\id 1TI Lewo \h 1 Timote \toc1 M̃aki Nasumo Nap̃a Pol Siria Pa Pan TIMOTE \toc2 1 Timote \mt2 M̃aki Nasumo Nap̃a Pol \mt2 Siria Pa Pan \mt1 TIMOTE \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip Timote naga pe yaru viu tai nae pupia pulkumali nap̃a Listra, a naga mlelaga e Yesu Kristo. Anena naga pe lus nae Israel tai a arimana naga yaru nae Kris. Timote na erau kiena Pol tai nap̃a tavevea apa ke e yo makega vena visawalen lologena wo kiena kieta sup̃e Yesu Kristo. Pol siri m̃aki nini pa Timoti, e pogos nap̃a sike garu provens nap̃a Masetonia, a Timote naga sike Episas. \ip Pol siri m̃aki nini pan Timote, pisa pania sape visuar naga e vianiena na visokanena lala nap̃a kilia imi loyum̃a e sum̃are. Vianena na visokanena nene molue kome sitomena tai nap̃a pisape suri makega na yomarava piyoyowaga pona pe namname. Yaru la nap̃a apian ke yaru la e vianiena na visokanena nene, asape yaru kilia tol malena visae ga viyon sape tol kinasnen kiela vianena la nap̃a tapolou, a monar lon kinanena lap̃asa, kan ga kinanena la nap̃a asitom sape torokin akania, a yoko naga ve talopa re, a taveve kiela p̃elaga tap̃ena si lap̃asa. \ip E m̃aki nini Pol pisayu p̃elaga wo la nap̃a li nalelagaena lala akilia atavevea vena akila lotena, a vena visuaren sum̃are. A naga pisa p̃elaga wo lap̃asa nap̃a nasumonena na sum̃are lala a li nalelagaena lala monar atavevea. A suri maro nap̃a Pol pisa, naga pisa pa Timote sape naga monar imi ve yaru wo tai vena kilaen yum̃aena kiena Yesu Kristo. Naga pisa pania sape kiena p̃elaga monar ve senape, pogos nap̃a naga yalin p̃egasnen li nalelagaena tap̃ena la a nap̃a vianila. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1-2 \ili Vianena e lepas na sum̃are a nasumonena lala 1:3—3:16 \ili Visena lala na iilaren Timote e kiena yum̃aena lala 4:1—6:21 \c 1 \s1 Visena na sumo \p \v 1 Naruu Timote, inu navisawalena Pol nesiri m̃ak nini pim̃asu pan ko, nap̃a Ntewa kieta natamaliaena amio Yesu Kristo kieta nawasineena amligan inu vena neyum̃ae e lologena wo. \v 2 \x - \xo 1:2 \xt Yum̃aena 16:1\x*Nekekara navitawen ko si e nini, vanon nepisu ko sane ko ope naruu wawa loyum̃a e namratava na kieta naviawaena. Nemlenin ko ke, sane Ntewa arimata, amio kieta Sup̃e Kristo Yesu yoko aligan lemamiena, sineyeena, amio kiela sum̃arena sike amio ko. \s1 Okilawoli nakilapianen visokanen lala \p \v 3 Nesape nevisawal si van ko sur nap̃a tepisayu nanua ga ne, pogos nap̃a nesike nemio ko gar Episas, sumon nap̃a nemligan ko navaen M̃asitonia. E pogos nene tepisu ke nap̃a p̃ar m̃arera lap̃as asum̃a ga, nap̃a tekilia ruru la, ana nesape osum̃a ga e yo nene wa, vena okilali nap̃a okilawo la. Sur ne nanene nesape nevisawal si van ko, sane osum̃a e nene wa, vanon la nene, asun akilapian ke sur la nap̃a pe mesmes re poli. \v 4 Sila ga kiela sitomena la mlor ke ga e kiela suniena marua ga lala, ana sinelan ke ga navisayuen lus kiena ne kiela li marua la na nanua sumo sumo, ana popon aligan sur la nene sike na. Visena sur la ne sanene kila ke yeririna la kiela sitomena peve lua pap̃isi, ana tap̃atete nena aiila la vena atol malena wo nap̃a Ntewa sinenania, nap̃a tekilia tetolia e ga e lelagaena e naga. \p \v 5 Sanene na, popon tevisawo la, vena kilaen sane yoko kieta yeririna lala, losinela kilia merarava ruruia, kiela sitomena kilia mesmes ruruia, a kiela naviawaena ve lelaga, komin sa ve sanene, yoko p̃elaga wo na sinesii itaena kilia imi ve keviu sina vap̃isi likan ita. \p \v 6 Ana nanagane piowa ga, komin la p̃as e nem̃a, aterere akuspal mrapa wo nene, amial m̃a e mrapa naviswoween lala. \v 7 La apilave, sinelan asape avim ave navianena na navisaluaena wa, ana asum̃a apisawal ke kana visena m̃arera ne lala, pe akilia ruru re sur la nap̃a apisa ke poli, tap̃atete avisa meraravan ruruia. \s1 Navisaluaena kiena ne Ntewa pe na ya? \p \v 8 La nene apisin manene navisaluaena kiena ne Ntewa, ana tekilia tesape navisaluaena, visae teyum̃ae ruru ea, naga pupia kana yum̃aena sike ea. \v 9 Ita monar tekilia tesape navisaluaena naga apisirlua pe naiilaen re la nap̃a amesmes ruru pa rui, ana naiilaen yar tap̃ena lala, sane la nap̃a akilarovia amio la nap̃a yepela mavin