\id LUK - Keyagana NT with OT portions [kyg] -Papua New Guinea 2001 (web 2014) \h Luki \toc1 LUKI \toc2 Luki \toc3 Lu \mt1 LUKI \ip Lukiꞌa mago lota aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamo maiꞌniye. Agaemo Poloꞌa avagi huno umenitata huꞌniye. Agaemo Yu vekamo oꞌmaiꞌnifa Galiki vekamo maiꞌniye. Inagi Lukiꞌa mani alagepa faigoko gemo Yesu Kalaisifeꞌmo ava gemo avoꞌmo kaeꞌniya gemo Galiki vayaꞌmogi aliꞌa lekana paige muki alu nofi vaya alu nofi vayaꞌmogimo aliꞌa lekana paige hugae. Lukiꞌa mani avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo Ala kava neꞌmo Aunemeꞌamoꞌmo Yesuꞌmo lokiya vaino ateꞌnigeno alagepa faigoko geꞌamo kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌaifeꞌmo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. Lukiꞌa Gotiꞌmo hosu vayaꞌmo fiku hapa maeno neꞌapamiya kavaꞌamo takesi monimo neꞌaliya vekalegamo huge lageso huꞌniya mafaꞌnelegamo huge kogu a kanomo mafaꞌneꞌamo faliꞌniya mafaꞌnelegamo huge kumaya vekamo Yesuꞌeꞌmo malipu yosaleꞌmo faliꞌniya vekalegamo huge huno huꞌniya kavafeꞌmo avoꞌmo kaeꞌniye. \c 1 \s1 Lukiꞌa Tiyofalasitegamo avoꞌmo kaeno ataleꞌnigeno uꞌniya gemae \p \v 1-2 Ala vekamo Tiyofalasiga afiyo. Mago kavaꞌmo lagaetegamo ago afole aiꞌnigeta alagi lagesa afita fatago nehune. Aepa faiꞌniya afinatetiꞌmo mago vayaꞌmogimo ageme ageme uteꞌapaeꞌmo ani kavafeꞌmo ava gemo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnae. Ani vayaꞌmogimo hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi afiteꞌa amalageka huꞌa ani kavafeꞌmo ava gemo apaote apaote huꞌa avoꞌmo kaeteꞌa aliꞌa magokepi maleꞌa avoꞌmo kae maleꞌnae. \v 3 Nagaeꞌeꞌmo yatala afinaꞌmo muki kavafeꞌmo ava gemo alagepa huꞌna ago afiꞌnovaꞌmofeꞌmo afole aite afole aite huno afole aiꞌniya kavafeꞌmo avoꞌmo kaegauve, huꞌna nagesa afiꞌnove. \v 4 Alika lekana paika afitekaeꞌmo, aliꞌa naya maleꞌnaya gemo alagi lama gemae, huka ageka aeto hisanafeꞌmo avoꞌmo nekaove. \s1 Enisole vekamoꞌa Sekalaiyasifeꞌmo Yoniꞌa alika ategane, huno ha paiꞌniya gemae \p \v 5 Helotiꞌa kini vekamo maiꞌneno Yutiya kotegamo maiꞌnaya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapategenoꞌaeꞌmo mago vekamo mono huno neꞌapateya vekamo agiꞌamo Sekalaiyasiꞌa maiꞌniye. Agaemo Amaiya mono huꞌa neꞌapataya nofi vayapati vekamo maiꞌnigeno aꞌamo Ilisameteꞌa ani kavaꞌmo huno mono huꞌa neꞌapataya nofi vayaꞌmo Eloni nofi vayapati a kanomo maiꞌniye. \v 6 Ani yalavelaꞌmoganimo Goti aulagaleꞌmo alagepa kavaꞌmo huteꞌana muki Goti keꞌaepa geꞌamo akame huteꞌana alagepa huꞌana maiꞌnaꞌae. \v 7 Maiꞌnaꞌaꞌmonanafa Ilisameteꞌa anamo aꞌmo maiꞌneno mafaꞌnemo alino oꞌateꞌnigeꞌana ago anau anekalomo leteꞌana maiꞌnaꞌae. \p \v 8 Mago alu vaya alu vayaꞌmo ago mono hutageꞌapaeꞌmo Sekalaiyasi vayaꞌamo mono nehaya afinaꞌmo afole aiꞌnigeno Goti aulagaleꞌmo mono huno apateꞌniye. \v 9 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌai kavaꞌmo huno Sekalaiyasiꞌa alagepa atumo neꞌaiya yaꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo maleꞌneno atafiꞌmo kaesiyafeꞌmo kayoꞌmo lo aeꞌa maleꞌnaya yapatiꞌmo yatala kayoꞌmo aliꞌniya vekamo lekana paiꞌa ateꞌnae. Lekana paiꞌa ateꞌnageno Ala kava neꞌmo alopa mono noꞌafiꞌmo alagepa atumo neꞌaiya yaꞌmo maleꞌneno ata kaesiyafeꞌmo haiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 10 asole vayaꞌmo kumatega maiꞌneꞌa nunumuꞌmo huꞌnae. \v 11 Sekalaiyasiꞌa haino ageyana Ala kava neꞌmo enisole vekaꞌamoꞌa alagepa atumo neꞌaiya yaꞌmo maleꞌneꞌa ata nekaya hiꞌyalamuteꞌmo lamaga haopaleꞌmo he tino maiꞌnigeno ageꞌniye. \v 12 Agetenoꞌaeꞌmo hau aiteno koli huꞌniyaꞌmonanafa \v 13 enisole vekamoꞌa, Sekalaiyasiyo, koli osuvo. Nunumuꞌmo huꞌnana gemo Gotiꞌa ago afiꞌniyanageno akamo Ilisameteꞌmo ve mafaꞌnemo alino ategaiye. Agiꞌamo Yoniꞌae huka ato. \v 14 Mafaꞌnekamo alino atesigekaeꞌmo kamogaga aika kavayagunagu nehisanageꞌapaeꞌmo mukiꞌamogimo apamogaga aigae. \v 15 Goti aulagaleꞌmo ala agi vekamo maigiye. Lokiya aniꞌmo neteꞌa negi neꞌmalaya agufa aniꞌmo oꞌnegaiye. Itaꞌamoꞌmo alino atesiya afinatetiꞌmo Aote Aunemeꞌamoꞌmo aipafiꞌmo havai teno maigiye. \v 16 Agaemo muki Isaleli vayaꞌmo alino aino atagineno apatesigeꞌapaeꞌmo Gotiꞌa Ala kava neꞌapimotegamo ugae. \v 17 Agaemo Aunemeꞌamoꞌmo lokiyaꞌamo aliteno Ilaiyaꞌa huꞌniya agufa kava huno uno hogotesigeno Ala kava neꞌmo agae akameꞌmo huno egaiye. \it Agaemo vayaꞌai apaipamo alino aino afe leno apatesigeꞌapaeꞌmo mafaꞌneꞌapieꞌmo alagepa apaipamo kaliꞌa apategae.