\id JAS James, Luqa in Solomon Islands, 1st Proofread corrected, Tr:MP, Cch:Nov99, rvwd:Nov99/May2001, Adv:AGZ, 7th rvsd:Nov2001/June2001/JulyAugSep2002/Dec2002 \ide UTF-8 \h Jekopi \toc3 Jek \toc2 Jekopi \toc1 Jekopi \mt I Jekopi \c 1 \s Na popodalaina na leta \p \v 1 Ara Jekopi kai nabulu tana Tamasa beto tana Bangara i Jisu Karisito. Na leta api sa qa garunu laonia tamugou ka manogarua bubutu qu qaqatia na kasia gusu. \p Na paranga qeqera tamugou. \s Na tavagigala beto na rarange \p \v 2 Ka visa tavitiqu, mu doro veinigou qu pera sagou tonai qu gosororia soku ngavulu okokoto podeke. \v 3 Ura qu tei gigilaimiu tu agou sa na podekena na rarange tamugou sa kode mina vuanigou na turu vangaju. \v 4 Na miu turu vangaju mi vua vatale, ko agou mu boka tinoni matuamiu beto mu maladoruru pana uana jongadi ko kepore sa kai sa jongana muna qasania pana toa matuana. \p \v 5 Ba vei kame agou sa bi qasania na gigalai tavagigalana, poni sa mi tepai na Tamasa ko isa mina vania na gigilai tavagigalana sisa. Ura na Tamasa sake vairutiniria beto sake suquturia sira nona vaivana. \v 6 Goto mi tepa pa rarange beto mike ruarabeke, ura na tinoni sa ruarabeke sa sa vei na ololobagea kolo sa iru pogoso lalamenia na gava. \v 7 Na tinoni vevei isa sa kita mi kole rorovea mina tekua kai sa tana Bangara. \v 8 Na tinoni sa vei inara sa na tinoni sa bararua na roquna ko ira doru ona uana qaike turu vatogasa. \s Na toa golaba beto na toa isisongo \p \v 9 Ego na tavitimu gogolabana sa sa mi qera tonai mi taovulu vasae. \v 10 Goto na tinoni isisongo sa mi qera tonai mi tavagore, ura kode minake ruavo mumuri jolaona kai muqisi vei na avoro mumuqu. \v 11 Tonai sa sagere na tapo ko sa alangania na mangini ko sa vamaleia sa na mumuqu, poni sa udo vukele riuona sa na avoro ko na babata jongana sa sa mumuriona. Ko na tinoni isisongo sa vei gu isa, tonai sa korapa jujunonia nona isisongo sa sa mumuri manyao riuona. \s Na podeke beto na kutana na totoke \p \v 12 Ego mina tamana sa na tinoni sa vangajuria sira na podeke, ura pa liguna mina vakilasaria isa sira na podeke, poni sa kode mina tekua isa sa na pinia toa tana varene, na pinia isa sa na Tamasa tu sa taringungutiniria ira qai roroqua isa. \v 13 Na tinoni sa gosororia na totoke sa mike paranga vei pira, <> mikeu. Ura na Tamasa sake gosoria na totoke ko isa mekana ba sake totokea na tinoni. \v 14 Goto na tinoni sa gosoria na totoke tonai na ona nyorogua selana mekana qai toni vapirua beto qai vagonai sisa. \v 15 Ko na nyorogua selana isa sa tonai sa voraga votu poni sa pidokonia sa na sela, beto ko tonai sa matua sa na sela poni sa vuania isa sa na mate. \p \v 16 Kita mu kole siana, ka visa tavitiqu jojonga. \v 17 Doru vaivana jojongadi gu beto na puradi gu sa qai lagere vei pa nulu tana Tamasa sa vapodakaria na kabere pa vavagalo eqa. Ko na Tamasa isa sake boka bei babi vavarodomo vei na ongudi na lei pa vavagalo eqa. \v 18 Pana ona nyorogua mekana isa sa sa vapodogita tonai taqe vasosotoa na ona nongoro sosotona sa gita, ko gita sa na vua moeda pana vinapodaka tana. \s Mu nongoria beto mu roitinia \p \v 19 Mu vakoititia