\id MRK - Keyagana NT with OT portions [kyg] -Papua New Guinea 2001 (web 2014) \h Maki \toc1 MAKI \toc2 Maki \toc3 Mk \mt1 MAKI \ip Yesuꞌa ma mopafi maiꞌniya afinaꞌmo Makiꞌa neya vekamo maiꞌniye. Agaemo Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌneno ko siꞌniye. Agaemo ani kavaꞌmo huno Poloꞌe Pitaꞌeꞌmo aliꞌya vekaꞌanigana huno maiꞌneno Goti aliꞌyaꞌmo hana maeno aliꞌniye. Makiꞌa mani gemo avoꞌmo kaeꞌniya gemo Yesuꞌa lokiya aliꞌyaꞌmo aliꞌniya kavaꞌe noꞌagaya lokiya aune kavaꞌmo huꞌniya kavaꞌeꞌmo avoꞌmo kaeꞌniye. Yesuꞌa lokiya aliꞌyaꞌmo Goti aliꞌyaꞌamo alige hosu apaune vayaꞌaina alino hapa faino apatalege vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alino atalege huꞌniya kavatetiꞌmo himamuꞌamo alino apave liꞌniye. Makiꞌa ani lokiya kavaꞌmo huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kaeꞌniye. \c 1 \s1 Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae. \r (Mt 3:1-12; Lu 3:1-9; 3:15-17; Yo 1:19-28) \p \v 1 Alagepa faigoko geꞌamo Yesu Kalaisi Goti mafaꞌneꞌamo ava gemo ina kavaꞌmo huno aepa faiꞌniye. \v 2 Gotitegati gemo alini eꞌana aeꞌana hakalo huꞌana hapa nepaiꞌa vekalaꞌmoganimo ani hogoteno aepa faiꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌana avoꞌmo kae maleꞌnaꞌae. Mago vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 ago, huno, apa vekaꞌnimo esiya kaꞌmo valino atesiya vekamo aliꞌna atesugeno uno hogotegaiye, huno huꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌnigeno mago alu vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 \v 3 Mago vekamoꞌa kaꞌme kotega maiꞌneno alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Ala kava neꞌmo kaꞌmo valitapa ateyo. Esiya kaꞌmo api kaꞌmo valitapa ateyo, huno huꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 4 Inagi Yoniꞌa kaꞌme kotegamo eno afole aiteno aniꞌmo faleno apateꞌniye. Yoniꞌa, lapaipamo alitapa afe letetapa aniꞌmo falegenoꞌao Gotiꞌa hosu kavatapimo alino ataleno, huno aeno hakalo huno hapa paige hapa paige huno maiꞌniye. \v 5 Asole vayaꞌmo agaetegamo Yutiya kotegatiꞌmo uge Yulusalemu taonifatiꞌmo uge huꞌa uꞌa afiꞌnae. Apakaemo hosu kavaꞌapieꞌmo aeꞌa hakalo huꞌnagenoꞌaeꞌmo Yoneni anipiꞌmo aniꞌmo faleno apateꞌniye. \v 6 Yoni kukenaꞌamo kamo afumo ayokatetiꞌmo alo hu malefa kukenamo alino vaiteno afafaleꞌmo kamo afumo agufaletiꞌmo alo hu malefa mapaluꞌmo alino aeteno akenuꞌe afela lumemo anuꞌeꞌmo neno maiꞌniye. \v 7 Agaemo ina gemo huno hapa paiꞌniye. Nagae nakame huno neꞌeya vekamoꞌa aeno naga seꞌniye. Alagi ago aeno naga seꞌniyaꞌmofeꞌmo afaꞌa ape huꞌna maiꞌneꞌna suꞌamo nofiꞌamo afaꞌa hakalu osegauve. \v 8 Nagaemo aniꞌaletikeꞌmo faleꞌna nelapatovaꞌmonanafa Goti aote Aunemeꞌaletiꞌmo faleno lapategaiye. \s1 Yoniꞌa Yesuꞌmo aniꞌmo faleno atetegenoꞌaeꞌmo Sataniꞌa amalageka huꞌniya gemae. \r (Mt 3:13-17; Lu 3:21-22) \p \v 9 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa Galeliya kotega Nasalasa taonifatiꞌmo ataleno eꞌnigeno Yoniꞌa Yoneni anipiꞌmo aniꞌmo faleno ateꞌniye. \v 10 Yesuꞌa anipatiꞌmo haineno ageyana kokuꞌnaꞌmo halo aiꞌnigeno Goti Aunemeꞌamo kaugoyave namagana huno agaetegamo emineꞌnigeno ageꞌniye. \v 11 Mago vekamoꞌa kokuꞌnapatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, lusi kava huno neꞌnahaiya mafaꞌneꞌnimo maiꞌnane. Amuse huꞌna nekatove, huno ha paiꞌniye. \v 12 Huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo malage huno Goti Aunemeꞌamoꞌa alino ategeno kaꞌme kotegamo uꞌniye. \v 13 Uno fotiꞌa afinaꞌmo maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Sataniꞌa amalageka huꞌniye. Ani kotega afela afuꞌe yagagafaꞌeꞌmo maiꞌnaya kotegamo uno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo enisole vayaꞌmogimo emi eꞌa yagaiꞌa ateꞌnae. \s1 Yesuꞌa loleꞌe loleꞌe vayaꞌmo noyame neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo etapa nakame hiyo, huno ge huꞌniya gemae. \r (Mt 4:12-17; Lu 4:14-15) \p \v 14 Apakaemo ani afinaꞌmo Yoniꞌa ago kalavusi huꞌa ateꞌnageno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa Galeliya kotegamo uno Gotiꞌa yagaino apatesiya kavafeꞌmo alagepa faigoko gemo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. \v 15 Hapa painoꞌaeꞌmo, alagepa afinaꞌmo ago afole aiꞌniye. Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino apatesiya afinaꞌmo alagi hogo huꞌniyanagi lapaipamo alitapa afe letetapa alagepa faigoko geꞌaeꞌmo lapakesa afitapa fatago hiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 16 Inagi Yesuꞌa Galeliya kotegamo alopa ani kotu agiꞌnaleꞌmo umenitata nehunoꞌaeꞌmo ageyana Saimoniꞌe aganaꞌamoꞌmo Eꞌnaluꞌeꞌmo noyame neꞌaliꞌa vekalaꞌmo umeniꞌanimo anipiꞌmo yaga auꞌana neꞌmalaꞌageno anakeꞌniye. \v 17-18 Anaketenoꞌaeꞌmo noyamemo alitana apavayu hulitana neꞌaꞌa kava hutana vayaꞌmo nagaetegamo apavalelitana esaꞌafeꞌmo aliꞌna lanaya malegauvanagi etana nakame hiꞌao, huno hana paiꞌnigeꞌana umeniꞌanimo ataleꞌeꞌana akame huꞌnaꞌae. \v 19 Agaemo aiseꞌamo uno ageyana lole konagalaꞌmo Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo Sepeti mafaꞌnelaꞌmo sipifiꞌmo maiꞌneꞌana umeniꞌanimo nefakaniꞌageno anakeꞌniye. \v 20 Anaketenoꞌaeꞌmo ge huꞌnigeꞌana sipifiꞌmo afoꞌanimoꞌe aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo apataleꞌeꞌana akame huꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa mago vekamo aipafatiꞌmo hosu aune vekamo alino hafaino ataleꞌniya gemae. \r (Lu 4:31-37) \p \v 21 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Kapeneyamu taonifiꞌmo uꞌa maiꞌnageno Sapati afinaꞌmo afole aiꞌnigeno Yesuꞌa Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo haino alino apaya maleꞌniye. \v 22 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayakana huno alino apaya oꞌmaleꞌniyaꞌmonanafa himamuꞌaletiꞌmo alino apaya maleꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \v 23 Ani afinaꞌmo mago vekamo aipafiꞌmo hosu aune vekamo maiꞌniya vekamo mono nopiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo, \v 24 Nasalasa taonifi vekamo Yesuo, huno, lagaetegamo na kava hisanafeꞌmo eꞌnane. Alika lagoꞌya faika latalesanafeꞌmo eꞌnapiye. Afaꞌa lato. Kageꞌnovana Goti aote vekamo maiꞌnane, huno alopa gefatiꞌmo huꞌniye. \v 25 Yesuꞌa, Ge osuꞌneka aipafatiꞌmo emikeno, huno lokiya ge huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 26 hosu aune vekamoꞌa agufaleꞌmo alino uti uti aino ateteno alopa gefatiꞌmo kagegage huteno aipafatiꞌmo emineꞌniye. \v 27 Vayaꞌmogi ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa, na agufa kavaꞌmo nehiye. Haiya agufa saufa geletiꞌmo alino apaya neꞌmale. Agaemo himamuꞌaletiꞌmo ge nehigeꞌapaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmogi geꞌamo afiꞌnae, huꞌa huteꞌa hapau aiꞌnae. \v 28 Ani kavaꞌmo huꞌnigeno malage huno Yesufe ava gemoꞌa aino atagu faeno muki Galeliya kotegamo uneno huꞌniye. \s1 Yesuꞌa muki vayaꞌmo alino alagepa huno apateꞌniya gemae. \r (Mt 8:14-15; Lu 4:38-39) \p \v 29 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo mono nopatiꞌmo emi eꞌapaeꞌmo Yemisiꞌagi Yoniꞌagi huꞌa Saimonigani Eꞌnalugani nopiꞌmo haiꞌa maiꞌnae. \v 30 Saimoni ayemoꞌamoꞌmo amuko kaitaꞌmo hauꞌnigeno havaeno maiꞌniye. Yesuꞌa haino maiꞌnigeꞌapaeꞌmo, kaita hauꞌnigeno havaeno maiꞌniye, huꞌa ha paiꞌnageno \v 31 uno ayateꞌmo alino he tino ateꞌnigeno amuko kaita hauꞌniya yaꞌamo hagegeno uno neꞌyaꞌmo alo huno apateꞌniye. \v 32 Yegemo lamino faleꞌnigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi Yesutegamo kaita hapauꞌniya vayanagi hosu apaune vayaꞌmo apaipafiꞌmo neꞌmaiya vayanagi huꞌa apavaleliꞌa eꞌnae. \v 33 Muki ani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo eꞌa kipateꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 34 Inagi Yesuꞌa muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapa faino apatalege huno maiꞌniye. Hosu apaune vayaꞌmogimo ago ageꞌnayaꞌmofeꞌmo, ge osiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Galeliya kotegamo umenitata huno Goti gemo aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae. \r (Lu 4:42-44) \p \v 35 Egamo kotigefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa he tino taonifatiꞌmo atalenuno vayaꞌmo oꞌmaiꞌnaya aupilagamo nunumu huno maiꞌniye. \v 36-37 Nunumu huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo Saimoniꞌe avagi huꞌa uꞌnaya vayaꞌeꞌmo kahauya huliꞌuꞌa ageteꞌapaeꞌmo, muki vayaꞌmogimo kagaemo kagesayafeꞌmo kahauya huliꞌa neꞌae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 38 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, ataleta alu taonifilagamo vigetao. Muki taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo umenitata huꞌna aeꞌna hakalo huꞌna hapa paisuvafekeꞌmo emiꞌneꞌnove, huno hapa paiꞌniye. \v 39 Hapa paiteno muki Galeliya kotegamo umenitata huno muki asole mono noꞌafi noꞌafiꞌmo aeno hakalo huno hapa paige hosu apaune vayaꞌaina alino hapafaino apatalege huꞌniye. \s1 Yesuꞌa lepalosi yaꞌmo hauꞌniya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae. \r (Mt 8:1-4; Lu 5:12-16) \p \v 40 Mago lepalosi yaꞌmo hauꞌniya vekamo Yesutegamo eno mopafiꞌmo aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, kahao ke hove, huno, kahauꞌnisiyana afaꞌa alika alagepa huka nategane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 41 Yesuꞌa hau huno atetenoꞌaeꞌmo ayaꞌmo alino ataleno agufaleꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, nahauꞌniyanagi afaꞌa alagepa huka maiyo, huno ha paiꞌniye. \v 42 Ha paiꞌnigeno lepalosi yaꞌamo alagi hano huꞌnigeno afa agufamo hamaleꞌniye. \v 43-44 Yesuꞌa lokiya ge huno ha painoꞌaeꞌmo, afiyo, huno, mago nefeꞌmo uka ha opaika mono huno neꞌapateya vekalegageꞌmo ugenoꞌao kagufamo ageno. Kagufamo afaꞌa haneꞌninageꞌa agesayafeꞌmo Moseseꞌa laginago vayaꞌaifeꞌmo, ofalinimo alinitutapa amiyo, huno huꞌniya ofalinimo alinikuka amiyo, huno ha paiteno alino ateꞌnigeno uꞌniye. \v 45 Ani gemo huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa neꞌunoꞌaeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo hapa paimale hapa paimale hulino uꞌniye. Ani kavaꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo Yesuꞌa muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo taonifiꞌmo afaꞌa oꞌuꞌniye. Vayaꞌmo oꞌmaiꞌnaya kotegamo uno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo agaetegamo muki haopalegatiꞌmo ete ete huꞌnae. \c 2 \s1 Yesuꞌa kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae. \r (Mt 9:1-8; Lu 5:17-26) \p \v 1 Ketogufa afinaꞌmo ago utegeno Yesuꞌa halate atagi neno eno Kapeneyamu taonifiꞌmo koꞌaleꞌmo maiꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo, noꞌafiꞌmo ago eno maiꞌniye, huꞌa hapa paiꞌnageꞌa afiteꞌapaeꞌmo \v 2 asole vayaꞌmo malage huꞌa eꞌa maiꞌnaya nopiꞌmo haiꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌa kili paeteꞌa kipategaꞌeꞌmo mailiꞌa emi eꞌnageno maisaya yaꞌmo alagi ohaneꞌniye. Yesuꞌa Goti geꞌamo aeno hakalo huno hapa nepaigeꞌapaeꞌmo \v 3 loleꞌe loleꞌe vayaꞌmogimo kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekamo hiꞌyopa maleꞌa aliniꞌa Yesutegamo eꞌnae. \v 4 Nopiꞌmo ago kili paeꞌnayaꞌmofeꞌmo Yesuꞌa maiꞌniya haopaleꞌmo avaleliꞌa ohaiꞌnafa apakaemo nokatoꞌmuleꞌmo hiꞌyopa aliniꞌa haiꞌneꞌa Yesuꞌa maiꞌniya yatetiꞌmo nokatoꞌmumo aliꞌa akai maleꞌneꞌa hiꞌyopa kayoteꞌmo nofi aeteꞌa alineꞌa atalageno lamiꞌniye. \v 5 Yesuꞌa apakeyana agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, Mafaꞌneꞌnimogae, huno, hosu kavakamo ago aliꞌna ataleꞌnove, huno ha paiꞌniye. \v 6 Mago vayaꞌmo keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmo nopiꞌmo fai maiꞌneꞌapaeꞌmo, na kava higeno ani agufa gemo huꞌniye. Gotifeꞌmo huno faipa huno ateꞌniye. \v 7 Gotikeꞌmo vayaꞌai hosu kavaꞌapimo afaꞌa alino atalegaiye, huꞌa apaipafiꞌmo apakesamo afiꞌnae. \v 8 Yesuꞌa apaipafiꞌmo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapa hosu lapaipa lapakesamo neꞌafiye. \v 9 Nagaemo hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huꞌna huꞌnovanageꞌna he tika hiꞌyopa kayokamo aliteka uvo huꞌna hisuvana haiya agufa kavaꞌmoꞌa lokiya kavaꞌmo ohaneꞌniye. \v 10 Lapakaemo Vemo mafaꞌnemoꞌa ma mopafiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alino atalesigetapa agesayafeꞌmo himamuꞌamo aliꞌna lapave liguve, huno huteno kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, \v 11 he tika hiꞌyopa kayokamo aliteka nokalegamo uvo, huꞌna kaha nepauve, huno ha paiꞌnigeno \v 12 apaulagaleꞌmo malage huno he tino hiꞌyopa kayoꞌamo aliteno uꞌniye. Uꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateteꞌapaeꞌmo, lagaemo hogoteta ani agufa kavaꞌmo alagi oꞌageꞌnone, huꞌa huꞌnae. \s1 Yesuꞌa Livaifeꞌmo ge huꞌniya gemae \r (Mt 9:9-13; Lu 5:27-32) \p \v 13 Yesuꞌa halate aino atagi neno Galeliya kotega ani kotutegamo uꞌniye. Uno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnageno alino apaya maleꞌniye. \v 14 Apatalenuno ageyana mago takesi moni neꞌaliya vekamo Livaiꞌa Afiyasi mafaꞌnemo takesi moni neꞌaliya nopiꞌmo fai maiꞌnigeno ageꞌniye. Agetenoꞌaeꞌmo, eka nakame huvo, huno huꞌnigeno Livaiꞌa he tinuno akame huꞌniye. \v 15 Henagaꞌamo Yesuꞌa uno Livai nopiꞌmo neꞌyaꞌmo neno maiꞌniye. Asole vayaꞌmo takesi moni neꞌaliya vayanagi keꞌaepa gemo akame nosaya vayanagi huꞌa eꞌa agaeꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnae. Ani afinaꞌmo asole ani agufa vayaꞌmo eꞌa aepa faiꞌa akame huꞌnae. \v 16 Falasi mono vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo apakayana Yesuꞌeꞌmo takesi moni neꞌaliya vayanagi keꞌaepa gemo akame nosaya vayanagi huꞌa magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnageꞌa apaketeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, na kava higeno ani agufa vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌne, huꞌa apafi geꞌnae. \v 17 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo geꞌapileꞌmo aeno atagaina huno hapa painoꞌaeꞌmo, Lota vayaꞌmogimo kaita ohapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo uꞌa aliꞌyaꞌmo noꞌalifa kaita hapauꞌniya vayaꞌaitekeꞌmo uꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliye. Nagaemo alagepa vayaꞌaifeꞌmo eyo, huꞌna ge hisuvafeꞌmo emiꞌnoꞌmeꞌnofa hosu vayaꞌaifekeꞌmo eyo, huꞌna ge hisugeꞌa eꞌa apaipamo aliꞌa afe lesayafeꞌmo emineꞌnove, huno hapa paiꞌniye. \s1 Neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo nesiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae. \r (Mt 9:14-17; Lu 5:33-39) \p \v 18 Mago afinaꞌmo Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌe Falasi mono vayaꞌmogiꞌeꞌmo mono kavaꞌmo akame huꞌa neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo siꞌnae. Mago vayaꞌmo Yesutega eꞌapaeꞌmo, na kava higeꞌa Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌe Falasi mono vayaꞌmogiꞌeꞌmo mono kavaꞌmo akame huꞌa neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo siꞌa maiꞌnayaꞌmonanafa gekamo neꞌafiya vayaꞌmogimo neꞌyaꞌmo mo nosiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 19 Yesuꞌa, aꞌnemo neꞌaliya afinaꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo nesifiye. Haꞌao a aligefe huꞌniya vekamo apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo apamogaga aiꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnae. \v 20 Henagaꞌamo mago vayaꞌmogi aꞌmo aligefe huꞌniya vekamo avaleliꞌa visageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo sigae. \v 21 Atafa lavolavomo halo neꞌaigeꞌapaeꞌmo saufa lavolavomo sese osuꞌnaya lavolavoletiꞌmo lagauꞌa nofakaniye. Saufa lavolavoletiꞌmo lagauꞌa fakanisayana sese nehisagenoꞌaeꞌmo atupaꞌamo aino vayu hisigeno atalagauno alino avala aisigeno magoꞌe huno alopa kaꞌmo halo aigiye. \v 22 Ani kava huꞌa vayaꞌmogimo saufa nofi alagafati aniꞌmo aliꞌa atafa afu agufa kepiꞌmo he nofiye. Hefisayana aniꞌmoꞌa atafa keꞌmo ago aeno apalo atino aniꞌmo asagauno aisigeno keꞌaꞌeꞌmo alagi hosugiye. Saufa aniꞌmo saufa afu agufa kepiꞌmo hefisagenoꞌaeꞌmo afaꞌa hanegaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Sapati afinafeꞌmo huꞌniya gemae. \r (Mt 12:1-8; Lu 6:1-5) \p \v 23 Mago Sapati afinaꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo viti hoyamo laisigana yaꞌmo haneꞌniya hoya folagapiꞌmo uꞌnae. Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo viti alagamo lagiꞌa neme neme uꞌnae. \v 24 Falasi mono vayaꞌmogi Yesufeꞌmo, Apako, huꞌa, gekamo neꞌafiya vayaꞌmogimo Sapati afinaꞌmo keꞌaepa getimo ago amagiꞌa neꞌatalae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 25 Yesuꞌa, Neviniꞌe avagi huꞌa uꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo apaka teꞌnigeꞌapaeꞌmo huꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. \v 26 Amaiyataꞌa mono huno neꞌapateya vekamo maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Neviniꞌa mono nopiꞌmo haino Gotiꞌmo ofalinimo amiꞌnaya peleti mayamo alino neteno avagi huꞌa uꞌnaya vayaꞌaina alino apamiꞌniye. Muki vayaꞌmogimo noꞌnaya neꞌyaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌamogigeꞌmo nesaya neꞌyaꞌmo haneꞌniyana ani neꞌyaꞌmo neꞌnayana hosu kavaꞌmo osuꞌnae. \v 27 Gotiꞌa muki vayaꞌmogi Sapati afinaꞌmo ha maesayafeꞌmo hu oꞌmaleꞌnifa Sapati afinaꞌmoꞌa muki vayaꞌmo hapa maesiyafeꞌmo hu maleꞌniye. \v 28 Ani kavaꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo Vemo mafaꞌnemoꞌa Sapati afinateꞌeꞌmo neꞌyagaiye, huno hapa paiꞌniye. \c 3 \s1 Ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekamo ava gemae. \r (Mt 12:9-14; Lu 6:6-11) \p \v 1 Yesuꞌa halate Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo haino maiꞌnigeno ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekamo ani mono nopiꞌmo maiꞌniye. \v 2 Mago vayaꞌamogimo agoti huꞌa atesayafeꞌmo ageꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, Sapati afinaꞌmo alino alagepa huno atesifigeta agegaune, huꞌa huꞌnae. \v 3 Yesuꞌa ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekaeꞌmo, he tika male eno, huno ha paitenoꞌaeꞌmo \v 4 apakaefeꞌmo, Sapati afinaꞌmo keꞌaepa gemo akame hisunafeꞌmo na agufa kavaꞌmo hugune. Sapati afinaꞌmo alagepa kavaꞌmo hisupi hosu kavaꞌmo hugune. Vayaꞌmo hapaesupi hapa maegaune, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo ge osuꞌa afaꞌa maiꞌnae. \v 5 Yesuꞌa aulu hapaeno apakelinuneno huteno aipamo leno apateꞌniye. Lokiya apaipa vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo aipamoꞌmo kana huꞌniye. Agaemo, kayaꞌmo aeka hayo huvo, huno huꞌnigeno ayaꞌmo aeno hayo nehigenoꞌaeꞌmo aeno api aiꞌnigeno afaꞌa haneꞌniya ayakana huno haneꞌniye. \v 6 Falasi mono vayaꞌmogi ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo mono nopatiꞌmo emi eꞌa malage huꞌa Helotiꞌa akame huꞌnaya vayaꞌeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌa Yesuꞌa haesayafeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \s1 Muki vayaꞌmo ani kotuteꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya gemae. \r (Lu 6:17-19) \p \v 7-8 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo apataleꞌa Galeliya kotega ani kotutegamo neꞌvageꞌapaeꞌmo Galeliya kotegatiꞌmo asole vayaꞌmo apakame huꞌa uꞌnae. Asole vayaꞌmogimo huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo Yutiya kotegati ege Yulusalemu taonifatiꞌmo ege Itomiya haopaletiꞌmo ege Yoneni ani faliga kotegatiꞌmo ege Taiya taoni haopalegatiꞌmo ege Saitoni taoni haopalegatiꞌmo ege huꞌa Yesutegamo eꞌnae. \v 9-10 Hogoteno asole vayaꞌmo ago alino alagepa huno apateꞌniyaꞌmofeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌmo eꞌa agufaleꞌmo ame alisayafeꞌmo eꞌa faiꞌa kili paeteꞌa maleꞌa apaliꞌnae. Maleꞌa apaliꞌnayaꞌmofeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, maleꞌa oꞌnapalisayafeꞌmo mago aise sipimo alitapa alo hutapa nateyo, huno hapa paiꞌniye. \v 11 Hosu apaune vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo asagauꞌa aiteꞌa alopa gefatiꞌmo ge huꞌapaeꞌmo, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnane, huꞌa ha paiꞌnae. \v 12 Yesuꞌa hosu apaune vayaꞌaifeꞌmo lokiya gemo huno hapa paiꞌniye. Ina laꞌnamo maiꞌnofi hutapa hapa opaiyo. \s1 Yesuꞌa apa vayaꞌamo lekana paino apateꞌniya gemae. \r (Mt 10:1-4; Lu 6:12-16) \p \v 13 Yesuꞌa aise aveleꞌmo haino maiꞌnenoꞌaeꞌmo hauꞌniya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa agaetegamo eꞌnae. \v 14-15 Agaemo tuolofuꞌa vayaꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maige alino apatesigeꞌa uꞌa Goti geꞌamo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paige kaita hapauꞌnisiya vayaꞌaina aliꞌa hapageꞌa apatege himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaina aliꞌa hapa faiꞌa apatalege hisayafeꞌmo lekana paino apateꞌniye. \v 16 Lekana paino apateꞌniya vayaꞌai apakiꞌapimo haneꞌniye. Yesuꞌa Saimonifeꞌmo Pitaꞌae huno agi ateꞌniya vekagi \v 17 Sepeti mafaꞌnelaꞌmo Yemisiꞌe aganaꞌamoꞌmo Yoniꞌefeꞌmo Yesuꞌa Moꞌanasisi vekalane huno anaki anateꞌniya anakimo aepaꞌamo hakalu nehiya agufa kavaꞌmo huno lokiya vekalanagi \v 18-19 Eꞌnaluꞌagi Filipiꞌagi Matolomiyuꞌagi Matiyuꞌagi Tomasiꞌagi Afiyasi mafaꞌnemo Yemisiꞌagi Taꞌniyasiꞌagi Saimoni Selotiꞌagi Yutasi Isakaliyotiꞌa Yesu kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekagi huꞌa maiꞌnae. \s1 Sataniꞌmo Yesu aipafiꞌmo maiꞌniye huꞌa huꞌnaya gemae. \r (Mt 12:24-32; Lu 11:14-23; 12:10) \p \v 20 Yesuꞌa halate noꞌalega uno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo neꞌyaꞌmo nesaya kanaꞌapimo ohaneꞌniye. \v 21 Yesu vayaꞌamogimo ani kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo, negi kavaꞌmo nehiye, huꞌa huteꞌa avalesayafeꞌmo uꞌnae. \v 22 Keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmo Yulusalemu taonifatiꞌmo eꞌapaeꞌmo, Mielisemuliꞌa aipafiꞌmo maiꞌniye. Hosu apaune vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapafaino neꞌapatale, huꞌa huꞌnae. \v 23 Yesuꞌa, eyo, huno ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, haiya kava huno Sataniꞌa agaiꞌamo afaꞌa alino ha faino atalegaiye. \v 24 Magoke vayapatiꞌmo aliꞌa fako huteꞌa apakaiꞌapimo hapaeꞌa hano huꞌa apatalegae. \v 25 Ani kavaꞌmo huꞌa magoke afamo anagaꞌmogimo aliꞌa fako huꞌa kaveta hisayana magokepi alagepa huꞌa lokaeꞌa oꞌmaigae. \v 26 Ani kava huno Sataniꞌa yagaino neꞌapateya vayaꞌalegamo kame huno apatesiyana muki vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya himamuꞌamo hano hugiye. \v 27 No aepa vekamo lokiya vekamo maiꞌnisiyana mago vekamoꞌa eno atafauno nofi kino oꞌateꞌnisiyana noꞌafatiꞌmo muki kagemi yaꞌamo afaꞌa haino oꞌaligiye. Hogoteno no aepa vekamo atafauno nofi kino ateꞌnisiyaꞌmoꞌmo afaꞌa haino noꞌafatiꞌmo muki yaꞌamo aligiye. \v 28 Lama gemo lapa nepauve, huno, Gotiꞌa muki hosu kavaꞌapigi agaefeꞌmo huꞌa faipa huꞌa neꞌataya geꞌapimogi huno afaꞌa alino atalegaiye. \v 29 Alino atalegaiyaꞌmonanafa aote Aunemeꞌaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa neꞌatesaya vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alagi alino oꞌatalesigeno huꞌa faipa huꞌa neꞌataya gemo anonaꞌapimo afaꞌa hanege hanege huno hanegaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 30 Apakaemo Yesufeꞌmo hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnayaꞌmofeꞌmo ani gemo hapa paiꞌniye. \s1 Yesu itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌefeꞌmo apava gemae. \r (Mt 12:46-50; Lu 8:19-21) \p \v 31 Ani afinaꞌmo Yesu itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌeꞌmo eꞌa kumategamo he tiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo mago vekamo aliꞌa ateꞌnageno nopiꞌmo haiꞌniye. \v 32 Asole vayaꞌmogimo faiꞌa ku aiꞌa ateꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, itakamoꞌe kaganakamogiꞌeꞌmo kagaemo kagesayafeꞌmo eꞌa kumatega maiꞌnae, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 33-34 itaꞌnimoꞌe naganaꞌnimogiꞌeꞌmo haiyate eꞌa maiꞌnae, huno huteno aulu hapaelinuneno huno neꞌapakenoꞌaeꞌmo, itaꞌnimogiꞌe naganaꞌnimogiꞌeꞌmo manifiꞌmo maiꞌnae. \v 35 Gotiꞌa hauꞌniya kavaꞌageꞌmo nehaya vayaꞌmo naganaꞌnimogi maige nasaꞌnimogi maige itaꞌnimogimo maige huꞌa maiꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \c 4 \s1 Avina yaꞌmo hakaleꞌniya vekamo ava gemae. \r (Mt 13:1-9; Lu 8:4-8) \p \v 1 Halate Yesuꞌa Galeliya kotega ani kotu agiꞌnaleꞌmo aepa faino alino apaya maleꞌniye. Asole vayaꞌmo agaetegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo sipifiꞌmo haino fai maiꞌniye. Sipimo anipiꞌmo haneꞌnigeꞌa ani agiꞌnaleꞌmo maiꞌnae. \v 2 Agaemo magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno alino apaya malenoꞌaeꞌmo, \v 3 Afiyo, huno, mago vekamoꞌa avina yaꞌmo hakalesiyafeꞌmo hoyaꞌalegamo uꞌniye. \v 4 Avina yaꞌmo yaga auno ataleme ataleme uꞌnigenoꞌaeꞌmo mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌnigeꞌa nama anagaꞌmogi eꞌa neꞌnae. \v 5 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo aise mopamo haneꞌniya yateꞌmo asagauno aiꞌniye. Aise mopamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo malage huno hageꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 6 yegemoꞌmo haineno neꞌagegenoꞌaeꞌmo leno asaga liꞌniye. Hafuꞌyamo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo ago falu teꞌniye. \v 7 Mago avina yaꞌmo aufe nofiꞌmo haneꞌniya mopafiꞌmo asagauno aiꞌnigeno aufe nofiꞌmoꞌa hageno haiꞌneno kino ati kaeꞌnigeno alagamo oꞌaeꞌniye. \v 8 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiteno hageno haineno alagamo aeꞌniye. Tetiꞌa alagamo aege sigisitiꞌamo aege vani hataletiꞌamo aege huno aeꞌniye. \v 9 Gemo afisaya lapakesamo haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye. \p \v 10 Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo afiꞌnaya vayaꞌe tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogiꞌeꞌmo eꞌa, mani aeka kalafefa gemo huꞌnana gemo aepaꞌamo laha paiyo, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 11 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo fala kiꞌniya gemo aepaꞌamo afisayafeꞌmo ago alino lapamiꞌniyaꞌmonanafa malaga vayaꞌaifeꞌmo ani agufa aeꞌna kalafefa geꞌageꞌmo huꞌna hapa nepauve. \q1 \v 12 Agege agege huꞌa maigayana ageꞌa aeto osuge afige afige huꞌa maigayana afiꞌa aeto osuge huꞌa maisayafeꞌmo ani agufa aeꞌna kalafefa gemo hapa nepauve. Afiꞌa aeto huteꞌa aiꞌa atagineꞌa Gotitegamo esageno hosu kavaꞌapimo afaꞌa alino oꞌatalesiyafeꞌmo ani agufa aeꞌna kalafefa gemo hapa nepauve, \m huno hapa paiꞌniye. \p \v 13 Hapa paitenoꞌaeꞌmo, ani aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo oꞌafiꞌnafiye. Ani aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo oꞌafiꞌnisayana haiya kava hutapa muki aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo afigae. \v 14 Avina yaꞌmo nehakaleya vekamoꞌa Goti geꞌamo nehakale. \v 15 Mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa vayaꞌmogi Goti geꞌamo neꞌafigenoꞌaeꞌmo Sataniꞌa eno apaipafiꞌmo hakaleꞌniya gemo alinino neꞌviye. \v 16 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo malage huꞌa apamogaga neꞌaiye. \v 17 Apamogaga neꞌaiyaꞌmonanafa hapafuꞌyaꞌapimo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo aise afinaꞌmo maiꞌnagenoꞌaeꞌmo apakaetegamo hanageke yaꞌmo afole aige Goti geꞌamo noꞌafiya vayaꞌmogi apaini huꞌa apatege nehageꞌapaeꞌmo malage huꞌa ago asagauꞌa neꞌaiye. \v 18-19 Mago avina yaꞌmo aufe nofi haneꞌniya mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo ma mopafi kavafeꞌmo hapausoli huge monimoꞌa humi apateꞌnigeꞌa lusi kava huno hapauge magoꞌe yaꞌmo alisayafeꞌmo hapaꞌye huge huꞌa neꞌmaigenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmoꞌa Goti geꞌamo ago aeno ati nekaegenoꞌaeꞌmo alagamo noꞌae. \v 20 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo aliꞌa apaipafiꞌmo neꞌmalagenoꞌaeꞌmo tetiꞌa alagamo aege sigisitiꞌa alagamo aege vani hataletiꞌa alagamo aege huꞌa neꞌmaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lamu kanifeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae. \r (Lu 8:16-18) \p \v 21 Hapa paitenoꞌaeꞌmo, lamufiꞌmo kani aeꞌa kaeteꞌapaeꞌmo paketi afeꞌalumelaga malege hipagapiꞌmo malege huꞌa neꞌmalafiye. Haꞌao hiꞌyalamutekeꞌmo neꞌmalae. \v 22 Muki yaꞌamo fala kino haneꞌniyanageno henagaꞌamo afole aigiye. Muki yaꞌamo aeno ati kae maleꞌniyanageno henagaꞌamo ha le yategamo afole aigiye. \v 23 Gemo neꞌafisaya lapakesamo haneꞌnisiyana mani gemo afiyo. \v 24 Gemo neꞌafitapaeꞌmo alagepa hutapa lapakesamo afiyo. Afitetapaeꞌmo lapaipa lapakesamo neꞌamisagenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa ani kava huno lapamigiye. Alagepa hutapa neꞌafisayana magoꞌe huno alino lapamigiye. \v 25 Aliꞌnaya vayaꞌaina magoꞌe huno alino apamigiye. Oꞌaliꞌnisaya vayaꞌai apayapatiꞌmo aiseꞌamo aliꞌnisaya yaꞌmo hapafaleno atalegaiye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 26 Hapa paitenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kava huno mago vekamoꞌa avina yaꞌmo hoyafiꞌmo nehakale. \v 27 Haniꞌilagamo havaege felugamo umenitata huge nehigenoꞌaeꞌmo avina yaꞌmo nehageyaꞌmonanafa noꞌage. \v 28 Mopamokeꞌmo ani agufa aliꞌyaꞌmo neꞌaligeno neꞌyaꞌmo afole neꞌaiye. Hogoteno yosaꞌageꞌmo hagetenoꞌaekeꞌmo haitaꞌamo maleteno neꞌyaꞌamo afole neꞌaiye. \v 29 Neꞌyaꞌamo nelegenoꞌaeꞌmo ani vekamoꞌa naipeletiꞌmo heno hatagauno neꞌaliye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Masateti avina yafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 13:31-32; Lu 13:18-19) \p \v 30 Hapa paitenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmoꞌa na agufa kavakana huno haneꞌniye. Ani kavafeꞌmo haiya agufa aune gemo hisune. \v 31 Ina kavaꞌmo huno mago vekamoꞌa aise avina yaꞌmo agiꞌamo masateti avina yaꞌmo hakaleꞌniye. Muki avina yaꞌamo alopa avina yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo ani aise avina yaꞌmo ago aeno aga seꞌniye. \v 32 Aise avina yaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa hakale maleꞌnigenoꞌaeꞌmo hagenuno haino alopa hetenoꞌaeꞌmo muki neꞌyaꞌamo ago aeno aga seno akopamo aeꞌnigeꞌapaeꞌmo nama anagaꞌmogimo akopaꞌamo ulunapiꞌmo apanoꞌmo nekiye, huno hapa paiꞌniye. \v 33 Yesuꞌa magoꞌe huno ani agufa aeno kalafefa gefatiꞌmo afaꞌa afisayafeꞌmo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. \v 34 Aeno kalafefa geꞌageꞌmo huno hapa paiꞌniyaꞌmonanafa agaiꞌagekeꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifekeꞌmo ani gemo aepaꞌamo hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa yasiꞌe aniꞌeꞌmo afaꞌa haneꞌao, huno huꞌniya gemae \r (Mt 8:23-27; Lu 8:22-25) \p \v 35 Ani afinaꞌmo uneꞌamo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, mugagayaga faligamo vigetao, huno hapa paiꞌniye. \v 36 Hapa paiꞌnigeꞌa muki vayaꞌamo apataleꞌa Yesuꞌa maiꞌniya sipifiꞌmo haiꞌa maiteꞌa avaleliꞌa uꞌnae. Neꞌvagenoꞌaeꞌmo mago alu sipiꞌeꞌmo uꞌnigeꞌa lokaeliꞌa uꞌnae. \v 37 Neꞌvagenoꞌaeꞌmo lusi kava huno yasimo aliteno aniꞌmo aino holakau holakau huno haineno sipifiꞌmo aeno havaiteꞌnigeno aeno lapanegefeꞌmo huꞌniye. \v 38 Yesuꞌa sipimo akamelegamo afita aino havaeno maiꞌniye. Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi hauneꞌa ateꞌneꞌapaeꞌmo, tisao, huꞌa, lagaemo aise afinaꞌmo aniꞌmo nesuna agufa kavaꞌmo nehunanagi lagaefeꞌmo kagesamo noꞌafipiye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 39 He tino yasieꞌmo ge hauteno anifeꞌmo, afaꞌa maiyo, huno huꞌnigeno yasimo hano huꞌnigeno aniꞌmo afaꞌa haneꞌniye. \v 40 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, na kava higetapa lusi kava hutapa koli nehae. Na kava higetapaeꞌmo nagaefeꞌmo lapakesa afitapa fatago nosae, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 41 lusi kava huꞌa koli nehuꞌa apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, na agufa vekamo maiꞌniye. Yasimoꞌe aniꞌmoꞌeꞌmo geꞌamo neꞌafiꞌae, huꞌa huꞌnae. \c 5 \s1 Hosu apaune vayaꞌmo mago vekamo aipafiꞌmo maiꞌnaya vekamo ava gemae. \r (Mt 8:28-34; Lu 8:26-39) \p \v 1 Apakaemo ani kotuꞌmo lakaeꞌa Gatalini vayaꞌmo neꞌmaiya aupilagamo uꞌa avaꞌyi huꞌnae. \v 2 Yesuꞌa sipifatiꞌmo emine neꞌegenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aipafiꞌmo maiꞌnaya vekamo kanolufilagatiꞌmo neꞌegeꞌa fotu huꞌnae. \v 3 Ani vekamo vayaꞌmo kiꞌa neꞌapataya yafaka kanolufilaga neꞌmaigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogimo uꞌa atafaugefe huꞌnayana afaꞌa oꞌatafauge seli nofitetiꞌmo kiꞌa ategefe huꞌnayana afaꞌa kiꞌa oꞌatege huꞌnaya vekae. \v 4 Mago vayaꞌmogimo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo aiyalateꞌmo hanikapu aiꞌa atege ayatalateꞌmo seli nofitetiꞌmo kiꞌa atege huꞌnayaꞌmonanafa seli nofiꞌmo alino kapalu aege hanikapumo aino lo aege huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo afaꞌa yagaiꞌa oꞌateꞌnae. \v 5 Muki afinaꞌmo felugaꞌe haniꞌilagaꞌeꞌmo kanolufilagaꞌe avelegaꞌeꞌmo umenitata nehunoꞌaeꞌmo lusi kava huno kagegage nehunoꞌaeꞌmo agaiꞌa agufamo yafatetiꞌmo heno hatagauno maiꞌniye. \p \v 6-7 Agaemo afagitegatiꞌmo Yesuꞌmo agetenoꞌaeꞌmo nagu nagu huno eno aiyafiꞌmo aleꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo alopa gefatiꞌmo mono hunoꞌaeꞌmo, Yesuo, huno, Hogote vekamo anaga vekamo Goti mafaꞌneꞌamogae, huno, nagaetegamo na agufa kavaꞌmo huka nategefeꞌmo neꞌane. Goti agiꞌaletiꞌmo kagoꞌya ataleteka hukaeꞌmo, kagafu kisiya yaꞌmo aliꞌna okamiguve, huka naha paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 8 Hogoteno Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, hosu aune neo, huno, aipafatiꞌmo emikeno, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo ani gemo huꞌniye. \v 9 Yesuꞌa, kagikamo ina lagae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo lagaemo asole vayaꞌmo maiꞌnonaꞌmofeꞌmo nagiꞌnimo asole vayaꞌnae, huno ha paitenoꞌaeꞌmo, \v 10 kahao ke hovanagi afagitega alika laha faika olatalo, huno huge huge huno maiꞌniye. \v 11 Inagi asole afu anagaꞌmo aveleꞌmo neꞌa maiꞌnae. \v 12 Hosu apaune vayaꞌmogi, alika laha faitalegeta afu anagaꞌai apaipafiꞌmo haita maino, huꞌa afi geꞌnae. \v 13 Yesuꞌa, kanalenagi afaꞌa viyo, huno huꞌnigeꞌa hosu apaune vayaꞌmo aipafatiꞌmo emi eꞌa tu tauseniꞌa agufa afu anagaꞌai apaipafiꞌmo faleꞌa haiꞌnageꞌapaeꞌmo aulafifatiꞌmo nagu nagu huꞌa uꞌa lamiꞌa ani kotupiꞌmo asagauꞌa aiteꞌa aniꞌmo neteꞌa faliꞌnae. \p \v 14 Ani afuleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmo apaune heꞌuꞌa taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hapa paige alu haopalega uꞌa hapa paige huꞌa hapa paiꞌnageꞌa afiteꞌapaeꞌmo agesayafeꞌmo eꞌnae. \v 15 Apakaemo Yesutegamo eꞌa agayana hosu apaune vayaꞌmo aipafatiꞌmo alino hapafaitaleꞌniya vekamoꞌmo kukenamo alino vaiteno mopafiꞌmo fai maiꞌnigeno agesamo aino halo aiꞌnigeno maiꞌnigeꞌa eꞌa ageteꞌapaeꞌmo koli huꞌnae. \v 16 Ani kavaꞌmo ageꞌnaya vayaꞌmogimo hosu apaune vayaꞌmo aipafiꞌmo maiꞌnaya vekaeꞌmo ava gemo huge afu anagaꞌaifeꞌmo apava gemo huge huꞌa hapa paiꞌnae. \v 17 Hapa paiꞌnageꞌa afiteꞌapaeꞌmo Yesufeꞌmo, kahao ke honanagi mani kotetiꞌmo ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnae. \v 18 Yesuꞌa sipifiꞌmo haiꞌnigenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aipafatiꞌmo alino hapafaino apataleꞌniya vekamoꞌmo, kahao ke hove, huno, kagaeꞌeꞌmo ugesugi navalelika ugapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 19 Yesuꞌa, haꞌao, huno, vayakalegageꞌmo uka Ala kava neꞌmoꞌa lusi kava huno hau huno kateteno kaha maeꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huka hapa paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 20 Ha paiꞌnigeno uno naya loleꞌa taonimo agiꞌamo Nekapolisi kotegamo umenitata huno Yesuꞌa lusi kava huno ha maeꞌniya kavafeꞌmo ava gemo aeno hakalo huno hapa paimale hapa paimale hulino uꞌnigeꞌa ani gemo afiteꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \s1 Yailasi aꞌmafaꞌneꞌe mago kaita hauꞌniya a kanoꞌefeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 9:18-26; Lu 8:40-56) \p \v 21 Yesuꞌa halate mugagayaga faligamo lakaenuno ani agiꞌnaleꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 22-23 Maiꞌnageno Yailasiꞌa Yu vayaꞌai monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamoꞌa eno Yesuꞌmo agetenoꞌaeꞌmo aiyafiꞌmo agoꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, kahao ke hove, huno, aꞌmafaꞌneꞌnimo aise afinaꞌmo ago faligefe huꞌnigeꞌnaeꞌmo huvanagi halate alagepa huno maisiyafeꞌmo eka agufaleꞌmo kayaꞌmo maleka ato, huno lokiya ge huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 24 Yesuꞌa agaeꞌeꞌmo uꞌniye. Neꞌvigeꞌapaeꞌmo faiꞌa ku aili ku aili huꞌa maleꞌa apaliniꞌa uꞌnae. \p \v 25 Mago a kanomo tuolofuꞌa kafugamo aiguꞌyaꞌmo hauge hauge huno maiꞌniya a kanomo maiꞌniye. \v 26 Agaemo alu lota vaya alu lota vayaꞌaitegamo uge uge huꞌniyana ha oꞌmaeꞌnageno lusi agafu kiꞌnigeno muki moniꞌamo ataleꞌniyana ha okeno magoꞌe huno hauge hauge huno maiꞌniye. \v 27-28 Agaemo Yesufeꞌmo ava gemo afitenoꞌaeꞌmo asole vayaꞌeꞌmo eno magokepi lokaelino neꞌenoꞌaeꞌmo, kukenaꞌaleꞌmo ame alisuvana aiguꞌyaꞌnimo alagi nahagegaiye, huno agesamo afiteno akamelegatiꞌmo eno kukenaꞌaleꞌmo ame aliꞌniye. \v 29 Ame neꞌaligenoꞌaeꞌmo aiguꞌyaꞌamo malage huno hageꞌnigeno agufafilagamo alino amalagino ageꞌniye. \v 30 Ame neꞌaligenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa ageyana agufafatiꞌmo himamuꞌamo ago uꞌnigeno ageꞌniye. Agetenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌeꞌmo magokepi neꞌenoꞌaeꞌmo aino afe leno, ina laꞌmo kukenaꞌnileꞌmo ame aliꞌniye, huno apafi geꞌniye. \v 31 Apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, asole vayaꞌmogimo maleꞌa kapaliniꞌa neꞌvagi na kava higekaeꞌmo ina laꞌmo kukenaꞌnileꞌmo ame aliꞌniye, huka nehane, huꞌa afi geꞌnae. \p \v 32 Yesuꞌa ame aliꞌniya vekamo agesiyafeꞌmo aulaga halino apakelinuneno huꞌniye. \v 33 Aulaga halino neꞌapakegenoꞌaeꞌmo ani a kanomoꞌa agufafilagamo afole aiꞌniya kavaꞌmo agetenoꞌaeꞌmo eno aiyafiꞌmo agoꞌya faiꞌneno koli huteno atete nehaigenoꞌaeꞌmo Yesufeꞌmo muki kavaꞌaeꞌmo