\id 1CO Lewo \h 1 Koren \toc1 M̃aki Nasumo Nap̃a Pol Siri Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu KOREN \toc2 1 Koren \mt2 M̃aki Nasumo Nap̃a Pol Siri \mt2 Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu \mt1 KOREN \imt1 Visayuena Na Tusi Nene \is1 Komp̃asnen suniena plas na tusi nini \ip M̃aki nini pe m̃aki nap̃a Pol siri p̃esa pa le Koren lala nap̃a amlelaga e Yesu. Naga siria komin suri viowa la sum̃alu e maliena kiena li nalelagaena lala nae yo nene, a naga mligan m̃aki nene pano vena iila la. Sum̃are nae Koren, Pol ke narui naga siaria. \ip Koren naga pupia pulkumali kiena le Kris lala, a naga pe pulkumali keviu na lepas nap̃a Akaea, nap̃a m̃eke vatanon p̃arin sup̃e nae pulkumali nap̃a Rom. Yaru nae purvanua tap̃ena la moki asike e nene, a naga pe yo tai nap̃a yaru la akila ruruia e lepas na kilaen yum̃aena na tauluen kilavaru, a e lepas na kiela p̃elaga marua. A la nae yo nene, kiela kia keviu e yomarava komin kiela p̃elaga viowa lala, a nap̃a amlotun ke ntewa tap̃ena la moki. \ip Suri kerkeviu la nap̃a Pol pisayu e kiena m̃aki nene sanini: \ip pisayu napiowaena nap̃a yaru na sum̃are la asum̃a amlip̃ere la, \ip pisayu napiowaena nap̃a la asum̃a akila ke piowa pa sira lala, \ip pisayu mrapa mesmesu na kilaen talovaena, \ip pisayu sanape e kinanena lala nap̃a akila kup̃ap̃aena e la van nono lala. \ip Pol pisatam̃e kiela naviuniena lap̃asa, ana pian la e mrapa mesmesu na taveveena vena alotu e sum̃are, amio m̃areraena la nap̃a Ninuna Wa sum̃a kian ke pa sum̃are, a nalelagaena nap̃a yaru kilia mali sina. Pol kila meraravan nap̃a kilia ruru napiowaena a navisatam̃eena la nene, a pisa meraravan nap̃a lologena wo kiena Yesu ga kilia la navisatam̃eena van la. \ip E marana na keviu 13 pisayu p̃elaga na sinesien Ntewa amio yaru lala nap̃a pe p̃elaga keviu tai nap̃a yeririna kiena Ntewa la monar atavevea. Marana na keviu nene pe komp̃asnen visena kiena ne Ntewa nap̃a yaru la akilia ruruia, taulu komp̃as tap̃ena la na tusi nene. \is1 Komp̃asnen tusi lap̃as nene \ili Visena p̃esa 1:1-9 \ili Yaru na sum̃are la amlip̃ere la 1:10—4:21 \ili Mlamulena viowa amio sira, a malena na mratava 5:1—7:14 \ili Li nalelagaena lala a yaru la nap̃a amninue Ntewa 8:1—11:1 \ili Mrapa kiena li nalelagaena lala na kilaena lotena 11:2—14:40 \ili Yesu mali sina, a yaru la nap̃a alelaga ea akilia amali 15:1-58 \ili Nalaena nap̃a aligan va van li nalelagaena lala nae Yutea 16:1-4 \ili Visena maro 16:5-24 \c 1 \s1 Pol sike gar Episas, pisa pokolulagi pona pokolemalo pan le Koren lala \p \v 1 Erau nae Koren lala, inu nap̃a nesiri m̃aki nini pim̃asu pan amiu, inu Pol, nap̃a Ntewa sinenan sape neimi neve nalologena tai kiena narina Yesu Kristo, ana pio inu, pisirlua inu vena nouarar yum̃aena na sanini. \p Nesike e yo nini nemio kieta erau Sostinis, ana imimi lua mepisa pokolulagi pona pokolemalo pan amiu punu ga, \v 2 \x - \xo 1:2 \xt Yum̃aena 18:1\x*nae sum̃are kiena ne Ntewa e pupia pulkumali nene Koren. Kam ke narui nap̃a Ntewa pio amiu aimi vena asikol amiu amio kiena li nalelagaena tap̃ena lala, nap̃a asutetae asike e yo punu ga nap̃a asum̃a amlotun naga nap̃a kila ita tepe wa ruru rui, nane Yesu Kristo nap̃a naga pe kieta Sup̃e ita punu ga. \p \v 3 Memlen mesape lemamiena kiena ne Yesu Kristo a sum̃are kiena ne Ntewa arimata sike amio amiu. \s1 Pol pisa potena pa Ntewa komin naviawaena kiena le Koren lala \p \v 4 Nepisu sane pogos nap̃a apim ape yeririna kiena Kristo Yesu, lemamiena kiena ne Ntewa sum̃a miyum̃ae keviu e kiamiu malena lala, ana silaga nesum̃a nepisa potena keviu vanonia. \p \v 5 Asum̃a apim apo manene laa e lepas na visawalen Lologena Wo, a asum̃a apa ke metava e lepas na kiamiu nakiliaena, e m̃ena ga e lepas na p̃elaga wo tap̃ena make ga lala. \v 6 Pogos nap̃a nepisu nene, nepisu sa ga kiau yum̃aena la nanua ne, nap̃a nepian amiu e Kristo, nagane sum̃a p̃ar ke pupia mrasa. \p \v 7 Nalaena lala pona nam̃areraena lala nap̃a Ninuna Wa sum̃a kian pan amiu, pe tai re nap̃a pe atol re poli wa, ana asum̃a amiyum̃ae ke amio la po pap̃isi, komin akirakiravan ke nap̃a kieta Sup̃e Yesu Kristo kilia imi m̃alivi si e yomarava nini. \p \v 8 Naga pe pimi m̃alivi re poli wa, ana naga sum̃a miila ita silaga vena tesum̃alu m̃arera tesum̃a ga vano-o tol legiena maro nene, ana pogos nap̃a tesum̃alu tese marana ne Ntewa, yoko naga kila nap̃a naviowaena tap̃atete se ita. \p \v 9 Ntewa pisaar rui vena viewo ita, ana tekilia towasine ruru kiena visena nene, komin naga pio ita, p̃ere ita sikol ita teve erau wo temio narina, Yesu Kristo kieta Sup̃e. \s1 Sum̃are sum̃a mlilip̃ere pap̃isi \p \v 10 Kiau namratava lala kiena kieta Sup̃e Yesu Kristo, nesape neviun manene van amiu e kiena kia, nesape ap̃ionli nap̃a aim ave taaga sina. Popon ve alilip̃ere amiu re, ana amiu, kiamiu sitomena a kiamiu visena monar ve taaga. \p \v 11 Nepisa visena la nene, komin la nap̃a puna yaru nene Kloe apim apisawal pan inu asape veveyuena sike likan amiu, olai lala a vineu lala. \p \v 12 \x - \xo 1:12 \xt Yum̃aena 18:24\x*Nemloge nap̃a amiu peve taaga asum̃a apisasa ke kiamiu p̃egas lala asape “In na yoko netaveve Pol,” pona tap̃ena sape “O, in na nepe kiena Apolos,” pona tai sina, sape “O, in na nesikol inu e p̃egas kiena Kep̃as.” A lap̃as sina, apisirilua si kiela narin p̃egas lap̃asia, akoven plan tap̃ena lala, asape “O, imimi ga mepe yeririna kiena Kristo lelaga.” \p \v 13 Ke, ya ne akila ke sanene? ?Pona popon tetewowa Kristo ve kinakinasa, teliwerwere e kiamiu narin p̃egas la sanene? ?Pona lap̃as asape ape kiau Pol, komin nap̃a asitom asape in ke narui nap̃a netelan inu e laki torovia vena netamalia la? ?Pona lap̃asia sinela p̃esan nap̃a akeela e kia kiena Yesu, ana asitom asape akeela e kiau kia? \p \v 14-16 \x - \xo 1:14-16 a \xt Yum̃aena 18:8, \xo b \xt Yum̃aena 19:29; Rom 16:23\x* \x - \xo 1:14-16 \xt 1Kor 16:15\x*Sanene, nepisu pogaga nap̃a nanua ne, pe nekee amiu re nena tai poli, Krispas ga lalua Kaias, pona sineu p̃esania, nekee m̃ena Step̃anas amio namratava puna, a pe nesitom̃al re si po laa rui, sane la ga nene, pona lap̃as sina? Nepisa sanene komin nap̃a visae nekee amiu ve moki, pona asum̃alu avis vilaveena rui, asum̃a avisave “!O, imimi ke narui, nap̃a Pol kee imimi e kiena kia!” \p \v 17 Sanene piowa ga, komin Kristo pe mligan inu re nepimin keen yar la poli, ana mligan inu nepimin lologonen kiena Lologena Wo van la. A pogos nap̃a nemlologon ke sanene, pe nekila re nemio m̃areraena na manmaruaena na yomarava nini poli, ana nekila amio m̃areraena na laki torovia kiena ne Kristo. \s1 Kristo kipian manmaruaena a m̃areraena kiena ne Ntewa \p \v 18 Ana yaru la nap̃a asum̃a ataveve ke mrapa na kovioena, amloge visena na laki torovia kiena ne Kristo sane suri tai nap̃a pe sur korena ga pan la, ana ita la nap̃a tetaveve ke mrapa na malena, temloge visena na kiena laki torovia sane m̃areraena kiena ne Ntewa natamalia itaena. \p \v 19 Naga nene sane visena kiena Siriena Wa tai, nap̃a Ntewa pisa sanini, sape \q1 \qt “Yoko nowe plan manmaruaena kiena la nap̃a asitom ke asape ape manmarua, \qt* \q1 \qt yoko nekilawo nakiliaena kiena la nap̃a asitom ke asape akilia suria.” \qt* \rq Ais 29:14\rq* \p \v 20 Ana visena nene pe lelaga pap̃isi, komin nap̃a tepisusu yomarava, tekilia teviun tevisa sanini tevisave awa kiena yaru na manmaruaena lala? Awa yaru la nap̃a apisuveve ruru kiliaena la nap̃a sike e tus lala? Awa yaru la nap̃a akilia avisayu ruru sitomena la nap̃a pe tap̃ena pe tap̃ena nap̃a tetelivi ke nagane? Tepisu sane peraga yo, a tepisu sane Ntewa kila manmaruaena lala na yomarava nini apimi sane sur wowe ga tai rui. \p \v 21 Ntewa ga pe manmarua, a e kiena manmaruaena, naga kila sane manmaruaena na yomarava nini tap̃atete kilia kila yaru kilia naga. Ana naga pisu sane po laa sane vena kila nap̃a kiamimi lologena lala, nap̃a yaru la asitom ke asape pe wowe ga, kilia tamalia yaru nap̃a mlelaga ea. \p \v 22 Le Yu la moki liu nap̃a yepela mavin lelagaena, asum̃a apisavisa ke asape visae mekila kile lala, yoko alelaga ga na wa, a le Krik la moki liu yepela mavin lelagaena, asum̃a apisa ke asape visae mevis mesmesu nena e kiela nakiliaena marua lala, yoko alelaga ga na wa, \v 23 ana pe mekila re sanene pan la poli. Memlologon ga Yesu pan la, mesape naga marewo kiela mlamulena viowa lala e laki torovia, ana visena nene, le Yu lala asape tap̃atete alelaga ea, a le Krik lala, asape visena na wowe ga nene. \p \v 24 Ana e lepas kiena ne la nap̃a Ntewa pio la vena ave kiena, sane ita, nap̃a ita lap̃as tepe le Yu a ita lap̃as tepe le Krik, pe sa re nene poli. Ve tesitom re tesape tevisu kile tap̃ena, komin nap̃a tepisu kilale m̃areraena kiena ne Ntewa e yum̃aena kiena Kristo rui, a ve tesitom re tevisave tetaveve kiliaena tap̃ena, komin nap̃a tepisu kilale namanmaruaena kiena ne Ntewa e mrapa kiena Kristo natamalia itaena. \p \v 25 Yaru tap̃ena lala apisu nap̃a Ntewa tam̃an Kristo mare e laki torovia, asitom ke asape Ntewa malumu ga, ana peraga. Sur nene kila meraravan kiena m̃areraena nap̃a m̃arera laa sane, taulu m̃areraena kiena yaru. Apisu sur nene, asitom asape Ntewa pe wowe ga, ana peraga, kipian kiena manmaruaena nap̃a po manene laa taulu manmaruaena kiena yaru. \p \v 26 Wolai a vineu lala, asitomyuli sane kam na sanapen nap̃a Ntewa pio amiu ape kiena? Pe ita moki re poli nap̃a e lepas na visuena na yomarava, ita temanmarua, pona tepe yaru m̃arera, pona tepe yaru kerkeviu lala. \v 27 Yomarava nini sape tepe wowe, ana Ntewa p̃ere ita, ana kome ita sum̃a kila plan ke manmaruaena na yomarava. Yomarava nini sape ita temalum ga, ana Ntewa p̃ere ita, ana kome ita, sum̃a kila ke m̃areraena na yomarava pito tano. \v 28 Yomarava nini pisa ke sape ita yaru korena ga nap̃a tesike tano, ana Ntewa p̃ere ita, ana kome ita, sum̃a kila ke pupia sur kerkeviu la pito tano, kila apimi ape suri korena. \p \v 29 Sanini, pe yar re nena tai nap̃a kilia visirlua naga e marana Ntewa, sape naga pe manmarua, pona naga m̃arera, pona naga yar tai ne, \v 30 ana Ntewa ga pe purp̃es nen kieta malena viu temio Kristo Yesu. Naga ke narui pitetalia Yesu pimi kilologia mrapa pan ita, ana Yesu pul plan ita, kila ita temesmesu e marana, kila ita tepimi tepe kiena yaru wa lala. \p \v 31 Ana komin suri ne nanene, tepisu nap̃a visena kiena ne Tusi Wa tai pe lelaga pap̃isi, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt “Yaru nap̃a sinenan sape warwaria, naga kilia warwarian ga kieta Sup̃e.” \qt* \rq Ser 9:24 \rq* \c 2 \s1 Pol mlologon lak torovia kiena Yesu e m̃areraena kiena Ninuna Wa \p \v 1 Erau lala, nanua kam na amninue visena kiena ne Ntewa lala, ana nepim nepisawal pan amiu. Ana sa ga nap̃a apisuia, pogos nap̃a nepimin nekila, pe nekila re nap̃a nepilaven visena piayavi lala pona manmaruaena kiena yaru. \v 2 Nekila kiau sitomena m̃arera nesape pogos nap̃a nesike likan amiu, yoko ve nesitom̃al re si sur tap̃ena, ana yoko nelologon ga Yesu Kristo, amio kana marena e lak torovia. \v 3 \x - \xo 2:3 \xt Yum̃aena 18:9\x*Nesike nemio amiu, nemloge sane yepeu malumu pap̃isi, nemarau, sineu kurkur, \v 4 a kiau visena a kiau suniena pe pulen re nena manmaruaena pona kiliaena kiena yaru. Ana e pogos nene, amloge nap̃a kiau visena lala apulen m̃areraena kiena Ninuna Wa, \v 5 a kila sane kiamiu naviawaena pe sum̃al re su e visena na manmaruaena kiena yaru poli, ana sum̃alu su e m̃areraena kiena ne Ntewa. \s1 Manmaruaena kiena ne Ntewa \p \v 6 Lelaga nap̃a kiau visena pe pulen re visena lala na manmaruaena na yomarava nini poli, pona kiliaena kar la nap̃a yerkawa na yomarava nini la akekaran poli, ana pogaga, komin yomarava nini amio kiena yerkawa lala yoko avano amap ga. Ana kam la nap̃a kiamiu sitomena marua ruruia, apisu kilale nap̃a kiau visena lala pulen ruru nena manmaruaena kiena ne Ntewa. \v 7 Kiena manmaruaena nene, naga p̃arpolo ruru sike pa rui sumon nap̃a naga si yomarava nini, ana manmaruaena nene tapolou ruru sum̃a ga, yar la pe akilia re nena ga, ana nagane narui molue merarava ruru ga pan ita na wa sane pupia visaruruena tai nap̃a Ntewa mlavia vena kila ruruitaena. \v 8 A kiena manmaruaena nene m̃alivin ita e mrapa nap̃a Yesu pimi tamalia ita, ana yerkawa na yomarava lala pe apisu kilale re sur nene poli, ana atarar Yesu, nap̃a naga pe pupia Sup̃e na urarena nae ma e peni, la atelanm̃ar naga metava e laki torovia. \v 9 Yeririna la pe apisu kilale re sitomena kiena ne Ntewa sanene poli, naga sane Siriena Wa tai, nap̃a pisa sanini sape \q1 \qt Sur nowo la nap̃a kilamarana yaru pe pisuli re poli wa, pona kiligana yaru pe mlogeli re poli wa, pona los nen yaru pe sitomli re poli wa, \qt* \q1 \qt ana sur ke la nene Ntewa kila ruru sum̃a ga pe kiena ne kiena yaru la nap̃a sinela si naga. \qt* \rq Ais 64:4\rq* \p \v 10 Ana ita, ita na tekilia navisa ruruena la nene, komin Ninuna ne Ntewa nap̃a pisu kilale make suria, a kilia make sitomwanena kiena ne Ntewa, naga kipian itania. \v 11 Sa ga ita yeririna, nap̃a yar tap̃ena mninue ya nap̃a sike e kieta sitomena, ana ninuta ga kilia ruru po. Ana maran taaga m̃ena sa nene e Ntewa. Pe tekilia re ya nap̃a sike e kiena sitomena poli, ana Ninuna ga kilia m̃aga, ana pisawal pan ita. \v 12 Pe ninuna na yomerava re ga nini tai poli nap̃a pisawal pan ita, ana Ninuna Wa nene nap̃a molue ma puna Ntewa pitomi, naga ke narui nap̃a kila ita tepisu kilale ruru nalaena wo la nap̃a Ntewa sum̃a kian ke pan ita. \p \v 13 Sanene, popon avisu kilale m̃ena sane kiamimi visena la nap̃a pimi ke pan amiu, pe amolue re e manmaruaena kiena yar poli, ana Ninuna Ntewa ga sum̃a pian itania. Sanene, mesum̃a mop̃ar ke visena lelaga lala kiena Ninuna Wa nene, ana memligan sike e amiu nap̃a Ninuna nene sike e kiamiu malena rui. \v 14 Yar nap̃a Ninuna pe su re e kiena malena poli, naga tap̃atete visu kilale sur lala na Ninuna, naga sane pe yar tetan ga e la, ana naga tap̃atete nena tol m̃areraena la nap̃a Ninuna kiania. \v 15 Yaru nap̃a Ninuna sike e naga, yoko naga kilia visu kilale ruru sur make ga, ana yar nap̃a Ninuna pe su re e naga poli, naga tap̃atete visu kilale ruru ya nap̃a sike e malena kiena yaru nap̃a Ninuna sike ea. \v 16 Visena Wa pisa sanini, sape \q1 \qt Pe yar re nena tai nap̃a kilia ya nap̃a sike e sitomena kiena ne Ntewa poli, \qt* \q1 \qt pe yar re nena tai nap̃a kilia vian si sur va Ntewa poli. \qt* \rq Ais 40:13\rq* \p Visena nene pe lelaga pap̃isi, ana e ita nap̃a Ninuna sike e ita, tetol sitomena kiena Kristo rui. \c 3 \s1 Pe pon re veveyuena su likan nalelagaena la poli \p \v 1 E pogos nap̃a nesike nemio amiu nanua ne, sineun nesape nevis ruru nemio amiu sa nap̃a kam na ape yeririna nap̃a Ninuna ne Ntewa sike e kiamiu malena rui, ana peraga. Nepisu sane kam na pe atoroki re poli wa, nane kila narui nepis pan amiu sa nap̃a kam na ape yar na yomarava ke ga wa, nap̃a e lepas na kiamiu malena amio Kristo, kam na sa ke sisi tomtom lala wa. \v 2 \x - \xo 3:2 \xt Le Yu lala 5:12,13\x*Sanene, nepagan amiu e ga e yu, tap̃atete nela kinanena m̃arera van amiu, komin kam na pe atorokin