\id 2CO Lewo \h 2 Koren \toc1 M̃aki Nalua Nap̃a Pol Siri Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu KOREN \toc2 2 Koren \mt2 M̃aki Nalua Nap̃a Pol Siri \mt2 Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu \mt1 KOREN \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip M̃aki na lua nene nap̃a Pol siria pa li nalelagaena lala nae Koren, ana naga siria e pogos nap̃a pane ke pogos m̃arera amio li nalelagaena lala e sum̃are nene nae Koren, nap̃a lap̃asia sinela kar manene naga pap̃isi, ana akawelan naga. Ana Pol kila mareravan panila sape naga kiena sitomiena m̃arera ke na wa vena kila ruruen napiowaena nene. Naga sinenan sape naga amio la aimi ave erau wo sina, ana pisawal panila pisape kerara pap̃isi nap̃a amlogear naga. \ip E komsusnen m̃aki na sumo Pol pisayu komin yane naga pis m̃arera e m̃aki na sumo tai nap̃a siri pa pan la. A pisa nap̃a naga kerara pap̃isi nap̃a mloge sape apilon kiela sitomiena komin kiela milamulena viowa lala, a kila ruru napiowaena la nap̃a sike pula, ana ape erau wo sina amio. \ip A siraunia, pisa panila sape monar akuwan kilavaru vena waren van kiela erau na lelagaena lala nae Yutea, la nap̃a pe kiela sur re poli. E komp̃asnen luwasnen m̃aki nene, Pol pis m̃arera pa yaru la p̃as nae Koren nap̃a la asape ape li nalologena wo kemua lelaga, ana asum̃a akila kare li nalelagaena la nae yo nene e kiela vianiena la nap̃a pe mesmesu re poli. Asum̃a apisa ke asape Pol naga pe nalologena kiena ne re Yesu Kristo lelaga poli, p̃isi na Pol pis m̃arera vena suwoyon laena, a kila meraravan sane naga pe nalologena kemua lelaga kiena ne Yesu Kristo. \is1 Komp̃asnen tusi la nini \ili Visena p̃esa 1:1-11 \ili Pol amio li nalelagaena lala nae Koren 1:12—7:16 \ili Kilavaru nap̃a na warena va li nalelagaena lala nae Yutea 8:1—9:15 \ili Pol kila meraravan nap̃a naga pe nalologena kemua lelaga 10:1—13:10 \ili Visena maro 13:11-14 \c 1 \s1 Visena p̃esia \p \v 1 \x - \xo 1:1 \xt Yum̃aena 18:1\x*Erau lala, inu Pol nemio kieta puruvi nap̃a Timote; imimi lua mekekaran nap̃a mevitawe amiu sina e m̃aki nini, nane amiu sum̃are kiena ne Ntewa e pupia kumali nae Koren amio m̃ena li na lelagaena tap̃ena lala nap̃a asutetai asike e pupia lepas nap̃a Kris. \p Ntewa kiena nasinenanena, naga pisirlua inu Pol vena neim sane nalologena tai kiena ne Yesu Kristo, kila narui kiau suri moki nap̃a nevisawal van amiu e m̃aki nini, ana sumon nanene, \v 2 nevisa sanini nevisave kiau leniena nesape yoko Ntewa Arimata amio Sup̃e Yesu Kristo aligan lemamiena a sum̃arena, lalua asike e amiu punu ga. \s1 Pol pisa potena pan Ntewa vanon kiena sinewoena \p \v 3 Sineun manene pap̃isi neyeluar kieta Ntewa nene nap̃a naga pe Arimana kieta Sup̃e Yesu Kristo, a naga pe Arimata nowo tai nap̃a naga pe purp̃es nen p̃elaga na sineyeena, a naga pe Ntewa nowo tai nap̃a naga pulen p̃elaga na kila lup̃elup̃eena. \v 4 Pogos ya nap̃a visae tevane pog m̃arera, Ntewa sum̃a kila lup̃elup̃e ita ruru nenaga, ana kila tom̃arera ruru sina ga. Ana siraunia, tekilia tela p̃elaga na kila lup̃elup̃eena nap̃a naga kila pan ita, tekila towe va kieta erau tap̃ena lala nap̃a apane ke kiela pogos m̃arera lala, teiila la sanene. \p \v 5 Pe lelaga pap̃isi sane pogos moki tesum̃a ga top̃ar ke naloge viowaena maran taaga sa nap̃a Kristo p̃aria, ana naga kila nap̃a tekilia towar m̃ena kiena kila lup̃elup̃eena nowo lala. \v 6 Pogos nap̃a mepane pog m̃arera lala, metam̃an ga narui, vena kila sane amiu akilia aloge wo a alual malena. A pogos nap̃a mevisu sane Ntewa kila lup̃elup̃e imimi, naga m̃ena ga po pap̃isi, komin nap̃a kila sane imimi m̃ena ga mekilia mekila lup̃elup̃e amiu sina ga, a mekilia meiila amiu vena akila kiamiu sitomena ve piavi vena akilia awar ro e napiowaena la nap̃a amiu m̃ena ga akilia alualia. \v 7 Mesitomiyu ya nap̃a amiu ap̃arpoyo e p̃isi rui, kila sane e lepas na pun amiu, pe kiamimi sitomena kurkur re nenaga, sane yoko amiu na ve sanape. Nanene komin nap̃a imimi mekilia ruru p̃isi rui sane pe sur korena nap̃a amiu monar avisu naloge viowaena maran taaga sa ke nap̃a mepisuia, ana yokorena amiu akilia atol m̃ena ga pupia kila lup̃elup̃eena kiena ne Ntewa ve sa ke ga nap̃a imimi metolia. \p \v 8 \x - \xo 1:8 \xt 1Kor 15:32\x*Pona pe amloge kilia ruru re poli yo wa, e pupia pogos naloge viowaena lala nap̃a mepisuia pogos nap̃a mesum̃a memiyum̃ae kar ke ga e pupia lepas nene nap̃a Esia, ana nekilia nevisa nevisave piowa na piowa pap̃isi. Sur la urmi manene la pan imimi, imimi pe metorokin la re si poli, pano pano-o mesitom mesape naga narui monar kiamimi luas nen malena narui. \v 9 Lelaga, memloge sa nap̃a visae yerkawa na kumali tai visawal visave awe mom̃ar imimi memarmare, yoko mevisu sane sa ve sanene na wo laa sane, komin nap̃a mepisu rui sane tap̃atete si mekila sur tai, mop̃asine imimi p̃ele sina mesape yoko imimi mom̃arera ve sanape. E pogos nene, memligan kiamimi malena sike ga e limana Ntewa, mop̃asine ga naga komin nap̃a naga taaga ga pe Ntewa nap̃a kilia kila yaru nap̃a mare imi mali sina. \v 10 A mop̃asine naga sanene, mepisu nap̃a pe lelaga pap̃isi nap̃a naga tamalia imimi, a nagane kiamimi sitomena m̃arera ruru po sane naga kilia tamalia imimi sina, pe yam taaga re ga poli, ana yoko naga sum̃a kila lue ga silaga. \p \v 11 A monar amiu aiila imimi nap̃a asitom̃al imimi silaga e kiamiu leniena lala. Sa nene, pogos nap̃a Ntewa loge kiamiu leniena moki nene, yokorena visa ruru imimi narui, tamalia imimi sina vetan pogos m̃arera la nene, a yoko amiu ve moki avisa ga potena vap̃isi va naga vanon ya nap̃a yoko naga kila van imimi. \s1 Pol pisa meraravan ruru sur nap̃a kila naga pe pimi mialiali la re si poli \p \v 12 Mop̃ar naloge viowaena la sanene, ana sur tai sum̃a nap̃a kila imimi memloge pon imimi pap̃isi. Nane sitomena tai nap̃a teke e imimi nap̃a pisa sanini, sape e lepas na kiamimi p̃elaga e maramiu, a e maran yeririna tap̃ena lala na yomarava nini, mekila sur make ga pe wa ruru nenaga, a kiamimi malena pe lelaga nena na po, sa nap̃a Ntewa sinenania. Pe memiyum̃ae re memio sitomena na yomerava nini poli, ana memiyum̃ae ga memio lemamiena kiena ne Ntewa. \v 13 Sur make ga nap̃a mesiriyuia e kiamimi m̃aki la nini, naga pe sur la nap̃a mekilia mesape aulo woga, a mekilia mesape akilia aulo kilalea. Ana visae sur lap̃as nap̃a amiu akilia ga komp̃asa, sineun nesape e legiena la ne pimi ke ne, yoko monar akilali nap̃a akilia ruru make la ga. \v 14 Visae ve sa nene, pogos nap̃a ita punu tesike lele taaga e legiena keviu nene nap̃a Sup̃e Yesu wasup̃e sina, ana yoko amiu akekaran imimi vap̃isi a imimi m̃ena ga mekekaran amiu vap̃isi. \p \v 15 Ana komin nap̃a nekilia ruru nesape sitomena wo na sanene sike likan ita rui, sineun manene nesape pogos nap̃a neva e lepas nene M̃asitonia, yoko neim̃asun nom̃alivin amiu. \v 16 \x - \xo 1:16 \xt Yum̃aena 19:21\x*Lelaga, nesum̃a nesitom ke nesape neim̃asu nokom pun amiu yam ve lua, nap̃esia e pogos nene nap̃a nesum̃a nepa ke M̃asitonia, a yam ve lua nena e pogos nap̃a nop̃asup̃e inu, nap̃a nesitom nesape amiu akilia aligan ruru inu e kiau mrapa vena nowasup̃e si neva Sutea, ana peraga. Sineun nesape nekila wo van amiu sanene, ana sa nap̃a akilia rui, tap̃atete nekilia nekila. \p \v 17 Ana sineun nesape amiu monar akilia ruru sane pogos nap̃a nesitom ke nesape neimi pun amiu, naga sur tai nap̃a sineun manene pap̃isi nesape nekila, nap̃a kiau sitomena m̃areran pap̃isi ve na kilaena. Naga pe pe sur re tai nap̃a kiau sitomena peve lua e poli, nap̃a nesitom ke nesape yoko nevano pona ve neva re. Peraga, inu na pe nesa re yeririna tap̃ena la poli, nap̃a tap̃atete olelaga e kiela visena, \v 18 ana sa nap̃a amiu akilia awasine ga visena kiena ne Ntewa, akilia awasine m̃ena kiamimi visena. Kiamimi “Ore” pe kana kinas re nap̃a asape “Peraga” pona “Ana yo,” \v 19 \x - \xo 1:19 \xt Yum̃aena 18:5\x*ana pogos nap̃a mevisape “Ore,” naga “Ore” ga. Monar meve lelaga sanene, vena meve maran taaga memio narina Ntewa, Yesu Kristo, nap̃a imimi telu Silvanus amio Timote mepimin memlologon pan amiu nanua rui. E pogos nene mepisawalia mesape kiena visena make ga pe lelaga silaga, komin kana “Ore” pe “Ore” nena napo, \v 20 a navisaarena make ga nap̃a Ntewa pisawalia e lepas kiena ne Yesu, pe tai re nap̃a pimi sane pe navisokanena poli, ana punu ga pe lelaga. Sur ne nanene kila sane pogos nap̃a tesum̃a temlen pa Ntewa, e kana nasiarena pitomi tol nap̃a tepisape “Sanene,” tekila ga e kia kiena ne Yesu Kristo. \v 21 Kristo ke nanene narui nap̃a memlologon pan amiu, a Ntewa ga pisirilua imimi pe na kilaen kiena yum̃aena. A amio naga nene, Ntewa kila imimi memio amiu, ita punu ga tepim lele taagania. \v 22 Ntewa kiar ita tepe kiena, ana naga mligan Ninuna e losineta, sane navisaarena tai nap̃a sape yoko temio naga e pogos la nap̃a sum̃a pimi ke ne. \p \v 23 Kieta Ntewa nene naga pe lelaga silaga, a naga kilia iila visena nene nap̃a sineun nesape nevisawal van amiu. Sane nanua ne nepisa m̃a nesape yoko nom̃alivin amiu gar Koren nene, ana siraunia pe nepim̃as re si poli, a pona asitom piowagan inu e yo. Ana nesape nevisa van amiu nap̃a pe vanon re kiau sur tai poli, ana vanon amiu ga, komin nap̃a nekilia nesape visae neim̃asu yoko monar nevis m̃arera van amiu komin kiamiu p̃elaga lap̃asia. Ana pe sineun re nesape yoko nekila amiu aloge viowa poli, nane kila sane pe nepim re si poli. \v 24 Nepisa pan amiu sanene, awis monar ve asitom re avisave mesitom ke mesape mesike metavan amiu, vena meve p̃arun kiamiu lelagaena. Pe sa re nene poli, ana sinemimin mesape teyum̃ae ga lele taaga, vena kila amiu akilia aloge wo silaga, asum̃alu ruru m̃arera ase kiamiu naviawaena. \c 2 \p \v 1 Sa nap̃a nepisa, nanua nepim sumo, sur lap̃asa sum̃a ga nap̃a monar nepis pan amiu panon narui, ana kila amiu amloge piowagania. Ana nagane pe sineun re neim nekila amiu aloge viowa yam si tai poli, a sitomena ne nanene narui kila sane ve neim̃asu nakaten amiu re sumo wa. \v 2 Visae neim̃asu nevis van amiu, nekila aloge viowa, yoko inu m̃ena ga neloge viowa, ana pogos nap̃a ita punu ga teloge viowa sanene, yoko tap̃atete si nap̃a tai kilia iila tai vena loge wo sina. \v 3 Sitomena ne naga nene nap̃a nepisa p̃esan e m̃aki tap̃ena nap̃a nemligan pim̃asu nanua rui. Sineun nesape akilali akila ruru sur viowa la nene sumo wa, vena kila sane visae pogos nap̃a neim̃asu, yoko ve sur re si tai sike likan amiu nap̃a monar neloge viowagania. Ana visae akila ruru kiamiu