lama ge huno ava gemo huno ha paiꞌniye. \v 34 Ani gemo ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, aꞌmafaꞌneo, huno, kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌa alino alagepa huno kateꞌniyanagi uka alagepa huka maigenoꞌao kaipamoꞌmo falu hino, huno ha paiꞌniye. \v 35 Ha nepaigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmo Yailasiꞌa Yu vayaꞌai monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamo notegatiꞌmo eꞌapaeꞌmo, aꞌmafaꞌnekamo ago faliꞌnigi na kava higeka tisa vekamo alaga haesiya yaꞌmo alika neꞌamine, huꞌa ha paiꞌnae. \v 36 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo monote neꞌyagaiya vekaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, koli osuka nagaefekeꞌmo kagesa afika fatago huvo, huno ha paiteno \v 37 muki vayaꞌaifeꞌmo, oꞌmetapa afaꞌa maiyo, huno hapa paiteno Pitaꞌagi Yemisiꞌagi Yemisi aganaꞌamo Yoniꞌagi huno apavalelino uꞌniye. \v 38 Monote neꞌyagaiya vekamo noteꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa apakeyana ani vayaꞌmogi apano aeteꞌa faiyosago faiꞌa aviꞌya nehageno apakeꞌniye. \v 39 Agaemo nopiꞌmo nehainoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo lapano aetetapa aviꞌya nehae. Ani aꞌmafaꞌnemo ofaliꞌnifa afaꞌa au kaleno maiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 40 Hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa kigi huꞌa ateꞌnagenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌamo ago alino hapa faitalegeꞌa kumataga lamiꞌnae. Agaemo ani aꞌmafaꞌnemo itaꞌafoꞌalaꞌmoganimogi agaemo avagi huꞌa eꞌnaya vayanagi huno apavalelino ani aꞌmafaꞌnemo maleꞌnaya nopiꞌmo haiꞌnae. \v 41 Ayateꞌmo neꞌalinoꞌaeꞌmo, talita kumi, huno huꞌniye. Ani gemo aepaꞌamo haneꞌniyana aise aꞌmafaꞌneo, huꞌna, he tiyo, huꞌna kaha nepauve, huno huꞌniye. \v 42 Huno nehigenoꞌaeꞌmo malage huno he tino umenitata huꞌniye. Ani aꞌmafaꞌnemo tuolofuꞌa kafugamo maiꞌniya aꞌmafaꞌnemae. Umenitata huꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiꞌnae. \v 43 Yesuꞌa lokiya gemo huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, mago vayaꞌaifeꞌmo utapa hapa opaiyo, huno ha paiteno, mago neꞌyaꞌmo alitapa amiyo, huno hapa paiꞌniye. \c 6 \s1 Nasalasa taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi Yesufeꞌmo apakameꞌyamo amiꞌnaya gemae \r (Mt 13:53-58; Lu 4:16-30) \p \v 1 Yesuꞌa ani kotegamo ataleno koꞌalegamo uꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnae. \v 2 Agaemo Sapati afinaꞌmo Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo haino mono gemo aepa faino alino apaya maleꞌniye. Asole vayaꞌmogi ani gemo afiꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, mani vekamoꞌa ani gemo haiyaꞌaletiꞌmo aliꞌniye. Alagepa agesa afi yaꞌmo haiya agufa agesa afi yaꞌmo aliꞌniyaꞌmofeꞌmo noꞌagona agufa lokiya aune kavaꞌmo nehiye. \v 3 Lagaemo ageꞌnonana afaꞌa no nekiya vekamo maiꞌniye. Maliya mafaꞌnemo maiꞌnigeta ageteta aganaꞌamogimo Yemisiꞌagi Yosesiꞌagi Yutasiꞌagi Saimoniꞌagi huta apaketeta asaꞌamogiꞌeꞌmo magokepi lokaeta maiꞌnone, huꞌa huteꞌa hosu apaipamo kaliꞌa ateteꞌa apakameꞌyamo amiꞌnae. \p \v 4 Yesuꞌa, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa muki haopalegamo agi haneꞌniyaꞌmonanafa afamo anagaꞌafiꞌe koꞌalega vayaꞌaitegaꞌeꞌmo agi ohaneꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 5 Agaemo koꞌalegamo noꞌagaya agufa lokiya aune kavaꞌmo afaꞌa osuꞌniye. Afaꞌa osuꞌniyaꞌmonanafa magoke magoke vayaꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno alino hapageno apateꞌniye. \v 6 Agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago osuꞌnayaꞌmofeꞌmo agesa alaꞌamo afiꞌniye. Apatalenuno Goti geꞌamo hapa paimale hapa paimale hulino uneno huꞌniye. \s1 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌmo alino apategeꞌa uꞌnaya gemae \r (Mt 10:5-15; Lu 9:1-6) \p \v 7 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌaifeꞌmo, eyo, huno huꞌnigeꞌa agaetegamo eꞌnageno lole vekalaꞌmo alino lokaeno anatete anatete huteno alino apatesigeꞌa uꞌa hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapafaiꞌa apatalesayafeꞌmo himamuꞌamo alino apamiꞌniye. \v 8-9 Apamiteno hapa painoꞌaeꞌmo, muki asole yatapimo alinitapa oꞌviyo. Kunagi peleti mayagi kutapifi monigi hutapa alinitapa oꞌviyo. Hayopa kayotapimo alitetapa suꞌmo vaitetapa magoke siotimo vaitetapa viyo. \v 10 Utapa taonifiꞌmo avaꞌyi hutetapa magoke nopiꞌmo haitapa maiꞌnetapa henagaꞌamo ataletapa viyo. \v 11 Neꞌvisageꞌapaeꞌmo mago taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogimo aliꞌa falu fala huꞌa olapateꞌa getapimo oꞌafisayana Gotiꞌa kavatieꞌmo ohauꞌniye, huꞌa agesayafeꞌmo apataletapa ugefeꞌmo nehutapaeꞌmo lapaiyalegatiꞌmo mumusopamo alitapa fopo hutaletapa viyo. Lama ge lapa nepauve, Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Sotomi taonifiꞌe Gomola taonifiꞌeꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi mago hosu yaꞌmo aligayaꞌmonanafa ani taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogi magoꞌe huꞌa lusi hosu yaꞌmo aligae, huno hapa paiꞌniye. \v 12 Uꞌapaeꞌmo, lapaipamo alitapa afe leyo, huꞌa Goti geꞌamo hapa paiꞌnae. \v 13 Apakaemo vayaꞌai apaipafatiꞌmo asole hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapa faiꞌa apatalege kaita hapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo uvelimo faleꞌa apateꞌneꞌa aliꞌa hapageꞌa apatege huꞌnae. \s1 Aniꞌmo faleno neꞌapateya Yoniꞌmo ago faliꞌniya gemae \r (Mt 14:1-12; Lu 3:19-20; 9:7-9) \p \v 14 Muki haopalegamo maiꞌnaya vayaꞌmogimo Yesu agiꞌamo afiꞌnagenoꞌaeꞌmo gamani vekamo yagaino neꞌapateya vekamo Helotiꞌeꞌmo afiꞌniye. Afitenoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo kanolufatiꞌmo ago he tiꞌniyaꞌmofeꞌmo aipafatiꞌmo himamuꞌaletiꞌmo noꞌagaya lokiya kavaꞌmo nehiye, huno huꞌniye. \v 15 Mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Ilaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huꞌnageꞌa mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo akeyaꞌvilaga vayaꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnaya vayakana huno maiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 16 Ani gemo huꞌnayaꞌmonanafa Helotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa lugoꞌamo ago heꞌna hatagauꞌna ataleꞌnova vekamo kanolufatiꞌmo ago he tiꞌniye, huno huꞌniye. \p \v 17-18 Hogoteno Helotiꞌa ati vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌa Yoniꞌa atafauꞌa kalavusi huꞌa ateꞌnae. Helotiꞌa aganaꞌamoꞌmo Filipi aꞌmo agiꞌamo Helotiyasitefeꞌmo kalavusi huno ateꞌniye. Helotiꞌa Helotiyasiꞌmo aliꞌnigeno Yoniꞌa, kaganakamo aꞌmo aliꞌnana kavaꞌmo Goti keꞌaepa gemo ago amagika ataleꞌnane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 19 Helotiyasiꞌa Yonifeꞌmo hosu aipamo kaliꞌnigeno amagigefeꞌmo huꞌniyaꞌmonanafa afaꞌa oꞌamagiꞌniye. \v 20 Helotiꞌa, Yoniꞌa aote vekamo fatago kavaꞌageꞌmo nehiya nene, huno agesamo afiteno Yonifeꞌmo koli huteno yagaino ateꞌniyaꞌmofeꞌmo Helotiyasiꞌa afaꞌa oꞌamagiꞌniye. Helotiꞌa Yoni geꞌamo afiteno asole kavatefeꞌmo akame huteno magoꞌe huno geꞌamo afisiyafeꞌmo hauꞌniye. \v 21 Helotiꞌa itaꞌamoꞌmo alino ateꞌniya afinaꞌmo halate afole aiꞌnigeno yagita huꞌnigeꞌapaeꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya gamani vayanagi ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi Galeliya kotega ala apaki vayanagi huꞌa eꞌa ani neꞌyaꞌmo neꞌnae. Ani afinaꞌmo Helotiyasiꞌa Yoniꞌmo amagisiya kaꞌmo ago ageꞌniye. \v 22 Helotiyasiꞌa aꞌmafaꞌneꞌamoꞌmo yagita huꞌnaya nopiꞌmo haineno oaeꞌnigeꞌapaeꞌmo Helotiꞌe magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ageteꞌapaeꞌmo amuse huꞌa ateteꞌa yagaino neꞌapateya kini vekamoꞌa, na agufa yafeꞌmo kahauꞌnisifigi naha paiyo afaꞌa kamiguve. \v 23 Yagaika neꞌapatana yapatiꞌmo folagapatiꞌmo alika fako huka magokayagaꞌamo namiyo, huka hisanaꞌmoꞌmo afaꞌa aliꞌna fako huꞌna kamiguve, huno agoꞌyamo ataleno ha paiꞌniye. \v 24 Ani aꞌmafaꞌnemoꞌmo uno itaꞌamofeꞌmo, na agufa yaꞌmo namiyo, huꞌna hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alinikeka namiyo, huka ha paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 25 Malage huno uno kini vekaeꞌmo, kagaemo Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alika yuvapafiꞌmo maleteka alinikeka namiyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 26 kini vekamoꞌa lusi kava huno aipamoꞌmo kana huꞌniye. Huꞌniyaꞌmonanafa hogoteno agoꞌyamo ataleteno ge huꞌnigeꞌa magokepiꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ago ageꞌnayaꞌmofeꞌmo haꞌao huno hisiyafeꞌmo ohauꞌniye. \v 27-28 Kini vekamoꞌa malage huno ati vekaeꞌmo, uka Yoni lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo yuvapafiꞌmo alika maleka alinika eno, huno ha paiteno alino ateꞌnigeno kalavusi nopatiꞌmo haino Yoni lugoꞌamo heno hatagauno agenopaꞌamo yuvapafiꞌmo alino maleno alinineno ani aꞌmafaꞌnemo amiꞌnigeno alininuno itaꞌamoꞌmo amiꞌniye. \v 29 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo eꞌa agufaꞌamo aliniꞌuꞌa kiꞌa ateꞌnae. \s1 Apa vayaꞌmo atagi neꞌeꞌa maiꞌnageno Yesuꞌa faefu tauseniꞌa vayaꞌmo neꞌyaꞌmo apamiꞌniya gemae \r (Mt 14:13-21; Lu 9:10-17; Yo 6:1-13) \p \v 30 Kiꞌa atetageꞌapaeꞌmo apa vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnayategatiꞌmo aiꞌa atagi neꞌa Yesutegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo ma kavaꞌmo huꞌnone ma gemo alita apaya maleꞌnone, huꞌa ha paiꞌnae. \v 31 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lagaiꞌatigeꞌmo kaꞌme kotegamo mago afinaꞌmo uta maita falu hugune, huno hapa paiꞌniye. Asole vayakoꞌmo uꞌeꞌa huꞌnageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo nesaya kanaꞌapimo alagi ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmae. \v 32 Huno hapa paiꞌnigeꞌa sipifiꞌmo haiꞌa maiteꞌa apakaiꞌapigeꞌmo kaꞌme kotegamo uꞌnayaꞌmonanafa \v 33 asole vayaꞌmogi ago apaketeꞌapaeꞌmo, apakaemae, huꞌa huteꞌa asole taonifatiꞌmo nagu nagu huꞌa uꞌnae. Uꞌa aeꞌa apaka seꞌa uꞌa hogoteꞌa avaꞌyi huꞌnageno \v 34 Yesuꞌa sipifatiꞌmo emineno apakeyana asole vayaꞌmo eꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, sipisipile neꞌyagaiya vekamo oꞌmaiꞌnigeꞌa afa sipisipigana huꞌa maiꞌnae, huteno hau huno apateteno aepa faino alino apaya maleꞌniye. \v 35-36 Yegemo lamino falegefe huꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi eꞌa ha paiꞌapaeꞌmo, kaꞌme kotegamo eta maiꞌnonaꞌmofeꞌmo neꞌyaꞌapimo ohaneꞌnigeno yegemo lamino falegefe huꞌnigi alika apategeꞌapao uꞌeꞌa huꞌa hoyalegatiꞌe taonifilagatiꞌeꞌmo neꞌyaꞌapimo miya faiyo, huꞌa ha paiꞌnae. \v 37 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo neꞌyaꞌmo apamiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, lagaemo neꞌyaꞌmo apamisuna yaꞌmo ohaneꞌniyanageta tu hataleti kinaletiꞌmo uta peleti mayamo miya failiteta apamisunafeꞌmo kahauꞌnifiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 38 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, Lapakaemo na magi peleti mayamo aliꞌnae. Utapa ageyo, huno huꞌnigeꞌa uꞌa ageteꞌapaeꞌmo faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 39 Agaemo, lapaote lapaote hutapa kahauleꞌmo itopale maiyo, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 40 Ani kavaꞌmo huꞌa fifitiꞌa vayaꞌmo maige vani hataletiꞌa vayaꞌmo maige huꞌa kahauleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnae. \v 41 Agaemo faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo aliꞌneno alino maku huno kokuꞌnapiꞌmo ageteno hao ke hetenoꞌaeꞌmo peleti mayamo alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina apamiꞌnigeꞌa aliꞌa apamiꞌnae. Ani kavaꞌmo huno lole noyamelaꞌeꞌmo alino akaya heno apamiꞌniye. \v 42 Apamiꞌnigeꞌa aliꞌa apamiꞌnageꞌa neꞌa apamu huꞌnae. \v 43 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi neꞌa apamu huteꞌa atalaya atupaꞌamo aliꞌa tuolofuꞌa honafa yuvapafiꞌmo maleꞌa havai teꞌnae. \v 44 Faefu tauseniꞌa agufa vayaꞌmogimo ani neꞌyaꞌmo neꞌnae. \s1 Yesuꞌa ani agotofuleꞌmo eꞌniya gemae \r (Mt 14:22-23; Yo 6:16-21) \p \v 45 Yesuꞌa malage huno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, sipifiꞌmo uta haitetapa ani faliga Metasaita taonifiꞌmo utapa hogo netegeꞌnao, huno hapa paiteno asole vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnae. \v 46 Utageno Yesuꞌa nunumuꞌmo hisayafeꞌmo avefiꞌmo haiꞌniye. \v 47 Hani huꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo sipifiꞌmo ani kotu folagapiꞌmo neꞌvagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo mopafiꞌmo maiꞌniye. \v 48 Maiꞌnenoꞌaeꞌmo apakeyana yasimoꞌmo alino agoꞌya faiꞌnigeꞌapaeꞌmo latapa kayotetiꞌmo aniꞌmo avaleꞌa aliꞌa apakamelaga ataleme ataleme uꞌnayana afaꞌa oꞌuꞌnae. Kotigefeꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo apakaetegamo ani agotofuleꞌmo eno aeno apaka seno visiyafeꞌmo \v 49 ani agotofuleꞌmo neꞌegeꞌa ageteꞌapaeꞌmo, afene, huꞌa apakesamo afiteꞌa avovo huꞌnae. \v 50 Mukiꞌamogimo ageteꞌa lusi kava huꞌa koli huꞌnayaꞌmofeꞌmae. Maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa malage huno hapa painoꞌaeꞌmo, lokiya vaitapa maiyo. Nagaekeꞌmo neꞌovanagi koli osiyo, huno hapa paiteno \v 51 sipifiꞌmo haineno apakaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌnigeno yasimo alino hano huꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiꞌnae. \v 52 Yesuꞌa aise peleti mayaletiꞌmo alino magoꞌe peleti mayamo alo huno apamiꞌniya kavafeꞌmo alagepa huꞌa apakesamo oꞌafiꞌnayaꞌmonanafa apakesamo ago akaniꞌniya vayakana huꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo yasimo alino hano huꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \s1 Yesuꞌa Genesaleti kotegamo uno kaita hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌniya gemae \r (Mt 14:34-36) \p \v 53 Aniꞌmo lakaeꞌuꞌa Genesaleti kotegamo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo sipimo nofi aeꞌa ateꞌnae. \v 54 Sipifatiꞌmo uꞌa lamiꞌnageꞌa ageteꞌapaeꞌmo Yesuꞌmae, huꞌa ageꞌnae. \v 55 Ageteꞌa anile maiꞌnaya vayaꞌmo nagu nagu huꞌa uꞌeꞌa huꞌa muki aupilagatiꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaina hiꞌyopa kayoꞌapileꞌmo aliꞌa havaeꞌa apateteꞌa Yesuꞌa ani aupilagamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya yategamo apavaleliꞌa eꞌnae. \v 56 Yesuꞌa aise taonifinagi alopa taonifinagi muki aupilagagi huno umenitata huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaina apavaleliꞌeꞌa maketi kumateꞌmo apateꞌnageꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌmogimo ge huꞌapaeꞌmo, kahao ke honanageta kukenakamo atupaꞌaleꞌmo ame aligesune, huꞌa huteꞌa ame aliꞌnae. Muki ame aliꞌnaya vayaꞌai kaitaꞌapimo alino hapageno apateꞌniye. \c 7 \s1 Yu vayaꞌmogi apakinago vayaꞌaifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 15:1-9) \p \v 1 Falasi mono vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo Yulusalemu kotegatiꞌmo Yesutegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 2 Maiꞌneꞌapaeꞌmo apakayana mago Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi Yu mono gemo akame huꞌa apayaꞌmo sese osuꞌneꞌa neꞌyaꞌmo afaꞌa aliꞌa neꞌnageꞌa apaketeꞌapaeꞌmo, hosu kavaꞌmo nehae, huꞌa huꞌnae. \v 3 Falasi mono vayaꞌe muki Yu vayaꞌmogiꞌeꞌmo apakinago vayaꞌai geꞌapimo akame hisayafeꞌmo apayaꞌmo sese osuꞌnisayana neꞌyaꞌmo afaꞌa aliꞌa oꞌnegae. \v 4 Maketi kumategatiꞌmo eꞌapaeꞌmo apayaꞌmo sese osuꞌnisayana neꞌyaꞌmo afaꞌa aliꞌa oꞌnegae. Apakaemo apakinago vayaꞌai keꞌaepa gemo asole gemo akame huteꞌa kapuꞌapigi samoꞌapigi yuvapaꞌapigi hipaꞌapigi huꞌa sese nehae. \v 5 Falasi mono vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesufeꞌmo ani kavafeꞌmo, Na kava higeꞌapaeꞌmo gekamo neꞌafiya vayaꞌmogi laginago vayaꞌai keꞌaepa gemo akame huꞌa apayaꞌmo sese osuꞌneꞌa neꞌyaꞌmo fiku aliꞌa neꞌnae, huꞌa afi geꞌnae. \v 6 Huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, Aiyeyaꞌa lapakaefeꞌmo alagi lama gemo Gotitegatiꞌmo aliꞌniye. Lapakaemo aetapa ati nekaya vayane. Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 \it Ani vayaꞌmogi apavayaꞌaletikeꞌmo nagiꞌnileꞌmo aliꞌa asaga huꞌa neꞌnatayaꞌmonanafa apaipaꞌamoꞌmo afagiꞌaleꞌmo haneꞌniye.\it* \v 7 \it Nagaefeꞌmo fikumo mono nehae. Vayaꞌmogimo afisayafeꞌmo ma mopafi vayaꞌai keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalae,\it* \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 8 Ani gelefeꞌmo lapakaemo Goti keꞌaepa geꞌamo ataletapa ma mopafi vayaꞌai geꞌapimo akame nehae. Akame nehutapa kapugi samogi muki yanagi hutapa sese nehae. \v 9 Goti keꞌaepa geꞌamo ataletapa lapakinago vayaꞌai keꞌaepa gemo akame hisayafeꞌmo alagepa hutapa afiꞌnae, huno ke avoya gemo huꞌniye. \v 10 Moseseꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Itatapi afotapimogi apakiꞌapileꞌmo alitapa asaga hutetapa apaiyafiꞌmo maiyo. Mago vayaꞌmogimo itaꞌapi afoꞌapimogifeꞌmo huꞌa faipa huꞌa apatesayana kamiti apamagigeꞌa faliyo, huno huꞌniye.