\id LUK Lewo \h Luk \toc1 Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a LUK Siriyuia \toc2 Luk \mt2 Lologena Wo Kiena Ne \mt2 Yesu Kristo Nap̃a \mt1 LUK \mt2 Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Kompasinen suniena plas na tusi nini \ip Tusi nini, \it “Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a Luk Naga Siriyuia”\it*, naga pisayu Yesu sape naga yaru nap̃a Ntewa pisayu pa lus nae Israel lala nanua rui, sape yoko naga imin tamalia la, a vena tamaliena yeririna makega na yomarava. Luk sirilua pa e kiena tusi nini, sape Yesu nene, Ninuna Ntewa namava ke narui pio naga vena “visawal kiena lologena wo va la nap̃a limala korena ga.” Ana komin sur ne nanene, lologena wo nap̃a Luk siriyuia, pulen suniena la nap̃a kilologia sape Ntewa sinena miyee yaru la nap̃a asike e nalogeviowaena. \ip Suri tap̃ena la moki nap̃a tom̃al e tusi nini, nane suniena kiena yaru la nap̃a amloge po pona akekara. Suniena la moki na sanene sike e marana na keviu taaga [1] nap̃a pisawal sape yoko Yesu imi, a e marana na keviu lua [2] nap̃a pisawal sanape nap̃a Yesu paeme. \ip A e m̃ena e marana na maro, yaru la akekara pap̃isi kome nap̃a Yesu mal sina, a p̃asup̃e si pa mae peni. \ip Yaru nap̃a siri tusi nini naga siri si tusi tap̃ena tai nap̃a kiena kia \it “Yum̃aena Kiena Li Nalologena Lala”\it*. E tusi na lua nene, naga pisawal suniena lala nap̃a moluwe marea e pogos nap̃a Yesu pa mae peni. Suniena la nene pisa lologia sape yaru la nap̃a amlelaga e Yesu Kristo apimi moki liluwe, ana asum̃a apa apisawal kiela lelagaena nene e yo tap̃ena lala. \ip Tusi nini \it “Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a Luk Siriyuia”\it*, komsus orelu sike ea. E komp̃asnena na lua, amio na orai nena, pisawal suniena lap̃as la nap̃a sike e ga e tusi nini, ana pe su re e tusi tap̃ena lala nap̃a Matiu, Mak a Yoane la telu asiriyuia. \ip Naga suniena la nap̃a pisayu navisi lala nap̃a amiyau, a suniena nap̃a pisayu yaru na visuaren sipsip lala nap̃a apimin apisu Yesu e pogos nap̃a naga paeme, amio m̃ena suniena nap̃a pisayu pogos nap̃a Yesu pa e yum̃a m̃ana Ntewa pogos nap̃a naga pe yaru viu ke ga wa, p̃akaiwa na yaru wo nae Samaria, a p̃akaiwa na ninis nap̃a kovio. \ip Pupia suri m̃ena lap̃asia nap̃a Luk pisayu kap̃arania e tusi nini, naga sanini. Naga pisayu lotena, a Ninuna Wa, a yo kiena sira lala loyum̃a e yum̃aena kiena Yesu, a pisayu nap̃a Ntewa kilia viyewo ita, kilia warplan kieta milamulena viowa lala. \is1 Komp̃asnen tusi la nini \ili Visena na sumo 1:1—4 \ili Yoane Nakeena amio Yesu lalua apaeme, a lalua akapuru 1:5—2:52 \ili Yum̃aena kiena Yoane Nakeena 3:1-20 \ili Yoane kee Yesu, a Yermare tap̃alia 3:21—4:13 \ili Yesu kila kiena yum̃aena e lepas nae Kalele 4:14—9:50 \ili Yesu moluwe Kalele pa ma Yerusalem 9:51—9:27 \ili Legiena maro nap̃a Yesu kila kiena yum̃aena garu Yerusalem a e yo la nap̃a lavisin Yerusalem 19:28—23:56 \ili Yesu mali sina a kiena nalogena la apisu naga 24:1-53 \c 1 \s1 Visen p̃esia \p \v 1 Inu Luk nesiriyu suniena nini pan ko, Yerkawa Tiopilas. Sa nap̃a ko okilia p̃isi rui, yaru la moki liu nap̃a asiri suniena na suri la nene komp̃as rui nap̃a am̃alm̃alivin ita e kas lap̃as p̃aro rui. \v 2 Suri la nene, ita pe tepisu mesmesun re e kilamarata poli, ana la nap̃a apisuia, siar e purp̃esa, a la na sa nap̃a la ape li Nalologena Wo p̃esia, la ke narui la apisawal ruru lelein pimi pan ita. \v 3 Ana siar nakonua rui, nesum̃a nepisusu ruru ke m̃aki tap̃ena la nap̃a la asiria, a nesum̃a nemla ke visena na suri la nene, ana nepisu sane popon visae nekilali nela sunien tap̃ena la nene komp̃asa, nesirikolia vena aim sane tus wo tai nap̃a taveve ruru narin mrapa lala na suniena nene. \v 4 A nane nesiri sike na rui, a nekekaran nap̃a neligan imi ve kiom̃a, vena ouloyuia, okilia ovisu kilalea sane suri la nap̃a osum̃a omloge ke rui, la amesmes ga a ape lelaga, la sa nap̃a kiau tus nini pisawalia. \s1 Navisi pimi pisawal pa Sakaraea pisape yoko naga war Yoane Nakeena \p \v 5 Suniena nena naga siar sanini, sape: E pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot naga pe sup̃en ke lepas nae Yutea, yaru wa tai, naga pe namratava kiena ne Apisa, a naga p̃ere sira tai nap̃a naga m̃ena molue kome lus kiena ne yaru wa lala, nane e namratava kiena yermarua Eron, wenla Mosis nanua sumo ne. Yaru nene kiena kia Sakaraea, a wona kiena kia Lesipet. \v 6 Ana lalua nene kiela malena mesmesu po pap̃isi e navisuena kiena ne Ntewa, nap̃a la asum̃a amlogear kiena navisaluaena lala, a asum̃a akila ke p̃elaga la nap̃a mesmes silaga, pe akilalu re tai poli. \v 7 Ana suri ga tai, lalua pe narila re tai poli, komin sira nap̃a Lesipet naga pe lum̃alum̃a ga, a nanagane lalua apimi ape yermarua laa rui. \p \v 8 Ana e pogos tai, pe pog na p̃egas kiena ne Sakaraea nap̃a monar ava akila kup̃ap̃aena e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, sa nap̃a p̃egas tai kila e wik tai, p̃egas tai kila e wik tai. \v 9 A silaga, pogos nap̃a akila sanene, la monar akila sa nap̃a amlil m̃apila, vena alual yaru ai nap̃a yoko naga kila pupia yum̃aena navaen loyum̃a e Yo Wa na Yum̃a Wa nene, vena sikapen ponotaninu na wonta nap̃a sike ne. Ana e poglis nene akila sanene, a kia kiena ne Sakaraea naga pa metava, asape naga narui nap̃a va kila yum̃aena nene. \v 10 Ana e nena e pogos na sikapen ponotaninu nene, naga pa loyum̃a vena va kila, a pupia p̃ina na yeririna lala asike vanua, asum̃a amlen m̃aga. \p \v 11 Ana pog nap̃a Sakaraea pa loyum̃a, ana milan kare navisi tai kiena ne Ntewa nap̃a m̃alivinia, sum̃al ga sike e lepas nen wonta nap̃ani lepas na p̃amarua. \v 12 Ana pogos nap̃a Sakaraea pisu navisi nap̃ani, naga mninue kare narui sape am̃a kila ve sanape na wa, naga marau pap̃isi. \v 13 Ana navisi nene pisa pania, pisape “Sakaraea, ve omarau manene re. In na nepimin ga nesape nevisawal van ko, Ntewa mloge kiamiu leniena amlua rui, a yoko wom̃a Lesipet, p̃isi na war narum̃a na mom̃e tai, a pogos nap̃a vaeme, yoko oligan kiena kia Yoane. \p \v 14 “Pogos nap̃a vaeme, yoko akekara vap̃isi, aloge wo, ana ve amiu re ga, ana yaru tap̃ena m̃ena lala akekara vap̃isi. \p \v 15 “Sisi nene, yoko imi ve yerkawa tai kiena ne Ntewa, a naga sane ve yaru wa tai, p̃isi na naga valia kuruta a wii m̃arera m̃ena lala. Siar e pog nap̃a naga teke e lom̃ep̃ena anena wa, ana yoko Ninuna Wa ulen naga vap̃isi. \v 16 Yoko naga ve yaru tai nap̃a p̃isi na vilon le Israel la ve moki awasup̃e la si puna Ntewa na Mava, kiela Sup̃e. \v 17 Yoko avisu nap̃a ninuna a nam̃areraena nap̃a se e Navisawalena Elaisa sumo sike sina ga e naga maran ve taaga, komin nap̃a naga imi sumo, vena visawal visave ve ve piavi re Navisaarena naga imi raunia. Yoko naga vilon sinen ata lala vena asitomyu ruru sina ga narila lala, a yoko vilon sitomena kiena ne li nakilaroen navisaluaena lala vena ataveve si p̃elaga nap̃a pe manmarua a mesmes ruruia. E mrapa ne la nanene narui, p̃isi na naga kila ruru p̃egas nen yeririna la tai va Ntewa, vena asum̃ate naga imi m̃alivin la.” \p \v 18 Ana Sakaraea mloge visena la nene, ana pisa pa navisi nene, pisape “Ei, ve ovisa re sanene. Tap̃atete ve sanene, komin imimi lua na mrae pito tano rui.” \p \v 19 Ana navisi nap̃ani pisa ke sina pania, pisape “Peraga, yoko ve sa ga nene. In na Navisi Kap̃riel nini, nap̃a silaga nesum̃al luen ga nesike e marana Ntewa vena nowar kiena visena, ana naga mligan inu nepim pum̃a vena nevisawal lologena wo nini van ko. \v 20 Ana pogos nap̃a nepisawal pan ko, ko na pe omlelaga re e poli, ana nevisa van ko sanini, yoko ove puru, ana p̃isi na osum̃a ga sanene imi tol pogos nap̃a ovisu suri la nene imi m̃alivin ko nena ga e kana pogosia.” \p \v 21 Ana pogos nap̃a navisi pis ke sanene pa Sakaraea, yeririna la asum̃al asike vanua na wa, asum̃ate m̃a pano-o, ana kiela sitomena lua narui, asape “Vanon ya ne naga pa loyum̃a, kila malion manene suri sanene.” \v 22 Ana siraunia na, molue sina, ana la apisu nap̃a naga pe pis re si pan la poli, ana la apisu kilale asape naga sike loyum̃a, naga pisu suri tai, nane kila naga sanene. Ana naga pis ga e limana pan la, naga pe puru ga mom̃a ga. \v 23 Ana sum̃a kila kiena yum̃aena e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, pano-o kilamake kiena pogosia, ana p̃asup̃e si pa m̃ana. \p \v 24 Ana asum̃a sanene pano-o, pe piavi re poli, wona sena, ana pogos nap̃a naga mloge sane m̃ep̃ena sanene, naga pa mom̃a ga m̃ala um̃a sanene pano-o tol kupario lima. \v 25 A e pogos nene, naga sum̃a pisa sanini, pisape “!Ntewa kila po pan inu pap̃isi nene wa! Sumonia, yaru la asum̃a apisu memawan inu komin nap̃a pe nop̃ar re sisi poli, ana nanagane Ntewa pisuveve inu, sinena miye inu, ana mlalua memawaena na kiau lum̃alum̃aena nene rui.” \s1 Navisi pimi pisawal pa Maria pisape yoko naga war Yesu \p \v 26-27 \x - \xo 1:26-27 \xt Mat 1:18\x*Ana Lesipet sena tol kupario orai rui, ana Ntewa pitetalia kiena navisi nap̃ani, Kap̃riel, vena vito visawal kiena visena tai va sira m̃ee tai, kiena kia Maria, nap̃a naga sira m̃ee tai na pulkumali nae Nasaret e lepas nap̃a Kalele. E pogos nene, la apisaar Maria rui vena va talopa amio yaru tai, kiena kia Yosop, nap̃a naga molue kome lus kiena ne P̃arin Sup̃e Tepet nanua sumo, ana Maria pe pa su re amio naga poli wa. \p \v 28 Ana navisi nap̃a Kap̃riel pimi m̃alivin Maria, pisape “O, Maria, Ntewa sitom ruru ko nena pap̃isi, naga sum̃a pisa ruru ko, sike kemua amio ko lelaga.” \p \v 29 Pogos nap̃a Maria mloge visena nene, naga sitom pap̃isi, sape visuvevelia, pisape navisi nene pisa po pap̃isi, ana kana kinas sanape. \v 30 Ana navisi pis sina pania, pisape “Maria, ve omarau re. Ntewa kekaran ko ga, ana yoko kila pupia navisa ruruena tai imi e kiom̃a malena. \v 31 \x - \xo 1:31 \xt Mat 1:21\x*Nanagane, yoko osena, vano-o owarwal narum̃a na yerm̃ene tai, a visae naga vaeme pae, monar osikia kiena kia Yesu. \v 32 Visena Wa nanua sumo naga pisayu pa narum̃a nene rui, nap̃a pisape \q1 ‘Naga yoko ve yerkawa, a kiena kia, \q1 “Narina ne Ntewa na mava,” \q1 a Sup̃e Ntewa yoko kila naga imi ve p̃arin sup̃e tai nap̃a kus lelen repina marua nene P̃arin Sup̃e Tepet nanua, \q1 \v 33 ana p̃isi na naga ve sup̃en la nap̃a amolue e mratava m̃ana yermarua Sekop, nane le Yu ne la ne asike nanagane, a la nap̃a yoko aim sirau, \q1 a kiena nasup̃enena nene yoko tap̃atete p̃isi pogos tai.’” \p \v 34 Ana Maria milan visena nene pap̃isi nap̃a sape yoko naga war sisi, ana naga piun tan navisi nene, pisape “?Ana suri nene yoko m̃alivi ve sanape ne, komin nap̃a in na pe nesu re nemio wou nene poli wa?” \p \v 35 Ana navisi pisatam̃ea, pisape “Ninuna Wa yoko naga vitom e ko, a nam̃areraena kiena ne Ntewa na mava p̃isi na kalo ko, ana yoko osena. A komin nap̃a yoko ove sanene, p̃isi na avisave sisi wa nene nap̃a yoko owaria, naga ve narina ne Ntewa. \p \v 36 “E kiom̃a navisuena, opisu suri nene sane m̃arera pap̃isi nap̃a yoko ve sanene, ana popon ositomli anom̃a sira marua Lesipet nene. Asum̃a apisu ke naga asape naga tap̃atete nena ga war sisi narui, ana nevisa van ko, naga pe sira marua rui, ana nanagane, kiena kupario orai narui. \v 37 Ositomlia, sa nap̃a Ntewa pisa pa sira marua Sera nanua sumo laa rui, e lepas na puna, pe suri re nena tai nap̃a naga kila p̃ele poli.” \p \v 38 Ana Maria pisatam̃ea, pisape “Lelaga kemua nap̃a. In na nepe sira m̃ee na yum̃aena kiena ne Ntewa ga, ana netam̃an inu ga vena naga kila suri la nene imi ve lelaga e inu ve sa ga nap̃a naga sinenania, sa nap̃a opisawal pan inu.” Ana navisi nene purmatania. \s1 Maria pa m̃alivin Lesipet \p \v 39 Ana Maria sum̃a sitom̃al ke visena lala kiena ne navisi nene, ana sinenan manene pap̃isi sape va visu anena nene, nap̃a Lesipet, ana pe piavi re poli na, mligan kiena yo, mial kawa pa e pulkumali nap̃a Lesipet amio wona Sakaraea lalua asike ea, nane e lepas na kunus lala nae Yutea. \p \v 40 Ana Maria pa tol m̃ala yum̃a, pa pio Lesipet. \v 41 A poglis nap̃a Lesipet mloge kilale pulgo Maria nap̃a pis pania, mloge narina nap̃a teke e naga kulul keviu. Ana Ninuna Wa pitomi e Lesipet, pitomi pule ea, \v 42 ana Lesipet pio manenea, pisape “!O, Maria, Ntewa pisa ruru ko keviu pap̃isi, taulu make sira la punu ga, a yoko pupia kiena navisa ruruena sike m̃ena e mrasnom̃a nap̃a yoko owaria. \v 43 In na pe nepe sira wo re nena tai poli vena anenane kiau Sup̃e imi yal li inu sanene, ana nepisu sane po pan inu pap̃isi. \v 44 A kiau sisi tomtom pisu kilale ko, kekara pap̃isi, komin pogos nena nap̃a memloge p̃esan pulgom̃a, naga kulul pap̃isi e lom̃ep̃eu. \v 45 Ita lua tekekara na tekekara, komin temlelaga e visena kiena ne Ntewa, a yoko imi ve lelaga van ita ve sa nena nap̃a naga pisaar pan ita.” \s1 Maria mieluar Ntewa e yauena tai \p \v 46 Ana e poglis nene, yauena kiena Maria tai sanini, sape \q1 “Sineu mieluar Ntewa keviu, \q1 \v 47 ninuu kekara pap̃isi \q2 pa kiau Sup̃e Natamaliaena, \q1 \v 48-49 naga pisu inu nesike tano \q2 nepe sira na kiena yum̃aena tai, \q1 naga pe Ntewa nam̃areraena, \q1 naga sitom̃al inu, kila po pan inu. \q1 Teras lelei la nap̃a aim sirau avisayu inu, asape ‘Sira nene, Ntewa pisa ruru naga keviu,’ \q1 nepisirlua kiena kia wa. \q1 \v 50 Sinena miye la nap̃a apatanonia, \q1 teras na sumo, na sirau. \q1 \v 51 Nam̃areraena na limana kila suri moki, naga mlipureure la nap̃a ape p̃arm̃arera, kila la apa tetai. \q1 \v 52 Kila plan p̃arin sup̃e e lelela la, pisirilua la nap̃a sitomena su ga tano. \q1 \v 53 La nap̃a viso kar la, pagan ruru la, \q1 li na suri moki, m̃ene plan la, limala korena ga. \q1 \v 54-55 Kila sa nap̃a pisaar pa repita lala, \q1 pimi miila ita kiena le Israel lala. \q1 Pe sinen p̃esan re Epraam poli, sinen ye luen ga kiena piaparavi, vano-o ve uro re.” \p \v 56 Yauena kiena ne Maria nane p̃isi e nene, a naga sike amio Lesipet pano-o tol kupario telu, siraunia p̃asup̃e si pa m̃ana um̃a. \s1 Yoane Nakeena paeme \p \v 57 Ana pimi tol ruru pogos na narina ne Lesipet vaeme, ana paeme pe mom̃e. \v 58 Ana pogos nap̃a namratava puna ne Lesipet amio la nap̃a asike lavisinia amloge suri nene, akekara pap̃isi amio naga e pupia sinewo kiena ne Ntewa nap̃a pimi pania, nap̃a nanua sumo naga pe lum̃alum̃a ga, ana nanagane narina nasumo nane paeme ne. \v 59 Ana pogos nap̃a sisi nene kiena legiena olua, apimin akila naga pe p̃aviu. E pogos nene, la sinelan asape asikia m̃ena kien kia, Sakaraea, sane kia kiena ne arimana, \v 60 ana anena pisa lup̃aria, pisape “Peraga, kiena kia, Yoane.” \v 61 Ana la apis pania, apisape “Ya ne sanene? Namratava pum̃a na pe amligan re kia tai sanene e poli!” \p \v 62 Ana apisi ga e limala pa ariman sisi nap̃ani, vena aviun tania avisave naga sinenan sape aligan kia nape e narina nene. \v 63 Ana Sakaraea pis ga e limana pan la, pisape ala m̃aki tai vania, ana siri ea, pisape “Kiena kia, Yoane.” \p Suri nene kila la nae yo nene amilan pap̃isi, \v 64 a e m̃ena e pogos nene, purmenena ne Sakaraea kulul sina, kilia pis narui, ana mieluar Ntewa. \p \v 65 Ana yaru punu lala na lepas nene amloge suri nene, amilan kare pap̃isi, a suniena nene pa laa narui tol pulkumali tap̃ena lala na lepas na kunus lala nae Yutea. \v 66 A la nap̃a amloge, asitom pap̃isi, komin nap̃a la apisu kilale asape limana ne Ntewa sike amio naga, ana la asum̃a apiuviun pan la asape “?Nin sisi wa nene yoko naga ve sanape ne?” \s1 Sakaraea pisawal visena nap̃a Ntewa pisa pania \p \v 67 Ana Ninuna Wa pitomi pule e Sakaraea arimanane sisi nene, ana naga pisawal sanini, pisape \q1 \v 68 “Teieluar kia kiena ne kieta Ntewa, \q1 Sup̃e nae Israel, \q1 pitomi pun ita, pul plan ita, \q1 \v 69 maplarar kana keyowo, \q1 molue e piaparavi na kiena yaru na yum̃aena Tepet, \q1 nap̃a yoko tamalia ita. \q1 \v 70 Nanene kiena navisaarena nanua, navisawalena apisawalia, asape \q1 \v 71 Naga urelua ita vetan limana ne nasinekar lala, \q1 \v 72 Tap̃atete m̃ena sinen p̃esan naviranarena amio repita lala, \q1 sinena mie la ke na wa, \q1 \v 73 nane navisaarena m̃arera amio repita Epraam, \q1 \v 74-75 Ntewa pisaar pisape tamalia ita vetan limana ne kieta nasinekar lala, \q1 vena ve temarau re sina, \q1 teve yaru wa, \q1 temesmesu e marana, \q1 teyum̃ae vania e legiena punu ga e kieta malena. \q1 \v 76 Nin naruu, avio kon Navisawalena kiena ne Ntewa na meta manenea, osumon Sup̃e okila ruru kiena mrapa. \q1 \v 77-78 Yoko ovisawal sane Ntewa sinena ye kiena yeririna lala, \q1 ve sinewo van la, \q1 viewo kiela mlamulena viowa lala, tamalia la. \q1 Yoko Ntewa kila kiena narin yomerarava p̃esa na kolulagi va metava van ita, \q1 \v 79 vitom tegoli ita nap̃a tesike e yemalolo, \q1 nap̃a ninuna na marena kalo ita rui, \q1 a vitom vivagali mrapa na sum̃are vena teyaloro ea.” \s1 Yoane Nakeena kapur pa metava \p \v 80 Ana pogos nap̃a kas la pimi p̃aro pano, Yoane nene kapuru pimi keviu, a kiena sitomena marua ruru po, a sum̃alu m̃arera suwa wa se yum̃aena kiena ne Ntewa. A naga pa sike e yokorena, vena va tol pogos nap̃a naga monar vaeme e marana ne le Israel lala. \c 2 \s1 Yesu paeme \r Matiu 1:18-25 \p \v 1 Ana e pogos nene, p̃arin sup̃e kiena ne le Rom lala, naga kiena kia Sisa Okastas. Ana naga pisawal pisape monar aulo yeririna punu ga e purvanua make ga nap̃a asike vatanon kiena navisuarena. \v 2 Yum̃aena nawuloen yaru la nene, la akila p̃esania, a e pogos nap̃a la akila, yeririna kiena ne Sisa tai naga pisuar ke pupia lepas nene Seria, a kia kiena ne yerkawa nena, naga Kuarinias. \v 3 Ana nakilaen yum̃aena nene, apisape yeririna punu ga monar ava si e kiela yo lala, vena akilia asiri ruru kiela kia, a aulo ruru la. \p \v 4 Suri ne nanene kila Yosop molue e pulkumali nene Nasaret, nap̃a naga sike ea, naga nene e lepas nae Kalele, ana naga pa ma metava e pulkumali nene Petleem, nap̃a yermarua P̃arin Sup̃e Tepet naga paeme e nanua sumo, naga nene e lepas nap̃a Yutea, komin nap̃a Yosop naga molue e lus kiena ne yermarua Tepet nene. \fig Yosop amio Maria apa gar Petleem|alt="Mary On Donkey" src="43_Luke2.4-5_MaryOnDonkey.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="2:4-5" \fig* \p \v 5 A Yosop p̃ere wona nap̃a Maria lalua apano, nap̃a e pogos nene, naga lavisin ke nap̃a kana sisi vaeme narui. \v 6 Ana lalua apano, a pogos nap̃a asike Petleem wa, Maria mninu sane kiena pogos na waren sisi pimi narui. \v 7 Ana Maria p̃arlua p̃esan kiena mom̃e nene, a naga mliluwo ruru e kinakinas nen kulmrae lala, ana pe m̃ana yo namonena po re poli, komin lalua akilali asape ava e yum̃a m̃ana wolawa lala, ana pule rui, ana Maria mligan ga sisi tomtom nene m̃ene lelen navaganen surmali lala. \s1 Navisi lala am̃alivin yaru navisuaren sipsip lala \p \v 8 Ana lemalo nene, yaru navisuaren sipsip lap̃as asike amio kiela surmali lala, e yo na vilum̃ini vanuan ga Petleem nene. \v 9 Ana navisi tai kiena ne Ntewa pitomi tano pula, a naurarena kiena ne Ntewa tegoli make yo nene sane pupia kapi tai, kila yaru la nene amilan pap̃isi. \v 10 Ana navisi nap̃ani pis pan la, pisapenua “Ve amarau re. In na nop̃ar ke visena tanea tai ne navisaen van amiu, nap̃a kilia kila yeririna make ga aloge won vap̃isi. \v 11 Yemalo ga nini, e pulkumali kiena ne P̃arin Sup̃e Tepet nanua, nane Petleem, nin sisi tai paememare ga na wa, nap̃a yoko naga ve kiamiu Natamaliaena. Naga ke narui pe kiamiu Sup̃e, naga pe Navisaarena nap̃a Ntewa pisaaria nanua rui pisape yoko ligan imi. \p \v 12 “A nanene narui nane kile na sur ne tai nini. Yoko alual nin sisi tomtom nene, nap̃a la akila ve tap̃ena vania. Yoko avisu nap̃a aliluwo ga e kinakinas nen kulmrae lala, a amligan m̃eke e lelen kinanen kan surmali lala.” \p \v 13 Ana veraga ga amilan ga pupia p̃egas nen navisi tai nae ma e peni apitom asikol navisi nap̃ani. Ana navisi la nene amieluar Ntewa, amiyau apisape \q1 \v 14 “Ma metava ma e peni, asike amieluar ke Ntewa keviu pap̃isi, \q1 a e yomarava nini, sum̃are sike e yeririna la nap̃a Ntewa naga kekaran la.” \s1 Yaru navisuaren sipsip la apa garu Petleem \p \v 15 Navisi lala apisawal visena nene p̃isi, apur matan si yaru navisuaren sipsip la nap̃ani, ap̃asup̃e la si apa ma e peni. Ana yaru la nene asum̃a apisasayu ke sina suri la nene pan la, apisapenua “Suwala, ita, tevano. Popon teva garu Petleem vena tevisuli suri nap̃a m̃alivi ga na wa, nap̃a Ntewa pisawal pan ita.” \p \v 16 Ana amiyal kawa apano, apa am̃al Maria amio Yosop, apa akaten sisi tomtom nap̃ani, m̃eke ga m̃ana yo e lele navaganen suri mali lala. \v 17 Ana pogos nap̃a apisu suri la nene ana apisawal visena make ga nap̃a navisi pisa pan la e lepas na sisi tomtom nene. \v 18 Ana pogos nap̃a yaru tap̃ena la amloge suniena nene, apule mamaga e pupia nailanena tai. \v 19 A Maria, naga mligan ruru suri la nene e losinena, pe sinen p̃esan re poli, sisitom̃al luen ga silaga. \p \v 20 Ana yaru la nene ap̃asup̃ela si apa pun kiela sipsip lala, asum̃a apisirlua ke kia kiena ne Ntewa, a asum̃a amieluar naga pap̃isi vanon suri wo la nap̃a amloge a nap̃a apisuia, nap̃a atorokin nena ga visena kiena ne navisi nap̃a pisawal pan la. \s1 Asikia Yesu \p \v 21 \x - \xo 2:21 \xt Luk 1:31\x*Ana pogos nap̃a mom̃e nene kiena legiena olua, ana kana pogos na kilaen p̃aviu ea. Akila sanene p̃isi, asikia asape Yesu, kia nena nap̃a navisi pisawal p̃esania, sumon nap̃a Maria m̃ep̃enania. \s1 Akus toroun Yesu pa e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa \p \v 22-24 A pogos nap̃a Yesu paeme wik orai p̃aro pae pano, pogos nakilaen kup̃ap̃aena naikikena e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa narui, naga nene komin kuruta kana sira nap̃a p̃ar sisi. Ana akila kup̃ap̃aena nene, taveve Navisaluaena kiena ne Mosis nap̃a pisape “La nap̃a limala korena ga, akilia awe ga lom̃e ve lua, pona narin kupa ve lua.” \p Ana e ke e pogos nene, la akus toroun Yesu pa e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa, amiyawawo pania. Suri nene taveve m̃ena Navisaluaena kiena ne Mosis, nap̃a pisape “Yerm̃ene punu ga la nap̃a apaeme p̃esia ape wa, la ape kiena ne Ntewa.” \s1 Yermarua Simion pisu Yesu e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa \p \v 25 Ana yaru tai sike e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa e pogos nene, kiena kia Simion. Naga pe yaru nae ga Yerusalem, pe yaru mesmesu tai, a pe yaru m̃arera tai e p̃elaga na leniena. Naga sum̃a sum̃ate ke sape sinenan visu Nasineyeena kiena ne Ntewa nene, nane Navisaarena, imi iila le Israel lala e pog m̃arera nene nap̃a asike ea. \p Ana Simion nene naga yaru tai nap̃a Ninuna Wa sike e naga silaga, \v 26 a Ninuna Wa pisawal pa naga rui nap̃a yoko naga tap̃atete kovio, vano vano-o kilamarana visu Navisaarena kiena ne Ntewa sumo wa. \v 27 A Ninuna Wa p̃ere pimi e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, e nena e pogos nap̃a akus sisi tomtom Yesu pimi, vena akila p̃elaga navisaluaena nene. \p \v 28 Ana Simion miap̃ear sisi nene, mieluar Ntewa, pisa potena pania, pisape \v 29 “Sup̃e Keviu o, nanagane nepisu suri nap̃a opisaar pan inu, pimi pe lelaga rui. Ana suri nene kila sum̃are pimi e sineu, ana nanagane okilia otam̃an inu, yaru na kiom̃a yum̃aena, nevetan yomarava nini neim̃asu. \v 30 E ga e kilamarau, nepisu kiom̃a Natamaliaena, \v 31 nap̃a omligan pimi e maran yolai lala na yomerava, \v 32 sane kapi tai na kipian koena van yeririna tap̃ena lala, a yoko aieluar imimi kiom̃a le Yu lala, komin kiamimi naurarena nene Yesu.” \p \v 33 Ana Yosop amio Maria lalua amilan visena kiena ne Simion nene pap̃isi nap̃a pisayu Yesu, \v 34 ana Simion pis ke sina ga, pisa ruru la, ana pisa pa anena Yesu, pisape “Ntewa mligan sisi nene pimi pan ita nae Israel vena kila ita ve moki teloru, a vena kila m̃ena ga ita ve moki tesum̃alu sina. Ntewa mligan naga pimi sane kile tai, ana yokorena yaru ve moki nap̃a avisa kare ga naga. \v 35 Ana ve sanene, yoko naga kila kiela nasitomwanena la nene am̃alivi e yometava. \p “Ana e lepas na pum̃a, p̃isi na naloge viowaena yur losinem̃a sane playu na mara tai, yokorena sinem̃a worovia komin suri la nap̃a yoko imi m̃alivin narum̃a nini.” \s1 Sira marua Ana pisu Yesu e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa \p \v 36-37 A sira marua tai naga m̃ena teke e poglis nene, kiena kia Ana, nap̃a naga pe navisawalena tai. Ana nene, arimana Panuel, nap̃a molue kome lus kiena ne Aisere nanua sumo. Naga talopa pogos nap̃a pe sira m̃ee ke ga wa, ana naga sike amio wona na yerm̃ene tol kas olua ga, ana wona nene mare tania. Naga pe letano ga sanene, pano-o tol kiena kas lualima orelu pa vari. \p Naga pe sira tai nap̃a silaga sulueen ga e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, nap̃a sum̃a pa ke e pogos na lotuena na kolulagi lala pa tol na yepekilavi, a silaga naga monsilu ga vena len. \p \v 38 E poglis nene narui, pimi lavisin la, mlen, pisa potena keviu pa Ntewa vanon sisi nene, a siraunia, molue pano sum̃a pisayu Yesu pa yeririna la nap̃a asun akiravan m̃ate ke asape Ntewa imi tamalia Yerusalem, ana Ana pisawal ruru pan la, nap̃a kiela Navisaarena pimi rui. \s1 Yosop la ap̃asup̃ela si apa Nasaret \p \v 39 \x - \xo 2:39 \xt Mat 2:23\x*Pogos nap̃a Yosop amio Maria akila suri la nene sa nap̃a Navisaluaena kiena ne Ntewa pisa p̃isi narui, ana ap̃ar Yesu ap̃asup̃ela si apito garo kiela pulkumali nene Nasaret, lepas nap̃a Kalele. \v 40 A nin sisi nene kapur pimi keviu, kiena sitomena pimi pe manmarua ruru po pap̃isi, a apisu nap̃a Ntewa miila naga vena naga kila sur punu ga wo e kiena malena. \s1 Yesu pe yaru viu ga, pian yaru la e Yum̃a Wa \p \v 41 Ana e kas punu ga, le Yu la asum̃a akila ke kiela p̃ap̃agena tai, nap̃a P̃ap̃agena na Sitom̃alen Natamaliaena. A silaga, la nap̃a asike e yo tap̃ena lala, la sinelan manene pap̃isi vena ava ma Yerusalem akila p̃ap̃agena nene, a arimana Yesu amio anena, la m̃ena akila ke sanene. \v 42 Ana e kas tai, pog nap̃a Yesu kiena kas tol lualima taaga pa lua [12] ke na wa, apa sina, ana ap̃ure Yesu amio la. \v 43 Ana la akila suri na p̃ap̃agena la nene pano-o p̃isi, ana yeririna la ap̃asup̃ela si apa e kiela yo lala. Ana Yesu na pe pa re poli, naga sum̃a ga Yerusalem, ana arimana amio anena pe akilia re poli. \v 44 Lalua asitom ke asape pona naga sike amio la p̃asia veraga e pupia p̃egas na kiela namratava lala a kiela erau lala, ana amial m̃a pano-o tol legiena wetelu tai. Ana e yemalo nene akale Yesu pano-o, \v 45 pe am̃al re naga sike amio la poli, ana apisu sane la monar atayu lala awasup̃e si ava garu Yerusalem vena alualia. \v 46 La amial legiena wetelu taaga, apim atol si Yerusalem, akale pano-o, ana e legiena tap̃ena, nap̃a kana legiena na telu na kiela yalena, am̃al ga na wa, apisu teke tano e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa. Naga totano teke amio navianena lala nae e yo nene, tom̃a miyagogon ke kiela visena lala, a tom̃a piuviun ke naviunena la tan la. \v 47 A la nap̃a asike lavisinia e pogos nene, la amilan manene pupia manmaruaena a nakiliaena kiena ne Yesu pap̃isi, amio navisatam̃een la nap̃a naga sum̃a mla ke pan la nap̃a apiun ke suri tania. \v 48 Ana pogos nap̃a arimana amio anena apisu nap̃a naga kila ke sanene, amilan pap̃isi, ana anena pis pania, pisape “Ei, naruu! Komin ya ne sinom̃an osape okila kare manene imimi sanene? Opisu ke ne, imimi lua makale ko pano-o, pe mom̃al ko re nena ga, ana okila imimi memloge piowa pap̃isi wa.” \p \v 49 Ana e pogos nene Yesu mla navisatam̃een tai pan lalua, pisa sanini, pisape “?Komin ya ne amiu lua apa akale inu e yo tap̃ena la ne sanene? Sanape, amlua pe asitom̃al re si sane in na monar nesum̃a nekila ga yum̃aena kiena ne kau Ata loyum̃a e m̃ana yum̃a poli?” \v 50 Ana navisatam̃eena nap̃a pisa pan la, amninue logekilaleen kana kinasia. \v 51 Ana Yesu mligan yo nene, naga pito amio la, ana la ap̃asup̃e si apito e kiela yo nap̃a Nasaret. \p A Yesu su pogaga amio la e yo nene, sum̃a mlogear ruru la m̃a silaga. A anena nap̃a Maria sum̃a sitom̃al luen ga suri la nene loyum̃a e losinena silaga. \p \v 52 Ana kas la pimi p̃aro pano, a Yesu kapur pimi keviu, a kiena manmaruaena amio kiena maruaena sum̃a pimi keviu laa narui, a Ntewa sum̃a pisa ruru naga keviu pap̃isi, kila yaru la apisu naga po na po, akekaran manene naga pap̃isi. \c 3 \s1 Yoane Nakeena sike e yokorena, naga mlologon ke navilopuena \p \v 1-2 Ana kas lap̃as p̃aro pa rui, ana Yoane Nakeena, narina ne Sakaraea, naga pimi m̃aliv e yokorena. Naga nene e pogos nap̃a pupia P̃arin Sup̃e Taepirias Sisa nae Rom naga pe sup̃e keviu ke tol kana kas lualima taaga pa lima rui, a e poglis nene na mliganar kiena yerkawa lap̃as rui, sane Ponses P̃aelat, naga pisuar Yutea, a Erot, naga pisuar Kalele, a wenla nap̃a Pilip, naga pisuar lepas nae Ituraea amio Trakonatis, a Lasanias, naga pisuar lepas nae Apilin. A e m̃ena ga e pogos nene, lalua nap̃a ape p̃ar na yaru wa lala asike garu Yerusalem, naga Anas amio Kaep̃as. \p Ana Yoane sike garu yokorena, ana Ntewa mla visena la pania, \v 3 ana naga pa make e lepas punu ga na wii nae Yortan, naga sum̃a mlologon ke pisape yaru la punu ga monar avilopu la, a monar ava e nakeena, ana yoko Ntewa naga viewo kiela mlamulena viowa lala. \v 4 Naga kila sa ga nap̃a Navisawalena Aisea pisa nanua rui e kiena tusi, nap̃a sape \q1 \qt “Pulgo tai sum̃a pio ke e yokorena, sape \qt* \q1 \qt Akila ruru make mrapa kiena ne Ntewa, \qt* \q1 \qt vena naga kilia imi m̃alivi e kiamiu malena lala. \qt* \q1 \v 5 \qt Yoko kam na monar asinwo make pulp̃alu lala, \qt* \q1 \qt a monar akilro kunus la su ga tano,\qt* \q1 \qt a yo la nap̃a kapinia la monar aim amesmesu ruruia \qt* \q1 \qt a yo la nap̃a p̃ilp̃il la monar aim ameri ruruia;\qt* \q1 \v 6 \qt ana sanene, yoko yolai la punu ga avisu kiela Natamaliaena nap̃a Ntewa ligania yalin la e mrapa nene imi m̃alivin la.” \qt* \rq Ais 40:3-5 \rq* \s1 Yaru la apim puna Yoane \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Mat 12:34, 23:33\x*Yum̃aena kiena ne Yoane, naga mlologon sanene narui, ana pogos nap̃a p̃ina la moki amolue apa e yokorena vena naga kee la, naga pis m̃arera pan la, pisa sanini, pisape “Kam na sa ga lom̃ara la nap̃a amaraun kapi tai ana ap̃ure, ana kam na asitom asape akilia aurmatan pupia anen kapi nap̃a Ntewa yoko ligan imi? Peraga, komin pe apilopu amiu ruru re poli wa. \v 8 \x - \xo 3:8 \xt Yoan 8:33\x*Ana visae lelaga kemua nap̃a amaraun nakoaena nene, kiamiu malena lala monar war mras wo la nap̃a torokin kiamiu navilopuena nene. Ana avisuaria, ve awarwar amiu re sina, sa nap̃a akila ke rui, nap̃a asum̃a apisa ke asape ‘E, ita na tesum̃a poga ga rui, okilakan ita ke narui tepe lus kiena ne Epraam nena nap̃a.’ Ana nanene na pe sur re tai nene poli, komin nap̃a visae Ntewa sinenania, naga kilia war kilavaru la nene, yum̃aen lus kiena ne Epraam la ve moki ea, vena la akus lelemiu. \v 9 \x - \xo 3:9 \xt Mat 7:19\x*In na nevisa van amiu, nevisave m̃ekiavi mon ruru m̃eke rui, vena te plan laki la nap̃a pe ap̃ar re mras wo la poli, akoven la ava e kapi.” \p \v 10 Ana pogos nap̃a p̃ina la amloge nene, amarau na amarau, ana apiunia, asape “Ana visae ve sa nene, yoko imimi mekila ve sanape narui?” \p \v 11 Ana Yoane pisatam̃e la, pisape “Yar nap̃a m̃ana kulsaket lua, yoko naga monar tam̃an tai va yar nap̃a pe m̃ana re tai poli. Yaru nap̃a kana kinanena keviu, yoko naga monar vion re komp̃as va yar nap̃a pe kana re poli.” \p \v 12 \x - \xo 3:12 \xt Luk 7:29\x*A yar na takis la moki, nap̃a ape li nakila keuiaen nena yar lala, apimin vena Yoane kila nakeena van la, ana la m̃ena ga apisu kilale kiela napiowaena lala, ana la apiun m̃ena ga asape “?Navianena, sanapen imimi, yoko imimi monar mekila ve sanape?” \p \v 13 Ana naga pisa pan la, sape “Yoko awarpolo vetan yaru lala torokin ga ya nap̃a la monar aulia, ana ve yuve re, sa nap̃a akila ke p̃isi rui.” \v 14 Ana yaru na mara m̃ena lap̃asia apiun sanini pa Yoane, asape “?A imimi, yoko mekila ya?” \p Ana naga pis pan la, pisape “Amiu apuarar ke kiamiu suri na mara lala, ana yaru la asum̃a amaraun amiu pap̃isi, lala sane visae pog tai sinemiun kiela suri tai, amiu avisa ga ana monar atam̃ania. Ana p̃elaga nene, yoko monar ve akila re sina. A asum̃a sinemiu mimi lue silaga asape yerkawa la nene apul amiu ve tokak ga, pona torok ga yo, ana monar akekaran ga narui.” \s1 Yoane sape yoko Navisaarena imi \p \v 15 E pogos nene, le Yu lala asum̃a asitom ke asape kiela Navisaarena lavisi m̃alivi, ana amloge visena wo la nene kiena ne Yoane, akekarania, ana naviunena sike e kiela sitomena lala, asum̃a apiuviun ke, asape “O, pona yaru ne nanene yo, naga pe kieta Navisaarena, pona peraga?” \p \v 16 Ana Yoane sum̃a pisawal ruru merarava pan la, pisape “Peraga. In na nepitom sumo, vena nesum̃a nekee amiu ke ga e wii, ana yaru tap̃ena tai vim siraun inu. Yaru nene, naga to laa metavan inu, a in na pe netorokin re nap̃a nelup̃arlua kulus nen lana poli pona nekila kiena yum̃aena tap̃ena. Ana naga ke narui, yoko kee amiu e Ninuna Wa, amio kana kapi nena, vena kekan plan kororaki lala vetan kiamiu malena. \v 17 Naga sa nap̃a naga tarar ke koruak nayuraren wit, vena silsilin plan kana kinas lala. Ve sanene, yoko naga war ruru kinas nen wit la nene va um̃a, ana yoko naga koven vinus va e kapi tai nap̃a tap̃atete mare pogos tai.” \fig Korwak na lip̃ereen kinas amio vinusa|alt="Winnowing" src="43_Luke3.17_Winnowing.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="3:17" \fig* \p \v 18 Nanene narui, Yoane Nakeena mlologon Lologena Wo pa yeririna la sa ke nene narui, a naga sum̃a pisa ke m̃ena visena wo naiilaaren tap̃ena la pan la, a visena nakila p̃egelaena. \v 19 \x - \xo 3:19 \xt Mat 14:3,4; Mak 6:17,18\x*Ana yar tai pe kekaran re nena Yoane, nane P̃arin Sup̃e Erot, komin Yoane sum̃a pis ke pania vanon nap̃a naga p̃erelua sira nene Lerotias, nap̃a wona wenla, a pis pania vanon sur tap̃ena m̃ena lap̃asia nap̃a naga kila. \v 20 Ana metavan kiena napiowaena tap̃ena lala, Erot sinen kar Yoane pano-o, sum̃al narui koven pa e yum̃a naloge viowaena. \s1 Yoane kee Yesu \r Matiu 3:13-17; Mak 1:9-11 \p \v 21 Ana pogos nap̃a Yoane pe pa re e yum̃a naloge viowaena poli wa, naga kee m̃a yeririna la pano-o, ana pog tai Yesu m̃ena pimi e yo nene, ana Yoane kee m̃ena naga. Ana pogos nap̃a Yesu molue e wii, sum̃a mlen m̃aga, ana veraga ga sinapane pike, \v 22 \x - \xo 3:22 \xt Mat 3:17; Mak 1:11; Luk 9:35\x*a Ninuna ne Ntewa pimi pe tasa, mom̃a pitomi tano sane lom̃e tai, pitomi pran ea. Ana Ntewa pis ma e peni pitomi pania, pisape “Ko Naruu nene, nap̃a nepinaia ko pap̃isi. Kiau sitomena sike ga e ko, nekekaran ko pap̃isi.” \fig Yoane ke p̃arina Yesu e lapa|alt="John baptises Jesus" src="43_Luke 3_21_JesusBaptised.