re poli. Ana pimi tol nagane, nepisu sane kam na pe atoroki re poli wa, \v 3 komin nap̃a p̃elaga na yomarava nini mok liu sike likan amiu wa. Pona kam na pe apisu kilale re poli yo, ana pogos nap̃a vielueena amio veveyuena sike e amiu, kana kinasa sane asike e yemalolo na wa, kiamiu p̃elaga sa ga p̃elaga kiena yaru. \v 4 \x - \xo 3:4 \xt 1Kor 1:12\x*Merarava ruru po pap̃isi nap̃a amiu na sanene, komin nap̃a asum̃a amlip̃ere amiu ke sanene. Kam lap̃asa asum̃a apisa inu, asape “Aulai, imimi na mekekaran Pol, metaveve naga,” a kam lap̃asa asum̃a apisa ke erau nalologena Apolos nene, asape “Ke, imimi na mekekaran Apolos, metaveve naga,” ana sitomena sur la ne sanene, sitomena kien yar ga. \p \v 5 Visae sinemiun avisayu kiamimi kia imimi lua Apolos, popon asitom ruruia avisave imimi lua mepe yar sur na sanape? Imimi lua mepe yar kiena Sup̃e ga, vena kilaen yum̃aena nap̃a mligan sike e limamimi, vena kila sane akilia alelaga ea. \v 6 \x - \xo 3:6 a \xt Yum̃aena 18:4-11, \xo b \xt Yum̃aena 18:24-28\x*E lepas na yum̃aena nene, in ke narui nemapila kurusia, a Apolos ke narui naga p̃eleule susia, ana Ntewa ga nap̃a kila purp̃esia kapuru pimi kerkeviu p̃ar mrasa. \v 7 Ana monar tevisu kilale sane yar nap̃a mapila kurusa, a naga nap̃a p̃eleule susia, lalua pe akila re pupia sur tai poli, ana naga nap̃a kila purp̃esa pimi keviu p̃ar mrasa, naga ke narui kila pupia suria. \v 8 Ana imimi lua, nap̃a tai mapila kurusa, a tai p̃eleule susia, imimi lua memiyum̃ae maran taaga ga, a yoko imimi luoka ga mowar kiamimi nalaena torokin kiamimi yum̃aena. \v 9 Pe sa re nap̃a imimi lua, imimi yar tai naga po, a tai piowa ga, ana imimi lua mepe yar na yum̃aevaiena lele taaga kiena ne Ntewa, a amiu na sane porotano nap̃a memiyum̃ae ea. \p Pona kana totou tap̃ena na visaena, nekilia nevisave kam na sane yum̃a tai nap̃a Ntewa sum̃a miyum̃aenia. \v 10 Ntewa mla kiliaena wo pan inu, ana nemiyum̃ae sane yar tai nap̃a yepena m̃aen yum̃aena, nemiyum̃aen p̃eren yum̃a tai nap̃a m̃arera ruruia sike na. Ana siraunia, pe in re nap̃a nepisirlua yum̃a metava e p̃erena nene poli, ana erau tap̃ena nene pimi sum̃a miila nayum̃aenen yum̃a. A kam ke sina ga lap̃asa akilia aiila nakilaen yum̃a metava e kana p̃erena nene, ana yaru nap̃a yum̃aen sanene monar visuar ruru kana p̃elaga na yum̃aenena. \v 11 Naga monar tap̃atete liganli si p̃erena tap̃ena, komin nemligan p̃erena napo rui, nane Yesu Kristo. \v 12 A pogos nap̃a amiyum̃aen yum̃a metava e p̃erena nena, pona lap̃asa amiyum̃aen e kol pona selpa pona kilavaru m̃arera, pona lap̃asa amiyum̃aen e laki pona m̃aero pona m̃akururuye. \v 13 Ana siraunia, yoko kapi na legiena maro kekania kilali kiela yum̃aena lala, kila yum̃aena la nap̃a akila, m̃alivi e yo metava. \v 14 Visae kapi tol yum̃a nap̃a yar tai pisirlua metava e p̃erena nene, ana kekan p̃ele ga, yum̃a sum̃alu ruru sum̃a ga, yoko yar nene war kiena nalaena wo tai. \v 15 A visae yar tap̃ena, kapi kekan make kiena yum̃aena, yoko yar nene kilalu make kiena suria. Lavis kapi nene kilia kekanm̃ar m̃ena yar na yum̃aena nene, ana pona naga purmatan kapi nene, tamalia kiena malena. \p \v 16 \x - \xo 3:16 \xt 1Kor 6:19; 2Kor 6:16\x*A kam na monar avisu kilale sane yum̃a nene nap̃a amaplar metava e p̃erena nene, naga kam li nalelagaena lala, a sane yum̃a na lotena wa tai m̃ana Ntewa, nap̃a Ninuna sum̃a loyum̃a ea. \v 17 Yum̃a na lotena kiena ne Ntewa naga kam ga ne, a visae yar tai sinenan sape kila kare yum̃a nene, yoko Ntewa welua nena naga, komin kiena yum̃a na lotena nene naga pe wa pap̃isi. \p \v 18 Amiu monar ala ya nap̃a nepisa ke ne, pe pon re asitom avisave naga pe sur korena ga. Visae amiu yar tai sitom ke sape naga pe manmarua ruru po e nakiliaena na yomarava nini, popon manene naga ligan sitomena navisokanena la nene sike na. E lepas nakiliaena na yomarava nini, naga monar kila naga sane yar ga tai nap̃a pe wowe, ana visae naga kila sanene, yoko naga kilia ve manmarua ruruia e nakiliaena lala kiena ne Ntewa. \v 19 E Visena Wa, tepisu visena tai nap̃a kila meraravan sape manmaruaena na yomarava nini sane sur wowe ga e marana Ntewa, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt La nap̃a asitom ke asape la ape manmarua ruru po e yomarava nini, asitom ke asape la akilia suria, ana e marana Ntewa la ape wowe ga, naga pisu kilale la ruru rui.\qt* \rq Sop 5:13\rq* \m \v 20 A visena tap̃ena sina sanini, nap̃a sape \q1 \qt Sup̃e pisu kilale ruru sitomena lala kiena li na manmaruaena la na yomarava nini, sape ape sur korena ga. \qt* \rq Yauena 94:11\rq* \p \v 21 Sanene na, ve tevilaven re sitomena na yomarava lala. Tap̃atete akila sur wo tai van amiu, komin nap̃a Ntewa kian kiena navisa ruruena wo punu ga pan amiu rui. \v 22 Inu Pol nemio Apolos a Kep̃as, mekila yum̃aena wo punu ga pan amiu rui, a nagane yomarava nini sike e limamiu. Visae amal pona amare, visae asum̃a nagane pona ase legiena nap̃a pimi ke ga wa, ana sur punu ga ape kiamiu rui, \v 23 a amiu ape kiena Kristo, a Kristo pe kiena ne Ntewa. \c 4 \s1 Yum̃aena kiena Pol amio Apolos sane nalologena kiena Yesu \p \v 1 Sanene na, amiu ve aligan imimi re meva metava, ana popon avisu imimi sa ga yar na yum̃aena kiena Kristo lala, nap̃a naga mligan visawanena lala kiena ne Ntewa e imimi, vena mevisawal va la nap̃a pe akilia re poli. \p \v 2 A pupia sur nap̃a sike e kiamimi sitomena, mekilia sane monar memasisun ruru wo e yum̃aena nene nap̃a kiamimi yerkawa mligan e limamimi. \p \v 3 Pe nesitom manene re nesape am̃a amiu asitom ke sanapen inu, po yar la alip̃ere inu ve sanape, a in m̃ena pe nepilevilen in re sina poli nesape in na sanene pona sanene. \v 4 Lelaga, pona nepisu in ke sina ga nesape nemiyum̃ae pogaga ne, ana nanene kiau sitomena ga ne. Kiau sitomena nene tap̃atete kilia kila inu nemesmesu, a Sup̃e ga naga pe yar nap̃a torokin lip̃ere inuena. \p \v 5 Ve sanene na, ve tokoskosin re lip̃ereen yar tap̃ena, ana monar tesum̃ate Sup̃e wasup̃e e kana legiena na lip̃ereena nena. E pogos nene, yoko naga la sur la nap̃a atapolou asike e yemalolo, kila nap̃a amolue e yomerarava, a yoko la sitomwanena la nap̃a atapolou ke e los nen yaru, kila nap̃a amolue e maran yeririna make ga. Yoko Ntewa waveve sur la nene, ana yoko naga vis va yeririna lala torokin ya nap̃a naga m̃al e kiela malena. \p \v 6 Erau lala, visen la ne nesum̃a nepisa p̃isi ne, nesum̃a nepisayu ke ga imimi lua Apolos ne, ana nekila sanene komin sineun nevian ruru amiu, sane ve avisusu re ve tap̃ena e kiamiu navianena lala. Amiu lap̃asa apilave komin navianena na kiela p̃egasa, a asum̃a apisusu ke piowa e navianena na p̃egas tap̃ena, ana sanene na pe mesmes re poli. \p \v 7 Kam punu ga maran taaga, kam na pe apo manene re taulu tap̃ena la poli, a visae sur wo tai sike e amiu, pe kam re na amiyum̃aen poli. Ntewa ga kian pan amiu sane nalaena tai, ana sanene na pe pon re si avis vilave vanon poli. \v 8 Lelaga, nekilia nesape asum̃a asitom ke asape kam na limamiu pulen sur wo lala kiena ne Ntewa rui, ana amloge po, asitom ke asape kam na ape kiena yerkawa lala na yomarava nini rui, nap̃a akoven imimi mesike nena varau. Visae lelaga nap̃a sane kam na ape p̃arin sup̃e lala kiena ne Ntewa na yomarava nini, po pap̃isi, ana pe nesitom re nesape sanene poli. \p Ana visae pogos tai ve sanene, pona pe kam re ga poli yo, ana yoko Ntewa visu sane imimi lua m̃ena ga metorokin meto metava memio amiu vena ve sup̃enen kiena yeririna lala. \p \v 9 Ana nagane, imimi li nalologena lala pe mesu re e yo wo na sanene poli. Sane Ntewa mligan imimi mesike laa varau tano, nap̃a yeririna na yomarava nini amio m̃ena navisi lala apisu kare imimi, sane metorokin ke ga yaru lala nap̃a amla koaena na marena pan la. \p \v 10 Memlogear ke Kristo, mekila ke kiena yum̃aena, ana li tap̃ena la apisu imimi sa ga mepe wowe towe ga, ana asum̃a apisayu amiu asape ape manmarua ruru nena e malena kiena Kristo. Apisu sane imimi na memalum ga, ana kam na am̃arera. Apisu imimi piowa ga, ana amligan amiu asike metava. \p \v 11 Imimi na pe sa re nena amiu poli, komin siar nanua pimi tol nagane, viso kar imimi, moto kar imimi, pe m̃amimi kulsota wo re poli, mesum̃a mepane ke pog m̃arera lala, m̃amimi yum̃a wo re nap̃a memon e poli, \v 12 \x - \xo 4:12 \xt Yum̃aena 18:3\x*ana mesum̃a memal ke ga e yum̃aena na limamimi. Yar la apiuelin imimi, ana mepisa ruru la ga. Akila kare imimi, ana metam̃an ga. \v 13 Apisa kare kiamimi kia, ana mekilali nap̃a mepe erau ruru ga memio la. Mekila po sanene, ana akila imimi sa ga kororaki na yomarava nini. Lelaga, pimi tol nagane apisu imimi sa ga sur korena ga. \s1 Pol piun sape ataveve lana \p \v 14 Pogaga, pe nepisa re visena la ne ne vena kila amiu amawa poli, komin kam na sa ga naruu lala nap̃a sineu sii amiu pap̃isi, a sineun nevian ruru amiu. \v 15 Nekilia nesape yerkawa tap̃ena la mok liu nap̃a apisuar amiu a amiila kiamiu lelagaena e Kristo, ana popon asitom̃al sane inu ga taaga nepe arimamiu. In na nop̃ar p̃esan Lologena Wo kiena Kristo pimi pan amiu, ana in na sane arimamiu e kiamiu malena amio naga. \p \v 16 \x - \xo 4:16 \xt 1Kor 11:1; Pilip̃ae 3:17\x*Sanene na, nepisu sane mesmesun ga nap̃a nevis van amiu, nom̃areran amiu nesape ataveveli lelen lau sumo. \p \v 17 Sitomena ne nanene kila nesape nevitetalia Timote im̃asu pun amiu. Nepisu sane Sup̃e tam̃an naga pan inu sa ga naruu tai, komin naga miyum̃ae ruru po e yum̃aena lala a nekekaran naga pap̃isi. Ana pogos nap̃a visae imi m̃alivin amiu, sineun nesape naga kila amiu asitom ruru si kiau p̃elaga nayalena nap̃a nataveveen Kristo, sa nap̃a nesum̃a nepian ke pa yar lala na sum̃are make ga la nap̃a nesum̃a neteteliv ke e la. \v 18 Nekilia sane pogos nap̃a apisu sane pe nom̃alm̃aliv re si pun amiu poli, kam lap̃asa akilali nap̃a amligan la sina asu metava. \p \v 19 Ana pogaga, komin nap̃a visae Sup̃e tam̃an van inu, yoko ve ve piavi re neim nom̃alivin amiu. E pogos ne nanene narui, yoko yepeu mavin logeen visena kiena la nene, ana sineun nesape nevisu sane kiela m̃areraena na kilaen yum̃aena m̃arera sanape. \p \v 20 Nanene komin nap̃a visena kiena yaru pe pe sur re tai poli loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa, ana m̃areraena kiena Ninuna ke narui naga pe pupia suria. \p \v 21 Pogaga, sineun nesape asitom ruru sumo, sane visae nom̃alivin amiu, yoko ve sanape? Visae sinemiunia, nekilia neim̃asu pun amiu nemio kiau visena m̃arera lala na veveyuena, ana po manene laa visae akila kiamiu sitomena la su tano sumo wa, ana nekilia neim̃asu nemio ga visena la nap̃a malumu, e p̃elaga na sinesiena. \c 5 \s1 P̃elaga viowa loyum̃a e sum̃are \p \v 1 Visena pimi tol kiligau sape sur tai sike likan amiu nap̃a piowa manene laa. Apisape kam yar tai, arimana pa talopa amio sira tap̃ena, ana siraunia, yar nene pinaun wona arimana nena pimi sike amio. Lelaga kemua nap̃a, yaru na yemalolo lala tap̃atete akila p̃elaga nene, ana sanape na kam li nalelagaena tai sum̃a kila? \p \v 2 Kam li nalelagaena lala asum̃a apisir plan amiu, asape kam na amiyum̃ae ke po, ana sanape asum̃a atam̃an ke p̃elaga na sanene sum̃a miyum̃ae ke likan amiu? Popon aloge viowagan sur nene, a popon akovenlua yaru nene vetan kiamiu sum̃are. \p \v 3 Ee, lelaga nap̃a nagane nesike e yo nini nesike laa perinan amiu, ana e ninuu nemloge sa ga nesike ga nemio amiu. Sanene na, e kia kiena Sup̃e Yesu, nesum̃a nepisawal ke nalip̃ereena tai kiena yar nene sa ga nesum̃al ke ga nesike e maramiu. \v 4 Sanene na, pogos nap̃a aim si lele taaga, monar avisu sa nap̃a ninuu sike ga amio amiu, a monar akilia sane Sup̃e Yesu m̃ena sike amio kiena m̃areraena, \v 5 ana monar akovenlua yar nene vetan sum̃are. Naga monar ure sina, wasup̃e si e yomarava va e limana Yermare, ana popon p̃elaga lala na mlamulena viowa na yomarava akila naga loge viowa vano vano-o va p̃isi, ana suraunia pona wasup̃e si imi yo, vena Sup̃e kekaran tamalia ninuna e legiena maro. \p \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Kal 5:9\x*Erau lala, pe pon re asum̃a awarwar manene amiu poli, avisave kam na amekiki, komin kororaki nene sike e amiu na wa. Kam na akilia rui sa nap̃a narin is ga, ana kilia kila kilaparavi punu ga lapa. \v 7 Sanene na, popon vena awar plan is viowa nene nap̃a sike e amiu, vena amiu punu ga aim aekiki ruru sina. Monar tesitom̃al sa nap̃a yermarua lala asum̃a akila ke kup̃ap̃aena e narin sipsip vena kilaplanen kiela mlamulena viowa lala, ana Kristo pimi mare e laki torovia vena warplanen kieta mlamulena viowa lala, ana pe pon re kororaki sum̃a e ita poli. \p \v 8 Ana pogos nap̃a yermarua la akila kup̃ap̃aena p̃isi, akila kana p̃ap̃agena nena, a ita nalelagaena m̃ena lala ita m̃ena kieta p̃ap̃agena tai. Ana pe pon re tesike e p̃ap̃agena nene poli, takan kilaparavi tai nap̃a is marua sike ea. Visena nene kana kinasia sane pe pon re sane mlamulena viowa a p̃elaga viowa na malena marua sum̃a ga e ita, komin loyum̃a e malena na sum̃are, sur make ga monar ikiki ruru wo, ve lelaga ruru wo, a ve wa ruru wo. \p \v 9 Kiau visena tai pan amiu sanene rui. E m̃aki tai nap̃a nesiri pim̃asu pan amiu nanua rui nepisawal nesape pe pon re ava lele taaga amio yar la nap̃a akila ke p̃elaga viowa la poli, pona asum̃a akiriri kar ke vanon sira lala. \v 10 Ana pona kam lap̃asa amlogepal kiau visena nene yo, komin pe nepisa re e lepas kiena yar la nap̃a pe amlelaga re poli. E la nene, la moki akila kolau, la moki ape puluvis lala, la moki apinau, la moki amlotun kiela nono lala, ana visae sinetan tevisave tesu perinan la, pona monar teligan ga yomarava nini narui, komin nap̃a ita make ga tesike e yomarava, a tesum̃a tepitawe ke yar sur na sanene silaga. \v 11 Pe nepisalup̃ar re nene poli, nap̃a tesum̃a tepitawe ke yar kar na sanene e kieta yalorena, ana ya nap̃a sineun nesape nevisa, sineun nesape visae yaru tai sum̃a ga, nep̃a naga pe nalelagaena lelaga tai, ana apisu ke nap̃a e kiena malena naga sum̃a tap̃a ke kolau, pona sum̃a pe puluvis lue ga, pona sum̃a mlotun ke nono lala, pona sum̃a piuel, pona sum̃a mun kuruta namunena, pona sum̃a pinau, ana pogaga, yar sur ne nanene narui ve akila re nena sur tai amio naga. Yoko ve ava re lavisinia, ve akinana re lele taaga amio. \p \v 12 Ve sanene na, e lepas kiena la nap̃a asike vanua e sum̃are, pe pe kieta re nap̃a telip̃ere kiela malena poli, ana e lepas kiena la nap̃a asike loyum̃a e sum̃are, monar tevisuveve ruru la. Visae lap̃asa asum̃a akila ke p̃elaga na mlamulena viowa la nap̃a sane nepisa ke ne, monar telip̃ere la, a monar tekila sur tai van la. \p \v 13 Ntewa ga yoko lip̃ere la nap̃a pe asu re loyum̃a e sum̃are poli, \q1 \qt ana e lepas kiena yar nene nap̃a sum̃a kila ke p̃elaga viowa likan amiu, kam ke narui monar akoven lua naga vano. \qt* \rq Naw 17:7 \rq* \c 6 \s1 P̃elaga wo na kilaruruen veveyuena \p \v 1 Nemloge m̃ena sane pogos tai, kieta puruvi tai na sum̃are naga pepeyu amio amiu tap̃ena tai, ana naga sum̃alu p̃ere tap̃ena nene pa e pupia kumali apis pania. Nepisu sane sur nene pe mesmes re nena poli, komin nap̃a pe pon re yar