yum̃aena wo, yoko nekilia neim̃asu nap̃a nevisu nap̃a apim apo si rui, a visae ve sanene, yoko nekekara vap̃isi, a yoko kiau kekarena nene kila kiamiu kekarena m̃ena ga ve keviu vap̃isi. \p \v 4 Nepisa sanene komin nap̃a pogos na nesiri pim̃asu pan amiu nanua ne, nemloge piowagan manene laa. Nemloge sane losineu lavis worovia, a wamarau la sum̃a mlalau. Visena m̃arera la nap̃a nepisa pan amiu e m̃aki nene, pe nekila re poli komin nap̃a sineun amiu m̃ena ga aloge viowa, ana sineun nekila amiu avisu kilale sane sineu sii manene amiu silaga. \p \v 5 Ana sa nap̃a ita make ga tekilia, tai sike likan amiu nap̃a naga kila pupia naloge viowaena nene. Sineun nesape sane sur viowa nap̃a naga kila, kila inu nemloge piowa, ana pe in re ga poli, kila amiu m̃ena ga moki liu amloge piowa. Ana pe sineun re si nevisave monar ala manene si nakoaena van poli, \v 6 komin nekilia sane amiu punu ga apis pan p̃isi rui. \v 7 Apis pania toroki narui, ana nagane pe pogos nap̃a aviewo naga, sinemiu ye si naga. Visae peraga, yoko naga loge viowagan manene sina vano vano-o viowa vania. \v 8 Ore, nom̃areran vena neviun van amiu ve sa nini, sane monar akila merarava ruru vania sane sinemiu si ke naga na wa. \p \v 9 In na nesiri m̃aki tap̃ena nene nanua ne, sineun nevisuveve sane yoko amiu akekara nap̃a alogear kiau visena lala nap̃a sike loyum̃a ea, pona peraga. \v 10 Pogos nap̃a nepisa nesape popon aviewo yar tai, nemlelaga nesape yoko akila, a naga nap̃a aviewoia, in m̃ena ga neviewoia. A nemninue ga, pona naga kila m̃a sur lap̃asia piowa pan inu yo, ana nekekaran nap̃a nevisawal e marana Kristo nesape nepiewo naga, ana sanene, iila amiu m̃ena ga vena akekaran aviewo yar tap̃ena. \v 11 Monar tevisuar ruruia, komin nap̃a tekilia ruru sitomena viowa lala kiena yermare vena kila kare itaena, ana visae tesum̃a tevieviewo ita silaga, yoko naga tap̃atete nena taulu ita p̃isa. \s1 Pol pisayu kiena mrapa navaen ma Troas amio M̃asitonia \p \v 12 \x - \xo 2:12 \xt Yum̃aena 20:1\x*Ana pogos nap̃a nepam re si pun amiu ma Koren poli, nepito ga nemlologon lologena wo kiena Kristo garo kumali nap̃a Troas, ana e yo nene, nepisu sane pulutava pietava ruru nena pan inu vena nekila yum̃aena kiena Sup̃e. \v 13 Ana sur viowa tai e pogos nene, nesitom ke nesape yoko nelual wolai nap̃a Taetas e yo nene, ana naga pe su re poli. Ana kiau sitomena nesitom manene naga pap̃isi, kila sane pe piavi re poli nemligan la nene, nemla si kiau mrapa yalen silau ma lepas nene M̃asitonia. \p \v 14 Kiau yalena pa sanene narui, ana potena pap̃isi pa Ntewa komin nap̃a silaga mligan Kristo naga sum̃a sumon ita. Nanua sumo ita tepe kiena nasinekar ga lala, ana naga taulu ita rui, ana tetaveve naga tepa kar ga e yo make ga, ana pogos nap̃a yar la apisu ita, yoko avisu kilale sane Kristo naga pe kieta Sup̃e. Pona nekilia nevisa sanini, sane ita na sane ponotaninu wo tai nap̃a asikapia, ponos miyere p̃ar make yo, ana pogos nap̃a yar la amloponia, yoko alopon kilalea sane Kristo sum̃a pimi m̃alivin la. \v 15 Ntewa kila ponotaninu nene pa vanua e yar make ga, pano tol la nap̃a asum̃a apanon ke mrapa natamaliaena, a pano tol la nap̃a apanon ke mrapa na kovioena. \v 16 Ana e la nap̃a apanon ke akovio, ponotaninu nene naga ponos piowa sane sur mare tai nap̃a kona, ana e la nap̃a asum̃a am̃al ke malena, naga sane ponos nen m̃ap̃es wo na tamaliaena. \p Nanene narui ita tevisu yum̃aena nap̃a mesum̃a mekila naga pe pupia yum̃aena pap̃isi, komin memlologon visena kiena ne Ntewa nap̃a kilia kila yar tol malena pona tol marena. \v 17 Nalologena la p̃asa pe asitom manene re urmi e yum̃aena nene poli, asum̃a amlologon ke visena kiena ne Ntewa vena ataulu ga kilavaru ea, ana imimi na pe sa re nene poli. Ntewa pisir plan imimi ana memiyum̃ae ga e yo metava e marana, a mepian visena lelaga kiena Kristo pa yar tap̃ena lala, p̃arpoyo ga e m̃areraena nap̃a mla pan imimi. \c 3 \s1 Imimi na yar na kilaen yum̃aena na viranarena viu \p \v 1 Nepisayu kiamimi yum̃aena keviu na metava ne, pe pon re asitom avisave nepis vilave ke sane navianena tap̃ena lala navisokanena. La nene apim pun amiu amio m̃aki la nap̃a apisayula asape la apo pa sanape, a pogos nap̃a amolue petan amiu, am̃areran asape monar amiu asiri si m̃aki lap̃asia vena visawalen kiela yum̃aena nap̃a ap̃ar ke pano. Ana visae sinemimin meva si e lele tap̃ena, pe mesitom re m̃aki tai ne sanene poli vena visawal imimiena. \v 2 Visae yaru tai sinenan kilia visave imi sanape, popon imi visu ga mras nen kiamimi yum̃aena e kiamiu malena lala. Amiu na sa ga m̃aki tai narui, nap̃a Kristo siria navisawalen kiamimi yum̃aena. Yaru tap̃ena lala akilia aim auloia, vena akilia ya nap̃a mesiria e losinemiu lala. \v 3 Yoko avisu amiu sane ape m̃aki tai nap̃a Kristo naga mligania, ana mop̃ar pimi, a yoko avisu kilalea sane lelaga, mekila yum̃aena e amiu po pap̃isi. Ana m̃aki nene naga pe m̃aki re nap̃a wii na kilamemego na kapi nap̃a asiri e m̃as nen tus tai poli, ana naga m̃aki nap̃a Ninuna Ntewa siri e los nen yaru. \p \v 4 Visae ve sanene, kiau visena la nene pe visen vilave re poli, ana mekilia mevis sanene komin Kristo ga naga taaga kila nap̃a mop̃asine Ntewa keviu pa p̃isi. \v 5 Visae imimi ga, yoko tap̃atete mevisave imimi metorokin mekila sur tai, komin sur make ga nap̃a mekila, Ntewa ga kila sane imimi mekilia mekila. \v 6 Naga ke narui mla m̃areraena amio kiliaena pan imimi, kila imimi mepim mepe kiena yaru na yum̃aena e lepas na viranarena viu nap̃a naga kila amio ita yeririna lala na yomerava. Naviranarena p̃esa asiri plan kana visena ne lala e tus lala navisaluaena lala kiena Mosis, ana visena la nene amiila ita ana pe torok ruru re poli. Apowo, ana ya nap̃a akila, akila meraravan ga asape ita yaru nakilaroen navisaluaena, nap̃a yoko monar telual marena vanonia. Ana naviranarena viu, naga visena ne lala apim am̃alivi e Ninuna Wa, a Ninuna nene narui kila ita tetol natamaliaena. \p \v 7 Mrapa marua nasumo nene, nap̃a ate kana navisaluaena lala e kilavaru la nap̃a pe lepalepas nene, naga sum̃a pisaar ke ga kieta marena, ana naga pe sur tai nap̃a pe wa pap̃isi. Pogos nap̃a Mosis p̃ar lepalepas nen kilavaru la nene, naurarena kiena ne Ntewa pimi e naga, ana pogos nap̃a p̃ar maran si kilavaru la nene pa le Israel lala, m̃areraena naurarena nene sum̃a pito ke tano rui, ana la apisu p̃ele marana komin nap̃a pilavila na pilavila. \v 8 Sanene, visae naurarena kiena ne Ntewa miyum̃ae m̃arera e pogos nap̃a apisawal mrapa na tolen marena, yoko yum̃ae ve sanape e pogos nap̃a yoko avisawal mrapa na tolen malena? \v 9 Yoko naurarena kiena ne Ntewa monar yum̃ae ve keviu va manene va p̃isi e pogos nene, a tesum̃a tepisu p̃isi rui nap̃a kapi vivaga na mrapa viu sum̃a tego kar ga, sum̃a taulu kapi na mrapa marua nene nap̃a sum̃a pito ke tano rui. \v 10 Lelaga, kapi viaga na mrapa marua nene naga sum̃a tego ruru nanua sumo, ana nagane, tepisu nap̃a kana kapi nena sane pe tego ruru re si poli, komin kapi na mrapa viu pimi p̃arpoyo, sum̃a tego keviu e yo make ga. \v 11 Kapi nap̃a sum̃a pito ke tano nene, lelaga nap̃a naga pitomi p̃esa, pitomi amio kana pupia naurarena nena. Ana nagane kapi viu nap̃a naga pimi mare ga sirau, yoko naga sulue na sike ne, a kana naurarena nena yoko ve keviu manene lue. \p \v 12 Visae tesitomiyuli nene, yoko kila kieta sitomena m̃arera ruruia, a ve temaraun re si nap̃a tekila kapi vivaga kiena Sup̃e tegoli yo kar lala. \v 13 Ana tesitomiyuli m̃ena yermarua Mosis, nap̃a naga pa metava e tavie, ana Ntewa pimi lavisinia, kila marana pilavila pap̃isi. Ana pe pon re ita teve sa naga poli, komin pogos nap̃a p̃asup̃e si pitomi pu le Israel lala naga kalo marana e kulmrae vena ve avisu re, vano-o tol pogos nap̃a kana tegoena sum̃a vito m̃a tano vano p̃isi. \v 14 E pogos nene, pe apisuli re kapi nene poli wa, komin nap̃a p̃arila m̃arera pap̃isi, ana tepisu nap̃a pimi tol nagane, la sa m̃a ke nene na wa. Apulo ke visena lala e tus marua nap̃a sike ne, ana sane kulmrae na sike ga wa, sum̃a kilawo ke kiela sitomena lala. Ana visae alelaga ga e Kristo yoko naga kilia tarlua kulmrae nene vena akilia avisu kilale kiena yomerarava viu. \v 15 Pogos nap̃a apulo ke navisaluaena kiena Mosis, naga sa nap̃a sur tai kalo ke p̃arila, \v 16 ana pogos nap̃a visae yaru tai imi e Kristo, a warlua sur nene nap̃a kilawo ke kiena sitomena, ana naga kilia visu kilale suria. Sa ga visena na Nasiriena Wa nap̃a pisayu yermarua Mosis nene, nap̃a pisape “Pogos nap̃a Mosis pilon naga, kira pisu Sup̃e, kulmrae nene mloru si petania.” \v 17 Ana pogos nap̃a visena nene sape Mosis pilon naga kira pisu Sup̃e, visena nap̃a Sup̃e, kana kinasia naga nap̃a pe Ninuna Wa kiena ne Ntewa. A tekilia tesape e nape nap̃a Ninuna Wa kiena ne Ntewa sike ea, yaru lala akilia aurmatan m̃areraena na viowaena, alual malena. \p \v 18 Sanene, ita make ga nap̃a temlelaga rui, pe kulmrae tai towo re si marata poli, ana tesum̃a tepisu ruru nena pupia nauraraena kiena ne Ntewa. A pogos nap̃a tesum̃a tepisu m̃a pano, nauraraena nene pimi puleule e ita, pano tol nap̃a tepim tepe sane kupito vena tegoliaena kiena kapi vivaga va va yeririna tap̃ena lala. Ana kapi vivaga nene pe molue re kome kieta malena poli, molue kome kieta Sup̃e, nap̃a naga Ninuna nanene nap̃a sike e ita. \c 4 \s1 Pol amio nalologena lala amlologon kapi vivaga nalologena wo \p \v 1 Mesum̃a mekila ke kapi vivaga kiena ne Ntewa pilavila ke sanene, naga pe kiamimi pupia yum̃aena tai vena iilaena yaru tap̃ena lala. Losinena Ntewa pulen sineyeena, a naga ke narui nap̃a mla yum̃aena nene pan imimi, a pogos nap̃a mesitom̃al nene, kila sane pe sinemimi maren re yum̃aenen pogos tai poli. \v 2 A pogos nap̃a memiyum̃ae, mesum̃a memiyum̃ae ruru po silaga. Yaru lap̃asa, amiyum̃ae vinau e ga e nakilakotaliaena lala pona akilali nap̃a awere sitomena kiena yaru lala, a akilia avilovilon m̃ena visena kiena ne Ntewa va ve tap̃ena, a imimi na pe mekila re p̃elaga la sanene poli. Mekilia mesape pogos nap̃a mesum̃a memiyum̃ae, mekila ke ga e marana Ntewa, a monar meyum̃ae wo. Yeririna tap̃ena m̃ena lala asum̃a ap̃aveve ke kiamimi yum̃aena a asum̃a amloge ke ponia, komin nap̃a asum̃a apisu kilale asape mesum̃a mepisawal make visena lelaga kiena ne Ntewa lala mesmes ga. \p \v 3 Memlologo sanene, pe yaru re tai nap̃a kilia visave naga pe mloge kilale re lologena wo poli, nap̃a mesum̃a mepisawalia. Ana visae yaru tai visave pe merarava re pan poli, naga pe yar re tai nap̃a