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="3:21" \fig* \s1 Repina ne Yesu lala \r Matiu 1:1-17 \p \v 23 Ana siraun nap̃a Yoane kee Yesu, ana naga siar kiena yum̃aena narui, a e poglis nene, naga kiena kas la tol lualima telu. A lus nap̃a Yesu molue komea, e lepas na yerm̃ene, siar e Yosop, nap̃a apisu sane arimanane Yesu, pa sanini: \mi Yosop, naga narina ne Eli; \mi \v 24 Eli, naga narina ne M̃atat; \mi M̃atat, naga narina ne Livae; \mi Livae, naga narina ne Melki; \mi Melki, naga narina ne Sanae; \mi Sanae, naga narina ne Yosop; \mi \v 25 Yosop, naga narina ne M̃atateas; \mi M̃atateas, naga narina ne Amos; \mi Amos, naga narina ne Neam; \mi Neam, naga narina ne Esli; \mi Esli, naga narina ne Nagae; \mi \v 26 Nagae, naga narina ne M̃at; \mi M̃at, naga narina ne M̃atateas; \mi M̃atateas, naga narina ne Semein; \mi Semein, naga narina ne Sosek; \mi Sosek naga narina ne Sot;, \mi \v 27 Sota, naga narina ne Soanan; \mi Soanan, naga narina ne Resa; \mi Resa, naga narina ne Serup̃apel; \mi Serup̃apel, naga narina ne Saltiel; \mi Saltiel, naga narina ne Neri; \mi \v 28 Neri, naga narina ne Melki; \mi Melki, naga narina ne Ati; \mi Ati, naga narina ne Kosam; \mi Kosam, naga narina ne Elm̃atam; \mi Elm̃atam, naga narina ne Ere; \mi \v 29 Ere, naga narina ne Yosua; \mi Yosua, naga narina ne Eliesa; \mi Eliesa, naga narina ne Sorim; \mi Sorim, naga narina ne M̃atat; \mi M̃atat, naga narina ne Livae; \mi \v 30 Livae, naga narina ne Simion; \mi Simion, naga narina ne Suta; \mi Suta, naga narina ne Yosop; \mi Yosop, naga narina ne Sonam; \mi Sonam, naga narina ne Eliakim; \mi \v 31 Eliakim, naga narina ne Melea; \mi Melea, naga narina ne Mena; \mi Mena naga narina ne M̃atata; \mi M̃atata, naga narina ne Natan; \mi Natan, naga narina ne Tepet; \mi \v 32 Tepet, naga narina ne Sese; \mi Sese, naga narina ne Opet; \mi Opet, naga narina ne Poas; \mi Poas, naga narina ne Sala; \mi Sala, naga narina ne Nason; \mi \v 33 Nason, naga narina ne Aminatap; \mi Aminatap, naga narina ne Atmin; \mi Atmin, naga narina ne Ani; \mi Ani, naga narina ne Esron; \mi Esron, naga narina ne Peres; \mi Peres, naga narina ne Suta; \mi \v 34 Suta, naga narina ne Sekop; \mi Sekop, naga narina ne Aisak; \mi Aisak, naga narina ne Epraam; \mi Epraam, naga narina ne Tera; \mi Tera, naga narina ne Nao; \mi \v 35 Nao, naga narina ne Seruk; \mi Seruk, naga narina ne Reu; \mi Reu, naga narina ne Pelek; \mi Pelek, naga narina ne Ep̃a; \mi Ep̃a, naga narina ne Sela; \mi \v 36 Sela, naga narina ne Kaenan; \mi Kaenan, naga narina ne Ap̃aksati; \mi Ap̃aksati, naga narina ne Sem; \mi Sem, naga narina ne Noa; \mi Noa, naga narina ne Lamek; \mi \v 37 Lamek, naga narina ne \mi Metusela; \mi Metusela, naga narina ne Inok; \mi Inok, naga narina ne Saret; \mi Saret, naga narina ne Malalil; \mi Malalil, naga narina ne Kaenan; \mi \v 38 Kaenan, naga narina ne Enos; \mi Enos, naga narina ne Set; \mi Set, naga narina ne Atam; ana \mi Atam, naga narina ne Ntewa. \c 4 \s1 P̃arin sup̃e kiena ne yermare la nap̃a Yermare Lego, kilali Yesu \r Matiu 4:1-11; Mak 1:12-13 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Yesu pimi si e lepas na wii nae Yortan nap̃a Yoane kee naga ea, naga pulen Ninuna Wa pap̃isi. Ana Ninuna p̃ere Yesu pa ke sina ga e yokorena, \v 2 a naga sike e yo nene pa tol legiena lualima yam vari, nap̃a p̃arin sup̃e kiena ne yermare lala sum̃a kilali naga. Ana e legiena la nene, pe kinan re poli, sum̃a pano pano-o tol nap̃a visokar na visokaria. \p \v 3 Ana Yermare Lego nene pimi pisa pania, pisape “Visae ko ope Narina ne Ntewa kemua lelaga, ovisali va kilavaru nene imi ve kilaparavi, vena okania.” \p \v 4 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga, komin Visena Wa pisape \q1 ‘Pe yar malin re ga kinanen poli.’” \p \v 5 Ana Yermare Lego sinenan sape kilali sina Yesu, ana p̃ere kiena sitomena pa metava e pupia kunus tai. Kipian naga e purvanua make ga na yomarava nini, \v 6 ana pisa pania, pisape “Navisuaren yo la nene, amio kala naurarena make ga, asike pa e lum̃au rui. Inu nop̃ar kian la, ana nekilia netam̃an va yar ai nap̃a in na sineun nesape netam̃an vania. \v 7 Pogaga, visae ovatanon inu, olotun inu, vera na neligan make sur la nene se lumom̃a.” \p \v 8 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Visena Wa pisape \q1 ‘Olotun ga Ntewa okila ga kiena yum̃aena naga taaga, komin naga ga pe kiom̃a Sup̃e.’” \p \v 9 Ana Yermare Lego sinenan sape kilali sina Yesu, p̃ere kiena sitomena pito garo Yerusalem, mligan naga e yo tai nap̃a pa manene metava, e wos nen yum̃a m̃ana Ntewa, ana pisa pania, pisape “Visae ko ope Narina ne Ntewa, oula oto tano. Okilia okila woga ga ne, \v 10 komin nap̃a Visena Wa pisayu Ntewa, pisape \q1 \qt ‘Naga yoko ligan kiena navisi lala, vena aim asum̃a amio ko, avisuar ko m̃aga. \qt* \q1 \v 11 \qt Yoko ayukop yaun ko ga vena ve otan re lam̃a e kilavaru.’”\qt* \rq Yauena 91:11,12 \rq* \p \v 12 Ana Yesu pisatam̃e ke sina ga, pisape “Peraga rui, komin Visena Wa pisa m̃ena ga pisape \q1 ‘Ve om̃areran re okilali kiom̃a Sup̃e Ntewa vena kila kiom̃a sur tai.’” \p \v 13 Ana pogos nap̃a Yermare Lego kilali kiena natap̃aliena la nene pa Yesu p̃isi, ana purmatania pano, naga pa sum̃ate ke vena lual pogos tap̃ena nap̃a sitom ke sape kilia taulu Yesu ea. \s1 Yesu siar kiena yum̃aena gar Kalele \r Matiu 4:1-11; Mak 1:12-13 \p \v 14 Ana siraunia, Yesu mialoro e nam̃areraena kiena Ninuna Wa, pimi tol yo Kalele, ana yar la apisayu naga pano-o kalo make yo lepas nene. \v 15 Ana naga sum̃a pa ke e kiela yum̃a na leniena lala, sum̃a pian la, ana asum̃a akekaran naga pap̃isi, asum̃a apisirlua ke kiena kia. \s1 Le Nasaret la am̃enelua Yesu \p \v 16-17 Ana Yesu pimi tol kiena yo nap̃a Nasaret, nap̃a kapuru pimi keviu ea, ana e Legiena Wa, sa nap̃a kila m̃a silaga, naga pa amio la e kiela yum̃a nalenena. Ana asape naga ulolua Visena Wa Kiena ne Ntewa van la, ana akian tus nap̃a Aisea siriyu pania. Ana naga sum̃alu na pikep̃a tus nap̃ani, m̃al e nap̃a sinenan sape ulolua van la, ana puloia, nap̃a pisa sanini, pisape \q1 \v 18 \qt “Ninuna ne Ntewa sike e in rui, komin nap̃a Ntewa mligan inu vena in ke narui nap̃a nelologon Nalologena Wo va la nap̃a limala korena ga. \qt* \q1 \qt Naga mligan inu nepimin vena nevisawal va la nap̃a asike e yum̃a naloge viowaena, nevisave nanagane, akilia amolue ga sa ga ne, \qt* \q1 \qt a vena nevisawal va kilamara p̃ala lala, nevisave nanagane, kilamarala la kilia imi wo sina. \qt* \q1 \qt A naga mligan inun sape yeririna la nap̃a asike tano, nap̃a yar tap̃ena la asum̃a akila kare la ke silaga, yoko in na neure plan la, aim asu si e yo wo tai. \qt* \q1 \v 19 \qt Ana sanene, in na nekilia nekila merarava nevisave nanagane, Ntewa kila kiena pog viu nowo tai pimi m̃alivin yar la nene rui.” \qt* \rq Ais 61:1,2 \rq* \p \v 20 Ana pogos nap̃a Yesu pulo nawuloena nene p̃isi, naga pulonar si tus, kian si pa yaru na visuaren yum̃aena, ana pa to meta e lelen nalologena, vena vis va yar lala. Ana la make ga nap̃a asike loyum̃a asum̃a atamaria Yesu asape am̃a yoko aloge ya ne visa van la ne wa. \v 21 Ana pogos nap̃a naga siar kiena visena, ana pisa sanini, sape “Nevisa van amiu, nevisave Visena Wa kiena ne Ntewa nap̃a amloge ga na wa, kana visena la nene pimi pe lelaga nagane ga na wa, e maramiu.” \p \v 22 Ana pogos nap̃a yar la amloge visena la nap̃a kiena ne Yesu, amloge sane naga pis ruru po na po, pis malumu ga a pis tanea p̃isa, ana la amilan pap̃isi, asum̃a apisavisa pan la sanini, asape “!Ana yar nene, naga narina ne Yosop ga nene! ?Naga p̃ar visena tanea la ne sanene pe ne?” \p \v 23 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Pona sinemiun asape avisa kieta visena marua nene van inu yo, nap̃a pisape ‘Tokta, okila ruru ko sumo wa, ana siraunia okilia oiila yar tap̃ena.’ Nanene komin nap̃a amloge p̃isi rui nap̃a nesike gar Kapeneam, nekila ruru ke namaiena la moki, ana asitom asape komin ya ne pe nepim nekila re m̃ena sanene pan amiu e kieta yo nini poli. \v 24 \x - \xo 4:24 \xt Yoan 4:44\x*Ana lelaga nevisa van amiu, sane visae navisawalena tai, ana kiena yeririna lala nae kemua kiena yo nap̃a, la tap̃atete akekarania, tap̃atete alogearia. \v 25-26 Nanene na lelaga. Sineun nesape asitomyuli pogos kiena ne yermarua Elaisa nanua sumo. E pogos nene, yua pe powo re poli pa tol kas telu komsusa, a pupia viso tai kalo make yo Israel. ?Ana Ntewa mligan Elaisa pa miila ane e poglis nene? Apisu ke ne, pe mligan re naga panon iila letano nae Israel lala tai nap̃a amloge ke piowa poli, ana mligan naga pa miila letano nae pulkumali keviu nene Sarep̃at, nane lepas tap̃ena nap̃a Saeton. \v 27 Ana asitomyuli m̃ena ga pogos kiena ne yermarua Elisa. ?E pogos nene, yar la moki nap̃a ap̃ar leperosi, ana Ntewa kila ruru ai? Naga pe kila ruru re le Israel lala tai nap̃a ap̃ar maiena nene poli, ana kila ruru ga yere Seria nene nap̃a Neman. Lelaga-o, ita yeririna la nap̃a tepisa ke tesape ita nena nap̃a tepe yeririna lala kiena ne Ntewa, ana yar la nap̃a Ntewa mligan la apimin asape akila kieta yum̃aena, ana yepeta mavin la ke sina ga.” \p \v 28 Ana pogos nap̃a la nene asike loyum̃a nalenena amloge visena nene, kiela sitomena la pilon pa pe tap̃ena narui, nagane la sinela kar Yesu narui. \v 29 Ana la aplamoluen Yesu, ap̃urelua naga petan kiela pulkumali pa vanua, ap̃ure pa e pupia yeparpas tai nap̃a kiela pulkumali m̃eke ea, la sinelan asape akuan Yesu vito tano e yo ne nanene narui. \v 30 Ana Yesu kila nap̃a la tap̃atete si auarar naga, ana mial ga pa p̃aro likan la sanene pano, mligan la asike na. \s1 Yesu pa garu Kapeneam, pilelua yermare tai \r Mak 1:21-28 \p \v 31 Ana Yesu mial pito tol pulkumali tap̃ena nae Kalele, nane Kapeneam, ana e Legiena Wa naga pian la e kiela loyum̃a na leniena. \v 32 \x - \xo 4:32 \xt Mat 7:28,29\x*Ana la nap̃a amiyagogonia amilan pap̃isi, komin amloge kiena visena urmi pap̃isi, a nam̃areraena kiena ne Ntewa sike ea. \v 33 Ana pogos nene yar tai sike loyum̃a amio la, nap̃a ninuna ne yermare viowa tai sum̃a kila kare naga, ana yar nap̃ani pio manene kare Yesu pap̃isi, pisa pania, pisape \v 34 “?Ei, Yesu nae Nasaret, kiom̃a ya na teke e imimi? !Pona ko opimin osape okila kare imimi yo, a! Komin nap̃a in na nekilia ko rui, sane ko ope Yar Wa nena napo tai kiena ne Ntewa.” \p \v 35 Ana Yesu pis m̃arera pa yermare viowa nap̃ani, pisalup̃aria, pisape “!Ei, ve ovis re sina! Omolue ke vetan yar nene nagane.” Ana ninuna viowa nap̃ani koven yar nene mloru pito tano likan la, ana molue petania pure pano, ana yar ne po sina ga sike na. \p \v 36 Ana yar na yo la nene amilan pap̃isi, ana apisasayu Yesu, asape “?Ei, visen ya na sanene? Nanene yar m̃arera tai nene yo, kiena nam̃areraena keviu pap̃isi wa. Naga pis ga pa ninuna viowa lala, ana apureure ga sa nene.” \v 37 Ana komin sur ne la nanene narui la akekara, a asum̃a apisa ruru kia kiena ne Yesu mlewo pa e yo punu ga e lepas nene. \s1 Yesu kila ruru auia simem kana Saemon Pita, amio m̃ena yar tap̃ena la moki \r Matiu 8:14-17; Mak 1:29-34 \p \v 38 Ana Yesu sum̃alu pa vanua e yum̃a nalenena nene, ana pa um̃a m̃ana Saemon, nanene gar ke Kapeneam na wa. Ana e um̃a nene auia simem kana Saemon mloru m̃eke e togin namaiena, yepena pisusun, ana apisawal pa Yesu, apiun pania asape sanape e sira marua nene. \v 39 Ana Yesu pimi sum̃alu se yepas nen sira nap̃ani, ana pisalup̃ar maiena nena, ana yepen pimi manin sina, mloge nena po, ana sum̃alu pa miyum̃aen kala kinanena. \p \v 40 Ana pogos nap̃a mrae pito tano, sane Legiena Wa nene p̃isi narui, la nap̃a kiela namaiena la asikena, ap̃erela apim puna Yesu, ana Yesu p̃uarar la, kila ruru la. \v 41 A la moki nap̃a, yermare la amolue petan la, nap̃a asum̃a akiikii, asape “!Ei, ko kemua nap̃a ope Narina ne Ntewa narui!” Ana Yesu pisalup̃ar yermare la nap̃ani, pisape ve avisa re si suri tai, komin nap̃a akilia rui asape naga Navisaarena kemua lelaga. \s1 Yesu mlologo make ga e lepas lala nae Yutea \r Mak 1:35-39 \p \v 42 Ana kolulag kona, Yesu sum̃alu naga taaga molue pa vanua, pa e yo m̃ano tai nap̃a pa ruru po na po pap̃isi. Ana siraunia, yar la apiminia, akale m̃a pano-o am̃al e yo ne nanene, a la sinelan asape naga sum̃a amio la, akilali asape avisalup̃aria vena ve ligan la re, \v 43 ana pisa pan la, pisape “Toko, in na monar neva nelologon Nalologena Wo na sup̃enena kiena ne Ntewa va e pulkumali tap̃ena la nap̃a asike ga wa, komin naga mligan inu nepimin suri ne nanene.” \v 44 Ana naga petan la, pano mlologo teliv make e yum̃a nalenena lala e pulkumali punu ga nae lepas nap̃a Yutea. \c 5 \s1 La nap̃a Yesu pio la p̃esania, apa ataveve naga \r Matiu 4:18-22; Mak 1:16-20 \p \v 1 \x - \xo 5:1 \xt Mat 13:1,2; Mak 3:9,10, 4:1\x*Pogos tai, Yesu sike e yepas nen pupia lapa nap̃a lap̃as asape Lapa nae Kenasaret, a lap̃as asape Lapa nae Kalele. A e pogos nene, yaru la nap̃a asum̃alu amiyervivi Yesu la moki pap̃isi, sane yepa ve tokaki ga, komin nap̃a sinelan asape aloge naga lologon visena kiena ne Ntewa van la. \v 2 Ana Yesu pisu waa lua nap̃a sike ga lavisinia, nap̃a ap̃ure pimi sike ga e kukunone, a pisu kana yar ne la asum̃alu asike e sive, asum̃a akevan ke kiela lilivi lala. \v 3 Ana Yesu mial pano pa miai e waa tai nene, nap̃a kiena ne Saemon, ana pisa pania pisape suponlua va li laa sane. Ana Yesu teke e waa nap̃ani, tom̃a pian ke la nap̃a asike ura. \p \v 4 Ana pogos nap̃a naga pis pan la p̃isi, naga pisa pa Saemon, pisape “Ita, in na sineun nesape teva re laa e lowe memaena, vena toure re lilivi wa.” \p \v 5 \x - \xo 5:5 \xt Yoan 21:3\x*Ana Saemon pisatam̃ea, pisape “E yerkawa, imimi mekila sur nene rui pano-o yemlagi, ana pe metol re nena ika tai poli. Ana komin nap̃a opisa sanene pan inu, poga, nekekaran nap̃a tevali ga.” \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Yoan 21:6\x*Ana la apa akila sa nap̃a Yesu pisa, ana la amilan pupia p̃egas nen ika tai pulen ga kiela lilivi nap̃ani, kila kiela lilivi nene siar pororovia, \v 7 ana la apio lap̃as nap̃a asike e waa tap̃ena, la akup̃in limalan la vena aim aiila la. Ana la nap̃a apim, ana asum̃a ap̃ere lilivi nap̃ani amio kana ika ne lala apa metava e waa luwoka nene, pano-o waa luwoka ga nap̃ani pulemamaga ruru nena ga, lavis luoka ga talilu. \p \v 8 Ana Saemon pisu sur la nene, pisu kilale sane Yesu ga miyum̃aen e kiena pupia nam̃areraena wa, ana kinai tano e mialana ne Yesu, pisape “Sup̃e, in na nepe yar viowa ga tai. Popon oure matan inu, ve osu re si lavisin inu.” \v 9 A pe naga re ga taaga po, ana la m̃ena nap̃a asike amio e pogos nene, la punu ga amilan p̃an wa e pupia p̃egas nen ika nap̃a la ap̃ar ne, \v 10 amio narina ne Sepeti lua nene, Semes lalua Yoane, nap̃a asikol la amio Saemon amiyum̃ae lele taaga, la m̃ena luoka amilan pap̃isi. \p Ana Yesu pis pa Saemon, pisape “Ei, ve omaraun re si sur nene. Siar nagane, yoko ve oure re si ika, ana yoko osum̃a oure yar la aimi ataveve inu.” \v 11 Ana ap̃asup̃e la, ap̃ere si kiela waa la nap̃ani apa ura, ana pe akila re si sur tap̃ena poli, amligan kiela sur punu ga sum̃a sanene, ana ataveve Yesu apavini. \s1 Yesu kila ruru yaru tai nap̃a p̃ar leperosi \r Matiu 8:1-4; Mak 1:44-45 \p \v 12 Ana siraunia, e pogos tai, Yesu sike pulkumali tai e yo nene, ana yar tai m̃alia pimi puna, nap̃a yaru nena, maiena nap̃a leperosi kilapel naga kila kare nena tasnena. Ana yaru nap̃ani pimi mloru e lana ne Yesu, tag pania, piun tania, pisape “Sup̃e! In na nemlelaga nesape ko okilia okila ruru in si wo ga, ana visae okekarania, in na sineun nesape neviun tan ko vena okila inu neikiki sina ga.” \p \v 13 Ana Yesu pe maraun re tolen maiena kiena ne yar nene poli, ana puararia, pisa pania pisape “Ee, in na sineun nesape yepem̃a yania.” Ana veraga ga yepena miania, leperosi nap̃ani p̃isi e naga. \v 14 Ana Yesu pisa pania, pisape “Omloge ke ne, ovano ve ovisayu re sur nene va yar lala wa, ana nanagane ova nena okom puna ne yar wa vena naga visu ko lia, a kilia visawal visave tasnem̃a mian rui. Siraunia, ana monar ova okila lotena va Ntewa a okila kup̃ap̃aena na kiom̃a yepe ikikena nene, sa nap̃a Mosis pisape monar akila.” \v 15 Yesu pisape yar nene vano ve visayu re sur nene, ana peraga, pe piavi re poli asum̃a apisayu m̃a Yesu pano-o pa tol yo punu ga, kila sane pupia p̃ina la apimin asape aloge kiena visena, ana la sinelan asape naga kila ruru kiela namaiena lala. \v 16 Ana e pogos la punu nene Yesu sum̃a petan m̃ena yeririna lala, pa ke e yokorena, mlen ke pa Ntewa. \s1 Yesu kilia viewo mlamulena viowa \r Matiu 9:1-8; Mak 2:1-12 \p \v 17 Ana pogos sina tai, Yesu pian la m̃aga, a Varasi lap̃asa amio navianena navisaluaena lala atom̃aga tano e nene, nap̃a la na pulkumali tap̃ena lala e lepas lala nae Kalele amio Yutea, a lap̃asia amolue Yerusalem apimi. Ana e pogos nene, nam̃areraena kiena ne Ntewa pimi keviu manene laa e Yesu narui, kila naga kila ruru namaiena lala. \v 18 Ana yar lap̃asia akus namaiena tai pimi, nap̃a yepena la punu ga marmare, nap̃a akus pimi ana mlor ga m̃eke e m̃ana tog. La sinelan asape akus imi loyum̃a aligan mon lavisin Yesu, \v 19 ana apisu sane pupia p̃ina m̃eke pa loyum̃a rui, ana yo ve tokak pap̃isi, tap̃atete akus kiela erau nene vano. Ana akus pa metava e wos nen yum̃a narui, akawepo lologia Yesu, ana amligan malumun yaru nap̃a amio m̃ana tog pito tano e pulus nap̃ani, pito m̃eke likan yeririna lala, m̃eke nena ga vamon Yesu. \v 20 A pogos nap̃a Yesu pisu suri nene, naga kilia nap̃a la amlelaga m̃arera e naga pap̃isi, asape yoko naga iila namaiena nene, ana naga pisa pania, pisape “M̃ara, in na nepiewo kiom̃a mlamulena viowa rui.” \p \v 21 Ana pogos nap̃a Varasi amio navianen navisaluaena lala amloge visena nene, asitom piowa e naga pap̃isi, ana asum̃a apiuviunia, asape “?Ane p̃arnena kare ke kia wa kiena ne Ntewa sanene? Ntewa naga taaga kilia viewo mlamulena viowa, pe yar tap̃ena re si poli, ana yaru nene pis ke sa nap̃a naga sitom ke sape naga Ntewa nene narui.” \p \v 22 Ana Yesu mninu kilale rui sape asitom ke piowa sanene e naga, ana pisa pan la, pisape “?Komin ya ne sinemiu la pulen ke sitomena viowa la sanene? \v 23 Visae nevisa ve sanini va namaiena nene, nevisave ‘In na nepiewo kiom̃a mlamulena piowa,’ pona nevisa vania nevisave ‘Osum̃alu, oyali,’ ana visena lua nene, tai m̃areran navisaena, a tai meme ga. Na nap̃a sape ‘Osum̃alu, oyali,’ naga m̃arera laa sane, komin nap̃a yoko okilia ovisu kilale sane kiau visena pe lelaga pona peraga, nap̃a yar nene sum̃alu pona tap̃atete sum̃alu. \v 24 Ana nanagane p̃isi na nekila suri tai nap̃a asitom asape Ntewa ga naga taaga kilia kila, ana avisu kilale sane in na Narina ne Yeririna, nam̃areraena sike e inu. A nevisa van amiu, nesape nam̃areraena nene torokin nekilia neviewo m̃ena mlamulena viowa e yomarava nini. Ayagogo ruruia.” \p Ana Yesu pis pa namaiena nap̃ani, pisape “Nevisa van ko, nesape osum̃alu, ovilonar mom̃a tog, oyali ova um̃a.” \p \v 25 Ana sa nena nene, e marana ne la nap̃a apisu ke ne, yar nene sum̃alu, p̃ar m̃ana tog, mial pa vanua, naga pa um̃a nap̃a sum̃a miyeluarliluen Ntewa sanene pano. \p \v 26 A pogos na la nap̃ani apisu suri nene, amilan kare nena lelaga, yepela p̃il pap̃isi, asum̃a amiyeluar Ntewa, asape “E suwala, lelaga kemua-o, p̃ane na ita tepisu sur tai nap̃a pe tap̃ena pap̃isi!” \s1 Yesu pio Matiu, nap̃a apio m̃ena Livae, pimi tavevea \r Matiu 9:9-13; Mak 2:13-17 \p \v 27 Ana siraunia, Yesu mialili ga pa laa sane, ana m̃al yar tai totano teke e kiena yum̃aena e yum̃a na warpoloen takis. Yaru nena, kiena kia Livae. Ana Yesu pio, sape “Oim otaveve inu.” \v 28 Ana Livae sum̃alu nena ga, mligan kiena yum̃aena, mligan kiena suri punu ga sike na, ana taveve Yesu. \v 29 Siraunia, Livae nena kila pupia kinanena tai kana ne Yesu e m̃ana um̃a, a e pogos nene, yar na takis tap̃ena la moki, amio m̃ena yar tap̃ena la moki na sanene, la m̃ena apim ato lele taaga amio Yesu amio kiena nalogena lala e kinanena nap̃ani. \v 30 \x - \xo 5:30 \xt Luk 15:1,2\x*Ana Varasi lap̃asia, amio kiela navianen navisaluaena lap̃asia, apragogo pa nalogena lala, asape “?Komin ya ne akinan ke lele taaga sanene amio yaru viowa lala a p̃arm̃arera la nene?” \p \v 31 Ana Yesu ke pisatam̃e la narui, pisape “La nap̃a tasnela m̃arera ruru poga ga, la pe asitom re asape ava akom pun yar na kilaruruen maiena poli, ana la ga nap̃a ap̃ar maiena, la sinelan pap̃isi. \v 32 In na pe nepimin re nevio yar la nap̃a apisa ke asape la apo rui e marana ne Ntewa vena ataveve inu, ana in na nepimin ke yeririna viowa la ne sanene narui, vena avilopu la vetan kiela mlamulena viowa lala.” \s1 Naviunena tai e lepas na monsilena \r Matiu 9:14-17; Mak 2:18-22 \p \v 33 Ana la apiun naviunena tai pa Yesu, asape “Nalogena kiena ne Yoane Nakeena la asum̃a apuarar ruru ke p̃elaga nene nap̃a yam mokliu, asum̃a amonsilu ga vena alen va Ntewa, a Varasi m̃ena la akila sa ke ga. ?Ana komin ya ne kiom̃a nalogena la pe akila re poli, ana la asum̃a akinana a asum̃a amun ga sanene?” \p \v 34 Ana Yesu pisatam̃e la, pisayu naga amio kiena nalogena lala, sane la akekara pap̃isi pogos nap̃a naga sike amio la, ana yoko sinela viowa sirau e pogos nap̃a naga ure matan la. Ana pisape “?Pogos nap̃a yar natalopaena sike amio kiena erau lala wa, asitom asape yoko akilia aligan kinanena na p̃ap̃agena nene sike na, ve akan re? Peraga. \v 35 Ana yoko pogos tai imi, nap̃a yoko aurelua yar natalopaena nene vetan kiena erau lala, a e pogos nene narui akilia amonsilu, komin nap̃a sinela miye naga pap̃isi.” \s1 Sur marua amio sur viu \p \v 36 P̃elaga na monsilena nene, naga p̃elaga marua tai nalotena kiena ne le Yu lala, ana Yesu sinenan sape kila meraravan sane p̃elaga marua na sanene, tap̃atete asikol amio suri viu la nap̃a naga pian la ke ea, ana pisa p̃akaiwa tai e lepas nene pan la. Pisape “Tap̃atete ola kinakinas nen kulmrae viu tai, nap̃a ovitolp̃a kinakinas tai, ana osuluar e kulmrae marua vena kilawo pulus nap̃a teke ea. Visae sanene, yoko opitol p̃a kare kulmrae viu nene narui, ana kana kinakinasa, yoko tap̃atete nena marana ve sa ke kulmrae marua nene, ana apisu piowa ga. \v 37 A tap̃atete okokonia kuruta viu nap̃a m̃eke p̃ep̃ela ke ga wa va e kulus nen nane tai nap̃a pe urmarua, nap̃a akon kuruta pa e yam moki li rui. Visae okila sanene, yoko kuruta viu nene lapa, kila kulus nen nane nap̃ani m̃apo, ana kuruta nene lau kare ga ne, ana kana pias m̃ena imi viowa nena ga. \v 38 Ana kuruta viu, monar okokonia va e kulus nen nane nap̃a naga m̃ena pe urviu, naga m̃arera ruru po, a okilia oligan ruru mom̃a kuruta mon m̃a ea. \v 39 A pogos m̃ena nap̃a yar la amun kuruta nap̃a amiyum̃aen towe laa nanua rui, yoko ve sinelan re si munen kuruta viu, nap̃a amiyum̃aen mare ga na wa, ana yoko monar avisave kuruta marua naga kiki laa sane.” \c 6 \s1 Yesu pe sup̃en Legiena Wa \r Matiu 12:1-8; Mak 2:23-28 \p \v 1 Ana e sina ga e legiena tai, nap̃a pe Legiena Wa, Yesu amio kiena nalogena lala amiyaloro apano, a kiela mrapa pa p̃aro e lokove na kona lala. La amiyal m̃a sanene, ana nalogena lala viso kar la ana akawe plan kona lap̃as nap̃ani, apae vania, akania. \v 2 La akila ke sanene, ana Varasi lap̃as asum̃a e nap̃ani, apisu ke Yesu lala, ana apisa pania, apisape “Ei, komin ya ne asum̃a akila ke yum̃aena nene e Legiena Wa sanene? Visae sanene, asum̃a akilaro ke kieta navisaluaena ne.” \p \v 3 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Pona pe apuloli re Visena Wa pog tai poli yo wa, e sur la nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet nanua naga kila? !Kam na akilia pa rui! Naga amio kiena yeririna lala la viso kar la manenea, \v 4 ana naga pa loyum̃a e yum̃a wa m̃ana Ntewa, a naga mla kilaparavi wa nap̃a Navisaluaena sape yar wa ga la akilia akania, ana Tepet amio kiena yeririna la akania.” \p \v 5 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Inu Narina ne Yeririna, inu ke narui nepe sup̃en Legiena Wa, ana inu ga nekilia nevisa ya nap̃a popon akila e Legiena Wa, pona ya nap̃a pe pon re akila poli.” \s1 Yesu kila ruru limaulu tai e Legiena Wa \r Matiu 12:9-14; Mak 3:1-6 \p \v 6 A e si e Legiena Wa tai, Yesu pa si loyum̃a e yum̃a na leniena, pian la. Ana poglis nene yar m̃ena tai sike loyum̃a nap̃ani, limana marua pulu. \v 7 Ana navianen navisaluaena lala, amio Varasi lala, nap̃a la sinela kar Yesu rui, asike ga lavisinia e poglis nene, asum̃a apisuar ruruia p̃isa, vena asape alual li p̃elaga viowa lap̃asa e naga, ana la sinelan asape avisu sane yoko Yesu kila ruru limaulu nap̃ani e kiela Legiena Wa nene pona yoko ve kila re. \p \v 8 Ana Yesu kilia ruru make ya nap̃a sike e kiela sitomena, ana pis pa yar nap̃ani, sape “Osum̃alu, ovam osu metava e nini sumo wa,” ana naga sum̃alu pavini. \v 9 Ana Yesu piun tan la nap̃a asike e ne, pisape “?Kieta Navisaluaena sape tekilia tekila ya ne e Legiena Wa? ?Pisape popon tekila sur wo pona popon tekila sur viowa? ?Pona pisape popon tetamalia yaru, pona popon towem̃ar yaru?” \v 10 Ana Yesu pisuveve la make ga, ana pis sina pa yaru nap̃ani, pisape “Lumom̃a visilia!” A e ga e pogos nap̃a yar nene kila sanene, limana nap̃ani pimi po nenaga. \p \v 11 Ana le Varasi lala sinela mimi, nap̃a sane amloge mlae pap̃isi, ana apa vanua apisayu weleli sane yoko akila ve sanape na va Yesu. \s1 Yesu mliganar kiena nalogena la lualima taaga pa lua \r Matiu 10:1-4; Mak 3:13-19 \p \v 12 Ana siraunia, e sina e pogos tai, Yesu pa metava e pupia tavie tai vena naga se ea, len va Ntewa, ana sum̃a kila ke sanene e yo nap̃ani pa tol yemlagi. \v 13 Ana kolulag na pitomi pio kiena nalogena lala apimi lele taaga puna, ana e la nene, naga pisawal la lualima taaga pa lua nap̃a naga mliganar la pisape la narui, la ape nalologena. \p \v 14 Ana kia kiena ne la lualima taaga pa lua nanini: \li1 Saemon, nap̃a Yesu mligan kiena kia tap̃ena, sape Pita, \li1 a wenla nap̃a Antru, \li1 a Semes, a wenla nap̃a Yoane, \li1 a Pilip, \li1 a P̃atalomiu, \li1 \v 15 a Matiu, \li1 a Tom̃as, \li1 a Semes, nap̃a narina ne Alpeas, \li1 a Saemon, nap̃a sape m̃ene plan le Rom lala, \li1 a Sutas, nap̃a narina ne Semes, \li1 \v 16 a Sutas nae Kariot, nap̃a siraunia naga kom varaun Yesu. \s1 Yesu sum̃a mlologo a kila ruru namaiena lala \r Matiu 5:1-12 \p \v 17 Ana Yesu p̃ere nalologena la nene apitom si tano, ana am̃al yotop tai, apa asike ea. A poglis nene, nalogena kiena ne Yesu tap̃ena lala apule ga asike ea, amio m̃ena pupia p̃ina lala na pulkumali tap̃ena lala nae Yutea, a le Yerusalem m̃ena lala, amio le Taea a le Saeton lala, nap̃a amolue e kiela yo lala garo losi lavisin sive apami. \v 18 La nene apamin asape aloge visena lala kiena ne Yesu, a la sinelan asape kila ruru kiela maiena lala. Ana Yesu kila m̃a sanene pan la pano-o, naga kila ruru m̃ena la nap̃a yermare lala asum̃a akila kare la ke silaga. \p \v 19 Yaru la moki manene pap̃isi, ana la punu ga sinelan asape atol ga Yesu, vena la aninuli ga pupia nam̃areraena nap̃a apisu sane sum̃a m̃alivi ke ea, nap̃a sum̃a kila ruru ke yar la moki rui. \s1 Navianena lala kiena ne Yesu \p \v 20 Ana Yesu kira pisu kiena na-logena la nene, ana pian la, pisape: \q1 “Kam nap̃a apisu kilale sane limamiu koren ga, navisa ruruena sike e amiu, komin amiu ke narui nap̃a Ntewa naga pe p̃arin sup̃en amiu, ana visuar amiu. \q1 \v 21 Kam nap̃a viso kar amiu ke nagane, navisa ruruena sike e amiu, yoko aloge sane aim aulemaamaga nena ga e suri wo ne lala. \q1 Kam nap̃a atagi ke nagane, navisa ruruena sike e amiu, yoko akilia akekara. \q1 \v 22 \x - \xo 6:22 \xt 1Pit 4:14\x*Kam nap̃a yar la pe akekaran amiu re poli, a nap̃a asum̃a yepel mavin amiu, a nap̃a asum̃a apisa kare amiu, a asum̃a akoven plan ke kiamiu kia lala sane kam na ape yar viowa ga lala, nanene komin nap̃a kam na ape yar kiena ne inu Narina ne Yeririna, navisa ruruena sike e amiu. \q1 \v 23 \x - \xo 6:23 \xt Yum̃aena 7:52\x*E pogos la ne sanene, ve asitom manene re, aulaula ga warar pupia kekarena, komin nap̃a asum̃a akila kare amiu ke ga e p̃elaga m̃a nena nap̃a repila lala akila pa navisawalena la nanua sumo. Ana pogaga, yoko awar kiamiu pupia nalaena ma e peni. \q1 \v 24 Ana kam la nap̃a ape nasur moki manenea, yoko viowa manene laa van amiu, komin nap̃a ap̃ar kiamiu nalogewoena a kiamiu nakekarena lala e kiamiu malena wo la na yomarava nini rui. \q1 \v 25 A kam la nap̃a m̃ep̃emiu pulemamaga ruru pa sike rui, yoko viowa van amiu vap̃isi, komin nap̃a yoko viso kar amiu manene va laa sane. \q1 A kam nap̃a apitale ke nanagane rui, yoko viowa van amiu vap̃isi, komin p̃isi na aloge viowa, atagi. \p \v 26 “A monar avisuar ruru amiu pogos nap̃a yar la asum̃a amieluar ke kiamiu kia. Visae ve sanene, pe pon re amiu m̃ena asitom ke asape amiu na apo, komin nap̃a navisawalena navisokanena la nanua sumo, kieta yermarua la amiyeluar kiela kia la sanene, ana Ntewa pisu la sane la apiowa ga ana mla nakoaena pan la.” \s1 Yesu pisayu sinesien manene nasinekar lala \r Matiu 5:38-48, 7:1-5 \p \v 27 Ana Yesu pisape “Kam la nap̃a amloge kilale ke kiau visena nene, in na nevisa van amiu, nevisave: Monar sineta si kieta nasinekar lala, a monar tekila wo van la nap̃a pe asitom ita re poli, \v 28 a monar tevisa ruru la nap̃a apiuelin ita, a monar telenwo la nap̃a akila kare ita. \v 29 Visae yar tai lipa pipim̃a lepas tai, ko monar ovilopu m̃ena pipim̃a lepas p̃asia vania vena lipa, a visae yar tai m̃areran van ko vena war mom̃a kulsaket, yoko monar okekaran ga war m̃ena mom̃a kulsota. \v 30 Visae yar tai viun kiom̃a sur tai, monar ola vania, a visae yar tai lalua kiom̃a suri tai, yoko ve ova oviun re si tania vena lamaran si van ko. \v 31 \x - \xo 6:31 \xt Mat 7:12\x*P̃elaga ya nap̃a sinom̃an vena yar la akila van ko, p̃elaga ne nanene yoko monar okila van la. \p \v 32 “Visae tesum̃a sineta si ga yaru la nap̃a asitom ita, nanene na pe sur re tai nene po laa wa, komin yar nakilaen mlamulena viowa lala asitom ke la nap̃a asitom la rui. \v 33 Pona visae tekila ga wo van la nap̃a akila ke po pan ita rui, naga m̃ena pe sur re tai nene poli, komin yar nakilaen mlamulena lala, la m̃ena akila ke sanene rui. \v 34 Pona visae tetam̃an ga kilavaru va la nap̃a akilia alamaran sina, naga m̃ena ga pe pe sur re tai nene po laa wa, komin yaru nakilaen mlamulena la akila ke yum̃aena nene silaga. \p \v 35 “Ana in na nevisa van amiu, nevisave: Sinem̃a si kiom̃a nasinekar, a okila wo vania, a otam̃an ga kiom̃a kilavaru sa ga ne, nap̃a ve ositom manene re van nap̃a omla pania, ovisave pona kilia lamaran si pogos tai, pona tap̃atete si lamarana. Visae osum̃a okila ke sanene, osum̃a okus ke p̃elaga kiena ne Arimata Yaru na Meta ne, a naga yoko la nalaena tai van ko ve keviu laa sane, komin nap̃a naga yar sur nap̃a sinen po pan la nap̃a pe apisa re potena pan poli, pona la nap̃a asitom la ke sina. \v 36 Sanene, ko na monar sinem̃a ye yar lala sa nap̃a Arimata naga sinena miye la.” \s1 Yesu pisayu nalip̃ereen yar tap̃ena \r Matiu 7:1-5 \p \v 37 Ana Yesu pis ke pan la na wa, pisape “Yoko ve alip̃ere manene re yar tap̃ena pona ala nakoaena vania. Visae sanene, yoko Ntewa tap̃atete lip̃ere manene amiu, tap̃atete la nakoaena van amiu. Visae aviewo yar tap̃ena, yoko Ntewa viewo amiu, \v 38 a visae ala sur va yaru tap̃ena, yoko Ntewa la sur imi van amiu. A yoko Ntewa laa van amiu ve keviu la sane taulu nap̃a amlavia, yoko naga war ve moki vap̃isi, sa nap̃a akokonia karo, atanaria, yoko amiyalar m̃ena ga, pano-o pulemamaga ruru nenaga, suri lap̃as kekapil pito ke tano. Lelaga pap̃isi, yokorena awar imi pun amiu maran ve taaga sa ke ga nap̃a ap̃arwar ke pan yar tap̃ena.” \s1 Monar avisuar ruru kiamiu malena \p \v 39 \x - \xo 6:39 \xt Mat 15:14\x*Ana Yesu pis ke pan la na wa, pisa p̃akaiwa tai pan la, pisape “?Sanape, visae kilamara p̃ala tai sum̃a ga, ana naga kilia sumon kilamara p̃ala tap̃ena tai lalua ayalp̃el woga ga? !Peraga, yoko la ga luwoka aloru ato e p̃ilip̃ili tai ne! \v 40 \x - \xo 6:40 \xt Mat 10:24,25; Yoan 13:16, 15:20\x*Nalogena naga pe pa manene re metavan yar nap̃a pian ke naga poli, ana visae naga kilia ruru make sur la nap̃a navianena piania, yoko naga imi maran ve taaga sa ke ga kiena navianena. \v 41 Pe pon re osum̃a ovisavisa ke narin kororaki tai nap̃a teke e kilamarana ne womla poli, ana pe opisu kilale re osape pupia purp̃es nen laki tai m̃eke e kilamaram̃a poli. \fig Kilamara p̃ala tap̃atete sumon kilamara p̃ala tap̃ena|alt="Blind Leader" src="43_Luke6.39_BlindLeader.