la nap̃a amlelaga e Ntewa ava asum̃alu e marana yerkawa la nene nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli, vena yerkawa la nene alip̃ere la. \p \v 2 Pogos nap̃a li nalelagaena lala aveveyu, popon li nalelagaena tap̃ena ga lala akila ruruia, komin nap̃a monar tesitom̃al tevisave ita li nalelagaena ke la narui nap̃a telip̃ere yeririna lala na yomarava e legiena maro. Ana visae ita ke narui nap̃a yoko tekila pupia yum̃aena na sanene, pona amiu atorokin nap̃a akila ruru kiamiu narin veveyuena la ne sanene. \v 3 Yoko Ntewa ligan ita vena telip̃ere navisi lala nae peni, ana pogos nap̃a li nalelagaena tap̃ena lala avisin sur na yomarava nini, sanape? Apisu sane m̃arera pap̃isi, tap̃atete akila ruruia? \p \v 4 Peraga, monar akila. A visae peraga, pona asitom asape popon amiu li nalelagaena lala aligan kiamiu visena e limana yar tap̃ena la nap̃a pe asum̃a apim re e sum̃are poli? \p \v 5 Nepis m̃arera sanene komin nap̃a sineun nesape nekila amiu amawa towe laa ga! Ee, nemilan manene pap̃isi navisuena sa nap̃a pe amiu re nena tai nap̃a pe manmarua poli, nap̃a kilia kila ruru kiamiu veveyuena la nene. \v 6 Pona sur ne nanene narui kila sane kieta puruvi tap̃ena na sum̃are sum̃alu mligan puruvi tap̃ena nene pa e pupia kumali, ana sum̃a pisawal ke kiena napiowaena lala e marana pupia yerkawa lala e totanoena nene, la nap̃a pe amlelaga re e Ntewa poli? \p \v 7 Nesum̃a nepis ke pan amiu sanene e lepas na mrapa nap̃a monar atavevea vena kilaruruen veveyuena la nap̃a sike likan amiu, ana po manene laa visae ve veveyuena re m̃ena ga. Veveyuena la ne sanene, kana kinasa sane Yermare sum̃a taulu amiu rui. Pona pe akilia re poli yo wa, nap̃a visae womla tai kila viowa van ko, pona vinaun kiom̃a sur tai, ve ositom re, otam̃an ga, komin mlamulena viowa naga kiena. \v 8 Ana visae osum̃alu sinom̃an oligan yar nene e pupia kumali vena ala nakoaena vania, ko ke narui ko osum̃a okila ke piowa pan womla nene. \p \v 9 Monar asitom̃alia sane la nap̃a kiela malena pe mesmes re poli, yoko tap̃atete avisu nasup̃enena kiena ne Ntewa imi m̃alivi pu la. Pe pon re akilali akila sa nap̃a amninue ke sur nene na wa, komin akilia rui asape Ntewa pe kekaran re nena la nap̃a asum̃a amiyaloro kar ga, pona la nap̃a amlotun ke ga ntewa navisokanena lala, pona la nap̃a akila ke kolau, pona la nap̃a asum̃a ap̃iliwilin ke tasnela, pona yerm̃ene pona sira la nap̃a asum̃a ap̃ere la ke sina ga, \v 10 pona la nap̃a asum̃a apinau, pona la nap̃a pe apion re kiela sur pa yar tap̃ena la poli, pona la nap̃a asum̃a amun wii, pona la nap̃a apiueli, pona la nap̃a akila urlelai. \p \v 11 Lelaga nap̃a, nanua sumo kam lap̃asa akila sanene rui, ana potena pap̃isi nap̃a Ninuna Wa kevan amiu amekiki, kila amiu ape wa, a kieta Sup̃e Yesu Kristo kila ita temesmesu ruru sina e marana Ntewa. \s1 Tasneta monar ikik ruru wo \p \v 12 \x - \xo 6:12 \xt 1Kor 10:23\x*Nepisawal p̃elaga viowa la nene, nap̃a pe pon re tekila poli, ana yar lap̃asa pe sinelan re kiliaen poli. La apisa sanini, asape “E, kiau malena nap̃a, nekilia nekila ya nap̃a sineun nesape nekila.” \p Ana nevisatam̃e la, nesape “Lelaga, pona kiamiu malena yo, ana avisuaria, komin sur moki liu nap̃a sinom̃an kilaena, akilia akila kiom̃a malena imi viowa m̃ena ga. Sur mok liu nap̃a sinom̃ania osape sum̃a e kiom̃a malena, ositom osape okilia okawe ruru woga, ana peraga, yoko ovisu nap̃a sur ke la nene narui yoko akawe ruru si kiom̃a malena.” \p \v 13 A yar si lap̃asa nap̃a sinelan asape akila ya nap̃a la sinelania e tasnela, la asum̃a apisa ke visena tap̃ena tai, asape “Kinanena, naga na m̃ep̃eu, a m̃ep̃eu, naga pe na kinanena.” \p Ee, lelaga, ana ovisuar ruru sina, komin nap̃a yoko Ntewa kila sur lua nene ava akovio na wa. Sanene na, Sup̃e mla tasneta pan ita vena ve kieta, ana ita monar tela tasneta tela si vania. Tasneta vena kilaen kiena yum̃aena, ana pe nava kareena re ga poli. \v 14 Visae tetam̃an tasneta vena kilaen ga yum̃aena wo lala, yoko e legiena maro Ntewa kilia visirlua si tasneta, sa nap̃a pisirlua tasnena ne kieta Sup̃e Yesu rui, e kiena pupia m̃areraena. \v 15 Monar tekilia sane tasneta lala la sane komp̃as nen tasnena Kristo. Ana sanape, popon komp̃as nen tasnena ne Kristo tai va sikol si amio sira na mrapa tai? Tap̃atete ve sanene p̃isa! \p \v 16 Ana Visena Wa pisa sanini, sape “Yoko yerm̃ene amio sira, lalua aim ave taaga,” ana yar nap̃a va amio sira na mrapa tai, kila nap̃a tasnena pimi pe taaga amio tasnena sira nene. \v 17 Pe mesmesun re yar tai kila sanene poli, ana monar tesikol ita temio Sup̃e, nap̃a ninuta imi ve taaga temio Ninuna. \v 18 Monar tevisuar ruru wo e mlamulena viowa la nap̃a yar la akilia akila amio tasnela, e lepas na yerm̃ene amio sira. Mlamulena viowa tap̃ena la nap̃a asum̃a akila, asum̃a akila ke piowa ga pa e yepen yar tap̃ena, ana yar nap̃a kila mlamulena viowa amio sira, sum̃a kila ke sina ga piowa pa e yepena. \p \v 19 \x - \xo 6:19 \xt 1Kor 3:16; 2Kor 6:16\x*Ve sineta p̃esan re, sane tasneta na sane yum̃a wa na lotena tai nap̃a pulen Ninuna Wa nap̃a Ntewa mligan sike loyum̃a e ita. Ana tasneta nene, pe pe kieta re m̃ena poli, \v 20 ana pe kiena ne Ntewa, komin nap̃a naga pul lua kieta malena e marena kiena Yesu. Sanene na, monar teyum̃ae temio tasneta vena kilaen ga sur la nap̃a asum̃a avisirlua kiena kia. \c 7 \s1 Talopaena \p \v 1 Pogaga, nagane yoko nevisawal sitomena lap̃asa e nap̃a apiun tan inu e lepas na talopaena, asape popon tetalopa, pona popon tesum̃a ga sanene? \p Ana pogaga, yoko nevisa ve sanini. Visae yaru tai sitom ke sape ve talopa re, naga nene pogaga, pe pe sur re tai poli. \v 2 Ana komin nap̃a tepisu nap̃a natap̃aliena pimi m̃arera, a natap̃aena lau pule manene la, popon manene yar make ga aure wola lala. \p \v 3 Sanene na, visae yar sinenan sape va lavisin wona na sira, wona nene monar kekarania, a pogos nap̃a sira sinenan sape va lavisin wona na yerm̃ene, wona nene monar kekarania. \v 4 Sira nap̃a talopa tap̃atete visave tasnena pe kiena naga taaga, ana wona na yerm̃ene kilia visave naga pe kiena m̃ena ga. Ana yaru nap̃a talopa tap̃atete visave tasnena pe kiena naga taaga, ana wona na sira kilia visave naga pe kiena m̃ena ga. \v 5 Sanene na, tai ve visalup̃ar re tap̃ena visave ve imi re lavisinia. \p Ee, pona pogos tai lalua apisayu yo, lalua atam̃an nap̃a lalua aligania, ve amon re lele taaga e narin pogos tai, vena kila lalua akilia alen m̃arera vanon sur tai wa, ana nanene na pogaga. Ana siraunia, lalua monar sinelan si aim lele taaga, komin visae peraga, pona Yermare visu kilale nap̃a tai malum ga, tap̃atete uarar naga, ana kila loru e natap̃aliena koyo tai. \p \v 6 Sur la nap̃a nesum̃a nepisa ke ne, pe nepisa re sane navisaluaena m̃arera tai poli, sane yar monar talopa, pona monar ve talopa re, ana nemla ga sitomena naiilaena lap̃as nene. \v 7 Visae yar make ga akilia asum̃a ga sane inu, nap̃a pe netalopa re poli, nesum̃a ga sanene, pona yoko vera na wo na wo, ana sur nene sike ga e sitomena nap̃a Ntewa mlavia pan ita peve taaga. \p \v 8 Nesape nevisa visena tai van la nap̃a asu m̃aga sanene, sane la nap̃a pe atalopa re poli wa, amio letano lala. Nepisu sane visae akilia asum̃a ga sanene, sane nap̃a in m̃ena nesum̃a nekila ke ne, yoko wo na wo. \v 9 Ana visae lap̃asa apisu sane peraga, yoko m̃arera van la vap̃isi vena auarar la lue ga sanene, pogaga, po pap̃isi nap̃a visae alual tai nap̃a atalopa amio. Pe pon re natap̃aliena sum̃a kar la sanene vano-o asum̃a aloge viowagania silaga. \p \v 10 \x - \xo 7:10 \xt Mat 5:32, 19:9; Mak 10:11,12; Luk 16:18\x*Visena tap̃ena si tai nap̃a sineun nesape nevisa, naga van la nap̃a atalopa rui, nap̃a pe kiau sitomena re ga poli, ana naga pe visena tai nap̃a Sup̃e mlavia sane visena m̃arera tai pimi pan ita. Pisa sanini, sape sira monar ve ure matan re wona na yerm̃ene. \v 11 A visae pogos tai sira tai ligan wona na yerm̃ene, ure matan sina, naga monar ve talopa re sina, ana monar sum̃a ga sanene. Pona visae peraga, popon naga amio wona na yerm̃ene lalua akila ruru marala, lalua asu si lele taaga. A yerm̃ene lala, ve am̃ene plan re si wola na sira lala. \p \v 12 Pogaga, yoko nevisawal si suri tap̃ena lap̃asia. La pe sa re navisaluaena kiena Sup̃e poli, ana sane kiau sitomena ga lap̃asa vena iila itaena. \p Suri p̃esia, naga e lepas nap̃a yaru tai nap̃a mlelaga e Yesu sike amio wona sira tai, ana sira nene mlelaga re poli. Ana visae sira nena kekaran ga nap̃a lalua asum̃a veraga, po pon re yaru nene sitom sape m̃enelua si sira nene poli. \v 13 A maran taaga m̃ena ga visae sira tai mlelaga e Yesu sike amio wona yerm̃ene tai, ana yerm̃ene nene pe mlelaga re poli. Visae yerm̃ene nene kekaran ga nap̃a lalua asum̃a veraga, po pon re sira nene sitom sape m̃enelua si yerm̃ene nene poli. \v 14 Nanene komin naga e lalua nap̃a mlelaga kilia kila suri wo tai van nap̃a pe mlelaga re poli, ana kiena p̃elaga wo kilia kila kiela talopaena lalua imi wo vap̃isi sane talopaena kiena yaru lalua nap̃a amlelaga. A naga e lalua nap̃a mlelaga kilia kila suri wo tai va narila lala, komin naga yoko kilia ligan ruru narila lala e mrapa na malena wa, yoko akapuru loyum̃a e mratava tai nap̃a po sa ke ga ninis tap̃ena la nap̃a arimala amio anela la ga luwoka amlelaga. \v 15 Ana e lepas kiena lalua nene nap̃a tai mlelaga a tai pe mlelaga re poli, visae nap̃a pe mlelaga re poli sinenan sape ligan lua si nap̃a mlelaga, ita li nalelagaena tap̃ena lala monar tetam̃an ga sanene narui. Visae nap̃a pe mlelaga re poli yepen mavin nap̃a mlelaga, tap̃atete tekilali nap̃a tom̃areran nap̃a mlelaga sum̃a amio wona nap̃a sinenan sape ligania, komin Ntewa sinenan sape tese malena tai nap̃a pulen p̃elaga na sum̃are. \p \v 16 Ko sira nap̃a omlelaga, pona ko yerm̃ene nap̃a omlelaga, pona ositom osape okilia otaulu si wom̃a nap̃a pe mlelaga re poli, ana peraga, pe okilia ruru re nap̃a osape yoko ve sanene poli, komin pona tap̃atete nena otauluia p̃isa, peraga. \s1 Monar teva ruru ita tesum̃a e malena nap̃a Ntewa mligan ita tesike ea \p \v 17 Ana ya ga nap̃a monar tekila, ita make ga monar teligan ruru kieta malena ita punu ga su ruru e nap̃a kieta Sup̃e mligan ita tesike e rui, pona monar teyali ga e mrapa nap̃a Ntewa pio itania vena teyal ea. Nanene naga visena tai nap̃a nemligan sike e kieta sum̃are lala. \v 18 Visena nene kana kinasa sane e nape nap̃a osike ea nanua, sumon nap̃a omlelaga, monar okekaran osum̃a ga ea wa, pogos nap̃a osiar omlelaga. Sanene visae lap̃asa ape le Yu la yo, nap̃a asum̃a ataveve ke kiela p̃elaga marua lala, sane p̃aviu pona ya sina, nanene na pogaga, pe nepisa re nesape visae pogos nap̃a alelaga ana monar avilopu kiela p̃elaga marua la nap̃a asum̃a ataveve ke poli. A maran taaga m̃ena ga sa ke la nap̃a pe ape le Yu re poli, nap̃a pe akila re p̃aviu poli ana asum̃a ataveve ke kiela p̃elaga marua tap̃ena lala. E m̃ena e kiela lepasia, pe nepisa re nesape visae alelaga monar avilopu la e kiela p̃elaga marua la poli. \v 19 Yaru taveve p̃elaga marua ya, sane ve p̃aviu pona ve ve p̃aviu re, naga pe pe suri keviu re tai poli e navisuena kiena ne Ntewa, ana Ntewa sinenan ga sape tetaveve kiena visaluaena. \v 20 Nane nepisa ke pan amiu narui nesape pogos nap̃a olelaga, ova ruru ko ga osum̃a e yo nap̃a osike ea pogos nap̃a pe omlelaga re poli wa. \v 21 Sa ke ga nap̃a visae omiyum̃ae korena kiena yaru tai nanua sumo, ana nagane omlelaga ga na wa, nanene pogaga, monar okekaran nap̃a oyum̃ae korena ga sanene. Ana lelaga, visae pog tai olual kiom̃a pulmas tai nap̃a okilia ourmatan e nap̃a omiyum̃ae korena ke ea, naga m̃ena nene popon op̃isinia. \v 22 Visae ko na omiyum̃ae korena kiena yaru tai, monar ositom̃al sane pogos nap̃a Sup̃e vio ko, naga visirlua ko ligan ruru ko nenaga e namratava puna. Ana e kana lepas ne tai, visae ko pe omiyum̃ae korena kiena yaru tai poli, osum̃a ga sanene, ko m̃ena monar ositom̃alia ovisave pogos nap̃a Kristo vio ko, ko na monar oimi sane kiena yaru na yum̃ae korenaena tai narui, vena kilaen kiena yum̃aena make ga. \v 23 Naga nene komin Kristo pul plan ita e pupia suri tai, sane kana kuruta, vena ita teve kiena, ana monar tevisu kilale ga narui sane mesmesun ga nap̃a teyum̃ae koren ga vania, po pon re teyum̃ae korena van yaru tap̃ena poli, pona tesike vatanon sitomena kiena yaru tap̃ena nap̃a temiyum̃ae ke pania. \p \v 24 Erau lala naga ke nene narui, yo nap̃a osike ea pogos nap̃a pe okilia re Ntewa poli wa, yo ke nanene narui monar osum̃a ga ea, ana nagane omlelaga rui, yoko Ntewa sum̃a ga amio ko e nene silaga. \s1 Naviunena e lepas kiena la nap̃a pe atalopa re poli wa, amio letano lala \p \v 25 Pogaga, nesape nela narin visena tai van amiu e lepas kiena la nap̃a pe atalopa re poli wa. Visena nena, tap̃atete nevisave nanene navisaluaena tai kiena Sup̃e nap̃a pisa pan inu, ana visena nene naga sane kiau sitomena ga tai. Ana kam na akilia rui sane Sup̃e naga po pap̃isi pan inu, naga mla manmaruaena lala pan inu nap̃a yoko amiu akilia awasine ruru la, ana popon asitom urmi e kiau visena nini narui. \v 26 Nagane, tesike e pog viowa tai nap̃a tesum̃a tepisu ke suri m̃arera la nap̃a tepane la, ana popon nevisa si visena nap̃a nepisa metava rui, nap̃a nesape popon teva ruru ita tesum̃a ga e malena nap̃a tesike pae e rui. \v 27 Sanene, visae ko yaru tai nap̃a otalopa rui omio sira tai, popon osu ruru ga osum̃a sanene, ve ositom re ovisave oligan lua naga. Visae ko pe opure re sira tai poli wa, ko m̃ena ga osum̃a ga sa ga nene, pe ositom re osape otalopa omio tai poli. \p \v 28 Ana visae ositom sane peraga, sinom̃an manene osape oure sira tai, pe nepisa re nesape piowa poli, a visae sira m̃ee tai talopa amio yaru tai, naga m̃ena nene pe sa re kiena mlamulena viowa tai poli, nanene na pogaga nene. Ana la nap̃a sinelan talopaena, la monar avisu kilale sane yoko tap̃atete kiela malena memea, yoko avane pog m̃arera la ve moki vap̃isi e yomarava nini, a visae otaveve kiau visena, nap̃a ve otalopa re, yoko nekekara vap̃isi. \p \v 29 Erau lala, nepisa ke sanene komin nap̃a narin pog plas ga sike ga wa vano-o tol pogos nap̃a sa Sup̃e wasup̃e si vitomi, a pe yaru la moki re poli na kilaen kiena yum̃aena. Ve sanene popon manene visae la nap̃a ap̃ure wola la rui, akila sa nap̃a pe atalopa re poli wa, ana akilia akila yum̃aena lala kiena Sup̃e ve moki. \v 30 A la m̃ena ga nap̃a asum̃a atagin ke suri tai, popon sinela p̃esan suri nap̃a atagin ke ne, a la nap̃a amloge ke pon kekarena lala na yomarava, popon ve asitom̃al re sina. La m̃ena nap̃a amiyum̃aen ke kilavaru, popon akila sa nap̃a limala korena ga. \v 31 La nap̃a akila yum̃aena tap̃ena lala na yomarava nini, popon akila sane pe kiela sur re tai sike e poli, komin yomarava nini amio kiena suri make ga nap̃a sike ea sun ke nap̃a yoko va kokovio narui. \p \v 32 Nepisa ke visena la nene pan amiu komin nesitom amiu pap̃isi, pe sineun re nap̃a silaga aligan lue ga kiamiu sitomena se suri la ve moki poli. Yaru nap̃a pe wona re poli, naga kilia sitom urmi e yum̃aena kiena Sup̃e silaga, sape yoko naga kila ve