\id GAL Lewo \h Kalesia \toc1 M̃aki Nap̃a Pol Siria Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu KALESIA \toc2 Kalesia \mt2 M̃aki Nap̃a Pol Siria Pa Pan \mt2 Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu \mt1 KALESIA \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip Kalesia naga lepas keviu tai nap̃a m̃eke vatanon P̃arin Sup̃e nae Rom, a m̃eke e purvanua nap̃a nagane kiena kia Teki. \ip E pogos nap̃a nalogena kiena Yesu la asiaria vena ava alologon kiena lologena wo, yaru la nap̃a pe ape lus nae re Israel poli lala akekaran lologena wo nene pap̃isi. \ip Ana yaru lap̃asa asum̃aga, nap̃a e kiela sitomiena lala, asape visae yaru tai sinenan sape naga imi ve yaru lelaga nalelagaena kiena ne Yesu, naga monar taveve ke navisaluaena marua lala nap̃a sumo na Ntewa mila pa Mosis. Ana Pol pis m̃arera kawe sitomiena nene, pisawoia sape p̃elaga nene pe mesmesu re nenaga. Naga pisawal merarava sape visae yaru nap̃a sinenan tolen maliena e Kristo, purp̃esnen suri nene na sanene, naga monar lelaga ga e Kristo. E ga e p̃elaga nene, yaru makega akilia aimi amesmesu e marana Ntewa. \ip Ana e sum̃are lala e pulkumali lala nae lepas nae Kalesia, yaru lap̃asa apimi akawe Pol e visena lala, apian li-nalelagaena lala asape visae yaru tai sinenan sape imi mesmesu e marana Ntewa, naga monor taveve ke navisaluaena lala kiena Mosis. \ip M̃aki nini, Pol siria pan la nap̃a asum̃a ataveve ke vianena nene nap̃a pe po re poli, vena urela awasup̃e si aimi e lelagaena na lelaga, a e p̃elaga la nap̃a mesmesu. E kiena m̃aki, naga siar visena, pisawal sape naga kilia vis vanla sanenen komin naga puarar yum̃aena sane nalologena kiena Yesu Kristo, a li na lelagaena lala e yo pinuga apisukilia naga sanene. Naga pisa m̃aga sape pe yaru la re apisa pania asape imi ve nalologena tai poli, ana Ntewa ke nap̃a pisirlua naga narui, pio naga vena visawalen lologena wo va yaru la nap̃a pe ape lus nae re Israel poli. A naga pisa luwega visena na kaweena vianena viowa la nene, naga sape lelagaena kiena yaru ga kilia kila yaru mesmesu e marana Ntewa. E maran tusi maro na m̃aki nini, Pol kila meraravan sape p̃elaga wo nap̃a li nalelagaena la asum̃a akila, molue kome p̃elaga nap̃a yaru sinensi wenlai a vinena, komin nanene naui naga p̃elaga po na malien kiena ne la nap̃a amlelaga e Kristo. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena nasumo 1:1-10 \ili Nam̃areraena sike e Pol komin naga pe nalologena tai 1:11—2:21 \ili Ntewa sum̃a miila ita e kiena lemamiena 3:1—4:31 \ili Li nalelagaena la apimi po, ana kiela yum̃aena sum̃aga 5:1—6:10 \ili Visena maro 6:11-18 \c 1 \s1 Pol siar kiena visena pan la \p \v 1-2 Inu Pol nesiri m̃aki nini pim̃asu pan amiu, amiu p̃egas nen li nalelagaen lala garu lap̃as nae Kalesia, a inu nemio kieta wolai lala nae e yo nini, imimi mepiun tan amiu mesape sanape amiu asum̃a pogaga pona amiu asike sanape? Inu nena nini nap̃a Yesu Kristo, amio Ntewa Arimata, nap̃a naga pisirlua sina ga Yesu e marena, lalua ne na nene lalua amligan inu nepe yaru nalologena, ana in na sanene, pe yaru re nap̃a pio inu poli, a pe yaru re m̃ena ga nap̃a naga mligan lua inu sanene poli. Ee, amiu na monar ayagogon ya nap̃a nevisawalia. \p \v 3 Inu sineun nesape Ntewa Arimata amio Sup̃e Yesu Kristo, lalua amligan lemamiena amio sum̃are sike e amiu. \p \v 4 Yesu Kristo, naga kila mesmesu sa nap̃a Ntewa Arimata naga sinenania, nap̃a naga tam̃an naga mare vena war plan kieta mlamulena viowa lala, vena kilia werelua ita e mlamulena viowa nap̃a tesike ea. \v 5 Vanon sur ne na nene, p̃isi na ita teyeluar manene kia kiena ne Ntewa nene va metava silaga, vano vano tap̃atete p̃isi. Sanene. \s1 Lologena Wo, taaga ga \p \v 6 Inu nemilan amiu pap̃isi, nap̃a Ntewa naga pio amiu rui, a Kristo kila po pan amiu pap̃isi rui, ana pe e re ga e pogos nene poli ana amiu asum̃a ap̃ure ke sina ga petan Ntewa, nap̃a amiu asum̃a ataveve ke sina ga visena tai nap̃a sane lologena wo tap̃ena tai. \v 7 Ana tap̃atete si lologena wo tap̃ena tai ve sanene, komin nap̃a lologena wo taaga ga nene nap̃a sike na. Inu nemloge apisa sanini, vanon nap̃a yar lap̃as nap̃a akila ke sinemiu la pilovilopuia, nap̃a la sinelan avilopu lologena wo kiena ne Kristo imi ve tap̃ena. \v 8 Ana visae imimi yaru tai, pona navisi nae peni tai, pona a re m̃ena ga, nap̃a naga lologon nalologena wo tai, nap̃a pe toroki re amio nap̃a imimi mepisawal pan amiu sumo rui, ve sanene popon manene nap̃a yaru nene akoven vitove e lele na logeen viowa. \v 9 Ee, in na nevisawal ke sina ga nene, van amiu narui, nesape visae yaru ai nap̃a pisawal visena na lologena wo tap̃ena tai pan amiu sumo rui, nap̃a pe tap̃enan lologena wo nene nap̃a amiu amla p̃isi rui, ana p̃isi na yaru nene naga monar ala nakoaena viowa vania e kapi. \p \v 10 In na nekilia nesape yaru lap̃asia apisa kare inu yam mok rui, apisape in na sineun ga nesape yaru lala aloge wo e kiau visena lala, ana amiu amloge kiau visena m̃arera nene sanape? Pona yoko yaru lap̃asia sinela kar inu yo, ana pogaga, komin nap̃a ya ne in na sineunia, in na sineun ga nesape Ntewa, naga kekaran kiau visena, komin nap̃a visae in nemlologon ga vena yaru la aieluar inu, ve sanene in na pe nepe yar lelaga na yum̃aena kiena ne re si Kristo poli narui. \s1 Pol pisayu nap̃a Ntewa pio naga \p \v 11 Wolai lala amio vineu lala, popon nevisa meraravan van amiu, sane, lologena wo nene nap̃a nepisawal ke ne, naga pe visena re tai nap̃a yar la asiar poli. \v 12 In na pe nemla re lologena wo nene tan yaru tai poli ana pe yar re tai nap̃a pian inu e poli, peraga. Ana Yesu Kristo naga ga kipian ruru inu e lologena wo nene merarava. \p \v 13 \x - \xo 1:13 \xt Yum̃aena 8:3, 22:4,5, 26:9-11\x*Nanene na sa nap̃a amiu amloge rui, nap̃a kiau namalena