\id MAT - Keyagana NT with OT portions [kyg] -Papua New Guinea 2001 (web 2014) \h Matiyu \toc1 MATIYU \toc2 Matiyu \toc3 Mt \mt1 MATIYU \ip Matiyuꞌa mani gemo Yesu Kalaisifeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniye. Agaemo tuolofuꞌa vayapati vekamo Yesu apa vekaꞌamo maiꞌniye. Ani vekamo mago agiꞌamo Livaiꞌae. Agaemo Gotitegati gemo aliniꞌeꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai gemo avo kaege Yesuꞌa huꞌniya gemo avo kaege aliꞌyaꞌmo aliꞌniya kavafeꞌmo avo kaege huno kae maleꞌniye. Gotiꞌa ani kavaꞌmo huguve, huno asole gemo hapa paitenoꞌaeꞌmo, Mago vekamo kokunapatiꞌmo emineno Isaleli vayaꞌmo hapa maegaiye. Inagi Matiyuꞌa ani kavafeꞌmo alino apavelinoꞌaeꞌmo Mesaiya neꞌmoꞌa hapa maesiya neꞌmo emineno maiꞌniye. Mani alagepa faigoko gemoꞌa Yu vayaꞌai geꞌageꞌmo ohaneꞌnifa muki ma mopafiꞌmo neꞌmaiya vayaꞌaitegamo aino atagu faeno uneno hisiya faigoko gemo haneꞌniye. \c 1 \s1 Yesu Kalaisi aginago vayaꞌai apakiꞌapimo haneꞌniya gemae \r (Lu 3:23-28) \p \v 1 Yesu Kalaisiꞌa Nevini aginago neꞌmo maiꞌnigeno Neviniꞌa Emalehamu aginago neꞌmo maiꞌniye. Yesu Kalaisi aginago vayaꞌai apakiꞌapimo haneꞌniye. \v 2 Emalehamuꞌa Aisikiꞌmo alino ateꞌnigeno Aisikiꞌa Yekopuꞌmo alino ateꞌnigeno Yekopuꞌa Yutaꞌe konagaꞌamogiꞌeꞌmo alino apateꞌnigeꞌanaeꞌmo \v 3 Yutaꞌe Tamaꞌeꞌmo mago lagoꞌya mafaꞌnelaꞌmo Pelesiꞌe Silaꞌeꞌmo aliꞌana anateꞌnaꞌae. Itaꞌanimoꞌmo Tamaꞌa maiꞌniye. Pelesiꞌa Hesaloniꞌmo alino ateꞌnigeno Hesaloniꞌa Lamaꞌmo alino ateꞌnigeno \v 4 Lamaꞌa Aminatapiꞌmo alino ateꞌnigeno Aminatapiꞌa Nasoniꞌmo alino ateꞌnigeno Nasoniꞌa Salimoniꞌmo alino ateꞌnigeꞌanaeꞌmo \v 5 Salimoniꞌe Lehepiꞌeꞌmo Movasiꞌmo aliꞌana ateꞌnaꞌageꞌanaeꞌmo Movasiꞌe Lutiꞌeꞌmo Ometiꞌmo aliꞌana ateꞌnaꞌageno Ometiꞌa Yesiꞌmo alino ateꞌnigeno \v 6 Yesiꞌa Neviniꞌmo ala neꞌapimo yagaino neꞌapateya kini neꞌmo alino ateꞌnigeꞌana Neviniꞌe hogoteno Yulaiyateꞌmo maiꞌniya a kanoꞌeꞌmo Salomoniꞌmo aliꞌana ateꞌnaꞌageno \v 7 Salomoniꞌa Liyamoamuꞌmo alino ateꞌnigeno Liyamoamuꞌa Amaisaꞌmo alino ateꞌnigeno Amaisaꞌa Esaꞌmo alino ateꞌnigeno \v 8 Esaꞌa Yehosafatiꞌmo alino ateꞌnigeno Yehosafatiꞌa Yolamuꞌmo alino ateꞌnigeno Yolamuꞌa Asaiyaꞌmo alino ateꞌnigeno \v 9 Asaiyaꞌa Yotamiꞌmo alino ateꞌnigeno Yotamiꞌa Enasiꞌmo alino ateꞌnigeno Enasiꞌa Hesekaiyaꞌmo alino ateꞌnigeno \v 10 Hesekaiyaꞌa Manasaꞌmo alino ateꞌnigeno Manasaꞌa Emoniꞌmo alino ateꞌnigeno Emoniꞌa Yosaiyaꞌmo alino ateꞌnigeno \v 11 Yosaiyaꞌa Yekonaiyaꞌe konagaꞌamogiꞌeꞌmo kame vayaꞌapimogi Isaleli vayaꞌmo apavaleli uꞌa Mamiloni kotegamo apateꞌnaya afinaꞌmo alino apateꞌniye. \p \v 12 Kame vayaꞌapimogimo apavaleli uꞌa Mamiloni kotegamo apateꞌnagenoꞌaeꞌmo Yekonaiyaꞌa Siyalitiyeliꞌmo alino ateꞌnigeno Siyalitiyeliꞌa Selamameliꞌmo alino ateꞌnigeno \v 13 Selamameliꞌa Amaitaꞌmo alino ateꞌnigeno Amaitaꞌa Elaiyakimiꞌmo alino ateꞌnigeno Elaiyakimiꞌa Esoꞌmo alino ateꞌnigeno \v 14 Esoꞌa Setokiꞌmo alino ateꞌnigeno Setokiꞌa Ekimiꞌmo alino ateꞌnigeno Ekimiꞌa Elaiyatiꞌmo alino ateꞌnigeno \v 15 Elaiyatiꞌa Eliyesaꞌmo alino ateꞌnigeno Eliyesaꞌa Mataniꞌmo alino ateꞌnigeno Mataniꞌa Yekopuꞌmo alino ateꞌnigeno \v 16 Yekopuꞌa Yosefeꞌmo Maliya anauꞌamoꞌmo alino ateꞌnigeno Maliyaꞌa Yesuꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniya vekamo agiꞌamo Kalaisiꞌmo alino ateꞌniye. \p \v 17 Ani kava huꞌa Emalehamu mafaꞌnelupatiꞌmo afole aiꞌnaya aginago vayaꞌmo fotiniꞌa vayaꞌmo afole aiteꞌa faliteꞌa hume hume neꞌagenoꞌaeꞌmo henagaꞌamo Neviniꞌa afole aiꞌniye. Neviniꞌa afole aitegeꞌa ani kava huꞌa fotiniꞌa aginago vayaꞌmo afole aiteꞌa faliteꞌa hume hume neꞌageꞌapaeꞌmo Mamiloni kotegamo apavaleli uꞌa apateꞌnageꞌa maiꞌnae. Mamiloni kotega maiꞌnaya afinatetiꞌmo ani kava huꞌa fotiniꞌa aginago vayaꞌmo afole aiteꞌa faliteꞌa hume hume neꞌagenoꞌaeꞌmo Kalaisiꞌa anileꞌmo afole aiꞌniye. \s1 Maliyaꞌa Yesu Kalaisiꞌmo alino ateꞌniya gemae \r (Lu 2:1-7) \p \v 18 Yesu Kalaisiꞌa itaꞌamoꞌmo alino ateꞌniya kavaꞌmo ina kavaꞌmo huno afole aiꞌniye. Yosefeꞌa Maliyaꞌmo lekana pai maleꞌniyaꞌmonanafa agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌana ohavaeꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo aote Aunemeꞌamoꞌmo aipaguꞌmo amiꞌnigeno ageꞌniye. \v 19 Yosefeꞌa Maliyaꞌmo lekana pai maleꞌniya vekamo alagepa neꞌmo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo, ava gemo hisugeno avagage hisiyafeꞌmo oꞌnahauꞌniyanageꞌna afaꞌa ategauve, huno agesa afiꞌniye. \v 20 Agesamo afiteno, alagamuna ageyana Ala kava neꞌmo enisole neꞌamo agaetegamo emineꞌnigeno ageꞌniye. Enisole neꞌmoꞌa ha painoꞌaeꞌmo, Nevini aginago Yosefeyo, huno, aote Aunemeꞌamoꞌmo aipaguꞌmo amiꞌniyaꞌmofeꞌmo akamo Maliyaꞌa alisanafeꞌmo koli osuvo. \v 21 Agaemo ve mafaꞌnemo alino atesigenoꞌaeꞌmo ani mafaꞌnemoꞌa vayaꞌamo hosu kavapatiꞌmo apakufamo alino katino apategaiyaꞌmofeꞌmo agiꞌamo Yesuꞌae huka ato, huno ha paiꞌniye. \p \v 22 Ala kava neꞌmoꞌa agaetegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo avayafatiꞌmo huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo ani kavaꞌmo afole aiꞌniye. \v 23 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, \it Veꞌeꞌmo magokepi lokaeno ohavaeꞌnisiya aꞌmafaꞌnemoꞌa aipaguꞌeꞌmo maiteno ve mafaꞌnemo alino ategaiye. Agiꞌamo Imaniyuveliꞌae huꞌa aegae,\it* huno avoꞌmo kae maleꞌniye. Imaniyuveliꞌae agimo aepaꞌamo Gotiꞌa lagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno neꞌmaiye. \p \v 24 Yosefeꞌa aupatiꞌmo he tino enisole neꞌmoꞌa ha paiꞌniya gemo akame huno uno Maliyaꞌmo aliꞌniyaꞌmonanafa \v 25 agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno ohavaeno aote maime maime neꞌegenoꞌaeꞌmo mafaꞌnemo alino ateꞌniye. Yosefeꞌa mafaꞌneꞌamo agiꞌamo Yesuꞌae, huno ateꞌniye. \c 2 \s1 Mago ageteꞌa afiꞌnaya vayaꞌmogimo eꞌa Yesuꞌmo ageꞌnaya gemae \p \v 1 Maliyaꞌa Yesuꞌmo Metelehamu taonifiꞌmo Yuta kotegamo Helotiꞌa kini neꞌmo maiꞌneno vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya afinaꞌmo alino ateꞌniye. Alino ateꞌnigeꞌapaeꞌmo kanefiꞌmo alagepa huꞌa neꞌagaya vayaꞌmo yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo eꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo, \v 2 Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaino apatesiya kini neꞌmo saufamo alino ateꞌniya mafaꞌnemo haiyaꞌaleꞌmo maiꞌniye. Lagaemo agae kanefiꞌmo yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo ageteta agaefeꞌmo mono hisunafeꞌmo agaetegamo neꞌone, huꞌa huꞌnae. \p \v 3 Helotiꞌa yagaino neꞌapateya kini neꞌmoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo hausoli huꞌnigeꞌapaeꞌmo muki Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani kava huꞌa hapausoli huꞌnae. \v 4 Helotiꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌaifenagi huno keya aeno ge huꞌnigeꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo haiya kotegatiꞌmo afole aigiye huꞌa huꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 5 Metelehamu taonimo Yuta kotegatiꞌmo afole aigiye. Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 \v 6 Kagaemo Metelehamu taoniyo, huno, Yuta kotega taoniyo, huno, vayaꞌmogimo sipisipileꞌmo neꞌyagaiya kava huno Isaleli vayaꞌnileꞌmo yagaino apatesiya neꞌmo kagaepatiꞌmo afole aigiyaꞌmofeꞌmo Yuta vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai apaulagaleꞌmo afa taonimo ohaneꞌnanageꞌa muki taonimogi aeꞌa kaga oseꞌnae, huno avoꞌmo kae maleꞌniye, \m huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 7 Ha paiꞌnageno ani gemo afitenoꞌaeꞌmo ageteꞌa afiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo fala kino ge huꞌnigeꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo, hainu afinaꞌmo kanefiꞌmo afole aiꞌniye, huno apafi geꞌniye. \v 8 Agaemo Metelehamu taonifilagamo alino apatetenoꞌaeꞌmo, alagepa hutapa uteta hutapa kahauya hutapa ani mafaꞌnemo agetapa avateyo. Nagaeꞌeꞌmo uꞌna mono hisuvafeꞌmo agetetapaeꞌmo etapa naha paiyo, huno hapa paiꞌniye. \p \v 9 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo atale uꞌa agayana hogoteꞌa yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo ageꞌnaya kanefiꞌmo halate uno hogoteꞌnigeꞌa ageꞌnageno uno saufa mafaꞌnemo maiꞌniya yateꞌmo haneꞌniye. \v 10 Haneꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa apamogaga aime aime uꞌnae. \v 11 Apakaemo nopiꞌmo haiꞌa anakayana mafaꞌneꞌaꞌe itaꞌamoꞌmo Maliyaꞌeꞌmo maiꞌnaꞌageꞌa anaketeꞌapaeꞌmo apaleꞌya faiꞌneꞌa ape huꞌa Yesufeꞌmo mono huꞌnae. Kesiꞌapifatiꞌmo yakiꞌa goli yafanagi lusi moniletiꞌmo miya nefaiya yaꞌmo aliꞌa atafiꞌmo kaeꞌnageno alagepa atumo neꞌaiya yanagi alagepa atumo neꞌaiya uvelimogi huꞌa aliꞌa amiꞌnae. \p \v 12 Gotiꞌa alagamuna kategatiꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, Helotitegamo halate atagi netapa oꞌviyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa ataleꞌa alu katetiꞌmo koꞌapilegamo uꞌnae. \s1 Apaune heꞌa Isipi kotegamo uꞌnaya gemae \p \v 13 Apakaemo utageno Yosefeꞌa alagamuna ageꞌniyana Ala kava neꞌmo enisole neꞌamoꞌmo, he tika mafaꞌneꞌaꞌe itaꞌamoꞌeꞌmo anavalelika kaune heka Isipi kotegamo uvo. Helotiꞌa ani mafaꞌnemo amagisiyafeꞌmo kahauya nehiyanagi anavalelika uka Isipi kotegamo nagava maiꞌnegeꞌnao kaha paino, huno ha paiꞌniye. \p \v 14 Yosefeꞌa aupatiꞌmo he tino haniꞌilagamo mafaꞌneꞌaꞌe itaꞌamoꞌeꞌmo anavalelino Isipi kotegamo uꞌniye. \v 15 Uꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Helotiꞌa ago faliꞌniye. Ani kava huno Ala kava neꞌmoꞌa agaetegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo avayafatiꞌmo huꞌniya gemo afole aiꞌniye. Ani gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it Nagaemo keya aeꞌna ge huꞌnogeno mafaꞌneꞌnimo Isipi kotegatiꞌmo eꞌniye,\it* huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \p \v 16 Helotiꞌa agesa afiꞌniyana, ageteꞌa afiꞌnaya vayaꞌmogimo humi nateteꞌa nagesasi huꞌa uꞌnae, huno huteno lusi kava huno aipamo leꞌniye. Agaemo, Metelehamu taonifiꞌe Metelehamu haopalegaꞌeꞌmo uteta hutapa muki ve mafaꞌne anagaꞌmo lole kafugamo oꞌmaiꞌnisaya ve mafaꞌne anagaꞌmo apamagigeꞌa faliyo, huno hapa paiꞌniye. Agaemo ageteꞌa afiꞌnaya vayaꞌmogimo ani afinaꞌmo kanefiꞌmo afole aiꞌnigeta ageꞌnone, huꞌa ha paiꞌnaya geꞌapieꞌmo agesa afiꞌniyaꞌmofeꞌmo ani gemo huꞌniye. \v 17 Ani afinaꞌmo Yelemaiyaꞌmo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo avayafatiꞌmo huꞌniya gemo afole aiꞌniye. \v 18 Ina gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Lama taonifatiꞌmo apakemo aiꞌnageꞌa afiꞌnae. Yulagefa aige aviꞌya huge huꞌnageꞌa afiꞌnae. Lesoꞌa mafaꞌne anagaꞌaeꞌmo aviꞌya huno apateꞌniye. Mafaꞌne anagaꞌamo ago faliꞌnayaꞌmofeꞌmo aipamo aliꞌa falu huꞌa atesayafeꞌmo huꞌnayana oꞌafiꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Isipi kotegatiꞌmo atagi neꞌa Nasalasa taonifiꞌmo eꞌa maiꞌnaya gemae \p \v 19 Helotiꞌa ago falitegenoꞌaeꞌmo Yosefeꞌa Isipi kotegamo maiꞌnenoꞌaeꞌmo alagamuna ageyana Ala kava neꞌmo enisole neꞌamo afole aiꞌnigeno ageꞌniye. \v 20 Agaemo ha painoꞌaeꞌmo, mafaꞌnemo amagisayafeꞌmo huꞌnaya vayaꞌmo ago faliꞌnayanagi he tika mafaꞌnekaꞌe itaꞌamoꞌeꞌmo anavalelika Isaleli kotegamo uvo, huno ha paiꞌniye. \v 21 Ha paiꞌnigeno Yosefeꞌa aupatiꞌmo he tino mafaꞌneꞌaꞌe itaꞌamoꞌeꞌmo anavalelino uno Isaleli kotegamo maiꞌniye. \p \v 22 Akaleyasiꞌmo afoꞌamo Heloti aimuꞌyaleꞌmo maiꞌneno yagaino neꞌapate, huꞌa huꞌnageno Yosefeꞌa afiteno Yuta kotegamo uno maisiyafeꞌmo koli huꞌniye. Alagamuna ageyana Yuta kotegamo uka oꞌmaiyo, huno ha paiꞌnigeno afitenoꞌaeꞌmo Galeliya kotegamo uteno \v 23 Nasalasa taonifiꞌmo uno maiꞌniye. Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Nasalasa vekae, huꞌa agi aegae, huꞌa huꞌnaya gemo afole aisiyafeꞌmo Nasalasa taonifiꞌmo uno maiꞌniye. \c 3 \s1 Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamoꞌa aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mk 1:2-8; Lu 3:1-18; Yo 1:19-28) \p \v 1 Ani afinaꞌmo ani faleno neꞌapateya vekamo Yoniꞌa eno Yutiya kotegamo kaꞌme koteꞌmo maiꞌneno aepa faino aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. \v 2 Hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino apatesiya afinaꞌmo alagi ago hogo huꞌniyanagi lapaipamo alitapa afe leyo, huno hapa paino maiꞌniye. \v 3 Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa Yonifeꞌmo ava gemo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Mago vekamo eno kaꞌme kotega maiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava neꞌmo esiya kaꞌmo valitapa ateyo. Esiya kaꞌmo api kaꞌmo valitapa ateyo, huno keya aeno ge nehiye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 4 Yoniꞌa kukenaꞌamo kamolu afumo ayokatetiꞌmo alo huꞌnaya kukenamo vaiteno kamolu agufaletiꞌmo alo huꞌnaya mapalumo afafaleꞌmo aeteno akenuꞌe kevekeve anuꞌeꞌmo neno maiꞌniye. \v 5 Asole vayaꞌmo alopa taonimo Yulusalemu taonifatiꞌmo agaetegamo ege muki Yutiya kotegatiꞌmo aluga aluga haopalegatiꞌmo ege Yoneni aniꞌmo nelamiya haopalegatiꞌmo ege huꞌa eꞌnae. \v 6 Apakaemo eꞌa hosu kavaꞌapieꞌmo aeꞌa hakalo huꞌa ha paiꞌnageno Yoneni anipiꞌmo ani faleno apateꞌniye. \v 7 Asole Falasi mono vayanagi Satiyusi mono vayanagi huꞌa ani faleno apatesiyafeꞌmo agaetegamo eꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, Nagaloꞌyave vayaꞌmogitapae, huno, Gotiꞌa aipamo leno lapatesiya afinaꞌmo ago afole aigefe nehiyanagi ina laꞌmo, afaꞌa faitapa kasalo paegae, huno lapa paiꞌniye. \v 8 Lapaipamo alitapa afe leꞌnisayana saufa kavaꞌmo hutetapa alita nave liyo. \v 9 Lapakaemo, Emalehamuꞌa lagaiti laginago netimo maiꞌniye, hutapa lapakesa oꞌafiyo. Gotiꞌa mani yafapatiꞌmo Emalehamu aginagoꞌamo afaꞌa alino hamaleno apategaiye. \v 10 Koꞌneletiꞌmo yosamo hafuꞌyaꞌaꞌeꞌmo heno halagatino atalesiyafeꞌmo ago alo huno maleꞌniye. Agaemo muki yosamoꞌmo alagepa alagamo noꞌaesiyana koꞌneletiꞌmo heꞌya aino atafiꞌmo kaegaiye. \v 11 Nagaemo lapaipamo alitapa afe leꞌnaya kavatefeꞌmo aniꞌaletikeꞌmo faleꞌna nelapatovanageno nagae nakame huno esiya vekamoꞌmo Goti Aote Aunemeꞌaletiꞌe ataletiꞌeꞌmo ani faleno lapategaiye. Agae lokiyaꞌamoꞌmo nagae lokiyaꞌnimo ago aeno naga seꞌniyaꞌmofeꞌmo afa neꞌmo maiꞌneꞌna aliꞌyaꞌamo neꞌaluva vekaꞌagana huꞌna maiꞌnovanageꞌna suꞌaletiꞌmo nofiꞌamo afaꞌa hakalu osegauve. \v 12 Agaemo sipetiꞌamo ayapiꞌmo aliꞌniyanageno vitimo haletiꞌyaꞌamo sipetiletiꞌmo haleteno neꞌyaꞌamo alino noꞌafiꞌmo anupa huno maleteno haletiꞌyaꞌamo alino yu oseno neleya atafiꞌmo kaegaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yoniꞌa Yesuꞌmo ani faleno ateꞌniya gemae \r (Mk 1:12-13; Lu 3:21-22) \p \v 13 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa Galeliya kotegatiꞌmo Yoniꞌa ani faleno atesiyafeꞌmo Yoneni anitegamo eꞌniye. \v 14 Eꞌniyaꞌmonanafa Yoniꞌa ge huno atafauno atesiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Kagaekeꞌmo ani faleka nateganaꞌmonanafa kagaemo nagaetegamo eꞌnane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 15 Yesuꞌa, he, ani kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa hemenimo kagaemo geꞌnimo afa akame hugetaꞌao. Ani kava hisuꞌana muki Goti geꞌamo akame hutetaꞌa fatago kavaꞌamo alitaꞌa he titaꞌa ategauꞌae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yoniꞌa, he kanalene, huno huꞌniye. \p \v 16 Yoniꞌa Yesuꞌmo ani faleno atetegenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa anipatiꞌmo haineneꞌegenoꞌaeꞌmo kokuꞌnaꞌmo aino akaka vaeꞌnigeno ageyana Goti Aunemeꞌamo kaugoꞌyave namagana huno agaeteꞌmo emineꞌnigeno ageꞌniye. \v 17 Kokuꞌnapatiꞌmo mago gemo hunoꞌaeꞌmo, ani vekaeꞌmo nagaiꞌni nahau nayamopafiꞌmo nahauꞌniya mafaꞌneꞌnimo maiꞌniye. Agaefeꞌmo lusi kava huꞌna amuse huꞌna neꞌatove, huno huꞌniye. \c 4 \s1 Sataniꞌa Yesuꞌmo amalageka huꞌniya gemae \r (Mk 1:12-13; Lu 4:1-13) \p \v 1 Yoniꞌa Yesuꞌmo ani faleno atetegenoꞌaeꞌmo Goti aote Aunemeꞌamoꞌmo Yesuꞌmo avalelino uno Nevoꞌa amalageka hisiyafeꞌmo kaꞌme kotegamo ateꞌniye. \v 2 Agaemo fotiꞌa felugaꞌe haniꞌilagaꞌeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneno maiꞌnigeno aga teno maiꞌniye. \v 3 Apamalageka nehiya neꞌmoꞌa agaetegamo eno avaꞌyi huteno, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanana mani yafafeꞌmo, peleti mayamo alika hamalo, huka ha paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 4 Yesuꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 vayaꞌmogimo peleti mayaꞌageꞌmo neꞌnisayana alagepa huꞌa oꞌmaigayaꞌmonanafa Gotiꞌa avayafatiꞌmo muki huꞌniya geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo alagepa huꞌa maigae, \m huno ha paiꞌniye. \v 5 Nevoꞌa aote taonifiꞌmo avalelino uno alopa aote yatala mono noꞌmo nokatoꞌmuleꞌmo avalelino haino alino he tino ateꞌnenoꞌaeꞌmo, \v 6 Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanaꞌmoꞌmo aeka lako aika asagauka aiyo. Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Gotiꞌa enisole vayaꞌaeꞌmo, yagaitapa ateyo, huno hapa paiteno alino apatesigeꞌa emi eꞌa katafausageno yafateꞌmo kaiyafiꞌmo okahaegaiye, \m huno huꞌniyaꞌmofeꞌmae, huno ha paiꞌniye. \v 7 Ha paiꞌniyaꞌmonanafa Yesuꞌa, magoꞌe huno mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmo Gotitapimofeꞌmo amalageka osiyo, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 8 Nevoꞌa halate yatala avefiꞌmo avalelino haino ateꞌnenoꞌaeꞌmo muki ma mopafi haneꞌniya yaꞌamogi ala kini vayaꞌai konagi mopagi konali yaꞌapimogi huno alino ave liꞌniye. \v 9 Ave liteno ha painoꞌaeꞌmo, nagaeteꞌmo kaleꞌya faiꞌneka mono hisanaꞌmoꞌmo muki mani yaꞌamo afaꞌa aliꞌna kamiguve, huno ha paiꞌniye. \p \v 10 Yesuꞌa, Sataniyo, huno, ataleka kaune ho. Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava netapimo Gotitapimofekeꞌmo mono hutetapa agaekeꞌmo akame hiyo, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye, huno ha paiꞌnigeno \v 11 Nevoꞌa ataleno uꞌnigeꞌapaeꞌmo enisole vayaꞌmogimo emiꞌeꞌa ha maeꞌnae. \s1 Yesuꞌa Galeliya kotegamo uno aliꞌyaꞌamo aepa faino aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mk 1:14-15; Lu 4:14-15) \p \v 12 Mago vayaꞌmogimo, Yoniꞌa ago kalavusi huꞌa ateꞌnae, huꞌa huꞌnageno Yesuꞌa afitenoꞌaeꞌmo ani haopalegatiꞌmo ataleno Galeliya kotegamo uꞌniye. \v 13 Agaemo Nasalasa taonifiꞌmo uno oꞌmaiꞌnifa Galeliya kotega ani kotu agiꞌnaleꞌmo haneꞌniya taonimo Sepalani koteꞌe Nafatalai koteꞌeꞌmo haneꞌniya taonimo Kapeneyamu taonifiꞌmo uno maiꞌniye. \v 14 Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo uno maiꞌniye. Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 \v 15 Alopa kaniꞌamoꞌmo Sepalani koꞌe Nafatalai koꞌeꞌmo haneꞌniya haopalegamo solovala aniꞌmo mugagayaga faliga Yoneni aniꞌmo nelamiya haopalega Galeliya kotega alu nofi vayaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaitegamo aeno ha leꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 16 Ha le yaꞌmoꞌa hani huꞌniya yapiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaitegamo aeno ha leꞌnigeꞌa ageꞌnae. Nefaliya aune kavaꞌmoꞌa apakenopaleꞌmo kino apati kaeꞌnigeꞌa hani huꞌniya yapiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaitegamo aeno ha leꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 17 Yesuꞌa ani haopalegamo uno aepa faino aeno hakalo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino apatesiya afinaꞌmo ago hogo huꞌniyanagi lapaipamo alitapa afe leyo, huno hapa paino maiꞌniye. \s1 Yesuꞌa loleꞌe loleꞌe vayaꞌaifeꞌmo keya aeno ge huꞌniya gemae \r (Mk 1:16-20; Lu 5:1-11) \p \v 18 Yesuꞌa Galeliya kotega ani kotu agiꞌnaleꞌmo uneno nehunoꞌaeꞌmo anakeyana lole konagalaꞌmo noyame neꞌaliꞌa vekalaꞌmo maiꞌnaꞌageno anakeꞌniye. Mago vekamo agiꞌamo Saimoniꞌa mago alu agiꞌamo Pitaꞌe konagaꞌamo agiꞌamo Eꞌnaluꞌeꞌmo umenimo ani kotupiꞌmo yaga auꞌana neꞌmalaꞌageno anakeꞌniye. \v 19 Yesuꞌa, Noyamemo neꞌaliꞌa kava hutana vayaꞌmo apavalelitana nagaetegamo esaꞌafeꞌmo aliꞌna lanaya malegauvanagi etana nakame hiꞌao, huno hana paiꞌniye. \v 20 Malage huꞌana umeniꞌanimo ataleꞌana eꞌana akame huꞌnaꞌae. \v 21 Akame huꞌnaꞌageno Yesuꞌa uno anakeyana mago alu lole konagalaꞌmo Sepeti mafaꞌnelaꞌmo Yemisiꞌe aganaꞌamoꞌmo Yoniꞌeꞌmo sipifiꞌmo maiꞌnaꞌageno anakeꞌniye. Anakaemo afoꞌanimoꞌeꞌmo umenimo aliꞌana alagepa nehaꞌageno \v 22 Yesuꞌa keya aeno ge huꞌnigeꞌanaeꞌmo malage huꞌana sipiꞌe afoꞌanimoꞌeꞌmo ataleꞌana eꞌana akame huꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa kaita hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege Goti gemo aeno hakalo huno hapa paige huno maiꞌniya gemae \r (Lu 6:17-19) \p \v 23 Yesuꞌa Galeliya haopalegamo umenitata huno muki Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo alino apaya malege Gotiꞌa yagaino apatesiya kavafeꞌmo alagepa faigoko gemo aeno hakalo huno hapa paige muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌe muki hosu apakufamo kaliꞌniya vayaꞌeꞌmo alino alagepa huno apatege huno maiꞌniye. \v 24 Ani kava huꞌniya ava gemoꞌa muki Siliya kotegamo aino atagu faeno uneno huꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayanagi lusi apakafu nekiya vayanagi hosu apaune vayaꞌmo apaipafiꞌmo maiꞌnaya vayanagi hafosa neꞌapamagiya vayanagi kanage kanaga osuꞌa neꞌmaiya vayanagi huꞌa agaetegamo apavaleli eꞌa apateꞌnageno alino alagepa huno apateꞌniye. \v 25 Muki asole vayaꞌmo Galeliya haopalegatiꞌmo ege Nekapolisi haopalegatiꞌmo ege Yulusalemu taonifatiꞌmo ege Yutiya haopalegatiꞌmo ege Yoneni aniꞌmo muga faliga haopalegatiꞌmo ege huꞌa eꞌa akame huꞌnae. \c 5 \p \v 1 Asole vayaꞌmo ete ete huꞌnageno Yesuꞌa apaketenoꞌaeꞌmo avefiꞌmo haino itopale maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 2 aepa faino alino apaya maleꞌniye. \s1 Alagepa huꞌa neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo apava gemo huꞌniya gemae \r (Lu 6:20-23) \p \v 3 Hapa painoꞌaeꞌmo, launelametefeꞌmo kagemi yatimo ageta oꞌmaleꞌnona vayaꞌmo maiꞌnone, huꞌa apakesa neꞌafisaya vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo haiꞌa maiꞌnageno muki yaꞌamo apakaiꞌapi yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 4 Gotiꞌa yulagefa neꞌaiya vayaꞌai apaipamo alino falu huno apategaiyaꞌmofeꞌmo aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 5 Himuꞌnamu kavaꞌmo osuꞌa yagu yaga kavaꞌmo huꞌa neꞌmaiya vayaꞌmogimo muki afoꞌapimogi yaꞌmo mafaꞌneꞌapimogimo neꞌaliya kava huꞌa muki ma mopamo aligayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 6 Goti fatago kavaꞌaeꞌmo apaka neteya vayaꞌmo alino apamisigeꞌa neꞌa apamu hugayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 7 Gotiꞌa alu vayaꞌaifeꞌmo hapau huꞌa apateteꞌa hapa neꞌmaya vayaꞌaifeꞌmo hau huno apateteno hapa maegaiyaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 8 Yaveyave apaipa vayaꞌmogi Gotiꞌmo afaꞌa agegayaꞌmofeꞌmo aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 9 Gotiꞌa aliꞌa nanu aeꞌa neꞌapataya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimo maiꞌnae, huno hapa paigiyaꞌmofeꞌmo aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 10 Fatago kavaꞌapilefeꞌmo apaini huꞌa neꞌapatageꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo haiꞌa maiꞌnageno muki yaꞌamo apakaiꞌapi yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 11 Nagaetefeꞌmo huꞌa faipa huꞌa lapatege apaini huꞌa lapatege lapakaefeꞌmo aigofe gemo huꞌapaeꞌmo, ani hosu kavaꞌmo nehae, ina hosu kavaꞌmo nehae, huꞌa nehisayana Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. \v 12 Alopa miyatapimo kokuꞌnapiꞌmo lapateꞌniya miyatapimo aligayaꞌmofeꞌmo lapaipafiꞌmo alagepa hutapa lapamogaga aiyo. Apakaemo hogoteꞌa ani agufa kavaꞌmo huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌaifeꞌmo apaini huꞌa apateꞌnayaꞌmofeꞌmo lapamogaga aiyo. \s1 Hagegana hutapa maige ha le yakana hutapa maige huꞌnaya vayaꞌmogitapaeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 9:50; Lu 14:34-35) \p \v 13 Lapakaemo ma mopafi vayaꞌai hageꞌapigana hutapa maiꞌnae. Maiꞌnayaꞌmonanafa hagemoꞌmo haga nehiya yaꞌamo hano hisiyana haiya kava huno halate haga nehiya yaꞌamo alino hamalegaiye. Aliꞌyaꞌamo ohanegaiyaꞌmofeꞌmo aliꞌa yaga auꞌa ataleꞌnageꞌa ani hageleꞌmo apaiyaletiꞌmo aeꞌa umenitata nehae. \p \v 14 Lapakaemo ma mopafi vayaꞌai ha le yaꞌapigana hutapa maiꞌnae. Mago taonimo avefiꞌmo ki maleꞌnisaya taonimoꞌmo fala kino ohanegaifa afole yateꞌmo haneꞌnisigeꞌa agegae. \v 15 Vayaꞌmogimo lamufiꞌmo kani aeꞌa kaeteꞌapaeꞌmo paketimo afeꞌalumelaga noꞌmalafa hiꞌyalamutekeꞌmo malenageno muki ani nopiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo alagepa huno aeno ha leno neꞌapategeꞌa ageꞌa ha leꞌa neꞌmaiye. \v 16 Ani kava hutapa vayaꞌai apaulagaleꞌmo kanitapimo aetapa ha legeꞌapao alagepa kavatapimo ageteꞌapaeꞌmo kokuꞌnapi afotapimo agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateyo. \s1 Keꞌaepa geꞌaeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 17 Lapakaemo nagaefeꞌmo, agaemo Mosese keꞌaepa geꞌe Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai geꞌapiꞌeꞌmo alino atalesiyafeꞌmo eꞌniye, hutapa lapakesa oꞌafiyo. Aliꞌna atalesuvafeꞌmo oꞌmeꞌnofa aliꞌna afole aiꞌna atesuvafekeꞌmo eꞌnove. \v 18 Lama ge lapa nepauve, huno, Keꞌaepa gemoꞌmo aise yaꞌatomogi alagena yaꞌmo magoke yaꞌatomogi huno alagi hano osuno afaꞌa haneme haneme neꞌvisigeno kokuꞌnaꞌe mopaꞌeꞌmo hano hugiye. Hogoteno muki keꞌaepa geꞌamo afole aite afole aite huno afole aino hano hugiye. \v 19 Inagi mago neꞌmoꞌa henaga keꞌaepa gefatiꞌmo mago aise gemo amagino ataleteno vayaꞌmogi amagiꞌa atalesayafeꞌmo alino apaya malesiyana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo ina agufa neꞌmo maigiye. Maigiyaꞌmonanafa mago neꞌmoꞌa keꞌaepa gemo akame nehunoꞌaeꞌmo vayaꞌmogi akame hisayafeꞌmo alino apaya maleꞌnisiyana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo ala neꞌmo maigiye. \v 20 Nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, fatago kavatapimoꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌai fatago kavaꞌapiꞌe Falasi mono vayaꞌai fatago kavaꞌapiꞌeꞌmo alagi aeno oꞌagasesiyana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo faletutapa ohaigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Apaipamo neleya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Lu 12:57-59) \p \v 21 Akeyaꞌvilaga vayaꞌmogimo huꞌapaeꞌmo, \it Vayaꞌmo kamiti oꞌapamagiyo.\it* Mago neꞌmoꞌa mago vekamo kamiti amagisigeꞌapaeꞌmo agoti huꞌa ategae, huꞌa huꞌnagetapa ago afiꞌnae. \v 22 Afiꞌnayaꞌmonanafa nagaemo huꞌnaeꞌmo, mago neꞌmoꞌa agaetegamo hosu kavaꞌmo osuꞌnisiya konagaꞌamofeꞌmo aipamo leno atesiyana agoti huno ategaiye. Mago neꞌmoꞌa konagaꞌamofeꞌmo, nagiꞌnaga vekae, huno huꞌnisiyana kanisole vayaꞌaitegamo avalelino uno alino he tino ategaiye. Mago neꞌmoꞌa konagaꞌamofeꞌmo, faipa nagiꞌnaga vekae, huno huꞌnisiyana ata kopiꞌmo uꞌa nelamiya kateꞌmo neꞌviye. \p \v 23 Ani gemo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Gotiꞌmo ofalinimo amisanafeꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo maleꞌnekaeꞌmo, konagaꞌnimoꞌa nagaefeꞌmo hosu aipamo kalino neꞌnate, huka kagesa neꞌafisanana \v 24 ofalini hiꞌyalamutetiꞌmo ataleka uka hogoteka alika kao yaꞌmo hutetana magoke lanaipa lanakesamo alitetana atagi negeka eka ofalinimo amiyo. \v 25 Mago neꞌmoꞌa, agoti huꞌna kategesuve, huno hisigekaeꞌmo malage huka alika alagepa huka alika fako huka ato. Agotileꞌmo kavalelino oꞌuꞌnisigekaekeꞌmo kategamo neꞌutanaeꞌmo malage huka alika alagepa huka ato. Fiku yanageno kavalelino uno alino fako huno neꞌapateya neꞌmo ayapiꞌmo katesigeno alino fako huno neꞌapateya neꞌmoꞌa kavalelino uno ati vekamo ayapiꞌmo katesigeno ati vekamoꞌa alino kalavusi huno kategaiye. \v 26 Lama ge kaha nepauve, huno, anonakalefeꞌmo alagi maleka hano osisanaꞌmoꞌmo afaꞌa ataleka oꞌugane. \s1 Kumai kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 27 Mago vayaꞌmogimo, \it Kumai kavaꞌmo osiyo,\it* huꞌa huꞌnagetapa ago afiꞌnae. \v 28 Mani gemo ago huꞌnayaꞌmonanafa hemenimo nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, Mago vekamoꞌa a kanomo agetenoꞌaeꞌmo haꞌye nehisiyana aipafiꞌmo ani a kanoꞌeꞌmo kumai kavaꞌmo huꞌniye. \v 29 Lamaga lapaulagamoꞌmo lapayate aliꞌnisigetapa hosu kavaꞌmo nehisayana alita katitapa ataleyo. Lapakufafatiꞌmo magoke yatapimo alitapa atalesayana ata kopiꞌmo oꞌvisayana kanale hugiyaꞌmonanafa hosu kavaꞌmo nehisageno muki lapakufaꞌaꞌeꞌmo alino ata kopiꞌmo yaga auno lapatalesigenoꞌaeꞌmo hosugiye. \v 30 Lamaga lapayaꞌmoꞌa lapayate aliꞌnisigetapa hosu kavaꞌmo nehisayana heta hatagautapa ataleyo. Lapakufafatiꞌmo magoke yatapimo alitapa atalesayana ata kopiꞌmo oꞌvisayana kanale hugiyaꞌmonanafa hosu kavaꞌmo nehisageno muki lapakufaꞌaꞌeꞌmo alino ata kopiꞌmo yaga auno lapatalesigenoꞌaeꞌmo hosugiye. \p \v 31 Akeyaꞌvilaga vayaꞌmogimo, \it Mago vekamoꞌa aꞌamo ha faino atalesiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo hapa faiꞌa neꞌapatalaya avoꞌmo kaeno amiteno hafaino ataleno, huꞌa huꞌnae.