\id 1PE Lewo \h 1 Pita \toc1 M̃aki Nasumo Nap̃a PITA Siriyuia \toc2 1 Pita \mt2 M̃aki Nasumo Nap̃a \mt1 PITA \mt2 Siriyuia \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Suniena plas na tusi nini \ip M̃aki p̃esa kiena Pita, siria pan la nap̃a amlelaga rui, nap̃a naga pio la sape yeririna lala kiena Ntewa, nap̃a naga ga pisirplan la. La nap̃a asu tetai asike sane wolawa lala e provens makega e yo nene nap̃a nagane tepio sape purvanua nap̃a Teki. Sitomena keviu na m̃aki nini, vena visirluaen sitomena kiena li nalelagaena la nap̃a yaru la asum̃a akila ke m̃arera manene panila pap̃isi, kila la am̃al ke m̃arera panila pap̃isi komin nap̃a amlelaga e Yesu Kristo. Naga pisa panila sape monar asitom̃al lologena wo nene, nap̃a Yesu Kristo maren ita, a mal sina, a yoko naga wasup̃e si vitomi sina vena were kiena yeririna lala. Sitomena nene kilia iila ita vena tesum̃alu m̃arera, a kieta lelagaena la kilia m̃arera sum̃a e Yesu Kristo. \ip Komin suri ne nanene, pogos nap̃a atol pog m̃arera, a yaru la akila suri m̃arera la panila, akilia asum̃alu m̃arera, kiela sitomena tap̃atete loru, pe suri korena ga nap̃a yaru la akila piowa manene panila. Visae akila sanene, yoko kila meraravan nap̃a la amlelaga kemua e Yesu, a yoko atol suri wo la nap̃a Ntewa miligan ruru sike mae peni, sape ve kiena kiena yeririna lala, e legiena nap̃a yoko Yesu Kristo vitom m̃alivi ea. \ip Amio visena nene na visirplanen kiela sitomena lala, naga pisi m̃arera m̃enaga panila, sape monar akila kiela maliena la mesmesu ruruia, komin nap̃a ape yaru lala kiena ne Kristo. \is1 Komp̃asnen tusi la na nini \ili Visena p̃esa 1:1-2 \ili Mrapa kiena Ntewa nap̃a tamalia kiena yeririna lala 1:3-12 \ili Maliena kiena li nalelagaena lala monar ve wa 1:13—2:10 \ili Yum̃aena kiena li nalelagaena lala pogos nap̃a asike e nalogeviowaena 2:11—4:19 \ili Sitomena kiena yaru na lelagaena monar vito ga tano 5:1-11 \ili Visena na maro 5:12-14 \c 1 \s1 Visena na sumo \p \v 1 Erau lala, inu Pita nevisa pokolulagi a pokolemalo e kia kiena Yesu Kristo, nap̃a in na nepe kiena nalogena. \p M̃aki nini pim̃asu pan amiu yeririna kiena ne Ntewa lala, nap̃a nanua asike gar kiamiu yo Yerusalem, ana am̃ene plan amiu, nagane kam na ape wolawa ga nap̃a asike e pupia lepas la nap̃a, Pontas, Kalesia, Kapatosia, Esia, amio Pitinia. \v 2 Amloge piowagania, ana sineun nesape nevisawal van amiu, Ntewa armata naga kilia make mrapa na kiamiu malena nanua nanua rui. Naga mligan plan amiu nanua rui, ana Ninuna miyum̃ae ke e amiu, amlogear Yesu Kristo, amla e kiamiu malena, kana kuruta kevan amiu amekiki, apim ape kiena yar wa lala. \p Kiau leniena nesape yoko naga ligan kiena lemamiena a sum̃are vena sum̃a iila amiu silaga. \s1 Natamaliaena nap̃a nalelagaena la atolia \p \v 3 Popon tesitom̃al sanape nap̃a Ntewa Armanane kieta Sup̃e Yesu Kristo, naga kilali po pan ita wa. Temieluar naga pap̃isi, komin sinen miye ita laa, kila ita tepim tepaeme tepe urviu si e mratava puna. Sa nap̃a naga kila narina Yesu Kristo mal si e marena, tekilia nap̃a suri nap̃a sike vamon ita, pe maren re si poli ana malena nap̃a ve uro re. \v 4 Naga sane lalimana ne Ntewa nap̃a po nap̃a yoko tetol sirau. Naga kila ruru rui, mligan sike ma meta e peni, yoko tap̃atete menun, a tap̃atete viowa, tap̃atete si kovio pog tai. \v 5 Sur nene pe tetol re poli wa, ana temlelaga tesape yoko nam̃areraena kiena ne Ntewa suwo ruru ita nenaga, uarar ruru ita sum̃a vano-o tol legiena maro. Ana e pogos nene, yoko naga kilologia natamalia itaena e maran yar tap̃ena lala. \p \v 6 Nekilia nesape nanagane, asum̃a ap̃ar naurmiena na loge viowaena e nakilaliena la nap̃a asum̃a atol ke ne. Pona yoko sum̃a ga sanene yo e pogos lap̃as nap̃a pimi ke na wa, ana e sitomen la ne nepisa p̃isi ne, popon kila amiu akekara, sinemiu la loge wo sina. \v 7 Sur na kilalien la nene, apimin ga nap̃a kila kiamiu naviawaena sum̃al laa sane, imi m̃arera ruruia. Nanene naga sa nap̃a kol nap̃a visae sinelan asape ikik ruru wo, monar askap plan kororak la nap̃a sike ea, pona omlelege kiai okaweruruia imi mesmesu, ana ita m̃ena ga sa ke ga. Nakilaliena la nap̃a tetol ke ne, sane kap tai nap̃a kekanvan ke kieta naviawaena vena imi merarava ruruia, a m̃arera ruruia. Visae pogos nap̃a Yesu Kristo imi sina, naga lual kieta naviawaen ekik ruru sanene, ana yoko ita make ga tekekekara, tekilia tevisu ruru ita, teloge wo vap̃isi. \p \v 8 Nesum̃a nepisayu ke Yesu sa nene, nesitom̃al si nanua sumo nesike nemio naga, nekilia ruru naga, kam