\id 2PE Lewo 21 Feb 2010 \h 2 Pita \toc1 M̃aki Nalua Nap̃a PITA Siriyuia \toc2 2 Pita \mt2 M̃aki Nalua Nap̃a \mt1 PITA \mt2 Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Suniena plas na tusi nini \ip M̃aki kiena Pita na lua, Pita siria pan li nalelagaena lala e pogos tai nap̃a navianiena la asike ne, ana kiela vianiena la pe mesmesu re poli, kila nap̃a yaru la ataveve la asum̃a amloru e mlamulena viowa. Ana Pita pisawal pa li nalelagaena la nene vena monar avisuar ruruia vena yaru la nene ve avilovilon kare re kiela sitomena. \ip Ana na kila woen p̃elaga viowa la nene, monar yaru kilia ruru Ntewa, a monar tam̃an Yesu Kristo, nap̃a kieta Sup̃e, vimi ve suri na sumo e kiena maliena. Li nalelagaena lala e pogos nene, amloge lologena wo nene e yaru la nap̃a apisu Yesu e kilamarala, a nap̃a amloge kiena visena lala, e pogos nap̃a pian ke yaru lala. \ip Pita siri m̃aki nini vena visirluaen sitomena kiena li nalelagaena lala, komin nap̃a e pogos nene, navianena la nap̃a kiela vianena pe mesmesu re poli, asum̃a apisawal ke asape yoko Yesu tap̃atete si wasup̃ea. \ip Ana Pita sape Yesu pe p̃asup̃e re polua komin nap̃a Ntewa pe sinenan re yaru tai kovio poli. Naga sinenan sape yaru makega monar avilon kiela sitomena vetan kiela mlamulena viowa lala (3:9). Ana yoko naga monar ve ve piyavi re, Yesu wasup̃e si imi. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1-2 \ili Malena kiena li nalelagaena lala 1:3-21 \ili Navianena la nap̃a kiela vianena piowaga 2:1-22 \ili Yesu yoko wasup̃e sina 3:1-18 \c 1 \p \v 1 M̃ak nini, inu Saemon Pita na nesiria, sa nap̃a nepe yar na yum̃aena kiena ne Yesu Kristo, a nepe kiena nalologena. Nesiri ke pim̃asu pan amiu, amiu nap̃a atol naviawaena e naga rui po pap̃isi sa ke ga nap̃a metol sumo. Naga pe Ntewa a pe kieta natamaliaena ita punu ga, naga kila lue ga po pan ita silaga. \v 2 Sanene, nesitom̃al amiu, nemlen nesape yoko akilia ruru Ntewa kieta Sup̃e nap̃a Yesu va re laa ga wa, vano yoko naga kila kiena lemamiena a sum̃arena ulemamaga e kiamiu malena. \s1 Yesu pio ita vena teve kiena \p \v 3 Yesu po pan ita pap̃isi, nap̃a e m̃areraena na kiena urarena a kiena sinewoena, naga pio ita vena tekilia ruru naga sanene. A pogos nap̃a tekilia ruru naga, naga ga kila sur punu ga e kiena nam̃areraena wa nene, nap̃a kila malena kiena ne Ntewa a kiena p̃elaga wa ule e ita. \v 4 Yesu kila na tetol nalaena wo la nene nap̃a apowo pap̃isi, tepisu nap̃a taveve ruru nena ga kiena navisaarena lala. A e mrapa nene, tepisu nap̃a naga kila kieta malena pa pranar ke amio malena wa kiena ne Ntewa, a sum̃a miila ita vena toure matan kororak lala na sinenanena viowa lala na yomarava nini. \v 5 Komin sur ne na nene, monar am̃areran nap̃a akila kiamiu malena lala imi wo la ve sa nene. E naviawaena nap̃a teke e amiu rui, popon asikol si sinewoena. E sinewoena nene, popon asikol si kiliaena amio manmaruaena. \v 6 E kiliaena amio manmaruaena nene, popon asikol si nawanar ruruena, a e nawanar ruruena nene, popon asikol si sitomena viavi, a e sitomena viavi nene, popon asikol si p̃elaga wa. \v 7 E p̃elaga wa nene, popon asikol si sitomena wo, a e sitomena wo nene, popon asikol si sinesiena. \p \v 8 P̃elaga wo la punu ga nene, visae asike e amiu, a visae asum̃a akapur ke silaga, yoko kiamiu malena kilia