\it* Agaemo ge noꞌafisaya vayaꞌai apaipamo alino afe leno apatesigeꞌapaeꞌmo fatago vayaꞌmogi neꞌaliya agufa apaipa apakesa aligae. Agaemo Ala kava neꞌmo vayaꞌamo agaetefeꞌmo alo huno apategaiye, huno ha paiꞌniye. \p \v 18 Sekalaiyasiꞌa enisole vekaeꞌmo, kagaemo nehana lama geeꞌmo haiya kava huꞌna alagi lama gemo nehane, huꞌna afiguve. Nagaemo ago kosuna leꞌnogeno aꞌnimo ago anekalo leꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 19 nagaemo Gemaliyoꞌnamae. Muki afinaꞌmo Goti haopaleꞌmo aliꞌyaꞌamo alisuvafeꞌmo he tiꞌna neꞌmauve. Gotiꞌa kagaemo kamogaga aisana gemo kaha paisuvafeꞌmo alino nateꞌnigeꞌna kagaetegamo emiꞌneꞌnove. \v 20 Emineꞌnovaꞌmonanafa geꞌnieꞌmo kagesa afika fatago osuꞌnanaꞌmofeꞌmo kagemo oꞌaika afaꞌa maime maime neꞌvisanageno lekana paiꞌniya afinaꞌmo geꞌnimo afole aigiye, huno ha paiꞌniye. \p \v 21 Kumatega maiꞌnaya vayaꞌmogimo Sekalaiyasifeꞌmo agava maiꞌneꞌapaeꞌmo, na kava higenoꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo yatala afinaꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 22 Nopatiꞌmo eminenoꞌaeꞌmo ge osuno ayatetikeꞌmo avame name kavaꞌmo huꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo, agaemo alopa mono nopiꞌmo alagamuna agegekana huno aeto agufa kavaꞌmo ageꞌnenoꞌaeꞌmo nehiye, huꞌa ageꞌnae. Ayatetikeꞌmo avame name kavaꞌmo huteno ge osuno afaꞌa maiꞌniyaꞌmofeꞌmae. \v 23 Henagaꞌamo mono nopiꞌmo aliꞌyaꞌmo alino hano huteno noꞌalegamo uꞌniye. \v 24 Ani kanaꞌamo utegeno aꞌamo Ilisameteꞌa aipaguꞌeꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo faefuꞌa kaimo fala kino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, \v 25 Ala kava neꞌmoꞌa nageme nageme huno eno hemenimo naha maeno vayaꞌai apaulagaleꞌmo navagage nehiya kavaꞌnimo aeno kalo paeno ataleꞌniye, huno huꞌniye. \s1 Yesuꞌmo alika ategane, huno ha paiꞌniya gemae \p \v 26 Ilisameteꞌmo sigisi kaimo aipaguꞌeꞌmo maiꞌnigeno Gotiꞌa enisole vekaꞌamo Gemaliyoꞌa alino ateꞌnigeno Galeliya kotega Nasalasa taonifiꞌmo emineꞌniye. \v 27 Ani taonifiꞌmo mago aꞌmafaꞌnemo agiꞌamo Maliyaꞌa veꞌeꞌmo magokepi lokaeno ohavaeꞌniya aꞌmafaꞌnemo Nevini nofi vayapati vekamo Yosefeꞌa aliguve, huno huteno lekana pai maleꞌniya aꞌmafaꞌnemo maiꞌniye. \v 28 Enisole vekamoꞌa agaetegamo emineno, vase hutalo, huno ge amamaetenoꞌaeꞌmo, Ala kava neꞌmoꞌa kagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno muki asole aꞌne anagapatiꞌmo lekana paino kateteno kaha maeꞌniya ane, huno ha paiꞌniye. \v 29 Maliyaꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo lusi kava huno koli hutenoꞌaeꞌmo, ani gemo aepaꞌamo na agufa gemo nehiye, huno agesa afino maiꞌniye. \v 30 Enisole vekamoꞌa, Maliyao, koli osuvo. Gotiꞌa lekana paino kateteno kaha maeꞌniye. \v 31 Afiyo, kaipaguꞌeꞌmo maiteka ve mafaꞌnemo alika ategananagi ani mafaꞌnemo agiꞌamo Yesuꞌae huka ato. \v 32 Ala agi vekamo maiꞌnisigeꞌa agi aeꞌapaeꞌmo, hogote vekamo aeno apaka seꞌniya vekamo mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huꞌa hugae. Aginago vekamo Neviniꞌa Isaleli vayaꞌai alaꞌapimo maiꞌneno yagaino neꞌapateya kava huno Ala kava neꞌmo Gotiꞌa, alaꞌapimo maiꞌneno yagaino apatesiya vekae, huno ategaiye. \v 33 Agaemo Yekopu nofi vayaꞌaleꞌmo yagaino apateno hano osuno yagaino apateno maigiye, huno ha paiꞌniye. \v 34 Maliyaꞌa, Veleꞌmo oꞌmaiꞌnogi haiya kava huno afole aigiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 35 Aote Aunemeꞌamoꞌmo Goti himamuꞌamo hiyakana huno kagaeteꞌmo eminesigeka alika atesana mafaꞌneeꞌmo, aote vekamo Goti Mafaꞌneꞌae, huꞌa agi aegae. \v 36 Afiyo, negafokamoꞌmo Ilisameteꞌa anamoꞌmo maime eno anekalomo leꞌniyaꞌmonanafa sigisiꞌa kaimo aipaguꞌeꞌmo maiꞌniye. \v 37 Gotiꞌa mago kavaꞌmo afaꞌa osisiya agufa