\it* \v 32 Mani gemo huꞌnayaꞌmonanafa hemenimo nagaemo huꞌnaeꞌmo, mago vekamoꞌa aꞌamoꞌmo kumai kavaꞌmo osuꞌnisiya a kanomo ha faino ataleꞌnisiyana kumai kavaꞌmo hisiyafekeꞌmo ha faino atalegaiye. Ani kava huno mago neꞌmoꞌa ha faino ataleꞌnisiya aꞌmo aliꞌnisiyana kumai kavakeꞌmo nehiye. \s1 Gotitegatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo, huno huꞌniya gemae \p \v 33 Akeyaꞌvilaga vayaꞌmogimo magoꞌe gemo huꞌapaeꞌmo, Gotitegatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa hisaya gemo amagitapa oꞌataletapa alagi akame hiyo, huꞌa huꞌnagetapa ago afiꞌnae. \v 34 Mani gemo huꞌnayaꞌmonanafa hemenimo nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, Gotitegatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo. Kokuꞌnapiꞌmo Gotiꞌa fai maiꞌneno yagaino neꞌapateya aimuꞌyamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo muga anaga kokuꞌnategatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo. \v 35 Ma mopafiꞌmo Gotiꞌa aiyamo aeno neꞌmaiya mopamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo ma mopaletiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo. Yulusalemu taonimo hogote kini neꞌmo taoniꞌamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Yulusalemu taonifatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo. \v 36 Lapakaemo anupa lapayokapatiꞌmo magoke lui lapayokamo afaꞌa alitapa afole aitapa oꞌatege kalono lapayokapatiꞌmo magoke anupa lapayokamo afaꞌa alitapa afole aitapa oꞌatege hugayaꞌmofeꞌmo lapaniletiꞌmo alagi lama gemo nehuve, hutapa osiyo. \v 37 He, nehutapaeꞌmo heꞌagekeꞌmo hiyo. Haꞌao, nehutapaeꞌmo haꞌaoꞌagekeꞌmo hiyo. Magoꞌe hutapa hosu agufa gemo nehaya gemo alagi hosu netegatiꞌmo neꞌe. \s1 Hosu kavaꞌmo anonatapileꞌmo magoꞌe hutapa halate hosu kavaꞌmo osiyo, huno huꞌniya gemae \r (Lu 6:29-30) \p \v 38 Akeyaꞌvilaga vayaꞌmogimo, \it Mago neꞌmoꞌa kaulagamo aino apalo atisigekaeꞌmo ani kava huka agae aulagamo aika apalo atiyo. Kaveꞌmo aino atafaisigekaeꞌmo ani kava huka agae aveꞌmo aika atafaiyo,\it* huꞌa huꞌnagetapa ago afiꞌnae. \v 39 Mani gemo huꞌnayaꞌmonanafa hemenimo nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, Lapakaetegamo hosu kavaꞌmo hisagetapaeꞌmo afaꞌa maiyo. Mago neꞌmoꞌa lapakalametaleꞌmo lapamagisigetapaeꞌmo magokayaga lapakalametamo aita afe letapa amigeno lapamagino. \v 40 Mago neꞌmoꞌa siotitapimo alisiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, agoti huꞌna lapategesuve, huno hisigetapaeꞌmo alapa saketitapiꞌeꞌmo asagitapa amiyo. \v 41 Mago gamani neꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo, kuꞌnileꞌmo naha maeta alitapa kofilitutapa mago afafaleꞌmo nateyo, huno hisigetapaeꞌmo kuꞌamo ha maetapa alita kofilita utapa atetetapaeꞌmo halate magoꞌe hutapa alitapa kofilita utapa mega afagiꞌaleꞌmo ateyo. \v 42 Mago neꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo, mago yaꞌmo namiyo, huno lapafi gesigetapaeꞌmo afa amiyo. Mago neꞌmoꞌa mago yafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, yoka namiyo, huno lapafi gesigetapaeꞌmo lapakameꞌya oꞌamitapa afa amiyo. \s1 Kame vayatapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapaino, huno huꞌniya gemae \r (Lu 6:27-28,32-36) \p \v 43 Akeyaꞌvilaga vayaꞌmogimo huꞌapaeꞌmo, lapaopaleꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapauꞌninagetapa kame vayatapieꞌmo olapauꞌninagetapa lapaini hutapa apateyo, huꞌa lapa paiꞌnagetapa ago afiꞌnae. \v 44 Lapa paiꞌnayaꞌmonanafa hemenimo nagaemo, kame vayatapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapaino. Huꞌa faipa huꞌa lapatesaya vayaꞌaifeꞌmo, Gotiꞌa lapa maeno, hutapa hapa paiyo. Lapakaefeꞌmo alagi ohapauꞌnisiya vayaꞌaitegamo alagepa kavaꞌmo hiyo. Lapakaetegamo hosu kavaꞌmo huteꞌa apaini huꞌa nelapatesaya vayaꞌaifeꞌmo nunumu hutapa apateyo. \v 45 Lapakaemo kokuꞌnapi Afotapimokana hutapa maisayafeꞌmo ani agufa kavaꞌmo hiyo. Agaemo hosu vayaꞌaitegaꞌe alagepa vayaꞌaitegaꞌefeꞌmo, yegemo lo, huno nehigenoꞌaeꞌmo apakaeteꞌmo yegemo nele. Agaemo fatago kavaꞌmo nehaya vayaꞌaitegaꞌe fatago kavaꞌmo nosaya vayaꞌaitegaꞌefeꞌmo koꞌmo aiyo, huno nehigenoꞌaeꞌmo apakaeteꞌmo koꞌmo neꞌaiye. \v 46 Apakaemo lapakaefeꞌmo hapau apayamopafiꞌmo nehapausiya vayaꞌaifekeꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo nelapausiyana na agufa miyatapimo aligae. Takesi moni neꞌaliya vayaꞌmogimo ani agufa kavaꞌmo nehae. \v 47 Konagatapiekeꞌmo ge apamamaetapa alitapa falu fala hutapa apatetetapaeꞌmo haiya kava higetapa mago vayaꞌmo aetapa neꞌapakasae. Haꞌao, malaga vayaꞌmogimo ani agufa kavaꞌmo nehae. \v 48 Kokuꞌnapi Afotapimoꞌa alagepa kavaꞌageꞌmo nehiya kava hutapa alagepa kavaꞌageꞌmo hutapa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \c 6 \s1 Afaꞌa hapa maeꞌa neꞌapamiya kavafeꞌmo ava ge huꞌniya gemae \p \v 1 Ehetapiye, huꞌna, Vayaꞌmogimo lapakesayafeꞌmo apaulagaleꞌmo vayaꞌmo hapa maesaya agufa kavaꞌmo osiyo. Hisagenoꞌaeꞌmo kokuꞌnapi afotapimoꞌa miyatapimo olapamigiye. \p \v 2 Aeꞌa ati nekaya vayaꞌmogimo kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌmo apamisayafeꞌmo pikuli nehaya vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, hogoteta utapa pikulimo hiyo, huꞌa hapa nepaiye. Pikulimo huꞌnageꞌapaeꞌmo vayaꞌmogi ala apakiꞌapimo apamisayafeꞌmo mono nopiꞌmofi kategamofi huꞌa kagemi yaꞌapi ohaneꞌniya vayaꞌmo aliꞌa neꞌapamiye. Ani kava osiyo. Lama ge lapa nepauve, miyaꞌapimo ago aliꞌnae. \v 3 Ani kavaꞌmo nehayaꞌmonanafa kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌmo apamigefeꞌmo nehisagenoꞌaeꞌmo hoga lapayaꞌmoꞌmo lamaga lapayaꞌmoꞌa hisiya kavafeꞌmo oꞌageno. \v 4 Afotapimoꞌa fala kitapa apamisaya kavatapimo agetenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo miyatapimo lapamigiye. \s1 Mani gemo hutapa nunumu hiyo, huno huꞌniya gemae \r (Lu 11:2-4) \p \v 5 Aeꞌa ati nekaya vayaꞌmogimo muki vayaꞌmogi apakesayafeꞌmo muki mono nopiꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa nunumu huge u eꞌa nehayategaꞌeꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa nunumu huge nehae. Ani kava hutapa nunumu osiyo. Lama ge huꞌnaeꞌmo, miyaꞌapimo ago aliꞌnae. \v 6 Nehayaꞌmonanafa Afotapimofeꞌmo nunumu hugefeꞌmo notapifiꞌmo haitapa kitamo ki maleꞌnetapa fala kino neꞌmaiya nefekeꞌmo nunumu hiyo. Afotapimoꞌmo fala kita nehaya kavatapimo neꞌageya neꞌmoꞌa muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo miyatapimo lapamigiye. \v 7 Goti geꞌamo alagi noꞌafiya vayaꞌmogimo muki afinaꞌmo magoke agufa geꞌageꞌmo huli huliꞌa neꞌuꞌapaeꞌmo, muki afinaꞌamo nehuna gemo afaꞌa afigiye, huꞌa apakesa neꞌafiye. Ani kava hutapa nunumu osiyo. \v 8 Apakaekana hutapa oꞌmaiyo. Lapakaemo hogotetapa afotapimofeꞌmo kafu hisaya kavafeꞌmo ge hutapa afi okeꞌnagenoꞌaeꞌmo ago ageꞌniye. \p \v 9 Lapakaemo nunumu hugefeꞌmo ina ge hutapa hiyo, \q1 kokuꞌnapi Afotimogae, hutapa, kagikamo alagepa huno kaote haneꞌniyanageꞌa aliꞌa asaga hisaya kavaꞌmo haneꞌniye. \v 10 Vayaꞌaiteꞌmo yagaika apatesana kavakamo afole aino. Muki kokuꞌnapi vayaꞌmogimo kahauꞌniya kavakamo akame nehaya kava huꞌa ma mopafi vayaꞌmogimo kahauꞌniya kavakamo akame hiyo. \v 11 Hemenimo nesuna neꞌyaꞌmo lamiyo. \v 12 Lagaetegamo hosu kavaꞌmo nehaya vayaꞌaifeꞌmo afaꞌa ateyo, huta nehuna ge huka lagaemo kagaetegamo hosu kavaꞌmo nehisunagekaeꞌmo afaꞌa ateyo, huka huvo. \v 13 Lamalageka hisiya kavategamo lavalelikuka olateka hosu kavategatiꞌmo alika aika atagineka lategeta eno. Kagaika himamukaletiꞌe ha le konali yakaletiꞌeꞌmo yagaika neꞌapatane. He, lama ge. \p \v 14 Apakaemo lapakaetegamo hosu kavaꞌmo nehaya vayaꞌaifeꞌmo, kanalenagi afaꞌa ateyo, hutapa hapa paisagenoꞌaeꞌmo kokuꞌnapi Afotapimoꞌmo ani agufa gegeꞌmo huno lapakae hosu kavafeꞌmo afaꞌa ateyo, huno lapa paigiyaꞌmonanafa \v 15 alu vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alitapa oꞌatalesayana ani kava huno Afotapimoꞌmo hosu kavatapimo afaꞌa alino oꞌatalegaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Neꞌyaꞌmo mo nesiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \p \v 16 Aeꞌa ati nekaya vayaꞌmogimo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mosiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo mo nesiya kavaꞌapimo aliꞌa apave lisayafeꞌmo hosu apaugosamo nekaliye. Lama ge lapa nepauve, miyaꞌapimo ago aliꞌnae. Neꞌyaꞌmo mositapa maiꞌnetapaeꞌmo hosu lapaugosamo okaliyo. \v 17 Neꞌyaꞌmo mositapa maiꞌnetapaeꞌmo uvelimo alitapa lapakenopafiꞌmo faletetapaeꞌmo lapaugosafiꞌeꞌmo faleyo. \v 18 Vayaꞌmogimo, neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mosiꞌa maiꞌnae, huꞌa osisayafeꞌmae. Afotapimoꞌmo fala kino maiꞌniya neꞌmoꞌa lapakaemo fala nekiya kavatapimo agetenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo miyatapimo lapamigiye. \s1 Alagepa yaꞌapimo ageꞌa alu ai neꞌmalaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 12:33-34) \p \v 19 Alagepa kagemi yatapimo ma mopafiꞌmo agetapa alita alu ai oꞌmaleyo, kafamoꞌmo hatagauge oꞌaniꞌya faige kumaya vayaꞌmogi noꞌmo aeꞌa yakiꞌa kumayaꞌmo alige hugae. \v 20 Alagepa kagemi yatapimo agetapa kokuꞌnapikeꞌmo alu ai maleyo, kafamoꞌmo ohatagauge oꞌaniꞌya ofaige kumaya vayaꞌmogi noꞌmo aeꞌa yakiꞌa kumaya oꞌalige hugae. \v 21 Alagepa yatapimo agetapa alu ai neꞌmalaya kotegageꞌmo lapaipa lapakesamo haino nehane. \s1 Apakupiꞌmo kani aeno ha neleya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 11:34-36) \p \v 22 Lapaulagamo lapakupi lamugana huno haneꞌniye. Lapaulagamoꞌmo ageno alagepa huno neꞌagesiyana lapakupiꞌmo aeno ha lesigeno ha le yaꞌmo havaiteno hanegaiye. \v 23 Lapaulagamoꞌmo hosu kavaꞌmo huno neꞌagesiyana lapakupiꞌmo hani husigeno hani yaꞌmoꞌa havaiteno hanegaiye. Lapakupiꞌmo aeno ha nolesiyana lusi kava huno hani huꞌniya yaꞌmo lapakupiꞌmo nehane. \s1 Kagemi yafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Lu 16:13; 12:22-31) \p \v 24 Mago aliꞌyaꞌmo neꞌalisiya vekamoꞌa lole aliꞌya aepa vekalaꞌaniteꞌmo afaꞌa aliꞌya oꞌaligiye. Agaemo mago alu aliꞌya aepa nefeꞌmo ohauꞌnisigeno mago alu nefekeꞌmo hau ayamopafiꞌmo hauꞌnisigeno geꞌamo afiteno alu aliꞌya aepa nefeꞌmo ohauꞌnisigeno akameꞌya amigiye. Lapakaemo ani kava hutapa Goti aliꞌyaꞌe ma mopafi aliꞌyaꞌeꞌmo afaꞌa oꞌaligae. \p \v 25 Inagi ma mopafi maisaya kavafeꞌmo, na neꞌyaꞌmo negaune, hutapa huge na aniꞌmo negaune, hutapa huge na kukenamo lagufaleꞌmo alita vaigune, hutapa huge hutetapa lapakesa alaꞌamo afitapa lapausoli osiyo. Ofalitapa afaꞌa neꞌmaiya kavakeꞌmo hogote kavaꞌmo haneꞌnigeno neꞌyaꞌmo henaga yaꞌmo haneꞌniye. Lapakufageꞌmo hogote yaꞌmo haneꞌnigeno kukenamo henaga yaꞌmo haneꞌniye. \v 26 Haleli uꞌeꞌa nehaya nama anagaꞌaifeꞌmo lapakesa afiyo. Nama anagaꞌmogimo avina yaꞌmo ohakalege hoyaꞌapifatiꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌalige neꞌyaꞌmo aliꞌa noꞌapifiꞌmo alu ai oꞌmalege nehayaꞌmonanafa kokuꞌnapi afotapimoꞌmo neꞌyaꞌapimo afaꞌa neꞌapamiye. Lapakaemo nama anagaꞌmo ago aetapa apaka setapa hogote vayaꞌmo maiꞌnae. \v 27 Lapakaepatiꞌmo ina laꞌmo hausoli huteno agesa alaꞌamo neꞌafisiyana afaꞌa maisiyafeꞌmo aise afinaꞌmo magoꞌe huno alino yatala huno ategaiye. \p \v 28 Na kava higetapaeꞌmo kukenatapimo alisayafeꞌmo lapausoli hutetapa lapakesa alaꞌamo neꞌafiye. Kahaufilaga kahaumoꞌmo ause neheya kavafeꞌmo lapakesa afiyo. Kahaumoꞌa aliꞌyaꞌmo oꞌalige kukenamo alo osuge nehiyaꞌmonanafa afaꞌa nehage. \v 29 Nehageyaꞌmonanafa ausemoꞌa ala neꞌapimo kini vekamo Salomoniꞌa vaino aliꞌniya kukenaꞌamo ago aeno agaseꞌniye. \v 30 Inagi Gotiꞌa kahaufilaga kahaumo hemenimo haneꞌniyanageno egamo ata lesiya kahaumo ausemo alino vaino neꞌateyaꞌmofeꞌmo kukenatapimo magoꞌe huno lapamigiye. Gotifekeꞌmo laha maegaiye, hutapa aiseꞌamo lapakesa afitapa fatago nehae. \v 31 Lapakaemo, haiyatetiꞌmo neꞌyatimo aliniteta negaune, hutapa huge, haiyatetiꞌmo anitimo hefita negaune, hutapa huge, haiyatetiꞌmo kukenatimo alita vaigune, hutapa huge hutetapa lapausoli hutetapa lapakesa alaꞌamo oꞌafiyo. \v 32 Malaga vayaꞌmogimo mani yafeꞌmo hapaꞌye nehigeꞌapaeꞌmo kahauya huꞌa maiꞌnae. Kokuꞌnapi afotapimoꞌmo ofalitapa afaꞌa maisayafeꞌmo neꞌyatapiꞌe kukenatapiꞌeꞌmo alisaya yatapimo haneꞌniye, huno ago ageꞌniye. \v 33 Lapakaemo hogotetapa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya vayapiꞌmo haitapa maige fatago kavaꞌamo alige hutapa maisayafeꞌmo kahauya hiyo Gotiꞌa muki yaꞌmo ma mopafi maisaya yaꞌmo magokepiꞌmo lapamigiyaꞌmofeꞌmae. \v 34 Lapamigiyaꞌmofeꞌmo egamo afole aisiya kavafeꞌmo lapausoli hutetapa lapakesa alaꞌamo oꞌafiyo. Ega afinafeꞌmo agaiꞌa yafekeꞌmo agesamo afigiye. Hemenimo afole neꞌaiya hanageke yaꞌmo haine. \c 7 \s1 Aliꞌa fako huꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 6:37-38,41-42) \p \v 1 Gotiꞌa kavatapimo alino fako huno olapatesiyafeꞌmo alu vayaꞌai kavaꞌapimo alitapa fako hutapa oꞌapateyo. \v 2 Haiya kava hutapa vayaꞌai kavaꞌapimo alitapa fako hutapa neꞌapatesafi ani agufa kavakeꞌmo huno alino fako huno lapategaiye. Na agufa kavatetiꞌmo alitapa fako hutapa neꞌapatesafi ani agufa kavakeꞌmo huno alino fako huno lapategaiye. \v 3 Na kava higetapaeꞌmo konagatapimo aulagafiꞌmo afayaꞌmo haneꞌnigetapa neꞌagayaꞌmonanafa lapaulagafiꞌmo latapa yakefamo haneꞌniya yaꞌmo noꞌagae. \v 4 Latapa yakefamo lapaulagafiꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa na kava higetapaeꞌmo konagatapieꞌmo, kaulagafatiꞌmo afayaꞌmo aliꞌna atalegauve, hutapa nehae. \v 5 Aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, alagepa hutapa agetetapa konagatapimo aulagafatiꞌmo afayaꞌmo alitapa atalesayafeꞌmo hogotetapa lapaulagafatiꞌmo latapa yakefamo alitapa akaitapa ataleyo. \p \v 6 Gotitegatiꞌmo aote yaꞌmo alitapa kalamo oꞌapamiyo. Lapakaemo alopa miyatetiꞌmo miya nefaiya sesumo alitapa yaga autapa afu anagaꞌmo oꞌapamiyo, fiku apaiyaletiꞌmo aeꞌa latapaiteꞌa lapaegae. \s1 Nunumu hisuna kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 11:9-13) \p \v 7 Ge hutapa afi nekegenoꞌao afaꞌa alino lapamigiyanagi. Kahauya hiyo agetapa ava tegayanagi. \v 8 Hakalu hakalu nehigenoꞌao kitamo yakino lapategaiyanagi. Muki vayaꞌmogi Gotifeꞌmo ge huꞌa afi nekaya vayaꞌmogimo afaꞌa aligae. Kahauya nehaya vayaꞌmogimo ageꞌa ava teꞌa aligae. Hakalu hakalu nehaya vayaꞌmo faleꞌa haisayafeꞌmo kitamo yakino apategaiye. \p \v 9 Lapakaepatiꞌmo mago mafaꞌnemoꞌa afoꞌamofeꞌmo, mayamo alika namiyo, huno afi nekesigenoꞌaeꞌmo afoꞌamoꞌmo mago yafaꞌmo alino amigifiye. \v 10 Inagi mago noyame alika namiyo, huno afi nekesigenoꞌaeꞌmo afoꞌamoꞌmo nagaloꞌyavemo alino amigifiye. Haꞌao, alino oꞌamigiye. Lapakaemo mafaꞌnetapimo mago hosu yaꞌmo alitapa noꞌapamiye. \v 11 Lapakaemo hosu vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmonanafa mafaꞌnetapimo alagepa yakeꞌmo alitapa neꞌapamiya kava huno kokuꞌnapi afotapimoꞌmo magoꞌe huno aeno lapaka seno maiꞌnenoꞌaeꞌmo ge huꞌa afi nekaya vayaꞌmo alagepa yaꞌmo alino apamigiye. \v 12 Mosese keꞌaepa geꞌe Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai gemoꞌeꞌmo aepaꞌamoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, lapakaitapimo na agufa kavafeꞌmo lapauꞌnisifi ani agufa kavakeꞌmo hutapa muki vayaꞌaitegamo hiyo. \s1 Lole katalafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 13:24) \p \v 13 Alino apagoꞌya lagauno apatalesiya kate kipaꞌmo alopa kipaꞌe alopa kaꞌeꞌmo haneꞌnigeꞌa muki asole vayaꞌmo ani kateꞌmo neꞌvayaꞌmofeꞌmo aise kipapiꞌmo haitapa faleyo. \v 14 Afaꞌa maisaya yaꞌmo alisaya kate kipaꞌmo aise kipaꞌmo haneꞌnigeno lokiya kaꞌmo haneꞌnigeꞌa magoke magoke vayaꞌmogigeꞌmo ha ha huꞌa kahauya huꞌa ageꞌa ava netae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yosaeꞌmo aeno kalafefa ge huꞌniya gemae \r (Lu 6:43-44; 13:25-27) \p \v 15 Aigofe vayaꞌmogi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌaifeꞌmo ehetapiye. Apakaemo sipisipi agufamo heꞌa kalopaeꞌa apakufaleꞌmo vailiꞌneꞌa neꞌayaꞌmofeꞌmo afela kalamoꞌmo vayaꞌmo nehapaeya kalagana huꞌa maiꞌnae. \v 16 Apaipafatiꞌmo alagamo neꞌaesigetapa apaketetapaeꞌmo, haiya agufa vayaꞌmo maiꞌnafi, hutapa apakegae. Aufe yosamoꞌmo haga nehiya nofi alagamo afaꞌa neꞌaefiye. Hosu kahaumoꞌa haga alagamo afaꞌa neꞌaefiye. Haꞌao. \v 17 Alagepa yosamoꞌmo alagepa alagaꞌageꞌmo neꞌae. Hosu yosamoꞌmo hosu yosa alagaꞌageꞌmo neꞌae. \v 18 Alagepa yosamoꞌmo hosu yosa alagamo afaꞌa oꞌaegaiye. Ani kava huno hosu yosamoꞌmo alagepa yosa alagamo afaꞌa oꞌaegaiye. \v 19 Muki yosaꞌamo alagepa alagamo noꞌaeya yosamo ago heꞌya aiteꞌa aliꞌa atafiꞌmo yaga auꞌa nekae. \v 20 He, apaipafatiꞌmo alagamo aeꞌnisigetapa apaketetapaeꞌmo haiya agufa vayaꞌmo maiꞌnafi hutapa apaketapa aeto hugae. \p \v 21 Muki vayaꞌmogimo nagaefeꞌmo huꞌapaeꞌmo, ala kava nene, ala kava nene, huꞌa nehaya vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo afaꞌa faleꞌa ohaigayaꞌmonanafa kokuꞌnapi afoꞌnimoꞌmo hauꞌniya kavaꞌageꞌmo nehaya vayaꞌageꞌmo afaꞌa faleꞌa haigae. \v 22 Ani alopa afinaꞌmo afole neꞌaisigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogimo nagaefeꞌmo, Ala kava nene, Ala kava nene, huꞌa, kagikaletiꞌmo Goti geꞌamo aeta hakalo huta hapa opaiꞌnopiye. Kagikaletiꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alita hapa faita oꞌapataleꞌnopiye. Kagikaletiꞌmo asole noꞌagaya aune kavaꞌmo osuꞌnopiye, huꞌa naha paisageꞌnaeꞌmo, \v 23 hosu kava nehaya vayanageꞌna alagi olapakeꞌnovanagi nagaetegatiꞌmo ago ataletapa lapaune heyo, huꞌna hapa paiguve. \s1 Lole vekalaꞌmoganimo noꞌmo ki maleꞌnaꞌa kavafeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \r (Lu 6:47-49) \p \v 24 Ani kavafeꞌmo huꞌnaeꞌmo, muki vayaꞌmogimo mani hapa nepauva gemo afiteꞌa akame nehaya vayaꞌmogimo mago afiteno ageꞌniya vekamoꞌa noꞌamo alopa yafateꞌmo faino ateteno ki maleꞌniya vekagana huꞌa maiꞌnae. \v 25 Koꞌmo aige aniꞌmo hege yasimo alige hulino eno noꞌamo alino agoꞌya faisiyafeꞌmo huꞌniyana alopa yafateꞌmo noꞌamo faino ateteno ki maleꞌniyaꞌmofeꞌmo asagauno oꞌaiꞌniye. \v 26 Inagi muki vayaꞌmogimo mani nehuva gemo fiku afiteꞌa akame nosaya vayaꞌmo mago negi vekamoꞌa noꞌamo ani asuepaleꞌmo fiku ki maleꞌniya vekagana huꞌa maiꞌnae. \v 27 Koꞌmo aige aniꞌmo hege yasimo alige hulineno noꞌamo alagi alino agoꞌya faino ataleꞌnigeno lusi kava huno asagauno aiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 28 Yesuꞌa mani gemo hapa paino hano huꞌnigeꞌapaeꞌmo afa vayaꞌmogimo afiꞌa hapau aiꞌnae. \v 29 Yesuꞌa keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya tisa vayaꞌapigana huno alino apaya oꞌmaleꞌnifa himamuꞌaletiꞌmo alino apaya maleꞌniyaꞌmofeꞌmo afiꞌa hapau aiꞌnae. \c 8 \s1 Lepalosi ya hauꞌniya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mk 1:40-44; Lu 5:12-14) \p \v 1 Yesuꞌa avelegatiꞌmo emineꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo akame huꞌa emiꞌeꞌnae. \v 2 Inagi lepalosi ya hauꞌniya vekamo agaetegamo eno aleꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, huno, kahauꞌnisiyana afaꞌa alika alagepa huka nategane, huno huꞌniye. \v 3 Huꞌnigeno Yesuꞌa ayaꞌmo alino ataleno agufaleꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, Nahauꞌniyanagi alagepa huka afaꞌa maiyo, huno nehigenoꞌaeꞌmo lepalosi yaꞌamo malage huno hano huꞌniye. \v 4 Yesuꞌa ha painoꞌaeꞌmo, kateꞌmo neꞌukaeꞌmo mago vayaꞌaifeꞌmo hapa opaika mono huno neꞌapateya vekalegageꞌmo uka aliꞌna alagepa huꞌna kateꞌnova kagufamo alika ave liyo. Apakaemo lepalosi yaꞌamo ago hano huꞌniye, huꞌa kagesayafeꞌmo kagufamo alika ave liteka akeyaꞌvilagamo Moseseꞌa amiyo, huno huꞌniya ofalinimo alika amiyo, huno ha paiꞌniye. \s1 Ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo ava ge huꞌniya gemae \r (Lu 7:1-10) \p \v 5 Yesuꞌa Kapeneyamu taonifiꞌmo uno nehaigenoꞌaeꞌmo mago Lomu nofi vekamo ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ha maesiyafeꞌmo ge huno afi geꞌniye. \v 6 Ala kava nene, huno, aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekamo noꞌnifiꞌmo lusi kava huno agafu kiꞌnigeno alagi kanage kanaga osuno havaeno neꞌmaiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 7 Uꞌna afaꞌa aliꞌna alagepa huꞌna ategauve, huno ha paiꞌniye. \v 8 Yagaino neꞌapateya vekamoꞌa, Ala kava nene, huno, Alagepa vekamo oꞌmaiꞌnovaꞌmofeꞌmo noꞌnifiꞌmo eka haikeka maisanafeꞌmo oꞌnahauꞌniyanagi keꞌageꞌmo hugenoꞌao aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekamo hagesigeno he tino alagepa huno maino. \v 9 Mago vayaꞌmogi yagaiꞌa neꞌnategeꞌna nagaemo ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌna neꞌapatove. Mago vekaeꞌmo uvo, huꞌna nehugenoꞌaeꞌmo neꞌviye. Mago vekaeꞌmo eno, huꞌna nehugenoꞌaeꞌmo neꞌe. Aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekaeꞌmo huꞌnaeꞌmo, ani aliꞌyaꞌmo aliyo, huꞌna nehugenoꞌaeꞌmo ani aliꞌyaꞌmo afaꞌa neꞌaliye, huno ha paiꞌniye. \p \v 10 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo hau aiꞌniye. Agaemo akame nehaya vayaꞌaifeꞌmo, Lama ge lapa nepauve, huno, Nagaemo muki Isaleli vayaꞌai apaipafiꞌmo ani agufa lokiya apakesa afiꞌa fatago huꞌnaya kavaꞌapimo oꞌapakeꞌnove. \v 11 Lapa nepauve, asole vayaꞌmo Yu nofi vayapatiꞌmo oꞌmaiꞌnaya vayaꞌmo yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo ege yegemo lamino nefaleya kotegatiꞌmo ege huꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kopiꞌmo haiꞌa Emalehamuꞌagi Aisikiꞌagi Yekopuꞌagi huꞌa magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌa maigayaꞌmonanafa \v 12 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kotetiꞌmo mafaꞌneꞌamo hani kopiꞌmo alino yaga auno apatalesigeꞌapaeꞌmo malaga maiꞌneꞌa aviꞌya huge apavepiꞌmo haniꞌa agafu kige huꞌa maigae, huno huteno \v 13 yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo, Naha maegaiye, huka kagesa afika fatago huꞌnanaꞌmofeꞌmo kaha maegauvanagi afaꞌa uvo, huno ha paiꞌnigeno ani afinaꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo kaitaꞌamo hageꞌnigeno he tino alagepa huno maiꞌniye. \s1 Yesuꞌa asole vayaꞌmo alino alagepa huno apateꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 1:29-31; Lu 4:38-39) \p \v 14 Yesuꞌa Pita nopiꞌmo faleno haino ageyana Pita ayemoꞌamoꞌmo amuko kaitaꞌmo hauꞌnigeno havaeno maiꞌnigeno ageꞌniye. \v 15 Agaemo ageteno ayateꞌmo ayaꞌmo maleꞌnigeno amuko kaita hauꞌniya kaitaꞌamo ago hageꞌnigeno he tino neꞌyaꞌmo alo huno apamiꞌniye. \p \v 16 Uneꞌamo Yesutegamo asole hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo apavaleliꞌeꞌa apateꞌnae. Yesuꞌa geꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapa faitalegeꞌa uꞌnageno muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌeꞌmo alino hapageno apateꞌniye. \v 17 Agaemo Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa mani kavafeꞌmo huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo huꞌniye. Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Agaemo alu kaita alu kaitaꞌmo lahauꞌniya kaitaꞌmo laha maeno alinino uno ataleꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Akame hisaꞌa vekalaꞌanifeꞌmo hana paiꞌniya gemae \r (Lu 9:57-60) \p \v 18 Yesuꞌa apakeyana asole vayaꞌmogimo eꞌa faiꞌa ku aiꞌa ateꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, mugagayaga faligamo lakaeta vigetao, huno hapa paiꞌniye. \v 19 Mago neꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌa agaetegamo eno ha painoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, haiya kotegamo visapigeꞌna afaꞌa kakame huꞌna uguve, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 20 Yesuꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Afela kalamogi nehavaya kelimo hanege namamogi apanoꞌmo hanege huꞌniyaꞌmonanafa Vemo mafaꞌnemo havaesiya noꞌmo ohaneꞌniye, huno ha paiꞌniye. \p \v 21 Mago alu vekamo geꞌamo neꞌafiya vekamoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, huno, kanalene, huka hugeꞌnao hogoteꞌna uꞌna afoꞌnimoꞌmo aliꞌna kiꞌna ateteꞌnae, huno huꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 22 fali kavategamo neꞌmaiya vayaꞌmogimo falisaya vayaꞌapimo aliꞌa kiꞌa apategayanagi kagaemo ataleka eka nakame huvo, huno ha paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa yasiꞌe aniꞌefeꞌmo afaꞌa maiꞌao, huno huꞌniya gemae \r (Mk 4:36-41; Lu 8:22-25) \p \v 23 Yesuꞌa sipifiꞌmo haino maiꞌnigeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa haiꞌa sipifiꞌmo maiteꞌa uꞌnae. \v 24 Neꞌvagenoꞌaeꞌmo malage huno ani kotuteꞌmo lusi kava huno yasimo aliꞌnigeno aniꞌmoꞌa aino holakau holakau huno haino sipifiꞌmo havaiteteno aeno lapanegefeꞌmo huꞌniyaꞌmonanafa Yesuꞌa aukeꞌmo kaleno maiꞌniye. \v 25 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo uꞌa hau neꞌa ateteꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, huꞌa, hogoꞌamo ago aniꞌmo nesuna agufa kavaꞌmo nehunagi he tika lagufamo alika katika lato, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 26 Aiseꞌatoꞌamo lapakesa afitapa fatago huꞌnaya vayanagi na kava higetapaeꞌmo koli nehae, huno hapa paiteno he tino yasiꞌe aniꞌefeꞌmo afaꞌa maiꞌao, huno ke hanauꞌnigeꞌana yasiꞌe aniꞌeꞌmo alagi afaꞌa haneꞌnaꞌae. \v 27 Muki vayaꞌamogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa, Vae, huꞌa, yasimoꞌe aniꞌmoꞌeꞌmo geꞌamo afiteꞌana afaꞌa maiꞌnaꞌagi ani vekamo na agufa vekamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \s1 Yesuꞌa lole vekalaꞌani anaipafatiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faino apataleꞌniya gemae \r (Mk 5:1-17; Lu 8:26-37) \p \v 28 Yesuꞌa ani kotuꞌmo lakaeno mugagayaga faliga Gegasini vayaꞌai haopalega uno avaꞌyi nehigeꞌanaeꞌmo lole vekalaꞌmo faliꞌnaya vayaꞌmo kiꞌa neꞌapataya yafa no kapatiꞌmo eꞌana Yesuꞌeꞌmo fotu huꞌnaꞌae. Anaipafiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo lusi kava huꞌana negi maleteꞌana afela kavaꞌmo nehaꞌa vekalaꞌmo maiꞌnaꞌaꞌmofeꞌmo muki vayaꞌmo ani haopalegamo oꞌuꞌnae. \v 29 Anakaemo eꞌana Yesuꞌeꞌmo fotu huteꞌanaeꞌmo, Goti mafaꞌneꞌamogae, huꞌa, lagaetegamo na kava huka latesanafeꞌmo neꞌane. Kayoꞌmo lamisana afinaꞌmo afole oꞌaiꞌniyanagi lagafu kisiya yaꞌmo alika lamisanafeꞌmo neꞌapiye, huꞌa afi geꞌnae. \p \v 30 Asole afu anagaꞌmo aise afagiꞌaleꞌmo kahaumo neꞌa maiꞌnae. \v 31 Hosu apaune vayaꞌmogimo Yesufeꞌmo, Alika laha faika latalegefeꞌmo hukaeꞌmo asole afu anagaꞌai apaipafiꞌmo alika laha faitalegeta faletuta haita maino, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 32 afaꞌa viyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa lole vekalaꞌani anaipafatiꞌmo ataleꞌa apaune heꞌa uꞌa afu anagaꞌai apaipafiꞌmo faleꞌa haiꞌnae. Faleꞌa haiꞌnageꞌapaeꞌmo muki afu anagaꞌamo aulafilagatiꞌmo nagu nagu huꞌa lamiꞌa anipiꞌmo asagauꞌa aiteꞌa aniꞌmo neteꞌa faliꞌnae. \v 33 Ani afu anagaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmo apaune hetaleꞌa uꞌa taonifilagamo muki huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paige Yesuꞌa ani lole vekalaꞌani anaipafiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo maiꞌnaya vekalaꞌanitegamo huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paige huꞌa hapa paiꞌnae. \v 34 Muki taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo uꞌa Yesuꞌmo ageteꞌapaeꞌmo, kahao ke honanagi, lagae kotetiꞌmo ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnae. \c 9 \s1 Yesuꞌa mago kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mk 2:1-12; Lu 5:17-26) \p \v 1 Yesuꞌa sipifiꞌmo haino maiteno aino atagi neno agaiꞌa taoniꞌalagamo uno avaꞌyi huꞌniye. \v 2 Mago vayaꞌmogi kanage kanaga osuno yakaikonaꞌaleꞌmo havaeno neꞌmaiya vekamo avaleliꞌeꞌa Yesu haopaleꞌmo ateꞌnae. Yesuꞌa agaiꞌaeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnaya kavaꞌapimo apaketenoꞌaeꞌmo kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimogae, huno, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnovanagi koli osuka kaipamoꞌmo falu hino, huno ha paiꞌniye. \v 3 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogimo, Ani vekamoꞌa Gotifeꞌmo huno faipa huno neꞌate, huꞌa apaipafi apakesamo afiꞌnae. \v 4 Yesuꞌa apakesamo afiꞌnaya apakesamo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo hosu lapaipa lapakesa neꞌafiye. \v 5 Nagaemo huꞌnaeꞌmo, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huꞌna huꞌnovanageꞌna hemenimo he tika umenitata huvo, huꞌna hisuvana haiya gemoꞌmo lokiyaꞌamo ohaneꞌniye. \v 6 Vemo mafaꞌnemoꞌa hosu kavaꞌapimo alino atalesiya himamuꞌamo alino lapave ligiye, huno hapa paiteno kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo, he tika yakaikonakamo aliteka nokalegamo uvo, huno ha paiꞌnigeno \v 7 he tino noꞌalegamo uꞌniye. \v 8 Asole vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiteꞌa Gotiꞌa ani agufa himamuꞌamo vayaꞌmo alino neꞌapamiyaꞌmofeꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌnae. \s1 Matiyufeꞌmo ge huꞌniya gemae \r (Mk 2:13-17; Lu 5:27-32) \p \v 9 Yesuꞌa ani haopalegatiꞌmo ataleno uno ageyana takesi moni neꞌaliya vekamo agiꞌamo Matiyuꞌa takesi monimo neꞌaliya nopiꞌmo fai maiꞌnigeno ageꞌniye. Agetenoꞌaeꞌmo, ataleka eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno ataleno eno akame huno uꞌniye. \p \v 10 Yesuꞌa haino Matiyu nopiꞌmo fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayane, huꞌa nehaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo eꞌa agaeꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnae. \v 11 Falasi mono vayaꞌmogi apaketeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, Na kava higeno tisa vekatapimoꞌa takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌne, huꞌa ge huꞌa apafi geꞌnae. \p \v 12 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, lota vayaꞌmogimo kaita ohapauꞌniya vayaꞌaitegamo uꞌa aliꞌyaꞌmo noꞌalifa kaita hapauꞌniya vayaꞌaitekeꞌmo uꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliye. \v 13 Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Afumo heꞌa ofalini namisayafeꞌmo oꞌnahauꞌniyaꞌmonanafa hapau huꞌa apatesayafekeꞌmo nahauꞌniye,\it* huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aepaꞌamo afisayafeꞌmo utapa kahauya hutapa ageyo. Nagaemo fatago vayaꞌaifekeꞌmo keya aeꞌna ge hisuvafeꞌmo oꞌmeꞌnofa hosu vayaꞌaifeꞌmo keya aeꞌna ge hisugeꞌa eꞌa apaipamo aliꞌa afe lesayafekeꞌmo eꞌnove, huno hapa paiꞌniye. \s1 Neꞌyaꞌmo mo nesiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 2:18-22; Lu 5:33-39) \p \v 14 Ani afinaꞌmo Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi eꞌa huꞌapaeꞌmo, lagaeꞌe Falasi mono vayaꞌeꞌmo muki afinaꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneta mo nesunaꞌmonanafa na kava higeꞌa gekamo neꞌafiya vayaꞌmogi neꞌyaꞌmo mo nosiye, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae. \v 15 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, saufa aꞌmo aliꞌniya vekaꞌe ao vayaꞌaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo yulagefa noꞌaiyaꞌmonanafa henagaꞌamo mago vayaꞌmogimo aꞌmo aliꞌniya vekamo apakaetegatiꞌmo avaleliꞌa visageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo sigae. \p \v 16 Atafa lavolavomo apake neꞌaigeꞌapaeꞌmo saufa lavolavomo sese osuꞌnaya lavolavoletiꞌmo lagauꞌa nofakaniye. Saufa lavolavoletiꞌmo lagauꞌa fakaniteꞌa sese nehisagenoꞌaeꞌmo atupaꞌamoꞌmo aino vayu husigeno atalagauno alino avala aigiye. \v 17 Ani kava huꞌa vayaꞌmogi saufa nofi alagafati aniꞌmo aliꞌa afu agufa keꞌmo atafa heꞌniya kepiꞌmo nolakiye. Aliꞌa lakisayana atafa keꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo aeno apalo atino aniꞌmo asagauno aisigeno keꞌamo hosugiye. Saufa afu agufa kepiꞌmo saufa aniꞌmo aliꞌa lakisagenoꞌaeꞌmo saufa aniꞌmoꞌa saufa kepiꞌmo alagepa huno hanegaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Kaita hauꞌniya a kanomo alino hageno ateteno faliꞌniya aꞌmafaꞌnemo alino he tino ateꞌniya gemae \r (Mk 5:22-43; Lu 8:41-56) \p \v 18 Ani gemo hapa nepaigenoꞌaeꞌmo Yu monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamoꞌmo eno aiyafiꞌmo ape huno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, aꞌmafaꞌneꞌnimo hemenimo ago faliꞌnigeꞌna neꞌogi uka agufaleꞌmo kayaꞌmo malegeno he tino, huno ha paiꞌnigeno \v 19 Yesuꞌa he tino uꞌnigeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa uꞌnae. \p \v 20 Neꞌvagenoꞌaeꞌmo mago a kanomo tuolofuꞌa kafuga aiguꞌyaꞌmo hauge hauge huno maiꞌniya a kanomoꞌmo Yesu akamelegatiꞌmo eno yatala kukenamo atupaleꞌmo ayatetiꞌmo ame aliꞌniye. \v 21 Agaemo, kukenaꞌalekeꞌmo ame alisugenoꞌaekeꞌmo aiguꞌyaꞌnimo hano hugiye, huno aipafiꞌmo agesamo afiꞌniye. \v 22 Yesuꞌa aino afe leno agetenoꞌaeꞌmo, Aꞌmafaꞌneꞌnimogae, huno, kagesamo afika