sum̃a mialin ke yomerarava poli, ana monar ve yar tai nap̃a sum̃a mialin ke ga yemalolo, nap̃a monar sur tai kilawo ke kiena sitomena, sane kulmrae nap̃a tepisayu rui. \v 4 E lepas kiena ne la nap̃a pe amlelaga re poli wa, sup̃e viowa na yomerava nini naga kilawo kiela sitomena rui, naga kila la sane ape kilamara kata, komin nap̃a naga yepen mavin sape avisu pupia kapi vivaga na lologena wo kiena Kristo. Kristo nene, kiena naurarena tego pap̃isi, komin nap̃a naga p̃arnena marana Ntewa lelaga. \v 5 Mesum̃a memlologon ke nene narui, nane Yesu Kristo, kieta Sup̃e. Pe mesum̃a mepisiri plan imimi re sina pan amiu poli, ana mepe kiamiu yar na yum̃aena ga lala vena lologonen Kristo van amiu vena akilia naga. \p \v 6 A sur make ga la nene naga pe yum̃aena kiena ne Ntewa ga. E nasiiena, Ntewa pisa sanini, sape “Yoko kapi imi tegoli yemalolo nap̃a m̃eke ne,” a sum̃a kila ke sanene pan ita na wa. Ntewa ke ga nanene narui nap̃a sum̃a miyum̃ae ke nagane, kila kiena kapi vivaga tegoli losineta lala, kila tetol kapi nene nap̃a sum̃a tego molue kome marana Kristo, nap̃a molue nena e naurarena kiena ne Ntewa nap̃a sike ea. \p \v 7 Nakiliaena lala na naurarena kiena ne Ntewa sike e ita sanene, naga pe sur wo tai nap̃a pe wa pap̃isi. E imimi nap̃a memiyum̃aen ke yum̃aena kiena kieta Sup̃e, mepisu sane imimi na sa ga sur korena ga, a pe metorokin re nap̃a kiena nawaena la nap̃a powo nene ase e imimi, ana Ntewa naga po, sum̃a kokonia ke e kiamimi malena la silaga. A nanene kila sane visae pogos tai meyum̃aen sur wo la p̃asia, ana yoko mevisu kilale ga sane pupia m̃areraena na kilaen sur la nene pe pe m̃areraena na yomarava re tai nene poli nap̃a p̃ar po yo kome imimi, ana naga m̃areraena tai nae ma e peni nap̃a kom ga e Ntewa pitomi. \p \v 8 Nagane memiyum̃ae ke memio m̃areraena nene naga miila imimi keviu, komin nap̃a mepane ke pog m̃arera la moki, ana pe memloru re poli wa. Sur la moki nap̃a akila imimi mesitom p̃ele pap̃isi, ana kiamimi sitomena la pe kovio re poli. \v 9 Yaru la moki nap̃a akila kare imimi pano pap̃isi, ana silaga Ntewa pisuar ruru imimi. Mop̃ar magka lala, ana tap̃atete awe plan imimi, memal ke na wa. \v 10 Lelaga, pogos m̃arera pan imimi sanene narui, pano pano naloge viowaena na marena sike e yepemimi sa nap̃a Yesu p̃aria e kiena marena. Ana metam̃an ga, komin nap̃a visae marena kiena Yesu sike e imimi, yoko kiena malena m̃ena ga sike e imimi. \v 11 Memiyum̃ae kiena Yesu sanene, kila sane pogos nap̃a memal mesike e yomerava nini, ana silaga mesike ga lavisin marena, ana nanene kila m̃ena ga sane amiu akilia avisu kilale sane malena kiena Yesu sum̃a m̃alm̃alivi ke keviu e yepemimi na marena ga lala. \v 12 Lelaga nap̃a mesum̃a mepanon ke kiamimi marena, ana mekila sanene vena amiu akilia avano alual kiamiu malena. \p \v 13 Visena tai sike e Tus na Yauena Wa lala, nap̃a yaru tai pisi pisape “In na nemlelaga rui, nane kila narui nekilia nevisawal visena,” a mepisu sane ninuna na viawaena nap̃a sike e yaru nene, nagane keviu m̃ena ga e imimi. Mesa ke ga naga, nap̃a imimi m̃ena ga memlelaga, a sur ya nap̃a memlelaga e naga, nanene mepisu sane mekilia mevisawalia. \v 14 A pe memaraun re nena visawalen poli, komin nap̃a mekilia ruru sane kieta Ntewa nap̃a naga kila kieta Sup̃e Yesu mali sina e marena, yoko naga kila imimi m̃ena memali sa ke ga Yesu, a yoko naga kila amiu m̃ena amal sina sane imimi, ana yoko were ita punu ga teva tesike temio naga. \v 15 Lelaga, mepa mop̃arpoyo e pogos m̃arera la moki sanene, ana pogaga, komin naga kiamimi mrapa ke ga tai nanene narui nap̃a mekilia miila amiunia. Sanene sinemimin ga lemamiena kiena ne Ntewa monar momolue silaga va yar kar ga lala e yo punu ga, vena kila sane ayeluar Ntewa silaga, asum̃a avisa potena vania vano vano-o vena kila kiena naurarena imi lapa ve keviu. \p \v 16 Sitomena wo la nene kila sane pe sur korena ga nap̃a viowa van imimi ve sanape, ana mesum̃alu mom̃arera ruru mesum̃a ga. E lepas na yepemimi lala, pimi pe yermarua, sum̃a pimi pororovia, ana e lepas na ninumimi lala, Ntewa sum̃a kila pimi pe urviu, m̃arera ruru lue ga e legiena make ga. \v 17 Narin pog m̃arera lala e yomarava nini, la ape na yam plas ga, ana asum̃a akila ita tesururuia vena teva tom̃alivi tese e naurarena nae peni, nap̃a keviu pap̃isi, po pano-o po manene laa, nap̃a teloge ke wonia vano vano ve uro re. \v 18 Nagane ve kieta sitomena la ve su re e sur la nap̃a kilamarata visuia, ana kieta sitomena la sike e sur la nap̃a kilamarata pisu p̃ele ga, komin nap̃a sur la nap̃a kilamarata kilia visuia, la ape na yam plas ga e yomarava nini, ana sur la nap̃a kilamarata pisu p̃ele ga, la ape na sulueena ma e peni. \c 5 \s1 Leleta ma e peni \p \v 1 Tekilia rui tesape tasneta na yomarava nini tap̃atete sulue. Naga sane narin silparpara tai nap̃a tesuvania, nap̃a yoko pogos tai monar m̃awowo make ga, pona yar tap̃ena lala aimi aweplania. Ana tekilia m̃ena tesape pupia m̃ata yum̃a m̃arera tai m̃eke ga wa, nap̃a pe amiyum̃aen re e yomarava nini poli, ana Ntewa ga kila ruru monm̃ate ita ke ma e peni ana siraunia tekilia teva tesu ea. \v 2 Yomarava nini naga sa ga lele na tagiena ga, a tekekaran ga nap̃a tourmatania, sinetan teva tetapolou e m̃ata yum̃a ma metava, \v 3 a pogos nap̃a teva tesike ea, yoko ve teloge re si sane pe m̃ata um̃a re poli, ana tevisu ga na wa sane kieta yo nena napo nane sum̃a ne. \p \v 4 Lelaga, tasneta naga sa ga silparpara tai nap̃a tesuvania e yomarava nini, ana lelaga nap̃a, pogos nap̃a tesike e sanene tesum̃a takar malueta silaga komin naloge viowaena lala na pog m̃arera la nap̃a tesum̃a top̃arwowo ke yo ea. Pona pe pon re aimin awe kare tasneta poli, ana sitomena tai monar sum̃a ga e ita sane visae akila, pogaga, komin nap̃a popon sane toure matan silparpara nini, teva tese yum̃a wo tai sumo wa. Monar tevisu kilale ruruia sane popon sa tas nen marena nene p̃isi, ana yoko tas viu tai kilia imi kus lelena. \v 5 Nakonua rui, Ntewa sum̃a miyum̃ae ke e ita vena kila ruru ita teva e kiena yo sanene narui. Naga mligan Ninuna sike e ita vena kila ita tesitom̃al silaga sane kiena visaarena na kilaen van ita sanene yoko imi ve lelaga. \p \v 6 Tesum̃a tesitom̃al ke nanene, kila sane silaga tom̃arera. Tekilia tesape nagane, tesum̃a tekila ke m̃ata um̃a e silparpara nene, nap̃a tasneta, ana pe tesu re e m̃ata um̃a wo temio Sup̃e ma metava poli wa. \v 7 Sanene, pogos nap̃a tesike e yomarava nini wa, monar ve tekilali re nap̃a tesum̃alu e ya nap̃a kilamarata ga kilia visuia, ana monar tesum̃alu m̃arera e naviawaena. \v 8 A e lepas na pun imimi, mom̃arera ruru ke ga wa vena suen e yomarava nini vena mesum̃a mekila kiena yum̃aena, ana mepisu sane po m̃ena ga visae mekilia meligan tasnemimi la na yomerava nini, meva mesu nena e m̃amimi um̃a memio Sup̃e. \v 9 Sanene, visae tesike e yomarava nini, pona tesike ma metava, ana silaga monar tekilali ya nap̃a yoko naga kekarania. \v 10 \x - \xo 5:10 \xt Rom 14:10\x*Monar tesitom sane pogos nap̃a Kristo pa totano metava e kiena yo wa na lip̃ereena, yoko ita make ga veve taaga teva tesum̃alu tese marana. Ana e pogos nene, yoko naga ga kila sane wo van ita, pona viowa van ita, taveve ga ya nap̃a tesum̃a tekila e pogos nap̃a tesike e tasneta e yomarava nini. \s1 Kristo kila ruru marata temio Ntewa \p \v 11 Pogos nap̃a mesitom̃al nap̃a yoko Kristo lip̃ere yaru lala, memarau, a mepisu sane popon meyum̃ae m̃arera vena metaulu yar lala vena ve akovio re. Ntewa pisu kilale ruru p̃elaga na kiamimi yum̃aena la nene, a nesitom sane amiu m̃ena apisu kilale sane memiyum̃ae sa ga nap̃a naga kekarania. \v 12 Nesum̃a nepisa ke sur la nene, pe nekila re poli komin nap̃a sineun vena amiu avisirlua imimi sina, ana popon vena akilia akekara e ya nap̃a mesum̃a mepisa. Visae atol ruru kiamimi visena lala, yoko kila sane visena la nene kilia se amiu, ana yoko akilia avisatam̃e la nap̃a asitom ke asape apo rui. Ana la nene akila la ke apa metava komin ga ya ne akila ke e maran yaru lala, ana pe asitom re ya nap̃a sike loyum̃a e kiela malena poli. \p \v 13 Nekilia nesape pogos nap̃a nepisa visena la nene, yoko la p̃as nap̃a asike amio amiu monar avisave nepe wowe, ana na nene na poga ga. Visae lelaga nap̃a mepe wowe, mepe wowe komin nap̃a mekila manene laa yum̃aena kiena ne Ntewa, ana visae p̃arimimi la woga ga sum̃a ga, p̃arimimi la po komin nap̃a mesitom̃al amiu, ana monar ayagogon imimi. \v 14 Sur taaga ga nap̃a sum̃a kawe ruru ke kiamimi malena vena mekila ruru yum̃aena wo la kiena Kristo, nane kiena sinesiena. Memlelaga m̃arera mesape kiena marena naga taaga tamalia kieta malena ita make ga, visae peraga, yoko ita punu ga monar temare ga, yoko tap̃atete ita yaru tai kilia mali. \v 15 A naga mare wo ita punu ga sanene, naga sinenan sape ita la nap̃a temlelaga ea pona temal ke e yomerava nini wa, ve teyum̃ae kieta re ga, ana teyum̃ae kiena, nap̃a naga mare vena tamalia kieta malena, siraunia Ntewa pisirlua si naga. \p \v 16 Sanene, popon ve tevisuveve re si yaru lala taveve sitomena na yomarava nini. Nanua, pog nap̃a Kristo sike e yomarava nini, yaru la apisuvevea taveve sitomena na yomerava nini, ana nagane pe tepisu re si naga sanene poli, a pe pon re tevisuveve yaru tap̃ena lala taveve m̃ena sitomena na yomerava nini poli. \v 17 Na nene na komin nap̃a visae yaru a nap̃a mlelaga e Kristo, naga pimi sane pe yaru viu ruru nena ga. Kiena malena marua na sumo kovio nena ga, ana nagane kiena malena viu pimi m̃alivi rui. \v 18 Ntewa ga kila sane tekilia tevilopu kieta malena sanene, komin nap̃a naga ke narui mligan Kristo pitomi e yomerava ve na kilaen kieta mrapa towasup̃e si teimi puna, a sinenan sape monar toure yar tap̃ena lala la m̃ena ga awasup̃e si aimi puna. \v 19 Visae ve sanene, Ntewa miyum̃ae p̃arpoyo e Kristo vena wereen yar na yomerava lala awasup̃e sina vena aim ave taaga sina amio, nap̃a naga pe sitom re si sape la nakoaena van la vanon kiela mlamulena viowa la poli. A amio m̃ena nene, naga sinenan sape ligan kiena visena lala e limata, vena tela va va yar tap̃ena lala vena la m̃ena ga awasup̃e si aim puna. \v 20 Sur ne nanene narui kila sane mepim mepe yaru kiena ne Kristo vena waren visena kiena ne Ntewa vano. Sanene, pogos nap̃a mepisawal visena pan amiu, sa ga nap̃a Ntewa ga sum̃a pis, ana sinemimin pap̃isi mesape meviun manenea van amiu punu ga mesape awis, e kia kiena ne Kristo, monar awasup̃e amiu aim puna Ntewa. \v 21 Naga ke narui sinena miye ita, ana mligan