logearena. Lala nene, nane la nap̃a pe akekaran re Ntewa poli, la nap̃a asitom korenan ga sur wa lala, la nap̃a p̃ar m̃arera ga lala, a la nap̃a am̃e arimala lala amio anela lala, po am̃e m̃ena yar tap̃ena lala. \v 10 Amio yar la nene, p̃asia nap̃a atap̃a kolau, amio nap̃a yerm̃ene were si yerm̃ene po sira were si sira, p̃asia apinaun nisisi vena awililinia, lala na visokanena, amio lala na kilawanen kiela naviowaena. Navisaluaena nene pe kien la nene narui, amio la nap̃a akila ke p̃elaga tap̃ena la ne sanene, vanon yepela mavin kieta navianena wo lala. \v 11 Pe ataveve re nena lologena wo kiena kieta Ntewa wa nowo, nap̃a mligan sike e inu vena nevisawal van amiu. \s1 Lemamena kiena Yesu pa Pol \p \v 12 Yum̃aena nene sike e lum̃au vena neyum̃aenia, ana nesape nevisa potena ve keviu va kieta Sup̃e Kristo Yesu. Naga ga nap̃a pisuveve ruru kiau malena, pisu sane nekilia nemasusu wo e yum̃aena nene, p̃isi na pisirlua inu vena neyum̃aenia, ana monar nevisawalia nesape naga ga mla ke puriukawaena pan inu silaga vena neyum̃aen sa nap̃a naga sinenania. \v 13 \x - \xo 1:13 \xt Yum̃aena 8:3, 9:4,5\x*Nanua sumo, in na nepe yar tai nap̃a nepepeyun kare ke kia wa nene nap̃a Yesu, ana nekila kare ke naga pap̃isi, nap̃a nekila piowa manene laa pap̃isi pan kiena nalelagaena lala, mesmesun ga nap̃a la nakoaena van inu vanonia. Ana peraga, pisu sane nemial ke ga e pupumalko, pe nemlelaga re e naga poli, ana pe nekilia re sur nap̃a nemiyum̃aen ke poli, p̃isi na naga kila po manenea, sinen miye inu. \p \v 14 Sanene na, nepisu sane kieta Ntewa mligan kiena lemamiena nowo e inu keviu pap̃isi, kokonia kiau malena e naviawaena a e sinesiiena nap̃a pe kieta ita punu ga nap̃a tepe taaga temio Yesu Kristo. \p \v 15 Visena tai tom̃a ga, nap̃a tekilia towasinea, popon yar punu ala e kiela malena, nap̃a pisa sanini, sape \q1 Kristo Yesu pitomi tano e yomarava nini vena tamaliaen malena kiena ne yar ai nap̃a tap̃a mlamulena viowa. \p Ana e la nap̃a amiyum̃aen mlamulena viowa sanene, nepisu sane in ke nanini nap̃a nepe kiela nasumonena, nepiowa manene laa taulu la make ga, \v 16 ana potena pan Ntewa nap̃a sinen miye inu. Nepisu sane pe pon re naga viewo inu sanene poli, nap̃a nepe nasumonena kien yar na mlamulena viowa lala. Ana naga kila pan inu sanene, vena yeririna la akilia avisu kilale sane Yesu Kristo, kiena sitomena naga piavi pap̃isi vena sinen ye yar viowa lala. Ana visae la nap̃a aim sirau avisu nap̃a Ntewa kekaran were inuena sanene, yoko avisu kilale sane la m̃ena akilia alelaga ea vena atol malena nap̃a pe luas re poli. \p \v 17 Nesitom̃al kiena p̃elaga wo nene, kila nemiyeluar naga, nepisa nesape naga pe p̃arin sup̃e na nanua sumo, ana naga mal sulue ga narui. Naga sike e yo punu ga ana yar tap̃atete visuia, naga taaga pe Ntewa, pe yaru re si tai poli. Sanene popon tevatanon naga, teyeluar kiena kia vano-o ve p̃isi re pogos tai, sanene. \s1 Osum̃alu m̃arera, ve oloru re \p \v 18 Timote, in na nepio ko ke sane ko na ope naruu, ana nesitom̃al navisawalena la nap̃a apisayu ko nanua ne, nap̃a akila meraravan ko pan inu. Akila sane nepisu kilia ko sane ko na ope yar tai nap̃a nekilia nowasinea. Sanene na, visena urmi la p̃asia pona pupia na vianena p̃asia sike na nap̃a sineun nesape neligan e ko. Visena la nene kilia iila ko om̃arera vap̃isi e mara wa nap̃a tesum̃a tekila ke ne, \v 19 vena yoko aiila ko nauarar ruruen p̃elaga na nalelagaena a akilia akila ko nap̃a kiom̃a sitomena merarava ruruia silaga. \p Yar la p̃asia, sa nap̃a apilolon ke waa, ana kiela sitomena wo pisawal pan la sape mrapa nanene, ana yepela mavin yagogonena, ana akuspalia, kiela naviawaena pa tawa ruruia e piam̃e tai. \v 20 Pona ko okilia lalua nene Aemeneas amio Aliksanta, ana pe sineyeena nap̃a nesape nevisawalia sane lalua sanene rui. Akila m̃a piowa pano-o, pe sinelan re si yagogen poli, ana nekuan plan lalua apa si e liman Yermare sumo wa, ana vena lalua avisu kilale si yo, sane popon ve asum̃a akila kare re kia wa kiena ne Kristo sa nap̃a asum̃a akilakila ke ne. \c 2 \s1 Nakilapianena p̃asia e lepas na lotena \p \v 1 Pogaga, nevisawal nakilapia-nena nene narui. Sur nasumo, nemiilaar amiu sane e pog na