kavaꞌmo ohaneꞌnifa muki kavaꞌmo afaꞌa hugiye, huno ha paiꞌnigeno \v 38 Maliyaꞌa, Goti aliꞌyaꞌamo neꞌaluva aꞌmafaꞌnemo maiꞌnovanageno muki huꞌnana kavaꞌmo nagaeteꞌmo afaꞌa afole aigiye, huno ha paiꞌnigeno enisole vekamo ataleno uꞌniye. \s1 Maliyaꞌa uno Ilisameteꞌeꞌmo lokaeꞌana maiꞌnaꞌa gemae \p \v 39 Aise afinaꞌmo utegeno Maliyaꞌa malage huno he tino aise aulafi haneꞌniya koteꞌmo uno Yutiya kotega mago taonifiꞌmo avaꞌyi huteno \v 40 Sekalaiyasi nopiꞌmo haino Ilisametefeꞌmo ge amamaeꞌnigeno \v 41 Ilisameteꞌa neꞌafigenoꞌaeꞌmo aipafiꞌmo maiꞌniya mafaꞌnemoꞌa fanagu panage huꞌnigeno Aote Aunemeꞌamoꞌmo Ilisamete aipafiꞌmo havai teꞌniye. \v 42 Ilisameteꞌa alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa mago aꞌne anagaꞌaitegamo nosiya agufa kavaꞌmo huno kagaemo lusi kava huno kaha maeno kamiteno kaipafiꞌmo maiꞌniya mafaꞌneꞌeꞌmo ha maeꞌniye. \v 43 Ina agufa a kanomo maiꞌnovana na kava higeka Ala kava neꞌnimo itaꞌamoga nagaetegamo eꞌnane. \v 44 Afiyo, ge namamaeꞌnana gemo neꞌafugenoꞌaeꞌmo naipafiꞌmo maiꞌniya mafaꞌnemoꞌa amogaga aiteno fanagu panage huꞌniye. \v 45 Ala kava neꞌmoꞌa kaha paiꞌniya geeꞌmo kagesa afika fatago hutekaeꞌmo, afaꞌa afole aigiye, huka huꞌnana aꞌmo maiꞌnananageka afaꞌa kamogaga aigane, huno ha paiꞌniye. \s1 Maliyaꞌa Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga huꞌniya gemae \p \v 46 Maliyaꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Naipafiꞌmo Ala kava neꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌna asaga huꞌna neꞌatove. \v 47 Nauneꞌnameꞌmo Gotiꞌa agufamo alino katino neꞌateya vekaeꞌmo amogaga neꞌaiye. \v 48 Ina agufa aliꞌyaꞌmo neꞌaluva aꞌmafaꞌneꞌamo maiꞌnogeno nagaefeꞌmo agesa afiꞌniyaꞌmofeꞌmo, Gotiꞌa ha maeꞌnigeno alagepa huno maiꞌniye, huꞌa hugae. Hemenimo maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌe henagaꞌamo muki aliꞌa apatesaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani gemo hugae. \v 49 Aote ala agi vekamo ayamufaꞌage vekamoꞌa lusi kava huno naha maeꞌniyaꞌmofeꞌmo nava gemo hugae. \v 50 Agaefeꞌmo koli huteꞌa aiyafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hau huno apateme apateme uno hau huno neꞌapate. \v 51 Ayatetiꞌmo lokiya kavaꞌmo huteno ala vayaꞌmo maiꞌnone, huteꞌa, ina kavaꞌmo hugune, ma kavaꞌmo hugune, huꞌa apakesa neꞌafiya vayaꞌmo hapa faino apatalegeꞌa uꞌeꞌa nehae. \v 52 Agaemo lokiya vayaꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmo alino afepi apateteno ina agufa vayaꞌmo alino asaga huno neꞌapate. \v 53 Apaka neteya vayaꞌmo alagepa yaꞌmo lusi kava huno alino neꞌapamigeꞌa neꞌa apamu nehae. Neꞌapamiyaꞌmonanafa kagemi yaꞌapimo haneꞌniya vayaꞌmo oꞌapamino hapa faino apatalegeꞌa afaꞌa neꞌvae. \v 54-55 Agaemo Emalehamufeꞌmo ge huteno aginago vayaꞌaifeꞌmo, nahau huꞌna lapateteꞌna lapa maege lapa maege huꞌna lapa maegauve, huno hapa paite hapa paite huno hapa paiꞌniye. Hemenimo laginago vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌniya geeꞌmo agesa afino ho huteno Isaleli nofi vayaꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaluna vayaꞌamo laha maeꞌniye, \m huno huꞌniye. \v 56 Maliyaꞌa Ilisameteꞌeꞌmo loleꞌe magoꞌe kaimo lokaeꞌana maiteꞌana ataleno noꞌalegamo uꞌniye. \s1 Ilisameteꞌa Yoniꞌmo alino ateꞌniya gemae \p \v 57 Ilisameteꞌa mafaꞌnemo alino atesiya afinaꞌmo ago afole aiꞌnigeno ve mafaꞌnemo alino ateꞌniye. \v 58 Koꞌalega vayaꞌmogiꞌe agaiꞌa vayaꞌamogiꞌeꞌmo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, Ala kava neꞌmoꞌa hau huno ateteno lusi kava huno ha maeꞌniye, huꞌa huteꞌa Ilisameteꞌeꞌmo magokepi apamogaga aiꞌnae. \v 59 Magoke salemo utegeno Yu vayaꞌai kavaꞌmo huꞌa ani mafaꞌnemo agufamo lagausayafeꞌmo eꞌapaeꞌmo, afoꞌamo agileꞌmo ategaune, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 60 Itaꞌamoꞌmo, haꞌao, Yoniꞌae, huta ategaune, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 61 negafokamogipatiꞌmo ani agufa apakimo ohaneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 62 Apayatetiꞌmo avame name kavaꞌmo huteꞌa, haiya agimo mafaꞌnekamo ategane, huꞌa afoꞌamofeꞌmo ge huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 