\id JAS Lewo \h James \toc1 M̃aki Nap̃a SEMES Siriyuia \toc2 James \mt2 M̃aki Nap̃a \mt1 SEMES \mt2 Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Suniena plas na tusi nini \ip M̃aki kiena Semes, naga kiena visena wo lala nap̃a vena vianen yeririna lala kiena Ntewa nap̃a asu tetai asike e yo punuga e yomarava nini. Semes naga kila totou la mokliu e kiena visena vena iilaen yaru lala, vena atol sitomena a kiliaena wo lala. E m̃aki nini, naga pisayu suri moki nap̃a nalelagaena lala monar kiela sitomen tolia a monar akila. Naga sape nalelagaena nap̃a limana korena, naga monar kekara pogos nap̃a visae Ntewa visirlua naga va metava, a nalelagaena nap̃a kiena suri moki, naga monar kekara pogos nap̃a visae Ntewa ligan naga vito su tano. A pisayu p̃elaga wo nap̃a yaru monar kila, a naga sape lelagaena a yum̃aena, suri lua nene lalua monar akiriri lele taaga. Pisayu m̃ena sape yaru nap̃a kila ke p̃elaga wo na iilaen yaru tap̃ena, yoko kiena lelagaena m̃arera. \ip Semes pisayu suri lala na kilalien yaru lala, a naga sape yaru nap̃a suri la aimi akilalia, ana naga sum̃a p̃uarar ke p̃elaga mesmesu, naga kilia loge wo. Pisa sape nalelagaena monar ve tam̃an re gona visa suri viowa, ana monar yeluar ga Ntewa ea. A pisayu manmaruaena nap̃a Ntewa kiania, amio p̃elaga tap̃ena lep̃as nap̃a po, sane p̃elaga kiena yaru nap̃a kila kiena sitomena pito ga tano, pona kila kiena sitomena piyavi. Pisayu m̃ena p̃elaga lap̃as nap̃a piowa, sane yaru la asum̃a apeveyu, apilave pap̃isi, amila nakoaena pa yaru tap̃ena, pona akila kiela sitomena pa metava. \ip E m̃aki nini Semes pisayu lotena nap̃a navisatam̃eena sike ea, a suri keviyu si tai, pisawal ruruia nap̃a lelagaena amio yum̃aena wo, suri lua nene monar asike lele taaga e maliena kiena yaru nap̃a lelaga, ana nanini naga taveve sitomena kiena Ntewa. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1 \ili P̃elaga na lelagaena a p̃elaga na manmarua 1:2-8 \ili La nap̃a limala korena a yaru na suri moki lala 1:9-11 \ili Suri na kilalien lelagaena kiena yaru 1:12-18 \ili Yaru naga monar loge visena kiena Ntewa a monar kila suri la nap̃a visena nini pisa 1:19-27 \ili Visena na kila woen yaru pisu suri piowaga e yaru tap̃ena 2:1-13 \ili Lelagaena a yum̃aena wo 2:14-26 \ili Li nalelaga monar visuar ruruia e kiena visena 3:1-18 \ili Li nalelagaena a p̃elaga lala na yomarava 4:1—5:6 \ili Suri tap̃ena la nap̃a Semes pisa 5:7-20 \c 1 \s1 Visen p̃esia \p \v 1 \x - \xo 1:1 \xt Mat 13:55; Mak 6:3; Yum̃aena 15:13; Kal 1:19\x*Inu Semes inu nepe yaru na yum̃aena kiena ne Ntewa, a kiena ne kieta Sup̃e Yesu Kristo, nap̃a inu nesiri lum̃aki nini pimi pan amiu nap̃a amiu lus nae Israel lala lualima taaga pa lua nap̃a amiu asutetai asu ke e narin p̃egas lala e yo punu ga e yomarava nini. Inu nepiun nesape sanapen amiu asu pogaga pona amiu na asike sanape? \s1 Naviawaena amio namanmaruaena \p \v 2 Puruvi lala a vineu lala, pogos nap̃a na kilaliena lala imi e amiu, amiu na akilia avisu la sa nap̃a suri nalogewonena. \v 3 Nanene na sa nap̃a amiu akilia, pogos nap̃a suri nakilaliena naga kilali kiamiu naviawaena lala, ana amiu atauluia, nanene kila kiamiu naviawaena imi m̃arera manenea vena sum̃alu sulue. \v 4 A pogos nap̃a amiu asum̃alu m̃arera sanene, nanene naga kilia kila kiamiu malena mesmesu ruru wo vap̃isi marua ruru nenaga a ule ruru e suri wo la punu ga, pe p̃elaga wo re tai nap̃a naga pe kiena re poli. \p \v 5 Ana visae amiu yaru tai naga sitom pisape kiena manmaruaena ve tokaki ga, naga monar viun tan Ntewa e kiena leniena, ana Ntewa kilia la van naga. Vanon nap̃a e p̃elaga kiena ne Ntewa, Ntewa naga tap̃atete visi viowa va yaru nap̃a naga viun suri tania, vanon Ntewa naga mlaluen ga nalaena wo silaga e kiena sinewo. \v 6 Ana pogos nap̃a yaru viun suri sanene e kiena leniena, naga monar lelaga m̃arera, nap̃a naga ve sitom p̃ele re sina, vanon