leniena la, monar avisa potena van Ntewa vanon yar tap̃ena lala, a monar alen wo la m̃arera, monar aviun m̃areran tania vena iila la. \v 2 Naga nene monar akila m̃ena e lepas kiena ne yerkawa lala, sa nap̃a p̃arin yar wa lala amio nasumonena la nap̃a asu metavan ita, vanon sa ayum̃ae ruruia, yoko wo laa van ita. Tekilia tese e malena wo, nap̃a nawaena amio sum̃arena sike ea, ana tekilia teyum̃aen yum̃aena wa kiena ne Ntewa la punu ga, e p̃elaga wo sa nap̃a naga sinenania. \v 3 P̃elaga la ne sanene apo pap̃isi, pe p̃elaga nap̃a Ntewa natamaliaena kekaran visuena e kilamarana, \v 4 vanon sinenan sape yeririna punu ga atol kiena natamaliaena, sinenan sape yeririna punu ga akilia kiena visena na lelaga. \v 5 Pe mrapa re si tai poli, komin naga taaga pe Ntewa sum̃a ga, a yar taaga ga nap̃a kilia kila mara wo temio naga, nane Kristo Yesu, \v 6 nap̃a pimi pe yeririna, siraunia kus leleta, tam̃an si kiena malena, pul plan yeririna punu ga na yomarava petan limana ne yar viowa. \p Yum̃aena nap̃a Yesu miyum̃aenia, kila navisaarena lala kiena ne Ntewa na susumo apim ape lelaga, apaeme e kana pog nena napo, \v 7 \x - \xo 2:7 \xt 2Tim 1:11\x*ana mloru e lum̃au narui, vena nevisawal van yeririna lala. P̃as asitom ke asape nepisokan ga yo, ana peraga, nepisa ke pe lelaga narui. Apisirlua inu sane yar tai nawaren visena pona nepe lologena tai, vena nevian yolai lala e p̃elaga na viawaena a e mrapa na visena nalelaga. \p \v 8 Vanon sitomena la nene, sineun nesape yeririna la punu ga monar asum̃a alen lue ga e yo punu ga, ana sa asum̃al vena alen, monar ave wa ruruia, nap̃a sinekar ve su re e la, a sinemimiena ve su re likan la amio yeririna tap̃ena lala. \s1 P̃elaga kiena ne sira lala \p \v 9 \x - \xo 2:9 \xt 1Pit 3:3\x*E lepas kiena ne sira lala, sineun nesape visae avim loyum̃a e yum̃a na lotuena, monar la avisu ruru kiela p̃elaga lala. Popon ayowauia ruru la wo, ana piowa nap̃a ava laa sane, monar torok ga e yo wa nap̃a apa ke loyum̃a ea. Pe sineun re akila manene vilula la ve tap̃ena ve tap̃ena sanene poli, po atelan manene kol la se yepela lala, a pe pon re avilaven manene kulmrae la nap̃a apul e pupia kilavaru poli. \v 10 Sur taaga nap̃a kilia yowauia rurula, nane kiela yum̃aena wo lala, nap̃a mesmesun ga malena kiena ne sira nap̃a mlotun ke Ntewa. \v 11 Sira la monar atotano ruruia, avarurula na yagogon ruruena navianena la nap̃a apisa ke pan yeririna lala. \p \v 12 In na pe netam̃an re sira la avian yerm̃ene la poli, pona ave p̃arun la, monar avarurula ga. \v 13 Nanene mesmes ga, vanon Ntewa sii p̃esan yar nene Atam, sirau sira nene Iv, \v 14 a pe Atam re nap̃a Yermare kila kotalia naga poli, ana Iv, naga kilaro p̃esan navisaluaena. \p \v 15 Yermare kila kotalia Iv, ana Ntewa sinen miye ke sira la na wa, mla yum̃aena wo pan la, sane yoko la ke narui awar sisi viu lala aim e yomarava nini. Ana visae sira tai naga viawa m̃arera, kiena p̃elaga ulen sinesiiena, kiena malena ve wa ruruia, a kiena sitomena to ga tano, yoko Ntewa kekaran tamalia naga. \c 3 \s1 Nasumonena na sum̃are lala \p \v 1 Visae yar tai, nap̃a sitomena tai teke e naga sinenan sape war kia nap̃a nasumonena, nanene na po pap̃isi ne, komin pe lelaga kemua, naga pe yum̃aena wo tai nap̃a naga sape yum̃aenia. Ana kieta nasumonena lala, yoko nevisawal van la sane lala monar ave yar la ne sanape. \li1 \v 2 \x - \xo 3:2 \xt Taetas 1:6-9\x*Sur na sumo, nasumonena naga monar ve sur viowa tai to re e kiena malena. \li1 Naga monar were sira ve taaga a ve lelaga wo van silaga. \li1 Naga monar kawe ruru kiena p̃elaga lala, \li1 monar ve manmarua, \li1 yeririna la monar avatanonia, \li1 monar kekaran na visuaren yeririna la e m̃ana um̃a, \li1 a monar kilia ruru p̃elaga nakilapianena. \li1 \v 3 Amio sur la nene, naga monar ve ve yaru namun maneneen re wii va ve torog, \li1 naga ve suru re, \li1 kiena sitomena monar viavi \li1 sinena monar malum ga. \li1 Naga monar ve vilup re, \li1 a ve sinenan manene re kilavaru. \li1 \v 4 Tai m̃ena ga sanini, monar ve sup̃en ruru m̃ana um̃a, nap̃a narina la vatanon ruru naga e sur la punu ga, \v 5 vanon sane visae yar ta ne sanene ve sumon ruru re m̃ana um̃a, ve sanape na kilia visuar