na peraga. Lelaga nap̃a nanua kam na pe amio re naga poli, ana pe sur koren ga, nagane na kam na akekaran pap̃isi, a pe apisuli re naga e kilamaramiu poli, ana asum̃a amlelaga ruru ke m̃arera e naga, sinemiu la kekaran e pupia kekarena ta ne keviu pap̃isi, nap̃a pe atorokin re avisa meraravan poli. \v 9 Kiamiu kekarena nene, pe kiamiu mras nen nalelagaen wo tai nap̃a akilia akan nagane, ana pe naga re ga nene poli, komin amio m̃ena, e pogos la ne pimi ke ne, yoko akan tai nap̃a kiki laa sane, nane natamaliaen kiamiu malena. \p \v 10 Sur nene nap̃a tepisayuia, sa nap̃a natamaliaen malena ken yaru, naga sur tai nap̃a navisawalen nasumo la ap̃ion kiliaen pap̃isi. Akilia ruru navisaarena kiena ne Ntewa po, nap̃a sape yoko naga sinen ye kiena yeririna lala, yoko tamalia la, ana asum̃a apisawal ke sanene. \v 11 Apisa ke sanene, ana pe akilia meraravan re asape yoko naga kila ve sanape poli, pona yoko kila pogwai. Amloge ga nap̃a Ninuna Navisaarena sum̃a kipian la ke sape yoko akila kare p̃esan naga, siraunia, navisa ruruena lala imi m̃alm̃aliv, ana amninue asape Navisaarena naga yar na sanape, pona naga ai. \v 12 Sumo na asitom asape naga yerkawa yar ga tai na kiela pogos ne, ana siraunia, apisu kilale ga na wa asape sur la nap̃a apisa ke ne, pe e re e kiela pogos poli, a e kieta pogos la ne pimi ke sirau. Ana kam m̃ena apisu kilale asape suri la nap̃a navisawalena la apisawal nanua sumo, nane apim ape lelaga e visena kiena lologena wo nap̃a memlologon ke pan amiu e nam̃areraen kiena ne Ninuna Wa nae ma e peni rui. \p A pe navisawalen re ga la poli, ana navisi m̃ena lala sinelan asape akilia sur la nene, ana peraga, pe kiela re nap̃a akilia poli. Sur la nene am̃alivi ga yo metava e kieta pog na wa. \s1 Monar ove yar wa ruruia \p \v 13 Ana pogos nap̃a Yesu Kristo pitomi m̃aliv e yomarava e nena e kieta pogosa, ita ke narui monar tekila ruru kieta sitomena vena tom̃areran ruru nap̃a tekila kiena yum̃aena. Monar takawe ruru kieta malena, a ve tesitom re yomarava nini, a monar tesitom̃al ga navisa ruruena wo nap̃a yoko towaria pogos nap̃a yoko Yesu vitom warpo si yo e yomarava nini. \v 14 Yoko monar teim teve sa sisi wo la nap̃a asum̃a amlogear ruru ke armala, a nasinenanen viowa na wowe lala, pe pon re si tetam̃an ave sup̃en kieta malena poli, sa nanua sumo e pogos nap̃a pe tekilia re sur tai poli. \p \v 15 Armata, naga ke narui naga pio ita, ana monar tekilia tesape naga nap̃a sinenan sape teim lavisinia, naga pe wa pap̃isi, ana ita m̃ena monar teve wa ruru e mrapa make ga na kieta malena. \v 16 Visen kiena ne Ntewa tai teke e kiena navisaluaena marua, pisa sanene rui sape \q1 \qt “In na nepe wa, kam m̃ena monar ave wa.” \qt* \rq Lev 11:44,45 \rq* \p \v 17 A sur si tai, yam mokliu nap̃a tesum̃a tepio Armata vena iila ita, ana monar tevisu kilale tevisave naga sum̃a pisuveve ruru yaru lala mesmesu ga e kiela yum̃aena la peve taaga, ana teyaloro e yomarava nini monar kieta sitomen vatanonia, temaraunia. Naga mligan ita tesike e yo nini yam plas ga sane ita tepe wolawa ga ea, ana monar tesitom tevisave siraunia, yoko teva tesum̃al nena tesu e marana. \p \v 18 Nanua sumo, kieta li marua lala pe akilia re Ntewa poli, ana akiakian lelein m̃a kiela malena na yemalolo pitomi pitomi tol pogos nap̃a Yesu Kristo pimi p̃erelua ita petania. A sa nap̃a akilia, naga kila sanene, pe pul plan ita re e sur na yomerava sane kilavaru poli pona kol pona ya si nap̃a sane yoko kovio pogos tai. \v 19 Peraga, naga pul plan ita e kana kuruta nena napo, komin naga tam̃an kiena malena kus leleta, naga tam̃an naga sane narin sipsip tai nap̃a pe narin maran sur tai pe to re e poli, vena kilaen kup̃ap̃aena ea. \p \v 20 Ntewa kilalua Yesu vena tamalia itaena sanene nanua rui. Nanua e pogos nap̃a si yomarava, ana p̃uarar narina nene sum̃a amio pano tol pogos nap̃a sinen miye ita keviu, narui kila naga pitomi m̃aliv ga na wa e legien maro la nini. \v 21 Naga pitomi m̃alivi, naga pike mrapa pan ita na vaen si puna ne Ntewa po pap̃isi. A pogos nap̃a tom̃al nap̃a Ntewa kila malia si naga, mligan sike amio naga ma e kiena naurarena, top̃ar sitomena nap̃a tesape, Ntewa ne nanene narui, popon telelaga vania, teviawa ea, towasinea. \p \v 22 Siar e nene narui, amlelaga e visena lelaga kiena ne Ntewa, a kiamiu malena la mesmes ruru po, a asitom manene laa kiamiu erau tap̃ena lala. Ana ve akilakila re ga, monar am̃areran li nap̃a akekaran amiu e sinemiu lala ve keviu manenea. \p \v 23 Apaeme apim ape urviu sina, atol malena