war mras wo la nap̃a kiki vap̃isi. Pona kam na akilia kieta Sup̃e Yesu Kristo rui, a visae p̃elaga la nene ve su re e amiu, yoko tap̃atete nena akila kiena yum̃aena tai. \v 9 Yar na sanene pe kilamara p̃ala ga, tap̃atete visu kilale suria a kiena sitomen plas ga. Naga sinen p̃esan sape akevan kiena mlamulen marua viowa lala, pe sitom̃al re si sape sike e malena wo tai poli. \v 10 Erau lala, pe pon re yar ve sanene poli, ana nom̃areran amiu ke nesape kam make veve taaga monar ap̃ionli nap̃a silaga akila yum̃aena wo lala vena avisawal ke asape Yesu pio amiu ape kiena, naga pe pe sur na visokanen re nene poli, a pe pe sur na kirakiraen re m̃ena poli, ana naga pe sur na lelaga. \v 11 Visae akilakila m̃a sanene, yoko tap̃atete aloru pog tai, a pulutava na vaen loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Yesu Kristo nap̃a naga pe kieta Sup̃e a Natamaliaena yoko suwowo ruru nena van amiu. Yoko aworworun ruru amiu vena ava asulue asike amio. \v 12 Nekilia nesape visena la nene, pe pe urviu re pan amiu poli, komin nap̃a apuarar ruru yam piavi rui. Ana tap̃atete neligan nap̃a monar nevisasawal kap̃aran m̃a visena lelaga la nene van amiu. \v 13 Naga nene pe yum̃aena na kiau malena, vena iila amiuena vena ve sinemiu ve p̃esan re, a nekilia yoko monar nekila m̃a sanene vano vano-o tol pogos nap̃a kiau malena p̃isi. \v 14 Sup̃e Yesu Kristo pisawal pan inu rui sape in na ve ve piavi re yoko neligan tasneu nini nevavin, \v 15 a sumon nene, sineun nesape nesiri plan sur make su ruru sum̃a ga. Ve sanene, visae nevavin, ana mrapa sike p̃a rui vena akilia asitom̃al visena la nene silaga. \s1 Visena kiena Pita amio nalogena tap̃ena lala pe lelaga \p \v 16 Imimi nalogena lala mepian amiu mesape kieta Sup̃e Yesu Kristo yoko wasup̃e sina amio kiena pupia nam̃areraena. Ana pe pon re lap̃as avisayu navianena la nene asave nanene na visena na sitomen kien yar ga, pona avisave nanene na sa ga suniena marua ga lala. Mekilia mevisaar van amiu mesape pe sa re nene poli, komin nam̃areraen kiena Yesu Kristo naga pe sur lelaga nap̃a mepisu e kilamaramimi rui. \v 17 \x - \xo 1:17 \xt Mat 17:1-5; Mak 9:2-7; Luk 9:28-35\x*Nanua na, mesike memio e pogos nap̃a Ntewa mligan naurarena nae ma e peni sike e naga, a mieluaria, nap̃a kiena visena tai molue kom meta pitomi pisayu naga, sape \q1 “Nanene naga naruu nena napo nap̃a sineu si pap̃isi, nekekaran nena ga naga.” \m \v 18 Imimi ke narui memloge pulgon nae ma e peni nap̃a pisawal visena nene, naga nene e pogos nap̃a mesike memio Sup̃e ma e tavie wa nap̃ani. \v 19 Ana komin sur la nap̃a mepisuia a memloge, mekilia ruru merarava e kiamimi sitomen lala, mesape nanene naga sur lelaga la nap̃a navisawalena nasumo la apisawalia. Kiela visena lala sane kapi vivaga wo tai vena vivagali yemalolo nap̃a tesike ea, ana popon touloyuia ana telavia. Sanene yoko kilologia mrapa van ita vano tol pogos nap̃a legiena viu imi m̃alivin ita, a verue na kolulag vam metava e kieta sinapane vena tegoli kieta sitomen lala. \p \v 20 Ana sineun nesape nevisa si sur tai e lepas na visawalena kiena ne navisawalena marua lala nap̃a asirilua sike e Tus Wa. Naga sanini, sa nap̃a navisawalen lala nene, tap̃atete yar tai sum̃alu visave naga taaga kilia ruru kala kinasa. \v 21 Nanene komin nap̃a visawalena la