ruru sum̃are kiena ne Ntewa? \li1 \v 6 Yar nene monar marua li m̃aga, sane mla Yesu e kiena malena yam piavi li m̃aga, visae pere na yoko p̃arina kilia imi ulen vilaveena, p̃isi na kila naga kila pal mrapa lor vito e p̃ilip̃ili m̃a nena nap̃a Yermare mlor pito e nanua sumo. \li1 \v 7 Na sumonena na sum̃are lala monar ave yar la nap̃a yeririna punu ga, vito tol la nap̃a pe amlelaga re poli, avisave lala ape yar mesmesu wo, vanon Yermare kilayon ke pap̃isi nap̃a kila kotalia la, sinenan sape kila vena yar la asitom asape sur tai piowa teke e la. \p \v 8 Na nene na sumonena lala, ana nagane neva e lepas kiena ne yaru na visuaren yum̃aena lala. Yar nap̃a p̃uarar yum̃aena na visuaren yum̃aena, \li1 kiena sitomena monar su ga tano, \li1 naga ve yar nap̃a visa visena la ve lelaga ga, a naga tap̃atete purmenena ve lua. \li1 Naga ve mun re kuruta silaga, \li1 monar ve sinenan manene re sur lala, \li1 \v 9 ana monar uarar ruru ga p̃elaga na lelagaena e kiena malena, taulu nap̃a yaru tap̃ena la atolia. \li1 \v 10 Yar nap̃a na uararen yum̃aena na visuaren sum̃are, monar avisusu ruru naga, akilali kone naga sumo wa, a visae yum̃ae wo, kiena p̃elaga mesmesun yum̃aena nene, akilia ala kiena kia, siar yum̃aena narui. \li1 \v 11 Wona yaru na visuaren yum̃aena, naga m̃ena kiena sitomena la monar varuruia, ve visamumun re yar tap̃ena lala, monar ve sira tai nap̃a kilia warar ruru kiena p̃elaga lala, a monar kila yum̃aena punu ga wo. \li1 \v 12 Yaru na visuaren yum̃aena la monar aure sira ve taaga ga, \li1 monar ave yar la nap̃a akilia asumon ruru narila lala, akilia avisuar ruru m̃ala um̃a. \p \v 13 Yaru na visuaren yum̃aena la nap̃a yepela m̃aen ruru kiela yum̃aena, p̃isi na avisu sane yeririna la akekaran la vap̃isi, ana aloge nap̃a Kristo Yesu miila la ke vena ve amaraun re na sum̃alen m̃arera e kiela yum̃aena nena. \s1 Pupia visawanena na kieta lelagaena \p \v 14 Timote, nesape neim̃asu nevisu ko ve ve viavi re navisaen visena la nene van ko, ana nepisu sane peraga, monar nesiriwal ko ne ga van ko sumo wa. \v 15 Pona sur la p̃as auarar inu e nini yo na wa, ana sineun nesape monar otol navianena la nene vilaga, vena okilia ruru p̃elaga la nap̃a mesmesu vena akila e mratava wa m̃ana Sup̃e. Namratava wa nene, na ne pe sum̃are kiena ne Ntewa mali, nap̃a monar tarar kiena visena na lelaga silaga, sane p̃eren yum̃a p̃uarar kana kemrap̃e lala. \v 16 Lelaga, p̃elaga na kieta lotuena sum̃al sike e nalelagaena tai nap̃a sane pe visawanena tai, nap̃a pito ruru tano, urmi ruru po. Tepisawal ke kieta nalelagaena nene sanene, tesape \q1 Yesu, naga pe Ntewa nap̃a paeme e yomarava nini e tas nen yeririna, \q1 m̃areraena kiena Ninuna miyum̃ae manene ea, a navisi la asike amio naga, \q1 amlologon naga pa tol yolai tap̃ena lala, kila sane amlelaga e naga telivi e yomarava, \q1 siraunia Ntewa pure naga pa si metava e kiena pupia naurarena ma e peni. \c 4 \s1 Avisuar ruru amiu e navianena na visokanena lala \p \v 1 Ninuna Wa pisawal visena tai merarava pap̃isi, nap̃a pisape e pog maro lala, na lala p̃as nap̃a amlelaga sumo rui, yoko ayagogan ninuna na visokanena lala, ana ataveve navianena kiena ne yermare lala, ana kila la aure ava e malena nap̃a pe po re poli. \v 2 Navianena viowa la nene, yoko amolmolue e yeririna na visokanena lala nap̃a la asitom ke asape la akilia suria, ana kiela sitomena naga malolo sa ga kilamemego. \v 3 Sur la p̃as nap̃a yoko avisa sanini, sane yar tap̃atete talopa, ana avisalup̃ar manene yeririna lala e kinanena wo lala nap̃a Ntewa sii la vena tekekaran na kanena. Komin ita nap̃a temlelaga a tekilia sur nap̃a pe lelaga, tekan ke suri la nene silaga rui, a tesum̃a tepisa lue ga potena pania. \p \v 4 Naga nene vanon sur punu ga nap̃a Ntewa sii la, pe tepisa re tesape piowa poli, ana tepisu sane po na po pap̃isi. Pe sur re tai nap̃a tepisusu ke piowa e poli, ana tekekaran nawaren sur punu ga, tevisa potena van Ntewa vanonia. \v 5 Ana pogos nap̃a tekila sanene, kila sur la nene pimi pe wa. Visena kiena ne Ntewa amio kieta leniena la kila merarava pa rui. \p \v 6 Navianena la nene, visae ovisa merarava va li nalelagaena lala, naga sa nap̃a opisawal ke osape ko na