63 mago avoꞌmo kaesuva yaꞌmo alitapa namiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa amiꞌnageno avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo, agiꞌamo Yoniꞌae, huno avoꞌmo kaeꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \v 64 Ani afinaꞌmo malage huno agemo aino halo aiꞌnigeno Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga huꞌniye. \v 65 Ani koꞌale vayaꞌmogi afiteꞌa koli huꞌnageno ani kavafeꞌmo ava gemo muki haopale Yutiya aulafi kotegamo aino atagu faeno uꞌniye. \v 66 Ava gemo afiteꞌapaeꞌmo aliꞌa apaipafiꞌmo maleteꞌa, henagaꞌamo haiya agufa mafaꞌnemo maigiye, huꞌa huꞌnae. Ala kava neꞌmoꞌa alagepa huno ha maeteno yagaino ateꞌniye. \s1 Sekalaiyasiꞌa aune gemo huꞌniya gemae \p \v 67 Afoꞌamoꞌmo Sekalaiyasi aipafiꞌmo Aote Aunemeꞌamoꞌmo havai teꞌnigeno Gotitegati aune gemo alinineno aeno hakalo huno hapa painoꞌaeꞌmo, \q1 \v 68 Ala kava neꞌmo Isaleli vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌmo emineno laha maeno hatu maeno lateꞌniyaꞌmofeꞌmo agiꞌaleꞌmo alita asaga higetao. \v 69 Agaemo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekaꞌamo Nevini vayapatiꞌmo ayamufa vekamo lagufamo alino katino latesiya vekamo ago alino afole aino ateꞌniye. \v 70 Akeyaꞌvilagamo ani kavafeꞌmo agaetegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai apavayafatiꞌmo ago laha paiꞌniye. \v 71 Ina gemo huꞌa laha paiꞌnae, kametimogi apayapatiꞌmo lagufamo alino katino lateteno muki vayaꞌamogimo hosu apaipa kaliꞌa nelataya vayaꞌai apayapatiꞌmo hapa faleno lategaiye, huꞌa hapa paiꞌnae. \v 72 Gotiꞌa kotalake geꞌamo hu maleꞌniya aote geꞌamo laginago vayaꞌaifeꞌmo, nahau huꞌna lapategauve, huno hapa paiꞌniya geeꞌmo agesa afino ho huteno ani kavaꞌmo huꞌniye. \v 73 Gotiꞌa laginago vekamo Emalehamufeꞌmo lama gemo huno agoꞌyamo ataleno ge hugekana agufa kavafeꞌmo agesa afiteno laha maeꞌniye. \v 74-75 Agaemo kame vayatimogi apayapatiꞌmo lagufamo alino katino latesigeta ma mopafiꞌmo maisuna afinaꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌalitaeꞌmo koli osuta aote fatago kavaꞌamo huteta alagepa huta maige maige huta maigune. \v 76 Kagaemo mafaꞌneꞌnimogae, hogote vekamo aeno apaka seꞌniya vekalegatiꞌmo geꞌamo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekae, huꞌa kagi aegae. Kagaemo Ala kava neꞌmo esiya kaꞌmo alagepa huka valika ateꞌnisanageno egaiye. \v 77-78 Kagaemo, Gotitimoꞌa aipamoꞌmo falu huteno hau huno lateteno ha le yakana vekamo alino ateꞌniye. Yegemoꞌmo aeno ha lelino haine neꞌeya kavakana huno lagaetegamo eꞌniye. Gotiꞌa agaetetiꞌmo lapakufamo alino katino lapateteno hosu kavatapimo alino atalegaiye. \v 79 Lagaetegamo enoꞌaeꞌmo hanipiꞌmo fali kavaꞌmo auneꞌafiꞌmo maiꞌnona vayaꞌmogitalegamo ha le yaꞌmo alino lamiteno alagepa kaꞌmo Gotiꞌeꞌmo lokaelita visuna kaꞌmo alino lave ligiye, huka hapa paigane, \m huno huꞌniye. \p \v 80 Yoniꞌa ko sitenoꞌaeꞌmo aunemeꞌamoꞌmo lokiya vaiꞌnigeno kaꞌme kotega maime maime neꞌunoꞌaeꞌmo Isaleli vayaꞌai apaulagaleꞌmo afole aiꞌniye. \c 2 \s1 Maliyaꞌa Yesuꞌmo alino ateꞌniya gemae \r (Mt 1:18-25) \p \v 1 Ani afinaꞌmo hogote vekamo yagaino neꞌapateya kini vekamo agiꞌamo Sisa Agasasiꞌa, muki kotega maiꞌnaya vayaꞌai apakimo aliguve, huno hapa paiꞌniye. \v 2 Ani afinaꞌmo apakimo hogoteꞌa aliꞌnaya afinaꞌmo Kiniyasiꞌa Siliya kotega maiꞌnaya vayaꞌaiteꞌmo yagaino apateꞌniye. \v 3 Muki vayaꞌamo apakinago vayaꞌai taonifiꞌmo uꞌa apakimo alisiyafeꞌmo uꞌnae. \v 4 Yosefeꞌa Nevini vayapati vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo Nasalasa taonimo Galeliya kotegatiꞌmo ataleno Yutiya kotegamo aginago vekamo Nevini taonifiꞌmo Metelehamumo uꞌniye. \v 5 Lekana pai maleꞌniya aꞌmafaꞌnemo Maliyaꞌa aipaguꞌeꞌmo maiꞌnigeꞌanaeꞌmo anakimo alisiyafeꞌmo uꞌnaꞌae. \v 6 Ani koteꞌmo maiꞌneꞌanaeꞌmo Maliyaꞌa mafaꞌnemo alino atesiya afinaꞌmo ago afole aiꞌniye. \v 7 Yege mafaꞌneꞌamo alino ateteno lavolavofiꞌmo hayaeno ateteno pulumakamogi neꞌyaꞌmo neꞌmalaya yuvapafiꞌmo havaeno ateꞌniye. Alu kotegatiꞌmo nata neꞌa neꞌaya vayaꞌmo nehavaya nopiꞌmo ago kili paeꞌnageꞌana