nene, tap̃atete amolue vetan sitomen ken yaru, ana Ninuna ne Ntewa naga miyum̃ae e la, sumon la vena avisawal visawalena kiena ne Ntewa lala. \c 2 \s1 La nap̃a apian ke visena navisokanena \p \v 1 Ana sa nap̃a tekilia, e pogos kiena ne navisawalena wo la na sumo, pogos lap̃asia navisokaninen navisawalena m̃ena am̃alm̃alivi ke e marana ne yeririna kiena ne Ntewa lala. A yoko ve sa ke m̃ena nene van ita nagane, nap̃a pog tai, navianena navisokanena pona aim am̃aliv yo. Navianena kar la ne sanene, yoko awar vinaun ga navianen lap̃as nap̃a pe pe lelaga re poli imi, la akilia asape amlelaga e Sup̃e na mava, asape naga tamalia la, ana kiela navianen la nene akawe ke sina ga naga. Navianen la nene kilia kila kare naviawaena kiena ne nalelagaena lala, ana navisokaninen vianena la nene pe apisu kilale re asape kiela nakoaena pimin la ke vilaga narui. \v 2 La apiowa manene pap̃isi, a temawan tevisayu ya nap̃a akilakila ke ne. La asape amlelaga, ana akila ke ga nap̃a yeririna tap̃ena la apisu kilale kiela p̃elaga, asum̃a apisa kare ke kieta mrapa na lelagaena pap̃isi. \v 3 Yar na visokanen lala, sinelan manene la sur lala, yoko akuan visena kiki la ve moki van amiu vap̃isi, yoko akilayon li nap̃a aure amiu e suniena la nap̃a apule e suri la nap̃a pe pe lelaga re poli. Ana pogaga, Ntewa na pe momalio re poli. Naga mlip̃erela, kila ruru kiela nakoaena su ruru sike nakonua rui. \p \v 4 Popon tevisu kilale p̃elaga kiena ne Ntewa nalip̃ereen yaru a natamaliaen yaru nanua sumo. Nap̃esa, asitomyuli navisi kiena ne Ntewa la nanua sumo, nap̃a lap̃asa asum̃alu asape asu metavania. Naga sape pe sur re tai nene poli, ana sum̃alu koven plan la veraga, apito tano e puluyo malolo e kapi na loge viowaena, vena asum̃a e nene vano tol pupia legiena na lip̃ere maronen yar lala. \p \v 5 Ana asitomyuli m̃ena yeririna nasumo la nene, nap̃a e pogos kiena ne yermarua Noa. Pogos nap̃a mlologon ke p̃elaga wo kiena ne Ntewa pan la, p̃arila m̃arera pap̃isi, yepel mavin ga. Ana Ntewa kila pupia womie p̃ere plan la, ana Noa ga amio namratava puna la olua, tamalia la. \p \v 6 A naga sina, asitomyuli pupia pulkumali keviu lua nene nap̃a Sotom amio Komora. Ntewa m̃al kiela napiowaena lala, ana sikap mumu la apim ape posnoyavi nenaga, a naga nene vena visawalen sanape nap̃a yoko kila va la make ga nap̃a asike e malena viowa. \p \v 7 A nasitom̃al maronen la nanua sumo ne, nane yaru nap̃a Lot. Naga pe yar mesmes tai, a naga mloge lue piowagan p̃elaga na kororak kiena yar la nap̃a akilaroro ke navisaluaena, nap̃a naga sike likan la. \v 8 Legiena make ga naga sum̃a pisu ke kiela malena viowa lala, a sum̃a mloge ke kiela viuelen lala, ana Ntewa kila sanape? Mla nakoaena pa yar viowa lala nene, ana tamalia kiena yeririna wo nap̃a Lot. \p \v 9 Ana visae tesitom ruru e la nene, yoko telual p̃elaga kiena ne Ntewa tai, nap̃a sanini. Naga kilia ruru ve sanape nap̃a wereplan kiena yeririna wo lala vetan sur na kilalien lala, a naga kilia uarar ruru yeririna viowa lala asum̃a awar kiela nakoaena lala. Yoko kila la awar malumun m̃a nagane sumo wa, ana e legiena nalip̃ereena awar make ruru nena napo. \p \v 10 Visena nene tol make yeririna lala, ana tol manene laa nap̃a asum̃a ataveve ke nasinenanen viowa lala na p̃elaga na mlamulena nap̃a apaeme amio, ana tol m̃ena la