narina nene Kristo, nap̃a naga pe kilali re mlamulena viowa poli, kila naga pimi sane yaru na waren kieta mlamulena viowa ita make ga. Ntewa kila sanene vania vena kila sane ita yar na kilaen mlamulena viowa, tekilia teim teve yaru mesmesu lala e marana ne Ntewa. \c 6 \s1 Malena m̃arera kiena yaru na yum̃aena kiena ne Ntewa \p \v 1 Mesum̃a memiyum̃ae ke sane yar lala na yum̃aena lele taaga memio Ntewa, a mekilia sanape nap̃a naga pe lemam pap̃isi pan ita make ga. Sanene, mesape meviun manene van amiu, sane kiena lemamiena wo nap̃a pimi e amiu, pe pon re imi korena ga poli. Monar alavia, a monar atam̃ania kila kiena yum̃aena e kiamiu malena. \v 2 Visena tai teke e Tus Marua pisa sanene rui, nap̃a Ntewa sape, \q1 \qt “Mesmesun pogos nap̃a po pan amiu, neyagogon kiamiu tagena, \qt* \q1 \qt a mesmesun legiena natamaliaena, neim neiila amiu.” \qt* \rq Ais 49:8\rq* \p Ana e kiamimi navisuena, mekilia mevisawal mevisave nagane narui pe kiamiu pog mesmes narui, nagane narui pe legiena na natamalia amiuena. \p \v 3 E lepas na kiamimi yum̃aena, mesum̃a mop̃ikeyon nap̃a mekila wo lue ga, vena ve mekilawo re mrapan yaru kar ga nap̃a sinenan sape imi. Pe sinemimin re nap̃a yar lap̃asa asape mekila sur tai piowa, pona mekila pal yum̃aena koyo tai. \v 4 Mesum̃a mekila ke sur make ga vena kilologia sane mekila ke yum̃aena mesmesu sane yar wo lala na yum̃aena kiena ne Ntewa, ana mesum̃a metam̃an imimi vena mevane sur ve moki. Mesum̃a makawean imimi vena meva mowarpoyon luas nen yum̃aena lala, pe suri korena nap̃a mepane sur viowa lala, pog m̃arera lala, a sur nailanen viowa lala. \p \v 5 \x - \xo 6:5 \xt Yum̃aena 16:23\x*Asum̃alu akawe imimi, a am̃e imimi, a akoven imimi e yum̃a nakoaena. Pogos moki, memiyum̃ae na memiyum̃ae, pe momomalio ruru re poli, a kamimi kinanena pe po re poli. \p \v 6 Piowa manene laa pan imimi sanene, ana mesum̃a ga memiyum̃ae mesmes ga, a mesum̃a memiyum̃ae memio kiliaena, a sitomena viavi, a sinewoena. Yeririna la apisu nap̃a kiamimi malena pulen Ninuna Wa, a kiamimi p̃elaga pulen sinesiena nap̃a lelaga, \v 7 nap̃a mepisawal visena la nap̃a pe apisokan re poli, nap̃a memiyum̃ae e m̃areraena kiena ne Ntewa, a nap̃a e limamimi lala, e lepas na p̃amarua a e lepas na p̃am̃eli, mopuarar sur na mara lala vena kilaen mesmesuena taulu naviowaena. \v 8 Yeririna la p̃asa apisir plan imimi, a lap̃asa amligan imimi mesike laa tano, lap̃asa apisa ruru imimi, lap̃asa apisa kare imimi pap̃isi, ana pe mesitom re poli, mekila ga. Pe mepisa kotalia re yar tai poli, ana asum̃a apisu imimi sane pe mepe lelaga re nenaga. \v 9 Akilia ruru imimi p̃isi rui, ana asum̃a akila ke sa nap̃a pe sinelan re akilia imimi poli. Memal ruru mesum̃a ga, ana asum̃a sinelan asape visae memare ga rui. \p Nane sum̃a pa sanene pan imimi narui, ana pe sur korena nap̃a mop̃ar ke nakoaena lala, la tap̃atete akilalua kiamimi malena na wa. \v 10 Pe sur korena ga nap̃a naloge viowaena la moki pap̃isi, ana sinemimi la kekara silaga. Pe sur korena nap̃a limamimi korena ga silaga, ana mesum̃a mekila ke yar tap̃ena la ap̃ar ke sur moki. Ana pe sur korena nap̃a pe kiamimi sur re la poli, ana mepisu nap̃a sur make ga pe kiamimi ga. \p \v 11 Erau nae Koren lala, pe kiamimi sitomen viowa re tai e amiu poli, nap̃a mekilawania pan amiu sum̃a ga. Mepisawal sur make ga pan amiu rui, a sinemimi sii amiu pap̃isi. \v 12 Pe mekila re suri tai nap̃a pona kilawo kieta erau wo poli, ana visae kilawo e lele tai, nanene komin nap̃a amiu ga apuarar sitomena viowa lap̃asa e imimi sum̃a ga. \v 13 Ana visae ve sanene, monar nevis van amiu sa ga naruu la narui, nesape awis, ve akilawan re si kiamiu sitomena lap̃asia, ana monar akilali losinemiu vike van imimi. \s1 Avisuar ruru e la nap̃a pe amlelaga re poli \p \v 14 Sineun nevisa van amiu nesape ve asum̃a akilali re nap̃a aimi ave taaga amio la nap̃a pe amlelaga re poli. Popon asitom̃alia sane p̃elaga na mesmesu amio p̃elaga na mlamulena viowa, lalua tap̃atete aviran la aim lele taaga, a legiena pe erau p̃ele ga amio yemalolo. \v 15 Kristo kiena sitomena ve taaga p̃ele ga amio Yermare, a yaru nap̃a mlelaga pe kiena sur re tai poli teke amio yaru nap̃a pe mlelaga re poli. \v 16 \x - \xo 6:16 \xt 1Kor 3:16, 6:19\x*Nono na visokanen lala asu p̃ele loyum̃a e yum̃a wa m̃ana Ntewa pogos tai, a visena nene kana kinasa komin yum̃a wa m̃ana Ntewa, naga pe yum̃a re ga tai poli, ana ita li na lelagaena kiena ne Ntewa nap̃a mali. Naga nene taveve ga kiena visena lap̃asa, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Inu yoko nesike e la, yoko neyaloro likan la. \qt* \q1 \qt Inu yoko neve kiela Ntewa, yoko aimi ave kiau lus nena lala.\qt* \rq Lev 26:12\rq* \q1 \v 17 \qt Ve sanene, sane kiela Sup̃e, nepisa pan kiau la nene nesape monar amolue vetan tap̃ena lala, monar aviap̃a vetan yar viowa lala. \qt* \q1 \qt Monar aim ave wa nenaga, a monar ve atol re kororaki lala, \qt* \q1 \qt sanene yoko nekilia noworworun la aim asike amio inu. \qt* \q1 \v 18 \qt Yoko inu, sane Ntewa na mava, nekilia nevisa van la nevisave \qt* \q2 \qt ‘Amiu aim vena neve Arimamiu, a vena amiu ave naruu nena lala.’” \qt* \c 7 \p \v 1 Erau lala, nanene navisaarena wo lala kiena ne Ntewa nap̃a pisape yoko naga were ita sane kiena namratava lala. Naga kila sanene pan ita po pap̃isi, ana popon monar tevatanon naga silaga, nap̃a monar towe plan make kororaki e kieta malena lala. Mlamulena viowa lap̃asa tekila e tasneta, a lap̃asa tekila ga loyum̃a e losineta, ana monar top̃isin la make ga, monar tevim nap̃a teve wa nap̃a teve wa sa nap̃a naga sinenania. \s1 Pol kekaran pap̃isi nap̃a Ntewa miyum̃ae e la \p \v 2 Sineun nesape neviun si tan amiu nesape ve sinemiu kar imimi re, ana aligan ruru lelemimi tai e sinemiu lala, vena nekilia nevisa re si sur lap̃asa van amiu sumo wa. Popon akila sanene, komin nap̃a pe amiu re tai poli nap̃a mekila piowa pania, pona mekila karea, pona mekila kotalia e sur lap̃asa. \v 3 Ana pogos nap̃a nepisa visena la nene, pona asitom ke asape nesitom ke piowa e amiu, pona nesape nevisa kare amiu, ana pe sa re nena nene poli p̃isa. Peraga, sa ga nap̃a nepisa rui, nesape amiu na asike e losinemimi rui, a tesum̃a tepim tepe taaga pano pano tol nap̃a sanena nap̃a tesike ga e malena taaga, pona visae ita tai vane marena, yoko teloge sane ita make ga temare. \v 4 Lelaga nekilia nevisa sanini nevisave in na nop̃asine amiu keviu na keviu, nop̃arwar inun amiu pa p̃isi, a pogos nap̃a nesitom̃al kiamiu yum̃aena wo lala, sum̃a miila ke kiau sitomena keviu pa p̃isi. Lelaga nap̃a nepane sur viowa moki, ana asum̃a akila pan inu nap̃a nalogewoena a kekarena sum̃a pule manene pap̃isi e losineu. \p \v 5 \x - \xo 7:5 \xt 2Kor 2:13\x*Nepisa sanini komin sanene narui nanua sumo ne, pogos nap̃a mepa mom̃alivi e lepas nap̃a M̃asitonia. E yo nene, mop̃ar ke si veveyuena m̃arera lala, kila sa nap̃a memarau towe m̃aga, a tasnemimi pe pulmas re tai nap̃a va ruru e poli. \v 6 Ana kieta Ntewa naga pe Ntewa na kila lup̃elup̃een sitomena kiena yaru lala nap̃a amloge piowa, ana naga sitom̃al imimi, kila kiamimi erau wo nap̃a Taetas pimi m̃alivin imimi, a pogos nap̃a mepisu si naga memloge po pap̃isi. \v 7 A pogos nap̃a sun pa imimi, naga pisawal sur wo la nap̃a amiu akila, miilaar imimi keviu pap̃isi. Naga pisayu sanape nap̃a naga m̃ena ga, pogos nap̃a naga pimi m̃alivi pun amiu, naga m̃al sur mok liu e amiu nap̃a miila naga, a pisawal sape akila mara wo e kiamiu visena la nanua ne, nap̃a nagane apilopu kiamiu sitomena, asum̃alu asike e kiau lepasa. Pisawal sape sinemiun manene laa pap̃isi nap̃a neim̃asu neyaliali amiu, a suwala, pogos nap̃a nemloge nene nemloge po na nemloge po! \p \v 8 Pogos nap̃a nesiri m̃aki tap̃ena nene pimi pan amiu, nemligan pae pano ana pe piavi re poli nesitomiyu sina, nesape visae ve neligan re ga rui. Nanene komin nap̃a nekilia nesape kiau visena m̃arera lala yoko monar kila amiu aloge viowagan towe m̃aga. A poglis nap̃a memloge navisawalena kiena Taetas, nepisu sane lelaga ga na wa, kiau m̃aki kila kare kiamiu sitomena p̃isa. Ana nanene na yam plas ga, siraunia avilopu amiu sina, ana kila sane nekekaran sina nap̃a nemligan m̃aki nene pim̃asu. \v 9 Sane pe nepisa re nesape nekekaran nap̃a m̃aki nene kila amiu amloge piowa poli, ana nekekaran ga nap̃a naloge viowaena nene kila apilon amiu. A kiamiu naloge viowaena nena, pe imimi re nap̃a mekila pimi m̃alivin amiu poli, ana Ntewa narui naga kila pimi m̃alivi. \v 10 Sanene, naloge viowaena nene naga naloge viowaena wo tai nap̃a pitomi ma e peni, nap̃a kila yaru vilonia vena tol natamaliaena. Ana naloge viowaena tap̃ena, naga naloge viowaena na yomerava nini, nap̃a naloge viowaena viowa tai nap̃a yoko kila yaru loge viowagan m̃a vano vano va tol marena. \v 11 Amiu m̃ena akilia avisu kilale sane naloge viowaena nap̃a Ntewa tam̃an pimi pan amiu, naga kila yum̃aena wo tai pap̃isi. Kila sane asitom urmi manenea e kiamiu malena, am̃areran ke pap̃isi vena kiamiu kia imi wo sina. Sumo na, sinemiu mimin nap̃a apisayu napiowaena nap̃a sike likan amiu, ana pogos nap̃a nepis pan amiu vanonia, apisu kilale ga mrapa na wa, ana amarau. Amiu ga asum̃alu apisi ke sina ga pan amiu, a amla nakoaena pan la nap̃a akila piowa, vena ve naviowaena tai su re si pun amiu. \p \v 12 Sineun nesape nevisa m̃aki nasumo, nemligania komin nap̃a nepisape nevis va lalua nene nap̃a akila piowa, a sineu miye m̃ena yermarua nene nap̃a lalua akila kare manene laa naga. Nemligan m̃ena ga komin nap̃a sineun nesape monar avisu kilale sane lelaga, sinemiu si imimi, ana pogos nap̃a mevis van amiu e kia kiena ne Ntewa, amiu akekaran nap̃a avatanon ya nap̃a mevisa. \v 13 Ana poglis nap̃a Taetas pimi pisawal pan imimi sape amiu akila sanene rui, kilalua kiamimi sitomena pa metava pap̃isi. \p Mekekaran manene laa nene rui, ana pogos nap̃a Taetas pisayu sina pan imimi, pisayu sa nap̃a amiu akila manene po pania, mekekaran pa laa sane. Naga pisa ke nap̃a sike amio amiu, amiila naga a apisirlua kiena sitomena, a akila si naga kekara pa p̃isi. \v 14 Nepisayu amiu pania nanua sumo rui, nesape nekekaran kiamiu p̃elaga wo la pa p̃isi, ana pogos nap̃a pim̃asu m̃alivin amiu, ana pisu ga na wa sane pe nepisokan re poli, nepisa ga lelaga. Sa ke ga nanua sumo, nepisa ke ga sur lelaga la pan amiu silaga, ana nagane, akila kiau visena nap̃a pa Taetas e kiamiu lepasa pimi pe lelaga ruru m̃ena ga. \v 15 Naga tap̃atete sinen p̃esan pogos nap̃a pim̃asu, amiu amarau