligan kiena navisi lala ava e yo punu ga e yomarava nini a ma e peni, vena aure kiena yeririna la nap̃a naga mligan plan la p̃isi rui, aimi lele ve taaga puna.” \s1 Pe yaru re tai nap̃a kilia pog na legiena maro nene poli \r Mak 13:28-32; Luk 21:29-33 \p \v 32 Ana Yesu pisa, pisape “Amiu asitomli purlaki nene, nap̃a asape purpiliva ne. Naga kiena suri navian amiuena tai teke ea, nap̃a amiu na monar avisururuia. Pogos nap̃a amiu avisu nap̃a naga korowas nena imi memaena, a imi malumu, sitos la siar miyulua sina, ana amiu akilia asape pogos na yepisinu m̃arera pimi ke lavisi narui. \v 33 Ve sanene, pogos nap̃a amiu avisu kile la nene e yomarava, sa nap̃a nepisa pan amiu rui, ana amiu akilia nap̃a Narina ne Yeririna naga sum̃a ga e pulutava rui, lavisi ke molue narui. \v 34 Nevisa suri na lelaga van amiu, yokorena suri la nene p̃isi na imi kakate sumo, ana siraunia, teras kiena ne yaru la nap̃a la amal ke e pogos nene, p̃isi na naga kilia kovio vetan yomarava nini. \v 35 A yokorena sinapane amio yomarava nini lalua m̃ena ga akovio veraga, ana kiau visena lala tap̃atete akovio pogos tai. \v 36 Ana pe yaru re tai nap̃a kilia kana legiena pona aora nena nap̃a p̃isi na Narina ne Yeririna naga imi ea. Navisi lala nae ma e peni, amio Narina ne Ntewa, la m̃ena ga amninue ga, ana Ata ga, naga taaga naga kilia m̃aga.” \s1 Amiu monar akila ruru amiu asum̃a ga \r Mak 13:33-37; Luk 17:26-30,34-36 \p \v 37 Ana Yesu pisa pisape “Vano vano tol pogos nap̃a Narina ne Yeririna imi sina, ana p̃isi na tap̃atete yaru la akila ruru la wo, ve sa ke pogos kiena ne Yermarua Noa nanua sumo. \v 38 Ana e pogos nene narui, sumon nap̃a pupia womie mlau, ana yaru lala asum̃a akinana m̃aga, a asum̃a amun m̃a namunena lala, a akila ke talopaena la sanene, pimi tol pogos nap̃a Noa pa loyum̃a e kiena pupia waa nap̃a naga miyum̃aenia. \v 39 Ana yeririna la nene asum̃a ga sanene, la pe asitom re suri tai poli, ana apisu ga pupia womie nene mlau pimi p̃ere plan la. Ana inu nevisa van amiu, yokorena e pogos nap̃a Narina ne Yeririna naga wasup̃e sina imi, ana p̃isi na la nene maran ve taaga ke ga ve sa nanua sumo e pogos kiena ne Noa. \v 40 Visae yaru la ve lua, lalua asum̃a ayum̃ae ke e lokove, p̃isi na navisi lala aimi atarlua tai, ana aligan tai m̃eke na, \v 41 a visae sira ve lua, nap̃a lalua asum̃a ayum̃aen ke kinanena, ana la atarlua tai, ana aligan tai m̃eke na. \p \v 42 “Sanene, ana amiu monar asum̃a avisuar ruru amiu, komin nap̃a amiu amninue ga e legiena ya nap̃a kiamiu Sup̃e imi sina warpo yo. \v 43 \x - \xo 24:43 \xt Luk 12:39,40\x*Amiu na monar avisu kilale suri nene, sa nap̃a visae yerkawa tai sum̃a ga, ana visae naga kilia m̃aga pogos nap̃a yokorena yaru navinauena tai imi e m̃ana yum̃a vena vinaun kiena suri lala, p̃isi na yerkawa nene sum̃a visuar ruru silaga, vena sum̃ate ruru yaru navinauena nene imi. \v 44 Ana ve sanene, na amiu monar asum̃a avisuar ruru amiu, vanon nap̃a Narina ne Yeririna p̃isi na naga imi kate, e pogos tai nap̃a amiu pe asitom re asape p̃isi na naga imi e poli.” \s1 P̃akaiwa na yaru na yum̃aena nap̃a kiena yerkawa p̃asup̃e sina pimi \r Luk 12:41-48 \p \v 45 Ana Yesu pisa pisape “?Visae yaru na yum̃aena tai, nap̃a naga pe manmarua ea, naga p̃uarar ruru yum̃aena, naga yum̃ae sanape? Naga yum̃ae sanene, nap̃a visae kiena yerkawa naga ligan yo vena va perina, ana yerkawa nene ligan naga vena naga visuar ruru e yaru na yum̃aena tap̃ena lala, ana yoko yaru nene naga uarar ruru yum̃aena la nene. \v 46 Ana pogos nap̃a yerkawa nene wasup̃e sina, ana kilia lual nap̃a yaru na kiena yum̃aena nene sum̃a ga uarar ruru ke yum̃aena lala na wa. Ana yokorena yaru na yum̃aena nene loge wo vap̃isi, \v 47 komin nap̃a yokorena yerkawa nene ligan kiena suri punu ga e limana ne kiena yaru nene. Ee, lelaga, yoko Ntewa naga kila m̃ena ga ve sa ke nene. \p \v 48 “Ana visae yaru na yum̃aena nene viowa ga, a pogos nap̃a yerkawa nene ligan yo va sum̃a perina ve piavi, ana yaru na yum̃aena nene kilia visa, visave ‘?E suwala, yerkawa nene pa su piavi la wa, pona ve wasup̃e re si yo narui, pona m̃a sanape?’ \v 49 Ana p̃isi na naga sum̃alu kila viowa va yaru na yum̃aena tap̃ena lala, a yokorena naga va sum̃a mun m̃a wii, ve wowe amio yaru na munen wii lala, ana asum̃a akan kare ke ga kilavaru kiena ne yerkawa nene na. \v 50 Ana yokorena yerkawa nene naga wasup̃e imi e legiena tai nap̃a yaru na yum̃aena nene ilan ga, a e pogos tai nap̃a yaru nene naga pe sitom̃al re sape p̃isi na naga imi ea. \v 51 Ana yerkawa nene p̃isi na naga la nakoaena ve keviu va yaru nene, nap̃a yokorena kila naga va sike amio yaru na visokanena tap̃ena lala e yo nap̃a yaru la asum̃a atagi, a akar ga maluela ea.” \c 25 \s1 P̃akaiwa na sira m̃ee lualima \p \v 1 \x - \xo 25:1 \xt Luk 12:35\x*Ana Yesu pisa, pisape “E pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga, yokorena nasup̃enena kiena ne Ntewa naga ve sa nap̃a p̃akaiwa nini pisa. P̃akaiwa nini, naga pisayu p̃ap̃agena na talopaena tai, nap̃a taveve kiela p̃elaga, la ne e lepas nap̃a puna ne yerm̃ene la ap̃ure naga pa e yum̃a m̃ana ne sira m̃ee vena aure sira nene amio naga imi amio la. Ana vinena ne yerm̃ene nene la lualima la asike ga um̃a, vena la akila ruru suri la punu ga. Ana lavisi yemalo, ana vinena lala la ap̃ar kiela kapi vivaga lala, la amiyalilu mrapan la, vena la punu ga awasup̃ela si aimi. \v 2-4 Ana vinena la nene, lala lima la ape manmarua, asitom ruru suri po, nap̃a ap̃ar m̃a piawi na sirveve lap̃asia vena akokonia sina ga kiela nakapi vivaga lala, ana la lima na ape tampos ga, la pe asitom ruru re si sanene poli, ana la ap̃ar m̃aga kiela nakapi vivaga lala, ana la pe ap̃ar re si sirveve lap̃as poli nap̃a vena visae tap̃a, ana akilia akokonia sina ga. \v 5 Ana lala asum̃ate m̃a yaru natalopaena nene pano-o, ana naga susun pap̃isi, kila sanene sira m̃ee la lualima nene, atekavito pano-o pap̃isi, ana amomalio. \p \v 6 “Ana kolemalo ko yepelilika, ana yaru tai pio, pisape ‘!Yaru na talopaena, pimi ke lavisi warpoyo narui. Amiu aimi avitawe naga!’ \v 7 Ana sira m̃ee la lualima nene atavilo, akila ruru kiela nakapi vivaga lala vena vivaga ruru sina. La akila plan m̃au na kilika na kapi lala, a apisuveve kiela sirveve lala. \v 8 Ana la nap̃a la pe asitom ruru re suri poli, apisu kilale kiela nakapi vivaga lala lavisi marmare, sirveve p̃isi, ana apiun tan lala p̃asia, apisape ‘Awis suwala, amiu akilia ala re narin sirveve van imimi wa, a visae peraga yokorena kiamimi nakapi la amarmare yo.’ \p \v 9 “Ana la nap̃a asitom ruru suri po, apisa apisape ‘!Peraga yo! Sirveve nini pe torokin punu ita re poli. Popon amiu ava li si e yum̃a nawilwilena vena aul si kiamiu lap̃asia.’ \p \v 10 “Ana la apanon si asape aul kiela sirveve, a pogos nap̃a apa ke ga wa, yaru natalopaena nap̃ani pimi poru. Naga pa loyum̃a e m̃ana yum̃a, a sira m̃ee la lima nene nap̃a la asum̃atea, lala amio naga apa veraga e kinanena na talopaena. Ana pogos nap̃a yeririna la apa asike loyum̃a rui, ana la akotava ruru e mratava. \p \v 11 \x - \xo 25:11 \xt Luk 13:25\x*“Ana siraunia, sira m̃ee tap̃ena la nap̃ani ap̃asup̃e la ke sina ga, ana asum̃alu asum̃a mratava, apio apisape ‘!M̃eneu, m̃eneu, awis ovietava meim̃asu loyum̃a!’ \p \v 12 “Ana yaru nap̃a pisa ga pan la, pisape ‘!Lelaga nevisa van amiu, nemninue amiu ga!’” \p \v 13 Ana Yesu pisa pae p̃akaiwa nene p̃isi, ana pisa pisape “Poga ga, ana amiu na monar avisuar ruru wo, vanon nap̃a amiu pe akilia re legiena na suri nene poli amio mrae nena.” \s1 P̃akaiwa na yaru telu nap̃a la apisuar kilavaru tai \r Luk 18:11-27 \p \v 14 \x - \xo 25:14 \xt Luk 19:11-27\x*Ana Yesu pisa, pisape “Ana pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga, p̃isi na ve sa m̃ena ga nap̃a p̃akaiwa nini pisa, pisape: Yerkawa tai, kila ruru ke pisape p̃isi na va e yo tai nap̃a koperina na koperina, e purvanua tap̃ena tai. Ana yerkawa nene pio kiena yaru na yum̃aena lala vena aimi puna, ana naga pisi pan la, mligan kiena suri lala e limala, vena avisuar ruruia ayum̃ae amio. \v 15 Ana naga pisuveve kiela na kiliaena lala p̃isi, ana mligan taga na kilavaru lima te liman tai, a mligan taga na kilavaru lua te limana yaru tap̃ena, a mligan taga na kilavaru taaga e limana ne tap̃ena, ana siraunia naga mligan la, ana pa sike koperina na piavi towe la ga. \v 16 Ana yaru nap̃a mla taga na kilavaru lima, mial ke veraga pano, kila yum̃aena la moki e kilavaru nene, pano-o tol ke sina ga taga na kilavaru tap̃ena lima. \v 17 Ana e ke e p̃elaga nene, yaru m̃ena ga nap̃a mla taga na kilavaru lua, naga m̃ena ga taulu ke sina ga taga na kilavaru tap̃ena lua. \v 18 Ana yaru nap̃a mla taga na kilavaru taga ga, naga pa kili p̃ilip̃ili e porotano, vena sinwan kilavaru kiena ne kiena yerkawa nene. \p \v 19 “Ana pogos moki p̃aro pa rui, ana yerkawa kiena ne yaru la nene naga p̃asup̃e ke sina ga pimi, ana naga sinenan pisape visuveveli kilavaru la nap̃a naga p̃ar pa kiena yaru la telu nene. \v 20 Ana yaru nap̃a naga tol taga na kilavaru lima sumo, ana naga pimi sum̃alu se marana ne kiena yerkawa nene, naga p̃ar ke sina ga taga na kilavaru nene lima. Ana naga pisa pisape ‘M̃ara, nanua sumo ko op̃ar taga na kilavaru lima pan inu, ana na nini. Ana netaulu sina ga taga na kilavaru lima nini su metavania nanua sumo, nap̃a netauluia na pe kiom̃a.’ \p \v 21 “Ana yerkawa nene pisa pania, pisape ‘Po pap̃isi, potena. Ko na okila yum̃aena po pap̃isi wa. Ko opuarar ruru narin yum̃aena nene nap̃a nemligan e lumom̃a, ana p̃isi na neligan ko vena ko ovisuar kiau yum̃aena kerkeviu la p̃asia. Poga ga, oimi omio inu e kiau p̃ap̃agena na kekarena nini.’ \p \v 22 “Ana yaru nap̃a naga p̃ar taga na kilavaru lua, ana naga m̃ena ga pimi sum̃alu se marana ne yerkawa nene. Ana naga pisa pania, pisape ‘M̃ara, nanua sumo ko otar taga na kilavaru lua nini pan inu. Ana taga na kilavaru lua ne na nini, amio sina ga taga na kilavaru lua nap̃a netauluia na pe kiom̃a.’ \p \v 23 “Ana yerkawa nene pisa pania, pisape ‘!Po pap̃isi! Potena, ko na okila yum̃aena po pap̃isi wa. Ko opuarar ruru narin yum̃aena nene nap̃a nemligan e lumom̃a, ana p̃isi na neligan ko vena ko ovisuar ruru kiau yum̃aena kerkeviu la p̃asia. Poga ga, oimi omio inu e kiau p̃ap̃agena na kekarena nini.’ \p \v 24 “Ana yaru nap̃a tol taga na kilavaru taaga ga, naga pimi sum̃alu se marana ne yerkawa nene, pisawo ga, pisa pisape ‘M̃ara, nesitom nesape ko ope yaru m̃arera tai. Ko okilia ola kinanena e lokove nap̃a ko pe omiyum̃aen re poli, a ko okilia ola m̃ena ga mralaki e purmraki nap̃a pe ko re omapila poli. \v 25 Vanon suri ne na nene, nemaraun ko ea, ana nepa nesinwan ga kiom̃a kilavaru e porotano. Ana nanini, ovisu kiom̃a kilavaru nane su ruru ga sum̃a ne.’ \p \v 26 “Ana yerkawa nene pisatam̃ea, pisape ‘!Aa, ko na yaru viowa tai nene nap̃a ne, ko ope yowena pap̃isi wa! Ko opisa kare inu p̃isi rui, osape in na nepe tewena tai, ana visae ko opisu nap̃a in na nepe yaru m̃arera tai sanene, vanon ya ne ko omligan ga kilavaru su korena ga sum̃a sanene? \v 27 Visae ko ova oligan ga e yum̃a na kilavaru vera na woga ga, vena pogos nap̃a neimi si sanini, nekilia nelalua sina amio ninusa nap̃a kapuru ke e yepasia.’ \v 28 Ana yerkawa nene pisi pa kiena yaru lala, pisape ‘Aulai, avano alalua kilavaru nene vetan limana, ana ala va van yaru nap̃a p̃arar ke taga na kilavaru lualima rui. \v 29 \x - \xo 25:29 \xt Mat 13:12; Mak 4:25; Luk 8:18\x*Nevisa sanini van amiu, visae yaru nap̃a kiena suri moki rui, p̃isi na naga war va la sane vena kiena ve moki vap̃isi, ana yaru nap̃a pe kiena suri re poli, p̃isi na naga kilia kilalu narin suri nap̃a naga mla ke na. \v 30 \x - \xo 25:30 \xt Mat 8:12, 22:13; Luk 13:28\x*Ana amiu akoven melioi nene va vanua e yo malolo, e yo nap̃a yaru lala asum̃a ga atagi ke ea, a akar ke maluela ea!’” \s1 Legiena na lip̃ereena \p \v 31 \x - \xo 25:31 a \xt Mat 16:27, \xo b \xt Mat 19:28\x*Siraunia, ana Yesu pisa pisape “Pogos nap̃a Narina ne Yeririna vitomi amio navisi lala e kiena naurarena, p̃isi na naga imi ve P̃arin Sup̃e narui, a p̃isi na naga vitomi va e kiena lele wa na totanoen ea. \v 32 Ana navisi lala, p̃isi na awere yolai punu ga na yomarava nini aimi asum̃alu ase marana. Ana e pogos nene narui, p̃isi na naga lip̃ere yaru lala ava e p̃egas ve lua, ve sa nap̃a yaru tai navisuaren suri mali lala, naga lip̃ere kiena sipsip lala e nane lala. \v 33 Ana p̃isi na p̃arin sup̃e nene ligan kiena sipsip lala ava ase kiena lepas na p̃amarua, a nane lala ava ase lap̃as na p̃am̃eli. \v 34 Ana p̃isi na naga visa van la ne asike e lepas na p̃amarua, visave ‘Amiu yeririna ne la na nene nap̃a Ata naga visa ruru amiu. Amiu aimi narui, a akus lelemiu loyum̃a e kiena nasup̃enena, nap̃a naga miyum̃aen ruru sum̃ate amiu ke rui nanua sumo, e pogos nap̃a naga sii yomarava nini ea. \v 35 Amiu aimi, vanon pogos nap̃a visae viso kar inu, amiu amla kinanena pan inu, a pogos nap̃a moto kar inu, amiu amla wii pan inu. A pogos nap̃a nepe wolawa ga, amiu ap̃ure inu nepa e m̃amiu um̃a, \v 36 a pogos nap̃a yepeu korena ga, amiu amla kulsota pan inu. A pogos nap̃a nemai, amiu apimi akaten inu, a pogos nap̃a nesike e yum̃a na loge viowaena, amiu apimi asun amio inu.’ \p \v 37-39 “Ana yaru mesmesu lala nap̃a asike e lepas na p̃amarua p̃isi na aviun tania avisave ‘?Ana Sup̃e, sanape? Ko osum̃a apisa ke osape imimi memiila ko e kiom̃a pogos m̃arera la ne sanene, ana imimi pe mesitom re nena mesape mekila sanene pan ko poli-i p̃isa. ?Imimi mekila suri la nene pan ko na pogwai?’ \p \v 40 “Ana yoko P̃arin Sup̃e nene visatam̃e la, visave ‘Lelaga nevisa van amiu, pogos nap̃a amiu akila ke sanene pan yaru na m̃au mratava tai, ana sa ga nap̃a akila ke ga pan inu narui, pe suri korena ga nap̃a naga pe yaru na sanape. \p \v 41 “Ana siraunia, p̃isi na naga pisi m̃ena ga pa la nap̃a e lepas na p̃am̃eli, yokorena visa van la, visave ‘Amiu aure vetan inu, Ntewa piain nakoaena viowa tai pan amiu p̃isi rui. Amiu ava e kapi nene nap̃a pivaga m̃a silaga, tap̃atete mare pog tai, nap̃a sum̃ate ke Yermare Lego amio kiena navisi lala vena la ava ea. \v 42 Vanon pogos nap̃a viso kar inu, ana pe amla re kinanena pan inu poli, a pogos nap̃a moto kar inu, ana pe amla re wii pan inu poli. \v 43 A pogos nap̃a nepe wolawa, ana pe ap̃ure inu re nepa m̃amiu um̃a poli, a pogos nap̃a yepeu korena, ana pe amla re kulsota pan inu poli, a pogos nap̃a neminana, pona nesike e yum̃a naloge viowaena, ana pe apimi akaten inu re poli.’ \p \v 44 “Ana p̃isi na la avisatam̃e p̃arin sup̃e nene, avisave ‘?Ana Sup̃e, sanape? ?Imimi mom̃al ko na pogwai nap̃a ko viso kar ko, pona moto kar ko, pona ko ope wolawa, pona ko yepem̃a korena ga, pona omai, pona osike e yum̃a naloge viowaena? ?Ana pogwai nap̃a ko sanene, ana imimi pe mepimi memiila ko re poli?’ \p \v 45 “Ana naga p̃isi na visatam̃e la, visave ‘Lelaga, nevisa van amiu, nevisave pogos nap̃a amiu na pe asitom̃ali re nap̃a akila ve sanene va kiau yaru tai nap̃a naga pe yaru na sanape, nanene na sa ga nap̃a amiu pe asitom̃ali re nap̃a akila pan inu poli.’” \p \v 46 Ana Yesu kila make kiena visena nene, naga pisa pisape “La nene yokorena la avanon vena atol nakoaena nene nap̃a ve uro re. Ana yaru mesmesu la nene yokorena la avanon atol malena nene nap̃a sum̃a vano vano ve uro re.” \c 26 \s1 Apisape awem̃ar Yesu mare \r Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Yoane 11:45-53 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Yesu pian kiena yeririna lala e visena la nene p̃isi, ana naga pisa pan la, pisape \v 2 “Amiu akilia m̃a legiena na vewo rui, ana P̃ap̃agena Nasitom̃alena Natamaliaena siar narui. E pogos na p̃ap̃agena nene narui, p̃isi na aligan Narina ne Yeririna va e limana ne la nap̃a yoko asuari naga e laki torovia vena mare.” \p \v 3 Ana e pogos nene, yerkawa lala kiena ne yaru wa lala, amio nasumonena kiena ne le Israel lala, asum̃a e viorena e yum̃a m̃ana ne p̃arin yaru wa, nap̃a naga kiena kia Kaep̃as. \v 4 La apisayu ke nap̃a p̃isi na auaravinaun ga Yesu, a ala nakoaena namarena ga vania. \v 5 Ana la apisa apisape “Suri nene, ita tap̃atete tekila e pogos na p̃ap̃agena, vanon nap̃a p̃isi na yaru la sinela kar ita vap̃isi, ana yokorena la am̃aaga vap̃isi ne wa, komin nap̃a la mokliu nap̃a la akekaran yaru ne nanene p̃isa.” \s1 Maria taron ponotaninu e p̃arina ne Yesu \r Mak 14:3-9; Yoane 12:1-8 \p \v 6 Ana siraunia, Yesu sike garu e pulkumali nene Petani, ana naga pa sike e yum̃a m̃ana ne yaru nap̃a apio kiena kia asape Saemon Leperosi, komin nap̃a naga p̃ar leperosi sumo. \v 7 \x - \xo 26:7 \xt Luk 7:37,38\x*Ana pogos tai nap̃a Yesu kinana ke e yum̃a nene, ana sira tai pimi puna, ana sira nena kus piawi nap̃a amiyum̃aenia e kilavaru tai nap̃a po pap̃isi, a ponotaninu pule ga m̃eke ea, nap̃a kana kilavaru keviu manene la pap̃isi. Ana sira nene taron make ponotaninu nene e p̃arina ne Yesu. \p \v 8 Ana pogos nap̃a nalogena kiena ne Yesu lala apisu suri nene, ana sinela mimi pap̃isi, ana la apisape “?Vanon ya ne naga kila kare ponotaninu nene sanene? \v 9 Visae naga wilwilin lua ga, vera na naga tol kilavaru keviu tai, naga kilia lavia vena iilaen yaru la nap̃a limala korena ga.” \p \v 10 Ana Yesu kilia m̃a nap̃a la apisi ke sanene, ana naga pisi pan la, pisape “Ei, ve akila kare re sira nene sanene. Naga kila yum̃aena wo tanea e inu ne. \v 11 Yaru la ne pe kiela suri re poli, p̃isi na la na asum̃a ga likan amiu silaga, vena akilia aiila la, ana inu na, tap̃atete nesike nemio amiu silaga. \v 12 Suri nap̃a sira nene kila, nap̃a taron ponotaninu e tasneu, naga kila sane kila ruru ke tasneu vena asin inu. \v 13 Lelaga nevisa van amiu, e yo punu ga e yomarava nini nap̃a p̃isi na avisawal kiau nalologena wo ea, ana p̃isi na lala asunyu m̃ena ga suri nap̃a sira nene kila, vena asitom̃ali luen ga kiena nasitomiena keviu nene, nap̃a sinena mie inu kemua lelaga.” \s1 Sutas pisaar pisape yoko vielua Yesu \r Mak 14:10-11; Luk 22:3-6 \p \v 14 Ana nalogena la lualima taaga pa lua nene, lala tai, nap̃a kiena kia Sutas nae Kariot, naga pa puna ne yerkawa kiena ne yaru wa lala, \v 15 ana naga pisa, pisape “?Visae nevielua Yesu vim̃asu e limamiu, p̃isi na amiu ala ya ne van inu?” Ana la nene apul pania e kilavaru nap̃a selpa tol lualima yam telu, \v 16 ana siar e pogos nene, Sutas sum̃a kalewele mrapa nap̃a vielua Yesu van la ea. \s1 Nalogena lala akila ruru kinanena na p̃ap̃agena \r Mak 14:12-16; Luk 22:7-13 \p \v 17 Ana pimi tol legiena p̃esia na p̃ap̃agena nene, nap̃a la apisa m̃ena ga apisape naga pe P̃ap̃agena Na Kanen Kiligap̃e, ana nalologena lala apimi puna Yesu, apiunia apisape “?Ko sinom̃an osape imimi meva mekila ruru suri lala e yo nape, vena ita tekila Kinanena Na Sitom̃alena Natamaliaena ea?” \p \v 18 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ava garu Yerusalem, ava avisu yaru nap̃ani, avisa van sanini, avisave ‘Kiamimi navianena pisape naga kiena pogos pimi ke lavis