nanua sumo na sanape, e pogos nap̃a in na nesike loyum̃a e lotuena kiamimi imimi le Yu lala. E pogos nene, inu silaga sineu kari luen ga p̃egas nen nalelagaena lala kiena ne Yesu, ana nem̃ene la nekila kare la nap̃a pe nesitom la re nena poli, komin nap̃a sineun nesape nalelagaena la ne sanene na monar toko ga. \v 14 \x - \xo 1:14 \xt Yum̃aena 22:3\x*E pogos nene, netaveve ruru p̃elaga na lotuena kiamimi imimi le Yu lala, taulu yaru tap̃ena lala nap̃a imimi na sane teras taaga, a inu nepuarar visena marua lala kiena ne repimimi la m̃arera, nap̃a kiamimi apua le Yu lala nap̃a asum̃a ataveve pimi tol nanagane. \p \v 15 \x - \xo 1:15 \xt Yum̃aena 9:3-6, 22:6-10, 26:13-18\x*In na nekila ke sanene pano pano-o, ana inu pe nekilia re nap̃a nesape Ntewa naga pisaar inu p̃isi rui, e pogos nap̃a in na pe nepaeme re poli wa. Ana e ga e kiena lemamiena, naga pio inu vena neve kiena, a e kiena sitomena wo, \v 16 naga kila narina m̃alivin inu vena nevisu kilale naga, vena nevano nelologon Yesu nene van la nap̃a pe ape Yu re poli. E pogos nene, ana pe nepa re nepisu yaru tap̃ena la p̃as poli vena nela nakiliaena lap̃as tan la e lepas na lologena wo nene, \v 17 a pe nepa re m̃ena ma Yerusalem poli vena nevisu nalogena la nap̃a la ape nalogena sumon inu vena neviun tan la nevisave “?P̃isi na nelologon ya ne, pona nevisawal visena ve sanape?” Peraga, pe nepa nepiun re sanene poli, komin nap̃a Kristo naga kila make sur la nene merarava pan inu p̃isi rui. E pogos nene in na nemligan la vilaga, nepa perina pap̃isi e purvanua nap̃a Arepia, a siraunia nep̃asup̃e ke sina ga nepimi, nepa yalensilau ga nepa garu e pulkumali nap̃a Tam̃askas. \v 18 \x - \xo 1:18 \xt Yum̃aena 9:26-30\x*Siraun nap̃a kas telu p̃arovia, ana e pogos ga nene narui in na nepa si ma Yerusalem. Nepa ma Yerusalem nepa nakaten Pita, ana pe nesu re nemio naga piavi poli, ana nesum̃a nemio tol ga legiena lualima taaga pa lima. \v 19 A e pogos nene, in na pe nepisu re m̃ena nalologena tap̃ena lap̃as poli, ana nepisu ga kiela nasumonena naga taaga, nap̃a Semes nap̃a naga wenla kieta Sup̃e. \v 20 Naga nene narui, ya nap̃a nepisa ke pan amiu, naga lelaga pe nepisokan re nene poli, Sup̃e kilia m̃aga. \p \v 21 Sanene narui, inu nesike ma Yerusalem pe piavi re nena poli, a siraun nene, inu nepa nemial vivia lepas lua nene nap̃a Seria amio Silisia, \v 22 kila sanene narui e pogos nene, nalelagaena lala nae ma e lepas tap̃ena nap̃a Yutea, amio kana pulkumali keviu nena nap̃a Yerusalem, la nene pe akilia ruru inu re poli wa. \v 23 La amloge ga ya nap̃a yaru la asum̃a apisa ke, nap̃a apisape, “Yaru nene nanua sumo naga m̃ene kare ita pap̃isi, naga sum̃a kilali nap̃a kila kare kieta nalelagaena, ana nanagane naga sum̃a mlologon ke m̃arera e kieta nalelagaena nene pap̃isi.” \v 24 A komin suri ne nanene, la asum̃a amieluar Ntewa keviu nap̃a naga pilon kiau malena sanene. Ana la asum̃a apisirilua kia kiena ne Sup̃e vanon inu. \c 2 \s1 Nalologena tap̃ena lala apiran ruru amio Pol \p \v 1-2 Siraun kas lualima taaga pa vari p̃arovia, ana Ntewa pisa pan inu sape monar neva si ma Yerusalem. Nemloge Sup̃e pis sanene narui, ana imimi lua P̃anap̃as, imimi lua mepavini, a nepure m̃ena Taetas pimi taveve imimi lua. Metol ma Yerusalem, ana metotano e viorena tai, memio nasumonena lala na sum̃are nap̃a la ga apimi loyum̃a ea. E viorena nene, nepisawal visena lala nap̃a inu nemlologon ke pan yaru la nap̃a pe ape le Yu re la poli. Inu nepisayu ruru sur punu ga nap̃a nekila pan la, komin nap̃a pe sineun re nesape yoko la asitom avisave in na pe nemiyum̃ae mesmes re poli, ana pe pon re avisa kare kiau yum̃aena imi tol pogos nini poli, ana kila sane kiau yum̃aen nanene imi ve sur korena ke sina ga. \v 3 Sumo in na nom̃ape pona p̃isi na la am̃areran van inu, vena nevisa nevisave yar la nap̃a pe ape le Yu re poli la m̃ena ga monar ave p̃aviu. ?Ana viorena nene pisa sur ya? E lepas na kiau erau nene Taetas, naga pe nae re Yu poli, naga yaru nae Kris tai, nap̃a naga pe pe p̃aviu re poli, ana la pe apirurua re naga asape naga monar ve p̃aviu poli. \v 4 Ana e viorena, yaru lap̃as nap̃a sinelan asape Taetas naga monar ve p̃aviu, ana nepisu yaru la nene sa nap̃a la apisa apisape ape kieta wolai lala, ana la apisokan ga. La nene la apimi vinau ga loyum̃a e viorena vanon la sinelan ga visu imimiena, nap̃a imimi mepian ke mesape imimi mepimi mepe taaga memio Yesu Kristo rui, ana p̃elaga marua la nene pe piar imimi re si poli ana imimi mop̃isin rui. Ana la nene pe akekaran re nena kiamimi visena nene po, la sinelan asape akila navisaluaena la nene na lotuena kiena ne le Yu lala monar aviar punu ita m̃aga. \v 5 Ana imimi pe metam̃an re nap̃a la ato metavan imimi poli, vanon nap̃a imimi mesitom pap̃isi nap̃a mouarar ruru visena na lelagaena na lologena wo nene, vena p̃isi na amiu atol ruruia. \p \v 6 Ana e viorena la p̃asia nap̃a yeririna la apisape ape kiela nasumonena la asum̃a, ana inu pe nesitom re nesape la ape yerkawa pona la pe ape yerkawa re poli, nanene na pe pe sur re tai nene poli, vanon Ntewa naga sitom korena ga kia la ne sanene. Ana nasumonena ne la nanene, pe la apian inu re e sur viu tai poli vena nelologonia. \v 7-8 Peraga, pe sa re nene poli. La apisu kilale ga asape Ntewa, naga e kiena puriukawa, naga mligan inu nepe yaru nalologena tai, vena inu nevisawal lologena wo van la nap̃a la pe ape le Yu re poli, sa nap̃a e kiena puriukawa m̃ena ga, naga mliganar Pita p̃isi rui, vena naga ve nalologena tai vena naga m̃ena ga visawal nalologena wo va le Yu lala. \v 9 Ana Semes amio Pita a Yoane, nap̃a yeririna lala la apisa apisape la telu nene la ape kiela nasumonena, la telu nene la apisu kilale nap̃a Ntewa naga mligan yum̃aena wo nene e lum̃au e kiena lemamiena. Ana