\id ACT - Dũya Translation Project \ide UTF-8 \h Abi Itser-Yesu \toc1 Ubvur Ikikorhe Abi Itser-Yesu \toc2 Abi Itser-Yesu \toc3 Aiy \mt1 Ubvur Ikikorhe // Abi Itser-Yesu \imt Utsutson ri itsi ubvur Ikikorhe Abi Itser-Yesu \ip Abika awe ru ihwihwɛng abemumbɔ ugɛ awu Irhuka uwɛrhu uzãrhã Uburhu uner itser Uyesu unga atsɛng \it Ubvur Ikikorhe Abi Itser-Yesu\it* nu \it Ubvur uwu Irhuka\it* (\xt 16.10-17; 20.5-15; 21.1-18; 27.1—28.16\xt*). Anera arhɛrhɛ aka arherha arherhe ri itsi ivangyɛ umbɔ aka atsɛng ubvur uwurɛ. Abɔɔ abemumbɔ ugɛ atsɛng ubvur ha ivanga unying nggu \it Ubvur uwu Irhuka.\it* \ip Ubvur ha udɛyiwe ititirhi agbeyi abika adɔsa ra abi Uyahuda ru Urusharhima nu ititɛ̃rhãngge ra abirabɛ aka asi iwembɔ abi Uyahuda ubɛn ananga ru upfunga. \ip \it Ubvur ikikorhe abi itser Uyesu\it* awe ru nyaku udaar ra abinkɛ Uyesu aka akorhe ri ivangyɛ unga aka awe ru upfung nu ikɛi abinkɛ abi itser Uyesu aka adɛ̃ɛ̃ ikorhe. Ipfu Isarsatangge itɔ̃ itser akarhãrhã ri idzowe abi itser Uyesu ijee iyiki idũwũ Isarhe Iyiki Ize ha. Ubvur ha udɛyiwe ra awiya ri itsi ibibɛk nu itsermbɔ Ubitru nggu Uburhu nu abɔɔ abika adzowe Isarhe Uyesu. Ubɛn anangkɛ umbɔ aka adũwũ Isarhe Iyiki Ize iyɛrɛ, anera aki isaka awe ru imangmang, bɔr igha inggbaashi iyɛrɛ iki isaki iba nggu uver. \iot Abinkɛ aka awe umɔ \io1 Udũwã ri itsi Isarhe Iyiki Ize \ior (1.1-26)\ior* \io1 Udũwã ri itsi Isarhe Iyiki Ize ru Urusharhima \ior (2.1—8.3)\ior* \io1 Ititɛ̃rhã Isarhe Iyiki Ize ru Uyahuda nu Usamariya \ior (8.4—12.25)\ior* \io1 Uzãrhã Uburhu ukpu inggbaashia ukpu idzowe Isarhe Iyiki Ize \ior (13.1—14.28)\ior* \io1 Ikikɔng abika adɔsa ru Urusharhima \ior (15.1-35)\ior* \io1 Uzãrhã Uburhu ukpu uvaa ukpu idzowe Isarhe Iyiki Ize \ior (15.36—18.22)\ior* \io1 Uzãrhã Uburhu ukpu untaar ukpu idzowe Isarhe Iyiki Ize \ior (18.23—21.16)\ior* \io1 Adzur uburhu ru Urusharhima \ior (21.17—23.22)\ior* \io1 Agbange Uburhu ru Ukasariya \ior (23.23—26.32)\ior* \io1 Akũ Uburhu azĩmbɔ Uroma \ior (27.1—28.31)\ior* \c 1 \s1 Akũ Uyesu afũ azĩmbɔ ra afã \p \v 1 A uze Utiyofirhu, ru ubvurmum uwu inggbaashia, umum itsɛng abina kishoo akirakɛ Uyesu aka atirha akorhe na amesuwe \v 2 utsɛku unumkpi umbɔ aka ashupa unga afũ azĩ ra afã. Ipfu Isarsatangge iki idarh unga amaa itsu itser ra abi itser Uyesu unga aka asɛng. \v 3 Unga aka ahwa ayetnum amaa, unga adɛyiwe itsinga ra abi itser Uyesu ha na akorhi ikpũ abinkɛ aka atsu umbɔ anyã unga awea ru urhɛ. Unga adzeyiwa ru umbɔ inuma isɔka inaa na arherhe arherhe Iyɛrhe Unum. \v 4 Ivanga niyɔ unga aka asei ighigha nggu umbɔ, unga agɔr umbɔ agɛ, <<Àka niba adzembi ru Urusharhima, bɔr àka adzɛu izũwũ Utɛmum aka abemuwa, umum iki irherha ngge ri igigũmbi. \v 5 Uyohana asorhuwe anera ubɔtisima nggu amɛ̃, bɔr inuma ukunjiir iki iba, awuri isorhuwa umbi ubɔtisima nggu Ipfu Isarsatangge.>> \p \v 6 Nggee umbɔ aka akɔng, umbɔ arhusa unga agɛ, <> \p \v 7 Bɔr unga agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 9 Unga aka arherha akɛrɛ ha amaa, umbɔ ashupa unga ra asumbɔ afũ afafã, nu amɛɛ atsirke unga ri inyĩnyãmbɔ. \p \v 10 Umbɔ aka atsu asumbɔ arhi izizĩnga ra afã, kanying inera ivaa itsim atorho akika aterha idɛ̃ɛ̃ ikhapa nggu umbɔ. \v 11 Iner ha igɔr umbɔ ugɛ, <> \s1 Asɛng Umatiya unga ayɛi itser Uyahuda \p \v 12 Mɔcɛ umbɔ abvui azĩ Urusharhima adzeku Igũ Acucii Uzaitun, iyiriyɛ iki ikhapa ru Urusharhima, iderngge iki iyongge ukirhomita unying. \v 13 Umbɔ aka azĩ atsĩ, umbɔ afũmbɔ ru ubã afã ra anangkɛ umbɔ aka asei. Awu umbɔ Ubitru, Uyohana, Uyaku nu Uandarawu, Ufirhibu nu Utoma, Ubatorhomi nu Umatiyu, Uyaku ungwɛ̃ Uharhfa nu Usiman Uzarhoti, nu Uyahuda ungwɛ̃ Uyaku. \v 14 Abɛrɛ ha kishoo aka isaka atsu atsimbɔ akɔng ri ifɛn-Num nggu amɛn unying, nggu akatsɛrh abɔɔ nu Umaryamu, uyisa Uyesu, nu angwɛ̃mbɔ Uyesu. \p \v 15 Inum hã niyɔ Ubitru aka asok adɛ̃ɛ̃ ri ikikɔng abika adɔsa, iyiriyɛ iki iyongge inera unaka ni isɔka ivaa, na agɛ, \v 16 <> \p \v 18 Nggu itosayɛ unga aka akpo iyi amɛn aka abewe, Uyahuda akũ agoi idɛɛ, umɔ unga aka agba nggu itsia, iyora iyar iyanga, abina anaanga kishoo adzeka awiya. \v 19 Kishoo anera ru Urusharhima agũmbɔ akɛrɛ ha, nggee umbɔ ayisi idɛɛ ha agɛ <> ri idũmbɔ agbena agburh <> \p \v 20 Unga agɔr agɛ, <\f + \fr 1.20 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 69.25\xt*.\f* \m nu, \q1 << \f + \fr 1.20 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 109.8\xt*.\f* \m \v 21 Nggee awu ufang umɛn isɛng unera unying ra aner abɛrɛ aka awu nggu umɛn ri ivanga kishoo Uteijee Uyesu aka awu nggu umɛn, \v 22 udzur ri ivangyɛ Uyohana aka asorhuwe unga ubɔtisima uba utsĩ ri ivangyɛ umbɔ aka ashupuwe unga ra ateumɛn. Awu ufang umɛn isɛng unera aka awe ru ideka isisoknga ra akpe nggu umɛn.>> \p \v 23 Nggee umbɔ aden inera ivaa, Uyusuf umbɔ iki iyisa Ubarsabba, ikɛi umbɔ iki iyisa Ujustu, nu Umatiya. \v 24 Mɔcɛ umbɔ afɛn-Num agɛ, <> \v 26 Mɔcɛ umbɔ atang isɛng ru umbɔ. Umatiya unga agha, nggee umbɔ atoma unga nggu abi itser Uyesu, udom hã. \c 2 \s1 Ipfu Isarsatangge iba ru unum Upentiko \p \v 1 Unum irhowu Upentiko iki iwe, abika adɔsa kishoo akɔng ananga unying. \v 2 Kanying umbɔ agũ irhak iki idzeka afã ru nyaku ugba ukom, udzeka afã uba utɔkpɔ iyakɛ umbɔ aka asei. \v 3 Mɔcɛ umbɔ anyã ubina ru nyaki ikon urha, uku ugasha ucipuwa ra atsimbɔ unying anying. \v 4 Nu kishoo awu nggu Ipfu Isarsatangge, atsĩmbɔ irherhe idũ abikase Ipfu-Num iki idzowe umbɔ ijeea. \fig Ibiba Ipfu Isarsatangge iyi Unum|alt="The coming of the Holy Spirit" src="DN00498b.tif" size="col" loc="ACT 2" copy="Horace Knowles" ref="2.3"\fig* \p \v 5 Ri ivang hã ru Urusharhima abi Uyahuda abi iwei Unum aka asei umɔ adzeka ru ubɛn abĩ upfung ukpirɛ. \v 6 Umbɔ aka agũ ubvun ugba ha, anera aka akɔng adzunumbɔ, ubinkutsu ubɛn unera agũ umbɔ arherhe idũnga. \v 7 Umbɔ adzeidzeu akarhãrhã, na arhusa agɛ, <> \v 12 Kishoo adzeidzeu na adzunumbɔ, agɔr adɔkambɔ agɛ, <> \p \v 13 Bɔr abɔɔ umɔ ayɛia umbɔ agɛ, <>\fig Upentiko|src="ldb GPS_Pentecost_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="2.6-11"\fig* \s1 Ubitru adzowe isarhe ra anera \p \v 14 Bɔr Ubitru abere nggu umbɔ udom hã, atsarhi irhaknga arherhe arherhe nggu anera agɛ, <\f + \fr 2.21 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uyow 2.28-32\xt*.\f* \p \v 22 <\f + \fr 2.28 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 16.8-11\xt*.\f* \p \v 29 <> >\f + \fr 2.35 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 110.1\xt*.\f* \p \v 36 <> \p \v 37 Anera aka agũ rimi, amɛnmbɔ agbɛra adzɛu, na agɔr Ubitru nu abi itser Uyesu abɔɔ, agɛ, <> \p \v 38 Ubitru agɔr umbɔ agɛ, <<Àka adzipa ra arhimmbi umbɔ asorhuwa umbi ubɔtisima ri itsok Uyesu Ukiristo ngge atsũwe arhimmbi. Ikɛi umbi awuri iyɛimbi izũwũ Ipfu Isarsatangge. \v 39 Ubinkutsu ibibemuwe ha iwu iyimbi nu angwɛ̃mbi nu kishoo abi anang aka ader, umbɔ abirabɛ Uteijee Unummɛn aka awuri iyisa umbɔ.>> \p \v 40 Nggu irhɛm iyɔɔ irhɛirhɛ unga aka adzowe itsũwã na afituwe umbɔ agɛ, <<Àka afɔrh atsimbi ru ubinkpi uku udzɛu abi amɛn akatãrhã aki udan ukpirɛ.>> \v 41 Abika ayɛi isarhanga hã umbɔ akorhuwe umbɔ ubɔtisima, ru unum hã umbɔ ayombɔ inera anaka agɔnga ataar (3,000) atoma ri irhɛɛmbɔ. \s1 Iwɛrhɛ abika adɔsa \p \v 42 Umbɔ atsu atsimbɔ ri ikpeto ri imesa abi itser Uyesu, nu iwɛrhɛ abika adɔsa, nu itsɔku uborodi ri ifɛn-Num. \v 43 Unum akorha abin igbigba na abin idzeu arhɛrhɛ ru ubok abi itser Uyesu, nu ubɛn unera agũ idzeu. \v 44 Kishoo abika adɔsa awu unying, nu abinmbɔ kishoo awu aki adɔkambɔ. \v 45 Agoyiwe abin ukammbɔ, na agashuwe uhwɛka ra adɔkambɔ uku kpengkpeng ri itsũwãmbɔ. \v 46 Ubɛn unum umbɔ anu ikɔng ru ufɔm Iya-Num nggu amɛn unying. Agha ubingha ananga unying ra ayambɔ, agha na ahwa nggu anggɔm nu itɛnamɛn, \v 47 akpoi Unum na awe ru izama ra anera kishoo. Ubɛn unuma Uteijee anu itomuwe umbɔ abika afɔrh. \c 3 \s1 Akerhuwe ukatarhu nú angwĩ ufɔm Iya-Num \p \v 1 Unuma nukpɔ Ubitru nu Uyohana azɛ̃rhã azĩ ri Iya-Num ri ivang ifɛn-Num ra akara ataar ra atenuma. \v 2 Icɛ unera nuwɔ amar unga akatarhu, ubɛn unuma umbɔ asaka ashupa unga azĩ adene ru angwĩ ufɔm Iya-Num umbɔ iki iyisa agɛ, <> nu unga afɛn uhwɛk ru abika azĩ ru ufɔm Iya-Num. \v 3 Unga aka anyã Ubitru nu Uyohana aka awuri itsitsĩ, unga afɛnu uhwɛk ru umbɔ. \v 4 Umbɔ Ubitru nggu Uyohana aka atsu asumbɔ arhi unga, mɔcɛ Ubitru agɔr unga agɛ, <> \v 5 Nggee amɛn ukatarhu ha azĩke udikambɔ, akaifɛrhkɔ iyɛi ubin ru umbɔ. \p \v 6 Bɔr Ubitru agɛ, <> \v 7 Akũ ubok akpɔm ubok ughanga abera unga, kanying adaknga ri ikpor adaknga awu akeketake. \v 8 Unga ater isha! Asok adɛ̃ɛ̃, na atirhi uzɛ̃rhã atsĩ ru ufɔm Iya-Num nggu umbɔ, azɛ̃rhã na atengasha na akpoi Unum ikɛi. \v 9 Ivangyɛ kishoo anera aka anyã unga aka azɛ̃rhã na akpoi Unum, \v 10 umbɔ ikɛi ahwɛngmbɔ ugɛ awu unga anu isei ru Angwĩ Ufɔm Iya-Num Aka Aze. Umbɔ adzeidzeu akarhãrhã nggu ubinkpi uku ikorhe nggu unga. \s1 Isarhe Ubitru ra angwĩ iya Usorhomon \p \v 11 Ukatarhu ha aka akpɔm abokmbɔ Ubitru nu Uyohana, mɔcɛ anera kishoo adzeidzeu na atĩ abambɔ ru umbɔ ru anangkɛ umbɔ iki iyisa agɛ angwĩ iya Usorhomon. \v 12 Ubitru aka anyã rimi, unga agɔr umbɔ agɛ, <\f + \fr 3.23 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Iva 18.15,18,19\xt*.\f* \p \v 24 <\f + \fr 3.25 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Ing 22.18; 26.4\xt*.\f* \v 26 Unum aka aberuwe ugãrhãnga, unga agbaashia adene unga aba ru umbi, ru umbi akpo idorh ri idzipuwe ubɛn unera ru umbi ru utsĩndĩ uwuku ubewanga.>> \c 4 \s1 Ubitru nggu Uyohana ra asu // abi udzepurhe \p \v 1 Ivangyɛ umbɔ Ubitru nggu Uyohana aka adɛ̃ɛ̃ arherhe nggu anera, abika adzowe idɛm-Num nu anggbaashi abi idzɛu Iya-Num nu abi Usaduki aba ru umbɔ. \v 2 Umbɔ agũ avɔm, ubinkutsu abi itser Uyesu anu imesuwe anera ugɛ ikom iwuri isongge nggu urhɛ ru nyaku Uyesu aka asok ra akpe. \v 3 Umbɔ adzur umbɔ Ubitru nu Uyohana agbange utsɛku ukpe unum uvaa, ubinkutsu urhɛɛ uku uwekpɔ. \v 4 Bɔr anera arhɛrhɛ abika agũ isarhe ha awe ru imangmang, nu irhɛɛ abika adɔsa iyongge anaka agɔnga atɔ̃ɔ̃. \p \v 5 Unum uvaa, ayɛrhe nu akakũ nu abika amesuwe ikpem umbɔ akɔng ru Urusharhima. \v 6 Uhanana Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num awu umɔ, nggu Ukayafa, nu Uyohana, nu Uarhekzanda, nu ikɛi kishoo abirabɛ aka awu ru ubã abika adzowe idɛm-Num. \v 7 Atsu umbɔ akũ Ubitru nu Uyohana aba adɛ̃ɛ̃ ra ateumbɔ, na atirhi irhusa umbɔ agɛ, <> \p \v 8 Mɔcɛ Ubitru, awu nggu Ipfu Isarsatangge, unga agɔr umbɔ agɛ, <\f + \fr 4.11 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 118.22\xt*.\f* \m \v 12 Asi íkpombɔ ififɔrh ru uner uwɔɔ, asi idzowukumbɔ itsok ikɔɔ ru upfung umɛn iki ikpo ififɔrh ri ike.>> \p \v 13 Ivangyɛ ateiya aka anyã ikeramɛn Ubitru nu Uyohana, umbɔ ahwɛngmbɔ ugɛ umbɔ asi itsĩmbɔ imesa, umbɔ adzeidzeu, na adiki ihwɛng agɛ umbɔ awu nggu Uyesu. \v 14 Bɔr umbɔ aka anyã utsa uwuku ukerhe ha adɛ̃ɛ̃ nggu umbɔ, umbɔ asi ikpombɔ ubinkpi umbɔ aka irherhe. \v 15 Nggee umbɔ atsu umbɔ adzembɔ ru udzepurhe ha, na akɛki itsũwã nggu adɔka. \v 16 Umbɔ arhusa agɛ, <> \p \v 18 Mɔcɛ umbɔ ayisa abi itser Uyesu ha atsu umbɔ niba abvui arherhumbɔ arherhe, use imesa ri itsok Uyesu. \v 19 Bɔr Ubitru nu Uyohana adzipa agɛ, <<Àka avarhe nibikambi irhikungge ra anang Unum umɛn ĩdɔsa arherhambi ni ineke ĩdɔsa Arherhu-Num? \v 20 Ubinkutsu, umɛn isi ídɛ̃ɛ̃ inekukumɛn irherhe ubinkpi umɛn iki igũ ni inyã ikɛi.>> \p \v 21 Umbɔ aka atoma aziya umbɔ, umbɔ atsũwe umbɔ azĩmbɔ. Asi ikpombɔ ubinkpi umbɔ aka ikorhe na adzowe umbɔ uver, ubinkutsu anera kishoo akpoi Unum ru ubinkpi uku ukorhe. \v 22 Utsa ukatarhu uwuku ukpo idzeu ikikerhe ha, imɛknga iki inangngge isɔka inaa. \s1 Ifɛn-Num abika adɔsa \p \v 23 Ivangyɛ umbɔ aka atsũwe umbɔ Ubitru nu Uyohana azĩmbɔ ra abimbɔ, umbɔ asɔme kishoo abinkɛ ateiya abika adzowe idɛm-Num nu akakũ aka adɛyiwe umbɔ. \v 24 Ivangyɛ umbɔ aka agũ rimi, umbɔ atsarhi irhakmbɔ ri ifɛn-Num nggu amɛn unying agɛ, <\f + \fr 4.26 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 2.1,2\xt*.