nap̃a sitomena kiena ne yaru na sanene naga sane sive nap̃a lagi miyuia kulkululu, lagi sum̃a supon kare ga pa e yo punu ga. \v 7-8 Yaru na sanene, kiena sitomena peve lua, a kiena p̃elaga lala kar ga, ana yaru na sanene tap̃atete si sitom visave p̃isi na la suri wo tai e Ntewa. \s1 Yaru la nap̃a kiela suri re poli, a yaru la nap̃a kiela suri la moki \p \v 9 Kieta puruvi lap̃asia limala korena ga, pe kiela suri re poli, ana la popon awarwar la vap̃isi nap̃a Ntewa pisirlua kiela sitomena pa metava, \v 10 a kieta puruvi tap̃ena m̃ena ga lala, nap̃a la kiela suri moki, ana la m̃ena ga popon awarwar la manene vap̃isi, komin nap̃a Ntewa naga kila kiela sitomena la sike ga tano. Lala akilia akekara sa nap̃a la apisu kilale asape yaru nap̃a naga kiena suri moki, naga sa ga nap̃a meme tai nap̃a to yam plas ga. \v 11 Pogos nap̃a mrae pa metava, nap̃a yo pisun pap̃isi, ana mlege meme la nene la apimi ameu, ana akekapili pito tano ana maran meme la nene kokovio. A e p̃elaga ke nene, e pogos nap̃a yaru na suri moki lala asum̃a akilapolo ke kiela kilavaru lala wa, ana p̃isi na la aloru m̃ena ga akokovio. \s1 Nakilaliena lala \p \v 12 Yaru nap̃a sum̃alu m̃arera e nakilaliena lala nap̃a aimi e naga, navisa ruruena sike e naga, vanon pogos nap̃a naga taulu suri la nene p̃isi, ana Ntewa yowauia ruru naga e nalaena wo tai, nap̃a naga namalena nene nap̃a Ntewa naga pisaaria p̃isi rui pan la nap̃a la asitom manene naga. \v 13 Visae nakilaliena lala imi e amiu, ana la atap̃ali amiu, ana amiu na ve avisa re avisave “O, natap̃aliena la nene la amolue e Ntewa.” Amiu tap̃atete avisa ve sanene, vanon nap̃a tap̃atete suri viowa naga kilia tap̃ali Ntewa, a p̃elaga nakilaliena yaru Ntewa naga pe kiena p̃elaga re nene poli. \v 14 Natap̃aliena la nene apimi m̃arera e yaru, e ga e pogos nap̃a kiena nasinenanena viowa ga nap̃a kila lup̃elup̃e naga, ana pure naga pano. \v 15 Siraunia, ana nasinenanena viowa nene naga pitovi pimi keviu ana naga p̃ar narina, nap̃a mlamulena viowa, a siraunia, pogos nap̃a mlamulena viowa nene naga m̃ena ga pitovi pimi keviu, p̃isi na naga m̃ena ga p̃ar narina, nap̃a naga marena. \p \v 16 Kiau puruvi wo lala, p̃isi na amiu avisuar ruru amiu, ve atam̃an re yaru la aimi avisa kotalia amiu, nap̃a la avisave “Natap̃aliena naga pimi e Ntewa.” \v 17 Amiu na monar akilia sa nap̃a suri wo punu ga, a nalaena tanea punu ga, la amolue ma e peni la apitomi e ita. La amolue e Ntewa nap̃a naga sii suri lala punu ga nap̃a la apivavaga ke e sinapane, suri vivavaga la nene nap̃a la akilia avilolou la silaga, ana naga kiena p̃elaga pe pe tap̃ena re nena pogos tai poli, nap̃a naga tap̃atete vilon m̃asina van ita pog tai, vena ligan ita tesum̃a ga e yemalolo. \v 18 Nane Ntewa ne nanene nap̃a sane kiena sitomena ga, naga kila ita tepimi tepe narina, komin nap̃a ita temlelaga e kiena visena lelaga, vena ita na sa nap̃a teve mras p̃esia na yeririna moki lala nap̃a p̃isi na lala alelaga mare e Kristo sirau. \s1 Ita monar telogear visena kiena Sup̃e \p \v 19 Kiau puruvi wo lala, p̃isi na ve sinemiu p̃esan re visena nene, nap̃a apisape yeririna punu ga monar avitap̃ilin yagogoena, a monar avis male ga. A monar ve avitap̃ilin re m̃ena ga sinekarena, \v 20 komin nap̃a nasinemimiena kiena ne yaru, naga tap̃atete nenaga kilia kila p̃elaga namesmesuena kiena ne Sup̃e imi kate pog tai, peraga. \v 21 Ve sanene, amiu na monar akoven plan p̃elaga namname lala, a yum̃aena viowa lala e kiamiu malena la wetelu, a amiu monar aligan kiamiu sitomena sum̃a vatano e Visena Wa nap̃a naga kilia tamalia amiu, nap̃a Ntewa naga mapila e losinemiu lala p̃isi rui. \p \v 22 Amiu monar akila ya nap̃a Visena Wa nene naga pisa, pe pon re nap̃a amiu asum̃a avisa kotalia amiu ga poli, nap̃a amiu asum̃a ayagogonia ana amiyagogo korena ga e Visena Wa nene, amiu pe akila re suri la nap̃a pisa ke poli. \v 23 Nanene