fatago nehana kavakamoꞌmo alino hano huno kateꞌniyanagi koli osuka afaꞌa maiyo, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo aiguꞌyaꞌamo malage huno hano huꞌniye. \p \v 23 Yesuꞌa uno yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo faleno haino apakeyana feliopa kepatiꞌmo nehaya agufa apake aige asole vayaꞌmogimo kagegage huge huꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, \v 24 Ataletapa kumatega utapa lamiyo. Mani aꞌmafaꞌnemo ofaliꞌnifa afaꞌa au kaleno maiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa ateteꞌa kigi huꞌa ateꞌnae. \v 25 Muki vayaꞌamo he tiꞌa kumatega lamiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa ani aꞌmafaꞌnemo maleꞌnaya nopiꞌmo haino ayateꞌmo alino he tino ateꞌniye. \v 26 Ani kavaꞌmo huꞌniya ava gemo muki haopalegamo aino atagu faeno uneno huꞌniye. \s1 Yesuꞌa anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo alino ayakeno anateꞌniya gemae \p \v 27 Yesuꞌa ani haopalegatiꞌmo ataleno neꞌvigeꞌanaeꞌmo lole vekalaꞌmo anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo akame huꞌana neꞌuꞌanaeꞌmo, Nevini aginagomo, huꞌana, Kahau huka laꞌato, huꞌana hume hume eꞌnaꞌae. \p \v 28 Yesuꞌa nopiꞌmo faleno haino maiꞌnigeꞌana eꞌana maiꞌnaꞌageno hana painoꞌaeꞌmo nagaemo lanaulagamo afaꞌa aliꞌna ayakegauve, hutana lanakesa afitana fatago nehaꞌafiye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, He, Ala kava nene, huꞌana huꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo \v 29 anaulagaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, Ani kavafeꞌmo lanakesa afitana fatago huꞌnaꞌaꞌmofeꞌmo mani kavaꞌmo lanakaeteꞌmo afole aigiye, huno hana paiꞌnigeno anaulagalaꞌmo ayakeꞌnigeꞌana ageꞌana ayakeꞌnaꞌae. \v 30 Yesuꞌa lokiya gemo hana painoꞌaeꞌmo, mago vayaꞌaifeꞌmo hapa opaiꞌao, huno hana paiꞌniyaꞌmonanafa \v 31 uꞌana ava gemo aeꞌana hakalo huꞌana hapa paiꞌnaꞌageno muki mani haopalegamo aino atagu faeno uneno huꞌniye. \s1 Agemo noꞌaiya vekamo alino alagepa huno ateꞌnigeno agemo aiꞌniya gemae \p \v 32 Lole vekalaꞌmo ataleꞌana neꞌvaꞌageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi hosu aune neꞌmo aipafiꞌmo maiꞌnigeno age oꞌaino neꞌmaiya vekamo Yesutegamo avaleliꞌeꞌa ateꞌnae. \v 33 Yesuꞌa hosu aune neꞌmo alino hafaino ataleꞌnigenoꞌaeꞌmo age oꞌaino neꞌmaiya vekamoꞌa aepa faino age aiꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi ageteꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, Hogoteno Isaleli kotegamo ani agufa kavaꞌmo afole oꞌaiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \p \v 34 Huꞌnayaꞌmonanafa Falasi mono vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, hosu apaune vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapafaino neꞌatale, huꞌa huꞌnae. \s1 Yesuꞌa hau huno apateꞌniya gemae \p \v 35 Yesuꞌa alopa taonifiꞌe aise taonifiꞌeꞌmo uneno huno Yu vayaꞌai mono nopiꞌe mono nopiꞌeꞌmo alino apaya malege Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo alagepa faigoko gemo aeno hakalo huno hapa paige muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege huno uneno huno maiꞌniye. \v 36 Agaemo asole vayaꞌmo apaketenoꞌaeꞌmo aipafiꞌmo hau huno apateꞌniye. Sipisipileꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo ago apataleno uꞌnigeꞌa sipisipi afumo atagu faeꞌa uꞌeꞌa huꞌa maiꞌnayana hapa maesiya vekamo oꞌmaiꞌnigeꞌa maiꞌnaya kava huꞌa asole vayaꞌmo maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo hau huno apateꞌniye. \v 37 Inagi geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, hoyafiꞌmo lusi neꞌyaꞌmo afu leꞌniyaꞌmonanafa alisaya vayaꞌmo aiseꞌamo maiꞌnae. \v 38 Ago afu leꞌniyaꞌmofeꞌmo hoya aepa vekaeꞌmo nunumu higenoꞌao hoyaꞌafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌmo alino apatesigeꞌa ugae, huno hapa paiꞌniye. \c 10 \s1 Yesuꞌa apa vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnaya gemae \r (Mk 3:13-19; Lu 6:12-16) \p \v 1 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapafaiꞌa apatalege muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌnisiya vayaꞌmo aliꞌa hapageꞌa apatege hisaya himamuꞌapimo apamiꞌniye. \v 2 Ani tuolofuꞌa apa vayaꞌai apakiꞌapimo haneꞌniye. Hogote neꞌmo Saimoniꞌmo mago alu agiꞌamo Pitaꞌagi aganaꞌamoꞌmo Eꞌnaluꞌagi Sepeti mafaꞌnelaꞌmo Yemisiꞌagi aganaꞌamoꞌmo Yoniꞌagi \v 3 Filipiꞌagi Matolomiyuꞌagi Tomasiꞌagi Matiyuꞌa takesi moni neꞌaliya vekagi Afiyasi mafaꞌnemo Yemisiꞌagi Taꞌniyasiꞌagi \v 4 Saimoniꞌmo gamani kavateꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo Seloti pati nenagi Yutasi Isakaliyoti kotega vekamo Yesu kutulu yaꞌmo nesiya vekamogi huꞌa maiꞌnae. \p \v 5 Yesuꞌa ani tuolofuꞌa vayaꞌmo alino apatetenoꞌaeꞌmo, Yu nofi vayapatiꞌmo oꞌmaiꞌnisaya vayaꞌaitegaꞌe Samaliya vayaꞌaitegaꞌeꞌmo oꞌviyo. \v 6 Isaleli vayapatiꞌmo lageso huꞌnaya sipisipi vayaꞌaitegageꞌmo viyo. \v 7 Utapaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo alagi hogoꞌamo afole aigefe hiye, hutapa aeta hakalo hutapa hapa paiyo. \v 8 Kaita hapauꞌnisiya vayaꞌmo alitapa hapagetapa apatege falisaya vayaꞌmo alitapa he titapa apatege lepalosi yaꞌmo hapauꞌnisiya vayaꞌmo alita alagepa hutapa apatege hosu apaune vayaꞌmo alitapa hapafaitapa apatalege hulitapa viyo. Nagaemo fiku lapa maeꞌna lapamiꞌnova kava hutapa fiku hapa maetapa apamiyo. \v 9 Goli monimogi siluva monimogi ata leno asagalifa monimogi hutapa kutapifiꞌmo ailitapa oꞌviyo. \v 10 Vayaꞌai aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌmo afaꞌa maisaya yaꞌapimo aliꞌa apamisaya kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo kutapimogi lole siotitapimogi lole sutapimogi hayopa kayotapimogi hutapa alinitapa oꞌviyo. \p \v 11 Lapakaemo mago alopa taonifiꞌmofi aise taonifiꞌmofi hutapa utapa avaꞌyi hutetapaeꞌmo ina laꞌmo alagi alisiya vekamo maiꞌniye, hutapa apafi getapa ani vekamo agetetapa noꞌafiꞌmo uta haitapa maime maime neꞌutapaeꞌmo ataletapa viyo. \v 12 Nopiꞌmo faleta nehaitapaeꞌmo, alagepa hutapa maiyo, hutapa hapa paiyo. \v 13 Ani nopiꞌmo alagi alisaya vayaꞌmo maiꞌnisayana hisaya getapimoꞌa apakaepiꞌmo hanesigeꞌa alagepa huꞌa maigae. Alagi alisaya vayaꞌmo oꞌmaiꞌnisayana alagepa hutapa maiyo, hutapa hisaya getapimoꞌa halate aino atagi neno lapakaitapilegamo egaiye. \v 14 Mago vayaꞌmogi aliꞌa falu fala huꞌa olapatege getapimo oꞌafige hisayana ani vayaꞌai noꞌapifatiꞌmofi taoniꞌapifatiꞌmofi hutapa ataletapa ugefe nehutapaeꞌmo ili aetapa apatetetapa mumusopamo lapaigopalegatiꞌmo aitapa fopo hutaletapa apataletapa viyo. \v 15 Lama ge lapa nepauve, huno, Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Gomola taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌe Sotomi taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo hanageke yaꞌmo aligayaꞌmonanafa ani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo magoꞌe huꞌa aeꞌa apaka seꞌa lusi hanageke yaꞌmo aligae. \p \v 16 Afiyo, huꞌna, Nagaemo aliꞌna lapatesugetapa sipisipigana hutapa afela kalamo maiꞌnaya folagapiꞌmo ugae. Nagaloꞌyavemogimo vayaꞌmogi oꞌapamagisayafeꞌmo vase vase huꞌa neꞌvaya kava hutapa viyo. Kaugoꞌyave namamogimo vayaꞌmo ohapaeꞌa afaꞌa neꞌmaiya kava hutapa maiyo. \v 17 Ehetapiye. Mago vayaꞌmogi kalavusi huꞌa lapateteꞌa agotileꞌmo lapavaleliꞌuꞌa mono noꞌapifiꞌmo nofi kayotetiꞌmo lapamagigae. \v 18 Agotileꞌmo lapavaleliꞌuꞌa lapatesagetapa gamani vayaꞌai apaulagaleꞌe kini vayaꞌai apaulagaleꞌeꞌmo he titapa maiꞌnetapa Yu nofi vayapatiꞌmo oꞌmaiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo alagepa faigoko gemo aetapa hakalo hutapa hapa paigae. \v 19 Agoti huꞌa lapatesagetapaeꞌmo na agufa gemo huteta haiya agufa ge huta geꞌapileꞌmo aeta atagaina huta hapa paigune, hutetapa lapausoli osiyo. Ani afinaꞌmo afole aisigenoꞌaeꞌmo Goti Aunemeꞌamoꞌmo hapa paisaya gemo alino lapamigiye. \v 20 Lapakaitapimo ani gemo afaꞌa osugayaꞌmonanafa afotapimo Aunemeꞌamoꞌmo lapavayafatiꞌmo ge hugiye. \p \v 21 Vayaꞌmogimo konagaꞌapimo apamagisayafeꞌmo apavaleꞌa alu vayaꞌai apayapiꞌmo apamigae. Ani kava huꞌa afoꞌapimogimo mafaꞌneꞌapimo apavaleꞌa apamigae. Ani kava huꞌa mafaꞌneꞌapimogimo itaꞌapi afoꞌapimogimo apavaleli uꞌa apamigae. \v 22 Muki vayaꞌmogimo nagiꞌnilefeꞌmo apaini huꞌa lapategayaꞌmonanafa oꞌataletapa atafautapa alagi hutapa maime maime neꞌvisagenoꞌaeꞌmo hano hisiya afinaꞌmo afole aisigenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa lapakufamo alino katino lapategaiye. \v 23 Mago taonifatiꞌmo apaini huꞌa lapatesagetapaeꞌmo ataletapa lapaune hetaletapa alu taonifiꞌmo viyo. Lama ge lapa nepauve, lapakaemo muki Isaleli vayaꞌai taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo uteta hutapa hano osuꞌnisagenoꞌaeꞌmo Vemo mafaꞌnemo eminegaiye. \p \v 24 Alino apaya neꞌmalegeꞌa neꞌafiya vayaꞌmogimo alino apaya neꞌmaleya vekamo aeꞌa noꞌagasae. Ani kava huno aliꞌyaꞌamo neꞌaliya neꞌmoꞌa aliꞌya aepa vekaꞌamo aeno noꞌagase. \v 25 Mago neꞌmoꞌa alino aya neꞌmaleya vekagana huno maiꞌnisiyana kanalene. Ani kava huno mago aliꞌyaꞌamo neꞌaliya neꞌmoꞌa aliꞌya aepa vekaꞌagana huno maiꞌnisiyana kanalene. Vayaꞌmogimo afamo anaga aepa nefeꞌmo Satani agiꞌamo Mielisemuligae huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa neꞌatesayana agae afamo anaga vayaꞌaifeꞌmo magoꞌe huꞌa huꞌa faipa huꞌa apategae. \s1 Gotifekeꞌmo koli hiyo, huno huꞌniya gemae \r (Lu 12:2-7) \p \v 26 Hugayaꞌmofeꞌmo ma mopafi vayaꞌaifeꞌmo koli osiyo. Muki huꞌa aeꞌa ati nekaya kavaꞌapimo alino afole aino apave lisigeꞌa agegae. Muki huꞌa fala nekiya geꞌapimo ha le yategamo huno afole aino hisigeꞌa afigae. \v 27 Hanipiꞌmo lapa nepauva gemo ha le yategamo aetapa hakalo hutapa hapa paiyo. Lapakaemo vase hutapa afiꞌnaya gemo nokatoꞌmuleꞌmo haitapa maiꞌnetapaeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo alopa gefatiꞌmo aetapa hakalo hutapa hapa paiyo. \v 28 Apakaemo amega apakufaꞌamo kamiti apamagigayaꞌmonanafa apakupi mafaꞌneꞌamo alagi oꞌapamagisaya vayaꞌaifeꞌmo koli osiyo. Apakufaꞌe apakupi mafaꞌneꞌeꞌmo alino ata kopiꞌmo yaga auno apatalesiya vekaekeꞌmo koliꞌamo hiyo. \v 29 Ago ageꞌnayana lole aise namalaꞌmo magoke asagalifa moniletiꞌmo miya nefaiyaꞌmonanafa afotapimoꞌmo afaꞌa faligiye huno osisiyana magoke namamo faliteno mopafiꞌmo asagauno oꞌaigiye. \v 30 Ani kava huno muki lapayokapiꞌmo magoke magoke huno lekana paino neꞌage. \v 31 Lapakaemo asole namamo ago aetapa apaka setapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo koli osiyo. \p \v 32 Muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo nagiꞌnimo neꞌaya vayaꞌai apakiꞌapimo kokuꞌnapi Afoꞌnimo aulagaleꞌmo aegauve. \v 33 Aegauvaꞌmonanafa vayaꞌai apaulagaleꞌmo nagaefeꞌmo, oꞌageꞌnona vekae, huꞌa nehisaya vayaꞌaifeꞌmo kokuꞌnapi Afoꞌnimo aulagaleꞌmo olapakeꞌnova vayane, huꞌna hapa paiguve. \s1 Nagaefekeꞌmo hogoteno lapaino, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Lu 12:51-53; 14:26-27) \p \v 34 Nagaefeꞌmo, muki vayaꞌmo alagepa huꞌa yuna heꞌa magokepi lokaeꞌa maisayafeꞌmo emineꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafifiye. Haꞌao, alagepa huꞌa magokepi lokaeꞌa maisayafeꞌmo oꞌmeꞌnofa kame huꞌa apatesageꞌa kame huꞌa apatesageꞌa huꞌa maisayafeꞌmo eꞌnove. \q1 \v 35 Mafaꞌneꞌapimogimo afoꞌapimogifeꞌmo kame huꞌa apatesageꞌa aꞌmafaꞌneꞌapimogimo itaꞌapimogifeꞌmo kame huꞌa apatesageꞌa apanofeloꞌapimogimo anekalo apanofeloꞌapimogifeꞌmo kame huꞌa apatesageꞌa huꞌa maisayafeꞌmo \m eꞌnove. \q1 \v 36 Mago vayaꞌmogimo afamo anagaꞌapiꞌeꞌmo kame kame huꞌa maigae. \p \v 37 Mago vayaꞌmogimo itaꞌapi afoꞌapimogifekeꞌmo hogoteno hapau apayamopafiꞌmo hapauꞌnisigeno nagaefeꞌmo henagaꞌamo hapau apayamopafiꞌmo hapauꞌnisiyana vayaꞌnimo maisaya vayaꞌmo oꞌmaiꞌnae. Ani kava huꞌa mago vayaꞌmogimo mafaꞌneꞌapiꞌeꞌmofi aꞌmafaꞌneꞌapiꞌeꞌmofi huno hogoteno hapau apayamopafiꞌmo hapauꞌnisigeno nagaefeꞌmo henagaꞌamo hapau apayamopafiꞌmo hapauꞌnisiyana vayaꞌnimo alagi maisaya vayaꞌmo oꞌmaiꞌnae. \v 38 Mago vayaꞌmogimo malipu yosaꞌapimo aliꞌa kofiliꞌeꞌa nakame huꞌa noꞌvisayana vayaꞌnimo alagi maisaya vayaꞌmo oꞌmaiꞌnae. \v 39 Ma mopafiꞌmo alagepa hutageꞌmo maigune, huꞌa apakesa neꞌafisaya vayaꞌmo alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌapimo alagi hano hugiye. Mago vayaꞌmogimo nagiꞌnilefeꞌmo ma mopafiꞌmo alagepa huꞌa neꞌmaiya kavaꞌapimo atalesayana alagepa huꞌa maisaya yaꞌmo aligae. \s1 Alagepa miyaꞌapimo alisaya vayaꞌaifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 9:41) \p \v 40 Mago vayaꞌmogimo lapakaemo aliꞌa falu fala huꞌa nelapatesayana ani kava huꞌa nagaeꞌeꞌmo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatae. Ani kava huꞌa nagaemo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatesaya vayaꞌmogimo alino nateꞌnigeꞌna eꞌnova neꞌeꞌmo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌatae. \v 41 Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo neꞌegenoꞌaeꞌmo mago neꞌmo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya neꞌmo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo alino falu fala huno neꞌatesiyana Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi alisaya agufa miyaꞌamo apakaeꞌeꞌmo magokepiꞌmo aligiye. Goti aulagaleꞌmo fatago vekamo neꞌegenoꞌaeꞌmo mago vekamo Goti aulagaleꞌmo fatago vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo alino falu fala huno neꞌatesiyana fatago vayaꞌmogi alisaya agufa miyaꞌamo apakaeꞌeꞌmo magokepiꞌmo aligiye. \v 42 He lama ge lapa nepauve, huno, mago neꞌmoꞌa afa vekamoꞌmo nakame nehiya vekamo agetenoꞌaeꞌmo nakame nehiya vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo lanitani aniꞌmo hefino amisiyana miyaꞌamo alagi aligiye, huꞌna lapa nepauve, huno hapa paiꞌniye. \c 11 \s1 Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamoꞌmo Yesutegamo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnaya gemae \r (Lu 7:18-35) \p \v 1 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo mani kavaꞌmo hiyo, huno hapa paino hano hutenoꞌaeꞌmo ani haopalega ataleno Galeliya kotega taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo alino apaya malege aeno hakalo huno hapa paige hume hume visiyafeꞌmo uꞌniye. \p \v 2 Yoniꞌa kalavusi huꞌnenoꞌaeꞌmo Kalaisiꞌa huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo afitenoꞌaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa agaetegamo uꞌnae. \v 3 Uꞌa Yesufeꞌmo, Yoniꞌa hunoꞌaeꞌmo, egaiye huno huꞌniya neꞌmo kagaemofi alu vekaeꞌmo agava maisune, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae. \v 4 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, Atagi netutapa Yonifeꞌmo muki afiꞌnaya geꞌe aliꞌyaꞌmo neꞌalugetapa nageꞌnaya kavaꞌniꞌefeꞌmo nava gemo hutapa ha paiyo. \v 5 Apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌmo ageꞌa ayakege apaiyamo hosuꞌniya vayaꞌmo alagepa huꞌa uꞌeꞌa huge lepalosi yaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alagepa apakufamo hanege apakesamo akaniꞌniya vayaꞌmogimo gemo alagepa huꞌa afige faliꞌnaya vayaꞌmo he tige kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌaifeꞌmo alagepa faigoko gemo aeꞌna hakalo huꞌna hapa nepaugeꞌa afige nehae, hutapa uta ha paiyo. \v 6 Nataleꞌa oꞌuꞌa nagaefeꞌmo alagi apakesa afiꞌa fatago nehaya vayaꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae, huno hapa paiꞌniye. \v 7 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo ataleꞌa neꞌvagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa asole vayaꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo aepa faino Yonifeꞌmo ava gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Lapakaemo na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo kaꞌme kotegamo uꞌnae. Lapakaemo yasimoꞌmo hopaleꞌmo alisigenoꞌaeꞌmo uti uti aisiya yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. \v 8 Hopamo agesayafeꞌmo oꞌuꞌnisayana na agufa neꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Lapakaemo alagepa kukenamo alino vaiꞌniya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. Haꞌao alagepa kukenamo aliꞌa neꞌvaiya vayaꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai nopikeꞌmo maiꞌnae. \v 9 Lapakaemo haiya agufa neꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Lapakaemo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. He, lapakaemo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo aeno apaka seꞌniya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnae. \v 10 Ani vekaeꞌmo ava gemo hunoꞌaeꞌmo, \q1 nagaemo hogoteꞌna apa vekaꞌnimo aliꞌna atesugeno uno hogoteteno kaꞌmo valino kategaiye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 11 Lama ge lapa nepauve, huno, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamoꞌmo muki ma mopafi vayaꞌmo ago aeno apaka seꞌniyaꞌmonanafa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo maiꞌnaya vayapatiꞌmo henaga neꞌmoꞌa Yoniꞌmo ago aeno aga seꞌniye. \v 12 Yoniꞌa aeno hakalo huno hapa paiꞌniya afinatetiꞌmo afela vayakana huꞌa apaya mukiki nehaya vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo apaya mukiki huꞌa uꞌa haite haite huꞌa hemeniꞌeꞌmo haiꞌa nefalae. \v 13 Hogoteꞌa muki vayaꞌmogi Gotitegati gemo aliniꞌeꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌe Moseseꞌeꞌmo afole aisiya kavafeꞌmo ava gemo hume hume neꞌagenoꞌaeꞌmo Yoniꞌmo afole aiꞌniye. \v 14 Apakaemo huꞌapaeꞌmo, Ilaiyaꞌa hogoteno afole aigiye, huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya geeꞌmo lapakesa afitapa fatago hutetapa maiꞌnisayana Yonifeꞌmo agaemae, hutapa agegae. \v 15 Lapakaemo gemo afisaya lapakesamo haneꞌnisiyaꞌmoꞌmo afiyo. \v 16 Hemenimo maiꞌnaya vayaꞌmo na agufa vayaꞌmo maiꞌnafigeꞌna lapa paigesuve. Apakaemo mafaꞌnemogi kigi yokalo hisayafeꞌmo maketi kumateꞌmo itopaleꞌmo neꞌmaiya mafaꞌnegana huꞌa maiꞌnae. Mago mafaꞌne anagaꞌmogi mago mafaꞌne anagaꞌaifeꞌmo, \v 17 Lagaemo ogefage yokemo huꞌnonaꞌmonanafa olapauꞌnigetapa omo ohageꞌnae. Faiyosago yokemo huꞌnonaꞌmonanafa olapauꞌnigetapa yulagefa oꞌaiꞌnae, huꞌa nehae. \v 18 Yoniꞌa eno neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo oꞌneno mosino maiꞌnigeꞌapaeꞌmo ohapauꞌnigeꞌa hosu aune neꞌmo aipafiꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 19 Vemo mafaꞌnemoꞌa eno neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo neno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo ohapauꞌnigeꞌa lusi neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo neꞌneya aiꞌagaefa vekamo maiꞌniye, huꞌa nehae. Takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo apao vekamo maiꞌniye, huꞌa nehayaꞌmonanafa Goti mafaꞌneꞌamogimo alagepa huno ageteno afiꞌniya kavafeꞌmo, alagepa kavaꞌmo nehaꞌae, huꞌa nehae. \s1 Muki taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi apakesa afiꞌa fatago osuꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 10:13-15) \p \v 20 Yesuꞌa umenitata huꞌniya taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo asole noꞌagaya lokiya aune kavaꞌmo huꞌniyaꞌmonanafa apaipamo aliꞌa afe oleꞌnayaꞌmofeꞌmo ani afinaꞌmo aepa faino ge hapauꞌniye. \v 21 Kolasini taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogitapae, huꞌna, vaehae. Metasaita taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogitapae, huꞌna, vaehae. Taonitapifiꞌmo noꞌagaya lokiya naune kavaꞌmo huꞌnova agufa kavaꞌmo Taiya taonifiꞌe Saitoni taonifiꞌeꞌmo mago vayaꞌmogi huꞌnaesinana akeyaꞌvilagamo apaipamo ago aliꞌa afe leteꞌa hosu kogu kukenamo aliꞌa vaiteꞌa laꞌnefamo aliꞌa faleꞌnaesine. \v 22 Lapa paiꞌnaeꞌmo agoti huno apatesiya afinaꞌmo Taiya taonifiꞌe Saitoni taonifiꞌeꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi aise hanageke yaꞌmo aligayaꞌmonanafa lapakaemo magoꞌe hutapa lusi hanageke yaꞌmo aligae. \v 23 Kapeneyamu taoniyo, huꞌna, kokuꞌnapiꞌmo alino asaga huno lapatesigetapa haigafiye. Haꞌao, ata kopikeꞌmo lamigae. Taonitapifiꞌmo noꞌagaya lokiya naune kavaꞌmo huꞌnova agufa kavaꞌmo mago vayaꞌmogi Sotomi taonifiꞌmo huꞌnaesinana Sotomi taonimo afaꞌa haneme haneme eno hemeniꞌeꞌmo afaꞌa haneꞌniyesine. \v 24 Lapa paiꞌnaeꞌmo, Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Sotomi taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi hanageke yaꞌmo aligayaꞌmonanafa lapakaemo magoꞌe hutapa lusi hanageke yaꞌmo aligae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesutegamo eꞌa maiꞌa falu huꞌa maisaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Lu 10:21-22) \p \v 25 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa nunumu hunoꞌaeꞌmo, Afo, Kokuꞌnapiꞌe ma mopafiꞌeꞌmo neꞌyagaina Ala kava neꞌmogae, huꞌna, ageteꞌa afiꞌnaya vayaꞌe sukulu huꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani kavaꞌmo alagi oꞌagesayafeꞌmo alika fala ki maleꞌnanaꞌmonanafa aise mafaꞌne anagaꞌmo alika apave liꞌnanaꞌmofeꞌmo kahao ke nehove. \v 26 He, Afo, huꞌna, kagaemo ani kahauꞌniya kavaꞌmo afaꞌa nehane. \v 27 Afoꞌnimoꞌa aliꞌyaꞌamo alisuvafeꞌmo muki yaꞌamo alino namiꞌniye. Muki vayaꞌmogimo mafaꞌneꞌamo oꞌnageꞌnayaꞌmonanafa Afoꞌnimokeꞌmo nageꞌniye. Muki vayaꞌmogimo afoꞌnimoꞌmo oꞌageꞌnayaꞌmonanafa nagaemo agege nahauꞌnigeꞌna aliꞌna apave liꞌnova vayaꞌmogiꞌeꞌmo agege huta maiꞌnone. \p \v 28 Muki vayaꞌmo alaga lapaege kanamo alige hutapa neꞌmaiya vayaꞌmogitapa nagaetegamo eyo maitapa falu hutapa maisaya yaꞌmo aliꞌna lapamiguvanagi. \v 29 Nagaemo yuna naipaꞌage neꞌmo maiꞌneꞌna yagu yaga kavaꞌmo nehuvaꞌmofeꞌmo aliꞌyaꞌnimo alitetapa aliꞌna lapaya malesuva gemo afige afige hutapa maiyo, lapaipamoꞌmo kanale hisigeno lapakupi mafaꞌnemo maino falu hugiyanagi. \v 30 Hiyo, huꞌna lapa paisuva gemo lokiya gemo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo aliꞌna kofiꞌna lapatesuva kana yaꞌmoꞌa kana olapaugiye. \c 12 \s1 Sapati afina kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 2:23-28; Lu 6:1-5) \p \v 1 Mago Sapati afinaꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo viti hoyafiꞌmo umenitata huꞌnae. Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apaka teꞌnigeꞌapaeꞌmo viti alagamo lagiꞌa neme neme uꞌnae. \v 2 Falasi mono vayaꞌmogimo apaketeꞌapaeꞌmo Yesufeꞌmo, Apako, huꞌa, gekamo neꞌafiya vayaꞌmogimo Sapati afina keꞌaepa gemo ago amagiꞌa neꞌatalae, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 3 Neviniꞌa avagi huꞌa uꞌnaya vayaꞌmo apaka teꞌnigeꞌapaeꞌmo huꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. \v 4 Agaemo Goti mono nopiꞌmo faleno haiꞌnigeꞌapaeꞌmo agaeꞌe vayaꞌaꞌeꞌmo Gotiꞌmo ofalinimo amiꞌnaya peleti mayamo aliꞌa neꞌnae. Muki vayaꞌmogimo noꞌnaya peleti mayamo haneꞌniyana mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌamogigeꞌmo neꞌnaya peleti mayamo neꞌnayaꞌmonanafa hosu kavaꞌmo osuꞌnae. \v 5 Keꞌaepa gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo Sapati afinaꞌmo alopa mono nopiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnayana keꞌaepa gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Sapati afinaꞌmo aliꞌyaꞌmo oꞌaliyo, huno huꞌniya gemo amagiꞌa neꞌatalayaꞌmonanafa vaiꞌmo noꞌaliye, huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. \v 6 Lapa paiꞌnaeꞌmo, mago vekamo agiꞌamoꞌmo alopa mono noꞌmo agiꞌamo ago aeno aga seꞌniya vekamo manifiꞌmo maiꞌniye. \v 7 Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Afumo heꞌa ofalinimo namisayafeꞌmo oꞌnahauꞌniyaꞌmonanafa hapau huꞌa apatesayafekeꞌmo nahauꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aepaꞌamo lapakaemo afiꞌnaesinana hosu kavaꞌmo osuꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hosu kavaꞌmo huꞌnae, hutapa osuꞌnaesine. \v 8 Vemo mafaꞌnemoꞌa Sapati afinateꞌmo yagaino neꞌateyaꞌmofeꞌmae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Kalaisiꞌa ayaꞌmo aeno ape leꞌniya vekamo alino api aino ateꞌniya gemae \r (Mk 3:1-6; Lu 6:6-11) \p \v 9 Yesuꞌa ani kotegatiꞌmo ataleno uno Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo uno haiꞌniye. \v 10 Mago vekamo ayaꞌmo aeno ape leꞌniya vekamo ani nopiꞌmo maiꞌniye. Mago vayaꞌamogimo agoti huꞌa atesayafeꞌmo, mago vekamoꞌa Sapati afinaꞌmo kaita hauꞌnisiya vekamo alino hageno atesiyaꞌmoꞌmo keꞌaepa gemo amagino neꞌatalefiye, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae. \v 11 Afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa sipisipiꞌamo Sapati afinaꞌmo kelifiꞌmo asagauno aiꞌnisiyana uno lamino asagaulino hai negaifi hai noꞌmegaiye. \v 12 Ma mopafi vayaꞌmogimo sipisipi anagaꞌmo ago aeꞌa apaka seꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Sapati afinaꞌmo vayaꞌmo hapa neꞌmaeya kavaꞌmoꞌa keꞌaepa gemo amagino noꞌataleya kavaꞌmo haneꞌniye, huno hapa paiteno \v 13 ani vekaeꞌmo, kayaꞌmo aeka hayo huvo, huno huꞌnigeno aeno hayo nehigenoꞌaeꞌmo ayaꞌmo alino api aino ateꞌnigeno afaꞌa haneꞌniya ayakana huno alagepa huno haneꞌniye. \v 14 Falasi mono vayaꞌmo ataleꞌuꞌa Yesuꞌmo atafauꞌa amagisayafeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌa ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \s1 Gotiꞌa aliꞌyaꞌamo alisiya vekamo lekana paino ateꞌniya vekaeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 15 Yesuꞌa ani ava gemo huꞌnaya gemo ago afitenoꞌaeꞌmo ani kotetiꞌmo ataleno uꞌnigeꞌa asole vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnagenoꞌaeꞌmo alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌniye. \v 16-17 Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo agiꞌamo Aiyeyaꞌa huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, Nava gemo hutapa hapa opaiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 18 Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ageyo, huno, ago lekana paiꞌna ateꞌnova vekamo aliꞌyaꞌnimo alisiya vekaꞌnimo manileꞌmo maiꞌniye. Nahau nayamopafiꞌmo nahauꞌniya vekamogeꞌna amuse huꞌna neꞌatove. Nauneꞌnameꞌmo aliꞌna amisugeno muki alu nofi vaya alu nofi vayaꞌaifeꞌmo fatago kavafeꞌmo ava gemo aeno hakalo huno hapa paigiye. \v 19 Ge ohapauge alopa gefatiꞌmo osuge taoni kateꞌmo vayaꞌai apaulagaleꞌmo he tino maiꞌneno aeno hakalo huno hapa opaige huno maigiye. \v 20-21 Hopamo aiseꞌamo aino lo aeꞌniya hopa kayoꞌmo alino lo oꞌaegaiye. Lamufi vikimoꞌmo hokanufaꞌageꞌmo haneꞌnigeno halinamo neꞌaiya vikimo alino yu osegaiye. Ani kava osugiyaꞌmonanafa aliꞌyaꞌmo alime alime neꞌvisigeno fatago kavaꞌaeꞌmo ava gemo alino atesigeno visigenoꞌaeꞌmo aliꞌyaꞌaletiꞌmo neꞌyaꞌamo alagi afole aigiye. Afole aisigeꞌa alu kotega alu kotegamo maiꞌnaya vayaꞌmogimo agaefeꞌmo, laha maegaiye, huꞌa huteꞌa agava maigae, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Hosu apaune vayaꞌmo aliꞌa hapa faiꞌa neꞌapatalaya kavafeꞌmo apava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 3:20-30; Lu 11:14-23; 12:10) \p \v 22 Ani afinaꞌmo mago vayaꞌmogi hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniya vekamo aulagamo ali huꞌnigeno agemo noꞌaiya vekamo avaleliꞌa Yesutegamo eꞌnageno Yesuꞌa alino alagepa huno ateꞌnigeno aulagamo ageno ayaketeno ge lagauꞌniye. \v 23 Muki vayaꞌamogimo ageteꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, agava maiꞌnona vekamo Nevini aginagoꞌamo maiꞌnifi, huꞌa huꞌnae. \v 24 Huꞌa huꞌnageꞌa Falasi mono vayaꞌmogimo afiteꞌapaeꞌmo, hosu apaune vayaꞌai ala kava neꞌapimo Mielisemuliꞌa himamuꞌamo alino amiꞌnigenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faino neꞌapatale, huꞌa huꞌnae. \p \v 25 Yesuꞌa Falasi vayaꞌmogi apaipafiꞌmo apakesamo afiꞌnaya apakesamo apaketenoꞌaeꞌmo, magoke koteꞌmo neꞌmaisaya vayaꞌmogimo aliꞌa fako huꞌa apateteꞌa kame hisayana apakaiꞌapimo hapaeꞌa hano huꞌa apatalegae. Ani kava huꞌa magoke afamo anagaꞌmogimo aliꞌa fako huꞌa apateteꞌa kame hisayana alagi alagepa huꞌa oꞌmaigae. \v 26 Sataniꞌa vayaꞌamo alino hapa faino apatalesiyana agaetegatiꞌmo alagi alino fako huno apatalegaiye. Alino fako huno neꞌapatesiyana haiya kava huꞌa Sataniꞌa yagaino neꞌapateya vayaꞌmo afaꞌa maigae. \v 27 Lapakaemo nagaefeꞌmo, Mielisemuli himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faino neꞌapatale, hutapa nehayaꞌmonanafa vayatapimogimo ina la himamuꞌaletiꞌmo aliꞌa hapa faiꞌa neꞌapatalae. Vayatapimogi, hosu gemo nehae, huꞌa huteꞌa aliꞌa fako huꞌa lapategae. \v 28 Nagaemo Goti Aunemeꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aliꞌna hapa faiꞌna neꞌapatalesuvana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo lapakaeteꞌmo ago eno afole aiꞌniye. \p \v 29 Mago vekamoꞌa lokiya vekamo aiya ayateꞌmo nofi kino oꞌateꞌnisiyana noꞌafatiꞌmo haino kagemi yaꞌamo alinino oꞌugiye. Hogoteno atafauno aiya ayateꞌmo nofi kino ateꞌnisiyana noꞌafatiꞌmo haino kagemi yaꞌamo alinino ugiye. \p \v 30 Mago vekamo nao neꞌmo oꞌmaiꞌnisiyana kameꞌnimo maiꞌniye. Mago vekamoꞌa aliꞌna anupa huꞌna apatesuvafeꞌmo naha noꞌmaesiyana alino atagu faeno alino hapa faino neꞌapatale. \v 31 Ani kavatefeꞌmo mani gemo lapa nepauve, huno, Gotiꞌa muki alu hosu kava alu hosu kavaꞌe huꞌa faipa huꞌa neꞌapataya geꞌeꞌmo afaꞌa alino atalegaiyaꞌmonanafa Goti Aunemeꞌaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atesaya hosu geꞌapimo alagi alino oꞌatalegaiye. \v 32 Mago vayaꞌmogi Vemo mafaꞌneeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atesaya hosu kavaꞌapimo afaꞌa alino atalegaiyaꞌmonanafa aote Aunemeꞌaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atesaya hosu kavaꞌapimo hemenimo alino oꞌatalege afole aisiya afinaꞌmo alagi alino oꞌatalege huno alino oꞌatalegaiye. \p \v 33 Alagepa alagamo neꞌae, hutapa lapakesa afiꞌnisayana alagepa yosamo haneꞌniye, hutapa lapakesa afiyo. Hosu alagamo neꞌae, hutapa lapakesa afiꞌnisayana hosu yosamo haneꞌniye, hutapa lapakesa afiyo. Yosa alagaꞌamo ageteꞌapaekeꞌmo na agufa yosamo haneꞌnifi huꞌa neꞌagayaꞌmofeꞌmae. \v 34 Nagaloꞌyave afamo anaga vayaꞌmogitapae, huꞌna, hosu vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo haiya kava hutapa alagepa gemo afaꞌa hugae. Vayaꞌai apaipafiꞌmo na agufa yaꞌmo havaiteꞌnifi ani kava huno aino vali lamino asagauno neꞌaigeꞌapaeꞌmo gemo nehae. \v 35 Alagepa vekamoꞌa kesiꞌafiꞌmo alagepa yaꞌageꞌmo ageno maleꞌniya yapatiꞌmo alagepa yaꞌageꞌmo alino afole neꞌaiye. Ani kava huno hosu vekamoꞌa kesiꞌafiꞌmo hosu yaꞌageꞌmo ageno maleꞌniya yapatiꞌmo hosu yaꞌageꞌmo alino afole neꞌaiye. \v 36 Lapa nepauve, agoti huno apatesiya afinaꞌmo Gotiꞌa muki gemo fiku nehaya gelefeꞌmo apakenoka huno apafi gegaiye. \v 37 Gotiꞌa getapifikeꞌmo alino fako hutenoꞌaekeꞌmo mago vayaꞌaifeꞌmo, fatago vayaꞌmo maiꞌnae, huno hapa paige mago vayaꞌaifeꞌmo, hosu vayaꞌmo maiꞌnae, huno hapa paige hugiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Noꞌagaya lokiya aune kavaꞌmo huvo, huꞌa ha paiꞌnaya gemae \r (Mk 8:11-12; Lu 11:29-32) \p \v 38 Mago Falasi mono vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo, Tisao, huꞌa, noꞌagona