nap̃a pe sinelan re yagogonen poli, ape p̃ar m̃arera pap̃isi. Yar kar la ne sanene, ap̃arwarlan kiela p̃ar m̃arera la ne sanene p̃isa, ana aplaven m̃ena kiela napiowaena lala, pano pe amaraun re si sur tai poli, ana apisa kare yerkawa kiena ne Ntewa lala. \v 11 Navisi nae ma e peni am̃arera taulu la nene, ana akilia asape asike e marana ne Ntewa nae ma e peni, ana amaraun visa kareen yaru la nene, ana yar la nene na pe sa re nene poli, la asitom korenan ga sur la nene. \v 12 Sur la mok liu nap̃a tepisu sane apa laa metava pona ape wa manene laa, ana yar la nene pe apisu kilale re poli, asum̃a ap̃arnena kare ga sur wa la nene. Kiela p̃elaga la sanene, kila narui la asaga sur mal tetan ga lala, nap̃a akila ke ga p̃arila pe akila re suri wo poli. Akila m̃a wowe sanene pano pano ailan ga sa nap̃a yaru la aligan lokulia la, awe mom̃ar la amare, a yoko ve sa ke m̃ena nene van la nene, ailan ga alual kiela marena. \v 13 Yar sur la ne sanene, akekaran ga akila p̃ap̃agena lala na ve torog kareen ga kolpae, a e pogos na kilaen kamiu kinanena wa lala apim asike loyum̃a, kiela sitomena pulen ga kekarena na kiela viowaena lala. La na sa ga kurka pona magka la nap̃a akila kare tasnemiu wo lala, ana pe asitom re nena asape kiela napiowaena lala yoko kila ke sina ga la aloge viowa manene poli. \v 14 Kilamarala pulen ga sira na kilaen kolau, a akan m̃a mlamulen viowa pano-o pe sinela maren re poli. Kam lap̃as nap̃a amalum towe ga lala, ap̃ere la narui apa amio la, a ape yar m̃ena la nap̃a apian ruru la sina e mrapa na vinayaen sur lala. Lelaga nap̃ane, la nene ape p̃egas tai nap̃a yoko nasinemimiena kiena ne Ntewa yumu plan la make na wa. \v 15 Amligan mrapa mesmes rui apa ataveve ke narin mrapa la nap̃a tekilia tesape mrapa kiena yaru nap̃a Palam Peor, nap̃a Visena Wa pisayu naga sane yar tai nap̃a pe navisawalen p̃esa, ana pano naga kekaran manene kan mras nen napiowaena. \v 16 Ana pogos tai, milan ga nap̃a Ntewa kila narin togki tai pis pania vanon kiena napiowaena lala. Togki lala pe akilia re apis poli, ana nanene naga pis sane yaru, p̃ere mesmesun towe laa kiena p̃elaga viowa lala. \v 17 Yar viowa la nap̃a nepisayu la ke ne, nekilia nevisa m̃ena nesape la sa ga pulus nen wii nap̃a mema rui, yar nap̃a moto karia tap̃atete lual wii ea. Pona asaga lul malolo tai, tekekarania tom̃ape yua kove, ana peraga, lagi mlelua pano. Ana yar la nene, lelela napo pe yemalolo ga m̃eke ga wa, yo ne nanene pe lele na loge viowaena. \v 18 Yoko monar awar nakoaena na sanene, komin nap̃a gola la pulen ga visokanena amio visvilaveena nap̃a p̃ere manene sitomena kiena yar tap̃ena la pap̃isi. Yar tap̃ena la nene, ap̃ure matan yomarava nini apimi ga loyum̃a na wa, ana nagane yar viowa lala nene asum̃a apisa ke visena la nap̃a pagan nasinenanena viowa na mlamulen viowa la nap̃a sike e la pimi keviu manene laa narui, ana e mrapa ke nene asum̃a ap̃ere plan la ke sina ga. \v 19 Kiela malena sike vatanon yerkawa na kilaen mlamulen viowa rui, ana sanape nap̃a apisa kotalia ke yar la asape visae atavevela, yoko alual malena wo? Tap̃atete ve sanene, komin nam̃areraena ya nap̃a pe sup̃en kiom̃a malena, ko ope kiena yar na yum̃aena narui, sane la nene, nap̃a na nagane apim sa ga yar na yum̃aena na nam̃areraena na mlamulena viowa narui. \v 20 Visae lelaga