narui. Naga sinenan pisape naga, amio imimi kiena nalogena lala, p̃isi na meimi mekila kanena nap̃ani e mom̃a um̃a.’” \p \v 19 Ana nalogena lala apa akila sa nap̃a naga pisa, ana la akila ruru suri lala na p̃ap̃agena nene. \s1 Yesu pisawal nap̃a yoko Sutas vielua naga \r Mak 14:17-21; Luk 22:14,21-23; Yoane 13:21-30 \p \v 20 Ana siraunia, Yesu lala apimi e um̃a nene, ana kolemalo, la atotano, la asum̃a akan ke kinanena nene narui, \v 21 a Yesu pisa pisape “Lelaga nevisa van amiu, p̃isi na amiu yaru tai, naga vielua inu.” \p \v 22 Ana kiena nalogena lala amloge nap̃a naga pisa sanene, ana la sinela piowa pap̃isi, ana lala peve taaga apiun tania, apisape “!Sup̃e! ?Pe inu re poli, ne?” \p \v 23 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Tai nap̃a imimi lua melapae kamimi kinanena e pialo taaga, naga ke narui. \v 24 Yokorena Narina ne Yeririna monar mare ve sa nap̃a Nasiriena Wa la pisayuia, ana yaru nap̃a pielua naga, p̃isi na viowa la van naga, visae naga ve vaeme re vera wo va p̃isi.” \p \v 25 Ana Sutas, nap̃a siraunia naga pielua Yesu, naga piunia pisape “?Navianena, ana ai? ?Inu?” \p Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ana, sane opisa ne yo.” \s1 Kinanena maro \r Mak 14:22-26; Luk 22:15-20; 1 Koren 11:23-25 \p \v 26 Ana pogos nap̃a la asum̃a akinana ke ga wa, Yesu mla kilaparavi tai, pisa potena pa Ntewa vanonia, ana naga kawe wowaia, kian pa kiena nalologena lala, pisa pisape “Amiu alavia, akania. Nanene na pe tasneu.” \v 27 A siraunia, mla piala na kuruta namunena, ana pisa potena pa Ntewa vanonia, ana kian pa pan la, naga pisa pisape “Amiu punu ga amunpae ga e piala nini, \v 28 vanon nap̃a nanene na tau nene, nap̃a vena kila naviranarena kiena ne Ntewa sum̃alu m̃arera, a vena lau vanon naviewoena na mlamulena viowa kiena ne yaru lala ve moki. \v 29 Nevisaar van amiu, yokorena ve nomun re si kuruta namunena nene narui, vano vano-o yoko nemun kuruta na munena viu nene nemio amiu, e pogos nap̃a tesike e nasup̃enena kiena ne Ata.” \p \v 30 Ana siraunia la amiyau maro e yauena tai na Yauena lala p̃isi, a siraunia la amolue, apa maro e Kunus Na Purolip. \s1 Yesu pisawal nap̃a p̃isi na Pita viro naga \r Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Yoane 13:36-38 \p \v 31 Ana Yesu pisa pan la, pisape “E yemalo ke nini narui, kiamiu nalelagaena e inu p̃isi na loloru, vanon suri la nap̃a imi m̃alm̃alivin inu. P̃isi na ve sa ke ga nap̃a Ntewa pisa e Nasiriena Wa lala, nap̃a pisa, pisape \q1 \qt ‘P̃isi na nowem̃ar yaru na visuarena sipsip mare, \qt* \q2 \qt ana p̃isi na kiena sipsip lala ayaltetai ava e yo punu ga.’ \qt* \rq Sek 13:7\rq* \p \v 32 \x - \xo 26:32 \xt Mat 28:16\x*“Ana pogos nap̃a nemali sina ga vetan marena, yokorena nesumo neva garu Kalele, ana yokorena amiu m̃ena ga monar asirau aimi.” \p \v 33 Ana Pita pisawal pania, pisape “Yesu, pona nalelagaena kiena ne la nene punu ga loloru, ana la aure vetan ko yo, ana in na tap̃atete kemua neligan ko pog tai.” \p \v 34 Ana Yesu pisa pania, pisape “Lelaga nevisa van ko, p̃isi na yemalo ke ga nene, pogos nap̃a term̃ene ve kokoreko re yam tai wa, ana ko oviro inu yam ve telu narui, ko ovisave omninue nu ga.” \p \v 35 Ana Pita pisawal meraravan pa Yesu e marala, pisape “Visae la sinelan avisave awem̃ar nu nemio ko, nanene na poga ga ne, ana inu, yokorena tap̃atete kemua neviro ko, nevisave in na pe nepe kiom̃a re poli.” A e pogos nene, nalologena tap̃ena m̃ena ga lala apisa m̃ena ga sa ke ga. \s1 Yesu pa mlen e Ketsemani \r Mak 14:32-42; Luk 22:39-46 \p \v 36 Ana siraunia, Yesu amio kiena nalogena lala apa e yo tai, kiena kia Ketsemani. Ana naga pisa pan la, pisape “Amiu atom̃a e nene sumo wa, ana in na neva laa perina sane, vena nelen re yam ve plas ga.” \v 37 Ana naga p̃ere Pita amio narina ne Sepeti la luwoka, Semes amio Yoane, la teloka nene amio naga apa la perina ve tokak ga, a e pogos nene Yesu naga sinena pimi urmi manene la, mloge piowa pap̃isi. \v 38 Ana naga pisa pa la telu nene, pisa pisape “Nanagane nemloge sane ninuu pilaroro la narui, ana kila inu lavisi nemare vanonia. Awis, amiu akilali asum̃a atavilo amio inu e yo nini sumo wa.” \p \v 39 Ana Yesu mial ga pa la sane, ana mloru kinai mono, monar marana, vena len. Ana naga pio, pisape “!Ata o! Visae okilia okila suri nene, awis ko olalua piala naloge viowaena nene vetan inu, vena p̃isi na ve nomun re ea. Ana ko ve okila re nasinenanena kiau, ana okila ga kiom̃a.” \p \v 40 Ana naga p̃asup̃e sina, pitomi puna ne kiena nalogena la telu nene, ana naga pisu nap̃a la asum̃a amomalio rui. Ana la atavilo sina, ana Yesu pisa pa Pita, pisape “?Sanape na amiu tap̃atete atavilo amio inu e aora ve taaga ga nene? \v 41 Amiu monar avisuar ruru wo, a amiu monar alen silaga, vena nakilaliena lala ve akila amiu re aloru e mlamulena viowa. Ee, kiamiu sitomena m̃arera ruru po, ana tasnemiu malumu manene la.” \p \v 42 Ana yam lua, naga pa sina e nap̃ani, mlen pisape “!Ata o! Visae otap̃atete olalua m̃au piala naloge viowaena nene, ana monar nomun ea, komin nap̃a monar ve sa ga nap̃a ko sinom̃ania.” \v 43 Ana naga p̃asup̃e sina pimi, pisu nap̃a la telu nene asum̃a amomalio ke sina ga, komin nap̃a marala kawa, atekavito pap̃isi, atavilo p̃ele ga. \p \v 44 Ana naga mligan la telu nene asum̃a ga, ana p̃asup̃e ke sina ga pa e nap̃ani, mlen e visena taaga m̃a nena ga, nap̃a naga kila yam telu ne. \v 45 Ana naga p̃asup̃e si pimi pun la telu nene, pisape “?Ei, amiu asum̃a apa ruru amiu, a amomalio ke ga wa? !Amiu avisuaria! Lavisi ke pogos nap̃a Narina ne Yeririna va e limana ne li viowa la narui. \v 46 Ita, asum̃alu, tevano. Amiu apisu ke ne, yaru na vielua inuena nane sum̃a pimi m̃a ga lavisi nam̃a.” \s1 La apuarar Yesu m̃arera \r Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Yoane 18:3-12 \p \v 47 Ana pogos nap̃a Yesu pisa ke visena nene wa, Sutas nene, nap̃a nalogena la lualima taaga pa lua nene lala tai, naga pimi, naga amio yaru na mara la moki nap̃a ap̃ar kiela playu na mara lala amio kiela plaki lala. La ke nene narui, nap̃a yerkawa lala kiena ne yaru wa lala, amio nasumonena kiena ne le Yu lala, la amligan la apimi. \p \v 48 Ana sumon nap̃a la apa am̃alivi sanene, yaru na vieluaena nap̃a Sutas nene, naga pisaar kile tai pan la, nap̃a naga pisa pisape “Yaru nap̃a visae neva