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="6:39" \fig* \p \v 42 “?Sanape na osape ovisa va womla nene, ovisave ‘Wolai, yoko nowarlua kone kororaki na kilamaram̃a wa’? Sanene ko na pe opisu kilale re kiom̃a mlamulena viowa poli, a osum̃a omlip̃ere ke ga mlamulena viowa kien yar tap̃ena lala. Okilia m̃a nap̃a ko opiowa ga, ana osape okila sane yar la asape ko opo rui. Okus lua pupia miasin laki na m̃eke e kilamaram̃a sumo wa, p̃isi na okilia ovisuveve narin kinakinas nen kororaki nap̃a teke e kilamaran yar tap̃ena nene.” \s1 Purlaki amio mrasa \r Matiu 7:16-20, 12:33-35 \p \v 43 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Purlaki nap̃a po tap̃atete war mras nap̃a piowa, a purlaki nap̃a piowa tap̃atete war mras nap̃a po. \v 44 \x - \xo 6:44 \xt Mat 12:33\x*Ee, sanene narui, nap̃a tevisu kilale purlaki, tesape sanape e ga e mrasnela. Mralaki la nap̃a mam ruru po, pe top̃ar re e vilum̃ini la nap̃a pe nenos poli, peraga. \v 45 \x - \xo 6:45 \xt Mat 12:34\x*Yaru nap̃a po naga miyuwon ruru suri wo la sike e losinena, ana silaga kiena sitomena wo sum̃a ga nap̃a kilia visaplania, ana yaru viowa naga sum̃a p̃arpolo ke suri viowa e losinena, ana naga visa plan ga sitomena viowa lala. Suri ya nap̃a pule sike e los nen yaru pona e kiena sitomena, sur ne na nene narui yoko sum̃a molmolue luen ga e gona.” \s1 Yum̃a lua \r Matiu 7:24-27 \p \v 46 Ana Yesu pisape “?Komin ya ne apio in ke asape ‘Sup̃e o, Sup̃e o,’ ana siraunia pe asum̃a amlogear re ya nap̃a nepisa pan amiu nesape akila poli? \v 47 Yar nap̃a pimi pun inu, mloge kiau visena, naga monar logearia a monar kila. Yar nap̃a kila sanene naga sa nap̃a suniena tai pisayuia, nap̃a pisa sanini: \v 48 Yar tai sum̃a kila ke m̃ana yum̃a, a yaru nene pe manmarua ruru po, kil p̃ilip̃ili la pito manene tano vena tol yo m̃arera tano, ana maplar kemrap̃e lala e pulus la nap̃ani. Ana pogos na pog m̃arera, pupia womie lau, ana tap̃atete nena kila yum̃a nene kulul, komin nap̃a yar na kila, kila ruru m̃arera po. \v 49 Ana yar nap̃a mloge kiau visen lala, ana pe mlogear re poli, naga sane yar tap̃ena tai. Yar nena, naga m̃ena miyum̃aen m̃ana yum̃a tai, ana naga pe wowe ga, miyum̃aen m̃ana yum̃a sum̃al yau ga e porotano, kana kemrap̃e ne la pe pito manene re nena tano poli. Ana pogos nap̃a pog m̃arera, pupia womie mlau pitomi, kil lua yum̃a nap̃a, kilalua mloru, ana yum̃a nap̃a pororovia, piowa make nenaga.” \c 7 \s1 Yer kawa na mara nae Rom tai mlelaga m̃arera e Yesu \r Matiu 8:5-13 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Yesu pisa plan kiena navianena la nap̃ani p̃isi, naga pa loyum̃a e pulkumali nae Kapeneam. \v 2 Ana e yo nene, nasumonen li na mara nae Rom tai sike ea, ana naga kiena yar wo na yum̃aena tai naga mai pap̃isi, lavis ga kovio. \v 3 Ana pogos nap̃a mloge yar la apisayu ke Yesu, asape pimi ke lavisin kiela yo rui, ana pio nasumonena kiena ne le Yu lala, pitetalia la apanon Yesu, vena aviun tania imi kila ruru namaiena nene. \p \v 4 Ana la nap̃ani apim puna Yesu, apisayu namaiena nap̃a pania, ana apiun manene tan sanini, asape “Nasumonen li na mara la nene, popon sa oimi oiila naga. \v 5 Lelaga nap̃a sane naga pe ita re tai nene poli, naga pe yere Rom ga, ana naga pe yar tai nap̃a sitom manene kieta p̃egas nen yeririna la pap̃isi, ana naga m̃ena miila imimi e yo nini keviu pap̃isi rui, nap̃a miyum̃aen kiamimi yum̃a na leniena. Ana visae ko okekarania, oim ovisu kiena yaru nene nap̃a mai pap̃isi.” \p \v 6 Ana Yesu tam̃ania, ana pa amio la. La amial apano, ana pogos nap̃a asike towe laa perinan yum̃a m̃ana nasumonen li na mara nena wa, apisu yaru lap̃asa amiyal ke apimi. La nene, erau kiena ne nasumonena si lap̃asa, nap̃a naga pitetalia la si apim puna Yesu, vena avisa kiena visena tai vania. Ana la apim apisawal pa Yesu, apisape “Yere Rom nap̃ani mligan imimi mepim si pum̃a, pisa sanini, pisape naga sum̃a kila kare ko pap̃isi. Naga pisape naga pisu sa nap̃a naga pe yaru tai nap̃a pe torokin re oim m̃ana loyum̃a poli. \v 7 A sitomena nene kila naga pisu sane pe pon re m̃ena naga imi kate pum̃a poli, komin naga pe pe yere Yu re sane ko poli, ana naga pisa ga pisape, visae ovisa ga visena tai, yoko kiena yaru nene loge wo woga ne. \v 8 Naga kilia sape monar ve sanene komin naga kilia sape kiom̃a visena naga nam̃areraena sike ea. Naga sape suri nene naga sane li na mara la nap̃a asike vatanonia, nap̃a la monar alogear kiena visena. Visae visa van tai, visave ‘Ovano,’ naga monar vano, pona visae visave ‘Oimi,’ naga monar imi, pona visae visave ‘Okila sanene,’ yoko naga monar kila. A naga m̃ena sape monar kila ya nap̃a pupia yerkawa nasumonen li na mara la pisa pania. Naga sape naga sitom sanene narui, visae ovisa ga sur tai, ana monar ve sanene.” \p \v 9 Pogos nap̃a Yesu mloge visena nene, naga milan sitomen kiena ne nasumonen li na mara la nene pap̃isi, a kekaran pap̃isi, ana pis pa p̃ina la nap̃a asike amio e poglis nene, sape “Nevisa van amiu, nevisave pe nom̃al re nena yere Yu tai nap̃a sum̃al m̃arera se e in sane yar nene poli.” \p \v 10 Ana siraunia, la nene ap̃asup̃ela si apa m̃ana nasumonen li na mara la nap̃ani, ana la amilan nap̃a apisu namaiena nene pimi po si rui. \s1 Yesu kila si m̃ee kiena letano tai mal si petan marena \p \v 11 Ana siraunia, pe yam piavi re poli, Yesu mial pa tol pulkumali tap̃ena tai, kiena kia Naeni, a sa nap̃a silaga, kiena nalogena lala amio yaru tap̃ena la moki asum̃a ataveve ke naga. \v 12 Ana pogos nap̃a Yesu lala apim ke lavisin pupia mralaea na pulkumali nene, apisu sane yar la amiyalvai apim, asum̃a akus ke yar mare tai pano vena ava asinia. Naga nap̃a mare ne, naga m̃ee tai nap̃a anena pe letano. Letano nene, naga pe p̃ar re si narina tai poli, naga p̃ar nena taaga ne nane mare narui. \v 13 Ana Yesu la asum̃a apisu ke la nap̃a amial apim, ana pogos nap̃a kieta Sup̃e pisu letano nene, naga sinen mie pano-o p̃isa. Ana pa lavisinia, pisa pania, sape “E, tagen toko.” \v 14 Ana Yesu pimi lavisin marena nene, mligan limana tea, a la nap̃a akus pa ke ne asum̃alar la asu, pe amiyal re si poli. Ana naga pis pa yar mare nap̃ani, pisape “E, nevisa van ko, osum̃alu si na wa.” \p \v 15 Ana m̃ee nene sum̃alu, sum̃a pivis pan la, apikevike van sina, ana Yesu sumon naga pano, mligan si pa anena. \v 16 Ana pogos nap̃a yar la apisu sur nene, sinela kurkur pap̃isi, a asum̃a amieluar Ntewa, asape “!Ake, suwala! Pupia navisawalena kiena ne Ntewa sum̃alu nena sike likan ita rui.” A lap̃as apisa m̃ena, asape “!Lelaga p̃a! Ntewa pimi katen kiena yeririna la rui.” \v 17 A suniena na suri nene, asum̃a apisalelein pano, pano-o tol lepas nap̃a Yutea, amio yo tap̃ena la nap̃a asike lavisinia. \s1 Yoane Nakeena pitetalia kiena nalogena lala apim pu Yesu \r Matiu 11:2-19 \p \v 18 Ana e pogos nene, Yoane Nakeena sike e yum̃a nakoaena rui, ana kiena nalogena la apim apisayu pania e sur la punu ga nap̃a Yesu sum̃a kila. \v 19 Ana Yoane pis ga pan lala lua, pitetalia la apa puna kieta Sup̃e, vena ava aviun ruru tania, avisave naga Navisaarena nap̃a asum̃ate ke ne, pona pe naga re poli. \v 20 Ana la amial apim apisu Yesu, apiun sanini pania, asape “?Kiamimi yerkawa nap̃a Yoane sinenan sape kilia sanape? ?Ko na yar sur nap̃a apisa nanua sumo asape yoko yerkawa tai imi ve kieta nasumon itaena, pona pe ko re na nene poli wa, a monar mesum̃ate ke yar nene yoko imi na wa?” \p \v 21 Ana e nena e pogos nap̃a apim apiun naviunena nene, Yesu sum̃a kila ruru ke maiena lala a sum̃a pile plan ke yermare petan yeririna lala, a sum̃a kila ke kilamara p̃ala lala, kilamarala la pimi po sina, ana nalogena kiena ne Yoane la apisu sur la nene. \v 22 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Awasup̃e amiu si ava puna Yoane, ana avisawal sur ya nap̃a apisuia pona amloge e nini. Suri la nene asa ga nap̃a navisawalena Aisea pisa pan amiu rui, nap̃a sape: \q1 ‘Kilamarap̃ala lala, nanagane apisu si suri rui, \q1 a laulu lala nanagane amial ruru si rui, \q1 a yaru la nap̃a ap̃ar leperosi, nanagane tasnela la mekik ruru si rui, \q1 a kiligapop̃e lala, nanagane amloge si suri narui, \q1 a yar mare lala, nanagane amal si rui, \q1 a la nap̃a limala korena, nepisawal Lologena Wo pan la rui.’ \m \v 23 Ana ava avisawal m̃ena va Yoane, avisave ‘Yaru nap̃a pe sinen peve lua re e inu pog tai poli, navisa ruruena sike e naga.’” \s1 Yesu pisayu Yoane Nakeena \p \v 24 Ana pogos nap̃a nalogena kiena Yoane la amolue sina vena awasup̃e avano, Yesu pisayu Yoane nene pa yeririna la nap̃a asike ne, sape “?Pogos nap̃a apa p̃esan e yokorena nene, apanon asape avisu ya ne? !In na pe nesitom re nesape apanon ga avisu kana kiai ne la poli, nap̃a sisilin kare ke ga sanene. \v 25 A in na pe nesitom re m̃ena nesape apa apisu yerkawa tai nap̃a miyen m̃ana kulsota nowo la poli, po sike e malena naapo, komin yaru sur la ne sanene, la pe asusu re e yo viowa la ne sane yomema nene poli, ana la asike ga e yum̃a naapo m̃ana p̃arin sup̃e keviu lala. \v 26 Peraga, ana in na nesitom nesape apanon apisu navisawalena tai, ne? Nanene naapo ne, ana nevisa van amiu, Yoane nap̃a apanon apisuia, naga pa laa sane, naga taulu navisawalena nasumo lala, \v 27 komin nap̃a Ntewa pisayu naga e kiena visena wa rui, sape \q1 \qt ‘In na nemligan p̃esan kiau yaru na waren visena nene pitomi pun ko, vena kila ruru kiom̃a mrapa.’ \qt* \rq Mal 3:1 \rq* \p \v 28 “Lelaga nevisa van amiu, sane e yomarava nini Yoane Nakeena nene naga mon metavan make yar la punu ga. Ana la punu nap̃a yoko aim e nasup̃enena kiena ne Ntewa, vito tol kiela yar maro nap̃a sike laa tano, la punu nene la asike metavan Yoane, nap̃a yoko la awar navisa ruruena kiena ne Ntewa va laa sane taulu naga.” \p \v 29 \x - \xo 7:29 \xt Mat 21:32; Luk 3:12\x*Ana pogos nap̃a apa amiyagogon Yoane Nakeena mlologo, naga pisawal mrapa kiena ne Ntewa vena la akilia avilopu la. Ana yar viowa la moki, pa tol m̃ena yaru na takis lala, apisu sane mrapa nene pe lelaga, ana apilon la, ana Yoane kee la e wii. \v 30 Ana yar tap̃ena lala, sa nap̃a Varasi lala amio navianen navisaluaena lala, la apilopu m̃asila e mrapa nap̃a Ntewa kila vena akilia avilon la ea, ana Yoane pe kee la re poli. \s1 Yesu pis m̃arera pa yeririna la e kiena pogosia \p \v 31 Ana Yesu pis m̃arera pa yar na vilaveena lala e poglis nene, pisape “?Yoko nevisa visena ya nap̃a kilia tol p̃elaga ken la na nagane, sane la ape yar ya? \v 32-34 E lepas punu ga nap̃a Ntewa kila vena kilali wo van amiu, ana yepemiu mavin ga, apisa kare ga naga vanonia. Komin poglis nap̃a Yoane pimi, naga sum̃a monsilun kinanena vena len, a naga mlon kuruta namunena, ana yaru la apisu sanene, asum̃a apisayuia, asape ‘Yaru nene, yermare sike e naga.’ \p “Ana pogos nap̃a inu Narina ne Yeririna nepim nesike na, nekinan ruru ga a nomun ruru ga, ana apisayu si inu p̃isa, apisape ‘Apisu ke ne, yaru nene naga kinan merorol pap̃isi wa, naga pe yar na mun maneneen m̃ena kuruta, a naga kiena erau lala, yar na warpoloen ga takis, a yar viowa ga lala.’ \p “Komin sur ne nanene nepisu yeririna na nagane lala asa ga ninis la nap̃a visae asum̃a akila kokan ke e yepesinas na kumali, yoko la aviovio kiela narin erau lala, avisave ‘!Ei, kam na apilon manene visena na! Visae mowe ke plap̃e, ana pe sinemiun re wolen amio imimi poli, pona visae meyaun ke yauena na marena, ana pe sinemiun re atagipae amio imimi poli.’ \p \v 35 “Sur ne na nene, yeririna la yepela mavin mrapa lala kiena ne Ntewa, ana mras wo nap̃a molue e malena kiena yaru nap̃a taveve ke mrapa kiena ne Ntewa, kilologia sane mrapa ne nanene narui, naga pe mrapa na manmaruaena nap̃a lelaga.” \s1 Sira tai mloge kemua piowa lelaga e kiena mlamulena viowa lala \p \v 36 Ana Varasi tai, kiena kia Saemon, naga sape sinenan kila kinanena tai ve kana Yesu, ana Yesu pa m̃ana, pa totano vena akinana. \v 37 \x - \xo 7:37 \xt Mat 26:7; Mak 14:3; Yoan 12:3\x*Ana e pulkumali nena, sira tai sike ea, nap̃a naga kila p̃elaga viowa la moki pap̃isi, ana naga mloge nap̃a Yesu pa kinan ke m̃ana Varasi nap̃a Saemon ne. Ana sira nap̃a pisu kiena mlamulena viowa, mloge piowa manene laa, ana mloge sane monar imi visu Yesu, ana kus kiena piawi tanea tai na ponotaninu, kus pimi e yum̃a nap̃ani. \v 38 Ana Yesu pelein ke sape kinana, ana sira nene pimi sum̃al su varaun lana, nap̃a wamarana mlau, kekapil pito ke e lana ne Yesu. Wamarana kee ke lana sanene, ana tar viluna la nap̃a piayavi ne, sum̃a miyumuvan ke lana Yesu, a naga pelan pipina komp̃asa te lana ne Yesu, a yokorena taron ponotaninu nap̃ani ea. \p \v 39 Ana Varasi nap̃a p̃ere Yesu pimi m̃ana, naga pisu ke sur nene, ana sitom piowa towe ga ea. Naga sitom ke sanini, sape “Visae Yesu nene naga pe navisawalena tai nap̃a lelaga, pona vera na kilia ruru yo rui sane sira nene naga pe sira na mlamulena viowa na sanene, ana yoko ve tam̃an re tol lana wa nene. Ana naga tam̃an kila sanene, in na nemninue kare narui.” \p \v 40 Ana Yesu na kilia m̃a kiena sitomena nene, ana pisatam̃ea, sape “Saemon, in na nesape nevisa visena tai van ko sumo wa.” \p Ana tam̃ania sape “Pogaga, Navianena. Okilia ovisa.” \p \v 41 Ana Yesu pisatam̃e sanini pania, sape “Yerkawa tai, ana yar lua akila lapui pania. Lalua nene, tai na kiena lapui keviu, komp̃asa naga kiena lapui keviu manene laa pap̃isi. \v 42 Ana pogos na ulmaranen lapui la nene, la ga luwoka apulmaran p̃ele ga, ana yerkawa nap̃ani sinen mie la, ana piewo make kiela lapui la nene pan la. ?Ana komin sur ne nanene, lalua nene ane sitom manene yerkawa nene?” \p \v 43 Ana Saemon pisatam̃e Yesu, pisape “Nemninue ga, pona nap̃a kiena lapui keviu manenea naga monar sitom va laa sane yo.” \p \v 44 Ana Yesu pisape “Ee, sa ke nene narui.” Ana Yesu p̃arpuia kilologia sira nap̃ani pa Saemon, sape “Saemon, pogos nap̃a nepim mom̃a, pe nom̃al re yar tai p̃ar wii pimi pan inu poli vena nekevan kororak na mraplepa e lau, sane e kieta p̃elaga na, monar okila. Ana opisu ke sira nini, naga ke nap̃a kevan lau e wamarana narui, a miyumuvan si mema e viluna. \v 45 In na nepim mom̃a loyum̃a, ko na pe otalopan ruru in re poli, sane nepe kiom̃a erau wo tai, ana siar e pogos nap̃a nepim loyum̃a, naga mligan pipina lepas p̃asia te lau silaga. \v 46 Ko na pe op̃ar re ponotaninu pimi otaron pito e p̃aruu po, ana naga kila e lau rui. \v 47 Ana nevisa ruru van ko, nevisave sira nene, kiena mlamulena viowa moki pap̃isi, ana nepiewo make ga rui, kila narui naga sinena sii inu keviu pap̃isi. Ana nepisu yaru nap̃a kiena mlamulena viowa pe keviu re poli, nepiewoia, ana naga pe sinen sii manene inu re poli.” \p \v 48 Ana Yesu pisa ruru m̃ena pa sira nap̃ani, pisa pania, sape “Kiom̃a mlamulena viowa la nap̃a ositom p̃ele ke ne, nepiewo make rui.” \p \v 49 Ana pogos nap̃a Yesu sum̃a pisa ke visena nene, yaru tap̃ena la nap̃a akinan ke amio la e pogos nene pe akekara re nena poli, asum̃a apragogo pan la, apisa ke asape “?Ana yaru nene sinenan sape naga ve ai, nap̃a naga pisa ke sape naga p̃ar plan ke mlamulena viowa kien yar la sanene?” \p \v 50 Ana Yesu pisa si pa sira nene yam tai, pisape “Kiom̃a naviawaena kila otol natamaliaena rui. Ve ologe re si viowa, okilia ova narui, a sum̃are kiena ne Ntewa sike amio ko.” \c 8 \s1 Sira la moki nap̃a ataveve Yesu \p \v 1 Ana pe yam piavi re poli, Yesu mial sina pano, pa kome pulkumali lala, la nap̃a ve torokak amio la nap̃a kerkeviu, a e yo punu ga naga sum̃a mlologo, a sum̃a mla lologena wo nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi pa yeririna lala. Ana sane silaga, kiena nalualima taaga pa lua la m̃ena asike amio e pogos nene, \v 2 \x - \xo 8:2 \xt Mat 27:55,56; Mak 15:40,41; Luk 23:49\x*a sira la moki li m̃a nap̃a la asum̃a atavevela. E sira la nene, lap̃asia nap̃a Yesu tap̃a ruru la petan ninuna viowa lala a e inanena viowa la nap̃a se e la, sa nap̃a Maria nae Maktala, nap̃a sumo yermare la olua ase e naga, \v 3 amio Soana, nap̃a naga wona ne yar nap̃a Kusa, nap̃a naga pe yerkawa na kilaen yum̃aena kiena ne P̃arin Sup̃e Erot, a amio m̃ena Susana nene. A la moki manene ke sina ga, nap̃a la asum̃a amiila Yesu lala keviu pap̃isi, a la asum̃a apisuar la e nalaena la nap̃a asum̃a ap̃ar ke pan la. \s1 P̃akaiwa na kurus nen vilum̃ini nap̃a kekapil e porotano na pe tap̃ena vari \r Matiu 13:1-9; Mak 4:1-9 \p \v 4 Ana e pogos tai, pupia p̃ina na yeririna lala la moki amolue e kiela pulkumali la peve taaga, ana la apimi amiervivi Yesu piora, ana naga pis pan la, kuan p̃akaiwa tai pan la. \p \v 5 Naga pisa sanini, sape “Yar tai sape va veven kurusia e kana lokove. Pogos nap̃a peven kurusia, sum̃a sisilinia, ana kurus lap̃asia amloloru e mraplepa, a siraunia, yar la apim amiyaloro ea, apie kare ga, a manu m̃ena lala apimi ate plan make ga. \v 6 A kurus lap̃asia amloloru e yo nap̃a kilavaru sike ea, pitotovi pavini, ana yoko miaiai ga, komin nap̃a pe wii re e yo nene poli. \v 7 A kurus lap̃asia mloloru e yo nap̃a sumo na pe ate plan ruru re kilika viowa e poli, ana yoko siraunia kilika viowa nene kapur ke sina ga pimi keviu, kewo make kurus la nap̃a pitotovi ne-e amarmare. \v 8 A kurus tap̃ena ne lap̃asia amloloru e porotano naapo tai, ana la apitotovi akapur m̃a pano-o, la ap̃ar mrasnela la moki, tol ponotia taaga.” \p Ana pogos nap̃a Yesu pisa visena la nene p̃isi, naga pion manene pan la, sape “Yar nap̃a kiligana teke ea, monar yagogon ruru visena nene.” \s1 ?Komin ya ne Yesu pis e p̃akaiwa lala? \r Matiu 13:10-23; Mak 4:10-20 \p \v 9 Ana siraunia, nalogena lala apim puna Yesu apiun kinas nen p̃akaiwa nene tania. \v 10 Ana naga pisatam̃e la, pisape “Ntewa kila sanene sape vena akilia alual nakilia wanena na kiena nasup̃enena. \q1 \qt ‘Ana e yar tap̃ena lala, nakilia wanena la nene la atapolou asike e p̃akaiwa na wa, ana la asum̃a apisu pano-o, pe apisu kilale re poli, \qt* \q1 \qt a la asum̃a amiyagogo pano-o, pe amloge kilale re nena poli.’” \qt* \rq Ais 6:9 \rq* \s1 Yesu pisavan kinas nen p̃akaiwa na kurus nen vilum̃ini \p \v 11 Ana Yesu pisavan ruru ga p̃akaiwa nene pan la na wa. Naga pisapenua “Pogaga, kinas nen p̃akaiwa nene naga sanini. Sur nasumo, naga kurusa, a naga na sane visena kiena ne Ntewa. \v 12 A kurus la nap̃a akekapil mraplepa, naga na sa nap̃a yar la ne amloge visena nene, ana kurus nowo lala mloloru pitomi e kiela sitomena lala. Ana P̃arin Yermare nene pimi p̃ar plan ke sina ga visena la nene petan sinela lala, vena kila sane ve alelaga re sina, ve atol re si natamaliaena. \p \v 13 “Tap̃ena, naga kurus la nap̃a asike e yo nap̃a pe kilavaru, a na nene sane yar la nap̃a amloge lologena wo nene, amlavia, akekarania, ana sa nap̃a p̃eligas nela pe po re poli. La asum̃a amlelaga yam plas ga, a visae atol pog m̃arera, pona nakilaliena imi, yokorena la aloloru ke sina ga. \p \v 14 “Tap̃ena m̃ena ga, naga na kurus la nap̃a asike e lelen kilika viowa lala, a na nene sa nap̃a yar la amloge, ana pogos nap̃a la amial ke apa sane, ana asitom manene laa kiela malena lala, a sinelan manene m̃ena kilavaru, a akekaran manene m̃ena kekarena na yomarava la nini pap̃isi. P̃elaga la nene apimi sane kilika viowa tai nap̃a piwo la, ana tap̃atete nena kiela malena war mras nap̃a marua ruruia. \p \v 15 “Ana na maro, naga kurus la nap̃a sike e porotano naapo, nanene naga sa nap̃a yar la amiyagogo ruru e Lologena Wo nene, ana amligan ruru sike e losinela lala, atarar ruru m̃arera, nap̃a ape lelaga kemua. Yeririna wo la ne sanene, la akila kiela sitomena la viayavi, ayum̃ae ruru m̃a vano-o awar mras nen Lologena Wo nene e kiela malena lala.” \s1 P̃akaiwa na kapi vivaga \r Mak 4:21-25 \p \v 16 \x - \xo 8:16 \xt Mat 5:15; Luk 11:33\x*A Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Ita yeririna lala, visae towar kap vivaga imi, yokorena ve yar tai warwan re m̃eke vatanon karo tai pona sur tai sanene. Peraga, tetelan ga m̃eke metava vena kila yar la nap̃a aim loyum̃a la avisu nap̃a yo merarava ruru nena ga. \v 17 \x - \xo 8:17 \xt Mat 10:26; Luk 12:2\x*Pogaga, ana nasup̃enena kiena ne Ntewa naga sane kap vivaga nene, nap̃a nanagane sum̃a m̃alm̃alivin ita vena tegoli make suri punu ga. Suri punu ga nap̃a tapolou sike ga wa, a nakilia wanena punu ga, yokorena la monar amolue e yepesinasa vena yar la akilia avisu kilalea. \v 18 \x - \xo 8:18 \xt Mat 25:29; Luk 19:26\x*Kam na monar ayagogon ruru kiau visena lala, a akilali nap̃a asitom ruru la. Yar nap̃a kiena suri moki rui, yokorena naga war va ve mok manene vap̃isi. Ana yar nap̃a limana plasan suri lala, yokorena naga kilalu kiena narin sur nene nap̃a naga sitom ke sape pe kiena pa rui.” \s1 Anenane Yesu amio wenla lala, apim asape aurelua naga \r Matiu 12:46-50; Mak 3:31-35 \p \v 19 Ana anenane Yesu amio wenla lala apim aporun naga e pogos nene, ana la akila p̃ele yon nap̃a ava atol naga loyum̃a, komin nap̃a p̃ina la moki, kila yo ve tokak ga. \v 20 Ana yar la amla lelein ga visena pimi tol Yesu, asape “!Ei, anom̃a amio womla lala asum̃alu asike vanua, sinelan asape avisu ko sumo wa!” \p \v 21 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Naga nap̃a pe aneu, pona pe wolai, nanene na la ga nap̃a amloge visena wa kiena ne Ntewa, a la asum̃a akila ke sa nap̃a visena nene pisa.” \s1 Pupia lagi nap̃a Yesu pisalup̃aria \r Matiu 8:23-27; Mak 4:35-41 \p \v 22 Ana e legiena tai, Yesu p̃ere nalogena lala, la apa amiyai e waa tai, ana Yesu pisa pan la, sape “Ita, yoko teva e lepas nen lapa nene lepas p̃asia.” Ana la amligan yo, asum̃a apano, \v 23 ana pogos nap̃a waa kiriri ke pa narui, Yesu maran kawa pano-o momalio. Ana siraunia, pupia lagi tai miyui, miyu lapa nap̃ani, ana pupia sive lala akilapela pano-o sive pule e pulu waa, apisu sane piowa ga narui. \v 24 Ana apito apiop̃ege Yesu, apisa pania, asape “!Sup̃e, Sup̃e, lavis ke tetalilu narui!” \p Ana Yesu sum̃alu, pisalup̃ar lagi amio sive m̃arera la nene, ana sur la nene apito tano, yo m̃ano ruru nenaga. \v 25 Ana Yesu pisa pan la, sape “?Awa kiamiu naviawaena?” \p Ana amarau pano-o, amilan manene pap̃isi, ana asum̃a apiuviun ke sina tan la, asape “?Aulai, yaru ya nene? Naga pis ga sanene ana lagi amio sive, lalua amlogearia. !Suwala!” \s1 Yesu pile plan yermare moki petan yere Karasa tai \r Matiu 8:28-34; Mak 5:1-20 \p \v 26 Ana Yesu la apa atol lepas p̃asa, e nap̃a Kalele kira ke pa ea, nanene mesmesun e yo nap̃a Karasa. \v 27 Ana pogos nap̃a Yesu pa ura e yo nene, yar nae e yo nene tai pitomi pitawea, nap̃a yar nene yermare la asike ea. Nakonua rui, yar nene pesinas ga, pe miyen re sur tai poli, a naga pe mon re e yum̃a poli, naga kekaran ga nap̃a monmon ga e lotap lala, e puluve la nap̃a amligan ke kiela tas nen yar mare la am̃em̃eke ea. \v 28-29 Ana yermare la nene akila kare yar nene yam moki rui, kila sane yar la akirakiravanli naga silaga, a apiar e kilipan, a apiar lana amio limana e kilika panon laki, ana naga sum̃a kilaroro ga, a yermare la nene am̃enelua naga pa m̃eke e yokorena nene. \p Ana Yesu pisuia, pis pa ninuna viowa, pilelua sape ligan yaru nene. Ana yar nene pisu Yesu, pio naga, a mloru e lana, ana ninuna nap̃a sike ea pis m̃arera, sape “?Ana Yesu, ko narina ne Ntewa na Mava, kiom̃a ya na teke e inu? !Nepiun m̃areran pan ko, nesape ve ola re nakoaena van inu!” \p \v 30 Ana Yesu piun tania, sape “?Ana kiom̃a kia ai?” \p Ana ninuna viowa nene pisatam̃ea, sape “Kiau kia ‘Yermare lala na kilaen mara.’” Naga pisa sanene komin nap̃a yermare la nap̃a apa e losinena la mok liu. \v 31 A ninuna viowa la nene asum̃a apiuviun m̃areran ke sina ga pa Yesu vena naga ve vile plan la re, naga ve kila la re ava aloru ato tano e pupia pulukapi. \p \v 32 Ana yepas nen kunus na yo nene, pupia p̃egas nen nompui lala asum̃a akolkol ke porotano, ana yermare la nene atagi pa Yesu, apiun m̃areran tania asape naga ligan la ga ava e nompui la nene. Ana Yesu tam̃an pan la, \v 33 ana la amolue petan yar nene, apa e los nen nompui lala. Ana nompui la nene aplamolue yam veraga akiriri apito e yeparpas tai, ana apiovion la apito e pupia lapa nene, atalil make e sive. \p \v 34 Ana yar na visuaren nompui lala apisu sur nene, la ap̃ure apa um̃a, apisawal sur nene, ana apisa make m̃ena ga e yo la punu ga, \v 35 kila sane yar la moki sinelan asape aimi avisuia. A pogos nap̃a la apimi, apisu Yesu sum̃a ga, a yar nap̃a ninuna viowa la ap̃ure petan rui naga totano teke e lana ne Yesu. Nanagane, naga miyen ruru m̃ana kulmrae wo la rui, a pimi mom̃au ruru nenaga, pe sirag re si poli. Pogos nap̃a la apisu yaru nene pimi po si sanene narui, ana amarau. \v 36 A la nap̃a asup̃esania apisu suri punu ga, asunyu pa la nap̃a apim mare ga na wa, apisa meraravan pan la sanape nap̃a yaru nene nap̃a yermare la asup̃esan ea, ana Yesu kila naga pimi po si rui. \v 37 Ana yeririna lala na lepas nae Karasa, la apisu sane piowa ga, ana la asum̃a am̃areran pa Yesu asape la sinelan naga molue si vetan la, komin nap̃a sur nene kila amarau pap̃isi. Ana Yesu la apitovin si vena aiai e kiela waa, vena awasup̃ela sina. \p \v 38 Ana pogos nap̃a la asum̃a apito ke narui, yar nap̃ani pitomi piun m̃areran tan Yesu sape naga sinenan sape va su lue amio naga, ana Yesu pisalup̃aria, pisa pania, sape \v 39 “Peraga, komin nap̃a popon manene ko owasup̃e ko ga ova si um̃a, a ova osunyu van yar lala, ovisa van la sanape nap̃a Ntewa kila po nap̃a po manene pan ko sanene.” \p Ana yar nene p̃asup̃e sina, a naga sum̃a pa miyervivi yo punu ga nae lepas na kiena pupia pulkumali, a pisawal yum̃aena wo nap̃a Yesu kila pania. \s1 Nin sira kiena Saeras, amio sira nap̃a tol kulsota m̃ana Yesu \r Matiu 9:18-26; Mak 5:21-43 \p \v 40 Ana Yesu lala akusro lapa nene apa ke sina lepas p̃asia, a pupia p̃ina na yeririna lala asum̃ate ke naga, ana la akekaran nap̃a apisu pa m̃alivin la sina. \v 41 Ana yerkawa na kiela yum̃a na lotena nae e yo nene, kiena kia Saeras, naga pimi lavisin Yesu. Ana kinai tanonia, tag pania, piun tania sape imi m̃ana, \v 42 vena visu nin narina nap̃a sira, naga minana pap̃isi. Nin sira nene, nap̃a yerkawa nene naga narina taaga nena nene, a kiena kas pe sur sane lualima taaga pa lua ga [12], ana kiena inanena pimi keviu manene laa narui, kila narui apisu sane lavis ke mare ne. Ana Yesu sum̃alu, amio yar nene apano. \p Ana pogos nap̃a naga pa ke sanene narui, pulen yeririna na pupia p̃ina la nene asum̃a atavevea, asum̃a amiigin la piora e Yesu. \v 43 Ana lala tai, naga sira tai, nap̃a maiena kien sira lala teke e naga e legiena punu ga, tol kas lualima taaga pa lua [12] rui, ana pe yar re nena tai nap̃a kilia kila ruru kiena maiena nene poli. \v 44 Ana sira nene, naga mialvan ga yaru la lika, pimi pimi lavisin m̃asina ne Yesu, kian limana sane, tol ga m̃ana isinen kulkota. Tol ga kulkota m̃ana Yesu sane, ana e ke e pogos ga nene, kiena maiena nap̃ani p̃isi nena ga. \fig Sira nap̃a tol kulkota m̃ana Yesu|alt="Touch Jesus" src="43_Luke8.44_TouchJesus.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="8:44" \fig* \p \v 45 Ana Yesu piun ke ga, pisape “?Ane tolmare in ga na wa?” \p Ana la apisapenua “Pe yar tai tol ko re poli,” ana Pita m̃ena ga pisa pania, sape “?Ana Sup̃e, sanape? Yaru la apule manene laa asum̃a amiigin la kar ga miyervivi ko pivi, asum̃a apavan e ko.” \p \v 46 Ana Yesu pisa pania, sape “Peraga, yaru tai tol inu nena nap̃a, komin nap̃a in na nemninukilale sane kiau nam̃areraena komp̃as pa vanua e inu pa e yaru nene p̃isi rui.” \p \v 47 Ana sira nene pisu sane naga tap̃atete si tapolou narui, ana pimi puna ne Yesu, marau pap̃isi, sinen kurkur m̃ena ga. Naga pimi mloru e lana Yesu, ana e marana ne yeririna la nap̃a asike ne, naga pisawal make sur la e naga pania, sa nap̃a komin ya ne naga pimi tolia, a sanape nap̃a pimi po si rui e pogos nene. \p \v 48 Ana Yesu pisa pania, sape “Auya, kiom̃a naviawaena e inu kila ko opo si rui. Sum̃are kiena ne Ntewa sike amio ko, owasup̃e ko sina ova um̃a.” \p \v 49 Ana pogos nap̃a Yesu sum̃a pivis ke amio sira nene wa, visena pimi pa yerkawa nene, sape “Nin narum̃a nene kovio rui. Popon ve oure re si pupia navianena nene imi, vena ve okila kare korenan re naga.” \p \v 50 Ana Yesu m̃ena mloge m̃a visena nene, ana pisa pa Saeras, pisape “Ve ositom re suria, owasine ga Ntewa m̃arera, a yokorena nin narum̃a sira nene imi wo si ne.” \v 51 Ana Yesu pa amio yar nene apa m̃ana, a pogos nap̃a apim atol yo nene, naga pisalup̃ar lap̃asa sape yoko ve ava re loyum̃a amio naga, ana naga p̃ere ga Pita, amio Yoane, a Semes, a arimanane nin sira nene amio anena, ana apa loyum̃a. \v 52 Pogos nap̃a apa loyum̃a apisu nap̃a yar la asum̃a sinela miye ke nin sira nap̃a rui, asum̃a ataginia, ana Yesu pisa pan la, sape “Ve atagin re nin sira nene sanene. Naga pe mare re nene poli, naga momalio ke ga ne.” \v 53 Ana la apitalia kare ga naga, komin nap̃a la akilia asape nin sira nene marp̃antop nena rui. \p \v 54 Ana Yesu pa tarar limana ne nin sira nap̃ani, pisa pania, sape “Nin naruu, osum̃al li sumo wa.” \v 55 Ana e ke ga e pogos nene, apisu nap̃a nin sira nene, kiena malena p̃asup̃e sina pimi e naga, ana sum̃alu, sum̃a miyaloro, ana Yesu pisape popon ala narin kinanen tai vania. \v 56 Ana arimana amio anena, amilan pap̃isi nap̃a kiela sitomena la kovio nena ga, ana Yesu pisa pan la sape yoko ve avisawal re sur nene va yar tap̃ena lala. \c 9 \s1 Yesu pitetalia kiena nalogena la peve lua \r Matiu 10:5-15; Mak 6:7-13 \p \v 1 Ana Yesu pio viraviran kiena lualima taaga pa lua [12], ana pis ruru pan la, naga mla m̃areraena pan la, tam̃an la vena akilia ataulu yermare lala, a vena akilia akila ruru maiena lala. \v 2 Naga kila sanene vena vitetalia la avanon alologon navesup̃enena kiena ne Ntewa, a vena akila ruru namaiena lala. \v 3 A visen wo lap̃as nap̃a pisa pan la sumon nap̃a apano, sanini, nap̃a sape “E lepas na kiamiu mrapa, yokorena ve awarar re sur tai. Ve awar re kiamiu plasgai, pona kiamiu karo, pona kinanena, pona kilavaru, a ve awar re m̃amiu kulsota ve lua, yokorena ayen ga m̃amiu kulsota ve taaga ga nap̃a amiyenar ke ne. \p \v 4 “A um̃a ya nap̃a visae aure amiu ava ase ea, p̃isi na monar akekaran nap̃a asu amio mratava na um̃a nene, yokorena aligan ga um̃a nene pogos nap̃a amolue si vetan pulkumali nene. \v 5 \x - \xo 9:5 \xt Yum̃aena 13:51\x*\x - \xo 9:5 \xt Luk 10:4-11\x*A e pulkumali ya nap̃a visae la yepel mavin were amiuena ava e m̃ala yum̃a lala, p̃isi na aligan ga kiela yo nene, a pogos nap̃a amolue vetania, monar atan plan puluyavi na mrapa na yo nene vetan lamiu, sane kile tai pona kiamiu visena m̃arera tai van la, sape yoko awar nakoaena tai nap̃a torokin ga kiela p̃elaga viowa nene.” \p \v 6 Ana nalogena lala amolue apa narui, a asum̃a ap̃aro ke e pulkumali lala, asum̃a amlologon ke lologena wo, a asum̃a akila ruru ke maiena lala. \s1 P̃arin Sup̃e Erot Antipas pisayu Yesu \r Matiu 14:1-2; Mak 6:14-16 \p \v 7 \x - \xo 9:7 \xt Mat 16:14; Mak 8:28; Luk 9:19\x*Ana e pogos nene, P̃arin Sup̃e Erot m̃ena ga mloge towe m̃a ya nap̃a Yesu la asum̃a akila ke ne, ana naga sitom manene pap̃isi, komin nap̃a yar lap̃as asum̃a apisayu Yesu, asape naga Yoane Nakeena, naga mali si petan marena, \v 8 ana tap̃ena lap̃as asape naga yermarua Elaisa nanua, nane m̃alivi si ne, a tap̃ena lap̃as asape naga pe navisawalena la tai nanua sumo sumo manene laa, nap̃a sum̃alu si petan marena. \v 9 Ana P̃arin Sup̃e Erot pisape “Pe Yoane Nakeena re nene poli, komin nesilua p̃arina rui, ana yar na apisayu ke ne, naga a si nene?” Ana sitomena nene kila naga sinenan visuen Yesu pap̃isi. \s1 Nalologena la apa amlologo, ana ap̃asup̃e la sina \r Matiu 14:13-21; Mak 6:30-44; Yoane 6:1-15 \p \v 10 Ana nalologena la nap̃a Yesu pitetalia la sape ava alologo, ap̃asup̃e sina, ana apisawal sur punu ga nap̃a amiyum̃aenia pa Yesu. Ana Yesu p̃ere la amolue petan yar lala, amiyepe la ve tokak ga apa e pulkumali tai, kiena kia Petsaeta. \v 11 Ana siraunia, yar la amloge asape apa ke e yo nene, ana la m̃ena ga asirau apano, apa m̃ena e yo nene. Ana Yesu kekara ga, naga sun towe amio la, a siraunia pian la e lepas navesup̃enena kiena ne Ntewa, a kila ruru yar la nap̃a sinelan ke asape popon yar tai iila la. \s1 Yesu pagan yeririna la manu lima [5000] \p \v 12 Ana Yesu sum̃a amio la pano pano-o, apisu nap̃a mrae pito ke tano narui, ana kiena lualima taaga pa lua nene apim puna, apisape “Ei, Sup̃e, popon oligan p̃ina la nene awasup̃ela ava m̃ala um̃a lala pona avakar ga e pulkumali la ne sike ne, vena akilia aul kala kinanena lap̃asia, a vena akilia alual m̃ala lele na monoena, komin e yo na tesike e ne pe pon re yemalo wo ita e poli.” \p \v 13 Ana Yesu pisa pan la, pisape “E, peraga. Popon kam ga awar kinanen lap̃as van la.” \p Ana la apisatam̃ea, apisape “!Kei! Imimi memla ke ga narin kilaparavi lima, amio narin ika lua. ?Ana visae peraga, pona ko sinom̃an ke osape yoko imimi ke narui meva moul kinanena torokin pupia p̃ina la nene?” \fig Narin kilaparavi lima, amio ika lua|alt="Loaves & Fish" src="43_Luke9.13-17_Loaves&Fish.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="9:13-17" \fig* \v 14 La apisa sanene komin yeririna la nap̃a asike ne la moki manene laa, ana yerm̃ene ga lala pa tol sur sane manu lima [5000]. \p Ana Yesu pisa pan la, sape “Ava avisa va yeririna lala avisave atotano ke ne wa, atotano e p̃egas lala, nap̃a yar la lualima ve lima [50] e p̃egas tai.” \v 15 Ana apa akila sa nap̃a naga pisa, a yeririna lala atotano e p̃egas lala. \p \v 16 Ana Yesu mla kilaparavi lima nene amio narin ika lua nap̃ani, kirava pa ma e peni, pisa potenania ana kawewowa, kian pa nalologena lala vena alalein akian va p̃egas la nene. \v 17 Ana akan panpano-o m̃ep̃ela kawa ruru nena ga, a kororos nen kinanena nap̃a akanligania, akon pa e karo popos lala tol lualima taaga pa lua [12]. \s1 Pita pisawal pisape Yesu naga Navisaarena kemua lelaga \r Matiu 16:13-28; Mak 8:27-31 \p \v 18 Ana pogos tai, Yesu sum̃a mlen ke naga taaga, a kiena nalogena lala asum̃a ga lavisinia, ana naga piun tan la, sape “?Asum̃a amloge yar la apisavisa inu asape in na ai?” \p \v 19 \x - \xo 9:19 \xt Mat 14:1,2; Mak 6:14,15; Luk 9:7,8\x*Ana apisa pania, asape “Lap̃as asape ko Yoane Nakeena, a lap̃as asape ko Navisawalena Elaisa, a lap̃as asape ko navisawalena tap̃ena lala tai nanua sumo sumo nane naga mali si petan marena ne.” \p \v 20 \x - \xo 9:20 \xt Yoan 6:68,69\x*Ana naga piun tan la, pisape “?A sanapen amiu, kam asape in na ai?” \p Ana Pita pisatam̃ea, pisape “Ko Navisaarena kiena ne Ntewa nene.” \s1 Yesu pisawal kiena marena \p \v 21 Ana Yesu pis m̃arera, pisaar nena pan la, pisape yokorena ve avisawal re sur nene va yar lala, \v 22 ana pisa ruru pan la pisape yoko ve sanapen naga. Naga pisape “Inu na nepe Narina ne Yeririna, a yoko nasumonena kiena ne le Israel lala, amio yerkawa kiena ne yar wa lala, amio navianen navisaluaen lala, yoko akoven lua inu, p̃isi na monar akila sur ve moki na kila kare inuena. Yoko monar awem̃ar inu nemare, ana e kana legiena na telu, yoko Ntewa visirlua inu nemal sina.” \s1 Nalogena kiena Yesu naga monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala \p \v 23 \x - \xo 9:23 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Ana e pogos nene, Yesu pis pan la, pisape “Yar nap̃a sinenan sape taveve inu, naga monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala, naga monar kus kiena laki torovia e legien punu ga, sa nap̃a yoko inu nekus kiau, ana taveve inu luen ga. \v 24 \x - \xo 9:24 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Yoan 12:25\x*Nepisa sanene komin yar nap̃a sinenan sape ve puluvisin kiena malena, yoko kilalu kiena malena. Ana yar nap̃a tam̃an kiena malena vanon inu, yoko naga taulu si kiena malena. \v 25 Visae yar tai tol make sur wo na yomarava nini lala, ana kila pal mrapa a kilalu kiena malena, naga pe taulu re nena sur wo tai poli. \v 26 Yar nap̃a mawa e marana yar tap̃ena lala vanon inu pona vanon kiau visena, yoko inu Narin Yeririna m̃ena nemawan yar nene e marana Ntewa e pogos nap̃a nowasup̃e sina, nap̃a yoko nevitom nemio pupia naurarena nap̃a pe kiau, a pe kiena ne Ata, a nap̃a pe kiena ne m̃ena navisi wa lala. \v 27 Lelaga nevisa van amiu, yar lap̃as asum̃al asike e nini, nap̃a tap̃atete amare na wa, vano-o tol pogos nap̃a avisu Navesup̃enena kiena ne Ntewa imi m̃alivi.” \s1 Tasnena ne Yesu pimi pe tap̃ena \r Matiu 17:1-8; Mak 9:2-8 \p \v 28 Siraun pogos nap̃a Yesu pisa visena la nene, pe sur sane legiena olua p̃aro ga na wa, ana naga p̃ere Pita, amio Yoane, a Semes, la vari apa metava e ravie tai, komin sape len. \v 29 Ana apam atol yo nene, a pogos nap̃a sum̃a mlen, nalogena la telu nene apisu nap̃a marana pimi pe tap̃ena, a apisu nap̃a m̃ana kulsota pilavila pap̃isi, a miyuwowo nap̃a miyuwowo manene laa. \v 30-31 Ana siraunia, yermarua lalua nene Elaisa amio Mosis, lalua am̃alivi amio pupia naurarena nae ma e peni, ana lalua asun ke amio naga, nap̃a asum̃a apisayu ke sanape nap̃a yoko naga monar va garu Yerusalem, a monar mare vetan yomarava nini, sa nap̃a Ntewa pisaaria p̃a rui. \p \v 32 Ana sumo, la telu Pita, Yoane a Semes nene asum̃a amloge marala kawa pap̃isi pano-o amomalio, ana pogos nap̃a atavilo sina, la amilan sur la nap̃ani, nap̃a apisu pupia naurarena kiena ne Yesu, a apisu lalua nap̃a asum̃al asike amio naga. \v 33 Ana apisu nap̃a lalua nene asape aligan si yo vena awasup̃ela, ana Pita sinenan sape visi, ana naga mninue m̃a visa ya ne, ana naga pisalawe ga visen kar tai pa Yesu, pisape “Sup̃e, popon nap̃a ita tesum̃a e nini. Popon teyum̃aen silparpara ve telu e yo nini, mom̃a tai, m̃ana Mosis tai, a m̃ana Elaisa tai.” \p \v 34 Ana pogos nap̃a naga sum̃a pisa ke visena nene, lul tai pitomi kalo la, ana pogos nap̃a la apisu sane apa ke loyum̃a e lul nene narui, amarau pap̃isi. \v 35 \x - \xo 9:35 \xt Mat 3:17, 12:18; Mak 1:11; Luk 3:22\x*\x - \xo 9:35 \xt 2Pit 1:17,18\x*Ana amloge visena tai molue e lul nap̃ani, pisape “Nanene na naruu ne, nap̃a nepisirlua naga rui. Naga ke narui monar alogear ruru naga.” \p \v 36 Ana pogos nap̃a visena nene p̃isi, lul nene kovio sina, apisu nap̃a Yesu naga taaga sike si amio la. Ana siraun nene, nalogena la nene apa ruru la, asum̃a ga sa ga ne, pe apa apisayu re sur nene pa yar tap̃ena la poli. \s1 Yesu pilelua yermare petan m̃ee tai \r Matiu 17:14-21; Mak 9:14-29 \p \v 37 Ana e kana legiena na siraunia, Yesu amio la telu nap̃ani ap̃asup̃ela si apitom tano, ana pupia p̃ina na yeririna la asum̃ate ke naga, sinelan asape avisuia. \v 38 Ana pogos nap̃a apim am̃alivin la, lala yaru tai pion manene pa Yesu, pisape “Navianena, nepisa awis pan ko, ovisuli naruu na yerm̃ene nini, komin nap̃a naruu wawa taaga nena nini. \v 39 Ninuna viowa tai ne sum̃a pimi ke e naga sanene, kila naga mlokai manene pap̃isi, ana miokamarmare tasnena m̃arera pano-o wasirina la mlalau. Sur nene sum̃a kila ke naga pa piowa laa, kila kare naga pap̃isi, a sum̃a kila luen ga, pe mliganli re naga pa ruru pogos tai poli. \v 40 In na nopure naga pa puna ne kiom̃a nalogena