la telu nene la apim atalopan imimi lua P̃anap̃as, sa nap̃a imimi mepe p̃egas taaga memio la, ana imimi punu ga metam̃ania vena imimi mevion yum̃aena lala, sa nap̃a sane imimi lua meva melologon e yo kiena ne yar la nap̃a la pe ape Yu re poli, a lala na yoko la alologon e yo kiena ne le Yu lala. \v 10 A la nene amla ga visena taaga ga pan imimi, asape imimi lua monar mesitom̃al kiela yar la nap̃a pe kiela sur re poli, vena meiila la, ana nanene, naga sur tai nap̃a e pogos nene in na nekekaran p̃isi rui vena neyum̃aen ve sanene. \s1 Pol pis m̃arera pa Pita vena visalup̃ar naga \p \v 11 Siraun na nene, inu nepito ke sina ga nesike garo e pulkumali nene Antiok, ana pogos nap̃a Pita m̃alivin imimi e yo nene, nesum̃alu e marana ne nalelagaena lala, nepisalup̃aria, vanon nap̃a merarava ruru nena po nap̃a ya ne naga kila, ana pe mesmesu re poli. \v 12 Nanua sumo, Pita kila mesmes ga nap̃a naga sumo kinana ke ga amio kieta wolai lala nap̃a la pe ape le Yu re poli, ana siraunia, Semes mligan kiena yeririna la p̃asia apim gar Yerusalem, ana la apis pa Pita, apisa apisape “La nap̃a pe ape le Yu re poli, la m̃ena ga monar ave p̃aviu, ana visae peraga, Ntewa naga tap̃atete tamalia la.” Visena nene naga pe taveve re nena ya nap̃a viorena keviu naga pisa p̃esan poli, ana kila kare sitomena kiena ne Pita kila naga marau, ana naga pe kekaran re si su lele taaga amio nalelagaena la nene nap̃a la pe ape p̃aviu re poli. \v 13 A pe Pita re ga naga taaga poli, ana kieta wolai m̃ena la nae e yo nene, nap̃a la ape le Yu, pimi tol m̃ena ga P̃anap̃as, la nene ataveve m̃ena Pita e sitomena na marauena nene. \v 14 Ana pogos nap̃a nepisu la nene asum̃a amial ke e mrapa tai nap̃a pe mesmesu re amio ya nap̃a lologena wo pisa poli, inu nepis m̃arera pa Pita e marala, ne pisa sanini nepisape “Pita, lelaga kemua nap̃a ko ope le Yu tai, ana po pap̃isi ana ko osum̃a nap̃a nanua sumo rui, nap̃a okekaran m̃ena ga p̃elaga kiena ne yar tap̃ena la rui, nap̃a ko okinana ga lele taaga amio la p̃isi rui. ?Ana sanapen nanagane narui, nap̃a ko osape om̃areran ke sina ga la nene nap̃a la pe ape le Yu re poli opisape la monar ataveve kieta p̃elaga ita le Yu lala, nap̃a opisape la m̃ena ga la monar ave p̃aviu ve sa ke ga ita?” \s1 Yaru ai nap̃a piawa e Yesu, Ntewa tamalia naga \p \v 15 A e pogos nene, in na nepisa ruru pan la sanene nepisape, “Ita punu ga na, ita tepe lus kemua kiena ne le Yu lala. Ita na pe tepe yaru tap̃ena re la poli, sane la nap̃a le Yu la moki asitom asape ape kororaki ga.” \v 16 \x - \xo 2:16 a \xt Rom 3:20, \xo b \xt Rom 3:22\x*Peraga, ita tepe le Yu kemua lelaga, ana nanagane, ita tekilia rui, sa nap̃a yaru tap̃atete mesmesu amio Ntewa, vanon nap̃a naga sum̃a taveve ruru ke ga navisaluaena kiena ne Mosis. Yaru ga nap̃a naga mlelaga e Yesu Kristo, naga ga kilia mesmesu amio Ntewa. Sitomena nena nene narui kila ita le Yu lala ita m̃ena ga monar telelaga ga e Yesu vena ita m̃ena ga temesmesu temio Ntewa. Ana amiu monar akilia ruru visena nene nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa, nap̃a pisa pisape pe yaru re tai nap̃a naga kilia mesmesu amio Ntewa poli vanon nap̃a naga sum̃a taveve ruru ke navisaluaena nene. \p \v 17 Ana ita le Yu lala, ita tesitom ke tesape temesmesu temio Ntewa narui, ana pe sa re nene poli. Ana visave lelaga kemua nap̃a ita tepe le Yu m̃ena ga, ita monar telelaga ga e Yesu Kristo vena ita temesmesu temio Ntewa, in na nesitom nesape pona yaru lap̃asia amloge piowagan visena nene, pona la apisali nap̃a apisape visena nene kila sane ita le Yu lala ita tepimi tepe yaru lala na mlamulena viowa maran taaga ga temio la nap̃a pe ape le Yu re poli. Ana pona akilali m̃ena ga nap̃a apisape ve sanene, nanene naga kana kinasia sane Kristo ke nene narui naga kila ita le Yu lala ita tepimi tepe yaru na mlamulena viowa ga. Ana peraga, pe sa re nena nene poli. \v 18 Nanene vanon nanua sumo, in na nesum̃a nekilaroro ke p̃elaga marua lala navisaluaena nene rui, ana visae nagane nevisirlua ke sina ga p̃elaga na taveveen navisaluaena nene, nap̃a nesape ita monar teve p̃aviu a ita monar tekila ve sanene vena ita temesmesu temio Ntewa, naga nene kila sane nanua sumo in m̃ena ga nepe yar na kilaroen navisaluaena narui. \v 19 Lelaga, Navisaluaena nene naga sinenan pisape kila inu nemare, vanon nap̃a nekilaroro ke navisaluaena lala. Ana nanagane Navisaluaena nene naga sa ga sur mare ga tai e inu, inu nep̃isin naga rui. Nemligan Navisaluaena nene rui, vena kiau malena su ga e Ntewa narui. Sa nap̃a asuar inu e laki torovia nemio Yesu, nemare nemio naga, \v 20 a nanagane sa ga nap̃a pe in re si nap̃a nemal ke ne poli, ana Kristo na mal ke e inu. A kiau malena nanagane, naga komin nap̃a nepiawa ke e Narina Ntewa, nap̃a naga sitom inu pap̃isi, naga tam̃an kiena malena, naga mare wo inu. \v 21 E p̃elaga nene, tepisu nap̃a lemamiena kiena ne Ntewa keviu pap̃isi, ana in na tap̃atete nap̃a nekila kiena lemamiena imi ve sur korena tai, komin nap̃a visae yar tai kilia mesmesu kemua amio Ntewa vanon taveve navisaluaena, nanene sane Kristo mare kemua na pe suri korena ga. \c 3 \s1 Le Kalesia lala akilalu mrapa \p \v 1 In na nepisu amiu le Kalesia lala sa ga nap̃a p̃arimiu pe wowe pa rui. ?Pona yaru lap̃asia akila male e amiu yo, ana nane amiu apa akila pal mrapa sanene? Inu nepisawal ruru merarava e maramiu p̃isi rui, sanape nap̃a Yesu Kristo mare e laki torovia, a nanagane narui amiu apano ape tap̃ena narui. \v 2 In na sineun nesape neviun naviunena tai van amiu sumo wa. Naviunena ne sanini, sape “?Amiu nene, nap̃a amla Ninuna Wa nanua sumo rui, Ntewa mla pan amiu vanon ya? ?Amiu amlavia komin nap̃a amiu amlogear navisaluaena la nene kiena ne Mosis?” Peraga, amiu amlavia komin nap̃a amloge nalologena