viu rui, ana nanene na pe sa re nap̃a m̃am̃a la ap̃ar sisi poli. Kieta malena viu nene naga pimi p̃arpo ga yo e visena kiena ne Ntewa, pe visena mali, a visena nap̃a tap̃atete kovio pogos tai. \p \v 24 Malena kien yar tap̃atete su ve piavi, komin kapur ruru po sane m̃aki, kilia imi wo vap̃isi sane meme, ana siraunia m̃ak nene kilia mano, ana meme kilia loru. \v 25 Ana sur taaga nap̃a sike sike lue, nane visena kiena Sup̃e. \p Ana visena ne nane, mesum̃a memlologon ke pan amiu siar nanua rui pimi tol p̃ane. \c 2 \p \v 1 Ana komin nap̃a lologena wo tol amiu rui, monar aligan p̃elaga viowa lala. Nasinekareena lala, visokanen lala, namlamulen wanen viowa lala, vielueen lala, a navis viowaena lala, p̃elaga la ne sanene monar awar plan vetan kiamiu malena. \p \v 2 Sa nap̃a sisi tomtom la sinelan manene munen m̃ala yu vena amal ea, kam m̃ena monar am̃areran nap̃a atol kamiu kinanena a namunena wo nap̃a kilia kila ninumiu kapur imi marua ruru, torokin p̃elaga kien yeririna la nap̃a Ntewa tamalia la. \v 3 Akan li kinanena kana Sup̃e rui, a visae akan kiki, popon akan lue ga, m̃ep̃emiu ulen silaga. \s1 Yesu naga pe purp̃es nen kilavaru na p̃eren yum̃a nap̃a mali \p \v 4 Ntewa sinena sape visirlua yum̃a wa tai, ana naga pisaar kilavaru na p̃eren yum̃a tai nap̃a mali, nap̃a pisu po pap̃isi, nane Yesu. Yar tap̃ena lap̃asa yepel mavinia, akovenlua, ana ita tesitom naga pap̃isi, tetavevea. \v 5 Ana Ntewa p̃ere ita, pisirlua ita tesu meta e kilavaru nena, naga pran kolkol ita sane kilavaru mali lala na m̃ana yum̃a nena. Naga pisu ita sane kiena p̃egas nen yar wa na yum̃aena lala, nap̃a tekilia towar kup̃ap̃aena nowo vania nap̃a naga kekaran la, nap̃a towar vania komin ga yum̃aena nap̃a Yesu Kristo kila rui. \v 6 Sa ga visena tai nap̃a sike e tus kiena yermarua navisawalen Aisea rui, nap̃a Ntewa sape: \q1 \qt “Apisu kilale rui pona pere wa? In na nepisaar kilavaru wo na p̃eren m̃au yum̃a tai rui, nap̃a nekekaran pap̃isi. Yoko nevisirlua nena se kiau kumali wa nap̃a Saeon. \qt* \q1 \qt Yaru ai nap̃a visirlua kien malena se ea, tap̃atete nena loru vito viowa pog tai.” \qt* \rq Ais 28:16 \rq* \p \v 7 Ana ita nap̃a temlelaga e kilavaru nene, tesape kieta visuena po na po, ana lap̃asa pe sinelan re poli, akovenlua ga pano. Ana visen tap̃ena m̃ena kiena ne Ntewa e lepas nene sike e Tus na Yauena lala, nap̃a sape: \q1 \qt “Pe sur koren nap̃a yar na yum̃aenen yum̃a asape kilavaru nene piowa ga, akovenlua, \qt* \q1 \qt ana in na nemla kilavaru nena, nekila naga pe kilavaru na p̃eren m̃au yum̃a wa nena napo.” \qt* \rq Ais 8:14 \rq* \m \v 8 A e ke sina e Tusi kiena Aisea, visen kiena ne Ntewa tai pisayu ke kilavaru nene wa, pisa sanini, sape: \q1 \qt “Kilavaru nene, yoko yar ve mok nap̃a lala tau ea, kila ayal wowe. \qt* \q1 \qt Naga pe kilavaru tai nap̃a yoko kila yeririna na yomarava nini aloloru.” \qt* \rq Ais 8:14 \rq* \p Visae teviun tevisave ya ne kila amlolor sanene, naga komin ga nap̃a pe amlogear re visena lelaga nap̃a amloge poli, yoko akekapil make atotano e lele na kovioena nap̃a su ruru sike pa rui ve kiela. \p \v 9 \x - \xo 2:9 \xt Taetas 2:14\x*Ana e ita pe sa re nene po, ita tepe p̃egas taaga nap̃a Ntewa pisirlua, ita tepe li na p̃arwa lala vena ve sup̃enen kiena yo, ita tesike loyum̃a e kiena purvanua wa, ita tepe yeririna na mratava nena puna lala. Ita ke narui tepe yeririna na yeluaren naga vena visawalen kiena sinewo nap̃a kila pan ita, nap̃a p̃ere plan ita petan yemalolo, mligan ita tesike e kiena yomerarava napo. \v 10 Nanua sumo ita tepe yeririna kar ga lala, ana nagane tepim tepe p̃egas kiena ne Ntewa taaga. Nanua sumo pe tetol re kiena sineyeena poli, ana nagane kiena sineyeena pulen ga kieta malena. \p \v 11 Erau lala, visae ve sanene, popon avisu kilale nap̃a yomarava nini pe m̃ata um̃a re napo poli. Sa ga tepe yar tap̃ena ga lala, tepe sane wolawa ga, ana monar teligan p̃elaga nasinenanen nakilaen mlamulen viowa lala na yomerava nini, komin kiena napiowaena lala ape nasinekar nena na ninuta. \v 12 Sila ga tesike likan la nap̃a yepel mavin lelagaena, akawe ita silaga, a pogos nap̃a tesike e marala, kieta malena monar wo na wo. Visae ve sanene, yoko akilia avisu kilale ya nap̃a tesum̃a tekila ke ne naga po na po, ana visae la m̃ena alelaga, yoko ita make ga temio la teieluar Ntewa e pogos nap̃a yoko imi m̃alivin ita sina. \s1 P̃elaga wo kiena li nalelagaena lala pogos nap̃a asike e yomarava \p \v 13 Sa nap̃a tepe li nalelagaena kiena Sup̃e rui, kieta p̃elaga nap̃a tesike