\it* \v 11-12 Huno huꞌniyaꞌmonanafa mago vekamoꞌmo itaꞌamofeꞌmofi afoꞌamofeꞌmofi, kaha maesiya kagemi yaꞌnimo Gotiꞌmo amisuva yakeꞌmo haneꞌniyanageꞌna olanamiguve, huno hana paisiyaꞌmoꞌmo lapakaemo, he, kanalene, huta hutetapaeꞌmo, itaꞌamoꞌmofi afoꞌamoꞌmofi huno hana oꞌmaegaiye, hutapa nehae. \v 13 Ani agufa gemo hutetapaeꞌmo Goti geꞌamo ago amagita ataletetapa lapakinago vayaꞌai gegeꞌmo akame nehae. Magoꞌe hutapa ani agufa kavaꞌmo nehae, huno huꞌniye. \s1 Vayaꞌmo alino hosu huno neꞌapateya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 15:10-20) \p \v 14 Yesuꞌa halate muki vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo, Geꞌnimo afitapa aeto hiyo. \v 15 Malaga haneꞌnisiya yaꞌmoꞌa vayaꞌai apakupafiꞌmo nelamisiyana vayaꞌmo alino hosu huno oꞌapategaiyaꞌmonanafa apaipafatikeꞌmo haineno apavayafatiꞌmo afole aisiya gemokeꞌmo vayaꞌmo alino hosu huno apategaiye. \v 16 Gemo afisaya lapakesamo haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 17 Agaemo muki ve aꞌnemo apatalenuno haino nopiꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi aeno kalafefa geꞌamo aepaꞌaeꞌmo ge huꞌa afi geꞌnae. \v 18 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaeꞌeꞌmo afitapa aeto nosafiye. Muki malaga haneꞌnisiya yaꞌmoꞌa lamino apakupafiꞌmo haneꞌneno alino hosu huno oꞌapategaiye, hutapa oꞌafiꞌnafiye. \v 19 Apaipafiꞌmo nolamifa apakupafikeꞌmo nelamigeꞌa ago aifa leꞌa neꞌatalayaꞌmofeꞌmo alino hosu huno oꞌapategaiye. Ani kavaꞌmo huno apakupamoꞌmo muki neꞌyaꞌmo alino alagepa huno neꞌate, huno hapa paiꞌniye \v 20 Yesuꞌa magoꞌe gemo hunoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa agaiꞌa aipafatiꞌmo haineno afole neꞌaiya yaꞌmokeꞌmo agaiꞌamo alino hosu huno neꞌate. \v 21 Apakufafiꞌmo haneꞌniya yaꞌmo apaipafatiꞌmo hosu apakesamo afole aige kumai kavaꞌmo afole aige aꞌmafaꞌnemo neꞌaliya kavaꞌmo afole aige vayaꞌmo nehapaya kavaꞌmo afole aige \v 22 kumaya neꞌaliya kavaꞌmo afole aige hapaꞌye nehiya kavaꞌmo afole aige muki agufa agafa hosu kavaꞌmo afole aige aigofe kavaꞌmo afole aige ge oꞌafiꞌa kumai kavaꞌmo nehaya kavaꞌmo afole aige apaketeꞌa apaipa kafamo nehapaya kavaꞌmo afole aige huꞌa faipa huꞌa neꞌapataya gemo afole aige himuꞌnamu kava nehaya kavaꞌmo afole aige negi nagi kavaꞌmo afole aige huno afole neꞌaiye. \v 23 Asole ani agufa hosu kavaꞌmo apaipafatiꞌmo afole aiteno vayaꞌaina alino hosu huno neꞌapate, huno hapa paiꞌniye. \s1 Mago a kanomoꞌmo Yesufeꞌmo agesa afino fatago huꞌniya gemae \r (Mt 15:21-28) \p \v 24 Yesuꞌa mani kotegamo ataleno Taiya taoniꞌe Saitoni taoniꞌeꞌmo haneꞌnaꞌa haopalegamo uꞌniye. Uno mago nopiꞌmo haino maiꞌnenoꞌaeꞌmo mago vekamoꞌmo, Yesuꞌa ani nopiꞌmo eno maiꞌniye huno hisiyafeꞌmo ohauꞌniyaꞌmonanafa ago ageꞌnae. \v 25-26 Mago a kanomoꞌa Yesu ava gemo afiteno enoꞌaeꞌmo aiyafiꞌmo aleꞌya faino ape huno maiꞌniye. Ani a kanomo aꞌmafaꞌneꞌamo aipafiꞌmo hosu aune vekamo maiꞌniye. Ani a kanomo Yu nofi a kanomo oꞌmaiꞌnifa Galiki nofi aꞌmo maiꞌnigeno koꞌamo Siliya Finisiya kotegamo haneꞌniye. Agaemo Yesufeꞌmo ina gemo huno afi geꞌniye. Kahao ke hovanagi hosu aune vekamo aꞌmafaꞌneꞌnimo aipafatiꞌmo alika hafaika atalo, huno afige afige huno maiꞌnigeno Yesuꞌa ha painoꞌaeꞌmo, \v 27 hogoteꞌa mafaꞌnemogimo neꞌyaꞌmo neꞌa apamu hugae. Mafaꞌnemogi nesaya neꞌyapatiꞌmo aliꞌna kalamo apamisuvana kanale osugiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 28 Ala kava nene, huno, lama gemo huꞌnanaꞌmonanafa hiꞌyalamuꞌmo afeꞌalumelagamo kalamo maiꞌneꞌa mafaꞌnemogi neteꞌa atalaya neꞌya atupamo neꞌnaya yane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 29 ani gemo nehanaꞌmofeꞌmo nokalegamo afaꞌa uvo. Hosu aune vekamo aꞌmafaꞌnekamo aipafatiꞌmo ago ataleno uꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 30 Ha paiꞌnigeno noꞌalegamo uno ageyana aꞌmafaꞌneꞌamo hipaleꞌmo afaꞌa havaeno maiꞌnigeno ageꞌniye. Hosu aune vekamo aipafatiꞌmo ago ataleno uꞌniyaꞌmofeꞌmo afaꞌa havaeno maiꞌniye. \s1 Yesuꞌa mago agesamo akaniꞌnigeno age noꞌaiya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \p \v 31 Yesuꞌa Taiya haopalegatiꞌmo atalenuno Saitoni taonimo aeno aga senuno magoꞌe huno naya loleꞌa taonimo aeno aga senuno Galeliya ani kotu haopaleꞌmo uno avaꞌyi huꞌniye. \v 32 Mago vayaꞌmogimo agesamo akaniꞌnigeno age noꞌaiya vekamo avaleliꞌa Yesutegamo eꞌapaeꞌmo, kahao ke honanagi agufaleꞌmo kayaꞌmo maleꞌneka alika alagepa huka ato, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 33 Yesuꞌa muki vayaꞌaina anileꞌmo apataleno ani vekamo agaiꞌageꞌmo avalelinuno ati yagaina ayatalatetiꞌmo agesa katalapiꞌmo vaiteno ati yagaina ayateꞌmo aviꞌna heteno avenafuꞌnaleꞌmo maleꞌniye. \v 34 Maleꞌneno kokuꞌnategamo alino maku huno ageteno avamusamo aiteno agaiꞌa gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, efata ani gemo huno aika halo aiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 35 agesamo aino halo aiꞌnigeno avenafuꞌnaleꞌmo atafauno neꞌmaiya yaꞌmo ataleno uꞌnigeno agemo alagepa huno aiꞌniye. \v 36 Yesuꞌa, ani kavafeꞌmo ava gemo hutapa hapa opaiyo, huno hapa paiꞌniye. Magoꞌe magoꞌe huno ani gemo hapa paiꞌniyaꞌmonanafa oꞌafiꞌa magoꞌe huꞌa ava gemo hulitata huꞌa hapa paiꞌnae. \v 37 Hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo muki vayaꞌmogi afiteꞌa lusi kava huꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, muki nehiya kavaꞌamo alagepa kavaꞌageꞌmo nehiye, huꞌa huteꞌa, Apakesamo akaniꞌniya vayaꞌaina alino halo aino apatege apake noꞌaiya vayaꞌaina alino alagepa huno apatege nehiye, huꞌa huꞌnae. \c 8 \s1 Yesuꞌa fo tauseniꞌa vayaꞌmo neꞌyaꞌmo apamiꞌniya gemae \r (Mt 15:32-39) \p \v 1 Aise afinaꞌmo utegeꞌa halate asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. Neꞌyaꞌapimo ago hano huꞌnigeno Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 2 muki vayaꞌmo nagaeꞌeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo lokaeꞌa maiꞌnageno neꞌyaꞌapimo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo nahau huꞌna neꞌapatove. \v 3 Mago vayaꞌamo afagitegatiꞌmo eꞌnayaꞌmofeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌapamiꞌneꞌna noꞌapilegamo fiku aliꞌna apatesugeꞌa usayategamo uꞌa kategamo apaunena aisigeꞌa asagauꞌa aigae, huno hapa paiꞌniye. \v 4 Huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo, kaꞌme kotegamo eta maiꞌnonaꞌmofeꞌmo muki vayaꞌmo apamisuna neꞌyaꞌmo haiyategatiꞌmo aligune, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 5 na magi peleti mayamo aliꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, seveniꞌa peleti mayamo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 6 Agaemo muki vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, mopaleꞌmo maiyo, huno hapa paiteno seveniꞌa peleti mayamo aliꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heteno lo aeno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina apamiꞌnigeꞌa aliꞌa apamiꞌnae. \v 7 Agaemo aise aise noyame aliꞌnaya noyamemo aliꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heteno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alitapa apamiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 8 Muki vayaꞌamogimo neꞌa apamu huteꞌa neꞌya atupaꞌamo aliꞌa seveniꞌa honafa yuvapafiꞌmo maleꞌa havai teꞌnae. \v 9 Fo tauseniꞌa agufa vayaꞌmogimo neꞌnae. Netageno alino apategeꞌa uꞌnae. \v 10 Utageno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo sipifiꞌmo haiꞌa maiteꞌa Nalamanuta haopalegamo uꞌnae. \s1 Falasi mono vayaꞌmogimo, noꞌagona kavaꞌmo alika lave liyo, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mt 16:1-4) \p \v 11 Mago Falasi vayaꞌmo Yesutegamo eꞌa mago geletiꞌmo aepa faiꞌa ge kavetamo huꞌnae. Huꞌapaeꞌmo, kokuꞌnategatiꞌmo noꞌagona lokiya aune kavaꞌmo alika lave ligeta ageno, huꞌa amalageka huꞌa afi geꞌnae. \v 12-13 Yesuꞌa avamusaꞌmo aitenoꞌaeꞌmo, na kava higeꞌapaeꞌmo hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, noꞌagona lokiya aune kavaꞌmo alika lave liyo, huꞌa nehae. Alagi lama gemo lapa nepauve, huno, nagaemo mago aune kavaꞌmo hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaina aliꞌna apave oliguve, huno hapa paiteno apataleno halate sipifiꞌmo haino maiteno mugagaya faligamo lakaeno uꞌniye. \s1 Helotiꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo nehaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 16:5-12) \p \v 14 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo peleti mayaeꞌmo apake kaniꞌnigeꞌa oꞌaliꞌa uꞌnageno sipifiꞌmo magoke peleti mayatomo haneꞌniye. \v 15 Yesuꞌa ina gemo lokiya gemo huno hapa paiꞌniye. Alagepa hutapa yagaiyo. Falasi vayaꞌai peleti mayafiꞌmo aeno apafu neleya yaꞌe Heloti akame nehaya vayaꞌai peleti mayafiꞌmo aeno apafu neleya yaꞌefeꞌmo ehetapiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 16 apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, peleti mayatimo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo mani gemo nehiye, huꞌa huꞌnagenoꞌeꞌmo \v 17 Yesuꞌa ani gemo ago afiꞌniyaꞌmofeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo peleti mayamo oꞌaliꞌnaya kavafeꞌmo ge huge afige nehae. Huꞌnova kavaꞌmo agetapa aeto osutapa maime maime etapa hemeniꞌeꞌmo agetapa aeto osuꞌnafiye. Lokiya lapaipamo haneme haneme eno hemeniꞌeꞌmo ani agufa lapaipageꞌmo haneꞌnifiye. \v 18 Lapaulagamo haneꞌniyaꞌmonanafa oꞌageꞌnafiye. Lapakesamo haneꞌniyaꞌmonanafa oꞌafiꞌnafiye. Huꞌnova kavafeꞌmo ago lapake kaniꞌnifiye. \v 19 Nagaemo faefuꞌa peleti mayamo aliꞌna akaya heꞌna faefu tauseniꞌa vayaꞌmo apamiꞌnogetapaeꞌmo atupaꞌamo alitapa na magi honafa yuvapafiꞌmo maletapa havai teꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, tuolofuꞌae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 20 Nagaemo seveniꞌa peleti mayamo aliꞌna akaya heꞌna fo tauseniꞌa vayaꞌmo apamiꞌnogetapaeꞌmo atupaꞌamo alitapa na magi honafa yuvapafiꞌmo maletapa havai teꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, seveniꞌae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 21 Agaemo, ageme ageme etapa maiꞌnayana hemeniꞌeꞌmo oꞌageꞌnafiye, huno apafi geꞌniye. \s1 Yesuꞌa Metasaita taonifiꞌmo uno aulagamo ali huꞌniya vekamo alino ayakeno ateꞌniya gemae \p \v 22 Apakaemo uꞌa Metasaita taonifiꞌmo avaꞌyi huꞌnageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi aulagamo ali huꞌniya vekamo avaleliꞌa Yesutegamo eꞌapaeꞌmo, kahao ke honanagi agaeteꞌmo kayaꞌmo malo, huꞌa ha paiꞌnageno \v 23 ani aulagamo ali huꞌniya vekamo ayate alino avalelino taoni malaga uꞌniye. Uno avenatuꞌna heteno ayatalaꞌmo aulagalateꞌmo maletenoꞌaeꞌmo, mago yaꞌmo neꞌagapiye, huno afi geꞌniye. \v 24 Afi geꞌnigeno alino maku huno agetenoꞌaeꞌmo, apakovana vayaꞌmo yosagana huꞌa maiꞌneꞌa umenitata nehae, huno ha paiꞌnigeno \v 25 halate ayatalaꞌmo aulagalateꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, alika maku huka ago, huno huꞌnigeno aulagalaꞌmo ageno ayaketeno muki yaꞌamo ageno alagepa huno ageꞌniye. \v 26 Yesuꞌa noꞌalegamo alino atetenoꞌaeꞌmo, ukaeꞌmo taonifiꞌmo uka ohaika taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo hapa opaiyo, huno ha paiꞌniye. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo, Kalaisigamo maiꞌnane, huno huꞌniya gemae \r (Mt 16:13-20; Lu 9:18-21) \p \v 27 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Sisaliya Filipai kotegamo haneꞌniya taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo ugefeꞌmo kategamo neꞌuꞌapaeꞌmo, vayaꞌmogimo nagaefeꞌmo, ina laꞌnae, huꞌa nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 28 Mago vayaꞌamogi kagaefeꞌmo huꞌapaeꞌmo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogi, Ilaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogi, Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayapati vekamo maiꞌniye, huꞌa huge huꞌa nehae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 29 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, Ani gemo huꞌa nehayaꞌmonanafa lapakaemo nagaefeꞌmo ina laꞌnae, hutapa nehae, huno apafi geꞌnigeno Pitaꞌa ha painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo aliꞌna atesugeno emineno ma mopafatiꞌmo afole aigiye, huno huꞌniya vekamo Kalaisigamo maiꞌnane, huno ha paiꞌniye. \v 30 Huno ha paiꞌnigeno Yesuꞌa, ina laꞌnamofi hutapa mago vekaeꞌmo alagi ha opaiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa, faliteꞌna halate he tiguve, huno huꞌniya gemae \r (Mt 16:21-28; Lu 9:22-27) \p \v 31 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa aepa faino alino apaya neꞌmalenoꞌaeꞌmo, Vemo mafaꞌnemoꞌa muki alu kana ya alu kana yaꞌmo neꞌalisigeꞌapaeꞌmo vayatama vayanagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa apakameꞌyamo amisageꞌapaeꞌmo kamiti amagisageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate ago he tigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 32 Yesuꞌa ani gemo huno afole aino hapa paiꞌnigeno Pitaꞌa amasage huno avalelinuno ge haunoꞌaeꞌmo, ani hana agufa hosu kateꞌmo visanafeꞌmo kagesamo oꞌafiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 33 aino afe leno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina aulu hapaeno apakeꞌneno Pitafeꞌmo ge haunoꞌaeꞌmo, Sataniyo, huno, ataleka nakamelegamo uvo. Gotiꞌa agesa afiꞌniya kavafeꞌmo kagesamo oꞌafiꞌnapa ma mopafi vayaꞌmogimo apakesamo neꞌafiya agufa kavafeꞌmo kagesamo afiꞌnane, huno ha paiꞌniye. \v 34 Agaemo muki vayaꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌefeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnageno hapa painoꞌaeꞌmo, ina lagimo nakame hisayafeꞌmo huꞌnisafi apakaiꞌapimo hapauꞌniya kavafeꞌmo haꞌao, huteꞌa ataleꞌa malipu yosaꞌapimo aliꞌa kofiliꞌa nakame hiyo. \v 35 Ina lagimo ma mopafiꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maisaya kavateꞌmo yagaiꞌa ateꞌa maiꞌnisafi falisagenoꞌaeꞌmo alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌapimo alagi hano hugiye. Ina lagimo nagaetefenagi alagepa faigoko geꞌnilefenagi huꞌa alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌapimo ataleꞌnisayana alagepa huꞌa maisaya yaꞌapimo aligae. \v 36 Mago vekamoꞌa muki ma mopafi haneꞌniya yaꞌamo alino hano huꞌniyaꞌmonanafa aunemeꞌamo lageso hisiyana akamelegati magoꞌe yaꞌmo aliꞌnifiye. Haꞌao, oꞌaliꞌnifa hogote yaꞌmo ago ataleꞌniye. \v 37 Aunemeꞌamo lageso hisiyana na agufa miyatetiꞌmo halate miya faino aligiye. \v 38 Hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi anauꞌapimoꞌmo ataleꞌa kumai heꞌa neꞌvaya aꞌnegana huꞌa maiꞌnae. Ani vayapatiꞌmo ina lagimo nagaeꞌe geꞌnileꞌefeꞌmo apavagage nehisifigeno Vemo mafaꞌnemoꞌa Afoꞌamotegatiꞌmo ha le konali yaꞌamo aliteno apaote enisole vayaꞌaꞌeꞌmo eminesiya afinaꞌmo apakaefeꞌmo avagage hugiye, huno hapa paiꞌniye. \c 9 \p \v 1 Huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, Alagi lama gemo lapa nepauve, huno, hemenimo maiꞌnaya vayapatiꞌmo mago vayaꞌamo ofaliꞌa afaꞌa maiꞌneꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo himamuꞌaletiꞌmo alino afole aino atesigeꞌa agegae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Kalaisiꞌa aeto agufa agufamo alino hamaleꞌniya gemae \r (Mt 17:1-13; Lu 9:28-36) \p \v 2-3 Sigisiꞌa afinaꞌmo utegeno Yesuꞌa Pitaꞌagi Yemisiꞌagi Yoniꞌagi huno apavalelinuno yatala avefiꞌmo apakaiꞌapigeꞌmo haiꞌnae. Haiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo agayana Yesuꞌa aeto agufa agufamo aliꞌnigeno apaulagaleꞌmo kukenaꞌalegatiꞌmo aeno lata late nehuno yaveyaveꞌageꞌmo huꞌniye. Mago ma mopafi vekamoꞌa kukenaꞌamo sese hisigenoꞌaeꞌmo ani agufa yaveyave osisiya agufa kavaꞌmo huꞌniye. \v 4 Apakaemo anakayana Ilaiyaꞌe Moseseꞌeꞌmo afole aiteꞌana Yesuꞌeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 5 Pitaꞌa, Tisao, huno, manileꞌmo maisunana kanale huꞌniye. Loleꞌe magoꞌe hage noꞌmo kigune. Kagae noꞌmo kite Mosese noꞌmo kite Ilaiya noꞌmo kite huta kigune, huno ha paiꞌniye. \v 6 Lusi kava huꞌa koli huꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Pitaꞌa na agufa gemo hugufi, huno agesamo oꞌafino fiku gemo huꞌniye. \v 7 Huꞌnigeno hiyaꞌmo kino apati kaeꞌnigeno ani hiyapatiꞌmo mago gemo hunoꞌaeꞌmo, ani vekaeꞌmo nahau nayamopafiꞌmo neꞌnahaiya mafaꞌneꞌnimo maiꞌnigi geꞌamo afiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 8 Malage huno muki haopalegamo alino ha leꞌnigeꞌa ageꞌnayana lole vekalaꞌmo oꞌanakeꞌnafa Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo maiꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 9 Aveletiꞌmo ataleꞌa uꞌa nelamiꞌapaeꞌmo Yesuꞌa, ageꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo hutapa hapa opaitapa maime maime neꞌvigenoꞌao Vemo mafaꞌnemo kanolufatiꞌmo he tisiya afinakeꞌmo ava gemo hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo mago vayaꞌaifeꞌmo ava gemo huꞌa hapa opaiꞌa apakaiꞌapigeꞌmo kanolufatiꞌmo he tisiya kavafekeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 11 Apakaemo Yesufeꞌmo, Na kava higeꞌapaeꞌmo keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Ilaiyaꞌa hogoteno afole aitesigenoꞌae, huꞌa huꞌnae, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 12 He, Ilaiyaꞌa muki kavaꞌmo alino api aino atesiyafeꞌmo hogoteno ago afole aigiyaꞌmonanafa na kava higenoꞌaeꞌmo, Vemo mafaꞌnemoꞌa muki alu kana ya alu kana yaꞌmo aliꞌnisigeꞌapaeꞌmo, ina agufa vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa agiꞌaleꞌmo aliꞌa afepi ategae, huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 13 Lapa nepauvaꞌmonanafa Ilaiyaꞌa ago afole aiꞌnigeꞌapaeꞌmo agaetegamo hapauꞌniya agufa kavaꞌmo ago huꞌa amagiꞌnae. Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa ani kavafeꞌmo huꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniya mafaꞌnemo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mt 17:14-21; Lu 9:37-43) \p \v 14 Apakaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaitegamo eꞌa apakayana asole vayaꞌmogimo faiꞌa ku aiꞌa apakeꞌa maiꞌnageꞌa keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo ge vaiꞌnae. \v 15 Ani asole vayaꞌmogimo Yesuꞌa eꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa malage huꞌa nagu nagu huꞌa uꞌa ge amamaeꞌnae. \v 16 Agaemo hunoꞌaeꞌmo, na agufa kavafeꞌmo apakaeꞌeꞌmo etapa ge huge afige hutapa maiꞌnae, huno apafi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 17 asole vayapatiꞌmo magoke vekamoꞌa Yesu geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, hosu aune vekamoꞌa ve mafaꞌneꞌnimo avayamo alino akani maleꞌnigeꞌnaeꞌmo kagaetegamo avaleliꞌna neꞌove. \v 18 Hosu aune vekamoꞌa muki aupilagamo umenitata nehigenoꞌaeꞌmo atafauno alino mopafi yaga auno ataleꞌnigeno avayafatiꞌmo avenatuꞌnaꞌmoꞌa huꞌnigeno avepiꞌmo haniteno agufamo alino lokiya vaiteno neꞌmaiye. Nagaemo gekamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, ani hosu aune vekamo alita hafaitapa ataleyo, huꞌna hapa paiꞌnovaꞌmonanafa aliꞌa hafaiꞌa oꞌataleꞌnae, huno ha paiꞌniye. \v 19 Ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, ma mopafiꞌmo hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayanagi lapakesa afitapa fatago nosaya vayanagi huꞌna lapa paiꞌnaeꞌmo, na magi afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo maiguve. Na magi afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo maiꞌneꞌna kanamo alige alige huꞌna maiguve. Nagaetegamo avalelitapa eyo, huno hapa paiꞌniye. \v 20 Apakaemo agaetegamo ani mafaꞌnemo avaleliꞌa neꞌagenoꞌaeꞌmo hosu aune vekamoꞌa Yesuꞌmo agetenoꞌaeꞌmo malage huno alino agoꞌya faino ataleꞌnigeno hafosamoꞌa apamagiꞌnigeꞌapaeꞌmo nehaya agufa kava huteno mopafiꞌmo asagauno aiteno heleve heleve nehigeno avayafatiꞌmo avenatuꞌnaꞌmo huꞌniye. \v 21 Yesuꞌa ani mafaꞌnemo afoꞌamofeꞌmo, haiya afinatetiꞌmo ani kavaꞌmo huꞌniye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, aise mafaꞌnemo maiꞌniya afinatetiꞌmo ani kavaꞌmo aepa faino haume eno hemenimo nehaiye. \v 22 Agaemo kamiti amagisiyafeꞌmo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo amagino atafiꞌe anipiꞌeꞌmo neꞌate. Mago kavaꞌmo lagaetegamo afaꞌa hisuekaeꞌmo kahau huka lateteka laha mao, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 23 Yesuꞌa, kagaemo kagesa afika fatago hisanaꞌmoꞌmo kanalene. Agesa afino fatago hisiya vekamoꞌa muki kavaꞌmo afaꞌa hugiye, huno ha paiꞌnigeno \v 24 malage huno ani mafaꞌnemo afoꞌamoꞌmo aulagafatiꞌmo aunumo emineꞌnigeno alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, huno, Nagesa afiꞌna fatago huꞌnovaꞌmonanafa nagesa afiꞌna fatago osuꞌnovanagi afaꞌa naha mao, huno ha paiꞌniye. \v 25 Yesuꞌa apakeyana asole vayaꞌmo apakaetegamo nagu nagu huꞌa eꞌnageno apaketeno hosu aune nefeꞌmo, agesamo alika akanika ateteka avayamo ge osisiyafeꞌmo alika akanika ateꞌnana hosu aune vekamo aipafatiꞌmo emikeka kaune heka uteka halate eka haika aipafiꞌmo alagi oꞌmaiyo, huno lokiya gemo huno ha paiꞌniye. \v 26 Huno ha paiꞌnigeno hosu aune vekamoꞌa kagegage huteno ani mafaꞌnemo alino agoꞌya faino ataleꞌnigeno hafosamoꞌa apamagiꞌnigeꞌapaeꞌmo nehaya agufa kava huge huge huno maiꞌnigeno hosu aune vekamo ataleno uꞌniye. Ani mafaꞌnemo faligekana huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo ago faliꞌniye, huꞌa huꞌnayaꞌmonanafa \v 27 Yesuꞌa ha maeno ayateꞌmo alino he tino ateꞌniye. \v 28 Yesuꞌa atalenuno haino nopiꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌagekeꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo, na kava higetaeꞌmo hosu aune vekamo afaꞌa alita hafaita oꞌataleꞌnone, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 29 neꞌyaꞌmo mosiꞌnetapa nunumu nehaya kavatetikeꞌmo ani agufa hosu aune vekamo afaꞌa alita hafaitapa atalegae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa halate magoꞌe huno, faliteꞌna he tiguve, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 17:22-23; Lu 9:43-45) \p \v 30-31 Apakaemo ani kotetiꞌmo ataleꞌa Galeliya kotegamo uꞌa aeꞌa aga seꞌa uꞌnae. Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌageꞌmo alino apaya maleꞌniyaꞌmofeꞌmo mago vayaꞌmogi Yesuꞌa eno maiꞌniye, huꞌa huteꞌa esayafeꞌmo ohauꞌniye. Alino apaya malenoꞌaeꞌmo, Vemo mafaꞌnemo avaleliꞌuꞌa vayaꞌai apayapiꞌmo apamisageꞌa kamiti amagigae. Amagisageno falitenoꞌaeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate he tigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 32 Apakaemo alino apaya maleꞌniya gemo aepaꞌamo alagepa huꞌa afiꞌa aeto osuꞌapaeꞌmo loka huꞌa afi gesayafeꞌmo huꞌnayana koli huꞌnae. \s1 Ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huno huꞌniya gemae \r (Mt 18:1-5; Lu 9:46-48) \p \v 33 Apakaemo Kapeneyamu taonifiꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌa nopiꞌmo haiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ina ge huno apafi geꞌniye. Kategamo neꞌetapaeꞌmo na agufa yane gemo hutetapa ge vaiꞌnae. \v 34 Kategamo neꞌeꞌapaeꞌmo, lagaepatiꞌmo ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge vaiꞌnaya gelefeꞌmo Yesuꞌa ge huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌaleꞌmo aeꞌa atagaina huꞌa ha opaiꞌnae. \v 35 Yesuꞌa fai maiꞌneno tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa hogote vekamo maigesuve, huno huꞌnisiya vekamoꞌa hogote vekamo maisiyafeꞌmo henaga vekagana huno maiꞌneno muki vayaꞌaiteꞌmo kayokayo vekaꞌapimo maiꞌneno aliꞌyaꞌapimo alino maino, huno hapa paiꞌniye. \v 36 Hapa paiteno vayaꞌai apaulagaleꞌmo mago aise mafaꞌnemo alino he tino ateꞌniye. Ateꞌneno ani mafaꞌnemo anu kiꞌneno hapa painoꞌaeꞌmo, \v 37 Ina lagimo mani agufa mafaꞌnemo avaleꞌa aliꞌa falu fala huꞌa neꞌatesafi ani kava huꞌa navaleꞌa aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatae. Aliꞌa falu fala huꞌa natesaya vayaꞌmogimo ani kava huꞌa alino nateꞌnigeꞌna emineꞌnova vekaꞌeꞌmo avaleꞌa aliꞌa falu fala huꞌa nelaꞌataꞌae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa, mago vekamo kametimo oꞌmaiꞌnisiyana lao vekamo maiꞌniye, huno huꞌniya gemae \r (Lu 9:49-50) \p \v 38 Yoniꞌa agaefeꞌmo, Tisao, huno, ageꞌnonana mago vekamoꞌa kagikaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaina alino hapa faino neꞌapatalegeta ageꞌnone. Lagaepati vekamo oꞌmaiꞌniyaꞌmofeꞌmo ani agufa kavaꞌmo osuka afaꞌa atalo, huta ha paiꞌnone, huno ha paiꞌniye. \v 39 Yesuꞌa, haꞌao, afaꞌa ato, hutapa osiyo. Mago vekamoꞌa nagiꞌniletiꞌmo noꞌagaya agufa aune kavaꞌmo nehisiyaꞌmoꞌmo nagiꞌnilefeꞌmo huno faipa huno oꞌnategaiye. \v 40 Mago vekamoꞌa kame huno nolatesiyaꞌmoꞌmo lao vekamo maiꞌniye. \v 41 Lama gemo lapa nepauve, huno, mago vekamoꞌmo lapaketenoꞌaeꞌmo, Kalaisi vayaꞌamo maiꞌnae, huno agesamo afiteno nagiꞌnilefeꞌmo kapufi aniꞌmo hefino lapamisiyana miyaꞌamo aligiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo apayate neꞌaliya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 18:6-9; Lu 17:1-2) \p \v 42 Huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, Mago vekamoꞌa ani agufa aise mafaꞌnemoꞌmo nagaefeꞌmo agesa afino fatago nehiya mafaꞌnemoꞌa hosu kavaꞌmo hisiyafeꞌmo ayateꞌmo aliꞌnisiyana lusi hanageke yaꞌmo aligiye. Aligiyaꞌmonanafa hogoteno ayateꞌmo oꞌaliꞌnisigeꞌapaeꞌmo atafauꞌa alopa yafateꞌmo nofi aeteꞌa lugoꞌafiꞌmo aeteꞌa avaleli uꞌa solovala anipiꞌmo yaga auꞌa atalesagenoꞌaeꞌmo aise hanageke yaꞌmo aligiye. \v 43 Inagi lapayaꞌmoꞌa hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo alino he tino nelapatesigetapaeꞌmo hetapa hatagautapa ataleyo. Magoke lapayaꞌmo haneꞌnisiyana maige maige hutapa maisaya kotegamo haitapa faletapa maisayana kanale hugiye. Lole lapayaꞌmo haneꞌnisiyana alagi yu oseno lege lege huno neꞌmaiya ata kopiꞌmo lamitapa maisagenoꞌaeꞌmo alagi hosugiye. \v 44 \it Ata kopiꞌmo muki afinaꞌmo hagifamogi apakufafiꞌmo neꞌnayanageno atamo alagi yu osegaiye.\it* \v 45 Lapaiyamoꞌmo hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo alino he tino nelapatesigetapaeꞌmo hetapa hatagautapa ataleyo. Magoke lapaiyamo haneꞌnisiyana maige maige hutapa maisaya kotegamo haitapa faletapa maisayana kanale hugiyaꞌmonanafa lole lapaiyamo haneꞌnisiyana alagi yu oseno lege lege huno neꞌmaiya ata kopiꞌmo lamitapa maisagenoꞌaeꞌmo alagi hosugiye. \v 46 \it Ata kopiꞌmo muki afinaꞌmo hagifamogimo apakufafiꞌmo neꞌnayanageno atamo alagi yu osegaiye.\it* \v 47 Lapaulagamoꞌmo hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo alino he tino nelapatesigetapaeꞌmo alita katitapa ataleyo. Magoke lapaulagamo haneꞌnisiyana maige maige hutapa maisaya kotegamo haitapa faletapa maisayana kanale hugiyaꞌmonanafa lole lapaulagamo haneꞌnisiyana alagi yu oseno lege lege huno neꞌmaiya ata kopiꞌmo lamitapa maisagenoꞌaeꞌmo alagi hosugiye. \v 48 \it Ata kopiꞌmo muki afinaꞌmo hagifamogimo apakufafiꞌmo neꞌnayanageno atamo alagi yu osegaiye.\it* \v 49 Neꞌyateꞌmo solemo nefalaya kava huno muki vayaꞌai apakufaleꞌmo ata apalegaiye. Ani kavaꞌmo huꞌa Gotina neꞌamiya yateꞌmo solemo falegaiye. \v 50 Solemo kanale yaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa haga nehiya yaꞌamo hano hisigeꞌapaeꞌmo haiya kava huꞌa halate haga nehiya yaꞌamo aliꞌa hamaleꞌa atesageno haga hugiye. Lapaipafiꞌmo solekana huno haneꞌnisigetapa magoke lapaipa lapakesamo alitetapa alagepa hutapa magokepi lokaetapa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \c 10 \s1 Yesuꞌa aꞌneꞌapimo hapa faiꞌa neꞌapatalaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 19:1-12; Lu 16:18) \p \v 1 Yesuꞌa ani kotetiꞌmo atalenuno Yutiya kotega Yoneni aniꞌmo lakaenuno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo halate agaetega eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnageno nehiya agufa kavaꞌmo huno alino apaya maleꞌniye. \v 2 Mago Falasi vayaꞌmogi amalageka hisafeꞌmo agaetegamo eꞌapaeꞌmo, keꞌaepa gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, aꞌnemo afaꞌa hapa faiꞌa atalegae huno huꞌnifi osuꞌniye, huꞌa afi geꞌnae. \v 3 Yesuꞌa, Moseseꞌmo na agufa keꞌaepa gemo alino lapamiꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 4 Moseseꞌa hunoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌmo aꞌamo hafaino atalegefeꞌmo hunoꞌaeꞌmo mago avoꞌmo kaeno aꞌamo amiteno ha faino atalegaiye, huno huꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 5 lapaipamoꞌmo lokiya vaiꞌniyaꞌmofeꞌmo Moseseꞌa ani kavaꞌmo hiyo, huno lapa paiꞌniye. \v 6 Akeyaꞌvilaga Gotiꞌa muki yaꞌamo alo huꞌniya afinaꞌmo \it ve kanomo alo huno ateteno a kanomo alo huno ateꞌniye.\it* \v 7 Ani kavaꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo ve kanomoꞌmo itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo anataleno aꞌaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌana maigaꞌae. \v 8 Lole kanolaꞌmoganimo magoke anakufamo aliꞌana hamalegaꞌae. Lole kanolaꞌmo oꞌmaigaꞌafa magoke kanolaꞌmo maigaꞌae. \v 9 Gotiꞌa alino lokaeno anateꞌniya kanolapatiꞌmo mago vayaꞌmogimo aliꞌa apa heꞌa oꞌanatesaya kavaꞌmo haneꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Nopiꞌmo haino maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani kavafeꞌmo loka huꞌa afi geꞌnae. \v 11 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌmo aꞌamo hafaino ataleteno alu a kanomo aliꞌnisiyaꞌmoꞌmo aꞌalegamo hosu kavaꞌmo huteno kumai kavaꞌmo huꞌniye. \v 12 Mago a kanomoꞌmo anauꞌamoꞌmo atalenuno alu veleꞌmo maiꞌnisiyaꞌmoꞌmo kumai kavaꞌmo huꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno, Gotiꞌa lapa maeno, huno huꞌniya gemae \r (Mt 19:13-15; Lu 18:15-17) \p \v 13 Mago vayaꞌmogimo Yesuꞌa aise mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleno apatesiyafeꞌmo apavaleliꞌa Yesutegamo neꞌageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ge hapauꞌnae. \v 14 Yesuꞌa ani kavaꞌmo agetenoꞌaeꞌmo hosu aipamo kaliꞌnigeno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, aise mafaꞌneꞌaina apatafautapa oꞌapategeꞌa nagaetegamo afaꞌa oꞌmeyo, hutapa osigeꞌa nagaetegamo afaꞌa eyo. Ani agufa mafaꞌnemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo haneꞌniya yaꞌmo apakaiꞌapi yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmae. \v 15 Lama gemo lapa nepauve, huno, ina lagimo aise mafaꞌnemogi Gotitegatiꞌmo neꞌaliya agufa kavaꞌmo huꞌa oꞌaliꞌnisafi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo afaꞌa haiꞌa ofalegae, huno hapa paiꞌniye. \v 16 Hapa paiteno mafaꞌnemo apavaleno alino asagauno apanu kiteno ayaꞌmo maleno apatetenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa lapa maeno, huno hapa paiꞌniye. \s1 Feꞌnoꞌe vekamo ava gemae \r (Mt 19:16-30; Lu 18:18-30) \p \v 17 Yesuꞌa ugefeꞌmo kateꞌmo neꞌvigenoꞌaeꞌmo mago vekamo nagu nagu huno eno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, Alagepa tisao, huno, maige maige huꞌna maisuva yaꞌmo alisuvafeꞌmo na agufa kavaꞌmo hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 18 Yesuꞌa, na kava higekaeꞌmo nagaefeꞌmo alagepa tisao huka hane. Gotikeꞌmo magokeꞌageꞌmo alagepa vekamo maiꞌniye. \v 19 Keꞌaepa gemo ago afiꞌnanana \it vayaꞌmo ohapao. Kumai kavaꞌmo osuvo. Kumayaꞌmo oꞌaliyo. Aigofe gemo osuvo. Aigofeꞌmo huteka kumayaꞌmo oꞌaliyo. Itaka afokalaꞌmogani anaiyafiꞌmo maiteka geꞌanimo afiyo,\it* huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 20 Tisao, huno, neya mafaꞌnemo maiꞌnova afinatetiꞌmo ani muki hana keꞌaepa geꞌamo akame hume hume eꞌna hemeniꞌeꞌmo akame nehuve, huno ha paiꞌniye. \v 21 Yesuꞌa agetenoꞌaeꞌmo agaefeꞌmo hau ayamopafiꞌmo hauꞌnigenoꞌaeꞌmo, magoke kavakamoꞌmo alagi kanale osuꞌniye. Muki keꞌaepa geꞌamo akame huteka uka haika hapaisanafeꞌmo uka muki kagemi yakamo alinikuka maketi hugeꞌapao miya faitesageka alisana monimo alinikeka kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌaina apamigenoꞌao alopa kagemi yakamo kokuꞌnapiꞌmo haneno. Apamiteka eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno \v 22 afiꞌniyaꞌmonanafa alopa kagemi yaꞌamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo hosu augosa kaliteno aipamoꞌmo kana huꞌnigeno ataleno uꞌniye. \p \v 23 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina aulu hapaeno apaketenoꞌaeꞌmo, Alopa kagemi yaꞌapimo aliꞌnisaya vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo haisayafeꞌmo lusi kava huno lokiya vaiꞌniye. \v 24 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa atete huꞌnae. Hapau aiꞌnayaꞌmonanafa Yesuꞌa, mafaꞌneꞌnimogitapae, huno, kagemi yaꞌapieꞌmo, laha maegaiye, huꞌa apakesamo neꞌafiya vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo haisayafeꞌmo lusi kava huno lokiya vaiꞌniye. \v 25 Kamo afumoꞌa nekaya kapiꞌmo haino falesiyafeꞌmo lokiya vaiꞌniyaꞌmonanafa mago kagemi yaꞌe vekamoꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo haino falesiyafeꞌmo magoꞌe huno lokiya vaiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 26 lusi kava huꞌa hapau aiteꞌa apakaiꞌapimo huꞌapaeꞌmo, ina lagimo maige maige huꞌa maisaya yaꞌmo aligae, huꞌa huteꞌa ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 27 Yesuꞌa aulu hapaeno apaketenoꞌaeꞌmo, vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo afaꞌa osugayaꞌmonanafa Gotiꞌa ani kavaꞌmo afaꞌa hugiye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 28 Pitaꞌa Yesufeꞌmo, Afiyo, huno, muki kagemi yatimo ago ataleta eta kakame huta uteta nehune, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 29-30 lama gemo lapa nepauve, huno, muki vayaꞌmogimo nagaetefenagi alagepa faigoko gelefenagi huꞌa noꞌapimo ataleꞌnisafi konagaꞌapimogimo apataleꞌnisafi apasaꞌapimogimo apataleꞌnisafi afoꞌapimogimo apataleꞌnisafi itaꞌapimogimo apataleꞌnisafi mafaꞌneꞌapimo apataleꞌnisafi aꞌapimo apataleꞌnisafi aꞌmafaꞌneꞌapimo apataleꞌnisafi hoyaꞌapimo ataleꞌnisafi huꞌa ataleꞌnisaya vayaꞌmogimo hemenimo vani hataleti agufa yaꞌmo aliteꞌa noꞌapi alige konagaꞌapimogi alige apasaꞌapimogi alige itaꞌapimogi alige mafaꞌneꞌapimogi alige hoyaꞌapi alige huꞌa aligae. Aligayaꞌmonanafa mago vayaꞌmogi apakaetegamo hosu kavaꞌmo hugayaꞌmonanafa henagaꞌamo afole aisiya afinaꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maisaya yaꞌapimo aliteꞌa maigae. \v 31 Maigayaꞌmonanafa hemenimo asole vayaꞌmogi hogote vayaꞌmo neꞌmaiya vayaꞌmogimo henagaꞌamo henaga vayaꞌmo maisageꞌa henaga neꞌmaiya vayaꞌmogimo hogote vayaꞌmo maigae. \s1 Yesuꞌa faliteno he tisiya kavafeꞌmo halate magoꞌe huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 20:17-19; Lu 18:31-34) \p \v 32 Apakaemo Yulusalemu taoni kateꞌmo neꞌuꞌapaeꞌmo Yesuꞌa uno hogotetegeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa neꞌuꞌapaeꞌmo apakesa alaꞌamo afiteꞌa hapau aiteꞌa koli hume hume uꞌnae. Yesuꞌa kesi kateꞌmo apavalelinuno halate magoꞌe huno agaetegamo afole aisiya kavafeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, \v 33 Hemenimo lagaemo Yulusalemu taonifiꞌmo neꞌvisunagenoꞌaeꞌmo mago vekamoꞌa kutulu yaꞌmo aliteno Vemo mafaꞌnemo avaleno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo apamisigeꞌapaeꞌmo agoti huꞌa ateteꞌa, afaꞌa faligiye, huꞌa hutesageꞌa Yu nofi vayapatiꞌmo oꞌmaiꞌnaya vayaꞌai apayapiꞌmo avaleꞌa ategae. \v 34 Apamisageꞌapaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atege apavenatuꞌna heꞌa atege nofi kayotetiꞌmo amagige huteꞌa kamiti amagigae. Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate he tigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo ala netalaꞌmo maiguꞌae, huꞌana huꞌnaꞌa gemae \r (Mt 20:20-28) \p \v 35 Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo Sepeti mafaꞌnelaꞌmoganimo Yesutegamo eꞌanaeꞌmo, Tisao, huꞌana, kafi gesuꞌa kavaꞌmo huka laꞌatesanafekeꞌmo laꞌahauꞌniye, huꞌana ge huꞌana afi geꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, \v 36 na agufa kavaꞌmo huꞌna lanatesuve, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, \v 37 ha le konali yakamo aliteka fai maiꞌnekaeꞌmo yagaika apatesana afinaꞌmo laꞌagaepatiꞌmo mago vekaeꞌmo, eka lamaga nahaopaleꞌmo fai maiyo, huka ha paiteka mago vekaeꞌmo, eka hoga nahaopaleꞌmo fai maiyo, huka laꞌaha paiyo, huꞌana ha paiꞌnaꞌae. \v 38 Yesuꞌa, na agufa kavafeꞌmo afi nekoꞌafi hutana oꞌafiꞌnaꞌae. Nesuva kapufatiꞌmo afaꞌa nesaꞌafi hosu yatetiꞌmo aliꞌa faleꞌa natesaya yaꞌmo afaꞌa aligaꞌafiye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, \v 39 he, afaꞌa netetaꞌa aliguꞌae, huꞌana ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo he, huno, nesuva kapufatiꞌmo netetana hosu yatetiꞌmo aliꞌa faleꞌa natesaya yaꞌmo afaꞌa aligaꞌae. \v 40 Aligaꞌaꞌmonanafa lamaga nahaopaleꞌmo fai maige hoga nahaopaleꞌmo fai maige hutana fai maiꞌao huꞌna hisuva gemo nagaiꞌni yaꞌmo ohaneꞌniye. Gotikeꞌmo ago alo huno anateꞌniya vekalakeꞌmo alino anamigiye, huno hana paiꞌniye. \p \v 41 Naya loleꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo Yemisiꞌe Yoniꞌefeꞌmo apaipa leꞌa anateꞌnae. \v 42 Yesuꞌa ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, Yu nofi vayapati oꞌmaiꞌnaya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapateya vayaꞌmogi aliꞌa afepi apateteꞌa yagaiꞌa neꞌapatae. Ani kavaꞌmo huꞌa ala apaki vayaꞌmogi ina kava hiyo ma kava hiyo, huꞌa nehae. \v 43 Nehayaꞌmonanafa lapakaemo ani kavaꞌmo osisaya kavaꞌmo haneꞌniye. Lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa, ala nagi vekamo maigesuve, huno huꞌnisiyana kayokayo vekatapimo maino. \v 44 Lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa, hogote vekamo maigesuve, huno huꞌnisiyana kalavusi aliꞌyaꞌmo aliteno kayokayo vekatapimo maino. \v 45 Ani kavatefeꞌmo Vemo mafaꞌnemo agaeteꞌmo kayokayo huꞌa atesaya agufa vekamo maisiyafeꞌmo emiꞌnoꞌmeꞌnifa kayokayo vekaꞌapimo maiꞌneno agufaꞌaletiꞌmo miya faino hatu maeno apatesiyafeꞌmo emineꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa mago aulagamo ali huꞌniya vekamo alino ayakeno ateꞌniya gemae \r (Mt 20:29-34; Lu 18:35-43) \p \v 46 Apakaemo Yeliko taonifiꞌmo uꞌa avaꞌyi huꞌnae. Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌe asole vayaꞌeꞌmo Yeliko taonimo ataleꞌa akame huꞌa uꞌnageno Matimeyasiꞌa Timiyasi mafaꞌnemo aulaga ali huꞌniya vekamoꞌa ka agiꞌnaleꞌmo fai maiꞌneno monieꞌmo aukaya huno maiꞌniye. \v 47-48 Mago vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Yesuꞌa Nasalasa vekamo neꞌe, huꞌa huꞌnaya gemo afitenoꞌaeꞌmo aepa faino ge hunoꞌaeꞌmo, Yesuo, huno, Nevini aginagomo kahau huka nato, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, ge osuka afaꞌa maiyo, huꞌa ge hauꞌnayaꞌmonanafa magoꞌe magoꞌe huno ge hunoꞌaeꞌmo, Nevini aginagomo, huno, kahau huka nato, huno ge huge huge huno maiꞌniye. \v 49 Yesuꞌa eno he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, ani vekaeꞌmo ge higenoꞌao nagaetegamo eno, huno hapa paiꞌnigeꞌa aulagamo ali huꞌniya vekaeꞌmo, kaipamo lokiya vaika kato. Kagaefeꞌmo ge nehigi he tiyo, huꞌa ha paiꞌnageno \v 50 alonokuꞌmo alino asagino ataleteno malage huno aeno hailo huno he tino Yesutegamo eꞌniye. \v 51 Yesuꞌa, na kava huꞌna katesuve, huno afi geꞌnigeno aulagamo ali huꞌniya vekamoꞌa, Tisao, huno, naulagamo alika ayakeka nato, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 52 kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌa alino alagepa huno kateꞌnigi afaꞌa uvo, huno ha paiꞌnigeno malage huno aulagamo ageno ayaketeno kateꞌmo akame huno uꞌniye. \c 11 \s1 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo kini vekagana huno haiꞌniya gemae \r (Mt 21:1-11,18-19; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19) \p \v 1 Apakaemo Yulusalemu taoni haopaleꞌmo Metapesi taoniꞌe Metani taoniꞌeꞌmo Alifiꞌaepa aveleꞌmo haneꞌniya taonifiꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo agaemo lole vekalaꞌmo geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo alino anateꞌniye. \v 2 Alino anateteno hana painoꞌaeꞌmo, nagae naulagaleꞌmo haneꞌniya taonifiꞌmo utana haiꞌao. Uta haitana avaꞌyi hutetanaeꞌmo agesaꞌana mago aikeli noki afumo nofi aeꞌa ateꞌnisaya noki afuleꞌmo mago vayaꞌmo faiꞌa oꞌmaiꞌnaya noki afumo maiꞌnisigetana agegaꞌae. Agetetanaeꞌmo hatu maetana avalelitana eꞌao. \v 3 Mago vayaꞌmogi, na kava hisaꞌafeꞌmo hatu neꞌmaꞌae, huꞌa lanafi gesagetanaeꞌmo, Ala kava neꞌmoꞌa aliꞌyaꞌamo haneꞌnigetaꞌaene, hutana hisaꞌagenoꞌaeꞌmo malage huno alino atesigeno manileꞌmo egaiye, huno hana paiꞌniye. \v 4 Anakaemo uꞌana agaꞌana ani aikeli noki afumo no kipateꞌmo nofi aeꞌa ateꞌnageno kateꞌmo maiꞌnigeꞌana ageteꞌana hatu maeꞌnaꞌae. \v 5 Hatu neꞌmaꞌageꞌapaeꞌmo mago anileꞌmo he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi, na kava hisaꞌafeꞌmo hatu neꞌmaꞌae, huꞌa anafi geꞌnaꞌageꞌanaeꞌmo \v 6 Yesuꞌa hana paiꞌniya gemo hapa paiꞌnaꞌageꞌa anataleꞌnaꞌageꞌana avaleliꞌana uꞌnaꞌae. \v 7 Yesutegamo avaleli eꞌanaeꞌmo yatala kukenaꞌanimo alapaꞌage kukenamo asagiꞌana agotofuleꞌmo maleꞌnaꞌageno Yesuꞌa haino fai maiꞌniye. \v 8 Asole vayaꞌmogimo ani kava huꞌa yatala kukenaꞌapimo alapaꞌage kukenamo asagiꞌa kapiꞌmo yakaige mago vayaꞌamogi uꞌa yahaofilaga yosa akopamo heꞌa yageꞌa kapiꞌmo yakaige huꞌa maleme maleme uꞌnae. \v 9 Uꞌa hogoteꞌnaya vayaꞌmogiꞌe henaga akame huꞌa eꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo alopa gefatiꞌmo ge huꞌapaeꞌmo, amuse higetao. \q1 Ala kava neꞌmo agiꞌalefeꞌmo neꞌeyanagi ha maeno, huꞌa huteꞌa, \m \v 10 Laginago netimo Neviniꞌa kini vekamo maiꞌneno yagaino neꞌapateya kava huno Ala kava neꞌmo agiꞌaletiꞌmo yagaino apatesiya vekamo Gotiꞌa ha maeno. Gotifekeꞌmo amuse higetao, huꞌa huteꞌa hume hume uꞌnae. \p \v 11 Agaemo noki afuleꞌmo maiteno Yulusalemu taonifiꞌmo haino avaꞌyi huteno Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino muki yakofeꞌmo aulu haeno ageno maiꞌniye. Maiꞌniyaꞌmonanafa ago hani hugefeꞌmo huꞌnigeꞌapaeꞌmo agaeꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Metani taonifiꞌmo aiꞌa atagineꞌa eꞌnae. \s1 Yesuꞌa fiki yosaeꞌmo ge huꞌnigeno falu teꞌniya gemae \p \v 12-13 Egaꞌamo Metani taonifatiꞌmo neꞌeꞌapaeꞌmo Yesuꞌa aga teꞌnigeno ageyana muga afagiꞌaleꞌmo fiki yosamo haneꞌnigeno ageyana asole haitamo maleꞌnigeno ageteno alagamo aeꞌnegaiye, huno huteno uꞌniye. Uno ageyana haitaꞌage haneꞌnigeno ageꞌniye. Fiki yosamoꞌmo alaga neꞌaeya afinaꞌmo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo alagamo oꞌaeꞌniye. \v 14 Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, halate alagamo oꞌaesanageꞌa vayaꞌmogi eꞌa lagiꞌa oꞌnegae, huno huꞌnigeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi afiꞌnae. \s1 Yesuꞌa alopa mono nopatiꞌmo alino hapa faino apataleꞌniya gemae \r (Mt 21:12-17; Lu 19:45-48; Yo 2:13-22) \p \v 15 Apakaemo Yulusalemu taonifiꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌa Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino ageyana ani mono nopiꞌmo maketi neꞌmalaya vayaꞌmo maiꞌnageno apaketeno alino hapa faino apataleꞌniye. Agaemo alu vayaꞌai monimo aliteꞌa Yu vayaꞌai monimo neꞌapamiya vayaꞌai hiꞌyalamuꞌapimo alino agoꞌya faino atalege namamo miya nefaiya vayaꞌai siaꞌapimo alino agoꞌya faino atalege huꞌniye. \v 16 Agaemo, mono no kateꞌmo kagemi yatapimo aliꞌnitutetapa osiyo, huno hapa paiteno ka akanino apateꞌniye. \v 17 Alino apaya malenoꞌaeꞌmo, \it vayaꞌmogimo noꞌnieꞌmo huꞌapaeꞌmo, nunumu nehaya none, huꞌa hugae,\it* huno avoꞌmo kae oꞌmaleꞌnifiye. Lapakaemo \it kumaya vayaꞌmo eꞌa fala kiꞌa neꞌmaiya nokana\it* hutapa alita hamaletapa ateꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \p \v 18 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo amagisaya kafeꞌmo kahauya huꞌa maiꞌnae. Muki vayaꞌmogimo geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnayaꞌmofeꞌmo agaefeꞌmo koli huꞌnae. \v 19 Hani hugefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo taonifiꞌmo ataleno uꞌniye. \s1 Falu teꞌniya yosamo ava gemae \r (Mt 21:20-22) \p \v 20 Kotilamiyapiꞌmo kateꞌmo neꞌuꞌapaeꞌmo ageyana fiki yosamoꞌmo muki haitaꞌagi akopaꞌagi hafuꞌyaꞌagi huno alagi falu teꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 21 Pitaꞌa Yesuꞌmo huꞌniya kavafeꞌmo agesamo afino ho huꞌniye. Hutenoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, ago. Ge hauꞌnana fiki yosamo ago falu teꞌniye, huno ha paiꞌnigeno \v 22 Yesuꞌa, Gotifeꞌmo lapakesa afitapa fatago hiyo. \v 23 Lama gemo lapa nepauve, huno, mago vekamoꞌa lole agesamo oꞌafiꞌneno, hisuva gemo alagi afole aigiye, huno agesa afino fatago huꞌnenoꞌaeꞌmo mani aveeꞌmo, nokamo atalekuka solovala anipiꞌmo asagauka aiyo, huno huꞌnisiyaꞌmoꞌmo huvo huno hisiya kavaꞌmo afaꞌa hugiye. \v 24 Ani kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo lapa nepauve, huno, lapakaemo na agufa yaꞌmo aliguve, hutapa nunumu hutapa afi nekesafi lapakesa afitapa fatago huꞌnetapa hiyo afaꞌa aligayanagi. \v 25 Nunumu hugefeꞌmo he titapa maiꞌnetapaeꞌmo hosu lapaipamo kalitapa ateꞌnisaya vekamo hosu kavaꞌamo alitapa atalegenoꞌao kokuꞌnapi Afotapimoꞌa ani kava huno hosu kavatapimo alino ataleno. \v 26 Hosu kavaꞌamo alitapa oꞌatalesayana kokuꞌnapi Afotapimoꞌa ani kava huno hosu kavatapimo afaꞌa alino oꞌatalegaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesufeꞌmo, ina laꞌmo ani agufa aliꞌyaꞌmo aliyo, huno kaha paiꞌniye, huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 21:23-27; Lu 20:1-8) \p \v 27 Apakaemo halate Yulusalemu taonifiꞌmo eꞌapaeꞌmo agaemo alopa mono no kumateꞌmo umenitata nehigeꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi vayatama vayanagi huꞌa agaetegamo eꞌnae. \v 28 Eꞌa ha paiꞌapaeꞌmo, haiya agufa alagena yaꞌmo yagaika neꞌapatana alagena yaꞌmo aliꞌnekaeꞌmo ani agufa kavaꞌmo nehane. Ina laꞌmo ani agufa kavaꞌmo huvo, huno kaha paiꞌniye, huꞌa afi geꞌnae. \v 29 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa, nagaeꞌeꞌmo mago gemo loka huꞌna lapafi gegauve. Geꞌnileꞌmo aetapa atagaina hutapa naha paisageꞌnaeꞌmo haiya agufa alagena yaꞌmo yagaiꞌna neꞌapatova alagena yaꞌmo aliꞌnofi, huꞌna lapa paiguve. \v 30 Gotiꞌa Yoniꞌmo aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo lekana paino ateꞌnifi vayaꞌmogimo lekana paiꞌa ateꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 31 apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, Lagaemo hutaeꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniye, huta hisunana agaemo hunoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo Yoni geꞌaeꞌmo lama gemo nehiye, hutapa osuꞌnae, huno lafi gegaiye. \v 32 Hugiyaꞌmofeꞌmo lagaemo hutaeꞌmo, vayaꞌmogi lekana paiꞌa ateꞌnae, huta hisunana ani gemoꞌeꞌmo hosugiye. Apakaemo muki vayaꞌaifeꞌmo koli huꞌnayaꞌmofeꞌmo ani gemo osuꞌnae. Muki vayaꞌmogimo Yonifeꞌmo alagepa vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌniye, huꞌa apakesamo afiꞌnae. \v 33 Afiꞌnayaꞌmofeꞌmo Yesufeꞌmo, oꞌafiꞌnone, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, ani kavaꞌmo huꞌna haiya agufa alagena yaꞌmo yagaiꞌna neꞌapatova alagena yaꞌmo aliꞌneꞌna ani kavaꞌmo nehufi, huꞌna lapa opaiguve, huno hapa paiꞌniye. \c 12 \s1 Nofi hoyaeꞌmo aeno kalafefa gemo huno huꞌniya gemae \r (Mt 21:33-46; Lu 20:9-19) \p \v 1 Yesuꞌa aepa faino aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa nofi hoyamo vai maleteno kegiꞌya huno ku ai maleteno nofi alagamo aeꞌa lata paisageno aniꞌamo lamisiya kelimo kafi maleteno yatala noꞌmo ani hoyaleꞌmo yagaiꞌa maisaya vayaꞌai noꞌmo ki maleꞌniye. Agaemo mago vayaꞌmogi yagaiꞌa ateꞌnisageno nofi alagamo afu lesigeꞌapaeꞌmo apakaemo ani nofi alagamo lagisayafeꞌmo apavaleno apateteno afagi kotegamo uꞌniye. \v 2 Nofi alagamo ago afu leꞌnigenoꞌaeꞌmo agaemo mago nofi alagamo alisiyafeꞌmo aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ateꞌnigeno hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌaitegamo uꞌniye. \v 3 Uꞌnigeꞌa hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌmogimo atafauꞌa amagiteꞌapaeꞌmo, okamigunanagi afaꞌa ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnageno ataleno uꞌniye. \v 4 Hoya aepa vekamoꞌa halate mago alu vekamo aliyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ategeno neꞌvigeꞌapaeꞌmo yafa kayotetiꞌmo aliꞌa anuꞌmo aiꞌa apalo atiꞌa amagiteꞌa aliꞌa hosu huꞌa ateꞌnae. \v 5 Agaemo mago alu vekamo aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌniya vekamo alino ategeno uno avaꞌyi nehigeꞌapaeꞌmo kamiti amagiꞌnae. Ani kava huno magoꞌe vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌamo aiseꞌamo apamagige mago vayaꞌamo kamiti apamagige huꞌa apamagiꞌnae. \v 6 Magoke mafaꞌneꞌaeꞌmo hau ayamopafiꞌmo hauꞌniya mafaꞌneꞌageꞌmo maiꞌnigeno henagaꞌamo, mani mafaꞌneꞌnimo geꞌamo afaꞌa afigae, huno huteno alino ateꞌnigeno uꞌniye. \v 7 Uꞌnigeꞌapaeꞌmo hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo, hoya aepa vekamo mafaꞌneꞌamoꞌmo muki afoꞌamo yaꞌmo aligiye. Amagigetao agaemo alisiya hoyamo lagaemo aligunanagi, huꞌa huteꞌa \v 8 atafauꞌa kamiti amagiteꞌa kefaꞌamo aliniꞌuꞌa kegiꞌya malaga yaga auꞌa ataleꞌnae. \v 9 Inagi hoya aepa vekamoꞌa na agufa kava hugiye. Eno hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa ateꞌnaya vayaꞌaina kamiti apamagiteno alu vayaꞌmogi hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa atesayafeꞌmo apavaleno apategaiye. \v 10 Lapakaemo mago gemo Gotiꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemo lekana opaiꞌnafiye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Yafatetiꞌmo noꞌmo nekiya vayaꞌmogimo mago yafafeꞌmo huꞌapaeꞌmo, afa yafane, huꞌa huꞌnaya yafaꞌmoꞌa mago hogote yafaꞌmo afole aiꞌniye. \v 11 Ala kava neꞌmoꞌa ani kavaꞌmo alino afole aino ateꞌnigeta ageta lahau aitetaeꞌmo, vae, huta, alagepa kavaꞌmo nehiye, huta nehune, \m huno huꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \v 12 Hapa paiꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo, ani aeno kalafefa gemo lagaefekeꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa atafauꞌa kalavusi huꞌa atesayafeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa muki vayaꞌaifeꞌmo koli huꞌnayaꞌmofeꞌmo ataleꞌa uꞌnae. \s1 Takesi hisaya kavafeꞌmo ge huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 22:15-22; Lu 20:20-26) \p \v 13 Apakaemo ataleꞌa uteꞌa Falasi vayaꞌe Helotiꞌa akame nehaya vayaꞌefeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, aneꞌai hanagi maleꞌnageno malage huno neꞌatafaiya kava hutapa yagaiꞌnetapa geꞌaletiꞌmo atafaiyo, huꞌa hapa paiteꞌa aliꞌa apateꞌnageꞌa agaetegamo uꞌnae. \v 14 Eꞌapaeꞌmo, Tisao, huꞌa, ago kageꞌnonana lama gemo nehana vekamo maiꞌneka muki vayaꞌaifeꞌmo koli osuka muki vayaꞌaitegamo magoke aiyaya kavaꞌmo nehane. Goti geꞌamo akame hisaya kavatefeꞌmo lama gekaletiꞌmo alika apaya neꞌmalane. Lagaemo takesi monimo Sisaꞌa yagaino neꞌapateya gamani vekamo amisunafeꞌmo keꞌaepa gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, amiyo, huno huꞌnifi osuꞌniye. \v 15 Takesi monimo apamisupi oꞌapamisune huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa apakesamo afiteꞌa apaipafatiꞌmo ge osuꞌnafa aeꞌa ati kaeꞌa huꞌnaya geꞌapimo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo namalageka hutapa nafi nekae. Alaga monimo alinitetapa nave liyo, huno hapa paiꞌniye. \v 16 Apakaemo alini eꞌa amiꞌnagenoꞌaeꞌmo, mani alaga monileꞌmo ina la augosaꞌe agiꞌeꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya monimo haneꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, Sisa augosaꞌe agiꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 17 Sisa yaꞌamo Sisana amitetapa Goti yaꞌamo Gotina amiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \s1 Faliꞌnaya vayaꞌmo he tisaya kavafeꞌmo loka huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 22:23-33; Lu 20:27-40) \p \v 18 Satiyusi mono vayaꞌmogimo faliꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo he otigae, huꞌa apakesamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌnae. Apakaemo loka huꞌa ateꞌapaeꞌmo, \v 19 Tisao, huꞌa, Moseseꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌmo aꞌmo aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno falitesigenoꞌaeꞌmo konagaꞌamoꞌmo koguꞌamo aliteno faliꞌniya vekamo aimuꞌyaleꞌmo mafaꞌnemo alino apateno, huno huꞌniye. \v 20 Mago afinaꞌmo seveniꞌa konagamo maiꞌnae. Nepuꞌapimoꞌmo mafaꞌnemo alino oꞌateno ataleno falitegeno \v 21 aganaꞌamoꞌmo kogu aꞌmo aliꞌniye. Napa tu konagaꞌamoꞌmo ani kava huno falitegeno napa tali konagaꞌamoꞌmo ani kava huno falitegeꞌa \v 22 ani kavaꞌmo huꞌa aliteꞌa falite falite huꞌa seveniꞌa konagamo ago faliꞌa hano huꞌnae. Falitagenoꞌaeꞌmo a kanomo henagaꞌamo faliꞌniye. \v 23 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tisagenoꞌaeꞌmo haiya vekaleꞌmo ani a kanomo maigiye. Seveniꞌa konagamogimo aliꞌnayaꞌmofeꞌmae, huꞌa afi geꞌnae. \v 24 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo Goti mukufi gemo oꞌafige Gotiꞌa ayamufaꞌage vekamo maiꞌniye hutapa oꞌafige huꞌnayaꞌmofeꞌmo ika ika lapakesamo neꞌafiye. \v 25 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tiꞌapaeꞌmo aꞌmo oꞌalige vele oꞌmaige hugayaꞌmonanafa kokuꞌnapi enisole vayakana huꞌa maigae. \v 26 Faliꞌa uꞌnayategatiꞌmo he tisaya kavafeꞌmo Moseseꞌa mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aise yosafatiꞌmo ata nelegeno Gotiꞌa Mosesefeꞌmo ha paiꞌniya gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Emalehamu Gotiꞌamoꞌna maige Aisiki Gotiꞌamoꞌnamo maige Yekopu Gotiꞌamoꞌnamo maige huꞌna Gotiꞌapimoꞌnamo maiꞌnove, huno huꞌniye.\it* \v 27 Agaemo alagi faliꞌnaya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌa oꞌmaiꞌnifa afaꞌa neꞌmaiya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌa maiꞌniye. Alagi ika ika lapakesamo afiꞌnetapaeꞌmo ani gemo nehae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hogote keꞌaepa geꞌaeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 22:34-40; Lu 10:25-28) \p \v 28 Mago vekamo keꞌaepa gemo afiteno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌa eno ge huge afige huꞌa maiꞌnaya gemo afiꞌniyana Yesuꞌa geꞌapileꞌmo alagepa huno aeno atagaina huno hapa paiꞌniye, huno agesa afitenoꞌaeꞌmo, keꞌaepa gefatiꞌmo hogote keꞌaepa gemo haiya gemo haneꞌniye, huno afi geꞌniye. \v 29 Afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, hogote keꞌaepa gemo haneꞌniyana, \q1 Isaleli vayaꞌmogitapamo afiyo, huno, Ala kava neꞌmo Gotitimoꞌa maiꞌniye. Ala kava neꞌmo magoke vekamo maiꞌniye. \v 30 Lapakaemo Ala kava neꞌmo Gotitapimofeꞌmo muki lapaipafatinagi muki lapaune lapamepatinagi muki lapakesamo neꞌafiya yatapifatinagi muki lapayamufafatinagi huno lapaino. \m Ani gemo hogote keꞌaepa gemo haneꞌniye, huno huteno, \v 31 Lole keꞌaepa gelaꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 lapakaitapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo nelapaiya kava huno lapaopaleꞌmo neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo lapaino, \m huno huꞌniye. Huno huteno, mani lole keꞌaepa gelaꞌmoꞌa muki keꞌaepa geꞌamo ago aeno aga seꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 32 Ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, alagepa gemo hane. Gotiꞌa magoke vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo alu gotiꞌa oꞌmaiꞌnifa agaiꞌagekeꞌmo maiꞌniye, huka hana gemo lama gemo hane. \v 33 Agaefeꞌmo muki laipafatinagi muki lagesamo neꞌafuna yatifatinagi muki laune lamepatinagi muki layamufafatinagi huno lahauꞌnisigeta lagaitieꞌmo lahau layamopafiꞌmo nelahaiya kava huta lahaopaleꞌmo neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo lahaisiya kavaꞌmoꞌa afumo amagita atafiꞌmo kaeta Gotiꞌmo ofalinimo amige alu ofalinimo amige hisuna kavaꞌmo ago aeno aga seꞌniye, huno huꞌniye. \v 34 Yesuꞌa ani huꞌniya gemo afitenoꞌaeꞌmo alagepa huno afiꞌniye, huno agesamo afitenoꞌaeꞌmo, kagaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo uka haika falesanafeꞌmo eka hogo huꞌnane, huno ha paiꞌniye. Yesuꞌa ani gemo huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo koli huteꞌa magoꞌe gemo huꞌa loka huꞌa afi okeꞌnae. \s1 Kalaisi nefeꞌmo ge huno apafi geꞌniya gemae \r (Mt 22:41-46; Lu 20:41-44) \p \v 35 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino alino apaya neꞌmalenoꞌaeꞌmo, na kava higeꞌapaeꞌmo keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo Nevini akamelegati aginagoꞌamo maiꞌniye, huꞌa nehae. \v 36 Aote Aunemeꞌamoꞌmo Neviniꞌmo mago gemo alino amiꞌnigeno hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmo Ala kava neꞌnieꞌmo hunoꞌaeꞌmo, lamaga nahaopaleꞌmo faika maime maime neꞌugeꞌnao kamekamo apamagisugeꞌa kaiya afeꞌalumelaga maigayanagi, \m huno huꞌniye. \v 37 Neviniꞌa Kalaisi nefeꞌmo Ala kava neꞌnie, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo haiya kava huno Kalaisi neꞌmoꞌa Nevini akamelegati aginagoꞌamo maiꞌniye, huno apafi geꞌniye. Muki asole vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo amuse huꞌnae. \v 38 Alino apaya maletenoꞌaeꞌmo, keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌaifeꞌmo ehetapiye. Apakaemo hapauꞌnigeꞌa yatala kukenamo aliꞌa vaiꞌa aliteꞌa umenitata nehae. Maketi kumategamo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ge apamamaeteꞌa amuse huꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo nehapaiye. \v 39 Hapauꞌnigeꞌa alu mono nopiꞌe alu mono nopiꞌeꞌmo haiꞌa anaga maige yagita nehayategamo ala apaki vayaꞌmo neꞌmaiya siateꞌmo haiꞌa maige nehae. \v 40 Apakaemo kogu aꞌneꞌai kagemi yaꞌapimo kumayaꞌmo aliteꞌapaeꞌmo aeꞌa ati kaesayafeꞌmo yatala nunumu nehae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Kogu a kanomoꞌa ofalini monimo maleꞌniya gemae \r (Lu 21:1-4) \p \v 41 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino ofalini monimo neꞌmalaya kesimo haopaleꞌmo fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogimo ofalini monimo maleꞌnageno apakeꞌniye. \v 42 Mago kogu a kanomo kagemi yaꞌamo ohaneꞌniya kogu a kanomoꞌa eno lole asagalifa monilaꞌmo maleꞌnigeno ageꞌniye. \v 43 Agaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, lama gemo lapa nepauve, huno, mani kogu a kanomo kagemi yaꞌamo ohaneꞌniya kogu a kanomoꞌa maleꞌniya monimoꞌmo muki vayaꞌamogimo maleꞌnaya monimo ago aeno aga seꞌniye. \v 44 Muki vayaꞌamogimo alopa moniꞌapimo maleꞌnaya yapatiꞌmo alini eꞌa maleꞌnayaꞌmonanafa agaemo moniꞌamo oꞌmaleꞌniya yapatiꞌmo neꞌyaꞌamo miya faino nesiya monimo ataleno hano huꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \c 13 \s1 Yesuꞌa ma mopamo hano hisiya afinafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 24:1-2; Lu 21:5-6) \p \v 1 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopatiꞌmo nelamigenoꞌaeꞌmo mago vekamo geꞌamo neꞌafiya vekamoꞌa, Tisao, huno, ago kanale yafatetiꞌmo alagepa nokoꞌageꞌmo ki maleꞌnaya nokoꞌmo haneꞌniye, huno ha paiteno amuse huꞌniye. \v 2 Yesuꞌa, alagepa nokoꞌageꞌmo ageꞌnapiye. Magoke yafateꞌmo akalo akalo huno ohanegaifa heꞌa halagape vaiteꞌa muki yafaꞌamo aliꞌa aiꞌa atagu faeꞌa aote aote huꞌa atalegae, huno ha paiꞌniye. \v 3 Agaemo Alifiꞌaepa avefiꞌmo haino fai maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yu vayaꞌai alopa mono noꞌmo