sanape nap̃a yoko Sup̃e kekarania, \v 33 ana yaru nap̃a sike amio wona, naga sum̃a sitom manene suri na yomarava la pap̃isi, ana kila ve sanape nap̃a yoko wona na sira kekarania, \v 34 a yoko kilia kila m̃ena sa nap̃a kiena sitomena la ve ve lua. A sira m̃ee nap̃a pe wona re poli, naga m̃ena ga kiena sitomena m̃arera ruru po vena kilaen yum̃aena kiena Sup̃e, a kiena yalena amio kiena yum̃aena kilia ve wa ruru lue ga. Ana sira nap̃a wona sum̃a ga, kiena sitomena monar su ga e yum̃aena na yomarava nini, sane monar kila suri la nap̃a wona na yerm̃ene loge wonia. \v 35 Kiau visena la nene, pe sineun re visalup̃ar amiuena e suri tai poli, nap̃a sinemiun asape akila, ana nepisa kiau visena kilali nap̃a iila kiamiu malena. Sineun ga nesape suri na sum̃are punu ga kirir ruru wo, a sineun nesape ita li nalelagaena lala ve tekirakirai re, ana tekira tevisu ga kieta Sup̃e naga taaga. \p \v 36 Ita lap̃asia akila nap̃a akilawo kiela sira tai, ana asitom asape popon asutowe laa sane wa, pe asitom re talopaena poli komin nap̃a sinelan kilaen yum̃aena kiena Sup̃e. Ana visae lala tai visu sane sitom manene la sira nene nap̃a akilawoia, sa nap̃a sitom manene vano-o visu sane yoko uarar p̃ele si naga, naga popon akila ga lalua atalopa narui. Nanene naga pogaga ne, naga pe mlamulena viowa re tai nene poli p̃isa. \v 37 Ana visae tai kila ruru sitomena m̃arera nap̃a m̃arera sape naga sinenan vena naga amio sira nene nap̃a akilawoia vena ve kiena, lalua asum̃a sanene sumo wa, a visae naga visu kilale sane naga kilia kawean ruruia, nanene naga kila po pap̃isi visae ve talopa re ga amio wona nene rui. \v 38 Sanene, naga nap̃a talopa mare ga amio naga nap̃a akilawoia asape ve kiena, naga kila suri wo tanea tai pap̃isi, a naga nap̃a sum̃a ga, pe talopa re amio nap̃a apisawo poli, naga kila sur tai nap̃a po manene laa sane. \v 39 E lepas kiena la nap̃a atalopa rui, monar ve aure matan la re sina. Sira nap̃a talopa naga monar su ruru ga amio wona na yerm̃ene nap̃a wona nene mali ke ga wa. Ana visae yaru nene mare, sira nena kilia talopa sina, akilia talopa amio yaru tai nap̃a naga sinenania, ana monar ure ga nap̃a naga m̃ena mlelaga e Sup̃e. \v 40 Sanena nap̃a nepisa ke ne, naga kilia talopa, ana nepisu sane yoko wo laa vania, pona kiena kekarena keviu laa sane, visae naga ve talopa re sina. Nanene inu ga kiau sitomena, ana nesitom nesape Ninuna Ntewa ga mla sitomena marua la nene pan inu, ana popon asitomruruia. \c 8 \s1 Sanapen tata la nap̃a am̃em̃aria pe na kilaen lotena van nono lala? \p \v 1 Nagane sineun visatam̃een kiamiu naviunena e lepas na tata la nap̃a yar la nap̃a pe amlelaga re poli akup̃ap̃ain la ke pan kiela nono lala. Ana amiu asum̃a apiun ke asape popon ita li nalelagaena la takan tata la nene, pona peraga? \p Pogaga, yoko kiau navisatam̃eena visayu sur ve lua, p̃elaga na kiliaena, a p̃elaga na sinesiena. E lepas na kiliaena, yar la mok liu nap̃a la asape akilia ruru navisatam̃eena na kiamiu naviunena nene, a akilia avilaven towe m̃aga nap̃a asitom asape akilia suria. P̃elaga na kiliaena kilia kila yaru ligan kiena sitomena va metava, ana p̃elaga na sinesiena pe sa re nene poli, sum̃a miila ruru ke ga malena kiena yaru. \v 2 Yaru nap̃a sitom manene ke sape naga tol ruru p̃elaga na kiliaena, naga pe kilia ruru re Ntewa poli wa sane popon kilia naga. \v 3 Ana yaru nap̃a tol ruru p̃elaga na sinesiena, naga ke narui nap̃a Ntewa pisu kilale ruru naga. \p \v 4 Pogaga, nane kiau visena lua si ne nanene narui, e lepas na tata la nap̃a akup̃ap̃ain pa nono lala. Suri na sumo pisa sanini, sape akilia asape sane nono la nene ape totou ga, a pe ape totou na sur lelaga re nena tai poli. A sur na lua naga sanini, sane kieta Ntewa naga taaga nena nap̃a pe lelaga sike na. \v 5 Yar la asum̃a apisayu ke kiela ntewa tap̃ena lala pona kiela sup̃e tap̃ena lala nap̃a asape asike ma e peni pona e yomarava nini, a apisayula ke sa ga la yo pulen la ga asum̃a ga, \v 6 ana e ita, tekilia ruru tesape Ntewa na taaga ga sum̃a ga. Naga nane Ata Ntewa, nap̃a naga pe purp̃es nen sur make ga, nap̃a ita tepe kiena. A Sup̃e taaga ga nap̃a sike na, nane Yesu Kristo, nap̃a naga sii make suria, a nap̃a temal ke m̃ena ga e naga. \p \v 7 Naga nene kiliaena napo nap̃a ita li nalelagaena la moki tetol rui, ana sur tai piowa ga, ita lap̃asa pe tekilia ruru re sur la nene poli wa. La nene, nanua sumo la m̃ena asum̃a amlotun nono lala, ana pimi tol p̃ane, m̃arera pap̃isi nap̃a avisu kilalea sane naga nene pe sur na visokanen ga. Sanene na pogos nap̃a yaru la akukin tata la nap̃a akila kup̃ap̃aena ea pa nono lala, tekilia takania sa ga pe pe sur re tai poli, ana ita tap̃ena la nene, pogos nap̃a akania, akan amio sitomena nap̃a asape tata nene naga kana nono lala, a siraunia yepela p̃ilinia, amloge sane akila sur tai nap̃a pe mesmes re poli e marana Ntewa. \p \v 8 Ana monar tekilia sane kinanena, naga pe pe sur re tai nap̃a kilia kila Ntewa visu ita sane topo pona tepiowa. Visae ve takan re tata nene, pe kana kinas re nane topo e kiena navisuena poli, pona visae takania, pe kana kinas re nane tepiowa poli. \p \v 9 Sike ga e ita visae sinetan takania pona yepeta mavin kanena, ana pe pon re tekila sur tai nap̃a nalelagaena tap̃ena sitom sape pe mesmesun re kilaen poli. Pona ita tekilia tekila sur nena woga ga yo, ana pe pon re naga visu nap̃a tekila poli, ana kila kare kiena sitomena. \p \v 10 Sane e lepas na tata la nene, pona e kiom̃a sitomena, okilia okan woga yo, ana okilia okila pe pe sur re tai poli. Ana visae pogos tai osike omio yar lala loyum̃a e kiela yum̃a na lotunen nono lala, ana ala tata van ko ana okan omio la, yoko ve sanape nap̃a visae nalelagaena tap̃ena tai visu ko? Pona naga tai nap̃a pisaar pisape naga mlon ke tata la nene yo, ana pogos nap̃a naga pisu ke nap̃a okania, yoko naga visave “Suwala, yar nene naga pe yar na sum̃are tai nap̃a kilia ruru suria, ana naga sum̃a kan ke ga tata la nene. Sanape, popon in m̃ena ga nakania.” Naga pisa sanene narui, ana naga m̃ena ga kania, ana siraunia yoko kilia loge viowagania vap̃isi komin nap̃a sitom sape naga kila pupia mlamulen viowa tai. \p \v 11 Naga nene kana kinasa sane ko na osum̃a otaveve ke kiom̃a kiliaena napo, opisu kilale sane okilia okila sur nene. Ana monar ositom ovisave yar tap̃ena nene, nap̃a naga pe womla tai nap̃a Kristo mare vena tamalia naga, naga maraun kilaen pap̃isi. Sanene, visae naga visu nap̃a okila pogos tai, yoko kilia kila nap̃a okila kare nena kiena naviawaena. \v 12 Visae ve sanene, yoko Ntewa visu ko sane ko ke narui okila mlamulena viowa pa womla nene, komin nap̃a okila naga kila sur tai nap̃a e kiena sitomena piowagan kilaena. Naga nene piowa ga, sane okila ke ga mlamulena piowa pan Kristo. \p \v 13 Komin sur nene, in na nekila kiau sitomena tai, sane visae kiau p̃elaga na kanen tata nene naga pe sur tai nap̃a kila kare naviawaena kiena wolai nene, yoko neligan ga narui. Ve netol re sina, komin nap̃a yepmavin nap̃a in ke narui nekila wolai nene loru. \c 9 \s1 Pol pisayu kiena p̃elaga na yum̃aena \p \v 1 Erau lala, sineun nevisa van amiu nevisave in na pe nesu re vatanon e sitomena kiena yar tap̃ena poli, ana nemiyum̃ae taveve ke ga ya nap̃a nekilia nesape mesmesun nakilaena. In na nepe nalogena tai nap̃a nepisu kieta Sup̃e Yesu e kilamarau, a amiu ke narui nap̃a sane mras nen kiena yum̃aena nap̃a nemiyum̃aenia. \v 2 Nekilia nesape yar la p̃asia yepela mavin visu kilale inena sane nepe nalologena tai, ana amiu na pe sa re nene poli. Nagane kiamiu malena su ruru sike amio Sup̃e rui, a sur nene kila apisu kilale asape nemiyum̃ae ke pan amiu sane nepe kiena nalologena lelaga tai. \p \v 3 Ana e la nap̃a sinelan lip̃ere inena sane asape nekila ke piowa sanene sanene, kiau navisatam̃eena la sum̃a ga. \v 4 Nekilia sane asape asum̃a apisuar imimi pano-o sinela mare, ana sanape? Apisuar m̃a tap̃ena la nanua sumo ne, ana pe apis re sanene poli, ana pogos nap̃a nepimi, apisa sur tap̃ena narui. Pona asitom asape visae ve mekinana re pona ve momun re ana mekilia memal ga ve sanene vena kilaen yum̃aena pula? \p \v 5 A apisayu imimi lap̃as nap̃a atalopa rui, apiun asape komin ya ne wola m̃ena la apim asum̃a ataveve imimi? Ana ane sape nene naga piowa ga? Nalologena tap̃ena la ne apim p̃esa, amio wenla Sup̃e lala, amio Kep̃as, pogos nap̃a amiyalin ke yum̃aena sanene, wola na sira lala asum̃a ataveve la, ana e poglis nene, yar la nene pe apisa re sur tai e lepas nene poli. \p \v 6 Ana asape avisalup̃ar imimi ke sina ga ve meyum̃aen re kilavaru vena ulen kiamimi suri lala. Visae imimi lua P̃anap̃as ve meyum̃ae re ga woga ga rui, ana komin ya ne apisa ke ga sanene pan imimi lua P̃anap̃as, ana pe apisa re pan tap̃ena la poli? \p \v 7 Asitomyuli yaru na mara lala na purvanua tap̃ena tai. Pogos nap̃a apanon mara, ana ane pul ke kiela sur lala? La ga apulia, pona kiela p̃arin sup̃e naga pisuvevea? A asitomyuli la nap̃a amapla kinanena e lokove. Visae akinana e lokove nene, tap̃atete yar tai vis van la vanonia. A sanapen m̃ena yar nap̃a pagan ke surmal lala? Pona naga pe kanli re nena kala tata ne tai poli yo? \p \v 8 Nepisa sur la nene vena kila amiu avisu kilale sa nap̃a visae yar tai kila yum̃aena tai, popon yar la nap̃a naga miyum̃ae kiela monar avisuar ruruia. A nepisa sanene, pe molue re ga e kiau sitomena poli, ana kieta navisaluaena wa pisayu m̃ena ga sanene. \v 9 \x - \xo 9:9 \xt 1Tim 5:18\x*Visena tai sike loyum̃a e navisaluaena kiena Mosis rui, nap̃a pisa sanini, sape \q1 \qt Pogos nap̃a kiom̃a puluk tai sum̃a yaloro ke metava e kiom̃a mralaki sane kona vena vie plan kurusnela, ve oviar re gona, ana monar otam̃an naga yaloro ea ana kinana lilue m̃aga vano.\qt* \rq Naw 25:4 \rq* \fig Puluk la asum̃a amiyaloro e kona sanene|alt="Ox Tread" src="47_1Cor9.9_OxTread.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="9:9" \fig* \p Pogos nap̃a Ntewa pisa visena nene narui naga pe sum̃a sitom̃al re sur mal la poli, \v 10 ana naga sitom̃al ita nap̃a temiyum̃ae, sape la nap̃a temiyum̃ae kiela, monar avisuar ruru ita. Yaru nap̃a miyum̃ae e porotano, mesmesun nap̃a naga sitom visave pogos tai yoko kan ya nap̃a naga mapila, a yar nap̃a va lokove war kinanena vitomi, mesmesun nap̃a naga m̃ena sitom visave yoko atam̃an ve tokaki vania. \v 11 \x - \xo 9:11 \xt Rom 15:27\x*Ana e lepas na kiamimi yum̃aena pun amiu, memapila mras wo la mok liu rui e kiamiu malena, ana popon vena amiu akekaran nap̃a avisuar imimi a akian navisa ruruena lap̃as nap̃a Ntewa mligan e limamiu van imimi. \v 12 Amiu asum̃a amiila ke yar tap̃ena lap̃asa sanene rui, ana popon akekaran manene laa sane nakilaen wo van imimi nap̃a imimi mekila p̃esan po pan amiu sumo rui. \p Ee, popon akila sanene van imimi, ana tol nagane pe mepisa re nena pan amiu mesape monar akila. Memaraun mesape sa p̃isi mevisawal sanene p̃isa, yoko asitom viowa e imimi narui, sa p̃isi kilawo lawe mrapa na Lologena Wo imi pun amiu. Kila narui mepis re si poli, a visae meloge viowagan nap̃a pe apisuar imimi re poli, pogaga. \p \v 13 Ana popon asitomyuli m̃ena ga sane e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa, la nap̃a amiyum̃ae ke loyum̃a ea amio li na kup̃ap̃aena lala, asum̃a akan ke sur la nene, a asum̃a amal ke e sur la nap̃a yar la amla ke sane kiela nalaena pa Ntewa. \v 14 \x - \xo 9:14 \xt Mat 10:10; Luk 10:7\x*A Sup̃e pisawal m̃ena ga sa ke nene e lepas kiena ne kiena yeririna la nap̃a asum̃a amlologon ke Lologena Wo. La m̃ena ga, mesmesun nap̃a akilia amal e nalaena la nap̃a yaru la ne amloge ke Lologena Wo nene asum̃a ala van la. \p \v 15 Pogaga, in na yar la ne tai ne sanene, ana siar nanua sumo pimi pe nepisali re nesape yar la monar ala sur tai sanene van inu poli, pona monar akila ve sanape na van inu. A nesum̃a nepisakol ke ga sur la ne e m̃aki nini, pe naga re ga nap̃a nesape neviun sur tai tan amiu poli. Pe sineun re nesape asiar nap̃a ala sur van inu poli, ana ap̃arwar amiu asape amiu ke narui apagan inu, ana sineun nesape in na nekilia nesum̃a nowarwar inun nesape Ntewa ga sum̃a pisuar inu silaga. Pogos nap̃a nekilia nesape kiau malena sike ga e limana, nesum̃a nemloge po pap̃isi, a visae ve naga re nap̃a sum̃a visuar inu, pona yoko neloge sane popon sa nemarp̃an ga rui. \v 16 Nesape nop̃arwar inun nap̃a naga pisuar inu sanene pogos nap̃a nemlologon ke kiena Lologena Wo, ana e lepas na pun inu, lelaga pap̃isi pe sur re tai nap̃a nekilia nop̃arwar inun poli. Tap̃atete nevisirlua si kiau kia va metava, nesape in ke narui nepe yar na lologonen Lologena Wo, vanon Ntewa ke narui naga mligan e lum̃au, ana nepisu sane monar nekila ga narui. Visae pogos tai nourenia ve nekila re sina, yoko viowa van inu vap̃isi. \v 17 Visae nekila ke yum̃aena nene e ga e kiau sitomena tai, inu ga nesape popon nekila, vena Ntewa kekarania, pona yoko kilia la nalaena tai van inu komin yo, ana pe sa re nene poli. Pe inu re nap̃a nesitom nesape nekila poli, ana Ntewa ga pisawalia, mligan e lum̃au, ana monar nelogearia, nekila ga ve sanene narui. \v 18 Ana sanene, nesitom p̃ele nesape nela nalaena tai vanonia, ana naga nene pogaga, komin nap̃a Ntewa sum̃a kila ke sur tap̃ena tai sane pul inu e sur wo tai rui. Sur nena, naga pupia nalogewoena nene nap̃a netolia, pogos nap̃a nesum̃a nemlologon ke lologena wo pa yar lala, nap̃a nekila korenan ga sanene pan la. Pona nekilia nevisa van la nevisave ala sur van inu vanonia, pona avisuar ruru inu e pogos nap̃a nemiyum̃ae ke sanene, ana pe sineun re nene poli, sineun nesape akilia atol ga sa ga nene, pe suri tai suwo la re poli. \s1 Pol naga miyum̃ae korena ga pa yaru lala sane nalologena wo tai kiena ne Ntewa \p \v 19 Sitomena ne nanene sike e inu, a nesum̃a nemiyum̃ae ke e p̃elaga tai nap̃a yoko nevisa meraravan van amiu nagane. \p Sane, inu na pe nemiyum̃ae kiena yar re tai poli, a pe yar re tai nap̃a pe yerkawan inu poli, ana inu na nekila inu nepimi sane yar na yum̃ae korenena van yar tap̃ena lala, vena kila sane nekilia netaulu la ve moki aimi alelaga. \p \v 20 E lepas kiena ne le Yu lala, nesum̃a nekila inu nepim nepe yere Yu nena napo, vena kila sane nekilia noure lap̃asia aimi. \p E lepas kiena ne la nap̃a pe ape Yu re poli, ana ataveve ke navisaluaena kiena Mosis, nesum̃a nekila inu nepim sane yar tai nap̃a nataveveen m̃ena ga navisaluaena nene. Pe nepisu re sane nesike vatanon navisaluaena nene poli, ana nekekaran nap̃a nevatanonia ve sanene, vena tauluen la nene nap̃a sinelan suen vatanonia. \p \v 21 E lepas kiena tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, nap̃a pe ataveve re navisaluaena kiena Mosis poli, nesum̃a nekila inu neve taaga nemio la, komin nesape netaulu la m̃ena ga. Pe nepisa re nesape nesum̃a nekilaro navisaluaena marua kiena ne Ntewa poli, peraga, ana pogos nap̃a nesike nemio la, nesum̃a netaveve ke navisaluaena viu kiena Kristo vena kilia kila la alual malena. \p \v 22 E lepas kiena ne la nap̃a nepisu sane pe asum̃al ruru re m̃arera poli, pe nepis m̃arera re pan la poli, ana nekila ke sa nap̃a in m̃ena nemio la, nesum̃a nemiila la, vena pona netaulu la yo. \p Sanene, inu na nesum̃a netaveve ke mrapa make ga nakilaen suri make ga nap̃a nekilia nekila van yaru make ga, vena kilaen sanene vano-o yoko nekilia netamalia lap̃asa aimi alelaga e Yesu. \p \v 23 Nekila sanene, pe nekila re ga pan inu poli, pona vanon suri tap̃ena tai, ana nekila vanon ga nap̃a sineun nesape Lologena Wo monar war mrasa e malena kiena yaru lala, a pogos nap̃a nepisu navisa ruruena nap̃a Lologena Wo kila pan la, nemloge po na po. \p \v 24 Asitomyuli pogos nap̃a yaru na kiririena lala akiriri ke veraga. E pogos nene, la make ga monar akilali nap̃a akiriri koskos veraga avano, ana la ve via aim p̃es vamon la, a kilia taulu tap̃ena lala? Yoko ve taaga kilia koven make lap̃asa, kiriri vano yuve la, la kiena nalaena vanonia. Ve sanene narui, kam make ga monar am̃areran yum̃aena kiena Sup̃e, monar am̃areran akiriri avano vena ala kiamiu nalaena. \fig Otaveve Yesu na sane okiriri ovano otol nalaena|alt="Run Race" src="47_1Cor9.24_RunRace.