ope yar na viawaruruen e yum̃aena kiena Navisaarena Yesu. Pogos nap̃a apisu ko omiyum̃ae po sanene, yoko akilia asape ko osum̃a opa ruru metava rui sane yar tai nap̃a marua ruru e visena lelaga na kieta viawaena. Yoko akilia ruru nap̃a ko m̃ena osum̃a otaveve ruru ke navianena wo ya nap̃a osum̃a opisawal ke pan la, ana yoko akekara vap̃isi. \p \v 7 E lepas na suniena marua wowe la nasusumo, nap̃a apisayu sur kar ga lala, ana pe kiom̃a sur tai to re e la poli. Oligan la sike na, ana ko na monar okilarar ruru ko om̃arera e malena wa. \v 8 Yar la sinelan ke akilarar tasnela m̃arera ruruia, ana naga nene pogaga e lepas p̃asia, ana pogos nap̃a okilarar ruru ko om̃arera e malena wa, naga kila po manene laa sane e lepas punu ga. E lepas na malena na nanagane, malena wa naga kilia iila ko, ana e lepas na malena nap̃a pimi ke sirau wa, yoko malena wa kila kiom̃a mrapa okilia ova loyum̃a puna. \p \v 9-10 Sur nene, temiyum̃aen keviu, top̃aryon ke pap̃isi, vanon temligan kieta sitomena sike e Ntewa mali naga taaga ga, nap̃a pe natamaliaena kiena ne yeririna punu ga, sane la nap̃a amlelaga ea. Visena nene pe lelaga pap̃isi, okilia olelaga ea e sinem̃a wetelu. \p \v 11 Kiau visena la nene nap̃a nepisa ke pan ko, sur ne la nanene monar ovian van yeririna tap̃ena lala, om̃areran van la vena alogearia. \v 12 Visae yeririna p̃asia avisu ko piowa ga vanon ko na ope teras ga tai, ve omarau re, ova ga. Lelaga, sane ope teras ga, ana sa nap̃a osum̃a okila ke rui, monar ovike mrapa van li nalelagaena tap̃ena lala. Popon nap̃a ataveve lam̃a, nap̃a okila pian ruru la e malena wo, e lepas na visena, e lepas na p̃elaga wo, e lepas na sinesiiena, naviawaena, a mekikena. \p \v 13 Vano tol pogos nap̃a visae neim̃asu nem̃alivin ko, ouarar pog na lotena la m̃arera. Oulolua visena wa e maran yeririna lala, olologonia, ovian lania. \p \v 14 Ve sinem̃a p̃esan re puriukawaena wa nap̃a Ntewa mla pan ko e pogos nap̃a p̃egas nen nasumonena lala apu p̃arum̃a. Visena kiena navisawalena tai e pogos nene pisawal sape puriu kawaena nene naga pe kiom̃a, ana om̃areran oyum̃ae omio. \v 15 Ko na monar okilarar ko e yum̃aena la nene nap̃a amlor asike e lumom̃a, monar owarwaryon nakilaena silaga, ana yoko yeririna punu ga akilia avisu kilale sane ko na opa manene laa ke amio Ntewa e kiom̃a malena. \v 16 Monar ovisuar ruru ko, a ko m̃ena monar otaveve ruru nakilapianena la nap̃a omla ke pan yeririna tap̃ena lala. Visae ouarar ruruia, yoko okila sane ko omio la nap̃a amiyagogon ko ke ne, amiu punu ga akilia atol natamaliaena. \c 5 \s1 P̃elaga wo na kilaen van li nalelagaena lala \p \v 1 Timote, visae ovisu yermarua tai nap̃a kila suri tai pe mesmes re poli, ve ovisin re sinemimiena vania. Omom̃au woga vania, okila vania ve sa ga nap̃a naga pe arimom̃a narui. Popon okila m̃ena sanene van tap̃ena lala. Ovisu teras lala sa ga womla, \v 2 ovisu sira marua lala sa ga anom̃a, a ovisu sira m̃ee lala sa ga vinem̃a. Visae okila ve sanene, yoko kiom̃a sitomena kilia mekiki ruru silaga. \s1 Letano lala \p \v 3 E lepas kiena ne letano lala, ita na sum̃are monar sineta iye ruru la, monar tevisuar ruru la nap̃a asike lala ga, pe ola re tai nap̃a iila la poli. \v 4 Ana visae letano tai, narina la asum̃a ga, pona mapina lala, yoko la nene monar avisuaria. E mrapa nene, akilia awar maran sina ga vania navisusu warena wo lala a naiilaena nap̃a naga kila pa pan la e kas lala nap̃a p̃aro rui. Lala monar avisu kilale sane naga nene pe yum̃aena mesmes tai, po suri wa tai nakilaen van yaru tai na m̃ala mratava mesmes, a naga pe p̃elaga wo tai nap̃a Ntewa sinenan pap̃isi. \fig Letano la nap̃a monoar tevisuar la|alt="Widows" src="55_1Tim5.3-16_Widows.