lokiya kaune kavaꞌmo huka alika lave lisanafeꞌmo hugeta ageno, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 39 hosu vayaꞌmogi Gotiꞌa anauꞌapimokana neꞌmo ataleꞌa kumai heꞌa ugekana huꞌa neꞌmaiya vayaꞌmogimo noꞌagaya lokiya aune kavaꞌmo aliꞌna apave lisugeꞌa agesayafeꞌmo nehayaꞌmonanafa noꞌagaya lokiya aune kavaꞌmo hisugeꞌa oꞌagegayaꞌmonanafa Yonategamo afole aiꞌniya agufa aune kavakeꞌmo alino apave lisigeꞌa agegae. \v 40 Yonaꞌa alopa noyamemo agupafiꞌmo loleꞌe magoꞌe felugaꞌe loleꞌe magoꞌe haniꞌilagaꞌeꞌmo maiꞌniya kava huno Vemo mafaꞌnemoꞌa loleꞌe magoꞌe felugaꞌe loleꞌe magoꞌe haniꞌilagaꞌeꞌmo mopa agusafilagamo lamino maigiye. \v 41 Akeyaꞌvilagamo Niniva taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo Gotiꞌa muki vayaꞌmo agoti huno apatesiya afinaꞌmo he tiꞌa hemenimo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo hosu kavaꞌmo huꞌnae, huꞌa hapa paigae. Na kava hinageꞌapaene. Yonaꞌa Goti geꞌamo aeno hakalo huno hapa paiꞌnigeꞌa afiteꞌa apaipamo aliꞌa afe leꞌnayaꞌmonanafa hemenimo manile maiꞌniya vekamoꞌa Yonaꞌmo ago aeno aga seno maiꞌniya vekamoꞌa Goti geꞌamo aeno hakalo huno hapa nepaigeꞌapaeꞌmo hemenimo maiꞌnaya vayaꞌmogimo apaipamo aliꞌa afe nolayaꞌmofeꞌmae. \v 42 Akeyaꞌvilaga hoga haopalega maiꞌnaya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kuvini a kanomoꞌa Salomoniꞌmo ageteno afiꞌniya gemo afisiyafeꞌmo eꞌniye. Manileꞌmo maiꞌniya vekamoꞌa Salomoniꞌmo ago aeno aga seno maiꞌniyaꞌmonanafa geꞌamo noꞌafiyaꞌmofeꞌmo ani a kanomo Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo he tino hemenimo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo hosu kavaꞌmo huꞌnae, huno hapa paigiye. \p \v 43 Hosu aune vekamo mago vekamo aipafatiꞌmo lamiteno maino falu hisiya yaꞌmo agesiyafeꞌmo aniꞌmo ohaneꞌniya kotegamo umenitata huno kahau ya hume hume uꞌniyaꞌmonanafa oꞌageꞌniye. \v 44 Oꞌagenoꞌaeꞌmo, halate aiꞌna atagineꞌna uꞌna noꞌnifiꞌmo maiguve, huno huteno uno avaꞌyi huteno ageyana noꞌafiꞌmo vayaꞌmo oꞌmaiꞌnageno mumusopamo ohaneno alagepa huno haneꞌnigeno ageꞌniye. \v 45 Ageteno ataleno uno seveniꞌa hosu apaune vayaꞌmogi magoꞌe huꞌa hosu kavaꞌmo huꞌa aeꞌa aga seꞌa maiꞌnaya vayaꞌmo apavalelino uno ani vekamo aipafiꞌmo haiꞌa magokepi lokaeꞌa maiꞌnae. Maiꞌnagenoꞌaeꞌmo ani vekamo hogoteno hosu kavaꞌmo huno maiꞌniyana henagaꞌamo magoꞌe huno lusi hosu kavaꞌmo huno maiꞌniye. Ani kavaꞌmoꞌa hemenimo neꞌmaiya vayaꞌaiteꞌmo afole aigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesu itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌeꞌmo Yesutegamo eꞌnaya gemae \r (Mk 3:31-35; Lu 8:19-21) \p \v 46 Yesuꞌa vayaꞌaifeꞌmo gemo hapa nepaigeꞌapaeꞌmo itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌeꞌmo eꞌa avaꞌyi huteꞌa gemo ha paisayafeꞌmo kumatega agava maiꞌnae. \v 47 Mago neꞌmoꞌa, itakamoꞌe kaganakamogiꞌeꞌmo gemo kaha paisayafeꞌmo eꞌa kumateꞌmo maiꞌnae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa, itaꞌnimoꞌmo haiyaꞌaleꞌmo maiꞌniye. \v 48 Konagaꞌnimogimo haiyaꞌaleꞌmo maiꞌnae, huno ha paiꞌniye. \v 49 Agaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifekeꞌmo aya akoꞌya nehunoꞌaeꞌmo, Apakeyo, huno, itaꞌnimogi naganaꞌnimogimo maiꞌnae. \v 50 Kokuꞌnapi afoꞌnimoꞌmo hauꞌniya kavaꞌageꞌmo nehaya vayaꞌmo naganaꞌnimogimo maige nasaꞌnimogimo maige itaꞌnimogimo maige huꞌa maiꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \c 13 \s1 Avina yafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mk 4:1-9; Lu 8:4-8) \p \v 1 Ani afinaꞌmo nopatiꞌmo ataleno uno lamino ani kotu agiꞌnaleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 2 asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo he tino sipifiꞌmo haino fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo ani agiꞌnaleꞌmo he tiꞌa maiꞌnae. \v 3 Agaemo aeno kalafefa gefatiꞌmo magoꞌe gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, avina yaꞌmo nehakaleya vekamoꞌa avina yaꞌmo hakalesiyafeꞌmo uꞌniye. \v 4 Avina yaꞌmo yaga auno hakaleme hakaleme neꞌvigenoꞌaeꞌmo mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌnigenoꞌaeꞌmo nama anagaꞌmogi eꞌa neꞌnae. \v 5 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo aise mopamo haneꞌniya yateꞌmo asagauno aiteno aise mopamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo malage huno hageꞌniye. \v 6 Hageꞌniyaꞌmonanafa yegemoꞌmo haineno neꞌagegenoꞌaeꞌmo hafuꞌyamo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo leno faluteteno leno asaga liꞌniye. \v 7 Mago avina yaꞌmo aufe nofiꞌmo haneꞌniya yapiꞌmo asagauno aiteno hageꞌniyana aufe nofiꞌmoꞌa ago kino ati kaeꞌniye. \v 8 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiteno hageno haiteno magoke yosafatiꞌmo vani hataletiꞌamo aege sikisitiꞌamo aege tetiꞌamo aege huno aeꞌniye. \v 9 Gemo afisaya lapakesamo haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye. \p \v 10 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi agaetegamo eꞌa, na kava higekaeꞌmo aeka kalafefa gemo huka hapa nepaine, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 11 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo aepaꞌamo alino fala ki maleꞌniya aepaꞌamo ago alino lapamiꞌniyaꞌmonanafa apakaemo alino oꞌapamiꞌniye. \v 12 Aliꞌnisaya vayaꞌmo magoꞌe huno alino apamisigeꞌa alisagenoꞌaeꞌmo magoꞌe yaꞌapimo hanegaiyaꞌmonanafa oꞌaliꞌnisaya vayaꞌai apayapatiꞌmo aiseꞌamo aliꞌnisaya yaꞌmo hapa falegaiye. \v 13 Apakaemo aulu heꞌa neꞌagayaꞌmonanafa noꞌagae. Apaketafo huꞌa neꞌafiyaꞌmonanafa afiꞌa aeto nosayaꞌmofeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo huꞌna hapa nepauve. \v 14 Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemo apakaetegamo afole aiꞌniye. Aiyeyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Afige afige hutapa maigayaꞌmonanafa afitapa aeto osugae. Agege agege hutapa maigayaꞌmonanafa agetapa aeto osugae. \v 15 Ani gelefeꞌmo apaipamo lokiya vaige apakesa aino akanige apaulagamo ali huge huꞌnigeꞌa maiꞌnae. Ani kava huꞌa oꞌmaiꞌnaesinana apaulagafatiꞌmo ageteꞌa apakesafatiꞌmo afiteꞌapaeꞌmo apaipafiꞌmo ageteꞌa nagaetegamo aiꞌa afe leꞌa esageꞌna aliꞌna alagepa huꞌna apateꞌnovesine, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \p \v 16 Afiꞌa aeto osuꞌnayaꞌmonanafa lapaulagafatiꞌmo agege lapakesafatiꞌmo afige hutapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa neꞌmaiyanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. \v 17 Lama ge lapa nepauve, asole vayaꞌmogi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌe fatago vayaꞌmogiꞌeꞌmo lapakaemo neꞌagaya kavaꞌmo agesayafeꞌmo hapauꞌniyaꞌmonanafa oꞌageꞌnae. Lapakaemo neꞌafiya gemo afisayafeꞌmo hapauꞌniyaꞌmonanafa oꞌafiꞌnae. \p \v 18 Ani kavatefeꞌmo avina yafeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo afiyo. \v 19 Mago vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo alagepa huꞌa noꞌafisayana hosu neꞌmoꞌa eno apaipafiꞌmo hakale maleꞌniya avina yaꞌmo hapa faleno alinino neꞌviye. Ani kava huno kateꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huno haneꞌniye. \v 20 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo malage huꞌa aliteꞌa apamogaga neꞌaiya kava huno yafa agotofuleꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae. \v 21 Hapafuꞌyamo oꞌaeꞌniyaꞌmofeꞌmo aise afinaꞌmo neꞌmaiye. Goti geꞌamo afiꞌnayaꞌmofeꞌmo hanageke yaꞌmo alige apaini huꞌa apatege nehaya kavaꞌmo afole neꞌaigeꞌapaeꞌmo ago ataleꞌa asagauꞌa neꞌaiye. \v 22 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo ma mopafiꞌmo maisaya kavafekeꞌmo hapausoli huteꞌa kagemi yaꞌmoꞌa humi neꞌapateya yaꞌmo alisayafekeꞌmo hapaꞌye nehigenoꞌaeꞌmo Goti geꞌamo ago aeno ati nekaeya kava huno aufe nofiꞌmo haneꞌniya yapiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae. \v 23 Mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo gemo aepaꞌamo alagepa huꞌa afiꞌnaya vayaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa maiꞌnae. Apaipafatiꞌmo alagamo aeꞌniye. Mago vayaꞌamogi vani hataletiꞌa alagamo aege mago vayaꞌamogi sigisitiꞌa alagamo aege mago vayaꞌamogi tetiꞌa alagamo aege huꞌa aeꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hoyafi inofeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \p \v 24 Magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo mago hoyagana huno haneꞌniye. Mago vekamoꞌa hoyaꞌafiꞌmo alagepa avina yaꞌmo hakale maleꞌniye. \v 25 Muki vayaꞌamo ago apau kaleꞌnagenoꞌaeꞌmo kameꞌamoꞌmo eno vitigana inoꞌmo viti hoyafiꞌmo hakale maleno uꞌniye. \v 26 Viti neꞌyaꞌmo ago hageteno alagamo aeꞌnigeꞌapaeꞌmo agayana aigofe viti inoꞌmo mago hageꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 27 Ageteꞌapaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogimo uꞌa hoya aepa vekaeꞌmo, ala nene, huꞌa, alagepa avina yaꞌmo hakale maleꞌnana yapatiꞌmo haiya kava huno ani aigofe viti inoꞌmo afole aiꞌniye, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 28 Kameꞌnimoꞌmo ani kavaꞌmo huꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, uta ani inoꞌmo vakaita atalesupiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 29 haꞌao, huno, inoꞌmo alitapa vakaisayategamo vitiꞌeꞌmo alitapa vakaigayanagi afa ateyo \v 30 vitiꞌe inoꞌeꞌmo magokepi lokaeno haneme haneme neꞌvisigeꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya afinaꞌmo aligae. Neꞌyaꞌmo lesigeꞌnaeꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌaifeꞌmo, hogotetapa inoꞌmo vakaitapa atafiꞌmo kaesayafeꞌmo hayaetapa maleꞌnetapa viti neꞌyaꞌageꞌmo alitapa neꞌyaꞌmo neꞌmalova nopiꞌmo maleyo, huꞌna hapa paiguve, huno hapa paiꞌniye. \s1 Mago avina yaꞌmo agiꞌamo masatetiꞌe falaovafiꞌmo neꞌataya yaꞌmo agiꞌamo yisiꞌefeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mk 4:30-32; Lu 13:18-19) \p \v 31 Yesuꞌa magoꞌe huno aeno kalafefa gemo hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago vekamoꞌa masateti avina yaꞌmo hoyaꞌafiꞌmo hakale maleꞌniya avina yakana huno haneꞌniye. \v 32 Masateti avina yaꞌmo mago aise avina yaꞌmo haneꞌnigeno muki avina yaꞌamoꞌa ago aeno aga seꞌniyaꞌmonanafa hageno alopa hetenoꞌaeꞌmo muki alu neꞌyaꞌamo ago aeno neꞌagase. Hageno uno haige haige huno kosino yosagana huno haiꞌnigenoꞌapaeꞌmo nama anagaꞌmogi haleliꞌeꞌa akopaleꞌmo hakaleꞌa neꞌmaiye, \v 33 huno huteno Yesuꞌa magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago aꞌmoꞌa falaovafiꞌmo neꞌataya yaꞌmo agiꞌamo yisimo alino alopa falaovafiꞌmo ate maleꞌnigenoꞌaeꞌmo aino atagu faeno uneno huno muki falaovafiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 34 Yesuꞌa mani muki geꞌamo aeno kalafefa gefatikeꞌmo huno hapa paiꞌniyana huno afole aino hapa opaiꞌniye. \v 35 Ani ge huno hapa nepaigenoꞌaeꞌmo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa huꞌniya geꞌamo afole aiꞌniye. Ina gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Aeꞌna kalafefa gefatikeꞌmo huꞌna hapa paiguve. Ma mopamo alo huꞌniya afinatetiꞌmo alino fala kino maleme maleme eꞌniya gemo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paiguve, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Inofeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemo aepaꞌaeꞌmo huꞌniya gemae \p \v 36 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo, inagi ago utaleyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa utagenoꞌaeꞌmo nopiꞌmo haino maiꞌniye. Maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa, inofeꞌmo aeka kalafefa gemo huka hapa paiꞌnana gemo aepaꞌamo laha paiyo, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae. \p \v 37 Yesuꞌa, hoyaꞌafiꞌmo alagepa avina yaꞌmo hakaleꞌniya vekamo maiꞌniya kava huno Vemo mafaꞌnemo maiꞌniye. \v 38 Hoyamo haneꞌniya kava huno muki ma mopamo haneꞌniye. Alagepa avina yaꞌmo haneꞌniya kava huꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya vayaꞌmo maiꞌnae. Hosu inoꞌmo haneꞌniya kava huꞌa hosu neꞌmo vayaꞌamo maiꞌnae. \v 39 Kame vekaꞌamo maiꞌniya kava huno Nevoꞌa maiꞌniye. Neꞌyaꞌmo alisaya afinaꞌmo haneꞌniya kava huno ma mopamo hano hisiya afinaꞌmo haneꞌniye. Neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌmo maiꞌnaya kava huꞌa enisole vayaꞌmo maiꞌnae. \v 40 Inoꞌmo vakaiꞌa atafiꞌmo kaeꞌnaya kava huno hano hisiya afinaꞌmo \v 41 Vemo mafaꞌnemoꞌa enisole vayaꞌamo alino apatesigeꞌa uꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafatiꞌmo aliꞌa hapafaiꞌa apatalegae. Hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo aliꞌa he tiꞌa neꞌapataya vayanagi muki hosu vayanagi huꞌa apavaleliꞌuꞌa \v 42 alopa atafiꞌmo yaga auꞌa apatalesageꞌa aviꞌya huge apavepiꞌmo haniꞌa agafu kige huꞌa maigae. \v 43 Ani afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo fatago vayaꞌmo Afoꞌapimoꞌmo yagaino neꞌapateya koteꞌmo yegegana huꞌa aeꞌa ha leꞌa maigae. Lapakesa haneꞌnisiyana mani gemo afiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Magoꞌe huno aeno kalafefa gemo hapa paiꞌniya gemae \p \v 44 Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago vekamoꞌa alopa moniꞌamo kesifiꞌmo maleteno hoyaꞌafiꞌmo keli kafiteno kesiꞌamo alino ani kelifiꞌmo maleteno aeno ati kae maleteno ataleno uꞌniye. Uꞌnigeno henagaꞌamo mago vekamo uno ani hoyafiꞌmo aiꞌyu aiꞌniyategamo ani kesimo ageno avateteno halate aeno ati kae maleteno uno muki kagemi yaꞌamo alino maketi huꞌnigeꞌa miya faiꞌnageno monimo aliteno ani mopamo miya faiꞌniye. Alisiyafeꞌmo lusi kava huno amogaga aiꞌniyaꞌmofeꞌmo muki kagemi yaꞌamo ago alino ataleꞌniye. \p \v 45 Halate Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo lapa paiꞌnaeꞌmo, magoꞌe monimo alisiyafeꞌmo alininuno maketi nehiya vekamoꞌa alagepa sesumo miya faisiyafeꞌmo kahauya hume hume uꞌniye. \v 46 Agaemo hogote sesumo lusi moniletiꞌmo miya nefaiya sesumo age maleteno uno muki kagemi yaꞌamo alino maketi huꞌnigeꞌa miya faiꞌnageno moni aliteno uno ani sesumo miya faiꞌniye. \p \v 47 Halate Gotiꞌa vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo lapa paiꞌnaeꞌmo, vayaꞌmogimo umenimo solovala anipiꞌmo yaga au maleꞌnageꞌapaeꞌmo muki alu noyame alu noyamemo haiꞌa neꞌmaiye. \v 48 Umenifiꞌmo haiꞌa havai teꞌnageꞌapaeꞌmo halauli eꞌa ani kahaepaleꞌmo maleteꞌa itopaleꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo aliꞌa fako huꞌa alagepa noyameꞌamo paketifiꞌmo maleteꞌa hosu noyameꞌamo aliꞌa yaga auꞌa neꞌatalae. \v 49 Ani kava huꞌa ma mopamo hano hisiya afinaꞌmo enisole vayaꞌmo emiꞌeꞌa hosu vayaꞌmo fatago vayapatiꞌmo apavaleliꞌuꞌa \v 50 alopa atafiꞌmo yaga auꞌa apatalesageꞌa aviꞌya huge apavepiꞌmo haniꞌa agafu kige huꞌa maigae, huno hapa paiꞌniye. \p \v 51 Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, muki mani gemo aepaꞌamo afiꞌnafiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, he, huꞌa huꞌnae. \v 52 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, Afamo anagaꞌai aepa vekamoꞌa noꞌapifiꞌmo alagepa yaꞌmo saufamo ageno maleꞌniya yaꞌe akeyaꞌvilaga ageno maleꞌniya yapatiꞌeꞌmo alino afamo anagaꞌamo neꞌapamiya kava huꞌa muki keꞌaepa gemo tisa vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo aliꞌa apaya malageꞌa afiꞌnaya tisa vayaꞌapimogi saufa geꞌe atafa geꞌeꞌmo aliꞌa neꞌapamiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Nasalasa taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo Yesuꞌmo apakameꞌya amiꞌnaya gemae \r (Mk 6:1-6; Lu 4:16-30) \p \v 53 Yesuꞌa mani aeno kalafefa gemo hapa paiteno ani haopalegatiꞌmo ataleno uꞌniye. \v 54 Agaiꞌa taonifiꞌmo uno apakae mono nopiꞌmo haino alino apaya maleꞌnigeꞌa afiꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, ani vekamoꞌa afiteno ageꞌniya kavaꞌe noꞌagona aune kavaꞌmo nehiya himamuꞌaꞌeꞌmo haiyatetiꞌmo aliꞌniye. \v 55 Ala agi vekamo mafaꞌneꞌamo oꞌmaiꞌniyaꞌmonanafa no nekiya vekamo velafaꞌmo mafaꞌneꞌamo maiꞌniye. Itaꞌamoꞌmo Maliyaꞌa maiꞌniye. Yemisiꞌagi Yosefeꞌagi Saimoniꞌagi Yutasiꞌmogi huꞌa aganaꞌamogimo maiꞌnae. \v 56 Muki asaꞌamogimo maige huꞌa maiꞌneꞌa lagaeꞌeꞌmo magokepi maiꞌnagi muki yaꞌamo haiyatetiꞌmo aliꞌniye, huꞌa huteꞌa \v 57 hosu apaugosa kaliteꞌa apakameꞌya amiꞌnae. \p Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo ala agiꞌamo aliꞌnisiyana taoniꞌafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌe afamo anagaꞌamogiꞌeꞌmo ala agiꞌamo oꞌamigae, huno hapa paiꞌniye. \v 58 Taoniꞌafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago osuꞌnayaꞌmofeꞌmo taoniꞌafiꞌmo asole noꞌagaya aune kavaꞌmo osuꞌniye. \c 14 \s1 Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo faliꞌniya gemae \r (Mk 6:14-29; Lu 3:19-20; 9:7-9) \p \v 1 Ani afinaꞌmo Helotiꞌa Galeliya koteꞌmo yagaino neꞌapateya gamani vekamoꞌa Yesufeꞌmo ava gemo huꞌnageno afiꞌniye. \v 2 Afitenoꞌaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, Agaemo Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo maiꞌniye. Ago amagiꞌnogeno faliꞌnigeꞌa kiꞌa ateꞌnayatetiꞌmo halate he tiꞌniyaꞌmofeꞌmo lusi himamuꞌaletiꞌmo ani aliꞌyaꞌmo neꞌaliye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 3-4 Hogoteno Helotiꞌa ina kavaꞌmo huꞌniye. Agaemo aganaꞌamo Filipi aꞌmo Helotiyasiꞌmo aliꞌnigeno Yoniꞌa ha painoꞌaeꞌmo, a aliꞌnana kavaꞌmo keꞌaepa gemo amagika ataleꞌnane, huno ha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo Helotiꞌa atafauno nofi kino ateteno kalavusi huno ateꞌniye. \v 5 Helotiꞌa Yoniꞌmo kamiti amagisiyafeꞌmo huꞌniyaꞌmonanafa Yu vayaꞌmogimo huꞌapaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌniye, huꞌa apakesa afiꞌnayaꞌmofeꞌmo vayaꞌaifeꞌmo koli huteno afaꞌa ateꞌniye. \v 6 Helotiꞌa itaꞌamoꞌmo alino ateꞌniya afinaꞌmo halate afole aiꞌnigeno neꞌyaꞌmo yagita huꞌnigeꞌa eꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnageno Helotiyasi aꞌmafaꞌnemoꞌmo muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo oaeꞌnigeno Helotiꞌa lusi kava huno amuse huno ateꞌniye. \v 7 Agaefeꞌmo polomasi gemo ha painoꞌaeꞌmo, kahauꞌnisiya yafeꞌmo naha paiyo, afaꞌa kamiguve, huno huteno agoꞌya ataleteno ha paiꞌniye. \v 8 Itaꞌamoꞌmo aꞌmafaꞌneꞌaeꞌmo ha paiꞌniya gemo ha painoꞌaeꞌmo, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alika yuvapafiꞌmo malelikeka namiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 9 yagaino neꞌapateya kini neꞌmoꞌa ani geeꞌmo hau huꞌniye. Hau huꞌniyaꞌmonanafa muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo aꞌmafaꞌneꞌaeꞌmo agoꞌya ataleteno ha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo ati vekaeꞌmo, \v 10 uka lugoꞌamo heka hatagauka agenopaꞌamo alinikeka amiyo, huno ha paiꞌnigeno ati vekamoꞌa uno lugoꞌamo heno hatagauꞌniye. \v 11 Agenopaꞌamo alino yuvapafiꞌmo maleteno alinineno ani aꞌmafaꞌnemo amiꞌnigeno alininuno itaꞌamoꞌmo amiꞌniye. \v 12 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo eꞌa kefaꞌamo alini uꞌa kiꞌa ateteꞌa uꞌa Yesufeꞌmo ha paiꞌnae. \s1 Yesuꞌa faefu tauseniꞌa vayaꞌmo neꞌyaꞌmo apamiꞌniya gemae \r (Mk 6:31-44; Lu 9:10-17; Yo 6:1-13) \p \v 13 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo agaiꞌageꞌmo maisiyafeꞌmo sipifiꞌmo uꞌa kaꞌme kotegamo maiꞌnae. Aniꞌmo lakaeno uꞌniye, huꞌa huꞌnageꞌa afiteꞌapaeꞌmo lusi asole vayaꞌmo taoniꞌafati taoniꞌafatiꞌmo eꞌa akame huꞌa visayafeꞌmo ani agiꞌnaleꞌmo uꞌnae. \v 14 Yesuꞌa ani agiꞌnaleꞌmo eno avaꞌyi hutenoꞌaeꞌmo sipifatiꞌmo lamino apakeyana asole vayaꞌmo eꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo lusi kava huno hau huno apateteno kaita hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌniye. \v 15 Yegemo lamino falegefe huꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌapaeꞌmo, mani koteꞌmo kaꞌme kotega maiꞌnonaꞌmofeꞌmo hani hugefe hiyanagi muki vayaꞌmo alika apategeꞌapao taoniꞌapifati taoniꞌapifatiꞌmo uꞌa neꞌyaꞌapimo miya faiyo, huꞌa ha paiꞌnageno \v 16 Yesuꞌa, visaya kaꞌmo ohaneꞌniye. Neꞌyaꞌmo mani vayaꞌmo apamiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 17 faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo aliꞌnone, huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 18 Yesuꞌa, alinitetapa namiyo, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo \v 19 muki vayaꞌaifeꞌmo kahauleꞌmo itopale maiyo, huno hapa paiteno faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo aliꞌneno maku huno kokuꞌnapi ageꞌneno hao ke heteno peleti mayamo alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apamiꞌnigeꞌa muki vayaꞌmo aliꞌa apamiꞌnae. \v 20 Muki vayaꞌamogimo neꞌa apamu huteꞌapaeꞌmo atalaya neꞌya atupaꞌamo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo aliꞌa tuolofuꞌa hona yuvapafiꞌmo maleꞌnae. \v 21 Ani neꞌya neꞌnaya vayaꞌmo faefu tauseniꞌa agufa vemogi neꞌnae. Na magi aꞌne mafaꞌnemogiꞌeꞌmo neꞌnafi huꞌa lekana opaiꞌnae. \s1 Yesuꞌa ani agotofuleꞌmo eꞌniya gemae \r (Mk 6:45-52; Yo 6:16-21) \p \v 22 Yesuꞌa muki vayaꞌmo neꞌyaꞌmo ago apamiꞌnigeꞌa netagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, sipifiꞌmo ago utapa hogoꞌneteyo, huno hapa paiteno muki vayaꞌaifeꞌmo, notapilegamo he titapa viyo, huno hapa paiꞌniye. \v 23 Hapa paitenoꞌaeꞌmo nunumu hisiyafeꞌmo agaiꞌageꞌmo aise avefiꞌmo haino maiꞌniye. Hani hugefeꞌmo unali enali huꞌniya kanaleꞌmo agaiꞌageꞌmo maiꞌnigeno \v 24 sipimo ani kotu folagapiꞌmo afagiꞌaleꞌmo neꞌvigenoꞌaeꞌmo sipimo augosa maleno neꞌviya kategatiꞌmo yasimo alinineno sipimo alino agoꞌya faiꞌnigeno atafauno ateꞌniye. \p \v 25 Kotiti agufa afinaꞌmo Yesuꞌa apakaetegamo ani agotofuleꞌmo eꞌniye. \v 26 Neꞌegeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi agayana ani agotofuleꞌmo neꞌegeꞌa ageteꞌapaeꞌmo alopa gefatiꞌmo ge huꞌapaeꞌmo, afene, huꞌa huteꞌa lusi kava huꞌa apamoꞌya aiteꞌa kagekage huꞌnae. \v 27 Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, nagaekeꞌmo neꞌogi koli osutapa lokiya vaitapa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 28 Hapa paiꞌnigeno Pitaꞌa, Ala kava nene, kagaemo neꞌesanaꞌmoꞌmo ge hugeꞌnao ani agotofuleꞌmo vino, huno huꞌnigenoꞌaeꞌmo, eno, huno huꞌniye. \v 29 Pitaꞌa sipifatiꞌmo ataleno ani agotofuleꞌmo Yesutegamo neꞌunoꞌaeꞌmo \v 30 lusi kava huno yasimo aliꞌnigeno koli huteno anipiꞌmo alino lapanegefeꞌmo nehunoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, nagufamo alika katika nato, huno alopa gefatiꞌmo ge huꞌniye. \v 31 Yesuꞌa malage huno eno ayateꞌmo alino he tino neꞌatenoꞌaeꞌmo, aiseꞌamo kagesa afika fatago nehana vekagi na kava higekaeꞌmo lole kagesa neꞌafine, huno ha paiꞌniye. \p \v 32-33 Sipifiꞌmo nehaiꞌagenoꞌaeꞌmo yasimo oꞌaliꞌnigeꞌa sipifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌa agaefeꞌmo mono huteꞌapaeꞌmo, alagi Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnane, huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 34 Magokepi lokaeliꞌa Genesaleti haopalega uꞌa avaꞌyi huꞌnageꞌa \v 35 ageteꞌapaeꞌmo, Yesuꞌmae, huꞌa huteꞌa muki haopalegamo aliꞌa apatalageꞌa uꞌa hapa paiꞌnageꞌa muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo Yesutegamo apavaleliꞌa eꞌnae. \v 36 Apakaemo, kahao ke hone, kukenakamo atupaꞌaleꞌmo ame alisunafekeꞌmo lahauꞌniye, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, he, kanalene, huno huteno muki ame aliꞌnaya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌnigeꞌa alagepa huꞌa maiꞌnae. \c 15 \s1 Yu vayaꞌai apakinago vayaꞌmogi geeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 7:1-13) \p \v 1 Ani afinaꞌmo Falasi vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo Yulusalemu taonifatiꞌmo Yesutegamo eꞌapaeꞌmo, \v 2 na kava higeꞌapaeꞌmo gekamo neꞌafiya vayaꞌmogimo laginago vayaꞌai geꞌapimo amagiꞌa neꞌatalae. Neyalateꞌmo hapa paiꞌnaya gemo afiteꞌa akame nehaya kava huꞌa akame huꞌa apayaꞌmo sese osuꞌneꞌa neꞌyaꞌmo fiku aliꞌa neꞌnae, huꞌa ha paiꞌnageno \v 3 Yesuꞌa, ani kava hutapa alu gemo lapakinago vayaꞌai gemo akame hisayafeꞌmo na kava higetapaeꞌmo Goti keꞌaepa geꞌamo amagitapa neꞌatalae. \v 4 Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Itatapi afotapimogifeꞌmo hapao ke hetetapa geꞌapimo afitetapa akame hiyo. Itaꞌapi afoꞌapimogifeꞌmo huꞌa faipa huꞌa apatesaya mafaꞌneꞌaina ago kamiti apamagiyo,\it* huno huꞌniyaꞌmonanafa \v 5-6 lapakaemo hutapaeꞌmo, mago vekamoꞌa itaꞌamofeꞌmofi afoꞌamofeꞌmofi huno hana maesiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa agaiꞌa yane, huno huteno itaꞌamofeꞌmofi afoꞌamofeꞌmofi huno, hana maeno oꞌanamige hanao ke osege hugiye, hutapa nehae. Hutapa hutetapaeꞌmo lapakaitapi getapigeꞌmo akame hisayafeꞌmo Goti geꞌamo aetapa ati nekae. \v 7 Aetapa ati nekaya vayanagi afiyo, Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemoꞌmo lapakaefekeꞌmo alagi lama gemo haneꞌniye. \v 8 Agaemo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Mani vayaꞌmogi apavayaꞌaletikeꞌmo nahao ke nehayaꞌmonanafa apaipa apakesaꞌamo aliꞌa nagaetegamo atalageno noꞌmefa afagitegamo aliꞌa atalageno neꞌviye. \v 9 Nagaefeꞌmo fiku faku huꞌa mono nehae. Aliꞌa apaya neꞌmalaya gemo ma mopafi geꞌageꞌmo Haneꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 10 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo eyo, huno ge huꞌnigeꞌa eꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo afitetapaeꞌmo afitapa aeto hiyo. \v 11 Apavayafiꞌmo neꞌnaya neꞌyaꞌmoꞌa alino hosu huno noꞌapatefa apavayafatikeꞌmo nehaya gemoꞌa alino hosu huno neꞌapate, huno hapa paiꞌniye. \p \v 12 Huno hapa paitegeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa ha paiꞌapaeꞌmo, Falasi mono vayaꞌmogi huꞌnana gemo afiteꞌapaeꞌmo hosu apaipamo kaliꞌnae, huka apakeꞌnapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 13 muki yaꞌamo kokuꞌnapi afoꞌnimoꞌa ohakaleꞌnisiya yaꞌmo hafuꞌyaꞌaꞌeꞌmo alino vakaino atalegaiye. \v 14 Afaꞌa apateyo. Apaulagamo ali huꞌnigeꞌa alu vayaꞌmo ka aliꞌa ho huꞌa apavaleliꞌa neꞌvaya vayane. Mago aulagamo ali huꞌnisiya vekamoꞌa alu vekamo aulagamo ali huꞌnisiya vekamo ayateꞌmo alino avalelino visiyana magokepi uꞌana kelifiꞌmo asagauꞌana aigaꞌae, huno hapa paiꞌniye. \v 15 Pitaꞌa, aeka kalafefa gemo huꞌnana gemo aepaꞌamo laha paiyo, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 16 asole afinaꞌmo afiꞌnayaꞌmonanafa lapakaeꞌeꞌmo afitapa aeto nosafiye. \v 17 Neꞌyaꞌmo neꞌnaya yaꞌmoꞌa apaipafiꞌmo nelamigeꞌapaeꞌmo aifa leꞌa neꞌatalae, hutapa oꞌafiꞌnafiye. \v 18 Apavayafiꞌmo neꞌyaꞌmo afaꞌa neꞌa neꞌnakaiyaꞌmonanafa apaipafatiꞌmo afole aiteno haineno apavayafatiꞌmo afole neꞌaiya gemokeꞌmo alino hosu huno neꞌapate. \v 19 Apaipafatiꞌmo afole neꞌaiya kavaꞌmo haneꞌniyana hosu apakesa neꞌafiya kavaꞌmo hanege vayaꞌmo nehapaya kavaꞌmo hanege kumai kavaꞌmo hanege aꞌnemo apayate neꞌaliya kavaꞌmo hanege kumayaꞌmo neꞌaliya kavaꞌmo hanege aigofe gemo nehaya gemo hanege huꞌa faipa huꞌa neꞌapataya gemo hanege huno haneꞌniye. \v 20 Ani agufa kavaꞌmokeꞌmo alino hosu huno neꞌapateyaꞌmonanafa apayaꞌmo sese osuꞌneꞌa neꞌyaꞌmo fiku aliꞌa neꞌnaya kavaꞌmoꞌa alino hosu huno noꞌapate, huno hapa paiꞌniye. \s1 Agesamo afino fatago huꞌniya a kanoeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 7:24-30) \p \v 21 Inagi Yesuꞌa ani kotetiꞌmo ataleno Taiya taonimo hanete Saitoni taonimo hanete huno haneꞌniya haopalegamo uꞌniye. \v 22 Neꞌvigenoꞌaeꞌmo mago Kenani nofi a kanomo ani haopalega maiꞌniya a kanomoꞌa agaetega eno alopa gefatiꞌmo, Ala kava neꞌmo Nevini aginagomo, huno, kahau huka nato. Mago hosu aune vekamoꞌa aꞌmafaꞌneꞌnimo aipafiꞌmo haino maiꞌnenoꞌaeꞌmo alagi alino hosu huno neꞌate, huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa \v 23 Yesuꞌa mago geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha opaiꞌniye. Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa, Kahao ke honagi lakame huno neꞌeno keya keya hulino neꞌeya a kanomo alika ha faitalegeno vino, huꞌa ha paiꞌnae. \v 24 Yesuꞌa, Gotiꞌa naha painoꞌaeꞌmo, Yu nofi vayaꞌmo lageso huꞌnaya sipisipi vayaꞌalegageꞌmo uvo, huno huteno alino nateꞌnigeꞌna eꞌnove, huno ha paiꞌniye. \v 25 Ani a kanomoꞌa eno aiyafiꞌmo aleꞌya faino ape huno maiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, naha mao, huno huꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 26 Nagaemo mafaꞌnemogi peleti mayamo aliꞌna kalamo apamisuvana kanale osugiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 27 Ala kava nene, he, lama gemo hanaꞌmonanafa nopiꞌmo neꞌmaiya kalamogi afoꞌapimogimo hiꞌyalamuteꞌmo neꞌyaꞌmo neꞌnagenoꞌaeꞌmo neꞌya atupamo asagauno neꞌaigeꞌapaeꞌmo kalamogi afaꞌa neꞌnaya yane, huno ha paiꞌniye. \v 28 Yesuꞌa, kagaemo magoꞌe huka kagesa afika fatago nehane. Nehanaꞌmofeꞌmo kahauꞌniya kavaꞌmo afaꞌa huguve, huno ha paiteno ani afinaꞌmo aꞌmafaꞌneꞌamo alino alagepa huno ateꞌniye. \s1 Yesuꞌa alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌniya gemae \p \v 29 Yesuꞌa ani kotegamo ataleno Galeliya ani kotu agiꞌnaleꞌmo uteno avefiꞌmo haino itopaleꞌmo maiꞌniye. \v 30 Asole vayaꞌmo apaiya hosuꞌniya vayanagi apaulaga ali huꞌniya vayanagi apaiya apayaꞌmo kafafe kafafa huꞌniya vayanagi apake noꞌaiya vayanagi alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayanagi huꞌa apavaleliꞌeꞌa Yesu aiyafiꞌmo apateꞌnageno alino alagepa huno apateꞌniye. \v 31 Ani asole vayaꞌmo apakeꞌnayana apake noꞌaiya vayaꞌmogimo apake aige apaiya apayaꞌmo kafafe kafafa huꞌniya vayaꞌmo alagepa huꞌa maige apaiyamo hosuꞌniya vayaꞌmo alagepa huꞌa uꞌeꞌa huge apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌmo apaulagamo ageꞌa ayakege huꞌnageꞌa apaketeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. Inagi Isaleli vayaꞌai Gotiꞌapimo agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌnae. \s1 Yesuꞌa fo tauseniꞌa vayaꞌmo neꞌyaꞌmo alino fako huno apamiꞌniya gemae \r (Mk 8:1-10) \p \v 32 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnageno hapa painoꞌaeꞌmo, apakaemo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo nagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo hemenimo neꞌyaꞌapimo ohaneꞌnigeꞌna nahau huꞌna neꞌapatove. Noꞌapilegamo aliꞌna apatesugeꞌa visayategamo apaka tesigeno apaunena aisiya kavafeꞌmo oꞌnahauꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 33 Inagi geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, kaꞌme kotega eta maiꞌnonaꞌmofeꞌmo haiyatetiꞌmo neꞌyaꞌmo aliniteta alita fako huta mani asole vayaꞌmo apamigune, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae. \v 34 Yesuꞌa, lapakaemo na magi peleti mayamo aliꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, seveniꞌa peleti mayagi magoke magoke aise noyamegi huno haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 35 Agaemo asole vayaꞌaifeꞌmo, etapa mopaleꞌmo itopaleꞌmo maiyo, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo \v 36 seveniꞌa peleti mayaꞌe noyameꞌeꞌmo aliꞌneno Gotifeꞌmo haoke heteno alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apamiꞌnigeꞌa muki vayaꞌmo aliꞌa apamiꞌnae. Muki vayaꞌamogimo neꞌa apamu huꞌnae. \v 37 Inagi geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi neꞌya atupaꞌamo aliꞌa seveniꞌa alopa hona yuvapafiꞌmo maleꞌa havaiteꞌnae. \v 38 Fo tauseniꞌa vemogi neꞌnayana aꞌne mafaꞌneꞌapiꞌeꞌmo apakaemo lekana opaiꞌnae. \v 39 Netagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa alino apategeꞌa utageno sipifiꞌmo haino Maganala haopalegamo uꞌniye. \c 16 \s1 Yesufeꞌmo kaune kavaꞌmo hugeta ageno, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mk 8:11-13; Lu 12:54-56) \p \v 1 Mago Falasi mono vayaꞌe Satiyusi mono vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesutegamo eꞌa amalageka huꞌapaeꞌmo, kokuꞌnapi himamukaletiꞌmo alagena kavaꞌmo hugeta ageno, huꞌa ha paiꞌnae. \v 2 Yesuꞌa geꞌapileꞌmo aeno atagaina huno hapa painoꞌaeꞌmo, yegemo lamino nefalegenoꞌaeꞌmo hiyaꞌmoꞌa alino haesa nehigetapa agetetapaeꞌmo, egamo alagepa ko aligiye, hutapa nehae. \v 3 Yegemo haine neꞌegenoꞌaeꞌmo kokuꞌnategamo alino haniꞌagekeꞌmo nehigeno haesa koꞌmo aligetapa agetetapaeꞌmo, hemenimo ko aigiye, hutapa nehae. Lapakaemo kokuꞌnatega afole neꞌaiya alagena kavaꞌmo alitapa fako hutapa neꞌagayaꞌmonanafa hemenimo afole neꞌaiya alagena kavaꞌmo alitapa fako hutapa afole aisiya kavaꞌmo afaꞌa noꞌagae. \v 4 Hosu vayaꞌmogimo Gotiꞌapimona ataleꞌa kumai heꞌa ugekana kava nehaya vayaꞌmogi alagena kavaꞌmo agesayafeꞌmo nehayaꞌmonanafa alagena kavaꞌmo alino apave oligiyaꞌmonanafa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo Yonaꞌa huꞌniya alagena kavaꞌamo alino apave ligiye, huno hapa paiteno apataleno uꞌniye. \s1 Peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mk 8:14-21) \p \v 5 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ago apake kaniꞌnigeꞌa peleti mayamo oꞌaliꞌa ataleꞌa ani kotuteꞌmo sipifiꞌmo uꞌnae. \v 6 Yesuꞌa, Falasi mono vayaꞌmogi peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yaꞌe Satiyusi mono vayaꞌmogi peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yaꞌefeꞌmo ehetapiye, huno hapa paiꞌniye. \v 7 Apakaemo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, lagaemo peleti mayamo oꞌalita ago ataleta neꞌonaꞌmofeꞌmo mani gemo nehiye, huꞌa huꞌnae. \v 8 Yesuꞌa ge huge afige huꞌnaya gemo afitenoꞌaeꞌmo, na kava higetapa peleti mayamo oꞌaliꞌnaya kavafeꞌmo ge huge afige hulitapa neꞌae. Aiseꞌamo lapakesa afitapa fatago nehae. \v 9 Asole afinaꞌmo afiꞌnayaꞌmonanafa afitapa aeto osuꞌnafiye. Nagaemo faefuꞌa peleti mayamo aliꞌna faefu tauseniꞌa vayaꞌmo apamiꞌnogetapaeꞌmo lapakaemo na magi hona yuvapafiꞌmo alita maleta havaiteꞌnopi hutapa ago lapake kaniꞌnifiye. \v 10 Ani kava huꞌna seveniꞌa peleti mayamo aliꞌna fo tauseniꞌa vayaꞌmo apamiꞌnogetapaeꞌmo lapakaemo na magi alopa hona yuvapafiꞌmo alita maleta havaiteꞌnopi hutapa ago lapake kaniꞌnifiye. \v 11 Peleti mayaeꞌmo nosuvaꞌmonanafa na kava higetapa oꞌafiꞌnae. Falasi mono vayaꞌmogi peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yaꞌe Satiyusi mono vayaꞌmogi peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yaꞌefeꞌmo ehetapiye, huꞌna lapa nepauve, huno hapa paiꞌniye. \v 12 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo peleti maya falaova mumusopafi neꞌataya yafeꞌmo osuꞌnifa Falasi mono vayaꞌmogi aliꞌa apaya neꞌmalaya geꞌe Satiyusi mono vayaꞌmogi aliꞌa apaya neꞌmalaya geꞌefeꞌmo ehetapiye, huno huꞌniye, huꞌa huꞌnae. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo Kalaisi neꞌmo maiꞌnane, huno huꞌniya gemae \r (Mk 8:27-30; Lu 9:18-21) \p \v 13 Yesuꞌa Sisaliya Filipai taoni haopalegamo uno maiꞌnenoꞌaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, apakaemo vayaꞌmogimo Vemo mafaꞌneꞌaeꞌmo ina laꞌae, huꞌa nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 14 mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekamo maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Ilaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Yelemaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogi huꞌapaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌniye, huꞌa huge nehae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 15 Agaemo apakaefeꞌmo, lapakaemo nagaefeꞌmo, ina laꞌnae, hutapa nehae, huno apafi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 16 Saimoni Pitaꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina hunoꞌaeꞌmo, Kalaisi neꞌmo maiꞌnane. Maige maige huno neꞌmaiya Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnane, huno ha paiꞌniye. \v 17 Yesuꞌa ha painoꞌaeꞌmo, Saimoniyo Yona mafaꞌneꞌamogae, mago ma mopafi vekamoꞌa ani kaipa kagesamo alino okamiꞌnifa kokuꞌnapi Afoꞌnimoꞌa ani kaipa kagesamo alino kamiꞌniye. Aulagaleꞌmo alagepa huka maiꞌnananageka afaꞌa kamogaga aigane. \v 18 Pitagamo maiꞌnananageꞌna ani yafateꞌmo siosiꞌnimo faiꞌna atesugeꞌa siosi vayaꞌnimogi Satani lafile kitaꞌamo aeꞌa yakiꞌa haigae. \v 19 Nagaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kote kiꞌmo aliꞌna kamisugeka ma mopafi maiꞌnekaeꞌmo kita ki malesanagenoꞌaeꞌmo ani kava huno kokuꞌnapi neꞌmoꞌa kita ki malegaiye. Ma mopafi maiꞌnekaeꞌmo kita yakisanana ani kava huno kokuꞌnapi neꞌmoꞌa kita yaki malegaiye, huno ha paiteno \v 20 geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, nagaefeꞌmo Kalaisi neꞌmo maiꞌniye, hutapa hapa opaiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa faliteꞌna he tiguve, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mk 8:31–9:1; Lu 9:22-27) \p \v 21 Yesuꞌa ani afinatetiꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo aepa faino huno afole aino hapa painoꞌaeꞌmo, nagaemo Yulusalemu taonifiꞌmo uꞌna maiꞌnisugeꞌapaeꞌmo vayatama vayanagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa lusi hanageke yaꞌmo namitesageꞌna faliguve. Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate alino he tino nategaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 22 Pitaꞌa Yesuꞌmo amasage huno avalelino uno ge haunoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, huno, Gotiꞌa hau huno kateno. Mani hana agufa kavaꞌmo kagaetegamo alagi afole oꞌaigiye, huno ge hauꞌniye. \v 23 Yesuꞌa aino afe leno ha painoꞌaeꞌmo, Sataniyo, kaune ho. Kaꞌnimo akanika natesanafeꞌmo hane. Goti agesamo oꞌaliꞌnapa ma mopafi vayaꞌai apakesamo aliꞌnane, huno ha paiꞌniye. \p \v 24 Huno ha paiteno Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa nakame hisiyafeꞌmo hauꞌnisiyana agaiꞌamo hauꞌnisiya kavafeꞌmo, haꞌao, oꞌnahauꞌniye, huno huteno ataleno agaiꞌa malipu yosaꞌamo alino kofilino nakame hino. \v 25 Mago vekamoꞌa ma mopafi alagepa huno maisayafekeꞌmo agesa neꞌafisiyana alagepa huno neꞌmaiya kavaꞌamo atalegaiye. Mago vekamoꞌa nagaetefeꞌmo alagepa huno neꞌmaiya kavaꞌamo ataleꞌnisiyana alagepa huno maisiya yaꞌmo aligiye. \v 26 Mago vekamoꞌa muki ma mopafi yaꞌmo aliꞌnisigeno aunemeꞌamo lageso hisiyana akamelegati magoꞌe yaꞌmo alisifiye. Haꞌao oꞌaligiye. Aunemeꞌamo lageso hisiyana na agufa miyatetiꞌmo halate miya faino aligiye. \v 27 Vemo mafaꞌnemoꞌa afoꞌamo ha le konali yaꞌamo aliteno enisole vayaꞌamogiꞌeꞌmo eminenoꞌaeꞌmo aliꞌyaꞌapilefeꞌmo apamete apamete huno miyaꞌapimo apamigiye. \v 28 Lama ge lapa nepauve, hemenimo mani kanaleꞌmo maiꞌnaya vayapatiꞌmo mago vayaꞌamo ofaliꞌnisageno Vemo mafaꞌnemo ala kini neꞌapimo emineno yagaino apatesigeꞌa agegae, huno hapa paiꞌniye. \c 17 \s1 Kalaisiꞌa aeto agufa agufamo alino hamaleꞌniya gemae \r (Mk 9:2-13; Lu 9:28-36) \p \v 1 Sigisiꞌa afinaꞌmo utegeno Yesuꞌa Pitaꞌe konagaꞌalaꞌmoganimo Yemisiꞌe Yoniꞌenagi huno yatala avefiꞌmo apavalelino haino apakaiꞌapigeꞌmo apaote maiꞌnae. \v 2 Apaulagaleꞌmo aeto agufa agufamo alino hamaleꞌniye. Augosafatiꞌmo yegegana huno leꞌnigeno kukenaꞌalegatiꞌmo ha le yakana huno yaveyaveꞌage huꞌniye. \v 3 Malage huꞌana Moseseꞌe Ilaiyaꞌeꞌmo apaulagaleꞌmo afole aiteꞌana Yesuꞌeꞌmo kege huꞌana maiꞌnageꞌa apakeꞌnae. \v 4 Pitaꞌa Yesufeꞌmo, Ala kava nene, manile maisunana kanale hugiye. Kahauꞌnisiyaꞌmoꞌmo manile loleꞌe magoꞌe yasi noꞌmo kigune. Kagae noꞌmo kite Mosese noꞌmo kite Ilaiya noꞌmo kite huta kigune, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo \v 5 mago hiyaꞌmo aeno ha leꞌniya hiyaꞌmoꞌa kino apati kaeꞌnigeno mago agemo hiyapatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, mani vekaeꞌmo nahau nayamopafiꞌmo neꞌnahaiya mafaꞌneꞌnimo maiꞌniye. Agaefeꞌmo lusi kava huꞌna amuse huꞌna neꞌatovanagi geꞌamo alagepa hutapa afiyo, huno huꞌnigeꞌa \v 6 afiteꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apaugosalegatiꞌmo apagoꞌya faiteꞌa aiꞌa ati kaeꞌa maiꞌneꞌa lusi kava huꞌa apamoꞌyamo aiꞌnae. \v 7 Yesuꞌa eno apame alitenoꞌaeꞌmo koli osutapa he tiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 8 Aliꞌa maku huꞌa agayana mago vayaꞌmo oꞌmaiꞌnageno Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo maiꞌnigeꞌa ageꞌnae. \p \v 9 Avefatiꞌmo ataleꞌa nelamiꞌapaeꞌmo Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, ageꞌnaya kavafeꞌmo mago vayaꞌaifeꞌmo hapa opaitapa afaꞌa maime maime viyo. Vemo mafaꞌnemo kanolufatiꞌmo alino he tino atetesigetapaeꞌmo hapa paigae, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ge huꞌa afi geꞌnae, na kava higeꞌapaeꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogi, Ilaiyaꞌa hogoteno eminegaiye, huꞌa nehae, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 11 He, lama gemo huꞌnae. Ilaiyaꞌa halate alagepa huꞌa maisayafeꞌmo eno alino alagepa huno apategaiyaꞌmonanafa \v 12 Ilaiyaꞌa ago eꞌniyana ageꞌa aeto osuꞌneꞌa hapauꞌniya kavaꞌmo akame huꞌa ago amagiꞌnae. Ani kava huꞌa Vemo mafaꞌnelegamo hosu kavaꞌmo hugae, huno hapa paiꞌniye. \v 13 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, Yoniꞌa ani faleno neꞌapateya vekaeꞌmo nehiye, huꞌa apakesa afiꞌnae. \s1 Kalaisiꞌa mago mafaꞌnemo aipafatiꞌmo hosu aune neꞌmo alino hafaino ataleꞌniya gemae \r (Mk 9:14-29; Lu 9:37-42) \p \v 14 Apakaemo asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnayategamo halate neꞌvagenoꞌaeꞌmo mago vekamoꞌa Yesutegamo eno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, \v 15 Ala kava nene, huno, mafaꞌneꞌnieꞌmo kahau huka ato. Negi nagi kavaꞌmo nehigeno agufamo alagepa huno nohane. Muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo atafiꞌmo asagauno aige anipiꞌmo asagauno aige nehiye. \v 16 Gekamo neꞌafiya vayaꞌaitegamo avaleliꞌna eꞌnogeꞌapaeꞌmo aliꞌa alagepa huꞌa oꞌateꞌnae, huno ha paiꞌniye. \v 17 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo, lapakesa afitapa fatago nosageno lapaipamo kanale huno ohaneꞌniya vayane. Asole afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo maiꞌnovana lapakesa afitapa fatago nosae. Na magi afinaꞌmo lapakeꞌna lapatalegauve. Nagaetegamo avalelitapa eyo, huno hapa paiteno \v 18 Yesuꞌa hosu aune nefeꞌmo ke hauꞌnigeno ani mafaꞌnemo aipafatiꞌmo ataleno lamino uꞌnigeno ani afinatetiꞌmo alagepa huno maiꞌniye. \p \v 19 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo maiꞌniyategamo eꞌapaeꞌmo, na kava higetaeꞌmo afaꞌa alita ha faita oꞌataleꞌnone, huꞌa afi geꞌnae. \v 20 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, aiseꞌamo lapakesa afitapa fatago nehayaꞌmofeꞌmae. Lama ge lapa nepauve, huno, lapakesa afitapa fatago huꞌnaya kavatapimoꞌa aise avina yaꞌmo masateti avina yakana huno haneꞌnisiyana lapakaemo mani aveeꞌmo, manileꞌmo ataleka mugagayaga uvo, hutapa hisageno ugiye. Osisaya agufa kavaꞌmo afaꞌa hugae. \v 21 Nunumu nehuꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo nesisayana ani agufa hosu apaune vayaꞌmo afaꞌa aliꞌa hapa faiꞌa apatalegae. Alu kavatetiꞌmo aliꞌa hapa faiꞌa oꞌapatalegae. \p \v 22 Mago afinaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Galeliya kotegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, apakaemo Vemo mafaꞌnemo kutulu yaꞌmo aliteꞌa avaleliꞌuꞌa vayaꞌai apayapiꞌmo ategae. \v 23 Apayapiꞌmo atesageꞌa amagisageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo maitesigeno alino he tino ategaiye, huno hapa paiꞌnigeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo lusi kava huno apaipamoꞌmo kana huꞌniye. \s1 Mono notefeꞌmo takesi monimo apamiꞌniya gemae \p \v 24 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Kapeneyamu taonifiꞌmo eꞌnageꞌapaeꞌmo alopa mono notefeꞌmo takesi monimo neꞌaliya vayaꞌmogi Pitategamo eꞌa, tisa netapimoꞌa mono notefeꞌmo takesi monimo neꞌatalefiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, he neꞌatale, huno hapa paiꞌniye. \v 25 Pitaꞌa nopiꞌmo faleno haiꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa hogoteno ge huno afi geꞌniye, Saimoniyo, na agufa kagesamo neꞌafine. Ma mopafiꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya ala vayaꞌapimogi haiya vayaꞌaitetiꞌmo kagemi yatefeꞌmo neꞌaliya takesiꞌe apakilefeꞌmo neꞌaliya takesiꞌeꞌmo neꞌaliye. Mafaꞌneꞌapiletiꞌeꞌmo neꞌalifi alu kotega vayaꞌaitetiꞌeꞌmo neꞌaliye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 26 alu kotega vayaꞌaitetiꞌeꞌmo neꞌaliye, huno ha paiꞌnigeno, he, mafaꞌneꞌapimo afaꞌa apatalesageꞌa maigae. \v 27 Mafaꞌneꞌamo maiꞌnovaꞌmonanafa fiku yanagetaꞌa monimo alitaꞌa oꞌmalesuꞌana apaipamoꞌmo hosugiye. Kagaemo ani kotutegamo lamika anipiꞌmo hukumo yaga auka maleꞌnekaeꞌmo hogoteka alisana noyamemo avayafiꞌmo alaga monimo haneꞌnisigeka agegananagi nagaeꞌe kagaeꞌeꞌmo apamisuꞌa monimo hanegaiyanagi alinikuka alopa mono notefeꞌmo takesi neꞌaliya vayaꞌmo nagae takesi moniꞌe kagaika takesi moniꞌeꞌmo apamiyo, huno ha paiꞌniye. \c 18 \s1 Ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mk 9:33-37; Lu 9:46-48) \p \v 1 Ani afinaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi Yesutegamo eꞌa, ina laꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya vayapatiꞌmo hogote neꞌmo maiꞌniye, huꞌa afi geꞌnae. \v 2 Yesuꞌmo aise mafaꞌneeꞌmo ge huꞌnigeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo apaulagaleꞌmo alino he tino atetenoꞌaeꞌmo, \v 3 alagi lama ge lapa nepauve, alino mafaꞌnegana huno hamaleno olapatesigetapa maiꞌnisayana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo faleta ohaigae. \v 4 Mago vekamoꞌa agufamo alino afepi ateteno mani agufa mafaꞌnegana huno maiꞌnisiyana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya vayapatiꞌmo hogote vekamo maigiye. \v 5 Vayaꞌmogi nagiꞌnilefeꞌmo mani magufa mafaꞌnemo apavaleꞌa aliꞌa falu fala huꞌa neꞌapatesayana ani kava huꞌa navaleꞌa aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatae. \p \v 6 Mago vekamoꞌa mani agufa mafaꞌnemoꞌa nagaefeꞌmo agesa afino fatago nehiya mafaꞌnemoꞌa hosu kavaꞌmo hisiyafeꞌmo ayate aliꞌnisiyana lusi hanageke yaꞌmo aligiye. Aligiyaꞌmonanafa hogoteno ayate oꞌaliꞌnisigeꞌapaeꞌmo atafauꞌa alopa yafateꞌmo nofi aeteꞌa lugoꞌafiꞌmo aeteꞌa solovala anipiꞌmo aliꞌa yaga auꞌa atalesagenoꞌaeꞌmo aise hanageke yaꞌmo aligiye. \v 7 Vaehae, huꞌna, apayate aligayaꞌmonanafa apayate alisaya vayaꞌmogi lusi hanageke yaꞌmo aliteꞌa avovo huꞌa yulagefa aigae. \v 8 Magoke lapayaꞌmoꞌmofi magoke lapaiyamoꞌmofi huno hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo lapayateꞌmo neꞌalisigetapaeꞌmo hetapa hatagautapa ataleyo. Magoke lapayaꞌmofi magoke lapaiyamofi huno haneꞌnisigetapaeꞌmo afaꞌa maige maige hutapa maisayategamo faletutapa haisayana kanale hugiye. Lole lapayatalaꞌmofi lole lapaiyalaꞌmofi huno haneꞌnisiyaꞌmoꞌmo ata kopiꞌmo alino yaga auno lapatalesigenoꞌaeꞌmo hosugiye. \v 9 Lapaulagamoꞌmo hosu kavaꞌmo hisayafeꞌmo lapayate neꞌalisigetapaeꞌmo alitapa katitapa ataleyo. Magoke lapaulagamo hanesiyaꞌmoꞌmo afaꞌa maige maige hutapa maisayategamo faletutapa haitapa maisayana kanale hugiye. Lole lapaulagamo hanesiyaꞌmoꞌmo ata kopiꞌmo alino yaga auno lapatalesigenoꞌaeꞌmo hosugiye. \s1 Lageso huꞌniya sipisipieꞌmo aeno kalafefa ge huꞌniya gemae \r (Lu 15:3-7) \p \v 10 Ehetapiye, huno, aise mafaꞌne anagaꞌaifeꞌmo ina agufa vayane, hutapa osiyo. Lapa nepauve, huno, yagaiꞌa neꞌapataya enisole vayaꞌmogimo muki afinaꞌmo kokuꞌnapi afoꞌnimo augosamo ageꞌnae. \v 11 Vemo mafaꞌnemoꞌa lageso huꞌnaya vayaꞌai apakufamo alino katino apatesiyafeꞌmo emineꞌniye. \v 12 Na lapakesa neꞌafiye. Vani hataletiꞌa sipisipimo maiꞌnisayapatiꞌmo magoke sipisipimo apataleno uno lageso husiyaꞌmoꞌmo afoꞌamoꞌa na kava hugiye. Afaꞌa maiꞌnisaya sipisipi anagaꞌamo apataleno uno kahauya huno ageno ava tesiyafeꞌmo avelegamo afaꞌa ohaisifiye. Haꞌao, afaꞌa haigiye. \v 13 Alagi lama ge lapa nepauve huno, Kahauya huno ageno avateꞌnisiyana naeti naeniꞌamo afaꞌa maiꞌnaya sipisipiꞌaeꞌmo aiseꞌamo amogaga neꞌainoꞌaeꞌmo lageso huꞌniya sipisipiꞌaeꞌmo magoꞌe huno lusi kava huno amogaga aigiye. \v 14 Ani kava huno kokuꞌnapi afotapimoꞌmo mani agufa aise mafaꞌnefatiꞌmo magoke mafaꞌnemo alagi lageso osugiye, huno hu maleꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Konagaꞌapimogi hosu kavaꞌapimo aliꞌa api aiꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \p \v 15 Konagatapimoꞌa lapakaetegamo hosu kavaꞌmo huꞌnisiyaꞌmoꞌmo agaetega uka lanakaitanigeꞌmo maiꞌnetanaeꞌmo ha maeka hosu kavaꞌamo alika aveliyo. Gekamo afisiyana agufamo alika katika ategane. \v 16 Gekamo oꞌafisigekaeꞌmo magoke vekamofi lole vekalaꞌmofi huka anavalelika agaetegamo uvo. \it Agoti hugefeꞌmo lole vekalaꞌmofi loleꞌe magoꞌe vayaꞌmogimofi huꞌa apavayafatiꞌmo hisaya gemo afiteꞌapaeꞌmo aliꞌa fako hisageno lama gemo afole aigiye.\it* \v 17 Agaemo anavalelika visana vekalaꞌani geꞌanimo oꞌafisigekaeꞌmo siosi vayaꞌaifeꞌmo hapa paiyo. Agaemo siosi vayaꞌai geꞌapimo oꞌafisigekaeꞌmo Goti geꞌamo noꞌafisaya vayaꞌaitegaꞌe takesi monimo neꞌaliya vayaꞌaitegaꞌeꞌmo nehana kava huka agaetega huvo, huno huteno, \v 18 Alagi lama ge lapa nepauve, huno, ma mopafi maiꞌnetapaeꞌmo kitamo ki malesayana ani kava huno kokuꞌnapi neꞌmoꞌa kitamo ki malegaiye. Kitamo yaki malesayana ani kava huno kokuꞌnapi neꞌmoꞌa kitamo yaki malegaiye. \p \v 19 Mani kavatefeꞌmo magoꞌe gemo lapa nepauve, huno, Hainu afinaꞌmo lapakaepatiꞌmo lole vekalaꞌmoganimo mago kavafeꞌmo nunumu huꞌanaeꞌmo laꞌamiyo huꞌana magoke anaipa anakesa aliꞌneꞌana huꞌnisaꞌana kokuꞌnapi afoꞌnimoꞌmo afaꞌa hana maeno anamigiye. \v 20 Nagiꞌnilefeꞌmo lole vekalaꞌmofi loleꞌe magoꞌe vayaꞌmogimofi huno alino anupa huno apateꞌnisageꞌnaeꞌmo nagaemo apakae folagaꞌapifiꞌmo maiguve, huno hapa paiꞌniye. \s1 Aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamoꞌa hau huno oꞌateꞌniya gemae \p \v 21 Mago afinaꞌmo Pitaꞌa Yesutegamo eno ha painoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, konagaꞌnimoꞌa nagaetegamo hosu kavaꞌmo hisigeꞌnaeꞌmo na magi afinaꞌmo hosu kavaꞌamo aliꞌna atalete atalete huꞌna aliꞌna atalegauve. Seveniꞌa afinaꞌmo aliꞌna atalesufiye, huno afi geꞌniye. \v 22 Yesuꞌa ha painoꞌaeꞌmo, haꞌao, huno, seveniꞌa afinaꞌmo hosu kavaꞌamo alika oꞌataleka seveni tamisi sevetiꞌa afinaꞌmo hosu kavaꞌamo alika atalo. \v 23 Ani kava hisaya kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo mago kini neꞌmoꞌa huꞌniya kava huno Gotiꞌa yagaino apategaiye. Kini neꞌapimoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌai anonaꞌapilefeꞌmo alino alagepa huno avoꞌmo kaeꞌniye. \v 24 Aepa faino alino alagepa huno avoꞌmo nekaegeꞌapaeꞌmo \v 25 mago alopa tauseni moni anonaꞌamo haneꞌniya vekamo agaetegamo avaleliꞌa eꞌnae. Moniꞌamo alagi ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo kava neꞌamoꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, ani vekagi aꞌagi mafaꞌneꞌagi muki kagemi yaꞌagi hutapa alitetapa apavalelitutapa maketi higeꞌapao miya faitesagetapaeꞌmo moniꞌamo alinitetapa anonaꞌnilefeꞌmo namiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 26 Aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo mopafiꞌmo asagauno aiteno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, muki anonakalefeꞌmo afaꞌa kamiguvanagi kaipamoꞌmo falu huꞌninageꞌnao, huno afi geꞌniye. \v 27 Afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo kava neꞌamoꞌmo hau huno ateteno, afaꞌa ato, huno ha paiteno anonaꞌamo afaꞌa ataleꞌniye. \v 28 Aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo neꞌvigenoꞌaeꞌmo magokepi lokaeꞌana aliꞌyaꞌmo neꞌaliꞌa vekamo aise moni anonaꞌamo haneꞌniya vekamo eꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo anu kiliꞌneno lugoꞌaleꞌmo atafauꞌnenoꞌaeꞌmo, anonaꞌnilefeꞌmo monimo alinikeka namiyo, huno ha paiꞌniye. \v 29 Magokepi lokaeꞌana aliꞌyaꞌmo neꞌaliꞌa vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo aiyafiꞌmo asagauno aiteno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, kaipamoꞌmo falu huꞌninageꞌnao anonakalefeꞌmo afaꞌa kamiguvanagi, huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa \v 30 geꞌamo oꞌafino kalavusi huno atetenoꞌaeꞌmo, maime maime neꞌukaeꞌmo namisanageꞌnaekeꞌmo kalavusifatiꞌmo afaꞌa hatu maeꞌna kategauve, huno ha paiꞌniye. \v 31 Aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huno apaipamoꞌmo kana huꞌnigeꞌapaeꞌmo uꞌa kava neꞌapieꞌmo muki ani ageꞌnaya kavaꞌaeꞌmo ava ge huꞌa ha paiꞌnae. \v 32 Kava neꞌapimoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekaeꞌmo ge huꞌnigeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo, hosu aliꞌyaꞌmo neꞌalina vekamogae, huno, nagaefeꞌmo aukaya huka ge huꞌnanageꞌnaeꞌmo lusi alopa anonakamo afaꞌa ataleꞌnove. \v 33 Nagaemo nahau huꞌna kateꞌnova kava huka magokepi lokaetana aliꞌya neꞌaliꞌa vekaeꞌmo kahau huka atesana kavaꞌmo haneꞌniye, huno ha paiteno \v 34 aipamo leno ateteno kayoꞌmo amisageno agafu kisiyafeꞌmo avaleno kalavusi vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai apayapiꞌmo ateteno, kalavusifiꞌmo maime maime neꞌukaeꞌmo muki anonaꞌnilefeꞌmo namisanageꞌnaekeꞌmo afaꞌa hatu maeꞌna kategauve, huno ha paiꞌniye. \v 35 Yesuꞌa ani gemo hapa paitenoꞌaeꞌmo, lapakaemo lapaipafatiꞌmo konagatapimogi hosu kavaꞌapimo alitapa oꞌatalesayana kokuꞌnapi Afoꞌnimoꞌmo kini neꞌapimoꞌa huꞌniya agufa kavaꞌmo lapakaetegamo hugiye, huno hapa paiꞌniye. \c 19 \s1 Aꞌneꞌapimo hapa faitalesageꞌa visaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 10:1-12; Lu 16:18) \p \v 1 Yesuꞌa ani gemo hapa paiteno Galeliya kotegatiꞌmo ataleno Yutiya kotega Yoneni aniꞌmo lakaeno mugagayaga faliga maiꞌniye. \v 2 Asole vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnageno ani haopalega kaita hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apateꞌniye. \v 3 Mago Falasi mono vayaꞌmogimo agaetegamo eꞌa amalageka huꞌa ge huꞌa afisayafeꞌmo huꞌapaeꞌmo, aꞌnemogimo alu kava alu kavaꞌmo hisageꞌapaeꞌmo anauꞌapimogimo afaꞌa hapa faiꞌa apatalesayana keꞌaepa getimo amagiꞌa atalesafi kanale kavaꞌmo hugae, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 4 Ve yalavelaꞌani kavafeꞌmo Goti mukufiꞌmo ava gemo huꞌniya gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. Gotiꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it Gotiꞌa afa yatetiꞌmo alo huꞌniya neꞌmoꞌa aepa faiꞌniya afinaꞌmo ve kano alo huteno a kanomo alo huꞌniye.\it* \v 5 Alo huteno Gotiꞌa hunoꞌaeꞌmo, ani kavaꞌmo huꞌnovaꞌmofeꞌmo vemogimo a aliteꞌa itaꞌapi afoꞌapimogimo apataleꞌa uꞌa aꞌapiꞌeꞌmo aeꞌa hapaisageno lole kanolaꞌmo magoke anakufamo hamalegaiye. \v 6 Ani kava huꞌana lole kanolaꞌmo oꞌmaiꞌana magoke kanomo maigaꞌae. Gotiꞌa ani gemo huꞌniyaꞌmofeꞌmo alino aino kamaeno anateꞌniya kanolapatiꞌmo mago vayaꞌmogimo aliꞌa atana olesaya yaꞌmo haneꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo. \p \v 7 Ani gemo hanaꞌmonanafa na kava higeno Moseseꞌa hunoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa aꞌamo ha faino atalegefeꞌmo hunoꞌaeꞌmo ha faino atalesiya avoꞌmo kaeno amino, huno huꞌniye, huꞌa afi geꞌnae. \v 8 Huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lokiya lapaipamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Moseseꞌa hunoꞌaeꞌmo, aꞌnetapimo afaꞌa hapa faitapa apatalegae, huno huꞌniyaꞌmonanafa hogoteno ani agufa kavaꞌmo ohaneꞌniye. \v 9 Nagaemo lapa nepauve, mago vekamoꞌa aꞌamoꞌmo kumai kavaꞌmo osuꞌnisiya aꞌamo ha faino ataleteno alu a kanomo aliꞌnisiyana kumai kavaꞌmo nehiye, huꞌna lapa nepauve, huno hapa paiꞌniye. \p \v 10 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ha paiꞌapaeꞌmo, ve yalavelaꞌani kavaꞌmo ani agufa lokiya kavaꞌmo haneꞌnisiyana aꞌmo oꞌalisaya kavaꞌmo mago kanale kavaꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 11 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, muki vayaꞌmogimo mani gemo afaꞌa oꞌafigae. \v 12 Apamiꞌnisiya vayaꞌmogimo afaꞌa afigae. Alu kava alu kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo mago vayaꞌmo anamo vayaꞌmo maiꞌnae. Itaꞌapimogi aliꞌa apateꞌnaya afinatetiꞌmo mago vayaꞌamo anamo vayaꞌmo maiꞌnae. Vayaꞌmogi haginaletiꞌmo iko nofiꞌapimo hatagauꞌa apateꞌnaya afinatetiꞌmo mago vayaꞌamo anamo vayaꞌmo maiꞌnae. Magoꞌamogimo Gotiꞌa neꞌyagaiya kavatefeꞌmo anamo vayaꞌmo maiꞌnae. Afaꞌa afiteꞌa akame hisaya vayaꞌmogi afaꞌa afigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleno apateꞌniya gemae \r (Mk 10:13-16; Lu 18:15-17) \p \v 13 Mago vayaꞌmogimo mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo nunumu huno apatesiyafeꞌmo Yesutegamo apavaleliꞌa eꞌnageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ke hapauꞌnae. \v 14 Yesuꞌa hunoꞌaeꞌmo, mafaꞌnegana huꞌa neꞌmaiya vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo haiꞌa maiꞌnageno muki yaꞌamo apakaiꞌapi yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo mafaꞌne anagaꞌmo apatafautapa oꞌapatetapa afaꞌa apatalegeꞌa nagaetegamo eyo, huno hapa paiteno \v 15 apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleno apateteno uꞌniye. \s1 Kagemi yaꞌaꞌe vekaeꞌmo ava ge huꞌniya gemae \r (Mk 10:17-31; Lu 18:18-30) \p \v 16 Mago vekamoꞌmo eno Yesufeꞌmo, Alagepa tisao, huno, alagepa huꞌna maige maige huꞌna maisuva yaꞌmo alisuvafeꞌmo na agufa alagepa kavaꞌmo hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, na kava higekaeꞌmo nagaefeꞌmo alagepa tisao, huka hane. \v 17 Ma mopafi vayaꞌmo alagepa vayaꞌmo oꞌmaiꞌnafa Gotikeꞌmo magokeꞌageꞌmo alagepa neꞌmo maiꞌniye. Kagaemo maige maige huꞌna maisuva yaꞌmo alisuꞌekaeꞌmo keꞌaepa gemo akame huvo, huno ha paiꞌniye. \v 18 Ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, haiya keꞌaepa geeꞌmo hane, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \it Vayaꞌmo ohapao. Kumai kavaꞌmo osuvo. Kumayaꞌmo oꞌaliyo. Aigofe faigoko gemo osuvo.\it* \v 19 Itaka afokalaꞌmogani geꞌanimo afiteka anaiyafiꞌmo maiyo. Kagaikaeꞌmo kahau kayamopafiꞌmo kahauꞌniya kava huka kahaopalega neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo kahaino, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 20 neya vekamo maiꞌnova afinatetiꞌmo ani muki keꞌaepa geꞌamo akame hume hume eꞌna hemeniꞌeꞌmo akame nehuve. Magoꞌe na agufa kavafeꞌmo haiꞌna metaleꞌnove, huno afi geꞌniye. \v 21 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, muki geꞌamo akame huteka haika hapaisanafeꞌmo uka kagemi yakamo alinika uka maketi hugeꞌapao miya faiꞌa hano hutesageka kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌmo alika fako huka apamigenoꞌao alopa kagemi yakamo kokuꞌnapiꞌmo haneno. Apamiteka eka nakame huvo, huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa \v 22 neya vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo alopa kagemi yaꞌamo haneꞌniya vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo aipamoꞌmo kana huꞌnigeno ataleno uꞌniye. \p \v 23 Ago ataleno utegenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, alagi lama ge lapa nepauve, kagemi yaꞌapiꞌe vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kopiꞌmo haisaya kaꞌmo lokiya vaiꞌniya kaꞌmo haneꞌniye. \v 24 Magoꞌe gemo lapa paigesuve, huno huteno, Kamo afumoꞌmo kukena nefakaniya nekaya kapiꞌmo faleno haisiyafeꞌmo aiseꞌamo lokiya vaiꞌniyaꞌmonanafa kagemi yaꞌapiꞌe vayaꞌmogimo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kopiꞌmo faleꞌa haisayafeꞌmo magoꞌe huno lokiya vaiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 25 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, haisaya kaꞌmo ohaneꞌnisiyana haiya vayaꞌmogimo afaꞌa uꞌa haisageno apakufamo alino katino apateteno hapau vaigiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 26 Yesuꞌa aulu hapaeno apaketenoꞌaeꞌmo, vayaꞌmogimo alagi osisaya agufa kavaꞌeꞌmo Gotiꞌa muki ani agufa kavaꞌmo afaꞌa hugiye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 27 Pitaꞌa, afiyo, huno, lagaemo kakame hisunafeꞌmo muki yatimo ago ataleta eꞌnone. Lagaemo na agufa yaꞌmo aligune, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 28 Yesuꞌa, alagi lama ge lapa nepauve, huno, mopaꞌe kokuꞌnaꞌeꞌmo saufamo afole aisigenoꞌaeꞌmo Vemo mafaꞌnemoꞌa ha le konali yaꞌamo aliteno yagaino neꞌapateya siaꞌaleꞌmo fai maiꞌnisigetapaeꞌmo nakame nehaya vayaꞌmogitapamo yagaitapa apatesaya siamo tuolofuꞌa siateꞌmo fai maiꞌnetapaeꞌmo tuolofuꞌa Isaleli nofi vayaꞌaiteꞌmo yagaitapa apategae. \v 29 Muki vayaꞌmogimo nagaetefeꞌmo noꞌapimo ataleꞌa eꞌnisafi konagaꞌapimogi apataleꞌa eꞌnisafi apasaꞌapimogi apataleꞌa eꞌnisafi afoꞌapimogi apataleꞌa eꞌnisafi itaꞌapimogi apataleꞌa eꞌnisafi mafaꞌneꞌapimo apataleꞌa eꞌnisafi hoyaꞌapimo ataleꞌa eꞌnisafi huꞌa ataleꞌa eꞌnisaya vayaꞌmogimo vani hataletiꞌa agufa yaꞌmo aliteꞌa alagepa huꞌa maige maige huꞌa maigae. \v 30 Maigayaꞌmonanafa hemenimo mago asole vayaꞌmo hogoteꞌa neꞌmaiya vayaꞌmo henaga vayaꞌmo maigae. Ani kava huꞌa hemenimo mago asole vayaꞌmo henaga neꞌmaiya vayaꞌmo hogote vayaꞌmo maigae, huno hapa paiꞌniye. \c 20 \s1 Nofi hoyafiꞌmo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \p \v 1 Yesuꞌa, Gotiꞌmo yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago nofi hoyamo aepa vekamoꞌa kotilamiyapiꞌmo uno vayaꞌmo apavalelineno aliꞌyaꞌaleꞌmo apatesigeꞌa aliꞌyaꞌamo alisayafeꞌmo uꞌniye. \v 2 Apakaemo, aliꞌyakamo aliteta magoke afinaꞌmo neꞌaliya agufa monimo aligune, huꞌa ha paiꞌnageno, he kanalene, huno huteno alino apateꞌnigeꞌa nofi hoyaꞌalegamo uꞌnae. \v 3 Halate yegemo leno hakale huꞌniya kanaleꞌmo uno apakeyana taoni folagapiꞌmo aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiyategamo mago vayaꞌmo afaꞌa he tiꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, \v 4 lapakaeꞌeꞌmo nofi hoyaꞌnifiꞌmo utapa magokepi aliꞌyaꞌmo aliyo, kanale miyaꞌmo lapamiguvanagi, huno hapa paiꞌnigeꞌa uꞌnae. \v 5 Ani kava huno felugakukuꞌmo ani agufa kava huge uneꞌmo ani agufa kava huge huꞌniye. \v 6 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌniya kanaleꞌmo uno apakeyana taoni folagapiꞌmo aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiya yateꞌmo mago vayaꞌmo afaꞌa he tiꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo muki afinaꞌmo afaꞌa neꞌmaiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 7 mago vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo alisunafeꞌmo olavaleꞌnigeta afaꞌa maiꞌnone, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaeꞌeꞌmo utapa nofi hoyaꞌnifiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliyo, huno hapa paiꞌniye. \v 8 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo nofi hoya aepa neꞌmoꞌa kava neꞌaeꞌmo, aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo ge hugeꞌapao esageka henaga uꞌa aliꞌyaꞌnimo aliꞌnaya vayaꞌmo miyaꞌapimo apamiteka hogoteꞌa uꞌa aliꞌyaꞌmo aliꞌnaya vayaꞌmo miyaꞌapimo apamiyo, huno ha paiꞌniye. \v 9 Yegemo lamino falegefeꞌmo huꞌnigeno uno apavalelineno aliꞌyaꞌamo aliꞌnaya yatefeꞌmo apamete apamete huno magoke monimo apamite apamite huno apamiꞌniye. \v 10 Hogoteꞌa uꞌa aliꞌyaꞌmo aliꞌnaya vayaꞌmo eꞌapaeꞌmo magoꞌe hutageꞌmo monimo aligune, huꞌa apakesa afiꞌnayaꞌmonanafa magoke agufa monimo apamiꞌniye. \v 11 Moniꞌapimo aliteꞌapaeꞌmo nofi hoya aepa vekaeꞌmo hagalu hagalu huꞌa ge hauꞌapaeꞌmo, \v 12 ani henaga uꞌnaya vayaꞌmogimo magoke afinaꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnageta lagaemo muki afinaꞌmo yegemo nelalegeta aliꞌyaꞌmo aliꞌnonaꞌmonanafa magoke agufa miyaꞌmo lamiꞌnane, huꞌa huꞌnae. \v 13 Huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo mago vekaeꞌmo, veꞌnimo, huno, miyatapifatiꞌmo nagaemo kumaya oꞌaliꞌnove. Magoke afinaꞌmo neꞌaliya agufa monimo aligune, hutapa huꞌnayaꞌmofeꞌmo \v 14 miyakamo aliteka nokalegamo uvo. Henaga eꞌnaya vayaꞌeꞌmo magoke agufa miyaꞌmo apamisuvafeꞌmo nahauꞌniye. \v 15 Nagaiꞌni yaꞌmogeꞌna apamisuva himamuꞌnimo ohaneꞌnifiye. Vaya nekauva vekamo maiꞌnovaꞌmofeꞌmo kahaꞌye nehifiye, huno ha paiꞌniye. \v 16 Ani kava huꞌa henaga neꞌmaiya vayaꞌmo hogote vayaꞌmo maigae. Hogoteꞌa neꞌmaiya vayaꞌmo henaga vayaꞌmo maigae. Gotiꞌa asole vayaꞌaifeꞌmo eyo huno ge huꞌniyaꞌmonanafa aise vayaꞌmo lekana paino apateꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa halate, faliteꞌna he tiguve, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mk 10:32-34; Lu 18:31-33) \p \v 17 Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo magokepi lokaeliꞌuꞌa nehaiꞌapaeꞌmo Yesuꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmo apaote apavalelino neꞌunoꞌaeꞌmo, \v 18 Yulusalemu taonifiꞌmo haigune. Ani taonifiꞌmo kutulu yaꞌmo alisiya vekamoꞌa Vemo mafaꞌnemo avalelino mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo apayapiꞌmo ategaiye. Apakaemo agoti huꞌa ateteꞌapaeꞌmo faligiye, huꞌa huteꞌa \v 19 alu nofi vayaꞌai apayapiꞌmo avaleꞌa atesageꞌa kigi huꞌa ateteꞌa nofi kayotetiꞌmo amagiteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aigae. Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo maitesigeno halate alino he tino ategaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo ala netalaꞌmo maiguꞌae, huꞌana huꞌnaꞌa gemae \r (Mk 10:35-45) \p \v 20 Sepeti mafaꞌnelaꞌmo itaꞌanimoꞌeꞌmo Yesutega eꞌapaeꞌmo itaꞌanimoꞌmo eno aleꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo kahao ke hove, huno huꞌnigeno \v 21 Yesuꞌa, na agufa yafeꞌmo kahauꞌniye, huno afi geꞌnigeno itaꞌanimoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alaꞌapimo maiꞌneka yagaika apatesanageꞌanaeꞌmo kagaeꞌeꞌmo lokaeꞌana maiꞌneꞌanaeꞌmo mago mafaꞌneꞌnimoꞌa lamaga kahaopaleꞌmo fai maisigeno mago mafaꞌneꞌnimoꞌa hoga kahaopaleꞌmo fai maisigeno hisaꞌafeꞌmo nahauꞌniyanagi he kanalene, huꞌna anategauve, huka naha paiyo, huno afi geꞌniye. \v 22 Yesuꞌa, na agufa yafeꞌmo ge huta afi nekopi hutapa oꞌafiꞌnae. Aise afinaꞌmo utesigeꞌna kapufi aniꞌmo nesuva agufa kava hutana ani kapufi aniꞌmo afaꞌa negaꞌafiye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, afaꞌa negauꞌae, huꞌana ha paiꞌnaꞌae. \v 23 Ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, he, alagi lama ge nehaꞌae. Nagaemo nesuva kapufatiꞌmo afaꞌa negaꞌaꞌmonanafa lamaga nahaopaleꞌmo maige hoga nahaopaleꞌmo maige hutana maisaꞌafeꞌmo nagae yaꞌmo ohaneꞌniye. Afaꞌa ge osuguvaꞌmonanafa afoꞌnimoꞌmo maisaꞌafeꞌmo alo huno lanateꞌniye, huno hana paiꞌniye. \p \v 24 Teniꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo lole konagalaꞌanifeꞌmo apaipamo leꞌa anateꞌnaꞌae. \v 25 Yesuꞌa mukiꞌaeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaemo ago afiꞌnayana alu nofi vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo lusi kava huꞌa kava yagaiꞌa neꞌapatae. Ani kava huꞌa ala vayaꞌapimogi himamuꞌapiletiꞌmo yagaiꞌa neꞌapatae. \v 26 Lapakae folagapatiꞌmo mani agufa kavaꞌmo afaꞌa osisaya kavaꞌmo haneꞌniye. Lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa alatapimo maigesuve, huno huꞌnisiyaꞌmoꞌmo aliꞌyaꞌmo alisiya vekatapimo maino. \v 27 Mago vekamoꞌa, hogote vekamo maigesuve, huno nehisiyaꞌmoꞌmo aliꞌyatapileꞌmo maino. \v 28 Vemo mafaꞌnemo ani kava huno ha maeꞌa yagaiꞌa atesayafeꞌmo emiꞌnoꞌmeꞌnifa hapa maeno yagaino apateteno muki asole vayaꞌaitefeꞌmo falino miya faino hatu maeno apatesiyafeꞌmo emineꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo alino ayakeno anateꞌniya gemae \r (Mk 10:46-52; Lu 18:35-43) \p \v 29 Yeliko taonifatiꞌmo ataleꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo eꞌa Yesuꞌmo akame huꞌa uꞌnae. \v 30 Anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo ka agiꞌnaleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnaꞌageꞌapaeꞌmo, Yesuꞌmo neꞌe, huꞌa huꞌnaya gemo afiteꞌanaeꞌmo, Ala kava nene, Nevini aginagomo kahau huka laꞌato, huꞌana alopa gefatiꞌmo ge huꞌnaꞌae. \v 31 Asole vayaꞌmogi ke hanauteꞌanaeꞌmo, ge osutana afaꞌa maiꞌao, huꞌa hana paiꞌnayaꞌmonanafa magoꞌe huꞌana alopa gefati ge huꞌanaeꞌmo, Ala kava nene, Nevini aginagomo kahau huka laꞌato, huꞌana ge huꞌnaꞌae. \v 32 Yesuꞌa ani gemo afigeno anataleno oꞌuꞌnifa uno he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, na kava huꞌna lanatesuvafeꞌmo nehaꞌae, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, \v 33 Ala kava nene, laꞌaulagatiꞌamo alika ayakeka laꞌato, huꞌana ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo \v 34 Yesuꞌa hau huno anateteno anaulagalateꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno alino ayakeno anateꞌnigeꞌana ageꞌana yaketeꞌana akame huꞌana uꞌnaꞌae. \c 21 \s1 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo haino neꞌvigeꞌapaeꞌmo haoke heꞌnaya gemae \r (Mk 11:1-11; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19) \p \v 1 Apakaemo Yulusalemu taoni haopaleꞌmo eꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo Metapesi taonimo Alifi aveleꞌmo haneꞌniya taonifiꞌmo ago eꞌa avaꞌyi huteꞌa Yesuꞌa lole vekalaꞌmo geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo alino anatetenoꞌaeꞌmo, \v 2 lanaulagaleꞌmo haneꞌniya taonifiꞌmo utana haiꞌao. Haitana malage hutana agesaꞌana mago noki afumo itaꞌamoꞌe aikeliꞌaꞌeꞌmo nofi aeꞌana anateꞌnaya nokilaꞌmo maiꞌnisaꞌagetana anakegaꞌae. Hatu maetana anavalelitana eꞌao. \v 3 Mago vekamoꞌa ge huno lanafi gesigetanaeꞌmo, Ala kava neꞌmo aliꞌyaꞌamo alisaꞌafeꞌmae, hutana ha paisaꞌagenoꞌaeꞌmo malage huno alino anatesigeꞌana egaꞌae, huno hana paiꞌniye. \v 4 Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo ani kavaꞌmo afole aiꞌniye. \v 5 Mani gemoꞌmo, \q1 Saiyoni taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Ageyo, huno, alatapimo kini vekamo lapakaetegamo neꞌe. Yagu yaga kavaꞌmo nehiya vekamo maiꞌneno aikeli noki afuleꞌmo fai maiteno neꞌe, \m huno huꞌniye. \p \v 6-7 Geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo Yesuꞌa huꞌniya gemo akame huꞌana uꞌana noki afumo aikeliꞌaꞌeꞌmo anavaleliꞌana eꞌanaeꞌmo kukenaꞌanimo asagiꞌana anakotofuleꞌmo yakaiꞌana anateꞌnaꞌageno Yesuꞌa magoke nokileꞌmo haino fai maiꞌniye. \v 8 Asole vayaꞌmogimo alapaꞌage kukenaꞌapimo asagiꞌa aliꞌa ataleꞌa kateꞌmo yakaime yakaime uꞌa ateꞌnae. \v 9 Uꞌa hogotege akame huꞌa uge huꞌnaya vayaꞌmogimo, Nevini aginagomo agiꞌaleꞌmo alitapa asaga hiyo. \q1 Ala neꞌmo agiꞌalefeꞌmo neꞌeya vekamo ha maeno. Anaga Goti ala agiꞌaleꞌmo alitapa asaga hiyo, \m huꞌa alopa gefatiꞌmo huꞌnae. \p \v 10 Yesuꞌa Yulusalemu taoni kegiꞌyafiꞌmo faleno haiꞌnigeꞌapaeꞌmo muki taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi hapau aiꞌa atete huteꞌa, ina laꞌae, huꞌa ge huꞌa apafi geꞌnageꞌapaeꞌmo \v 11 asole vayaꞌmo akame huꞌa eꞌnaya vayaꞌmogi, Yesuꞌmo Galeliya kotega Nasalasa taonifi vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamae, huꞌa hapa paiꞌnae. \s1 Yesuꞌa alopa mono nopiꞌmo haino maiꞌniya gemae \r (Mk 11:15-19; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19) \p \v 12 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino mago yaꞌmo miya faige maketi huge huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmo alino hapa faino apataleꞌniye. Alu nofi vayaꞌai monimo aliteꞌa Yu vayaꞌai monimo neꞌapamiya vayaꞌai hiꞌyalamuꞌapimo alino agoꞌya faino atalege namamo maketi nehaya vayaꞌai siaꞌapimo alino agoꞌya faino atalege huꞌniye. \v 13 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it vayaꞌmogi noꞌnieꞌmo, nunumu nehaya none, huꞌa hugae,\it* huno avoꞌmo kae maleꞌniyaꞌmonanafa lapakaemo kumaya neꞌaliya vayaꞌmo eꞌa fala kiꞌa neꞌmaiya none, hutapa alita hamaletapa ateꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \p \v 14 Apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌe apaiyamo hosuꞌniya vayaꞌeꞌmo mono nopiꞌmo agaetegamo eꞌnageno alino alagepa huno apateꞌniye. \v 15 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo huꞌniya kavaꞌmo ageꞌa hapau aiꞌnaya kavaꞌmo agege mafaꞌne anagaꞌmogimo mono nopatiꞌmo huꞌapaeꞌmo, Nevini aginagomo agiꞌaleꞌmo alitapa asaga hiyo, huꞌa huꞌnaya gemo afige huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo apaipamo leꞌniye. \v 16 Apakaemo Yesufeꞌmo, mafaꞌne anagaꞌmogi nehaya gemo afiꞌnapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, he afiꞌnove. Goti gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it aise mafaꞌne anagaꞌe nute mafaꞌnemogiꞌeꞌmo kagikaleꞌmo aliꞌa asaga hisayafeꞌmo alika apaya maleꞌnane,\it* huno huꞌniya gemo lekana opaiꞌnafiye, huno apafi geꞌniye. \v 17 Apataleno uno Metani taonifiꞌmo havaeꞌniye. \s1 Yesuꞌa fiki yosaeꞌmo ke hauꞌnigeno falu teꞌniya gemae \r (Mk 11:12-14,20-24) \p \v 18-19 Uno havaetenoꞌaeꞌmo kotilamiyapiꞌmo taoni kateꞌmo neꞌvigenoꞌaeꞌmo aga teꞌniye. Fiki yosamo ka agiꞌnaleꞌmo haneꞌnigeno ageteno uno alagaꞌaeꞌmo ageꞌniyana haitaꞌageꞌmo haneꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, alagamo halate alagi oꞌaegane, huno huꞌnigeno malage huno falu teꞌniye. \v 20 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa, haiya kava higeno fiki yosamo malage huno falu teꞌniye, huꞌa afi geꞌnae. \v 21 Yesuꞌa, Lama ge lapa nepauve, huno, lapakesa afitapa fatago huꞌnetapaeꞌmo lole lapakesa oꞌafiꞌnisayana fiki yosaeꞌmo huꞌnova agufa gemo afaꞌa hugae. Ani kava hutapa mani aveeꞌmo, nokamo atalekuka solovala anipiꞌmo asagauka aiyo, hutapa hisageno uno asagauno aigiye. \v 22 Lapakesa afitapa fatago hisayana nunumu hutapa afi gesaya yaꞌmo afaꞌa aligae. \s1 Yesufeꞌmo, aliꞌyaꞌmo alisanafeꞌmo ina laꞌmo alino kateꞌniye, huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mk 11:27-33; Lu 20:1-8) \p \v 23 Yesuꞌa halate alopa mono nopiꞌmo haino alino apaya neꞌmalegeꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Yu vayaꞌai vayatama vayaꞌeꞌmo agaetegamo eꞌapaeꞌmo, haiya agufa yakamo neꞌyagaina yaꞌmo aliꞌnekaeꞌmo mani kava nehane. Ina laꞌmo mani kavaꞌmo huvo, huno kaha paiꞌniye, huꞌa afi geꞌnageno \v 24 Yesuꞌa geꞌapileꞌmo aeno atagaina huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago kavafeꞌmo ge huꞌna lapafi gegauve. Aetapa atagaina hutapa naha paisageꞌnaeꞌmo haiya agufa alagena yaꞌnimo yagaiꞌnova yaꞌmo aliꞌneꞌna mani kavaꞌmo nehufi huꞌna lapa paiguve. Yoniꞌa ani faleno apatesiyafeꞌmo haiyatetiꞌmo alagena yaꞌamo aliꞌniye. \v 25 Gotiꞌa lekana paino ateꞌnifi ma mopafi vayaꞌmogi lekana paiꞌa ateꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌa apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, lagaemo kokuꞌnategatiꞌmo aliꞌniye, huta hisunagenoꞌaeꞌmo, kokuꞌnategatiꞌmo aliꞌnisigetapaeꞌmo na kava higetapa geꞌaeꞌmo lama gemo huꞌniye, hutapa osuꞌnae, huno laha paigiye. \v 26 Hugiyaꞌmofeꞌmo ma mopafi vayaꞌmogimo lekana paiꞌa ateꞌnae, huta hisunana vaehae asole vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekae, huꞌa nehayaꞌmofeꞌmo apakaefeꞌmo koli hune, huꞌa huꞌnae. \v 27 Huꞌa huteꞌa Yesufeꞌmo, oꞌafiꞌnone, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo ani kava huꞌna haiya agufa alagena yaꞌnimo yagaiꞌnova yaꞌmo aliꞌneꞌna ani agufa kavaꞌmo nehufi huꞌna lapa opaiguve, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lole mafaꞌnelaꞌanifeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \p \v 28 Yesuꞌa Yu monote neꞌyagaiya vayaꞌaifeꞌmo, hemenimo hisuva geꞌnieꞌmo na yane hutapa lapakesa afigae. Mago vekamoꞌa lole mafaꞌneꞌalaꞌmo maiꞌnaꞌae. Agaemo yege mafaꞌneꞌaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimo, huno, hemenimo uka nofi hoyaꞌnifiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 29 oꞌuguve, huno huteno henagaꞌamo aipamo alino afe leteno uꞌniye. Afoꞌanimoꞌmo aganaꞌamofeꞌmo ani agufa gemo huꞌnigeno, \v 30 ala nene, huno, he afaꞌa uguve, huno huꞌniyaꞌmonanafa oꞌuꞌniye. \v 31 Haiya mafaꞌnemoꞌa afoꞌamo geꞌamo afiꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, yege mafaꞌneꞌamoꞌae, huꞌa ha paiꞌnae. Yesuꞌa, lama ge lapa nepauve, takesi moni neꞌaliya vayaꞌe kumai kava nehaya aꞌnemogiꞌeꞌmo aeꞌa lapaka seꞌa uꞌa hogoteꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kopiꞌmo fale nehaiye. \v 32 Yoniꞌa lapakaetegamo eno alagepa kavaꞌmo hisaya kavafeꞌmo ago alino lapave liꞌnigetapa ageꞌnayaꞌmonanafa lapakesa afitapa fatago osuꞌnageꞌapaeꞌmo takesi moni neꞌaliya vayaꞌe kumai kavaꞌmo nehaya aꞌnemogiꞌeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnae. Mani kavaꞌapimo lapakaemo ago ageꞌnayaꞌmonanafa lapaipamo alitapa afe oletapa Yoni geꞌaeꞌmo lapakesa afitapa fatago osuꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hosu vayaꞌmogi nofi hoyaleꞌmo neꞌyagaiya kavafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mk 12:1-12; Lu 20:9-19) \p \v 33 Yesuꞌa, magoꞌe gemo huꞌna aeꞌna kalafefa gefatiꞌmo huguvanagi afiyo, huno hapa paiꞌniye. Mago mopa aepa vekamoꞌa nofi hoyamo vaiteno kegiꞌya hu maleteno nofi alagamo aeꞌa lata paisaya kelimo kafi maleteno yatala noꞌmo nofi hoyaleꞌmo yagaisaya vayaꞌai noꞌmo ki maleꞌniye. Agaemo mago vayaꞌmogi hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌa neꞌatesageno atagi neno enoꞌaeꞌmo alino fako huno mago nofi alagaꞌamo agaiꞌamo alisigeꞌa apakaemo mago nofi alagaꞌamo alisayafeꞌmo apavaleno apateteno afagi kotegamo uꞌniye. \v 34 Nofi alagamo ago afu leꞌnigenoꞌaeꞌmo agaemo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogi nofi alaga hetamaꞌamo alisayafeꞌmo alino apateꞌnigeꞌa hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaitegamo uꞌnae. \v 35 Apakaemo vayaꞌamo apatafauteꞌa mago vekamo amagige mago vekamo kamiti amagiꞌa faliꞌa atege mago vekamo yafa kayotetiꞌmo amagige huꞌnae. \v 36 Halate agaemo mago alu vayaꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmo magoꞌe huno alino apateꞌnigeꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo apakaetegamo magoke agufa kavakeꞌmo huꞌnae. \v 37 Henagaꞌamo mafaꞌneꞌamo alino ateꞌnigeno uꞌnigenoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimo geꞌamo afaꞌa afigae, huno huꞌniye. \v 38 Neꞌegeꞌa hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogi ageteꞌapaeꞌmo, ani mafaꞌneꞌamoꞌmo afoꞌamo hoyamo aligiye. Amagigetao falitesigeta agaemo alisiya hoyamo lagaemo aligunanagi, huꞌa huteꞌa \v 39 atafauꞌa aliniꞌuꞌa malaga yaga auꞌa ataleꞌneꞌa kamiti amagiꞌnae. \v 40 Hoya aepa vekamoꞌa enoꞌaeꞌmo hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaitegamo na agufa kavaꞌmo hugiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 41 agaemo alagi alino hosu huno apateteno ani vayaꞌmo apamagigiye. Agaemo alu vayaꞌmo apavaleno apatesigeꞌa hoyaꞌaleꞌmo yagaiꞌneꞌa nofi alagamo afu lesigeꞌapaeꞌmo lagiꞌa maleꞌneꞌa aliꞌa amigae, huꞌa huꞌnae. \v 42 Yesuꞌa, lapakaemo mago Goti gemo avoꞌmo kae maleꞌniya gemo lekana opaiꞌnafiye. Ani gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Yafatetiꞌmo no nekiya vayaꞌmogimo mago no nekiya yafafeꞌmo, afa yafane, huꞌa huteꞌa aliꞌa ataleꞌnayaꞌmonanafa kanale hogote kona yafaꞌmo afole aiꞌniye. Ala kava neꞌmoꞌa mani kavaꞌmo alino afole aino ateꞌnigeta ageteta lahau aitetaeꞌmo, vae, alagepa kavaꞌmo huꞌniye, huta huꞌnone, \m huno huꞌniye. \v 43 Inagi ani kavafeꞌmo lapa nepauve, huno, Lapakaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kopiꞌmo magoꞌe hutapa aliꞌyaꞌmo oꞌaligae. Lapayapatiꞌmo lapa faleno hoyaꞌaleꞌmo alagepa huꞌa yagaiꞌa ateꞌneꞌa nofi alagamo lagiꞌa amisaya vayaꞌmo alino apamigiye. \v 44 Vayaꞌmo mani yafateꞌmo asagauꞌaiꞌa apagoꞌya faisageno aino afiꞌneno aise aise hugiye. Mani yafaꞌmo haiya vayaꞌaiteꞌmo asagauno aisifigeno kamiti apamagino aino latapaino mumusopagana huno apatalegaiye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 45 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesuꞌa aeno kalafefa gemo huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo, lagaefeꞌmo huꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 46 Apakaemo kalavusi huꞌa ategefeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa asole vayaꞌmogi, Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekae, huꞌa huꞌnayaꞌmofeꞌmo koli huꞌnae. \c 22 \s1 Yesuꞌa aꞌmo lagaugefeꞌmo lusi neꞌyaꞌmo kaeꞌnaya kavafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Lu 14:16-24) \p \v 1-2 Halate Yesuꞌa aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haneꞌniya kava huno mago ala neꞌapimo kini neꞌmoꞌa mafaꞌneꞌamo aꞌmo aligefe huꞌnigenoꞌaeꞌmo mafaꞌneꞌamo lusi neꞌyaꞌmo kaeno ateꞌniye. \v 3 Agaemo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌa eyo huno ge huꞌniya vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, yahauve neꞌmoꞌa ago neꞌyaꞌmo kaeꞌniyanagi eyo, huno huꞌniye, huꞌa hapa paiꞌnayaꞌmonanafa oꞌafiꞌnae. \v 4 Agaemo magoꞌe huno aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo, eyo huꞌna ge huꞌnova vayaꞌaifeꞌmo utapa hapa paitapaeꞌmo, neꞌyaꞌmo ago yagita huno maleꞌniye. Alopa pulumakaꞌe aikeli pulumakaꞌeꞌmo heno kae maleꞌniyanagi aꞌmo alisiya neꞌyategamo eyo, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa uꞌa hapa paiꞌnae. \v 5 Uꞌa hapa paiꞌnayaꞌmonanafa geꞌapimo oꞌafiꞌa atagu faeꞌa u eꞌa huꞌnae. Mago vekamo hoyaꞌalega uꞌnigeno mago vekamo aliꞌyaꞌalega uꞌniye. \v 6 Mago vayaꞌamogi ala neꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmo apatafauꞌa huꞌa faipa huꞌa apateteꞌa kamiti apamagiꞌnae. \v 7 Ala neꞌapimo kini vekamoꞌa lusi kava huno aipamo leꞌnigeno ati vayaꞌamo alino apateꞌnigeꞌa uꞌa vayaꞌamo hapaeꞌnaya vayaꞌmo hapaeꞌa hano huꞌa apataleteꞌa taoniꞌapimo ata kaeꞌa ataleꞌnae. \v 8 Agaemo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimoꞌmo aꞌmo aligefe huꞌnigeꞌna yagita huꞌnovaꞌmonanafa eyo huꞌna ge huꞌnova vayaꞌmo alisaya vayaꞌmo alagi oꞌmaiꞌnayaꞌmofeꞌmo alagi eꞌa oꞌnegae. \v 9 Alopa kateꞌmo neꞌutapa muki apakesaya vayaꞌaifeꞌmo hapa paitapaeꞌmo, neꞌyaꞌmo nekaeyategamo eyo, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Ani kava huꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogimo uꞌa hosu vayaꞌe alagepa vayaꞌeꞌmo apavaleli eꞌa apateꞌnageꞌa noꞌafiꞌmo maiꞌa kili paeꞌnae. \v 11 Ala neꞌapimo kini vekamoꞌa neꞌyateꞌmo haiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmo apakesiyafeꞌmo haino ageyana aꞌmo neꞌaliya afinaꞌmo neꞌvaiya agufa kukenamo alino oꞌvaiꞌniya vekamo haino maiꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, \v 12 Veꞌnimo, huno, haiya kava higeka aꞌmo neꞌaliya afinaꞌmo aliꞌa neꞌvaiya kukenamo alika oꞌvaika haikeka maiꞌnane, huno afi geꞌnigeno geꞌamo ohaneꞌniye. \v 13 Ala neꞌapimo kini vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, aiya ayateꞌmo nofi kitetapa alinitutapa malaga hani kopiꞌmo yaga autapa ataleyo. Ani koteꞌmo maisaya vayaꞌmogimo aviꞌya huge apavepiꞌmo hanige huꞌa maigae, huno huꞌniye, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 14 Gotiꞌa asole vayaꞌaifeꞌmo eyo huno ge huꞌniyaꞌmonanafa aise vayaꞌmo lekana paino apateꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Takesi monimo neꞌmalaya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 12:13-17; Lu 20:20-26) \p \v 15 Falasi mono vayaꞌmo uꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, na agufa geletiꞌmo amalageka hisunageno ge nehisigeta atafausune, huꞌa huteꞌa ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 16 Apakaemo geꞌapimo neꞌafiya vayaꞌe Heloti geꞌamo akame nehaya vayaꞌeꞌmo aliꞌa apateꞌnageꞌa agaetegamo uꞌapaeꞌmo, Tisao, huꞌa, ago kageꞌnonana alagi lama geꞌageꞌmo nehana vekamo maiꞌneka Goti geꞌamo akame hisaya kavafeꞌmo lama geletiꞌmo alika apaya neꞌmalane. Muki vayaꞌaifeꞌmo koli osuka muki vayaꞌaitegamo magoke agufa kavaꞌageꞌmo nehana vekamo maiꞌnane. \v 17 Maiꞌnanaꞌmofeꞌmo yagaino nelateya gamani vekamo Sisaꞌmo takesi monimo alita amisupi oꞌamisune. Kagaemo na agufa ge, huka kagesamo neꞌafine, huꞌa afi geꞌnae. \p \v 18 Yesuꞌa hosu apaipa apakesa afiꞌnaya kavaꞌapimo ago apaketenoꞌaeꞌmo, aetapa ati nekaya vayaꞌmogitapae, huno, na kava higetapaeꞌmo aneꞌai hanagitapa natafaugefeꞌmo nehae. \v 19 Takesi nehaya monimo alitapa nave liyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa mago alaga monimo aliꞌa ave liꞌnae. \v 20-21 Agaemo loka huno apafi geꞌniye. Mani alaga monileꞌmo ina la augosaꞌe agiꞌeꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya agiꞌe augosaꞌeꞌmo haneꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo Sisa augosaꞌe agiꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnageno Yesuꞌa, he, huno, haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Sisa yaꞌamo Sisaꞌmo amitetapa Goti yaꞌamo Gotiꞌmo amiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 22 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa ataleꞌa uꞌnae. \s1 Faliꞌnaya vayaꞌmo he tisaya kavafeꞌmo ge huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mk 12:18-27; Lu 20:27-40) \p \v 23 Ani afinaꞌmo mago Satiyusi mono vayaꞌmo Yesutegamo eꞌnae. Apakaemo faliꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo he otigae, huꞌa apakesa neꞌafiya vayane. \v 24 Apakaemo, Tisao, huꞌa, Moseseꞌa alino apaya malenoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌmo a aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno ago falitesigenoꞌaeꞌmo aganaꞌamoꞌmo koguꞌamo aliteno faliꞌniya vekamo aimuꞌyaleꞌmo mafaꞌnemo alino apateno, huno hapa paiꞌniye. \v 25 Mago afinaꞌmo seveniꞌa konaga anagaꞌmo maiꞌnae. Nepuꞌapimoꞌa aꞌmo aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno falitegenoꞌaeꞌmo aganaꞌamoꞌmo koguꞌamo aliꞌniye. \v 26 Aganaꞌamoꞌeꞌmo ani kava huno falitegeno agae akamelegati aganaꞌamogiꞌeꞌmo ani kava huꞌa falime falime uꞌa seveniꞌa konagamo alagi faliꞌa hano huꞌnae. \v 27-28 Falitagenoꞌaeꞌmo henagaꞌamo a kanomo faliꞌniye. Seveniꞌa konagamogi aliꞌnayaꞌmofeꞌmo faliꞌnayatetiꞌmo he tisaya afinaꞌmo haiya vekamo aꞌmo maigiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 29 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, lapakaemo Goti Mukufi gemo oꞌafige Goti lokiyaꞌamo oꞌagege huꞌnayaꞌmofeꞌmo ika ika lapakesa neꞌafiye. \v 30 Faliꞌnaya vayaꞌmo he tiꞌapaeꞌmo aꞌmo oꞌalige veleꞌmo oꞌmaige hugayaꞌmonanafa kokuꞌnapi enisole vayakana huꞌa maigae. \v 31 Faliꞌnaya vayaꞌmo he tisaya kavafeꞌmo Gotiꞌa lapa paiꞌniya gemo mukuꞌafiꞌmo haneꞌniyana lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. \v 32 Gotiꞌa, \it Emalehamu Gotiꞌamoꞌnamo maige Aisiki Gotiꞌamoꞌnamo maige Yekopu Gotiꞌamoꞌnamo maige huꞌna maiꞌnove,\it* huno huꞌniye. Agaemo faliꞌnaya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌmo oꞌmaiꞌnifa afaꞌa neꞌmaiya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌmo maiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 33 Muki vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo alino apaya maleꞌniya geꞌaeꞌmo hapau aiꞌnae. \s1 Hogote keꞌaepa geꞌaeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 12:28-31; Lu 10:25-28) \p \v 34 Mago Falasi vayaꞌmo Yu monote neꞌyagaiya vayaꞌmo Yesutegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 35 Maiꞌneꞌapaeꞌmo apakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa keꞌaepa gemo alagepa huno afiꞌneno alino apaya neꞌmaleya vekamoꞌmo amalageka huno afi gesiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \v 36 Tisao, huno, muki keꞌaepa gefatiꞌmo hogote keꞌaepa gemo aeno aga seꞌniya keꞌaepa gemo haiya gemo haneꞌniye, huno afi geꞌniye. \v 37 Yesuꞌa, \it Ala kava neꞌmo Gotikamofeꞌmo muki kaipafatinagi muki kaunekamepatinagi muki kagesa afi yakafatinagi huno kahaino.\it* \v 38 Mani keꞌaepa gemo hogote gemo haneꞌneno muki keꞌaepa geꞌamo ago aeno aga seꞌniye. \v 39 Napa tu keꞌaepa geꞌe napa vani keꞌaepa geꞌeꞌmo magoke agufa gelaꞌmo haneꞌniye. Napa tu keꞌaepa gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it kagaikaeꞌmo kahau kayamopafiꞌmo nekahaiya kava huka kahaopale neꞌmaiya vayaꞌaifeꞌmo kahau kayamopafiꞌmo kahaino.\it* \v 40 Mani lole keꞌaepa gelaꞌmoꞌa muki keꞌaepa geꞌamogi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai gemoꞌmogi huno aepaꞌalaꞌmo haneꞌnaꞌae, huno ha paiꞌniye. \s1 Kalaisi neꞌmo ina la mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huno apafi geꞌniya gemae \r (Mk 12:35-37; Lu 20:41-44) \p \v 41 Yesuꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya Falasi mono vayaꞌaifeꞌmo apafi geꞌniye. \v 42 Kalaisi nefeꞌmo haiya agufa lapakesa neꞌafiye, huno huteno, ina la mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 43 Nevini mafaꞌnelupatiꞌmo aginago neꞌamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, Nevini aginagoꞌamo maiꞌnisiꞌmoꞌmo haiya kava higeno Neviniꞌa Goti Aunemeꞌamoꞌa alino amiꞌniya geꞌaletiꞌmo Kalaisi nefeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, kava neꞌnie, huno huꞌniye. \v 44 Neviniꞌa ani geeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmoꞌa Ala kava neꞌnieꞌmo hunoꞌaeꞌmo, lamaga nahaopaleꞌmo faika maime maime neꞌugeꞌnao kamekamo apamagisugeꞌa kaiya afeꞌalumelaga maigayanagi, huno huꞌniye. \m \v 45 Neviniꞌa Kalaisi nefeꞌmo kava neꞌnie, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo haiya kava huno ma mopafi aginago neꞌamo maiꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌa \v 46 geꞌaleꞌmo aeꞌa atagaina huꞌa ha paisaya agufa geꞌapimo alagi ohaneꞌniye. Ani afinatetiꞌmo koli huꞌnayaꞌmofeꞌmo magoꞌe huꞌa loka huꞌa afi okeꞌnae. \c 23 \s1 Yesuꞌa mono vayaꞌai hosu kavaꞌapieꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 12:38-39; Lu 11:43,46; 20:45-46) \p \v 1 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌefeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, \v 2 keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo Mosese aimuꞌyaleꞌmo maiꞌneꞌa keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalayaꞌmofeꞌmo \v 3 muki nehaya geꞌapimo afiteꞌa akame hiyo. Akame hiyo, huꞌa nehayaꞌmonanafa apakaiꞌapimo akame nosayaꞌmofeꞌmo nehaya kavaꞌapimo akame osiyo. \v 4 Apakaemo kana yaꞌageꞌmo hayaeteꞌa vayaꞌai apakiꞌnaleꞌmo aliꞌa kofiꞌa neꞌapatayaꞌmonanafa apakaiꞌapimo magoke apaya akoꞌyaletiꞌmo hapa maeꞌa aliꞌa asaga huꞌa noꞌapatae. \v 5 Apakaemo vayaꞌmogi apakesayafeꞌmo alu kava alu kavaꞌmo nehae. Gotiꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aliꞌa kesifiꞌmo maleteꞌa hapanileꞌmo neꞌmalaya aise kesimo alopa kesifiꞌmo neꞌmalae. Kukenaꞌapimo atupaꞌaleꞌmo konali yaꞌamo yatala yatala huꞌa alo hu neꞌmalae. \v 6 Alopa neꞌyaꞌmo neꞌnayategamo ala apaki vayaꞌmo neꞌmaiya yateꞌmo maisayafekeꞌmo nehae. Mono nokopiꞌmo anagamo haiꞌa maisayafekeꞌmo nehae. \v 7 Maketi kumateꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ge apamamaeteꞌa amuse huꞌa neꞌapataya kavafekeꞌmo nehapaiye. Ala tisa nene, Ala tisa nene, huꞌa nehaya geeꞌmo nehapaiye. \v 8 Nehapaiyaꞌmonanafa lapakaefeꞌmo, ala tisa nene, huꞌa lapaki aesaya agufa kavatapimo ohaneꞌniye. Ala tisa netapimo magoke vekatapimo maiꞌnigetapaeꞌmo lapakaemo magoke aiyaya konaga vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmae. \v 9 Afotapimoꞌmo magoke neꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo kokuꞌnapiꞌmo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo ma mopafi vayaꞌaifeꞌmo, afotimogitapae, hutapa osiyo. \v 10 Kava netapimo magoke vekamo Kalaisiꞌa maiꞌniyaꞌmofeꞌmo lapakaefeꞌmo, kava vayatimogitapae, huꞌa lapaki aesaya gemo ohaneꞌniye. \v 11-12 Lapakaepatiꞌmo hogote vekamoꞌa aliꞌya netapimo maino. Haiya vayaꞌmogi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa asaga huꞌnisafigeno apakiꞌapileꞌmo alino afepiꞌmo apategaiye. Haiya vayaꞌmogi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa afepi apateꞌnisafigeno apakiꞌapileꞌmo alino asaga huno apategaiye. \s1 Yesuꞌa aeꞌa ati nekaya vayaꞌaifeꞌmo aiye aiye, huno huꞌniya gemae \r (Mk 12:40; Lu 11:39-52; 20:47) \p \v 13 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayaꞌmogitapaꞌe Falasi mono vayaꞌmogitapaꞌeꞌmo aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, Lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kote kipateꞌmo he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌai apaulagaleꞌmo kitamo kitapa neꞌapatae. Lapakaitapimo utapa nohaifa uꞌa haisayafeꞌmo nehaya vayaꞌai kaꞌmo akanitapa neꞌapatae. \v 14 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayaꞌmogitapaꞌe Falasi mono vayaꞌmogitapaꞌeꞌmo aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, Lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo kogu aꞌneꞌaifeꞌmo humi apatetetapa kagemi yaꞌapimo alitetapa vayaꞌmogi lapakesayafeꞌmo yatala yatala nunumuꞌmo nehae. Magoꞌe huno kayoꞌmo lapamigiye. \p \v 15 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeta alita apaya neꞌmalaya vayaꞌmogitapaꞌe Falasi mono vayaꞌmogitapaꞌeꞌmo aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, Lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Magoke vekamoꞌa getapimo afiteno lapakame hisiyafeꞌmo solovala aniꞌmo lakaege muki mopafiꞌmo umenitata huge hutapa neꞌmaiye. He afaꞌa afiguve huno hisiyaꞌmoꞌmo alitapa aya maletetapa