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="9:24" \fig* \p \v 25 Yar na kirakiraena la asum̃a ap̃ion ruru la silaga, a asum̃a apalia ke suri make ga la nap̃a kilia kila tasnela ve m̃arera ruru re. Asum̃a akila ke sanene komin kiela sitomena lala m̃areran sape monar atauluia, atol nalaena. Ana pogos natelanen meme e yaru na kirakiraena la nene, yam plas ga meme la nene pioyowa sina, ana meme nap̃a popon top̃ion nap̃a atelan e ita, naga yoko sike sike nena. \p \v 26 Sanene, in na nekila ke sanene narui e yum̃aena kiena Sup̃e nap̃a nekila ke ne. Pe nekiriri koren kar re ga poli, a pe nekirakirai re ga sanene poli, \v 27 ana nesum̃a nakawean inu, nesum̃a nepisuar ruru tasneu silaga, komin nap̃a pe pon re nesum̃a nelologo ruru van yaru lala, nesape la sanene, sanene, ana siraunia, in ke narui nekila pal mrapa, pona pe netorokin re nap̃a nekila make ruru kiririena nap̃a nekiriri ke ea. \c 10 \s1 La nap̃a asitom asape la amesmesu rui, akilia akila pal mrapa, sa nap̃a apua kana le Yu la akila sumo rui \p \v 1 Erau lala, popon tesitomyuli ya nap̃a kata apua la akila. Naga nene e pogos nap̃a yermarua Mosis sumon la amolue gar Isip, amio naga ataveve lul nene nap̃a sum̃a sumon la apa akusro pupia sive nene nap̃a mlip̃ere pan la. \v 2 Am̃al pogos m̃arera laa nene, ana Mosis p̃ere la apa ap̃arpoyo ea, ana apim sane ape kiena yeririna kemua lelaga. \v 3 Kas moki asum̃a amialoro ke e yokorena, la make ga akan kinanena nene nap̃a Ntewa kian pan la, \v 4 a pogos nap̃a moto kar la, Ntewa kila wii kate e pulus nen kilavaru nene vena amunia. E poglis nene, sane Kristo ga sike amio la, sum̃a pisuar ruru la e sur make ga. \p \v 5 Ntewa kila m̃a po pan la sanene pano-o, ana yepela mavin sum̃alen m̃arera se ea. Apilon m̃asila pania, ana naga pe tam̃an la re apa loyum̃a e yo nap̃a naga pisaar pan la poli, kila nap̃a asum̃a amarmare tetai kar ga e yomema. \p \v 6 Ana ita nagane, pe pon re teve p̃arm̃arera ve sa repita la nene poli, ana visae tesitom ruru e ya nap̃a pimi paemen la, kilia vian ita ea. \v 7 Visae ve sanene, monar ve teligan re sur tap̃ena sumon Ntewa e kieta malena, sane nono tai nap̃a telotunia, sa nap̃a repita la nene akila. Visena tai nap̃a pisayu kiela p̃elaga e poglis nene, pisape \q1 \qt “La pe asitom re si sur tap̃ena poli, sinelan ga kilaen p̃ap̃agena, amun wii marala tetelivi, a ap̃ure m̃ena sira lala e wolena lala, naga ga nene.” \qt* \rq Nau 32:6 \rq* \p \v 8 La asitom asape malena wo ne nanene narui, ana ve sineta p̃esan re legiena nene nap̃a Ntewa kila lom̃ara viowa la apim akar yerm̃ene lala amio sira lala nap̃a akila lau, ana e legiena taaga ga nene la manu lualima yam lua pa telu [23,000] amare veraga e legiena taaga, sane kiela nakoaena m̃arera tai. Visae ve sanene monar tevisuar ruruia, pe pon re ita lap̃asa ava kar ga sanene poli. \v 9 Yar nap̃a pilave, kila mlamulena viowa sanene, a naga sitom sape pogaga ne, ana sum̃a miyur kare Sup̃e pap̃isi. Yoko Sup̃e kilia kila sur tai vania, yoko yar nene ilania, lom̃ara iminia sane yar na sumo la nene. \p \v 10 A pe pon re tevismumun Ntewa poli, sane la nap̃a asum̃a akila nanua sumo e pogos kiena kata apua lala. E poglis nene, Ntewa pitetalia navisi tai na visaaren marena pimi pula, m̃emom̃ar la. \p \v 11 Tepisu nap̃a la asum̃a akila ke mlamulena viowa sanene, ana tepisu nap̃a nakoaena pimi m̃alivin la ke sanene, ana pe suri tai nawep̃ege itaena. La asirilua kana suniena nena nakonua konua rui, ana tekilia tesitomyu si suri nene nagane, e legiena maro la ne tesike e ne. \v 12 Sanene, visae yar tai visuveve si kiena malena naga taaga, a sitom sape naga sum̃a sum̃alu ruru ke m̃arera rui, popon naga visuar ruruia, komin viowagan nap̃a visae naga kila si viowa pogos tai, ana loru. \p \v 13 Apisu nakilaliena la imi, ana ve sinemiu kurkur manene re. Pe kam re ga apane ke natap̃aliena la nene poli, ana asum̃a am̃alivi ke e malena kiena ne yaru make ga. Ana akilia awasine Ntewa, komin nap̃a yoko naga tap̃atete kila ko ovane natap̃aliena nap̃a ko pe otorokin re otaulu poli, ana pogos nap̃a natap̃aliena imi kilali ko, yoko naga vian kon kiom̃a mrapa nam̃areraena nap̃a nasuwoen natap̃aliena, vano-o oure matan nam̃areraena na tap̃aliena nene. \p \v 14 Kiau erau wo lala, monar ve ava re nena lavisin p̃elaga nap̃a yar la asum̃a amlotun ke nono na visokanena lala. \v 15 Nekilia nesape kam na yar sur la nap̃a akilia suria, ana pogos nap̃a nepisaar mesmesun nena pan amiu sanene, nemlelaga nesape kam na amninu kilale ya nap̃a nesum̃a nepisa ke ne. \v 16 \x - \xo 10:16 \xt Mat 26:26-28; Mak 14:22-24; Luk 22:19,20\x*Nepisa visena la nene komin nap̃a pogos na ova oyakol amio yar la nap̃a asum̃a amlotun ke nono tai, sa ga nap̃a ko m̃ena omlotun ke nono nene narui. Naga nene maran taaga amio ita la nap̃a temlelaga ke e Kristo. E pogos na p̃ap̃agena wa, temlenin namunena wa, temlavia, a na nene sa nap̃a ita tepisawal tesape tesikol ita e p̃egas kiena yar la nap̃a kana kuruta mlau komin la. Ana siraunia, takawero kilaparavi wa, temlavia, a na nene sa nap̃a ita temio la nap̃a akila kare tasnena nap̃a tamalele metava e lak torovia. \p \v 17 Nanene lelaga pan ita punu ga nap̃a tesum̃a tepim lele taaga e p̃ap̃agena wa nene, komin nap̃a tepim sane p̃egas taaga, a takan pae ga kilaparavi taaga nene. \p \v 18 A sa ke m̃ena ga nene pa le Israel lala, pogos nap̃a am̃emom̃ar suri na kup̃ap̃aena lala. Lap̃asa pe akila re kup̃ap̃aena poli, ana akekaran kanen tata na kup̃ap̃aena nene nap̃a yaru tap̃ena ga la akila, ana kila sa nap̃a ape p̃egas taaga nap̃a akila lotena na sanene pan Ntewa. \p \v 19 Pogaga, visena la nene kana kinas na ya? Nesum̃a nepisayu ke nono lala amio nakup̃ap̃aena la nene, ana e kiau sitomena kana kinasa pe nepisa re nesape sur la nene na lelaga poli, pona apowo liu. \v 20 Pe sa re nena nene poli, ana popon nekila meraravan van amiu, nesape la nap̃a akila ke lotena kar la ne sanene, pe amlelaga re e Kristo poli, a kup̃ap̃aena la nap̃a asum̃a akila ke ne, pe asum̃a akila re pa Ntewa lelaga poli, ana asum̃a akila ke ga pa yermare lala. Sanene, pe pon re ava lavisin la nap̃a asum̃a akila ke poli, komin pe sineun re nesape asikol amiu amio yermare la poli. \v 21 Ko nap̃a ototano ke e lele na kinanena kiena Sup̃e, osum̃a omun ke e m̃ana piala wa, a osum̃a okan ke kana kinanena wa, tap̃atete okilia ova ototano e lelen kinanena kiena yermare lala vena omun kiela namunena a okan kiela kinanena. \v 22 Yar na kila sanene naga sum̃a miyur ke Sup̃e, kilia kila Sup̃e vielue vap̃isi, sinena karia. A pona yar nene sitom ke sape visae Sup̃e sinena kar sanene, pe pe sur re tai poli, komin naga m̃arera manene taulu Sup̃e? Pe nesitom re nena sanene poli. \s1 Li nalelagaena lala monar ve akila re sur nap̃a kilia kila li nalelagaena tap̃ena lala aloge viowa \p \v 23 \x - \xo 10:23 \xt 1Kor 6:12\x*Visena tai sum̃a ga, nap̃a yar la mokliu apisa apisape, yaru kilia kila ga ya nap̃a naga sinenan sape kila. Pona visena nene pe lelaga yo, ana sur lap̃asa sike na nap̃a nekilia nekila, ana yepmavin ga kilaena, komin e kiau navisuena, la pe asum̃a amiila inu re e kiau malena poli, a pe asum̃a amiila re malena kiena yar la nap̃a asike lavisin inu poli. \v 24 Nepisa sanene komin nap̃a pe pon re yar tai sum̃a sitom̃al ga naga taaga poli, ana monar sitom̃al m̃ena yeririna la nap̃a naga sike lavisin la. \p \v 25 Pogaga, nagane yoko nevisa sur lap̃asa e lepas na tata na sur mali lala nap̃a akila kup̃ap̃aena ea pan kiela nono na visokanena lala. Visae awar tata la nene imi, aligan su amio tata tap̃ena lala, vena awilwilin la, tekilia toulia takan woga ga. Nanene komin nap̃a tap̃atete tekilia tevisu kilale sane tata na ya la ne sanene, tesape tata ya nap̃a akila kup̃ap̃aena ea, pona tata ya nap̃a pe akila re kup̃ap̃aena e poli, ana ve tesitom manene re, ve teviun re, toul ga narui. \v 26 Telavia, takania, komin nap̃a sane visena tai pisa sanini sape yomarava nini, \q1 \qt amio sur make ga nap̃a sike ea, naga pe kiena ai? Naga pe kiena kieta Sup̃e. \qt* \rq Yauena 24:1 \rq* \p \v 27 A visae yaru tai nap̃a pe mlelaga re poli, vio ko vena ova okinana e m̃ana yum̃a, pona omaraun vaena yo, osum̃a ositom ke osape pona awar kinanena lap̃asa van ko nap̃a akila pae lotena na kiela nono la e yo rui. Ana peraga, visae osum̃a ositom ke nap̃a ovano, ova ga, a ve oviun re naviunena sanene, ola ga ya nap̃a visae ala van ko. \v 28 Ana sur ga tai, visae ova osike pae e nap̃a rui, a nalelagaena tap̃ena tai teke ea, ana pona naga visa van ko sanini, visave Wolai, tata nene, italua monar telonia, komin nekilia rui nesape akila pae e rui pa kiela nono lala. Visae naga visa ve sanene van ko, ana sanene yoko ko m̃ena ga ve okan re. \v 29 Lelaga, e lepas na kiom̃a sitomena, okekaran ga kanena, ana e lepas na womla tap̃ena nene nap̃a pisa sur nene pan ko, viowa vania, ana pe pon re si otol poli, komin visae peraga, yoko okila sur tai nap̃a kiena sitomena pe mesmesun re nenaga p̃isa. \p Ana visae ko ga taaga, a pe yar tai pisawal re sur la sanene pan ko poli, okilia okila ya nap̃a ko sinom̃an osape okilia okila. \p Nane kiau sitomena sanene e lepas nene. Nesitom nesape pe mesmesun re nap̃a yaru tap̃ena ga kilia m̃areran inu visave monar nekila nene, pona ve nekila re nene. \v 30 Visae kinanena ya, nevisu sane visae nelenwo sumo, yoko nekilia nakania woga ga. Pe pon re yaru tap̃ena sinena karinun poli, nap̃a nakan ke tata nap̃a nepisa potena pa Ntewa vanon rui. \p \v 31 Pogaga, naga kana kinasa sanini, sane visae tekan suri tai, pona tomun sur tai, pona ya si nap̃a tekilia tekila, ana monar tekila make ga e p̃elaga tai na visirluaen kia kiena ne Ntewa. \v 32 Pe pon re akila sur nap̃a kila kare sitomena kiena le Yu la poli, pona le Kris lala, pona kieta li nalelagaena tap̃ena lap̃asa, \v 33 ana popon amiu akilali sa nap̃a in na nesum̃a nekila ke pan la. E sur make ga nap̃a nesum̃a nekila, pe nekilali re ya nap̃a yoko wo van inu poli, ana nop̃ikeyon nap̃a wo van la, vena kila sane pona lap̃asa akilia atol natamaliaena. \c 11 \p \v 1 \x - \xo 11:1 \xt 1Kor 4:16; Pilip̃ae 3:17\x*Lelaga erau lala, sa nap̃a nesum̃a nekilali ke nap̃a neyaloro nelilu lana Kristo, popon akilali ayaloro alilu lelen lau. \s1 P̃elaga wo kiena yeririna la pogos nap̃a ava e sum̃are \p \v 2 Erau lala, nemloge sane asum̃a asitom̃al ke yum̃aena la nap̃a nekila pan amiu na wa, a asum̃a atarar ruru ke p̃elaga lala na yum̃aena nene nap̃a nepian amiyunia. \v 3 Ana e sur la nene, tai sike ga wa nap̃a sineun nesape monar akilia ruruia, nap̃a pisayu yerm̃ene amio sira, nap̃a lalua kiela yum̃aena pe maran taaga re poli. Sa nap̃a Ata Ntewa naga pe p̃arun Kristo, a Kristo naga pe p̃arun yaru, ana yerm̃ene naga pe p̃arun wona. \p \v 4 Ana taveve kieta p̃elaga, visae yar tai lotu, pona visi e marana li nalelagaena lala, naga monar ve yan re karo na p̃arina e p̃arina. Visae naga yania, tevisu naga sane wowe tai nap̃a mninue p̃elaga na vatanoena. \v 5 Ana sira lala na pe tap̃ena. Visae sira tai lotu, pona visi e marana li nalelagaena lala, tepisu sane popon naga yenwo p̃arina e karo na p̃arina pona kulmrae tai. Visae ve yenwo re p̃arina sanene, naga m̃ena ga kila piowa, tepisu naga maran taaga visae akervan p̃arina ve p̃armu ga rui sum̃al se maran yaru lala. \v 6 Visae sira tai ve p̃arm̃arera, yepen mavin kaloen p̃arina sanene, popon avisa vania avisave popon naga kervan vilp̃arina, ana yoko kilia sum̃al ga na wa su loyum̃a e sum̃are ana lotu. Ana yoko naga mawa vap̃isi nakilaen sur nene, komin pe pon re sira la aweroro vilp̃arila ve plalas manene poli, pona akervan p̃arila ve p̃armu. A visae ve sur na kilaen sira mawa sanene, popon sira la akekaran tararen kieta p̃elaga na vatanoena, monar ayenwo p̃arila la sanene pogos nap̃a aim alotu e sum̃are. \p \v 7 Ana komin ya ne yerm̃ene lala la monar ve ayenwo re p̃arila lala? Nanene komin Ntewa sike metava, a naga pe p̃ar pa rui, ana naga kila yerm̃ene sane naga, pisirlua yerm̃ene kila naga pe p̃arun sira. Nane sa ke nene narui, yerm̃ene tap̃atete kalo p̃arina, ana sira monar kalo p̃arina. \v 8 Tekilia sane yerm̃ene naga monar ve p̃arin sira sanene, komin Ntewa sii p̃esan yerm̃ene, siraunia sii sira molue kome lepas nen yerm̃ene, ana pe sii re yerm̃ene molue kome sira poli, \v 9 a naga sii sira vena iilaen yerm̃ene, pe sii re yerm̃ene poli vena iilaen sira. \v 10 Sanene, sira monar kalo p̃arina, vena kilaen sa nap̃a naga patanon ke wona. Ana pogos nap̃a naga kila sanene, navisi lala nae ma e peni apisuia, a kila nap̃a apisu kilale sa nap̃a sira kekaran vatanonen wona na yerm̃ene, a la m̃ena monar akekaran vatanonen kiela yerkawa keviu nap̃a Ntewa. \v 11 Lelaga nap̃a sira monar vatanon yerm̃ene sanene, ana nanene kana kinasa sane pe sa re nap̃a sane lalua pe atoroki re poli. Ita nap̃a tesike loyum̃a e p̃egas nen kieta Sup̃e, tekilia rui tesape sira na tap̃atete sum̃a naga taaga, a yerm̃ene tap̃atete sum̃a naga taaga, ana lalua monar asum̃a ayum̃ae lele taaga vena aiila la maran ve taaga. \v 12 Nanua sumo la e nasiiena, sira nasumo molue e tasnena yerm̃ene, ana siraun na nene, yeririna punu ga amolue akome tas nen sira tol nagane, ana tekilia tesape purp̃es kemua lelaga, nap̃a sur punu ga molue komea, naga Ntewa ga. \p \v 13 Pona lap̃asa pe akekaran re kiau visena poli yo, nap̃a nesape popon sira lotu monar kalo p̃arina, ana asitomyu rurulia. E kiamiu navisuena, apisu sane sira nap̃a ve kalo re p̃arina, mesmesun ga nap̃a sum̃alu lotu va Ntewa? Peraga, e kieta p̃elaga na pe mesmes re poli. \v 14 E kieta malena na yomarava nini, merarava ruru pan ita rui sane pogos nap̃a yerm̃ene ligan vilp̃arina kapuru vim ve piayavi manenea, piowa pan pap̃isi. \v 15 Ana pogos nap̃a sira tam̃an vilp̃arina ve piayavi ruruia, po pan pap̃isi, a viluna na piayavi ne, Ntewa mla pania sane sur tai nap̃a miyowauia ruru yepena. \p \v 16 Ana sa nap̃a nepisa, li nalelagaena lap̃as asum̃a apisliu, pe akekaran re sitomena nene poli, sane sira nap̃a sinenan sape lotu monar kalo p̃arina. Pogaga, kiau visena