e yomarava nini monar torokin ga kiena kia nap̃a tesum̃a temlologonia. \m Li nalelagaena lala monar avatanon yerkawa la nap̃a apisir plan la vena visuaren yeririna lala. Sup̃e la yo, pona yerkawa kerkeviu lala, \v 14 pona p̃arin sup̃e keviu la, ana monar tevisu kilale la sane Ntewa ke narui naga mligan e limala vena lip̃ereen yar lala, vena laen nakoaen va nap̃a pe mesmes re poli, a vena yeluaren nap̃a kila yum̃aena wo. \v 15 Ntewa sinenan sape kiena yeririna la monar ayum̃ae wo, komin nap̃a visae akila m̃a sanene silaga, yoko yar la nap̃a pe akilia re sur po, nap̃a asum̃a akoven ke ga visen kar lala kawe ita, yoko tap̃atete avisa si sur tai. \v 16 E lepas tai, lelaga sane tekilia tekila ga ya nap̃a sinetania, a e lepas komp̃asa, yar nap̃a mlelaga naga pe sitom manene re sanene po. Pona naga sitom ke sape visa ve sa nini yo, visave Ke, sur nene sike ga e in nap̃ane, nekilia nekila ga suri viowa ya nap̃a sineunia. Ana pe sa re nena nene poli p̃isa, komin monar tevisu kilale tevisave ita la nap̃a temlelaga tepe yar na yum̃aena kiena ne Ntewa, ana monar tekila ya nap̃a naga sinenania. \v 17 Li nalelagaena lala monar avatanon yar tap̃ena lala, monar akekaran manene wenla tap̃ena lala amio vinela tap̃ena lala e namratava puna ne Ntewa. Monar amaraun Ntewa, avatanonia, a monar avatanon m̃ena kiela sup̃e lala. \p \v 18 E p̃egas nen li nalelagaena lala, lap̃asa ape kiena ne yerkawa lala, nap̃a ayum̃ae korena ga van la. A kiela yerkawa lala, lap̃asa apowo pap̃isi, a lap̃asa am̃arera pap̃isi, ana pe sur koren ga nap̃a yerkawa naga po pona piowa ga sanene, ana yar na kiena yum̃aena monar vatanon ruruia. \p \v 19 Pogos la p̃asa, pona yar na yum̃aena miyum̃ae pogaga yo, ana kiena sup̃e kilia sinen karkare vap̃isi, kilia viowa lue ga vania. Yar nene yoko loge viowagan p̃elaga kiena ne kiena sup̃e nap̃a pe mesmes re poli, ana po pap̃isi visae torokin tam̃an ga ve sa nene, nap̃a e kiena sitomena p̃asine ga Ntewa, ana yoko loge kilale nap̃a Ntewa sike amio vena iilaena. \p \v 20 Ana visae yar na yum̃aena kila sur viowa ve moki, pona yoko kiena yerkawa monar visave ala nakoaena vania. Ana visae pogos nap̃a ala nakoaena van yar nene, naga va ruru ga teke na, yoko ve tevisa re tevisave naga pa ruruia komin naga pe yar wo tai, ana tekilia tevisave naga pe pis re poli komin pisu kilale kiena napiowaena. \p Ana visae okila ga sur wo la sa nap̃a Ntewa sinenania, asum̃alu sinela kar ko, ala nakoaena m̃arera tai van ko, ana ova ruru ko ga, p̃elaga wo ke narui nap̃a Ntewa sinenania. \p \v 21 Sur nene nap̃a yar wo loge viowa ga nap̃a akila piowa pania, naga pe lepas nen kieta malena tai nap̃a Kristo pio itania, komin sa kemua nene pan naga sumo rui. Pe kila re sur tai poli, ana akila naga mloge piowa manene laa, ana naga tam̃an ga, vanon ita. Ana sa ke ga mrapa nap̃a kieta Sup̃e mial kome nanua sumo rui, monar teyal ga e lelen lana tetaveve tevano. \p \v 22 Visena Wa marua pisayu naga sumo rui, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Naga pe kila re nena mlamulen viowa pogos tai poli, \qt* \q1 \qt visena na visokanena pe kate li re e gona poli.” \qt* \rq Ais 53:9 \rq* \p \v 23 A sa ke ga nap̃a tekilia m̃aga, pogos nap̃a akuan visen viowa la pania, pe pisamaran re si poli, a pogos nap̃a am̃e kare yepen lala, pe pisa re nena sur tai pan la. Pa ruru ga mon m̃aga, mligan sur make ga sike ga e limana ne Ntewa Arimana nap̃a kiena nalip̃ereen lala mesmes make ga. \p \v 24 Pogos nap̃a Yesu telan m̃eke e lak torovia, nakoaena na kieta mlamulen viowa make ga mloru e tasnena, a kiena marena kila nap̃a p̃elaga na mlamulen viowa mare petan ita, ana kila p̃elaga na kilaen mesmesu mal sum̃a e kieta malena. Lelaga, kiena yepe lalaea lala kila kieta yepe lalaea lala pimi po nenaga. \fig Yar na mara la am̃e Yesu|alt="Jesus Flogged" src="44_John19.1_JesusFlogged.