wo, ana asum̃a amlelaga ea. \v 3 Sumo, amiu asiar malena viu amio Kristo e nam̃areraena na Ninuna ne Ntewa, a nanagane asitom asape ap̃isin ga e kiamiu nam̃areraena ga? !Tap̃atete ve sanene, peraga! !Amiu asum̃a apa ape wowe la narui! \v 4-5 E kiamiu namalena viu nene, suri wo la moki nap̃a pimi m̃alivi e amiu rui, sa nap̃a Ntewa naga mla ke kiena ninuna pan amiu, a naga sum̃a kila ke kile lala e maramiu, ana sanape, pona amiu na pe apisu kilale re poli yo wa sa nap̃a sur la nene apimi e amiu komin ya. Amiu monar akilia ruru sa nap̃a Ntewa naga kila ke sanene, pe komin re nap̃a amiu amlogear ke navisaluaena nene poli, ana komin nap̃a amiu amloge ga lologena wo, ana amiu amlelaga ea. \s1 ?Ya ne po? Navisaluaena, pona naviawaena e Kristo? \p \v 6 \x - \xo 3:6 \xt Rom 4:3\x*Amiu asitom li yermarua Epraam, nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisayu naga, pisape \q1 \qt “Vanon naga piawa e Ntewa, ana kila naga mesmesu amio Ntewa.” \qt* \rq Nas 15:6\rq* \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Rom 4:16\x*Ana yaru tap̃ena la nap̃a apimi sirau nap̃a la ap̃asine Ntewa sanene, la ape lus kiena ne yermarua Epraam kemua la lelaga. \p \v 8 Ita tekilia tevisu e Visena Wa nap̃a lologena wo nene nap̃a ita tesum̃a temlelaga ke e nanagane, Ntewa naga pisawal nanua sumo sumo la rui, pogos nap̃a pisa pa Epraam pisa pisape \q1 “E ko p̃isi na Sup̃e kilia visa ruru lus kiena ne yeririna lala na yomarava nini.” \p Taveve visena nene, Visena Wa kiena ne Ntewa pisaar m̃ena ga rui pisape p̃isi na Ntewa kilia kila yaru lala nap̃a pe ape le Yu re poli a mesmesu amio naga, visave apiawa e naga. \v 9 Ana la nap̃a la apiawa ke e naga sanene, ana kana kinasa sa nap̃a Ntewa naga pisa ruru la ke nanagane, sa nap̃a naga pisa ruru Epraam sumo, komin nap̃a naga piawa e Ntewa. \p \v 10 Ana la nap̃a asitom ke asape yoko akilia atol malena komin nap̃a la asum̃a akilali ke nap̃a alogear navisaluaena lala, la nene la asike vatanon nalip̃ereen tai rui, komin nap̃a pe yaru re tai nap̃a mlogear make navisaluaena la nene poli, a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa pisape, \q1 \qt “Yaru la nap̃a la pe amlogear re sur la punu ga nap̃a asike e tusi navisaluaena poli, la monar atol nakoaena.” \qt* \p \v 11 Sanene narui ana merarava ruru pan ita nap̃a yaru tap̃atete imi mesmesu amio Ntewa komin nap̃a naga logear ga navisaluaena nene ana sa nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa naga pisa nap̃a pisa pisape \q1 \qt “Yaru nap̃a naga mesmesu amio Ntewa komin nap̃a naga piawa e Ntewa, naga ga kilia mali.” \qt* \p \v 12 Visena ne na nene naga pisayu p̃elaga naviawaena, a ita tekilia tevisu nap̃a p̃elaga kiena ne naviawaena nene amio p̃elaga na nalogearena e navisaluaena, lalua pe maran taaga re nenaga. Nanene komin nap̃a p̃elaga na logearena Navisaluaena, naga sum̃alu se lepas na suri la punu ga nap̃a yaru ga kilia kila sa nap̃a visena wa pisa, nap̃a pisape yaru ga nap̃a kila punu sur la nap̃a navisaluaena pisa, naga kilia tol malena ea. \p \v 13 Ana komin nap̃a ita na pe yaru re tai nap̃a naga kila punu sur la nap̃a navisaluaena nene pisa poli, ana Navisaluaena nene naga pisaar nakoaena amio marena pan ita punu ga. Ana Kristo naga pitomi narui, p̃urelua ita e nalip̃ereena nene, tam̃an naga kus leleta, ana naga pa sike vatanon nalip̃ereena nene, naga nene na sa nap̃a Visena Wa pisa, nap̃a pisape \q1 \qt “Yaru nap̃a apiar naga atelania mon metava e purlaki, vena mare komin nap̃a naga sike vatanon e nalip̃ereena kiena ne Ntewa.”\qt* \p \v 14 Kristo tam̃an naga sanene, vena la nap̃a pe ape le Yu re poli, la m̃ena ga akilia atol navisa ruruena la nene nap̃a Ntewa naga pisaar pan Epraam, ana suri nena nene kila sane nanagane ita nap̃a tepiawa m̃arera e Kristo, ita tekilia tela Ninuna Wa nene nap̃a Ntewa pisaaria pisape la van yeririna lala. \s1 Navisaarena pimi sumo, Navisaluaena naga pimi sirau \p \v 15 Wolai lala a vineu lala. Yoko nevisa suniena tai e ga e kieta malena nap̃a kana kinasa pa lavisin ga navisaarena nene kiena ne Ntewa nap̃a pa Epraam. Visae yaru tai visawal maron kiena visena, visave pogos nap̃a nemare, yoko kiau sur lala naga monar ve sa nene ve sa nene, ana naga siriar kiena navisaarena nene sike e m̃aki tai, ana pogos nap̃a visave naga kovio, la tap̃atete avilopu kiena navisaarena nene. \v 16 Pogaga, ana sanene, Ntewa kila kiena navisaarena pa Epraam, a e kiena lusia. Ana e visen nene pe pisa re pisape Ntewa naga kila kiena visaarena e “Lus kiena ne Epraam la poli,” nap̃a kana kinasa sane yeririna moki, naga pisa sanini, pisape “E kiena lus tai,” nap̃a naga pisa sane yaru taaga ga, a yaru nane, naga Kristo. \p \v 17 Kiau visena e lepas nene kana kinas sanini nanua sumo Ntewa naga pranaria amio Epraam, a Ntewa pisaar pisape uarar kiena naviranarena lalua nene m̃arera. Ana siraunia kas ponotia vari lualima yam telu p̃arovia p̃isi rui, ana navisaluaena kiena ne Mosis pimi m̃alivi ana navisaluaena nene naga tap̃atete kilaro naviranarena nene nap̃a sike pa rui, tap̃atete si kilia yumulua naviranarena kiena ne Ntewa. \v 18 \x - \xo 3:18 \xt Rom 4:14\x*Ana visae ita tekilia tetol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa komin nap̃a ita tesum̃a tetaveve ke ga Navisaluaena nene, nap̃a naga pe sur tai nap̃a pimi ga sirau, nanene naga kana kinasa sa nap̃a navisaarena kiena ne Ntewa nene nap̃a su la nanua sumo rui, naga pimi korena ga. Ana ita tepisu nap̃a Epraam naga tol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa nene, komin ga nap̃a naga p̃uarar ruru navisaarena kiena ne Ntewa, pe komin re Navisaluaena poli, komin e kiena pogosia, Navisaluaena pe pimi m̃alivi re poli wa. \s1 Navisaluaena naga kiena yum̃aena sum̃a ga \p \v 19 Poga, ana pona kana