pulumakamogi nopiꞌmo havaesaꞌafeꞌmo maiꞌneꞌanaeꞌmo alino ateꞌniye. \s1 Enisole vekamoꞌa sipisipileꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌniya gemae \p \v 8 Haniꞌilagamo ani taoni haopalegamo sipisipileꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmo kahauleꞌmo maiꞌneꞌa sipisipileꞌmo yagaiꞌa maiꞌnae. \v 9 Ala kava neꞌmo enisole vekaꞌamo afole aiꞌnigeno Ala kava neꞌmo ha le konali yaꞌamoꞌmo aeno ha leꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa apamoꞌya aiꞌnae. \v 10 Enisole vekamoꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, lapamoꞌya oꞌaitapa afiyo. Alagepa gemo muki vayaꞌmogi afiteꞌa lusi kava huꞌa apamogaga aisaya gemo aliniꞌna emiꞌneꞌnove. \v 11 Ani afinaꞌmo Nevini taonifiꞌmo mago a kanomoꞌa apakufamo alino katino apatesiya mafaꞌnemo alino ateꞌniye. Ani mafaꞌnemo Kalaisi neꞌmo Ala kava neꞌmo maiꞌniye. \v 12 Lapakaemo agesaya agufa alagena kavaꞌmo haneꞌniyana lavolavofiꞌmo hayaeno ateteno pulumakamogi neꞌyaꞌmo neꞌmalaya yuvapafiꞌmo havaeno ateꞌnigeno maiꞌniye. Utapa agetetapaeꞌmo ani mafaꞌneeꞌmo laha paiꞌniye, hutapa hugae, huno hapa paiꞌniye. \v 13 Hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo malage huꞌa agaeꞌeꞌmo asole enisole vayaꞌmo afole aiteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌapaeꞌmo, \v 14 Gotiꞌa aeno apakaseꞌniya vekamo hogote vekamo agiꞌaleꞌmo alita asaga higetao. Gotiꞌa amuse huno neꞌapateya vayaꞌai apaipamoꞌmo falu hino, huꞌa huteꞌa apataleꞌa kokuꞌnapiꞌmo haiꞌnae. \s1 Sipisipileꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogi uꞌa Yesuꞌmo ageꞌnaya gemae \p \v 15 Inagi sipisipileꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogi apakaiꞌapimo huꞌapaeꞌmo, Metelehamu taonifiꞌmo afole aiꞌniya kavafeꞌmo Ala kava neꞌmoꞌa laha paiꞌniya kavaꞌmo uta agesunafeꞌmo vigetao, huꞌa huteꞌa \v 16 malage huꞌa uꞌa apakayana Maliyaꞌagi Yosefeꞌagi pulumakamogi neꞌyaꞌmo neꞌmalaya yuvapafiꞌmo havaeno maiꞌniya mafaꞌnegi huꞌa maiꞌnageꞌapaeꞌmo apakeꞌnae. \v 17 Ageteꞌapaeꞌmo ava gemo afiꞌnaya gemo hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo \v 18 muki vayaꞌamogi afiteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa apakesa alaꞌamo afiꞌnae. \v 19 Maliyaꞌa ani muki huꞌnaya geꞌamo afino alino aipafiꞌmo maleteno agesa afino maiꞌniye. \v 20 Sipisipileꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmo aiꞌa atagi neꞌa neꞌuꞌapaeꞌmo enisole vekamoꞌa hapa paiꞌnigeꞌa afiꞌnaya geꞌe ageꞌnaya kavateꞌefeꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huge hao ke hege hume hume uꞌnae. \s1 Yesu agiꞌamo ateꞌnaya gemae \p \v 21 Magoke salemo utegeꞌa Yu vayaꞌmogi nehaya agufa kavaꞌmo huꞌa Yesu agufamo lagauꞌa ataleteꞌapaeꞌmo agiꞌamo Yesuꞌae huꞌa ateꞌnae. Maliyaꞌmo aipaguꞌeꞌmo oꞌmaiꞌnigenoꞌaeꞌmo enisole vekamoꞌa ani agimo ateꞌniye. \s1 Yesuꞌmo alopa mono notegamo avaleliꞌana uꞌnaꞌa gemae \p \v 22 Moseseꞌa, aꞌnemogi mafaꞌnemo aliꞌa apateteꞌapaeꞌmo aeꞌa kalo paeꞌa apatesayafeꞌmo ofalinimo alinitutapa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌmo apamiyo, huno huꞌniya gemo akame hisaya afinaꞌmo afole aiꞌnigeꞌana Yosefeꞌe Maliyaꞌeꞌmo avaleliꞌana Yulusalemu taonifilagamo uꞌnaꞌae. Goti aulagaleꞌmo avaleliꞌuꞌana atesaꞌafeꞌmo avaleliꞌana uꞌnaꞌae. \v 23 Ani kavatefeꞌmo Goti keꞌaepa gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it Yege mafaꞌnetapimo alita apaote apateꞌnetapa Gotiꞌa amiyo, huno huꞌniye.\it* \v 24 Ala kava neꞌmo keꞌaepa geꞌamoꞌmo magoꞌe gemo hunoꞌaeꞌmo, \it Lole kaugoꞌyave namalaꞌmo neya namalaꞌmo anatafautapa namiyo,\it* huno huꞌniya gemo akame hisaꞌafeꞌmo uꞌnaꞌae. \p \v 25 Mago vekamo Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌniya vekamo agiꞌamo Simiyoniꞌa fatago kavaꞌmo huno Goti keꞌaepa geꞌamo akame huteno Isaleli vayaꞌmo hapau vaisiya afinafeꞌmo agava maiꞌniye. Aote Aunemeꞌamoꞌmo agaetegamo emineno, \v 26 ofalika afaꞌa maiꞌnekaeꞌmo Ala kava neꞌmo Kalaisi vekamo agegane, huno ha paiꞌniye. \v 27 Aunemeꞌamoꞌmo alopa mono nopiꞌmo avalelino haino ateꞌnigeꞌanaeꞌmo Yesu itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo keꞌaepa