sanini, nesape imimi li nalologena lala, memlologon ga sanene, pe mekekaran re p̃elaga tap̃ena poli, a sum̃are kiena ne Ntewa tap̃ena la ne asike ne, la m̃ena ga asape ve sa nene. \s1 Mrapa mesmesu nakilaen p̃ap̃agena wa \p \v 17 Sur si tai sike ga wa nap̃a sineun nela sitomena lap̃asa ea van amiu. A piowa ga, komin nap̃a naga pe pe sur re tai nap̃a nekilia nevisir plan amiun poli, ana naga pe sur tai nap̃a monar nevis van amiunia. Naga e lepas na pogos na sum̃are, nap̃a popon vena sur tai naiilaen kiamiu malena, ana akila sa nap̃a pimi pe purp̃es nen sur viowa si tai. \v 18 Nepisa sanene komin nap̃a nemloge rui sane pogos nap̃a amiu li nalelagaena lala apim lele taaga, pe ape taaga re poli, ana nalip̃ereena sum̃a pa ke metava likan amiu. Visae visena la nene navisokanena ana po, ana peraga, nepisu sane monar ve lelaga ga. \v 19 Ana pe nekilia re poli vanon ya ne sinemiun asape akila sanene? Pona yar tai sinenan sape yuve tai, tai sape yuve tai sanene yo? Pona sinom̃an osape otauluia vena yoko yar la avisave ko ke narui ope lelaga, pona ko ke narui nap̃a Ntewa sike amio ko? \p \v 20 Ana e lepas na p̃ap̃agena wa, nemloge sane naga m̃ena nene asum̃a akila ke piowa ga. Pogos nap̃a apim lele taaga vena kilaen p̃ap̃agena wa nene, pe akila re si sane nasitomwalena kieta Sup̃e poli, ana akila ke ga sa nap̃a kamiu kinanena tap̃ena lala. \v 21 Visae tai imi loge viso karia, yoko naga sum̃alu kian limana la kilaparavi ve keviu, pona tap̃ena mun kuruta na munena ve keviu, ana ve torokin re si lap̃asia! \v 22 Pona pe kamiu lelena viranen re kapi e poli yo, p̃isi na aim vena akinana loyum̃a e sum̃are? Pona asum̃a akila sanene komin nap̃a asum̃a asitom korenan ke ga sum̃are kiena ne Ntewa, pona asum̃a asitom korenan ke ga erau na lelagaena tap̃ena lala? Nemninue kare narui am̃a nevisa ya ne van amiu e sur nene, yoko nevisa ga nevisave pe nekekaran re nena poli. \p \v 23 Mrapa mesmesu na kilaen kinanena wa, Sup̃e ga pisa pan inu, ana siraunia in ke narui nap̃a nemla lein pan amiu. Pa sanini, sa nap̃a Sup̃e Yesu, kiena yemalo maro nene, nap̃a Sutas pielua naga ea, naga mla kilaparavi nene, \v 24 ana mlen pisa potenania, kawerorovia, ana pisape “Tasneu ke nini narui, nap̃a netam̃ania vanon amiu. Ana monar asum̃a ala luen ga kilaparavi sanini silaga, sa nap̃a sur na sitom̃alinena tai.” \p \v 25 Ana siraunia, pogos nap̃a akan pae, mla piala na kuruta, kila ke m̃ena sanene, pisa pan la, pisape “Piala nini, naga kau kuruta, nap̃a vena kilaen naviranarena viu nap̃a Ntewa kila amio yaru sum̃alu. A pogos punu ga nap̃a ala piala nene, awis, monar asitom̃al inu.” \fig “Tasneu ke nini narui, nap̃a netam̃ania vanon amiu.”|alt="Jesus breaking bread at the last supper" src="47_1Cor 11_25_BreakingBread.tif" size="col" ref="11:24-25" \fig* \p \v 26 Erau lala, nane visena kiena Sup̃e e lepas nene, ana kila sane pogos nap̃a tela kilaparavi a tela piala sanene, tesum̃a tepisawal ke nasitom̃alena na kiena marena, a monar tekila m̃a sanene vano tol pogos nap̃a naga imi m̃alivin ita sina. \p \v 27 A nalaen kilaparavi kana Sup̃e nene amio m̃ana piala, naga pe sur tai nap̃a pe wa pap̃isi. Visae yar tai la e p̃elaga tai nap̃a ve mesmesu re, yaru nene kila piowa ga, p̃arnena kare tasnena Sup̃e amio kana kuruta, sa ga nap̃a naga ga m̃emom̃aria. \v 28 Ana pogos nakilaen p̃ap̃agena wa sanene, monar ita make ga veve taaga tevisu ruru kieta malena lala, p̃isi na, tela kilaparavi amio kuruta nene. \v 29 A pogos nap̃a telavia, monar tevisu kilale sane sur nene kana pupia kinasa sum̃a ga, nap̃a pisayu kieta Sup̃e nap̃a naga tam̃an kiena malena vanon ita. Ana visae yar tai lavia, ve sitom re urmi sane ita make ga tepe tas taaga e Kristo, naga la korenan ga, ana yoko naga visu sa nap̃a viowa manene laa vania. \v 30 Sur nene sum̃a kila amiu ke rui, nap̃a amiu mokliu yepemiu la miaiai a amai, pano-o tol nap̃a kam lap̃asa amare. \v 31 Ana visae tevisu ruru kieta malena silaga, yoko Ntewa ve la re nakoaena sanene van ita. \v 32 Ana ita nap̃a Ntewa kila sanene pan ita, ve tela re sa nap̃a nakoaena tai, tela sa nap̃a navianena tai nap̃a Ntewa kila pan ita sape tekirava, vena la pulmas tai van ita e legiena maro, nap̃a yoko ve akoven ita re teva temio yar na yomarava tap̃ena la nap̃a yoko ava e lele naloge viowaena. \p \v 33 Erau wo lala, kiau visena ne na nene e lepas na kilaen p̃ap̃agena wa. Pogos nap̃a aimi lele taaga sanene, ana akila ga e p̃elaga napo. Ve yar tai kilali re nap̃a la p̃esania vena kan ve keviu, ana ava ruru amiu ga, pogos nap̃a amiu make ga asike lele taaga narui, ana akilia akila ga na wa. \v 34 Yaru nap̃a viso karia sitom manene laa kinanena, popon naga sum̃a ga um̃a, kinana ruru kana. A monar ataveve ruru kiau visena e lepas nene, visae peraga, pogos nap̃a aimi lele taaga, ana yoko tap̃atete suri tai wo van amiu. \p Sur tap̃ena si lap̃asa sike e inu vena visawalen van amiu, ana yoko nevisayu la van amiu e pogos nap̃a neim nom̃alivin amiu. \c 12 \s1 M̃areraena la nap̃a Ninuna Wa kian ke sa nap̃a nalaena tai \p \v 1 Wolai a vineu lala, pogaga, sineun visayuen m̃areraena la nap̃a Ninuna Wa kilia kian van ita li nalelagaena lala sane nalaena tai. E lepas nene, ve ave wowen re, ana sineun nesape monar akilia ruru toweli m̃aga. \v 2 Ana popon asitom si wasup̃e va e pogos nap̃a kam na pe amlelaga re poli wa. E poglis nene, nam̃areraena na ninuna tap̃ena lala asum̃a amiyum̃ae ke e amiu, ap̃ure kare kiamiu sitomena la pa pe wowen ruru nenaga nalotunen nono kar la nap̃a pe apis re poli. \v 3 Nane ninuna sur ne la nap̃a akilia akila yaru vis viowa va Yesu, viuelin kiena kia, ana Ninuna Wa kiena ne Ntewa naga tap̃atete la visena la ne sanene. A ninuna la nene, tap̃atete akilia akila yaru visa visena wo lala, nap̃a sape Yesu naga pe Sup̃e kemua lelaga, ana yar nap̃a visa sanene, tekilia tesape Ninuna Wa miyum̃ae ke e kiena malena, mla visena na sanene pania. \p \v 4 \x - \xo 12:4: \xt Rom 12:6-8\x*Sanene, pogos nap̃a tepisu m̃areraena wo la nap̃a li nalelagaena la akilia amiyum̃ae amio, tekilia tevisave nane sane nalaena la nap̃a Ninuna Wa mla ke pan la. M̃areraena mokliu nakilaen yum̃aena la sike ne, ana Ninuna ne Ntewa naga taaga pe purp̃esan make ga. \v 5 Sa ga nap̃a p̃elaga na yum̃aena la mokliu sike ga wa, ana kieta Sup̃e naga taaga pe p̃arun la make ga, \v 6 a sitomena wo na kilaen yum̃aena la sike ne, ana Ntewa ga naga taaga kila la apa ke metava pan ita make ga. \v 7 Sanene, e lepas nam̃areraena lala nap̃a Ninuna Wa kiania, li nalelagaena lala ap̃ar peve taaga sane tai mla tai, tai mla tai, taveve ga ya nap̃a Ntewa pisu sape yoko iila manene p̃egas nen li nalelagaena lala. \li1 \v 8 Pan tai, Ninuna kian visena la nap̃a amanmarua pap̃isi. \li1 Pan tai, kian navisukiliaena nowo lala. \li1 \v 9 Pan tai, kian pupia naviawaena, pan tai, kian nap̃a kilia kila ruru maiena. \li1 \v 10 Pan tai, kian nap̃a kilia yum̃aen kile lala. \li1 Pan tai, kian navisawalena suri la nap̃a pimi ke ga wa. \li1 Pan tai, kian nap̃a kilia m̃ene plan yermare lala. \li1 Pan tai, kian nap̃a kilia vis e visena tap̃ena lala. \li1 Pan tai, kian nap̃a kilia vilon visena kiena la nap̃a apis ke e visena tap̃ena lala. \m \v 11 Nane nalaena la nap̃a Ninuna Wa naga taaga kilia ligan se malena kiena yaru, kian plan ke pan ita peve taaga taveve ga ya nap̃a naga sinenania. \p \v 12 \x - \xo 12:12: \xt Rom 12:4,5\x*Li nalelagaena lala ap̃ar nalaena tap̃ena la ne sanene, sa nap̃a tasneta lala kiela kinakinas tap̃ena lala mokliu. Kinakinas tap̃ena la nene, amiyakolkol la asum̃a amiyum̃ae ruru ke veraga e tas taaga, a sa m̃ena ga nene loyum̃a e p̃egas kiena ne li na lelagaena lala, nap̃a la na sane kinakinas nen tasnena Kristo. \v 13 Pona ita tepe yere Yu pona tepe yere Krik, pona tepe yerkawa pona tesum̃a temiyum̃ae korena kiena yerkawa tai, ana Ninuna ne Ntewa naga p̃ere ita make ga, kila akee ita vena teimi teve kinakinas nen tasnena ne Yesu komp̃asa, ana Ninuna ne nane naga taaga sike e kieta malena peve taaga. \p \v 14 Popon tesitom manene laa totou nap̃a tesum̃a tepisa ke ne, sane ita li na lelagaena lala ita na sane tasnena Kristo. Ana e lepas na tasneta lala, tekilia tesape kana kinakinas la mokliu. \v 15 Ana sanene, pe mesmesun re nap̃a kinakinas komp̃asa sane lana, mloge piowa, sum̃alu pisape “Ke, in na nepe lana ga, in na pe nemiyum̃ae ruru re sane limana miyum̃ae poli, pona in na pe pon re ga neve kinakinas nen tas komp̃as poli.” Ana peraga, lata pisa p̃ele sanene, komin naga pe pupia kinakinas na tasneta komp̃as rui. \v 16 Ana pe mesmesun re nap̃a kiligata loge viowa poli, sum̃alu pisape “Ke, in na nepe kiligana ga, pe nepisu kilale re sur sa nap̃a kilamarana kila ke poli, pona in na pe netorokin re nesikol nemio tasnena poli yo.” Ana peraga, kiligata tap̃atete visa sanene, komin nap̃a naga kiena yum̃aena napo e tasneta sike pa rui. \v 17 Naga nene komin nap̃a visae tasneta ve kilamarana ga, yoko tap̃atete teloge kilia suria, a visae tasneta ve kiligana ga, tap̃atete telopon suria. \v 18 Ana e tasneta, Ntewa kila taveve kiena sitomena, mligan ruru kinakinas make ga su mesmesu ruruia sike nena e lelela lala, vena la veve taaga akila nena kiela yum̃aena lala. \v 19 Visae kinakinas nen tasneta make ga maran ve taaga, yoko tap̃atete tevisu sane tas tai, \v 20 ana kinakinas tap̃ena la monar asikol la lele taaga vena kila sane tas nen yaru. \v 21 Kilamarata tap̃atete visa kare limata, visave “Ke, pe sineun ko re poli,” a p̃arita tap̃atete m̃ene lata, visave “Ke, pe nesitom ko re si poli.” \v 22 Pe sa re nena nene poli, ne! Kinakinas nen tasneta la p̃asia amalumlum pap̃isi, ana tekilia sane asum̃a akila ke pupia yum̃aena. \v 23 Kinakinas nen tasneta tap̃ena lap̃asa, pe tesitom re tesape am̃a la apo sanape wa, ana tesum̃a tepisuar ruru la. Kinakinas nen tasneta tap̃ena lala, pe sinetan re yar tap̃ena visu poli, ana tesitom urmin nap̃a teyenwoia. \v 24 A kinakinas nen tasneta tap̃ena lap̃asa, la atorokin ga nap̃a yar la akilia avisuia, ana ve teyenwo re. Sanene tepisu ke nap̃a Ntewa mligan ruru make kinakinasnena mesmes ga, a mligan sitomena tai sike e ita sape pe sur korena nap̃a kinakinas lap̃asa amalumlum, po pe akila re yum̃aena keviu poli, ana tesitom urmi e la a tepisuar ruru la. \v 25 A naga nene kila nap̃a kinakinas make ga pe apeveyun la re poli, asu ruru ga, asum̃a amiila la ke sina ga silaga. \v 26 Visae kinakinas nen tasneta tai loge viowagan sur tai, kinakinas tap̃ena make ga monar aloge viowa amio, a visae avisirlua kinakinas tap̃ena tai akila wo vania, kinakinas make ga akilia aloge wo amio. \p \v 27 Ana visena la nene la kala kinasa sanini, sane ita li nalelagaena lala, ita na sane tasnena Kristo, a ita peve taaga tepe kana kinakinas lala. \v 28 \x - \xo 12:28 \xt Epis 4:11\x*A Ntewa mligan ita kinakinas na tasnena Kristo, ve nakilaen yum̃aena lala na sum̃are. Na sumo, Ntewa pisirplan lap̃asia ape nalologena, a nalua, lap̃asa ape navisawalena, a natelu, lap̃asia ape navianena, a suraunia, la m̃ena ga p̃asia nap̃a ave nakilaen kile lala, pona akila ruru maiena lala, pona avisuar yum̃aena na sum̃are, pona avis e visena tap̃ena la, sanene. \v 29 Ana p̃egas nen li na lelagaena lala, tepisu nap̃a la make ga ape nalologena? Pona la punu ga ape navisawalena? Pona la make ga navianena? Pona la make ga ape nakilaen kile? Peraga, sa re nene poli. \v 30 Pona la make ga nakilaruruen maiena? Pona la make ga akilia avis e visen tap̃ena lala, pona avilon visena tap̃ena lala? \v 31 Pe sa re nena nene poli, ana popon vena la make ga akekaran nap̃a atol pupia nam̃areraena ya nap̃a Ninuna kilia kian van la. \p A e m̃areraena la nene, tai sum̃a ga nap̃a monar imi p̃esa e kieta malena ita punu ga, nap̃a po taulu make tap̃ena lala, nap̃a sineun visayuen van amiu, nane p̃elaga na sinesiena. \c 13 \s1 Sinesiena \p \v 1 Sinesiena, naga sur tai nap̃a monar ve sur nasumo e kieta malena. Pona nekilia nevisi kome visena kiena yar tap̃ena la woga yo, pona nekilia nevisin visena kiena navisi la woga yo, nanene pogaga, ana visae ve sineu sii re yar lala, nekila ke sane kiau visena make ga sane p̃e tai nap̃a am̃ea miyelu wowe korena ga. \v 2 \x - \xo 13:2 \xt Mat 17:20, 21:21; Mak 11:23\x*Pona pupia m̃areraena sike e in yo vena visawalen visena kiena ne Ntewa, pona nekilia ruru sur moki nap̃a yar tap̃ena la pe akilia re poli yo, pona kiau naviawaena keviu manenea torokin nelotu ana sur la imi m̃alm̃alivi yo, sur la nene po manene pap̃isi, ana visae ve sineu si re yaru lala, nepe sur korena ga. \v 3 Pona nekian kiau sur make ga pa yar la nap̃a limala korena yo, pona nesum̃alu m̃arera m̃a pano-o asikap tasneu komin nap̃a nepe yaru kiena Kristo, naga m̃ena nene po na po, ana visae ve sineu sii re yaru, nekila korenan ga. \p \v 4 Ana pupia sur nene, p̃elaga na sinesiena, naga sanape? Kiena sitomena piavi, a naga sinewo. Naga pielue re poli, naga pilave re poli, a naga pisirlua re si naga poli. \v 5 Kiena p̃elaga po, naga puluvis re poli, naga sinena mimi koskos re poli, a naga tarar re sitomena viowa piavi poli. \v 6 Naga pe sinenan re sur viowa poli, ana naga kekaran ga sur wo. \v 7 Sinesiena naga sum̃alar lue ga, sinesiena naga lelaga lue ga, sinesiena naga wasine lue ga, a sinesiena naga taulu lue ga. \v 8 Sinesiena naga pe sinena mare re pogos tai poli. \p Lelaga pap̃isi, nam̃areraena tap̃ena lala, sane navisawalena lala, pona navisaen visena tap̃ena lala, pona nakiliaena lala, yoko tap̃atete sike lue, ana nasinesiena ga naga su lue, naga tap̃atete p̃isi pogos tai. \v 9 E kieta pogosia, asum̃a apisawal ke visena kiena ne Ntewa, a asum̃a apian ke nakiliaena la ne sanene, ana ya nap̃a asum̃a akila ke nagane, naga komp̃as nena ga, pe wetelu re nenaga p̃isa. \v 10 Sur la nene ape nanagane ga, a e pogos nap̃a Ntewa yoko kila sur make ga imi wo ruruia, sur tap̃ena la nene yoko ap̃isi, ana sinesiena yoko su lue. \p \v 11 Naga maran taaga ga amio kieta malena. Pogos nap̃a tepe sisi ke ga wa, kieta visena amio kieta sitomena mla ke ga p̃elaga kiena sisi. Ana pogos nap̃a tepe yerkawa, pe tesa re si ninis poli, kieta p̃elaga marua ruru nenaga. Ana kieta malena amio Ninuna Wa monar ve sa m̃ena ga nene. \v 12 A maran taaga m̃ena ga e kupito nap̃a tepisu ke marata ea. Pogos tai, visae kupito nene namname pona pe urmarua, ana tap̃atete si tekilia tevisu ruru marata ea. Ana e pogos nap̃a Ntewa kila ruru make sur la imi wo, yoko tevisu kilale make suria, a yoko tevisu nena marana Ntewa e kilamarata. A e m̃ena e lepas na kieta kiliaena, nagane tekilia vitokak ga, ana e pogos nap̃a pimi ke ne, yoko Ntewa kila nap̃a tekilia ruru naga, amio sur tap̃ena make ga, maran ve taaga sa ke ga nap̃a naga kilia ruru ita nanua sumo rui pimi tol nagane. \p \v 13 Sanene, sur tap̃ena lala yoko p̃isi, ana sur la ve telu ga yoko kilia sulue, nane naviawaena, nawasineena, a sinesiena. A e sur la telu nene, naga nap̃a keviu manenea, nane nepisa maron ne, naga sinesiena. \c 14 \s1 Pol pisayu sina m̃areraena lala kiena Ninuna Wa, sa nap̃a avis kome visena tap̃ena lala \p \v 1 Ana komin