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="2:24" \fig* \p \v 25 Sumo, tesum̃a temyal wowe sane sipsip la nap̃a akila pal kiela mrapa, ana nagane yar na visuaren sipsip m̃al ita si rui, nagane tepim tesu ruru tesike temio naga nap̃a pe yaru navisuarena kieta malena. \c 3 \s1 La nap̃a atalopa rui monar avatanon wola lala \p \v 1 \x - \xo 3:1 \xt Epis 5:22; Kolosi 3:18\x*Sa nap̃a ita la nap̃a temlelaga monar tevatanon p̃arin sup̃e na purvanua, ita nap̃a tetalopa monar tevatanon m̃ena wota lala. \p Nevis p̃esan van amiu kam sira lala, nesape monar avatanon ruru womiu na yerm̃ene lala. Pona sira tai, wona na yerm̃ene pe mlelaga re e Tus Wa poli, yepen mavin yagogonen wona na sira visayu vania, ana visae wona na sira kila lue ga wo vania, pona yoko kilia were m̃ena naga imi lelaga yo. \v 2 Visen manenea tap̃atete taulu yar nene, ana pogos nap̃a visuveve p̃elaga na sitomena wa a p̃elaga na vatanoena kiena wona sira nene, yoko naga kekaran nap̃a lelaga. \p \v 3 \x - \xo 3:3 \xt 1Tim 2:9\x*Sira lala, popon avisu kilale nap̃a sane kiamiu purp̃es nen nawoena pe vanon re nap̃a avilovilon vilp̃arimiu veve tap̃ena poli, pona atelan mram̃alela lala, pona ayen kulmrae wo lala. \v 4 Sur nene, pe komin re nap̃a apaia ruru tasnemiu la sanene poli, ana ya nap̃a yoko kila amiu aim awo ruru napo lelaga nane p̃elaga wo nap̃a teke loyum̃a e amiu. Ee, lemamiena nap̃a malumu a sinemiu nap̃a vito ga tano, naga ke na kiamiu nawoena narui, a naga tap̃atete imi ve urmarua pog tai, nane p̃elaga ne nanene Ntewa pisu po pap̃isi. \p \v 5 Apua sira marua nasumo lala, la m̃ena kiela p̃elaga la sa ga nene. La ap̃asine Ntewa, ana amlelaga asape naga ga kilia iilala aim awo manene e marana a e maran yar tap̃ena lala. A pogos nap̃a ola na yerm̃ene m̃ena lala apisu nap̃a wola na sira la nene apatanon ruru la sanene, apisu po na po. \v 6 Sira tai nap̃a kilakila sanene naga sira marua Sera, nap̃a naga kekaran patanon ruru wona yermarua Epraam, pano pano-o pio ke naga sape kiena sup̃e. Sira marua Sera nene, tepisu ke naga sane aneta sira marua tanea, ana kam sira na nagane lala, visae asum̃a akila luen ga wo va womiu lala, sa nap̃a naga kila, kam na aim ave narina nena napo lala. Pona lap̃as amaraun asape sa p̃isi akila ve sa nene va wola na yerm̃ene lala yoko ve sanapen la, ana peraga, monar avatanon la ve sa nap̃a Ntewa sinenania. \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Epis 5:25; Kolosi 3:19\x*Ana visena van amiu kam yerm̃ene lala, sape monar asitom urmi manene e womiu na sira lala. Visae yar tai sike um̃a m̃ana amio wona na sira, monar visu kilale sape naga yerm̃ene, naga m̃arera manenea, ana wona na sira, naga pe m̃arera manene re sane naga poli. Monar sitom̃al silaga sane Ntewa pe mla re ga malena viu pa yerm̃ene naga taaga poli, ana mla ga pan la luoka, yerm̃ene amio sira la ga luwoka maran taaga. \p Ana visae yerm̃ene tai ve m̃arera manene re va wona, ana kiena sitomena vito ga tanonia, malum ruru wo vania, yoko lotena kiena lalua nene ve va map re ga mrapa komsusa, ana yalen silau va tol yo e nap̃a Ntewa sike ea. \s1 Monar avatanon amiu vena kiamiu sitomen la imi ve taaga \p \v 8 Visen maro tai e lepas nene, nesape popon ala ruru sitomen la ne nepisawal ma meta ne. Kam punu ga, monar am̃areranli nap̃a silaga asu ruru amio amiu nap̃a kiamiu sitomen la imi ve taaga ga. Sinemiu ye amiu, akekaran nap̃a sane kam na ape mratava taaga, awo van amiu, aligan amiu asike sina vatanon amiu. \v 9 Naga nap̃a kila piowa pan ko, ve okila maran re si viowa vania, a naga nap̃a viuelin ko, ve oviuelin maran re sina. Visae ya nap̃a imi van ko, yoko osum̃a ola ga navisatam̃eena navisa ruruena wo vano. P̃elaga wo la ne sanene Ntewa pio itania, vena tela ve sanene silaga, a visae tela navisa ruruena va yar tap̃ena, yoko Ntewa ligan kiena navisa ruruena sike e kieta malena. \v 10 Navisaarena la ne sanene sike e Tusi na Yauena la rui, nap̃a pisa sanini, sape: \q1 \qt “Yar nap̃a kekaran sape su ruru sum̃a wo e yomarava nini, pona sinenan sape kiena malena va wo, ve piavi, monar kilawo visena viowa lala ve molue re kome pulgona, monar visuar ruruia sa nap̃a ve visokan re. \qt* \q1 \v 11 \qt Monar ligan naviowaena, kila ga wo. Monar m̃areran sum̃are, a monar p̃iyonli nap̃a silaga were imi lavisi likan yeririna lala. \qt* \q1 \v 12 \qt Sup̃e sum̃a pisu manene ruru ke yar nap̃a kila ke po, ten kiligana pan leniena kien yar wo la ne sanene. Ana la nap̃a akila ke piowa, maran m̃arera pan la, pilon ga m̃asina pan la.” \qt* \rq Yauena 34:12-16 \rq* \s1 Pogos nap̃a akila piowa pa yeririna wo kiena ne Ntewa lala \p \v 13 Visae tom̃areranli nap̃a tekila ruru sur make ga wo na wo, ve tesitom re tevisave yar lap̃as sinela kar ita vanon poli. \v 14 \x - \xo 3:14 \xt Mat 5:10\x*Pona pogos tai avisu nap̃a tesum̃a tekila ke po sa nap̃a Ntewa sinenania, ana teilan ga asum̃alu akila kare ita vanonia. Ana visae ve sanene, monar tevisu sane naviowaena nene pe pe sur re tai poli, naga navisa ruruena ga tai nap̃a Ntewa mla pan ita. Tekilia tesitom̃al visena na tus kiena ne yermarua navisawalena Aisea, nap̃a pisa sanini, sape: \q1 “Yar kiena ne Ntewa, ve sinem̃a kurkur