gemo akame hisaꞌafeꞌmo mafaꞌneꞌanimo Yesuꞌmo alopa mono nopiꞌmo avaleli haiꞌana maiꞌnaꞌageno \v 28 Simiyoniꞌa eno Yesuꞌa avaleno anu kiꞌneno Gotifeꞌmo hao ke hetenoꞌaeꞌmo, \q1 \v 29 Ala kava nene, Naha paiꞌnana gemo hemenimo ago alika afole aika ateꞌnanaꞌmofeꞌmo aliꞌyakamo neꞌaluva vekamoꞌnaeꞌmo kaipamoꞌmo falu huꞌnisigeka aliꞌyakamo ataleka eno, huka naha paigane. \v 30-31 Muki nofi vayaꞌai apaulagaleꞌmo apakufamo alino katino apatesiya vekamo ago alika afole aika ateꞌnanageꞌnaeꞌmo naulagafatiꞌmo ageꞌnovaꞌmofeꞌmo hemenimo afaꞌa faliguve. \v 32 Agaemo ha le yakana huno maiꞌneno mago alu nofi vayaꞌaitegamo aeno ha lesigeꞌapaeꞌmo ageꞌa aeto hugae. Ani kava huno Isaleli vayakamo ala apakiꞌapimo apamigiye, \m huno huꞌniye. \v 33 Itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo ani gemo afiteꞌanaeꞌmo lusi kava huꞌana hanau aiꞌnaꞌae. \v 34 Simiyoniꞌa, Gotiꞌmo lapa maeno, huno huteno itaꞌamoꞌmo Maliyafeꞌmo, Afiyo, mago vayaꞌamogimo geꞌamo oꞌafiꞌa ataleꞌa asagauꞌa aige mago vayaꞌamogimo geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo he tiꞌa maige hisayafeꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniye. Agaemo Gotitegatiꞌmo alagena yakana huno alino apave lisigeꞌapaeꞌmo apaini huꞌa atesagenoꞌaeꞌmo \v 35 asole vayaꞌai apaipa apakesafiꞌmo haneꞌniya kavaꞌmo alino afole aino ategaiye. Naipemoꞌmo kaipafiꞌmo aesigeno kagafu kigiye, huno ha paiꞌniye. \p \v 36 Mago anekalomoꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya anekalomo agiꞌamo Anaꞌmo maiꞌniye. Ana afoꞌamo agiꞌamo Fanuvelaꞌmo Asa nofi vayapati vekamo maiꞌniye. Ani a kanomo veleꞌmo seveniꞌa kafugamo maiꞌnigeno anauꞌamoꞌmo ago faliꞌniya afinatetiꞌmo kogu a kanomo maime maime eno 84ꞌa kafugamo maiꞌniye. \v 37 Muki afinaꞌmo alopa mono nopiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo muki netepiꞌe hanipiꞌeꞌmo Gotifeꞌmo mono huge nunumuꞌmo huge neꞌyaꞌmo mo sige huno maiꞌniye. \v 38 Ani afinaꞌmo Yesuꞌe itaꞌafoꞌalaꞌmoganiꞌeꞌmo apakaetegamo eno Gotifeꞌmo hao ke hetenoꞌaeꞌmo mafaꞌneꞌaeꞌmo ava gemo hunoꞌaeꞌmo Yulusalemu vayaꞌai apakufamo alino katino apateteno hatu maeno apatesiyafeꞌmo agava maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌniye. \v 39 Muki keꞌaepa geꞌamo alagi akame huꞌana huteꞌanaeꞌmo koꞌanilegamo Galeliya kotega Nasalasa taonifiꞌmo uꞌnae. \v 40 Ani mafaꞌnemo ko sino alopa hetenoꞌaeꞌmo lokiya vaino maiꞌniye. Gotiꞌa alagepa huno ha maeꞌnigeno alagepa huno afiteno ageꞌnigeno alagepa aipa agesa afole aiꞌniye. \s1 Yesuꞌa neya mafaꞌnemoꞌmo alopa mono nopiꞌmo haino maiꞌniya gemae \p \v 41 Yesu itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo hopa Pasova afinaꞌmo muki kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo haiꞌnaꞌae. \v 42 Yesuꞌa tuolofuꞌa kafugamo maiꞌnigeꞌa hopa afinaꞌmo nehaya agufa kavaꞌmo huꞌa halate Yulusalemu taonifiꞌmo haiꞌnae. \v 43 Hopa afinaꞌmo hano hutegeno Yesuꞌa ataleno oꞌuno ani taonifiꞌmo maiꞌniyaꞌmonanafa Yosefeꞌe Yesu itaꞌamoꞌeꞌmo, ani taonifiꞌmo maiꞌnegaiye, huꞌana anakesa oꞌafiꞌana ago ataleꞌana uꞌnaꞌae. \v 44 Laꞌao vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa uꞌnegae, huꞌana anakesa afiteꞌana muki neteꞌe uneꞌeꞌmo kategamo uteꞌanaeꞌmo aepa faiꞌana anao vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌana apafi ge apafi ge huꞌana kahauya hume hume uꞌnaꞌae. \v 45 Oꞌageꞌana halate aiꞌana atagi neꞌana Yulusalemu taonifiꞌmo uꞌana kahauya huꞌnaꞌae. \v 46 Loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo kahauya huꞌnaꞌana alagi oꞌageꞌana kahauya huꞌana agaꞌana Yesuꞌa alopa mono nopiꞌmo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌeꞌmo fai maiꞌneno huꞌnaya gemo afige loka huno apafi ge huno maiꞌnigeꞌana ageꞌnaꞌae. \v 47 Huꞌniya gemo afiꞌnaya vayaꞌmogi, alagepa huno afiteno geꞌapileꞌmo alagepa huno aeno atagaina huno hapa nepaiye, huꞌa huteꞌa hapau aiꞌnae. \v 48 Itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo ageteꞌanaeꞌmo hanau aiteꞌana itaꞌamoꞌmo, mafaꞌneꞌnimogae, huno, na kava higeka laꞌagaetegamo ani kavaꞌmo huꞌnane. Afokamoꞌe nagaeꞌeꞌmo laꞌaipamoꞌmo kana huꞌnigetaꞌa