pap̃isi a sinemiu kurkur, ana poglis nap̃a pis pan amiu, amlogearia, apatanon ruru nena kiena visena. Kiamiu p̃elaga wo na sanene, kila sane pogos naga p̃asup̃e sina, sitom̃al amiu lue ga silaga. \v 16 A e kiau lepasa, nepisa ga nesape nekekara nap̃a nekekara, a nagane nepisu sane nekilia nowasine ruru amiu e sur make ga e pogos make ga. \c 8 \s1 Popon ala nalaena \p \v 1 \x - \xo 8:1 \xt Rom 15:26\x*Erau nae Koren lala, sinemimin mesape amiu aloge lologena na sur wo tai nap̃a sum̃a p̃arwowo ke yo e sum̃are lala na pupia lepas nap̃a M̃asitonia, nap̃a Ntewa miyum̃aen ke e kiena lemamiena. \v 2 E yo nene, apa ap̃arpo yo e pog m̃arera lala nap̃a sur moki liu kilali kare la, a pano tol nap̃a pe kiela sur re si poli, ana la nene, pe ap̃is re nena e kekarena ga e ya nap̃a la apisuia. Limala korena ga, ana memilan pap̃isi sane pogos nap̃a amloge asape nalelagaena tap̃ena la gar Yerusalem apane m̃ena pog m̃arera, sinela miye la ana sane limala pimi pule ruruia amio sur lala vena laen vano sane kiela nalaena van li tap̃ena la nene. \v 3 Pe yar re tai poli nap̃a pisape monar akila ve sanene, ana la ga asape akila, a nekilia ruru sane amla sur make ga nap̃a akilia alavia, vano tol nap̃a lap̃asa amlavia taulu ya nap̃a akilia alavia. \v 4 A pogos nap̃a ap̃ar viraran punu pae rui, amligan e limamimi, am̃areran asape melual mrapa tai vena liganen nalaena nini vano, komin nap̃a asape visae akilia alual si pulmas naiilaena na lelagaena wa tap̃ena la sanene, yoko ve sur wo manene laa tai van la, nap̃a yoko akekaran vap̃isi. \v 5 La apo pap̃isi, komin nanua sumo atam̃an make kiela malena sane kiela nalaena tai pa Sup̃e, a amligan la asike vatanon kiamimi visena, ana siraunia amla ya nap̃a la kiela sane nalaena tai pimi pan li na lelagaena tap̃ena lala. Akila po taulu manene ya nap̃a mesitom mesape yoko akila, ana lelaga, akila mesmesun ga e nasinenanena kiena ne Ntewa. \p \v 6 Ana pogos nap̃a mepisu le M̃asitonia tap̃ena lala akila sanene, mesitom mesape popon meligan si Taetas im̃as pun amiu, vena iilar amiu vena akila m̃ena ve sa nene. Mekilia mesape pogos nap̃a naga pim̃asu sumo, naga sum̃a pis pan amiu ana amiu asiar kilaen yum̃aena wo na sinewo nene rui, ana popon naga imi kila make ruru nena ga amio amiu. \v 7 Mepisu nap̃a yum̃aena tap̃ena lala, asum̃a akila ke po rui, nap̃a kiamiu viawaena keviu pap̃isi, apisawal ke visena lelaga po pap̃isi, akilia sur moki rui, asum̃a yepemiu m̃aen ruru yum̃aena, a asum̃a sinemiu sii imimi li nalelagaena tap̃ena lala keviu pap̃isi. Akila yum̃aena la nene pano taulu ya nap̃a mesitom mesape atorokin akila, ana popon akila m̃ena ve sa ke ga e lepas na yum̃aena nakianen nalaena nene. \p \v 8 Nepisa sanene, ana visena nene naga pe sa re navisaluaena tai nap̃a yoko monar atavevea. Sur nene sike ga e amiu, ana nesitom nesape popon sa nevisayu tap̃ena lap̃asa ve sanene, nepisawal sur wo la nap̃a akila ke rui. A pogos nap̃a yoko aloge, yoko kila amiu avisuveve amiu towe li laa m̃aga sane, sane kiamiu sinesiena keviu m̃aga yo, maran taaga sa ke kiena la nene pona peraga? \v 9 A popon tesitom̃al lemamiena kiena kieta Sup̃e Yesu Kristo ve keviu silaga, nap̃a sumo, naga sa nap̃a kiena sur make ga, ana naga sitom ita e yomarava, naga pitomi sa nap̃a pe kiena sur re tai poli, vena kila sane tekilia teim teve yar na sur moki. \p \v 10 Pogaga, nanene kiau sitomena tai nene e lepas nene. Nepisa ga nesape nepisu sane sur nene sinemiun asape akila e kas nanua rui, a nane asiar asape akila ne, ana popon manene laa nap̃a asum̃alun sina vena akila make ruruia. \v 11 Kiamiu sitomena nakilaen sanene naga m̃arera ruruia nanua p̃a rui, a nagane popon am̃areran ruru nakilaena, a vena akila va am̃a pe nap̃a atorokin akila. \v 12 Ntewa pe pisa re pisape monar tela nalaena taulu ya nap̃a teke e limata vena tekiania, ana naga sinenan ga sape tekekaran iilaen yaru tap̃ena, a tela nalaena torokin ya nap̃a tekilia telavia. \p \v 13 Ana poglis nap̃a nepiun tan amiu vena akekaran iilaena sanene, pe nesitom re nesape nekila sane yoko yum̃aena urmi van amiu poli, ana imi melala ga van li tap̃ena lala. \v 14 Nesum̃a nesitom ke ga sane popon ita make ga teve maran taaga ga. E pogos nene, kiamiu sur mok liu, ana lala na peraga, pe kiela re poli, ana popon kiamiu sur komp̃asia vano ve kiela, vena kiela sur m̃a tai ve tokak ga. A pona yam lap̃asa visae kiamiu sur re e kas lap̃asa nap̃a pimi ke ne, kiela sur komp̃asa kilia imi kila sane kiamiu narin sur m̃a tai. Pogos nap̃a tesum̃a teiila ita ke sanene na po, kila sane ita make ga tesum̃a marana taaga, \v 15 a yoko ve sa visena na Tus Marua tai, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Yar nap̃a war kinanena ve moki vim, \qt* \q1 \qt yoko naga kan vano kan make nena ga, ana siraunia visu sane pe kana re si tai poli, \qt* \q1 \qt a naga nap̃a pa p̃ar kinanena vitokaki ga, nap̃a pisu sane torok ga, yoko naga ve ve plasan re sur tai.” \qt* \rq Nau 16:18\rq* \s1 Yoko Taetas wasup̃e si va gar Koren \p \v 16 Nakonua rui pimi, nesum̃a nesitom amiu pap̃isi, a nagane, nepisa potena pap̃isi pa Ntewa nap̃a naga kila pa Taetas sape sitomena m̃arera tai sike e naga rui, sane naga monar im̃asu iila amiu. \v 17 Ana pogos nap̃a mepisayu mesape im̃asu m̃alivin amiu, naga kekaran ga, komin nap̃a kiena sitomena tai sanene sike pa e naga rui. \v 18 A pe naga re ga taaga poli, ana yoko meligan imimi yar tap̃ena tai im̃asu amio naga, nap̃a naga kieta puruvi tai nap̃a sum̃are la na yo moki akilia ruru naga, komin nap̃a naga yar wo nalologonen Lologena Wo. \v 19 Sum̃are make ga la akekaran kiena yum̃aena, ana amligan lua naga vena sum̃a yaloro amio imimi metelivi e kieta lepasa, pogos nap̃a mesum̃a mekilapolo ke kilavaru na iilaen li nalelagaena lala gar Yerusalem. Mekila yum̃aena nene komin nap̃a sinemimi sii la pap̃isi, a pogos nap̃a atol nalaena nene yoko ailan ruru vap̃isi e p̃elaga naiila laena nap̃a tekila pan la, yoko avisirlua kia kiena Sup̃e va metava. \v 20 A mekekaran pap̃isi nap̃a kieta puruvi tap̃ena nene taveve imimi, komin naga kilia iila imimi vena visuar ruruen pupia kilavaru nene nap̃a asum̃a akoan poloia. Sinemimin mesape mevisuaria taveve ga kana mrapa wo ne lala, pe sinemimin re si meloge visena lap̃asa imi sirau poli. \v 21 Sinemimin mesape mekila yum̃aena nene sa nap̃a yoko mesmesu e navisuena kiena Sup̃e, a yoko mesmesu m̃ena e visuena kiena yar tap̃ena lala. \p \v 22 Ana amio lalua Taetas nene, yoko meligan puruvi tap̃ena im̃asu visu amiu. Naga m̃ena ga pe yaru tai nap̃a memligan sur moki sike e limana rui, a mekilali m̃a naga sanene pano mepisu nap̃a naga yepen m̃aen make sur la nene. Naga pe yaru wo tai na yum̃aena, a pogos nap̃a nepisayu kiamiu p̃elaga wo la pania, naga p̃asine amiu pap̃isi sape visae imi yum̃ae re amio amiu vera wo vap̃isi. \v 23 Sanene, e lepas puna kiau erau wo nene Taetas, monar avisu naga sane imimi ke lua narui nap̃a memiyum̃ae veraga vena iila amiuena, a e lepas na kieta puruvi tap̃ena lua nene nap̃a yoko aimi amio naga, monar avisu la sane aim pun amiu e kia kiena sum̃are tap̃ena lala na lepas nene, a aimi e kia kiena Kristo nap̃a kiela malena sum̃a kipian ke kiena p̃elaga wo lala. \v 24 Ana sineun nesape nevisa van amiu sane pogos nap̃a la nene aim am̃alivin amiu, kiamiu malena lala monar kipian m̃ena kiamiu p̃elaga wo lala. Nesum̃a nemlologon amiu ke pan la rui, ana popon manene sane la avisu kilale ruru ga na wa e kilamarala sa nap̃a nepisa ga sur na lelaga, nesape kiamiu sinesiena keviu manene pap̃isi, a akilia ala navisawalena wo tai nap̃a visayu amiu va va sum̃are tap̃ena lala. \c 9 \s1 Nalaena naiilaena va li na lelagaena tap̃ena lala \p \v 1 In na nesiri plan visena moki rui e lepas na laena na kilavaru nap̃a top̃ar viravirania vena iilaen li na lelagaena tap̃ena lala nene kiena ne Ntewa, ana nesitom ke nesape asum̃a asitom̃al ke sur la nene na wa. \v 2 In na nekilia ruru sane amiu akekaran nap̃a asikol e yum̃aena nawar viraviranen kilavaru nalaena nene, komin nap̃a e kas nanua p̃aro pano, asum̃a akila ruru ke nap̃a ataulu kana narin kilavaru rui. A poglis nap̃a nepa e lepas nene M̃asitonia nepisayu amiu pan la, nepisape amiu le Akaea lala asiar rui, a pogos nap̃a la amloge miyur la towe m̃aga, kila sane miilaar kiela sitomena pa metava vena monar am̃areran laa sane vena kilaen kiela komp̃asia. \v 3 Nepisayu amiu ke pan yaru tap̃ena lala rui, sane amiu na amiyum̃ae po sanene sanene, ana sa ve akila re na piowa ga! Naga ke nanene narui kila sineun neligan kieta puruvi telu nene aim̃asu avisuveve ruru amiu lia, komin nap̃a nepisa pan la nesape monar awar viraviran kilavaru la nene rui, ana la akilia aim̃asu alual sane sanene pona pere wa. \v 4 Visae pere wa, monar amiu akila vilaga, komin nap̃a lavis ke inu m̃ena neim̃asu narui, a yoko neim̃asu nemio le M̃asitonia lap̃asa, nap̃a nepisayu amiu pan la rui. Ana visae meim̃asu melual nap̃a pe akila ruru re poli wa, yoko kieta kap mare, pupia mawaena van inu, a van amiu m̃ena ga, a yoko monar la avisave nepisa koskosin manene nayeluaren kiamiu kia pan la. \v 5 Nane kila narui nepisu sane monar nevisa van Taetas lala aim̃asu sumon inu, ana ayum̃ae amio amiu vena war viraviranen kilavaru la nap̃a amiu apisaar asape awaria, awarpolo ruru sum̃a ga, ana yoko meim̃asun mowaria mowar vano. Nepisa sanene, ana ve asitom re sane nesum̃a nom̃areran amiun ke nesape monar awar nalaena nene. Waren nalaena na sanene, naga sur tai nap̃a ape sinewo, ana kiamiu sitomena ga kekaran nakilaena. \s1 Navisa ruruena na p̃elaga nalaen suria \p \v 6 Ana visena tai ne nekilia nevisa manene van amiu sanini, yaru nap̃a mapila ve tokaki, yoko naga war ve tokaki, ana yaru nap̃a mapila ve moki, yoko naga war ve moki. \v 7 E lepas na kianen nalaena van yar tap̃ena, ita make ga veve taaga monar tela ga ya nap̃a kieta sitomena pisaar sape tekila, ana pe pon re olavia nap̃a pe okekaran re laen poli, pona olavia komin nap̃a yaru tap̃ena m̃areran sape monar olavia. Ntewa pe sinenan re nene poli, ana naga kekaran manene yaru nap̃a mla suria molue kome kiena sinewo a e ga e kiena sitomena naga taaga. \v 8 Ana visae ko tai nap̃a osum̃a omla ke nalaena pano, ve ositom manene re, komin nap̃a Ntewa kilia lamaran si nalaena wo la imi van ko, ve moki na ve moki. Naga kilia kila nap̃a silaga owar toroki e sur make ga nap̃a sinom̃ania, a metavania owar torokin nap̃a owar sina ve na iilaen yum̃aena wo tap̃ena lala. \v 9 Nanene sane visena tai na Tus