nevitawe p̃esania, nane yaru ne nanene nap̃a p̃isi na amiu auarar ruru naga,” \v 49 ana pogos nap̃a la am̃alivi, Sutas mial mesmesun ga Yesu, ana naga pitawea, pisa pania, pisape “!Pokolemalo, Navianena! Sum̃are sike amio ko.” \p \v 50 Ana Yesu pisa pania, pisape “M̃ara, yum̃aena nap̃a ko opiminia, ko okila ga.” Ana la apimi narui, apuarar Yesu m̃arera. \v 51 La apuarar naga sanene narui, ana Pita p̃erelua kiena playu, terania, tetereria yaru kiena ne P̃arin yaru wa tai, ana telua kiligana lepas tai. \v 52 Ana Yesu pisa pania, pisape “Ko oligan ruru si kiom̃a playu e kana taga. Yaru nap̃a p̃ar ke playu na kilaen mara, naga p̃isi na mare e playu na kilaen mara. \v 53 ?Amiu asitom asape in na tap̃atete nevio Ata, vena naga iila inu? Visae nevio naga, yam ve taaga naga p̃isi na ligan p̃egas nen kiena navisi lala ve moki nap̃a vena aimi avisuar inu. \v 54 Ana visae nekila sanene, p̃isi na visena nasumo lala nap̃a asike e Nasiriena Wa lala, yokorena la tap̃atete aimi ave lelaga, sa nap̃a apisaar p̃isi rui.” \p \v 55 \x - \xo 26:55 \xt Luk 19:47, 21:37\x*Ana Yesu pisi pan yaru la nene, pisape “?Vanon ya ne amiu ap̃ara kiamiu playu amio kiamiu plaki lala? ?A vanon ya ne amiu asape aimi atararvinaun inu e pupumalo sanene? ?Pona amiu asitom ke asape in na nepe yaru m̃arera na vinauena tai pona na wem̃aren yaru? ?Ana silaga e legiena punu ga, nap̃a in na nesum̃a nepian ke yaru lala loyum̃a e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, ana vanon ya ne pe apimi atarar inu re e pogos la nene poli? \v 56 Ana suri la nene la poga ga ne, vanon suri la ne amiu akila ke ne, sa ke ga nap̃a navisawalena nasumo lala apisawal nanua rui e kiela Nasiriena Wa lala, ana kiela visena la nene pimi ke sane pe lelaga make narui.” \p Ana e pogos nene, nalogena lala amligan Yesu, la ap̃ure matania. \s1 Ap̃ere yesu pa e kumali keviu kiena ne yerkawa kiena ne le yu lala \r Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Yoane 18:13-14,19-24 \p \v 57 Ana la nap̃a atarar Yesu, ap̃ure pimi vena akila naga sum̃alu se marana ne Kaep̃as, nap̃a naga pe P̃arin yaru wa. Ana navianena navisaluaena lala amio nasumonena kiena ne le Yu lala, apimi m̃ena ga lele taaga e kiena kumali nene rui. \v 58 Ana Pita m̃ena ga sum̃a taveve ke Yesu e pogos nene, ana pe pa re lavisin naga poli, ana pogos nap̃a la apimi loyum̃a e kove na kumali nene, Pita pano totano amio li nayum̃aena kiena ne Kaep̃as lala, vena naga logeli sanape nap̃a p̃isi na la akila va Yesu. \p \v 59 Ana yerkawa lala kiena ne yaru wa lala, amio yerkawa tap̃ena lala nap̃a la asike loyum̃a e viorena nene, akilali nap̃a akale yaru lap̃asia vena la avisokan ga e Yesu, nap̃a la avisa suri lap̃asia nap̃a la avisu sane akilia awem̃ar Yesu mare vanonia. \v 60 Ana la apisi narui, ana yaru la moki nap̃a asum̃alu, la apisokani pano pano-o pap̃isi, ana viorena nene pe m̃a re suri tai e kiela visena la poli vena torokin la akila ve sanene va Yesu. Kiela visena la peve tap̃ena ga sanene pano-o p̃isi, ana yaru la lua asum̃alu, \v 61 \x - \xo 26:61 \xt Yoan 2:19\x*ana la lua apiranari visena taaga, apisape “Yaru nene, pisa pisape naga kilia we plan Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, ana visirlua sina e legiena ve telu ga.” \p \v 62 Ana P̃arin yaru wa nene sum̃alu, pisi pa Yesu, pisa pisape “?Sanape, yokorena ko ovisatam̃e la, pona peraga? ?Sanapen visena la nene nap̃a la asum̃a apisawal ke ne?” \p \v 63 Ana Yesu topuru ga tom̃a ga. Ana P̃arin yaru wa nene pisa sina ga pania, pisape “Nevisa van ko, ko na monar ovisa kia kiena ne Ntewa Mali, ovisave lelaga nap̃a ko Navisaarena, nap̃a ko ope narina ne Ntewa, pona pe ko re naga poli. !Ko na monar ovisawal ruru van imimi nanagane narui!” \p \v 64 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Suri ne nanene narui, nane ko osum̃a opisa ke narui. Ana nevisa van amiu, nesape siraunia ve ve piavi re, p̃isi na amiu avisu Narina ne Yeririna nap̃a totano e lepas marua kiena ne Ntewa nam̃areraena, a p̃isi na amiu avisu nap̃a warpoyo e lul lala, vitomi tano e yomarava nini.” \p \v 65 Ana P̃arin yaru wa nene sinena mimi pap̃isi, pitolwowa m̃ana kulsaket, pisa pisape “!Nane-e, toroki! Yaru nap̃a sum̃a p̃arnena kare ke kia wa kiena ne Ntewa, nanene rui. ?Amiu amloge m̃a ne? ?Vanon ya ne ita tesum̃a takale ke si yaru vena visawal si suri lap̃as e naga? \v 66 ?Ana viorena nini sitom sanape? ?P̃isi na telip̃ere naga sanape?” \p Ana la apisatam̃ea, apisape “Popon awem̃ar nena naga mare.” \p \v 67 Ana la nene la apilasiria marana, a asu naga, a lap̃asia la amlipa kare naga pap̃isi, \v 68 ana apisa kare naga, apisape “?Ei, Navisaarena, ko ovisawalia, ane mlipa ko ga na wa?” \s1 Pita piro Yesu \r Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Yoane 18:15-18,25-27 \p \v 69 Ana e pogos nene, nap̃a Pita tom̃a tano loyum̃a e kove nene, sira m̃ee tai na visuaren yum̃a pimi puna, pisa pisape “!Ei, ko m̃ena ga otaveve Yesu nae Kalele nene!” \p \v 70 Ana e marala la punu ga, Pita piro suri nene, pisa pisape “Peraga, nemninue suri na ko opisa ke ne.” \v 71 Ana naga mial petania, pito tano e pupia pulutava na kove na kumali nene. \p Ana e yo nene, sira m̃ee tap̃ena m̃al naga, ana pisa pa yaru la nap̃a asike ga lavisinia, pisape “Yaru nene, naga m̃ena ga amio yaru nae Nasaret nap̃a Yesu.” \p \v 72 Ana Pita piro ke sina ga suri nene, pisa visena tai nap̃a pe visena m̃arera, pisape “!Peraga p̃a, in na nemninue nena yaru nene!” \p \v 73 Ana yam plas ga, yaru la nap̃a asike ga lavisin pulutava nene apimi puna ne Pita narui, ana apisa pania, apisape “Lelaga, ko na ko lala yaru tai, vanon nap̃a memloge kilale nap̃a ko osum̃a op̃an ke visena lala sa ga le Kalele ga lala.” \p \v 74 Ana Pita pisi m̃arera la sane, naga pisaar ga visena m̃arera lala, pisape “!Lelaga p̃a, sinapane! Nepisa pa rui, inu na pe nekilia re nena yaru nene poli.” \p Ana e ke e pogos nene nap̃a Pita pisa visena nene, term̃ene tai kokoreko, \v 75 ana kila Pita sitom̃al si visena kiena ne Yesu, nap̃a naga pisa pania, pisape “Lelaga nevisa van ko, p̃isi na yemalo ke ga nene, pogos nap̃a term̃ene ve kokoreko re yam tai wa, ana ko oviro inu yam ve telu narui, ko ovisave omninue inu ga.” Ana Pita mloge piowa nap̃a piowa, ana naga pa vanua, naga tagi nap̃a tagi. \c 27 \s1 Lala ap̃ure Yesu