naviunena tom̃a ga, nap̃a pisa pisape “?Ve sanene, Ntewa mligan Navisaluaena kiena ne Mosis nene pe na ya pona komin ya?” Pogaga, nevisa van amiu narui, sanini, Sup̃e naga mligan ke sina ga Navisaluaena nene to metavan kiena naviranarena, vena iila ita yeririna lala tekilia tevisu kilale kieta mlamulena viowa lala. Ntewa mligan navisaluaena nene vena sum̃alu su m̃aga, vano vano tol pogos nap̃a yar nene nap̃a pe lus kiena ne Epraam, nap̃a Ntewa pisaar pan imimi pimi m̃alivin ita. \p Ana ita tepisu nap̃a Navisaluaena naga kiena yum̃aena wo tanea tom̃a ga. Ana ita monar tesitom̃alia sane Navisaluaena nene, pogos nap̃a pimi m̃alivi, kom p̃esan puna ne navisi kiena ne Ntewa lala, siraunia amla pan yaru tai, nap̃a Mosis, ana naga mla pimi mla pan yeririna lala. Ana pogos nap̃a Ntewa naga kila naviranarena nene amio Epraam, nanene na pe sa re nene poli. \v 20 Ana pogos nap̃a lalua nene apiran ruru ke kiela visena lele taaga, ana pe navisi re poli pona yaru tap̃ena nap̃a sum̃a likan lalua vena la visena, ana Ntewa naga ga taaga naga pisawal kiena navisaarena nene mesmesu e marana ne Epraam. \p \v 21 A nanene naga pe sa re nap̃a asape Navisaluaena nene kilali nap̃a kalwo navisaarena kiena ne Sup̃e poli, peraga. Komin nap̃a visae Sup̃e naga kilia la si navisaluaena tap̃ena nap̃a visae ita telogear make ga ana kilia kila ita temali, pona naga mligan navisaluaena nene pimi yo rui vena ita tekilia temesmesu temio naga. \v 22 Ana pe sur tai sa re sanene poli, komin nap̃a Visena Wa pisa p̃isi rui pisape ita punu ga tesike vatanon nam̃areraena na mlamulena viowa, ita tesum̃a tekilaro ke ga navisaluaena lala. Ana navisa ruruena nap̃a Ntewa pisaar pisape yoko ligan imi, la akilia aimi la am̃alivi e ita komin ga nap̃a ita tepiawa ke e Yesu Kristo. \s1 Pogos na wasineen Kristo pimi m̃alivi rui \p \v 23 Sumo rui, pimi tol nanagane tekilia tepiawa e Kristo, navisaluaena kiena ne Mosis nene piar ita m̃arera pa p̃isi, sa ga nap̃a tesike e yum̃a na koaena rui. \v 24 Navisaluaena nene, naga sane pisuar ita, sa ga kieta navianena tai, pimi tol pogos nap̃a Kristo pimi, vena e pogos nene, ita tekilia teviawa e naga narui ana tekilia temesmesu temio Ntewa. \v 25 Ana nanagane, Navisaluaena nene tap̃atete si kilia visuar ita, komin nap̃a pogos na viawaena e Kristo naga pimi m̃alivi p̃isi rui. \s1 Amiu punu ga ave taaga e Kristo narui \p \v 26 Ana komin nap̃a amiu apiawa e Kristo Yesu, ana amiu punu ga amio Kristo ape narina ne Ntewa. \v 27 Akee amiu p̃isi rui, ana amiu apimi ape taaga amio naga, sa nap̃a amiu akus p̃elaga wo kiena ne Kristo lala e amiu, sa nap̃a amiu amien kulsota lala e yepemiu. \v 28 Nanagane amiu punu ga apimi ape taaga ga e Kristo Yesu, suri ne na nene narui, amiu punu ga atorok ga. Popon ita monar ve telip̃ere re si yaru lala, tevisave nanene pe Yu, a nanene pe yaru nae ga lele tap̃ena, pona tevisave nanene pe yerkawa, a nene naga pe yar nayum̃aena ga, pona sane nanene pe yerm̃ene, ana nanene naga pe sira ga. Ana p̃elaga nene monar ve to re si e amiu. \v 29 \x - \xo 3:29 \xt Rom 4:13\x*A komin nap̃a amiu ape kiena ne Kristo sanene, amiu ke la nanene narui amiu ape lus kiena ne Epraam kemua lelaga, a ve sanene, navisa ruruena lala nap̃a Ntewa naga pisaaria pa lus lala kiena ne Epraam, p̃isi na amiu ke narui amiu akusia. \c 4 \s1 Ita tepe narina ne Ntewa \p \v 1 Ana p̃isi na nevisa re laa e kieta p̃elaga nene sane vena nevisa ruru laa merarava sane e lepas nen Navisaluaena nene. Visae yaru tai, ana naga mare, p̃isi na narina naga kus kiena suri lala. Ana visave nisisi nene vitokaki ke ga wa, p̃isi na naga tap̃atete kilia visuar sur la nene. Naga sa ga yaru na yum̃aena kiena ne ariman ga, \v 2 nap̃a p̃isi na naga monar sum̃a ga vatano e liman yaru tap̃ena ga lala, sane arimana tap̃ena la nene, vano vano tol mesmesun nena pogos nap̃a arimana naga pisawal sumo rui, pisape naga kilia uarar sur la nene e pog nene. \v 3 E m̃ena ga e ita sanene, nap̃a sumo, ita na sa ga nisisi, nap̃a ita kieta sitomena lala sike ga vatano e yermare lala na sumo na yomarava nini. \v 4 Ana pimi tol ruru kana pogos nena, Ntewa naga mligan narina pimi, nap̃a sira tai naga p̃aria, paeme e yomarava nini, nap̃a naga paeme vatano e Navisaluaena kiena ne le Yu lala. \v 5 \x - \xo 4:5 \xt Rom 8:15-17\x*Naga paeme vatanon Navisaluaena nene, kapur ea, vena naga kilia wereplan imimi la nap̃a la asike vatano e Navisaluaena nene rui, vena Ntewa kuslua ita, teimi teve narina lala. \p \v 6 Ana nanagane, sa nap̃a ita tepim tepe narina lala, naga mligan Ninuna kiena ne narina pimi e losineta lala, nap̃a kila ita tekilia tevio Ntewa, tevisave “Ata Ata.” \v 7 Komin sur ne nanene, amiu na pe sa re si yar na yum̃aena ga la poli, ana amiu na ape narin Ntewa kemua lelaga, nap̃a p̃isi na naga la suri wo van amiu sa nap̃a naga pisaar pa narina lala pisape p̃isi na la akusia. \s1 Pol sinena mie le Kalesia lala \p \v 8 Nanua sumo, pogos nap̃a amiu pe akilia re Ntewa poli wa, amiu asike ga vatanon nam̃areraena kiena ne yermare la nene nap̃a pe ape Ntewa re nenaga, \v 9 ana nanagane, amiu akilia Ntewa p̃isi rui, pona popon nevisa nevisave nanagane, Ntewa kilia amiu rui. Ana inu sineun nesape neviun tan amiu, nesape komin ya ne amiu sinemiun awasup̃e sina ga ava puna ne yermare la nene nanua sumo, nap̃a la pe am̃arera re poli, a nap̃a la tap̃atete akilia akila wo van amiu pogos tai? ?Vanon ya ne amiu sinemiun asape asu ke sina ga vatanon kiela nam̃areraena? \v 10 ?Sanape na amiu asum̃a asitom̃al ke legiena wa lala kiena ne la nene, a kiela kupario wa lala, a kiela pogos wa lala, a kiela kas wa sanene? Asitom asape p̃isi na Sup̃e kekaran amiu vanonia? \v 11 !Aulai, akila inu nemaraun amiu pap̃isi! !Pona nemiyum̃ae m̃arera pan amiu pap̃isi ana nepisu