aulagaleꞌmo haneꞌnigeꞌapaeꞌmo Pitaꞌagi Yemisiꞌagi Yoniꞌagi Eꞌnaluꞌagi huꞌa apakaiꞌapigeꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo, \v 4 hainu afinaꞌmo afole aigiye. Afiꞌnisunageno afole aisi yafeꞌmo laha paiyo, huꞌa afi geꞌnae. \v 5 Yesuꞌa aepa faino hapa painoꞌaeꞌmo, humi olapatesayafeꞌmo ehetapiye, huno, alagepa hutapa yagaiyo. \v 6 Asole vayaꞌmogimo nagiꞌnimo aeteꞌapaeꞌmo, nagaemo Kalaisiꞌnamo neꞌove, huꞌa huteꞌa asole vayaꞌaina humi apategae. \v 7 Lapaopaleꞌmo kame hisaya kavafeꞌmo ava gemo hisagetapa afige afagitega kame hisaya kavafeꞌmo ava gemo hisagetapa afige hutetapaeꞌmo lapau aitetapa koli osiyo. Ani kavaꞌmo afole aigiyaꞌmonanafa hano hisiya afinaꞌmo henagaꞌageꞌmo afole aigiye. \v 8 Mago nofi vayaꞌmogi uꞌa alu nofi vayaꞌeꞌmo kame hugae. Mago gamani vayaꞌmogi uꞌa alu gamani vayaꞌeꞌmo kame hugae. Imimaꞌmo aote aote huno alige kafu hu kavaꞌmo afole aige hanageke kavaꞌmo afole aige huno afole aigiyaꞌmonanafa apakafu nekiya kavaꞌmo saufamogeno afole aigiye. \v 9 Mago vayaꞌmogimo lapatafauꞌa kanisole vayaꞌai agotileꞌmo lapavaleliꞌa uge alu mono nopi alu mono nopiꞌmo lapamagige huteꞌa gamani vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegaꞌe yagaiꞌa neꞌapataya kini vayaꞌai apaulagaleꞌeꞌmo nagiꞌnilefeꞌmo utapa he ti netapa lama gemo hugae. \v 10 Hogoteꞌa muki alu nofi vaya alu nofi vayaꞌaifeꞌmo nava gemo huꞌa alagepa faigoko geꞌnimo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌa hano hugae. \v 11 Lapatafauꞌa agoti huꞌa lapatesayafeꞌmo lapavaleliꞌuꞌa apamisagetapaeꞌmo hogotetapa hutapaeꞌmo, na agufa gemo hugupi, hutapa osutapa ani afinaꞌmo Gotiꞌa alino lapamisiya gemo hapa paiyo. Lapakaemo hapa opaigafa Aote Aunemeꞌamoꞌa hapa paigiye. \v 12 Mago vayaꞌmogi konagaꞌapimo apamagisageꞌa falisayafeꞌmo apavaleꞌa apamige mafaꞌneꞌapimo apavaleꞌa apamige itaꞌapi afoꞌapimogimo apavaleꞌa apamige hugae. \v 13 Muki vayaꞌmogimo nagiꞌnilefeꞌmo apaini huꞌa lapategayaꞌmonanafa oꞌataleꞌa atafauꞌa alagi huꞌa maime maime neꞌvisaya vayaꞌaina hano hisiya afinaꞌmo apakufamo alino katino apateteno hapau vaigiye. \v 14 Lekana nepaiya vayaꞌmogitapamo mani gemo aepaꞌamo alagepa hutapa afiyo. Lapakaemo agegayana \it lusi hosu yaꞌmoꞌa alino hano huno atesiya agufa yaꞌmo haneꞌnisigetapa\it* agegae. Neniyoꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa ani yafeꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniye. Ani agufa hosu yaꞌmo ohaneꞌnisiya nopiꞌmo haneꞌnisigetapa agetetapaeꞌmo ataletapa lapaune heyo. Yutiya kotega maiꞌnisaya vayaꞌmogi avelegamo apaune hetaleꞌa haiꞌa maiyo. \v 15 Inagi nokatoꞌmule maiꞌnisaya vayaꞌmogimo kagemi yaꞌapimo aliniꞌa visayafeꞌmo lamiꞌa noꞌapifiꞌmo ohaiyo. \v 16 Hoyaꞌapifilaga maiꞌnisaya vayaꞌmogi saketiꞌapimo aliꞌa vaisayafeꞌmo halate aiꞌa atagi neꞌa oꞌmeyo. \v 17 Vaehae, huꞌna, ani afinaꞌmo apaipaguꞌe maiꞌnisaya aꞌneꞌe mafaꞌnemo nu neꞌapamisaya aꞌneꞌefeꞌmo nahau huve. \v 18 Yasi alisiya afinaꞌmo lapaune osesayafeꞌmo nunumu hiyo. \v 19 Ani afinaꞌmo afole aisiya hanageke yaꞌmoꞌa hogoteno afole aiꞌniya hanageke yaꞌmo Gotiꞌa ma mopamo alo huꞌniya afinatetiꞌmo afole aime aime eꞌniya hanageke yanagi muki afole aisiya hanageke yanagi huno ago aeno aga seno afole aigiye. \v 20 Ala kava neꞌmoꞌa ani agufa hanageke afinaꞌmo alino hogo huno oꞌateꞌniyesinana muki vayaꞌamo ago faliꞌnaesinaꞌmonanafa lekana paino apateꞌniya vayaꞌaitefeꞌmo ani hanageke afinaꞌmo aliꞌna hogo huꞌna ategauve, huno agesamo afiꞌniye. \v 21 Mago vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Ageyo, huꞌa, Kalaisiꞌa manile maiꞌniye, huꞌa huge, ageyo, huꞌa, mugalega maiꞌniye, huꞌa huge hisagetapaeꞌmo, lama gemo nehae, hutapa lapakesamo oꞌafiyo. \v 22 Mago vayaꞌmogi, Kalaisiꞌna maiꞌnove, huꞌa huge Gotitegati gemo aliniꞌneꞌna aeꞌna hakalo huꞌna hapa nepauva vekamo maiꞌnove, huꞌa huge huteꞌa noꞌagaya apaune kavaꞌmo huteꞌa ago lekana paino apateꞌniya vayaꞌaifeꞌmo humi apatesayafeꞌmo ani kavaꞌmo hugayaꞌmonanafa afaꞌa humi oꞌapategae. \v 23 Nagaemo muki afole aisiya kavafeꞌmo ago lapa paiꞌnovanagi alagepa hutapa yagaiyo. \s1 Vemo mafaꞌnemo henagaꞌamo eminesiya gemae \r (Mt 24:29-31; Lu 21:25-28) \p \v 24 Ani afinaꞌmo lusi hanageke yaꞌmo afole aitesigenoꞌaeꞌmo yegemo olesigeno kaimo olegaiye. \v 25 Muki kanefiꞌamo kokuꞌnapatiꞌmo aino atafaino asagauno aigiye. Kokuꞌnapi haneꞌniya yaꞌamoꞌmo atete nehisigenoꞌaeꞌmo alino aino atagu faeno atalegaiye. \v 26 Neꞌatalesigeꞌapaeꞌmo agesayana Vemo mafaꞌnemoꞌa ha le konali yaꞌamo aliteno himamuꞌaꞌeꞌmo hiyateꞌmo eminesigeꞌa agegae. \v 27 Agaemo enisole vayaꞌamo alino apatesigeꞌa ma mopamo loleꞌe loleꞌe atupaleꞌe kokuꞌna atupaleꞌeꞌmo uꞌeꞌa huꞌa lekana paino apateꞌniya vayaꞌamo apavaleli eꞌa aliꞌa anupa huꞌa apategae. \p \v 28 Fiki yosaeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo huguvanagi afitetapaeꞌmo agetapa aeto hiyo. Fiki yosamoꞌa ausisi aeteno anupa neꞌmalegetapaeꞌmo saufa kafugamo lamigefe hiye, hutapa nehae. \v 29 Ani kavaꞌmo hutapa lapa paiꞌnova gemo afole aisigetapaeꞌmo ani afinaꞌmo alagi hogo hiye, hutapa hiyo. \v 30 Lama gemo lapa nepauve, huno, hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayapatiꞌmo ofaliꞌnisageno muki lapa nepauva kavaꞌmo afole aigiye. \v 31 Kokuꞌnaꞌe ma mopaꞌeꞌmo hano hugiyaꞌmonanafa geꞌnimo alagi hano osuno afaꞌa hanege hanege huno hanegaiye. \s1 Hainu afinaꞌmo afole aisifi huno huꞌniya gemae \r (Mt 24:36-44) \p \v 32 Na afinapi na kanalepi huꞌa muki vayaꞌmogimo oꞌafiꞌnae. Kokuꞌnapi enisole vayaꞌmogiꞌe Mafaꞌneꞌamoꞌeꞌmo oꞌafiꞌnayaꞌmonanafa Afoꞌamokeꞌmo afiꞌniye. \v 33 Hainu afinaꞌmofi hutapa oꞌafiꞌnayaꞌmofeꞌmo ehetapiye, huꞌna, alagepa hutapa yagaitapa maiꞌnetapa nunumu hutapa maiyo. \v 34 Ina kavakana huno haneꞌniyanagi afiyo. Mago no aepa vekamo ataleno afagi kotega ugefe hunoꞌaeꞌmo aliꞌyaꞌaleꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, ina yaꞌnileꞌe ma yaꞌnileꞌeꞌmo yagaitapa nateyo, huno hapa paiteno alino fako huno apaote apaote huno yagaino apateꞌniye. Agaemo kipaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vekaeꞌmo alagepa huka kava yagaika maiyo, huno ha paiꞌniye. \v 35 Ani kavaꞌmo hutapa alagepa hutapa yagaitapa maiyo. Lapakaemo no aepa vekamo hainu afinaꞌmo egaifi uneꞌmo esifi felugakukuꞌmo esifi kokole age neꞌaiya agufa afinaꞌmo esifi kotilamisiyapiꞌmo esifi hutapa oꞌafiꞌnayaꞌmofeꞌmae. \v 36 Alagepa hutapa kava yagaitapa maiyo, fiku yanageno malage huno eno lapakesiyana lapau kaletapa maiꞌnisageno lapakegaiye. \v 37 Lapa nepauva agufa gegeꞌmo huꞌna muki vayaꞌaifeꞌmo alagepa hutapa yagaitapa maiyo, huꞌna hapa nepauve, huno hapa paiꞌniye. \c 14 \p \v 1 Lole afinaꞌmo utesigenoꞌaeꞌmo Yu vayaꞌai Pasova hopa afinaꞌmo peleti mayamo aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya afinaꞌmo afole aigefe huꞌniye. Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo kesi katetiꞌmo uꞌa Yesuꞌmo atafauꞌa kamiti amagisaya kafeꞌmo kahauya huꞌa maiꞌnae. \v 2 Maiꞌneꞌapaeꞌmo, fiku yanageꞌa neꞌatafausunageꞌapaeꞌmo hopa afinaꞌmogeꞌa avavu aliꞌa lamagigayanagi oꞌatafaigetao, huꞌa huꞌnae. \s1 Mago a kanomoꞌa Yesu agufaleꞌmo uvelimo faleno ateꞌniya gemae \r (Mt 26:6-13; Yo 12:1-8) \p \v 3 Yesuꞌa Metani taonifiꞌmo Saimoniꞌa lepalosi yaꞌmo hauno hageꞌniya vekamo nopiꞌmo maiꞌniye. Neꞌyaꞌmo neꞌnegenoꞌaeꞌmo mago a kanomoꞌa alagepa atumo neꞌaiya uvelimo lusi moniletiꞌmo miya nefaiya uvelimo yafa kepi uvelimo alinineno ani uveli keꞌmo aino atagi maleꞌneno agenopafiꞌmo aeno lakino faleno ateꞌniye. \v 4 Mago vayaꞌmo anifi maiꞌnaya vayaꞌmogimo ageteꞌa apaipa leꞌa ateteꞌa apakaiꞌapimo, na kava higenoꞌaeꞌmo alagepa atumo neꞌaiya uvelimo alinineno fiku lakino faleno ateꞌniye. \v 5 Ani uvelimo maketi huꞌnonesinana tali hataleti kinamo aliteta kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌaina aliniteta apamunesine, huꞌa huteꞌa ge hauꞌnae. \v 6 Yesuꞌa, na kava higetapaeꞌmo kanamo alitapa neꞌamiye. Nagaetegamo lusi alagepa kavaꞌmo huno neꞌnate. Afaꞌa ataleyo. \v 7 Kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌmo muki afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo lokaeꞌa neꞌmaiyaꞌmofeꞌmo lapausiya afinaꞌmo apakaemo alagepa hutapa hapa maegayaꞌmonanafa nagaemo muki afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo lokaeꞌna oꞌmaiguve. \v 8 Afaꞌa huꞌniyesina agufa kavaꞌmo ago huno nateꞌniye. Hogoteno nagufamo alino alo huno nateꞌniyanageꞌna falisugeꞌapaeꞌmo kanolufiꞌmo kiꞌa nategae. Kanolufiꞌmo kiꞌa natesayafeꞌmo alagepa atumo neꞌaiya uveliletiꞌmo faleno nateꞌniye. \v 9 Alagi lama gemo lapa nepauve, huno, vayaꞌmogimo nava gemo mani alagepa faigoko geꞌnimo aliniꞌuꞌa muki haopalegamo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisageꞌa afisaya vayaꞌmogimo mani a kanomoꞌa huꞌniya kavafeꞌmo apakesamo afisayafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliguve, huno huꞌniya gemae \r (Mt 26:14-16; Lu 22:3-6) \p \v 10 Hapa paitegenoꞌaeꞌmo Yutasiꞌa geꞌamo neꞌafiya vekamo tuolofuꞌa vayapati vekamo apataleno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegamo Yesuꞌmo avaleno apamisiyafeꞌmo uꞌniye. \v 11 Uno hapa painoꞌaeꞌmo, avaleliꞌneꞌna lapamiguve, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo apamogaga aiteꞌa, mago kutulu monimo hageta kamigune, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo avalelinuno apamisiya kafeꞌmo aepa faino kahauya huno maiꞌniye. \s1 Pasova neꞌyaꞌmo neꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 26:17-25; Lu 22:7-14; 22:21-23; Yo 13:21-30) \p \v 12 Yu vayaꞌmogi aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya hopa afinapatiꞌmo hogote hopa afinaꞌmo aikeli sipisipimo apamagiꞌa Pasova neꞌyaꞌmo neꞌnaya afinaꞌmo afole aiꞌniye. Afole aiꞌnigeꞌapaeꞌmo Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo haiyaꞌalegamo uta alo hisune, huꞌa afi geꞌnae, \v 13-14 Yesuꞌa lole vekalaꞌanifeꞌmo, alopa taonifiꞌmo uta haitana ani keꞌina alinino neꞌesiya vekaꞌeꞌmo fotu hutetanaeꞌmo akame hutana viꞌao. Haisiya nopi vekaeꞌmo, Tisa vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, nagaeꞌe geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesuna noꞌmo haiyateꞌmo haneꞌniye, huno huꞌniye, hutana ge hutana afi geꞌao. \v 15 Agaemo lana valelinuno haino anaga agotofule nopiꞌmo aeno anagi malefa noꞌmo alo hu maleꞌniyanageno alino lana veligiye. Ani nopiꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo alo hiꞌao, huno hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana uꞌnaꞌae. \v 16 Geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo taonifiꞌmo uꞌana Yesuꞌa hana paiꞌniya kavaꞌmo huꞌana ageteꞌana Pasova neꞌyaꞌmo alo huꞌnaꞌae. \v 17 Yegemo lamino faleꞌnigeꞌapaeꞌmo Yesuꞌe tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo eꞌa nopiꞌmo haiꞌa maiꞌnae. \v 18 Hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa, alagi lama gemo lapa nepauve, huno, lapakaepatiꞌmo mago vekamo nagaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌneya vekamoꞌa kame vayaꞌaina navaleno apamigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 19 Hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌai apaipamoꞌmo lusi kava huno kana huꞌnigeꞌapaeꞌmo apamete apamete huꞌa, nagaefeꞌmo nehapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 20 Lapakaepati vekamoꞌa nagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno peleti mayamo aliteno yuvapafi anipiꞌmo alino aeteno neꞌniya vekamae, huno huꞌniye. \v 21 Huteno, Vemo mafaꞌnemoꞌmo Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya kateꞌmo afaꞌa ugiyaꞌmonanafa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekalegamo lusi aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Itaꞌamoꞌmo alino oꞌateꞌniyesinana agaetefeꞌmo kanale huꞌniyesine, huno hapa paiꞌniye. \s1 Ala kava neꞌmo kaveꞌmo neꞌnaya gemae \r (Mt 26:26-30; Lu 22:15-20; 1Ko 11:23-25) \p \v 22 Neꞌyaꞌmo neꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa peleti mayamo aliꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heteno alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina apamitenoꞌaeꞌmo, manimona nagufaꞌnimogi alitapa neyo, huno huꞌniye. \v 23 Huno huteno kapumo aliꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heteno apamiꞌnigeꞌa mukiꞌamogimo ani kapufatiꞌmo neꞌnae. \v 24 Agaemo hunoꞌaeꞌmo, mani kapufi aniꞌmo kolaꞌnimae. Gotiꞌa ma kavaꞌmo huguve, huno hu maleꞌniya saufa kotalake gemo afole aisiyafeꞌmo muki asole vayaꞌaitefeꞌmo aiꞌna lakiguve. \v 25 Alagi lama gemo lapa nepauve, huno, halate nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌvisugenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kotetiꞌmo saufa aniꞌmo lapakaegiꞌeꞌmo magokepi negaune, huno hapa paiꞌniye. \v 26 Apakaemo mono yokemo huteꞌa kumatega uꞌa lamiteꞌa Alifiꞌaepa avefiꞌmo haiꞌnae. \s1 Yesuꞌa Pitafeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya gemae \r (Mt 26:31-35; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38) \p \v 27 Yesuꞌa, Hemeni haniꞌilagamo nagaeteꞌmo afole aisiya kavatefeꞌmo mukiꞌamogitapa ago asagautapa aigae. Goti Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo ani kavafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Nagaemo sipisipileꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo neꞌamagisugeꞌapaeꞌmo sipisipi anagaꞌamo atagu faeꞌa apaune heꞌa u eꞌa hugae, \m huno huꞌniye. \v 28 Huꞌniyaꞌmonanafa kanolufatiꞌmo halate ago alino he tino natesigeꞌnaeꞌmo Galeliya kotegamo uꞌna hogo netesugetapa ugae, huno hapa paiꞌniye. \v 29 Pitaꞌa, muki vayaꞌamo ago kataleꞌa ugayaꞌmonanafa nagaemo alagi kataleꞌna oꞌuguve, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 30 alagi lama gemo kaha nepauve, huno, ani haniꞌilagamo kokolemoꞌmo lole afinaꞌmo age oꞌaiꞌnisigekaeꞌmo nagaefeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo hukaeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 31 Pitaꞌa magoꞌe huno lokiya gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, kagaeꞌeꞌmo magokepi faliguꞌanageꞌna alagi oꞌageꞌnova vekae, huꞌna osuguve, huno huꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo mukiꞌamogimo ani agufa gegeꞌmo huꞌnae. \s1 Getesemani hoyafiꞌmo uno nunumu huꞌniya gemae \r (Mt 26:36-46; Lu 22:39-46) \p \v 32 Apakaemo mago mopamo agiꞌamo Getesemanimo uteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, manile maiꞌnigeꞌnao nagaemo uꞌna mugalega nunumu hino, huno hapa paiteno apataleno \v 33 Pitaꞌagi Yemisiꞌagi Yoniꞌagi huno apavalelino uꞌniye. Agaemo aepa faino lusi kava huno hau aitenoꞌaeꞌmo amoꞌya aiꞌnigeno \v 34 hapa painoꞌaeꞌmo, hosu kavaꞌmoꞌa faino ku aino yagaino nateꞌnigeno naipamoꞌmo lusi kava huno kana huꞌnigeꞌna falisuva naipamo nekaliye. Manileꞌmo maiꞌnetapa kava yagaitapa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 35 Apatalenuno aise afagiꞌaleꞌmo mopafiꞌmo asagauno aino agoꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo hosu afinaꞌmo faino kasalo paesiyafeꞌmo nunumu huꞌniye. \v 36 Nunumu hunoꞌaeꞌmo, Afoꞌnimogae, huno, kagaemo muki kavaꞌamo huguve huka hisana kavaꞌmo afaꞌa hugane. Mani kapumo nagaetegatiꞌmo alinikuka atalo. Ani gemo huvaꞌmonanafa nagaemo nahauꞌniya kavaꞌmo osuka kagaemo kahauꞌnisiya kavaꞌmo afaꞌa huvo, huno nunumu huꞌniye. \v 37 Nunumu huteno aino atagi neno eno apakeyana loleꞌe magoꞌe vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apau kaleꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo Pitafeꞌmo, Saimoniyo, huno, kau kaleꞌnapiye. Magoke aovamo afaꞌa yagaika oꞌmaiꞌnapiye, huno afi geꞌniye. \v 38 Apakaefeꞌmo, lapamalageka hisiya kavapiꞌmo haitapa ofalesayafeꞌmo yagaitapa maiꞌnetapa nunumu hiyo. Lapaunelapameꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo, afaꞌa hugune, huno nehiyaꞌmonanafa amega lapakufamoꞌa hisayafeꞌmo lokiya noꞌvaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 39 Halate apatalenuno hogoteno huꞌniya agufa gemo huno nunumu huꞌniye. \v 40 Huteno aino atagi neno eno apakeyana apau mai mai huꞌnigeꞌa apau kaleꞌa maiꞌnageno apakeꞌnigeꞌapaeꞌmo, haiya agufa gemo husupi, huꞌa apakesamo oꞌafiꞌnae. \p \v 41 Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo halate aino atagi neno uno hapa painoꞌaeꞌmo, maitapa falu hutapageꞌmo lapau kaletapa maiꞌnafiye. Haiꞌmae. Ani afinaꞌmo ago afole aiyanagi ageyo, huno, apakaemo Vemo Mafaꞌnemo avaleliꞌuꞌa hosu vayaꞌai apayapiꞌmo atesayafeꞌmo neꞌae. \v 42 He tita vigetao. Ageyo, huno, nagae kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamo ago neꞌe, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌmo atafauꞌa ayatalateꞌmo nofi kiꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 26:47-56; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12) \p \v 43 Yesuꞌa ani gemo nehigenoꞌaeꞌmo Yutasiꞌmo tuolofuꞌa vayapati vekamo geꞌamo neꞌafiya vekaꞌe asole vayaꞌeꞌmo naipe alige kayoꞌmo alige huliꞌa eꞌnae. Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi vayatama vayanagi huꞌa aliꞌa apateꞌnageꞌa eꞌnae. \v 44 Kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamoꞌa hogotenuno alagena kavaꞌmo hisiyafeꞌmo, uꞌna haeꞌna nesuva vekaꞌina ani vekamogi utapa atafauta avalelitapa viyo, huno hapa paiꞌniye. \p \v 45 Yutasiꞌa uno avaꞌyi hutenoꞌaeꞌmo Yesufeꞌmo uno, Tisao, huno huteno haeno neꞌniye. \v 46 Haeno neꞌnigeꞌapaeꞌmo uꞌa Yesuꞌmo atafauꞌnae. \v 47 Neꞌatafagenoꞌaeꞌmo agaeꞌeꞌmo he tino maiꞌniya vekamoꞌa naipemo asagino hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo agesamo heno lafe huno ataleꞌniye. \v 48 Yesuꞌa, vayaꞌmo apamagiteꞌa kumayaꞌmo neꞌaliya vayaꞌaina kalavusi huꞌa apatesayafeꞌmo naipe alige kayoꞌmo alige huliꞌa neꞌaya kava hutapa alinitapa nagaetegamo neꞌafiye. \v 49 Nagaemo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo lapakaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌneꞌna alopa mono nopiꞌmo aliꞌna apaya maleꞌna maiꞌnova afinaꞌmo oꞌnatafauꞌnae. Oꞌnatafauꞌnayaꞌmonanafa Goti Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo alagi afole aisiyafeꞌmo huꞌniye. \p \v 50 Ani gemo hutegeꞌapaeꞌmo muki geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo ataleꞌa apaune heꞌnae. \v 51-52 Mago neya vekamoꞌa yaveyave lavolavoꞌageꞌmo vailiꞌniya vekamoꞌa Yesuꞌmo akame huno neꞌvigeꞌapaeꞌmo neya vayaꞌmogimo atafauꞌa lavolavoꞌageꞌmo asagiꞌa alitageno agufaꞌalagaꞌagekeꞌmo ataleno aune heno uꞌniye. \s1 Kanisole vayaꞌmogimo agoti huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 26:57-68; Lu 22:54-55; 22:63-71; Yo 18:13-14; 18:19-24) \p \v 53 Apakaemo Yesuꞌmo avaleliꞌuꞌa hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo haiꞌnae. Muki vayaꞌamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi vayatama vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa maiꞌnae. \v 54 Pitaꞌa apamasa hulinuno hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo no kumateꞌmo haino kava neꞌyagaiya ati vayaꞌeꞌmo ataleꞌmo loto huꞌa maiꞌnae. \v 55 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe kanisole vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesuꞌmo amagisageno falisiya gemo afisayafeꞌmo kahauya huꞌnayana oꞌafiꞌnae. \v 56 Asole vayaꞌmogimo aigofe faigoko gemo huꞌnayaꞌmofeꞌmo magoke agufa gemo osuꞌnafa alu ge alu gemo huꞌnageꞌapaeꞌmo amagisageno falisiya gemo alagi oꞌafiꞌnae. \v 57 Huꞌnageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌamogi he tiꞌa Yesufeꞌmo aigofe gemo huꞌnae. \v 58 Apakaemo huꞌapaeꞌmo, afiꞌnonageno alopa mono noꞌmo vayaꞌmogi apayatetiꞌmo ki maleꞌnaya nofeꞌmo heꞌna halagape vaiteꞌna loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeꞌna vayaꞌmogi okisaya agufa kava huꞌna kiguve, huno huꞌnigeta afiꞌnone, huꞌa huꞌnayaꞌmonanafa \v 59 apakaemo alu ge alu gemo huꞌnae. \v 60 Hutagenoꞌaeꞌmo hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ani vayaꞌai apaulagaleꞌmo he tino Yesufeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, magoke gemo aeka atagaina huka osugapiye. Haiya agufa faigoko gemo kagaetegamo nehae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 61 geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha opaino afaꞌa maiꞌniye. Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa halate loka hunoꞌaeꞌmo, Kalaisigamo hao ke nehaya vekamo mafaꞌneꞌamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 62 he, maiꞌnove, huno ha paiteno, lapakaemo agegayana vemo mafaꞌnemoꞌa ayamufaꞌage vekamo lamaga haopaleꞌmo fai maiꞌneno he tino hiyapiꞌmo eminesigetapa agegae, huno ha paiꞌniye. \v 63 Huꞌnigeno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo agaiꞌa agufaletiꞌmo yatala kukenaꞌamo alino apake aino ataleteno, magoꞌe vayaꞌmogi eꞌa faigoko geꞌamo huꞌa laha paisageta afisuna gemo ohanegaiye. \v 64 Gotifeꞌmo huno faipa huno ateꞌniya gemo ago afiꞌnagi na agufa kavafeꞌmo lapakesamo afiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo muki vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, hosu gemo huꞌniyanageno afaꞌa faligiye, huꞌa huꞌnae. \p \v 65 Mago vayaꞌamogi aepa faiꞌa apavenatuꞌna heꞌa atege augosafiꞌmo lavolavoletiꞌmo hayaeꞌa ateꞌneꞌa siki kayoꞌmo amagiteꞌapaeꞌmo, ina laꞌmo kamagiꞌnifigi kaune gemo huka laha paiyo, huꞌa huge huge huꞌa maiꞌnae. Ati vayaꞌmogimo lusi kava huꞌa amagiꞌnae. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huno huꞌniya gemae \r (Mt 26:69-75; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18,25-27) \p \v 66 Pitaꞌa kuma afelaga maiꞌnigenoꞌaeꞌmo hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo kayokayo aꞌmafaꞌnemo eꞌniye. \v 67 Eno ageyana Pitaꞌa ataleꞌmo loto huno maiꞌnigeno aulu haeno ageno alagepa huno ageꞌnenoꞌaeꞌmo, kagaemo Nasalasa taonifi vekamo Yesuꞌeꞌmo maiꞌnaꞌae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 68 haꞌao, huno hutenoꞌaeꞌmo, nehana gemo noꞌafugi na agufa kavafeꞌmo ani gemo nehapi huꞌna oꞌafuve, huno huteno no folagapiꞌmo uꞌeꞌa nehaya kateꞌmo uno maiꞌnigeno kokolemoꞌmo age aiꞌniye. \v 69 Kayokayo aꞌmafaꞌnemoꞌa ageteno halate anile maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, apakaepati vekamo maiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeno \v 70 Pitaꞌa halate magoꞌe gemo hunoꞌaeꞌmo, oꞌageꞌnove, huno huꞌniye. Aise afinaꞌmo utegeꞌapaeꞌmo anileꞌmo he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo Pitafeꞌmo, lama gemo hune, huꞌa, alu kagemo neꞌainageta afiꞌnonaꞌmofeꞌmo Galeliya kotega vekamo maiꞌnane. Galeliya kotega vekamo maiꞌnanaꞌmofeꞌmo apakaepati vekamo maiꞌnane, huꞌa huꞌnageno \v 71 Pitaꞌa, lama gemo nosisuvana Gotiꞌa afaꞌa namagigiye. Anagatiꞌmo alagi lama gemo nehuvana oꞌageꞌnova vekae, huno hapa paiꞌniye. \v 72 Hapa nepaigenoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo lole afinaꞌmo age aiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa Pitafeꞌmo hogoteno ha painoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo lole afinaꞌmo age oꞌaiꞌnisigekaeꞌmo nagaefeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya geeꞌmo agesamo afino ho huteno aviꞌyaꞌmo huꞌniye. \c 15 \s1 Yesuꞌmo Pailatitegamo avaleliꞌa uꞌnaya gemae \r (Mt 27:1-2; 27:11-14; Lu 23:1-5; Yo 18:28-38) \p \v 1 Kotilamiyapiꞌmo malage huꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi vayatama vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi magoꞌe kanisole vayanagi huꞌa ge huge afige huꞌnae. Huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa ayatalateꞌmo nofi kiꞌa ateteꞌa avaleliꞌuꞌa gamani vekamo agiꞌamo Pailati ayapiꞌmo amiꞌnae. \v 2 Pailatiꞌa, Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaika neꞌapatana kini vekamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, he, ago alagi gemo nehane, huno ha paiꞌniye. \v 3 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi, ina hosu kavaꞌmo huꞌniye ma hosu kavaꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \v 4 Pailatiꞌa halate loka hunoꞌaeꞌmo, ani geleꞌmo aeka atagaina huka mago gemo afaꞌa osugapiye. Muki kavaꞌaeꞌmo kagaefeꞌmo nehaya gemo afiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 5 Yesuꞌa halate magoꞌe huno ge osuno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Pailatiꞌa hau aiꞌniye. \s1 Malamasifeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 27:15-26; Lu 23:13-25; Yo 18:39–19:16) \p \v 6 Pailatiꞌa Yu vayaꞌai Pasova hopa afinaꞌmo kalavusi huꞌa neꞌapataya vayapatiꞌmo muki vayaꞌmogimo kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo magoke vekamo lekana paiꞌa ateꞌnaya vekamo ategeno ute ute huꞌniye. \v 7 Ani afinaꞌmo mago vekamo agiꞌamo Malamasiꞌa kalavusi huꞌa ateꞌnaya vekamo maiꞌniye. Malamasiꞌe mago vayaꞌmogiꞌeꞌmo gamani vayaꞌaina kamiti apamagiteꞌa aliꞌa hapa faiꞌa apatalesayafeꞌmo huꞌnageꞌapaeꞌmo kalavusi huꞌa apateꞌnae. \v 8 Asole vayaꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌa Pailatifeꞌmo, muki kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo nehana agufa kavakeꞌmo huka lato, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 9-10 Lapakaeteꞌmo yagaino nelapateya kini netapimo hatu maetapa atesayafeꞌmo nehafiye, huno apafi geꞌniye. Agaefeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi apaipa kafamo haeꞌnayaꞌmofeꞌmo avaleliꞌeꞌa nayapiꞌmo namiꞌnae, huno agesamo afiꞌniye. Afiꞌniyaꞌmofeꞌmo Yesufeꞌmo ge huno apafi geꞌniyaꞌmonanafa \v 11 mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi muki vayaꞌai apaipafiꞌmo huꞌa fugali nehuꞌapaeꞌmo, Pailatifeꞌmo hutapaeꞌmo, Malamasikeꞌmo ato, hutapa ha paiyo, huꞌa hapa paiꞌnae. \v 12 Pailatiꞌa halate asole vayaꞌaifeꞌmo, Malamasiꞌmo hatu maeꞌna atesuvana Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kini nene hutapa agi neꞌaya vekalegamo na kavaꞌmo hisuve, huno apafi geꞌniye. \v 13 Apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo alopa gefatiꞌmo halate huꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiteka alika he tika ato, huꞌa huꞌnageno \v 14 na agufa hosu kavaꞌmo huꞌnigetapaeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aigefe nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiyo, nili aiyo, huꞌa huꞌnae. \v 15 Pailatiꞌa asole vayaꞌmogimo amuse huꞌa atesayafeꞌmo apakaetefeꞌmo Malamasiꞌmo hatu maeno ateꞌnigeno uꞌniye. Hatu maeno ateteno ati vayaꞌaifeꞌmo, Yesuꞌmo nofi kayotetiꞌmo amagiyo, huno hapa paiteno ati vayaꞌai apayapiꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleno apamiꞌniye. \s1 Ati vayaꞌmogi Yesufeꞌmo kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 27:27-31; Yo 19:2-3) \p \v 16 Ati vayaꞌmogimo avaleliꞌuꞌa gamani vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo haiꞌa ateꞌneꞌapaeꞌmo muki ati vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnageꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 17 Apakaemo haesa yatala kukenamo yagaiꞌa neꞌapataya kini vayaꞌmogi neꞌvaiya agufa kukenamo aigofe kukenamo aliꞌa vaiꞌa ateꞌneꞌa aufe nofiꞌmo aliꞌa aigofe kakolitamo yagaiꞌa neꞌapataya kini vayaꞌmogi neꞌmalaya agufa kakolitamo alo huteꞌa agenopaleꞌmo maleꞌa ateꞌnae. \v 18 Maleꞌa ateꞌneꞌa he tiꞌa aepa faiꞌa huꞌapaeꞌmo, Yu vayaꞌaiteꞌmo alaꞌapimo yagaika neꞌapatana kini neꞌapimogae alagepa huka maiyo, huꞌa aigofe gemo huteꞌa huꞌa amuse huꞌa ateꞌa maiꞌnae. \v 19 Agenopaleꞌmo kayotetiꞌmo amagige apavenatuꞌna heꞌa atege huteꞌa apaleꞌya faiꞌneꞌa aigofe mono huꞌnae. \v 20 Huꞌa ami maleteꞌa kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌa hano huteꞌapaeꞌmo haesa kukenamo asagiꞌa maleteꞌa agaiꞌa kukenaꞌamo aliꞌa vaiꞌa ateꞌnae. Vaiꞌa ateteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleliꞌa uꞌnae. \s1 Yesuꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiꞌnaya gemae \r (Mt 27:32-44; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27) \p \v 21 Kateꞌmo neꞌvagenoꞌaeꞌmo Saimoniꞌa Sailini kotega vekamo Alekasanaꞌe Lufasiꞌeꞌmo afoꞌanimoꞌmo koꞌamo ataleno neꞌegeꞌa fotu huꞌnae. Ati vayaꞌmogi, alika kofilika uvo, huꞌa huteꞌa aliꞌa kofiꞌa ateꞌnageno malipu yosamo kofilino uꞌniye. \v 22 Uꞌa Gogatagayagae huꞌa agi neꞌaya agimo aepaꞌamo anu ayamufagayagamo uꞌa avaꞌyi huꞌnae. \v 23 Uꞌa avaꞌyi huteꞌa nofi alagafati anipiꞌmo atu neheya malasinimo agiꞌamo meyamo aliꞌa lakiteꞌa amiꞌnayana alino oꞌneꞌniye. \v 24 Apakaemo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnae. Kukenaꞌamo alisayafeꞌmo yafatetiꞌmo yokalo leteꞌa aliꞌa fako huꞌa aliꞌnae. \v 25 Yegemo leno hakale huꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa he tiꞌa ateꞌnae. \v 26 Pailatiꞌa mago avoꞌmo ina kavaꞌmo huꞌnigetaeꞌmo amagiꞌnone, huꞌa nekaya agufa avoꞌmo kaeꞌniye. Ani gemo avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo, \qc \sc Yu vayaꞌaiteꞌmo ala neꞌapimo yagaino neꞌapateya kini nene\sc* \m huno avoꞌmo kaeteno agenopale atulu yosaleꞌmo maleꞌniye. \v 27 Lole vekalaꞌmoganimo vayaꞌmo apamagiteꞌana kumayaꞌmo neꞌaliꞌa vekalaꞌmo agaeꞌeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa mago vekamo aliꞌa lamaga haopaleꞌmo he tiꞌa ateteꞌa mago vekamo aliꞌa hoga haopaleꞌmo he tiꞌa ateꞌnae. \v 28 Ani kavafeꞌmo Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemo afole aiꞌniye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Agaeꞌe keꞌaepa gemo amagiꞌa neꞌatalaya vayaꞌeꞌmo magoke agufa vayaꞌmo maiꞌnae,\it* huꞌa apakesamo afiꞌnae, huno huꞌniye. \v 29-30 Kateꞌmo u eꞌa huꞌnaya vayaꞌmogimo ageteꞌa keka huteꞌapaeꞌmo, he, huꞌa, alopa mono noꞌmo heꞌna halagape vaiteꞌna loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo halate kiꞌna hano huguve, huka huꞌnana vekamogi kagaika kagufamo alika katika kahau vaiyo, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \v 31 Ani ge huꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo apakaiꞌapimo huꞌapaeꞌmo, alu vayaꞌaina afaꞌa hapa maeꞌniyanageno agaiꞌamo afaꞌa hau oꞌvaigiye. \v 32 Kalaisi neꞌmo Isaleli vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kini vekamogeno aino akaino eminesigeta agetetaeꞌmo lama gemo nehiye, huta hugune, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. Ani agufa gemo huꞌana lole vekalaꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa anateꞌnaya vekalaꞌmoganiꞌeꞌmo huꞌana faipa huꞌana ateꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌmo ago faliꞌniya gemae \r (Mt 27:45-56; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30) \p \v 33 Felugakukuꞌmo muki haopalagamo loleꞌe magoꞌe aovamo hani huteno uneꞌmo yegemo leꞌniye. \v 34 Une afafamo Yesuꞌa alopa gefatiꞌmo keya aeno ge hunoꞌaeꞌmo, Eloi, Eloi lama samakatani, huno huꞌniye. Ani gemo aepaꞌamo \it Gotiꞌnimo, Gotiꞌnimo, huno, na kava higeka nataleka uꞌnane, huno huꞌniye.\it* \v 35 Huꞌnigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmo haopaleꞌmo he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, Afiyo, huꞌa, Ilaiyafeꞌmo ge nehiye, huꞌa huteꞌa \v 36 mago vekamo nagu nagu hununo kakiꞌnofagana yaꞌmo alino nofi alagafati anipiꞌmo aeteno yatala kanipa kayoteꞌmo faino lanu paiteno nesiyafeꞌmo amiꞌniye. Amitenoꞌaeꞌmo, afaꞌa ageta maigetao Ilaiyaꞌa emineno malipu yosaletiꞌmo aino akaino atesifigeta agegaune, huno huꞌniye. \v 37 Yesuꞌa alopa gefatiꞌmo keya aeteno faliꞌniye. \p \v 38 Faliꞌnigenoꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo alapaꞌage lavolavoletiꞌmo aeꞌa akani maleꞌnaya lavolavomo anagatiꞌmo aeno apake ailino lamino afelaga lole huꞌniye. \v 39 Ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌmo aulagaleꞌmo he tino maiꞌneno afiꞌnigeno alopa gefatiꞌmo keya aeno ge huteno faliꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, alagi lama gemo nehuve. Ani vekamo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huno huꞌniye. \v 40 Mago aꞌne anagaꞌmo aise afagiꞌaleꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa ageꞌa maiꞌnae. Ani aꞌnefiꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega anagi Maliyaꞌa henaga Yemisiꞌe Yosesiꞌeꞌmo itaꞌanimoꞌagi Salomeꞌagi huꞌa maiꞌnae. \v 41 Yesuꞌa hogoteno Galeliya kotegamo umenitata nehigeꞌapaeꞌmo ani aꞌne anagaꞌmogimo akame huꞌa uꞌeꞌa nehuꞌapaeꞌmo ha maeꞌnae. Mago asole aꞌne anagaꞌmo agaeꞌeꞌmo Yulusalemu kotegatiꞌmo eꞌnaya aꞌne anagaꞌeꞌmo anifiꞌmo maiꞌnae. \s1 Yesu agufaꞌamo yafakapiꞌmo alininuno kino ateꞌniya gemae \r (Mt 27:57-61; Lu 23:50-55; Yo 19:38-42) \p \v 42-43 Yegemo lamino falegefe huꞌnigenoꞌaeꞌmo Yosefeꞌa Alamatiya kotega hogote kanisole vekamoꞌmo Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisiya afinafeꞌmo agava maiꞌniya vekamo eꞌniye. Ani afinaꞌmo alo nehaya afinaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo egamo Sapati afinaꞌmo afole aigiye, huno huteno Yosefeꞌa lokiyaꞌamo alitenoꞌaeꞌmo koli aipamo okaliꞌnigeno uno Pailatifeꞌmo, Yesu kefaꞌamo aligesuve, huno afi geꞌnigeno \v 44 Pailatiꞌa, ago malage huno faliꞌnifiye, huno huteno agesa alaꞌamo afino hau aiteno ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo ge huꞌnigeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo, ago faliꞌnifiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 45 ago faliꞌniye, huno ha paiꞌnigeno Yosefefeꞌmo, kanalenagi uka aliyo, huno ha paiꞌniye. \v 46 Yosefeꞌa yaveyave lavolavomo miya failineno maleꞌneno Yesu agufaꞌamo aino akaino alinine emineno lavolavofiꞌmo hayaeteno alininuno yafa kapiꞌmo kino ateteno alopa yafaꞌmo alino heleve heleve hulinuno yafa ka avayaleꞌmo aino akani maleꞌniye. \v 47 Maliyaꞌa Maganala kotega aꞌe hamoꞌamo Maliyaꞌmo Yosesi itaꞌamoꞌeꞌmo ageꞌnaꞌageno kino ateꞌnigeꞌana ageꞌnaꞌae. \c 16 \s1 Yesuꞌa halate ago he tiꞌniya gemae \r (Mt 28:1-8; Lu 24:1-12; Yo 20:1-10) \p \v 1 Sapati afinaꞌmo utegeꞌapaeꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega anagi hamoꞌamo Maliyaꞌmo Yemisi itaꞌamoꞌagi Salomeꞌagi huꞌa alagepa atumo neꞌaiya uveliletiꞌmo aliniꞌuꞌa agufaleꞌmo faleꞌa atesayafeꞌmo miya faiꞌnae. \v 2 Hogote afinaꞌmo kotilamiyapiꞌmo yegemo eno haineꞌnigeꞌapaeꞌmo ani aꞌne anagaꞌmo kanolulegamo uꞌnae. \v 3 Kategamo neꞌuꞌapaeꞌmo apakaiꞌapimo, ina laꞌmo laha maeno yafaꞌmo alino heleve hu maleꞌnisigetae, huꞌa huꞌnae. \v 4 Alopa yafaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmae, huꞌa apakesamo afiliꞌa eꞌnae. Eꞌa agayana yafaꞌmo avayaleꞌmo ohaneꞌnifa afayatagageꞌmo haneꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 5 Apakaemo yafakapiꞌmo faleꞌuꞌa haiꞌa agayana neya vekamo yaveyaveꞌage yatala lavolavomo vailiꞌniya vekamo lamaga haopaleꞌmo fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo ageteꞌa hapau aiꞌnae. \v 6 Agaemo, lapau oꞌaiyo, lapakaemo Yesuꞌa Nasalasa taonifi vekamo malipu yosaleꞌmo nili aiꞌnageno faliꞌniya vekamo agesayafeꞌmo neꞌae. Ageyo, huno, Mafi oꞌmaiꞌnifa ago he tino uꞌniye. Kiꞌa ateꞌnaya yaꞌageꞌmo haneꞌniyanagi ageyo. \v 7 Haneꞌniyaꞌmofeꞌmo utapa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa paige Pitafeꞌmo ha paige hiyo. Yesuꞌa Galeliya kotegamo visugetapa nagegae, huno lapa paiꞌniyanageno uno hogonetesigetapa ani kotegamo utapa agegae, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 8 Ani aꞌne anagaꞌmo yafa kapatiꞌmo nelamiꞌapaeꞌmo ataleꞌa apaune hetaleꞌa neꞌuꞌapaeꞌmo atete hapauge lusi kava huꞌa hapau aige koli huge huliꞌa uꞌnayaꞌmofeꞌmo apakaemo mago vayaꞌaifeꞌmo alagi ge osuꞌa afaꞌa uꞌnae. \s1 Yesuꞌa vayaꞌai apaulagaleꞌmo alino afole aiꞌniya gemae \r (Mt 28:9-10; Yo 20:11-18) \p \v 9 Hogote afinaꞌmo salefi kotilamiyapiꞌmo Yesuꞌa hogoteno afaꞌa maiꞌnenoꞌaeꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega a kanomo aipafatiꞌmo seveniꞌa hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faino apataleꞌniya a kanomo aulagaleꞌmo alino afole aiꞌnigeno ageꞌniye. \v 10 Ageteno uꞌniyana agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa neꞌmaiya vayaꞌmogimo yulagefa aige aviꞌya huge huꞌa maiꞌnageno uno hapa paiꞌniye. \v 11 Hapa painoꞌaeꞌmo, Yesuꞌa ago he tino afaꞌa maiꞌnigeꞌna ageꞌnove, huno hapa paiꞌniyana ani geeꞌmo lama gemo nehiye, huꞌa apakesamo oꞌafiꞌnae. \v 12 Henagaꞌamo lole vekalaꞌmo taonifilagatiꞌmo neꞌvaꞌagenoꞌaeꞌmo aeto agufa agufamo aliteno lole vekalaꞌani anaulagaleꞌmo alino afole aiꞌniye. \v 13 Afole aiꞌnigeꞌana ageteꞌanaeꞌmo halate aiꞌana atagi neꞌeꞌana mago vayaꞌamogifeꞌmo hapa paiꞌnaꞌageꞌapaeꞌmo afiꞌnayana ani geꞌanieꞌmo apakesamo oꞌafiꞌnae. \v 14 Henagaꞌamo leveniꞌa vayaꞌmogi neꞌyaꞌmo neꞌnageno apaulagaleꞌmo alino afole aiꞌnigeꞌa mukiꞌamogi ageteꞌapaeꞌmo ageꞌnaya vayaꞌmogi hapa paiꞌnaya geꞌapieꞌmo apakesamo oꞌafiꞌnayaꞌmofeꞌmo apaipamoꞌmo lokiya vaiꞌnigeꞌa apakesa afiꞌa fatago osuꞌnageno ge hapauꞌniye. \v 15 Agaemo, muki ma mopafi vayaꞌaitegamo utapa alagepa faigoko geꞌnimo muki vayaꞌaifeꞌmo aetapa hakalo hutapa hapa paiyo. \v 16 Muki vayaꞌmogimo apakesa afiꞌa fatago huteꞌa aniꞌmo falesagenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa apakufamo alino katino apategaiye. Apategaiyaꞌmonanafa muki vayaꞌmogimo apakesa afiꞌa fatago osisayana Gotiꞌa agoti huno apatetenoꞌaeꞌmo, hosu vayane, huno hugiye. \v 17 Apakesa afiꞌa fatago nehaya vayaꞌmogi ina agufa noꞌagaya aune kavaꞌmo hugae. Apakaemo nagiꞌniletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaina aliꞌa hapa faiꞌa apatalege saufa apakemo aige \v 18 vayaꞌmo nehapaeya nagaloꞌyavemo atafauge hugae. Ani kavaꞌmo huꞌa vayaꞌmo neteꞌa nefaliya aniꞌmo nesayana ofaligae. Kaita hapauꞌnisiya vayaꞌai apakufaleꞌmo apayaꞌmo maleꞌneꞌa aliꞌa alagepa huꞌa apategae, huno hapa paiꞌniye. \v 19 Ala kava neꞌmoꞌa ani gemo huno hapa paitegenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa kokuꞌnapiꞌmo avalelinuno haino ateꞌnigeno lamaga haopaleꞌmo fai maiꞌniye. \p \v 20 Apakaemo muki haopalegamo umenitata huꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnagenoꞌaeꞌmo Ala kava neꞌmoꞌa apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno aliꞌyaꞌmo aliteno hapa paiꞌnaya geleꞌmo alagena aune kavatetiꞌmo alino lokiya vaino ateꞌniye. He, lama ge.