na Yauena Wa lala nap̃a pisayu sinewo kiena ne Ntewa, sape \q1 \qt “Naga sum̃a kiakian lua ke nalaena wo lala pa yar la nap̃a limala korena, \qt* \q1 \qt kiena p̃elaga wo lala sulue na sike ne.” \qt* \rq Yauena 112:9\rq* \p \v 10 A Ntewa, naga ke narui mla mrasa pan ita vena temapila e porotano, a naga ke narui nap̃a kila kurusa p̃ar mrasa nakilaena kata kinanena ea, a ve sanene, yoko naga la ya nap̃a sinetania vena kilaen yum̃aena ea, a yoko kila kieta sur la imi ve moki, a yoko kila nap̃a kieta yum̃aena mesmesu lala awar mrasnela ve moki. \v 11 Yoko naga visu kilale kiamiu p̃elaga wo nene, nap̃a silaga akekaran kianen suria, ana yoko naga lamaran sina ve moki vim van amiu, a pogos nap̃a mowar kiamiu nalaena va tap̃ena la nene, yoko kila nap̃a ita punu ga tevisa pupia potena tai va Ntewa komin navisa ruruena nowo nap̃a naga sum̃a kian ke pan ita. \v 12 Nalaena nene nap̃a yoko ala vano, yoko iila li nalelagaena wa tap̃ena la ve keviu nap̃a asum̃a apane ke pogos m̃arera, a yoko kila ayeluar m̃ena Ntewa ve keviu vap̃isi, avisa manene potena vania vap̃isi. \p \v 13 Yoko ayeluar Ntewa sanene komin nap̃a yoko avisu nap̃a pe asum̃a amlologon re ga lologena wo kiena Kristo poli, ana asum̃a amlogear m̃ena ya nap̃a pisa, a yoko avisu nalaena nap̃a amlavia keviu pap̃isi, nap̃a yoko kilia iilala ve keviu a iila li tap̃ena m̃ena lala. Ana pogos nap̃a apisu sur la nene, yoko avisu kilale m̃ena sane kiamiu yum̃aena sum̃a kipian ke sane kiamiu viawaena m̃arera ruruia a pe lelaga na sike ne. \v 14 Yoko avisu nap̃a lemamiena kiena ne Ntewa pule manene sanene e losinemiu, a yoko asitom amiu vano vano p̃isa, yoko sinela ye amiu, yoko asum̃a alen wo amiu silaga. \p \v 15 Popon avisa potena van amiu komin kiamiu nalaena wo na sanene, ana po m̃ena ga vena ita punu ga tevisa manene potena van Ntewa silaga komin nalaena tanea nap̃a naga mla pan ita, nap̃a narina ne nane Yesu Kristo. \c 10 \s1 Pol mla navisatam̃eena pa la nap̃a apisa kare kiena yum̃aena \p \v 1 Erau lala, akilia sane in ga Pol nesum̃a nesiri pim̃asu, ana sineun nesape ala kiau visena e p̃elaga m̃a nena nap̃a sike e Kristo, nap̃a naga mom̃au po a malumu po. Naga ke nene narui p̃elaga nap̃a nesum̃a nop̃ikeyon kilaena pan amiu nanua sumo, ana nekilia m̃a sane yaru lap̃asa asum̃a apisa kare in ke vanonia. Asum̃a apisa ke asape pogos nap̃a nesike nemio amiu, in na nemalumu manene laa, a nemaraun visena, ana asape pogos nap̃a nesiri pim̃asu, nekila ga sane in na yaru tai nap̃a nekilia nevis m̃arera, komin ga nap̃a nesike perinan amiu. \v 2 Na nene na pogaga, ana monar akilia sane pogos nap̃a neim nom̃alivin amiu, visae nevisu sane popon nevis m̃arera, nekilia nekila ga narui. Ana sur ne nanene narui nesape nevisa van amiu, a nepisa awis pan amiu, neviun manene van amiu vena akilali napiowaena la nene vim wo towe laa ga wa, pogos nap̃a pe nepim nom̃alivi re pun amiu poli wa. Visae ve sanene, pogos nap̃a neim̃asu, yoko ve sur re si tai nap̃a monar nevis m̃arera ea, ana visae peraga, in na pe nemaraun re nena nakuanen visena lap̃asa nap̃a m̃arera na m̃arera van la nap̃a asike loyum̃a e napiowaena la nene poli, a nap̃a apisa kare imimi ke ne, apisape memiyum̃ae taveve ke ga sitomena na yomarava. \p \v 3 Lelaga, ita make ga tesike e yomarava nini, ana imimi pe metaveve re kiena p̃elaga poli. A lelaga, mesum̃a mekila ke mara tai e yomarava, ana mara nena na pe nae re e yo nini poli. \v 4 Mesum̃a mesikol ke mara tai nap̃a m̃areraena lala nae ma e peni asum̃a akila ke pan m̃areraena lala na yo naloge viowaena, a suri na mara la nap̃a mesum̃a mop̃aria, pe ape na yomarava re nini poli, ana mekila ke mara mop̃ar ke m̃areraena kiena Ninuna Wa nap̃a kilia yumu plan make yo m̃arera la nap̃a sur viowa la asum̃a atapolou ke ea. \v 5 Visae avisa visena viowa lap̃as na kaween yum̃aena kiena Sup̃e, ana mekilia metaulu woga. A visae avilaven, akilali nap̃a avisalup̃ar kiena yum̃aena, ana mekilia meva mowarpoyo vena kilaen yar la akilia naga e kiela malena. Visae asum̃alu amio sitomena viowa lala, ana mekilia mevilon yar la nene aimi nap̃a kiela sitomena imi m̃arera vena ataveve ga Kristo. \v 6 Yoko mekilia mekila ve sanene van amiu vano vano atam̃an amiu, vena aligan amiu asu vatanon visena kiena Sup̃e, a siraunia, yoko mekila m̃a vano va e yo tap̃ena la nap̃a yaru na kaween naga asike m̃ena ea. \p \v 7 Ana e lepas na yaru nene nap̃a pe purp̃es nen napiowaena nene, pona amiu asum̃a apisa ke asape sur punu ga pogaga komin nap̃a yaru nene pisape naga pe yeririna tai kiena Yesu yo? Ana awis, ve avisu re ga kulyepena, ap̃ionli avisuveve sur lelaga nap̃a sike pae e maramiu rui. Naga pisape pe yeririna kiena Yesu na pogaga, ana naga sum̃a kila ke piowa, a popon naga visu ruru si kiena malena. Sinemiun ke yagogonen naga na wa, ana sanape, inu m̃ena ga nepe yeririna kiena Yesu, ana komin ya ne yepemiu mavin yagogon inuena? \v 8 Nepisa sanene, pona yoko lap̃asa avisa kare in sina avisave in na sineun ga netaulu luen suria, ana pe sa re nene poli. Pona lelaga sane pogos lap̃asa nop̃arwar inu pap̃isi yo, pona nesum̃a nepisayu manene sane imimi ke narui mesum̃a mepisuar amiu, ana pe nesitom re nesape nekila sur tai piowa nap̃a monar nemawania. Nesum̃a nepisayu amiu sanene komin nap̃a Sup̃e ga mligan amiu e limamimi nanua rui vena mekila kiamiu malena amio naga va metava. Visae amiu asitom avisave mesum̃a mepis ke pan amiu vena kila kareen si kiamiu malena, pe sa re nena nene poli. \v 9 A visae asitom ke asape in na nepe yar na sinemimiena tai nap̃a nesum̃a nesiri ke m̃aki la nene pim̃asu vena kila sane monar amaraun inu, naga m̃ena nene pe mesmesu re poli. \v 10 Nekilia nesape lap̃asa asum̃a apisayu in ke sanene rui, asape “Suwala, Pol sur nene, naga ga kiena m̃aki lala apulen visena urmi la nap̃a m̃arera, ana visae ovisu naga, naga sane pe yar malmale kar ga tai, a visae ologe naga visi, melala ga.” \v 11 Ana sineun nesape nevisa van la nene sane popon avisu kilale sane ya nap̃a mesiriwal ke e m̃aki, pogos nap̃a pe mesu re memio amiu poli, naga maran taaga ga sa ke e ya nap̃a yoko mesum̃a mekila e maramiu, pogos nap̃a mesike memio amiu. \v 12 Nepisa sanene, ana pe sineun re visaen sur ve moki poli vena kilaen si kiamimi kia va metava. Pe sineun re nap̃a meim sane yaru tap̃ena lap̃as poli, nap̃a apilaven manene visawalen si kiela sur wo lala. Yar la ne sanene asum̃a apisuveve ke kiela erau lala, a asum̃a apisuveve ke m̃ena yar tap̃ena lala, ana asitom asape la apo taulu la, ana naga nene pe yum̃aena na wowe ga tai, komin nap̃a pona la punu ga nene apiowa maran taaga yo. \p \v 13 Sanene, yoko ve nevisayu manene imimi re va sanene, ana monar nevisa sur lap̃asa van amiu nap̃a atorokin yum̃aena lala nap̃a Ntewa mligan e limamimi, a loyum̃a ea, pano tol sur lap̃asa e lepas navisuar amiuena nap̃a mesum̃a mekila. \v 14 Pe mesitom re nap̃a meva manene poli vena mekilali nap̃a mesu metavan amiu, ana mesmesun nap̃a mekilia mela visena lap̃asa nap̃a monar avatanonia, komin nap̃a ve sinemiu p̃esan re sane imimi ke narui nap̃a mop̃ar p̃esan lologena wo kiena Kristo pimi pimi yalen silau pimi tol amiu. \v 15 Visae tap̃ena lap̃asa la apimp̃es pun amiu, yoko ve mesitom re navisuar amiuena, pona nalaena visena la ne sanene van amiu. Ana siraun nap̃a mesiar yum̃aena memio amiu, monar meva re laa na wa memio amiu. Sinemimin ga nap̃a kiamiu naviawaena sum̃a kapuru silaga, a mekekaran manenea visae kiamimi yum̃aena kilia imi ve keviu laa sane, ve e re ga e kiamiu yo, \v 16 ana yoko mekekaran vap̃isi visae amiu akilia aiila imimi vena kilaen sane teva re laa ga wa vena lologonen lologena wo va e purvanua tap̃ena lala na pun amiu lepas p̃asa na vano, vena teva tetepo yom̃arua e yo nap̃a yar tap̃ena lala pe apa amlologo re e poli wa. Sanene, visae pogos tai tevisayu yum̃aena lala nap̃a yoko tekila e yo la nene, yoko tap̃atete si avisa kare ita avisave tesum̃a tepilaven ke ga mrasa nap̃a molue e lokove kana yar tap̃ena! E pogos nene, yoko la akilia sane tesum̃a tepisayu mrasa nap̃a molue ga e kata lokove nap̃a ita ga temapila. \p \v 17 Sitomena la nene apowo pap̃isi, ana popon ve towarwar itan re sur nap̃a tekila, komin Tus Wa pis rui, sape \q1 \qt “Yaru nap̃a sinenan vilaveena sur tai, monar vilave ga e ya nap̃a Ntewa kila.” \qt* \rq Ser 9:24\rq* \p \v 18 A pe pon re ita ga teyeluar ita si poli, komin yar wo nap̃a lelaga, pe naga re nap̃a naga ga pisa si sape naga po, ana naga nap̃a Ntewa ga pisa sape naga po. \c 11 \s1 Le Koren lala ataveve nalogena lala navisokanena \p \v 1 Pona apulo visena la p̃asa nap̃a nesiri rui, asitom asape nepis wowe yo, ana awis, sineun nesape akila kiamiu sitomena ve piavi li laa sane e inu, ana yoko nekilali nap̃a nevisa si lap̃asa. \v 2 Ana monar nevisa visena la nene komin nap̃a silaga nesum̃a nesitom amiu pap̃isi. Yoko nevisa ve sanini, sane nepisu amiu sane amiu na kiau sira m̃ee tanea tai, nap̃a nepisarar vena talopa amio kiena yar mesmesu nene nap̃a Kristo. Nemloge sane nepieluen ruru amiu nenaga, komin nap̃a sineun visuar ruru amiuena vena ave lelaga e visaarena nene, a naga nene sa ga Ntewa, nap̃a naga m̃ena ga pieluen ruru ita, pe sinenan re sape teligan naga poli vena teva si varau. \v 3 A inu m̃ena ga nemarau towe m̃aga sane sap̃isi yar tap̃ena imi were si kiamiu sitomena va ve tap̃ena. Sa nanua sumo ne, lom̃ara nene pimi pisa kotalia sira nap̃a Iv, kila kotalia kila mloru e mlamulena piowa, ana pe sineun re nenaga vena pogos tai ve alelaga re si e Kristo, sa p̃isi ve sinemiu sii ruru re si naga taaga. \p \v 4 Nepisa sanene komin nap̃a nepisu kilale towe m̃a p̃arimiu rui. Pogos nap̃a nalologena tai im̃asu visayu Yesu tap̃ena tai nap̃a pe Yesu re nap̃a memlologon ke poli, ana alelaga ke e naga veraga. A pogos nap̃a ninuna tap̃ena imi m̃alivin amiu nap̃a ve Ninuna re nene nap̃a Ntewa mligania, apulan amiyopua ga. Pona pogos nap̃a lologena wo tap̃ena tai imi m̃alivin amiu, yoko akekaran logearen naga veraga. \v 5 Nalologena tap̃ena la apisa kotalia amiu ruru nenaga e sur la nene, ana nepisu nap̃a amiu asum̃a asitom urmi manene laa e la. Amiu akila sa nap̃a la ga ape nalologena e kieta yomarava nini, a amligan inu nesike tano, ana pe nesitom re nesape nanene naga mesmesu poli. \v 6 Lelaga, nekilia nesape yar lap̃asa asitom ke asape in na pe nemlologo ruru re po poli, ana nekilia nesape pe yar re si tai nap̃a kilia sur taulu inu poli, a nesitom nesape amiu apisu kilale suri nene rui, komin nap̃a sum̃a