nap̃a asape am̃al kieta Sup̃e Yesu Kristo Natamaliaena e kiela malena, apisu kilale nap̃a p̃elaga na yomarava sum̃a kila kare la ga, kila narui ap̃ure matania apim, sanene na po pap̃isi. A visae yam ve plas ga awasup̃e ke sina ava e kiela malena nap̃a ap̃ure matan ga na wa, nanene na yoko va viowa la narui. \v 21 Visae pe akiliali re nena mrapa na p̃elaga mesmes po, sanene na po towe laa pan la, ana pogos nap̃a akilia ruru po, apa li e ve tokak ga, ana siraunia ap̃asup̃ela ke sina apa varau, nanene piowa pap̃isi. Visena wa kiena ne Ntewa la nap̃a amla pan la, la na akekaran p̃esan nap̃a ala e kiela malena lala, ana nagane aplon ke sina m̃asila pania. \p \v 22 Yar la ne sanene, visen lua nap̃a pisayu la, nap̃a tai, pisa sanini, sape \q1 \qt “Lokul ga kilia va kan ke sina ga kana liluaena,” \qt* \rq P̃akaiwa 26:11\rq* \p a nalua, pisa sanini, sape \q1 “Visae okevan ruru kiom̃a nompui, yoko monar yal mesmesun ga sukop̃ene va kupo ke sina yo m̃eke ea.” \c 3 \s1 Legiena keviu kiena ne Sup̃e nap̃a wasup̃e sina \p \v 1 Erau lala, sa nap̃a apisu kilalea, nane kiau m̃ak na lua pimi pan amiu. Ya nap̃a teke e kiau sitomena vena sirien m̃aki la luoka ga nini, sineun visawalen visen wo lap̃as nap̃a yoko akilia asike lue e kiamiu sitomena la silaga vena iilaen kiamiu malena lala. \v 2 Sineun nesape popon tesitom̃al m̃a visena kiena ne navisawalena wa la na sumo silaga, amio m̃ena navisaluaena viu la nap̃a kieta Sup̃e Natamaliaena mla pan imimi kiamiu li na lologena lala, nap̃a mepisawal liluen pimi pan amiu. \p \v 3 \x - \xo 3:3 \xt Sut 1:18\x*Sur p̃es nap̃a sineun nesape nevisa naga sanini, nesape monar akilia sa nap̃a e legiena maro lala, yoko yar la nap̃a na visa kareen yum̃aena kiena ne Ntewa akilia aim am̃alivi. P̃elaga kien la nene, la sinelan ke ga suri ya nap̃a asitomia, ana asitom korenan ga sitomen kiena yar tap̃ena. \v 4 Sur tai nap̃a yoko avitalia ita vanonia, naga e lepas na visena kiena kieta Sup̃e nap̃a sape yoko wasup̃e si imin ita. Yoko asum̃a aviuviunia, avisave “Nawasup̃een kiena kiamiu yerkawa nap̃a pisaaria pan amiu, nanape? Siar e pogos kiena kata apua la pimi, sur make ga na yomarava nini sum̃a kiriri pogaga. Imimi na pe mepisu re nena sur tai poli wa, pona kam ga apisu yo?” \p \v 5 Ana pogos nap̃a apisa ke visena la nene, la pe asitom re nap̃a navisaarena kiena ne Ntewa naga pe lelaga silaga, a kana visena nena kana pupia m̃areraena sike ea. Sa nap̃a e pogos na siiena yomarava, kiena visena ga kila sinapane, a kila yomarava nini amio kana porotano lala a kana si lala. \v 6 A siraun nene, kiena visena kila pupia womie kalo sina yomarava nini, nap̃a p̃ere plan make nena sur punu ga nap̃a sike ea e poglis nene. \v 7 A kiena visena nena miyum̃ae ke nagane na wa, sum̃a p̃uarar ruru ke sinapane a porotano na yomarava vena asum̃a vano tol nap̃a pupia kapi na legiena na lip̃ereen yaru yoko imi kekan plan malena kien yar la nap̃a pe sinelan re Ntewa e kiela malena poli. Nanene pe m̃areraena kiena ne Ntewa, ana yaru la nene pe sinelan re nap̃a akilia poli. \p \v 8 Ana erau lala, e lepas nap̃a na visaarena na wasup̃een sina kiena ne Sup̃e nene, popon nap̃a ve sineta p̃esa re nap̃a Ntewa naga pe pulo re legiena amio kas sane ita poli. E kiena visuena, kas manu taaga pona legiena taaga, lalua maran taaga