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="5:3-16" \fig* \p \v 5 Letano nap̃a pe yar re tai nap̃a visuar poli, nap̃a lala amarmare tania pano-o naga taaga ga sike na, naga monar wasine ga Ntewa naga taaga. Naga kilia sitom̃al ke Ntewa legiena a lemalo vena len vania vena kirakira visu ga naga e sur ya nap̃a naga sinenania. \v 6 Ana visae letano tai sitom ke ga naieluaren naga e malena na yomarava nini, naga sa nap̃a naga mare tan Sup̃e sa ga nap̃a namratava la puna amare tania nanua sumo rui. \p \v 7 Nemloge sane amiu li nalelagaena lala asitom asape akila mrapa tai na iilaen letano lala. Na nene po pap̃isi, ana nemaraun sa p̃isi visena ve keviu lawe vanonia, ana sineun laen visena lap̃as van amiu e lepas nene sumo wa. \p \v 8 Visena na sumo naga sanini, sape visae li nalelagaena lala tai, ve visuar ruru re la na kiena lusia, a na keviu nena, ve visuar ruru re kiena namratava mesmes lala, yar nene naga sane pe pe yeririna kiena Kristo re poli. Naga piowa manene laa narui, nepisu sane naga piowa manene laa taulu la nap̃a pe amlelaga re poli. \p \v 9 Ana nalua e lepas kiena ne letano lala, na sanene. P̃egas kiena ne letano la nap̃a sum̃are visuar la sum̃a ga, a visae letano tai nap̃a sinenan sape kiena kia va loyum̃a, monar naga ga nap̃a pe sira marua, sa nap̃a kiena kas siar e lualima yam orai [60] va metava. \p Tap̃ena, naga sira ga tai nap̃a talopa yam taaga, pure wona taaga ga, a pe lelaga pania silaga. \p \v 10 Yam si tai, monar ve sira tai nap̃a yeririna la avisu kilia sane pe sira tai nap̃a miyum̃aen yum̃aena wo la pap̃isi, nap̃a naga pian ruru narina lala, naga tai nap̃a kekaran na visuaren yeririna tap̃ena lala e m̃ana um̃a. Pogos nap̃a li nalelagaena wa tap̃ena lala aim am̃alivinia, naga kevan lala lala, a naga miilaar ke la nap̃a amlolor e naloge viowaena kar lala. Sira marua letano nap̃a p̃aryon yum̃aena wo la nap̃a sanene, naga ke narui nap̃a kiena kia kilia va loyum̃a. \p \v 11 Ana visae letano lap̃as nap̃a asike ga wa pe ape sira marua re poli wa, popon ve owar re kiela kia. Naga nene komin akilia avisaar va Kristo sane yoko asum̃a ga sa nene amio naga vano-o tol luas nen kiela malena, ana siraunia, ve ve piavi re, pona sinenanena na talopaena imi m̃arera sina ga, ana p̃isi na ailan ga, letano nene sum̃alu were si yar tai. \v 12 Visae kila sanene avisu viowa e naga, vanon naga kila pal kiena navisaarena, kilaro sina ga. \v 13 Ana amio naga nene, letano viu la nene akilia ayowo pona yepela mavin kilaruruen yum̃aena, ana asun atetalivi akakate ke e yum̃a m̃ana yar lala, ana metavania asun apisasayu ke lala tap̃ena, akian ke kunula pa e sur la nap̃a pe pe kiela visena su re loyum̃a e poli. \p \v 14 Ana e kiau navisuena, nepisa nesape letano la nap̃a ape m̃ee ke ga wa, popon tetam̃an la ga atalopa sina ga wa, popon awar sisi, avisuar m̃ala um̃a lala, ana yoko ve sur re nap̃a yeririna la avis viowa van la vanonia. \v 15 Nepisa nanene vanon lala p̃as akuspal pa mrapa rui, ataveve ke mrapa na marena nap̃a pa puna ne Yermare. \p \v 16 Sanene na, visae ita yar tai nap̃a pe nalelagaena ana letano tai teke e m̃ana mratava, naga ga monar iila ruruia. Visae naga kila, yoko sum̃are tap̃atete visuyonia, ana kilia visuveve ga letano tap̃ena lala nap̃a pe yar naiilalaena re poli. \s1 Kilavaru kiena ne nasumonena lala na sum̃are \p \v 17-18 \x - \xo 5:17-18 \xt Mat 10:10; Luk 10:7\x*E lepas na narin nalaena nap̃a temla ke pan kieta nasumonena lala, neure ita teva si e visena lua na Tusi Wa. Nasumo, pisayu puluk la nap̃a temligan la amial atalivi metava e p̃egas nen wit lala vena avie plan mras lala. Visena nene pisa sanini, sape \q1 \qt “Ve oviar re gon kiom̃a puluk nap̃a pie plan ke kiom̃a wit lala, otam̃an naga kan re m̃a ve tokak ga.” \qt* \rq Naw 25:4 \rq* \m A visena na lua pisa sanini, sape \q1 \qt “Yar nap̃a miyum̃ae, mesmes nap̃a naga visu sur tai nap̃a molue e limana vanonia.” \qt* \rq Luk 10:7 \rq* \p Sanene na, popon tekila m̃ena van nasumonena na sum̃are lala. Ana lala nap̃a amiyum̃ae po, ap̃aryon nalologonen lologena wo a nakilapianen yeririna lala, popon atol ve keviu li laa sane, va yam ve lua. \p \v 19 Visae yar tai imi visawal nasumonena tai, sape naga kila sur tai piowa nap̃a monar avis van e kumali vanonia, visena kiena yar nene naga taaga pe torokin re nap̃a akila sanene poli. Visena na sanene, monar yar ve lua po ve telu vena aiilaaria, p̃isi na akilia aure va kumali. \v 20 Ana visae nasumonena tai tap̃a lue ga mlamulena viowa, yoko monar ovisalup̃ar nena vania e maran p̃egas nen nalelagaena lala, ana pogos nap̃a nasumonena tap̃ena la avisuia, marauena tol ruru la, sane lala m̃ena ve alor re sanene. \p \v 21 