pa puna ne P̃arin Sup̃e kiena ne le Rom lala nap̃a pisuar ke Israel \r Mak 15:1; Luk 23:1-2; Yoane 18:28-32 \p \v 1 Ana e kolulagi nene, pogos nap̃a mrae siar pa metava, yerkawa kiena ne yaru wa lala amio nasumonena kiena ne le Israel lala, la atotano ke sina ga vena aviranar ruru li mrapa tai, vena kilaen Yesu mare. \v 2 Pogos nap̃a la apisayu p̃isi, ana la apiar limana ne Yesu, la ap̃ure naga pa puna ne P̃aelat, nap̃a naga pe p̃arin sup̃e nae Rom nap̃a naga pisuar ke Israel e pogos nene, ana la amligan Yesu e limana ne P̃aelat nene, vena naga lip̃ere naga. \s1 Sutas m̃em̃ar ke sina ga naga \r Yum̃aena 1:18-19 \p \v 3 \x - \xo 27:3 \xt Yum̃aena 1:18,19\x*Ana Sutas, nap̃a naga pielua Yesu p̃isi, naga pisu kilale nap̃a la amlip̃ere Yesu p̃isi rui asape naga monar mare, ana e pogos nene naga mloge si piowagan suri nap̃a naga kila. Ana naga pilon si kiena sitomena narui, ana naga p̃ar si selpa lualima yam telu nene, pa yerkawa la nap̃a apul naga sumo. \v 4 Ana naga pisa pan la, pisape “In na nekila mlamulena viowa nene, nap̃a inu nepielua yaru tai nap̃a pe kila re nena suri tai, ana kiau visena na kila na yoko awem̃ar naga mare.” \p Ana yerkawa la nene apisa ga pania, apisape “Ei, ve oimi otag re si van imimi. Imimi mep̃isin ko pa rui.” \p \v 5 Ana Sutas silin tetain kilavaru nene su tano e loyum̃a wa m̃ana Ntewa, ana naga pa vanua, pa telan kolmekina e kilika, naga mare. \p \v 6 Ana yerkawa kiena ne yaru wa lala, la apano ap̃ar kilavaru nene, ana la apisape “Kilavaru nene, kuruta kana yaru mlau vanon rui, a e kieta navisaluaena, ita tap̃atete teligan kilavaru na sanene va teke karo na Yum̃a Wa M̃ana Ntewa.” \v 7 Ana lala apisayuia, ana amla kilavaru nene, apa apul kinakinas nen porotano tai nap̃a nanua sumo, la apisape kiena kia “Porotano na piaki,” ana la amligan narin porotano nene pe lotap kiena ne wolawa lala. \v 8 Vanon suri ne nanene, pimi tol nanagane, yaru lala apisa ke narin porotano nene, asape “Porotano na Kuruta.” \p \v 9 A suri ne nanene kila visena tai kiena ne Navisawalena Serem̃aea pimi pe lelaga, nap̃a sumo naga kiena visena pisape \q1 \qt “La ala kilavaru nap̃a selpa ve lualima yam telu nene,\qt* \q2 \qt na torokin maran kilavaru nap̃a le Israel lala apisa apisape mesmesun aul lua yaru, \qt* \q1 \v 10 \qt ana la amla apano apul porotano kiena ne yaru na kilaen piaki nene, sa ga nap̃a Ntewa pisa pan inu sape nekila.” \qt* \rq Sek 11:12-13\rq* \s1 Yesu sum̃alu e marana ne P̃aelat \r Mak 15:2-5; Luk 23:3-5; Yoane 18:33-38 \p \v 11 Ana la ap̃ure Yesu pimi sum̃alu se marana ne P̃arin Sup̃e P̃aelat, ana naga piun tan Yesu, pisape “?Ko ope P̃arin Sup̃e kiena ne le Israel lala, pona peraga?” \p Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Naga ke narui, sane ko opisa ke ne.” \p \v 12 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne p̃arin yaru wa lala amio nasumonena lala apisavisawal suri moki e Yesu, ana Yesu pisatam̃e re si suri tai poli. \v 13 Naga topuru ga tom̃a sanene, ana kila P̃aelat piun sina ga tania, pisape “?Sanape, ko pe ositom re nap̃a la apisa suri viowa la moki e ko poli?” \p \v 14 Ana e lepas na suri la nene nap̃a la asum̃a apisa ke ne, ana Yesu pe pisatam̃e re si suri tai pan la poli, ana P̃arin Sup̃e nene milan pap̃isi. \s1 P̃aelat naga tam̃an pisape Yesu Monar mare \r Mak 15:6-15; Luk 23:13-25; Yoane 18:39–19:16 \p \v 15 Ana e pogos nene, la asike e pog na P̃ap̃agena na Sitom̃alena Natamaliaena na wa, ana e kayui punu ga e p̃ap̃agena nene, P̃arin Sup̃e nae Rom nene naga silaga kila suri tai pa le Israel lala. Naga kila nap̃a visae la p̃asia asike e yum̃a naloge viowaena, la akilia avisa kia kiena ne yaru ve taaga nap̃a la sinelania, ana yokorena P̃aelat naga ligan lua naga molue. \v 16 Ana e pogos nene, yaru na kilaen politik tai naga mom̃a e yum̃a naloge viowaena, nap̃a yaru la akilia ruru naga, kiena kia Yesu P̃arap̃as. \v 17 P̃isi na, pogos nap̃a p̃ina lala apimi ape moki lele taaga e marana ne P̃aelat, ana naga piun tan la, pisape “?Amiu sinemiun asape neligan lua ane molue sina im̃asu pun amiu? ?Sinemiun Yesu P̃arap̃as, pona Yesu nap̃a apio ke asape Navisaarena?” \v 18 P̃aelat piun sanene, vanon nap̃a naga kilia p̃isi rui nap̃a yerkawa ga lala kiena ne le Yu lala, la ap̃ure Yesu pimi puna, sane yum̃aena na vielueen ga, vanon nap̃a apisu nap̃a kiela yeririna tap̃ena lala akekaran Yesu pap̃isi. \p \v 19 Ana e m̃ena ga e pogos nap̃a naga totano ke e lelen nalip̃ereena vena akila navisena nene, ana wona mligan visena pimi pania, pisape “Ko ve okila re suri tai va yaru nene. Naga pe kila re suri tai poli, ana na kolemalo nomomalio, nepisu naga, ana nanagane nemloge ke piowa vanon pap̃isi.” \p \v 20 Sanene narui, P̃aelat sinenan pisape ligan lua Yesu naga vano, ana yerkawa lala kiena ne yaru wa lala amio nasumonena kiena ne le Yu lala, la akila kare sitomena kiena ne yeririna lala, la am̃areran la pap̃isi vena la monar avisa va P̃aelat vena naga ligan lua P̃arap̃as nene vano, a naga monar kila Yesu va mare. \p \v 21 Ana P̃arin sup̃e nene piun sina ga tan la, pisape “?Amiu sinemiun asape netam̃an yaru la lua nene, ana ane molue ga sane?” \p Ana la apisatam̃ea, apisape “Imimi sinemimin P̃arap̃as.” \p \v 22 Ana P̃aelat piun tan la, pisape “Poga ga, ana visae ve sanene, p̃isi na nekila ve sanapen Yesu nene nap̃a apio ke naga asape Navisaarena?” \p Ana la punu ga apionia, la apisape “!Asuar naga e laki torovia!” \p \v 23 Ana P̃aelat piun tan la, pisa pisape “?Vanon ya? ?Naga kila suri ya nap̃a piowa?” \p Ana la apion manene la pa metava sane, la apisa apisape “!Asuaria, asuar naga e laki torovia!” \p \v 24 Ana P̃aelat pisu nap̃a naga tap̃atete si taulu la, vanon nap̃a pupia m̃aagena pap̃isi nap̃a pa ke metava rui, ana naga kus pialo na wii tai, ana e maran yeririna la nene, naga kevan limana ea, ana naga pisape “Kuruta na yaru nene naga pe su re e inu poli. Kiena marena, naga kiamiu yum̃aena ga nene.” \p \v 25 Ana pogos nap̃a yaru la amloge visena nene, la akiikii ke sina ga, apisape “Poga ga ne, suri ke nap̃a imimi sinemimin ke nanene narui e, nap̃a kiena marena pe kiamimi yum̃aena, a nap̃a kana kuruta sum̃a e imimi memio narimimi lala.” \p \v 26 Ana P̃aelat mligan lua P̃arap̃as molue si p̃asup̃e pa pula, sa nap̃a la sinelania, ana naga mligan Yesu e limana ne