api, ka visa tavitigu jojonga! Agou doru sa mu sisiqarainia na vainongoro, goto muke oqa sisiqarai paranga, beto muke oqa sisiqarai tagigiri. \v 20 Ura na kokora tana tinoni sa sake vapodoa na toa tuvisina tana Tamasa. \v 21 Ko mu loa paleria sira doru uana pajidi, beto doru toa ikikeredi qai lulasa pana vailivutaida. Goto mu teku isongia tu pana uana viketai agou sa na paranga isa tei tauma tu tamugou, na paranga isa mina boka aloa na miu toa. \p \v 22 Mu roiti votunia sa na paranga, muke kole nonongoria gu ura tonai qu kole gu nongoria poni sa qu vasianagou mekamiu. \v 23 Ura na tinoni sa nongoria na paranga ba sake roiti votunia, sa sa vei puputa na tinoni sa dogoro vatalea na isumatana mekana pana qelasi titirona. \v 24 Ko pa liguna sa dogoro vatalea na isumatana mekana sa sake ruavo tugu taloa riuona beto sa oqoro sovai poni sa sake ruavo roqu muma pale gu sa ai sa doro vevei sisa ko kepo tugu kai sa bi roitinia. \v 25 Goto na tinoni sa kole tiro vatatalea beto sa nongoro vakoititia sa na vavanau sosotona sa ruvatagita, beto ko sake nongoria gu ko sa roqu muma pale gu goto sa roitinia tugu, sa mina tamana pana ona roiti sisa. \p \v 26 Na tinoni sa rorovea sa tuti pulisi vatatalea sa na toa lotu, ba sake kopu mulenia na meana goto sa nyonyoravia sa na bulona mekana, poni sa sa kepore veveina sa na toa lotu tana. \v 27 Goto isa na toa lotu sosotona sa lioso beto sa sosotona tana Tamasa na Tamada sa pira tu sa vei: mu ovikiria sira kepore tinadi na tamadi beto na nanaboko pana dia suvere vaivasevi, beto mu kopu mulenigou ko muke tavapaji pana toa ikikeredi pa kasia gusu. \c 2 \s Muke vavaitoka kale \p \v 1 Ka visa tavitiqu, muke toa tavitinia na vavaitoka kale sa na miu rangena na oda Bangara lavata jojonga i Jisu Karisito. \v 2 Bi tome lame pana kai miu vaikamu sa kai tinoni isisongo sa vavasae ringi qolo beto sa vavasae poko babata jonga, beto bi tome tugu vei sa kai tinoni gogolabana sa vasae poko ruruajana, \v 3 ko bu gonani matamu ao sa na tinoni sa vasae poko babata jonga beto pira bugunia, <> bugunia. Goto na tinoni gogolabana sa pira bugunia, <> bugunia. \v 4 Muna vei inara sagou poni sa qu tei vaidoro pipikata pale tu mekamiu, ko qu vaidogoro vivile pale pana roroqu seladi sagou. \p \v 5 Mu vainongoro lame, ka visa tavitiqu jojonga! Na Tamasa tu sa tei vileria tu sira na tinoni golabadi pa kasia gusu ko mai tinoni isisongo pana rarange beto mai somana isongia na binangara, isa sa taringungutiniria na Tamasa ira na tinoni qai roroqua isa. \v 6 Ba agou sa qu vakepore veveinaria tu sira na tinoni gogolabadi. Ba ira tugu na tinoni isisongo sa qai tete anyanyunigou beto qai toni ragata laonigou pa koti sagou. \v 7 Ko nake goto tinoni ke goto ira mutugu na tinoni isisongo sa qai poja vivikeria sa na isongo jongana i Jisu isa takuku tarinigou agou. \p \v 8 Vei muna tuti vatalea agou sa na vavanau binangara pa Kukuti Tabuna, pira sau, <> sau, poni sa qu roiti vatale sagou.\x - \xo 2.8 \xo*\xt Iama 19.18.