\f* \m \v 27 Awu idzidzɛrhe, uyɛrhe Uhiridu nu Ubuntu Ubirhatu agbopumbɔ itsi nggu atsen abi Uyahuda nu aner Uisrairha ru uteu ukpirɛ. Awembɔ ri ikpikpɛ̃ɛ̃ nggu ugãrhãngo Uyesu usarkasar, uwuruwi ungo uku usɛng unga awu Ukiristo. \v 28 Umbɔ akorhe abinkɛ kishoo ijeengo nu ibibemango iki itsu ishaisha ugɛ ngge ikorhe. \v 29 A Uteijee, ungo ugũo iziziyambɔ ra atsimɛn nu uma uyike agãrhãngo nggu ikeramɛn irherha arherhango. \v 30 Uberu ubokngo ukpuku ukerhe ikɛi ukorhu nggaa abin idzeu nu igbigba ri itsok ugãrhãngo Uyesu usarkasar.>> \p \v 31 Umbɔ aka afɛn-Num amaa, anangkɛ umbɔ aka akɔng adiki izizusa. Mɔcɛ atsuke umbɔ kishoo Ipfu Isarsatangge, umbɔ adɛ̃ɛ̃mbɔ irherha Arherhu-Num nggu ikeramɛn. \s1 Abika adɔsa agasha abinmbɔ // nggu adɔka \p \v 32 Mɔcɛ kishoo abika adɔsa amɛnmbɔ awu unying. Ubɛn unera asi iwea ru ubin ukamnga, bɔr umbɔ agasha abinkɛ umbɔ aka awurake nggu adɔka. \v 33 Nggu ijee nggaa abi itser Uyesu aka adɛ̃ɛ̃ arherhe isisok Uteijee Uyesu ra akpe, nu imimuta irhɛirhɛ iki iwu ru umbɔ kishoo. \v 34 Unera asi ibee ubin adaka ru umbɔ. Ubinkutsu abi icang irham nu abi aya agoyiwe ake na akũ uhwɛka \v 35 aba adzowe ra abi itser Uyesu, umbɔ agashuwe anera ri itsũwãmbɔ. \p \v 36 Rimi hã uner itsok Uyusuf aka akorhe awu unang Urhawi, adzeku Usayifuru, uwuruwi abi itser Uyesu iki iyisa unga Ubarnaba, agbena agburh <> \v 37 Unga aka agoshe icangnga iyɔɔ, unga akũ uhwɛka aba adzowe abi itser Uyesu. \c 5 \s1 Uhananiya nu Usafiratu \p \v 1 Unera nuwɔ itsoka igburh Uhananiya, nggu utsɛ̃nga Usafiratu, agoshe icang irhammbɔ iyɔɔ. \v 2 Nggu ihwihwɛng utsɛ̃nga, unga atsũ uhwɛka angwɛ̃ ukpunga na akũ ukpuku ubɔr aba angwɛ̃we ra adak abi itser Uyesu. \p \v 3 Mɔcɛ Ubitru agɛ, <> \p \v 5 Ivangyɛ Uhananiya aka agũ rimi, unga agba nu abĩ akpea. Nggaa iwei ifɛr anera kishoo aka agũ ubinkpi uku ukorhe. \v 6 Mɔcɛ awɛdzɛm aba, akũ atorho abvur ukom iyornga, na akũna unga adzek adzake. \p \v 7 Aka ayoka akara ataar nu utsɛ̃nga atsĩwã, asi ihwɛngnga ubinkpi uku ukorhe. \v 8 Ubitru arhusa unga agɛ, <> \p Unga agɛ, <<Ĩĩ, uhwɛk ngge niyɔ.>> \p \v 9 Ubitru agɔr unga agɛ, <> \p \v 10 Kanying unga agba nu adak Ubitru akpea. Mɔcɛ awɛdzɛm aka atsĩwã aba anyã unga aka akpea, umbɔ ashupa unga adzek azĩ adzak akhapuwe ru udzak utsaknga. \v 11 Nggaa iwei akarhãrhã ifɛr kishoo abika adɔsa nu kishoo abika agũ ifɛrha ha. \s1 Abi itser Uyesu akerhuwe anera \p \v 12 Abi itser Uyesu akorhuwe abin idzeu nu abin igbigba ra anera arhɛrhɛ. Nu abi imangmang kishoo aki isaka akɔng ra Angwĩ Iya Usorhomon. \v 13 Bɔr uner uwɔɔ asi itsĩ atomunga ru umbɔ, kishoo rimi hã anera ana adzowe umbɔ imor. \v 14 Irhɛ akatsak nu akatsɛrh abika awe ru imangmang ru Uteijee ikpurhi idɛ̃ɛ̃ ititoma ri irhɛmbɔ. \v 15 Ubinkpi abi itser Uyesu aka akorhe utsu anera akũ abi irhãrhã adzeka ra atsĩndĩ, abɛta umbɔ nu atakarha nu afarmbɔ, ugɛ Ubitru aba atɔnga, usakanga uma utɔng nu abɔɔ. \v 16 Anera arhɛrhɛ aka adzeyi ri iteu iyiki ikhapa ru Urusharhima, akɔng akũ abi irhãrhã aba nu abirabɛ ípfu iyiki ibewe iki idzowe umbɔ uver, nu kishoo akerhumbɔ. \s1 Adzowe abi itser Uyesu uver \p \v 17 Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num nu kishoo abirabɛ aka awu nggu unga, awu abi ukpui Usaduki, agũ unyɛ̃ɛ̃ abi itser Uyesu akarhãrhã. \v 18 Ngge itsu umbɔ asok adzur abi itser Uyesu atsuke umbɔ ru ugborzĩ. \v 19 Bɔr ru untsuuka ipfu itser Uteijee itsuruwe angwĩ ubã ugborzĩ hã ikũna umbɔ idzekngge. Igɔr umbɔ igɛ, \v 20 <<Àka azĩ adɛ̃ɛ̃ ru ufɔm Iya-Num na adɛyiwe anera undzuma arherhe akɛrɛ aki urhɛ uwuku ufa.>> \p \v 21 Ukpekpeka, umbɔ atsĩ ru ufɔm Iya-Num, ru nyaka ngge iki idɛyiwe umbɔ, umbɔ atirhi imesuwe anera. \p Mɔcɛ Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num nu abirabɛ aka awu nggu unga aka aba atsĩ, umbɔ akɔng abi udzepurhe, aka awu akakũ Uisrairha kishoo, na adene itser ugɛ akũ abi itser Uyesu ha ru ugborzĩ hã aba. \v 22 Bɔr abi idzɛu Iya-Num azĩ atsĩ ru ugborzĩ hã, abeea umbɔ, umbɔ ashimbɔ umɔ, umbɔ azĩ asɔme umbɔ \v 23 agɛ, <> \v 24 Anggbaashi abi idzɛu Iya-Num nu ateiya abika adzowe idɛm-Num aka agũ rimi, amɛnmbɔ aghong akarhãrhã, akaifɛrhkɔ ubinkpi uku ikorhe ri ifɛrhɛ iyɛrɛ ha. \p \v 25 Mɔcɛ utsa uwɔɔ aba agɔr umbɔ agɛ, <<Àka anyã! Abi ha abɛ umbi aka atsuku ugborzĩ adɛ̃ɛ̃ ru ufɔm Iya-Num, anu imesuwe anera.>> \v 26 Mɔcɛ unggbaashi abi idzɛu Iya-Num nggu abi idzɛu ha azĩ akũ abi itser Uyesu aba, bɔr asi ikũmbɔ ri inggang. Anggbaashi ha anu igũ iwei anera utsur umbɔ atang umbɔ atarh. \p \v 27 Umbɔ aka akũ abi itser Uyesu aba, atsu umbɔ adɛ̃ɛ̃ ra asu abi itser udzepurhe, mɔcɛ Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num anu irhusa umbɔ. \v 28 Agɛ, <> \p \v 29 Bɔr Ubitru nu abi itser Uyesu abɔɔ agɛ, <> \p \v 33 Ivangyɛ umbɔ aka agũ rimi, umbɔ agũ avɔm akarhãrhã na abee ifɛre umbɔ. \v 34 Bɔr utsa Ufarisi uwɔɔ itsoka igburh Ugamarhiyerh, uwuku umesuwe Íkpem Umusa, uwuruwi anera kishoo aki asaka adzowe unga imor, asok adɛ̃ɛ̃ ru udzepurhea, atsu umbɔ akũ abi itser Uyesu adzeka awiya kata. \v 35 Mɔcɛ unga agɔr abi udzepurhe ha agɛ, <> Nggee umbɔ ayɛimbɔ itsũwã Ugamarhiyerh. \p \v 40 Umbɔ ayisa abi itser Uyesu ha, atsu umbɔ akwɛre umbɔ ugwɛɛ. Na avange atombɔ utsur umbɔ arherhumbɔ arherhe ri itsok Uyesu, na atsũwe umbɔ azĩmbɔ. \p \v 41 Abi itser Uyesu ha asok azĩmbɔ agɔm akarhãrhã agɛ Unum anyã umbɔ amɛ̃ɛ̃mbɔ ihwa uver nu atsa ri itsok Uyesu. \v 42 Ubɛn unuma, umbɔ asi inekukumbɔ imesuwe anera ri idzowe Isarhe Iyiki Ize ri Iya-Num nu aya ugɛ Uyesu unga awu Ukiristo. \c 6 \s1 Asɛng inera utɔɔva \p \v 1 Ri inum hã angwɛ̃ imesa anu ititoma arhɛrhɛ, umɔ abi Uyahuda abika agũ idũ abi Uherhini atsĩmbɔ ibvun arherhe ri itsi abi Uyahuda abika agũ idũ abi Ibrani ubinkutsu abika agau ubingha ubɛn unuma anu irhi atsɛ̃rhãpfu abi idũ Uherhini uku ungwaan. \v 2 Nggee umbɔ usɔkdũmɛn hã ayisa anera kishoo angwɛ̃ imesa agɛ, <> \p \v 5 Abika adɔsa kishoo agũibɛn ubinkpi umbɔ aka arherhe. Mɔcɛ umbɔ asɛng Uistifanu, uwuruwi aka awe ru imangmang akarhãrhã na awu nggu Ipfu Isarsatangge, nu Ufirhibu nu Uburokora nu Unikano, nu Utimon, nu Ubarmina, nu Unikorha aka adzeku Uantakiya, adzipa atsĩ agbeyi abi Uyahuda. \v 6 Umbɔ akũ anera abɛrɛ aba aden ra asu abi itser Uyesu, umbɔ aka afɛn-Num na atsoyiwe umbɔ abok. \p \v 7 Nggee Arherhu-Num atɛ̃rhã. Irhɛ angwɛ̃ imesa ru Urusharhima ikpurhi idɛ̃ɛ̃ itoma akarhãrhã, nu arhɛrhɛ abika adzowe idɛm-Num adɔsumbɔ imangmang hã. \s1 Adzur Uistifanu \p \v 8 Uistifanu, awu nggu imimuta nu ijee akarhãrhã, akorha abin akagɔng aki idzeu nu aki igbigba ra anera. \v 9 Bɔr abɔɔ abi ubã ifɛn-Num ukpɔɔ umbɔ iki iyisa agɛ Ubã Ifɛn-Num Abika Adzek Ukam, asoyimbɔ uning nggu Uistifanu. Abɛrɛ ha awu abi Uyahuda abika adzeku Usayirin nu Uarhekzandiriya, nu ikɛi abika adzeka abĩ Ukirhikiya, nu aki Uasiya. \v 10 Bɔr afɔr uning adambɔ nggu itsoi iyi Ipfu-Num iki idzowe unga arherhe. \p \v 11 Mɔcɛ umbɔ aghɔ̃rhã agɔr anera abɔɔ ri iwɔk umbɔ agɛ, <> \p \v 12 Nggee umbɔ asoyiwe amɛn anera nu akakũ nu abika amesuwe ikpem. Umbɔ asok adzur Uistifanu akũ azĩmbɔ ra asu abi udzepurhe. \v 13 Umbɔ akũ anera abi ideka igbɛrangwĩ aba, umbɔ agɔr agɛ, <> \p \v 15 Kishoo abika asei ru udzepurhe ha awing asumbɔ arhi Uistifanu, anyã asunga awu ru nyaka aki ipfu itser-Num. \c 7 \s1 Arherhe Uistifanu ru udzepurhe \p \v 1 Mɔcɛ Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num arhusu Uistifanu agɛ, <> \p \v 2 Uistifanu agɛ, <\f + \fr 7.3 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Ing 12.1\xt*.\f* \p \v 4 <\f + \fr 7.7 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Ing 15.13,14\xt*.\f* \v 8 Unum adzowe Uibrahim ibibemuwe utsar ukpu usorhe. Uibrahim aka amar Uishaku, unga asorhuwe unga ru unum ukpu utɔrɔk. Uishaku unga amar Uyakubu, Uyakubu amar atokamɛn usɔkdũmɛn. \p \v 9 < \p \v 27 < \v 29 Ivangyɛ Umusa aka agũ rimi, unga atĩ azĩã Umidiyan, umɔ unga awea utsen ru nggɔɔ ha unga amar awɛkaci avaa akatsa. \p \v 30 <\f + \fr 7.32 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Idzi 3.6\xt*.\f* Iyor Umusa izang unga afɔr irhi adaka. \p \v 33 <\f + \fr 7.34 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Idzi 3.5,7,8,10\xt*.\f* \p \v 35 < Unga hã Unum aka adene unga awu unggbaashi na awu uwuku ufɔrh, ru ubok ipfu itser-Num hã iki idzeka ru unga ru ufum hã. \v 36 Unga akũna umbɔ adzeku Umasar na akorha abin idzeu nu abin igbigba ru Umasar, ru Ukau uku Ubãrhã nu ikɛi ra arhum imɛka isɔka inaa. \p \v 37 <\f + \fr 7.37 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Iva 18.15\xt*.\f* \v 38 Unga awu nggu ikikɔng atokamɛn abi Uisrairha ra arhum, nggu ipfu itser-Num hã iki irherha arherhe nggu unga ni Igũ Usinai, nu nggu atokamɛn, na ayɛi arherhe urhɛ aka adzeku Unum akũ akũwã umɛn. \p \v 39 <\f + \fr 7.40 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Idzi 32.1\xt*.\f* \v 41 Ivang hã niyɔ umbɔ aka agbishu ugberhe usaku ungwɛ̃ inak. Adzowe idɛm ru umgbɔ anu izek irhowa agɔm anggɔm nu ubinkpi umbɔ aka akũ abokmbɔ agbisha. \v 42 Bɔr Unum adzipu undzingnga nggu umbɔ. Na aneke umbɔ atsĩ idzowe igɔng ru ídzɛr afã ngge iwu anummbɔ. Akɛrɛ ha awu uku kpengkpeng nggu ubinkpi umbɔ aka atsɛng ru abvur abika asɔm Arherhu-Num agɛ, \q1 << \f + \fr 7.43 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uamɔ 5.25\xt*.\f* ifaru Ubabirha itɔng. \p \v 44 <\f + \fr 7.50 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uish 66.1,2\xt*.\f* \p \v 51 <> \s1 Atang atarh nu Uistifanu \p \v 54 Ivangyɛ umbɔ aka agũ rimi, amɛnmbɔ adak akarhãrhã, afar anyĩmbɔ agũ avɔm nggu unga. \v 55 Bɔr Uistifanu awu nggu Ipfu Isarsatangge, awing asunga arhi afã anyã ikpikpoi Unum, nu Uyesu aka adɛ̃ɛ̃ nu ubok ugha Unum. \v 56 Uistifanu agɛ, <<Àka anyã, umum inyã afã atsuri nu Ungwɛ̃-Ner adɛ̃ɛ̃ nu ubok ugha Unum.>> \p \v 57 Bɔr umbɔ akũ abok abvure atombɔ, atsarhi irhakmbɔ atsuyi ivum awirhi azĩ ru unga, \v 58 akũna unga adzek azĩ undzing utepa, adɛ̃ɛ̃ atang unga atarh nu unga. Abika adzowe ideka igbɛrangwĩ hã angwɛ̃we atorhambɔ nggu uwɛdzɛm uwɔɔ agburh Ushawurhu. \p \v 59 Umbɔ aka adɛ̃ɛ̃ itang atarh nu unga, umɔ Uistifanu afɛn-Num agɛ, <> \v 60 Mɔcɛ unga atararhu, na atsarhi irhaknga agɛ, <> Unga aka arherhe rimi amaa, na akpea. \c 8 \p \v 1 Ushawurhu awu umɔ abemuka ifɛr Uistifanu. \s1 Uver ha utsu abika adɔsa asitumbɔ \p Ru unum hã nggaa uver utsĩkpɔ ra abika adɔsa ru Urusharhima, asituwe umbɔ kishoo ra abĩ abi Uyahudiya nu aki Usamariya, akpurha abɔre abi itser Uyesu. \v 2 Mɔcɛ aner Unum adzake Uistifanu, aciu akpenga akarhãrhã. \v 3 Bɔr Ushawurhu akpurha adɛ̃ɛ̃ idzowe uver ra abika adɔsa akarhãrhã. Atsĩrhã aya aya, adzui akatsak nu akatsɛrh atsuyiwe umbɔ ru ugborzĩ. \s1 Ufirhibu ru Usamariya \p \v 4 Abɔrɔ ha umbɔ aka asituwe adzowe Isarhe Iyiki Ize ri inangyɛ umbɔ aka azĩ. \v 5 Ufirhibu azĩã uteu Usamariya, adzowe isarhe Ukiristo umɔ. \v 6 Anera aka agũ, na anyã abin idzeukɛ unga aka akorhe umbɔ angwɛ̃ amɛnmbɔ ru ubinkpi unga iki irherhe. \v 7 Ípfu iyiki ibewe itsuyi ivum ni idzeyingge ru ayor anera arhɛrhɛ, akerhuwe abi ishayi iyor na akatarhu arhɛrhɛ. \v 8 Nggee umbɔ agɔm anggɔm akarhãrhã ru uteu ha. \s1 Usiman uner igoka \p \v 9 Unera nuwɔ itsoka igburh Usiman anu itser igoka adzowe idzeu ra anera kishoo ru uteu Usamariya. Anu iberi itsinga agɛ unga awu nggaa uner. \v 10 Nu anera kishoo, uwuku ugɔng nu uwuku uci, atsu amɛnmbɔ nu unga anu igɔr agɛ, <> \v 11 Umbɔ adɔsa unga ubinkutsu aka adera unga aka anu ikorhuwe umbɔ abin idzeu nggu igbigba igokanga. \v 12 Bɔr umbɔ aka awe ru imangmang ri Isarhe Iyiki Ize iyiriyɛ Ufirhibu aka arherhe iyi Iyɛrhe Unum nu iyi itsok Uyesu Ukiristo, asorhuwe umbɔ ubɔtisima, akatsak nu akatsɛrh. \v 13 Usiman nibikanga awea ri imangmang, umbɔ aka asorhuwe unga ubɔtisima ikɛi unga adɔsunga Ufirhibu ubɛn anang. Unga aka anyã Ufirhibu akorha atsar nu abin idzeu, unga adzeidzeu akarhãrhã. \p \v 14 Abi itser Uyesu aka awe ru Urusharhima aka agũ abi Usamariya aka ayɛimbɔ Arherhu-Num, umbɔ adene umbɔ Ubitru nggu Uyohana azĩ ru umbɔ. \v 15 Umbɔ aka azĩ atsĩ, umbɔ afɛne-Num ru umbɔ ama ayɛi Ipfu Isarsatangge, \v 16 ubinkutsu, Ipfu Isarsatangge ina isi icipuwangge nu unyinga umbɔ kata, akpurha akorhuwe umbɔ ubɔtisima ri itsok Uteijee Uyesu. \v 17 Mɔcɛ Ubitru nu Uyohana atsorhuwe abok nu umbɔ, umbɔ ayɛi Ipfu Isarsatangge. \p \v 18 Usiman aka anyã ugɛ awu itsorha abok abi itser Uyesu iki isaki itsu ikpo Ipfu-Num, unga adzowe umbɔ uhwɛk. \v 19 Na agɛ, <> \p \v 20 Ubitru agɔr unga agɛ, <> \p \v 24 Mɔcɛ Usiman agɛ, <<Àka afɛnuwa umum Uteijee, utsur abin hã umbi aka arherhe akorhuke nggu umum.