sa ga nap̃a yaru tai pisu marana e wii nap̃a ato e kilika, \v 24 nap̃a pogos nap̃a naga pure petania, pog plas laa ga nene, naga sinena p̃esan ke sina ga marana pisape m̃a naga marana sanape wa. \v 25 Ana yaru nap̃a naga pisu ruru loyum̃a e navisaluaena wo nene nap̃a naga kilia wereplan ita e mlamulena viowa, a naga yagogo ruru ea, nap̃a naga ve yagogo korena re ga p̃isi sinena p̃esania, ana naga logearia a naga yum̃aenia, yaru ne nanene narui p̃isi na Ntewa naga visa ruru naga e kiena yum̃aena punu ga. \p \v 26 Visae yaru tai naga sitom ke sape naga pe yaru mesmesu nalelagaena tai, ana naga pe p̃uarar ruru re purmenena poli, naga sum̃a pisa kotalia ke sina ga naga, a kiena nalelagaena pe suri korena ga. \v 27 Ana p̃elaga na lelagaena nap̃a mesmesu ruru po, a nap̃a naga pe lelaga kemua nap̃a po e marana ne Ntewa, naga sanini: p̃isi na amiu aialiali ninuyu lala a letano lala, vena aiila la e kiela malena m̃arera lala, a amiu auarar ruru kiamiu malena m̃arera vena p̃elaga viowa amio kororaki lala na yomarava ve atolkare amiu re. \c 2 \s1 Amiu na ve awaveve re yaru lala \p \v 1 Kiau puruvi lala a vineu lala, sa nap̃a amiu apiawa e kieta Sup̃e Yesu Kristo, nap̃a naga pe Sup̃e Nawarwarena, p̃isi na amiu ve awaveve re yaru lala, nap̃a amiu akila wo van lap̃asia, a amiu akila viowa van lap̃asia. \v 2 Sa nap̃a visae yaru la ve lua, aimi loyum̃a e kiamiu yum̃a na leniena, tai nap̃a kiena suri la moki nap̃a m̃ana kulsota miyowau ruru po a naga miyen piataliga tai nap̃a pe kol teke e mrasilmana, a nap̃a tap̃ena naga pe kiena suri re poli, naga m̃ana kulsota la pororo ga, ana p̃isi na amiu ve akila re ve tap̃ena van lalua nene. \v 3 Pe pon re nap̃a amiu asitom manene yaru nap̃a naga mien kulsota nap̃a miyowau ruru po poli, nap̃a amiu aure naga va e yo nap̃a po a avisa vania avisave “P̃araga lelem̃a napo nanene, imimi sinemimi mesape ko ototano e yo nene,” a e yaru tap̃ena nene amiu avisa ga avisave “P̃isi na ko osum̃alu ga osum̃a varau e nam̃a, visae peraga oto ga tano e nam̃a.” \v 4 Pogos nap̃a amiu akila ke p̃elaga la ne sanene, amiu na asum̃a apisuvisu yaru lap̃asia la apo, a yaru lap̃asia la apiowa ga, nanene na vanon ga suri la nap̃a la amien ke ne, a kiamiu navisuena na sanene naga pe p̃arpoyo re nena e sitomena wo nene poli. \p \v 5 Kiau puruvi lala, amiu aloge inu. Yeririna la nap̃a na yomarava nini la nap̃a limala korena ga, Ntewa naga pure plan la nene la ape kiena, vena naga kila sa nap̃a la kieta suri wo lala e lepas nen kiela nalelagaena lala. A Ntewa kila m̃ena ga ve sanene vena akilia ava ala kiela lalimana lala e nasup̃enena kiena, sa nap̃a naga pisaar p̃isi rui pan la nap̃a asitom manene naga. \v 6-7 Ana amiu na asum̃a apisuvisu ke yaru la nap̃a la limala korena la sane ape kororak ga. Ana amiu na asitomyulia: ?A la nap̃a la asum̃a am̃ene amiu ke ne nap̃a la asum̃a ap̃ure amiu ke apa kumali? ?A li pe m̃ena ga la nap̃a la asum̃a apiuelin amiu ke e kia keviu wo nene nap̃a Ntewa naga mligan e amiu? Nanene na pe yeririna re la nap̃a limala korena poli, ana nanene na yeririna la nap̃a kiela suri moki. \p \v 8 Mrapa mesmesu nap̃a amiu ataveve e nene naga sa nap̃a purp̃es nen navisaluaena kiena ne nasup̃enena kiena ne Ntewa pisa nap̃a naga pisa pisape “Ko na ositom nalavis pum̃a lala, okila wo van la, ve sa ke ga nap̃a ko na ositom ko m̃aga.” \v 9 Ana visae amiu asum̃a avisuvisu ke yeririna lala awaveve la ke sanene, nanene na amiu asum̃a amlamula ke piowa nene ne, a navisaluaena kiena ne Ntewa p̃isi na naga lip̃ere amiu visae amiu na ape yaru na kilaroen navisaluaena. \v 10 Komin yaru nap̃a naga kilaro ga visena kiena ne navisaluaena ve taaga ga, naga kila ke mlamulena viowa ne e marana ne Ntewa, naga sa nap̃a naga kilaroro make visena kiena ne navisaluaena la nene punu ga p̃isi narui. \v 11 Komin Ntewa nene nap̃a naga pisa pisape “P̃isi na amiu ve atap̃a