lala, nepisa awis pan la vena am̃enelua ninuna viowa nene, ana la akilalia, amiyum̃aen pano-o, akila p̃ele yonia.” \p \v 41 Ana Yesu pisatam̃ea, pisa pan la, pisape “?Kam la nene, sanape na sanene? Pe asum̃al re nena ase Ntewa poli. ?Monar nesum̃a nemio kam wowe lala tol pogwai? In na sineu maren amiu rui. Ko, pogaga, oure narum̃a nene imi.” \v 42 Ana apa ap̃ure pimi, a pogos nap̃a apim ga sane, ninuna viowa nap̃ani kilapel ke sina ninis nap̃ani, kila tasnena miyuyuwawa a m̃arera. Ana Yesu pis kapuru pisalup̃ar ninuna viowa nap̃ani, a kila ruru m̃ee nene, ana mligan si pa arimana. \v 43 A la nap̃a apisu sur nene, amilan manene nam̃areraena nowo kiena ne Ntewa nene pap̃isi, nap̃a kila po sanene pap̃isi pan m̃ee nap̃ani. \s1 Yesu pisawal sina ga kiena marena \p Ana siar e pogos nap̃a yar tap̃ena la asum̃a apisasayu ke sur wo nap̃a Yesu kila, ana Yesu pisa kiena visena tai pa kiena nalogena lala. \v 44 Naga pisa pan la, pisape “Ayagogon ruru kiau visena nini, aligan ruru te kiamiu sitomena lala, vena ve sinemiu p̃esan re sina. Ee, nepisa ruru van amiu, nesape Ntewa mligan inu sane Narin Yeririna, ana lavis ke nap̃a aligan inu neva e limana ne yaru la nap̃a yoko awem̃ar inu nemare narui.” \v 45 Ana nalogena lala pe amloge kilale re ya nap̃a Yesu sum̃a pisayu ke pan la poli wa, sa nap̃a kana kinas tapolou ke ga wa, kila pe apisu kilale re poli, a amaraun m̃ena nap̃a aviun ruru va Yesu e lepas na visena nene. \s1 “?Ane to laa metavan yaru tap̃ena lala?” \r Matiu 18:1-5; Mak 9:33-40 \p \v 46 \x - \xo 9:46 \xt Luk 22:24\x*Ana siraunia, veveyuena tai m̃alivi likan nalogena lala, nap̃a apisape ane to laa metavan lala tap̃ena lap̃asa. \v 47 Ana Yesu kilia m̃a kiela sitomena la nene, ana pio ninis tai nap̃a pimi ke puna, ana mligan ninis nap̃ani sum̃alu se yepasa, \v 48 \x - \xo 9:48 \xt Mat 10:40; Luk 10:16; Yoan 13:20\x*ana pisa pan la, sape “Yar nap̃a kiena sitomena patanon inu, ana naga kekaran wereruruen ninis nini, nanene sa ga nap̃a kekaran were ruru inuen ga narui. A yar nap̃a kekaran inu, naga sane kekaran ke ga naga nap̃a mligan inu nepim. Nanene komin nap̃a amiu ai nap̃a kiena sitomena su tano vap̃isi, naga ke narui nap̃a naga to metavan amiu make ga.” \s1 “Yaru nap̃a pe pisalup̃ar ita re poli, naga sum̃a miila ita ke ne” \p \v 49 Ana Yoane pisa pa Yesu, sape “Sup̃e, mepisu yar tai, nap̃a sum̃a pile plan ke yermare lala, naga m̃ene plan la e kiom̃a kia. Ana yaru nene, memninue ga, naga pe ita re tai poli, ana mepisalup̃aria.” \p \v 50 Ana Yesu pisa pania, pisape “Toko, visalup̃aren toko, komin yar nap̃a pe pisalup̃ar ita re poli, naga miila ita ke ne.” \s1 Yesu sitom̃al sape lavis ke monar va ma meta Yerusalem narui \p \v 51 Ana Yesu pisu kilale sape nanagane, lavis ke Ntewa were si naga va meta ma e peni narui, ana kila ruru kiena sitomena, sape kiena mrapa monar va ma meta Yerusalem narui. \p \v 52 Ana la amial apano, ana Yesu mligan kiena yar na waren visena lala la asumo apa e pulkumali tai kiena ne le Samaria lala, vena akila ruru make suria, naga sirau imi. \v 53 Ana la ne e yo nene, la pe sinelan re Yesu la aim e kiela yo poli, komin la pe sinelan re iilaen le Yu la nap̃a akom ke kiela yo poli vena ava meta Yerusalem. \v 54 Ana pogos nap̃a nalogena lalua nene Semes lalua Yoane apisu nap̃a apisalup̃ar la sa nene, lalua apiun tan Yesu, asape “Sup̃e, ko sinom̃an osape melen mevio kapi tai ligan ma e peni vitom tano kekan la nenaga?” \p \v 55 Ana Yesu p̃arpuia pis m̃arera pan lalua, pisalup̃ar la. \v 56 Ana pe apa re si e nene poli, la apa e pulkumali tap̃ena. \s1 Yaru nap̃a taveve Yesu ve kirap̃atau re sina \r Matiu 8:19-22 \p \v 57 Ana pogos nap̃a amial ke e mrapa narui, yaru tai pimi pu Yesu, pisaar pania, pisape “Yoko netaveve ko e nape nap̃a visae ova ea.” \p \v 58 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Lokul tetan lala la m̃ala pulus la sum̃a ga, a manu lala m̃ala ponovi la sum̃a ga. Ana inu Narina ne Yeririna, nap̃a nokom ma e peni nepitom, in na pe m̃au yo re poli, nap̃a neva nomonea. Visae ko okekaran m̃ena malena na sanene, ko okilia oimi.” \p \v 59 E ke e pogos nene, yaru tap̃ena tai, Yesu pisa m̃ena pania pisape imi tavevea, ana naga pisatam̃ea, pisape “Sup̃e, otam̃an neva nevisuar ke ne kiau yermarua sumo wa, a visae marp̃an pae, ana yoko neim netaveve ko ga na wa.” \p \v 60 Ana Yesu pisa pania, pisape “Oligan yaru la nap̃a pe atol re malena poli wa ava asin kiela yar mare lala. Ana ko, oim ga teva telologon navesup̃enena kiena ne Ntewa.” \p \v 61 A yar tap̃ena si tai kila sa ke ga, kila sa nap̃a pisasa ga, pisa pa Yesu, sape “Sup̃e, yoko in na netaveve ko lue narui, ana sur taaga ga, nesape otam̃an neva nevisa ke ne pokolemalo va la ne um̃a m̃au wa.” \p \v 62 Ana Yesu pisa visen tai sanini pania, pisape “Yar nap̃a sum̃a sitom manene la m̃ana um̃a p̃arar kiena suri make ga, naga sane yaru nap̃a tarar ke p̃eligas nen waa, a silaga, sum̃a kira p̃atau lue ga. Yar na sanene pe torokin re imi ve yar na navesup̃enena kiena ne Ntewa poli.” \c 10 \s1 Yesu pitetalia yar la moki nap̃a la peve lua ava alologo \r Matiu 9:37-38, 10:7-16, 11:20-24 \p \v 1 Ana e pogos nene, kieta Sup̃e pisir plan si kiena nalologena lap̃asa. La punu ga tol lualima yam olua pa lua [72], a naga sitom ke sape ligan la nene ava sumo, la veve lua ava e pulkumali lala a e yo la nap̃a yoko naga sirau va m̃alivi ea. \v 2 \x - \xo 10:2 \xt Mat 9:37,38\x*Ana naga pian la sanini, pisape “Lelaga, kinanena moki liu nap̃a marua sike lokove, ana yar la lua la ga nap̃a asum̃a ap̃ar ke pitomi um̃a. Monar aviun manene tan yerkawa na lokove nene, vena naga ligan plan re si yar lap̃asia la avanon awar kana kinanena la nene imi. \v 3 \x - \xo 10:3 \xt Mat 10:16\x*Sanene, monar ala kiamiu mrapa avano. Ana popon avisu kilale sane in na nemligan plan amiu apano, sa ga nap̃a narin sipsip, nap̃a apanon ke vena avitawe pupia lokul tetan lala. \v 4 A pogos nap̃a avano, ana ve awar re kiamiu taga na varu, a ve awar re kiamiu karo, a ve awar re si kiamiu kulus nen lamiu tap̃ena. Ava ga sa ga ne, ve asunlilue re mraplepa va yar lala. \v 5 A pogos nap̃a ava am̃aliv e yum̃a ya, sur nap̃a yoko avisa p̃esania, yoko avisa sanini, avisave ‘Sum̃are sike e um̃a nini.’ \v 6 Ana visae yaru nap̃a sike e um̃a nene naga sinenan sum̃are, yoko sum̃are nap̃a avisa kilia sike amio naga, ana visae pe yar re tai ne sanene poli, yokorena sum̃are wasup̃e si imi van amiu. \v 7 \x - \xo 10:7 \xt 1Kor 9:14; 1Tim 5:18\x*A ve ava aulaula kare e yum̃a tap̃ena lala, ana asum̃a ga e yum̃a nene, a akekaran ala kinanena ya pona namunena ya nap̃a ala imi van amiu. Ve amawan re ala sur wo ya nap̃a akila van amiu, komin nap̃a yar na yum̃aena naga mesmesun la kiena narin nalaena tai. \p \v 8 “Sanene na, visae kumali ya nap̃a ava aworu ea, visae akekaran nap̃a avisuar amiu, yoko monar akekaran ga kinanena ya nap̃a sinelan asape ala van amiu, \v 9 a monar akila ruru namaiena la e yo nene, a monar avisa van la, avisave ‘Nanagane, nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi ke lavisin amiu, nanagane Ntewa pimi pe kiamiu Sup̃e narui.’ \p \v 10 \x - \xo 10:10 \xt Yum̃aena 13:51\x*“A pogos lap̃asia, yoko aworworu e pulkumali tai, ana yoko ve akekaran re nap̃a aure amiu ava asike amio la. Visae sanene, amiu ataveve pupia mrapa nene ava e yepesinas na pulkumali nena, a avisawal va kana yar lala, avisave \v 11 \x - \xo 10:11 \xt Mat 10:7-14; Mak 6:8-11; Luk 9:3-5\x*‘Puluyavi na mraplepa na kiamiu yo nini, imimi metan plan petan lamimi lala, sane kiamiu kile nasitom̃alen tai. Monar ve sinemiu p̃esan re, sane lavis ga navesup̃enena kiena ne Ntewa imi pun amiu narui, ana pe sinemiun re poli, ana akilalu narui.’ \p \v 12 \x - \xo 10:12 a \xt Mat 11:24, \xo b \xt Mat 10:15\x*“Nevisa lelaga van amiu, e legiena na lip̃ereena, yokorena la ne sanene la ava e nakoaena tai nap̃a m̃arera manene laa taulu nena nap̃a la nae pulkumali nap̃a Sotom nanua yoko awaria.” \s1 Yesu pisayu la nap̃a pe amlelaga re e naga poli \r Matiu 11:20-24 \p \v 13 Ana Yesu pis m̃arera pa yeririna na kumali tap̃ena lap̃asa, pisape “!Le Korasin, amio le Petsaeta, akila kare manene amiu pap̃isi wa! Visae le Taea amio le Saeton lala avisuli ga kile la nap̃a kam na apisu p̃isi rui, vera na avilopu la nanua rui. La pe ape le Yu re poli, ana vera na la ayen p̃ilili karo a akuan yavi e p̃arila rui, pona atotano m̃a sanene ana yaru la avisu sane sinela piowagan kemua kiela mlamulena viowa la lelaga. \v 14 Nevisa van amiu, e pogos nalip̃ereena, yokorena kiamiu nakoaena naga taulu nena nap̃a kiena ne la nene. \p \v 15 “!A amiu le Kapeneam la nap̃a ap̃arwar amiu pap̃isi, nap̃a sinemiun asape avisir plan amiu asu manene metava, avisuar amiu! Yoko Ntewa koven amiu ato laa tano rui e pulus nen kapi.” \p \v 16 \x - \xo 10:16 \xt Mat 10:40; Mak 9:37; Luk 9:48; Yoan 13:20\x*A Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Yar nap̃a visae yoko logear amiu, naga sum̃a mlogear in ke ne, a visae yar nap̃a yepen mavin amiu, naga sum̃a yepen mavin in ke ne, a yaru nap̃a visae yepen mavin in ke sanene, naga sum̃a yepen mavin ke yerkawa nap̃a naga mligan inu nepim.” \p Ana e visena la nene, Yesu mligan yar nalologena lala apanon akila yum̃aena. \s1 Yar nalologena la ap̃asup̃e la si narui \p \v 17 Ana yar nalologena la nene apa akila yum̃aena wo la moki, ana siraunia ap̃asup̃e la si apim puna Yesu, nap̃a apulen manene kekarena e sur punu ga nap̃a akila rui. Ap̃asup̃e la, apisa pa Yesu, asape “!Sup̃e, memiyum̃aen sur la e kiom̃a kia pa tol nap̃a yermare m̃ena la asu vatanon imimi!” \p \v 18 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Ee, kieta yum̃aena sanene narui. A in m̃ena ga, nom̃al Yermare molue ma e peni, akoven lua naga pitomi tano sane yekarpla tai. \v 19 Nanagane, in na netam̃an pan amiu rui, nesape akilia avieyar lom̃ara amio logovi, a m̃areraena kiena ne kieta nasinekar sike m̃ena vatanon lamiu, ana tap̃atete sur tai kila kare amiu. \v 20 Ana ve awarwar amiun re ya nap̃a in na netam̃an pan amiu, nap̃a ninuna viowa la asike vatanon amiu, ana sur taaga ga nap̃a akilia aulen manene kekarena vanonia, na nap̃a kiamiu kia lala asiri plan sike loyum̃a e tus namalena rui.” \s1 Yesu pisa potena pa Arimana \r Matiu 11:25-27, 13:16-17 \p \v 21 Ana e pogos nene Ninuna Wa kila sinena ne Yesu kekara pap̃isi, ana Yesu mlen, pisape “!Ata o, ko ope Sup̃e nae ma e peni a Sup̃e nae yomarava nini! Nevisa potena van ko, Ata, vanon sur la nap̃a e lepas na pun inu, okila meraravan pan la nap̃a kiela sitomena sa ga nin sisi lala, ana yaru la nap̃a asitom asape ape manmarua a la nap̃a asape akilia ruru suria, ko okilawan sur la nene van la. Lelaga p̃a Ata, nanene na sa ga nap̃a ko sinom̃ania.” \p \v 22 \x - \xo 10:22 a \xt Yoan 3:35, \xo b \xt Yoan 10:15\x*A Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Ata mligan suri punu sike e lum̃au rui. A Ata naga taaga nap̃a kilia inu sape in na ai, a inu nap̃a nepe narina, in ga taaga nap̃a nekilia ruru naga, nesape naga ai. Inu nemio la nap̃a ne nemliganar la vena nekipian la e Ata vena awasine naga, imimi la nene narui nap̃a mekilia ruru naga nap̃a pe Arimamimi.” \p \v 23 Ana Yesu pilon pa puna ne kiena nalogena lala, pragogo ga pan la, la ga amloge, pisape “Ntewa kila po pan amiu pap̃isi, nap̃a akilia avisu suri la nene. \v 24 Navisawalena la mok liu amio p̃arin sup̃e la mok liu nanua sumo nap̃a la sinelan manene pap̃isi asape avisu sur la nene, ana pe apisuli re pogos tai poli, a ap̃aryon asape aloge m̃ena sur la nene, ana la pe amloge re nena poli.” \s1 P̃akaiwa nap̃a yere Samaria sinen miye yere Yu tai \r Matiu 22:34-40; Mak 12:28-31 \p \v 25 \x - \xo 10:25 \xt Mat 22:35-40; Mak 12:28-34\x*Ana pogos tap̃ena si tai, yar tai naga pe manmarua ruru e navisaluaena, naga pisape kilali Yesu e naviunen m̃arera tai ana naga sum̃alu, piun tan Yesu, pisape “?Navianena, visae sineun nesape nekilali netol malena nap̃a pe luas re poli, yoko monar nekila ve sanape?” \p \v 26 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ana kieta Tus Wa pisa ya ne e lepas nene? ?Ko opuloia opisu pisa sanape?” \p \v 27 Ana yar nap̃ani pisatam̃ea, pisape “Tus Wa pisa sanini, pisape: Ntewa na mava nap̃a naga pe kiom̃a Ntewa, ko monar sinem̃a si naga, oligan naga to sumo e losinem̃a wetelu, a e kiom̃a malena wetelu, a e kiom̃a m̃areraena wetelu, a e kiom̃a sitomena wetelu, a ko na monar ositom nalavis pum̃a lala, okila wo van la, sa nap̃a ko ositom ko ke ga.” \p \v 28 Ana Yesu pisa pania, pisape “Ee, opisa mesmesun nena narui. A visae okila ve sa nene, yoko otol malena nane opiun ke ne.” \p \v 29 Ana yar nene kilia sape naga pe kila re mesmes sanene poli, ana naga kilali nap̃a kila pisape mninue ga, piun tan Yesu, pisape “?Ana a la ne asike lavis pun inu nap̃a monar nekila wo van la?” \p \v 30 Ana Yesu pisatam̃e kiena naviunena nene e p̃akaiwa tai, nap̃a pisape “E legiena tai, yar tai molue ma Yerusalem, sum̃a mialoro pito garo Seriko. Ana naga mialoro m̃a sanene pano tol yom̃arera tai, ana milan p̃egas nen yar na vinauen tai, nap̃a apulania, am̃e kare naga pap̃isi, ap̃ar plan make kiena suria ap̃ure, amligan naga marluia m̃eke kiena mrapa komsusa. \v 31 Ana kieta yar wa tai, naga m̃ena mialoro e mrapa nene naga siraun pimi, ana pogos nap̃a pimi lavisin yar nene, naga miyepe ga pa e isinen mraplepa, mial p̃aro pano. \v 32 Ana siraunia, yar tap̃ena mial pimi. Naga pe Livae la tai, nap̃a asum̃a akila ke yum̃aena make ga e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana pogos nap̃a pimi tol yar nap̃ani, naga m̃ena ga yepen mavin iilaena, miyepe ga pa e isinen mraplepa mial ga p̃aro pano. \v 33 Ana siraun sina, yar tap̃ena, nap̃a naga sum̃a mlilu kiena mrapa viavi tai pimi. Naga pe yere Samaria tai, ana sa nap̃a tekilia, yar la nene pe ape erau wo re amio ita le Yu la poli. Ana pogos nap̃a pimi tol e yo nap̃ani, pisu yar nene marlu m̃eke e yo nap̃a am̃e ea, ana sinen miye pap̃isi. \v 34 Ana naga pimi lavisinia, kevan lele la nap̃a la nene am̃ea, plan sirveve e magka la nap̃ani, piar ruruia. Ana tarlua yar nena, mligan mon meta e kiena togki, ana mial m̃a amio pano-o tol yo tai nap̃a yum̃a na varuruen tai m̃eke ea. Ana p̃ere naga pa loyum̃a ea, miila naga po pap̃isi. \v 35 Ana kolulagi, p̃ar kiena varu tai, kian pa p̃ar na yum̃a na varuruena nap̃ani, pisape ‘In na monar neva si e kiau mrapa narui, ana yar nene yoko sike e lumom̃a sumo wa. Ovisuar ruruia e sur punu ga, a visae varu nene ve torok re, yoko in na nevisuveve si e pogos nap̃a nowasup̃e si e kiau yalena nini.’” \fig Yere Samaria plan sirveve e magka, a piaria|alt="Good Samaritan-2" src="43_Luke10.30-37_GoodSamaritanW.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="10:30-37" \fig* \p \v 36 Ana Yesu piun tan yar nap̃a piun naviunena nene pania, pisape “?Opisu suniena nene sanape? ?E yar la telu nap̃a amiyal e mrapa nap̃a yar nene m̃eke ea, yar ai nap̃a kila pania sa ga yar tai nap̃a m̃eke ga lavisinia?” \p \v 37 Ana yar nap̃a pisape “Nesitom nesape yar nap̃a sinen miyea, a miila.” \p A Yesu pisa si pania, pisape “Ore, naga ke narui, a ko m̃ena ga, ova otaveve kiena p̃elaga wo nene.” \s1 Mareta amio Maria \p \v 38 \x - \xo 10:38 \xt Yoan 11:1\x*Ana e pogos nap̃ani, Yesu amio kiena nalogena lala amiyaloro ke apa ma Yerusalem, ana apa am̃alm̃aliv e narin pulkumali nap̃a Petani, ana sira nap̃a Mareta p̃ere Yesu pa m̃ala um̃a. \v 39 Ana pogos nap̃a Yesu pa sike amio la nene, luena ne Mareta nene tai, kiena kia Maria, naga totano ga teke lavisin lana ne Yesu, tom̃a miyagogon ruru ke kiena navianena lala. \v 40 Ana e pogos nene, Mareta naga pe tom̃a miyagogo re poli, ana naga sum̃a m̃areran ke sape kila ruru make sur punu ga sum̃ate Yesu, a naga sitom manene laa e yum̃aena la nene. A siraunia, pimi pisu Maria to ga tano tom̃a ga, miyagogon m̃a Yesu, ana pisa pa Yesu, pisape “Sup̃e, luou nam̃a to koren ga tom̃a sanene, ana in ga taaga nekila make suria. Pona ko opisu kilale re poli yo, ana popon ovisa vania vena imi iila inu.” \p \v 41 Ana kieta Sup̃e pisatam̃ea, pisape “Mareta, ko sireyar tai nap̃a ositom manene sur pap̃isi, a omloge piowagan manene sur moki laa na sanene wa. \v 42 Ana sur taaga ga tom̃a ga nap̃a yoko ko ositom manene urmi ea, nane suri ne nane Maria m̃al rui e kiena malena, ana yoko in na tap̃atete si nelalua vetania.” \c 11 \s1 Leniena nap̃a Sup̃e pian ita ea \r Matiu 6:9-13 \p \v 1 Pogos tai, Yesu pa mlen e yo tai, p̃isi p̃asup̃e pitomi, ana kiena nalogena tai piun tania, pisape “Sup̃e, visae okilia ovian imimi lia vena imimi m̃ena mekilia melen, sa ga nap̃a sumo na Yoane pian kiena nalogena lala vena alen, vera na wo vap̃isi.” \p \v 2 Ana Yesu tam̃an, pisape “Pogaga, visae sinemiun leniena, akilia avisa sanini, avisave: \q1 ‘Arimamimi, torokin kemua nap̃a imimi mevatanon kiom̃a kia wa. \q1 Memlen mesape kiom̃a navesup̃enena imi. \q1 \v 3 Mepiun tan ko, mesape ola kinanena van imimi p̃ane a e legiena punu ga. \q1 \v 4 A oviewo kiamimi mlamulena viowa lala, \q1 komin imimi mepiewo ke la nap̃a akila ke piowa pan imimi. \q1 A ve oligan re suri la imi akilali manene imimi.’” \s1 P̃akaiwa na viunen suria \p \v 5-6 Ana Yesu pisape monar ve amaraun re viunen sur tan Ntewa, ana pisa p̃akaiwa tai pan la, pisape “Visae kolemalo koe yepe lilika tai, oilan ga kiom̃a erau tai yal imi tol yo pum̃a. Ana pe kom̃a kinanen re si poli, ana monar okirir ova pun yum̃a tai nap̃a m̃eke lavisin ko, monar oviun manene tania, ovisave ‘Wolai, kiau erau tai pimi porun in ga nagane na wa, ana in na lum̃au plas nena ga. In na pe kau kinanena re si nap̃a nekilia nela van kan poli. ?Ko na kom̃a kinanen tai tom̃a ga okilia otam̃an van inu sumo wa?’” \p \v 7 “Ana sanape, tesitom tesape yoko yaru nene kilia visatam̃e visave ‘Aa, ve okila re yum̃aena m̃arera sanene van inu. Opisu ke ne, mokotava rui, ana memio nin sisi la, mom̃eke e m̃amimi tog rui, ana tap̃atete si nesum̃al narui.’ Ana peraga, yaru nene tap̃atete visa sanene.” \p \v 8 Ana Yesu yakol si visena van la, sape “Pona pogos tai yaru tai kilia sitom korenan ko, yepen mavin iila koena vanon ga ko na osike lavisinia. Ana visae ve omawan re nap̃a oviun kap̃aran m̃a sanene vano vano-o, yoko yar nene monar la ya nap̃a opiun ke ne van ko.” \s1 Yesu pisayu naviunen suri tan Ntewa \r Matiu 7:7-11 \p \v 9-10 Ana maran taaga e p̃akaiwa kiena ne Yesu nene, naga pisa ke sina pan la, pisape “Yaru nap̃a piun ke suria, naga tol silaga, a yaru nap̃a kale ke suria, naga m̃alia, a yaru nap̃a sigariga ke mratava, pulutava pietava pan silaga. Visae sanene, yoko akilia awar ya nap̃a apiun tan Ntewa, a alual ya nap̃a akale ke puna, a mratava nap̃a asum̃a asigariga ke ne, vietava van amiu. \v 11 Visae narum̃a tai viso karia, viun narin ika nap̃a teke ne, tap̃atete ola lom̃ara vania, \v 12 pona visae naga viun kopululus nen lakaporo nap̃a teke ne, tap̃atete ola logovi tai van kania. \v 13 Lelaga nap̃a kam na ape yar viowa ga lala, ana amiu yar tai tap̃atete kila sanene, asum̃a akekaran ga nap̃a ala suri wo la va narimiu la silaga. Sanene, pogos nap̃a aviun tan Arimamiu nae ma e peni, naga kekara manene la a nap̃a la Ninuna Wa van amiu nap̃a ape narina lala.” \s1 Apisape Yesu miyum̃ae ke ga e nam̃areraena kiena ne Yermare \r Matiu 12:22-30; Mak 3:20-27 \p \v 14 Ana siraunia, ap̃ure yaru tai nap̃a yermare pa e naga pimi puna Yesu. Yermare nene kila yar nena pe pis re poli, ana Yesu pilelua yermare nap̃ani petania, ana naga pis ruru sina, kila yar la nap̃a apisu sur nene amilan pap̃isi. \v 15 \x - \xo 11:15 \xt Mat 9:34, 10:25\x*Ana la p̃as apielue, ana apisalele kare Yesu p̃isa, apisape “Yar nene pile plan ke yermare lala e ga e nam̃areraena nap̃a sup̃e kiena ne yermare lala, nap̃a kiena kia Pielsipel, tam̃an pania.” \v 16 \x - \xo 11:16 \xt Mat 12:38, 16:1; Mak 8:11\x*Ana la si p̃asa, la m̃ena asitom piowa e Yesu, ana asum̃a akilalia, sinelan asape am̃arerania vena kila kile tai nae ma e peni avisuia. \p \v 17 Ana Yesu mloge kilale kiela sitomena lala, ana pisape “Visae sup̃e tai, kiena yeririna la alip̃ere la, nap̃a lap̃asia akawe lap̃asia, yoko yum̃aena kiena ne sup̃e nap̃ani monar loru. A visae um̃a tai, asum̃a alip̃ere la, nap̃a lap̃asa asape am̃ene plan lap̃asa, yoko la nene tap̃atete asu ruru pog tai. \v 18 ?Sa m̃ena nini, visae yermare kiena ne Yermare Lego la asum̃a amlip̃ere la ke rui, ana yoko nasup̃enena kiena ne Yermare Lego sum̃alu ve sanape ne? !Kam na apisa ke sur pa sanene narui, asape in na nesum̃a nom̃ene plan ke yermare lala e nam̃areraena kiena ne pupia yermare nap̃a Pielsipel, ana tap̃atete nena ve sa nene p̃isa! \v 19 ?A visae ve sa kemua nap̃a apisa, ana komin ya nap̃a kam la p̃asa asum̃a am̃ene plan ke yermare? ?Ane tam̃an m̃areraena nene pan la, pona yermare m̃a nene yo? Popon sa kiamiu nalogena la nap̃a am̃ene plan ke yermare lala aloge kiamiu visena la nene. \v 20 Ana peraga, apis pe po re nene poli. In na nesum̃a nepile plan ke yermare lala e ga e nam̃areraena na limana Ntewa, a sur nene na kana kinasa sane navesup̃enena kiena ne Ntewa sike likan amiu rui. \p \v 21 “!Apisu ke ne! Sa nap̃a visae pupia yar m̃arera tai, naga war kiena pupia suri na mara lala, naga sum̃a kirawo ruru ke m̃ana yum̃a. Ana sur kiena ne yar nene su ruru ga sum̃a e kiena kove. \v 22 Ana Yermare Lego kiena yum̃aena naga sa ga nene. Visae yar m̃arera tap̃ena imi nap̃a m̃arera laa taulu naga sane, yoko lalua akila m̃a mara vano naga taulu Yermare Lego, ana yoko kilia war plan kiena sur na mara lala, nap̃a naga p̃asine p̃esania, a yoko naga kilia war make sur la nap̃a sike loyum̃a e kove nene ve kiena, ana lip̃ere va kiena yeririna lala. \p \v 23 \x - \xo 11:23 \xt Mak 9:40\x*“Yaru nap̃a pe taveve in re poli, naga sane suwo in ke ne, a yar nap̃a pe miyum̃ae re amio in poli, vena moure kiau yeririna la aim lele taaga, naga sum̃a m̃ene tetain la ke ne.” \s1 Ninuna viowa kilia wasup̃e sina imi \r Matiu 12:43-45 \p \v 24 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pogos tai, pog nap̃a am̃enelua yermare e yar tai, yermare nena kilia va yom̃arua vena kaleli yo tai nap̃a va se ea ve m̃ana um̃a. Ana visae ve lual re, yoko naga visavenua ‘Aa, yoko neto li si e m̃au um̃a marua na sumo.’ \v 25 Ana pogos nap̃a pitomi, yoko naga lual sane akilavan ruru ga m̃eke na, akila ruru make sur la e yum̃a nap̃a p̃isi rui. \v 26 Ana yoko naga va were si yermare tap̃ena la ve olua nap̃a apiowa manene laa taulu naga sane atom amio, ana yoko ava si asike los nen yar nene. Ana yar nene nanua sumo kiena malena piowa, ana siraunia kiena malena piowa manene laa sane.” \s1 Mrapa na tolen kekarena nap̃a lelaga \p \v 27 Ana e pogos nene, sira tai sike amio la nap̃a apisu ke sur la nene, a nap̃a amloge ke visena kiena ne Yesu lala, ana sira nap̃ani kekaran pap̃isi. Ana pion manenea, pisape “!A kee, anom̃a nap̃a p̃ar ko, a mla yu pan ko, navisa ruruena kiena ne Ntewa keviu pap̃isi pania, nap̃a naga p̃ar sisi tai sane ko.” \v 28 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ee, nanene na lelaga, ana nevisa van ko, nesape navisa ruruena kiena ne Ntewa va ve keviu manene laa sanene sike e yar ai nap̃a logear visena lala kiena ne Ntewa, a nap̃a kila ya nap̃a naga sinenania.” \s1 Yar la nap̃a sinelan visuen kile \r Matiu 12:38-42; Mak 8:11-12 \p \v 29 \x - \xo 11:29 \xt Mat 16:4; Mak 8:12\x*Ana e pogos nene, p̃ina la nap̃a amiagogon ke Yesu asum̃a apim la mok manene laa narui, ana Yesu kilia m̃a nap̃a sane la moki nap̃a apimin ga avisu kiena kile lala, ana pis pan la, pisape “In na nepisu sane lus na yeririna nanagane lala la apiowa laa. La sinelan asape avisu ga kile lala, ana peraga, Ntewa tap̃atete nena la kile tai van la vena avisuia. Ana kile kiena ne navisawalena Sona nanua sumo, naga ga nene akilia avisuia. \v 30 Ntewa mligan Sona, naga sane kile tai kiena ne la nae Ninive nanua sumo, ana naga mligan m̃ena inu Narina ne Yeririna nepimi sane kiamiu kile na nagane tai. \p \v 31-32 “Ana le Ninive la nanua sumo amloge visena kiena ne Sona, la apilopu la e pogos nene, a yoko la nene asum̃alu ase e legiena na lip̃ereena, la avisa lologia kiamiu naviowaena, komin yar tai nap̃a naga to laa metavan Sona naga sike amio amiu, ana pe apilopu amiu re nena ga. \p “A nanua m̃ena sumo nap̃a sira kawa tai pe p̃arin sup̃e tai nap̃a molue e kiena purvanua nap̃a sike koperin pap̃isi, pitomi tano vena loge visena na manmaruaena lala kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Solomon. Ana sira kawa m̃ena nap̃ani yoko naga sum̃alu se e legiena na lip̃ereena nene ana visawal ruru nena kiamiu naviowaena lala, komin nap̃a yar tai naga to laa metavan Solomon naga sike amio amiu, ana pe sinemiun re nena naga poli.” \s1 P̃akaiwa lua e lepas na kapi vivaga \r Matiu 5:15, 6:22-23; Mak 4:21; Luk 8:16 \p \v 33 \x - \xo 11:33 \xt Mat 5:15; Mak 4:21; Luk 8:16\x*Ana Yesu pisa m̃ena, pisape “Pogos nap̃a tesilan kapi vivaga, ve tesilan re ga p̃isi na teva towarwan m̃eke e p̃ilip̃ili tai e porotano, pona takalo si e piaki tai, ana tesilania vena tetelan to metava, vena visae yar imi loyum̃a ana lual nap̃a kapi vivaga nene tegoli make nena yo.” \p \v 34 Ana Yesu pisa m̃ena, pisape “Kilamaran yar naga sane yo taaga ga nap̃a yomerava pimi ke loyum̃a e tasnena. Sanene, visae kilamaram̃a merarava ruru wo, visu ruru nena sur lala, yoko ve sa nap̃a tasnem̃a pulemamaga nena e yomerarava. Ana visae kilamaram̃a viowa, pinaia sur la punu ga nap̃a sum̃a pisuia, yoko ve sa nap̃a losinem̃a pulen nena yemalolo. \v 35 Visae sanene monar avisuar ruru amiu, vena kapi vivaga nap̃a teke e losinemiu ve imi re si ve sa yemalolo. \v 36 A visae losinemiu la ulen ruru luen ga kapi vivaga silaga, nap̃a ve narin malo re nena tai teke ea, yoko kiamiu malena tego ruru nenaga, tegoli make yo punu ga.” \s1 Yesu pis m̃arera pa li nasumonen nalotena lala \r Matiu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47 \p \v 37 Yesu pis m̃a pa p̃ina la pa sanene, ana Varasi tai nap̃a tom̃a miyagogonia pisa pania pisape yoko were va m̃ana, kila kinanen tai vania. Ana amio Yesu apano, ana pog nap̃a kinanena su ruru pa sike na, ana Yesu pa totano e lelen kinanena. \v 38 Ana e pogos nene, Varasi lala la sane monar atarar m̃arera navisaluaena tai nap̃a sane yar monar taveve mrapa lap̃asa nakevanen limana, p̃isi na kilia kinana. A Varasi nap̃ani sitom pisape Yesu naga pe yaru wa tai, naga monar kila ve sa nap̃a kiela p̃elaga m̃arera nene pisa, ana pogos nap̃a pisu sane Yesu pe sitom manene re kilaen poli, naga milan manene pap̃isi. \v 39 Ana Sup̃e pis pa yar nap̃ani, pisape “In na nekilia make kiamiu p̃elaga le Varasi la rui. Amiu na sinemiun manene asape akevan ruru m̃amiu piala amio kamiu pialora la silaga, ana apilaven pap̃isi, asitom ke asape kam na amekik pap̃isi ne, a ape yar wa. Ana pupia kororaki sike e amiu na wa, komin losinemiu lala pulen kilakotaliaen yaru, a nakila kareen yaru, a p̃elaga viowa la ne sanene. \v 40 !E, ve ave wowe re sanene! ?Pe apisu kilale re nap̃a asape Ntewa nene nap̃a si make sur na vanua e sur punu ga, naga si m̃ena loyum̃a na sur make ga, ana po pap̃isi nap̃a visae akila yepas nemiu la punu ga ikik ruru nena wo lelaga, vanua amio loyum̃a. \v 41 Sur nowo la nap̃a asum̃a akokonia manene ke e kamiu pialora amio m̃amiu piala lala, visae alip̃ere re ga lap̃as va yar la nap̃a limala plasia, vera na wo na wo. Visae ve sanene, pona yoko avisu kiamiu sur la imi ikik ruru yo rui, ana ve am̃areran re si kilaen kiamiu p̃elaga tap̃ena lap̃asia.” \p \v 42 Ana Yesu pisayu p̃elaga navisokanena kiena ne li na sumonen na lotena lala pa laa sane, pisape “!Amiu le Varasi lala, o! Akila kare amiu pap̃isi wa, yoko viowa manene laa van amiu. In na nekilia m̃a nap̃a apisuar ruru ke silaga, asape visae awar kamiu kinanena ve lualima, yoko monar tai va e yum̃a m̃ana Ntewa, sa nap̃a navisaluaena sum̃a pisa, a asum̃a akila ke sanene e kamiu sur punu ga, pano-o tol m̃ena narin m̃as nen kapis lala a sur m̃ena la nap̃a sane mrasil. Ana sur kerkeviu la nap̃a navisaluaena pisa, kam na pe asitom re nena poli, sa nap̃a pisape monar amesmes ruru wo, a monar sinemiu si Ntewa a yar tap̃ena lala. Visae sinemiun uararen narin sur la nene m̃arera, naga pogaga, ana pupia sur kerkeviu la nene popon visae asum̃a akila ga rui, ana pe akilali re nenaga. \p \v 43 “!Amiu le Varasi lala, o! Akila kare amiu pap̃isi wa, yoko viowa van amiu vap̃isi. Loyum̃a e yum̃a na leniena lala, sinemiun asape ato luen ga tano e lelen yerkawa lala, a visae ayaloro e marana yeririna lala, sinemiun asape monar avatanon amiu, avio ruru amiu, avisave ‘A ke, navianena wo, pokolulagi!’ \v 44 Yoko viowa manene van amiu vap̃isi, komin nap̃a kam na sane suri korena ga, kam na sane lotap marua la nap̃a yaru la sinela p̃esan rui, ana amialor ke ga meta ea, pe apisu kilia re asape suri kona tai menunu m̃eke tano e poli.” \p \v 45 Ana e poglis nene, yar tai nap̃a pe manmarua ruru e navisaluaena, naga m̃ena sum̃a miyagogonia, ana mloge sane visena kiena ne Yesu tol ruru naga amio m̃ena la nap̃a amiyum̃ae ke sane naga, ana pisape “!Navianena, nemloge sane sinom̃an osape ovisa kare imimi towe m̃ena ga!” \p \v 46 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “!Ee, yoko viowa m̃ena van amiu li navisaluaen lala! Asum̃a apisir plan ke sina narin navisaluaena lala e lepas nen nalotena silaga, sane sur urmi la nap̃a asum̃a akuanpolo sike e m̃asin yar lala asape monar awaria, ana amiu, asum̃a ga sanene, pe akululun re nena mrasilmamiu tai vena akilali nap̃a aiila la. \v 47 Yoko viowa nena van amiu, komin nap̃a kam na asum̃a amiyowauia ruru ke tampona kiena navisawalena la kiena ne Ntewa, ana amiu na maran taaga ga sa ke repimiu marua la nanua sumo, nap̃a la ke narui nap̃a am̃e mom̃ar navisawalena la nene. \v 48 Kam na amio la nene maran taaga, komin nanua sumo, yermarua la nene la am̃e mom̃ar navisawalena lala, ana nanagane kam na akekaran ke yum̃aena ken la nene, kam na asikol ke si ne nap̃a asum̃a amioa ke kiela tampona lala. \fig Narin navisaluaena la na, ape sur urmi|alt="Heavy Burden" src="43_Luke11.46_HeavyBurden.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="11:46" \fig* \p \v 49 “Kam na sane na visena na manmaruaena kiena ne Ntewa nap̃a pisa nanua sumo, nap̃a pisape ‘Yoko neligan kiau navisawalena lala a kiau li nalologena lala imi van la, ana yoko akila kare la, pona yoko awe mom̃ar la.’ \v 50 Visena nini, kana kinasa sane yoko kam ke narui nap̃a akus nakoaena kiena ne nawem̃aren navisawalen la punu ga nap̃a repimiu na sumo lala am̃e mom̃ar la, siar e nasiaren purp̃es nen yomarava nini. \v 51 Naga nene siar e Epela nene, pimi tol Sakaraea nap̃a repimiu la nene am̃em̃aria likan wonta amio yo wa loyum̃a e yum̃a wa m̃ana ne Ntewa. Lelaga nane nevisa van amiu ne, sane nakoaena na kuruta kana navisawalena lala kiena ne Ntewa sike e kam nanagane. \p \v 52 “Ee, piowa pan amiu yaru na kilia ruruen navisaluaena lala, komin kam ke nap̃a amlawan ki na pulutava na kiliaena, ana kam na pe apa re si loyum̃a e poli, a asum̃a asuwo ke mrapa pan yar tap̃ena la nap̃a sinelan asape ava loyum̃a.” \p \v 53 Ana Yesu pisa pa visena la nene, molue petan yum̃a nene pano, ana navianen navisaluaena lala amio Varasi lala sinela mlaean naga pap̃isi, nap̃a sinela mimi kar pap̃isi. Ana la apanon Yesu silaga, asum̃a akuan ke visen m̃arera a naviunen m̃arera la pania vena ayurli naga, ana akilali m̃ena nap̃a asape naga visa visena lap̃asa nap̃a ve mesmes re. \v 54 La apanon Yesu sa nap̃a naga pe sur tetan tai, komin nap̃a sinelan asape alual kiena visena lap̃as nap̃a torokin alip̃ere naga vanonia. \c 12 \s1 Navisawanena lala nap̃a tapolou yoko aim akate e yometava \r Matiu 10:26-27 \p \v 1 \x - \xo 12:1 \xt Mat 16:6; Mak 8:15\x*Ana p̃ina la apim ke puna Yesu na wa, la ataulu manu mok liu, a poglis nap̃a apim ke lele taaga sanene, yo ve tokaki ga, a asum̃a apieyepal kare ke ga lala lala. Ana pogos nap̃a Yesu pe pis re pan la poli wa, pis p̃esan pa kiena nalogena lala, pisape “Kam na avisuar ruru amiu e p̃elaga viowa kiena ne Varasi lala, komin nap̃a la asum̃a apivis ke ga e gola, la asum̃a apis vilave ke sanene, ana apisokan ga ne. P̃elaga viowa kien la nene kilia va tolkare yar tap̃ena lala, sa nap̃a is na kilaparavi naga ve tokak ga ana p̃armake puluyavi na kilaparavi nene veraga. \v 2 \x - \xo 12:2 \xt Mak 4:22; Luk 8:17\x*Sur viowa make ga nap̃a yar la ne sanene asum̃a amiyum̃aen vinaun ke na, pona nap̃a apisawan ke ga, yoko amolmolue e yo metava na wa, vena yar punu ga akilia. \v 3 Visena ya nap̃a yar pisa ke ga e yemalolo, yoko monar aloge sina ko legiena, a sur la nap̃a yar pisa mumun ke ga m̃ana loyum̃a, yoko monar avion manene si va metava e maran yar make ga, vena yar make ga akilia aloge.” \s1 Nalogena kiena Yesu naga monar ve maraun re yaru \r Matiu 10:28-31 \p \v 4 Ana Yesu pisa m̃ena pa kiena nalogena lala, pisape “Erau lala, nevisa van amiu sanini, nesape ve amaraun re la nap̃a akilia awem̃ar ga tasnemiu mare, ana siraunia tap̃atete si akila sur tai va ninumiu. \v 5 Ana in na sineun nesape nevis ruru van amiu nesape yoko amaraun yar ai? Yoko monar amaraun nena Ntewa, nap̃a naga kilia kilam̃ar p̃esan tasnemiu sumo, a siraunia kilia kuan ninumiu vito e lele na logeen viowa. Lelaga p̃a, yar ne nanene na monar amaraunia. \v 6 Ana visae amaraunia, yoko tap̃atete si amaraun sur tai, komin Ntewa na sum̃a pisuar ruru amiu m̃aga, sitom̃al amiu m̃aga. Asitomli narin ninlaea la nap̃a la moki kar ga asike ne, sa ga kororaki, a yar la asum̃a ap̃iliwilin ke la lima e ga e narin varu tai, ana Ntewa naga sitom̃al make la ga peve taaga silaga, pe sinen p̃esan la re nena poli. \v 7 A vilp̃arimiu m̃ena lala, moki pap̃isi, ana naga polo make vilp̃arimiu la peve taaga na sike ne. A Ntewa na pisu amiu na po pap̃isi, taulu ninlaea la nene, ana yoko visuar amiu e sur punu ga na kiamiu malena lala.” \s1 Yar nap̃a pisawal pisape naga pe kiena ne Yesu \r Matiu 10:32-33, 12:32, 10:19-20 \p \v 8 Ana Yesu pisape “Yar a nap̃a pisawal e maran yar lala pisape naga pe kiau tai, yoko inu Narina ne Yeririna inu m̃ena nevisawal e marana ne navisi lala nae ma e peni nevisave yar nene naga pe kiau. \v 9 Ana yar a nap̃a pisawal e maran yar lala pisape pe pe kiau re poli, yoko inu Narina ne Yeririna inu m̃ena nevisawal e marana yar lala nevisave yaru nene na pe pe kiau re poli. \p \v 10 \x - \xo 12:10 \xt Mat 12:32; Mak 3:29\x*“Mlamulen viowa amio visen viowa lala, a visena nap̃a kila kare inu Narina ne Yeririna, Ntewa kilia viewo ke yar vanon na wa. A yar nap̃a kila kare sur wa kiena ne Ninuna Wa, pisayu yum̃aena kiena ne Ninuna Wa pisape Yermare Lego ga miyum̃aenia, yar na sanene Ntewa tap̃atete viewo pogos tai.” \p \v 11 \x - \xo 12:11 \xt Mat 10:19,20; Mak 13:11; Luk 21:14,15\x*“A visae pogos lap̃asia, yar la sinela kar amiu, yoko avis van amiu. Yoko akilia aure amiu ava asum̃al ase maran yerkawa lala na yum̃a na leniena, pona kumali, ana ve asitom manene re avisave yoko akilia avisatam̃e la ve sanape ne, pona yoko avisa visena ya na van la ne. \v 12 E nena e aora ga nene, yoko Ninuna Wa ga iila amiu, vian amiu e visena ya nap̃a akilia avisa.” \s1 P̃akaiwa na yaru na sur moki nap̃a pe sitom ruru re kiena malena poli \p \v 13 Ana yaru na p̃ina nene tai pion ke pa Yesu, pisape “Navianena, wolai sum̃a kila kare in ke ne, pe mlip̃ere ruru re lalimana arimamimi pan in poli. Popon ovisa vania monar kila mesmes ga van inu.” \p \v 14 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga yaru, sur nene ve in re na nekila. In na pe nepe yar na lip̃ereen re yar poli.” \v 15 Sanene, Yesu pe kila re sa nap̃a yar nene pisa poli, ana mla visena tai pan la e lepas na sinesunen manenea. Naga pisape “Monar avisu ruruia, pe pon re avieluen manene yar tap̃ena la poli, sinemiun manene laa asape awar kiela sur lala. Kieta malena pe su re e sur moki la nap̃a towar poli, ana kieta malena na sum̃al ga sike e sur tap̃ena.” \p \v 16 Ana e nene Yesu sikol kiena visena pa laa sane, naga pisa p̃akaiwa tai pan la, pisape “Yar na sur moki tai, kiena porotano keviu pap̃isi, a po m̃ena pap̃isi, ana kana lokove la p̃ar kinanen moki pap̃isi. \v 17 Ana yar nap̃a pisu kinanena la nene, sitom p̃ele narui, pisape yoko naga kila ve sanape ne, yoko ligan ruru kana kinanena la nene su pe ne, komin kiena yum̃a na kinanena lala a kiena yo tap̃ena la puleule make rui. \v 18 Ana yar nap̃ani pisape ‘Yoko nowe plan ga kiau yum̃a na kinanena na urmarua la nene, ana nekila si urviu lap̃asa, nap̃a akerkeviu laa sane, atorokin kinanen make la nene amio kiau sur moki tap̃ena la nap̃a sike ne. \v 19 Pogos nap̃a nekila pae, yoko nevisave in na sane in ke narui, in na nopo laa narui. !Lelaga p̃a, yoko neloge wo vap̃isi! Kiau sur moki la nene, yoko nakan la m̃a sanene vano-o, la avisuar ruru inu e kas ve moki. E pogos nene, in na tap̃atete si neyum̃ae narui, yoko in na nakan ga ya nap̃a in na sineunia, yoko nomun korena ga suria, sane nesu luen ga e malena wo narui.’ \p \v 20 “Yar nene sitomiyu ke sanene pano, ana mninue ga, naga ke nap̃a Ntewa kila ruru ke sape vis van narui, visave ‘Peraga yaru, ko na ope wowe ga. Yemalo ga nini, nesape nelalua si kiom̃a malena vetan ko. A kiom̃a sur moki la nap̃a om̃areran omiyuwon polo pe kiom̃a sike ne, yoko a ne ve kiena si narui?’” \p \v 21 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Yoko ve sa ke nene narui va la nap̃a amiyuwon polo ke kiela sur lala, la ape yar na sur moki e yomarava nini, ana la pe ape yar na sur moki re nenaga e lepas kiena ne Ntewa.” \s1 Yesu pian la sanapen yar nap̃a sitom manene kiena malena \r Matiu 6:25-34 \p \v 22 Ana Yesu pisa m̃ena pan kiena yeririna lala, pisape “Visae sanene, in na nevisa van amiu, nevisave, pe pon re kiamiu sitomena la ulen manene kiamiu yum̃aena na visuar amiuen ga la poli, nap̃a apiuviun ke asape ‘?Yoko telual kata kinanena pe ne?’ pona ‘?Yoko tetol m̃ata kulmrae na yenen sanape ne?’ \v 23 Sitomen la nene pe mesmes re poli, komin kiamiu malena naga to laa metavan kinanena, a yepemiu na to laa metavan kulmrae. \v 24 Asitomli sako la ne akaka kar ke la ne. La nene pe amapla re lokove po, la pe apanon re ap̃ar kinanena pimi po, a pe lelen kala kinanena re tai nap̃a awarpolo se poli. Ana Ntewa pagan la ke ne, a e kiena navisuena, naga pisu amiu ato manene laa metavan manu la nap̃ani, ana naga monar visuar amiu manene laa na wa taulu la. \v 25 ?Asitom asape yar nap̃a naga sitom manene laa kiena malena naga kilia kila kiena malena nap̃a plas imi ve piavi li laa sane? \v 26 Peraga, pe sa re nene po, komin nap̃a kam na tap̃atete akila narin sur tai ne sanene, po pon kam na ve asitom manene re sur tap̃ena lala e kiamiu malena. \fig Ntewa naga pisuar ita taulu manu lala|alt="DH-Raven" src="43_Luke12.24_DH-Raven.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="12:24" \fig* \p \v 27 “Asitomli meme tanea la ne pitotovi kar ke ga la ne. La na pe amiyum̃ae re poli, a pe asuluwo re m̃ala kulmrae la poli. Ana nevisa van amiu, p̃arin sup̃e Solomon nanua sumo, naga pe yar na sur moki a naga kiena sur make ga, ana m̃ana kulsota pe miyowau ruru re poli sane meme la nene. \v 28 Meme la nene na legiena taaga ga, yoko peni ga na asikapi la, ana Ntewa sum̃a miyowauia ruru la pap̃isi. ?Ana asitom asape yoko tap̃atete Ntewa war kulsota van amiu? Peraga, kam na pe apiawa re nena m̃arera e naga poli. \v 29 Komin sur ne la na nene, pe pon re sinemiu ulen manene sitomena, nap̃a asape ‘?Sanape na yoko tekinana, pona tomun suria, pona telual m̃ata kulsota?’ Pe pon re asitom manene sur la sanene poli. \v 30 Ee lelaga p̃a, yar make ga lala na purvanua kerkeviu na yomarava nini la asum̃a asitom manene sur la ne sanene silaga, ana amiu na, Arimamiu kilia pa rui sape yoko monar awar sur la nene. \v 31 Sur nap̃a asitom p̃esan ve keviu e kiamiu malena, naga navesup̃enena kiena ne Ntewa. A visae akila sanene, yoko naga la m̃ena sur tap̃ena la nene van amiu. \v 32 Lelaga p̃a, kiau narin sipsip lala, Arimamiu sinenan manene pap̃isi sape tam̃an amiu aimi avesup̃en kiena yeririna lala, ana kam na tap̃atete sinemiu konan sur tai, yoko suri punu ga woga ga van amiu.” \s1 Yar nap̃a naga pe yar na suri moki \r Matiu 6:19-21 \p \v 33 Ana Yesu pisapenua “Po pon auliwilin plan kiamiu sur la nene, awar kana varu la va van la nap̃a limala korena vena aiila la. Visae akila sanene, sa nap̃a ap̃ar ke kiamiu pupia karo tai nap̃a m̃eke ma e peni, nap̃a tap̃atete viowa pogos tai, a akokonia ke kiamiu sur moki pap̃isi pito ke ea, nap̃a akilia awasinea, nap̃a yar navinauena tap̃atete si warlua vetan amiu, nap̃a kirara la tap̃atete si akila karea. \v 34 Popon sane kam na kiamiu sur nowo la ve moki sanene su ma e peni, komin nap̃a yoko kiamiu sitomena lala sulue ga e yo nene nap̃a kiamiu sur nowo la sike ea.” \s1 Nalogena la monar asu ruruian nap̃a Sup̃e wasup̃e sina \r Matiu 24:42-51; Mak 13:33-36 \p \v 35-36 Ana Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Monar asu ruru silaga vena kiamiu Sup̃e imi m̃alivin amiu. Kam na monar ave sa yar na yum̃aena kiena ne yerkawa tai, nap̃a mligan la vena va e talopaena tai. A amiyowau ruruia, a asilan kiela kapi lala, asum̃alu ga asum̃a ga, ana pog ya nap̃a kiela yerkawa imi m̃alivin la, sigariga mratava, ana la asu ruru asike rui, akilia avietavan veraga. \v 37 Pupia navisa ruruena sike e yar la nap̃a amiyum̃ae sanene, pogos nap̃a kiela yerkawa pimi m̃alivin la, ana asum̃ate m̃a naga, atavilo ga asum̃a ga. Yokorena kiela yerkawa kekaran la vap̃isi, ana yoko naga va yowau, siraunia imi ana la aiilan ga nap̃a vio la vena atotano e kana lelen kinanena, naga piovion kala kinanena tanea nene. \v 38 Pe sur koren ga visae yemalo rui, pona pa ko yepelilika la ne, pona lavis lakaporo kokoreko, ana visae yerkawa nap̃ani imi lual kiena yeririna la atavilon ke sanene wa, p̃isi na naga kila wo manene laa van la sane wa. \p \v 39 \x - \xo 12:39 \xt Mat 24:43,44\x*“Ana maran taaga sina ga, visae yar tai kilia ruru pogos nap̃a yoko yar na vinauena tai imi m̃ana, yoko yar nene tap̃atete ligan m̃ana yum̃a ana va koyo tai, ana naga monar su ruru ga sum̃ate m̃aga. \v 40 Ana visae sanene, kam m̃ena monar asururuia, asum̃ate nap̃a inu Narina ne Yeririna neim nom̃alivi, komin nap̃a yoko neim nom̃alivin amiu sina e pogos tai nap̃a pe yar tai kilia re poli, pona sitom ke sape yoko nowasup̃e inu ea.” \s1 P̃akaiwa na yar na yum̃aena nap̃a kiena yerkawa p̃asup̃e si pimi \r Matiu 24:45-51 \p \v 41 Ana Pita piun tan Yesu, pisape “?Sup̃e, p̃akaiwa nap̃a opisa ga na wa, opisa ga pan imimi imimi kiom̃a li nalologena lala, pona pe kien yaru make ga?” \v 42 Ana Yesu pe pisatam̃e ruru re poli, ana pisatam̃ea e p̃akaiwa tai. \p P̃akaiwa nena sanini “?Visae yar na yum̃aena tai, nap̃a naga pe manmarua ruru ea, a naga p̃uarar ruru yum̃aena nene, naga yum̃ae sanape? Visae kiena yerkawa ligan yo vena va perina, ana yerkawa nap̃ani ligan kiena yum̃aena lala se e limana. Ana yar nene naga visuar ruru yar na yum̃aena tap̃ena lala, yoko uarar ruru yum̃aena la nene. \v 43 A pogos nap̃a yerkawa wasup̃e sina, yoko lual sane yar na kiena yum̃aena nap̃ani, sum̃a p̃uarar ruru ke yum̃aena la nap̃a na wa. Ana e pogos nene, yar na yum̃aena nap̃ani kilia loge wo vap̃isi, \v 44 komin yoko yerkawa nap̃ani ligan make kiena sur la e limana ne. Ee, a yoko Ntewa m̃ena ga kila ve sa ke ga. \p \v 45 “Ana visae yar na yum̃aena nap̃ani yum̃ae viowa ga, ana pogos nap̃a kiena yerkawa mligan yo pa sike perina, yoko naga sitom visave ‘E, yerkawa nene pa sike gare piavi laa narui, pona ve imi re si yo.’ Ana yoko naga sum̃alu kila viowa va kiena yar na yum̃aena lala, pona sira na yum̃aena lala, a yoko naga sum̃a kinanan kilavaru kiena ne yerkawa nap̃ani, a va mun luen ga wii e legiena punu ga. \v 46 Ana yoko yerkawa nap̃ani wasup̃e sina e legiena tai nap̃a yar na yum̃aena nene ilan ga, e pogos tai nap̃a yar nene pe sitom re pisape yoko imi e poli. Ana yoko yerkawa nap̃ani la pupia nakoaena tai van yar nene, nap̃a yoko kila naga va sike e yo kiena ne p̃arm̃arera lala. \p \v 47 “Yar na yum̃aena nap̃a kilia ruru ya nap̃a kiena yerkawa sinenan pisape monar kila, ana siraunia naga pe kila re poli, yoko awe kare naga vap̃isi. \v 48 A yar na yum̃aena nap̃a kila piowa sane popon awe kare naga, ana komin naga mninue ga, yoko tap̃atete awe manene naga. \p “Yar nap̃a Ntewa mla keviu pania, Ntewa sinenan pisape visu yaru nene yum̃ae ve keviu m̃ena amio. A yar nap̃a visae yar la amligan sur la moki se limana, yoko aviun ke sina sur ve moki vania va laa sane na wa.” \s1 Yesu pe purp̃es nen yar na kaween yaru \r Matiu 10:34-36 \p \v 49 Ana Yesu pisape “In na nepimin nena nesape neligan kapi e yomarava nini, a popon manene visae kapi nene vivaga rui, ana pere wa. \v 50 \x - \xo 12:50 \xt Mak 10:38\x*Ana pupia yum̃aena tai sike vamon inu wa, vena in na monar neva nowarpoyo ea, a nanagane in na nakawean in manene ke vanon rui. Popon sur nene imi vilaga, vena nekilia nekila makea. \v 51 ?Kam na asitom ke asape in na nepimin nekila sa nap̃a pupia sum̃are imi sike e yomarava? Peraga, in na pe nepimin re neligan sum̃are e poli, ana in na nepimin nekila p̃elaga na viap̃aena imi ve keviu. \v 52 Siar nanagane, pona e um̃a tai, yar la lima asike ea, ana yoko la ve telu aviap̃a vetan la ve lua, pona la lua aviap̃a vetan la ve telu. \v 53 Yoko yar la asum̃a aviaviap̃a, nap̃a yoko m̃ee lala akawe arimala lala, arimala lala akawe narila m̃ee lala, a anela lala akawe narila sira m̃ee lala, a sira m̃ee lala akawe anela lala, a yoko anen simem lala yoko akawe sira la nap̃a atalopa amio narila na yerm̃ene lala, a yoko sira la nap̃ani akawe anela simem la nene.” \s1 Monar avisu kilale kile na pogos kiena ne Yesu \r Matiu 16:2-3 \p \v 54 Ana Yesu pis sina ga pa p̃ina lala, pisape “Pogos nap̃a ita tevisu pupia malo m̃eke e yo nap̃a lagi molue ke kom ea, tekilia tesape p̃isi na yua wowo, a ve ve piavi re yoko yua nene imi. \v 55 A pogos nap̃a visae teloge kieta lagi ura yui, nanene na tekilia tesape yepisusun vap̃isi ne, a yokorena monar ve sa ga nene narui. \v 56 ?Nanene narui, nane asum̃a apisu kilale ke kile lala na sinapane a na yomarava nini narui, avisave yoko pogos ve sanape pona ve sanape, ana sanapen nap̃a pe apisu kilale re kiau kile la poli, na pupia pogos nanagane nap̃a nesike nemio amiu ea? ?Pona kam na yepemiu mavin ga visu kilaleen yo? Aulai, kam na apilaven manene laa kiamiu visen koren la nene pap̃isi wa. \p \v 57 “Popon kam akilali nap̃a akilia towe laa narui sane mrapa ya nap̃a mesmesun aliluia. \v 58 Visae pogos tai oveveyun sur tai omio yar tai, ana naga sinenan pisape were ko ova osum̃alu ose marana ne yar nalip̃ereena, popon okilayonli nap̃a vena ovis ruru omio naga sumo wa, pogos nap̃a pe atol re kumali poli wa. Visae peraga, pona naga ligan ko e limana ne yerkawa na lip̃ereen yar yo, ana yerkawa nap̃ani pona naga ligan ko m̃ena ova e limana ne yar na taren yaru lala, a yaru na taren yar lala pona aligan ko e yum̃a nakoaena yo. \v 59 Lelaga, nevisa van ko sanini, nesape visae sanene, yoko tap̃atete si omolue e yum̃a nakoaena, vano-o oul plan make kiom̃a nakoaena sumo wa, p̃isi na okilia omolue sina.” \p “Ana visena nini pe lelaga e kiamiu malena na yomarava nini, a pe lelaga m̃ena e lepas na pun amiu amio Ntewa.” \c 13 \s1 Visae ve ovilopu ko re yoko omare \p \v 1 Ana yeririna lap̃as nap̃a asike e pogos nene, la asunyu pa Yesu e lepas kiena ne le Kalele lap̃asia, nap̃a yerkawa nae Rom nap̃a P̃aelat kila p̃elaga piowa tai pan la. Apisape “La nene, asike e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana pogos nena nap̃a amlotun ke Ntewa akila kup̃ap̃aena pania, P̃aelat la apim amial mom̃ar la. A la ap̃alelar kuruta kan la nene amio kuruta na kup̃ap̃aena nene nap̃a la asum̃a akila ke ne.” \p Ana pogos nap̃a apisa sur nene pa Yesu, la asitom pa rui asape sur viowa nene nap̃a pimi m̃alivin la nene, pona nakoaena kiena ne Ntewa tai nene yo komin kiela sur viowa lap̃as nap̃a akila. \v 2 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Kam na apisu le Kalele la nap̃a kiela marena piowa sanene, asitom sanape? ?Pona kam na asitom ke asape la nene na ape yar viowa la lala, taulu le Kalele tap̃ena lala, pona kiela nakoaena ga? \v 3 In na sineun nesape nevisa van amiu nevisave peraga, pe sa re nene poli. Ana kam na monar avisuar ruruia, komin visae ve avilopu amiu re, yoko kam m̃ena amare e p̃elaga tai ve sa ke nene. \v 4 A kam na asitomiyuli m̃ena yum̃a na kirakiravaena nap̃a m̃eke e pulkumali nap̃a Siloam. Naga mon manene metava pap̃isi, ana poglis nanua mloru ne, ana kowar yar lala, la lualima taaga pa orelu [18] amare. ?Sanapen la nene? ?Pona kam na asitom ke asape la m̃ena apiowa laa taulu le Yerusalem tap̃ena lala, pona nanene na sane kiela nakoaena ga ne? \v 5 Ana peraga, naga m̃ena pe sa re nene poli. Ana in na nevisa si van amiu, kam na monar avisuar ruru amiu, komin visae ve avilopu amiu re, yoko kam m̃ena amare ke ga e p̃elaga tai ve sa nene.” \s1 P̃akaiwa na purpiliva nap̃a pe p̃ar re mras poli \p \v 6 Ana Yesu pisa sina p̃akaiwa tai, nap̃a pisa sanini, pisape “Yar tai, kana purpiliva tai kapuru sike e kana lokove. Ana pogos tai yar nap̃ani pimin purlaki nena, sinenan pisape visulia p̃ar m̃a mrasa pona peraga. Ana pimi pisulia, m̃al purlaki nap̃a pe p̃ar re nena mras poli. \v 7 Ana pis pa yar nap̃a pisuar ke kana lokove, pisape ‘Nanagane tol kas telu narui nap̃a nepimin nakale mras nen purpiliva nini, ana peraga. Sineu maren rui, naga mono korenan ke ga yo wo nene, yoko otelua ga vano.’ \p \v 8 “Ana yar nene sinen miye purpiliva nap̃ani, pisa pa kiena yerkawa, pisape ‘Visae sanene, yoko teliganli mon m̃a tol si kas ve taaga. Yoko nekilayonli nap̃a nekila ruru sumo, yoko nekilvivi purp̃esa, a yoko nokoven sin puluk lap̃as va ea vena kila kapur wo. \v 9 Ana visae kapur wo, war towe m̃a mras lap̃as e kas na sirau, yoko kilia sum̃a ga sanene, ana visae peraga, naga narui yoko otelua ga na wa.’” \p Ana p̃akaiwa nene pisayu ke sape narin pulmas teke ga wa nap̃a yaru la akilia avilon la, visae peraga, yoko Ntewa la nakoaena van la. \s1 Yesu kila ruru sira marua tai e Legiena Wa \p \v 10 Ana e Legiena Wa tai, Yesu sum̃a pian ke yeririna lala loyum̃a e kiela yum̃a na leniena. \v 11 Ana e yo nene, sira marua tai sum̃a ea, nap̃a ninuna na maiena viowa sike ea. Ana ninuna nene kila naga pa tol kas lualima taaga pa orelu [18] rui, kila m̃asina ne sira nene pulu nena pap̃isi, naga sum̃alu mesmes p̃ele sina. \v 12 Ana pogos nap̃a Yesu pisuia, pio pimi, pisa pania, pisape “Sira marua, nevisa sanini, nevisave ko, inanena nap̃a piar ko ke ne, ligan ko ga nanagane.” \v 13 A Yesu mligan limana tea amio visena nene, ana m̃asina pimi po ruru veraga e nena e pog nap̃ani, ana sira nap̃ani mloge po pap̃isi, mieluar Ntewa. \fig M̃asina ne sira nene pulu, vanon maiena viowa|alt="Bent Lady" src="43_Luke13.11_BentLady.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="13:11" \fig* \p \v 14 Ana nasumonen na yum̃a na leniena nap̃ani sinen kar Yesu vanon nap̃a kila ruru sira nap̃a e Legiena Wa. Ana pis pa yeririna lala, pisape “Sa nap̃a tekilia rui, tekilia teyum̃ae e legiena ve orai, a legiena ve taaga ve teyum̃ae re. Visae sinemiun nap̃a akila plan maiena vetan amiu, popon aimi e legiena orai la nene, ana Legiena Wa na sa nini pe pe kana pogos re nene poli.” \v 15 Ana Sup̃e pisatam̃ea, pisape “?Sanape? ?Pona akepu ke kiamiu puluk la e Legiena Wa yo, pona pe akila re poli? ?Pona apagan ke kiamiu sur mal lala, pona amla wii pan la e Legiena Wa yo, pona pe akila re poli? ?Ana vanon ya ne kam na pe akekaran re nap̃a nekila suri wo e sira marua nene? !Kam na ape yar navilavenen ga vis korenena nene! \v 16 Sira marua nini, naga vineta tai nap̃a ita punu ga tomolue e lus kiena ne Epraam, ana Yermare Lego piar manene panon inanena nene m̃ene kas lualima taaga pa orelu rui. Ana in na nepisu sane Legiena Wa naga torokin ga nap̃a tourelua naga e yo viowa nap̃a naga sike ea.” \p \v 17 A pogos nap̃a Yesu pisa visena nene, kila kiena nasinekar la nap̃ani amloge amawa pap̃isi e marana ne yeririna lala. Ana yar tap̃ena lala, la amloge akekara pap̃isi e yum̃aena nam̃areraena wo la nap̃a Yesu kila pan la. \s1 P̃akaiwa na kurus nen mrapa \r Matiu 13:31-32; Mak 4:30-32 \p \v 18 Ana Yesu pisa ke sina ga, pisape “?Yoko nevisa visena ya ne van amiu vena kila na akilia sane nasup̃enena kiena ne Ntewa naga sanape? Yoko nevisave nasup̃enena nene naga sane sur ya? \v 19 Yoko nekilali nap̃a nekila merarava van amiu e p̃akaiwa nini, nap̃a pisape: Nasup̃enena nene, naga sane kurus nen mrapa nap̃a mloru pito pelan te laki tai. Kurus nene na ve tokak pap̃isi, ana pogos nap̃a kapuru, pimi pe purlaki tai nap̃a keviu manene laa, ana manu la akila m̃ala ponovi lala e kana korowas lala.” \s1 P̃akaiwa na is \r Matiu 13:33 \p \v 20 Ana Yesu pisa sina p̃akaiwa tap̃ena pan la, pisape “?Pona nevisave nasup̃enena kiena ne Ntewa sa si ya narui? \v 21 Nasup̃enena nene, naga sane sira tai p̃alelar is amio yavi na kilaparavi pa e pupia pialora tai, ana narin is nap̃ani kila kilaparavi la punu nene mlapa.” \s1 Mrapa lua ga \r Matiu 7:13-14,21-23 \p \v 22 Ana Yesu mla si kiena mrapa, sinenan pisape va ma Yerusalem. Ana pogos nap̃a pa sane, pa kome pulkumali lala, sum̃a pian ke yeririna lala. \v 23 Ana yar tai piun tania, pisape “?Sup̃e, la nap̃a yoko atol malena la moki, pona pe la moki manene re poli?” \p \v 24 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Monar akilayonli nap̃a ava loyum̃a e pulutava tap̃ena nene, nap̃a ve tokak la ga. Nepisa ke lelaga na pan amiu ne, nesape yoko yar la ve moki nap̃a sinelan asape ava loyum̃a, ana yoko tap̃atete akila. \v 25 Nanene komin nap̃a siraunia, yoko yerkawa na yum̃a, naga visu sane toroki rui, ana yoko naga sum̃alu, kotava ruru sina. E pogos nene, yoko kam ve moki nap̃a aim awon amiu ase mratava nene, asigar ga avio, avisave ‘Sup̃e-o, awis ovietavan imimi!’ Ana yoko yerkawa nap̃ani visatam̃e ga sanini visave ‘Peraga o, nemninue amiu nena ga! Kam na yer pe la nene?’ \v 26 Ana yoko akilali nap̃a avisa van e pogos nene, avisave ‘?Ana sanape, ko na pe ositom̃al re si nap̃a osape ita ke narui nanua tesum̃a tekinan ke lele taaga ne? Imimi ke narui nap̃a opam opian imimi ke e yometava la nene e kiamimi pulkumali lala?’ \v 27 Ana yoko naga visa van la, visave ‘In na nepisa pan amiu yam tai rui, nesape nemninue amiu nena ga, nesape kam na yer pe la nene. Nekilia nesape kam la nene kam na yar na kilaen ga p̃elaga viowa lala. !Pogaga, kam na aure matan inu nagane!’ \v 28 \x - \xo 13:28 \xt Mat 22:13, 25:30\x*\x - \xo 13:28 \xt Mat 8:11,12\x*E pogos nene, yoko kam na aloge viowa vap̃isi, yoko atag vano-o p̃isa, asum̃a akar maluemiu. Nanene komin nap̃a yoko kam na avisu yeririna wo lala kiena ne Ntewa, nap̃a sane Epraam, Aisak, Sekop, a navisawalen tap̃ena m̃ena ga lala, la asu ruru ga asike loyum̃a e kiena nasup̃enena ana kam na akoven amiu asum̃alu asum̃a ga vanua sanene. \p \v 29 “E pogos nene, yoko yeririna tap̃ena la ve moki nap̃a amolue e mrapun yomarava varoka, aimi atotano vena akinana e pupia p̃ap̃agena loyum̃a e navesup̃enena kiena ne Ntewa, ana kam na tap̃atete ava loyum̃a.” \p \v 30 \x - \xo 13:30 \xt Mat 19:30, 20:16; Mak 10:31\x*Ana Yesu pisa make kiena visena e pogos nene, pisape “Ana yar la nap̃a asirau, p̃isi na la asumo, a la nap̃a asumo, p̃isi na la asirau.” \s1 P̃arin Sup̃e Erot sape wem̃ar Yesu \r Matiu 23:37-39 \p \v 31 Ana e pogos nene nap̃a Yesu pa ke ma Yerusalem wa, Varasi lap̃as apim puna, apisawal pania, apisape “Pona ko pe okilia re poli yo, nap̃a P̃arin Sup̃e Erot, naga pisaar rui pisape yoko wem̃ar ko. Popon oure ova gar Yutea sumo wa, komin naga pisuar ke lepas nini.” \p \v 32 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “In na pe nesitom re kawe nene nesape naga pe yar tai nap̃a kilia kila sur tai van inu poli. Yoko ava avisawal e marana, avisave in na nekila ke ne kiau yum̃aena sumo wa. Avisa vania avisave in na nom̃ene plan ke yermare lala, a nekila ruru ke namaiena lala, a yoko neyum̃ae ve sanene p̃ane, amio peni, amio m̃ena vewo, vano-o nevisu sane nekila make nenaga. \v 33 Ana nekilia nevisa van amiu, sane ve asitom manene in re, komin nap̃a e ke e legiena la nene narui, in na nomolue nepa ke sanene narui. Monar neva netol ke ne yo ma Yerusalem wa, komin nap̃a nepisu sane siar nanua sumo yar la am̃e mom̃ar kiena navisawalena lala e ke e yo nena nene narui.” \s1 Yesu sinen miye Yerusalem \p \v 34 Ana e pogos nene, Yesu sitom manene Yerusalem pano-o taginia, pisape “Yerusalem o! Komin ya ne om̃e mom̃ar ke navisawalena lala, a okove mom̃ar ke yar la nap̃a Ntewa mligan la pimi pan ko? Yam mok liu nap̃a sineun nesape neligan lum̃au yervivi kiom̃a yeririna lala, sa nap̃a lakaporo mligan narina lala apim atapolou vatanon kupena, ana kiom̃a yeririna lala pe akekaran re poli. \v 35 Ana opisu ke ne, Ntewa pilon ke m̃asina pan ko narui, ana naga pitetalia inu nepim p̃es e nini, ana nevisa van ko, nesape yoko kiom̃a yeririna lala tap̃atete si alual inu, vano-o tol pogos nap̃a avisu kilale inu, avisayu inu, avisave \q1 ‘!Ntewa na mava, ovisa ruru naga nap̃a pimi e kiom̃a kia!’” \c 14 \s1 Yesu kila ruru namaiena tai \p \v 1 Ana e Legiena Wa tai, nasumonena tai kiena ne Varasi lala p̃ere Yesu pa kinan m̃ana. Ana yar tap̃ena m̃ena la p̃asia asike e pogos nene, nap̃a pe sinelan re Yesu poli, la asum̃a apisusu naga visae kila sur tai nap̃a ve mesmes re, la akilia akila sur tai vania. \v 2 Ana yar namaiena tai sike loyum̃a amio la e pogos nene, nap̃a yar nena yepena la sirorop pap̃isi. Ana Yesu pisu yar nene, \v 3 ana pis pa navianena navisaluaena lala, piun tan la pisape “?Sanape e lepas na kieta navisaluaena? ?Pisape tekilia tekila ruru maiena e Legiena Wa, pona pisalup̃ar pisape ve tekila ruru re?” \p \v 4 Ana pogos nap̃a Yesu piun naviunena nene, apisu sane tap̃atete avisatam̃ea, atopur nenaga. Ana Yesu p̃ere yar nap̃ani pimi lavis puna, kila ruru sina, ana pisape kilia wasup̃e si va ga um̃a. \v 5 \x - \xo 14:5 \xt Mat 12:11\x*Ana naga pis pa la nap̃a asike ne, pisape “Kam na asitomyulia. Visae kam yar tai nene, e Legiena Wa tai, narina tai pona kiena sur mali tai va loru vito e p̃ilip̃ili na wii tai, ana yoko okila ve sanape? ?Yoko ovitap̃ilin ne, nap̃a ova ga ourelua si ne, pona ovisave: Ke, piowa narui e, nagane na Legiena Wa nini narui, navisaluaena pisape ve neyum̃ae re e Legiena Wa, ana pona naruu pona kiau sur mali nene mon m̃a e p̃ilip̃ili wa, neva ga nourelua peni? Peraga, pona yoko ovitap̃ilin ga ourelua yo.” \p \v 6 Ana la amninue kare narui am̃a yoko avisatam̃e si naga e lepas nene ve sanape, la asupur ga asike na. \s1 Pe pon re yar ga visirlua sina naga poli \p \v 7 Ana pogos nap̃a apim asun ke nap̃a atotano e kinanena nene, Yesu pisu kilale nap̃a la tap̃ena lap̃as nap̃a p̃ar na p̃ap̃agena pio la apimi, sinelan manene alual yo tai nap̃a po, la apa atowo lelen yerkawa la metava. Ana Yesu pisu kiela p̃elaga navilaveena la nene, ana pisa pan la pisape \v 8 “Visae pogos tai avio kon ova e kinanena natalopaena tai, pona sur tai sane p̃ap̃agena, ana pe pon re ovitap̃ilin nap̃a ova oto nena tano e lelen yerkawa la poli. Pona yo nene akila ruru monm̃ate ke pupia yerkawa tai yo, ana pe okilia re poli, \v 9 ana yoko p̃ar na p̃ap̃agena imi visa van ko, visave ‘Ake wolai, pe sineyeena pap̃isi, ana yoko otom ke ne tano wa, komin nap̃a oteke e lelen kiau yerkawa nam̃a.’ Ana yoko omawa ologe viowa vap̃isi, ana yoko monar oto si tano, okilali nap̃a olual narin pulmas tai tano vena okilia olawan maram̃a ea. \p \v 10 “Ana p̃elaga wo na sanini, visae avio ko ova e kinanena tai, pogos nap̃a om̃alivi ea, yoko ova oto ga tano omio yar kar ga lala. Ana visae p̃ar na p̃ap̃agena vim visu ko, visave ‘E, yerkawa, nepisuar ruru lelem̃a teke meta ma e ne rui. Yoko ita lua tevavini, neligan ruru ko otea.’ Ana e pogos nene, okilia ologe wo vap̃isi, nap̃a p̃ar na p̃ap̃agena pisirlua ko sanene e maran yeririna tap̃ena la nap̃a akinan ke lele taaga. \v 11 \x - \xo 14:11 \xt Mat 23:12; Luk 18:14\x*Naga sanene narui, sane yar nap̃a naga ga pisirlua naga, yoko aligan naga mon tano, ana yaru nap̃a mligan naga mon tano, yoko avisirlua naga.” \s1 Popon ovio m̃ena yar nap̃a limana korena ga imi e kiom̃a p̃ap̃agena \p \v 12 Ana e pogos nene, Yesu pisa m̃ena visena tai pa yar nap̃a pio naga pimi kinan m̃ana, pisa pania, pisape “Nagane, tepisu pogos nap̃a visae yar la akila kinanena tai, la sinelan ga avio kiela erau wo lala, pona kiela wolai lala, pona kiela namratava tap̃ena lala, amio m̃ena pupia yerkawa la nap̃a asike lavisin la. Akila ke sanene, komin akilia ke asape visae siraunia, visae la m̃ena akila kinanena pogos tai, yoko monar akila maran sina van la. \v 13 Ana p̃elaga wo na kilaen e p̃ap̃agena naga pe sa re nene poli. Popon manene ovio yar tap̃ena lala, sane la nap̃a limala korena ga, a la nap̃a tasnela la pioyowa ga, pona laulu lala, pona kilamara p̃ala lala, yar la ne sanene, la aim akinana amio ko. \v 14 Yar sur la ne sanene la tap̃atete akilamaran si van ko pogos tai, ana pogos nap̃a Ntewa pisu nap̃a okekaran opure la nene apim akinana mom̃a, yoko naga kekara vap̃isi. Yoko naga visa ruru ko, a yoko owar kiom̃a nalaena wo vanonia, nanene e pogos nap̃a naga kila kiena yeririna mesmes lala amal si vetan marena.” \s1 P̃akaiwa na visawoena \r Matiu 22:10 \p \v 15 Ana yar tai tom̃a e kinanena nene, naga mloge m̃a nap̃a Yesu pisayu ke pisape yoko Ntewa visir plan kiena yar mesmes lala e legiena maro, ana naga pisape “!Lelaga nap̃ane, yoko wo manene laa van ita e pogos nene, nap̃a ita tesikol ita e pupia p̃ap̃agena nene loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa!” \p \v 16 Yar nene pona naga sitom ke sape naga po narui, ana yar la na sanene la sinelan re vaen loyum̃a poli, ana Yesu pisa p̃akaiwa tai e lepas nene, nap̃a sanini “Yerkawa tai, naga sinenan pisape kila pupia kinanena tai, ana pio yar la moki nap̃a aimi. \v 17 Ana pogos nap̃a kila ruru make sur punu ga p̃isi, naga pitetalia kiena yar tai vena vanon were la nap̃a apio la p̃isi rui aimi. \v 18 Ana pogos nap̃a kana yar nena pimi m̃alivin la, la make ga nene maran taaga asum̃a akila ke sina ga visena na visawoen suria. Tai pisa sanini, pisape ‘Pogaga, ana in na nopul ga kiau narin porotano tai na wa, ana nepavin ke nesape nevisulia am̃a porotano nena sanape wa. Yoko ovisa va yerkawa ovisave pe nasineyeena pap̃isi ana tap̃atete neim̃as nanagane.’ \v 19 A tap̃ena, pisa sanini pisape ‘Pogaga, ana in na nopul ga kiau puluk lap̃as na wa, vena ureen kiau kat lala, ana nesape neva nevisu la lia am̃a am̃arera ruru m̃aga. Yoko ovisa va yerkawa ovisave pe nasineyeena pap̃isi, ana in na tap̃atete neim̃as nanagane.’ \v 20 A tap̃ena m̃ena ga, naga pisape ‘Pogaga, ana in na nekila ga p̃ap̃agena na kiau talopaena nanua ga nagane, ana in na nepisu sane tap̃atete neim̃as yo, komin sur moki pap̃isi.’ \p \v 21 “Ana yar nap̃ani pimi pisawal visena la nap̃ani pan kiena yerkawa, mloge, sinen kar la. Ana naga pitetalia sina kiena yar nap̃ani, pisape ‘Pogaga, oyal kawa, ova e narin mrapa la ne lavis ga nam̃a, ova olual la nap̃a pe kiela sur re poli, amio la nap̃a tasnela la pioyowa ga, amio laulu lala, amio kilamara kata lala, ana owere la nene aimi e kieta p̃ap̃agena.’ \v 22 Ana naga pa kila, ana siraunia p̃asup̃e si pimi pun kiena yerkawa, pisape ‘Sup̃e, sur nap̃a opisa p̃a, nekila rui, a yaru moki apimi, ana yepa keviu m̃eke ga wa.’ \v 23 Ana pitetalia ke sina ga, pisape ‘Visae sanene, ova sina, ova kare ga yo um̃a la e pulkumali, a om̃areran kare ga va yar nap̃a visae olualia, ovisave monar aimi, vena akokonia kiau kove, vena akila p̃ap̃agena nini imi wo. \v 24 Tap̃ena la nap̃a akila ke navisawoen viowa lala, in na nepio ruru la nesape aim e p̃ap̃agena nini p̃a rui, ana nanagane, yoko tap̃atete nena lala yaru tai kan re narin kinakinas nen kinanena tai e p̃ap̃agena nini p̃isa, peraga. !Nepisa ruru ga ne!’” \s1 Yesu naga monar to sumo e malena kiena ne kiena nalogena lala \r Matiu 10:37-38 \p \v 25 Ana Yesu mla sina kiena mrapa, pa ke meta ma Yerusalem na wa, a pupia p̃ina moki la ataveveia. Amiyal m̃a pano-o, pilopu naga kira pimi pula, pisa pan la pisape \v 26 \x - \xo 14:26 \xt Mat 10:37\x*“Yar nap̃a sitom sape taveve inu, naga monar ligan inu neto nena sumo e kiena malena, in na neto manene laa metavan arimana, pona anena, pona wona, pona narina, pona wenla, pona vinena. Yar nap̃a pe pisu kilale re kiena malena sane naga pe pe sur re tai poli, naga pe torokin re nena nap̃a imi sane kiau nalogena poli. \v 27 \x - \xo 14:27 \xt Mat 10:38, 16:24; Mak 8:34; Luk 9:23\x*Ana yar nap̃a sinenan sape imi ve kiau nalogena, naga monar kila sanini. Monar kus kiena lak torovia, taveve inu lue ga, sa nap̃a kilia tam̃an naga loge viowa vanon inu. \v 28 Po pon asitom ruru ke ne sur nene sumo wa, p̃isi na avitap̃ilin visena, avisave sinemiun ataveve inu. \p “Nanene naga sa ga nap̃a yaru tai, visae sitom ke sape kilia kila pupia yum̃a tai, naga monar totano, visu ruru ke ne sumo wa, wolo ruru kiena kilavaru nakilaen yum̃aena nene, naga monar visu kilale sane yoko naga torokin kilia kila make pupia yum̃aena nene, pona pe torokin re poli. \v 29 Visae peraga, yoko naga siaria, yum̃aen ruru p̃eren yum̃a nena, va laa sane, yoko ilan ga nap̃a limana ve plas ruru nena ga ana yoko yum̃aena nene loru m̃eke na. Ana pogos nap̃a yar tap̃ena la aimi avisu yum̃a nap̃a komp̃as m̃eke na amio kana lepas ne lala, a pe m̃aero pa re e poli wa, yoko avitalia kare yar nene narui, yoko avisave \v 30 ‘Ke, yar nene, kiena sitomena po pap̃isi. Sinenan sape yum̃aen m̃ana yum̃a, ana pe maplar ruru re kiena yum̃aena po, ana tap̃atete nena kila makea.’ \p \v 31 “A yar nap̃a sinenan sape visaar nap̃a yoko imi kila yum̃aena amio inu, naga monar kila sane p̃arin sup̃e tai, nap̃a yerkawa tap̃ena sum̃alunia, p̃ere kiena pupia p̃egas nen nakilaen mara tai aim akila mara vania. Li namara kiena ne p̃arin sup̃e nene pe la moki re poli sane yerkawa nene, ana p̃arin sup̃e nene monar visu ruru sumo, monar sitom ruruia, sane naga kilia taulu pupia p̃egas nap̃a pimi ke ne, pona tap̃atete tauluia. \v 32 Visae visu sane tap̃atete kilia kila, naga monar ligan visena vano va yerkawa, pogos nap̃a sike perina wa. Naga monar viun tania, visave yoko ul ya nap̃a yerkawa nene pisa, vena lalua asu sina e sum̃are. Visae ve sanene, naga monar vatanon yerkawa, tam̃an make nena naga vania. \v 33 Ana kam nap̃a sinemiun asape aim ataveve inu, monar avisu kilale sane kam m̃ena monar akila ve sanene van inu. Yar nap̃a pe tam̃an re kiena malena poli, amio make kiena sur van inu, naga tap̃atete kilia imi sane kiau nalogena.” \s1 P̃akaiwa na sive nap̃a apeven e kinanena \r Matiu 5:13; Mak 9:50 \p \v 34 Ana Yesu pisa sina p̃akaiwa tap̃ena pan la, pisape “Sive naga pe sur tai nap̃a po pap̃isi, ana visae pogos tai sive nene ve melkalka ruru re sina, tap̃atete kila kiena yum̃aena naapo, a tap̃atete si sur tai kilia kila imi melkalka ruru sina. \v 35 A sive na sanene, tap̃atete si kilia kila yum̃aena wo tap̃ena tai van ko mom̃a um̃a, pona van m̃ena kom̃a lokove. Sur nene naga pe na kovenen ga va e kororak narui. \p “Naga ke nene narui naga pe kiau totou na kiau nalogena nap̃a kilalu kiena nam̃areraena nakilaen kiau yum̃aena. Ana yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga loge kilale kiau visena nene.” \c 15 \s1 Yesu kila erau amio yar viowa lala \p \v 1 \x - \xo 15:1 \xt Luk 5:29,30\x*Ana e pogos la ne sanene, apisu sane yar lap̃as nap̃a yar la pe asitom la re poli, sane yar na takis lala, amio yar tap̃ena la nap̃a Varasi la asape la apiowa ga, la m̃ena apim ke lavisin Yesu vena ayagogonia. \v 2 Ana pogos nap̃a Varasi lala amio navianen navisaluaena lala apisu nap̃a Yesu sinenan pisape sun amio la nene, apisu sane piowa ga, ana asum̃a apisa ke apisape “Lelaga kemua nap̃ane, yar nene naga sitom ga li namlamulen viowa la ne sanene, a silaga sinenan m̃ena sape va kinan lele taaga amio la. ?Pona naga pisu sane la ga kiela p̃elaga po yo, a ita na kieta piowa ga?” \p \v 3 Ana la kiela sitomena sane kila Yesu sun pan la e p̃akaiwa la nap̃a pisayu sanape nap̃a naga pimi e yomarava nini vanon yar nap̃a kilalu mrapa. \s1 P̃akaiwa na sipsip nap̃a kovio \r Matiu 18:12-14 \p \v 4 P̃akaiwa p̃esa kiena ne Yesu e lepas nene naga sanini, nap̃a pisa pan la, pisape “Yar tai, naga pe yar na vaganen sipsip, ana kiena sipsip lala tol ponotia taaga [100]. Kiena sipsip la moki sanene narui, ana visae pogos tai tai va kovio, yoko naga sitom korenan ga, pona naga sitom vap̃isi? Yoko naga monar ligan kiena sipsip tap̃ena lala asum̃a ga sanene wa, ana naga vanon nap̃a kovio, kale m̃a vano-o lualia. \v 5 A pogos nap̃a lualia, kekaran vap̃isi, yoko kuslua sipsip nap̃ani va e purkaunena, kus wasup̃e imi. \v 6 Ana siraunia, pogos nap̃a p̃asup̃e si pitomi tano um̃a, yoko vio namratava la puna pona kiena erau tap̃ena lala vena aimi. Ana naga sunyu van la, visave ‘Aulai, sur tai nini nap̃a ita tekilia teloge won vap̃isi. Kiau sipsip tai nap̃a pa kovio na kovio lue, ana yoko nepanonia, nepa nakale m̃a pano-o, nom̃alia. !Pogos nap̃a nom̃alia, nekekara na nekekara!’” \fig Sipsip nap̃a kovio, m̃alia p̃asup̃ea|alt="Shepherd" src="43_Luke15.5_Shepherd.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="15:5" \fig* \p \v 7 Ana Yesu pisa meraravan pa Varasi lala, pisape “Ana yoko ve sa ke m̃ena nene ma e peni. Yar mok liu nap̃a asike e yomarava nini nap̃a sane amiu, la asitom ke asape la na apogaga narui, ana asape ma e peni amloge ke pon amiu la ne sanene yo? Ana pogos nap̃a visae yar namlamulen viowa ve taaga ga, naga vilopu kiena malena, yoko pupia kekaren vap̃isi vania ma e peni, nap̃a va ve keviu re laa sane na wa. Suri ne nanene kila narui inu na nekekaran sunen nemio yar la nap̃a kam na pe akekaran la re poli.” \s1 P̃akaiwa na kururu varu nap̃a kovio \p \v 8 Ana Yesu pisa si p̃akaiwa tai e lepas nene, pisape “Sira tai, naga kiena kururu varu lualima, nap̃a mlawan ruru teke e m̃ana loyum̃a. Ana visae pogos tai, naga wasup̃e imi m̃al tai nap̃a mloru rui, teke ko yo, yoko naga kila ve sanape narui? Yoko war kapi vivaga, war plan make kiena suri lala, yevan ruru m̃ana loyum̃a vano vano lualia. \v 9 Ana pogos na lualia, yoko vio namratava la puna, pona kiena erau tap̃ena lala, vena aimi. Ana yoko naga sunyu van la, visave ‘Aulai, sur tai nini nap̃a tekilia teloge won vap̃isi. Kiau pupia kilavaru tai nekilaluia pa kovio nenaga, ana siraunia, nakale m̃a pano-o, nom̃alia. Pogos nap̃a nom̃alia, nekekaran pano-o p̃isa!’”