m̃alivi ke e yum̃aena punu ga nap̃a nekila ke ne e maramiu. \p \v 7 Nekilia nesape e lepas na warpoloen kilavaru nene, yar lap̃as pe akekaran re nenaga, ana nemninue ga komin ya ne sanene. Pona asitom asape nepiun ke kilavaru nene ve kiau ga? Peraga rui, komin pogos nap̃a nepimin nemlologon Lologena Wo kiena ne Ntewa pan amiu, pe nepisali re nesape ala sur tai van inu poli. In na nemligan inu nesike laa tano, vena nekilia nevisirlua amiu ava metava, ana pona amiu p̃asia sinemiu karinun nap̃a nekila sanene? Pona asitom asape in na nekila piowa ga nap̃a pe nepiun re suri tai pan amiu e pogos nene poli yo? \v 8 Nekilia nevisa mesmesun van amiu nevisave e poglis nene, sum̃are tap̃ena lala asum̃a amligan nalaena pimi vena iila inu, a nesum̃a nakan ke ga kilavaru nene pogos nap̃a nemiyum̃ae kiamiu ke ne. Ana pe nekila re sur wo tai pan la nene poli e pogos nene, ana nemloge sane sa ga nesum̃a nepinaun la ke ga. \v 9 \x - \xo 11:9 \xt Pilip̃ae 4:15-18\x*A pogos nap̃a nesike nemio amiu, lum̃au plasa pano pano p̃isa, ana puruvi la lua nap̃a akom M̃asitonia apitomi apisu kilale nap̃a nemloge ke piowa sanene ana apisuar ruru inu. Pe nepim netag li re pan amiu poli vanon sur tai, a nepisaaria sane yoko tap̃atete nekila kare amiu nap̃a nom̃areran amiu nesape monar akila sanene pona sanene pan inu. \p \v 10 Nepisarar sanene komin nap̃a yepmavin yar la asum̃a avisa kare inu asape visokar inun kiamiu kilavaru, ana yoko nevisawal kiau navisaarena nene va kar ga e yo punu ga e lepas nene Akaea. Pe nemarau re nenaga, nepisaaria e kia kiena ne Kristo nap̃a kiena visena lelaga sike e inu sane yoko nekila ga narui. \v 11 Ana pogos nap̃a nepisa sanene, pona yar lap̃asa yoko avisave sineun ga kila kareen kiamiu kia, pona asitom asape pe sineu sii amiu re poli yo, ana in na pe sa re nena nene p̃isa. Ntewa kilia ruru sane sineu sii amiu pap̃isi. \v 12 Ana monar nom̃areran ga sane visaarena nap̃a nepisa, yoko monar nekila ga narui, komin nap̃a sineun kemaren kapi kiena tap̃ena la nene nap̃a asum̃a apilave kar ke sanene. Asum̃a apisali ke pan amiu asape asum̃a amiyum̃ae lele taaga amio imimi, asape akila ga yum̃aena m̃a nena nap̃a mesum̃a mekila ke ne, ana pe sa re nene poli. \p \v 13 Yar la ne sanene ape nalologena navisokanena ga, amiyum̃ae pe mesmes re nena poli, ana asum̃a akila kotalia amiu ke ga li na lelagaena lala, sane ap̃ar marana nalologena lelaga lala kiena Kristo. \v 14 Ana monar ve ailan re nap̃a akila sanene, komin kiela yerkawa nap̃a Yermare, naga m̃ena ga sum̃a kila ke sanene rui. Naga kilia kila sane naga imi ve navisi wo na yomerarava, \v 15 ana tepisu nap̃a kiena yar lala na yum̃aena akila kotalia ke m̃ena yaru lala, akila la sane la ape yar na kilaen p̃elaga mesmesu. Ana pogaga, tekilia sane yoko ava ga narui ap̃isi e yo nap̃a mesmesun ga kiela yum̃aena viowa lala. \p \v 16 Ana sa nap̃a nepisa rui, pe sineun re sane nevisi ana kila lap̃asa asape nepe wowe, ana visae sinelan visaena, atam̃an avisa. Ana visae ve sanene, popon la akila van inu sa nap̃a akila pa wowe lala, sane ve avisalup̃ar in re sumo wa, ana atam̃an nevisa ya nap̃a sineun nesape nevisa. \v 17 Pogos nap̃a nesum̃a nepisayu ke kiamimi yum̃aena, visae nevis vilaveena manenea, kila sane pe lelaga kemua nap̃a nesum̃a nepis wowe, a yoko Sup̃e tap̃atete kekarania. \v 18 Pe pon re tevis vilave manene poli, ana in na pe nesa re yaru tap̃ena la nap̃a asum̃a apis vilaveena kiela sur lala na yomarava nini, komin nap̃a visae nevis vilave, nesum̃a nepisayu ke ga sur wo lala. \v 19 A nepisu nap̃a asum̃a sinemiu miye ke yar tap̃ena lala nap̃a amiu asitom ke sane la ape wowe, komin nap̃a apisu sane la ape tap̃ena, pe atol re manmaruaena wo nene poli nap̃a amiu asitom ke asape asike ea. Ana visae asitom ke asape in m̃ena nepe wowe, komin ya ne tap̃atete akila kiamiu sitomena ve piavi laa sane e inu m̃ena? \p \v 20 Nepisu nap̃a asum̃a atam̃an ke pa nalologena navisokanena tap̃ena la nene vena akila sur viowa la ve moki van amiu. Akila van amiu sa nap̃a amiu ape kiela yar na yum̃aena lala, la amiyelelain amiu, ap̃ar kiamiu sur lala, amligan la asu metavan amiu, a visae sinelania akilia alipa maramiu. Amiu asum̃a atam̃an akila sanene, ana sanape? Ana pogos nap̃a nepisa ga visena tai pan amiu, komin ya ne yepemiu mavin yagogonena? \v 21 Pona popon manene visae in m̃ena nesum̃a nekila p̃elaga kar la ne sanene van amiu, ana pona kila amiu akekaran inu ga yo na wa? Ana pe sineyeena, in na nemalum laa pap̃isi yo, in na pe netorokin re nekila nene poli yo? \p Pogaga, nepisa visena nene, nekilia sane yoko yar lap̃asa avisave nesum̃a nepis wowe ke sina ga, ana sineun nesape visae nalologena tap̃ena la nene asitom sane akilia avis vilave komin nap̃a asitom asape sur lap̃asa na lepas pula naga po, ana in m̃ena nekilia nevis vilaveena sur lap̃asa na sanene. \v 22 Visae asum̃a avisir plan la ke asape la ape yer Epru, ana in m̃ena nepe yer Epru. Visae asum̃alun avisave la ape yaru na lepas nene Israel, ana in m̃ena nae yo nene. Visae aligan la metava komin nap̃a apisape la ape lus kiena Epraam nena ga, ana in m̃ena nepe lus nene. \v 23 \x - \xo 11:23 \xt Yum̃aena 16:23\x*Ana yoko neviun naviunena tai van amiu narui, sane la nene amiyum̃ae kiena Kristo pa tol yum̃aena nap̃a inu nemiyum̃aenia? Peraga, inu nesitom sane in na nekila po manene laa taulu la. Piowa ga nap̃a nesum̃a nepisayu inu ke sina sanene, ana p̃arimiu la m̃arera pap̃isi kila sane in m̃ena lavis p̃aruu ve wowe, nane nesum̃alu nepis sanene. Ana sur nene na lelaga pap̃isi, nap̃a in na nekila pupia yum̃aena la taulu la, yerkawa la akoven inu e yum̃a naloge viowaena yam moki taulu la, am̃e inu yam via nopulo p̃ele sina, a yam moki m̃ena ga nap̃a pano-o lavis ga nemare. \v 24 Nekilia sane yam lima rui, yerkawa kiena ne le Yu lala am̃e inu nap̃a yam taaga, kovilva kakapuru e mosineu yam lualima yam telu pa ovari [39], ana akila sanene yam lima. Apisalup̃aria asape ve akila re va tol lualima yam ve vari [40], komin visae peraga, vena marena ga narui. \v 25 \x - \xo 11:25 a \xt Yum̃aena 16:22, \xo b \xt Yum̃aena 14:19\x*Ana yam telu am̃e inu e laki lala, a yam si tai akove inu e kilavaru pano pano lavis nemare. Yam telu nokulu e sive nap̃a waa talilu, e pogos la tai nene, sive mian inu m̃aga tol lemalo wetelu tai a legiena wetelu si tai. \v 26 \x - \xo 11:26 a \xt Yum̃aena 9:23, \xo b \xt Yum̃aena 14:5\x*Pupia yalena piayavi lala, nemialoro e la yam moki manene laa, a e pogos la nene nepane sur la moki liu nap̃a namarena ga. Wii lala na p̃alu lavis ayanlua inu nevano, yar la nap̃a am̃evinaun ke yar lala am̃ene inu, kiau yeririna ga lala sa nap̃a le Yu lala apisu piowa e inu, a la nap̃a pe ape le Yu re poli akila kare inu m̃ena ga. Nepa e yo nape, sane pulkumali, pona yom̃arua, pona losi, ana nepane pog m̃arera, ana silaga, puruvi navisokanena la nene, asum̃a akawe inu. \v 27 Sila ga nepa nemio yum̃aena m̃arera a pog m̃arera, nepano nap̃a nomomalio p̃ele ga, nepano nap̃a moto kar inu pap̃isi a viso kar inu nap̃a pe kinanena re nena poli, a nepano nap̃a pe nom̃al re yo natapolounen miava poli. \v 28 A metavan pog m̃arera la nene, silaga nesum̃a nesitom̃al luen ga kiau yum̃aena nemio sum̃are lala, nap̃a sane sur tai nap̃a urmi na urmi e kiau malena. \v 29 A nesitom amiu m̃ena ga pap̃isi, nap̃a visae nevisu amiu li na lelagaena yaru tai imi malumu, yoko kila neloge sane yepeu malumunia, a visae neloge nap̃a amiu tai loru e mlamulena viowa, yoko kila nap̃a neloge sineu laea pap̃isi. \p \v 30 Nanene sur viowa la nap̃a nesum̃a nepisuia, ana nepisu sane nemalumun manene laa yum̃aena kiena Sup̃e, ana pe nekila re sur wo tai nap̃a nekilia nevis vilaveena poli, kila sane nesum̃a nepis vilave e pog viowa la nene nap̃a nepanea. \v 31 A kieta Ntewa, nap̃a naga pe Arimana Sup̃e Yesu, nap̃a yoko teyeluar luen ga kiena kia, naga kilia sape pe nepisokan re poli, sur la nap̃a nepisa ke ne ape lelaga make ga. \p \v 32 \x - \xo 11:32 \xt Yum̃aena 9:23-25\x*A pupia sur viowa si tai nap̃a nom̃alia, pe nepisa re ma metava poli, nanene e poglis nap̃a nepa e pupia pulkumali nap̃a Tam̃askas. E poglis nene, p̃arin sup̃e nae lepas nene naga yar nap̃a Aretas, a kiena yerkawa nap̃a naga pisirlua vena visuaren kiena pulkumali sinenan sape tarar inu, ana pitetalia kiena lokul na taren yaru lala apa asuwo make mralaea punu ga e yo nene vena ve noure re. \v 33 Lavis atol inu, ana erau lap̃asa amiila inu, akonwan inu e los nen pupia karo tai, ana apiar e kilika, asum̃alu metava e pupia arman kove na yo nene, amligan malumun pito tano vanua e yepas nen kove nene, pito malum m̃a pito tol tano, ana nomolue e karo nene nopure nepano. \c 12 \s1 Sur la nap̃a Pol pisu e m̃eniena \p \v 1 Poga, nepisu sane visae nesum̃a nepisayu in ke sanene wa, yoko tap̃atete vilon kiamiu sitomena imi wo sina, ana pogaga, nemloge sane sineun nesikol si visena nevisayu sur la nap̃a nepisuia pona sur la nap̃a Sup̃e kilologia pan inu e m̃eniena lala. \v 2 Ana yoko nesunyu yar kiena Kristo tai sumo wa, nap̃a nekilia ruru naga, nap̃a kas lualima taaga pa vari [14] p̃aro rui, naga sum̃a ga milan ap̃ere naga pa kate ma e peni ma metava. Nemninue ga pa amio tasnena wetelu, pona apitom ap̃erelua ga ninuna pavini, Ntewa ga kilia. \v 3 Ana pe sur korena ga nap̃a visae pa e tasnena pona pa e ninuna ga, nekilia nesape lelaga sane yar nene pavini yalen silau pisu loyum̃a e m̃ata um̃a tanea e yo nene. \v 4 Naga mloge sur mok liu nap̃a pe navisawalen re si poli, nap̃a pe visena re si na yomarava lap̃as poli nap̃a torokin navisayuena. \p \v 5 Ana pogos nap̃a nepisayu yar nene, pona amilan yo, apisape ke, yar nene, naga pe yar tanea tai nap̃a ne. Ana sanape, visae nevisave pe yar tap̃ena re poli, ana nepisayu in ke ga, pona yoko avisa ga avisave nanene naga pe pe sur re tai poli a? Sanene, nepisu sane visae sineun nevisayu pupia sur lap̃asa sanene van amiu, popon nevisa ga e kia kiena yar tap̃ena, vena akekaran nap̃a alelaga ea, ana e kiau kia, yoko nevisayu ga kiau narin sur lap̃asia. \v 6 A visae sineun nevis vilave e pupia sur la nap̃a nekila, yoko tap̃atete si yar tai kilia visave nesum̃a nepis wowe, komin sur la punu ga ape lelaga make ga. Ana pe sineun manene re nevisa sur la ne sanene poli, komin nap̃a pe pon re nekilali aligan inu metava vanon sur lap̃asa nap̃a pe apisuli re poli wa pona pe amlogeli re poli wa, ana in ga nesum̃a nepisa. Sineun nesape asum̃a avisuveve inu e yum̃aena ya nap̃a apisu nekila