re kolau,” nanene na Ntewa ke ga nene na wa nap̃a naga pisa pisape “P̃isi na amiu na ve awem̃ar re yaru.” A visae amiu ve atap̃a re kolau ana amiu awem̃ar ga yaru, p̃isi na amiu na ave yaru na kilaroen ga navisaluaena narui. \v 12 E pogos na lip̃ereena, p̃isi na Ntewa naga ve la re nakoaena van amiu sa nap̃a p̃isi na naga la van yeririna viowa lala, p̃isi na naga ure plan amiu e nakoaena nene narui. Komin suri ne nanene, kiamiu visena lala a kiamiu yum̃aena lala naga monar ve sa nap̃a amiu na pe akila re suri tai nap̃a mesmesun nap̃a amiu akus nakoaena vanon poli. \v 13 Nanene na komin nap̃a Ntewa naga sinena mie amiu, a kiena nasineyeena nene naga p̃isi na yumuvanlua nalip̃ereena nap̃a naga mesmesun nap̃a amiu akusia. A pogos nap̃a Ntewa naga p̃isi na lip̃ere yeririna la nap̃a la pe sinela mie re yeririna tap̃ena poli, p̃isi na naga m̃ena ga tap̃atete sinena ye la. \s1 P̃elaga na viawaena a na yum̃aena wo lala \p \v 14 ?Puruvi lala, sanapen nap̃a visae yaru tai naga sum̃a visa ke visave naga piawa ke e Kristo, ana p̃isi na naga pe kila re yum̃aena wo la poli? ?P̃isi na kiena naviawaena ga nene naga kilia tamalia naga, pona peraga? Nanene na, tap̃atete suri wo tai kilia molue kome kiena visokanena naviawaena kiena ne yaru na sanene. \v 15 ?A sanapen m̃ena ga nap̃a visae kieta puruvi lap̃asia amio vineta lap̃asia nap̃a la pe m̃ala kulsota re poli, a la pe kala kinanena re poli? \v 16 Visae amiu yaru tai naga visin sineyeena van la visave “Ntewa naga visa ruru amiu, amiu na ve miava tol amiu re, a ve viso kar amiu re,” ana naga pe mla re nena suri tai pan la poli vena iila la, visave ve sanene pogaga ne pona pe po re nene poli? Peraga, kiena visena na sanene ana pe visena korena ga. \v 17 A kieta naviawaena na sa ke ga nene narui, nap̃a visae naga sum̃a naga taaga, a ve yum̃aena wo lala ve su re amio, ana kieta naviawaena nene pe naviawaen korena ga, mare ga ne. \p \v 18 Ana pona p̃isi na yaru lap̃asia la aloge visena nene, ana p̃isi na la akilali nap̃a avisatam̃ea avisave, “Naga pogaga, ana pe sa re nene poli. Ana naga sa ga nap̃a yaru lap̃asia, la ape yaru na viawaena, a yaru lap̃asia, la ape yaru na kilaen yum̃aena wo lala.” \p Ana p̃isi na inu nevisatam̃e la nevisave “Visae inu nevisu ko nap̃a ko ovisa ovisave ko na ope yaru na viawaena ga, ana ko na pe yaru na kilaen re yum̃aena wo la poli, ana ve sanene p̃isi na tap̃atete nevisu kile tai nap̃a sane naviawaena kiom̃a pe lelaga. Ana visae ko ovisu nap̃a nesum̃a nekila ke p̃elaga wo lala, nanene kilia kila merarava van ko sane kiau viawaena naga pe lelaga kemua.” \v 19 Ee, inu nekilia m̃aga nap̃a ko omlelaga nap̃a Ntewa taaga ga sike na, nanene na po pap̃isi nene. Ana nevisa van ko, yermare m̃ena ga lala la amlelaga sa ke ga, ana la asum̃a amiyuwawa pap̃isi vanonia. \v 20 Sa nap̃a nesum̃a nepisa ke ne, yaru nap̃a naga pisape naga piawa m̃aga, ana pe kila re p̃elaga wo la poli, kiena naviawaena nene pe suri korena ga, yaru na sanene na pe wowe ga nene. ?Pona amiu sinemiun asape nevisa meraravanli la suri nene sane wa? \v 21 Pogaga, amiu asitomli repita nap̃a Epraam ne. ?Ntewa naga kila Epraam naga mesmesu e marana vanon ya ne? Nanene komin nap̃a Epraam naga p̃ere narina nap̃a Aisak, piar naga e wonta, ana tam̃an narina nene pisape kila kup̃ap̃aena ea va Ntewa. \v 22 Amiu apisu ke ne, e lele nene ita tevisu nap̃a naviawaena kiena ne Epraam a kiena yum̃aena lala, ana suri la lua nene amiyum̃ae ga lele taaga. Kiena yum̃aena lala la akila sane kiena naviawaena naga pe lelaga ruru kemua nap̃a lelaga, \v 23 a suri nene naga kila Visena Wa pe lelaga kemua, nap̃a pisa pisape, “Epraam naga piawa ke e Ntewa, a pe miasi suri ne nanene, Ntewa naga kila Epraam mesmesu amio naga.” A nanagane ita tesum̃a tepio ke Epraam tesape naga pe erau kiena ne Ntewa. \v 24 Komin suri ne la na nene, ita tekilia tekirawal sane Ntewa