re, \q1 ve omaraun re ya nap̃a yeririna na yomarava la amaraunia.” \p \v 15 Visena nene sape monar ve temarau re, ana ya nap̃a monar tekila, e losineta, monar teligan Kristo ga su metavan sur make ga, naga taaga pe kieta Sup̃e. A monar tekila ruru ita silaga, sa nap̃a visae naviunena tai imi viun sape komin ya ne temlelaga, komin ya ne top̃asine Yesu, ana monar tekilia ruru ve sanape nap̃a yoko tekilia tela navisatam̃eena tai nap̃a po vano. \v 16 A visae navisatam̃eena vano, monar va amio ga p̃elaga malum, a p̃elaga navatanonen yaru. La nap̃a sinelan ke kila kareen la nap̃a amlelaga e Kristo, akilia akoan visen viowa ve moki vim van amiu, ana avisuar amiu, pe pon re si akuan maran si visen viowa la van la poli. Visae akila ve sa nene, siraunia akilia amawan si kiamiu visena m̃arera la nene vap̃isi, a visae amom̃au ga van la, yoko la ga monar amawan si kiela visena m̃arera lala. \p \v 17 Visae Ntewa sinenan sape naloge viowaena kilia vim m̃alivin ita pog tai, pe pon re naloge viowaena nene vim m̃alivi komin ga sur viowa lap̃as nap̃a ita ga tekila poli. Ana popon manene laa nap̃a visae naloge viowaena nene vim m̃alivin ita, komin ga suri wo la nap̃a temiyum̃aen ke ne. \v 18 Asitom̃ali Kristo, naga sanene. Naga pe yar mesmes manene laa, ana naga mloge piowa manene pap̃isi komin yar viowa lala. Kieta mlamulen viowa ita yeririna na yomarava lala mok liu, ana e kiena marena yam taaga nene kila sur make rui nap̃a kila sane kieta mrapa sum̃a nap̃a kilia were ita teva lavisin Armata Ntewa. Akila kare m̃a tasnena Yesu sanene pano-o marp̃an nenaga, ana po pap̃isi nap̃a siraunia, naga mal sina e nam̃areraena kiena Ninuna ne Ntewa. \p \v 19 Ana sumon nap̃a mal si sanene, nap̃a m̃eke e lelen marena nap̃a, nam̃areraen kiena Ninuna ne Ntewa pimi pulemamaga ea, kila naga pa mlologon meraravan pa ninuna tap̃ena la nap̃a asike e nene, sape nagane Ntewa taulu la narui, ana Yermare naga kila p̃ele nena yonia. \v 20 Ninuna la nene, nane yeririna sur la nap̃a yepel mavin Ntewa, sane la nanua e pogos kiena ne yermarua Noa. E pogos nene Ntewa sum̃ate la ke sape avilon la, mla pog piavi pan la. La asum̃a ga sane, Noa miyum̃aen m̃a kiena pupia waa nene, ana pe asitom re nenaga, ana pogos nap̃a womie pulemamaga la atalilu. La mok nap̃a akovio e pogos nene, ana yar la lua la ga nap̃a amal asike e pulu waa, nane Noa ga la orelu nene. \p \v 21 Ana pupia wii nap̃a kus la amal e kiela waa nene, naga kana kinasnena ya ne pan ita nagane? Naga kila tesitom̃al si wii tap̃ena, wii na tamalia itaena, nane wii nap̃a akee ita ea. Wii nakeena na nene, naga pe kila re sa nap̃a yepeta la mekik poli, ana kiar ruru ita sape Ntewa piewo kieta mlamulen viowa lala, ana ve temawan re sina vania. \p Nakeena naga mligan kieta malena tesu ruru tesike temio Ntewa narui, ana popon tesitom̃al m̃ena tesape ane kila kieta mrapa sanene? Yesu Kristo ga kila, pimi kome kiena nasum̃alen si petan marena. \v 22 A siraun nene, p̃asup̃e si pa ma e peni, pa totano teke amio Ntewa e limana marua ma metava, nap̃a navisi lala, a pupia yerkawa lala, amio m̃areraena lala, la make ga asike vatanon kiena navesup̃enena. \c 4 \s1 Nasinenanena kiena ne Ntewa naga su p̃es e kieta malena \p \v 1 Sa nap̃a nepisa rui, Kristo naga tam̃an nap̃a p̃ar naloge viowaena la moki e yepena, ana ita m̃ena ga monar tekila kieta sitomena ve sa ke ga nene. Yar nap̃a tasnena mloge piowa, ve visa re visave viowa, komin nap̃a visae naga va warpo yo e naloge viowaen ta sanene, kilia kila naga m̃arera manene laa sane, vena liganen p̃elaga na mlamulen viowa lala. \v 2 Yar sur na sanene, naga pe pa manene re si e kiena malena na yomarava nini poli, nap̃a sinenanena viowa na p̃elaga kiena ne yeririna imi ve keviu manene e kiena sitomena, ana naga sitom ga sur mesmesu la nap̃a Ntewa sinenania. \v 3 Kieta malena, nap̃a tekila kare komp̃as keviu pa rui, nap̃a tesum̃a tetelivi ke ga temio erau la nap̃a pe amlelaga re poli. Ita temio la e malena viowa nap̃a pule e nakila maneneen p̃arita, na wereen sira lala, na mun maneneen wii pano tepe wowe, na veveyuena a na kilaen mara, na kilaen m̃aagena kar la pano-o yemlagi, nakilaroen navisaluaen lala, amio nalotunen nono lala. \p \v 4 Nane kieta malena ke na sumo narui, ana nagane, kieta erau nene amninue asape ita na sanape narui. Am̃al nap̃a pe sinetan re si taveve laen poli vena kieta malena talilu e pulmaran kiela sukop̃ene, ana pe akekaran re nenaga, kila sinela kar ita pap̃isi. \v 5 Ana ve tesitom re suria, yar sur la ne sanene yoko