sane pe sur korena ga! \p \v 12-13 Wolai lala a vineu lala, nanua sumo kam na pe asu re vatanon navisaluaena poli, ana pogos nap̃a nepim nesike nemio amiu, in na nekila inu m̃ena ga nesa ga amiu. Ana nanagane, nemloge asape amiu sinemiun asape awasup̃e si ava e p̃elaga na navisaluaena nene, a vanon sur ne nanene nepiun m̃areran tan amiu vena amiu na aimi ve sa ga in narui, nap̃a in na pe nesu re si vatanon Navisaluaena nene poli. Amiu asitom̃ali pogos nap̃a in na nemlologo pan amiu sumo, nap̃a kiau maiena ga kila narui nom̃al pulmas nap̃a nesike nemio amiu, ana pe sur korena ga nap̃a nemai e pogos nene, ana amiu na pe akila re nemloge piowa poli. \v 14 Peraga, ana kiau maiena nene kila kare amiu keviu wa, ana amiu pe amloge re piowa e inu poli, a pe asitom re m̃ena piowa e inu poli, peraga. Amiu ap̃ure inu nepa e m̃amiu yum̃a lala, sa nap̃a visave in na neve navisi kiena ne Sup̃e tai, pona sa ga in na Yesu Kristo lelaga. \v 15 Sumo, amiu akekaran inu pap̃isi, nap̃a nepisu sa nap̃a visave amiu akilia akila, pona amiu akekaran nap̃a aurelua kilamaramiu vena aligan te kilamarau, vena iila inu. ?Ana sanape nanagane narui? \v 16 Pona nenagane, kiau visena lelaga la nene, akila inu nepimi sane kiamiu erau viowa sina. ?Ana ya ne sanene? \p \v 17 Yaru tap̃ena la nene nap̃a nemloge apisape la asike amio amiu nanagane, ana la nene asum̃a apilonvilon ke lologena wo kiena ne Kristo, la apimi asum̃a veraga amio amiu vena ave erau wo amio amiu, vena akila amiu asu vatanon la, ana nanene la akila kotalia amiu ga ne. Komin nap̃a la sinelan asape aure lua amiu ga vetan inu. \v 18 Ana pe nepisa re nesape vena in ga taaga ga nekilia nesum̃a nemio amiu poli, vena in ga taaga teve erau wo, komin nap̃a p̃elaga nene nap̃a na erau wo amio yaru tap̃ena, naga wo silaga, ana popon sane nakilaen ga yum̃aena wo lala. \p \v 19 Naruu lala, inu na sane sira tai nap̃a m̃ep̃ena mlaea vena war sisi, sa nap̃a nesum̃a nemloge piowa pap̃isi vanon amiu, nesum̃a nemiyum̃ae m̃arera pan amiu pap̃isi vena amiu ala Kristo amio kiena p̃elaga wo lala e kiamiu malena. \v 20 Aulai, visae nesum̃a nemio amiu nanagane, nanene na kila inu neloge wo pap̃isi. Visae ve sanene, p̃isi na nekilia nevilon li laa kiau visena vito tano sane, ana nanagane nap̃a nesike perinan amiu sanene, inu pe nekilia re si po la rui sane am̃a sanapen amiu narui. \s1 Suniena kiena Eka amio Serai \p \v 21 Amiu lap̃as nap̃a sinelan asape ita na monar telogear kieta Navisaluaena vena ita ve sa ke Ntewa, inu sineun nesape la avisatam̃e kiau naviunena tai, sape “?Navisaluaena nap̃a apisayuia, la asum̃a amloge kilale ke ya nap̃a Navisaluaena nene pisa pona pe apisu kilale re poli?” \v 22 Visena wa nene pisayu ke yermarua Epraam nene, nap̃a naga narina na yerm̃ene lua, nap̃a tai, sira nap̃a miyum̃ae kiena ne wona nap̃a Eka naga p̃aria, a narin tap̃ena tai naga wona ruru napo nap̃a Sera naga p̃ar maronia. \v 23 Naga nap̃a paeme sirau, kiena kia Aisak, naga paeme komin nap̃a Ntewa pisaaria, a nap̃a naga paeme sumo, kiena kia Ism̃ael, nap̃a sira na yum̃aena nene naga p̃aria, naga paeme ga sa ga nene. \v 24-25 Ana ita tekilia tela suniena nene sa nap̃a p̃akaiwa tai, nap̃a sira la lua nene, lalua na sa nap̃a naviranarena lua nap̃a Ntewa naga kila. Sira nap̃a Eka naga sa ga naviranarena nap̃a Ntewa kila e tavie keviu nae Sinae, nanene na e purvanua nap̃a Arepia, yo ne nanene nap̃a Ntewa mla Navisaluaena nene pa Mosis ea. Eka nene, naga pe sira na yum̃aena ga tai, a narina m̃ena ga lala la ape yaru na yum̃aena ke m̃ena ga lala. Sanene, Eka m̃ena ga naga na sa m̃ena ga pulkumali keviu nap̃a Yerusalem, nap̃a kana yaru ne lala apuarar Navisaluaena lala m̃arera, ana la sa nap̃a ape yaru na yum̃aena ke m̃ena ga, komin nap̃a la asike vatanon navisaluaena nene narui. \v 26 Ana sira tap̃ena nene, nap̃a Sera, pe yaru re tai nap̃a p̃uarar e yum̃aena poli, naga ga, a naga nene naga sane Yerusalem tap̃ena nene, nap̃a pe Yerusalem nae ma e peni. A narina ne Sera lala, la m̃ena ga la pe yaru re tai nap̃a p̃uarar la vena ayum̃ae poli ana la m̃ena ga asum̃a ga sanene, kila sane Sera nene sane aneta nap̃a ita tepiawa e Kristo. \v 27 Visena Wa pisayu li m̃a sur la nene nap̃a pisa pisape, \q1 \qt “Sira nene, ko nap̃a sumo na ko ope lum̃alum̃a ga, \qt* \q1 \qt nap̃a mopom̃a pe mlaeli re pogos tai poli vena waren sisi, \qt* \q1 \qt nanagane ko omloge po, ko okekara ko omiau, \qt* \q1 \qt komin nap̃a wom̃a na yerm̃ene mligan ko rui ana nanagane narum̃a lala apimi ape moki la narui, ataulu la nap̃a sira nap̃a wona sum̃a amio naga silaga naga p̃ar la.” \qt* \rq Ais 54:1\rq* \p \v 28 Visena nene naga sa nap̃a Ntewa naga pisaaria pisape yoko narina la ve moki, na ve moki a amiu kiau wolai lala a vineu lala, ita ke ga na ita tepe narina ne navisaarena kiena ne Ntewa nene narui, sa ke ga nap̃a kiena navisaarena nanua sumo nap̃a kila Sera p̃ar narina nap̃a Aisak. \v 29 Ana pogos nap̃a Aisak paeme sumo, sisi tap̃ena nene nap̃a Ism̃ael naga paeme sa ga nene, naga sum̃a m̃ene nisisi nene nap̃a Aisak nap̃a naga paeme e yum̃aena na Ninuna Wa kiena ne Ntewa. Ana pimi tol nanagane, tepisu p̃elaga sa ke ga nene na wa. \v 30 ?Ana Visena Wa pisa sanape? Naga pisape Ntewa pisi pa Epraam, pisa pisape “Ko monar okuwanlua sira nap̃a naga pe sira na yum̃aena ga nene amio narina, komin nap̃a narina nene, naga pe torokin re si nap̃a la sur tai e kiom̃a sur la poli. Sur la punu ga monar va ga e limana narina nap̃a sira nap̃a naga ga nap̃a wom̃a naapo.” \p \v 31 Poga, erau lala, Ntewa pisa sanini, a inu nevisa van amiu nagane nesape ita nini, ita pe tesa re narina ne sira nap̃a na yum̃aena poli, nap̃a ita tesike vatano e Navisaluaena kiena ne Mosis, ana peraga, ita na sane tepe narina ne sira nap̃a naga sum̃a ga