Italua tekilia sane Ntewa amio Kristo Yesu amio kiela navisi wa lala apisu ita m̃aga, ana e marala, nevisa van ko sane ouarar ruru kiau visena la nene. A nepisa m̃ena ga nesape pogos nap̃a sa oyum̃aen ke sur la nene, ve ovisu re yar la veve tap̃ena, ana ko na monar okila maran taaga ga van la punu ga. \p \v 22 Visena si lap̃asia naiilaena sanini, ve okoskosin re wuen p̃arin yaru vena imi ve nasumonena tai, ana ovisu ruruli kiena malena sumo wa. Pe pon re naga kilawan mlamulena viowa nap̃a sum̃a miyum̃aenia. A ko na owaryon ruru ga vena losinem̃a merarava, a ve wa silaga. \p \v 23 Sa nap̃a nesum̃a nemloge ke rui, nekilia sane ko na osum̃a omai lili m̃aga, ana nesape nevisa van ko ve ovalia re si munen kuruta. Ve osum̃a omun re ga wii, a okilia omun narin kuruta pogos p̃asia, p̃isi na pona kilia iila mopom̃a yo. \p \v 24 Ta sina sanini, sane yar p̃asia, akila nap̃a kiela mlamulena viowa sike e marata merarava ga, p̃isi na tevisu kilia sane yoko atol nakoaena vanonia. A yeririna tap̃ena lap̃asia, akila nap̃a kiela mlamulena viowa tapolou ruru ga sum̃a ga, a siraunia, naga m̃ena yoko vim kate e yo metava sirau. \p \v 25 Yum̃aena wo m̃ena la ne sanene. Lap̃asia, asike e marata merarava ruruia, a lap̃asia, atapolou ruruia, pe tekilia re poli. A nap̃a tapolou sike ne, tap̃atete tapolou lue, a naga m̃ena monar kate e maran yaru lala. \c 6 \s1 Yaru la nap̃a amiyum̃ae koren ga kiena yar tai \p \v 1 Nagane nesiri e lepas kiena ne ita p̃asia nap̃a asum̃a sane pe kiela sur re poli, silaga asike e limana ne yerkawa tai, amiyum̃ae koren ga pania e m̃ana um̃a. \p Malena na sanene m̃arera, sa nap̃a sur urmi tai mon lue ga e m̃asila, ana tap̃atete sinela kar kiela yerkawa, monar avisu naga sane mesmesu ga nap̃a avatanonia. Visae akila ve sanene, yoko kiela yerkawa tap̃atete visu viowa e kia kiena ne Ntewa nap̃a teke e la. \p \v 2 Nekilia sane yeririna lap̃as nap̃a amiyum̃ae koren sanene, kiela yerkawa m̃ena la amlelaga. Sanene, yaru na yum̃aena amio yerkawa, lalua ape wenla ga e Kristo, ana naga nene pe pe naga re ga nap̃a yar na yum̃aena kilia kirakirai e yum̃aena kiena kiena yerkawa. Peraga, monar ayum̃ae ruru laa sane, monar akekaran ga naiilaen yar nap̃a amiyum̃ae kiena, komin naga lala tai e p̃egas kiena ne li nalelagaena a naga m̃ena pe lala tai nap̃a monar sinela siia. \s1 Navianena na visokanena \p Naga nene navianena p̃asia nap̃a avisa lelein van lala tap̃ena, nap̃a monar oiilaar la ea vena ataveve ruruia. \p \v 3 Yar nap̃a kila navianena taveve sitomena tap̃ena, naga tarlu visena nowo lala kiena ne kieta Sup̃e Yesu Kristo, kiena visena ve maran taaga re si amio navianena nap̃a kilia were p̃elaga kiena ne yeririna imi ve sa p̃elaga kiena ne Ntewa. \p \v 4 Yaru nap̃a taveve kiena sitomena va ve tap̃ena sanene, tepisu naga p̃arwaria, p̃arina keviu pap̃isi, ana pe kilia re nena suria. Naga to lue ga e sinenan manene vilupena, pis liu, ana pe sur wo tai kate re e lele nene poli. P̃elaga viowa ga la akakate e naga, sane vielueena, wankareen visena, visena mumu amio sitomen viowa lala van yar tap̃ena. \v 5 Yar la nap̃a amiyum̃aen nene asum̃a apilup kare ga, nap̃a sitomena nap̃a wo amio visena nap̃a pe lelaga pe su re nena e la poli. Ana apa apiowa re laa sane wa, vanon asitom ke asape nayakolen sum̃are naga pe mrapa wo tai natauluen kilavaru. \v 6 Ana pe sa re nene poli, vanon yar nap̃a kiena p̃elaga po sane Ntewa, a naga kekaran ga sur ya nap̃a Ntewa mla pania e kiena malena, yar ke nanene narui naga taulu sur wo tai nap̃a po rui. \p \v 7 Pogos nap̃a tepaeme e yomerava nini, tepe plamom̃e ga tepimi, limata korena ga, ana yoko tevetan sina ga sa m̃a nena ga nene tevano, pe sur re tai nap̃a tekilia towarar poli. \v 8 A pogos nap̃a temal ke e yomerava nini wa, visae telual narin kinanena tai, amio narin kulmrae nakalo itaena, nanene naga torok ne, tekilia tekekaran ga, sinetan ke si ya? \p \v 9 Ana lala nap̃a sinelan manene laa sur lala, sinelan asape ave yar na sur moki, pona pe apisulup̃ar re poli yo, nap̃a asike pa e yo natap̃aliena rui, ana Yermare sum̃a tol la ke rui e kiena nakilakokanena la. \p Yoko nasinenanena viowa nap̃a na kila kareen malena kien yeririna lala