\xt*\x* \v 9 Goto muna vavaitoka kale sagou, poni sa qu roitinia na sela sagou, ko na Vavanau sa udukugou na tinoni mamaja vavanau sagou. \v 10 Ura na tinoni sa kopuniria dorudi na Vavanau ba sa vukelenia kame gu, sa sa tei maja betoria tu isa sira na vavanau dorudi. \v 11 Ura isa tugu sa paranga, <> sau, sa isa tugu sa sa paranga, <> sau. Ko buke babarata tu sao ba vei bu varivai, poni sa qu tei tinoni mamaja vavanau tugu sao. \v 12 Ko sa vei sa mu paranga beto mu toa vei ira na tinoni mina pituria na Vavanau vairuvata. \v 13 Ura na Tamasa minake pitu roroqu tokania sa na tinoni sake roroqu tokania na goto tinoni, goto na tinoni sa vaidoro roroqu sa kode mina talegasania sa na vaituti. \s Na rarange sa tabata votu pana roiti jongana \p \v 14 Ka visa tavitiqu, ai poreveveina vei sa na paranga vei pira? Vei bi paranga sa kai tinoni, <> biu, beto bike tabata votu pana ona roiti sa na ona rarange. Kode minake boka taalonia isa sa na rarange vei isa. \v 15 Bi kaki marene babi na rereko tavitimiu sa bi keporeniria na poko beto bi keporeniria na gagani. \v 16 Ba bi paranga tu sa kame agou, <> biu, beto bike pavu vaniria na sakasava bai boka toania. Ai poreveveina vei sa na paranga vei inara? \v 17 Inara sa vei, ko na rarange gagale sake tavitia na roiti sa na matena. \p \v 18 Ba bi paranga tu sa kai tinoni, pira biu, <> biu. Na qua oe tana tinoni isa sa api gu: <> \v 19 Ao qu vasosotoa sa kame gu sa na Tamasa. Sa vavagua jola sa sa vei isa. Ba ira na tomate ikikeredi ba qai vasosotoa tugu sa vei isa, ko sa vei sa qai matagutu neneqere! \v 20 Ao kepore roqumu, qokolo! Ai vei qu nyoroguania ko ma vabatinigo sa na rarange sa kepore na ona roiti sa na goborona gu? \v 21 Mu dogoria tu i Ebarahami na oda tite ko! Na laena na ona roiti gu tonai sa vavakukuvunia i Aisake na tuna marene pana idi patu vavakukuvuna sa sa tadoro vei na tinoni tuvisina tana Tamasa si Ebarahami. \v 22 Ai vei kopira qu batia? Na rarange sa roiti tavitia tugu na roiti, ko pana roiti tu sa okoto sa na rarange. \v 23 Ko sa gore votu sa na Kukuti Tabuna, pira sau, <> sau, beto ko isa sa sa tagigalania na baere tana Tamasa sisa.\x - \xo 2.23 \xo*\xt Popodalaina 15.6.\xt*\x* \v 24 Ko kopira qu batia agou sa na tinoni sa nake rarange gu mekana sa sa tadogoro vei na tinoni tuvisina tana Tamasa, goto pana ona roiti tuvisina tugu vei. \p \v 25 I Rehabi na tugele ba kai muqisi podeke tugu. Pana ona roiti tugu sa tadoro vei kai rereko tuvisina tana Tamasa sisa. Ura sa vakamu vataleria isa sira na tinoni Izireli qai tagarunu ko qai doro golomia na eqa, beto sa garunu vauku riu veiniria pana goto soana ko qai tavasare. \p \v 26 Ko kai muqisi podeke vei na tini sa kepore na singona sa na matena, poni sa na rarange sa kepore na ona roiti ba na matena tugu. \c 3 \s Mu gaitia na meamiu \p \v 1 Ka visa tavitiqu, muke nenekenia agou sa ai vei ko mu tinoni vaivagigalai. Qu tei gigila vataleamiu tu agou sa agei na tinoni vavaivagigalai kode mene gosoria sa na vaituti lavatana jola. \v 2 Ura gita doru taqe tatupenia soku sakasa, ba na tinoni sake tatupenia na paranga sa isa na tinoni okotona ko isa sa boka gaitia na tinina doruna. \v 3 Vei tana pukunia kai kobu aeana ikete sa na mangana na hose ko mi tutigita tanagu, poni sa kode tana