\fig Naga monar silan kipi, yevan loyum̃a, vano lual varu nene|alt="Woman and her lost coin" src="43_Luke 15_8_Lost Coin.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="15:8" \fig* \p \v 10 Ana Yesu pisa meraravan pa Varasi lala, pisape “Ana yoko ve sa m̃ena nene ma e peni. Visae yar na mlamulen viowa ga tai, naga vilon kiena malena, yoko navisi kiena ne Ntewa lala avisu nap̃a pupia kekarena pap̃isi ma e peni.” \s1 P̃akaiwa na yaru m̃ee nap̃a pa kovio \p \v 11 Ana p̃akaiwa maro kiena ne Yesu e lepas nene sanini, nap̃a pisape “Yaru tai, narina na yerm̃ene lua, nap̃a lalua amiyum̃ae ke amio naga e kiela porotano. \v 12 Ana pogos tai, prasmaro na lalua nene sum̃alu, pisawal pa arimala, pisape ‘Ata, in na sineun nesape nowar kiau kilavaru komp̃asa nap̃a na lalumom̃a nagane ga ne.’ \p “Ana sur nene pe mesmesun re nena nap̃a naga viun sanene poli, komin arimana mali sike ga wa, ana arimana pe pis re poli, mlip̃ere make kiena suria, tam̃an komp̃as pa prasmaro nene, a komp̃as pa m̃earu. \v 13 A yokorena yar m̃ee nap̃ani sum̃a p̃iliwilin plan make sur la nap̃a arimana p̃ar pania, ana siraunia pe piavi re poli, am̃a ga naga kon make kiena sur lala, p̃ar kiena kilavaru pion pano. Ana naga pa sike e purvanua tap̃ena tai koperin pap̃isi, ana e yo nap̃ani, naga pa make nenaga e p̃elaga viowa lala, kan kilavaru nap̃ane pano-o, kila kare make punu nenaga. \p \v 14 “Ana naga kilia ruru sane limana plas ruru ga na wa, a e legiena nene, pupia viso pimi tol purvanua nap̃a naga sike ea, mligan yar m̃ee nap̃ani sike e yo tai nap̃a m̃arera pap̃isi. \v 15 Ana pa kale yum̃aena tai nap̃a pona naga kilia yum̃aen vena tamalia kiena malena, ana pa miyum̃ae kiena ne yerkawa tai e yo nene, pagan kiena nompui lala. Yar m̃ee nap̃ani, naga pe mesmesun re kila yum̃aena nene poli, komin naga palia nompui sane ita le Yu la, ana yum̃aena taaga ga nene nap̃a naga kilia m̃alia. \p \v 16 “Ana miyum̃ae m̃a sanene pano-o, ana pe amla re kinanena pan poli, a pe m̃al re mrapa na lualen kinanen poli, kila naga visokar luen ga. Naga visokar m̃a sanene pano-o sinenan sape suan limana vito e karo na kinakinas nen kinanena ka nompui la nap̃a komp̃as pililua rui sike ea, amio purkavila na kona la nap̃a kiena yerkawa ponpolo sum̃a ga vena kiena nompui la akania. \v 17 Ana pogos nap̃a naga sinenan ke sape kila sanene, naga ga pisu kilale si naga narui, pisu kilale nap̃a kiena p̃arm̃arera ga kila kare manene si naga. Ana sitom̃al si arimana amio m̃ana um̃a, pisape ‘Lelaga kemua nap̃ane, in na nepe wowe pap̃isi. Kiau p̃arm̃arera ga nane kila nesike viso karm̃arin ke e yo nini. Ositomyu la nap̃a sane ape yar na yum̃aena kiena ne ata. Naga p̃ar ke kinanena moki pan la e legiena punu ga, nap̃a yoko akan make p̃ele ga. \v 18 Sanene, popon nowasup̃eli in ga narui, neyum̃ae re ve sa la nene. Yoko neva nevisu ata, nevisa sanini vania nevisave: O Ata, in na nekila pupia mlamulen piowa pa Ntewa, a pan ko m̃ena ga. \v 19 Nanagane, pe popon re si nap̃a ovisu inu sane nepe narum̃a tai poli, ana nesape neviun tan ko vena sinem̃a ye inu, otam̃an inu neyum̃ae re ga sane lala yar tai nap̃a miyum̃ae kiom̃a ke ne.’ \p \v 20 “Ana naga kila ruru kiena sitomena sanene, ana sum̃alu, pimi lelei m̃a pimi p̃asup̃e si pu arimana. \p “Naga pe kilia re poli, ana arimana sitom̃al luen ga naga silaga, sum̃a kirakira ke mrapa sape pona naga imi. Ana pogos nap̃a sike perinan um̃a wa, ana arimana pisu kilalea, sinen miye pap̃isi, ana kiriri pa pitawea. Ana pogos nap̃a pimi puna narina nap̃ani, kutararia e limana luwoka yepen mavin liganen sina. \v 21 Ana yar m̃ee nene pisa pa arimana narui, pisape ‘O Ata, in na nekila pupia mlamulena piowa pap̃isi pa Ntewa, a pan ko m̃ena ga. Nanagane, pe mesmesun re si ovisu inu sane narum̃a tai poli.’ \p \v 22 “Ana arimana pisalup̃aria, pio kiena yaru na yum̃aena lala, pisape ‘E, ava vilaga, ava awar kulsota tai nap̃a po, amio kana kulus nen lana, a kana rig nena, sur la ne sanene, awar imi ayen ea. \v 23 A narin puluk nap̃a apagan mlapa po ne, ava awem̃aria, tekila kinanena tai takania vena tekekara temio prasmaro nini. \v 24 Komin naruu nini naga mare rui, ana nagane mali sina, naga kovio, nanagane tom̃al sina.’ Ana pe yam piavi re poli, la asum̃a akila ke p̃ap̃agena na yar m̃ee nene narui. \p \v 25 “Ana e pogos nene, narina na m̃earu naga mialoro pa miyum̃ae ke kana lokove rui, ana siraunia pitomi si um̃a. Ana pogos nap̃a pitomi ke lavisin um̃a, mloge yauena a mloge m̃ena m̃aagena na wolena kapur pa m̃eke na. \v 26 Ana naga pisu yar na yum̃aena la tai, piun tania, pisape ‘?Ei, ya ne akila ke garo um̃a sanene?’ \v 27 Ana yaru nap̃a pisa pania pisape ‘!E, womla nap̃ani, naga p̃asup̃e si rui, mal ga! Ana arimom̃a sinenan sape kila kana kinanena tai. Am̃em̃ar narin puluk na p̃a rui!’ \v 28 Ana pogos nap̃a m̃earu mloge, sinena mimi pap̃isi, pe pa re loyum̃a amio la poli. \p “Ana arimana pimi pis amio, vena were va loyum̃a, ana naga yepen mavin ga vaena. \v 29 Pisa ga pa arimana pisape ‘?Ata, kas via rui nap̃a nesum̃a nemiyum̃ae ke nemio ko e nini? In na nemlogear ruru ko e suri punu ga, ana pe okila re sur tai sanene pan inu poli. In na pe nom̃al re nap̃a om̃em̃ar narin nane tai pan inu pogos tai poli, vena nekila kinanena tai nemio kiau erau lala. \v 30 Ana pogos nap̃a om̃al narum̃a tap̃ena nene p̃asup̃e sina, ana osum̃alu om̃em̃ar kieta narin puluk nap̃a tesum̃a tepagan ruruia. ?Ana yar nene kila ya ne po pan ko? Naga p̃ar plan pupia kiom̃a kilavaru komp̃asia, pa kan kilavaru nene na nam̃eneen ga sira, pano-o kila makea. ?Pona p̃elaga ne nanene na ko sinom̃ania ana okila kana kinanena nena?’ \p \v 31 “Ana arimana sinena miye m̃ena kiena m̃earu nap̃ani, ana pisa pania pisape ‘Ei, naruu, in na pe nesitom re sanene poli. Ko okila inu nekekara manene laa rui, nap̃a osum̃a omio inu silaga, a kiau sur la punu nap̃a sike ne, in na netam̃an punu pan ko rui. \v 32 Lelaga nap̃a kiau prasmaro nene kilalu kiena mrapa na malena, ana pogos nap̃a pilopuia p̃asup̃e si pimi pun inu, sineu miyea, a in na nepisu sane popon kemua tekekarania, a tekila kinanena tai temio. Womla nene naga mare rui, ana naga mali sina, naga kovio, ana tom̃al sina!’” \p Ana Yesu pisa pan le Varasi lala, pisape “Pogaga, p̃akaiwa nini p̃isi e nene narui. A sa nap̃a pisa ne, popon yar nap̃a kilalu mrapa, naga monar vilopu sina, sa nap̃a prasmaro nene. Ana monar avisuar ruru amiu m̃ena ga ve akila re ve sa m̃earu nene, nap̃a kiena sitomena m̃arera pap̃isi, naga pieluen wenla nap̃a pilopu kiena malena.” \c 16 \s1 P̃akaiwa na p̃elaga na yum̃aen amio kilavaru \p \v 1 Siraunia, Yesu pis pa kiena nalogena lala, pisa p̃akaiwa tai pan la, ana pisayu yar na yum̃aena tai. Yaru nene, naga pisu sane yoko kiena yerkawa kovenlua, ana sum̃alu miyum̃aen sur tai nap̃a yoko siraunia kiena malena sum̃a woga ga. P̃akaiwa nena sanini, sane: “Yerkawa tai, naga mligan lua kiena yar tai ve na visuaren kiena kilavaru. Ana pogos tai, visena pimi tolia sape kiena yar nene sum̃a kan ke ga kiena kilavaru, a kila kare ke kiena sur lala. \v 2 Ana naga pio yar nene pimi puna, pis pania, pisape ‘Ei, yar la apisawal ko pan inu rui. In na nepisu sane popon nekovenlua ko si vetan yum̃aena nene, yoko op̃is nenaga. Ana sumon nap̃a yoko ovano, sineun nesape oligan ruru sur lala wa vena nekilia nevisu lapui la nap̃a yar la akila pan inu.’ \p \v 3 “Ana yar na yum̃aena nap̃ani mloge piowa, pisape ‘Lelaga o, piowa narui, yerkawa nene lalua yum̃aena wo nene vetan inu, nemninue sane yoko am̃a nekinana ve sanape narui. In na netotano e yum̃aena nini nakonua rui, ana in na pe puriuu pe m̃areran re si yum̃aenen lokove poli, a pe sineun re m̃ena neva nesum̃a neviuviun kinanena vetan yar la poli. \v 4 Pogaga, kiau mrapa ve sa nini. Yoko nete plan si lapui kiena ne yaru lala vito laa tano, ana yoko la akekaran inu vano vano-o yoko la monar avisuar inu e pogos nap̃a yerkawa kovenlua inu vetan yum̃aena nene.’ \p \v 5 “Ana naga pa pio la nap̃a kiela lapui sike e yerkawa, la peve taaga apim puna. Ana tai pimi puna narui, piun tania, pisape ‘?Ana ko okila lapui e sur ya, a tol kilavaru via?’ \v 6 Pisatam̃ea, pisape ‘Pias nen wel na kanena tol ponotia taaga [100].’ Ana yar nap̃a pisa pania pisape ‘Pogaga, yoko italua tetelua si vito laa tano. Nane kiom̃a lapui ne nanini, ototano, oyumu plan ke ne vilaga wa, osiri lualima yam lima ga [50].’ \p \v 7 “Ana naga pano, yar tap̃ena pimi, piun tania, pisape ‘?A ko, kiom̃a lapui na ya?’ Ana naga pisatam̃ea, pisape ‘Karo na wit manu taaga [1000].’ Ana naga pisa pania, pisape ‘Pogaga, yoko italua tetelua si vito laa tano. Nane kiom̃a lapui ne nanini, ototano, oyumu plan ke ne vilaga wa, osiri ga ponotia ve orelu [800].’ Ana naga kila m̃a sanene pano-o kila makea. \p \v 8 “Ana siraunia, yerkawa nap̃ani pisu kilale sur nene, ana naga pisa ke pa kiena yar nap̃ane nap̃a naga kan kiena kilavaru sumo, pisape ‘Lelaga ne, opinaun ruru inu nenaga, ana nepisu sane kiom̃a manmaruaena po, ko p̃arum̃a po pap̃isi nap̃ane.’” \p Ana Yesu pisape “Kam na apisu ke ne, yaru na yomarava nini lala, pogos nap̃a amiyum̃ae amio kilavaru, ana akila masisuania p̃isa, akilia p̃elaga na kilaen erau wo amio yaru lala, vena yaru la nene akila wo van la sirau. Ana nepisu nap̃a naruu na yomerarava lala, yam mokliu nap̃a pe amanmarua ruru re poli nap̃a ayum̃ae amio kilavaru nap̃a Ntewa mla pan la.” \p \v 9 Nepisa ruru pan amiu, nesape “Kilavaru naga pe na yomarava ga nini, ana visae kilia iila ko vena ove erau ruru omio Ntewa, popon oyum̃ae ea. Visae oyum̃ae ruru wo amio kilavaru kome mrapa naapo, siraunia yoko Ntewa kekaran vena were ko ova e nap̃a pe kilavaru re e poli, nane ma e mom̃a um̃a ma metava. \p \v 10 “Yar nap̃a p̃ar yepem̃aen narin yum̃aena tai, tekilia towasinea sane yoko naga war m̃ena yepem̃aen pupia yum̃aena woga. Ana yar nap̃a miyum̃aen narin suri tai pe mesmes re poli, yoko naga yum̃ae viowa laa na wa e pupia suria. \v 11 Visae kam na ve awar re yepem̃aen yum̃aena na kilavaru e yomarava nini, yoko ane ligan sina sur nowo lala kiena ne Ntewa e limamiu vena ave kiamiu? \v 12 A visae kam na tap̃atete ayum̃ae ruru amio sur la nap̃a Ntewa tam̃an pan amiu nap̃a ve plas ga e yomarava nini, a ne yoko tam̃an si nalaena nowo nap̃a asike ma metava e peni ave kiamiu lue?” \s1 Yar tap̃atete yum̃aen yum̃aena kiena ne sup̃e ve lua veraga \p \v 13 \x - \xo 16:13 \xt Mat 6:24\x*A Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Naga sina nini, visae yar na yum̃aena tai, naga tap̃atete yum̃aen pran yum̃aena kiena ne sup̃e ve lua veraga. Visae sanene, yoko naga kekaran tai, ana yepen mavin tai, pona logear tai, ana ligan tai. Tap̃atete akila nap̃a ave yar na yum̃aena kiena ne Ntewa, a ave yar na kilavaru m̃ena veraga.” \s1 Varasi lala la pe akekaran re visen kiena ne Yesu nene poli \p \v 14 Ana e poglis nene, Varasi m̃ena lala asike ga wa, asum̃a amiyagogon ke visena la nene. Ana lala, la ape yar la nap̃a asitom manene kilavaru silaga, ana apitalia kare ga mrapa wo na yum̃aen amio kilavaru nap̃a Yesu pisayu ke pa kiena nalogena lala. \v 15 Ana Yesu pis pan la, pisape “Kam na sinemiun asape akila sa nap̃a yar la avisu amiu sane yar mesmes lala, ana Ntewa naga pisu ke ya nap̃a sike e losinemiu. Sur mok liu nap̃a yar la amieluaria, asape po, ana e visuena kiena ne Ntewa, pisu sane sur viowa ga lala.” \s1 Nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi narui \r Matiu 11:12-13, 5:18; Mak 10:11-12 \p \v 16 \x - \xo 16:16 \xt Mat 11:12,13\x*Visena tap̃ena nap̃a Yesu pisa sanini, pisape “Nanua sumo, Tus Marua mom̃a ga, nap̃a tus lala kiena ne Mosis amio tus la nap̃a kiena ne navisaluaena lala asike ea, pimi m̃a pano-o tol pogos kiena ne Yoane Nakeena. Yoane miyum̃ae pano-o p̃isi, a nanagane Lologena Wo na sup̃enena kiena ne Ntewa pimi, ana asum̃a amlologon kare ga, a yar la nap̃a sinelan asape ava loyum̃a ea asum̃a ap̃ar ke yon pap̃isi vena atolia. \v 17 \x - \xo 16:17 \xt Mat 5:18\x*Ana nanene pe kila re sane Navisaluaena kiena ne Ntewa nap̃a sike e Tus Marua naga piowa poli. Pona ma e peni amio yomarava nini ava akovio yo, ana tap̃atete narin mras nen visena na Navisaluaena nap̃ani kilia kovio pogos tai.” \s1 Pe pon re teligan lua wota la poli \r Matiu 5:31-32, 19:9; Mak 10:11-12 \p \v 18 \x - \xo 16:18 \xt Mat 5:32; 1Kor 7:10,11\x*Visena tap̃ena si tai nap̃a Yesu pisa, sanini, pisape “Visae yar tai ligan lua wona, ana va were si sira tap̃ena, Ntewa pisu yar nene kila ke kolau amio sira tap̃ena ne. Maran taaga m̃ena ga visae yar tai talopa amio sira tai nap̃a wona na sumo ligan lua rui, yar m̃ena nene kila ke kolau.” \s1 P̃akaiwa na yar na sur moki amio Lasaros \p \v 19 Yesu pisa m̃ena p̃akaiwa nene, nap̃a pisa sanini, pisape “Yar tai, naga limana pulen sur wo la moki pap̃isi, naga sum̃a miyowau ruru lue ga silaga, a legiena punu ga amiyum̃aen kana pupia kinanena wo lala. \v 20 Yar tap̃ena m̃ena tai tom̃a ga, nap̃a silaga ap̃ere naga pimi amligan teke vanua e kove na pupia yum̃a m̃ana yar na suri moki nap̃ani. Yar nene, naga pe yar tai nap̃a pe kiena suri re poli, naga pe yaru na loginen ga kinanena, tas nen wetelu pulen ga magka, kiena kia Lasaros. \v 21 Amligan naga teke e yo nene pona visae yoko kilia tol re kororos nen kinanen lap̃as nap̃a yerkawa nene kanligan yo, ana peraga. Naga mlogin korenan ke ga sanene, ana lokul la apim asum̃a amunvan ke kiena magka lala. \fig Yaru na sur moki amio Lasaros|alt="Lazarus Begs" src="43_Luke16.19_LazarusBegs.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="16:19" \fig* \p \v 22 “Pano-o yar nap̃ani mare, ana navisi lala apim akuslua pa amligan m̃eke e yepas nen Epraam, ma e peni. A pe piavi re poli, yerkawa m̃ena mare, asinia. \v 23 Ana akoven naga pa e kapi, nap̃a mloge piowa na mloge piowa pap̃isi, ana siraunia, kira pa metava, kira pa perina pap̃isi, pisu Epraam sike na, a pisu nap̃a Lasaros sike amio, lalua asum̃a akinana ke na. \v 24 Ana pio laa, pisape ‘Oe, Ata Epraam, awis sinem̃a ye inu, oligan Lasaros vitom suan luas nen mrasilmana vito e narin wii tai, vena ligan te purmeneu. Nanagane kapi kekan inu nemloge piowa pano-o p̃isa.’ \p \v 25 “Ana Epraam pisatam̃ea, pisape ‘Naruu, nagane ositom̃al si malena wo nap̃a ose sumo. E pogos nene, ko otol make kiom̃a suri la nap̃a ko sinom̃ania po pan ko pap̃isi, ana Lasaros na ositom korenan ga vanon piowa ga. E kiena malena nanua, suri punu ga piowa ga, ana nanagane, naga mloge si po e nini narui, a ko omloge ke piowa manene laa pap̃isi e nam̃a. \v 26 Ana suri ga tai, tap̃atete im̃asu iila ko, komin Ntewa mligan pupia pulus tai m̃eke likan ita lua, vena kila sane yar tap̃atete molue e yo nini vena im̃asu pum̃a, a tap̃atete molue e na osike e ne vena imi e yo nini.’ \p \v 27 “Ana yar nene piun ke si na ga, pisape ‘Ata, visae sanene, neviun m̃areran tan ko vena ovitetalia Lasaros wasup̃e si vito tano garo um̃a m̃ana kau ata, \v 28 komin nap̃a wolai lima asike ga wa. Popon Lasaros vito visawal van la, visae peraga, sa p̃isi la m̃ena aimlae e yo naloge viowaena nini.’ \v 29 Ana Epraam pisatam̃ea, pisape ‘?Ana komin ya ne monar Lasaros vitove? La ap̃ar ke Tus Wa rui, nap̃a nasiriena wa kiena Mosis amio navisawalena la sike e rui. Popon la auloia, yoko alual suri punu sike ea.’ \v 30 Ana naga m̃areran m̃aga, pisape ‘?Ata Epraam, pona tap̃atete akila yo? Ana visae yar tai wasup̃e si imi e marena, visawal make sur la nene van la, yoko monar avilon la ga narui.’ \v 31 Ana Epraam pisatam̃ea, pisape ‘Visae la nene yepel mavin logeen ya nap̃a Tus Wa pisa, pe sur re si tai nap̃a kilia kila na alelaga poli. Pona yar tai wasup̃e si imi e marena, visa sur punu van la, pona ya sina, ana yoko la yepel mavin ga lelagaena.’” \c 17 \s1 P̃elaga na kilaen nakilaliena van yar tap̃ena \r Matiu 18:6-7,21-22; Mak 9:42 \p \v 1 Ana Yesu pisa pan kiena nalogena lala, pisape “Yoko nakilaliena lala akilia aim lue silaga ne, ana yar nap̃a kila sur lap̃asa nap̃a were nakilaliena imi lavisi, yoko viowa van vap̃isi. \v 2 Visae am̃atear kilavaru tai m̃ene kolmekina a akoan talilu vito e lowe memaena, nanene na nakoaena tai nap̃a melala ga ne. Ana yar nap̃a kila naruu tai ligan inu, ve viawa re si m̃arera e inu, loru e mlamulena viowa, yoko yar nene naga war nakoaena tai nap̃a m̃arera manene laa sane taulu naga nene. \v 3 \x - \xo 17:3 \xt Mat 18:15\x*Sanene, kam na monar avisu ruru kiamiu malena la silaga, vena ve okila re nakilaliena viowa lala aim am̃alivin kiom̃a erau.” \s1 P̃elaga nap̃a oviewo womla \p A Yesu pisape “Visae ovisu nap̃a womla mloru ke pito tano e mlamulen piowa tai, monar ovis omio vena okila ruruia, a visae naga vilonia, monar oviewoia. \v 4 Visae naga kila viowa van ko yam ve olua e legiena ve taaga, a pogos punu ga, naga kila viowa, a siraunia naga pisa ga pan ko na wa pisape ‘Ake wolai, nekila kare ko pap̃isi. Awis, oviewo inu,’ yoko okilakania? P̃isi na monar oviewo naga e pogos make la olua nene.” \s1 Nam̃areraena na viawaena \p \v 5 Ana nalologena la apiun tan Yesu, apisape “Sup̃e, sinemimin mesape okila kiamimi naviawaena imi m̃arera la sane wa.” \p \v 6 Ana naga pisatam̃ea pisape “Visae aviawa ve tokak ga e inu, sane kurus nen purpa, ana visae kiamiu naviawaena nene ve lelaga ruru naapo, ana p̃isi na akilia avisa va purlu na m̃eke gare avisave ‘Omolue e yo nene, omio p̃eligas nem̃a lala, ova okapur ke gare likan lowe memaena ne, ana yoko naga logear amiu woga.’” \s1 Yar na kilaen yum̃aen kien yerkawa naga monar kekaran ga kila \p \v 7 A Yesu pisape “Visae kam yar tai ve yerkawa, a kiena yar tai sum̃a kila yum̃aena la pania. Pona pa miyum̃ae lokove yo, pona pisuar kiena sur mali lala, pona ya sina, ana visae yepekilavi, pogos nap̃a p̃asup̃e e yum̃aena pitomi, yoko yerkawa visa ya ne vania? Tap̃atete visa vania visave ‘Ko, oimi oto omio inu, italua tekinana,’ komin naga pe kiena yar na yum̃aena ga. \v 8 Yoko yerkawa monar visa ga vania, visave ‘Pogaga, yoko ova oviran kapi sumo wa. Visae kinanena manoa, ova oyowau ruru ke ne wa, p̃isi na owar kau imi nakania, nomunia, p̃isi, okilia ola kom̃a.’ \v 9 A pogos nap̃a yar nayum̃aena kila sur punu ga nap̃a yerkawa pisa pania, yoko yerkawa tap̃atete visa pupia potena vania, vanon naga kiena yum̃aena ga. \v 10 Ana kam m̃ena ga monar ave sanene. Visae akila ruru make yum̃aena nap̃a Ntewa pisa pan amiu, vano-o p̃isi, yoko avisa ga sanene, avisave ‘Ee, nanene na pe sur re tai nene poli. Tekila ga ya nap̃a torokin tekila sa ke ga yar na yum̃aena kiena ne Ntewa lala.’” \s1 Yesu kila ruru yar na leperosi la lualima, ana taaga ga pisa potena \p \v 11 Ana e pogos nene, Yesu la asum̃a amial ke apa ma Yerusalem na wa, ana kiela mrapa pa likan lepas lua nene, Samaria amio Kalele. \v 12 Ana amial m̃a pano-o, lavis ga am̃alivi e pulkumali tai, apitawe p̃egas nen yar tai na leperosi lala, la lualima, nap̃a la asum̃a e yepas nen mrapa. \v 13 Ana pogos nap̃a apisu Yesu, apion manene pania, asape “Yesu, Sup̃e, awis sinem̃a ye imimi.” \p \v 14 Ana pogos nap̃a Yesu mloge, pisa pan la, sape “Ava akom p̃esan pun yaru wa lala vena la avisu ruru nena tasnemiu lala vena avisave kam na yepemiu mian rui.” \p Ana la apano, a pogos nap̃a la asum̃a amial apano, amilan ga nap̃a yepela la pimi mian ke narui. \v 15 A lala tai, pogos nap̃a pisu naga po sanene narui, naga pilonia p̃asup̃e si pimi, miyeluar Ntewa pap̃isi, \v 16 pimi mloru e lana Yesu, pisa potena pania. Yar nene, naga pe pe yere Yu re naapo poli, ana naga pe Yu la komp̃as tai nae Samaria. Ana tap̃ena lala, la ape yere Yu nena naapo, ana la pe ap̃asup̃e re si apim poli. \p \v 17 Ana Yesu pisa sanini, sape “La nap̃a yepela mian rui, la lualima, ana awa la ovari? \v 18 Nap̃a p̃asup̃e pimi, naga yar nae ga lele tap̃ena, ana komin ya ne naga taaga p̃asup̃e pimi mieluar Ntewa, lap̃as pe apim re poli?” \p \v 19 Ana Yesu pisa pania, pisape “Erau, osum̃alu oyali ova um̃a. Kiom̃a naviawaena tamalia ko rui.” \s1 Nasup̃enena kiena ne Ntewa imi ve sanape? \r Matiu 24:23-28,37-41 \p \v 20 Ana siraunia, Varasi la apim apiun tan Yesu, asape “?Nasup̃enena kiena ne Ntewa nap̃a opisayu ke silaga, yoko mevisu pogwai?” \p Ana Yesu pisatam̃ea pisape “Nasup̃enena kiena ne Ntewa pe pimi re sane sur tai nap̃a yar kilia visu e kilamarana poli. \v 21 Naga pe sur re tai nap̃a yoko avisave ‘Ke, na nam̃a narui, nane pimi ke nam̃a,’ pona avisave ‘Nane, sike gare rui.’ Kam na pe apisu kilale re poli, ana nasup̃enena kiena ne Ntewa sike pa likan amiu rui.” \p \v 22 Ana Yesu pisa pan kiena nalogena lala, sunyu pan la sape yoko ve sanape e legiena maro la ne pimi ke ne. Naga pisape “Siraunia, yoko kam na sinemiun manene vap̃isi navisuen pog nap̃a yoko inu Narina ne Yeririna neim nom̃alivin yomarava, ana nanene na pe pon re kam na avisu poli. \v 23 Yoko yar la avisasa sanini avisave ‘!Naga nane gare!,’ pona ‘!Naga nane garo ne!,’ ana kam na ve ava re amio la, komin pe inu re nene po laa wa. \v 24 Ana pogos nap̃a inu Narina ne Yeririna nowasup̃ea ve lelaga e kana legiena nena, yoko yar make ga avisu kilalea, yoko neimi sane yekarpla tai nap̃a kila sinapane vivaga e lepas tai va tol lepas komp̃asa. \v 25 Ana sur nene na pe kana pogos re poli wa, komin sumon nene, yoko inu Narina ne Yeririna, yar nanagane lala akila viowa van inu e sur viowa la ve moki, yoko monar akovenlua inu. \p \v 26 “Vano-o tol pogos nap̃a inu Narina ne Yeririna nowasup̃ea, yoko yar la ve akila ruru la re na wa, maran ve taaga ga sa ke pogos kiena ne yermarua Noa nanua sumo. \v 27 E pogos nene, yar la asum̃a akinana, amun suri lala, asum̃a akila ke talopaena sanene, pimi tol pogos nap̃a Noa pa loyum̃a e kiena pupia waa nap̃a naga miyum̃aenia. Ana pupia womie pitomi kus plan make kiela malena la punu ga. \v 28 A e pogos kiena ne Lot sa m̃a nenaga nene. Yar la asum̃a akinana, amun suri lala, asum̃a apa ke e lele na wilwilena po amiyum̃aen ke kilavaru, asum̃a amiyum̃aen ke lokove, amiyum̃aen ke yum̃a, la akila ke ga sanene pa ke na, pe asitom̃al re sur tai poli. \v 29 Ana e nena e legiena nap̃a Lot molue petan kiela yo, kapi amio pan na kapiapo mloloru pitomi ma e sinapane, kekan la akokovio make nenaga. \v 30 Ana nevisa van amiu, e pogos nap̃a yoko inu Narina Yeririna neimi, yar la tap̃atete asitom̃al sur tai, asitom̃al la ga, ana yoko ailan pupia sur kerkeviu la ne sanene imi m̃alivin la. \p \v 31 \x - \xo 17:31 \xt Mat 24:17,18; Mak 13:15,16\x*“E pogos nene, visae yar tai sum̃a yum̃ae ke meta e m̃ana wos nen yum̃a, ana visu sur nene imi, ana vito tano pe pon re kilali sape va war suri lap̃as e m̃ana loyum̃a poli, naga monar va ga narui. Yaru nap̃a miyum̃ae ke lokove, naga m̃ena tap̃atete si vito um̃a, yoko monar va ga narui. \v 32 Kam na ve sinemiu p̃esan re wona Lot, nap̃a kirap̃atau, ana pimi pe kilavaru. \v 33 \x - \xo 17:33 \xt Mat 10:39, 16:25; Mak 8:35; Luk 9:24; Yoan 12:25\x*Yar nap̃a kilali sape visuar ruru ga kiena malena, yoko kovio, ana yar nap̃a tam̃an kiena malena kovio, yoko naga ga tamalia sina naga. \v 34 Nevisa van amiu nevisave e pogos nene, pona kolemalo nap̃a yar m̃eke amio wona yo e m̃ala tog, ana yoko aim awerelua ve taaga ga, aligan tai m̃eke na. \v 35 Ana pona yoko sira la ve lua asike avili ke kala kinanena lele taaga yo, ana ve taaga vano tai sike na. \v 36 Ana pona yar lalua ayum̃aevain ke lokove tai yo, yoko tai ure matania, ve taaga sum̃al wowe ga sike na.” \p \v 37 Ana nalogena la apiun tania, asape “?Ana Sup̃e, suri la nene yoko m̃alivi e nape?” \p Ana naga pisatam̃e la, sape “E pogos nene, yoko ve sa nap̃a visae sur mare tai m̃eke koyo tai. E yo nene narui yoko manu la nap̃a akakan ke sur mare, yoko aiminia, monar la ve moki ase yo nene. E nape nap̃a mlamulena viowa sike ea, yo ke ga nanene narui yoko nalip̃ereena se ea.” \c 18 \s1 P̃akaiwa na sira nap̃a tagi m̃a pa kiena sup̃e na pulkumali pano-o, sup̃e miyagogonia \p \v 1 Ana Yesu pisa sina p̃akaiwa tap̃ena tai pan la, vena iilaar la ve asitom p̃ele re si kiela leniena lala, vena asum̃al m̃arera asulue ga ea, alen m̃a vano-o atol kana navisatam̃eena. \v 2 Kiena p̃akaiwa nena pa sanini, sape: “Pulkumali tai, nap̃a kana sup̃e nena naga pe yar m̃arera tai, naga pe yar tai nap̃a pe patanon re Ntewa poli, pe maraun re nenaga, a naga sitom p̃ele m̃ena yar la. \v 3 Ana letano m̃ena tai sike e yo nene, nap̃a yar tai sum̃a kila kare ke kiena sur la silaga. Ana letano nap̃ani pa sum̃a tagi ke pan kiena sup̃e, naga sum̃a pisawal ke yar nap̃ani, sape ‘Awis, monar okila sur tai va yar nene, naga kila kare in pap̃isi wa.’ \v 4 Ana sup̃e nap̃ani pe sinen miye re sira nene poli, a pe yowenan visen va yar nap̃ani, ana kila luen ga sanene pa ke na, sira m̃ena nap̃ani pa tagi luen ga pan silaga. \fig Letano tagi luwega pan kiena yerkawa|alt="Importunate Widow" src="43_Luke18.3_ImportunateWidow.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="18:3" \fig* \p “Ana siraunia naga pisape ‘In na nepe yar tai nap̃a pe nesitom re nesape nekila ya nap̃a Ntewa pona yar tap̃ena pisa pan inu sape popon nekila. \v 5 Ana sira pimi tagin ke pan inu, ana in na pe sineun re nesape nekila ya nap̃a pisa ke poli. Ana naga pimi piun luen ga sanene, naga kila kare inu pap̃isi wa, ana pona nekila ga ya nap̃a naga piun ke yo. Visae peraga, yoko neloge kiena tagena vano-o sineu marenia.’” \p \v 6 Ana Sup̃e Yesu pis pa la nap̃a amiyagogon ke p̃akaiwa nene, pisape “?Kam na ayagogon ruru visena nap̃a sup̃e yowena nene pisa ne? Komin sira nene tagi yam moki pania, ana yoko monar sitomli sur na sira nene piun ke ne. \v 7 ?Ana sanapen Ntewa nae ma e peni? ?Pogos nap̃a mloge kiena yeririna la nap̃a mligan plan la, atagi ke pania lemalo a legiena, naga kilia su kap̃ar sanene ve kila re sur tai van la? \v 8 Peraga, ana nevisa van amiu sanini, visae loge nap̃a alen m̃arera vania silaga, yoko naga sum̃alu vilaga e pogos make ga kilia iila amiu. ?Ana nesape neviun m̃ena van amiu, sane visae pogos nap̃a inu Narina ne Yeririna nowasup̃e si neim e yomarava nini, yoko nelual nap̃a yar la asum̃alu m̃arera asike e inu sanene, pona peraga?” \s1 P̃akaiwa kiena yar nap̃a p̃arwar e kiena p̃elaga nap̃a mesmesu \p \v 9 Ana pogos nap̃a Yesu sike amio yeririna lala, naga pisu kilale nap̃a lap̃asa ap̃arwar la pap̃isi, asitom ke asape la kiela malena mesmes ruru po narui, a la apisu yar tap̃ena la apiowa ga, apisu sane la apiowa manene laa pe sa re la poli. Ana pisayu yar la sanini, pisa p̃akaiwa tai, sape \v 10 “Yar lalua apa ma e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa e pogos na leniena. Lala yar tai, naga pe yere Varasi, a tap̃ena, naga kila yum̃aena tai nap̃a yaru la pe sinelan re naga vanon poli, naga pe yar na takis. \v 11 Ana pogos nap̃a yere Varasi naga sum̃alu mlen, pisa sanini, sape ‘Ake Ntewa nepisa pupia potena pan ko pap̃isi, nap̃a kiau malena naga po laa sane taulu kiena ne yar tap̃ena lala. Nemieluar ko, nap̃a in na pe sa re yar navinauen la poli, pona yar na kilakeuiaen yar lala, a yar na kilaen kolau lala, pona yar na takis lala sane yar na sum̃alu sike ne. \v 12 Peraga, in na nesum̃a nekila ke po silaga, komin nap̃a in na nomonsilun kilaen leniena van ko e legiena lua e wik taaga, a e sur make ga nap̃a nemla e lum̃au, visae netol ve lualima, monar nela ve taaga van ko silaga. Sur ne la na nene narui nap̃a in na nesum̃a nekila, ana kila inu nopo pap̃isi e maram̃a.’ \p \v 13 “Ana yar na takis, naga sum̃a mloge ke piowa vanon kiena mlamulena viowa nap̃a kila, ana mninu sane Ntewa pisu kiena malena pe po re nena poli. Ana naga yepen mavin va maneneen lavisi, sum̃alu ga sum̃a perina, a naga yepen mavin kiraen va metava ma e peni, a naga p̃arin tau ga tom̃a ga, mlipalipa ke yerena, tagi, pisape ‘!Ake Ntewa, ove lemam van inu, sinem̃a ye inu, yar na kilaen mlamulena piowa!’ \v 14 \x - \xo 18:14 \xt Mat 23:12; Luk 14:11\x*Ana kam na asitomyulia leniena kiena lalua nene, ana yoko Ntewa kekaran kiena ai? Lelaga, yar nap̃a pisu kilale kiena mlamulena viowa, a mloge piowagania, Ntewa p̃ar plan kiena mlamulena viowa. Ana yar tap̃ena nap̃ani, naga p̃asup̃e si pa um̃a nap̃a kiena malena maran taaga ga sa ke nap̃a pimi. Yar nap̃a sum̃a pisirlua naga, yoko Ntewa ligan naga m̃eke tano, ana yar nap̃a mligan naga sike tano, yoko Ntewa visirlua naga.” \s1 Yesu pisa ruru sisi kokan lala \r Matiu 19:13-15; Mak 10:13-16 \p \v 15 Ana e poglis nene, auia lap̃as ap̃ar narila sisi tomtom lala apim puna Yesu, sinelan asape kus la, visa ruru la. Ana pogos nap̃a nalogena la apisuia, apisalup̃ar la, asape avava sina. \v 16 Ana Yesu pio sira la nap̃ani, sape aim m̃aga, ana pisa pan nalologena lala sanini, sape “Kam na ve avisalup̃ar re sisi la nam̃a, atam̃an la aim pun inu, komin nap̃a sisi la nam̃a, yeririna la nap̃a asa ke ga la nene, la ke ga nene narui nap̃a asum̃a apa loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa. \v 17 In na nepisa ke lelaga na pan amiu ne, visae yar nap̃a sinenan nasup̃enena kiena ne Ntewa, naga monar kila naga imi ve sa sisi la nini, visae peraga, naga tap̃atete va loyum̃a.” \s1 Yerkawa kiena ne le Yu lala tai sinenan sape tol malena \r Matiu 19:16-30; Mak 10:17-31 \p \v 18 Ana siraunia, sup̃e tai pimi piun tan Yesu, sape “Navianena wo, awis, popon ovisawal van inu sane in na monar nekila ya nap̃a visae nekila yoko nekilia netol malena nap̃a ve uro re.” \v 19 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “!Ei! Ko na okilia ya ne, osape in na nopo? Pe yaru tai po ruru re naapo poli, ana Ntewa ga naga taaga. \v 20 Ana ko opiun osape sanape nap̃a yar tai sane ko naga kilia imi wo e marana Ntewa woga. Pona okilia ruru kiena Navisaluaena yo rui, nap̃a pisape ko ve okila re lau, ve owem̃ar re yaru, a ve ovinau re, ve ovisokan re, ovatanon arimom̃a amio anom̃a.” \p \v 21 Ana yar nap̃ani pisatam̃ea, pisape “Lelaga, in na nekilia kemua Navisaluaena la ne opisa ke ne, a nekilia nevisa van ko sanini, in na nopuar ruru la siar e pogos nap̃a nepe yar viu ke ga wa. Pimi tol nanagane, pe nekilalu re tai poli.” \p \v 22 Ana pogos nap̃a Yesu mloge pisa sanene, pisape “Pogaga, ana e lepas nap̃a pum̃a, sur tai sike ga wa. Monar ova owilwilin plan make kiom̃a sur moki la nene, ana owar kana kilavaru, ova okiakian kare ga va yar la nap̃a limala plasa. Visae okila sanene, yoko kiom̃a sur wo la ve moki ma e peni. Ko, ova okila, p̃isi na oim otaveve inu.” \v 23 Ana pogos nap̃a yar nene mloge visena nene, sinen piowa pap̃isi, kiena sitomena pimi urmi na urmi, komin naga pe yar na sur moki, limana pule pap̃isi. \s1 Yaru nap̃a kiena sur moki, naga m̃arera li m̃aga vena vaen loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa \p \v 24 Ana Yesu pisu manene yerkawa nene pano-o p̃isa, siraunia pisape “Visae yar tai nap̃a kiena sur moki, naga sinenan sape va loyum̃a e Nasup̃enena kiena ne Ntewa, sur nene naga m̃arera towe m̃a nap̃a. \v 25 Ee, nevisa van amiu, visae kamel tai va warpo yo kome pulus nen nitil, nanene na m̃arera pap̃isi, ana visae yar tai nap̃a kiena sur moki sinenan sape va loyum̃a e Nasup̃enena kiena ne Ntewa naga m̃arera laa na wa.” \p \v 26 Ana la nap̃a amloge visena nene amilan pano-o pap̃isi, asape “!Aulai! Visae sanene, ane yoko tol malena?” \p \v 27 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Lelaga, yar tap̃atete kila naga tol malena, ana ya nap̃a yar tap̃atete kila, Ntewa naga kilia kila woga.” \p \v 28 Ana Pita piunia, pisape “?A yoko ve sanapen imimi? Memligan m̃amimi um̃a la rui, ana metaveve ko ke narui.” \p \v 29 Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lala, sape “Kam na ve asitom manene re e lepas nene. Yar a nap̃a visae ligan m̃ana um̃a, pona wona, pona wenla, pona arimana amio anena, pona narina lala, a visae ligan sur la nene vanon yum̃aena na Nasup̃enena kiena ne Ntewa, \v 30 yoko naga tol maran si kiena sur la nene va ve moki manene laa va laa sane na wa. Naga nene e pogos nanagane, a sirau m̃ena ga e pogos na pimi ke ne, yoko naga tol malena nap̃a ve uro re.” \s1 Yesu pisawal kiena marena yam telun nene \r Matiu 20:17-19; Mak 10:32-34 \p \v 31 Ana poglis nap̃a amiyaloro ke apano, Yesu pio kiena lualima taaga pa lua apim puna, pisa pan la pisape “Ayagogo ruruia. Nanagane tepa ke ma Yerusalem narui, a pogos nap̃a tetolia, sur make la nap̃a navisawalena lala asiriyu nanua sumo rui e lepas nen Narina ne Yeririna, yoko avisuia aimi am̃alm̃alivi ve sa nena nap̃a apisa. \v 32 Yoko avisu nap̃a aligan naga va e limana ne le Rom lala, nap̃a yoko akirakirai viowa vania, akila karea e p̃elaga viowa lala, avilasiria, \v 33 alilia, akila m̃a sanene vano-o awem̃aria. Ana yoko kana legiena ve telu, naga sum̃alu mal sina.” \p \v 34 Ana pe sur korena ga nap̃a Yesu pisawal meraravan make sur punu pan la sanene, ana la pe amloge kilia ruru re nenaga. Naga sa nap̃a visena la nene na atapolou ga e la, ana kila sane tap̃atete atol kana kinasa. \s1 Yesu kila ruru kilamara p̃ala tai \r Matiu 20:29-34; Mak 10:46-52 \p \v 35 Ana Yesu la amiyaloro apa m̃aga, apim lavisin pulkumali nap̃a Seriko, ana kilamara p̃ala tai teke tano e is nen mrapa, tom̃a mlogin ke kana kinanena tan yeririna la nap̃a apa akomkom ke e nene. \p \v 36 Ana kilamara p̃ala nap̃ani mloge nap̃a Yesu la apim ke na amio p̃ina la nap̃a asum̃a amialoro ke amio, ana naga piunia pisape “La nene na li pe la nene, akope ke ne?” \p \v 37 Ana apisatam̃e sanini, asape “!Ke, nanene na Yesu nae Nasaret nap̃ane, nane pimi ke ne imi kom pun ita ne!” \p \v 38 Ana yar nap̃a pio manenea, a tagi pa Yesu pisape “!Yesu, ko lus kiena ne Tepet, sineun nap̃a sinem̃a ye inu!” \p \v 39 Ana la nap̃a asumon ke Yesu, amloge pio sanene, ana apisalup̃aria, apisape “Ova ruru ko ga.” \p Ana yar nap̃a yepen ma ga, pio ke sina ga, pa laa meta sane wa, pisape “!Yesu, ko na lus kiena Tepet, nemie awis pan ko, sinem̃a ye inu!” \v 40 Ana Yesu mial pano, pimi sum̃al su puna e yo nene, pisape atar yar nene imi lavisinia. Ana atar pimi, Yesu piun tania, pisape \v 41 “?Ana ko sinom̃an osape nekila ya ne van ko?” \p Ana naga piunia pisape “Sup̃e, awis, sineun nesape kilamarau imi wo, nekilia nevisu suria.” \p \v 42 Ana Yesu pisape “Pogaga, nanagane nela kiom̃a nakiravaena van ko sa nap̃a opiunia. Kiom̃a naviawaena kila ko opim opo sina.” \v 43 Ana e nena e poglis nene, yar nap̃ani, kilamarana pimi po, ana mial ke amio Yesu, sum̃a miyeluar ke Ntewa. A yeririna m̃ena la nap̃a apisu sur nene, apisu po pap̃isi, asum̃a amieluar ke kia kiena ne Ntewa vanonia. \c 19 \s1 Yesu pitawe Sakias \p \v 1 Ana Yesu la apim loyum̃a Seriko, amialin ke nap̃a ava awar ro ga ea. \v 2 Ana e nap̃ani yar tai sike ea kiena kia Sakias. Naga pe yerkawa kiena ne yar na warpoloen takis e pupia lepas nene, ana vanon nap̃a naga miyum̃ae piowa, kila kare ke yaru lala e kiela kilavaru na takis nena, kila naga liman pule pap̃isi, naga pe yar na sur moki. \v 3 Ana Sakias m̃ena pimi e poglis nene, sinenan sape visu Yesu naga pe yar na sanape, ana yeririna la mokliu nap̃a asike lavisin Yesu, asuwo ga yo, sa nap̃a yo kuskus ga rui, ana naga pe pisu ruru re poli, komin naga pe yar plas ga tai. \v 4 Ana Sakias pisu sane piowa narui, kiriri sumon Yesu lala, pa tol puryove tai p̃iyu pa e korowas tai, sum̃ate ke nap̃a visae Yesu la ayal aimi, ana naga kilia visu ruruia. \fig Sakias sinenan sape visu Yesu|alt="Zacchaeus" src="43_Luke19.2-8_Zacchaeus.