ke pan amiu, a e visena ya nap̃a nepisa pan amiu. \p \v 7 A nepisu sane Ntewa m̃ena naga yepen mavin sape kiau sitomena va manene laa metava vanon m̃eniena lala pona sur la nap̃a naga pisa lologia ke pan inu, a naga mligan napiowaena tai sike e tasneu nap̃a nemloge sane kurumol tai nap̃a Yermare sum̃a miyur inu ke e silaga, nap̃a sum̃a kila tasneu mlalaea, a sum̃a kila kiau sitomena sum̃a ga tano. \v 8 Nepiun tan Sup̃e vena lalua sur nene vetan tasneu, ana pe kila re poli, ana yam lua sina nemleninia, yoko kana yam telu nena, ana peraga rui. \v 9 Ana naga pis ga pan inu, pisa sanini sape “Yoko kiau lemamiena ga torokin uarar ko, komin kiau m̃areraena kilia yum̃ae ve keviu manenea e pogos nap̃a yum̃ae amio kiom̃a malumuena.” Visena ne nanene narui kila sane nekekaran nevisayu manene in laa sane, ana yoko nevisayu ga kiau malumuena lala, vena kila sane m̃areraena kiena Kristo kilia yum̃ae kome inu sanene, sa nap̃a naga pisa. \v 10 Sanene, vena kila kiena kia imi ve keviu manene laa sane, netam̃an sane nekekaran malumuena la se tasneu, pona avisu viowa e inu, pona nelual pog m̃arera lala, pona akila kare inu, pona neva nowarpoyo e sur viowa lala, komin nap̃a nekilia sane pogos nap̃a yepeu malumu, Kristo ga yoko kila nom̃arera. \p \v 11 Suwala! Nesitom̃al ke visena la nap̃a nepisayu e yo nini, nepisu sane lelaga, nepisi sa nap̃a nepe wowe pap̃isi. Aviewo inu, ana po m̃ena ga nap̃a apisu kilale sane amiu ke narui nap̃a akila nepisi sanene. Nesitom ke nesape amiu ke narui yoko asum̃a avisayu ruru inu, nap̃a akekaran sur wo la nap̃a nekila pan amiu rui, ana peraga, asum̃a apisa kare ruru inu nena ga. Nekilia nesape in na nepe sur korena ga, ana pe nesitom re nesape in na nepiowa taulu nalologena navisokanen tap̃ena la poli, ana vanon ya ne asum̃a amieluar la sanene? \p \v 12 Popon asitom̃al si sur la nap̃a nekila likan amiu, nap̃a pisawal inu sape in ke narui nepe nalologena lelaga. Sila ga, kiau sitomena piavi ruruia vena yum̃ae malumu amio amiu, a nekila amiu apisu kile lala, amio sur nailanena lala, amio kile lala na nam̃areraena kiena ne Ntewa. \v 13 Nekila sur make ga pan amiu po pap̃isi, maran taaga e ya nap̃a nekila pan sum̃are tap̃ena lala, ana la pe apismumun re sur tai poli, ana amiu na apis liu wa. Sur ga tai nap̃a nekila nemio la ana pe nekila re nemio amiu poli, pe nepiun amiu re poli nesape avisuar inu pona aiila inu, sa nap̃a la akila, ana pona nane nekila pal e nene yo? Visae ve sanene, aviewo inunia, komin nap̃a visae pona neviun ga sur ve moki vetan amiu vera na yoko akekaran in ga na wa? \p \v 14 Pogaga, nagane narui nesum̃a nekila ruru ke nesape neim̃asu nevisu amiu sina, nap̃a kana yam telu ne narui. Nepisaar nesape yoko ve nekila re yum̃aena van amiu, komin nap̃a ve neim̃asun re vena kiamiu sur la iila inu, a neim̃asun vena neiila amiu. Nanene sane ata lala a auya lala amio narila lala, nap̃a pe yum̃aena kiena re nin sisi la poli nap̃a avisuar kiela yermarua lala, ana yermarua ke la narui monar avisuar ruru narila lala, \v 15 ana visae sanene, in na nekekaran ga nap̃a nekian make kiau suria, amio m̃ena kiau malena, vena iila amiuena. In na nekilia nekila sanene komin nap̃a sineu sii amiu manene pap̃isi, ana nemloge piowa komin nap̃a nepisu sane pog nap̃a kiau sinesiena e amiu sum̃a pa manene ke metava, ana kiamiu sinesiena e inu sum̃a pito lilue ke ga tano. \v 16 Nepisa nanene komin nemloge visena tap̃ena e amiu. Asum̃a apisu kilale ke asape pogos nap̃a nesike nemio amiu, pe nekila re yum̃aena tai m̃arera pan amiu ve navisuarinena poli, a pe nakan re nena kamiu kilavaru poli, ana sitomena tai teke ga e amiu wa. Amiu apisa apisape in na nepe manmarua po e lepas nakilakotaliaen yaru, ana asitom ke asape nesum̃a nekila vinaun ke mrapa na visa kotalia amiuena vanon kiamiu sur lala. \v 17 Ana pe sa re nena nene poli p̃isa. Asitom ruruli la nap̃a nepitetalia la apim̃as pun amiu. Apisu nap̃a akila kare amiu e sur tai, pona ap̃ar kiamiu sur lap̃asa pe kiau? Pe nesitom re poli. \v 18 A sanapen m̃ena pogos nap̃a nom̃areran Taetas sane naga amio kieta puruvi tap̃ena nene, lalua monar am̃alivin amiu? Apisu nap̃a lalua akilakokanin ga nap̃a awar kiamiu kilavaru lap̃asa? Peraga, komin imimi sane p̃egas taaga ga, nap̃a Ninuna taaga ga sike e imimi, a mesum̃a metaveve mrapa na yum̃aena taaga ga, nap̃a pe mesitom re nena nap̃a nakilaen yum̃aena kiena Sup̃e vena mowar sur lap̃asa ve kiamimi. \s1 Pol sitom manene pap̃isi sape pogos nap̃a va gar Koren yoko ve sanape? \p \v 19 Nesum̃a nepisayu ke kiau yum̃aena la sanene, pona asitom ke asape nop̃ikeyon nekilalua kiau kia va metava e maramiu yo vena ve asitom re si viowa e inu. Ana peraga, in na pe nesitom̃al inu re poli, ana nesum̃a nesitom̃al amiu ga, a visena la nap̃a nepisa, nepis sane yar kiena Kristo tai, e marana Ntewa, vena iilaen kiamiu malena. \v 20 Nepisa visena la nene komin nemarau pap̃isi sane pe pon re nap̃a nom̃alivin si amiu poli, ana nevisu nap̃a amiu asike e yo tai nap̃a piowa pap̃isi e kiau sitomena, a nemaraun m̃ena ga sa p̃isi yepemiu mavin inu. Visae ve sa nene kilia kila sane teveveyun ita, pona tesitom ita viowa, pona sineta kar ita, pona ve tesitom re si yar tap̃ena ana tesitom̃al ita ga veve taaga. E pogos la ne sanene, yar kilia viueli, kilia vismumun yar tap̃ena, kilia vis vilave, a kilia m̃aga manene m̃ena ga. Visae va sanene, ana viowa narui. \v 21 A nemaraun manene m̃ena ga sane pogos nap̃a nowasup̃e si neim pun amiu la nene, yoko nevisu kiau yum̃aena lala e amiu sane aviowa ruru make nenaga. A visae ve sa nene, yoko kila inu nemawan Ntewa vap̃isi, yoko kila inu neloge sane naga mligan inu nepito tano keviu pap̃isi e maramiu. Ana nepisu sane yoko monar ve sa ga nene narui, komin pupia mlamulena viowa nap̃a amiu lap̃asa asum̃a akila ke ne naga pe p̃elaga na kororaki na kolau nap̃a kilaro navisaluaena nap̃a Ntewa mligan pa yerm̃ene amio sira vena atavevea, a pe apilon la re nena ea p̃isa, ana amiu atam̃an ga nap̃a la asum̃a akila. \c 13 \s1 Visena maro na wep̃ege laena \p \v 1 Erau lala, sa nap̃a nepisa ne, nanene yam telun nap̃a nemialoro nap̃a yoko nekila vena neimi neyalial li m̃a amiu, a pona yoko yam ve telun nap̃a nevisi van amiu komin napiowaena nene. Nanene kila narui nesitom̃al visena tai na Tus Wa nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Pogos nap̃a apa kumali apis pa yar tai vanon mlamulena viowa tai, monar yar ve lua pona ve telu nap̃a akilia avisawal mlamulena viowa nene, vena kila sane avisu sane lelaga.” \qt* \rq Naw 19:15\rq* \p \v 2 Nesitom̃al nene komin pogos nap̃a nepim p̃esan nop̃arpoyo pun amiu yam lua nanua sumo ne, nepis nemio amiu la nap̃a akila mlamulena viowa nene, nanene naga pogos nap̃a nekila p̃esania. A nagane nesum̃a nepis ke sina ga yam lua pan la e m̃aki nini, a visae neim nevis sina, naga nene kila kana yam telu nena. A sineun nesape nevisa van la nene, amio la nap̃a asike e yepas nela, visae neim̃asu nevis sina, nanene yoko ve nasineyeena to re si e inu narui, yoko nelip̃ere la e nakoaena m̃arera tai. \v 3 Amiu asum̃a apisa ke asape popon nekilologia inu towe m̃aga sane ve lelaga nap̃a Kristo sum̃a pis ke p̃arpoyo e kiau visena lala, ana visae sinemiun sanene, popon aim ayagogon inu e poglis nene, ana yoko avisu ga na wa. Yoko avisu sane pogos nap̃a Kristo sinenan kilaen kiena yum̃aena e amiu, naga pe malum re nena ga, ana naga kilia yum̃ae amio kiena m̃areraena make ga. \v 4 Pogos nap̃a am̃ear naga mare e laki torovia, tepisu nap̃a tasnena pimi malumu nenaga, ana pogos nap̃a sum̃alu e marena mali sina, naga pule ruru nenaga e m̃areraena kiena ne Ntewa. Ana imimi m̃ena memalumu sane naga, ana pogos nap̃a mekila kiena yum̃aena naiila amiuena, mesum̃a memiyum̃ae ke memio m̃areraena nap̃a Ntewa tam̃an pan imimi. \p \v 5 Sineun m̃ena nevisawal nesape nevisu sane amiu asum̃a amlip̃ere inu manene laa, ana sanape narui, tap̃atete nap̃a amiu ga akilia alip̃ere amiu re sina, sane kiamiu viawaena sum̃a m̃arera ke ga wa pona sanape? Avisu ruru amiu, sane asum̃a apisu kilale ke sane Yesu Kristo sum̃a miyum̃ae ke e kiamiu malena wa, pona peraga? A visae peraga, pona lap̃asa asike nena e malena nap̃a Sup̃e pe su re nena e poli, a pe ape nalelagaena re nap̃a pe lelaga poli. \v 6 A visae pogos tai visae sinemiun avisuveve m̃ena kiamimi malena, naga pogaga, ana sineun manene pap̃isi sane yoko avisu kilale nap̃a Sup̃e sum̃a miyum̃ae ke e kiamimi malena ana pe mekila pal re kana nin kinakinas tai poli. \p \v 7 A mesum̃a memlen ke pa Ntewa vena yum̃ae e kiamiu malena vena amiu m̃ena ve akila pal re suri tai. Visae ave sanene, yoko kilia kila m̃ena kiamimi kia wo, komin imimi ke narui mepian amiu, ana pe memlenwo amiu re poli komin ga kiamimi kia. Visae yar lala avisu sane memiyum̃ae piowa sanape, nanene na pogaga, ana kiamimi pupia sitomena, sinemimin nap̃a asum̃a akilalue ga mesmes silaga. \v 8 A imimi m̃ena ga, sinemimin nap̃a kiamimi yum̃aena make ga mesmes ga e visena lelaga kiena Sup̃e, ve sinemimin re si kilaen sur tai nap̃a welua si kiena visena lelaga vito tano. \v 9 Mesum̃a memiyum̃ae kiena ke ga, a visae pogos tai kila imimi meim memalumu, mekekaran ga, komin nap̃a mekilia mesape pogos nap̃a meim memalumu, ana amiu aim am̃arera. Mesum̃a memlotun ke ga na nene, sane yoko asum̃a aimi awo manene silaga. \v 10 Sitomena ne nanene kila nesiri m̃aki nene pim̃asu pan amiu nagane e pogos nap̃a nesike perinan amiu wa. Sineun nesape alogearia, a visae akila, yoko pogos nap̃a neim̃asu tap̃atete nevis m̃arera van amiu. Sup̃e mligan amiu e lum̃au vena nevisuar amiu, pe nakila kare amiuen re poli, ana nakila amiuena ava metava. A visae neim̃asu nevisu ve sanape, yoko monar nekila m̃arera van amiu e ga e ya nap̃a mesmesun nekila. \s1 Pol pisa pokolemalo pan la \p \v 11 Erau lala, nepim e kiau visena maro narui, nevisa ga pokolemalo van amiu. Awis, akilali nap̃a akila ruru kiamiu mrapa mesmesu. Alogear ruru suri la nap̃a nepiun tan amiu. Amiu punu ga atam̃an ga aviranar amiu e sitomena wo tai. Asururu ga e p̃elaga namalumena, ana yoko Ntewa na sinesiena a na sum̃arena sike amio amiu. \v 12 Pogos nap̃a asum̃a avitawe amiu, atalopan ruru amiu, aviran pipimiu e kekarena wa. \v 13 Nalelagaena wa lala nae e nini apisa m̃ena kiela pokolemalo pan amiu. \p \v 14 Ana kiau leniena nesape yoko lemamiena kiena kieta Sup̃e Yesu Kristo, amio sinesiena kiena ne Ntewa, amio p̃ap̃agena kiena Ninuna Wa, asike amio ita make ga. \p Inu na, Pol.