gatia gu sa na tinina doruna. \v 4 Mu doria na vaka tetepe ko! Kai sakasava lavata piru sisa beto sa iru lao lamenia na gava ranebongi, ba kai gaiti ikete gu sa gaiti laonia ketakoi sa nyorogua valao veinia na tinoni aru gaiti. \v 5 Ko sa vei gu isa sa na mea. Kai kobu tini iketena gu sa na mea, ba sa vavaqataniria na sakasava lalavata. Mu roroqua alepi: kai memea iku iketena gu ba sa boka vurungu beto pale sa na mumuqu lavata. \p \v 6 Na mea sa na iku. Na mea sa na kasia gusu ikikerena sa kole pa tinida gita. Na mea sa vapajia na toa doruna tadagita. Na mea sa boka vurungu vivikereria sa na toa doruna tana tinoni ko na memea iku isa sa na koko lame veina pa heli sosoto. \v 7 Ura qai boka tavasirana gu sira doru manugu mamade nenedi pirudi, na manugu tatava, na manugu gavere beto ko na igana pa kolo. Ko sa tei vasiranaria tugu na tinoni sira. \v 8 Ba na mea sa oqoro pore kai tinoni bi boka vasirania. Na mea sa kai sakasava ikerena jola sake boka tavamomoso, beto sa pugelia na paranga poizini vaivamate. \v 9 Na mea sa taqe vatarasaenia gita na Bangara na Tamada, beto sa na mea mutugu isa sa taqe leleveniria sira na tinoni qai taroiti pana kirena na Tamasa. \v 10 Ko pana kai momoqasa manga gu qai votu vei sa na paranga vinatarasae beto na leleve. Sake jonga sa sa vei pira, ka visa tavitiqu! \v 11 Ai vei mai boka mekarai nyoro votu pana kai vuvugu sa na pie lomosona beto na pie pasana? \v 12 Ka visa tavitiqu! Ai vei na gou piqi mina boka vuania na vua olive? Ai vei na qurepi mina boka vuania na vua piqi? Na ivere ba sake vuvugunia na pie lomoso. \s Na gigalai jongana beto na gigalai ikikerena \p \v 13 Ego, i sei agou sa tavagigala beto na tinoni tome rorove? Na tinoni isa sa pana ona uana jongana mi vatadogoronia tu isa sira nona roiti jongana sa roitiniria pana uana viketai beto na tavagigala. \v 14 Ba vei na bulomiu sa mina pugelia na kono kokora beto na nyonyorogua bobokamiu gu mekamiu, poni sa muke vaqatania na miu gigalai ura muna vei sa qu vasekea gu agou sa na sosoto. \v 15 Na gigalai vevei isa sa nake lagere veina pa noka, goto na ona gu na kasia gusu. Nake koko veina tana Gagala sa na gigalai isa, goto na koko veina tana tomate mekana. \v 16 Ura ketakoi qai kole sa na kono beto na nyonyorogua bobokaona mekana na tinoni, poni sa qai kole gu sa na toa vaipipiarai beto doru toa ikikeredi. \v 17 Ba na gigalai koko veina pa noka sa momoe sa na liosona, sa kolea na toa bubule, sa vajongana lao tana goto tinoni, sa vainongoronia na roroqu jongana, sa vairoqu vaitokai beto sa kolea na vua jongadi. Ko na tinoni sa isongia na gigalai isa sa sake totoka kale beto sake vavatinoni tuvisia mekana. \v 18 Na vuana na tuvisi sa kolea na bule sa tauma vaniria sira qai roitinia na bule. \c 4 \s Mu Tuti viketia na Tamasa \p \v 1 Pai qai koko lame vei sira na vavaikana beto na vavaipera qai kole tamugou? Qai koko lame vei gu pana nyorogua tana kasia gusu qai kole vaipera pana bulomiu agou. \v 2 Qu nyonyorogua sakasava ba quke boka tekua, ko qu varivai. Beto qu nyonyorogua vivitigi isongo sakasava tana goto tinoni ba quke boka isongia, ko qu vaipera beto qu