hosu kavatefeꞌmo aeno lapaka seno ata kopiꞌmo lamino maisiya vekamo alitapa hamaletapa neꞌatae. \p \v 16 Lapaulagamo ali huꞌnigetapa kaꞌmo alitapa ho hulitapa neꞌvaya vayane, huꞌna, Lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo hutapaeꞌmo, Mago vekamoꞌa, aote alopa mono nopatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiyana ani gemo osuno afaꞌa atalesiya gemo haneꞌniyaꞌmonanafa aote alopa mono nopiꞌmo goli yafatetiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiyana ani gemo oꞌataleno afaꞌageꞌmo hugiye, hutapa nehae. \v 17 Lapaulagamo ali huꞌnigetapa negi nagi nehaya vayane, huꞌna, Na agufa yaꞌmoꞌa aeno aga seno hogote yaꞌmo haneꞌniye. Mono nopiꞌmo haneꞌniya goli yafaꞌmoꞌa aote alopa mono noꞌmo aeno agaseꞌnifi aote hu maleꞌniya mono noꞌmoꞌa aeno agaseꞌniye. \v 18 Magoꞌe gemo hutapaeꞌmo, mago vekamoꞌa, ofalinimo neꞌmalaya hiꞌyalamutetiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiyana ani gemo osuno afaꞌa atalegaiyaꞌmonanafa hiꞌyalamuteꞌmo haneꞌniya ofaliniletiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiyana ani gemo afaꞌa amagino oꞌatalegaiye, hutapa nehae. \v 19 Lapaulagamo ali huꞌniya vayane, huꞌna, Na agufa yaꞌmoꞌa aeno aga seno hogote yaꞌmo haneꞌniye. Ofalinimoꞌa aeno agaseꞌnifi hiꞌyalamuꞌmoꞌa ofalinimo aote hu maleꞌniya hiꞌyalamuꞌmo aeno agaseꞌniye. \v 20 Ani kavatefeꞌmo hiꞌyalamutetiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiya vekamoꞌa ani kava huno hiꞌyalamutetiꞌe muki hiꞌyalamuteꞌmo haneꞌniya yatetiꞌeꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehiye. \v 21 Aote alopa mono nopatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiya vekamoꞌa ani kava huno mono nopatiꞌe aote mono nopiꞌmo neꞌmaiya netegatiꞌeꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehiye. \v 22 Kokuꞌnategatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehisiya vekamoꞌa ani kava huno Gotiꞌa yagaino neꞌapateya siatetiꞌe siaꞌaleꞌmo fai maiꞌniya vekaletiꞌeꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno nehiye. \p \v 23 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayanagi Falasi mono vayanagi hutapa aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo keꞌaepa gemo akame hisayafeꞌmo hoyafati neꞌyaꞌmo alinitetapa neꞌmalaya yapatiꞌmo teni huꞌniya yaꞌmo alita fako hutapa magoke yaꞌmo Gotiꞌmo neꞌamiyaꞌmonanafa hogote keꞌaepa gemo aeno aga seꞌniya keꞌaepa geꞌamo akame hisayafeꞌmo vayaꞌaitegamo fatago kavaꞌmo osuge lapau hutapa oꞌapatege lama ge kavaꞌmo osuge huꞌnae. Ani kavaꞌmo nehutapaeꞌmo mago alu keꞌaepa geꞌeꞌmo oꞌataleyo. \v 24 Lapaulagamo ali huꞌnigetapa kaꞌmo alitapa ho hulitapa neꞌvaya vayane, huꞌna, lapakaemo anipatiꞌmo kamegaguꞌmo alitapa kalo paetapa neꞌatalayaꞌmonanafa kamo afugefamo asagautapa neꞌnakaiye. \p \v 25 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayanagi Falasi mono vayanagi hutapa aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Kaputapimo agotofuꞌalegaꞌe yuvapatapimo agotofuꞌalegaꞌeꞌmo sese nehayaꞌmonanafa aguꞌafilagamo kumaya neꞌaliya kavatapiꞌe lapaꞌye nehiya kavatapiꞌeꞌmo haneꞌniye. \v 26 Lapaulagamo ali huꞌniya Falasi mono vayaꞌmogitapae, huꞌna, hogotetapa kaputapimo aguꞌafilagaꞌe yuvapatapimo aguꞌafilagaꞌeꞌmo sese higenoꞌao agotofuꞌalegaꞌeꞌmo alagepa huno haneno. \v 27 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayanagi Falasi mono vayanagi hutapa aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo faliꞌnaya vayaꞌmo kiꞌa apateteꞌapaeꞌmo yaveyave anitetiꞌmo noteꞌmo faleꞌa ati nekaya nokana hutapa maiꞌnae. Ani agufa noꞌmo agotofuꞌalega kanale yaꞌageꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa noꞌaguꞌafilagamo faliꞌnaya vayaꞌai apayamufamo hanege kasaliꞌnigeno atu neꞌaiya yaꞌmo hanege huno havaiteno haneꞌniye. \v 28 Ani kava huꞌa vayaꞌmogimo amega lapakufaꞌaleꞌmo lapaketeꞌapaeꞌmo alagepa vayaꞌmo maiꞌnae, huꞌa nelapakayaꞌmonanafa lapaipafiꞌmo aetapa ati nekaya kavaꞌe Goti keꞌaepa geꞌamo amagitapa neꞌatalaya kavaꞌeꞌmo havaiteno haneꞌniye. \p \v 29 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayanagi Falasi mono vayanagi hutapa aetapa ati nekaya vayane, huꞌna, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnaya vayaꞌmo apamagiꞌnageꞌa faliꞌnaya vayaꞌmo kiꞌa apateꞌnaya yateꞌmo noꞌmo kitapa apatege fatago vayaꞌai kanoluleꞌmo konali alitapa apatege nehae. \v 30 Lapakaemo, laginago vayaꞌmo maiꞌnaya afinaꞌmo maiꞌnonesinana apakaeꞌeꞌmo magokepi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo oꞌapamagiꞌnonesine, hutapa nehae. \v 31 Ani gemo hutetapaeꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnaya vayaꞌmo kamiti apamagiꞌnaya vayaꞌai apakinagoꞌapimo lagaemo maiꞌnone, hutapa lapakaitapieꞌmo mani agufa faigoko gemo nehae. \v 32 Lapakinago vayaꞌmogi ani hosu kavaꞌmo aliꞌa aepa faiꞌnayanagi kanalenagi ani agufa hosu kavaꞌmo hulitutapa hutapa hano hiyo. \p \v 33 Nagaloꞌyave vayanagi nagaloꞌyave afamo anaga vayane, huꞌna, Gotiꞌa agoti huno lapatetenoꞌaeꞌmo, hosu vayaꞌmo maiꞌnae, huno hisigetapa ata kopiꞌmo lamigae. Haiya kava hutapa aeta kasalo paegae. \v 34 Ani kavatefeꞌmo nagaemo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayanagi afiteꞌa ageꞌnaya vayanagi aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌna aliꞌna apatesugeꞌa lapakaetegamo ugae. Lapakaemo mago vayaꞌmo apamagige mago vayaꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aitetapa alita he titapa apatege mago vayaꞌmo mono notapifiꞌmo nofi kayotetiꞌmo apamagige mago vayaꞌmo taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo vegala aege hugae. \v 35 Ani kava hugayaꞌmofeꞌmo muki vayaꞌmo hapaeꞌnaya kavatetiꞌmo vaiꞌmo lapamigiye. Fatago vekamo Evoꞌmo haege hosu kavaꞌmo osuꞌnaya vayaꞌmo hapaeme hapaeme ege Melekaiya mafaꞌneꞌamo Sekalaiyaꞌmo alopa mono noꞌe ofalini neꞌmalaya hiꞌyalamuꞌeꞌmo haneꞌnaꞌa folagapiꞌmo kamiti amagige huꞌnae. \v 36 Lama ge lapa nepauve, huno, ani hapaeꞌnaya kavatefeꞌmo muki hemenimo afaꞌa maiꞌnaya vayaꞌmo kayoꞌmo lapamigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hau huno apateꞌniya gemae \r (Lu 13:34-35; 19:41-44) \p \v 37 Yulusalemu taoniyo, Yulusalemu taoniyo, huꞌna, Gotiꞌa agaetegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa neꞌagekaeꞌmo kamiti apamagige apa vayaꞌmo yafa kayotetiꞌmo apamagige nehane. Kokolemogimo apanaꞌaumo apavaleliꞌeꞌa hapakufiꞌmo apati kaeꞌa neꞌmaiya kava huꞌna muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo mafaꞌnekamo apavaleliꞌneꞌna hapau vaisuvafeꞌmo nahauꞌniyaꞌmonanafa okahauꞌniye. \v 38 Afiyo, huꞌna, ani afinatetiꞌmo kotapimo no atufaꞌageꞌmo hanegaiye. \v 39 Ani afinatetiꞌmo oꞌnagetapa maime maime neꞌutapaeꞌmo, \it Ala kava neꞌmo agiꞌalefeꞌmo neꞌeya vekamo ha maeno,\it* hutapa nehisageꞌnaeꞌmo egauve, huno huꞌniye. \c 24 \s1 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo alopa mono noꞌmo heꞌa halagape vaigae, huno huꞌniya gemae \r (Mk 13:1-2; Lu 21:5-6) \p \v 1 Yesuꞌa alopa mono nopatiꞌmo ataleno neꞌvigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo agaetegamo eꞌa alopa mono nokofeꞌmo, ago, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 2 muki nokoꞌamo ageꞌnafiye. Lama ge lapa nepauve, huno, magoke yafateꞌmo akalo akalo huno ohanegaifa heꞌa halagape vaiꞌa ataleteꞌa muki yafaꞌamo aliꞌa akoli aote aote huꞌa atalegae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hano hisiya afinaꞌmo aune kavaꞌmo alino apave lisiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 13:3-13; Lu 21:7-19) \p \v 3 Yesuꞌa Alifiꞌaepa avefiꞌmo itopaleꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apakaiꞌapigeꞌmo agaetegamo eꞌapaeꞌmo, ina afinaꞌmo afole aigiye, huka laha paiyo. Emikegefeꞌmo hisana afinaꞌe hano hugefe hisiya afinaꞌeꞌmo na agufa alagena kavaꞌmo afole aigiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 4 Yesuꞌa, humi olapatesayafeꞌmo alagepa hutapa yagaitapa lapateyo. \v 5 Asole vayaꞌmogi nagiꞌnimo aeliꞌa neꞌeꞌapaeꞌmo, Kalaisiꞌnamo maiꞌnove, huꞌa huteꞌa asole vayaꞌmo humi apategayaꞌmofeꞌmae. \v 6 Lapaopaleꞌmo kame hisaya kavafeꞌmo ava gemo hisagetapa afige afagi kotegamo kame hisaya kavafeꞌmo ava gemo hisagetapaeꞌmo afige hutetapaeꞌmo koli hutetapa atete osiyo. Ani kava afole aigiyaꞌmonanafa hano hugefe hisiya afinaꞌmo afole oꞌaigiyaꞌmonanafa henagaꞌamo atupa afinakeꞌmo afole aigiye. \v 7 Mago nofi vayaꞌmogi alu nofi vayaꞌeꞌmo kame huge mago gamani vayaꞌmogi alu gamani vayaꞌeꞌmo kame huge muki haopalega kafu hu kavaꞌmo afole aige imimaꞌmo alige hugiye. \v 8 Aꞌnemogi mafaꞌnemo aliꞌa ategefe nehagenoꞌaeꞌmo aepa faino apakafu nekiya kava huno saufa afinaꞌmo aepa faino ani agufa kavaꞌmo afole aigiye. \p \v 9 Ani agufa kavaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo kalavusi huꞌa lapateteꞌa lapavaleli uꞌa vayaꞌai apayapiꞌmo lapatesageꞌa kayoꞌmo lapamiteꞌa kamiti lapamagigae. \v 10 Apakaemo muki nofi vayaꞌmogi nagiꞌnilefeꞌmo apaini huꞌa lapategae. Ani afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo muki asole vayaꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnaya kavaꞌapimo ataleteꞌa konagaꞌapimogi kutulu yaꞌmo neteꞌa apaini huꞌa apategae. \v 11 Asole aigofe gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisaya vayaꞌmo afole aiteꞌa asole vayaꞌaifeꞌmo humi apategae. \v 12 Muki vayaꞌmogimo magoꞌe huꞌa hosu kavaꞌmo hugayaꞌmofeꞌmo asole vayaꞌmogi hapau apayamopafiꞌmo nehapaiya kavafeꞌmo ohapausigeꞌa apayalo falo hugae. \v 13 Hugayaꞌmonanafa oꞌataleꞌa atafauꞌa alagi huꞌa maime maime neꞌvisageno hano hugefe hisiya afinaꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌai apakufamo alino katino apateteno hapau vaigiye. \v 14 Mago vayaꞌmogimo muki alu nofi alu nofi vayaꞌmogi afisayafeꞌmo mani gemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo alagepa faigoko geꞌamo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisageno muki ma mopafiꞌmo aino atagu faeno uneno nehisigeno hano hisiya afinaꞌmo afole aigiye. \v 15 Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo Naniyoꞌa \it alagi hosu faipa yaꞌmoꞌa alino hosu huno atesiya kavafeꞌmo\it* ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniye. Lekana nepaiya vayaꞌmogitapamo afiyo. Ani faipa yaꞌmoꞌa aote mono nopiꞌmo hanesigetapa \v 16 agetetapaeꞌmo Yuta kotega maiꞌnaya vayaꞌmo lapaune hetapa avelegamo haiyo. \v 17 Kumatega maiꞌnisaya vayaꞌmogimo kagemi yaꞌapimo alisayafeꞌmo noꞌapifiꞌmo fale ohaiyo. \v 18 Hoyaꞌapilega maiꞌnisaya vayaꞌmogimo kukenaꞌapimo alisayafeꞌmo noꞌapilegamo atagi neꞌa oꞌviyo. \v 19 Vaehae, huꞌna, ani afinaꞌmo apaipaguꞌeꞌmo maiꞌnisaya aꞌneꞌe mafaꞌnemo nu neꞌapamisaya aꞌneꞌefeꞌmo nahau huve. \v 20 Yasi afinaꞌe sapati afinaꞌeꞌmo lapaune osesayafeꞌmo nunumu hiyo. \v 21 Ani afinaꞌmo afole aisiya hanageke yaꞌmoꞌa hogote hanageke yaꞌmo ma mopamo alo huꞌniya afinatetiꞌmo afole aite afole aite huno afole aiꞌniya hanageke yaꞌmo aeno aga seno muki afole aisiya hanageke yaꞌeꞌmo alagi aeno aga seno afole aigiye. \v 22 Ani agufa hanageke yaꞌmo afole aisiya afinaꞌmo alino hogo huno oꞌateꞌniyesinana muki vayaꞌmo ago faliꞌnaesinaꞌmonanafa lekana paino apateꞌniya vayaꞌaitefeꞌmo hanageke afinaꞌmo alino hogo huno ategaiye. \v 23 Ani afinaꞌmo mago vayaꞌmogi lapa paiꞌapaeꞌmo, Ageyo, huꞌa, Kalaisiꞌa manile maiꞌniye, huꞌa lapa paige mugalega maiꞌniye, huꞌa lapa paige nehisagetapaeꞌmo oꞌafiyo. \v 24 Mago vayaꞌmogi, Kalaisiꞌnamo maiꞌnove, huꞌa huge mago vayaꞌmogi Gotitegati gemo aliniꞌneꞌna aeꞌna hakalo huꞌna hapa nepauva vekamo maiꞌnove, huꞌa huge huteꞌa magoꞌe huꞌa noꞌagaya agufa apaune kavaꞌmo hugayaꞌmofeꞌmae. Lekana paino apateꞌniya vayaꞌmo humi apatesayafeꞌmo hugayana afaꞌa humi oꞌapategae. \v 25 Afiyo, huꞌna, hogoteꞌna ani gemo ago lapa paiꞌnove. \p \v 26 Mago vayaꞌmogimo, Ageyo, huꞌa, muga kaꞌme kotegamo maiꞌniye, huꞌa lapa paigayanagi alagi oꞌviyo. Mago vayaꞌmogimo lapa paiꞌapaeꞌmo, Ageyo, huꞌa, ma nopiꞌmo fala kino maiꞌniye, huꞌa lapa paigayanagi alagi oꞌafiyo. \v 27 Alave huteno yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo aeno ha leteno yegemo lamino nefaleya kotegamo aeno ha neleya agufa kavaꞌmo nehisigeno Vemo mafaꞌnemo eminesigeꞌa muki vayaꞌmogimo agegae. \v 28 Afumo faliꞌnigeꞌapaeꞌmo hakiki nama anagaꞌmogimo haleli eꞌa kefaꞌaleꞌmo hakaleteꞌa aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiye. \p \v 29 Ani hanageke yaꞌmo afole neꞌaisigenoꞌaeꞌmo malage huno yegemo oleno hani nehisigenoꞌaeꞌmo kaimo olegaiye. Asole kanefiꞌmo kokuꞌnapatiꞌmo asagauno neꞌaisigeno kokuꞌnapi neꞌmaiya apaune vayaꞌmogi atete hugae. \v 30 Ani afinaꞌmo Vemo mafaꞌnemo eminesiya alagena kavaꞌmo kokuꞌnapiꞌmo afole neꞌaisigeꞌapaeꞌmo muki ma mopafi nofife nafife vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo yulagefa aigae. Apakaemo agesayana Vemo mafaꞌnemo kokuꞌnapi hiya mopaleꞌmo lokiyaꞌaꞌe ha le konali yaꞌaꞌeꞌmo alinino eminesigeꞌa agegae. \v 31 Mago enisole vekamoꞌa alopa gefatiꞌmo pikuli nehisigenoꞌaeꞌmo agaemo enisole vayaꞌamo alino apatesigeꞌa ma mopamo loleꞌe loleꞌe atupaleꞌmo uꞌeꞌa huꞌa lekana paino apateꞌniya vayaꞌmo apavaleli eꞌa aliꞌa anupa huꞌa apategae. \p \v 32 Fiki yosaeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemo afiyo. Yosa akopafatiꞌmo alino hegafa huteno saufa anupamo maleꞌnigetapa agetetapaeꞌmo, yegemo lesiya afinaꞌmo alagi hogo hiye, hutapa nehae. \v 33 Ani kava huno muki ani kavaꞌmo afole aisigetapa agetetapaeꞌmo, ani kavafeꞌmo laha paiꞌniya afinaꞌmo aepa faino alagi hogo hiye, hutapa lapakesa afiyo. \v 34 Lama ge lapa nepauve, huno, hemenimo muki maiꞌnaya vayaꞌmo ofaliꞌnisageno muki mani agufa kavaꞌmo afole aigiye. \v 35 Kokuꞌnaꞌe mopaꞌeꞌmo hano hugiyaꞌmonanafa geꞌnimo alagi hano osuno afaꞌa hanege hanege huno hanegaiye. \s1 Hainu afinaꞌmo afole aisifi, huno huꞌniya gemae. \r (Mk 13:32-37; Lu 17:26-30,34-36) \p \v 36 Hainu afinaꞌmofi na kanaleꞌmofi huꞌa muki vayaꞌamogimo alagi oꞌafiꞌnae. Kokuꞌnapi enisole vayaꞌmogiꞌe Mafaꞌneꞌamoꞌeꞌmo alagi oꞌafiꞌnayaꞌmonanafa muki yaꞌmo Afoꞌamokeꞌmo afiꞌniye. \v 37 Noaꞌa maiꞌniya afinaꞌmo ma mopafi vayaꞌmo maiꞌnaya agufa kavakeꞌmo huꞌa maiꞌnisageno Vemo mafaꞌnemo eminegaiye. \v 38 Alopa aniꞌmo oseꞌnigeꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo nege aniꞌmo nege aꞌmo alige aꞌnemo lagauliꞌa uge huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Noaꞌa sipifiꞌmo haiꞌniye. \v 39 Apakaemo alopa aniꞌmo hegaiye, huꞌa apakesa oꞌafiꞌa fikugeꞌmo maime maime neꞌvagenoꞌaeꞌmo aniꞌmo heteno muki vayaꞌamo aniꞌmoꞌa alinino uꞌniye. Ani agufa kavakeꞌmo huꞌa maiꞌnisagenoꞌaeꞌmo Vemo mafaꞌnemo eminegaiye. \v 40 Ani afinaꞌmo lole vekalaꞌmo hoyafiꞌmo maiꞌnisaꞌageꞌapaeꞌmo mago vekamo avaleliꞌa uteꞌa mago vekamo ateꞌa ugae. \v 41 Lole atalaꞌmo magokepi lokaeꞌana aliꞌyaꞌmo neꞌalisaꞌageꞌapaeꞌmo mago a kanomo avaleliꞌa uteꞌa mago a kanomo ateꞌa ugae. \v 42 Ani kava hugayaꞌmofeꞌmo kava yagaitapa maiyo. Hainu afinaꞌmo Ala kava netapimo eminesifi hutapa oꞌafiꞌnayaꞌmofeꞌmo yagaitapa maiyo. \v 43 Afiyo, huꞌna, no aepa vekamoꞌa hainu afinaꞌmo kumaya neꞌaliya vekamo egaifi, huno agesamo afiꞌniyesinana yagaino maiꞌnisigeno eno noꞌamo aeno yakino kumaya oꞌaliꞌniyesinaꞌmofeꞌmo \v 44 yagaitapa maiyo. Lapakaemo, hemenimo emiꞌnoꞌmegaiye, hutapa hisaya afinakeꞌmo Vemo mafaꞌnemo eminegaiyaꞌmofeꞌmo yagaitapa maiyo. \s1 Alagepa aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekaꞌe hosu aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekaꞌefeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \r (Lu 12:42-46) \p \v 45-46 Haiya vayaꞌmogi aliꞌyaꞌapimo oꞌataleꞌa alige alige huꞌa neꞌmaiya vayane. Aliꞌya aepa vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaiteꞌmo yagaino apatesiyafeꞌmo lekana paino ateteno, neꞌyaꞌmo aligefe hisaya afinaꞌmo alika fako huka apamiyo, huno ha paiteno uteno atagi nenoꞌeno agesiyana aliꞌyaꞌamo oꞌataleno neꞌalisigeno eno agetenoꞌaeꞌmo ha maesigeno amogaga aigiye. \v 47 Lama ge lapa nepauve, aliꞌya aepa vekamoꞌa muki kagemi yaꞌaleꞌmo yagaisiyafeꞌmo alino he tino ategaiyaꞌmonanafa \v 48 aliꞌyaꞌamo neꞌaliya hosu vekamoꞌa, aliꞌya aepa vekaꞌnimo yatala afinaꞌmo maiꞌniye, huno agesa afiteno \v 49 agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌmo aepa faino apamagiteno lusi aniꞌmo neteꞌa negi nagi nehaya vayaꞌeꞌmo aniꞌmo neno maiteno \v 50 agesa afino alo huno oꞌmaiꞌnisiya afinaꞌmo aliꞌya aepa vekaꞌamo atagi neno egaiye. \v 51 Enoꞌaeꞌmo naipeletiꞌmo folagapatiꞌmo heno apalo atiteno aeꞌa ati nekaya vayaꞌmo maiꞌnayategamo alino atesigeno uno aviꞌya huge avepiꞌmo hanige huno maigiye. \c 25 \s1 Naya loleꞌa aꞌmafaꞌne anagaꞌaifeꞌmo apava gemo huꞌniya gemae \p \v 1 Gotiꞌa yagaino apatesiya afinaꞌmo afole aisigenoꞌaeꞌmo hisiya kava huno naya loleꞌa aꞌmafaꞌne anagaꞌmogimo veꞌeꞌmo lokaeꞌa ohavaeꞌnaya aꞌmafaꞌne anagaꞌaitegamo afole aiꞌniye. Ani aꞌmafaꞌne anagaꞌmogimo saufa aꞌmo aligefe huꞌniya vekaꞌeꞌmo uꞌa fotu hisayafeꞌmo uꞌnae. \v 2 Ani kava huꞌa naya magokayagaꞌa aꞌmafaꞌnemogimo negi nagi apakesa afiꞌnageꞌapaeꞌmo naya magokayagaꞌa aꞌmafaꞌnemogimo alagepa huꞌa afiteꞌa ageꞌnae. \v 3 Negi nagi aꞌmafaꞌnemogi lamuꞌapimo aliꞌnayaꞌmonanafa lamuꞌapifiꞌmo lakiteꞌa ata kaesaya aniꞌaꞌapimo oꞌaliꞌnayaꞌmonanafa \v 4 alagepa huꞌa afiteꞌa ageꞌnaya aꞌmafaꞌnemogi lamuꞌapifiꞌmo lakiteꞌa ata kaesaya aniꞌapiꞌeꞌmo aliniꞌa uꞌnae. \v 5 Saufa aꞌmo aligefe huꞌniya vekamo oꞌmeno yatala afinaꞌmo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo muki aꞌmafaꞌne anagaꞌamo apau maiꞌmai huꞌnigeꞌa ago apau kaleꞌnae. \p \v 6 Haniꞌilaga folaguꞌmo keya aeꞌa ge huꞌapaeꞌmo, saufa aꞌmo aligefe huꞌniya vekamo ago neꞌeyanagi he titetapa fotu hiyo, huꞌa ge huꞌnae. \v 7 Huꞌa keya aeꞌnageꞌapaeꞌmo naya loleꞌa aꞌmafaꞌne anagaꞌmogimo veꞌeꞌmo lokaeꞌa ohavaeꞌnaya aꞌmafaꞌne anagaꞌmo apaupatiꞌmo he tiꞌa lamuꞌapimo alo huꞌnae. \v 8 Negi nagi aꞌmafaꞌnemogimo alagepa huꞌa afiteꞌa ageꞌnaya aꞌmafaꞌne anagaꞌaifeꞌmo, lamutifi aniꞌamo ago leno hano hugefe huꞌnigi aniꞌmo mago lamiyo, huꞌa apafi geꞌnageꞌapaeꞌmo, \v 9 haꞌao, huꞌa, lapamisunana anitimo ago leno hano hugiye. Lamufi lakiꞌa ata nekaya aniꞌmo miya nefaiya vayaꞌaitegatiꞌmo utapa miya failitapa eyo, huꞌa hapa paiꞌnae. \v 10 Aniꞌmo miya faisayafeꞌmo uꞌnagenoꞌaeꞌmo saufa aꞌmo aligefe huꞌniya vekamo ago eno avaꞌyi huꞌniye. Ago alo huꞌa maiꞌnaya aꞌmafaꞌne anagaꞌmogi agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa haiꞌa neꞌyaꞌmo yagita huꞌnaya nopiꞌmo maiꞌnagenoꞌaeꞌmo kitamo ki maleꞌniye. \p \v 11 Henagaꞌamo naya magokayagaꞌa aꞌmafaꞌnemo veꞌeꞌmo lokaeꞌa ohavaeꞌnaya aꞌmafaꞌne anagaꞌmo eꞌa, Ala kava nene, huꞌa, kitamo yakika lato, huꞌa ge huꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 12 geꞌapileꞌmo aeno atagaina huno hapa painoꞌaeꞌmo, alagi lama ge lapa nepauve, huno, olapakeꞌnove, huno hapa paiꞌniye, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 13 Vemo Mafaꞌnemo hainu afinaꞌmo eminesifi na agufa kanaleꞌmo eminesifi, hutapa oꞌafiꞌnayaꞌmofeꞌmo alagepa hutapa kava yagaitapa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmo monimo apamiꞌniya kavafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Lu 19:11-27) \p \v 14 Ani kava huno Gotiꞌa yagaino apatesiya afinaꞌmo afole aisiya kava huno mago vekamoꞌa noꞌamo ataleno alu kotega ugefe hunoꞌaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, kagemi yaꞌnileꞌmo yagaitapa nateyo, huno hapa paiꞌniye. \v 15 Agaemo magoke magoke vayaꞌmogimo alopa aliꞌyaꞌmo alisifi aise aliꞌyaꞌmo alisifi huno agesamo afitenoꞌaeꞌmo apamete apamete huno moniꞌaleꞌmo yagaiꞌa atesayafeꞌmo alino fako huno apamiꞌniye. Agaemo monimo alino fako huno mago vekamo faefu tausenimo amite mago vekamo tu tausenimo amite mago vekamo vani tausenimo amite huno apamiteno uꞌniye. \v 16 Faefu tausenimo amiꞌniya vekamoꞌa malage huno alininuno ani moniletiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliteno akamelegatiꞌmo magoꞌe faefu tausenimo aliꞌniye. \v 17 Ani kava huno tu tausenimo amiꞌniya vekamoꞌa akamelegati magoꞌe tu tausenimo aliꞌniye. \v 18 Aliꞌniyaꞌmonanafa vani tausenimo amiꞌniya vekamoꞌa alininuno amiꞌniya monimo keli kafiteno ani kelifiꞌmo maleteno aeno ati kae maleꞌniye. \p \v 19 Yatala afinaꞌmo utegeno aliꞌya aepa vekamo halate atagi neno eno apamiꞌniya moniletiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnaya monieꞌmo ava gemo afisiyafeꞌmo eꞌniye. \v 20 Faefu tausenimo aliꞌniya vekamoꞌa akamelegatiꞌmo magoꞌe faefu tausenimo alinineno, Ala kava nene, huno, monimo faefu tausenimo namiꞌnane. Ago, huno, alininuꞌna aliꞌyaꞌmo aliteꞌna akamelegatiꞌmo magoꞌe faefu tausenimo aliꞌnove, huno ha paiꞌnigeno \v 21 aliꞌya aepa vekamoꞌa ha painoꞌaeꞌmo, aliꞌyakamo oꞌataleka kanale aliꞌyaꞌmo aliꞌnana vekae, huno, alagepa kavaꞌmo huꞌnane. Aise yateꞌmo alagepa huka yagaiꞌnanaꞌmofeꞌmo alopa yateꞌeꞌmo afaꞌa yagaisanafeꞌmo kavaleꞌna kategauvanagi eka nagaeꞌeꞌmo kamogaga aiyo, huno ha paiꞌniye. \v 22 Inagi tu tausenimo amiꞌniya vekamoꞌa eno ha painoꞌaeꞌmo, monimo tu tausenimo namiꞌnane. Ago, huno, alininuꞌna aliꞌyaꞌmo aliteꞌna akamelegatiꞌmo magoꞌe tu tausenimo aliꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 23 aliꞌya aepa vekamoꞌa, aliꞌyakamo oꞌataleka kanale aliꞌyaꞌmo aliꞌnana vekae, huno, alagepa kavaꞌmo huꞌnane. Aise yateꞌmo alagepa huka yagaiꞌnanaꞌmofeꞌmo alopa yateꞌeꞌmo afaꞌa yagaisanafeꞌmo kavaleꞌna kategauvanagi eka nagaeꞌeꞌmo kamogaga aiyo, huno ha paiꞌniye. \v 24 Inagi vani tausenimo amiꞌniya vekamoꞌa eno ha painoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, huno, kageꞌnovana kagaemo lokiya kaipa vekamo maiꞌnekaeꞌmo avina yaꞌmo ohakaleꞌnana hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alige haletiꞌyaꞌamo ohaleꞌnana nopatiꞌmo neꞌyaꞌmo alige huka neꞌalina vekamo maiꞌnanaꞌmofeꞌmo \v 25 kolikamo huteꞌna namiꞌnana vani tauseni monikamo alininuꞌna keli kafiteꞌna kelifiꞌmo maleꞌnove. \v 26 Ago, huno, monikamo afaꞌa haneꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo aliꞌya aepa vekamoꞌa, aliꞌyafeꞌmo alaga nekahaeya vekamogae, huno, Avina yaꞌmo ohakaleꞌnana hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alige haletiꞌyaꞌamo ohaleꞌnana nopatiꞌmo neꞌyaꞌmo alige nehane, huka nageꞌnapiye. \v 27 Nageꞌnanaꞌmofeꞌmo na kava higekaeꞌmo moniꞌnimo monimo neꞌmalaya nopiꞌmo oꞌmaleꞌnane. Maleꞌnanesinana halate atagi neꞌna eꞌnaeꞌmo akamelegati magoꞌe monimo aliꞌnovesine. \v 28 Agaetegatiꞌmo monimo vani tausenimo alitapa teni tausenimo aliꞌniya vekamo amiyo. \v 29 Aliꞌnaya vayaꞌmo magoꞌe huꞌna aliꞌna apamisugeꞌa magoꞌe yaꞌmo aligae. Oꞌaliꞌnaya vayaꞌai apayapatiꞌmo apamiꞌnova yaꞌmo hapa falegauve. \v 30 Inagi afa aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamo atafaulitutapa malaga hani kopiꞌmo asagautapa yaga autapa atalegeno aviꞌya huge avepiꞌmo hanige huno maino. \s1 Alino fako huno apatesiya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 31 Vemo mafaꞌnemoꞌa ha le konali yaꞌamo aliteno enisole vayaꞌaꞌeꞌmo emineno kini siateꞌmo yagaino apatesiyafeꞌmo fai maigiye. \v 32 Fai maiꞌnisigeꞌapaeꞌmo muki ma mopafi vayaꞌmo eꞌa aulagaleꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maigae. Afuleꞌmo neꞌyagaiya vekamoꞌa sipisipiꞌe memeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo alino fako huno neꞌapateya kava huno vayaꞌmo alino fako huno apategaiye. \v 33 Agaemo sipisipi vayaꞌmo alino lamaga haopaleꞌmo apateteno meme vayaꞌmo alino hoga haopaleꞌmo apategaiye. \v 34 Apateꞌnenoꞌaeꞌmo ala kini neꞌapimoꞌa lamaga haopaleꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo, Afoꞌnimoꞌa fiku lapa maeno lapamiꞌnigetapa aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo afaꞌa lapamogaga aisaya vayanagi eyo. Gotiꞌa ma mopamo alo huꞌniya afinaꞌmo lapamisiyafeꞌmo alo huno lapateꞌniye. Mafaꞌneꞌapimogimo afoꞌapimogi yaꞌmo neꞌaliya kava hutapa faletapa haita muki yaꞌamo aliyo. \v 35 Naga teꞌnigetapaeꞌmo neꞌyaꞌmo namige anifeꞌmo nahauꞌnigetapaeꞌmo aniꞌmo namige alu kotegatiꞌmo eꞌnogetapaeꞌmo navalelitetapa alitapa falu hutapa natege hutapa maiꞌnae. \v 36 Kukenaꞌnimo ohaneꞌnigetapaeꞌmo kukenamo alinitetapa vaitapa natege kaita nahauꞌnigetapaeꞌmo yagaita natege kalavusifiꞌmo maiꞌnogetapaeꞌmo etapa nagege hutapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmae, huno hapa paigiye. \v 37 Fatago vayaꞌmogimo, Ala kava nene, huꞌa, Hainu afinaꞌmo kageꞌnonageka kaga teꞌnigetaeꞌmo neꞌyaꞌmo kamiꞌnone. Hainu afinaꞌmo anifeꞌmo kahauꞌnigetaeꞌmo aniꞌmo hefita kamiꞌnone. \v 38 Hainu afinaꞌmo alu kotegatiꞌmo eꞌnanagetaeꞌmo kavaleliteta alita falu huta kateꞌnone. Hainu afinaꞌmo kukenakamo ohaneꞌnigeta aliniteta vaita kateꞌnone. \v 39 Hainu afinaꞌmo kaita kahauꞌnigetaeꞌmo eta kageꞌnone. Hainu afinaꞌmo kalavusifiꞌmo maiꞌnanagetaeꞌmo eta kageꞌnone, huꞌa afi gegae. \v 40 Ala kini neꞌapimoꞌa, lama ge lapa nepauve, huno, lapakaemo nagae vayapatiꞌmo ina agufa naganaꞌnimogitegamo ani kava huꞌnaya kavaꞌmo nagaetegageꞌmo huꞌnae, huno hapa paigiye. \p \v 41 Huno hapa paiteno hoga haopaleꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo, Afoꞌnimoꞌa huno faipa huno lapateꞌniya vayanagi nagaetegatiꞌmo ataletapa lapaune hetapa viyo. Gotiꞌa Nevoꞌe hosu apaune vayaꞌaꞌeꞌmo maisayafeꞌmo alo hu maleꞌniya ata kopiꞌmo leno yu oseno lege lege huno neꞌmaiya ata kopiꞌmo lamitapa maiyo. \v 42-43 Naga teꞌnigetapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌnamige anifeꞌmo nahauꞌnigetapaeꞌmo aniꞌmo hefitapa oꞌnamige alu kotegatiꞌmo eꞌnogetapaeꞌmo navalelitetapa alita falu hutapa oꞌnatege kukenaꞌnimo ohaneꞌnigetapaeꞌmo alinitetapa vaitapa oꞌnatege kaita nahauꞌnigetapaeꞌmo yagaitapa oꞌnatege kalavusifiꞌmo maiꞌnogetapaeꞌmo yagaitapa oꞌnatege hutapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmae, huno hapa paigiye. \v 44 Apakaemo huꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, huꞌa, hainu afinaꞌmo kageꞌnonageka kaga tege anifeꞌmo kahauge alu kotegatiꞌmo ege kukenakamo ohanege kaita kahauge kalavusifiꞌmo maige huka maiꞌnanageta kaha oꞌmaeꞌnone, huꞌa afi gegae. \v 45 Afi gesagenoꞌaeꞌmo, lama ge lapa nepauve, huno, nagae vayapatiꞌmo ina agufa naganaꞌnimogitegamo ani kava osuꞌnayaꞌmofeꞌmo nagaetegamo osuꞌnae, huno hapa paigiye. \v 46 He, agaemo kayotetiꞌmo apamagime apamagime uno apamagino hano osugiyaꞌmonanafa fatago vayaꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maigae, huno hapa paiꞌniye. \c 26 \s1 Yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo, Yesuꞌmo atafauta kalavusi huta ateteta amagigune, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mk 14:1-2; Lu 22:1-2; Yo 11:45-53) \p \v 1 Yesuꞌa muki geꞌamo alagi hapa paino hano hutenoꞌaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, \v 2 ago afiꞌnayana lole afinaꞌmo utesigeno Pasova hopa afinaꞌmo afole aigiye. Afole aitesigeꞌapaeꞌmo Vemo mafaꞌnemo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleli uꞌa apamigae, huno hapa paiꞌniye. \p \v 3 Inagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Yu vayatama vayaꞌmogiꞌeꞌmo hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo agiꞌamo Kaiyafasi alopa noꞌafiꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 4 Apakaemo kesi katetiꞌmo uꞌa Yesuꞌmo atafauꞌa kalavusi huꞌa ateteꞌa amagisayafeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 5 Apakaemo, fiku yanageꞌa apano aegae, huꞌa apakesa afiteꞌa, hopa afinaꞌmo oꞌatafaugune, huꞌa huꞌnae. \s1 Mago a kanoꞌmoꞌmo uvelimo lakino Yesuꞌmo faleno ateꞌniya gemae \r (Mk 14:3-9; Yo 12:1-8) \p \v 6 Yesuꞌa Metani taonifiꞌmo mago vekamo Saimoniꞌa lepalosi yaꞌmo hauꞌniya vekamo nopiꞌmo haino maiꞌniye. \v 7 Fai maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnagenoꞌaeꞌmo mago a kanomoꞌa yafa kepi uvelimo alagepa atumo neꞌaiya uvelimo lusi moniletiꞌmo miya nefaiya uvelimo alinineno agenopafiꞌmo lakino faleno ateꞌniye. \v 8 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo apaipamo leꞌnigeꞌapaeꞌmo, na kava higeno fiku lakino faleno ateꞌniye. \v 9 Maketi huꞌniyesinana lusi monimo aliteno kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌmo apamiꞌniyesine, huꞌa ge hauꞌnae. \v 10 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, na kava higetapa lusi kana yaꞌmo alitapa neꞌamiye. Nagaetegamo kanale alagepa kavaꞌmo huꞌniye. \v 11 Muki afinaꞌmo kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌmo ma mopafiꞌmo lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maigayaꞌmonanafa nagaemo muki afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌna oꞌmaiguve. \v 12 Nagufamo alo huno nateꞌniyanageꞌa kanolufiꞌmo kiꞌa natesaya afinafeꞌmo alagepa atumo neꞌaiya uveliletiꞌmo faleno nateꞌniye. \v 13 Lama ge lapa nepauve, huno, mani alagepa faigoko gemo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisaya kotegamo mani aꞌmoꞌa huꞌniya kavaꞌefeꞌmo apakesa afisayafeꞌmo ava gemo hugae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yutasiꞌa Yesu kutulu yaꞌmo aliguve, huno huꞌniya gemae \r (Mk 14:10-11; Lu 22:3-6) \p \v 14 Yutasiꞌa Isakaliyoti kotega vekamo tuolofuꞌa vayapati vekamo apataleno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegamo uno hapa painoꞌaeꞌmo, \v 15 avaleꞌna lapamisuvafeꞌmo na agufa yaꞌmo namigae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo tetiꞌa siluva monimo lekana paiꞌa amiꞌnae. \v 16 Ani afinatetiꞌmo Yutasiꞌa aepa faino atafausiya afinafeꞌmo yagaino maiꞌniye. \s1 Pasova neꞌyaꞌmo neꞌnaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 14:12-21; Lu 22:7-14,21-23; Yo 13:21-30) \p \v 17 Yu vayaꞌmogi aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya hopa afinapatiꞌmo hogote afinaꞌmo afole aiꞌnigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo Yesutegamo eꞌa, Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo haiyategamo uta alo hisune, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 18 alopa taonifiꞌmo haitapa mago agesaya vekaeꞌmo, Tisa netimoꞌa laha painoꞌaeꞌmo, nagae afinaꞌmo alagi ago hogo huꞌniye. Nagaeꞌe geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo nokafiꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo negaune, huno laha paiꞌniye, hutapa ha paiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 19 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi hapa paiꞌniya gemo akame huꞌa uꞌa Pasova neꞌyaꞌmo alo huꞌnae. \v 20 Yegemo lamino faletegeꞌapaeꞌmo Yesuꞌe tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaꞌeꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo siateꞌmo fai maiꞌnae. \v 21 Neꞌyaꞌmo neꞌneꞌapaeꞌmo, lama ge lapa nepauve, huno, mani lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa nagae kutulu yaꞌmo ago aliꞌniyanageno kame vayaꞌmo navaleno apamigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 22 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo apaipamoꞌmo lusi kava huno kana huꞌnigeꞌapaeꞌmo apamete apamete huꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, huꞌa, nagaefeꞌmo nehapiye, huꞌa ge huꞌa afige afige huꞌnae. \v 23 Yesuꞌa, nagaeꞌe magokepi peleti mayamo aliteno yuvapafi anipiꞌmo aeteno neꞌniya vekamoꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniye. \v 24 Vemo mafaꞌnemoꞌa Goti mukufiꞌmo ago avoꞌmo kae maleꞌnaya kateꞌmo ugiyaꞌmonanafa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekalegamo lusi aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Itaꞌamoꞌmo alino oꞌateꞌniyesinana agaetefeꞌmo kanale hiyesine, huno hapa paiꞌniye. \v 25 Yutasiꞌmo kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Tisao, huno, nagaefeꞌmo nehapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa, ago alagi nehane, huno ha paiꞌniye. \s1 Ala kava neꞌmo kaveꞌmo neꞌnaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 14:22-26; Lu 22:15-20; 1Ko 11:23-25) \p \v 26 Neꞌyaꞌmo neꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa peleti mayamo aliꞌneno Gotifeꞌmo, alika aote maleꞌneka hapa mao, huno nunumu huteno alino akaya heno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apamitenoꞌaeꞌmo, mani peleti mayamo nagufaꞌnimo haneꞌniye. \v 27 Alitapa neyo, huno hapa paiteno kapumo aliꞌneno Gotifeꞌmo haoke heteno apamitenoꞌaeꞌmo, mukiꞌamogitapamo alitapa mani kapufatiꞌmo neyo. \v 28 Mani kapufi aniꞌmo kolaꞌnimae. Gotiꞌa hu maleꞌniya kotalake gemo ma kava huguve, huno hu maleꞌniya geꞌamo afole aisiyafeꞌmo aiꞌna lakiguve. Nagaemo muki asole vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alino atalesiyafeꞌmo kolaꞌnimo aiꞌna lakiꞌna apategauve. \v 29 Lapa nepauve, huno, halate nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌuꞌna Afoꞌnimoꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo saufa afinaꞌmo afole aisigeꞌna lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeta maiꞌneta negaune, huno hapa paiꞌniye. \v 30 Apakaemo mono yoke huꞌa hano huteꞌa kumatega lamiꞌa Alifiꞌaepa avelegamo uꞌa haiꞌnae. \s1 Yesuꞌa Pitafeꞌmo, nagaefeꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya gemae \r (Mk 14:27-31; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38) \p \v 31 Neꞌuꞌapaeꞌmo Yesuꞌa, Mani haniꞌilagamo nagaetegamo afole aisiya hosu kavatefeꞌmo asagautapa aitetapa mukiꞌamogitapamo nataletapa lapaune hegae. Goti Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Nagaemo sipisipileꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo amagisugeꞌapaeꞌmo sipisipi anagaꞌamo ataleꞌa apaune heꞌa u eꞌa hugae, \m huno hu maleꞌniya gemo haneꞌniyaꞌmofeꞌmae. \v 32 Namagigayaꞌmonanafa kanolufatiꞌmo halate ago alino he tino natesigeꞌnaeꞌmo Galeliya kotegamo uꞌna hogotetesugetapa ugae, huno hapa paiꞌniye. \v 33 Pitaꞌa, Kagaetegamo afole aisiya hosu kavatefeꞌmo asagauꞌa aisayana nagaemo asagauꞌna oꞌaiguve, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 34 alagi lama gemo kaha nepauve, huno, ani haniꞌilagamo kokolemo age oꞌaiꞌnisigekaeꞌmo nagaefeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌnigeno \v 35 Pitaꞌa, agaeꞌeꞌmo magokepi faligaꞌae, huꞌa nehisageꞌnaeꞌmo nagaemo kagaefeꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huꞌna osuguve, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo muki geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani agufa gemo huꞌnae. \s1 Getesemani hoyafiꞌmo uno nunumu huꞌniya gemae \r (Mk 14:32-42; Lu 22:39-46) \p \v 36 Huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo mago mopamo agiꞌamo Getesemanigayagamo magokepi neꞌuꞌapaeꞌmo, manileꞌmo maiꞌnigeꞌnao nagaemo mugaꞌaleꞌmo uꞌna nunumu huguve, huno hapa paiteno \v 37 apataleno Pitaꞌe Sepeti mafaꞌnelaꞌeꞌmo apavalelino uꞌniye. Aepa faino aipamoꞌmo lusi kava huno kana huꞌnigeno agesa alaꞌamo afitenoꞌaeꞌmo, \v 38 falisuva agufa kana yaꞌmoꞌa naipafiꞌmo maleno nati kaelino lamino maleno lata nepaiye. Manile nagaeꞌeꞌmo magokepi kava yagaita maigetao, huno hapa paiꞌniye. \v 39 Apataleno aise afagiꞌaleꞌmo uno mopafiꞌmo agoꞌya faiꞌneno augosalegatiꞌmo mopafiꞌmo aino ati kaeno maiꞌneno nunumu hunoꞌaeꞌmo, Afoꞌnimogae, huno, visuva kaꞌmo mago alu kaꞌmo haneꞌnisiyana nagaetegatiꞌmo mani kapumo afaꞌa alika atalo. Ani gemo huvaꞌmonanafa nagaemo nahauꞌniya kavaꞌmo akame osuka kagaemo kahauꞌnisiya kavaꞌmo akame huka huvo, huno nunumu huꞌniye. \v 40 Atagi neno eno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apakeyana apau kaleꞌa maiꞌnageno apaketeno Pitafeꞌmo, lapakaemo magoke afinaꞌmo nagaeꞌeꞌmo afaꞌa yagaitapa oꞌmaiꞌnafiye, huno afi geꞌniye. \v 41 Lapamalageka hisiya kavapiꞌmo haitapa ofalesayafeꞌmo kava yagaitapa maiꞌnetapa nunumu hiyo. Lapaunelapameꞌmoꞌa, afaꞌa hugune, huno nehiyaꞌmonanafa hisayafeꞌmo amega lapakufamoꞌmo lokiya noꞌvaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 42 Halate napa tu afinaꞌmo apataleno uno, Afoꞌnimogae, huno, mani kapumo afaꞌa alika oꞌatalesanaꞌmoꞌmo kanalenagi kahauꞌnisiya kavaꞌmo akame huvo, huno nunumu huꞌniye. \v 43 Atagi neno eno apakeyana apau maiꞌmai huꞌnigeꞌa apau kaleꞌageꞌmo maiꞌnageno \v 44 apakegeno apataleno uno halate huꞌniya agufa gemo huno napa tali afinaꞌmo nunumu huꞌniye. \v 45 Atagi neno eno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, maitapa falu hutapageꞌmo lapau kaleꞌnafiye. Ani afinaꞌmo alagi ago hogo huꞌniyanagi ageyo. Vemo mafaꞌnemo kutulu yaꞌmo aliꞌniyanageno hosu vayaꞌai apayapiꞌmo avaleno apamigiye. \v 46 He titapa vigetao. Nagae kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamo ago neꞌe, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌmo atafauꞌa nofi kiꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mk 14:43-50; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12) \p \v 47 Yesuꞌa ge nehigenoꞌaeꞌmo Yutasiꞌmo tuolofuꞌa vayapati vekamo ago eꞌniye. Agaeꞌeꞌmo asole vayaꞌmo naipe alige kayoꞌmo alige huliꞌa eꞌnae. Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayatama vayaꞌmogiꞌeꞌmo aliꞌa apateꞌnageꞌa eꞌnae. \v 48 Hogoteno kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamoꞌa alagena kavaꞌmo hisiyafeꞌmo hapa painoꞌaeꞌmo, haeꞌna nesuva vekaina alagena kavaꞌmo huguvanagi utapa atafaiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 49 Yutasiꞌa eno avaꞌyi nehunoꞌaeꞌmo malage huno Yesutegamo uno, Tisao, huno ge amamaeteno haeno neꞌniye. \v 50 Yesuꞌa, nao vekae, huno, ani kavaꞌmo hisanafeꞌmo neꞌapiye, huno afi nekegeꞌapaeꞌmo eꞌa atafauꞌa alagi huꞌnae. \v 51 Atafauꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌniya vekamoꞌa naipeꞌamo asagino mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo agesamo heno lafe hutalegeno asagauno aiꞌniye. \v 52 Yesuꞌa, naipekamo alika anoꞌafiꞌmo faika falu kao. Muki vayaꞌmo naipeꞌapimo aliꞌa neꞌasagiya vayaꞌmo naipeletiꞌmo apaisageꞌa faligae. \v 53 Hemenimo nagaemo Afoꞌnimofeꞌmo afaꞌa nunumu hisugeno tauseni tauseniꞌa enisole vayaꞌamo alino apatesigeꞌa emi eꞌa naha maegae, hutapa oꞌafiꞌnafiye. \v 54 Ge huguvaꞌmonanafa nagaemo Afoꞌnimofeꞌmo ge hisuvana Goti Mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, nagaetegamo ani kavaꞌmo hugae, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo haiya kava huno ani gemo afole aigiye, huno hapa paiꞌniye. \p \v 55 Hapa paiteno asole vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo naipe alige kayoꞌmo alige hulitapa eꞌnayana nagaefeꞌmo hutapaeꞌmo, vayaꞌmo apamagiteno kumaya neꞌaliya vekamo maiꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafifiye. Nagaemo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo aliꞌna apaya neꞌmalogetapaeꞌmo etapa oꞌnatafauꞌnayaꞌmonanafa \v 56 Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole aisiyafeꞌmo mani kavaꞌmo afole neꞌaiye, huno hapa nepaigeꞌapaeꞌmo muki geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo ataleꞌa apaune heꞌa uꞌnae. \s1 Kanisole vayaꞌmogi agoti huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mk 14:53-65; Lu 22:54-55,63-71; Yo 18:13-14,19-24) \p \v 57 Yesuꞌmo atafauꞌa avaleliꞌa hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo agiꞌamo Kaiyafasi nopiꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌe vayatama vayaꞌeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya nopiꞌmo avaleli uꞌa haiꞌnae. \v 58 Pitaꞌa apamasa hulino uno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo kumateꞌmo haino na agufa kavaꞌmo afole aisifi huno agesiyafeꞌmo haino mono no kumateꞌmo kava neꞌyagaiya vayaꞌeꞌmo fai maiꞌniye. \v 59 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe muki kanisole vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesuꞌa amagisaya geeꞌmo kahau aeꞌa maiꞌnae. \v 60 Asole vayaꞌmo agotileꞌmo maiꞌneꞌa aigofe faigoko gemo hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo amagisaya geeꞌmo kahau aeꞌnayana oꞌafiꞌnae. Henagaꞌamo lole vekalaꞌmoganimo he tiꞌana \v 61 hapa paiꞌanaeꞌmo, mani vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, alopa mono noꞌmo afaꞌa heꞌna halagape vaiteꞌna loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo halate kiꞌna hano huguve, huno huꞌniye, huꞌana hapa paiꞌnaꞌae. \v 62 Hapa paiꞌnaꞌageno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa he tino Yesufeꞌmo afi geꞌniye, geꞌanileꞌmo afaꞌa aeka atagaina huka osugapiye. Na agufa faigoko gemo kagaefeꞌmo nehae, huno afi geꞌniyaꞌmonanafa Yesuꞌa ge osuꞌniye. \v 63 Halate agaefeꞌmo, maige maige huno neꞌmaiya Gotitegatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huka huvo. Kalaisi neꞌmo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanana laha paiyo, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 64 ani gemo ago alagi nehane. Inagi nagaemo mukiꞌamogitapaeꞌmo magoꞌe gemo lapa paiguve, lapakaemo agegayana Vemo mafaꞌnemo ayamufaꞌage neꞌmo lamaga haopaleꞌmo fai maiꞌnenoꞌaeꞌmo he tino kokuꞌnapi hiya mopaleꞌmo eminesigetapa agegae, huno hapa paiꞌniye. \v 65 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ani gemo afiteno agaiꞌa kukenaꞌamo alino apake aitenoꞌaeꞌmo, Gotifeꞌmo huno faipa huno ateꞌniye. Magoꞌe faigoko gemo eꞌa laha paisaya vayaꞌaifeꞌmo ge osugune. Hemenimo Gotifeꞌmo huno faipa huno ateꞌniya gemo ago afiꞌnagi \v 66 na agufa kavafeꞌmo lapakesa neꞌafiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, hosu gemo huꞌniyaꞌmofeꞌmo faligiye, huꞌa huꞌnae. \v 67 Huꞌa huteꞌa augosafiꞌmo apavenatuꞌna heꞌa ateteꞌa siki kayoꞌmo amagiꞌnae. \v 68 Mago vayaꞌamogimo apayaꞌmo aliꞌa ataleliꞌeꞌa amagite amagite nehuꞌapaeꞌmo, Kalaisiyo, huꞌa, kaune vekamo maiꞌnanagi ina laꞌmo kamagiꞌniye, huꞌa ge huꞌa afige afige huꞌnae. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huno huꞌniya gemae \r (Mk 14:66-72; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18,25-27) \p \v 69 Ani afinaꞌmo Pitaꞌa no kegiꞌya yuꞌilaga itopaleꞌmo maiꞌnigeno aliꞌyaꞌmo neꞌaliya aꞌmafaꞌnemoꞌa eno agaefeꞌmo, kagaemo Yesuꞌa Galeliya kotega vekaꞌeꞌmo neꞌmaina vekamo maiꞌnane, huno huꞌnigeno \v 70-71 muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo hunoꞌaeꞌmo, na agufa kavafeꞌmo ani gemo nehapi huꞌna oꞌafiꞌnove, huno huteno ataleno uno hiꞌyanaleꞌmo maiꞌnigeno mago alu aꞌmafaꞌnemo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya aꞌmafaꞌnemoꞌa ageteno vayaꞌaifeꞌmo, Ani vekamo Yesuꞌa Nasalasa taonifi vekaꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌniya vekae, huno hapa paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 72 anagatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno, oꞌageꞌnova vekae, huno halate huꞌniye. \v 73 Aise afinaꞌmo utegeꞌa he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo Pitategamo uꞌapaeꞌmo alagi lama gemo nehune, huꞌa, apakaepatiꞌmo maiꞌnane. Kagaemo alu kagemo neꞌaina kagemoꞌa alino afole aino nekate, huꞌa ha paiꞌnae. \v 74 Pitaꞌa hunoꞌaeꞌmo, lama gemo nosisuvana Gotiꞌa afaꞌa namagigiye. Anagatiꞌmo alagi lama gemo nehuve, huno, oꞌageꞌnova vekae, huno hapa nepaigenoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo age aiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 75 Hogoteno Yesuꞌa Pitafeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, kokolemoꞌmo age oꞌaiꞌnisigekaeꞌmo nagaefeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya geeꞌmo agesamo afino ho hutenoꞌaeꞌmo kegiꞌya malaga lamino aipafi atu haeꞌnigeno aviꞌya huꞌniye. \c 27 \s1 Yutasiꞌa aneꞌmumo aeꞌniya gemae \r (Mk 15:1; Lu 23:1-2; Yo 18:28-32) \p \v 1 Kotilamiyapiꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Yu vayaꞌmogi vayatama vayaꞌapiꞌeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo amagigeno falino, huꞌa hapa paiꞌnae. \v 2 Nofitetiꞌmo ayatalateꞌmo kiꞌa ateteꞌa avaleli uꞌa gamani vekamo yagaino neꞌapateya vekamo Pailati ayapiꞌmo ateꞌnae. \v 3 Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamoꞌmo afiꞌniyana Yesufeꞌmo, faligiye, huꞌa huꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo aipamo alino afe leteno tetiꞌa siluva alaga monimo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegaꞌe vayatama vayaꞌaitegaꞌeꞌmo alininunoꞌaeꞌmo, \v 4 alagepa vekamo kutulu yaꞌmo aliꞌnovaꞌmofeꞌmo hosu kavaꞌmo huꞌnove, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, lagae yaꞌmo ohaneꞌnifa kagaika yaꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 5 Ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo ataleno uno alopa mono nopiꞌmo tetiꞌa siluva alaga monimo yaga auno aino atagu faeno ataleteno ataleno uno aneꞌmumo aeꞌniye. \v 6 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo uꞌa ani alaga monimo aliteꞌapaeꞌmo, ani monimo kola monimo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo alita ofalini monifiꞌmo malesunana keꞌaepa gemo amagita atalegaune, huꞌa huꞌnae. \v 7 Huꞌa huteꞌa alini uꞌa mago mopaletiꞌmo samomo alo nehiya vekamo mopamo alu kote vayaꞌmo eꞌa maiꞌneꞌa falisaya vayaꞌmo alini uꞌa kiꞌa apatesaya mopamo miya faiꞌnae. \v 8 Ani kava huꞌnayaꞌmofeꞌmo ani mopamo agiꞌamo Kolakayagae huꞌa agi aeme aeme eꞌa hemeniꞌeꞌmo ani agi neꞌae. \v 9 Ani kavaꞌmo huꞌnagenoꞌaeꞌmo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo agiꞌamo Yelemaiyaꞌa huꞌniya gemo afole aiꞌniye. Yelemaiyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Apakaemo tetiꞌa siluva alaga monimo Isaleli vayaꞌmogi apakesa afiꞌa hu maleꞌnaya monimo ani vekamo miya faisaya monimo aliꞌnae.\it* \v 10 Aliteꞌa uꞌa Ala kava neꞌmoꞌa huvo huno naha paiꞌniya gemo akame huꞌa mopaletiꞌmo samomo alo nehiya vekamo mopamo miya faiꞌnae, huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Yesuꞌa Pailati aulagaleꞌmo he tino maiꞌniya gemae \r (Mk 15:2-5; Lu 23:3-5; Yo 18:33-38) \p \v 11 Yesuꞌa yagaino neꞌapateya gamani vekamo aulagaleꞌmo he tino maiꞌnigenoꞌaeꞌmo, Yu vayaꞌai kini neꞌapimo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, he ani gemo ago alagi nehane, huno ha paiꞌniye. \v 12 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe vayatama vayaꞌmogiꞌeꞌmo huꞌapaeꞌmo, ani hosu kavaꞌmo huꞌniye ina hosu kavaꞌmo huꞌniye, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo ge osuno afaꞌa maiꞌniye. \v 13 Pailatiꞌa hunoꞌaeꞌmo, muki kavafeꞌmo kagaefeꞌmo nehaya gemo oꞌafiꞌnapiye, huno afi geꞌniyaꞌmonanafa \v 14 geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha opaiꞌniyaꞌmofeꞌmo gamani vekamoꞌa lusi kava huno hau aiꞌniye. \p \v 15 Yagaino neꞌapateya gamani vekamoꞌa Yu vayaꞌai hopa Pasova afinaꞌmo kalavusifiꞌmo maiꞌnaya vayapatiꞌmo lekana paiꞌnaya vayakeꞌmo muki kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo magoke magoke vayaꞌmo hatu maeno apategeꞌa ute ute huꞌa uꞌnae. \v 16 Ani afinaꞌmo mago vekamo kalavusifiꞌmo maiꞌniya vekamo agiꞌamo Malamasiꞌae. Vayaꞌmogimo ani vekamo ageꞌnayana hosu vekamo maiꞌniye, huꞌa ageꞌnae. \v 17 Muki vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnageno Pailatiꞌa ge huno apafi geꞌniye, haiya vekamo atesugeno lapakaetegamo afaꞌa ugiye. Malamasiꞌa atesufi Kalaisiꞌae hutapa agi neꞌaya vekamo Yesuꞌmo atesuve, huno apafi geꞌniye. \v 18 Apaipa kafamo haeꞌnagenoꞌaeꞌmo avaleli eꞌa nayapiꞌmo ateꞌnae, huno ago ageꞌniyaꞌmofeꞌmo ani ge huno apafi geꞌniye. \p \v 19 Pailatiꞌa haino agoti huno neꞌapateya siateꞌmo fai maiꞌnigenoꞌaeꞌmo aꞌamoꞌmo mago gemo huno atalegeno agaetegamo eꞌniye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, hemeni haniꞌilagamo alagamuna ageteꞌnaeꞌmo ani vekaeꞌmo naipamoꞌmo lusi kava huno kana huꞌniyaꞌmofeꞌmo ani alagepa vekalegamo mago kavaꞌmo osuka afaꞌa ato, huno ha paiꞌniye. \p \v 20 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe vayatama vayaꞌmogiꞌeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌapaeꞌmo, Malamasiꞌa ateteka Yesuꞌmo amagiyo, hutapa hiyo, huꞌa apakesamo aliꞌa hapa paiꞌnae. \v 21 Yagaino neꞌapateya gamani vekamoꞌa, lole vekalapatiꞌmo ina laꞌmo atesugeno lapakaetegamo ugiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, Malamasiꞌa ato, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 22 Atesuvana Kalaisiꞌae, hutapa agi neꞌaya vekamo Yesutegamo na kava hisuve, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiyo, huꞌa ha paiꞌnae. \v 23 Gamani vekamoꞌa, Na kava huꞌnigetapaene. Haiya hosu kava huꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo magoꞌe magoꞌe huꞌa alopa gefatiꞌmo huꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiyo, nili aiyo, huꞌa ha paiꞌnae. \v 24 Pailatiꞌa apaketenoꞌaeꞌmo lusi kava huꞌa apano aeteꞌa geꞌnileꞌmo ago huꞌa aeꞌa ati kaeꞌnayaꞌmofeꞌmo afaꞌa aeꞌna apaka osegauve, huno huteno muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo aniꞌmo alino ayaꞌmo sese hutenoꞌaeꞌmo, mani alagepa vekamo falisiya vaiꞌmo nagae yaꞌmo ohaneꞌnifa lapakaitapi yaꞌmo haneꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 25 muki vayaꞌmogimo, falisiya vaiꞌmo afaꞌa alisunageꞌa mafaꞌnetimogiꞌeꞌmo afaꞌa aligae, huꞌa ha paiꞌnae. \v 26 Huꞌa ha paiꞌnageno Malamasiꞌa ategeno apakaetegamo neꞌvigenoꞌaeꞌmo ati vayaꞌaifeꞌmo, nofi kayotetiꞌmo amagiyo, huno huteno malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avalelino uno apamiꞌniye. \s1 Ati vayaꞌmogimo Yesufeꞌmo kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mk 15:16-20; Yo 19:2-3) \p \v 27 Pailati ati vayaꞌamogimo avaleli uꞌa gamani vayaꞌai nopiꞌmo haiꞌa ateꞌneꞌapaeꞌmo muki ati vayaꞌaifeꞌmo ge hageꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 28 Apakaemo kukenaꞌamo asagiꞌa maleꞌneꞌapaeꞌmo haesa yatala kukenamo aliꞌa vaiꞌa ateꞌnae. \v 29 Vaiꞌa atege aufe nofitetiꞌmo aliꞌa kalagifa kakolitamo alo huteꞌa agenopaleꞌmo maleꞌa atege kanipa kayoꞌmo aliꞌa lamaga ayapiꞌmo amige huteꞌa aulagaleꞌmo apaleꞌya faiꞌneꞌapaeꞌmo, Yu vayaꞌai ala kini vekaꞌapimogae, huꞌa, haiya kava hane, huꞌa huteꞌa kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌnae. \v 30 Apavenatuꞌna heꞌa atege ayapatiꞌmo kanipa kayoꞌmo hafaleꞌa agenopaleꞌmo amagige huꞌa maiꞌnae. \v 31 Kigi yokalo gemo huꞌa ateꞌa hano huteꞌapaeꞌmo yatala kukenamo aliꞌa asagiꞌa ataleteꞌa agaiꞌa kukenaꞌamo aliꞌa vaiꞌa ateteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesayafeꞌmo avaleliꞌa uꞌnae. \s1 Yesuꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mk 15:21-32; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27) \p \v 32 Apakaemo taonifatiꞌmo ataleꞌa malaga avaleliꞌa uꞌnagenoꞌaeꞌmo mago vekamo agiꞌamo Saimoniꞌa Salini kotega vekamo neꞌegeꞌa fotu huteꞌa malipu yosamo aliꞌa kofiꞌa ateꞌnageno kofilino uꞌniye. \v 33 Gogatagayagae agimo aepaꞌamo anuꞌayamufagayagamo uꞌa avaꞌyi huꞌnae. \v 34 Apakaemo nofi alagafati anipiꞌmo atu ofa malasinimo aliꞌa lakiteꞌa amiꞌnageno neno afigenoꞌaeꞌmo magoꞌe huno oꞌneꞌniye. \v 35 Malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌneꞌapaeꞌmo kukenaꞌamo aliꞌa fako huꞌa aliteꞌa mago yafatetiꞌmo yokalo leꞌnae. Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Kukenaꞌnimo aliꞌa fako huꞌa aliteꞌa yatala kukenaꞌnileꞌmo yokalo leteꞌa aeno apaka seꞌniya vekamoꞌa aliꞌniye, \m huno huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo ani kavaꞌmo huꞌnae. \v 36 Aliteꞌapaeꞌmo itopaleꞌmo maiꞌneꞌa yagaiꞌa maiꞌnae. \v 37 Apakaemo mago avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aliꞌa agenopalegamo atulu yosaleꞌmo nili ai maleꞌnae. Ani gemoꞌa ina hosu kavaꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa agoti huꞌa ateꞌnaya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \qc \sc Mani vekamo Yesuꞌae. Yu vayaꞌai alaꞌapimo kini nene,\sc* \m huno avoꞌmo kaeteno nili ai maleꞌniye. \v 38 Lole vekalaꞌmoganimo vayaꞌmo apamagiteꞌana kumayaꞌmo neꞌaliꞌa vekalaꞌmo agaeꞌeꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa anateꞌnae. Mago vekamo aliꞌa lamaga haopaleꞌmo he tiꞌa ateteꞌa mago vekamo aliꞌa hoga haopaleꞌmo he tiꞌa ateꞌnae. \v 39 Kateꞌmo u eꞌa huꞌnaya vayaꞌmogimo keka huteꞌapaeꞌmo, \v 40 alopa mono noꞌmo heꞌna halagape vaiteꞌna loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo halate kiꞌna hano huguve, huka huꞌnana vekamogi kagaika kagufamo alika katika kato. Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanana aika akaika emikeno, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \v 41 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi vayatama vayanagi huꞌa ani ge huꞌnae, \v 42 alu vayaꞌmo hapa maeꞌniyanageno agaiꞌamo afaꞌa ha oꞌmaegaiye. Isaleli vayaꞌmogitaleꞌmo yagaino nelateya kini vekamo maiꞌnisiyana malipu yosaletiꞌmo aino akaino eminesigetaeꞌmo geꞌamo afaꞌa afigune. \v 43 Gotiꞌa ha maesiyafeꞌmo agesamo afino maiꞌniye. Agaemo hunoꞌaeꞌmo, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnove, huno huꞌniyaꞌmofeꞌmo Gotiꞌa agufamo alino katino atesifigeta agegaune, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \v 44 Ani ge huꞌana vayaꞌmo apamagiteꞌana kumayaꞌmo neꞌaliꞌa vekalaꞌmoganiꞌeꞌmo huꞌana faipa huꞌana ateꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa faliꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 15:33-41; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30) \p \v 45 Felugakukuꞌmo muki haopalegamo hani huteno loleꞌe magoꞌe aovamo utegeno halate uneꞌmo yegemo leꞌniye. \v 46 Une agufa afinaꞌmo Yesuꞌa, Ilai, Ilai, lama samakatani, huno alopa gefatiꞌmo keya aeno ge huꞌniye. Ani ge huꞌniya gemo aepaꞌamo haneꞌniyana \it Gotiꞌnimo, Gotiꞌnimo, huno, na kava higeka nataleka uꞌnane, huno huꞌniye.\it* \v 47 Mago he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, Ilaiyafeꞌmo keya aeno ge nehiye, huꞌa huꞌnae. \v 48 Apakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo nagu nagu huno uno kakiꞌnofagana yaꞌmo alino nofi alagafati anipiꞌmo aeteno yatala kanipa kayoteꞌmo faino lanu paiteno amiꞌniye. \v 49 Amiꞌniyaꞌmonanafa alu vayaꞌmogi ha paiꞌapaeꞌmo, afa ato. Ilaiyaꞌa emineno ha maesifigeta agava maiꞌneta agegaune, huꞌa ha paiꞌnae. \v 50 Yesuꞌa halate alopa gefatiꞌmo keya aeno ge hutenoꞌaeꞌmo aunemeꞌamo ataleno faliꞌniye. \p \v 51 Faliꞌnigenoꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo alapaꞌage lavolavoletiꞌmo aeꞌa akani maleꞌnaya lavolavomo anagati aeno apake ailino emineno afelaga ataleꞌniye. Lusi imima aliꞌnigeno alopa yafa avemo aino apalo atiꞌniye. \v 52 Yafa kapiꞌmo kiꞌa apateꞌnaya vayaꞌmo yafa kaꞌmo aino apalo atiꞌnigeno Gotiꞌa apaote vayaꞌmo asole vayaꞌmo alino he tino apateꞌniye. \v 53 Gotiꞌa Yesuꞌmo alino he tino ateꞌnigeꞌapaeꞌmo yafa kapatiꞌmo he tiꞌa aote alopa taonifiꞌmo uꞌa maiꞌnageꞌa asole vayaꞌmogi apakeꞌnae. \p \v 54 Ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaꞌe ati vayaꞌaꞌeꞌmo Yesuteꞌmo yagaiꞌa maiꞌneꞌa agayana imima aliꞌnigeno muki kavaꞌmo afole aiꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa koli huteꞌapaeꞌmo, alagi lama gemo hune, ani vekamo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \p \v 55 Asole aꞌne anagaꞌmo eꞌa aise afagiꞌaleꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa ageꞌa maiꞌnae. Apakaemo Galeliya kotegatiꞌmo Yesuꞌmo yagaiꞌa atesayafeꞌmo akame huꞌa eꞌnae. \v 56 Ani aꞌne anagapiꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega anagi Maliyaꞌa Yemisiꞌe Yosefeꞌeꞌmo itaꞌanimoꞌagi Sepeti mafaꞌnelaꞌmogani itaꞌanimoꞌagi huꞌa maiꞌnae. \s1 Yesuꞌmo yafa kapiꞌmo kino ateꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mk 15:42-47; Lu 23:50-55; Yo 19:38-42) \p \v 57 Yegemo lamino faleꞌnigenoꞌaeꞌmo mago kagemi yaꞌe vekamo Alamatiya taonifi vekamo agiꞌamo Yosefeꞌa Yesu geꞌamo neꞌafiya vekamo eꞌniye. \v 58 Pailatitegamo uno, Yesu kefaꞌamo alininuꞌna kiꞌna ategesuve, huno afi geꞌnigeno Pailatiꞌa, alinitetapa amiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 59 Yosefeꞌa alitenoꞌaeꞌmo saufa lavolavomo yaveyave lavolavofiꞌmo hayaeteno \v 60 agaiꞌamo saufamo kafi maleꞌniya yafa kapiꞌmo alinino haino maleꞌniye. Maleteno alopa yafakefamo alino heleve heleve hulinuno ani yafa ka avayaleꞌmo aino akani maleꞌniye. \v 61 Maganala kotega Maliyaꞌe hamoꞌamo Maliyaꞌeꞌmo yafa ka haopaleꞌmo itopale maiꞌnaꞌae. \s1 Ati vayaꞌmogi yafa kateꞌmo yagaiꞌa maiꞌnaya gemae \p \v 62 Ani haniꞌilagamo utesigeꞌa alo nehaya afinaꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Falasi vayaꞌeꞌmo Pailatitegamo uꞌa, \v 63 Ala vekae, huꞌa, ani humiꞌnami gemo nehiya vekamoꞌmo afaꞌa maiꞌnenoꞌaeꞌmo, loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeꞌna halate he tiguve, huno huꞌniya geeꞌmo lagesa afunaꞌmofeꞌmo \v 64 kanoluleꞌmo yagaitapa maime maime neꞌvigenoꞌao loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo hano hino, huka hapa paiyo. Fiku yanageꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi eꞌa kefaꞌamo kumaya aliniꞌa uteꞌapaeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo ago he tino uꞌniye, huꞌa hapa paigae. Mani henaga hisaya aigofe gemoꞌa hogoteno huꞌniya aigofe gemo ago aeno aga seno asole vayaꞌmo humi apategaiye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 65 Pailatiꞌa, ati vayatapimo maiꞌnayanagi apavalelitutapa yagaita apateyo. Ageꞌnaya kavaꞌmo hutapa alu kava alu kavaꞌmo hutapa yagaitapa maiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa \v 66 atale uꞌa aino akani maleꞌniya yafateꞌmo kameletiꞌmo aeꞌa kamae maleteꞌa ati vayaꞌaifeꞌmo, alagepa hutapa yagaitapa maiyo, huꞌa hapa paiꞌnageꞌa uꞌnae. \c 28 \s1 Yesuꞌa he tiꞌniya gemae \r (Mk 16:1-10; Lu 24:1-10; Yo 20:1-18) \p \v 1 Sapati afinaꞌmo ago hano hutegeno hogote afinaꞌmo afole aiꞌnigeꞌanaeꞌmo kotilamiyapiꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega aꞌe mago hamoꞌamo Maliyaꞌeꞌmo kanoluleꞌmo agesaꞌafeꞌmo uꞌnaꞌae. \v 2 Ala kava neꞌmo enisole vekaꞌamo kokuꞌnapatiꞌmo emineno avayale yafaꞌmo alino heleve hulinuno maleteno ani yafateꞌmo fai maiꞌniyaꞌmofeꞌmo lusi imima aliꞌniye. \v 3 Uꞌana agaꞌana alino alave nehiya yakana agufa vekamo fai maiꞌnigeno kukenaꞌaletiꞌmo yaveyaveꞌage huꞌnigeꞌana ageꞌnaꞌae. \v 4 Kanoluleꞌmo yagaiꞌa maiꞌnaya ati vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa koli huteꞌa atete huteꞌapaeꞌmo mopafiꞌmo apagoꞌya faiteꞌa faliꞌnaya vayakana huꞌa maiꞌnae. \p \v 5 Enisole vekamoꞌa lole atalafeꞌmo, koli osiꞌao. Malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnaya vekamo Yesuꞌmo agesaꞌafeꞌmo neꞌaꞌae, huꞌna lanakeꞌnove. \v 6 Manifiꞌmo oꞌmaiꞌnifa ago he tino uꞌniye. Hogoteno ofalino afaꞌa maiꞌnenoꞌaeꞌmo, alino he tino nategaiye, huno lapa paiꞌniya gemo ago afole aiꞌniyanagi etana havaeꞌniya yaꞌageꞌmo ageꞌao. \v 7 Agetetana malage hutana utana geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, kanolufatiꞌmo ago alino he tino ateꞌniyanageno Galeliya kotegamo uno hogo netegaiyanagetapa muganilega agegae, hutana hapa paiꞌao. Alagi lama gemo lahana nepauve, huno hana paiꞌniye. \v 8 Inagi kanolulegatiꞌmo malage huꞌana ataleꞌana koli nehuꞌanaeꞌmo anamogaga aime aime neꞌuꞌanaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hapa paisaꞌafeꞌmo nagu nagu huꞌana uꞌnaꞌae. \v 9 Uꞌanaeꞌmo malage huꞌana Yesuꞌeꞌmo katega fotu huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa ge anamamaeꞌniye. Agaetegamo uꞌana aiyafiꞌmo anagoꞌya faiteꞌana aiyaleꞌmo atafauꞌneꞌana mono huꞌnaꞌae. \v 10 Yesuꞌa, utana naganaꞌnimogifeꞌmo, muga Galeliya kotegamo viyo. Muganilegamo nagegae, hutana hapa paiꞌao, huno hana paiꞌniye. \s1 Ati vayaꞌmogimo faigoko gemo huꞌnaya gemae \p \v 11 Lole atalaꞌmo neꞌvaꞌageꞌapaeꞌmo kanoluꞌaleꞌmo yagaiꞌa maiꞌnaya ati vayapatiꞌmo mago vayaꞌmogimo Yulusalemu taonimo alopa taonifiꞌmo uꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifeꞌmo muki afole aiꞌniya kavafeꞌmo faigoko gemo huꞌa hapa paiꞌnae. \v 12 Ani gemo afiteꞌapaeꞌmo vayatama vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnageꞌa eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo mago gemo hu maleꞌnae. \v 13 Apakaemo ati vayaꞌmo alopa monimo apamiteꞌa hapa paiꞌapaeꞌmo, ago lau kaleꞌnonageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo eꞌa aliniꞌa uꞌnae, hutapa hapa paiyo. \v 14 Yagaino neꞌapateya gamani vekamoꞌa ani faigoko gemo afitenoꞌaeꞌmo aipamoꞌmo falu hisiya agufa gemo ha paisunageno hanageke yaꞌmo olapamigiye, huꞌa hapa paiꞌnae. \v 15 Inagi ati vayaꞌmogimo monimo aliteꞌapaeꞌmo uꞌa ina gemo hiyo, huꞌa huꞌnaya agufa gemo huꞌnae. Mani faigoko gemoꞌa Yu vayaꞌaitegatiꞌmo aino atagu faeno uneno hume hume eno hemeniꞌeꞌmo haneꞌniye. \s1 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌai apaulagaleꞌmo afole aiꞌniya gemae \r (Mk 16:14-18; Lu 24:36-49; Yo 20:19-23) \p \v 16 Leveniꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogimo Yesuꞌa viyo, huno hapa paiꞌniya avelegamo Galeliya kotega uꞌnae. \v 17 Ageteꞌapaeꞌmo apagoꞌya faiꞌneꞌa mono huꞌnayaꞌmonanafa mago vayaꞌamogimo lole apakesa afiꞌnae. \v 18 Yesuꞌa apakaetegamo enoꞌaeꞌmo, muki himamuꞌamo kokuꞌnapinagi ma mopafi kavatenagi vayaꞌaitenagi huꞌna yagaisuva himamuꞌamo ago alino namiꞌniye. \v 19 Namiꞌniyaꞌmofeꞌmo utapa muki alu nofi alu nofi vayaꞌmo alitapa apaya malegeꞌapao geꞌnimo afisaya vayaꞌmo hamaleyo. Hamalesagetapaeꞌmo Afoꞌnimo agiꞌaletinagi mafaꞌneꞌamoꞌna nagiꞌniletinagi aote Aunemeꞌamo agiꞌaletinagi hutapa ani faletapa apateyo. \v 20 Ani faletapa apatetetapaeꞌmo muki ma kavaꞌmo hiyo ina kavaꞌmo hiyo, huꞌna lapa paiꞌnova gemo akame hiyo, hutapa alita apaya maleyo. Lama ge lapa nepauve, huno, nagaemo lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌna maime maime neꞌvisugenoꞌaeꞌmo ma mopaꞌe kokuꞌnaꞌeꞌmo hano hisiya afinaꞌmo afole aigiye, huno hapa paiꞌniye. He, lama ge.