>> \p \v 25 Ivangyɛ umbɔ Ubitru nggu Uyohana aka amaa idzowe isarhe Arherhu Uteijee, umbɔ abvui azĩmbɔ Urusharhima, adzowe Isarhe Iyiki Ize ri iteu Usamariya irhɛirhɛ. \s1 Ufirhibu nu uner Uitiyofiya \p \v 26 Icɛ ipfu itser Uteijee igɔr Ufirhibu igɛ, <> \v 27 Nggee unga asok adzek azĩã, unga agbopu uner Uitiyofiya uwuruwi aka awu unggbaashi, abika angwɛ̃ kishoo abin Ukadi uyɛrhe Uitiyofiya, aka awu ukutsɛrh. Aka azĩ Urusharhima idzowe igɔng. \v 28 Unga awu ru utsĩndĩ uwuku uzĩ usoi, asei ru ikar inyãwãnga anu ivarhu ubvur uwuku usɔm Arherhu-Num Uishaya. \v 29 Ipfu-Num igɔr Ufirhibu igɛ, <> \p \v 30 Ufirhibu atĩ azĩ nu ikar inyãwã hã agũ utsa ha adɛ̃ɛ̃ ivarhe ubvur uwuku usɔm Arherhu-Num Uishaya. Ufirhibu arhusa unga agɛ, <> \p \v 31 Unga agɛ, <> Na ayisu Ufirhibu afũ ikar inyãwã hã umbɔ asei. \p \v 32 Uner Uitiyofiya ha adɛ̃ɛ̃ ivarhe ubvur Arherhu-Num aka agɔr ugɛ, \q1 <>\f + \fr 8.33 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uish 53.7,8\xt*.\f* \p \v 34 Uner Uitiyofiya ha arhusu Ufirhibu, agɛ, <> \v 35 Mɔcɛ Ufirhibu atirhi nu ugbɛr itsɛng Arherhu-Num uwu ha adzowe unga Isarhe Iyiki Ize iyi Uyesu. \p \v 36 Umbɔ awe ru uzɛ̃rhã nú utsĩndĩ hã, azĩ anyã amɛ̃, Uner Uitiyofiya ha agɛ, <>\f + \fr 8.36 \fr*\ft Abvur akɔɔ aki itsɛng abok aki isha agɔrke ikɛi ugɛ, \ft*\fv 37 \fv*\fqa Ufirhibu agɛ, <> Mɔcɛ utsa ha agɔr agɛ, <>\fqa*\f* \v 38 Unga atsu umbɔ ajimu ikar inyãwã hã ngge idɛ̃ɛ̃. Umbɔ Ufirhibu nggu utsa ha ikivarhambɔ acipa atsĩmbɔ ra amɛ̃. Mɔcɛ Ufirhibu asorhuwe ubɔtisima ru utsa ha. \v 39 Ivangyɛ umbɔ aka adzeka ra amɛ̃, Ipfu Uteijee ishupungge Ufirhibu, Uner Uitiyofiya ha asi ibvui anyã unga ikɛi, bɔr azĩã uzɛ̃rhãnga na agɔm anggɔm. \v 40 Ufirhibu, anyã itsinga, ru Uazotu. Umɔ unga atsĩrhã ri kishoo iteu, adzise Isarhe Iyiki Ize azĩ atsĩã Ukaisariya.\fig Uzɛ̃rhũ Ufirhibu|alt="Philip's Travel" src="ldb GPS_PhilipsTravelsSmall_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="8.5-40"\fig* \c 9 \s1 Ushawurhu adɔsu Uyesu \r (Aiy 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Ri ivang hã Ushawurhu anu igha unggbaashi nggu iziya angwɛ̃ imesu Uteijee. Unga asok azĩã ru Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num, \v 2 ashɔ̃rhã unga amaa atsɛng abvur adzowe anggbaashi abã ifɛn-Num ru Udimashku, ubinkutsu unga aba azĩ akpoa abika adɔsu Utsĩndĩ Uteijee, akatsak use akatsɛrh, unga abow umbɔ akũ aba Urusharhima. \v 3 Unga aka azɛ̃rhã azĩ akhapa nggu Udimashku, kanying irhirhang idzeka afã irhang idzipa unga. \v 4 Unga agba anu nu abĩ na agũ urhɛm ukpɔɔ uku ugɔr unga ugɛ, <> \p \v 5 Ushawurhu arhusa agɛ, <> \p Urhɛm hã ugɔr ugɛ, <> \p \v 7 Abika azɛ̃rhã nggu Ushawurhu afɔr arherhe adambɔ, umbɔ agũmbɔ urhɛm hã na asi inyãmbɔ unera. \v 8 Ushawurhu asoka abĩ na ayanga asunga bɔr asi idɛ̃ɛ̃ anyã ubin. Nggee umbɔ akpɔm aboknga adarh unga atsĩ ru Udimashku. \v 9 Unga amaa inuma itaar, asunga awu ibvuta, asi ighaa na asi ihwaa ubin ikɛi. \p \v 10 Ungwɛ̃ imesa Uyesu nuwɔ ru Udimashku itsoka igburh Uhananiya. Uteijee ayisa unga ru irhi agɛ, <> Unga anyũwã agɛ, <> \p \v 11 Uteijee ha agɔr unga agɛ, <> \p \v 13 Uhananiya agɛ, <> \p \v 15 Bɔr Uteijee agɔr Uhananiya agɛ, <> \p \v 17 Nggee Uhananiya asok azĩã azĩ atsĩ ri iya. Atsorha aboknga nu Ushawurhu, na agɛ, <> \v 18 Kanying, abina ru nyaka afeka abɛrh ahwor ra asu Ushawurhu agba, mɔcɛ unga abvui anyã anang. Unga asok, umbɔ asorhuwe unga ubɔtisima. \v 19 Unga aka agha ubingha amaa, unga akpo iker iyornga. \p Ushawurhu amaa inum iyɔɔ asei nggu angwɛ̃ imesa ru Udimashku. \v 20 Kanying Ushawurhu atirhunga idzowe isarhe Uyesu ra abã ifɛn-Num abi Uyahuda agɛ Uyesu awu Ungwɛ̃ Unum. \v 21 Kishoo abika agũ unga adzeidzeu na arhusa agɛ, <> \v 22 Bɔr isarhe Ushawurhu ikpurhi idɛ̃ɛ̃ ititoma ri iker nu ijee, itsu abi Uyahuda abika asei ru Udimashku adzeidzeu na adzuna, unga aka adɛyiwe idzidzɛrhe ugɛ Uyesu awu Ukiristo. \p \v 23 Inuma irhɛirhɛ iki imaa, abi Uyahuda akɛki itsũwã iyiriyɛ umbɔ aka ifɛre Ushawurhu. \v 24 Bɔr Ushawurhu aka agũ ubinkpi umbɔ aka arherhe. Nu utsuu na atenum, atsu asumbɔ adzɛu ingwĩ utepa abee ifɛre unga. \v 25 Bɔr angwɛ̃ imesanga ashupa unga ru uzĩng ru untsuuka acipuwe unga ra angwĩ ubandzin ufɔm utepa. \fig Acipuwe Uburhu ra angwĩ ubandzin ufɔm utepa|alt="Paul lowered in a basket" src="lb00333b.tif" size="col" loc="ACT 9.25" copy="Horace Knowles" ref="9.25"\fig* \p \v 26 Ivangyɛ unga aka abvui aba atsĩ Urusharhima, unga abee igbopi itsi nggu awɛ imesu Uyesu, bɔr kishoo agũ iwei unga, umbɔ asi idzowukumbɔ imangmang ugɛ unga awu ungwɛ̃ imesa idzidzɛrhe. \v 27 Bɔr Ubarnaba akũna unga akũ azĩã ra abi itser Uyesu. Adɛyiwe umbɔ Ushawurhu aka anyã Uteijee nu utsĩndĩ nu Arherhu Uteijee nggu Ushawurhu, nu Isarhe Iyiki Ize Ushawurhu adũwã ri itsok Uyesu ru Udimashku asi igũa iwei. \v 28 Nggee Ushawurhu asei nggu umbɔ na azɛ̃rhã nggu umbɔ ru Urusharhima, adzowe isarhe ri itsok Uteijee asi igũa iwei. \v 29 Ikɛi unga anu irherha arherhe na awe ru uning nggu abi Uyahuda abika agũ idũ abi Uherhini, bɔr umbɔ abee utsĩndĩ uwuku ufɛre unga. \v 30 Abika adɔsa aka ahwɛng rimi, umbɔ akũna unga azĩmbɔ Ukaisariya adene unga azĩã Utarsu. \p \v 31 Mɔcɛ abika adɔsa ru Uyahudiya, nu Ugarhirhi, nu Usamariya, akpombɔ ididɔɔr. Umbɔ akpo iker nu ififita akarhãrhã ri Ipfu Isarsatangge, atɛ̃rhã awu arhɛrhɛ nggu iwei Uteijee. \s1 Ubitru akerhuwe Uiniya \p \v 32 Ubitru aka azɛ̃rhã amaa abĩã kishoo, unga azĩã ra abika adɔsa ha ru Urhidda. \v 33 Umɔ unga aka agbopa nggu uner uwɔɔ agburh Uiniya, uwuruwi aka aghong irhãrhĩ iyiki ishayi iyor anu imɛka utɔrɔk. \v 34 Ubitru agɔr unga agɛ, <> Kanying Uiniya asoka. \v 35 Kishoo aner Urhidda nu abi abĩ Usharon anyã unga aka akerhunga, umbɔ adzipa awu abi Uteijee. \s1 Ubitru azituwe ukom Utabita \p \v 36 Ru Ujopa ungwɛ̃ imesu Uyesu nuwɔ, itsoka igburh Utabita, agbena agburh <> uwuku udzowe itsinga ri itɔ̃ itser iyiki ize, na ayike atsũwã. \v 37 Ri ivang hã unga aghong akpea, umbɔ aka asorhuwe iyornga na angwɛ̃we unga ru ubã afã. \v 38 Urhidda ukhapa nggu Ujopa angwɛ̃ imesa aka agũ agɛ Ubitru awe ru Urhidda, umbɔ adene inera ivaa izĩ ru unga ashɔ̃rhã unga agɛ, <> \p \v 39 Ubitru asok azĩã nggu umbɔ, unga aka azĩ atsĩ umbɔ akũna unga afũmbɔ ru ubã afã hã. Kishoo atsɛ̃rhãpfu adɛ̃ɛ̃ adziira unga, aciu akpe adɛyiwe atorho ha Udooka aka adzise umbɔ unga aka awu nggu umbɔ. \p \v 40 Ubitru atsu umbɔ kishoo adzek ra awiya, unga atar arhuk na afɛn-Num. Adzipa udiku ukom utsɛrh ha, agɛ, <> Unga ayanga asunga, unga aka anyã Ubitru unga asok asei isei. \v 41 Ubitru adzowe uboknga ayike unga asok adɛ̃ɛ̃ nu adaknga. Mɔcɛ unga ayisa abika adɔsa na atsɛ̃rhãpfu ha adzowuka Utabita ru umbɔ nggu urhɛ. \v 42 Isarhe iyɛrɛ itɛ̃rhã kishoo ru Ujopa, anera arhɛrhɛ aka adzowe imangmang ru Uteijee. \v 43 Ubitru asei inuma irhɛirhɛ ru Ujopa ri iya uwɔɔ uner itser abvur ijuɛ itsoka igburh Usiman. \c 10 \s1 Ukonerhiyu ayisu Ubitru \p \v 1 Unera nuwɔ ru Ukaisariya itsoka igburh Ukonerhiyu, unga awu uteiya abi iwa ru ukpui Uitarhiya ra abi iwa Uroma. \v 2 Unga nu abi iyanga kishoo awu abika adzowe igɔng na agũ iwei Unum, atsu itsinga akarhãrhã ri idzowe izũwã irhɛirhɛ ra atsũwã, na afɛn-Num ubɛn ivang. \v 3 Unuma nukpɔ aka ayoka akara ataar ra atenuma, unga anyã ipfu itser-Num ru irhi, iki igɔr unga igɛ, <> \p \v 4 Unga atsu asunga ri iwei na arhusa agɛ, <> \p Ipfu itser-Num igɔr unga igɛ, <> \p \v 7 Ivangyɛ ipfu itser-Num iyiki irherha arherhe nggu unga iki izĩngge, Ukonerhiyu ayisa agãrhãnga avaa, nu uner iwa uwuku udɔsu Unum ra abika atɔ̃ itsernga. \v 8 Unga aka amaa idɛyiwe umbɔ abina kishoo aka akorhe na adene umbɔ azĩmbɔ Ujopa. \p \v 9 Ra atenuma unum uvaa agãrhũ Ukonerhiyu awe ru uzɛ̃rhã umbɔ aka ayo ru utepa, Ubitru afũ ni itsi uvi abee ifɛn-Num. \v 10 Imerh ifɛr unga, unga abee igha ubin, bɔr umbɔ aka adɛ̃ɛ̃ ikorhu ubingha, unga anyã irhi. \v 11 Unga anyã afã aka atsuri, unga anyã ubina ru nyaka atorho ukoma atɛtɛi uku ucipuwa nu abĩ nggu angbokake anaa aka ayurhi. \v 12 Ru ake ubɛn ikpũ ijuɛ iyi adaka anaa iwu umɔ, nu iyiki ikaikai, íbvui nu ígwer nu anunu afafã. \v 13 Mɔcɛ unga agũ urhɛm uku ugɔr unga ugɛ, <> \p \v 14 Bɔr Ubitru agɛ, <<ĩ'ĩ Uteijee! Umum inasi ighamum ubin arhim use ukpurukpi uku usi isarkpɔ.>> \p \v 15 Unga abvui agũ urhɛm hã idevaa, uku ugɔr ugɛ, <> \p \v 16 Ifɛrhɛ iyɛrɛ ha ikorhe idiki itaar, nu kanying umbɔ unyangu atorha ha afũmbɔ ra afã. \fig Íjuɛyɛ Ubitru aka anyã|alt="The animals Peter saw" src="gt00113.tif" size="col" loc="10.16" copy="Gordon Thompson" ref="10.9-16"\fig* \p \v 17 Amɛn Ubitru ana awe ri icang agben irhi ha umbɔ aka adɛyiwe unga, aner ha Ukonerhiyu aka adene arhusa na adɛ̃ɛ̃ ra angwĩ iya. \v 18 Umbɔ ayisa arhusa agɛ, <> \p \v 19 Ubitru ana awe ri ifɛrhkɔ irhi ha, Ipfu-Num igɔr unga igɛ, <> \p \v 21 Ubitru acipa azĩ ru aner ha, agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 22 Aner ha agɛ, <> \v 23 Mɔcɛ Ubitru akũna umbɔ atsĩ, ayɛi umbɔ awu atsen ri iyanga. \s1 Ubitru ri iya Ukonerhiyu \p Unum untaar Ubitru azĩã nggu umbɔ, nu abika adɔsa abɔɔ aka adzeku Ujopa azĩ urhɔnga. \v 24 Unum unaa umbɔ atsĩmbɔ Ukaisariya. Ukonerhiyu aka afosi ibibambɔ ayisa abimbɔ kishoo nu awɛrhanga abi idzidzɛrhe. \v 25 Ubitru awuri itsĩ ri iya nukpi, Ukonerhiyu agbanga unga atararhu ra asunga, adzowe unga igɔng. \v 26 Bɔr Ubitru atsu unga asisok agɛ, <> \p \v 27 Ubitru aka adɛ̃ɛ̃ arherhe nggu unga, atsĩ akpo anera arhɛrhɛ aka akɔng. \v 28 Unga agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 30 Ukonerhiyu agɛ, < \v 33 Ngge itsu kanying umum idene umbɔ ayisa ungo, aze ungo uku uba. Icɛrɛ Umɛn abɛ ikɔng kishoo ra asu Unum, umɛn iwuri ikpeto ru ubɛn ubinkpi Uteijee aka atsuka ungo udɛyiwa umɛn.>> \p \v 34 Mɔcɛ Ubitru atirhi irherhuwe umbɔ arherhe agɛ, <> \p \v 44 Ubitru awu ra arherhe nukpi, Ipfu Isarsatangge icipuwangge nu abirabɛ aka anu igosha arherhanga kishoo. \v 45 Abi usorhe abi Uyahuda abika adɔsa, abirabɛ aka aba nggu Ubitru, adzeidzeu umbɔ aka anyã atsen abi Uyahuda ayɛimbɔ izũwã Ipfu Isarsatangge. \v 46 Ubinkutsu umbɔ agũ umbɔ anu irherhi idũ iyikise na adzowe igɔng ru Unum. \p Mɔcɛ Ubitru agɛ, \v 47 <> \v 48 Nggee unga atsu umbɔ asorhuwe umbɔ ubɔtisima ri itsok Uyesu Ukiristo. Mɔcɛ umbɔ ashɔ̃rhã unga ama asei nggu umbɔ inuma ukunjiir. \c 11 \s1 Ubitru adɛyiwe ikikorhanga // ri ididɔsa \p \v 1 Abi itser Uyesu na abika adɔsa ra abĩ abi Uyahudiya kishoo agũ ugɛ atsen abi Uyahuda ikɛi ayɛimbɔ Arherhu-Num. \v 2 Nggee Ubitru aka azĩ ufã Urusharhima, abi usorhe abi Uyahuda abi imangmang azɔka unga arherhe. \v 3 Na agɛ, <> \p \v 4 Mɔcɛ Ubitru atirha asɔme umbɔ uku kpengkpeng ubinkpi uku ukorhe. \v 5 Unga agɛ, < \p \v 8 < \p \v 9 < \v 10 Akɛrɛ ha akorhe idiki itaar, na ashupa abin hã afũmbɔ ra afã ikɛi. \p \v 11 < \p \v 15 < \v 17 Nggee Unum aba adzowe umbɔ izũwã uku kpengkpeng ubinkpi unga aka adzaa umɛn, iki iwe ru imangmang ru Uteijee Uyesu Ukiristo, umum igburh ungamɔ umum iki ikɛn Unum?