vaikana. Quke boka tekua agou sisa vei qu nyorogunia, ura quke tepa kisa! \v 3 Tonai qu tepa ba quke tekua tugu agou sa na sakasava qu tepai, ura sa sela sa na ginuana na miu tepa. Na ginuana qu tepa sa vei gu ko mu vaqera mulenigou gu mekamiu qugu. \p \v 4 Qu vei na rereko babaratamiu sagou! Qu gigilaimiu agou sa na tinoni sa baeria na kasia gusu sa sa kanaia isa sa na Tamasa. Ko na tinoni sa nyorogua baeria na kasia gusu sa sa kanaia isa sa na Tamasa. \v 5 Ba ai vei qu rove veinia kai paranga goborona gu agou sa na paranga sa pojai na Kukuti Tabuna, pira sau? <> \v 6 Ba sa lavatana jola sa na vaitokai jongana tana Tamasa. Vei tugu sa pojai na Kukuti Tabuna, pira sau, <> sau.\x - \xo 4.6 \xo*\xt Gigalai 3.34.\xt*\x* \p \v 7 Ko sa vei sa mu tuti viketia na Tamasa sagou. Mu raja kokolosia sa na bangaradi na tomate ko mi ukunigou. \v 8 Mu rijo tata lao tana Tamasa, ko isa mi rijo tata lame tamugou. Agou na tinoni selamiu, sa mu valiosoria na limamiu pana roiti ikikeredi. Agou sa bararua na roqumiu, sa mu valiabururia na bulomiu pana roroqu ikeredi. \v 9 Mu mamata, beto mu lukana takulanga tu. Mi peluku kekebo takulanga tu na miu avu kikidolo beto na miu qeqera mi peluku mamata takulanga tu. \v 10 Mu vaikete mulenigou pa moena na Bangara beto isa mi ovulugou. \s Muke pitua na goto tinoni \p \v 11 Ka visa tavitiqu, muke vaipoja vivikere. Na tinoni sa poja vivikeria na tavitina babi sa pitua na tavitina sa sa poja vivikeria beto sa pitua tugu na tinoni isa sa na Vavanau tana Bangara. Ko vei muna pitua ao sa na Vavanau, poni na ginuana sa qu daimuania tutia ao sa na Vavanau isa goto qu veinigo na tinoni sa pitua na Vavanau sao. \v 12 Mekana gu na Tamasa sa vanigita sa na Vavanau beto isa gu sa boka vaipitu. Ko isa gu mekana mina aloa babi mina pipiaraia sa na tinoni. Ko i sei qu doro veinigo mekamu sao ko qu pitua na tavitimu? \s Muke kemara goboronia na miu toa mekamiu \p \v 13 Kopira mu vainongoro sa agou qu paranga vei pira: <> ququgu. \v 14 Ba agou tugu qu paranga vei ina sa quke isongo gigilai ai mina vevei sa na rane vuka. Ai mina vevei sa na toa tamugou? Ura agou sa na rovu kolo sa votu lame iapeki totoso, beto sake ruavo tugu maragutuona. \v 15 Goto pira tu mugu sagou: <> mugu tu. \v 16 Goto kopira agou sa qu vavaqataniria tu sira na miu vinaturu mekamiu. Doru vavaqata vevei inara sa na gagale ikeredi beto. \v 17 Ko isa sa gigilaiona na jongana bi roitinia sisa ba sake roitinia, sa sa sela tugu sisa. \c 5 \s Ira na tinoni isisongo mai tapitu \p \v 1 Kopira mu vainongoro sagou na tinoni isisongo! Mu lukana uui ura na mamata takulanga sa kode muna gosororia sa korapa lame pa moemiu. \v 2 Ira na miu isisongo sa qai nyabo vivikere beto na miu poko poreveveidi sa qai ganiria na tamo. \v 3 Na miu siliva beto na qolo sa qai obu beto, ko na rane vaituti na obu tugu isa mina ululenia sa na miu roiti ikeredi qu roitiniria pana miu toa beto na obu tugu isa mina gani vivikere veinigou na iku vuvurunguna. Ura agou sa qu kole gu buti vaikamu isisongo pana rane liligu pira. \p \v 4 Dotu ko! Na tabaradi ira qai roiti vanigou pa miu inuma lavata qu daimiu