kagaefeꞌmo kahauya nehuꞌae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 49 Na kava higetanaeꞌmo nagaefeꞌmo kahauya nehaꞌae. Afoꞌnimo aliꞌyaꞌamo alisuva kavafeꞌmo lanakesa oꞌafiꞌnaꞌafiye, huno hana paiꞌniyaꞌmonanafa \v 50 ani gemo aepaꞌamo alagepa huꞌana oꞌafiꞌnaꞌae. \v 51 Inagi anakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa lamiꞌa Nasalasa taonifiꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa muki afinaꞌmo itaꞌafoꞌalaꞌmogani geꞌanimo akame huno maiꞌniye. Itaꞌamoꞌmo muki ani kavaꞌmo huꞌniya kavafeꞌmo agesa afiteno aipafiꞌmo alino maleꞌniye. \v 52 Yesuꞌa ko sitenoꞌaeꞌmo magoꞌe huno alagepa huno afiꞌniye. Gotiꞌe vayaꞌamogiꞌeꞌmo magoꞌe huꞌa amuse huꞌa ateꞌnae. \c 3 \s1 Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 3:1-12; Mk 1:2-8; Yo 1:19-28) \p \v 1 Taipiliyasi Sisaꞌa hogote vekamo muki vayaꞌaiteꞌmo fifitiniꞌa kafugamo yagaino apateꞌnigeno Ponitiyasi Pailatiꞌa Yutiya kotega vayaꞌaiteꞌmo yagaino apateꞌnigeno Helotiꞌa Galeliya kotega vayaꞌaiteꞌmo yagaino apateꞌnigeno nepuꞌamoꞌmo Filipiꞌa Ituliya kotega vayaꞌaiteꞌe Talekinaitasi kotega vayaꞌaiteꞌeꞌmo yagaino apateꞌnigeno Laiseniyasiꞌa Amilini kotega vayaꞌaiteꞌmo yagaino apateꞌniye. \v 2 Anasiꞌe Kaiyafasiꞌeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌana neꞌapataꞌageno Yoniꞌa Sekalaiyasi mafaꞌnemoꞌa kaꞌme kotegamo uno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Goti geꞌamo aipafiꞌmo afole aiꞌniye. \v 3 Agaemo Yoneni aniꞌmo haneꞌniya haopalega umenitata huno, lapaipamo alitapa afe letetapa aniꞌmo falegenoꞌao Gotiꞌa hosu kavatapimo alino ataleno, huno aeno hakalo huno hapa paige hapa paige huno maiꞌniye. \v 4 Ani kavatefeꞌmo Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo, \q1 mago vekamoꞌa kaꞌme kotegatiꞌmo alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Ala kava neꞌmo kaꞌmo valita atetetapa alitapa alagepa hutapa ateyo. \v 5 Alopa aveꞌe aise aveꞌeꞌmo kafitapa anaku paetalegeno eminesigetapa kalokalopafiꞌmo aetapa ati kaeyo. Kayagiꞌnisiya kaꞌmo alitapa api aitapa ateyo. Haite lamite huꞌnisiya kaꞌmo alitapa kanale hutapa ateyo. \v 6 Inagi muki ma mopafi vayaꞌmogi agesayana Gotiꞌa vayaꞌamogi apakufamo alino katino apatesigeꞌa agegae, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \p \v 7 Asole vayaꞌmo Yoniꞌa aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo agaetegamo ete ete huꞌnageno Yoniꞌa, hosu nagaloꞌyavemo mafaꞌne anagaꞌamogitapae, Ina laꞌmo, Gotiꞌa aipamo neleyanageno lapamagisiyategatiꞌmo afaꞌa ataletapa lapaune hegae, huno lapa paiꞌniye, huno apafi geꞌniye. \v 8 Magoꞌe gemo hunoꞌaeꞌmo, lapaipamo alitapa afe leꞌnisayana ani kavatapiletiꞌmo alagepa kavaꞌmo alitapa lave liyo. Emalehamuꞌa laginago vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo alagepa huta maigune, hutapa lapakesa oꞌafiyo. Gotiꞌa mani yafafeꞌmo ha paisigeno Emalehamu aginagoꞌamo afaꞌa alino hamaleno apategaiye. \v 9 Hemenimo koꞌnemo alagi alo huno alinineno yosa aepaleꞌmo yosamo heꞌya aisiyafeꞌmo maleꞌniye. Muki alagepa alagamo noꞌaeya yosamo heꞌya aiteꞌa aliꞌa atafiꞌmo yaga auꞌa nekae, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi, lagaemo haiya agufa kavaꞌmo hugune, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 11 lole siotimo aliꞌnisiya vekamoꞌmo mago oꞌaliꞌnisiya vekamo afaꞌa amino. Neꞌyaꞌmo aliꞌnisaya vayaꞌmogimo ani kavakeꞌmo huꞌa apamiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 12 Takesi monimo neꞌaliya vayaꞌmo aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo eꞌa, Tisao, huꞌa, lagaemo haiya agufa kavaꞌmo hisune, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 13 Gamani vayaꞌmogimo aliyo huꞌa lapa paiꞌnisaya agufa monimo alitetapa fiku magoꞌe monimo oꞌaliyo, huno hapa paiꞌniye. \v 14 Mago ami vayaꞌmogimo, lagaeꞌeꞌmo haiya agufa kavaꞌmo hisune, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, vayaꞌmo oꞌapamagitapa kumayaꞌmo oꞌaliyo. Aigofe geletiꞌmo agoti hutapa oꞌapateyo. Miyatapigeꞌmo alitetapa lapaipamoꞌmo falu hino, huno hapa paiꞌniye. \p \v 15 Muki vayaꞌmogi agava maiꞌnayaꞌmofeꞌmo, ani vekamo