>> \p \v 18 Umbɔ aka agũ rimi, umbɔ asi ikpombɔ ubinkpi umbɔ aka irherhe, umbɔ akpoi Unum agɛ, <> \s1 Abika adɔsa ru Uantakiya \p \v 19 Uver uku utsu abika adɔsa asita ri ifɛre Uistifanu abɔɔ azĩ abĩ Ufinikiya, nu aki Usayifuru, nu uteu Uantakiya, adzowe isarhe Arherhu-Num ra abi Uyahuda ukpekũ. \v 20 Aner Usayifuru nu Usayirin abika adɔsa azĩ Uantakiya adɛyiwe abi Uherhini, ikɛi arherha ha, adzowe umbɔ Isarhe Iyiki Ize iyi Uteijee Uyesu. \v 21 Ubok Uteijee uwu nggu umbɔ, anera arhɛrhɛ ikɛi awe ru imangmang na adzipa awe abi Uteijee. \p \v 22 Isarhe ubinkpi uku ikorhe ru Uantakiya izĩ itsĩngge ra ato abika adɔsa aka awe ru Urusharhima, umbɔ adene Ubarnaba azĩã ru Uantakiya. \v 23 Unga aka azĩ atsĩ anyã imimutayɛ Unum aka ikorhuwe umbɔ, unga agɔm anggɔm na adɛyiwe umbɔ kishoo adɛ̃ɛ̃ aker nggu amɛnmbɔ ru Uteijee. \v 24 Ubarnaba awu uner uwuku uze, awu nggu Ipfu Isarsatangge nu imangmang, nu anera arhɛrhɛ aka aba atoma awu abi Uteijee. \p \v 25 Mɔcɛ Ubarnaba azĩ ibee Ushawurhu ru Utarsu. \v 26 Ivangyɛ unga aka anyã unga, unga akũna unga abanga Uantakiya. Amaa amɛka unying umbɔ Ubarnaba nggu Ushawurhu aki ikɔng nggu abika adɔsa amesuwe anera arhɛrhɛ. Awu ru Uantakiya umbɔ aka atirhi iyisa angwɛ̃ imesu Uyesu nggu itsok <> \p \v 27 Ri ivang hã abika asɔm Arherhu-Num abɔɔ aka adzeku Urusharhima aba Uantakiya. \v 28 Unera unying ru umbɔ, itsoka igburh Uagabu. Asok abera adɛ̃ɛ̃ na arherha arherhe ru ubok ijee Ipfu-Num. Agɛ ikpũ imerh niyɔ igɔigɔng iwuri itɛ̃rhã ru upfunga kishoo. Ikpũ imerh ha itsuifɛr ri ivangyɛ Ukarhaudiyu aka awu uyɛrhe. \v 29 Angwɛ̃ imesa ha, akɛki itsũwã nggu adɔkambɔ agɛ, umbɔ akɔng abin adene ake azĩ ayike abika adɔsa ru Uyahudiya, ubɛn unera ri ikernga. \v 30 Umbɔ akorhe rimi hã, adene izũwãmbɔ izĩ ra akakũmbɔ ru ubokmbɔ Ubarnaba nu Ushawurhu. \c 12 \s1 Idzeu Ubitru iyi igbigba ru ugborzĩ \p \v 1 Ivang ha niyɔ Uyɛrhe Uhiridu aka adzui abika adɔsa abɔɔ, abee idzowe umbɔ uver. \v 2 Unga atsu umbɔ afɛre Uyaku ungwɛ̃mbɔ Uyohana nggu ikon iyiki ider. \v 3 Unga aka anyã agɛ abi Uyahuda agũibɛn ubinkpi unga aka akorhe, unga adzur Ubitru ikɛi. Akɛrɛ akorhe ri ivang Irhowa Uborodi ukpuku Usheru Uguga. \v 4 Umbɔ aka adzur unga amaa, unga atsuke unga ru ugborzĩ, nu ubok abi iwa usɔka nu utɔ̃ĩ umbɔ adzɛu unga inera inaa inaa. Uhiridu akaifɛrhkɔ ikũna unga azĩ ra asu anera umbɔ atsu uvaunga, Irhowa Iyiki Igar Utɔng ha iba imaangge. \p \v 5 Nggee Ubitru aka awe ru ugborzĩ, abika adɔsa atsu amɛnmbɔ ifɛne-Num ru unga. \p \v 6 Ru untsua ha Uhiridu aka akaifɛrhkɔ agɛ ukpe uba usarkpɔ unga awuri ikũ Ubitru akũ aba avarhuwe arherhanga. Unga anu ra ateu abi iwa avaa, abope nggu inyãwã ivaa, nu abika adzɛu ugborzĩ, ikɛi abɔɔ adɛ̃ɛ̃ ra angwĩ ubã adzɛu. \v 7 Kanying ipfu itser Uteijee akapɛng, irhirhang irhange ugbora. Ipfu itser-Num ikwɛr Ubitru ri igbɔmnga izita unga. Igɔr igɛ, <> Inyãwã hã igarhungge ra abok Ubitru. \p \v 8 Mɔcɛ ipfu itser-Num igɔr unga igɛ, <> Ubitru akorhe rimi hã. Ipfu itser-Num igɔr unga igɛ, <> \v 9 Ubitru adɔsa unga adzek ru ugborzĩ, asi ihwɛngnga ugɛ ubinkpi ipfu itser-Num hã iki ini ikorhe uwu idzidzɛrhe, unga akaifɛrhkɔ ugɛ unga anyã irhi. \v 10 Umbɔ aka atɔng abi idzɛu abi inggbaashia nu abi uvaa aba ra angwĩ ufɔm utepa aka awu nggu angwĩ ubã azɔu. Angwĩ ubã atsuri nibikake, nu umbɔ adzek ra ake. Umbɔ aka azɛ̃rhã nú ider utsĩndĩã unying, kanying ipfu itser-Num hã igwirngge ri inyĩnyã Ubitru. \p \v 11 Mɔcɛ Ubitru aka atsĩ ra amɛnnga, na agɛ, <> \p \v 12 Ivangyɛ Ubitru aka ahwɛng akɛrɛ ha, unga azĩã ri iya Umaryamu uyisa Uyohana umbɔ iki iyisa Umarku, ra anangkɛ anera aka akɔng arhɛrhɛ anu ifɛn-Num. \v 13 Ubitru aka akwɛr angwĩ ufɔm ha, una igãrhã agburh Uroda asok aba irhi awu ungaa nuwi. \v 14 Unga aka ahwɛng urhɛm Ubitru, anggɔm anyaike unga asi itsurunga ananga unga abvui atĩ atsĩ ri iya adɛyiwe umbɔ agɛ, <> \p \v 15 Umbɔ agɔr unga agɛ, <> Unga ana agɔr ugɛ awu Ubitru. Umbɔ agɛ, <> \p \v 16 Bɔr Ubitru akpurha adɛ̃ɛ̃ ikwɛr angwĩ iya, umbɔ aka atsuri angwĩ ubã hã na anyã unga, umbɔ adzeidzeu. \v 17 Ubitru akorhuwe umbɔ utsara nggu uboknga umbɔ anu utata, na adɛyiwe umbɔ ikikorhe Uteijee aka akũna unga adzek ru ugborzĩ. Unga agɛ, <<Àka adɛyiwe Uyaku nu abika adɔsa abɔɔ abin hã.>> Unga agɔr rimi mɔcɛ unga adzek azĩã anang akɔɔ. \p \v 18 Ru unkpeka, idzidzuna isi iwengge ukunjiir ra abi iwa ri ifɛrhɛ ha iki ikorhe nggu Ubitru. \v 19 Uhiridu aka abeea unga asi ikpoa, unga arhusa abi idzɛu ha ubinkpi uku ukorhe nggu Ubitru, na atsu umbɔ afɛre umbɔ. \s1 Akpe Uhiridu \p Mɔcɛ Uhiridu adzeka abĩ Uyahudiya azĩã Ukaisariya aseisa umɔ kata. \v 20 Uhiridu awe ri ifuw nggu aner Utaya nu abi Usidon, umbɔ asok aba akɔng ananga unying abee irherha arherhe nggu unga. Na akpo ibibema ru Ubirhatu, unggbaashi abi itser ri iya uyɛrhe, umbɔ azĩmbɔ ru uyɛrhe Uhiridu abee isei uku utɔɔ, ubinkutsu umbɔ atsu amɛnmbɔ nú abĩ iyɛrha ha na akpo ubingha. \p \v 21 Unumkpi umbɔ aka ungwɛ̃ Uhiridu atsim atorhi iyɛrhanga, asei nu utarh iyɛrhe arherhe arherhe nggu anera. \v 22 Ikikɔnga iki igũ urhɛmnga, umbɔ atsarhi irhakmbɔ agɛ, <> \v 23 Kanying, ipfu itser Uteijee ikwɛr unga ubinkutsu unga asi idzowuka igɔng ru Unum, adzudzi agha unga, utsɛku unga aka akpe. \p \v 24 Bɔr Arherhu-Num akpurha adɛ̃ɛ̃ ititoma na atɛ̃rhã. \p \v 25 Ivangyɛ umbɔ Ubarnaba nu Ushawurhu aka amaa itsermbɔ, umbɔ abvui aba ru Urusharhima, umbɔ akũ nggu Uyohana uwuruwi umbɔ iki iyisa Umarku. \c 13 \s1 Idene usoi Ubarnaba nu Ushawurhu \p \v 1 Ra abika adɔsa ru Uantakiya umɔ abika asɔm Arherhu-Num abɔɔ nu abika amesuwe awu umɔ, Ubarnaba nu Usimiyon uwuruwi umbɔ iki iyisa Uwuku Ufĩrhã, nu Urhushiyu aka adzeku Usayirin nu Umanayen uwuruwi aka awu uwɛrhɛ uyɛrhe Uhiridu udzur ri ingwɛ̃nci, nu ikɛi Ushawurhu. \v 2 Umbɔ aka anu idzowe igɔng Uteijee na akpem igha ubin, Ipfu Isarsatangge ha igɔr umbɔ igɛ, <<Àka asɛnga umum Ubarnaba, nu Ushawurhu, umbɔ awu abi itseryɛ umum iki iyisa umbɔ aka itɔ̃.>> \v 3 Umbɔ aka akpem igha ubin na afɛn-Num amaa, umbɔ atsorhuwe abok nu umbɔ na adene umbɔ azĩmbɔ. \s1 Ru Usayifuru \p \v 4 Ipfu Isarsatangge idene Uburhu nu Ubarnaba, umbɔ azĩmbɔ Usarhukiya, umɔ umbɔ atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ azĩmbɔ Usayifuru. \v 5 Ivangyɛ umbɔ aka azĩ atsĩ Usarhami, umbɔ adzowe isarhe Arherhu-Num ra abã ifɛn-Num aki abi Uyahuda. Uyohana, umbɔ iki iyisa Umarku, awu nggu umbɔ anu iyike umbɔ ri itser. \p \v 6 Umbɔ aka azɛ̃rhã amaa umpfũwã hã kishoo aba atsĩ Upafo, umɔ umbɔ aka agbopu utsa Uyahudiya uwɔɔ uner igoka uwuku usɔm Arherhu-Num igbɛrangwĩ itsoka igburh Ubar-Joshuwa, \v 7 uwuruwi aka awu nggu ugomna Usarjiyu Uburhu, unga awu uner itsoi. Ugomna ayisu Ubarnaba nu Ushawurhu abee igũ Arherhu-Num. \v 8 Bɔr uner igoka ha Uarhima, itsoknga rikɔ ri idũ abi Uherhini, awe ri igamtsa nggu Ushawurhu nu Ubarnaba, abee ikɛn ugomna utsur unga adzowuka imangmang. \v 9 Mɔcɛ Ushawurhu, uwu umbɔ iki iyisa Uburhu, awu nggu Ipfu Isarsatangge, atsu asunga arhi Uarhima, \v 10 na agɛ, <> \p Kanying ibur nu uzĩ utsirkpɔ unga, unga anu ibibãrhã, abee uwuruwi aka ikpɔm ubok adarh unga. \v 12 Ivangyɛ ugomna aka anyã abinkɛ aka akorhe, unga adzowuka imangmang, ubinkutsu unga adzeidzeu akarhãrhã ri imesa ri itsi Uteijee. \s1 Ru Uantakiya aki Upisidiya \p \v 13 Uburhu nu awɛrhu uzɛ̃rhãnga atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ asoku Upafo azĩmbɔ Uperga ru abĩ Upamfirhiya, anangkɛ Uyohana Umarku aka abɔre umbɔ na abvui azĩã Urusharhima. \v 14 Asoku Uperga azĩmbɔ Uantakiya ru abĩ Upisidiya. Ru unum ukpuku uwoshambɔ atsĩ ru ubã ifɛn-Num asei. \v 15 Umbɔ aka amaa ivarhe ubvur Íkpem Umusa nu abvur abika asɔm Arherhu-Num, anggbaashi ubã ifɛn-Num hã adene itser ru umbɔ agɛ, <> \p \v 16 Uburhu aka abera adɛ̃ɛ̃, aberu uboknga na atirha arherhe agɛ, < \p \v 23 < \p \v 26 <\f + \fr 13.33 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 2.7\xt*.\f* \m \v 34 Idzidzɛrhe Unum aka asoyiwe unga ra akpe ha utsur unga avɔ̃ɔ̃, arherhe ri írhɛm iyɛrɛ agɛ, \q1 << \f + \fr 13.34 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uish 55.3\xt*.\f* \m \v 35 Nggee unga agɔr ru ubom ukpɔɔ agɛ, \q1 << \f + \fr 13.35 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Amb 16.10\xt*.\f* \p \v 36 < \f + \fr 13.41 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uha 1.5\xt*.\f*>> \p \v 42 Uburhu nu Ubarnaba aka azɛ̃rhã awuri idzidzek ru ubã ifɛn-Num hã, anera ashɔ̃rhã umbɔ ama aba arherhe arherhe ra abin hã ikɛi unum ukpuku uwosha iki iba. \v 43 Ivangyɛ umbɔ aka asoyiwe anera, abi Uyahuda arhɛrhɛ nu atsen abi Uyahuda aka adzipa atsĩ agbeyi abi Uyahuda adɔsu Uburhu nu Ubarnaba, nu umbɔ ikivarhambɔ adzowe umbɔ itsũwã umbɔ adɛ̃ɛ̃ aker ri imimutu Unum. \p \v 44 Unum ukpuku uwosha ukpɔɔ uku ukɔru uba irhɛɛ anera ru utepa idzek ikɔng inũ igosha Arherhu Uteijee. \v 45 Ivangyɛ abi Uyahuda aka anyã ikikɔng anera irhɛirhɛ, umbɔ agũ unyɛ̃ɛ̃ akarhãrhã, umbɔ adzuse igbɛrangwĩ nu ubinkpi Uburhu aka arherhe umbɔ atsĩmbɔ irhena unga. \p \v 46 Mɔcɛ Uburhu nu Ubarnaba asi igũmbɔ iwei, agɔr agɛ, <\f + \fr 13.47 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Uish 49.6\xt*.\f*>> \p \v 48 Ivangyɛ atsen abi Uyahuda aka agũ rimi, umbɔ agɔm anggɔm na akpoi Arherhu Uteijee, abirabɛ umbɔ aka asɛng umbɔ aka ikpo urhɛ uwu ugbagbaa adzowe imangmang. \p \v 49 Arherhu Uteijee atɛ̃rhã amaake abĩã kishoo. \v 50 Bɔr abi Uyahuda azɔka akatsɛrh abɔɔ abi iwei Unum abirabɛ umbɔ iki isaka adzowe umbɔ igɔng na abika agɔng abɔɔ ru utepa. Asoyikumbɔ uver ru umbɔ Uburhu nu Ubarnaba, awayiwe umbɔ ru abĩmbɔ. \v 51 Nggee umbɔ awashuwe uzurhu adakmbɔ umgbɔ uwu utsar ikpikpɛ̃ɛ̃ ra atsi abi utepa, na azĩmbɔ Uikoniya. \v 52 Nu angwɛ̃ imesa agɔm akarhãrhã, awu nggu Ipfu Isarsatangge.\fig Uzɛ̃rhũ Uburhu ukpu inggbaashia|src="ldb GPS_Paul1_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="13.1—14.28"\fig* \c 14 \s1 Uburhu nu Ubarnaba ru Uikoniya \p \v 1 Ubina unying uku ukorhe ru Uikoniya. Uburhu nu Ubarnaba aka atsĩ ru ubã ifɛn-Num abi Uyahuda. Adzowe isarhe nggu ijee ru nggaa ikikɔng anera abi Uyahuda nu Atsen abi Uyahuda awe ru imangmang. \v 2 Bɔr abi Uyahuda abirabɛ aka akpɛ̃ iwe ru imangmang asoyiwe amɛn atsen abi Uyahuda adakuwe amɛnmbɔ nggu umbɔ Uburhu nu Ubarnaba. \v 3 Bɔr abi itser Uyesu asei adãrhã umɔ, adzowe isarhe ri ikeramɛn imimuta ru Uteijee. Nu unga abemunga isarhambɔ ri idzowe umbɔ ijee umbɔ akorha abin idzeu nu abin igbigba. \v 4 Abi uteu ha agau agbɛra avaa, abɔɔ adɔsu undzing abi Uyahuda, abɔɔ adɔsu undzing abi itser Uyesu. \v 5 Mɔcɛ atsen abi Uyahuda nu abi Uyahuda atoma nggu anggbaashimbɔ abee idzowe abi itser Uyesu uver na atange umbɔ atarh. \v 6 Ivangyɛ abi itser Uyesu aka agũ rimi, umbɔ atĩ azĩmbɔ iteu Urhistira nu Udarbe ru Urhikoniya nu ikãwãngge. \v 7 Umɔ umbɔ adɛ̃ɛ̃mbɔ idzowe Isarhe Iyiki Ize. \s1 Uburhu nu Ubarnaba ru Urhistira nu Udarbe \p \v 8 Ru Urhistira unera nuwɔ awu ukatarhu, amar unga ukatarhu anasi izɛ̃rhũnga uzɛ̃rhã. \v 9 Unga agũshu isarhe Uburhu. Uburhu atsu asu nu unga, anyã imangmangnga imɛ̃ngge umbɔ akerhuwe unga, \v 10 na atsarhi irhaknga agɛ, <> Ukatarhu ha ater isha atirhunga uzɛ̃rhã. \p \v 11 Ivangyɛ ikikɔnga iki inyã ubinkpi Uburhu aka akorhe, umbɔ atsarhi irhakmbɔ ivanga unying arherhe ri idũ Urhikoniya agɛ, <> \v 12 Umbɔ atar itsok Ubarnaba agɛ Uzeyu, Uburhu umbɔ atare unga agburh Uherme, ubinkutsu unga awu uyɛrhe arherha ha. \v 13 Uwuku udzowe idɛm-Zeyu, uwuruwi ugbor ishiyanga uku uwu ra awiya ukhapa ru utepa, akũ ínak iyiki itsak nu ífur akũ aba ra angwĩ utepa ubinkutsu unga nu anera arhɛrhɛ abee idzowe idɛm ru abi itser Uyesu. \p \v 14 Bɔr abi itser Uyesu Ubarnaba nu Uburhu aka agũ rimi, amɛnmbɔ aghong umbɔ avapuwe