naga kila yaru mesmesu amio naga komin kiena p̃elaga wo na malena m̃ena ga, pe komin re ga kiena naviawaena poli. \v 25 A amiu asitomli Reap nene, nanua sumo naga pe sira na mrapa ga tai. ?Ntewa kila naga mesmesu amio naga vanon ya ne? Nanene vanon nap̃a naga pisuar ruru le Israel la lua nene nap̃a lalua apim vinau ga apisape avisu kilia Seriko. Naga p̃erewan lalua nene e m̃ana yum̃a, a p̃isi na naga kipian lalua nene e mrapa tap̃ena tai vena lalua akilia aure ana awasup̃ela si akom ea. \p \v 26 Pogaga, ana sa nap̃a tas nen yaru nap̃a naga pe ninuna re poli, naga mare, naviawaena m̃ena ga, nap̃a pe p̃elaga wo re lap̃as ayum̃ae veraga amio poli, naga m̃ena ga mare ga. \c 3 \s1 Ita monar touarar ruru purmeneta \p \v 1 Puruvi lala a vineu lala, pe pon re nap̃a amiu ve moki akilali nap̃a auarar yum̃aena na vianena e yum̃a na lotuena la poli, vanon nap̃a amiu akilia m̃aga, e legiena na lip̃ereena, p̃isi na Ntewa naga kila nalip̃ereena van imimi navianena lala ana m̃arera laa sane. \v 2 Visae yeririna tai naga pe kila pal re kiena visena pogos tai poli wa, yaru nene naga po na po, naga kilia p̃uarar ruru kiena malena wetelu. Ana peraga, ita punu ga ita tesum̃a tekila pal luen ga kieta visena lala silaga. \v 3 Popon ita tesitomli narin pototo nene nap̃a ita temligan pa teke e logon wosi. Pogos nap̃a ita temligania, ita na tekilia tekila wosi nene logear ita, a ita tekilia tevilon pupia tas nen wosi nene naga va e yo nap̃a ita sinetan tesape naga va ea. \v 4 A ita na tesitomli m̃ena ga waa lala, nap̃a pe suri korena ga nap̃a aurmi pap̃isi, a pona pupia lagi miyuia ana sinenan pisape supon vano, ana narin p̃eligas ga, naga kilia kila pupia waa nene va e yo nap̃a yaru na uararen p̃eligasia naga sinenan pisape va ea. \v 5 Purmeneta lala naga sa ke nene narui, nap̃a la ape narin suri ga tai, ana la akilia avis molmolue ve keviu vap̃isi. \fig Waa na keviu pap̃isi ana p̃eligas kilia vilonia|src="60_James 3_4 Triream Rudders.tif" size="col" ref="3:4" \fig* \p Amiu na asitomli, nap̃a narin m̃au na kapi ga tai, ana naga kilia kekan ga pupia laki lala e pupia yom̃arua tai. \v 6 Ee, lelaga kemua, nap̃a purmeneta naga sane kapi ta ne. Komp̃as nen tasneta la moki, ana purmeneta naga ta nap̃a suri viowa punu ga na yomarava nini la apule manene la ea, a kiena naviowaena la nene la asum̃a akila kare make kieta malena wetelu. Purmeneta nene na sum̃a mla ke kapi e lele na loge viowaena, a naga sum̃a kila ke kapi nene pivaga e kieta mrapa na malena punu ga. \v 7 Ita tekilia tepisu nap̃a yaru naga kilia kila suri tetan lala aimi amom̃au, sane suri mali na yom̃arua lala a manu lala, lom̃ara lala, a ika lala, \v 8 a pe yaru re tai nap̃a naga kilia kila purmenena mom̃au poli. A purmeneta lala la apiowa la, a tap̃atete touararia, a kiela visena lala la sa ga mrasup̃apo nap̃a kilia kilam̃ar yaru. \v 9 Ita tesum̃a tepis ke e kieta purmeneta nene vena teieluar Ntewa Wa nene nap̃a naga pe Arimata, ana siraunia, ita tepis ke sina ga ea ana tepiuelin yaru tap̃ena lala nap̃a ita na pe tesitom re tesape Ntewa naga sii la poli. \v 10 E gota taaga ga, ita tesum̃a tepis po ea, a tepis m̃ena ga piowa ea. Puruvi lala, suri nene naga piowa manene la. \v 11 Pe puluwii re ta nap̃a mon m̃aga ana e pulusa si amio wii lalua akate veraga e poli. \v 12 A sa ke m̃ena ga nap̃a purpik tap̃atete kilia war mraolip, a kilkerep tap̃atete war mravik. Tap̃atete m̃ena okilia ova ovio wii e pulusive. \s1 Namanmaruaena wo nap̃a Ntewa naga mlavia \p \v 13 Visae amiu yaru lap̃asia nap̃a ape manmarua pap̃isi, la akilia ruru suri po, popon lala akila suri la nene imi merarava ruru wo sa nap̃a la kiela malena mesmesu, kiela sitomena lala monar vito ga tano, a kiela p̃elaga lala monar marua ruru wo. \v 14 Ana visae amiu asitom sa nap̃a amiu ape manmarua, ana kiamiu sitomena lala apulen navielueena amio m̃ena ga nakalawaena, visae