kiena li na mara lala vena akoa naga, a vena aure naga va asuaria e laki torovia. \s1 Li na mara lala akirakirai viowa pa Yesu \r Mak 15:16-20; Yoane 19:2-3 \p \v 27 Ana yaru na kilaena mara lala kiena ne P̃aelat, la atar Yesu ap̃urelua pa vanua e yometava na kiena kumali nene, ana la apio pa kiela p̃egas nen li na mara tap̃ena lala vena la aimi avisu Yesu. \v 28 Ana la amiyenlua m̃ana kulsota, ana amiyen kulkota tai e naga nap̃a marana pe melia vivaga sa nap̃a p̃arin sup̃e la amiyen, \v 29 ana la ap̃ar nenos nen kilsirili, ana ap̃an ruruia, amligan e p̃arina, sa nap̃a karo na p̃arin sup̃e tai, a amligan m̃ena lakiavio tai e limana na p̃amarua vena lararia. Ana la asum̃a akinai tano pania, la asum̃a akirakirai viowa pania, la apisa apisape “!Imimi meva tanon ko, ko nap̃a ope P̃arin Sup̃e kiena ne le Yu lala, imimi memieluar ko!” \v 30 Ana la asum̃a apilasiria naga, a amla lakiavio nap̃ani, asum̃a am̃e p̃arina Yesu ea. \v 31 Ana pogos nap̃a la akirakirai piowa pania p̃isi, ap̃arlua kulkota nene e naga, ana amien si m̃ana kulsota la e naga, ana atar naga, apano vena asuar naga e laki torovia. \s1 Asuar yesu e laki torovia \r Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Yoane 19:17-27 \p \v 32 Ana pogos nap̃a li na mara lala la asumon Yesu apa ke narui, amal yaru tai nae Saerin, kiena kia Saemon, ana la am̃areran pania asape naga towe kus laki torovia kiena ne Yesu vano. \v 33 Ana la apa atol kunus tai, kiena kia Kolkota, nap̃a kana kinasia na asape yo nap̃a sane puriu na piap̃arin yaru. \v 34 Pogos nap̃a apimi aporu e wos nen kunus nene, ana la sinelan asape ala kuruta namunena va Yesu vena munia, ana kuruta namunena nene was nen suri tai nap̃a melkalka sike ea, vena kila tasnena ne Yesu kapulu ga, ve lae manene re, ana pogos nap̃a Yesu munli suri nene, naga yepen mavin si munena. \fig Asuari Yesu e laki torovia|alt="Christ On Cross" src="41_Mat27.35_ChristOnCross.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="27:35" \fig* \p \v 35 Ana la atar Yesu, asuari naga e laki torovia. P̃isi na, la akila sa nap̃a amlil m̃apila, vena alual li nap̃a ane war m̃ana kulsota tai, a ane war tai, \v 36 ana la atotano atom̃aga e yo nene vena akirakira m̃aga va avisu naga. \v 37 Ana la asiri navisawalena tai, asuari teke metavan p̃arina, nap̃a pisawal suri nap̃a la am̃em̃ar naga mare vanonia, nap̃a pisa pisape “Yesu nene, P̃arin sup̃e kiena ne le Yu lala.” \v 38 Ana e pogos nene, yaru navinauena lalua, asuari m̃ena ga la luoka e laki torovia sa ke Yesu, la amligan tai e lepasnena na p̃amarua, tap̃ena e lepasnena na p̃am̃eli. \p \v 39 Ana yaru la nap̃a asum̃a amialoro ke apa e yo nene, asum̃a asisilin p̃arila, apisalele kare Yesu p̃isa, la apisa apisape \v 40 \x - \xo 27:40 \xt Mat 26:61; Yoan 2:19\x*“!Ke, suwala! Ko nene, nanua sumo ko opisa opisape ko okilia owe plan Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, ana ovisirlua ke sina ga e legiena ve telu ga, ana sanape narui? !Poga, ko ga otamalia ko lia! !Visae ko ope narin Ntewa kemua lelaga, ko otapulu e laki torovia nam̃a, otomi tano!” \p \v 41 E p̃elaga m̃a nena ga nene, yerkawa lala kiena ne p̃arin yaru wa lala, amio navianena na navisaluaena, a li na sumonena kiena ne le Yu lala, la asum̃a apitalia kare naga pap̃isi, \v 42 la asum̃a apisa ke, apisape “!Pona naga tamalia m̃a yaru tap̃ena la moki yo rui, ana naga mninue kare si narui, tap̃atete si tamalia naga! ?Ana naga pe kieta p̃arin sup̃e ita le Yu lala, pona peraga? Popon naga vitomi tano e laki torovia nanagane, vena ita telelaga e naga. \v 43 A yaru nene pisape naga piawa e Ntewa, ana pisape naga Narina ne Ntewa. !Poga ga, tevisulia, visave Ntewa kekaran naga, yoko naga tamalia naga nanagane narui!” \p \v 44 Ana yaru navinauena la lua nene, nap̃a asuar la e laki torovia amio Yesu, la m̃ena ga luoka asikol sina visena viowa kiena ne la nene pania. \s1 Yesu mare \r Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Yoane 19:28-30 \p \v 45 Ana kolipae ga, yemalolo pimi kalo make yo punu ga e yo nene, pano tol mrae telu yepekilavi, \v 46 a lavis ga e pog nene, Yesu mlokai keviu e kiena visena ruru napo, pisa pisape “?Eli, Eli, lam̃a sap̃atani?” nap̃a kana kinasia sape “?Kiau Ntewa, kiau Ntewa, sanape nap̃a ko omligan inu nem̃eke sanene?” \p \v 47 Ana yeririna lap̃asia nap̃a asum̃alu asum̃a e yo nene, nap̃a la asum̃a apisuvisu ke suri la nene, ana amlogepalia nap̃a Yesu mlokai sane, ana la apisa apisape “Ke, yaru nene sum̃a pio ke yermarua Elaisa, vena imi iila naga-o.” \v 48 Ana veraga ga, lala yaru tai kiriri pimi, mla lumlum tai, taron kuruta namunena nap̃a melkalka pa ea, miyurar te laki tai, ana kian va Yesu munia. \v 49 Ana yaru tap̃ena lala apisa apisape “!Osuwa! Tevisulia wa, pona yokorena yermarua Elaisa vitomi tamalia naga, pona ve vitomi re.” \p \v 50 Ana Yesu mlokai manene sina, ana p̃ere maron kiena yalua, tam̃an ninuna pano, mare p̃an. \p \v 51 Ana pogos ke ga nene, pupia kulmrae nap̃a e Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa, nap̃a mono ke yo wa nap̃a pe yo wa pap̃isi, naga purp̃a pito ga lika, siar metava pito tol tano. A yemninu, a pupia kilavaru lala pororowa la, \v 52 a e lotap, tampona na yaru mesmesu la moki na nanua sumo apikevike, ana kana yaru ne lala amamal sina. \v 53 Ana la amolmolue e kiela tampona lala, ana siraun pogos nap̃a Yesu m̃ena ga mali sina ga e marena, la nene amial apa garu pulkumali wa Yerusalem, ana yaru la moki nap̃a apisula. \p \v 54 Ana li na mara lala, amio kiela yerkawa, nap̃a la asum̃a apisusuari ke Yesu, pogos nap̃a la amloge yemninu, a apisu suri la nap̃a kakate, la amilan pap̃isi, la sinela kurkur pano-o amiyuyuwawa, ana la apisa apisape “!Aulai, yaru nene naga pe Narina ne Ntewa kemua lelaga nap̃a ne!” \p \v 55 \x - \xo 27:55 \xt Luk 8:2,3\x*Ana sira la moki pap̃isi e yo nene, la asum̃a asum̃alu asike la perina sane, la asum̃a apisuvisu ke Yesu. La nene, naga la nap̃a amolue garu Kalele nanua sumo, la asum̃a ataveve m̃a Yesu pano-o, a asum̃a amiila naga. \v 56 Ana likan sira la nene, ana Maria tai nap̃a sira nae Maktala, a Maria m̃ena nap̃a anenane Semes amio Yosop, a sira m̃ena nap̃a wona ne Sepeti. \s1 Yosop sin Yesu \r Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Yoane 19:38-42 \p \v 57 Ana yaru tai nae Aramatia