asum̃alu ase marana ne naga nap̃a yoko lip̃ere yar mal lala amio m̃ena yar la nap̃a amarmare rui. Yoko monar avisawal kiela sur la vania, ana e pogos nene narui, yoko avisu kilale kiela napiowaena lala. \v 6 Ana tap̃atete ve sanene va nalelagaena lala. Pona yar na yomarava la alip̃erela ala nakoaena na yomarava van tasnela, kilia va tol nap̃a akilalu kiela malena. Ana pogos nap̃a asum̃alu ase marana ne Ntewa, yoko naga la nalaena na malena van ninula. A malena ne nane pe pupia sur nap̃a kila tesum̃a temlologon ke lologena wo van yaru lala. \s1 P̃elaga kiena li nalelagaena lala e pogos nap̃a legiena maro pimi ke lavis \p \v 7 Nesape nevisa sanini, sane lavis tetol luas nen sur make narui. E pog na sanene, nalelagaena lala monar asm̃al ruruia nap̃a kiela sitomen la ekik ruru wo, vena ve aursulan re leniena. \v 8 A metavan sur tap̃ena make ga, monar asitom manene la si vap̃isi, komin nap̃a visae tesitom yar tai, kila sa nap̃a meme ga na viewoen kiena mlamulen viowa lala. Visena tai pisa sanene rui, sape mlamulen viowa mok liu, ana nasinesiena kilia kalo la make ga. \v 9 Sur tap̃ena, li nalelagaena lala la monar akekaran ga nap̃a avisuar la sina e m̃ala um̃a. \v 10 A la make m̃ena lala monar akilia ruru nam̃areraena amio nakiliaena tap̃ena tap̃ena lala nap̃a Ninuna mla pan la, monar ayum̃ae ruru amio vena iilaen kiela erau tap̃ena lala. Visae avisuar ruruia, akilia akila nap̃a yoko lemamiena wo kiena ne Ntewa imi warpo yo e la. \v 11 Yar nap̃a nakiliaena na visena teke ea, naga monar vis ruruia sa ga nap̃a visen kiena ne Ntewa ga lelaga sum̃a p̃ar wowo ke e pulgona. Yar nap̃a nakiliaen naiilaen yum̃aena sike ea, naga monar kila wo amio nam̃areraen make ga nap̃a Ntewa mla pania. Visae silaga tekila make sur wo ve sa nene, yoko yar make akilia aieluar Ntewa vanonia, aieluar naga komin kia kiena ne Yesu Kristo, nap̃a naurarena make ga a nam̃areraen make ga ape kiena ga vano vano ve uro re. \s1 Naloge viowaena kiena ne li nalelagaena lala \p \v 12 Erau lala, nekilia nesape nagane apane ke pog na loge viowaena tai nap̃a kila amloge piowa pap̃isi. Ana sineun nesape nevisa van amiu, sa nap̃a ve ailan manene re, ve avisu re sur nene sane sur tai nap̃a asitom ke asape tap̃atete imi m̃alivin amiu pog tai yo. \v 13 Ana ya ga nap̃a akila, akekaran ga nap̃a akilia ave p̃egas amio Kristo e kiena naloge viowaena lala. Visae sanene, yoko siraunia, pupia kekarena vap̃isi van amiu, nap̃a akilia ave p̃egas si amio e pogos nap̃a imi m̃aliv amio kiena naurarena. \v 14 Visae tap̃ena la akilia asape kia kiena Kristo sike e ko, yoko akilia akoven viuelen viowa la imi, ana ve ositom manene re. Yoko pupia navisa ruruena sulue ga e ko, komin nap̃a Ninuna ne naurarena kiena ne Ntewa nae ma e peni sike e kiom̃a malena. \v 15 Visae ala nakoaena tai pona naloge viowaen tai imi van ko, pe pon re akila komin nap̃a asape ko na yar na wem̃aren yaru, pona ope yar na vinauena, pona ope yar na kilaroen navisaluaena, pona ope yar na kilaen viowa yo. \p \v 16 A visae akila komin ga nap̃a akilia asape ko na omlelaga ke e Kristo, ve okila re sane omawa, ana monar oyeluar Ntewa nap̃a pisu ko ke sape ko na otoroki nap̃a kia kiena ne Yesu Kristo sike e ko. \p \v 17 Nagane, pogos na lip̃ereena siar ke rui, a yoko va m̃a tol p̃esan mratava m̃ana ne Ntewa. A tepisu nap̃a naga kilia tam̃an pog m̃arera lap̃asia warpo yo e malena kiena narina lala, ana visae kila ve sa nene va la nap̃a amlelaga, temninue kare narui am̃a yoko ve sanapen la nap̃a pe sinelan re logearen kiena Lologena Wo poli. \v 18 Nanene na sane visena tai na Tus marua na Visena na Manmaruaena nap̃a pisa sanini, sape: \q1 \qt “Yar nap̃a asitom asape naga mesmes rui, pe sur m̃arera tai nap̃a Ntewa kilia tamalia.”\qt* \rq P̃akaiwa 11:31 \rq* \p Ana visae ve sanene, ositomyuli yar la nap̃a yepel mavin Ntewa, la ape yar na mlamulen viowa ga narui. Yoko ve sanapen la? \p \v 19 Pogaga, e nene nevisa narin visen tai van amiu nap̃a Ntewa tam̃an naloge viowaena pimi m̃alivin amiu. Nesape asum̃a akilakila ga wo van yeririna make ga, a asum̃a aligan kiamiu malena sike e limana Ntewa. Naga pe Ntewa nap̃a sii make suria, naga pe Ntewa nap̃a masisun ruru sur make ga, a naga pe Ntewa nap̃a tekilia towasine ruru naga silaga. \c 5 \s1 Visena pa pa nasumonen lala \p \v 1 Pogaga, nagane sineun nesape nevisawal sitomena lap̃asia van amiu nasumonen lala na sum̃are. Nesitom nesape netorokin nevis van amiu sanene, komin nap̃a in m̃ena nepe nasumonena, a metavania, in m̃ena tai nap̃a