ga. \v 9 Pona yar lap̃asa asitom asape naga kila malen li sur yo, pe kila re ya nap̃a naga pisaar poli, ana pe sa re nene poli. Naga pe kila malion re sur poli, sum̃a kila ke kiena sitomen piavi pap̃isi, komin pe sinenan re yar tai kovio poli. Naga sinenan sape la pogos ve piavi sanene vena yar la akilia avilon kiela sitomena. \v 10 \x - \xo 3:10 \xt Mat 24:43; Luk 12:39; 1Tes 5:2; Nakilol 16:15\x*Ana lelaga, yoko pogos tai pupia legien kiena ne kieta Sup̃e imi m̃aliv e yomarava. Yoko ve sa yar na vinauena, nap̃a yomarava ninue sape pimi ke narui, ana yoko iilan ga nap̃a imi worunia. E pogos nene, yoko sinapane lala akakapuru sane polilu, yoko akokovio nenaga, a yoko kapi kekan make suria vano-o tol nap̃a yomarava amio sur make ga nap̃a sike ea, yokorena. \v 11 Ana komin nap̃a yoko yomarava imi ve sur koren ga m̃eke na, nesape neviun tan amiu, nesape pogos nap̃a asike ea wa, popon kam na ave yaru na sanape, a popon ave wa pona akila yum̃aena kiena ne Ntewa ve sanape? \v 12 Monar akekaran legiena nene imi, a visae kam na ave yar wo lala, ayum̃ae m̃arera yoko akilia akila imi m̃alivi vilaga. \p Yoko kapi kekan ma e peni, kekan makea, a yoko imi kekan mumu make sur nap̃a sike e yomarava. \v 13 \x - \xo 3:13 \xt Nakilol 21:1\x*Ana tesum̃alu m̃arera tese kiena visaarena, nap̃a sape yoko m̃ata um̃a viu tai, nap̃a peni viu amio yomarava viu, nap̃a pe purp̃es nen p̃elaga mesmesu make ga. \p \v 14 Erau lala, nane tesum̃ate ke ne vena imi were ita teva e yo nene, ana pogos nap̃a pe tetol re poli wa, monar tom̃areran teve yar wa tesum̃a ga, teyekiki, a tesum̃a e sum̃are. \p \v 15 Lelaga sane Sup̃e pimi re poli wa, a ve tesitom re viowa, monar tekekaran nap̃a mla pogos pan ita vena tevilon ita, mla m̃ena pulmas pa kieta erau lala, vena la m̃ena akilia atol natamaliaena. Sitomena nene, kieta puruvi wo nap̃a Pol naga m̃ena pisa pan amiu nanua sumo rui e m̃aki tai, nap̃a siri amio manmaruaena wo la nap̃a Ntewa mla pania. \v 16 A nane visena ke nene nap̃a sum̃a kiakian ke e kiena m̃aki tap̃ena lala, pogos nap̃a pisayu si na wasup̃een si kiena ne Sup̃e. \p Kiena m̃aki la nene po pap̃isi, ana pogos lap̃asa kala navianena la urmi towe m̃aga, kila sane visen lap̃as nap̃a naga siria yaru lap̃asia pe apulokilale re poli. Ana pogos tai, yaru la nap̃a pe p̃arila po re poli, nap̃a pe akilia ruru re sur poli, apuloia apulolon kare kana navianena ne lala pa pe tap̃ena, sa nap̃a asum̃a akila ke yam mok li rui e visen tap̃ena lala e siriena wa lala. Ana pogos nap̃a akila sanene, pe yar tap̃ena re la nap̃a aloge viowagan poli, ana kila la ke ga apa e mrapa na kovioena. \p \v 17 Kiau erau wo lala, komin sur ne la nanene nesitom amiu pap̃isi. Nekilia nesape akilia ruru sur la nene rui, ana sineun nesape nela si visena m̃arera van amiu, nesape monar avisuar ruru amiu. Ve atam̃an re sitomena navisokanen ken yar la nap̃a pe ataveve re navisaluaena kiena ne Ntewa poli aim aure plan amiu sina. Lelaga, pe pon re si alor vetan yo wo na viawaena m̃arera nap̃a asike pa e rui. \p \v 18 Kiau visena maro, nesape akapuru aim amarua ruru e p̃elaga wo na lemamiena a namanmaruaena kiena ne Yesu Kristo kieta Sup̃e a kieta Natamaliaena. Ana tela maran si naurarena vania, nagane, a e pogos la nap̃a pimi ke ga wa, vano vano-o ve uro re, sanene. \p Inu, Pita.