atorhambɔ na atĩ atsĩ ri ikikɔnga, atsarhi irhakmbɔ atsu ivum agɛ, \v 15 <> \v 18 Uko nggu arherha akɛrɛ umbɔ agũ uver kata na akɛn anera abɛrɛ ikorhuwe umbɔ idɛm. \p \v 19 Mɔcɛ abi Uyahuda abɔɔ adzeku Uantakiya nu Uikoniya aba adzipa amɛn ikikɔnga. Umbɔ atang atarh nu Uburhu na adɔ̃rhã unga azĩmbɔ ru undzing utepa, akaifɛrhkɔ agɛ unga aka akpea. \v 20 Bɔr angwɛ̃ imesa aka akɔng akan adziira unga, unga asoka na azɛ̃rhã atsĩã ru utepa. Unum uvaa unga nu Ubarnaba azĩmbɔ Udarbe. \s1 Ibvui iba Uantakiya aki Usuriya \p \v 21 Umbɔ adzowe Isarhe Iyiki Ize ru utepa na akpo angwɛ̃ imesa arhɛrhɛ. Mɔcɛ umbɔ abvui azĩmbɔ Urhistira, nu Uikoniya nu Uantakiya aki Upisidiya, \v 22 afituwe angwɛ̃ imesa ha umbɔ adɛ̃ɛ̃ aker ri imangmangmbɔ hã. Agɔr agɛ, <> \v 23 Uburhu nu Ubarnaba asɛnge umbɔ akakũ ukpui abika adɔsa, nggu ikpem igha ubin nu ifɛn-Num umbɔ aka ayɛruwe umbɔ ru Uteijee, uwuruwi umbɔ aka awe ri imangmang ru unga. \v 24 Amaa uzɛ̃rhã adɔsa udika abĩ Upisidiya, aba atsĩ abĩ Upamfirhiya, \v 25 umbɔ aka adũwã Arherhu-Num ru Uperga, mɔcɛ umbɔ azĩmbɔ Uatarhiya. \p \v 26 Adzeku Uatarhiya atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ abvui azĩmbɔ Uantakiya, anangkɛ umbɔ aka abee iwembɔ imimutu Unum ri itseryɛ umbɔ aka atɔ̃ amaa. \v 27 Umbɔ aka azĩ atsĩ Uantakiya, umbɔ akɔng abika adɔsa asɔme kishoo ubinkpi Unum aka akorhe ru ubokmbɔ nu amɛnkɛ umbɔ aka atsuruwe utsĩndĩ imangmang ra atsen abi Uyahuda igambɔ. \v 28 Umbɔ asei adermbɔ ru nggɔɔ ha nggu angwɛ̃ imesa. \c 15 \s1 Abi udzepurhe Urusharhima \p \v 1 Aner abɔɔ adzeku Uyahudiya aba ru Uantakiya anu imesuwe abika adɔsa agɛ, <> \v 2 Awu uning akarhãrhã umbɔ Uburhu nu Ubarnaba aka akorhe nggu aner ha ra arherhe akɛrɛ. Nggee umbɔ asɛng umbɔ Uburhu nu Ubarnaba nu abɔɔ umbɔ azĩ Urusharhima ra abi itser Uyesu nu akakũ abika adɔsa ri itsi arherhe ha. \v 3 Abika adɔsa ha azĩ adene umbɔ azĩmbɔ, na adɔsa udika abĩ Ufinikiya nu aki Usamariya, umbɔ asɔm arherhe atsen abi Uyahuda aka adzipa azĩ ru Unum. Arherha akɛrɛ atsu abika adɔsa kishoo agɔm anggɔm akarhãrhã. \v 4 Ivangyɛ umbɔ aka azĩ atsĩ Urusharhima, abika adɔsa nu abi itser Uyesu nu akakũ ayɛi umbɔ, Uburhu nu Ubarnaba asɔme umbɔ kishoo ubinkpi Unum aka akorhe ra abokmbɔ. \p \v 5 Bɔr abika adɔsa abɔɔ abika awu ru ugbɛr uwu abi Ufarisi asok adɛ̃ɛ̃ na agɛ, <> \p \v 6 Abi itser Uyesu na akakũ akɔng arherha arherhe ri itsi arherhe ha. \v 7 Umbɔ aka amaa uning akarhãrhã, mɔcɛ Ubitru asok adɛ̃ɛ̃ na agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 12 Kishoo ikikɔng anera inũ ukutata na akpeto ru Ubarnaba nu Uburhu umbɔ aka asɔme umbɔ abin idzeu nu igbigbayɛ Unum aka akorhuwe atsen abi Uyahuda ru ubokmbɔ. \v 13 Ivangyɛ umbɔ aka amaa arherhe ha, Uyaku agɛ, < \q1 Awu Uteijee uwuku ukorha abin hã arherhe arherhe akɛrɛ. \q2 \v 18 Ahwɛngmbɔ akɛrɛ ha ishaisha. \p \v 19 <> \s1 Ubvur akakũ uzĩ ru atsen abika adzipa \p \v 22 Mɔcɛ abi itser Uyesu nggu akakũ nu kishoo abika adɔsa, anyã azea umbɔ asɛng anera ra adɔkambɔ adene umbɔ azĩ Uantakiya nggu Uburhu nu Ubarnaba. Umbɔ asɛng Uyahuda uwu umbɔ iki iyisa Ubarsabba, nu Usirha, ikivarhambɔ aka awu anggbaashi ra abika adɔsa. \v 23 Nggu umbɔ adene ubvur uwurɛ uwu utsɛng ugɛ, \pmo Abi itser Uyesu nu akakũ abika adɔsa, angwɛ̃mbi, \pmo Uzĩ ra abika adɔsa atsen abi Uyahuda ru Uantakiya, ra abĩ Usuriya nu aki Ukirhikiya, \pmo Ighwe. \pm \v 24 Umɛn igũ abɔɔ adzeku umɛn asoyiwa amɛnmbi nggu arherhambɔ, adzunuwa umbi nggu ubinkpi umbɔ iki irherhe, asi iwea umɛn idene umbɔ. \v 25 Nggee umɛn iki ibema ni inyã azea umɛn isɛng abɔɔ idene umbɔ aba ru umbi nggu awɛrhamɛn umbɔ Ubarnaba nggu Uburhu, \v 26 abirabɛ aka adzowe urhɛmbɔ ri itsok Uteijeemɛn Uyesu Ukiristo ha. \v 27 Nggee umɛn idene umbɔ Uyahuda nggu Usirha aba ru umbi asɔma umbi abin hã ra angwĩmbɔ umɛn iki itsɛng. \v 28 Ipfu Isarsatangge nu umɛn inyã azea umɛn niba itsukamɛn umbi imoryɛ iki inangngge umbi, umɛn ikpurhi isɔma umbi abinkɛ aka awu ufang. \v 29 Umbi niba aghambi ubinkpi umbɔ aka ayɛruwe nu agberhe, use atãi ijuɛyɛ umbɔ aka ashĩrhũwe urhɔka, use itãi adzirh, use itoma-dak. Umbi aba atsammbi atsimbi ra abin akɛrɛ, umbi akorhe iyiki ize nukpɔ. \p Aka azĩ uku utɔɔ. \p \v 30 Umbɔ adene umbɔ itser ha abvui azĩmbɔ Uantakiya, anangkɛ umbɔ aka akɔng abika adɔsa adzowe umbɔ ubvur ha. \v 31 Ivangyɛ anera aka avarhu ubvur ha, umbɔ agɔm anggɔm nggu itɛnamɛn nu arherhe ififitayɛ umbɔ aka avarhe. \v 32 Uyahuda nu Usirha, umbɔ awu abika asɔm Arherhu-Num, arherha arherhe ififita na afituwe abika adɔsa nggu irhɛm arherhe. \v 33 Umbɔ aka amaa ivang iyɔɔ umɔ, umbɔ adene abika adɔsa azĩ nggu igũibɛn iyi ididɔɔr ra abirabɛ aka adene umbɔ.\f + \fr 15.33 \fr*\ft Abvur akɔɔ aki itsɛng abok aki isha agɔrke ikɛi ugɛ, \ft*\fv 34 \fv*\fqa bɔr Usirha abee idɛ̃ɛ̃ umɔ.\fqa*\f* \v 35 Uburhu nu Ubarnaba asei adãrhũmbɔ ivang ru Uantakiya nu aner abɔɔ arhɛrhɛ aka amesuwe na adzowe isarhe Arherhu Uteijee. \s1 Igigau Uburhu nu Ubarnaba \p \v 36 Ivanga ukunjiir iki itɔng Uburhu agɔr Ubarnaba agɛ, <> \v 37 Ubarnaba abee ikũ nggu Uyohana, umbɔ iki iyisa Umarku, umbɔ azĩ urhɔnga. \v 38 Bɔr Uburhu asi ikaifɛrhkɔ ugɛ izengge umbɔ akũna unga, ubinkutsu, unga asi idɛ̃ɛ̃nga nggu umbɔ ri itser ru Upamfirhiya. \v 39 Uning igigau utsotsoramgbɔ, utsu umbɔ agaumbɔ. Ubarnaba akũ Umarku umbɔ atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ azĩmbɔ Usayifuru. \v 40 Bɔr Uburhu asɛng Usirha umbɔ azĩmbɔ, abika adɔsa afɛne umbɔ Uteijee unga atsu imimutanga idzɛu umbɔ. \v 41 Unga adɔsa udika abĩ Usuriya nu aki Ukirhikiya, afita abika adɔsa. \fig Uzɛ̃rhũ Uburhu ukpu uvaa|alt="Paul 2" src="ldb GPS_Paul2_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="15.36—18.22"\fig* \c 16 \s1 Utimoti agbopu Uburhu nu Usirha \p \v 1 Uburhu agbaashia aba Udarbe mɔcɛ na azĩ uteu Urhistira, anangkɛ ungwɛ̃ imesa uwɔɔ itsoka igburh Utimoti. Uyanga awu una Uyahudiya uwuku ududɔsa, bɔr utɛnga awu utsa Uherhini. \v 2 Abika adɔsa ru Urhistira nu Uikoniya arherhi iyiki ize ri itsinga. \v 3 Uburhu abee ikũ unga azĩ uzɛ̃rhã, nggee unga atsu umbɔ asorhuwe unga usorhe, ubinkutsu abi Uyahuda abi anang hã kishoo ahwɛngmbɔ utɛ Utimoti awu utsa Uherhini. \v 4 Umbɔ aka azɛ̃rhã atsĩrhĩ iteu, anu idɛyiwe anera abinkɛ abi itser Uyesu nu akakũ ru Urusharhima, adɛyiwe abika adɔsa, adɔsa ake. \v 5 Ngge itsu abika adɔsa atoma awu akerketambɔ ri imangmang, nu irhɛmbɔ inũ ititoma ubɛn unuma. \s1 Uburhu anyã izĩ Umakidoniya ri irhi \p \v 6 Uburhu nu awɛrhu uzɛ̃rhãnga azĩ udika abĩ Ufirijiya na aki Ugarhatiya, ubinkutsu Ipfu Isarsatangge ikɛnngge umbɔ idzowe isarhe Uteijee ru abĩ Uasiya. \v 7 Ivangyɛ umbɔ aka aba atsĩ nu atsom abĩ Umisiya, umbɔ abee izĩ abĩ Ubitiniya, bɔr Ipfu Uyesu ikɛnngge umbɔ. \v 8 Nggee umbɔ adɔsa udika abĩ Umisiya acipa azĩmbɔ uteu Utoruwa. \v 9 Nu untsuuka Uburhu anyã irhi uner abĩ Umakidoniya aka adɛ̃ɛ̃ na ashɔ̃rhã unga agɛ, <> \v 10 Uburhu aka anyã irhi ha, kanying umɛn ingbika abinmɛn izĩmɛn Umakidoniya, ubinkutsu umɛn inyã Unum unga ayisa umɛn idzowe Isarhe Iyiki Ize ru umbɔ. \s1 Urhidiya awea ri imangmang \p \v 11 Umɛn isok ru ukhukhɔɔ amɛ̃ idzeku Utoruwa uku urhirhiki izĩmɛn Usamutarkiya. Unum uvaa umɛn itsĩmɛn Uniyaforhi. \v 12 Umɛn idze umɔ izĩmɛn uteu Ufirhipi, ukpuku uwe anang isei abi Uroma uteu ukugɔnga ra abĩ Umakidoniya. Umɛn imaa inuma umɔ. \p \v 13 Ru unum ukpuku uwosha umɛn idzeka angwĩ utepa izĩmɛn ru ubang azɛ̃, anangkɛ umɛn iki itsar ugɛ awu anang ifɛn-Num. Umɛn isei ni irherha arherhe ra akatsɛrh aka akɔng umɔ. \v 14 Utsɛrh uwɔɔ ra abika akpeto itsoka igburh Urhidiya, unga awu una uteu Utiyatira anu igoyiwe atorho undzuna, uwuku udzowe igɔng ru Unum. Uteijee ayanguwe amɛnnga unga akpeto ru ubinkpi Uburhu aka arherhe. \v 15 Ivangyɛ umbɔ aka asorhuwe unga ubɔtisima nggu aner iyanga, unga ayisa umɛn izĩ ri iyanga agɛ, <> Unga aka agbiir amɛnmɛn umɛn ibemumɛn. \s1 Agbang Uburhu nu Usirha ru ugborzĩ \p \v 16 Unum ukpɔɔ umɛn izĩ ra anang ifɛn-Num ni igbopu una uwɔɔ awu ugãrhã awuri ipfu iyiki ibewe iyi irhi. Unga aka isaka akposhuwe uhwɛk ru ateiyanga akarhãrhã ri itser irhi ha. \v 17 Unga anu idɔsu Uburhu nu umɛn, atsu ivum, anu igɔr agɛ, <> \v 18 Anu ikorhe rimi inuma irhɛirhɛ utsɛku Uburhu agũ avɔm, na adzipa agɔr ipfu iyiki ibewe ha agɛ, <> Kanying ipfu iyiki ibewe ha idzekngge ru unga. \p \v 19 Ivangyɛ ateiya una hã aka anyã utsĩndĩ ikpo uhwɛkmbɔ uku uborhmgbɔ, mɔcɛ umbɔ adzur Uburhu nu Usirha agbĩrhã umbɔ azĩmbɔ ra anang izɛɛ ra asu abi ijee. \v 20 Umbɔ aka akũna umbɔ azĩ ra abika atsu uvau abi Uroma na agɛ, <> \p \v 22 Anera akɔng nu atsimbɔ Uburhu nu Usirha, abika atsu uvau atsuke anera atsimuwe atorhambɔ na akwɛr umbɔ. \v 23 Umbɔ aka akwɛr umbɔ akarhãrhã amaa, atsuke umbɔ ru ugborzĩ, atsu uner idzɛu angwɛ̃dzɛn na adzɛu umbɔ. \v 24 Unga aka ayɛi itsera, unga atsuke umbɔ ru unɔrkang ugbora, atsuke adakmbɔ ru ukhɔɔ. \p \v 25 Ayoka ikɔ untsuuka Uburhu nu Usirha afɛn-Num atsusa abom ikpoi Unum, abirabɛ umbɔ aka agbange ru ugborzĩ hã akpeto ru umbɔ. \v 26 Kanying nggaa izizusa abĩ itsu atarh idzin ugbor uzĩ hã azusa. Kanying kishoo angwĩ ubã ugbor uzĩ atsuri, kishoo inyãwã iyiriyɛ umbɔ aka abow abi ugbora igarhe. \v 27 Uner adzɛu ugborzĩ hã aka azir ru urhɔ anyã angwĩ ubã agbora adɛ̃ɛ̃ iyɛm, unga awɔɔr ikonnga abee ifɛre itsinga, ubinkutsu akaifɛrhkɔ agɛ abirabɛ umbɔ aka agbange ru ugborzĩ hã aka atĩmbɔ. \v 28 Bɔr Uburhu atsarhi irhaknga atsu ivum agɛ, <> \p \v 29 Uner udzɛu ugborzĩ hã agɔr umbɔ akũ irhirhang aba, mɔcɛ unga asok adɛr atsĩ azang iwei ifɛr unga atararhu ra asu Uburhu nu Usirha. \v 30 Mɔcɛ unga akũna umbɔ adzeka ra awiya na arhusa agɛ, <> \p \v 31 Umbɔ agɛ, <> \v 32 Mɔcɛ umbɔ arherhe Arherhe Uteijee asɔme unga nu abirabɛ aka awu ri iyanga kishoo. \v 33 Ru untsuua ha ri ivang hã uner idzɛu ugbor ha aka akũna umbɔ azĩ asorhe isɔɔmbɔ. Kanying unga nu abi iyanga kishoo asorhuwe umbɔ ubɔtisima. \v 34 Unga akũna umbɔ atsĩã ri iyanga akowe umbɔ ubingha. Unga nu abi iyanga kishoo agɔm anggɔm ubinkutsu umbɔ kishoo awembɔ ri imangmang ru Unum. \p \v 35 Ukpe uku usar, abika atsu uvau adene ambow ikow agɛ, <> \v 36 Nggee uner idzɛu ugbor ha adɛyiwe Uburhu agɛ, <> \p \v 37 Bɔr Uburhu agɔr uner idzɛu ugbor ha agɛ, <> \p \v 38 Ambow ikow ha azĩ asɔme abika atsu uvau arherha akɛrɛ ha. Abika atsu uvau aka agũ agɛ Uburhu nu Usirha awu aner Uroma, iwei ifɛr umbɔ. \v 39 Nggee umbɔ aba ashɔ̃rhã umbɔ Uburhu nu Usirha, atsũwe umbɔ, na adene umbɔ adzek ru ugborzĩ, na ashɔ̃rhã umbɔ ama adzek ru utepa. \v 40 Ivangyɛ umbɔ Uburhu nu Usirha aka adzek ru ugborzĩ hã, umbɔ abvui azĩmbɔ ru iya Urhidiya, umɔ umbɔ aka akɔng nggu abika adɔsa na afituwe umbɔ. Mɔcɛ umbɔ abɔrukumbɔ utepa. \c 17 \s1 Uburhu nu Usirha ru Utasarhonika \p \v 1 Uburhu nu Usirha aka azɛ̃rhã adɔsa udiku iteu Uamfiporhi nu Uafirhoniya, aba atsĩ uteu Utasarhonika, anangkɛ ubã ifɛn-Num abi Uyahuda uku uwe. \v 2 Ru nyaku Uburhu aka abayi, atsĩ ru ubã ifɛn-Num hã, inum iyiki iwiwosha itaar umbɔ aka anu irhisi itsɛng Arherhu-Num nggu umbɔ. \v 3 Unga anu isɔme umbɔ na adɛyiwe umbɔ idzidzɛrhe agɛ awu ufang Ukiristo aka ihwa uver na asoku udzak. Uburhu agɔr umbɔ agɛ, <> \v 4 Abɔɔ abi Uyahuda abemumbɔ arherhe Uburhu nu Usirha, nu arhɛrhɛ abi Uherhini abika agũ iwei Unum nu akatsɛrh akagɔng atomi itsi nggu umbɔ. \p \v 5 Bɔr abi Uyahuda abikase agũ unyɛ̃ɛ̃, umbɔ akɔng awɛ ugbau ra atsĩndĩ, umbɔ aka akɔng kishoo ahwita abi utepa. Akũ avɔm atsĩ ri iya Ujason abee Uburhu nu Usirha abee ikũna umbɔ adzeka ra anera. \v 6 Bɔr umbɔ aka asi inyãmbɔ umbɔ, umbɔ adarhu Ujason nu abika adɔsa abɔɔ akũna umbɔ azĩmbɔ ra asu abi ijee utepa, atsuyi ivum agɛ, <> \v 8 Umbɔ aka agũ rimi, anera nu abi ijee utepa agũ avɔm akarhãrhã. \v 9 Mɔcɛ umbɔ atsu Ujason na anera abɔɔ afai uhwɛk na aneke umbɔ azĩmbɔ. \s1 Uburhu nu Usirha ru Ubiriya \p \v 10 Utsuu uku ufin abika