ve sanene amiu na apisokani ke ga ne. Amiu na ve avisvilaven re si vanon kiamiu visokanena na manmaruaena nene, vanon nanene na pe p̃elaga na manmaruaena re nenaga nene poli. \v 15 Nanene naga pe manmaruaena nae re ma e sinapane nene poli, ana naga manmaruaena na yomarava ga nini ne, a naga pe kiena ne yeririna viowa ga lala, naga pe manmaruaena nap̃a naga molue ruru ga kome Yermare. \v 16 Vanon pogos nap̃a yaru la nap̃a avielue ana la sinelan asape ato kalawa make yeririna tap̃ena lala, ana suri la punu ga asutetai ga narui, tap̃atete si akirir ruru wo. \v 17 A visae yaru nap̃a naga tol namanmaruaena nae ma e peni, ana kiena p̃elaga ve tap̃ena. A metava suri tap̃ena lala, kiena malena ikik ruru wo, a naga ve yaru nasum̃areena m̃ena ga, naga ve yaru mom̃au, naga ve erau ruru wo van yeririna tap̃ena lala, a naga ve yeririna na sineyeena. A naga ve yeririna m̃ena ga tai nap̃a e kiena malena war mras la nap̃a po. A naga ve waveve re yaru lala, a kiena sitomena ve veve lua re. \v 18 Yaru na sanene, suri la punu ga e kiena malena naga mesmesu ruru po pap̃isi, a p̃isi na ve sa ke m̃ena ga e yaru la punu ga nap̃a la ape yeririna na sum̃are, nap̃a la amiyum̃ae ke e p̃elaga na sum̃arena. \c 4 \s1 Yaru nap̃a naga kila erau wo amio yomarava nini \p \v 1 ?Ana visae sum̃arena nene ve su ruru re amio amiu, ana amiu asum̃a akila ga mara van amiu, a aveveyun amiu, ana ya ne pe mias nen suri nene? Suri nene naga molue kome kiamiu nasinenanena lala, nap̃a la asum̃a akila amiu amiyum̃ae m̃arera pap̃isi vena akilali nap̃a aloge wo e suri punu ga nap̃a sike e yomarava nini. \v 2 Amiu na sinemiun manene la suri la nap̃a sike e yomarava nini, ana amiu tap̃atete akusla, ana nane kila amiu na sinemiun asape awe yeririna vanonia. A amiu na sinemiun manene la suri kiena ne yeririna tap̃ena lala, ana tap̃atete m̃ena ga akilia akusla, ana kila amiu apeveyu a am̃e amiu m̃aga vanon suri la nene. Ana amiu pe atol re suri lap̃as nap̃a amiu sinemiun poli, vanon nap̃a pe apiun re tan Ntewa poli. \v 3 A pogos lap̃asia amiu apiun tan Ntewa, ana pe atol re poli, vanon nap̃a apiun pal ga. Ana nanene komin nap̃a amiu asum̃a apiun ke ga vena kila kiamiu nasinenanena lala akilia awar ya nap̃a la sinelania vena aloge wo ea. \p \v 4 Amiu na sa nap̃a yeririna la nap̃a la pe ape lelaga re pa wola poli, nap̃a amiu pe akekaran manene re si kiamiu Ntewa poli, amiu pe ape lelaga re pan poli. Ana yaru nap̃a naga sinenan pisape naga ve erau wo amio yomerava nini a amio m̃ena ga kiena p̃elaga lala, ana naga sane sum̃a kila ke erau viowa amio Ntewa ne, naga sane pe nasinekar kiena ne Ntewa p̃isi narui. \v 5 Visena lelaga tai teke e Visena Wa, nap̃a naga pisa pisape \q1 “Ninuta nap̃a Ntewa naga mligan teke e ita, naga sum̃a sinenan pisape va viowa silaga e kiena nasinenanena viowa lala.” \p A nanene naga pe pe visena korena re nene poli, \v 6 a Ntewa naga sum̃a miila ita keviu pap̃isi e kiena sinewo, vena ita ve tekila re si ve sanene. Ana naga nene sa nap̃a Visena Wa naga pisa, nap̃a naga pisa pisape \q1 “Ntewa naga sum̃a pisalup̃ar ke yaru nap̃a naga p̃arwaria, ana naga pe sinewo pa yaru nap̃a naga kiena sitomena to ga tano.” \p \v 7 Vanon suri ne nanene, amiu monar aligan amiu asum̃a tano, vatano e limana ne Ntewa, a amiu na monar asuwo Yermare Lego, ana p̃isi na naga ure vetan amiu. \v 8 Amiu na monar aimi manene laa lavisin Ntewa sane wa, a p̃isi na naga m̃ena ga imi manene laa lavisin amiu sane. Amiu yeririna viowa lala, amiu monar akevan limamiu lala. A amiu nap̃a amiu kiamiu sitomena peve lua, amiu monar akila sinemiu lala imi ikik ruru wo. \v 9 Nanagane kana pogos ruru nap̃a amiu sinemiu viowagan kiamiu mlamulena viowa la narui, amiu aloge viowa vanonia, amiu alokain tagiena. Popon amiu akila kiamiu vitalena imi ve kiamiu tagiena ga, a kiamiu kekarena imi ve kiamiu nasineyeena. \v 10 Ana amiu