sinesiena naga pe sur tai nap̃a keviu manene sanene, monar aligan naga su p̃esia e kiamiu malena. A amio naga nene, monar aligan kiamiu sitomena se nam̃areraena la nap̃a Ninuna Wa sum̃a kiania, akekaran nap̃a atolia. A e m̃areraena la nene, tai nap̃a po manenea, na nap̃a yar visawal visena kiena ne Ntewa. \p \v 2 Visae yar tai sum̃alu visawal visena kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pania, pona wo van yo, ana sa nap̃a pis ke ga pa Ntewa, naga pe sum̃a pisa re visena nap̃a yar tap̃ena la akilia aloge kilale poli. Pona naga sum̃a pisawal ke pupia visena la nap̃a Ninuna Wa mla ke pan yo, ana visena la nene pe merarava re pan ita poli, tapolou ga, tap̃atete tetolia. \v 3 Ana visae yar tai visawal visena lala kiena ne Ntewa van ita, vis van ita kome kieta visena, kiena visena wo la nene akilia akila ita tom̃arera, akilia avisir plan kieta sitomena, akilia akila lup̃elup̃e losineta. \v 4 Sanene, yar nap̃a pis ke kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pania, sum̃a pagan ke sina ga naga taaga, ana yar nap̃a pisawal ke visena kiena ne Ntewa nap̃a yar la amloge kilalea, naga sum̃a pagan ke sum̃are make ga. \p \v 5 Pogaga, nekekaran nap̃a visae avis kome visena tap̃ena la ne sanene, ana nepisu sane popon manene visae asum̃a avisawal ke visena kiena ne Ntewa van yar tap̃ena lala. Naga nap̃a sum̃a pisawal ke visena kiena ne Ntewa, kiena yum̃aena po manenea taulu yum̃aena kiena yar nap̃a sum̃a pis ke kome visena tap̃ena. Naga nene komin yar nap̃a sum̃a pis ke kome visena tap̃ena, kiena yum̃aena tap̃atete kilia war mrasa e malena kiena yar tap̃ena. Kiena yum̃aena tap̃atete vagan sum̃are visae yar re tai nap̃a sum̃a vilon kiena visena vena yar tap̃ena lala akilia alogekilalea. \p \v 6 Erau lala, asitomiyulia visae inu, pogos nap̃a nepim ke pun amiu nesum̃a nemlologo kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pan inu. Ana yoko tap̃atete nena kiau visena la ne sanene kilia iila amiu. Ana pogos nap̃a nepis kome visena nap̃a akilia amloge kilalea, kila sane ya nap̃a nemla pan amiu, sane sur viu tai nap̃a Ntewa kipian inunia, pona kiliaena tai, pona navisawalena tai na visena kiena ne Ntewa, pona vianena tai, ana kilia iila ruru kiamiu malena. \p \v 7 Naga sane plap̃e amio kana laki naweena nap̃a am̃ea apolu, visae sur lua nene amenunu, ana pogos na wolena tap̃atete ologe yauena pona pialu yelu. \v 8 Ana visae sup̃e tai sinenan visave we p̃e na kumali, ana p̃e nene menunu, tap̃atete yelu ruru ve keviu, yoko yeririna la tap̃atete akilia aloge kilale avisave sup̃e m̃e p̃e na ya. \v 9 Ana sa ke m̃ena nene e kiamiu sum̃are gar e nam̃a. Visae yar tai sum̃a pisa ke visena lala kome visena tap̃ena nap̃a yeririna la akilia re poli, yoko tap̃atete nena atol narin sur tai e ya nap̃a naga sinenan sape visa van la. Kiena visena yoko va kovio ga e yepesinas na m̃eke ne. \p \v 10 Sa nap̃a tekilia, visena mokliu sike e yomarava, a kiela visena lala kala kinas la sum̃a ga. \v 11 Ana visae neva ko yo tai, neninue kiena visena, in na sane nepe wolawa ga e yo nena, a la m̃ena ga ave wolawa ga e inu. \v 12 Ana visena nene, kana kinasa e amiu nap̃a asum̃a ap̃ion ke asape m̃areraena lala kiena Ninuna Wa ayum̃ae likan amiu. A kana kinasa sanini, ve akila re nap̃a kam veve taaga asum̃a avisir plan amiu ga, ana monar awionlia vena amiu make ga asum̃a avisirlua sum̃are imi m̃arera ruruia. \v 13 Ana visae amiu yar tai kilia visi kome visena tap̃ena tai sanene nap̃a Ninuna Wa mla pania, popon naga lenin va Ntewa vena Ntewa la m̃areraena vania vena vilon kiena visena la nene ava e kiamiu visena. \v 14 Nepisa sanene komin nap̃a visae nelotu kome visena tap̃ena na sanene, nepisu sane nesum̃a nelotu ke ga e ninuu, ana loyum̃a e kiau sitomena nemninue ya nap̃a nesum̃a nepisa ke ne. \v 15 Visae ve sanene, yoko popon tekila ve sanape? E kiau navisuena, popon tekila e lepas ga luwoka veraga. Visae nesum̃a nelotu, pona nesum̃a neyau, ana popon nekila e visena nap̃a molue kome ninuu, a popon m̃ena nekila e visena nap̃a molue kome kiau sitomena. \v 16 Visae peraga, pona osum̃a olotu ga kome visena nap̃a molue kome ninum̃a, osum̃a ovisa potena va Ntewa komin sur lap̃asa, ana yar tap̃ena nap̃a loge p̃ele visena nene, yoko tap̃atete kilia, yoko tap̃atete visa “Sanene” e kiom̃a leniena. \v 17 Pona osum̃a omlotu ke sanene, opisa ke suri wo la moki yo, ana kiom̃a lotena nene tap̃atete kilia iila sitomena kiena kiom̃a erau p̃isa. \p \v 18 In na nekekara pap̃isi nap̃a Ntewa mla nam̃areraena nene pan inu vena nevisi kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mlavia, nepisa potena pan pap̃isi, a nepisu sane inu na nekila keviu pap̃isi taulu amiu make ga. \v 19 Ana nesum̃a nekila ke e pogos nap̃a inu ga taaga nesiau, pe nekila re e maran yaru la poli e pogos na sum̃are. E kiau navisuena, visae nevisa visena tai ve tokak ga kome visena tai nap̃a yar la akilia, nap̃a kilia vian kiela malena, naga nene po manene laa taulu nap̃a visae nekila visena la ve moki kome visena tap̃ena tai nap̃a la pe amloge kilia re poli. \p \v 20 Erau lala, awis akilali nap̃a asitom ruru e sur la nene, kiamiu sitomena ve ve sa re ga ninis. Pe lelaga nap̃a e lepas na p̃elaga viowa lala, popon ave sa ga ninis, ve akilia make re sur ea. Ana e lepas na p̃elaga wo, kiamiu sitomena lala monar marua ruruia. \v 21 Visena tai sike e Siriena Marua, pisawal visena tai nap̃a Ntewa pisa sanini, sape \q1 \qt Yoko noure yar la nap̃a apimi e purvanua tap̃ena lala, nap̃a apisi kome visena tap̃ena lala, neligan plan la avano vena avisawal kiau visena van kiau yeririna lala. \qt* \q1 \qt Ana kiau yeririna lala ape p̃arm̃arera pap̃isi, yoko tap̃atete ayagogon kiau visena la nap̃a wolawa la nene avisawal van la. \qt* \rq Ais 28:11-12 \rq* \p \v 22 E visena nene, nepisu nap̃a Ntewa pisawalia pisape nam̃areraena na visinen visena tap̃ena lala nap̃a Ninuna Wa kiania, naga na ya? M̃areraena nene pe pe kieta re poli ita la nap̃a temlelaga pa p̃isi rui, ana naiilaen la nap̃a pe amlelaga re poli wa. Pogos nap̃a aloge, avisu kilalea sane lelaga. Ana nam̃areraena navisawalen visen kiena ne Ntewa, naga kilia iila manene ita nap̃a temlelaga rui, nap̃a tekilia teloge ruru merarava wo. Ana nam̃areraena nene tap̃atete iila manene la nap̃a pe amlelaga re poli, komin yepela mavin yagogonen visena lala kiena ne Ntewa. \p \v 23 Ana pogos nap̃a aimi lele taaga vena kilaen sum̃are sanene, pe pon re asum̃a avis manene kome visena la nap̃a Ninuna Wa mla ke pan amiu poli. Visae pogos tai, yar tai nap̃a pe kilia ruru re sur nene poli yo, pona pe mlelaga re poli, visae naga imi loyum̃a e kiamiu sum̃are, yoko naga visa ve sanape? Yoko naga monar sitom visave kam make ga ape wowe la. \v 24 Ana visae imi loyum̃a, visu nap̃a asum̃a apisawal ke visena kiena ne Ntewa kome visena nap̃a amiu punu ga akilia, yoko naga yagogon ruru kiamiu visena wo lala, ana kilia yur kiena malena, kilia kila naga visu kilale kiena mlamulena viowa. \v 25 A pogos nap̃a yagogon m̃a sanene vano-o, yoko naga loge visena kiena ne Ntewa tol kiena malena, va yupor e sur la nap̃a naga p̃arwan sike e kiena sitomena, a yoko kila naga sinena ye si naga, kinai tano lotun Ntewa, visawal visave lelaga, Ntewa sike likan amiu. \s1 Monar teyum̃ae e nam̃areraena kiena Ninuna Wa e p̃elaga mesmesu \p \v 26 Taveve visena la nene e lepas na nam̃areraena lala nap̃a Ninuna Wa kiania, yoko akila ve sanape e pogos na kiamiu lotena lala? Pogos nap̃a aimi lele taaga, popon vena aliureure kana yum̃aena lala van amiu. Sanene, yar tai la yauena tai, yar tai la navianena tai, yar tai la sitomen viu tai nap̃a Ntewa pisawal pania, yaru tai la visena tai e visena tap̃ena tai nap̃a Ninuna Wa kian pania, a tap̃ena kilia vilon visena nene vena yeririna la make ga akilia kana kinasia, ana suri punu ga kilia vagan ruru malena kiena li nalelagaena la nap̃a asike ne. \p \v 27 Ana sa nap̃a nepisa, visae e pogos nene, yar tai sinenan vis kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa kian pania, nanene pogaga. Visae ve lua pona ve telu naga pogaga m̃ena ga, ana monar ve yuve re telu. A ve avis re veraga, ana ala pogos van la, tai sumo, siraunia tap̃ena sanene. A tai m̃ena ga, visae tai vis pae, yar tap̃ena monar vilon kiena visena, vena la make ga akilia. \v 28 A visae sinelan visen kome visena tap̃ena sanene, ana visae pe tai re sum̃a ga nap̃a tol nam̃areraena na visawalen kinas nen visena la nene poli, yoko la ve avivis re si kome visena tap̃ena la ne sanene e maran yaru lala. Yaru na sanene, yoko topur ga, a kilia vivis ga kome visena tap̃ena e ga e ninuna, nap̃a naga ga amio Ntewa lalua akilia aloge. \p \v 29 E lepas kien la nap̃a apisawal ke visena kiena Ntewa, popon sane la ve lua pona ve telu ga avis. A pogos nap̃a avis pae, popon li nalelagaena tap̃ena lala avisawal kiela sitomena ea. \v 30 Visae tai sum̃a mlologo m̃aga, ana Ntewa kila sitomena viu tai imi van nalelagaena tap̃ena nap̃a totano teke ne, naga nap̃a sum̃a pis ke ne monar p̃isi kone wa vena la pulmas van tap̃ena nene. \v 31 Sanene, amiu punu ga akilia atol pulmas na visawalen visena kiena ne Ntewa, nap̃a tai visawal tai, p̃isi tap̃ena visawal tai, sanene. Ana visena la nene yoko kilia visirlua sitomena kien yaru make ga, a la make ga akilia atol sur wo ea. \p \v 32 Visena wo tai sike ne, nap̃a torokin la nap̃a ap̃ar ke nam̃areraena nap̃a Ninuna Wa kian pan la. Visena nena pisa sanini, sape Ninuna nap̃a mla visena pan yaru naga pe m̃areran re yaru poli, ana naga monar logear ga manmaruaena kiena yaru nene nap̃a pisawal ke visena nene. \v 33 Visena nene kana kinasa asape monar teyum̃ae e p̃elaga wo sa nap̃a Ntewa naga sinenania, komin naga pe sum̃a miyum̃ae kar re poli amio kiena nam̃areraena, ana sum̃a miyum̃aen ke sur punu ga torokin p̃elaga na sum̃arena. \p A popon akila ve sa nap̃a p̃egas nen li nalelagaena wa tap̃ena lala asum̃a akila, \v 34 nap̃a pogos na lotena, akila nap̃a sira lala apa ruru la ga asum̃a ga. Pe atam̃an re sira la asum̃alu poli vena avis e marana yerm̃ene lala, komin sa nap̃a navisaluaena marua pisa, sira lala monar ve asu re metava taulu yerm̃ene lala. \v 35 Visae sira la sinelan kiliaen suria, pe pon re aviun manene naviunena poli pona avisawal manene kiela sitomena loyum̃a e sum̃are, ana visae ava um̃a narui, akilia aviun ga va wola la na wa. \p \v 36 Nanene kiau visena lap̃asa nap̃a pan amiu, ana pe pon re kam lap̃asa asitom asape nepisa sur nene pe mesmes re poli. Pe kamiu re nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pimi p̃es pan amiu poli, a pe kam re ga nap̃a atol poli. \v 37 Visae kam yar tai sitom visave naga yar na visawalen visena kiena ne Ntewa, pona naga pe yar nap̃a sitom ke sape naga taveve ke mrapa nap̃a Ninuna Wa kila pe merarava pania, naga ke narui naga po, ana visae ve sa kemua nene, yoko naga monar visu kilia visave sur la nap̃a nesum̃a nesiriyu ke pan amiu, ape visena kiena Sup̃e kemua lelaga. \v 38 Ana visae naga ve visu kilale re sane kiau siriena la nene ape visena lelaga kiena Sup̃e, yoko monar ve atam̃an re si naga yum̃ae amio amiu. \p \v 39 Pogaga, monar asitom ruru kiau visena lala, nesape am̃areran nap̃a vena atol nam̃areraena na visawalen visena kiena Sup̃e, ana visae la p̃asa atol nam̃areraena na visena kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa kian pan la, monar ve avisalup̃ar la re avisave kilaen toko. \v 40 Ana visae akila nene, pona ya sina, ana monar akila sur make ga taveve kana mrapa nap̃a mesmes ruru po. \c 15 \s1 Sum̃alen sina e marena \p \v 1 Erau lala, sineun nesape nevisayu si Lologena Wo nap̃a nepim nemlologon pan amiu rui, nap̃a amlavia, asum̃a asum̃al ke m̃arera ea, vena kila amiu ve sinemiu p̃esan re. \v 2 Lologena Wo nene na nap̃a visae asum̃a amlarar ke m̃arera yo wa, naga sum̃a kila ke nap̃a atol kiamiu natamaliaena. Ana visae ve atarar re si m̃arera torokin ya nap̃a nemlologon pan amiu, pona visae avilon ve ve tap̃ena, kana kinasa sane amlelaga nanua sumo ana amlelaga korenan ga. \p \v 3 Lologena Wo nap̃a amla p̃esan pan inu nanua sumo, nane nemla narui, nepisawal ke pan amiu ne. Kana pupia visena ne lala apisayu Kristo, nap̃a naga kila maran taaga sa ke nap̃a Nasiriena Wa pisayu nakonua rui sape yoko naga kila, pogos nap̃a naga pe pitomi re poli wa. Pa sanini, sape Kristo, naga mare wo ita vanon kieta mlamulena viowa lala, \v 4 \x - \xo 15:4 \xt Mat 12:40; Yum̃aena 2:24-32\x*siraunia amligan naga m̃ene puluve, siraunia e kana legiena na telu sum̃alu mal sina, \v 5 \x - \xo 15:5 a \xt Luk 24:34, \xo b \xt Mat 28:16,17; Mak 16:14; Luk 24:36; Yoan 20:19\x*a siraun naga nene naga m̃alivi p̃esan e marana Kep̃as, siraunia, naga m̃alivi ke sina ga e marana la lualima yam taaga pa lua. \v 6 A siraun naga nene, pogos si tai naga m̃alivi e marana p̃egas nen li na lelagaena lala, la taulu ponotia lima [500], nap̃a la mok liu amal ke ga wa tol nagane, ana lap̃asa akokovio rui. \v 7 Ana siraunia, naga m̃alivi sina ga e marana Semes, siraunia m̃alivi e marana nalologena tap̃ena lala, \v 8 \x - \xo 15:8 \xt Yum̃aena 9:3-6\x*ana siraun nene, naga p̃asup̃e si pa ma e peni. In na pe nesu re e poglis nene poli, ana potena pap̃isi nap̃a siraunia, Sup̃e m̃alivi si yam tai, nap̃a naga m̃alivi maro nenaga, m̃alivin inu. \v 9 \x - \xo 15:9 \xt Yum̃aena 8:3\x*In na pe netorokin re nap̃a naga kila sanene van inu poli, komin nap̃a e nalologena make ga, in na nesumaro tano, a in na pe netorokin re nena kia nene poli, komin nanua ne in ke narui nap̃a nesum̃a nom̃ene ke p̃egas nen li na lelagaena lala kiena ne Ntewa. \v 10 Ana Ntewa naga pe lemam pan inu pap̃isi, pisirlua inu e yo nap̃a nesike e nagane, a naga pe lemam korena re sanene pan inu poli, komin nap̃a nekila ke kiena yum̃aena kerkeviu la moki. Lelaga, pona nekilia nevisave in na nekila ke yum̃aena pa laa sane taulu make tap̃ena lala, ana pe in re nap̃a nekila ke poli, ana lemamiena kiena ne Ntewa ne nanene narui nap̃a sike e inu, naga ke narui miyum̃ae p̃arpoyo kome kiau malena. \v 11 Ana in na pe nesitom manene re nesape in na nemiyum̃ae ke sanape, pona nalologena tap̃ena lala amiyum̃ae ke sanape, ana pupia sur nena sane memlologon Lologena Wo pan amiu, ana amlelaga ea. \p \v 12 A pogos nap̃a memlologo ke sanene pan amiu, mepisawal meraravan ruru pan amiu mesape Kristo, naga mare, ana siraunia mal sina. Ana komin nap̃a mekila ke sanene, nemilan pap̃isi nap̃a nemloge sane kam la p̃asa asum̃a apisape pogos nap̃a tokovio, asin ita, ana yoko temare lue, ve temal re si pogos tai. \v 13 Sitomena na sanene pe mesmes re poli, komin nap̃a visae asum̃a avisave pe yaru re tai nap̃a kilia sum̃alu si poli, kana kinasa sane Kristo m̃ena pe sum̃alu re si poli. Ana peraga, Ntewa pisirlua naga mali si rui. \v 14 Visae naga ve visirlua re Kristo, kila sane memlologon korenan ka ga Kristo pan amiu, a amiu m̃ena amlelaga korenan ga. \v 15 A visae ve sanene, kila sane pogos nap̃a memlologon ke sanene pan amiu mesape Ntewa pisirlua Kristo mal si rui, mepisokan pap̃isi e kia kiena ne Ntewa, pona mepian amiu