sanene, sa nap̃a sane ita na temlelaga ga e Yesu. A sur la nap̃a Ntewa naga pisaar pa narina na lelaga lala, p̃isi na ita ke ga na yokorena tokus narui. \c 5 \s1 Yesu pure plan pa nalelagaena la rui \p \v 1 Pogos nap̃a Kristo p̃urelua ita, naga kila sanene vena tomolue, nap̃a ita tomolue lue, ana vena ita ve towasup̃e ita re si teva tesum̃a vatanon Navisaluaena kiena ne Mosis nene poli. Ve sanene, monar aviawa m̃arera, vena ve am̃areran amiu re si sa nap̃a amiu na sa ga yaru na yum̃aen lala, nap̃a Navisaluaena nene piar manene ruru amiu ke sina ga. \p \v 2 Amiu na ayagogo ruru e visena nene nap̃a inu Pol nesum̃a nepisa ke pan amiu. Visae amiu atam̃an la am̃areran amiu avisave amiu ave p̃aviu, p̃isi na yum̃aena nene nap̃a Kristo naga kila p̃isi rui tap̃atete iila amiu. \v 3 Ee, nepisa ke sina ga visena m̃arera nene pan amiu, nepisape visae yaru nap̃a tam̃an naga ve p̃aviu, naga ga sum̃a mligan ke sina ga naga sike vatano e Navisaluaena nene. A yaru nap̃a sike vatanon Navisaluaena sanene, naga monar visuar ruru naga nap̃a naga logear sur punu ga nap̃a Navisaluaena nene naga pisa, visae peraga, yoko naga tol nakoaena. \v 4 Amiu la p̃asia nene nap̃a asum̃a akilali nap̃a alogear Navisaluaena nene rui, vena amesmesu amio Ntewa vanonia, amiu la nene asum̃a ate plan amiu ke e Yesu rui, amiu apilon m̃asimiu rui e lemamiena kiena ne Ntewa. \v 5 Ana ita na, ita tesum̃a sinetan manene tesape p̃isi na Sup̃e kila ita temesmesu ruru temio naga, komin ga nap̃a ita tepiawa ga e naga, a pogos nap̃a ita tesum̃ate ke ga wa, Ninuna Wa naga sum̃a miila ita temlelaga m̃arera, tesape p̃isi na Sup̃e naga monar kila sanene van ita. \v 6 Pogos nap̃a ita tepimi tepe taaga temio Kristo Yesu sanene pe sur korena ga nap̃a yaru naga pe p̃aviu pona pe pe p̃aviu re poli, ana sur keviu na e lepas nene nane kieta naviawaena e Kristo nap̃a naviawaena nene naga kila ita tesitom Sup̃e, a ita tesitom m̃ena ga yeririna tap̃ena lala. \p \v 7-8 Sumo na nepisu amiu akiriri na po pap̃isi wa, ana nanagane, pe sa re si nene poli. Sup̃e naga pio amiu sumo p̃isi rui, ana sineun neviun nevisave yeririna ai nene nap̃a naga suwo amiu sina ga, naga kila amiu pe amlelaga re si e visena lelaga poli? !Pe Ntewa re nena poli! \v 9 \x - \xo 5:9 \xt 1Kor 5:6\x*Navianena viowa nene nap̃a kila kare kiamiu sitomena naga sa nap̃a visena pisa pisape “Narin korme ga, ana naga kilia kila kare kilam̃iu la melkalka vap̃isi.” \v 10 Ana sa nap̃a amiu amio inu, ita tepimi tepe taaga e Ntewa, nesum̃a nemlelaga m̃arera ke e amiu na wa sa nap̃a p̃isi na ita kieta sitomena ve taaga, sa nap̃a ita ve tom̃areran re si li na lelagaena lala nap̃a la pe ape Yu re poli tevisave la monar ave p̃aviu. A nemlelaga m̃ena ga m̃arera ke ga wa nesape yeririna nene nap̃a sum̃a kila kare amiu ke sanene pe sur korena ga nap̃a naga pe yeririna ya, p̃isi na Sup̃e naga la nakoaena vania. \p \v 11 Puruvi lala a vineu lala. Visena lap̃asia pisa ke pisape inu m̃ena ga nesum̃a nemlologon ke ga wa nesape li nalelagaena m̃ena ga lala monar ave p̃aviu vena Ntewa kilia tamalia la, ana visena nene pe pe lelaga re poli. Visae nelologon ve sanene p̃isi na yeririna la nene nap̃a asike amio amiu akekaran in ga. Ana amiu apisu ke ne, la asum̃a sinela karin ke na wa, komin nap̃a kiau navisawalena e laki torovia naga sum̃a yumulua kiela sitomena lala. \v 12 Inu na nesitom ke nesape yar la nene nap̃a la asum̃a apilovilopu amiu ke sanene, akila ke sinemiu kurkur nap̃a la sinelan manene asape monar ave p̃aviu, popon ala playu ana asila ke sina ga, akila kare rurula ke sina ga. \p \v 13 Ana amiu nap̃a kiau erau lala, lelaga pap̃isi nap̃a Sup̃e pure lua amiu rui, amiu pe asu re si vatano e Navisaluaena kiena ne Mosis la nene poli. Ana maram̃e amiu, avisuar ruru amiu, ve asitom re avisave, “Pogaga nene narui, in na nomolue e navisaluaena nene rui, inu ga taaga narui. P̃isi na nekilia nekila sur punu ga nap̃a kiau sitomena sinenan narui.” Amiu ve avisa re sanene, ana p̃isi na kiamiu sitomen wo naga monar kila amiu akekaran nap̃a aiila yeririna tap̃ena. \v 14 P̃elaga na sanene naga taveve ruru visena tai nap̃a Navisaluaena naga pisa, nap̃a naga kalo ruru visena tap̃ena lala e Navisaluaena nene, nap̃a pisa pisape, “Ko ositom nalavis pum̃a lala, akila wo van la, ve sa ke nap̃a ko ositom ko m̃aga.” \v 15 Ana visae amiu ave sa suri mali tetan lala, nap̃a amiu ga agorua amiu, ana amiu ga asum̃a akarkare amiu sanene, ana monar avisuar ruru amiu, p̃isi na p̃elaga nene naga kila kare punu amiu ke sina ga. \s1 P̃elaga kiena ne Ninuna Wa amio p̃elaga kiena ne yeririna \p \v 16 Inu sineun nesape nevisa visena nene van amiu. Amiu nene na Ninuna Wa naga monar sumon amiu, amiu na ve ataveve re si kiamiu p̃elaga marua nap̃a apaeme amio. \v 17 \x - \xo 5:17 \xt Rom 7:15-23\x*Vanon p̃elaga nene nap̃a ita tepaeme temio, naga pe sinenan re p̃elaga kiena ne Ninuna Wa poli, a p̃elaga kiena ne Ninuna Wa naga pe kekaran re p̃elaga nene nap̃a ita tepaeme temio poli. Suri nene naga sa nap̃a p̃elaga la lua nene sane la lua ape nasinekar la ga, ana sur ne na nene narui, visae Ninuna Wa sum̃a sumon amiu, tap̃atete si amiu akilia akila ga ya nap̃a kiamiu sitomena sinenania. \v 18 Ana amiu monar ve sinemiu p̃esan re m̃ena ga nap̃a visae Ninuna Wa naga sum̃a sumon amiu, ana amiu ve asu re si vatano e Navisaluaena nene narui. \p \v 19 Yum̃aena la na p̃elaga nene nap̃a yeririna lala la apaeme amio naga merarava ruru ga. Yum̃aena la nene la ne nanene narui sa nap̃a natap̃aen lau, a sur la nap̃a namawaena, a p̃elaga namname ga lala, \v 20 amio nalotunen nono lala, amio nawarena kimi. Amio m̃ena ga, nagorualaena lala, namaraena lala, navielueena lala, nasinekarena lala, napuluvisena lala, nalilip̃ereena lala, nakaween yaru lala, \v 21 a