monar akila kiamiu sitomena su ga tano e marana ne Ntewa, nap̃a naga mon metava a naga p̃isi na visirlua amiu. \s1 Amiu na ve alip̃ere re kiamiu puruvi lala \p \v 11 Puruvi lala a vineu lala, pe pon re amiu asum̃a avisa kare amiu poli, a alip̃ere amiu ke sina ga. P̃elaga nene, Navisaluaena kiena ne Ntewa pisalup̃ar p̃isi rui, ana yaru nap̃a naga sum̃a kila ke sanene pan kiena puruvi lala, naga sum̃a pisa kare ke m̃ena ga Navisaluaena nene, a naga sum̃a mlip̃ere ke Navisaluaena nene pisape naga piowa ga. A pogos nap̃a amiu apisu Navisaluaena nene apisape piowa sanene, amiu asum̃a amligan amiu apa ke metava e naga, ana amiu pe asu re si vatanon naga poli. \v 12 Ntewa nene naga kilia tamalia yaru a naga kilia kila yaru kovio, a mesmesun nap̃a naga taaga ligan Navisaluaena a naga lip̃ere yaru. ?Ana amiu na asitom asape amiu ape Ntewa, vena akilia alip̃ere kiamiu puruvi la sanene? \s1 Amiu avisuar ruru amiu, ve avis vilave re \p \v 13 Amiu lap̃asia akilia avisa avisave, “P̃ane pona peni p̃isi na imimi meva e pulkumali tap̃ena tai. Ana e yo nene, p̃isi na imimi mesum̃a ga tol kas wetelu ve taaga, ana p̃isi na imimi mekila yum̃aena na warena kilavaru ve moki.” Ana amiu ayagogon inu. \v 14 Amiu na pe akilia re nenaga ya nap̃a p̃isi na naga kilia warpoyo e kiamiu malena peni poli. Kiamiu malena naga sa ga m̃au nap̃a pimi kate e tavie a naga su plas ga ana siraunia kokovio ke sina ga. \v 15 Ana visena nap̃a mesmesun nap̃a amiu avisa, naga sanini, pisape “Visave Ntewa nap̃a mon metava naga sinenan ve sanene, p̃isi na imimi mekilia mesum̃a memal re la ve plas ga na wa, ana p̃isi na imimi mekilali ve sanene ve sanene.” \v 16 Ana peraga, amiu asum̃a apisi vilave ga, a amiu ap̃arwar amiu pap̃isi wa, ana nanene na piowa nene. \v 17 Ana yaru nap̃a naga kilia ruru p̃elaga wo lala nap̃a mesmesu nap̃a naga kila, ana naga pe kila re poli, nanene naga kiena mlamulena viowa nene. \c 5 \s1 Yeririna na suri moki lala, monar maram̃e amiu \p \v 1 Li na suri moki lala, popon amiu m̃ena ga ayagogon inu. Popon amiu na alokain tagiena vanon pogos m̃arera la nap̃a asum̃a apimin ke nap̃a atol amiu. \v 2 \x - \xo 5:2 \xt Mat 6:19\x*E marana ne Ntewa, kiamiu suri wo lala sa ga suri la nap̃a apililua p̃isi rui, a m̃amiu kulsota wo m̃ena ga lala sa ga nap̃a kirara lala akarwowo p̃isi rui. \v 3 A kiamiu suri m̃ena ga lala nap̃a sane kilavaru, la sa nap̃a asum̃a asiar asape avililua narui, ana p̃isi na tasnemiu m̃ena ga lala avililua, sa nap̃a kapi kekania, a nanene naga kila merarava pisape amiu na amiyum̃ae piowa ga amio kiamiu kilaveru la nene. Ita tesike e legiena maro la ne, ana amiu na asum̃a apanon ap̃arpolo manene ke kiamiu kilavaru la pa laa na wa. \v 4 Li na yum̃aena lala amiyum̃ae p̃isi rui e kiamiu lokove lala, ana amiu na pe apulila re poli wa. Kiela naulena lala nap̃a amiu apuarar sike na, naga sa nap̃a sum̃a mlokai keviu vena visawal nap̃a amiu apisokan ga. Li na yum̃aena m̃ena ga la nene asum̃a atagi, a kiela tagiena nene naga pa tol kiligana ne Ntewa nap̃a naga pe Ntewa na m̃areraena. \v 5 E yomarava nini, kiamiu malena meme ga, nap̃a amiu akilia aul ga suri punu ga nap̃a amiu sinemiunia nap̃a alogewonia. Amiu na akan ga kinanena wo la silaga, ana inu nevisa van amiu, amiu na sa ga suri mali lala nap̃a yaru la apagan ruru la po pano-o amlapa ruru po pap̃isi, nanagane amloge po pap̃isi, ana legiena na we mom̃ar laena pimi ke lavisi narui, ana suri mali la nene amninue ga. \v 6 Amiu na asum̃a apisu ke la nap̃a limala korena ga la apito ga tano. Amiu amla nalip̃ereena viowa lala pan la, pe suri korena ga nap̃a la amesmesu ga. Amiu akila kare la m̃aga pano-o amiu am̃emom̃ar la amare. Suri la nene, amiu akila pan yeririna lala nap̃a tap̃atete nenaga la akilia avisalup̃ar amiu. \s1 Amiu monar amalumu ga \p \v 7 Puruvi lala, amiu na monar amalumu ga vena asum̃ate m̃aga kieta Sup̃e vano