sum̃a ga, nap̃a naga pe yaru na suri moki, kiena kia Yosop, a naga pe nalogena kiena ne Yesu tai. Ana pogos nap̃a lavisi mrae vito tano, \v 58 naga pa sum̃alu se marana ne P̃aelat, piun tania pisape kus tasnena ne Yesu. Ana P̃aelat pisa pa kiena li na mara lala, vena la akus tas nen Yesu imi vania. \v 59 Ana Yosop kus tasnena ne Yesu, mliluwoia e kulmrae tai nap̃a miyuwowo ruru po, \v 60 ana naga pa mligan m̃eke e puluve viu nap̃a naga m̃ana, nap̃a la ate mare ga p̃isi ga na wa. Ana la amelilivin pupia kilavaru na monoen puluve nene, pimi mono pulusa, ana Yosop la ap̃asup̃e si apano. \v 61 Ana Maria lalua nene, nap̃a lala tai nae Maktala, amio tap̃ena nene, lalua apimi asike e yo nene, la atom̃a tano ato mesmesun ga pulmaran puluve nene nap̃a tasnena ne Yesu m̃eke ea. \s1 Li namara lala akirakiravan m̃a puluve \p \v 62 Ana suri la nene la apimi kakate e legiena na kilaen suri la punu ga su ruruia sum̃ate Legiena Wa. Ana e legiena tap̃ena, nap̃a sane Legiena Wa nene narui, yerkawa kiena ne yaru wa lala amio Varasi lala la apa asum̃alu ase marana ne P̃aelat, \v 63 \x - \xo 27:63 \xt Mat 16:21, 17:23, 20:19; Mak 8:31, 9:31, 10:33,34; Luk 9:22, 18:31-33\x*ana la apisa apisape “Mesape mevisa ga van ko, P̃aelat, nap̃a imimi mesitom̃al ke visena kiena ne yaru na visokanena nene na wa, nap̃a pogos nap̃a naga mali ke ga wa, naga sum̃a pisaar pisape ‘Siraun legiena ve telu, p̃isi na nemali ke sina ga.’ \v 64 Ana visae ve sanene, imimi sinemimin mesape meviun tan ko sanini, mesape ko oligan kiom̃a li na mara lap̃asia ava avisuar e puluve nene, vano vano tol kana legiena telu nene warovia. Visae peraga sa p̃isi kiena nalogena la ava akusvinaun tasnena, ana p̃isi na la avisokan, avisawal va yaru lala, avisave ‘Naga mali sina e marena rui.’ A visae la akila ve sanene, p̃isi na kiena navisokanena maro nene yoko imi viowa la sane, taulu nap̃a nasumo.” \p \v 65 Ana P̃aelat pisa pan la, pisape “Poga ga, aure kiau li na mara lap̃asia avano. Amiu akilia ava akila ruru make suri punu ga sa nap̃a amiu ava akirakiravan ruru yo nene.” \p \v 66 Ana la apano, amligan pilu tai e kilavaru nap̃a mono ke puluve nene, nap̃a visae yaru tai melilivin kilavaru nene, p̃isi na pilu nene worovia, ana p̃isi na akilia avisu kilalea. Ana la amligan m̃ena li na mara lala asum̃a akirakirava e puluve nene. \c 28 \s1 Puluve korena ga m̃eke na \r Mak 16:1-10; Luk 24:1-12; Yoane 20:1-10 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Legiena Wa p̃arovia, ana e legiena na siraunia, nap̃a legiena p̃esia na wik, pogos nap̃a mrae p̃arpoyo, ana Maria nae Maktala amio Maria tap̃ena nene, lalua apanon asape avisuli puluve nene. \v 2 Lalua apano atol yo nene, ana pupia yemninu veraga, vanon nap̃a navisi kiena ne Ntewa tai mligan ma e peni, pitomi tano melilivin lua kilavaru nene, ana pa teke metava e wosia. \v 3 Ana marana pilavila pap̃isi, a m̃ana kulsota merarava ruru po, nap̃a miyuwowo na miyuwowo ruru po, \v 4 ana pogos nap̃a li na mara lala la apisuia, la amarau pano pano-o amarmarlula asike ea. \p \v 5 Ana navisi nene pisi pan sira la lua nene, pisa pisape “Marauen toko. Nekilia m̃a nap̃a amiu lua apimin ke Yesu, nap̃a asuar naga e laki torovia, \v 6 ana naga pe mon re si e nini poli, naga mali sina, sum̃alu rui, sa nap̃a naga pisaar sumo. Amiu lua aimi avisuia e nap̃a tasnena momalio m̃enea. \v 7 Ana amiu lua ava vila ga, avisawal va kiena nalogena lala nap̃a naga mali si e marena rui. Ana nanagane, yokorena naga sumo vito garo Kalele, ana amiu m̃ena ga yoko atove, avisu naga e yo nene. Nane kiau visena pan amlua nene.” \p \v 8 Ana lalua akoskosin nap̃a lalua amolue e puluve, lalua apano. Lalua apano na, sa nap̃a lalua amarau ke ga wa ana lalua amloge sane akekara m̃ena ga pap̃isi. Ana lalua akiriri apano vena avisawal lologena nene va kiena nalogena lala, \v 9 ana lalua apa m̃a sane, ana lalua apitawe Yesu. Lalua amilan kare naga pap̃isi, ana naga pisi pan lalua, pisa pisape “Pokolulagi.” Ana lalua apa akinai tano e naga, lalua atarar lana, lalua amlotun naga. \v 10 Ana Yesu pisa ga pan la luoka, pisape “Marauen toko. Amiu ga luoka ava avisa va wolai lala vena ato garo tano Kalele, ana e yo nene, la akilia avisu inu.” \s1 Li na mara lala la apa apisawal suri la nene \p \v 11 Pogos nap̃a sira lalua nene ap̃asup̃ela apa ke puna ne nalogena lala, e ke e pogos ga nene, ana li na mara lala p̃asia ap̃asup̃ela apa Yerusalem, la apa apisawal suri la nene nap̃a kakate, van yerkawa kiena ne yaru wa lala. \v 12 Ana la nene, la apio nasumonena tap̃ena lala apimi, ana la apa lele taaga amio la, ana la apisayu suri la nene pano-o p̃isi, ana la apiranaria asape la monar awar kilavaru keviu tai va li na mara la nene, \v 13 ana la apisi m̃arera pan la, apisape “Avano avisavisawal va yeririna lala, avisave ‘!Peraga, kiena nalogena ga la nene! Apimi kolemalo, e pogos nap̃a imimi mesum̃a momomalio ke ga wa, ana la apinaun tasnena akus apano.’” \v 14 Ana la apisa m̃ena ga pan la, apisape “A visae visena na suri nene va tol P̃aelat, p̃isi na imimi ga mevano mekila ruru memio naga, p̃isi na amiu ve aloge re visena tai vanonia.” \p \v 15 Ana li na mara la nene akekaran kilavaru nene, amlavia, ana la apano apisovisokani e yo punu ga sa nap̃a yerkawa la nene apisa pan la, a suri nene kila le Israel lala la apisavisa ke visena nene pimi tol nanagane. \s1 Yesu pimi puna ne kiena nalogena lala \r Mak 16:14-18; Luk 24:36-49; Yoane 20:19-23 \p \v 16 \x - \xo 28:16 \xt Mat 26:32; Mak 14:28\x*Ana nalogena la lualima taaga pa taaga nene apito garo tano Kalele, e tavie nap̃a Yesu pisaar pan la, \v 17 ana pogos nap̃a la apisu naga, amlotun naga, ana la p̃asia la asitom p̃ele ga asape Yesu re nene poli. \v 18 Ana Yesu pimi lavisin la, pisa pan la, pisape “Ntewa mligan suri punu ga nae ma e peni a nae m̃ena ga e yomarava nini, e lum̃au, vena nevesup̃en la. \v 19 \x - \xo 28:19 \xt Yum̃aena 1:8\x*Sanene, nemligan plan amiu ke narui, vena amiu monar ava e yolai punu ga na yomarava nini, amiu monar aurela aimi ave kiau nalogena lala, nap̃a amiu akela e kia kiena ne Ata, Narina, a Ninuna Wa, \v 20 a nap̃a avian la m̃ena ga vena alogear visena la nap̃a nepisa pan amiu p̃isi rui. Ana amiu monar asitom̃ali luen ga, nap̃a nesum̃a nemio amiu silaga, vano vano-o tol luas nen pog nini.”