adɔsa adene Uburhu nu Usirha azĩmbɔ Ubiriya. Umbɔ aka azĩ atsĩ umɔ, umbɔ atsĩ ru ubã ifɛn-Num abi Uyahuda. \v 11 Abi Ubiriya awu ra amɛn akika agũ arherhe ha anangmbɔ abi Utasarhonika, ubinkutsu ayɛi arherhe ha aboka avaa avaa. Anu itsu asumbɔ ri itsɛng Arherhu-Num ubɛn unuma abee inyã ubinkpi Uburhu aka arherhe uwu idzidzɛrhe. \v 12 Abi Uyahuda arhɛrhɛ awe ru imangmang, nu abi Uherhini, akatsɛrh abika agɔng nu ikɛi akatsak. \p \v 13 Bɔr abi Uyahuda ru Utasarhonika aka agũ agɛ Uburhu adɛ̃ɛ̃ idzowe isarhe Arherhu-Num ru Ubiriya, umbɔ asok azĩmbɔ umɔ ikɛi. Umbɔ aka azĩ atsĩ, ahwita anera asoyiwe amɛnmbɔ. \v 14 Kanying kanying abika adɔsa akũ Uburhu azĩ ru ubang ukau azɛ̃ akagɔng, bɔr Usirha nu Utimoti aseimbɔ ru Ubiriya. \v 15 Abirabɛ aka azĩ adene Uburhu akũna unga azĩ atsĩmbɔ Uatina. Abvui aba akũ nggu itser Uburhu aka adene umbɔ ugɛ Usirha nu Utimoti aba akpo unga iki ifefetem. \s1 Uburhu ru Uatina \p \v 16 Uburhu aka adɛ̃ɛ̃ adzɛu umbɔ ru Uatina, amɛnnga aghong akarhãrhã unga aka anyã utepa nggu agberhe arhɛrhɛ. \v 17 Nggee unga aka isaka arherha arherhe ru ubã ifɛn-Num nggu abi Uyahuda nu abi Uherhini abɔɔ abika agũ iwei Unum, ikɛi ubɛn unuma unga iki irherha arherhe nggu abirabɛ unga iki ikpo ra anang izɛɛ. \v 18 Rimi hã ikɛi abi ifɛrhkɔ itsoi umbɔ iki iyisa Uabikuriya nu Usitokiya anu irherha arherhe nggu unga. Abɔɔ arhusa agɛ, <> Abɔɔ agɛ, <> Ubinkutsu umbɔ arherhe rimi Uburhu anu idzowe Isarhe Iyiki Ize iyi Uyesu, nu isok ra akpe. \v 19 Mɔcɛ umbɔ akũna unga azĩmbɔ udzepurhe anang ikikɔngyɛ umbɔ aki iyisa Igũ Uarasa agɔr unga agɛ, <> \v 21 Kishoo aner Uatina nu atsen abika asei umɔ, anyangi ivangmbɔ asi ikorhumbɔ ubin bɔr anu irherhe na agosha abin aka afa. \p \v 22 Uburhu asok adɛ̃ɛ̃ ra asu ikikɔnga, na agɛ, <\sc* Ubinkpi umbi aka asi ihwɛngmbi na adzowe igɔng ru ukpɔ, awu unga umum iki inu idɛyiwa umbi. \p \v 24 < Ru nyaka abika atsɛng ambommbi abɔɔ aki igɔr agɛ, \p \v 29 <> \p \v 32 Ivangyɛ umbɔ aka agũ arherhe isisok ra akpe, abɔɔ acata, bɔr abɔɔ agɛ, <> \v 33 Awu umɔ Uburhu aka abɔre umbɔ. \v 34 Bɔr abɔɔ ukunjiir agbopa nggu Uburhu awe abi imangmang. Ru umbɔ ha awu Udiyonisiyu, uner itser ru udzepurhe, nu utsɛrh uwɔɔ itsoka igburh Udamari, na abɔɔ nggu umbɔ. \c 18 \s1 Uburhu ru Ukorinti \p \v 1 Akɛrɛ ha aka amaa, Uburhu abɔruka Uatina na azĩã Ukorinti. \v 2 Nggɔɔ ha unga aka agbopa nggu utsa Uyahuda uwɔɔ itsoka igburh Uakirha, unga awu uner abi abĩ Ufontu. Unga nu utsɛ̃nga Ubiriskirha anai idzeka abĩ Uitarhiya, ubinkutsu Ukarhaudiyu atsu abi Uyahuda kishoo adzembɔ ru Uroma. Uburhu azĩ inyã umbɔ. \v 3 Ubinkutsu itsermbɔ iwu unying iyiki isɔr utenti, mɔcɛ unga aseisa umbɔ atɔ̃ itser urhɔnga. \v 4 Ubɛn unum ukpuku uwosha Uburhu atsĩã arherhe ru ubã ifɛn-Num abee igbiir amɛn abi Uyahuda na Atsen abi Uyahuda. \p \v 5 Ivangyɛ umbɔ Usirha nu Utimoti aka adzeku Umakidoniya aba, Uburhu adzowe ivanga kishoo ri idzowe isarhe, adekuwe abi Uyahuda agɛ Uyesu unga awu Ukiristo. \v 6 Bɔr abi Uyahuda aka asi ibemumbɔ na irhena unga, unga azusu uzurhu ra atorhanga agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 7 Mɔcɛ unga asok azĩã ri iya uwɔɔ itsoka igburh Utitiyu Ujustu, uwuku udzowe igɔng Unum. Iyanga iki ikhapa ru abã ifɛn-Num. \v 8 Ukiribu, unggbaashi ubã ifɛn-Num, awea ri imangmang ru Uteijee, unga nggu aner iyanga kishoo. Abi Ukorinti abɔɔ arhɛrhɛ aka agũ unga awembɔ ri imangmang, umbɔ akorhuwe umbɔ ubɔtisima. \p \v 9 Untsuuka nukpɔ Uteijee arherhe arherhe nggu Uburhu ru irhi agɔr unga agɛ, <> \v 11 Nggee Uburhu asei umɔ amɛka nu utenga, amesuwe umbɔ Arherhu-Num. \p \v 12 Ivangyɛ Ugarhiyo aka awu unggbaashi abĩ Uakaya, abi Uyahuda agbopa atsimbɔ igamtsa nggu Uburhu akũna unga azĩmbɔ ru udzepurhe uku uvarha arherhe. \v 13 Agɔr agɛ, <> \p \v 14 Uburhu aka abee irherha arherhe, Ugarhiyo agɔr abi Uyahuda agɛ, <> \v 16 Mɔcɛ unga awayika umbɔ ru udzepurhe uku uvarha arherhanga. \v 17 Mɔcɛ umbɔ kishoo adzur Usostanu unggbaashi ubã ifɛn-Num, akwɛre unga ugwɛɛ ru udzepurhe uku uvarha arherhe. Bɔr Ugarhiyo asi irhisa. \s1 Ubiriskirha, Uakirha nu Uaporho \p \v 18 Uburhu asei ru uteu Ukorinti inuma irhɛirhɛ. Na aneke abika adɔsa na atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ azĩmbɔ abĩ Usuriya, umbɔ Ubiriskirha nu Uakirha azĩ urhɔnga nggu unga. Bɔr uyirhkpi unga aka ayirh utsu umbɔ akone itsinga ru uteu Ukankiriya unga adɔrha azĩ. \v 19 Umbɔ aka azĩ atsĩ ru Uafisa, umɔ Uburhu aka abɔre umbɔ Ubiriskirha nu Uakirha. Unga atsĩã ru ubã ifɛn-Num arherha arherhe nggu abi Uyahuda. \v 20 Ivangyɛ umbɔ aka ashɔ̃rhã unga ama adãrhã nggu umbɔ, unga asi ibemunga. \v 21 Bɔr unga aka awuri ibɔre umbɔ, unga abemuwe agɛ, <> Mɔcɛ unga atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ adzeka ru Uafisa. \v 22 Unga aka acipa ru uteu Ukaisariya, unga afũã ighwe abika adɔsa ru Urusharhima, mɔcɛ unga acipa azĩã uteu Uantakiya. \p \v 23 Unga aka adãrhã amaa ru Uantakiya, Uburhu asok atsĩrhã ra abĩ Ugarhatiya na abĩ Ufirijiya, adɔsu ititeu ayike angwɛ̃ imesa adɛ̃ɛ̃ aker. \p \v 24 Ivang hã utsa abi Uyahuda uwɔɔ itsoka igburh Uaforho, aba ru Uafisa. Unga awu uner uteu Uarhekzandiriya ru Umasar. Unga ahwɛnga arherhe afina na ahwɛng itsɛng Arherhu-Num akarhãrhã. \v 25 Aka amesukumbɔ unga ru utsĩndĩ Uteijee, unga aka isaka anyar asunga arherhe uku urhirhiki ri itsi Uyesu, bɔr unga akpurha ahwɛng ubɔtisima Uyohana. \v 26 Unga atirha adzowe isarhe nggu ikernga kishoo ru ubã ifɛn-Num. Umbɔ Ubiriskirha nu Uakirha aka agũ arherhanga, umbɔ akũna unga azĩmbɔ ri iyambɔ na atoma adɛyiwe unga utsĩndĩ Unum. \p \v 27 Ivangyɛ Uaporho aka abee izĩ abĩ Uakaya, abika adɔsa afituwe unga na atsɛnge ubvur ra angwɛ̃ imesa ru Uakaya umbɔ ayɛi unga. Unga aka azĩ atsĩ umɔ unga amɛna ayike abirabɛ aka awe ru imangmang ru Unum ru ubok imimuta. \v 28 Ubinkutsu unga ananga abi Uyahuda ra asu anera nggu ijee arherhe akarhãrhã, adɛyiwe umbɔ ri itsɛng Arherhu-Num agɛ Uyesu unga awu Ukiristo.\fig Uzɛ̃rhũ Uburhu ukpu untaar|alt="Paul 3" src="ldb GPS_Paul3_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="18.23—21.7"\fig* \c 19 \s1 Uburhu ru Uafisa \p \v 1 Ivangyɛ Uaforho aka awu ru Ukorinti, Uburhu azɛ̃rhã ru utsĩndĩ abĩã azĩ atsĩ Uafisa, umɔ unga akpo angwɛ̃ imesa abɔɔ. \v 2 Arhusa umbɔ agɛ, <> Umbɔ agɔr unga agɛ, <<Ĩ'ĩ, umɛn isi igũmɛn ugɛ Ipfu Isarsatangge iwengge.>> \p \v 3 Nggee Uburhu arhusa agɛ, <> \p Umbɔ agɛ, <> \p \v 4 Uburhu agɛ, <> \v 5 Umbɔ aka agũ rimi, umbɔ asorhuwe umbɔ ubɔtisima ri itsok Uteijee Uyesu. \v 6 Ivangyɛ Uburhu aka atsorhuwe umbɔ abok, Ipfu Isarsatangge icipuwangge nu umbɔ, umbɔ atsĩmbɔ irherha arherhe ri idũ iyikise na asɔm Arherhu-Num. \v 7 Umbɔ kishoo ayombɔ inera usɔkdũmɛn. \p \v 8 Uburhu atsĩ ru ubã ifɛn-Num adzowe isarhe nggu ikeramɛn afɛ̃ɛ̃ ataar, anu arherhe na agbiir amɛnmbɔ aba ra arherhe Iyɛrhe Unum. \v 9 Bɔr abɔɔ abi itsi iki iker akpɛ̃mbɔ iwe ru imangmang, na arherhe iyiki ibewe ru Utsĩndĩ Uteijee ra asu anera. Nggee Uburhu abɔruka umbɔ, na akũ angwɛ̃ imesa azĩ amesuwe umbɔ ubɛn unuma ru ubã imesa Utiranu. \v 10 Akɛrɛ ha anu ikorhe rimi utsɛku imɛka ivaa, ngge itsu kishoo abi Uyahuda nu abi Uherhini abika asei ra abĩ Uasiya agũ Arherhu Uteijee. \p \v 11 Unum anu ikorha abin idzeu akɔɔ awuweke ru ubok Uburhu, \v 12 utsɛku umbɔ aki ikũ ushanga atorho nu atorhi itser iyɛ iki ibanga unga akũ azĩ ru abi irhãrhã akerhe, nu ípfu iyiki ibewe ikɛi ibɔrukungge umbɔ. \p \v 13 Abɔɔ abi Uyahuda abika azɛ̃rhã atsĩrhĩ iteu atsusuwe ípfu iyiki ibewe abee ikũ itsok Uteijee Uyesu akorhe rimi hã. Agɔr agɛ, <> \v 14 Angwɛ̃ Usikeba utɔɔva uner Uyahudiya ateiya abika adzowe idɛm-Num nuwɔ, anu ikorhe rimi hã. \v 15 Unuma nukpɔ ipfu iyiki ibewe igɔr umbɔ igɛ, <> \v 16 Mɔcɛ uner ha aka awuri ipfu iyiki ibewe ha ater isha afũã nu umbɔ atɔnga ikermbɔ kishoo. Akwɛr umbɔ adzek igbĩrhĩ ri iya ha atĩ nggu isisɔɔ. \p \v 17 Ivangyɛ kishoo abi Uyahuda nu abi Uherhini abika asei ru Uafisa aka agũ ubinkpi uku ukorhe, iwei ifɛr umbɔ kishoo, umbɔ adzowe igɔng ru itsok Uteijee Uyesu. \v 18 Arhɛrhɛ abika awe ru imangmang aba akũ angwĩmbɔ asɔm itser iyiki ibeweyɛ umbɔ aka akorhe ru awiya. \v 19 Anera arhɛrhɛ abi igoka akarha abvurmbɔ akpĩĩwe ra asu anera kishoo. Uhwɛk abvur ha utsĩkpɔ íshaa imang uazurhfa anaka agɔnga isɔka itɔ̃ɔ̃ (50,000). \v 20 Ru utsĩndĩ hã Arherhu Uteijee aka adzek atɛ̃rhã akarhãrhã nggu ijee. \p \v 21 Akɛrɛ ha aka akorhe kishoo amaa, Uburhu abee izĩ Urusharhima, awuri izɛ̃rhã atɔng udika abĩ Umakidoniya nu aki Uakaya. Agɛ, <> \v 22 Unga adene abika ayike unga ikivarhambɔ, Utimoti nu Uarastu, azĩmbɔ Umakidoniya, unga iganga asei ivanga ukunjiir ra abĩ Uasiya. \s1 Ubvun ru Uafisa \p \v 23 Ivang hã iki iyo ubvun uku ugɔng usomgbɔ ra abika adɔsu Utsĩndĩ hã. \v 24 Uner unai uwɔɔ itsoka igburh Udimitiriyu, uwuruwi aki ikũ uazurhfa anak azirhzĩ iya ugberhe Uartemi. Unga nu abi itsernga akposhu uhwɛk ri itsermbɔ ha akarhãrhã. \v 25 Unga akɔng umbɔ, nu abika atɔ̃ ikpũ itser ha, na agɛ, <> \p \v 28 Ivangyɛ umbɔ aka agũ rimi, avɔm afɛr umbɔ akarhãrhã, umbɔ atirhi itsarhi irhakmbɔ agɛ, <> \v 29 Kanying utepa kishoo udzunukpɔ. Agbĩrhũ Ugayu nu Uaristaku, aner Umakidoniya, abirabɛ aka awu awɛrhu uzɛ̃rhũ Uburhu. Anera kishoo atĩ azĩmbɔ ra anang ikikɔnga. \v 30 Uburhu abee itsĩ ra anang ikikɔnga, bɔr angwɛ̃ imesa akɛnmbɔ unga. \v 31 Anggbaashi abɔɔ ra abĩ Uasiya, abirabɛ aka awu awɛrhu Uburhu, adene itser ashɔ̃rhã unga agɛ unga niba atsĩã ra anang ikikɔnga. \p \v 32 Anera aka akɔng umɔ adzunumbɔ, abɔɔ asi ihwɛngmbɔ ubinkpi uku utsu umbɔ akɔng. Abɔɔ atsarhi irhakmbɔ arherhe arherhe, abɔɔ anu irherha akimbɔ awuweke. \v 33 Abi Uyahuda ayiru Uarhekzanda ra asu abɔɔ ri ikikɔnga unga atsu ivum abee unga arherha arherhe. Unga aberu uboknga umbɔ anukutata ru unga ikaa itsinga ra anera. \v 34 Bɔr umbɔ aka ahwɛng agɛ unga awu utsa Uyahuda, umbɔ atsarhi irhakmbɔ kishoo agɛ, <> Akorhe rimi ayombɔ akara avaa. \p \v 35 Bɔr uner itsɛng utepa atsu umbɔ anukutata, na agɛ, <> \v 41 Unga aka arherhe rimi amaa, na asoyika ikikɔnga. \c 20 \s1 Uburhu abvui azĩ // Umakidoniya ru Uherha \p \v 1 Ivangyɛ isoya amɛn hã iki idɔɔr, Uburhu ayisa angwɛ̃ imesa ha, unga aka amaa ifituwe umbɔ, aghwe umbɔ unuma na azĩã abĩ Umakidoniya. \v 2 Unga aka azɛ̃rhã ri inang hã, arherhuwe irhɛm irhɛirhɛ iyiki ififita ra anera, na amasha atsĩã abĩ Uherha. \v 3 Umɔ unga asei afɛ̃ɛ̃ ataar, na abee itsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ azĩ abĩ Usuriya, na agũ ugɛ abi Uyahuda aka adzɛu abee ikorhe iyiki ibewe nggu unga ri ivang hã, nggee unga abvui adɔsu udiku Umakidoniya. \v 4 Abika azĩ nggu unga awu Usopata ungwɛ̃ Upuru aka adzeku Ubiriya, Uaristaku nu Usakundu aner Utasarhonika, nu Ugayu uner Udarbe, nu Utimoti ikɛi, nu Utikiku nu Uturofimu aner abĩ Uasiya. \v 5 Aner abɛrɛ agbaashia asok azĩmbɔ idzɛu umɛn ru Utoruwa. \v 6 Bɔr umɛn itsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ ru Ufirhipi umbɔ aka amaa Irhowa Uborodi Ukpuku Usheru Uguga, umɛn imaa inuma itɔ̃ɔ̃ ni ikpo umbɔ ru Utoruwa. Umɔ umɛn isei inuma utɔɔva. \s1 Uyutiku asok ra akpe \p \v 7 Ru unum inggbaashia ri inuma utɔɔva umɛn ikɔng itsɔku uborodi. Uburhu adzowe isarhe ru umbɔ, unga abee isisok ukpe unum uvaa, adɛ̃ɛ̃ adzowe isarhe utsɛku ikɔ untsuuka. \v 8 Atseu irhirhang awu arhɛrhɛ ru ubã afã hã umɛn iki ikɔng. \v 9 Ungwɛ̃dzɛm uwɔɔ itsoknga igburh Uyutiku, asei nu angwĩ ugba, agbɛu urhɔ ri ivangyɛ Uburhu aka anu idzowe isarhe iyiki ider. Urhɔ uku unyangu Uyutiku, unga ashɔɔr ri iya afã ugbɛr uwu untaar aba agba umbɔ ashupa unga ukoma. \v 10 Uburhu acipuwa nu abĩ, aba agbapfu nu ungwɛ̃dzɛm hã na akarha unga awuma na agɛ, <> \v 11 Mɔcɛ unga abvui afũã ni iya afã. Unga atsɔku uborodi, atãi, na adɛ̃ɛ̃nga arherhe utsɛku ukpe uku usar, unga azĩã. \v 12 Umbɔ akũ ungwɛ̃dzɛm hã azĩmbɔ nggu urhɛnga, na akpo