vano-o naga wasup̃e sina ga. Naga sane yaru na lokove, nap̃a naga to malumu ga tom̃a ga tom̃ate pogos wo na yum̃aenen kiena lokove lala, a vena yua naga imi kepapania, a vena war kinasa nap̃a marua sike ea. \v 8 Ana amiu na monar amalumu m̃ena ga sanene narui, vena asum̃ate kieta Sup̃e naga wasup̃e sina ga imi. A amiu monar kiamiu sitomena lala asum̃alu m̃arera, vanon nap̃a p̃isi na naga ve ve piavi re ana naga imi ke sina ga. \p \v 9 Puruvi lala, amiu ve avismumun amiu re silaga, vena p̃isi na Ntewa naga tap̃atete lip̃ere amiu vanonia. Vanon naga pe yaru nalip̃ereena, a sa ga nap̃a naga sum̃a sum̃alu ga sike e pulutava narui vena imi loyum̃a. \p \v 10 Puruvi lala, popon ita tesitomli navisawalena na sumo lala kiena ne Ntewa. La apian ita e mrapa wo tai, nap̃a pogos na yeririna lala akila piowa pan la, la amalumu ga a kiela sitomena lala pe mloru re poli. \v 11 La asum̃alu m̃arera asum̃a ga pano pano-o, ataulu suri la nene, a komin suri ne nanene, ita tepisuia tepisape Ntewa naga pisa ruru la pap̃isi wa. Yeririna nap̃a Sop, naga m̃ena ga tai nap̃a naga sum̃alu m̃arera su piavi e suri m̃arera la ne sanene, a ita tekilia suri wo lala nap̃a Ntewa naga kila pania sirau p̃isi. Nene na lelaga, Ntewa naga pe lemam pan yeririna la pap̃isi, naga sinena mie la pap̃isi. \s1 P̃elaga na visaena visena nap̃a lelaga \p \v 12 \x - \xo 5:12 \xt Mat 5:34-37\x*Kiau puruvi lala a vineu lala, metavan suri tap̃ena la punu ga, pogos nap̃a visae amiu apisaar suri tai, pona amiu apisa pupia visena keviu tai, p̃isi na amiu ve avisa re amio kia kiena ne sinapane, a kia kiena ne yomarava nini, pona kia kiena ne suri tap̃ena tai, vena kila kiamiu visena nene m̃arera. Visae amiu avisa avisave “Lelaga,” monar avisa ga “Lelaga.” A visae amiu avisa avisave “Peraga,” monar avisa ga “Peraga.” Visae kiamiu visena ve lelaga ruru kemua sanene, p̃isi na Ntewa naga tap̃atete lip̃ere amiu vanonia. \s1 Leniena nap̃a navisatam̃eena pimi ea \p \v 13 Visae amiu yaru tai nap̃a naga mloge piowagan ke suri tai, naga popon len, a visae amiu yaru tai naga kekara, ana naga popon yeluar Ntewa e yauena. \v 14 \x - \xo 5:14 \xt Mak 6:13\x*A visae amiu yaru tai mai, nanene naga mesmesun nap̃a naga vio nasumonena na sum̃are lala vena aimi avisu naga, ana p̃isi na lala akilia alenwo naga, a la akilia ataron sirveve va e naga e kia kiena ne kieta Sup̃e. \v 15 Ana komin nap̃a apiawa m̃arera e Ntewa, ana alen vania, p̃isi na Ntewa naga tamalia namaiena nene, kila ruru sina ga naga. A visae maiena nene nap̃a tol yaru nene naga vanon kiena mlamulena viowa lap̃asia, a visae yaru nene visa plan kiena mlamulena viowa la nene, p̃isi na Ntewa naga viewo m̃ena ga mlamulena viowa nene. \v 16 Komin suri ne nanene, ana popon amiu na asum̃a avisa plan kiamiu mlamulena viowa lala van amiu, a popon m̃ena ga amiu asum̃a alenwo amiu ana vena p̃isi na Ntewa naga kila amiu awo sina. Pogos nap̃a yaru mesmesu naga len m̃arera, kiena leniena kilia war mrasa ve moki. \v 17 Elaisa naga pe yeririna ga sa nap̃a ita, ana naga mlen m̃arera pisape yua p̃isi, ana tol kas telu komsusa ana pe yua re nenaga e kiena yo poli. \v 18 Ana siraunia naga kila ke sina ga leniena, ana yua kove ke sina ga ana lokove lala ape kinas sina ga. \s1 Amiu na monar aure si yeririna nap̃a pure wasup̃e sina ga imi \p \v 19 Puruvi lala a vineu lala, visae amiu yaru tai molue vetan nalelagaena, ana amiu yaru tai naga vanon ure naga wasup̃e sina ga imi, naga nene na yum̃aena wo ta nene. \v 20 \x - \xo 5:20 \xt 1Pit 4:8\x*Amiu na monar asitom̃alia, sa nap̃a visae yaru nap̃a naga vilon yeririna viowa tai molue e mrapa nap̃a piowa wasup̃e sina ga imi e mrapa nap̃a mesmesu, naga tamalia yeririna viowa nene narui, ana p̃isi na tap̃atete yeririna viowa nene naga kovio. A naga kila sa nap̃a p̃isi na Ntewa naga kilia ure plan punu ga mlamulena viowa kiena ne yaru viowa nene.