nasinesuniena lala, amio namunen wii keviu, a nam̃aagena viowa lala, amio m̃ena sur tap̃ena la sanene. Ana nevisawal sina ga van amiu, sa nap̃a nepisawal pan amiu sumo rui, nesape amiu avisuaria vanon yaru nap̃a sum̃a kila ke p̃elaga la sa nene, p̃isi na naga tap̃atete su e nasup̃enena kien Sup̃e pogos tai. \p \v 22 Ana mras nap̃a Ninuna Wa kila pitovi e malena kiena ne yeririna naga sane: nasitomiena, a nakekarena, a nasum̃areena, a namalumena, a nasinewoena, a nawoena, a nayepem̃aena, \v 23 a navatanoena, a nawanaren sine. P̃elaga la nene na po pap̃isi, a pe visena navisaluaena re tai nap̃a pisa lup̃ar amiu pisape amiu ve akila re si suri la nene. \v 24 Ana p̃elaga nap̃a ita tepaeme temio, amio kiena nasinenanena viowa la nene, ita tesuaria e laki torovia p̃isi rui. Nanene, ita nap̃a tepe kiena Kristo Yesu, ita temligan sur la nene p̃isi rui. \p \v 25 Ana komin nap̃a ita temali e Ninuna Wa, popon ita teyali m̃ena ga e kiena p̃elaga wo lala. \v 26 Pe pon re towarwar ita poli, pona ita ga tekilawele ke sina ga nap̃a sineta mimi, pona ita ga tesum̃a tepieluen ita ke sina ga. \c 6 \s1 Amiu punu ga monar aiila amiu \p \v 1 Kiau wolai lala a vineu lala, visae amiu yar tai naga loru e mlamulena viowa, popon amiu nap̃a Ninuna ne Ntewa teke e amiu, amiu monar aiila naga vena akila ruru ke sina ga naga. Ana amiu monar avis malumu ga vania, sa nap̃a amiu sinemiu miye naga, a amiu monar avisuar ruru amiu m̃ena ga, vena sur nap̃a amiu akila ruru yaru tap̃ena nene vanonia ve imi kila li amiu re m̃ena ga. \v 2 Amiu na monar aiila amiu ve sa nene narui vena akuspae ga naurmiena kiena ne amiu tap̃ena lala. Ve sanene sane amiu asum̃a amlogear ke ya nap̃a navisaluaena kiena Kristo naga pisa ke narui. \v 3 Ana tap̃atete si avilave van amiu, sa nap̃a yaru tai sum̃a sitom ke naga pisape “In na yar tai nini.” Visae ve sanene yaru nene naga sum̃a pisa kotalia ke sina ga naga ne, komin nap̃a naga pe pisu kilia re sape naga pe pe yaru re tai nene poli. \v 4-5 Ana amiu punu ga monar amiu veve taaga avisu veve ruruli kiamiu yum̃aena lala nap̃a akila. Visae sanene, yaru tai tap̃atete kilali visu veveli sa nap̃a kiena yum̃aena po taulu yar tap̃ena lala, ana naga monar visu veve kiena yum̃aena naga taaga. A visae kiena yum̃aena nene po, naga kilia kekara narui, komin kiena yum̃aena wo nene. Komin nap̃a yaru punu ga pe maran taaga re poli, la kiela naurmiena tap̃ena lala peve taaga nap̃a la akus ke e kiela malena lala. \p \v 6 Amiu nap̃a asum̃a apian amiu ke e visena nalelagaena, pogos nap̃a visae amiu alual narin sur tai popon amiu avion van amiu amio kiamiu navianena lala. \p \v 7 Amiu avisuaria, ve avisa kotalia amiu re sina ga. Ko tap̃atete ototoroun Ntewa. Kurus nen ya nap̃a omapila e kiom̃a lokove, naga kana mras ke nap̃a p̃isi na ko ga okan narui. \v 8 Yar nap̃a mapila p̃elaga nap̃a naga paeme amio, yoko naga sane kurus nen sur tai e kiena malena, p̃isi na naga war mras viowa lala e p̃elaga nene, nap̃a marena napiowa ga, ana visae naga mapila p̃elaga kiena Ninuna Wa e kiena malena, p̃isi na Ninuna Wa naga la kinanena marua lala nap̃a po vania, nap̃a naga pe malena nap̃a ve uro re. \v 9 Ana p̃isi na ita tekilia towar kinanena wo lala e ruru e kana pogos nap̃a marua, visave ita ve teligan re yum̃aena. Ve sanene, ita na monar ve sineta maren re nap̃a tekila p̃elaga wo lala, \v 10 ana ita na monar sineta wo va yaru lala silaga, a monar sineta wo va laa sane va la nap̃a ita tepe mratava taaga temio la e Kristo. \s1 Visena maro kiena ne Pol \p \v 11 Poga, p̃isi na inu nesiri maron kiau visena la nene e ga e lum̃au, nane amiu akilia avisu kana mras nen visena lala kerkeviu sanene. \v 12 Inu sineun nesape nevisa sanini, la nap̃a sinelan asape am̃areran amiu ave p̃aviu, nanene naga sa nap̃a la sinelan ga vilaveena komin sur la nap̃a na kulus nen yaru ga. Ana la sinelan asape akila sanene komin sur taaga ga, nap̃a la sinela asape la akilia aligan nalologonena na laki torovia kiena ne Kristo nap̃a kilia tamalia ita. Visena nene la yepel mavinia komin nap̃a la amaraun asape sap̃isi la asum̃a alologon lologena wo na marena kiena ne Yesu naga mesmesu ve sa nene, p̃isi na yar tap̃ena lap̃asia am̃ene la. \v 13 A la nene nap̃a la sinelan asape amiu monar ave p̃aviu, la sinelan m̃ena ga ve sanene vena p̃isi na la akilia awarwar lan avisave la ataulu amiu p̃isi rui, nap̃a la amligan amiu apito si vatano e Navisaluaena kiena ne le Yu lala. Ana amiu na avisu ruruia, komin nap̃a la m̃ena nene la pe asum̃a amlogear re si sur la punu nap̃a Navisaluaena nene pisa poli. \p \v 14 Ana e inu, pe sur re tai nap̃a sineun nesape nowarwar inu e poli, ana e ga e laki torovia kiena ne kieta Sup̃e Yesu Kristo, in na nep̃arwar inu ea, komin kiena marena nene kila p̃elaga lala na yomarava nini la apimi sane sur mare ga e inu, a kila inu m̃ena ga nepimi sa ga yar mare ga tai e p̃elaga lala natap̃aliena na yomarava nini. \p \v 15 Nap̃a yar tai imi mesmesu amio Ntewa, ana pe sur korena ga nap̃a yar nene naga pe p̃aviu pona pe pe p̃aviu re poli, ana visae Ntewa naga sii ke sina ga yar nene imi ve yar viu sumo wa, ana p̃isi na yar nene kilia imi mesmesu amio naga. \v 16 A naga narui in na nelen wo la nap̃a p̃isi na alogear visena la nene, nap̃a p̃isi na aimi ave le Israel kemua lelaga lala kiena ne Ntewa, nesape sum̃arena kiena ne Ntewa a kiena nasineyeena sike amio la. \p \v 17 Kiau visena naga loka ga nene. Ana in na pe sineun re si nap̃a p̃isi na yar tai kila ke sina viowa van inu sanene poli, komin nap̃a nesum̃a nop̃ar ke piakapila kiena ne Kristo e tasneu rui, sa nap̃a la akove inu a la am̃e inu. \p \v 18 Wolai lala a vineu lala, nemlen nesape p̃isi na nasineyeena kiena ne kieta Sup̃e Yesu Kristo naga sike amio ninumiu la punu ga, \p Sanene.