idɔngamɛn akarhãrhã. \s1 Uzɛ̃rhãmbɔ adzeku Utoruwa // azĩ Umirhetu \p \v 13 Umɛn iso izĩmɛn ru ukhukhɔɔ amɛ̃, umɛn idzur udĩ izĩmɛn Uassu. Umɛn itsar ishupu Uburhu umɔ, ubinkutsu unga avarhe rimi ri inggbaashia, unga aka azɛ̃rhã na adak azĩ. \v 14 Unga aka akpo umɛn ru Uassu, umɛn ishupa unga izĩmɛn Umitirhen. \v 15 Unum uvaa umɛn izɛ̃rhã ru ukhukhɔɔ ĩba itɔng ifɛn Ukiyo. Unum untaar ikɛi umɛn igar izĩ Usamo, unum unaa umɛn itsĩ ru Umirhetu. \v 16 Uburhu asi ibeenga itsĩ ru Uafisa utsur ivanga imaangge ru Uasiya, azang abee itsĩ ru Urusharhima, ngge iba imɛ̃ngge, ru unum irhowu Upentiko. \fig Ukhukhɔɔ amɛ̃ ukugɔng nggu anera arhɛrhɛ umɔ|alt="Big boat with many people inside (first ship in NT)" src="lb00217b.tif" size="col" loc="20.16" copy="Louise Bass" ref="20.13"\fig* \s1 Uburhu aghwe unggbaashi // nu akakũ ididɔsa \p \v 17 Awu ru Umirhetu, Uburhu aka ayisa akakũ ri ikikɔng abika adɔsa ru Uafisa. \v 18 Ivangyɛ umbɔ aka aba atsĩ, unga agɔr umbɔ agɛ, < >> \p \v 36 Ivangyɛ unga aka irherhe rimi, unga atararhu nggu umbɔ kishoo na afɛn-Num. \v 37 Umɔ umbɔ kishoo aciu akpe na awumu Uburhu na ashor unga. \v 38 Ubinkpi uku utsu amɛnmbɔ aghong akarhãrhã, awu arherhakɛ unga aka arherhe ugɛ umbɔ asi íbvui anyãmbɔ asunga ikɛi. Mɔcɛ umbɔ azĩ adene unga nu ukhukhɔɔ amɛ̃. \c 21 \s1 Uburhu ru Urusharhima \p \v 1 Ivangyɛ umɛn iki ibɔre umbɔ, itsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ izĩmɛn Ukosi. Unum uvaa umɛn izĩmɛn Urod, idzek umɔ izĩmɛn Upatara. \v 2 Umɛn iki ikpo ukhukhɔɔ amɛ̃ uwuku uzĩ abĩ Ufinikiya, umɛn itsĩ izĩmɛn. \v 3 Umɛn iki itirhi inyã Usayifuru, umɛn itɔng udiku unɔrmgbɔ, umɛn izĩmɛn Usuriya. Umɛn icipa ru Utaya, ubinkutsu ru ukhukhɔɔ amɛ̃ umɛn ucipuwe abinke. \v 4 Umɛn iki ikpo angwɛ̃ imesa umɔ, umɛn isei umɔ inuma utɔɔva. Mɔcɛ ru ubok Ipfu-Num umbɔ adɛyiwe Uburhu unga niba azĩã Urusharhima. \v 5 Bɔr ivang iyiki isisokmɛn iki iwe, umɛn iso idɛ̃ɛ̃mɛn uzɛ̃rhãmɛn. Angwɛ̃ imesa kishoo nu atsɛ̃mbɔ nu awɛkacimbɔ akũna umɛn azĩ adena nu undzing utepa. Mɔcɛ umɛn iki itar arhu nu ubang ukau ukugɔng ni ifɛn-Num. \v 6 Umɛn ighwe unuma ra adɔka imaa ni itsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃, umbɔ abvui azĩmbɔ ra ayambɔ. \p \v 7 Umɛn itsĩmɛn uzɛ̃rhãmɛn idzeku Utaya, itsĩmɛn Utorhemayi, umɔ umɛn iki ighwe ighwe nggu angwɛ̃mɛn nu anapumɛn, umɛn imaa unuma unying nggu umbɔ. \v 8 Unum uvaa umɛn isok izĩmɛn Ukaisariya. Umɛn itsĩ isei ri iya Ufirhibu uwuku udzowe Isarhe Iyiki Ize, unying ru umbɔ utɔɔva ha umbɔ aka asɛng umbɔ ayike abi itser ru Urusharhima. \v 9 Unga awu ra anakatsɛrh anaa aka anasi ipfunumbɔ awu abika asɔm Arherhu-Num. \p \v 10 Umɛn iki imaa inum iyɔɔ umɔ, uwuku usɔm Arherhu-Num itsoka igburh Uagabu, adzeka abĩ Uyahudiya aba atsĩ. \v 11 Unga aka aba atsĩ, unga anyangu ikpɔm Uburhu, abow adaknga na aboknga na agɛ, < >> \p \v 12 Ivangyɛ umɛn iki igũ rimi, umɛn nu abi anang hã ishɔ̃rhũ Uburhu unga niba azĩã Urusharhima. \v 13 Mɔcɛ Uburhu agɛ, <> \v 14 Umɛn iki isi idɛ̃ɛ̃ ikɛnmɛn unga, umɛn inumɛn ukutata, ni ĩgɔr igɛ, <> \p \v 15 Akɛrɛ ha aka amaa umɛn ingbika abinmɛn izĩmɛn Urusharhima. \v 16 Angwɛ̃ imesa abɔɔ adzeku Ukaisariya aba adena umɛn, akũna umɛn azĩmbɔ ru Umanason, uwuruwi umɛn iki icipa ri iyanga. Unga awu uner Usayifuru unying ra angwɛ̃ imesa abi inggbaashia. \s1 Uburhu aka atsĩ Urusharhima \p \v 17 Ivangyɛ umɛn iki itsĩ Urusharhima, angwɛ̃mɛn nu anapumɛn ayɛi umɛn nggu ibibema. \v 18 Unum uvaa Uburhu nggu umɛn izĩmɛn inyã Uyaku, nu kishoo akakũ awu umɔ. \v 19 Uburhu aka aghwe umbɔ amaa, unga adɛyiwe umbɔ agbɛgbɛra agbɛra abinkɛ Unum aka akorhuwe Atsen abi Uyahuda ru ubok itseryɛ unga aka atɔ̃. \p \v 20 Umbɔ aka agũ rimi amaa, umbɔ akpoi Unum, na agɔr Uburhu agɛ, <> \p \v 26 Unum untaar Uburhu akũna anera abɛrɛ umbɔ asare unga nggu umbɔ. Mɔcɛ unga atsĩã ri Iya-Num, adɛyiwe abika adzowe idɛm-Num unumkpi uku utsufɛr isisarmbɔ. Ru unum hã ubɛn unera ru umbɔ aka idzowe izũwũ idɛm. \s1 Adzur Uburhu \p \v 27 Inuma utɔɔva ha iki iyo imimaa, abi Uyahuda abɔɔ aka adzeka abĩ Uasiya anyã Uburhu ri Iya-Num. Umbɔ ahwita anera ri ikikɔnga kishoo umbɔ adzur unga. \v 28 Atsu ivum agɛ, <> \v 29 Umbɔ agɛ iwe rimi umbɔ aka anyãmbɔ Uburhu nggu Uturofimu, uner Uafisa, ru utepa. Umbɔ akaifɛrhkɔ agɛ Uburhu unga akũna unga atsĩ ru ufɔm Iya-Num. \p \v 30 Uteu ha kishoo udzunukpɔ, anera asok atĩ aba akɔng. Azĩ adzur Uburhu, agbĩrhã unga adzek ru ufɔm Iya-Num, umbɔ afɔmukumbɔ angwĩ ufɔma kanying. \v 31 Abee ifɛre unga nukpi, mɔcɛ isarhe izĩ itsĩngge ru ukugɔng abi iwa Uroma igɛ Urusharhima kishoo uku udzunukpɔ. \v 32 Kanying unga akarha abi iwa Uroma na ateiyambɔ, atĩ azĩmbɔ ri ikikɔnga. Ivangyɛ anera aka anyã ukugɔng nu abi iwanga, umbɔ anekukumbɔ ikwɛr Uburhu. \p \v 33 Ukugɔng abi iwa ha aba adzur Uburhu atsu umbɔ abow unga nggu inyãwã ivaa. Mɔcɛ na arhusa agɛ, <> \v 34 Ikikɔnga itsuyi ivum igwarha arherhe, abɔɔ agɛ akɛrɛ abɔɔ agɛ akɔrɔ. Uteiya abi iwa ha aka asi idɛ̃ɛ̃ adzura usu arherhe ha igwarha arherhe irhɛngge, unga atsu umbɔ akũ Uburhu azĩmbɔ aya abi iwa. \v 35 Ivangyɛ Uburhu aka aba atsĩ ru abeu angwĩ iyaa, abi iwa ashupa unga, umbɔ aka anyã anera abee ifɛre unga. \v 36 Ikikɔng anera iki idɔsa umbɔ inũ itsuyi ivum igɛ, <> \s1 Uburhu arherhe arherhe // nggu ikikɔnga \p \v 37 Umbɔ aka akũ Uburhu ayo itsĩ ra aya abi iwa, unga ashɔ̃rhã ukugɔng abi iwa ha agɛ, <> \p Unga agɔr unga agɛ, <> \p \v 39 Uburhu agɔr unga agɛ, <> \p \v 40 Unga aka aneke unga arherhe, Uburhu adɛ̃ɛ̃ nu abeu ha aberu uboknga ra anera umbɔ anu ukutata. Umbɔ aka anu ukutata, unga arherhe arherhe nggu umbɔ ri idũ abi Uyahuda.\fig Uburhu azɛ̃rhã azĩ Uroma|alt="Rome" src="ldd GPS_Paul4_B&W.jpg" size="span" copy="WBT" ref="21.17—28.14"\fig* \c 22 \nb \v 1 Uburhu agɛ, <> \p \v 2 Ivangyɛ umbɔ aka agũ unga arherhewe umbɔ ri idũ abi Uyahuda, umbɔ agbisha anu ukutata. \p Mɔcɛ Uburhu agɛ, \v 3 < \p \v 8 < \p < \v 9 Abirabɛ aka awu nggu umum anyãmbɔ irhirhang hã, bɔr asi igũmbɔ urhɛm hã uku unu arherhe nggu umum. \p \v 10 < \p < \v 11 Iker irhirhang hã iki itsu umum itapa, abirabɛ aka awu nggu umum akpɔm abokmum adarh umum atsĩ Udimashku. \p \v 12 < Kanying asumum ayanga, umum idɛ̃ɛ̃ inyã unga. \p \v 14 < \s1 Uyisa Uburhu \p \v 17 < \p \v 19 < \p \v 21 < >> \p \v 22 Ikikɔnga ikpeto ru Uburhu utsɛku unga aka arherhe akɛrɛ. Mɔcɛ umbɔ atsarhi irhakmbɔ atsui ívum agɛ, <> \p \v 23 Umbɔ aka atsuyi ívum atsimuwe antamambɔ atãyĩwe, asoyi uzurhu ru ugba. \v 24 Ukugɔng abi iwa ha atsu umbɔ akũ Uburhu azĩmbɔ ru aya abi iwa. Atsu umbɔ akwɛre ugwɛɛ, abee unga asɔm ubinkpi uku utsu ikikɔnga itsuyiwe unga ivum rimi. \v 25 Umbɔ aka agbiir aboknga abow na abee ikwɛr unga, Uburhu agɔr uteiya abi iwa aka adɛ̃ɛ̃ akhapa umɔ agɛ, <> \p \v 26 Ivangyɛ uteiya abi iwa ha aka agũ rimi, unga azĩ ru ukugɔng hã azĩ agɔr unga agɛ, <> \p \v 27 Ukugɔng hã aba agɔr Uburhu agɛ, <> \p Uburhu agɔr agɛ, <<Ĩĩ.>> \p \v 28 Mɔcɛ ukugɔng hã agɛ, <> \p Uburhu agɛ, <> \p \v 29 Abika abee irhusa unga urherhe abvui azĩmbɔ ra andzing kanying. Ukugɔng hã aka ahwɛng agɛ Uburhu awu uner Uroma, iwei ifɛr unga, nggayɛ unga aka abowpa unga. \s1 Uburhu ra asu abi udzepurhe \p \v 30 Unum uvaa, ukugɔng hã abee ihwɛng ubinkpi Uburhu aka ikorhuwe abi Uyahuda umbɔ atsu arherhanga. Unga agarhuwe abok Uburhu na atsu ateiya abika adzowe idɛm-Num nu abi udzepurhe abi Uyahuda kishoo akɔng. Mɔcɛ unga akũ Uburhu aba adɛ̃ɛ̃ ra asumbɔ. \c 23 \p \v 1 Uburhu arhi abi udzepurhe ha ra asumbɔ na agɛ, <> \v 2 Akɛrɛ ha atsu Uhananiya Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num, atsu abika adɛ̃ɛ̃ ayo nggu Uburhu akwɛr unga nu angwĩnga. \v 3 Mɔcɛ Uburhu agɔr unga agɛ, <> \p \v 4 Abirabɛ aka adɛ̃ɛ̃ akhapa ru Uburhu agɔr unga agɛ, <> \p \v 5 Uburhu agɛ, < \f + \fr 23.5 \fr*\ft Àka anyã ikɛi: \ft*\xt Idzi 22.28\xt*.\f*>> \p \v 6 Ivangyɛ Uburhu aka anyã ugɛ abɔɔ awu abi Usaduki, abɔɔ ikɛi awu abi Ufarisi, unga atsarhi irhaknga ru udzepurhe ha agɛ, <> \v 7 Ivangyɛ unga aka arherhe akɛrɛ ha, uning usomgbɔ ra abi Ufarisi nu abi Usaduki, ikikɔnga igashungge. \v 8 Abi Usaduki awembɔ ri imangmang ugɛ isok ra akpe ishingge, ípfu itser-Num ishingge use ípfu ishingge. Abi Ufarisi awembɔ ri imangmang ugɛ kishoo aweke. \p \v 9 Isoyamɛn igɔigɔng isongge. Abɔɔ abika amesuwe Ikpem ru ukpui ukpu Ufarisi asok adɛ̃ɛ̃ uning akarhãrhã agɛ, <> \v 10 Uning utsotsoramgbɔ uku usoyi, ukugɔng abi iwa ha agũ iwei ugɛ utsur umbɔ ashakukumbɔ Uburhu. Unga atsu abi iwa ha acipa avur Uburhu ri inggang akũ azĩmbɔ aya abi iwa. \p \v 11 Utsuu uku ufin, Uteijee adɛ̃ɛ̃ akhapa ru Uburhu, na agɛ, <> \s1 Avarhi itsũwã iyiki ifɛr Uburhu \p \v 12 Ukpee unum uvaa, abi Uyahuda akɔng avarhe ifɛre Uburhu ayirh uyirh ugɛ umbɔ asi íghambɔ asi íhwambɔ ubin, utsɛku umbɔ aka ifɛr Uburhu. \v 13 Anang umbɔ isɔka inaa umbɔ aka avarhi ikorhe iyiki ibewe ha. \v 14 Umbɔ asok azĩmbɔ ru ateiya abika adzowe idɛm-Num nu akakũ anera, na agɛ, <> \p \v 16 Bɔr ungwɛ̃ unapumbɔ Uburhu aka adɛ̃ɛ̃ na agũ arherhe aka abewe ha, unga atsĩ ru aya abi iwa asɔmuka Uburhu. \p \v 17 Mɔcɛ Uburhu ayisu unying ra ateiya abi iwa Uroma agɛ, <> \v 18 Nggee uteiya abi iwa Uroma ha akũ ungwɛ̃dzɛm hã azĩã ru uku ugɔngmbɔ na agɛ, <> \p \v 19 Ukugɔng hã adzur ubok ungwɛ̃dzɛm hã, akũna unga azĩã ri ifɛna arhusa unga ikiyikanga agɛ, <> \p \v 20 Unga agɛ, <> \p \v 22 Nggee ukugɔng hã adene ungwɛ̃dzɛm hã azĩã, na agbiite atonga agɛ, <> \s1 Adene Uburhu azĩã ru ugomna Uferhi \p \v 23 Mɔcɛ unggbaashi ha ayisa ateiya abi iwa Uroma avaa agɔr umbɔ agɛ, <<Àka agbisha abinmbi, umum idena umbi azĩ Ukaisariya ra akara utɔɔrha aki utsuu irherɛ, nggu abi iwa inaka ivaa, nu abi iwa abɔɔ isɔka utɔɔva abika afũ inyãwã, nu abi iwa inaka ivaa abika atang iwa nggu asawa. \v 24 Àka akpowe ínyãwãyɛ Uburhu aka ifũ, umbi afɔrh unga akũ azĩ ru ugomna Uferhi.>> \p \v 25 Unggbaashi abi iwa ha atsɛng ubvur riminɛ agɛ, \pmo \v 26 Udzeku Ukarhaudiya Urhisiya, \pmo Uzĩ ru nggaa uner uwuku ugɔng ugomna Uferhi, \pmo Umum ighwe ungo. \pmo \v 27 <> \p \v 31 Nggee abi iwa, atɔ̃ itsermbɔ ru nyaka umbɔ aka atsuke, akũ Uburhu azĩmbɔ Uantifatiri nu untsuuka. \v 32 Unum uvaa abi iwa abika afũ inyãwã akũna unga azĩmbɔ ra asu, ra abɔɔ abvui azĩmbɔ ru aya abi iwambɔ. \v 33 Abi iwa abika afũ inyãwã aka azĩ atsĩ Ukaisariya, umbɔ adzowe ubvur ha ru ugomna, na atsuke Uburhu ru uboknga. \v 34 Ugomna hã aka avarhu ubvur ha na arhusu Uburhu ugɛ unga adzek udika abĩ akasong. Unga aka agũ agɛ Uburhu adzeka abĩ Ukirhikiya, \v 35 unga agɛ, <> Mɔcɛ unga atsu umbɔ adzɛu unga ru udzepurhe iyɛrhe Uhiridu aka adzin. \c 24 \s1 Atsu arherhu Uburhu ra asu Uferhi \p \v 1 Inuma itɔ̃ɔ̃ iki imaa Ukugɔng Uwuku Udzowe Idɛm-Num Uhananiya azĩ Ukasariya nggu akakũ abɔɔ nu urhoya uwɔɔ itsoka igburh Utarturhu, atsu arherhe Uburhu ru ugomna. \v 2 Ivang umbɔ aka ayisu Uburhu atsĩ, urhoya Utarturhu atsu arherhe Uburhu ra asu ugomna Uferhi agɛ, <>\f + \fr 24.6-8 \fr*\ft Abvur akɔɔ aki itsɛng abok aki isha agɔrke ikɛi ugɛ, \ft*\fqa Umɛn ibee itsuke unga uvau ru nyaki Ikpemmɛn iki igɔr. Bɔr Urhisiya unggbaashi aba avur unga ra abokmɛn ri inggang. Na agɔr abika atsu arherhe ri itsinga aba arherhe ra anangngo.