nepisu Kristo e kilamarau, pogos nap̃a kus ke naloge viowaena metava e lak torovia. Ana nekilia ruru nesape in m̃ena tai nap̃a yoko nesike loyum̃a e naurarena la nap̃a yoko imi sirau, nane nepisu sane popon nekila visen la nene vena iila amiu. \v 2 \x - \xo 5:2 \xt Yoan 21:15-17\x*Neviun manene tan amiu sanini, nesape monar avisuar ruru p̃egas nen sipsip la nap̃a Ntewa mligan sike vatanon kiamiu navisuarena. Nanene na yum̃aen tai nap̃a keviu pap̃isi, ana lelaga, pe pon re visae akila nap̃a pe sinemiun re nakilaena poli. Ana popon akila ga amio sitomena nap̃a kekaren nakilaena, sa nap̃a Ntewa sinenania. Ana yum̃aena ya nap̃a akila, ve akila re ga komin narin nalaen tai nap̃a yoko alavia, ana akila ga komin nap̃a narin sitomen tai teke e amiu sape akila vena iilaen yar tap̃ena lala. \v 3 A la nap̃a asike e limamiu vena avisuar la, ve akila re nap̃a akilali awarar manene laa, ana monar asumon ruru la, avian la e mrapa, ana akilia ataveve lelen lamiu. \v 4 Visae ayum̃ae m̃a sanene vano, yoko p̃ar na visuaren sipsip kiena ne Ntewa yoko kekaran amiunia. Pogos nap̃a imi m̃aliv sina, yoko visir plan amiu sane kiena p̃arin sup̃e lala, yoko vaia ruru amiu nap̃a kiena pupia navilavilaena naurarena vila e amiu nap̃a tap̃atete si vito tano pog tai. \s1 Visena pa yar tap̃ena lala \p \v 5 Nagane visena imi van amiu kam m̃ee lala. Nepiun manene pan amiu nesape monar akekaran nap̃a avatanon kiamiu yermarua lala a kiamiu nasumonena lala. Visen la ne sanene kam punu ga monar alavia, komin nap̃a popon silaga tekila p̃elaga na vatanoena van ita. Nanene sane visena tai na Tusi na Manmaruaena tai pisa nanua laa rui, nap̃a sape \q1 \qt “Ntewa pisalup̃ar p̃elaga na vilaveena, ana miila p̃elaga na vatanoena.” \qt* \rq P̃akaiwa 3:34 \rq* \m \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Mat 23:12; Luk 14:11, 18:14\x*Sanene, popon tekila kieta sitomena su lue ga vatanon Ntewa. Teligan ita e limana, ana e kiena m̃areraena yoko kilia visirlua ita si pogos tai. \v 7 Teligan kieta naurmiena la sike e m̃asina, komin naga sitom ita pap̃isi, sinenan sape iila ita. \s1 Avisalup̃ar Yermare \p \v 8 Nesape nevisa m̃ena visena na wep̃ege amiuena tai, sane monar avisuar ruru amiu, monar avisu kilale towe laa mrapa. Kieta nasinekar nap̃a Yermare, naga telivwo ita lue ga, naga sane pupia sur mal tetan tai nap̃a sane visokarian manene laa nalelagaena lala, visae sum̃alun la karwowa kare la vitolwowa la vap̃isi. \v 9 Ana ve atam̃an re kila sanene, monar asum̃al m̃arera e kiamiu naviawaena vena avisalup̃ar ruru naga. Pe kam re ga nap̃a naga sum̃a kilali amiu ke poli, ana akilia rui sane kieta erau tap̃ena la mok liu teliv e yomarava nini piora, naloge viowaena la pimi m̃alivin la ke m̃ena ga, ana popon ita make ga tesum̃al m̃arera vena Yermare ve taulu re ita yar tai. \v 10 Lelaga nap̃a asum̃a amloge piowa towe laa e pogos nene, ana kieta Ntewa nalemamiena make ga yoko iila amiu. Naga ke narui nap̃a mligan plan amiu rui vena yoko amiu amio Kristo loyum̃a e kiena pupia naurarena, a naga ke narui yoko ligan ruru amiu sina nagane. Yoko sinemiu ve kurkur re, yoko ve akulul re, ana e kiena nam̃areraena, yoko akilia aviawa ruru sina. \v 11 Nane, teyeluar kieta Ntewa nene, komin kiena nam̃areraena sum̃a taulu make suria, a yoko sum̃a taulu vano-o tap̃atete p̃isi pog tai, sanene narui. \s1 Visena maro \p \v 12 \x - \xo 5:12 \xt Yum̃aena 15:22,40\x*Nesike e nini nemio kieta puruvi wo nap̃a Saelas, nop̃asine ke naga e sur moki, a naga miila inu sirilua kiamiu m̃aki nene. Nekilia nesape m̃aki nene plas laa ga, nepis ve tokak ga, ana ya nap̃a sike ea, nekilia nesape pisawal ruru p̃elaga wo tanea lala na lemamiena kiena ne Ntewa pe lelaga, nap̃a torokin amiu nap̃a asike e nagane. Ve sanene, auloia, alavia vena iilaen kiamiu sitomen lala, silaga asum̃alu m̃arera ase ea. \p \v 13 \x - \xo 5:13 \xt Yum̃aena 12:12,25, 13:13, 15:37-39; Kolosi 4:10; Pilimon 1:24\x*Lala na sum̃are nae nini Rom, amio m̃ena Mak, nap̃a nemla naga sa ga naruu narui, apisa po kolulag pona pokolemalo pan amiu. Mesike e nini, mepisu piowa towe ga, memloge sane mesike e pupia pulkumali viowa nasumo nap̃a asape P̃apilon. Ana naga pogaga, komin nap̃a mekilia mesape Ntewa mligan plan imimi nap̃a memio amiu, ita teve kiena. \p \v 14 Nevisa maron sanini, nesape pogos nap̃a aim lele taaga, aworworun amiu, amun pipimiu sa nap̃a akekaran ruru amiu. \p Ana kiau leniena sa nap̃a sum̃arena wo kiena ne Yesu Kristo sike make amio amiu nap̃a ape kiena. \p Inu, Pita.