ke e sur tai nap̃a pe lelaga re poli. \v 16 Visae lelaga nap̃a sane yar mare tap̃atete si mali, kana kinasa sane Kristo m̃ena ga tap̃atete si mali. \v 17 A visae Kristo mare mon m̃aga sanene, kana kinasia sane kiamiu naviawaena pe sur korena ga, a kana kinasia sane kiamiu mlamulena viowa la sike e amiu na wa. \v 18 A visae Kristo ve mal re m̃ena ga si sanene petan marena, kana kinasa sane kieta erau la nap̃a amlelaga ana akovio rui, apa e yo viowa rui, komin pe yar re tai nap̃a kilia tamalia la poli. \v 19 A visae kieta lelagaena e Kristo sum̃a miila ita e ga e yomarava nini, ana tap̃atete iila ita e pogos nap̃a tokovio ea. A visae Kristo tap̃atete tamalia ita e pogos nap̃a tokovio e yomarava nini, yoko viowa manene van ita, sineta ye kare ita vap̃isi. \p \v 20 Ana peraga, pe sa re nena nene poli, nekilia nevisa mesmesu nevisa ve lelaga, Ntewa kila si Kristo mal si petan marena, a pisirlua naga sane pe mras p̃esa kiena li na lelagaena make ga, nap̃a visae akovio pogos tai, ana yoko Ntewa kilia kila amal sina ga vetan marena. \v 21 Nanua e purp̃esa, yar p̃esa nap̃a Atam p̃ere marena pimi e yomarava, ana nagane, yar tap̃ena nene nap̃a Kristo p̃erelua malena petan marena pimi. \v 22 Taveve ya nap̃a Atam kila, yeririna make ga na yomarava monar amare, ana taveve ya ne Kristo kila, yeririna make ga na yomarava akilia alual malena. \v 23 Ana sur make ga kala pog mesmesu sike ne, komin nap̃a Kristo naga sumon nap̃a sum̃alu p̃esa e marena, ana ita li na lelagaena lala yoko tesum̃ate m̃a vano-o tol pogos nap̃a naga wasup̃e sina, ana yoko ita m̃ena tesum̃alu e marena. \v 24-25 Ana siraun nene yoko naga wereplan ninuna viowa lala amio yermare lala na yomerava, a yoko naga taaga ve p̃arin sup̃en sur make ga, vano-o taulu nam̃areraena viowa tap̃ena lala asike vatanon lana. P̃isi yoko naga war nasup̃enen wetelu e sur make ga wasup̃e si va Ntewa Arimana. \v 26 A e nasinekar la nap̃a yoko Kristo taulu e pogos nene, nap̃a yoko naga taulu maronia, sur nene marena, amio kiena nam̃areraena viowa lala. \v 27 Kristo monar taulu marena nene, komin visena na metava ne pisa sanene rui, sape yoko Ntewa ligan sur make ga su vatanonia. Ana visena nene kana kinas pe pisa re sape Ntewa mligan ke sina ga naga sike vatanon Kristo poli, ana pisayu sur tap̃ena lala, nap̃a yoko Kristo taulu make la nenaga. \v 28 A pogos nap̃a Ntewa mligan sur make ga sike vatanon Kristo sanene rui, yoko Kristo, sane narina Ntewa, mligan sina ga naga vatanon Ntewa, ana yoko kila nap̃a Ntewa naga taaga ve Ntewa na sur make ga. \p \v 29 Nowasup̃e si neva e visena nap̃a nepisayu nesape visae temare, yoko siraunia tesum̃al sina. Ana lap̃as nap̃a amlelaga sa nene, la asitom manene kiela erau la nap̃a pe akeela li re poli wa, ana amarmare. Asitom ke asape la nene tap̃atete atol malena, kila narui akee la sina e kia kiena ne kiela erau lala nap̃a amare rui. La akila ke sanene, komin nap̃a amlelaga m̃arera asape visae temare, yoko tesum̃al sina. \p \v 30 A imimi m̃ena ga maran taaga, asitomli sane komin ya ne mesum̃a mom̃al pog m̃arera lala e pogos make ga? Mesum̃a mop̃ar ke naloge viowaena la sanene komin ga memlelaga m̃arera mesape visae yaru tai mare, yoko naga kilia mal sina ga vetan marena. \v 31 Lelaga erau lala, mesum̃a memiyum̃ae ke sanene, nekilia nevisa mesmesun sane nemloge sane nesum̃a netam̃an ke kiau malena vanon amiu e legiena make ga. Ana nanene pogaga, komin nekekara na nekekara e malena nap̃a atolia amio kieta Sup̃e Yesu Kristo. \v 32 A pogos nap̃a nesike e pulkumali nap̃a Episas, p̃arm̃arera lala nae yo nene la asaga lokul tetan lala, asum̃alun inu lue ga, ana komin ya ne nesum̃a nepisalup̃ar la? Nesum̃a nekila ke sanene, pe netaulu re nena sur wo tai na malena na yomarava nini, ana nesum̃a nekila ke sanene komin nesitom̃al ke malena na pimi ke sirau. \p Visae ve malena re nene, popon teve sa ga yar kar tap̃ena la nap̃a pe amlelaga re poli, nap̃a la asum̃a apivis ke sanini, asape, “P̃ane, tekila p̃ap̃agena, ve tesitom re sur tai, komin nap̃a peni, ane kilia? Visae temare na p̃isi narui, yoko tap̃atete tekilia sur tai.” \p \v 33 Ana monar ve ataveve re sitomena na wowe la ne sanene, visae peraga, yoko visena tap̃ena nene imi ve lelaga e amiu, nap̃a pisa sanini, sape “Oyaloro omio erau viowa lala, yoko kiela napiowaena kila kare kiom̃a p̃elaga wo.” \v 34 Monar aim ave manmarua, a monar aligan kiamiu mlamulena viowa lala. Nepisa sanene, pona asitom ke asape nekila kare kiamiu kia yo, ana monar nevisa, komin kam lap̃asa pe akilia ruru re nena mrapa mesmesu lala kiena ne Ntewa poli. \p \v 35 Ana e lepas na malena si e marena, yoko lap̃asa aviun sanini, avisave “Yoko akila si yar mare la amal e marena ve sanape?” Pona yoko aviun sanini, avisave “La nap̃a amare nakonua rui, yoko asum̃al sina amio tasnela na sanape?” \v 36 Ana naviunena la ne sanene ape naviunena kiena yar nap̃a pe kilia re sur poli. Visae tesitomli narin kurus nen sur la nap̃a tesum̃a temapila ke ne, yoko telual kana navisatam̃eena. Pogos nap̃a omapila narin kurus tai vito e porotano, okilia rui osape kurus nene monar menun, monar mare, ana siraunia, yoko sirus viu kilia kapur komea. \v 37 Sur nap̃a omapila, naga kurus ga tai nap̃a yoko sike e porotano, ana sur nap̃a yoko kapur marea ve urviu sina, naga ve sur tap̃ena. \v 38 Sa nap̃a omapila ke kurus la peve tap̃ena ana Ntewa sum̃a kila sirus viu lala peve tap̃ena, \v 39 a maran ve taaga e sur mali lala, nap̃a tasnela la peve tap̃ena. Tasnena yaru kana tata pe tap̃ena, a surmali lala sane na porotano, na si, po na metava, la peve taaga tata tap̃ena la sike e la. \v 40 A surmali la nene, tasnela lala pe tap̃enan manene laa e tas nen sur tap̃ena la nap̃a asike ma e sinapane, \v 41 sane mrae, kupario, amio verue lala. La telu nene, tai marana pe tap̃enan maran tap̃ena, a maran taaga m̃ena ga e lepas na verue lala, nap̃a tai, marana pe tap̃enan tap̃ena. \fig Sur nap̃a omapila yoko mare ana mal sina na ve tap̃ena|alt="Heads Of Wheat" src="47_1Cor15.37_HeadsOfWheat.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="15:37" \fig* \p \v 42 Ana sur make ga la nene, tepisu nap̃a Ntewa kila la ape tap̃ena manene laa, a sur nene p̃ar totou na tasneta, kiena ita la nap̃a tokovio, nap̃a tekilia tokusia pogos nap̃a tesum̃alu temal sina. Tasneta vito e pulus nen porotano, sane kurus tai nap̃a amapla, nap̃a monar menun, ana siraunia, tasneta viu nap̃a molue yoko tap̃atete si imi viowa pogos tai. \v 43 Tasneta nap̃a vito e porotano, tepisu piowa ga, a pororovia, ana tasneta viu nap̃a m̃alivi sirau, yoko tevinaia vap̃isi, a m̃arera ruru wo. \v 44 Sur nap̃a vito e porotano, naga e lepas na tasneta ga ne, ana sur nap̃a m̃alivi sirau, naga e lepas na ninuta. \v 45 A tekilia tesitom̃al m̃ena yar na sumo nap̃a Ntewa siia, nap̃a Atam, amio Atam maro nap̃a mligan e yomarava, nap̃a Kristo. Visena tai pisape Atam, Ntewa kila naga pimi amio tasnena tai nap̃a mali, ana Kristo, Ntewa kila naga pimi amio ninuna tai nap̃a pe purp̃es nen malena. \v 46 Taveve nene, tepisu nap̃a sur na lepas nen tasia pimi p̃esa, ana sur na lepas na ninuna, pimi maro. \v 47 Yar na sumo nap̃a Atam, Ntewa sii naga molue kome porotano na yomerava nini, ana yar na lua nap̃a Kristo, Ntewa mligan naga kom ma e peni pitomi. \v 48 Ana ita yeririna tap̃ena lala, ita nap̃a tepe na yomarava, tokus ke p̃elaga kiena yar na sumo na yomerava nini, ana ita nap̃a tepe nae ma e peni, tokus ke p̃elaga kiena naga nap̃a pitomi ma e peni. \v 49 A ita nap̃a temlelaga, sumo tokus maran yaru na yomerava, ana nagane tokus ke maran yaru nae ma e peni. \v 50 Erau lala, sur nap̃a kate ga e yomarava nini, sane tasneta, tap̃atete va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa nae peni, a sur nap̃a yoko va kovio, tap̃atete va tol yo nap̃a sike sike lue. \p \v 51 \x - \xo 15:51: \xt 1Tes 4:15-17\x*Ana yoko ve sanapen li na lelagaena lala nap̃a amal ke ga wa, pogos nap̃a Kristo wasup̃ea? Sur nene, pe yar mok re nap̃a akilia poli, ana yoko nevisawal mesmesun van amiu. Lelaga, ita li na lelagaena lap̃asa yoko ve temare re e yomarava nini, ana e pogos nene, yoko tasneta vilopu nena veraga sa ga yekarpla. \v 52 Sa nap̃a top̃elawa ve plas ga, yoko teilan ga kumasua yelu, a yoko li na lelagaena la nap̃a amare pa rui yoko asum̃al amal sina amio tasnela viu, a ita m̃ena nap̃a temal ke e pogos nene wa, tasneta m̃ena lala yoko imi ve urviu. \v 53 Tasneta marua monar vilon ve sanene, komin nap̃a sur na yomerava monar imi ve sur nae peni a sur na marena monar yoko imi ve sur nap̃a mal nalue. \v 54 Ana pogos nap̃a top̃ar tasneta viu na sanene, yoko kila visena na Siriena Marua tai imi ve lelaga nenaga, nap̃a sape \q1 \qt “Nam̃areraena na malena kiena ne Ntewa m̃enelua nena na m̃areraena na marena.” \qt* \rq Ais 25:8 \rq* \m \v 55 E pogos nene, yoko tevisa lele kare sur nap̃a marena p̃isa, tevisa sanini tevisave \q1 \qt “Marena, ko sinom̃an osape otauluia, ana nagane kiom̃a kap mare. Kiom̃a nenos nap̃a nayur imimiena sike pe nagane?” \qt* \rq Ose 13:14 \rq* \p \v 56 Yoko tevis sanene komin navisaluaena nap̃a sike pa rui, naga mla m̃areraena pan p̃elaga na mlamulena viowa loyum̃a e kieta malena, nap̃a kila ita tepim sane yar lala na kilaroen navisaluaena, a kieta p̃elaga na mlamulena viowa nene mla na m̃areraena pan marena vena ve sa nenos nap̃a kilia yurm̃ar ita. \v 57 Ana potena pa Ntewa pap̃isi, komin nap̃a naga kila nap̃a kieta Sup̃e Yesu Kristo taulu m̃areraena navisaluaena a m̃areraena na mlamulena viowa a m̃areraena na marena, kila tetol malena nap̃a ve uro re. \p \v 58 Erau nowo lala, komin nap̃a Ntewa kila po pan ita sanene, asum̃alu m̃arera, ve akulkulu kar re, a ayum̃aen ruru yum̃aena kiena kieta Sup̃e amio kiamiu nam̃areraena wetelu. A pogos nap̃a akila ke sanene, popon asum̃a asitom̃al sane kiamiu yum̃aena nena ve ve sur korena re, ana yoko monar war mrasa sa nap̃a Sup̃e sinenania. \c 16 \s1 Kilavaru nap̃a akoania va li na lelagaena lala nae Yerusalem \p \v 1 \x - \xo 16:1 \xt Rom 15:25,26\x*Sineun nesape nela visena lap̃asa van amiu e lepas na warpoloen kilavaru vena iilaen li na lelagaena lala nae Yerusalem, nap̃a apane ke pogos m̃arera, limala korena ga e poglis nene. Nemla visena pan sum̃are kar make ga e lepas nae Kalesia rui, a nagane sineun nesape nevisawal van amiu narui. \v 2 Sineun nesape nevisa sanini, nesape ve asusu koren re asum̃a sanene va tol pogos nap̃a neim̃asu nom̃alivin amiu ana awarpolo ga nalaena na wa, ana sineun nesape siar nagane, e legiena p̃esa na legiena olua make ga, kam veve taaga monar ala narin kinakinas nen ya nap̃a amlavia, ana monar aligan ruru tom̃a ga. \v 3 Ana pogos nap̃a neim̃asu, yoko towarpolo narin kilavaru la nene imi lele taaga, a yoko akilia akilalua yar lap̃asa awar nalaena nene va gar Yerusalem. A yoko nesiri m̃aki lap̃asa awararia va va li na lelagaena lala gar ne, vena visawal amiuena van la. \v 4 Nemninue ke ga wa pona inu m̃ena nemio la yo, ana yoko nevisulia wa. \s1 Mrapa kiena Pol \p \v 5 \x - \xo 16:5 \xt Yum̃aena 19:21\x*Pogaga, kiau mrapa sanini, sineun nesape neva nokom e lepas nae M̃asitonia sumo, ana suraunia yoko neim̃asu nom̃alivin amiu. \v 6 Nemninue ke ga wa nesape yoko nesike nemio amiu va tol pogwai, ana nesitom ke nesape nesike nemio amiu e pogos na miava na pimi ke ne, ana siraun naga nene, akilia aligan inu si e kiau mrapa, vena neva si e nape nap̃a yoko neva ea. \v 7 Pe sineun re nokom pun amiu nagane poli nap̃a nesum̃a nepanon ke M̃asitonia, komin visae ve sanene, yoko nekilia nesu yam ve plas ga ne, ana yoko neva ke ne gare sumo wa, siraunia neim̃asu, komin nap̃a visae Sup̃e tam̃ania, nekekaran nap̃a yoko nesu towe laa nemio amiu ve piavi. \v 8 \x - \xo 16:8 \xt Yum̃aena 19:8-10\x*Nagane nesike Episas, a yoko nesu towe laa e nini na wa, tol pogos na P̃ap̃agena na Yui Marua warovia. \v 9 Kiau pulmas na kilaen yum̃aena wo la e nini moki ke wa, a suri si tai, nasinekar m̃arera m̃ena la mokliu asike e nini, ana pe nekilia re poli nap̃a nekilia neyal pogwai. \p \v 10 \x - \xo 16:10: \xt 1Kor 4:17\x*Visae avisu Timote imi m̃alivin amiu, awis, awo vania, akila naga logewon nap̃a sike amio amiu, komin nap̃a naga kila ke yum̃aena kiena Sup̃e, maran taaga sa ke inu. \v 11 Ve atam̃an re kam lap̃asa avisusu viowa e naga, ana avisuar ruruia e p̃elaga na sum̃are, siraun aligan naga e kiena mrapa vena naga kilia wasup̃e ruru imi pun inu, komin nesum̃ate ke nesape vena naga amio wolai tap̃ena lala aim aworu e nini. \p \v 12 E lepas kiena ne kieta puruvi nap̃a Apolos, nepiun manene pania vena naga taveve puruvi tap̃ena la nene aim̃asu pun amiu, ana kiena sitomena m̃arera sape naga nene pe kana pog mesmes re poli nap̃a m̃alivin amiu, ana visae kana pog nena, pona yoko naga sirau im̃asu. \p \v 13 Erau lala, lavis ke kiau visena p̃isi narui, ana sineun nesape nevisa van amiu sane amiu avisuar ruru amiu, asum̃al ruru ase kieta lelagaena, ve sinemiu kurkurun re suria, ana am̃arera. \v 14 A suri make ga e nap̃a akila, monar akila e p̃elaga na sinesiena. \p \v 15 \x - \xo 16:15 \xt 1Kor 1:16\x*Popon avisu kilale Step̃anas nene amio kiena namratava lala, amio yum̃aena nap̃a asum̃a akila ke ne. E yeririna nae make ga e kiamiu lepas nene, Akaea, la ke nene narui la amlelaga p̃esa. A siraun nap̃a amlelaga, asum̃a akila ke yum̃aena wo pap̃isi, asum̃a amiila ke li na lelagaena lala pimi tol nagane. \v 16 Yar nowo la ne sanene, popon avisir plan la vena asumon amiu, a popon avatanon m̃ena yeririna tap̃ena la nap̃a amiyum̃ae ke lele taaga amio la. \v 17 Step̃anas nene pimi m̃alivi e nini rui, naga pimi amio Posanatas a Akaekas, a nekekaran la telu pap̃isi. La asum̃a amiila inu ke e suri moki, torokin ke ga nap̃a amiu m̃ena akilia akila visae asike e nini. \v 18 La telu nene akila po pan amiu rui, ana pogos nap̃a apam e nini akila inu m̃ena nemloge po pap̃isi, apisirlua kiau sitomena. Popon avisa potena ve keviu van la komin kiela pupia yum̃aena wo na sanene. \p \v 19 \x - \xo 16:19 \xt Yum̃aena 18:2\x*Sum̃are make ga lala na lepas nini nae Esia asape asum̃a asitom amiu pap̃isi. A kieta erau lua nene, Akwila amio wona na sira Prisila, amio yeririna lala na sum̃are nap̃a e m̃ala um̃a, la apisa pokolulagi a pokolemalo pan amiu e kia kiena Sup̃e. \v 20 Kieta erau lala nae yo nini akekaran navitawe amiuena e m̃aki nene, a amiu m̃ena, pogos make ga nap̃a avitawe amiu, popon asum̃a atalopan amiu a asum̃a aviran pipimiu, vena akekaran amiu amio sinewo. \p \v 21 Ana siar e narin yo nini, inu Pol nemlarar ke pensel nesum̃a nesiria vena nevisa kiau visena maro van amiu. \v 22 Monar sinemiu sii ke m̃ena Sup̃e ve lelaga, visae peraga, yar nap̃a ve sinena sii re naga, visaarena na marena sike e naga. Nesum̃a nemlen ke sanini, nesape Sup̃e Yesu, awis, otom vilaga, \v 23 a nesum̃a nemlotuwo amiu ke m̃ena ga, nesape lemamiena kiena kieta Sup̃e Yesu sike amio amiu. \v 24 A sane silaga, nekilia nevisa e kia kiena Kristo Yesu sane kiau sinesiena van amiu keviu sulue ga sum̃a ga. \m Kiau m̃aki p̃isi ga e nene narui, \p Inu, Pol.