tabararia sa qai korapa lukana vaivasevi lao tamu. Na kiu alilidi ira na tinoni ababu sa sa kura pa talingina na Bangara vivana jola. \v 5 Qu suvere vapopote vatalegamiu pa peso beto qu vapugeleni qeqera kasia gusu na miu toa sagou. Qu vanyoboko vatataleria na bulomiu ko muna takubolo na rane kukubolo sagou. \v 6 Qu pitua ko qu vamatea sa na tinoni tuvisina, ba sake boka raja vaibeiona sisa. \s Mu vangajuria sira na tapata qu gosororia \p \v 7 Ko, ka visa tavitiqu, mu vangajuria sira doru tapata, tinganai mina kamua na lamena na Bangara. Mu dogoro laoa gu sa na tinoni umuma sa vera vatalenia tu isa sa na vua jojonga pa nona peso. Ko sa vangajuria isa sira doru tapata tinganai sa kamua sa na totoso okokoro vapidoko kiko beto na okokoro vamatua vuvua. \v 8 Ko agou ba mu vangajuria tugu sira na tapata qu gosororia. Mu vaneqiria na bulomiu, ura na lamena na Bangara sa tata. \v 9 Ka visa tavitiqu, muke vaiququmi lao lame, ko muke gosoria na vaituti. Ura dotu ko! Na Tamasa vaituti sa sa tei korapa tu turuona pa atakamana kopira. \v 10 Na vavapadana ira qai gosoro tapata ba qai vera vamomoso sa mu dogoro tutiria gu ira na tinoni kokorotai pa moa qai paranga pana isongona na Bangara. \v 11 Mu doria tu ko! Taqe vatarasaeria gita sira na tinoni vevei ira ura qai vangajuria na tapata. Qu tei nongoroniamiu tu agou sa na veveina sa turu vangaju i Jobi, beto ko qu tei gigilaimiu mutugu agou sisa vei sa toka veinia na Bangara pana vinabebetona. Ura na Tamasa sa sa pugelia na vairoqu beto sa tokaniria sira qai gosoro tapata. \p \v 12 Ka visa tavitiqu, isa na poreveveina jola sa, totonai vei bu pojai kai paranga babu roitinia kai taringunguti, sa muke maulu sae pa noka beto pa peso babi pana kaki sakasava mule. Goto vei na <> sa na sosotona sa e mugu gu, babi vei na <> sa na sosotona sa dai mugu gu ko muke gosoria na vaituti. \s Mu vasosoto tonai mu vavara \p \v 13 I sei agou sa gosoro tapata? Mi vavara. I sei agou sa qeqera? Mi kera vatarasae. \v 14 I sei agou sa korapa mo? Mi kukuria isa sira na tinoni mamata pa ekelesia ko mai kamu vavarania beto mai orania na oela pana isongona na Bangara. \v 15 Na vavara sa kolea na rarange sa mina salania sa na tinoni sa mo beto ko na Bangara mina vatavasilangia sisa. Ko vei bi koleona sa kaki sela sa roitinia sisa sa na Tamasa mina taleosonia tugu vei sisa. \v 16 Ko sa vei sa agou mu vaiuleniria na miu sela beto mu mekarai vavara vaitokai ko na Tamasa mi salanagou. Ura na vavara tana tinoni tuvisina sa na neqina jola. \v 17 I Elaija sa kai tinoni vevei gu gita. Ba tonai sa vavara ko sa tepa vivitigia ko mike okoro sau, poni sa kue aoro beto vonomo popu sake okoro sa neqa. \v 18 Beto sa tonai sa vavara ligu sisa, poni na oka sa vuva lagerenia na okoro beto na peso sa vapidokoria na umuma. \p \v 19 Ka visa tavitiqu, vei bi selania na soana tuvisina ko bi muma sa kame agou, poni mu vagabala kamu ligua pana soana tuvisi. \v 20 Ura na tinoni sa toni vamule lamea pana soana tuvisina sa na tinoni selana sa sa aloa isa pana mate sa na toa tana beto ko na Tamasa mina taleosoniria sira na sela sa roitiniria na tinoni sa gabala.