vim ve moki e la, vano-o aure la ava viowa laa, akuspal sur punu ga, ava atalilu e lele na kovioena. \p \v 10 Lelaga, p̃elaga nasitom maneneen kilavaru naga pe purp̃es nen p̃elaga viowa kar la punu ga. Nasinenan maneneen waren kilavaru ve moki naga karpo sineta ita p̃asia, p̃ere la amial lili m̃a apano, ana amilan ga nap̃a amolue punu ga petan mrapa na viawaena rui. \p Siraunia, akus viowaena moki vanonia, a kila naloge viowaena la tol la, ana asiar ga apisulup̃aria, asitom sina ana piowa ga rui. \s1 P̃elaga wo \p \v 11 A Timote, ko na sane yar kiena ne Ntewa lelaga, monar ovilon masum̃a van natap̃aliena viowa punu ga na sanene. Sur ya nap̃a monar oligan to vamon ko silaga, naga pe p̃elaga na mesmesuena, p̃elaga nap̃a yar imi wo sane Ntewa, p̃elaga na viawaena, p̃elaga na sinesiiena, p̃elaga na uarar ruruen yum̃aena, a p̃elaga na mom̃auena. \p \v 12 Ko monar osum̃alu m̃arera e kieta mara wa na lelagaena. Ve sinem̃a p̃esan re pogos nap̃a osum̃alu e marana ne li nalelagaena la moki, nap̃a opisawal kiom̃a navisaarena nanua ne. Ntewa pio ko vena okus malena nene nap̃a ve p̃isi re, ana mla pan ko e pogos nene, ana ko na monar ouarar ruru vano-o ve lor re sina ga vetan lumom̃a. \v 13 \x - \xo 6:13 \xt Yoan 18:37\x*Ntewa naga pe purp̃es nen malena na sur make ga, a Yesu Kristo, pogos nap̃a ap̃ure naga ap̃aro pa puna yaru nap̃a Pontis P̃aelat, ana naga pe marau re poli, ana m̃areran ga pisawal ruru kiena naviawaena, ana sa nap̃a italua tesike e marana lalua Ntewa amio Yesu, sineun nesape nela si pupia visena tai van ko. \p \v 14 Nevisa ve sanini, nevisave nom̃areran ko nesape monar olarar ruru visena kiena ne Ntewa la nene, nap̃a pe kiom̃a kororaki pona kiom̃a nakila palen re tai poli, vano tol pogos nap̃a kieta Sup̃e Yesu Kristo wasup̃e ea. \v 15 Kiena nawasup̃eena nene, yoko m̃alivin ita e kana pog ne napo, sa nap̃a P̃arin Sup̃e wa na mava sinenania, komin P̃arin Sup̃e wa nene naga taaga pe sup̃e kiena sup̃e la make ga, a pe yerkawa kiena yerkawa la punu ga. \v 16 Naga taaga mal lue na sike ne, nap̃a sike loyum̃a e kiena pupia naurarena nap̃a pisalup̃ar sape tap̃atete yar va lavisinia, pe yar tai pisuli re pogos tai poli wa, a tap̃atete yoko yar tai visu pogos tai. Kieta Ntewa nene, tevatanon naga, a popon navesup̃een sur make ga ve kiena naga taaga, vano-o tap̃atete p̃isi pogos tai, sanene. \s1 Nalelagaena la nap̃a kiela sur moki \p \v 17 Pe lelaga nap̃a ita lap̃asia, kiela kilavaru moki, limala pulen ruru make nena suria. Nanene pogaga, ana monar ovian la m̃arera ovisave ve avilave re, ve awarwar lan re sina vanonia. A pe pon re awasine ga kiela kilavaru la nene poli, nap̃a pona pogos tai ailan ga, avisu sane kokovio make nenaga, ana monar awasine ga Ntewa. Naga ga pe purp̃es nen sur make ga la nene, sum̃a p̃ar ke nalaena la nene mokliu pimi m̃alivin ita, mok pap̃isi, vena iila ita tekekara e kieta malena lala. \p \v 18 La nap̃a limala pulen kilavaru, kiela malena monar ulen yum̃aena wo la nap̃a amiyum̃aen ke amio. Ve asitom manene re avisave monar auarar manene kilavaru nene ve kiela ga, ana popon akekaran nap̃a avion va yar tap̃ena nap̃a kiena pe torok re poli. \v 19 Visae akian plan va ve sanene, yoko Ntewa kila nap̃a asum̃a amiyuwon polo ke kiela navisa ruruena ma e peni, sa nap̃a asum̃a apisirlua ke m̃ala yum̃a nowo tai monm̃ate pog na pimi ke ne. E mrapa ne nanene, asum̃a apanon ke nap̃a awarpoyon atol malena nap̃a pe lelaga. \s1 Visena maro \p \v 20 Ake Timote, olarar visena wo make ga nap̃a nepisa pim̃asu pan ko, nap̃a nemligan e lumom̃a vena okian lelein va laa sane. \p Ve ova re loyum̃a e visena la nap̃a tap̃atete aiila kiom̃a malena amio Ntewa. Yar moki apian la ga e kiliaena na yomarava, ana apisape kieta lelagaena amio visena wa kiena ne Ntewa, sur la nap̃a pe lelaga re poli sike ea. Ana kiela kiliaena nene pe lelaga re nena poli, naga pisokanin ke sina ga kiela sitomena lala. \p \v 21 Lap̃as atol ruru manmaruaena na yomarava nini, amlologon ruruia pa e yo make ga, ana sur taaga, akila pal mrapa na lelagaena nap̃a akila pal ruru nenaga. \p Kiau visena p̃isi e nene, ana sane silaga, nemlen nesape lemamiena kiena ne Ntewa sike amio ko. \p Inu, Pol.