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="19:2-8" \fig* \p \v 5 Ana pogos nap̃a Yesu pimi tol puryove nap̃ani, Sakias milan ga nap̃a Yesu kira pa pisuia, pis pania, pisape “Sakias, otapulu vilaga. In na nemninulup̃ar e inu sane p̃ane neva nesu re nemio ko sumo wa gar mom̃a.” \v 6 Sakias mloge narui, sum̃alu pula nena pitomi tano, ana p̃ere Yesu pa m̃ana, amio pupia kekarena pap̃isi. \p \v 7 Ana pogos nap̃a yeririna la apisu sur nene, la moki nap̃a pe akekaran re poli, apismumu, apisape “Yar nap̃a Sakias naga pe yar sur nap̃a miyum̃ae piowa ga, naga kila kareli yar lala wa, ana vanon ya ne Yesu sinenan sape amio ava asu m̃ana?” \p \v 8 Ana pogos nap̃a asike loyum̃a rui, Sakias mloge sane naga monar vilopuia, a monar kep̃u kiena malena, ana sum̃alu pisawal e marana ne Sup̃e, pisape “Sup̃e, nanagane in na netam̃an kiau sur la komp̃as va yar la nap̃a limala korena, pe kiela sur re poli. A suri ya nap̃a nepisa kotalia yar la ea, nepinaun la, yoko nowar maran si van la tol yam ve vari.” \p \v 9 Ana Yesu mloge pon manene visena nap̃a Sakias pisa, ana pisa pania pisape “Nepisu sane p̃ane na, natamaliaena kiena ne Ntewa pimi nena tol mratava nini. Yar nene naga kilalu mrapa na kiena malena, ana naga m̃ena pe lus kiena ne Epraam kemua lelaga, naga pe yere Yu kemua tai, \v 10 \x - \xo 19:10 \xt Mat 18:11\x*ana inu Narina ne Yeririna nepim e yomarava nini vena nakale la nap̃a amiyepe petan mrapa sane yaru nene, vena netamalia la.” \s1 P̃akaiwa na yar telu nap̃a apisuar kilavaru kiena ne kiela yerkawa \r Matiu 25:14-30 \p \v 11 Ana yeririna la asum̃a amiyagogon ke visena kiena Yesu la nene, ana pis m̃a pan la pano-o, pisa p̃akaiwa tai pan la. Naga pisu sane popon vian la e p̃akaiwa nena, komin naga kilia ke sape sane yeririna lala asitom ke asape pogos nap̃a ava atol yo Yerusalem, yoko naga kila nasup̃enena kiena ne Ntewa imi warpo ke yo van la veraga. A nanagane apim ke lavisin Yerusalem rui, a Yesu sape vianin la sane naga monar ligan la sumo wa, yoko imi si pula. \v 12 Naga pisa pan la sanini, sape “Yerkawa tai, naga pa perina e nap̃a pupia p̃arin sup̃e sike ea, vena avisirlua naga imi ve p̃arin sup̃e na kiena lepasa, yoko naga kilia wasup̃e sina visuar kiena yo. \v 13 Ana sumon nap̃a pe pa re poli wa, naga pio kiena yar lala, la lualima, a la punu ga mla kilavaru peve taaga pan la, sape monar ayum̃ae amio kilavaru nap̃ani vano-o tol pogos nap̃a naga wasup̃e sina. \v 14 Ana yeririna la nae lepas nene ape nasinekar kiena ne yerkawa nene, ana pogos nap̃a naga pur matan la pa narui, la apisayuia asape la pe sinelan re si naga imi ve kiela p̃arin sup̃e poli. Ana amligan visena pa pa p̃arin sup̃e keviu na purvanua nap̃ani, asape ‘Pe sinemimin re yar nene imi ve kiamimi p̃arin sup̃e poli. A pe sinemimin re nena nap̃a oligan kia keviu nene e naga poli.’ \v 15 Ana p̃arin sup̃e keviu nap̃ani kila ga, ana yerkawa nene pimi ve sup̃en ke sina ga kiena lepasa. Ana pimi pio viraviran kiena yar la nap̃a naga p̃ar p̃esan kilavaru nene pan la, sinenan sape visu sane amiyum̃ae ea, ana ataulu si kiena kilavaru via. \p \v 16 “Ana yar nap̃a pimi sum̃al p̃esan se marana, pisape ‘Sup̃e kiom̃a kilavaru taaga nap̃a omla pan inu, nemiyum̃ae m̃a amio pano-o netaulu si lualima to metavania.’ \p \v 17 “Ana yerkawa nene pisu kiena yar na yum̃aena nene miyum̃ae po, ana pisa pania sape ‘Po na po pap̃isi, ko omiyum̃ae po manene laa wa. Ana komin nap̃a osum̃alu m̃arera ose narin yum̃aena nap̃a nemligan e lumom̃a, ana nagane nela yum̃aena keviu tai van ko, neligan ko ovisuar kiau pupia pulkumali ve lualima.’ \p \v 18 “Ana siraunia, yar nalua pimi, pisape ‘Sup̃e, kilavaru taaga nap̃a omla pan inu, nemiyum̃ae m̃a ea pano-o taulu si lima to metavania.’ \p \v 19 “Ana yerkawa nap̃ani pisa pania, sape ‘Po wa, ko m̃ena omiyum̃ae po pap̃isi, yoko neligan ko ovisuar kiau pupia pulkumali ve lima.’ \p \v 20 “Yoko kiena yar tap̃ena pimi, pisape ‘Sup̃e, kiom̃a kilavaru nap̃a omla pan inu, nepiwo ruru e kinakina kulmrae tai, nemligan ruru tom̃a ga, nane nesape nela si wasup̃e imi van ko narui. \v 21 In na nesum̃a nepisu ko ke sane ko yar tai nap̃a okilia owar plan kiom̃a sur nap̃a yar tap̃ena p̃arar sike na, a okilia okinana e lokove nap̃a pe ko re omapila poli. Kiom̃a p̃elaga m̃arera towe laa sanene, kila nemaraun ko, ana pe nekila re surian kiom̃a kilavaru nene po, nepuarar ruru ga tom̃a ga.’ \p \v 22 “Ana yerkawa nap̃ani sinen karia, pisape ‘Yaru, opisa kare in laa ne wa, nap̃a osape in na yar m̃arera tai ne sanene. Ana pogaga, kiom̃a visena nene naga ga kar ko ke sina ga. \v 23 ?Visae in na yar sur na sanene, komin ya ne opuar kiau kilavaru sanene? Po pap̃isi nap̃a visae oligan ga e pag, vena pogos nap̃a nowasup̃ea, nekilia nowar plan sina amio narina nap̃a naga tauluia.’ \p \v 24 “Ana yerkawa nap̃ani pisa pa yar tap̃ena la nap̃a asum̃al asike lavisinia, sape ‘Awar plan kilavaru nene e limana, awar va yar nap̃a taulu lualima.’ \p \v 25 “Ana apis pa yerkawa nap̃ani, asape ‘!Ana sup̃e, naga p̃ar mokliu wa, kiena lualima rui!’ \p \v 26 \x - \xo 19:26 \xt Mat 13:12; Mak 4:25; Luk 8:18\x*“Ana yerkawa pisa pan la pisape ‘Lelaga, ana sanene narui. Naga nap̃a kiena sur mok rui, yoko naga war si va laa sane na wa, ana naga nap̃a pe kiena sur re poli, yoko naga kilalu kiena narin sur ve tokak ga nap̃a naga mla ke rui. \v 27 \x - \xo 19:27 \xt Mat 25:14-30\x*Ana e lepas na kiau nasinekar la nene, nap̃a la yepela mavin nap̃a in na neve sup̃en la, sineun nesape ava aurela aim e nini, awe mom̃ar la amarmare e marau.’” \p Ana p̃akaiwa kiena ne Yesu nane p̃isi e nene. \s1 Yesu pimi tol yo nap̃a Yerusalem \r Matiu 21:1-11; Mak 11:1-11; Yoane 12:12-19 \p \v 28 Ana Yesu pisa pa visena la nene, sum̃alu, sumon la, p̃ere la apa ma Yerusalem. \v 29 Ana la apim lavisin narin pulkumali lua nene sumo, nap̃a Petpas amio Petani, e lepas nen Kunus Na Purolip lala. Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lua, pisape \v 30 “Kam lua ayalor ava ke ne e narin pulkumali na gare sumo wa. Pogos nap̃a ava loyum̃a, yoko alual togki tai, am̃atear teke ea. Togki nap̃ani pe teras ga, pe yar tai to li re e m̃asina poli wa, ana kamlua alup̃arlua, aure imi e nini. \v 31 Visae aviun tan amiu amlua, avisave ‘E, amlup̃arlua ke pe na ya?,’ yoko avisatam̃ea avisave ‘Sup̃e sinenan sur mal nini kila kiena yum̃aena tai.’” \p \v 32 Yesu pisa sanene pan lalua, ana mligan la apano, ana apano apisu sanena nap̃a pisa pan la. \v 33 Ana apano asum̃a amlup̃arlua ke kilka petan sur mal nap̃ani, ana pogos nap̃a akila ke sanene, kana p̃ar ne la apiunia asape “?E, asum̃a amlup̃arlua ke kilika petan pe na ya?” \p \v 34 Ana apisatam̃ea asape “Peraga, Sup̃e sinenan sape sur mal nini kila ke ne kiena yum̃aena tai sumo wa.” \v 35 Ana atam̃an narui, ap̃ure togki nap̃ani pimi pa Yesu, ana ap̃atetae m̃ala kulkota lala meta e m̃asina, amligan Yesu totano ea. \v 36 Ana Yesu kus togki nene, mial pano, ana pogos nap̃a mial ke pa sanene, yeririna lala amien plan m̃ala kulkota lala ap̃atetae sululu mrapa, vena togki kiena ne Yesu yalor ga metava ea. \p \v 37 Ana amial m̃a e Kunus Na Purolip la pano-o, apim atol yo e nap̃a mrapa na vitoen garo Yerusalem. Ana pogos nap̃a pupia p̃ina moki lala na nalogena lala apisu nap̃a Yesu pimi ke lavisin Yerusalem, asitom̃al pupia yum̃aena lala a kile lala nap̃a apisu naga kila, a apisu sane kiela pupia p̃arin sup̃e viu tai ne pimi ke ne, ana akekara pap̃isi, asum̃a amieluar Ntewa keviu vanonia. \v 38 Asum̃a apiovionia, asape “!Ntewa na mava, ovisa ruru p̃arin sup̃e nene nap̃a pimi ke e kiom̃a kia! !Pupia kekarena ma e peni, kam nae ma metava avisirlua kia kiena ne Ntewa, kiena naurarena po na po!” \p \v 39 Ana e poglis nene, Varasi lap̃as asike m̃ena likan p̃ina la nene, ana pe akekaran re nap̃a apisirlua ke kia kiena Yesu sanene poli, ana apisa pania asape “!Navianena, ovisalup̃ar kiom̃a nalogena lala ve akiikiin ko re si sanene!” \p \v 40 Ana Yesu pisatam̃e la, sape “E, peraga narui! Visae ve akiikii re sa nene, pona yoko kilavaru ga la ne sike ne monar akiikii yo.” \s1 Yesu tagin pulkumali wa nap̃a Yerusalem \p \v 41 Ana Yesu pimi lavisin pupia pulkumali nene Yerusalem, kira pito pisuia, sinen miyea, siar nap̃a wamarana mlaunia. \v 42 Kila sanene narui, pisaar nena pania, pisape “Visae ovisu kilale ga ya nap̃a molue pum̃a nagane! Ntewa sum̃a kila ke kiom̃a mrapa wo tai vena olual sum̃are ea ana opisu kilale p̃ele ga. \v 43 Ana monar nevisa van ko sanini, yoko pogos tai imi van ko nap̃a kiom̃a nasinekar lala, la ve moki vap̃isi nap̃a aimin ko. Yoko asuvivi ko, asuwo ruru ko nenaga, a yoko awar porotano imi ayuwonpolo e yepas nen kiom̃a pupia kove ana akila mrapa na vitom̃asen loyum̃a, vena awe ko. \v 44 Yoko awe mom̃ar narum̃a lala, a akilawowa make mom̃a yum̃a lala, awar plan make nena kala kilatapili lala. Nakoaena na sanene yoko imi van ko komin nap̃a ko yepmavin visu kilaleen nap̃a nagane naga pe kiom̃a pogos nap̃a Ntewa pimi m̃alivi vena tamalia ko.” \p \v 45 Ana Yesu mial pa loyum̃a e pulkumali, pa e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa, ana pisu la nap̃a akila ke yum̃aena na tauluen kururu kilavaru ea. Ana naga m̃ene plan la, sape \v 46 “Ntewa pisa e kiena Visena Wa, pisape ‘M̃au yum̃a wa naga pe yum̃a na leniena, ana kam na apilon yum̃a nene narui pimi sane puluve tai m̃ana yar na vinauena lala.’” \p \v 47 \x - \xo 19:47 \xt Luk 21:37\x*Ana e poglis nene e legiena punu ga Yesu pa ke loyum̃a e Yum̃a Wa, ana pian ke yeririna lala, a yerkawa kiena ne yar wa lala amio navianena navisaluaena lala amio m̃ena yerkawa kiena ne yeririna lala, pe akekaran re nenaga. Asum̃a akalewele ke mrapa vena akilia akila sur tai vena kila narui monar awem̃ar Yesu. \v 48 Ana peraga, apisu sane tap̃atete alual mrapa, komin yeririna la nap̃a amiyagogon ke kiena navianena lala, akekaran manene laa kiena visena lala, la sinelan ga naga silaga. \c 20 \s1 Nasumonena nae Israel lala sinelan asape avisalup̃ar Yesu \r Matiu 21:23-27; Mak 11:27-33 \p \v 1 Ana e si e legiena tap̃ena, Yesu p̃asup̃e si pa e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa gar Yerusalem, sum̃a pian ke yeririna lala a mlologon ke m̃ena nalologena wo pan la. Ana nasumonena kiena yar wa lala amio navianena navisaluaena lala amio m̃ena nasumonen tap̃ena lala apim puna, apiun tania, asape \v 2 “?Ovisali van imimi, sane okila ke sanene e nini e kia kiena ai? ?Ane pisa pan ko pisape okila sa nene?” \p \v 3 Ana Yesu pisatam̃e la, sape “Pogaga, ana yoko in m̃ena neviun naviunena tai van amiu sumo wa. Kiau naviunena sanini, sane \v 4 ‘?Nakeena nap̃a Yoane kila nanua ga ne pa yar lala, naga pe sur tai nap̃a Ntewa pisa pan pisape kila, pona Yoane ga sitom sape kila? Amiu avisalia.’” \p \v 5 Ana naviunena kiena ne Yesu nene kila narui apis manene ke sina ga pan la, apisa ke asape “?Yoko tevisa ve sanape na vania? !Tevisuar ruruia! Visae tevisave nakeena nene, Ntewa naga pisa pa Yoane, yoko yar nene viun sina tan ita ne visave ana komin ya ne yepeta mavin lelagaena e Yoane? \v 6 Ana visae tevisave Yoane ga sitom sape kila, sa p̃isi yaru la sinela kar ita ana akove ita, komin nap̃a amlelaga m̃arera rui sane Yoane naga pe navisawalena kiena ne Ntewa kemua lelaga.” \v 7 Ana sitomena nene kila narui apisatam̃e Yesu asape amninue kare ga narui. \p \v 8 Ana Yesu pisa pan la, sape “Sanene, in m̃ena ga tap̃atete nevisa van amiu ane pisa pan inu sape nekila yum̃aena nene.” \s1 P̃akaiwa na yeririna viowa lala navisuaren lokilkerep \r Matiu 21:33-46; Mak 12:1-12 \p \v 9 Ana Yesu pisa p̃akaiwa tai pan yeririna la nap̃a asike e poglis nene, pisape “Yerkawa tai, amio kiena lokilkerep tai. Naga sinenan sape yaloro re va e purvanua tap̃ena tai, nap̃a m̃eke laa perina, ana naga mligan kiena lokilkerep nene pa yeririna tap̃ena lap̃asa nap̃a yoko aim ayum̃ae ea, ana aul vania. \v 10 Ana yerkawa nap̃ani pa sum̃a gare pano-o, pisu kilale sane nanagane pogos nap̃a mrakerep marua narui. Ana mligan kiena yar tai p̃asup̃e si pa pun la nap̃a asike e kiena lokilkerep nap̃ani, vena war kilavaru na mrakerep komp̃asa nap̃a monar aul vania. Yar nene pano, ana pogos nap̃a m̃alivin la, la pe sinelan re aul poli, ana am̃e kare naga, amligan si naga p̃asup̃ea liman korena ga. \v 11 Ana yerkawa nap̃ani mligan si kiena yar tap̃ena pano, ana am̃e m̃ena naga, akila piowa pania pap̃isi, ana am̃enelua p̃asup̃e koren ga pa sina. \v 12 Ana yam telu narui, yerkawa nap̃ani mligan kiena yar tap̃ena, ana naga m̃ena ga, am̃ea kulu ga kuruta rui, akoven lua e lokilkerep nene pano. \p \v 13 “Ana yerkawa na lokilkerep pisu p̃elaga viowa la ne sanene, mninue kare narui, pisape ‘!Awe! ?Popon nekila ya narui? Pona nanagane monar neligan ga naruu wawa nini narui. Naruu taaga ga nini, nesitom naga pap̃isi, ana visae naga vano monar avisu kilalea, avatanonia.’ \v 14 Ana mligan naga pano, a pogos nap̃a yar la nene apisuia, asitom piowa pania. Apisayu sina pan la, asape ‘Nanene na narin yerkawa nene yo. Yar ne na nene narui, nap̃a visae yerkawa nene kovio, naga ke narui nap̃a yoko kus porotano nene sane kiena lalimana. Popon towem̃aria, vena ita ga touarar tano nene ve kieta.’ \v 15 Ana asum̃al narui atararia, akovenlua naga pa vanua e lokilkerep nap̃ane, ana am̃em̃aria.” \p Ana Yesu sape “Suniena nene pimi maro e nini na p̃a rui, ana popon asitomlia. Pogos nap̃a yerkawa mloge sur nene, yoko naga imi kila ve sanapen la nene? \v 16 Nevisa van amiu sanini, yeririna viowa la nene, yoko naga imi we mom̃ar la, yoko amarmare e nakoaen m̃arera tai, ana yoko ligan lokilkerep nap̃ani e limana yar lap̃as nap̃a apowo.” \p Ana poglis nap̃a amloge Yesu pisa sanene, amloge kilale nap̃a visena nene sane pisawan ga sur tai, pisayu sape le Yu lala pe sinelan re naga nap̃a pe narina ne Ntewa poli, ana yoko Ntewa were yar la nap̃a pe ape le Yu re poli akus lelela. Ana sur nene pe sinelan re aloge po, apis m̃arera, asape “Sur nap̃a opisa ke ne, Ntewa monar ve ligan re sur nene imi m̃alivi sanene.” \p \v 17 Ana Yesu kira pisu manene la, piun pisape “Pe sinemiun re poli, ana vanon ya ne asiri visen wa nap̃a pisa sanini, pisape \q1 \qt ‘Kilavaru nini, yar na yum̃aenen yum̃a lala asape piowa ga, ana akoven lua pa rui, \qt* \q1 \qt ana nanagane kilavaru nene pimi pe kilavaru wo tai nap̃a pe na mrapun yum̃a, vena uarar yum̃a m̃arera.’ \qt* \rq Yauena 118:22 \rq* \p \v 18 “Yeririna make ga nap̃a visae avane kilavaru nene, yoko aloru akove kilavaru nena, siwowa kare yepela lala. A visae vano vano-o tol pogos nap̃a kilavaru nene loru, ana yar a nap̃a kilavaru monoaria, yoko kilamumu kare naga vano-o kovio nenaga.” \fig Kilavaru nap̃a akoven lua pa rui naga pe kilavaru nap̃a po|alt="Cornerstone" src="43_Luke 20_17_Cornerstone.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="20:17" \fig* \p \v 19 Ana navianen navisaluaena lala amio yerkawa kiena ne yar wa lala, apisu kilale p̃akaiwa kiena Yesu nene panon la nena ga, ana sinela kar manene laa narui, asum̃alu asape auarar nena naga e pogos nene. Sinelan manene laa asape akila sur tai vania, ana akila p̃ele ga, komin apisu yeririna la akekaran laa naga. \v 20 Kila sanene narui ana silaga asum̃a apisuaria, a lap̃asa apa vinau ga apa lavisinia, akila kokanin ga sa nap̃a alelaga e naga, ana sur nap̃a la akila ke ne, asum̃a ap̃ar make nena kiena visena lala. Kiela sitomena sane sinelan asape alual visena lap̃as nap̃a naga pisa, ana akilia avisawal va yerkawa nae Rom nene P̃aelat, vena naga kilia la nakoaena tai vania sa nap̃a la sinelania. \s1 Sur kiena ne Ntewa, sur kiena ne Sisa \r Matiu 22:15-22; Mak 12:13-17 \p \v 21 P̃is na pog tai la nap̃a apinaun vena aim lavisin Yesu, apiun naviunena tai tania, sa nap̃a akila kotalia ga naga. Asape “Navianena, mepisu kilale sane kiom̃a visena lala a kiom̃a vianena lala ape lelaga a po pap̃isi. A mepisu kilale sa nap̃a kiom̃a nalip̃ereen yar lala pe peve tap̃ena re poli, nap̃a opisu la maran taaga ga, ko opisawal mesmesun ke mrapa kiena ne Ntewa pan yeririna make ga. \v 22 Ana sinemimin mesape meviun tan ko sanini, sane ‘?Kieta navisaluaena pisa sanape? ?Sape mesmesun ita le Yu lala toul takis va p̃arin sup̃e nae Rom, nap̃a Sisa, pona pisape pe mesmes re poli?’” \p \v 23 Ana Yesu pisu kilale sane asape akila kotalia ga naga, ana pisa pan la pisape \v 24 “Ala narin kilavaru tai imi van inu. ?Avisuli sane marana ne ane teke ea? ?A kia nap̃a asiri teke ea, kia kiena ai?” \p Apisape “Marana Sisa, a kiena kia m̃ena ga.” \p \v 25 Ana naga pisa pan la sape “Pogaga, sur nap̃a pe kiena ne Sisa, ala va Sisa. A sur nap̃a pe kiena ne Ntewa, ala va Ntewa.” \p \v 26 La nene sinelan manene asape atol ruru Yesu e maran yeririna lala e kiena visena tai, ana pogos nap̃a amloge kana navisatam̃eena nena, amilan pap̃isi, apisu sane naga kilam̃ar ruru kiela kap narui, ana apa ruru la ga asikena, pe apisa re si sur tai po. \s1 Yar la nap̃a amarmare rui, yoko amamal sina \r Matiu 22:23-33; Mak 12:18-27 \p \v 27 \x - \xo 20:27 \xt Yum̃aena 23:8\x*Ana siraun naga nene, le Satusi lap̃asa, apim puna Yesu, nap̃a sinelan asape aviun tania e lepas na sur tai nap̃a la amlelaga m̃arera ea, nap̃a asape yar la nap̃a amarmare rui, tap̃atete amamal sina e legiena maro. \v 28 Ana apiun tania, asape “Navianena, sinemimin mesape meviun tan ko sanini. Sanapen visena tai nap̃a yermarua Mosis siriyu pan ita na nanua sumo. Naga pisape visae yar tai, wenla mare tan wona, nap̃a lalua pe narila re tai poli wa, yokorena wenla nene monar were letano nene ve wona, vena kila sane sira nene kilia war sisi, vena uarar kia kiena ne wenla nap̃a mare mal tom̃a ga. \v 29 Pogaga, ana e pogos tai, welelai la olua. Kiela m̃earu p̃ere wona tai, ana naga mare tan wona nap̃ani lalua pe narila re tai poli wa. \v 30 Ana wenla na surana naga towe p̃ere sira nap̃ani, ana yoko naga m̃ena mare tania, \v 31 ana wenla m̃ena na telu, kila sa ke ga, akila m̃a sanene pano-o tol wenla maro na olua, la make ga maran taaga ga, nap̃a pe ap̃ar re nena narila tai poli. \v 32 A siraun wona la punu ga nene, sira m̃ena nap̃ani marp̃anu. \v 33 Ana ovisali sur nene: ?E legiena maro, pogos nap̃a apisa ke asape yoko yeririna la amamal sina, yoko sira nene ve wona ai, komin nap̃a talopa make amio welelai la olua nene?” \p \v 34 Ana Yesu pisatam̃e la sape “E ga e yomarava nini, yeririna lala asum̃a atatalopa, \v 35 ana la nap̃a Ntewa pisape visae akilia amal si vetan marena vena ava loyum̃a e kiena yo, ve akila re sina. E pogos nene, tap̃atete si atalopa narui, \v 36 a yoko ve amarmare re sina komin nap̃a aim sa ga navisi la narui. Yoko Ntewa kila amal sina e marena ana avim ave narina ruru nena lala. \v 37 A e lepas namalen si nene, Mosis m̃ena pisayu nanua sumo rui e suniena na purlaki nap̃a kap pivaga ke ea. E nene tepisu nap̃a Mosis pion pa Ntewa na mava sape naga pe Ntewa kiena ne Epraam a Ntewa kiena ne Aisak a Ntewa kiena ne Sekop. \v 38 Ana pogos nap̃a Mosis siri visena nene, la telu nene amarmare e yomarava nini nakonua rui, sane amare e yomarava nini, ana amal asike ma puna Ntewa na wa. Ntewa naga pe pe Ntewa kiena ne yeririna re ga la ne amarmare po, ana naga sinenan sape yeririna la nap̃a asike amio, yeririna la nap̃a amali. E navisuena kiena ne Ntewa, yeririna la nap̃a amarmare e yomarava nini rui, la amal ga asike ga wa.” \fig Ntewa pis pan Mosis e kapi nene|alt="Burning Bush" src="43_Luke20.37_BurningBush.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="20:37" \fig* \p \v 39 Ana navianen navisaluaena lala asum̃a amiyagogon navisatam̃eena kiena ne Yesu nap̃a pa le Satusi lala, ana apisu sane manmarua ruru po pap̃isi, asape “Navianena, kiom̃a navisatam̃eena po na po pap̃isi.” \v 40 Apis sa nene vanon visena kiena Yesu nene kila sane le Satusi lala amaraun nap̃a aviunli si sur la tania. \s1 Yesu Navisaarena naga pe Ntewa kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Tepet \r Matiu 22:41-46; Mak 12:35-37 \p \v 41 Ana Yesu pis pan la pa laa sane, piun sur tai tan la, sape “Komin ya ne la apian amiun ke asape Navisaarena naga monar m̃aliv e lus kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Tepet, nap̃a naga pe p̃arin sup̃e p̃esania? \v 42 Nepiun nene, komin nanua sumo, Tepet siri e kiena tus na Yauena lala, sape \q1 \qt ‘Ntewa na mava pisa pa kiau Sup̃e, sape \qt* \q1 \qt “Ototano e lum̃au lepas na p̃amarua, \qt* \q1 \v 43 \qt otom̃ate m̃a vano-o, yoko neligan kiom̃a nasinekar lala aim ve takue tai na kilavanen lam̃a.” ’ \qt* \rq Yauena 110:1 \rq* \p \v 44 “Nanene na tepisu sane Tepet pio ke pa Navisaarena sape naga pe kiena Sup̃e rui. ?Ana komin nap̃a Tepet pisa sanene, sanape nap̃a asum̃a apisa ke Navisaarena nene asape yoko molue kome Tepet, naga pe lus nena ga tai?” \p Ana yam si tai amilan visena kiena ne Yesu. \s1 Yesu pis m̃arera pa nasumonen na lotena lala \r Matiu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 11:37-54 \p \v 45 Ana p̃ina la asike amiyagogon ke ga wa, naga pisawal visena tai, nap̃a pe kiena ne kiena nalogena ga lala. \v 46 Naga sape “Kam na avisuar ruru yar navianen navisaluaena la nene. Asum̃a aplave manene la e m̃ala kulsota viavi la nene, a visave ayaloro e yepesinasa e maran yar lala sinelan asape yar la avatanonla, a avio ruru la asave, ‘!Kee, pokolulagi, ko na ope Navianen tai nap̃a po pap̃isi!’ A e pogos na p̃ap̃agena a loyum̃a e yum̃a na leniena m̃ena lala, sinelan asape atoga e lelen yerkawa lala. ?Kam na apisu kilale narui ne? \v 47 A la akila kiela leniena la piayavi pap̃isi wa, ana apisokan ke ga ne, komin e ke e pog nene, asum̃a akila kotalia ke ga letano lala, akila kare la. Ana vanon kiela p̃elaga la ne sanene, yoko kiela nakoaena naga m̃arera manene laa sane.” \c 21 \s1 Letano tai mla narin kilavaru lua pan Ntewa \r Mak 12:41-44 \p \v 1 Ana pogos nap̃a Yesu la asike e yum̃a m̃ana Ntewa, apisu nap̃a yar lap̃asa apimin nap̃a akuan kiela nalaena lala e karo na Yum̃a Wa. Ana Yesu teke pisu ke ne, pisu nap̃a yar na sur moki la apim akuan kiela nalaena wo lala, \v 2 a siraunia, naga pisu m̃ena letano tai, nap̃a pe kiena sur re poli, pimi kuan kiena narin kururu varu lua ga. \fig Letano tai kuan make kiena kilavaru|alt="Widow's Mite" src="43_Luke21.2_Widow'sMite.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="21:2" \fig* \p \v 3 Ana naga pisayu sira nap̃ani pan la, sape “Apisu ke letano nene, nap̃a kuan narin kururu varu lua ga ne? Nevisa sur na lelaga van amiu, sane naga kuan taulu make yar la nap̃a kiela sur moki. \v 4 Yar la nene, kiela kilavaru keviu pap̃isi, ana akuan ga narin kinakinas komp̃asa, ana letano nene, narin kilavaru nap̃a mlararia vena ve kiena malena, tam̃an make nena pan Ntewa.” \s1 Yesu pisawal nap̃a yoko awe plan yum̃a wa m̃ana Ntewa \p \v 5 Ana siraun naga nene, yar lap̃as apisayu ke Yum̃a Wa, asape apisu po pap̃isi, amio kana kilatapili nowo lala, a kana sur tanea la nap̃a ap̃aria pe na vayaia punuen kana kove nena. Ana Yesu mloge m̃a nap̃a asunyu ke sanene narui, naga sape \v 6 “?Kam na apisu sur la nene asape powo liu? Nevisa van amiu sanini, siraunia, e pogos la tai ne pimi ke ne, yoko tap̃atete si kana kilatapili ne tai to ruru si teke e lelena, komin nap̃a yoko yar lap̃asia aim awe plan tetain kare make yum̃a nene.” \s1 Yoko pog m̃arera monar imi \p \v 7 Ana pogos nap̃a amloge Yesu pisa sanene, apiun tania, asape “?Ana Navianena, yoko awe plan Yum̃a Wa nene pogwai, a yoko mevisu kile ya nap̃a visawal visave lavisi sur la nene imi m̃alm̃aliv narui?” \p \v 8 Ana pisa pan la, pisape “Kam na popon avisuar ruru amiu, vena ve yar tai imi visa kotalia amiu re, komin yoko yar ve moki nap̃a ala kiau kia, ana aim avisave ‘!In ne nanini nepe Navisaarena nene!’ pona avisave ‘!Nane, kana pogos ne nanini narui!’ Ana ve ataveve la re. \v 9 A visae e pogos nene, aloge m̃aagena na mara lala, a sur viowa la asike ga lavisi, ana ve sinemiu kurkur manene re. Sur la nene monar am̃alm̃aliv sumo, ana naga nene na pe legiena maro re nene po la wa.” \p \v 10 Ana pisa m̃ena pan la, sape “A p̃arin sup̃e lala, yoko akila sina mara amio p̃arin sup̃e tap̃ena lala, a purvanua lala asum̃alun sina purvanua tap̃ena lala. \v 11 Yoko yemninu vap̃isi, a yoko yo kar ga la e yomarava nini pogos na pupia viso vap̃isi a maiena m̃arera lala, a nanene yoko amio m̃ena sur na sine kurkurena a pupia kile lala meta e sinapane. \v 12 Ana pogos nap̃a sur la nene pere wa, yoko yeririna la akila ke ne viowa van amiu. Yoko auarar amiu m̃arera, ala magka van amiu, ana siraunia aligan amiu e limana ne li na sumonen yum̃a nalenena, pona akoven amiu ava asike e yum̃a naloge viowaena, pona akila amiu asum̃alu ase marana ne kiela p̃arin sup̃e lala pona kiela nasumonena lala. Sur viowa la nene yoko akusia vanon nap̃a kam na apuarar ke kiau kia m̃arera. \v 13 Pogos nene yoko akila m̃arera van amiu vap̃isi, ana yoko imi sa nap̃a kiamiu pulmas na lologonen Lologena Wo van la. \p \v 14 \x - \xo 21:14 \xt Luk 12:11,12\x*“Ana nagane, pogos nap̃a sur la nene pere ke na wa, ve asitom manene re sane yoko am̃a avisa ya ne e pogos nene, \v 15 komin nap̃a yoko e nena e kana pogos nena, nela visena na manmaruaena van amiu. Ana pog nap̃a avisa visena la nene van kiamiu nasinekar lala, yoko ataulu la, yoko tap̃atete si avilon kiamiu visena nena. \p \v 16 “Yoko e kana pogos nena, la ga nap̃a kam na apio la ke asape arimamiu pona womla pona p̃apo pona erau, la ne sanene la ke nap̃a yoko aure plan amiu aligan amiu e limana ne yerkawa lala, ana yoko akilapel amiu sanene vap̃isi vano-o kam lap̃asa awe mom̃ar la. \v 17 Yoko yar la sinela kar amiu vap̃isi, yoko lap̃asa alamaran si visena van amiu, kam la nap̃a kiau kia sike e amiu. \p \v 18 “Ana nevisa van amiu sanini yoko tap̃atete vilp̃arimiu tai yoko kovio lue. \v 19 Yoko asum̃al m̃arera asum̃a vano-o ataulu pog m̃arera nene, a e mrapa nena nanene narui, yoko atol kiamiu malena na lelaga ea.” \s1 Pupia mara gar Yerusalem \p \v 20 A e lepas na pupia pog m̃arera nap̃a yoko imi, Yesu pisa sina pan la sape “Pogos nap̃a visae avisu p̃egas nen yeririna na kilaen mara lala asum̃al asuwo ke yo yervivi pupia pulkumali nap̃a Yerusalem, nane yoko akilia narui sane pupia kana pog na kilaroroen pimi ke lavis narui. \v 21 A pogos nap̃a avisu sur nene, kam nap̃a asike Sutea, popon aureure ana atapolou e kunus lala, a amiu nap̃a asike loyum̃a Yerusalem, popon amomolue ana aureure, pona amiu nap̃a asike yom̃arua, ve akilali re si nap̃a ato garo um̃a. \v 22 Nanene vanon poglis nene, naga pe pupia legiena na kila maranen sinemimiena kiena ne Ntewa, sa nap̃a nasiriena lala nanua sumo apisaaria. \v 23 E m̃ena e pogos nene, yoko viowa manene laa va sira la nap̃a m̃ep̃ela, amio m̃ena la nap̃a amla ke yu pa narila lala. E pog nene, yoko naloge viowaena ve keviu vap̃isi e kieta purvanua, a pupia sinemimiena imi va kieta yeririna la nene. \v 24 A yoko playu na mara kila la ave moki aloloru, a la ve moki nap̃a sen viar limala, aurela ava ayum̃ae korena kiena ne p̃egas nen yeririna tap̃ena lala. Ita le Yu lala yoko yar tap̃ena lala avienena kare kieta pulkumali wa nap̃a Yerusalem, la ave sup̃enia vano-o tol pogos nap̃a Ntewa ga kila sane lala kiela p̃isi narui.” \s1 Yoko Narina ne Yeririna wasup̃e si imi \p \v 25 \x - \xo 21:25 \xt Nakilol 6:12,13\x*A Yesu pisayu legiena maro, sape “E pogos nene yoko avisu kile lala ma e mrae a e kupario a e verue lala. E yomarava nini, yoko p̃egas nen yeririna lala aloge viowa, asitom kare sur la vap̃isi, a pogos nap̃a avisu sive kululu ve keviu a lapa ke vam metava va ke ura, yoko la aninue kare narui asape m̃a yoko ve sanapen la na wa. \v 26 A pogos nap̃a la avisu kilale ya nap̃a pivim ke e yomarava nini, a pupia sur la nap̃a ma e sinapane kulkulul kar ga narui, yoko sinela kurkur vap̃isi, asum̃a marala malon marauena, a amarmarluia. \v 27 \x - \xo 21:27 \xt Nakilol 1:7\x*Yoko akila m̃a sanene vano-o, avisu inu Narina ne Yeririna nom̃alivi e lul amio kiau pupia nam̃areraena amio kiau pupia naurarena. \p \v 28 “Ana e kiamiu lepasa, pogos nap̃a visae avisu sur la ne sanene asiar am̃alm̃aliv, ve amarau re. Ve asitom re suria, ana asum̃alu awar plan p̃arimiu vena akira va metava, komin nap̃a sur la nene kana kinasa sane kiamiu yaru nawere plan amiuena pimi ke, lavis warpoyo narui.” \s1 Lepas na purpiliva \p \v 29 Ana Yesu pisayu p̃akaiwa tai pan la e lepas na pogos m̃arera nap̃a pimi ke ga wa, sape “Kam na asitomyuli purpiliva nene pona purlaki tap̃ena nap̃a sanene. \v 30 Pogos nap̃a avisu sane korowas la imi memaena, a imi malmalumu, a kana stos la siar miyulua, ana kam na akilia sane pogos na yepisusun pimi ke lavis narui. \v 31 Sanene pogos nap̃a avisu kile la nene aim am̃alm̃aliv ke sa nap̃a nepisa pan amiu p̃a rui, yoko akilia sane nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi ke lavisin amiu narui. \v 32 Lelaga nevisa van amiu, yoko sur punu ga monar imi m̃alm̃aliv m̃a sanene vano-o p̃isi, ana siraunia, teras na yaru la nap̃a amal ke e pog nene akovio e yomarava nini. \v 33 A yoko sinapane amio yomarava nini la m̃ena luwoka akovio, ana kiau visena lala tap̃atete akovio pogos tai.” \s1 Kam na monar akila ruru kiamiu malena lala \p \v 34 Ana Yesu mla visena nene pan la e pogos nene, pe visena na wep̃ege laena, sape “Ana e kiamiu lepasa, kam na avisuar ruru amiu. Pe pon re kiamiu malena ve tap̃ena si poli, pona amun manene la kuruta na munena, pona sur kar la ne sanene, a ve kiamiu sitomena su manene re m̃ena ga e sur na yomarava nini la silaga. Visae peraga, yoko asum̃a akila m̃a sanene vano-o ailan ga pupia legiena nene imi m̃alivin amiu veraga sa ga ekarpila. \v 35 Lelaga, yeririna make ga e yo punu ga e yomarava nini, pe asitom̃al re poli, asu wowe ga pe akilia re poli, ana yoko legiena nene imi tol la sa nap̃a manu milan ga p̃eregawa sum̃al maneno sike e naga, marp̃an nenaga. \v 36 Ana kam na monar avisuar ruru amiu silaga, monar alen lue ga vena akilia asm̃al m̃arera vena atamalia amiu e sur la nap̃a yoko imi m̃alm̃aliv, vena kila nap̃a akilia asum̃al ase marau Narina Yeririna.” \p \v 37 \x - \xo 21:37 \xt Luk 19:47\x*Ana Yesu sum̃a pian la ke sanene e Yum̃a Wa ko legiena lala, a kolemalo naga petan pulkumali pava ke e Kunus Na Purolip lala. \v 38 A kolulagi kona lala yeririna lala atavilo koskos, ap̃asup̃e la apa si e Yum̃a Wa vena aloge kiena visena lala. \c 22 \s1 Nasumonena nae Israel lala asitom ke asape awem̃ar Yesu na wa \r Matiu 26:1-5,14-16; Mak 14:1-2,10-11; Yoane 11:45-53 \p \v 1 Ana siraunia, pimi ke lavisin pog nap̃a kas punu ga, la akila kiela pupia p̃ap̃agena lua, sane p̃ap̃agena na kanen kiligap̃e nap̃a pe is re e poli, amio p̃ap̃agena na sitom̃alen natamaliaena. \v 2 A e pogos nene, yerkawa kiena ne yar wa lala amio navianen navisaluaena lala, asitom ke asape awem̃ar Yesu na wa, ana pe am̃al re mrapa na kilaen poli, komin amaraun nap̃a asape visae akila, pona yeririna la akila sur tai van la yo. \s1 Sutas sun amio yerkawa lala, pisaar sape p̃isi na kom varaun Yesu \p \v 3 Ana e nena e pogos nene, Yermare pimi pa e sinena Sutas nae Kariot, naga nene la lualima taaga pa lua lala ga tai. \v 4 Ana pe yam piavi re nenaga, Sutas sum̃alu, pa m̃alivin yerkawa kiena ne yar wa lala amio yerkawa kiena ne kiela lokul lala, pisawal kiena sitomena nena, ana apisayu mrapa ya nap̃a po, vena yoko kilia vielua Yesu van la. \p \v 5 Ana sitomena kiena ne Sutas nene kila amloge po pap̃isi, ana la apisu sane popon ala kilavaru tai vania vanonia. \v 6 Ana Sutas kekarania, a siar e pogos nene, silaga naga sum̃a kale ke kiena pulmas tai nap̃a visae ve yeririna re lala, ana naga kilia vielua Yesu van la. \s1 Yesu pitetalia Pita lalua Yoane vena ava akila ruru kana kinanena maro \r Matiu 26:17-25; Mak 14:12-21; Yoane 13:21-30 \p \v 7 Ana apim tol legiena na siaren p̃ap̃agena na kanen kiligap̃e nap̃a pe is re e poli, nap̃a e m̃a nena e legiena nene monar akila kup̃ap̃aena na narin sipsip lala vena sitom̃alen natamaliaena. \v 8 Ana Yesu pisa pa Pita amio Yoane, sape “Nevitetalia amlua ava gare, vena akila ruru make sur lala na kinanena na p̃ap̃agena nene.” \p \v 9 Ana lalua apiun tania asape “?Ana ko na sinom̃an ke osape meva mekila ruru e nape ne?” \p \v 10 Ana Yesu sape “Kamlua ava atol pupia pulutava nae Yerusalem, ana pogos nap̃a avaliga loyum̃a ea, alual yar tai nap̃a kus ke pupia piawi tai imi vitawe amiu. Ana ataveve avano, yoko naga were amiu ava e yum̃a tai. \v 11 Ana pogos nap̃a ava loyum̃a, avis va p̃ar na yum̃a nap̃ani, avisave ‘Kieta Navianena piun sape, ?Awa m̃amimi yum̃a imimi wolawa lala, vena mekilia mese ea makan kinanena nasitom̃alen natamaliaena nene ea?’ \v 12 Kamlua avisa ve sanene vania, ana yoko naga kipian amiun pupia lele tai metava, nap̃a sur make sike pa e rui, ana yoko akila ruru make sur na kanen la e yo nene.” \p \v 13 Ana Yesu pisa pa sanene pa nalogena lua nene narui, lalua apano, ana apisu sur la punu ga pimi m̃alivi sa ga nap̃a naga pisa ruru p̃esan kemua pan la rui. \p Sanene narui, lalua akila ruru kinanena maro kana Yesu. \s1 Kinanena maro \r Matiu 26:47-56; Mak 14:2-26; Yoane 18:3-11 \p \v 14 Ana siraunia Yesu la apa meta e yo nap̃ani, ana pog na kinanena, Yesu totano e lelen kinanena, ana li na lologena lala apim atotano amio. \v 15 Ana Yesu pisa pan la sape “Na nanua rui, in na nesitom m̃a kata kinanena nasitom̃alen natamaliaena nene. Na nene kau kinanena maro nini, nap̃a ita ga tekinana lele taaga, ana siraunia, nekilia neva ga e kiau pog m̃arera na wa. \v 16 Nevisa van amiu sanini, kilaparavi nini kana kinas pisayu natamaliaena. Ana yoko in na ve nakan re si narui, vano vano-o tol pogos nap̃a kiau natamaliaena imi m̃aliv e yomarava nini, e pogos nap̃a nasup̃enena kiena ne Ntewa imi.” \p \v 17 Ana naga mlarar piala tai, pisa potenan pa Ntewa, ana pisa pan la, sape “Ala nanini, ataron werewere van amiu, amunia. \v 18 Nanene komin nap̃a siar nanagane, in na yoko ve nomun re si kuruta na munena, vano-o tol pogos nap̃a nasup̃enena kiena ne Ntewa imi.” \p \v 19 Ana naga mla kala kilaparavi tai, mlenin pisa potena pa Ntewa, kawewowaia pisape “Naga nini tasneu ne, nap̃a netam̃an pan amiu. Ana yoko kam m̃ena ga monar akila ve sanene, sa nap̃a kiamiu nasitom̃alinena.” \p \v 20 Ana siraunia, pogos nap̃a akinana pae, naga kila ke sina sa nap̃a kila e kilaparavi sumo, mla piala na munen tai, pisape “Piala nini naga sane kile na kau kuruta nap̃a yoko lau vanon amiu, vena visirluaen naviranarena viu kiena ne Ntewa amio amiu. \v 21 Ana sur viowa tai, yar nap̃a yoko vielua inu, naga ita ga tai nap̃a tekinana ke lele taaga nagane. \v 22 Yoko inu Narina ne Yeririna monar nemare ve sa nap̃a apisaar kemua nanua sumo rui, ana yar nap̃a yoko vielua inu, sineu miye ke nagane, yoko viowa manene vania!” \p \v 23 Ana pogos nap̃a amloge, asum̃a apiuviun tan la asape akilali nap̃a alual lala ai nap̃a sitom ke sape kila sanene, ana pe am̃al re poli. \s1 ?Ane yoko ve kiela nasumonena? \r Matiu 20:25-28; Mak 10:42-45 \p \v 24 \x - \xo 22:24 \xt Mat 18:1; Mak 9:34; Luk 9:46\x*Ana e pogos nene, veveyuen tai molue likan nalologena lala, sape lala ai nap̃a yoko la monar avisu naga sane naga to laa metavan la sane, ve kiela nasumonena. \p \v 25 Ana Yesu mloge, pisa pan la, sape “Ita tekilia p̃elaga kiena ne yerkawa na yomarava la nini rui. P̃arin sup̃e lala la ape navisuaren kiela yeririna lala, a nasumonen lala, yar la monar avatanon la, ala kia nap̃a tometava van la, avio la avisave ‘yar navisuar itaena.’ \v 26 \x - \xo 22:26 \xt Mat 23:11; Mak 9:35\x*\x - \xo 22:26 \xt Mat 20:25-27; Mak 10:42-44\x*Ana kam na kiau nalogena lala, monar ve akilali re sa nap̃a aim ave yerkawa na yomarava nini. Kam yar tai nap̃a pona apisa ke asape naga pe yerkawa, yoko monar imi ve tokakin amiu, sa nap̃a pe pras maro. Kam yar tai nap̃a sape naga ve kiamiu nasumonena, monar imi ve sa yar na iila amiuena. \p \v 27 \x - \xo 22:27 \xt Yoan 13:12-15\x*“E pogos na kinanena, yar tai naga tom̃a ga sane kikinan ga, a yar tap̃ena nap̃a p̃ar ke kana kinanena pimi pania. Ana lalua nene apisu sane ane pe yerkawa, naga mon manene laa metava? Lelaga kam akilia m̃aga, ana in na pe sa re naga po, in na nepitom e yomarava nini sane naga nap̃a kila yum̃aena, miila yar tap̃ena lala a kila po pan la.” \s1 Yesu pisaar nalaena pan la \p \v 28 Ana Yesu pisa pan la, sape “Kam nene, nepisu amiu sane kam na sane amiilar inu po e pog m̃arera la nap̃a netolia, pimi tol nanagane. \v 29 Ana sa nap̃a arimau mligan inu nepe sup̃en kiena yo, in m̃ena nevisa van amiu sanini nevisir plan amiu aim ave narin sup̃e lala e kiau yo la nene. \v 30 \x - \xo 22:30 \xt Mat 19:28\x*Sanene, yoko kam ke narui kam nap̃a yoko ato si tano amio inu, tekinana lele taaga loyum̃a e kiau nasup̃enena, a yoko kam m̃ena atotano e lele na totanoena nap̃a mon metava vena visuaren lus lualima taaga pa lua nene nae Israel.” \s1 Yesu pisawal nap̃a yoko Pita viro naga \r Matiu 26:31-35; Mak 14:27-31; Yoane 13:36-38 \p \v 31 Ana Yesu pis amio Saemon Pita, sape “Ake Saemon, ovisuar ruru ko. Yermare sinen kar amiu, sinenan sape kila kare amiu vap̃isi, ana Ntewa tam̃an rui sape yoko naga kilali amiu ve tokak ga, kilia lip̃ere nap̃a po vetan nap̃a piowa. \v 32 Ana in na nemlenwo amiu ke rui, in na nom̃areran ko ke e kiau leniena nesape visae ko na ve sanape, ana yoko kiom̃a naviawaena tap̃atete loru makea. A siraunia visae ko na oim owo ruru sina, owasup̃e ko oimi, yoko ko na oim ove yar tai nap̃a silaga okila womla lala aviawa m̃arera manene laa sane.” \p \v 33 Ana Pita pisatam̃e Yesu, sape “Sup̃e, visae akoven ko ova e yum̃a nakoaena, yoko in na nemio ko woga ga. Pona akila m̃a van ko vano-o ova otol marena, ana in m̃ena nekekaran ga nap̃a italua.” \p \v 34 Ana Yesu pisa pania, sape “Pita, nevisa sur na lelaga van ko, sane yemalo ga nini, ve lakaporo kokoreko re wa, yoko ovisa kotalia inu yam ve telu, ovisave ko na omninue in nena ga.” \s1 Pog m̃arera pimi p̃arpo yo rui \p \v 35 \x - \xo 22:35 \xt Mat 10:9,10; Mak 6:8,9; Luk 9:3, 10:4\x*Ana Yesu piun tan la, sape “Kam na asitom̃al ke nanua ne, pogos nap̃a nemligan amiu apa amlologo kar ga e yo la nene. In na nepisa pan amiu nesape ve awar re sur lap̃as amio amiu, sane taga na varu, pona karo, pona kulus nen lamiu tap̃ena, pona sur la ne sanene. ?Ana sanape, kam na apisu limamiu plasan sur lap̃as, pona peraga?” \p Ana apisatam̃ea, asape “Sup̃e, pe limamimi plasan re sur tai poli.” \v 36 Ana Yesu pisa pan la, sape “Lelaga, naga ke narui. Ana nanagane, tesike e pog tap̃ena nini narui. Nanagane, yar nap̃a kiena taga na varu, pona kiena karo tom̃a ga, yoko warar vano. Yar nap̃a pe kiena playu na mara re poli, popon wilwilin lua m̃ana kulkota ana la kana kilavaru, va ul kiena playu na mara tai. \v 37 In na nepisa nene pan amiu, komin nasiriena wa nasumo lala nap̃a la apisayu inu, apim am̃alm̃aliv ape lelaga narui, pano-o tol visena nap̃a Aisea pisa, nap̃a sape \q1 \qt ‘Akila pania sa ga naga m̃ena pe yar viowa ga tai nap̃a kilakilaro ke navisaluaena.’”\qt* \rq Ais 53:12\rq* \p \v 38 Ana nalogena lala asum̃a asitom veve ke ga visena kiena Yesu e lepas na playu na mara nene, ana asape “Sup̃e, opisu ke ne, nanini kieta playu na mara lua nini.” \p Ana Yesu pisu sane la pe akilia ruru re kiena visena poli, ana sape “E, tepisayu sur nene torok narui.” \s1 Yesu pa mlen ma Ketsemani ma meta e Kunus na Purolip lala \r Matiu 26:36-46; Mak 14:32-42 \p \v 39 Ana Yesu la amligan yo na ma metava nene, ana sa nap̃a kilakila ke ne, naga mialoro pa tol Kunus Na Purolip lala, naga amio kiena nalogena lala. \v 40 Ana pogos nap̃a atol yo nap̃a Yesu pava ke ea, amap ea, ana pisa pan la, sape “Kam na monar alen silaga, vena nakilaliena lala ve akila amiu re aloru.” \p \v 41 Naga pisa pa sanene pan la, ana mligan la, pa laa perinan laa sane, ana kinai mlen pa Ntewa. \v 42 Naga mlen sanini, sape “Awis Ata, visae okilia okila woga ga, olalua piala na loge viowaena nene vetan inu ve nomun re. Ana ve okila re kiau nasinenanena, okila ga sa nap̃a kiom̃a.” \p \v 43 Ana e poglis nene Yesu mloge urmi pan pap̃isi, ana apisu navisi tai mligan ma e peni pitomi tano, pitomi miila naga vena naga m̃arera sina. \v 44 Ana Yesu sum̃a mloge piowa pap̃isi, sitom p̃ele narui ana mlen m̃arera laa sane, mlen m̃a pano-o kana ninena sigariga sane kuruta kekapili e porotano. \p \v 45 Ana pogos nap̃a mlen pae, sum̃al sina, p̃asup̃e si pa puna nalogena lala, ana pisu nap̃a nasineyeena m̃e la rui, amiyum̃aen ke ga momalena narui. \v 46 Ana naga pis malum kilap̃ege la, sape “?E, amomalion ke ya ne? Popon asum̃alu, akila ve sa nap̃a nepisa pan amiu rui. Kam na monar alen vena nakilaliena lala ve aim re akila amiu aloru.” \s1 Sutas la apim atarar Yesu \r Matiu 26:47-56; Mak 14:43-50; Yoane 18:3-11 \p \v 47 Ana pogos nap̃a Yesu pis ke pan la wa, apisu ga pupia p̃egas nen yeririna tai apim akaten la, apisu nap̃a yar tai sumon la apim ke lavis narui, nanene na lala yar ga na sumo tai, nap̃a Sutas. Ana Sutas mial pimi lavisin Yesu, kutararia ana mun pipina. \v 48 Ana Yesu pis p̃esan pania sape “Sutas, omun pipiu sanene na pogaga, ana komin ya ne osape owilwilin inu Narina ne Yeririna e mrapa na sanene?” \p \v 49 Ana la nap̃a ape kiena ne Yesu nap̃a asum̃alu asike lavisinia apisu kilale ya nap̃a Sutas la asape akila, la apiun tan Yesu, asape “?Sup̃e, sanape, tete la e kieta playu na mara lala?” \p \v 50 Ana Yesu pe pisatam̃e re poli wa, ana nalogena tai sum̃alu, p̃erelua kiena playu na mara, mligan pan tai tea, nap̃a naga yar kiena ne p̃arin yar wa, ana tetereria ga, telua kiligana na p̃amarua pano. \p \v 51 Ana Yesu pis pania, sape “!E toko! Ita ve tekila re si sanene van la.” Ana naga tol si lelen kiligana yar nene, kila ruru sina. \p \v 52 Ana kira pisu yerkawa kiena ne yar wa lala amio yerkawa kiena ne lokul lala na yum̃a m̃ana Ntewa, amio nasumonena tap̃ena kiena ne le Yu lala, nap̃a la m̃ena apiminia, pis pan la, sape “?Sanape na ap̃ar kiamiu playu lala a kiamiu plaki la sanene? ?Pona kam na asitom ke asape in na yar tai nap̃a nepinau m̃arera pona nom̃em̃e yaru? \v 53 \x - \xo 22:53 \xt Luk 19:47, 21:37\x*Nanua sumo, e legiena punu ga, in na nesisike nemio amiu e Yum̃a Wa silaga pano-o, ana komin ya ne kam na pe apim re lavisin in poli vena atarar inu e pogos la nene? Ana nepisu sane kam na ape yar na yemalolo, nap̃a apim amio nam̃areraena na yemalolo tap̃ena lala, a nanagane kiamiu aora nena napo.” \p Ana apim atarar Yesu ap̃ere pano. \s1 Pita piro Yesu \r Matiu 26:57-58,69-75; Mak 14:53-54,66-72; Yoane 18:12-18,25-27 \p \v 54 Ana atarar Yesu, ap̃ere p̃asup̃e amio la apano, apa loyum̃a e kove kiena ne p̃arin yar wa. Ana Pita m̃ena mial tapolou ga taveve la e pogos nene, pe pa re lavisin la poli. \v 55 Ana pogos nap̃a apim loyum̃a e kove nene, lap̃asa apa akila kapi pivaga vena ategania, ana Pita m̃ena pa totano amio la. \p \v 56 Ana la asum̃a narui kapi pivaga tegoli marana Pita, ana sira m̃ee na yum̃aena tai nap̃a naga sike amio la, naga pisu kilalea, sape “!E, avisulia! Yaru nene, naga m̃ena lala yar tai nap̃a silaga taveve yar nap̃ani!” \p \v 57 Ana Pita pirovia, sape “!Peraga, vineu! Nepisa ruru ke na pan ko ne, in na pe nekilia re yar nene poli.” \p \v 58 Ana pe piavi re poli, yar tap̃ena kira pisu Pita, pisu kilalea, sape “E, ko m̃ena tai nene nap̃a.” \p Ana Pita pisatam̃ea, sape “Peraga, mara.” \p \v 59 Ana asum̃a ga aora si taaga p̃arovia, tap̃ena pimi pilagan manene ke sina ga pan la, sape “Nevisa ruru van amiu, yar nene naga miaialor kemua amio yere Kalele nene nanua rui. !Apisu ke ne, naga m̃ena pe yere Kalele ruru nena napo!” \p \v 60 Ana Pita pisatam̃ea, pisa kotalia la ke sina ga sape “Peraga, nemninue nena sur na opisa ke ne.” \p Ana pogos nap̃a Pita pisa ke visena nene wa, lakaporo kokoreko. \p \v 61 Ana pogos nap̃a lakaporo kokoreko, Sup̃e pilon p̃arina kira pimi pisu manene Pita. Ana Pita sitom̃al si visena kiena ne Sup̃e nap̃a pisawal p̃esan pania, nap̃a sape “Nevisaar nena van ko, e yemalo na legiena ga nene, pogos nap̃a lakaporo pe kokoreko re poli wa, ana yoko oviro inu yam ve telu narui, ovisave ko na omninue in ga.” \v 62 Ana Pita mloge piowa pap̃isi, pa vanua, tagi na tagi. \s1 Yeririna lala kiena ne p̃arin yar wa akila kare Yesu pap̃isi \r Matiu 26:67-68; Mak 14:53-65; Yoane 18:19-24 \p \v 63 Ana la nap̃a atarar ke Yesu e pogos nene akila piowa pania, apisa karea, asuia, \v 64 akila m̃a pano-o apiwo marana vena ve kirava re sina, ana pogos nap̃a asum̃a amlipa ke naga, apiai pania apiun tania asape “Ei, apisa ke asape ko navisawalena tai, a ko ovisawal lia, ane mlipa ko ga na wa.” \v 65 Ana akila m̃a sanene panpano-o, apisa kare naga pap̃isi. \s1 Atar Yesu pa e pupia kumali kiena ne yerkawa kiena ne le Yu lala \p \v 66 Asum̃a ga sanene pano-o mrae pa metava, ana nasumonena kiena ne le Yu lala, sa nap̃a pupia yerkawa wa lala amio navianen navisaluaena lala, apim lele taaga e kiela pupia kumali. Pogos nap̃a apim pa e lele taaga narui, ap̃ere Yesu pa sum̃al se marala. \v 67 Ana apis pania, apiun asape “Visae ko ope Navisaarena kemua lelaga, nap̃a le Yu lala akiravan ke asape yoko naga monar imi, sinemimin mesape ovisawal ruru van imimi nanagane.” \p Ana Yesu pisatam̃e la, sape “Nekilia nevisawal van amiu, ana visae nevisa, pona tap̃atete akekaran nap̃a alelaga e yo. \v 68 A sineun nesape in m̃ena neviun sur lap̃as tan amiu, ana visae neviunia, yoko kam na tap̃atete m̃ena avisatam̃e yo. \v 69 Ana sur tai nap̃a in na nekekaran nesape nevisawal van amiu, nevisa sanini, nesape ‘Siar nanagane, yoko ve sa nap̃a Tusi Wa pisa rui, nap̃a sape yoko Narina ne Yeririna va totano ma metava e lepas na p̃amarua puna ne Ntewa na pupia nam̃areraena.’” \p \v 70 Ana pogos nap̃a amloge visena nene, apiun tania, asape “!Ke, ya ne sa nene! ?Opisa ke osape ko ke nap̃a ope Narina Ntewa narui?” \p Ana Yesu pisatam̃ea sape “Naga ke narui, sane apisa ke ne.” \p \v 71 Ana pogos nap̃a la asum̃a apisu nap̃a Yesu pisa ke sape naga pe Narina ne Ntewa, sinela mimi, apisa sanini, asape “Yar nene pisa sanene, tepisu kilale ruru sane pupia veveyuena m̃eke ga e naga rui. Yoko ve takale re si yar tap̃ena la kiena visena imi visawalia, naga kiena visena ga mlip̃ere sina naga rui.” \c 23 \s1 Ap̃ere Yesu pa puna ne P̃aelat, p̃arin sup̃e nae Rom nap̃a pisuar ke Israel \r Matiu 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Yoane 18:28-38 \p \v 1 Ana li na kumali kiena ne le Yu lala, amloge pa visena kiena Yesu rui, ana asum̃alu akuspran la e pupia p̃egas tai, ap̃ure Yesu pa sum̃al se marana ne P̃aelat e kiena lele nalip̃ereena. \v 2 Ana apis pa P̃aelat, apisawal sur la mok pap̃isi pania nap̃a apisayu Yesu. Asape “Yar nene, naga sum̃a kila kare ke sitomena kiena ne yeririna lala e kiamimi purvanua, sum̃a pisalup̃ar la ke sape ve aul re si takis va kiom̃a yerkawa nene, P̃arin Sup̃e Sisa nae Rom, a naga ga sum̃a pisirlua ke naga sape kus kia nap̃a Navisaarena, kila sane naga ve kiamimi p̃arin sup̃e keviu. Sur la nene, imimi na mepisu nena e kilamaramimi.” \p \v 3 P̃aelat miyagogon pae kiela visena, ana piun tan Yesu, sape “Ko towe ovisali kiom̃a. ?Lelaga kemua nap̃a ko ope p̃arin sup̃e kiena ne le Yu lala, pona peraga?” \p Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Naga ke narui, nane opisa ne.” \p \v 4 Ana P̃aelat miyagogon visena kiena Yesu, ana pe m̃al re nap̃a naga kila sur tai piowa po, ana pisa pa pupia yar wa lala amio kiela yeririna lala, sape “Yar nene, e kiau navisuena, naga mesmesu ga, naga pe kilaro re navisaluaena tai poli.” \p \v 5 Ana la pe sinelan re logen visena kiena ne P̃aelat nene poli, ana la akila ga sane sur na vitap̃ilena, am̃areran manene pania, asape “Peraga, yar nene na piowa ga. Naga sum̃a miyuyur kare sitomena kiena kiamimi yeririna lala, a sum̃a mlologo ke pan la e yo kar ga la ne e yo punu ga, siar gar Kalele, pimi p̃ar make yo Yutea, pimi tol pupia pulkumali nene rui.” \p \v 6 Ana pogos nap̃a P̃aelat mloge asape Yesu siar kiena yum̃aena gar Kalele, piun sape naga pe yere Kalele naapo pona peraga. \v 7 P̃aelat piun sanene komin naga pe pisuar re lepas nae Kalele po, ana p̃arin sup̃e tap̃ena nap̃a Erot naga pisuar ke yo nene, a pogos nap̃a apisawal pa P̃aelat asape Yesu naga nae Kalele, naga pisa pan la sape yoko monar aure naga va m̃alivin nena P̃arin Sup̃e Erot e kiena lepasa. Ana e pogos ke nene, ana Erot m̃ena pimi mialiali ke Yerusalem rui, ana ap̃ere ga Yesu apa apisuia. \p \v 8 Ana pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot pisu kilale sape Yesu nene, kekarania komin nap̃a mloge pa kiena suniena rui, kila sane nakonua rui naga sinenan sape visuia ana peraga, ana naga sitom ke sape nanagane narui, pona visu Yesu kila kile tai van yo. \v 9 Ana naga sunli amio Yesu, piun veve sur la mok pania, ana Yesu pe pisatam̃e re poli, tom̃a ga sane, pe pis re poli. \p \v 10 Ana e pogos nene, pupia yerkawa wa lala amio navianen navisaluaena lala, la m̃ena asum̃al asike ga lavis, apis keviu apisasawal ke sur lala e lepas kiena ne Yesu. \v 11 Ana sur la nene akila Erot amio kiena yar na mara lala pe sinelan re si Yesu po, akila piowa pania, apisalele karea p̃isa. Siraunia amiyen kulmrae nowo m̃ana ne p̃arin sup̃e ea, vena avitalia, ana akila m̃a sanene pano-o, yoko Erot mligan si p̃asup̃e pa pa P̃aelat vena visuvevea. \p \v 12 Ana sumon sur la nene, lalua nene P̃aelat amio Erot lalua ape erau viowa ga, ana siar e poglis nap̃a lalua amiyum̃ae si lele taagan lip̃ereen Yesu, ana p̃ere si lalua apim ape erau wo sina. \s1 Yesu sum̃al si se marana ne P̃aelat \r Matiu 27:15-26; Mak 15:6-15; Yoane 18:39–19:16 \p \v 13 Ana ap̃asup̃e la si apim e yo kiena P̃aelat, ana naga pio viraviran pupia yerkawa wa lala amio sup̃e lala a yeririna lala sape aim avisuia. \v 14 Ana pogos nap̃a apim loyum̃a, pis pan la, sape “Nap̃a ap̃ere p̃esan yar nene pimi sum̃al se marau, kam na apisawal asape naga pilon kare lue ga sitomen kiena ne kiamiu yeririna lala. Ana nepiun sur lap̃as tania, sa nap̃a kam na amloge, ana in na pe nom̃al re sane naga kila sur la nap̃a apisa poli, nom̃al sane naga mesmesu ga. \v 15 Ana nemligan pa pa Erot pisuvevea, ana Erot pe m̃a re sur tai e poli, ana mligan sina pimi pan inu. Pogaga, kiau nalip̃ereena naga sanini, sane naga pe kila re nena sur tai nap̃a monar maren poli. \v 16 Visae sanene, yoko in na nekila ga sanini vania, nekila ga nap̃a awea, yoko aligan si vano, kilia wasup̃e si va e kiena yo.” \p \v 17 Ana komin nap̃a e pogos nene naga pe pogos na kilaen pupia p̃ap̃agena kiena ne le Yu lala, asitom ke asape sa nap̃a P̃aelat naga kila ke silaga, yoko naga monar ligan lua si yere Yu tai nap̃a apuarar m̃eke e kiena yum̃a na loge viowaena. \v 18-19 Ana poglis nene lala yar tai nap̃a P̃aelat p̃uarar ke ga wa, naga yar nap̃a P̃arap̃as, nap̃a nanua sumo, naga p̃ere yar tap̃ena lap̃as akila sur piowa tai gar Yerusalem pa yar na kilaen mara lala nae Rom, am̃e mom̃ar la, ana P̃aelat koven pa e kiena yum̃a na loge viowaena. \p Ana pogos nap̃a apisu sane P̃aelat sinenan sape ligan lua si Yesu molue, apion manene pania, asape “Toko, toko! Imimi na sinemimin ga P̃arap̃as wasup̃e si imi van imimi. Yar nene, mesape olalua ga kiena malena.” \p \v 20 Ana P̃aelat yepen mavi, naga sinenan sape Yesu na molue koren ga sa ga ne va si vanua, ana kilali nap̃a pis sina ga pan la. \v 21 Ana la ato ga metavania, apionia asape “!Osuaria, osuar e laki torovia!” \p \v 22 Ana P̃aelat pis pan la yam telu narui, sape “?Ana komin ya ne, naga kila ya ne piowa? In na nepisuveve make sur la rui, ana pe nom̃al re sur tai piowa teke e naga po, nap̃a naga kilia marenia. Yoko nekila awe ga naga, yoko aligan si wasup̃e va um̃a.” \p \v 23 Ana la apisatam̃e si P̃aelat, apion manene laa pan sane, am̃areran asape Yesu na monar va e lak torovia, ana akila m̃a sanene pano-o atauluia. \p \v 24 Ana yokorena P̃aelat mla kiena nalip̃ereena, pisawal pisape naga tam̃an ya nap̃a la apiunia. \v 25 Yar nap̃a sike e yum̃a naloge viowaena komin p̃elaga na kilaen mara amio p̃elaga na wem̃aren yaru, P̃aelat tam̃an naga molue si pa pan la, sa nap̃a la apiunia. Ana e lepas kiena ne Yesu, naga pisawal sape yoko kiena yar na mara lala akila vania ve sa nap̃a le Yu la sinelania. \s1 Ap̃ere Yesu pa e yo nap̃a Kalp̃ari \r Matiu 27:32-44; Mak 15:21-32; Yoane 19:17-27 \p \v 26 Ana la ap̃ere Yesu pavini, amiyal apa e lele na suaren naga e laktorovia. Poglis nap̃a apa ke narui, am̃al yar tai pa yom̃arua p̃asup̃ea, yar nena naga Saemon nap̃a nanua sumo naga nae Saerin, ana am̃areran asape naga kus laktorovia kiena ne Yesu, ana amligan e purkaunena, ana taveve Yesu vavini. \p \v 27 Amiyal apa ke sanene, ana poglis nene yeririna tap̃ena m̃ena la mokliu nap̃a ataveve ke Yesu, nap̃a sira la moki, nap̃a asum̃a atagililue amio pupia sineyeena. \v 28 Ana Yesu mloge m̃a kiela visena na loge viowaena lala, ana kira p̃atau pisu la, pis pan la, sape “Sira re Yerusalem lala o, ve atagin in re si sanene. Visae sinemiun tagena popon atagin amiu ga, pona narimiu lala. \v 29 Nepisa sanene pan amiu, komin nap̃a pog m̃arera tai pimi ke ne nap̃a yoko yar la ne asuwal pog nena yoko avisa sanini, avisave ‘!Visae sira la ve kala sisi re ga rui! A wo manene laa sane visae ve awar re sisi la ne amun ke yu ne, komin e pogos nene yoko m̃arera manene laa van ita temio narita lala.’ \p \v 30 \x - \xo 23:30 \xt Nakilol 6:16\x*“A yoko pog nene imi viowa manene laa van la vano-o asum̃alu atag va tavie lala a kunus la avisave ‘Awis, aloru akoar imimi, akove mom̃ar imimi, asinwo imimi.’ \v 31 Monar avisuar ruruia, komin nanagane na lak memaena ke ga wa ana akila ke m̃arera manene pan inu rui, ana siraunia va m̃a sanene vano-o visae lak imi mano pae, yoko akilia akila viowa manene laa sane van amiu.” \s1 Asuar Yesu e laktorovia \p \v 32 Ana e poglis nene, apuarar ke m̃ena yar lua nakilaroen navisaluaena, ana ap̃ere lalua nene amio Yesu, vena awem̃ar la amio naga. \v 33 Ana amial m̃a apano-o, apa atol kana yo nene, yo tai nap̃a apio asape “Yo na puriu na p̃arin yaru.” Ana la atarar Yesu, asuar naga e laktorovia, apisirlua su lika, ana asuar yar na mlamulena viowa lua nene, apisirlua la tai se p̃amarua a tai se p̃am̃eli. \p \v 34 Sa nene narui, Yesu telan m̃eke e lak torovia, ana pis pa Ntewa, pisape “Ata, awis oviewo la nene. La pe apisu kilale re sur na akila ke ne poli.” \p Ana siraunia li na mara la asum̃a ga, akila sur sa nap̃a amlil m̃apila, vena lualen lala ane yoko war kulmrae m̃ana Yesu tai, a ane war tai. \s1 Apitalia kare Yesu p̃isa \p \v 35 A yeririna tap̃ena la asum̃alu asike laa perina, asum̃a apisuar ke ga, ana kiela nasumonena lala apis piowa pa Yesu, apisa karea, asape “Akira avisu yar nap̃a! Asape naga tamalia yar tap̃ena la mok rui, ana nanagane na sanape? Asape naga pe Navisaarena kiena ne Ntewa, pona naga pe yar tanea tai nap̃a Ntewa mligan pimi. Visae sanene, popon tamalia towe laa naga narui!” \p \v 36 Ana yar na mara m̃ena lala apisa karea, apim akian kuruta namunena nap̃a melkalka pania vena munia, \v 37 asape “!Visae ko ope p̃arin sup̃e kiena ne le Yu kemua la lelaga, sa nap̃a apisa ke ne, popon otamalia ko nanagane!” \p \v 38 A e pogos nene asiri navisakilaleena tai, asuar to meta e laktorovia to metavan p̃arina ne Yesu, nap̃a sape “P̃arin Sup̃e kiena ne le Yu lala.” \s1 Lalua na kilaroen navisaluaena apis pa Yesu \p \v 39 Ana e pogos nene, lalua nap̃a atelan la asike meta e lak torovia amio Yesu apis pania. Tai pis piowa pania, sa ke tap̃ena lala, sape “?Ko ope Navisaarena nap̃a, po peraga? !Popon ovitap̃ilin otamalia ita!” \p \v 40 Ana tap̃ena pis pania pisalup̃aria, pisape “M̃ara, nanagane kieta pogos na marena narui, ana ko na pe opatanon re Ntewa poli wa. Ita telu nini, nalip̃ereena nap̃a akila pan ita naga taaga ga, \v 41 a e lepas na ita lua, mesmesun ga napiowaena nap̃a ita lua tekila, ana e lepas na puna, naga pe kila re nena sur tai poli.” \p \v 42 Ana pis pa Yesu, piun tania, sape “Yesu, pogos nap̃a oim ove p̃arin sup̃e owasup̃e ko sina, awis, ve sinem̃a p̃esan in re.” \p \v 43 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Nevisaar van ko, legiena ga na p̃ane, yoko italua tesike e kieta yo wo.” \fig Lelaga nevisa van ko p̃ane osike amio nu ma e peni|alt="Three Crosses" src="43_Luke 23_43_ThreeCrosses.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="23:43" \fig* \s1 Yesu mare \r Matiu 27:45-56; Mak 15:33-41; Yoane 19:28-30 \p \v 44 Nanagane pimi tol kolpae narui, a siar e pogos nene mrae tego re si po, kila narui yemalolo kalo make ga yo nene, mon m̃a sanene pano-o tol mrae telu yepekilavi. \v 45 Ana siraunia, kulmrae nap̃a telan m̃eke loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa, nap̃a kilawo yo wa nap̃a pe yo wa pap̃isi, naga purp̃a lepas lua. \v 46 Ana e pogos nene, Yesu pio maro sape “Ata, neligan ninuu e lumom̃a.” Pio sanene narui, ana p̃ere maron kiena yalua marp̃an top. \p \v 47 Ana pogos nap̃a yerkawa kiena ne yar na mara lala pisu sur la nene, naga pisirlua kia kiena ne Ntewa, sape “!Lelaga nap̃ane, yar nene naga pe yar mesmes ga nap̃a!” \v 48 A p̃ina la nap̃a apim lele taaga e yo nene, la m̃ena apisu make sur la nene nap̃a akila pa Yesu, pe nasineyeena pan la pap̃isi. Ana siraunia ap̃asup̃ela sina, amial apano amio pupia naloge viowaena, apa si m̃ala um̃a lala. \p \v 49 \x - \xo 23:49 \xt Luk 8:2,3\x*A p̃egas nen yeririna tap̃ena m̃ena lala asike e pogos nene, la asum̃alu asike laa perina sane, asum̃a apisu make sur lala. Naga nene erau kiena ne Yesu lala amio sira la nap̃a amolue gar Kalele nakonua rui, ataveve m̃a Yesu pano-o pimi tol yo nene, ana la m̃ena apisu marena kiena ne Yesu. \s1 Yosop sin Yesu \r Matiu 27:57-61; Mak 15:42-47; Yoane 19:38-42 \p \v 50 Ana yar tai, naga nae pulkumali kiena ne le Yu la nap̃a Arimatea, kiena kia Yosop. Naga pe yerkawa tai na pupia kumali kiena ne le Yu lala gar Yerusalem, pe yar mesmes tai nap̃a kiena p̃elaga po pap̃isi. \v 51 Naga tai nap̃a sinenan manene sape popon sa nasup̃enena kiena ne Ntewa imi, ana nanua pogos nap̃a apisayu ke asape akila ya ne va Yesu, naga taaga kiena sitomena pe sa re nene poli, naga kilali nap̃a pisalup̃ar la sape ve akila re viowa vania. \v 52 Ana pogos nap̃a mloge asape Yesu mare rui, naga pa sum̃al se marana ne P̃aelat, piun tania sape kilia kus tasnena ne Yesu. \v 53 Ana P̃aelat tam̃an pania, ana pa kuslua tasnena ne Yesu e laktorovia, mliluar e kulmrae, kus pa mligan ruru m̃eke loyum̃a e puluve viu tai nap̃a ate mare ga na wa, pe amliganli re yar tai m̃ene poli wa. \fig Kuslua Yesu e laki torovia pa e puluve nene|alt="Rolling Stone Tomb" src="43_Luke23.53-24.2_RollingStoneTomb.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="23:53–24:2" \fig* \p \v 54 Ana legiena na marena kiena ne Yesu nene naga e Praere, sa nap̃a pe legiena na kila ruruen sur lala na Legiena Wa. Ana mrae pito ke narui, lavis ke Legiena Wa siar ne, naga nene e ruru nena e pogos nap̃a mrae pito kovio. \v 55 Ana sira la nap̃a nanua ataveve Yesu siar gar Kalele pimi tol kiena laktorovia, nanagane pogos nap̃a akus tasnena pimi, ataveve sina. Ataveve pimi tol kana yo na nasiniena, ana apisu nap̃a amligan m̃eke e puluve. \p \v 56 Ana apisu pae, ap̃asup̃ela apa si um̃a vena akila ruru ponotaninu lala sa nap̃a m̃ap̃es amio pomat. Atol yo um̃a, ana Legiena Wa siaria, kila narui pe pogos re si tai pan la nap̃a ava avaia tasnena ne Yesu poli. Ana asum̃a ga um̃a sanene, sa nap̃a navisaluaena pisape monar akila e legiena wa. \c 24 \s1 Puluve koren ga m̃eke na \r Matiu 28:1-10; Mak 16:1-8; Yoane 20:1-10 \p \v 1 Legiena Wa p̃aro pano, ana kana legiena tap̃ena na peni, naga legiena p̃esa na legiena olua. Ana kolulag kona, sira lap̃as nene ap̃ar ponotaninu sa nap̃a pomat amio m̃ap̃es nap̃a akila ruru pa rui, amiyal apa e puluve nap̃ani vena avaia ruru tasnena ne Yesu. \v 2 Ana pogos nap̃a apitom atol yo, am̃al nap̃a pupia kilavaru na kilawoen puluve nene, amelilivin lua rui, \v 3 ana apa loyum̃a, amilan nap̃a tasnena ne Yesu kovio rui. \p \v 4 Ana asum̃al ga asike narui asitom wele m̃a pano-o amilan nap̃a yar lua asum̃alu asike amio la. Lalua nene m̃ala kulmrae la miyuwowo nap̃a miyuwowo ruru nena naapo. \v 5 Ana sira la nap̃ani amaraun nap̃a akira avisu lalua nene, ana akinai tanon lalua, p̃arila tau pito e porotano. Ana lalua nene apis pan la, asape “E, sira lala, tap̃atete alual yar na malena e yo na marena. \v 6 \x - \xo 24:6 \xt Mat 16:21, 17:22,23, 20:18,19; Mak 8:31, 9:31, 10:33,34; Luk 9:22, 18:31-33\x*Naga pe mon re si e nini poli, Ntewa pisirlua rui. Amiu asitomyuli sina ya nap̃a naga pisawal pan amiu, pogos nap̃a naga sike amio amiu nanua gar Kalele, pe apim re e nini poli wa. \v 7 Naga pisa sanini sape sa nap̃a naga pe Narin Yeririna, yoko monar atam̃an naga va e limana ne li viowa lala, ana yoko asuar naga va e laktorovia, ana siraunia, e kana legiena natelu, yoko sum̃alu mal sina. Nane visena ke nanene narui nap̃a naga pisawal p̃esan pan amiu.” \p \v 8 Sira la amloge narui, kila la asitom̃al si visaarena nap̃a pisa ruru pan la pisape yoko naga kilia mal sina. \v 9 Ana asitom̃al sina, amligan yo nene ap̃asup̃ela, apa apisu nalologena la lualima taaga pa taaga amio lala tap̃ena lala. Sur la nap̃a apisu e puluve apisayu meraravan pan la, \v 10-11 ana la pe amlelaga re e poli, apisu sane sira la nene asun wowe ga. \p Ana sira la nap̃a apisu suri la nene, kiela kia la sanini: Maria nae Maktala, Soana, Maria nap̃a anenane Semes, amio si sira tap̃ena lap̃asa. \s1 Pita kiriri pa pisuveve puluve \p \v 12 Ana Pita ga naga taaga sinenan sape visuli sur nene pe lelaga pona peraga, ana naga sum̃alu, kiriri pano, sinenan sape visuveve yo loyum̃a e puluve. Pimi tol yo nene, pulu pa loyum̃a, ana pisu ga kulmrae la sike na, tasnena Yesu kovio. Ana pa si vanua, mial si p̃asup̃e pa um̃a, sum̃a sitom liluenia sape sur nene na sanape ne, pona kana kinas na ya. \s1 Nalogena lalua amial apa gar Emeas, apitawe Yesu \p \v 13 Ana siraunia, e ke ga e legiena nene, la ke ga lalua amligan Yerusalem, sinelan asape ava e narin pulkumali tai, kiena kia Emeas. Mraplepa na vaen e yo nene pe piavi manene re poli, sur sane tasme lualima. \v 14 Ana pogos nap̃a lalua amial apa ke narui, lalua asum̃a asunyu manene laa sur la nap̃a p̃aro pa rui. \p \v 15 Asunlilue m̃a sanene apano, ana Yesu mial pimi piear la, amialpil amio apano. \v 16 Apisu nap̃a mial ke amio la, apisu sane wolawa ga tai, komin nap̃a apisu kilale p̃ele naga. \p \v 17 Ana Yesu piun tan la, pisape “?Kam lua amial ke sanene asunyu liluen ke ya ne?” Ana pogos nap̃a naga piun sanene, aparurula, asum̃alu asu, marala piowa ga sike narui. \p \v 18 Ana lala tai nene, kiena kia Kleop̃as, naga pisatam̃e Yesu, pisape “Yar la mok liu na yo kar ga la ne, asum̃a amialiali ke Yerusalem e pogos nene, ana pona ko ga taaga manene ga pe omlogeyu li re pupia sur la ne kakate mare ga yo na wa?” \p \v 19 Ana Yesu piun pisape “?Ana ya la ne sane opisa ke ne?” \p Apisatam̃ea, asape “Naga nene e lepas kiena ne yar nae Nasaret nap̃a, Yesu. Naga pimi, pe navisawalen tai, kila kile la mok liu na kiena pupia nam̃areraena, mlologo, a pian ruru yeririna la po pap̃isi, kila sanene sinelan naga keviu, pano tol m̃ena Ntewa na Mava pisawal sape kekaran naga pap̃isi. \v 20 Ana siraunia, nanua ga yemlagi nakoneva, pupia yar wa lala amio kieta nasumonena lala sinela karia, ap̃ere m̃a naga pa e pupia kumali la pano-o amlip̃erea, asape naga monar mare, ana apa asuar naga pa e laktorovia, mare rui. \v 21 Nanua sumo, kiamimi sitomena sike ga e naga, mesape naga ke narui nap̃a yoko tamalia ita le Israel lala, yoko were plan ita vetan nam̃areraena kiena ne le Rom lala, ana nanagane, sur la punu ga pa piowa si narui. Naga kovio petan imimi, nagane kana legiena telu narui. \p \v 22 “Ana sur si tai nap̃a kila imimi memilan manene pap̃isi, ana mesitomyu kap̃aran ke na wa. Nagane kolulag pogos nap̃a lakaporo kokoreko yam taaga, kiamimi sira lap̃as asum̃al apa si e puluve nap̃a amligan tasnena ne Yesu m̃enea, apavinin asape avaia ruru wo. \v 23 Ana pogos nap̃a apa aporu e yo nene, apisu nap̃a tasnena pe mon re si e lelen poli, ana akirir si ap̃asup̃e la apitom pun imimi, apisawalia, a pe naga re ga nene poli, ana pisawal m̃ena asape apisu navisi lalua, nap̃a apisawal asape Yesu mal si petan marena rui. \v 24 Ana imimi lap̃asa sinelan asape ava avisulia, ana la apito e puluve, apisu sanena nap̃a sira la apisa, pe am̃a re nena ga.” \p \v 25 Nanene narui visena la nap̃a lalua apisa pa Yesu, e pogos nap̃a asum̃al ga asike mrapa. Ana naga m̃ena pis, pisa pan la, pisape “Aulai, kam punu ga kiligamiu la pop̃e ga. Navisawalena la apisawal sur la nene nakonua rui, ana sanape nap̃a kam na pe amlelaga re poli wa? \v 26 Pona akilia rui nap̃a yoko Ntewa visirlua kiena Navisaarena ve pupia yerkawa e yomarava nini. Ana kam na pe apisu kilale re nena ga nap̃a Nasiriena Wa lala apisawal rui, asape yoko monar akila Navisaarena loge viowa e sur la ve moki, yoko akila kare naga sumo, p̃isi na Ntewa kilia visirlua naga, vena tol kiena pupia naurarena.” \p \v 27 Ana Yesu sunyu ke pan la sanene, pian la pa re laa sane wa. Naga siar e tus lala kiena ne Mosis, pimi tol tus lala kiena ne navisawalena lala, sum̃a pisa meraravan ruru ke pan lalua nene sanape nap̃a visena marua la nene sum̃a kiar ke ga naga, apisayu ke ga naga silaga. \p \v 28 Ana asum̃a amialor si apano, pe piavi re poli apim lavisin pulkumali nap̃a lalua apanon ke ne. Ana lalua apisu sane Yesu sum̃a mlilu mrapa pa yalen silaga. \v 29 Ana am̃areran pania vena sike ne amio la wa. Apis pania, asape “Nagane na mrae pito ke narui, lavis pintam̃a ne. Oimi osu re omio imimi sumo wa, om̃eke ga e nini.” Ana Yesu pa m̃eke amio la. \p \v 30 Asum̃a ga tol pogos na kinanena, ana apim lele taaga e yo na kinanena. Ana pogos na lenwoen kinanena, Yesu ga sum̃alu mlarar kala kilaparavi, mlen pa Ntewa pisa potena pania, kawe wowaia pion pan la. \v 31 Ana pogos nap̃a kila sanene, e nena ga e pogos nene sa nap̃a kilamarala pike, apisu kilalea sane naga nap̃a sike amio la ne Yesu ke narui. Ana apisu manene m̃a sanene, a yam plas ga kovio nena ga. \p \v 32 Ana lalua asum̃a apisayuia, asape “Suwala, tepisu kilale re poli e, ana kieta Sup̃e ga nap̃a. Ana lelaga, naga nena ga, komin nap̃a tesun lilue ke temio mrapa nap̃a naga pisayu meraravan ke visena wa pan ita, kiena visena lala sa ga kapi kekan ke sineta.” \v 33 Ana pogos nap̃a akilia sane apisu marana ne Yesu rui, pe amomal re si poli, ana asum̃al ke ga, amial e pupia lepamiema ap̃asup̃e apa Yerusalem vena avisawal va lap̃asa. \p Ana am̃alivin la lualima taaga pa taaga nap̃a asike e viorena wa, amio lap̃asa, \v 34 ana lalua pe apis re pan la poli wa, ana la apis p̃esan pan lalua, asape “E, pogos nap̃a kamlua apa ga sane, sur tai pimi m̃alivin imimi e nini. Visena nanua sira la apisa, lelaga kemua nap̃a, kieta Sup̃e sum̃alu molue petan marena rui, Pita ne nanene naga pisu e kilamarana.” \v 35 Ana la m̃ena lua nap̃ani asikol kiela visena, apisayu sanape nap̃a Yesu m̃alivin la mrapa, a nap̃a la pe apisu kilale re poli, pano-o tol pogos nap̃a kawewowa ga kilaparavi pan la. \s1 Yesu m̃alivin kiena nalogena lala \r Matiu 28:16-20; Mak 16:14-18; Yoane 20:19-23; Yum̃aena 1:6-8 \p \v 36 Ana pogos nap̃a lalua asum̃a asunyu ke sur la nene pan la wa, amilan ga nap̃a Yesu sum̃al ga sike likan la rui, pisa pan la sape “Sum̃are sike amio amiu.” \v 37 Yesu pimi pula sanene, kila la am̃ape yermare, ana amarau pap̃isi. \p \v 38 Ana Yesu pisu kilale nap̃a amaraunia, piun tan la sape “!E, vanon ya ne asitom manene laa sanene? Ve sinemiu veve lua re! \v 39 Avisuli lum̃au amio lau, lelen ya na sike e la? !Apisuia, in ga nini! Aim atolili tasneu la komp̃asa, komin sur sane yermare naga pe puryun re poli a pe kilam̃iu re poli sane tasneu nini.” \v 40 Ana sum̃a pisa ke sanene pan la, kipian limana amio lana pan la vena akilia avisuia. \p \v 41 Ana e pogos nene, nalogena lala kiela sitomena miyum̃ae manene sanene, nap̃a akekara pap̃isi nap̃a apisu si Yesu, ana asitom p̃ele towe ke ga wa. Ana Yesu pis ke sina ga, piun tan la sape “?E, apran kapi rui?” \p \v 42 Ana la amlega ika tai, manoa ga na wa, ana amla kinakinas tai pa Yesu, \v 43 ana mlavia, kan ga e marala. \s1 Yesu pis maro pa kiena nalogena lala \p \v 44 Ana siraunia, Yesu pis pan la, pisape “Pogos nap̃a nesike nemio amiu nanua sumo ne, in na nepisayu visen la moki na lepas make ga na Siriena Wa pan amiu. In na nep̃ar visena la e tus lala kiena ne Mosis, e tus lala kiena ne Navisawalena lala, a e tus na Yauena Wa lala, ana nesum̃a nepisa ke nesape visena ne la nanene narui, asum̃a apisayu in ke ga, a nesape yoko aim ave lelaga e inu ve ve piavi re. In na nepisa sanene pan amiu, ana nagane kam na apisu sur la punu ga nene apim ape lelaga e maramiu p̃isi narui.” \p \v 45 Ana Yesu pian la pa laa sane, kila kiela sitomen la pa keviu li laa sane loyum̃a e kinas nen Siriena Wa la nene, ana sur la punu ga pimi merarava ruru pan la. \v 46 Naga pisa pan la, sape “Nane visen la nene kala kinas ne nanini narui, sane Navisaarena, yoko akila naga loge sinelae vano-o marenia, ana e kana legiena natelu, yoko sum̃alu mal si vetan marena. \v 47 A siraunia e ga e kiena kia, yoko kiena yeririna lala asiar gar Yerusalem, a yoko amolue ava e yomarava wetelu, ava alologon va p̃egas nen yeririna make ga, avisawal van la avisave monar avilopu la narui, ana akilia atol naviewoena e kiela mlamulen viowa lala. \p \v 48 “Ana kam la nap̃a apisu sur la punu ga nene e kilamaramiu, kam ke narui ava avisawal va yar tap̃ena lala avisave suri la nene na lelaga. \v 49 \x - \xo 24:49 \xt Yum̃aena 1:4\x*Yum̃aena nene naga pe yum̃aena m̃arera tai nap̃a m̃arera pap̃isi, ana yoko neligan nam̃areraena tai e amiu vena iila amiu atauluia. Nam̃areraena nene, navisaarena kiena ne Ata sike nap̃a yoko naga ligan molue ma e peni vitom kokonia amiu, ana sineun nesape nevisa van amiu, ve aur matan re pulkumali nini wa, ana monar asum̃ate m̃a e nini, vano-o atolia.” \s1 Ntewa p̃erelua si Yesu pa ma e peni \r Mak 16:19-20; Yum̃aena 1:9-11 \p \v 50 \x - \xo 24:50 \xt Yum̃aena 1:9-11\x*Ana pogos nap̃a Yesu sinenan sape ligan la, sumon la apito garo e narin pulkumali nap̃a Petani. Apitom atol yo nene, asum̃a sanene, pano-o Yesu p̃ar plan limana metavan la, pisa ruru la. \v 51 Sum̃a pisa ruru la m̃a sanene pano-o, sum̃a siar mligan la palilue narui, pa si metava pa nena ma e peni. \p \v 52 Ana nalogena lala apisu kiela Sup̃e kovio sina petan la, ana akinai tano amlotunia, ana ap̃asup̃e la si apa gar Yerusalem, nap̃a akekara nap̃a akekara. \v 53 Ana asum̃a e nene pano-o, ana silaga e pogos na leniena make ga asum̃a apa amieluar ke Ntewa e m̃ana Yum̃a Wa. \p Nane Lologena Wo kiena ne Yesu Kristo nap̃a in Luk nesiria, p̃isi e nene narui.