\fqa*\f* \p \v 9 Abi Uyahuda awu ru undzing akɛrɛ ha, agɔr ugɛ ífɛrha ha iwu idzidzɛrhe. \s1 Uburhu akaa itsinga // ra asu ugomna Uferhi \p \v 10 Ivangyɛ ugomna aka adzowe unga ijee arherhe Uburhu agɛ, < >> \p \v 22 Mɔcɛ Uferhi, uwuku uhwɛng Utsĩndĩ Uyesu akarhãrhã, agɔpuwe unuma agɔr umbɔ agɛ, <> \v 23 Unga atsu uteiya abi iwa Uroma adzɛu Uburhu na aneke unga agayi iyornga na aneke awɛrhanga adzowe ubinkpi unga aka abee. \p \v 24 Inum iyɔɔ iki imaa Uferhi aba nggu utsɛ̃nga Udurusirha, una Uyahuda. Adene umbɔ akũ Uburhu aba, ru unga akpeto ra arherhe Uburhu aki imangmang ru Ukiristo Uyesu. \v 25 Ivangyɛ Uburhu aka anu idɛyiwe irhirhika, nu ikpɔm amɛn, nu nggaa unum ukpuku uvarha arherhe uku iba, itsu iwei ifɛr Uferhi, unga agɔr Uburhu agɛ, <> \v 26 Ri ivang hã unga atsu amɛnnga Uburhu awuri idzowe unga uhwɛk igha angwĩ, ngge itsu Uferhi ayisa unga ubɛn ivang asei irhɛrh nggu unga. \p \v 27 Imɛka ivaa iki imaa Ufokiyu Ufestu awea ugomna ru ugarh Uferhi. Uferhi abee itɛnamɛn ra abi Uyahuda, unga aneke Uburhu ru ugborzĩ. \c 25 \s1 Arherhe ra asu Ufestu \p \v 1 Inuma itaar iki imaa Ufestu aka atsĩ ra abĩ hã, asoku Ukaisariya azĩã Urusharhima, \v 2 umɔ ateiya abika adzowe idɛm-Num nu anggbaashi abi Uyahuda atsu arherhe Uburhu ru unga. \v 3 Umbɔ ashɔ̃rhũ Ufestu unga ama atsu umbɔ akũ Uburhu abvui azĩ Urusharhima, ubinkutsu aka agbisha abee iwoi na afɛre unga ru utsĩndĩ. \v 4 Bɔr Ufestu agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 6 Inuma isi inangngge utɔrɔk, use usɔka, unga aka amaa nggu umbɔ, unga abvui azĩã Ukaisariya. Ukpee unum uvaa unga asei nú udzepurhe uku uvarha arherhe, atsu umbɔ akũ Uburhu aba ra asunga. \v 7 Ivang Uburhu aka adzeka, anggbaashi abi Uyahuda abika adzeku Urusharhima aba adɛ̃ɛ̃ adziira unga, atsuyi urherhe arhɛrhɛ uwuku utso ri itsinga, akirakɛ aka ashike ru idzidzɛrhe. \p \v 8 Mɔcɛ Uburhu akaa itsinga agɔr agɛ, <> \p \v 9 Bɔr Ufestu abee itɛnne amɛn abi Uyahuda, unga agɔr Uburhu agɛ, <> \p \v 10 Uburhu agɛ, <> \p \v 12 Ufestu aka akɛki itsũwã nggu abi udzepurhenga, mɔcɛ unga agɛ, <> \s1 Uburhu ra asu Uagiripa nu Ubani \p \v 13 Inuma ukunjiir iki itɔng uyɛrhe Uagiripa nu Ubani abambɔ Ukaisariya, aba ighwe ugomna Ufestu. \v 14 Umbɔ amaa inuma irhɛirhɛ nggɔɔ ha, Ufestu arherhe arherhe Uburhu nggu uyɛrhe agɛ, <> \p \v 22 Mɔcɛ uyɛrhe Uagiripa agɔr Ufestu agɛ, <> \p Ufestu agɛ, <> \p \v 23 Unum untaar Uagiripa nu Ubani adzek ri ijee iyɛrhambɔ, aba nggu akagɔng abi iwa nu anggbaashi abi utepa atsĩwã udzepurhe iyɛrhe. Mɔcɛ Ufestu atsu umbɔ akũ Uburhu atsĩwã. \v 24 Ufestu agɛ, <> \c 26 \s1 Uburhu akaa itsinga ra asu Uagiripa \p \v 1 Mɔcɛ Uagiripa agɔr Uburhu agɛ, <> \p Nggee Uburhu aberu uboknga, atirhi arherhe agɛ, \v 2 < \p \v 15 < \p < \p \v 19 <> \p \v 24 Uburhu anu ikaa itsinga nukpi Ufestu abvutuwe arherhe Uburhu. Atsarhi irhaknga agɛ, <> \p \v 25 Bɔr Uburhu agɛ, <> \p \v 28 Mɔcɛ Uagiripa agɔr Uburhu agɛ, <> \p \v 29 Uburhu agɛ, <> \p \v 30 Uyɛrhe nu ugomna nu Ubani na abirabɛ aka asei nggu umbɔ asisok. \v 31 Umbɔ aka adzek ru ubã ha, umbɔ anu arherhe nggu adɔka, umbɔ agɔr agɛ, <> \p \v 32 Uagiripa agɔr Ufestu agɛ, <> \c 27 \s1 Uburhu atsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ // azĩã Uroma \p \v 1 Ivanga iki iwe umɛn iki igar izĩ abĩ Uitarhiya, umbɔ atsuke Uburhu nu abi ugborzĩ abɔɔ ru ubok uteiya abi iwa Uroma uwɔɔ itsoka igburh Ujurhiyo, unying ru ukpui abi iwa Ukaisar. \v 2 Umɛn iki itsĩ ukhukhɔɔ amɛ̃ uku udzeku Uadiramitiyum, uku uwuri utsĩrhĩ ifɛn akau iteu iyɔɔ iyiki iwe ra abĩ Uasiya, umɛn itsĩ uzɛ̃rhã ru ukau azɛ̃ akagɔng. Uaristaku, utsa Utasarhonika ra abĩ Umakidoniya, awu nggu umɛn. \p \v 3 Unum uvaa umɛn itsĩmɛn Usidon. Ujurhiyo amutuwe Uburhu, aneke unga azĩ anyã awɛrhanga umbɔ adzowe ubinkpi unga aka abee. \v 4 Umɛn iki isok umɔ ru ukhukhɔɔ amɛ̃ hã itsĩmɛn azɛ̃ akagɔng, ugba ukɛnkpɔ umɛn uzɛ̃rhã. Nggee umɛn ikɔre udiku undzing Usayifuru ra anangkɛ ugba usi ikerkpɔ. \v 5 Umɛn iki igar ukau azɛ̃ akagɔng hã ukpuku ukhapa ra abĩ Ukirhikiya nu Upamfirhiya, umɛn icipa ru uteu Umira ra abĩ Urhikiya. \v 6 Umɔ uteiya abi iwa Uroma aka akpo ukhukhɔɔ uwɔɔ uku udzeku Uarhekzandiriya uwuri izĩ abĩ Uitarhiya, unga atsu umɛn ru uwu ha. \v 7 Umɛn uzɛ̃rhã uku utɔɔɔ imaa inuma irhɛirhɛ nggu uver, umɛn iki ikhapa ru uteu Ukinidu, ugba ukɛnkpɔ umɛn izĩ ra asu, umɛn ikɔre udiku ubang ukau Ukirit afɛn akirakɛ aka ashike ru ugba uku uker, aka akhapa ru Usarhmoni. \v 8 Umɛn igũ uver ni itɔng ubang ukau Ukirit izĩ itsĩ anang akɔɔ umbɔ iki iyisa Anang Akika Ufɔrh, aka akhapa ru uteu Urhasiya. \p \v 9 Uzɛ̃rhãmɛn ughawe ivanga irhɛirhɛ. Mɔcɛ igbigba iwe ru uzɛ̃rhã hã. Ubinkutsu unum ikpem igha ubin uku utɔngkpɔ. Nggee Uburhu adzowe umbɔ itsũwã agɛ, \v 10 <> \v 11 Bɔr uteiya abi iwa asi ibemunga ubinkpi Uburhu aka arherhe, akpurha atsu amɛnnga ru uner ukhukhɔɔ nu uteiya ukhukhɔɔ ha. \v 12 Ngge iki isi izengge umbɔ agha idoi ru anang hã, irhɛmbɔ ibemumbɔ izɛ̃rhã azĩ ra asu, afosi izĩ atsĩ Ufinikiya, ngge iba imɛ̃ngge umbɔ agha idoyi umɔ. Akɛrɛ awu anang idɛ̃ɛ̃ akɔɔ aki akhukhɔɔ ru Ukirit aka arhi udiku unɔr uwu urhɛɛ nu ufã uwu urhɛɛ. \s1 Ufin inai nu ugba ukau \p \v 13 Ivangyɛ ugba ukpuku udzek unɔr utirhi ifɛu uku utɔɔɔ, anera atsar agɛ ubinkpi umbɔ aka abee uku ukpokpɔ, nggee umbɔ agbiir uzɔu ukpuku ukpɔm ukhukhɔɔ ha adɔsu ifɛn ukau uku ukhapa ru Ukirit. \v 14 Isi idãrhũngge ugba ukpɔɔ ugɔgɔngakpɔ ukpurukpi umbɔ iki iyisa ugba ufã uwu igɔ̃kpee, uku udzeku umpfũwã abĩ hã. \v 15 Ugba ha uku ukwɛr ukhukhɔɔ ha umgbɔ ufɔr irhi udiku ugba ha uda umgbɔ, umɛn idiki neke ugbaka uyii umɛn. \v 16 Umɛn iki idɔsu udiku umpfũwã uku uci umbɔ iki iyisa Ukauda, afɛnkɛ aka ashike ru ugba, umɛn igũ uver ni idɔrhi igbiir ukhukhɔɔ uwuku uci uwuku ukhapa ru ukhukhɔɔ ha. \v 17 Ivangyɛ anera aka agbiir ukhukhɔɔ ha atsĩ ru ukugɔnga, mɔcɛ umbɔ akũ arhi aboyi adzipa ukhukhɔɔ ukugɔng hã utsur umgbɔ uyarmgbɔ. Ikɛi umbɔ acipukumbɔ utatorho atorho ukhukhɔɔ ha na aneke ugba uyii ukhukhɔɔ ha. Umbɔ akorhe rimi ubinkutsu agũ iwei utsur umbɔ atsĩmbɔ uzuzeu Usiriti. \v 18 Unum uvaa ugba utsokpɔ akarhãrhã, utsu umbɔ atirhi akarh abinkɛ aka awe ru ukhukhɔɔ ha atsuyiwe ra amɛ̃. \v 19 Ru unum untaar, umbɔ atãyĩwe abin akɔɔ ikɛi aki itser ukhukhɔɔ ha. \v 20 Umɛn iki imaa inuma isi inyãmɛn ishaa unum use ídzɛɛr, nggaa ugba ukpu ufin inai ukpurhu udɛ̃ɛ̃ ikwɛr umɛn, umɛn isi ifosumɛn ibibɛk. \p \v 21 Aka adera anera aka asi ighambɔ ubingha, Uburhu asok adɛ̃ɛ̃ ra ateumbɔ na agɛ, < \v 25 Nggee àka awe ri ikeramɛn, ubinkutsu umum iwemum ri imangmang ru Unum abin hã umbɔ aka arherhuwa umum, iwuri iwe rimi hã. \v 26 Bɔr awu ufang ugba utare umɛn nu ubang umpfũwã abĩ akɔɔ.>> \p \v 27 Ru utsuu ukpu usɔka na anaa, ugba ukpurhu adɛ̃ɛ̃ ikikɛn umɛn ru ukau akagɔng Umeditereniya, aka ayoka ikɔtsuuka abika akpai ukhukhɔɔ ha akaifɛrhkɔ agɛ umɛn iki ikhapumɛn abĩ. \v 28 Umbɔ amei ighor amɛ̃ anyã ake atsĩke adaka unaka nu isɔka ivaa. Umɛn iki igɔpa izĩ ukunjiir umbɔ amei ikɛi, akpo ighor amɛ̃ adaka isɔka utɔɔrha. \v 29 Agũ iwei utsur ukhukhɔɔ ha ugbopumgbɔ nggu atarh, umbɔ acipuwe azɔu akika amor anaa udiku undzing ukhukhɔɔ ha, utsur umgbɔ uzɛ̃rhumgbɔ uzɛ̃rhã iki ifefetem. Umbɔ atsĩmbɔ ifɛn-Num ukpee usar ifetem. \v 30 Abika akpai ukhukhɔɔ ha abee itĩ adzek ru ukhukhɔɔ ha. Nggee umbɔ acipuwe ukhukhɔɔ uwuku uci, akpeta agɛ umbɔ awuri icipuwe azɔu akika amor ra asu ukhukhɔɔ ukugɔng. \v 31 Mɔcɛ Uburhu agɔr uteiya abi iwa Uroma nu abi iwa ha agɛ, <> \v 32 Igũ rimi itsu abi iwa azharhuwe arhi ukhukhɔɔ uku uci ha, aneke umgbɔ uzĩmgbɔ. \p \v 33 Ukpee uku uwuri isar Uburhu ashɔ̃rhã umbɔ kishoo ama agha ubingha, agɔr agɛ, <> \v 35 Unga aka arherhe rimi amaa, unga anyangu uborodi atar uwɛɛ ru Unum ra asumbɔ kishoo. Mɔcɛ unga azharhe atirha atãi. \v 36 Kishookambɔ akpo ikeramɛn na agha ubingha. \v 37 Umɛn kishoo ru ukhukhɔɔ ha iwu inera inaka ivaa ni isɔka utɔɔva nu utɔ̃ĩ (276). \v 38 Umbɔ aka agha ashur, umbɔ atsũwe imor ukhukhɔɔ ha atare ishaa abin ra amɛ̃. \s1 Ukhukhɔɔ ha uyarmgbɔ \p \v 39 Ivangyɛ ukpee uku usar abika akpai ukhukhɔɔ ha asi ihwɛngmbɔ abĩkɛ umbɔ aka awe, bɔr umbɔ anyã avarha akɔɔ aka awe ru uzuzeu, umbɔ abee ikũ ukhukhɔɔ ha azĩ afata umɔ. \v 40 Umbɔ atenge arhisa kishoo aki azɔu akika amor, abɔre ake ru ukau. Ri ivang hã umbɔ agarhuwe ubin ukpuku udzipu ukhukhɔɔ ha. Umɔ umbɔ aberuwe utatorho aka awe ra asu ukhukhɔɔ ha na akũ adzur ugba uku iyira umgbɔ ra asu na azĩmbɔ udika abĩ. \v 41 Bɔr ukhukhɔɔ ha ukwɛr uzuzeu utsĩ ra amɛ̃ ukãã ufɔr idzidzipa udamgbɔ, ukhukhɔɔ ha utirhi iyata udiku undzing itso amɛ̃ aka aker uke. \p \v 42 Abi iwa abee ifɛre abi ugborzĩ, utsur uwɔɔ ru umbɔ akwɛr izoyi adzek atĩã. \v 43 Bɔr uteiya abi iwa Uroma abee ifɔrhe Uburhu, akɛna umbɔ. Atsu umbɔ kishoo uwuruwi aka ahwɛnga ikwɛr izoyi unga ateer isha atsĩ ra amɛ̃ akwɛr izoyi agar nu abĩ. \v 44 Uteiya abi iwa ha atsu abika abubɔr afũ uakatako, abɔɔ afũ avɛtu ukhukhɔɔ ha. Rimi umbɔ kishoo aka afɔrh azĩ atsĩ nu abĩ. \c 28 \s1 Nu ubang umpfũwã abĩ Umarhta \p \v 1 Umɛn iki ifɔrh itsĩ ubang umpfũwã abĩ hã, umɛn irhusa igũ itsok anang hã igburh Umarhta. \v 2 Abi anang hã amatuwa umɛn akarhãrhã. Inai idoi, ananga aghɛnga, umbɔ ataiwa umɛn urha na ayɛi umɛn iwɛr urha. \v 3 Uburhu akarh itokũ atsuyi ru urha. Imanu urha itsu ighwɛr idze ikpɔɔr ni izũrhã nu uboknga. \v 4 Ivangyɛ abi umpfũwã hã aka anyã ngge iki izũrhã nu ubok Uburhu, umbɔ agɔr adɔkambɔ agɛ, <> \v 5 Bɔr Uburhu azusu uboknga atsukuka ibvui ha ru urha, isi inayikungge unga. \v 6 Anera akau ra amɛnmbɔ agɛ anang hã awuri isengke use unga awuri igba ra abĩ akpe, bɔr umbɔ aka adãrhã asi inyã ifɛrhɛ ikorhungge nggu unga, umbɔ agɛ awu unum. \p \v 7 Ídɛɛ niyɔ ikhapa umɔ ra anang hã, iwu iyi Upubirhiyu, unga awu uyɛrhe umpfũwã hã. Unga ayɛi umɛn ri iyanga, na akorhuwa umɛn inna inuma itaar. \v 8 Utɛ Upubirhiyu aghonga unga, iyora imani anu nggu isurhã. Uburhu atsĩ ru unga afɛne-Num nu unga, atsorha abok nu unga na akerhuwe unga. \v 9 Ivangyɛ ifɛrha ha iki ikorhe, kishoo abi irhãrhã aka abɔr ru umpfũwã abĩ hã aka aba, akerhumbɔ. \v 10 Umbɔ adzaa umɛn igɔng ra atsĩndĩã arhɛrhɛ. Umɛn iki iwuri isok ru ukhukhɔɔ amɛ̃ ukugɔng, umbɔ akɔng abinkɛ umɛn iki ibee adzaa umɛn. \s1 Uburhu ru Uroma \p \v 11 Afɛ̃ɛ̃ ataar aka amaa umɛn isok ru ukhukhɔɔwi uku ugha idoyi ru umpfũwã abĩ hã, uwuku udzeku Uarhekzandiriya. Ra asu ukhukhɔɔ ha umbɔ aka atsɛ̃ uzirhzĩ akãrhghwɛ̃ anum. \v 12 Umɛn iki itsĩ uteu Usiraku umɛn imaa inuma itaar umɔ. \v 13 Umɔ umɛn isok izĩmɛn ru uteu Urigiyum. Umɛn imaa unuma unying, ukpee uku usar ugba ukpu unɔr uba, unum uvaa umɛn itsĩmɛn Uputiyorhi. \v 14 Ru Uputiyorhi umɛn iki igbopa angwɛ̃mɛn nu anapumɛn umbɔ ashɔ̃rhã umɛn imaa inuma utɔɔva nggu umbɔ. Ri imimasha umɛn ĩba itsĩ Uroma. \v 15 Angwɛ̃mɛn nu anapumɛn ru Uroma aka agũ isarhamɛn, umbɔ adzek aba agbanga umɛn. Abɔɔ adzeki Izɛɛ Uaffiyu, abɔɔ adzeka anangkɛ umbɔ iki iyisa Aya Atsen Ataar. Uburhu aka anyãmbɔ unga atar uwɛɛ ru Unum, na awe ru ikeramɛn. \v 16 Ivangyɛ umɛn iki itsĩ Uroma, umbɔ abemuwe Uburhu unga azĩ asei ikiyikanga nggu uner iwa abirabɛ aka adzɛu unga ri iyakɛ umbɔ aka afai uhwɛk. \s1 Isarhe Uburhu ru Uroma \p \v 17 Inuma itaar iki imaa, Uburhu ayisa anggbaashi abi Uyahuda umɔ. Umbɔ aka akɔng Uburhu agɔr umbɔ agɛ, <> \p \v 21 Umbɔ agɔr unga agɛ, <> \p \v 23 Nggee umbɔ atsũ unumkpi umbɔ aka igbopa nggu Uburhu. Unum hã uku uwe umbɔ awu arhɛrhɛ aka aba ra anangkɛ Uburhu aka asei. Udzur ru ukpeeka uba utsĩ urhɛɛ unga akpurha adɛ̃ɛ̃ idɛyiwe umbɔ arherhe ri itsi Iyɛrhe Unum abee itsu umbɔ ahwɛng Uyesu ru utsĩndĩ Íkpem Umusa na abvur abika asɔm Arherhu-Num. \v 24 Abɔɔ abemumbɔ ubin hã unga aka arherhe, bɔr abɔɔ ashimbɔ ri imangmang. \v 25 Nggee umbɔ atsĩmbɔ uning nggu adɔkambɔ, na atirhi ibɔre anang hã, Uburhu aka amaa irherhuwe umbɔ arherhe agɛ, <> \q1 \v 27 Ubinkutsu amɛn anera abɛrɛ awu akerketake, \q2 aka afɔmukumbɔ atombɔ, \q2 umbɔ aka abvurkumbɔ asumbɔ, \q1 utsur umbɔ anyãmbɔ nggu asumbɔ, \q2 utsur umbɔ agũmbɔ nggu atombɔ, \q2 na ahwɛngmbɔ nggu amɛnmbɔ, \q1 na idzipa aba ru umum ikerhukũ umbɔ.> \p \v 28 <>\f + \fr 28.28 \fr*\ft Abvur akɔɔ aki itsɛng abok aki isha agɔrke ikɛi ugɛ, \ft*\fv 29 \fv*\fqa Unga aka arherhe rimi, mɔcɛ abi Uyahuda asok umɔ adɛ̃ɛ̃mbɔ uning utsotsoramgbɔ nggu adɔkambɔ!\fqa*\f* \p \v 30 Imɛka ivaa Uburhu asei ri iyakɛ umbɔ aka afai uhwɛk, ayɛi kishoo abika aba ru unga. \v 31 Unga adzowe isarhe Iyɛrhe-Num, amesuwe abin aki Uteijee Uyesu Ukiristo asi igũa iwei, unera asi ikɛna unga.