Kalaisi vekamo maiꞌnifi oꞌmaiꞌniye, huꞌa apaipafiꞌmo apakesa afiꞌnae. \v 16 Apakesa neꞌafigeno Yoniꞌa, nagae nakamemo huno esiya vekamo ayamufaꞌamoꞌmo nagae nayamufamo ago aeno naga seno maiꞌniye. Ina agufa vekamo maiꞌnovanageꞌna suꞌmo nofiꞌamo afaꞌa hakalu osegauve. Nagaemo aniꞌaletikeꞌmo faleꞌna nelapatovanageno agaemo aote Aunemeꞌaletiꞌe ataletiꞌeꞌmo faleno lapategaiye. \v 17 Sipetiꞌamo ayapiꞌmo aliꞌniyanageno viti alaga neꞌyaꞌmo faino kateno atalesigeno haiteno mopafiꞌmo asagauno aisigeno neꞌyaꞌageꞌmo alino anupa huno noꞌafiꞌmo maleteno haleti yaꞌamo yu oseno neleya atafiꞌmo alino kaegaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 18 Yoniꞌa muki vayaꞌai apaipa apakesa alino he tino atesiyafeꞌmo magoꞌe huno alagepa faigoko gemo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. \p \v 19 Hapa paiꞌniyaꞌmonanafa Helotiꞌa yagaino neꞌapateya vekamoꞌmo hosu kavaꞌmo magoꞌe magoꞌe huno huꞌnigeno Yoniꞌa ge hauꞌniye. Helotiꞌa nepuꞌamo aꞌmo Helotiyasiꞌmo aliꞌniya kavaꞌe muki hosu kavaꞌaleꞌefeꞌmo Yoniꞌa ge hauꞌniyaꞌmofeꞌmo kalavusi huno ateꞌniye. \v 20 Hosu kavaꞌmo hume hume enoꞌaeꞌmo magoꞌe huno lusi hosu kavaꞌmo huno Yoniꞌa kalavusi huno ateꞌniye. \s1 Yoniꞌa Yesuꞌmo aniꞌmo faleno ateꞌniya gemae \r (Mt 3:13-17; Mk 1:9-11) \p \v 21-22 Yoniꞌa kalavusi osuꞌnenoꞌaeꞌmo hogoteno muki vayaꞌmo aniꞌmo faleno apateteno Yesuꞌeꞌmo aniꞌmo faleno ateꞌnigeno Yesuꞌa nunumuꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo kokuꞌnaꞌmo halo aiꞌnigeno aote Aunemeꞌamo agufaꞌamo mago namamo kaugoꞌyavegana huno agaetegamo emineꞌniye. Kokuꞌnapatiꞌmo mago gemo ha painoꞌaeꞌmo, nahau nayamopafiꞌmo neꞌnahaiya mafaꞌneꞌnimo maiꞌnanageꞌnaeꞌmo naipamoꞌmo kanale huꞌna nekatove, huno ha paiꞌniye. \s1 Yesu aginago vayaꞌai apakiꞌapimo haneꞌniye \r (Mt 1:1-17) \p \v 23 Yesuꞌa aliꞌyaꞌamo aepa faino aliꞌniya kafugamo tetiꞌa agufa kafugamo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo vayaꞌmogimo huꞌapaeꞌmo Yosefe mafaꞌneꞌamae, huꞌa huꞌnae. Yosefe afoꞌamoꞌmo Hilaiꞌae. \v 24 Hilai afoꞌamoꞌmo Matatiꞌae. Matati afoꞌamoꞌmo Livaiꞌae. Livai afoꞌamoꞌmo Melikaiꞌae. Melikai afoꞌamoꞌmo Yanaiꞌae. Yanai afoꞌamoꞌmo Yosefeꞌae. Yosefe afoꞌamoꞌmo Matataiyasiꞌae. \v 25 Matataiyasi afoꞌamoꞌmo Emosiꞌae. Emosi afoꞌamoꞌmo Neyamuꞌae. Neyamu afoꞌamoꞌmo Esilaiꞌae. Esilai afoꞌamoꞌmo Nagaiꞌae. Nagai afoꞌamoꞌmo Meyatiꞌae. Meyati afoꞌamoꞌmo Matataiyasiꞌae. \v 26 Matataiyasi afoꞌamoꞌmo Simeniꞌae. Simeni afoꞌamoꞌmo Yosekiꞌae. Yoseki afoꞌamoꞌmo Yonaꞌae. Yona afoꞌamoꞌmo Yoꞌananiꞌae. \v 27 Yoꞌanani afoꞌamoꞌmo Lesaꞌae. Lesa afoꞌamoꞌmo Selamameliꞌae. Selamameli afoꞌamoꞌmo Siyalitiyeliꞌae. Siyalitiyeli afoꞌamoꞌmo Nelaiꞌae. \v 28 Nelai afoꞌamoꞌmo Melokaiꞌae. Melokai afoꞌamoꞌmo Eꞌnaiꞌae. Eꞌnai afoꞌamoꞌmo Kosamuꞌae. Kosamu afoꞌamoꞌmo Elimenamuꞌae. Elimenamu afoꞌamoꞌmo Eyaꞌae. Eya afoꞌamoꞌmo Yosuvaꞌae. \v 29 Yosuva afoꞌamoꞌmo Eliesaꞌae. Eliesa afoꞌamoꞌmo Yolimiꞌae. Yolimi afoꞌamoꞌmo Matatiꞌae. Matati afoꞌamoꞌmo Livaiꞌae. Livai afoꞌamoꞌmo Simiyoniꞌae. \v 30 Simiyoni afoꞌamoꞌmo Yutaꞌae. Yuta afoꞌamoꞌmo Yosefeꞌae. Yosefe afoꞌamoꞌmo Yonamuꞌae. Yonamu afoꞌamoꞌmo Elaiyakimiꞌae. \v 31 Elaiyakimi afoꞌamoꞌmo Menaꞌae. Mena afoꞌamoꞌmo Matataꞌae. Matata afoꞌamoꞌmo Netaniꞌae. Netani afoꞌamoꞌmo Neviniꞌae. \v 32 Nevini afoꞌamoꞌmo Yesiꞌae. Yesi afoꞌamoꞌmo Oꞌmetiꞌae. Oꞌmeti afoꞌamoꞌmo Movasiꞌae. Movasi afoꞌamoꞌmo Salimoniꞌae. Salimoni afoꞌamoꞌmo Nasoniꞌae. Nasoni afoꞌamoꞌmo Aminanapuꞌae. \v 33 Aminanapu afoꞌamoꞌmo Animilaꞌae. Animila afoꞌamoꞌmo Anaiꞌae. Anai afoꞌamoꞌmo Hesiloniꞌae. Hesiloni afoꞌamoꞌmo Pelesiꞌae. Pelesi afoꞌamoꞌmo Yutaꞌae. \v 34 Yuta afoꞌamoꞌmo Yekopuꞌae. Yekopu afoꞌamoꞌmo Aisikiꞌae. Aisiki afoꞌamoꞌmo Emalehamuꞌae. Emalehamu afoꞌamoꞌmo Telaꞌae. Tela afoꞌamoꞌmo Nehoꞌae. \v 35 Neho afoꞌamoꞌmo Selakiꞌae. Selaki afoꞌamoꞌmo Liyuꞌae. Liyu afoꞌamoꞌmo Pelekiꞌae. Peleki afoꞌamoꞌmo Imaꞌae. Ima afoꞌamoꞌmo Silaꞌae. Sila afoꞌamoꞌmo Kenaniꞌae. \v 36 Kenani afoꞌamoꞌmo Afakasatiꞌae. Afakasati afoꞌamoꞌmo Semiꞌae. Semi afoꞌamoꞌmo Noaꞌae. Noa afoꞌamoꞌmo Lemekiꞌae. \v 37 Lemeki afoꞌamoꞌmo Metusalaꞌae. Metusala afoꞌamoꞌmo Inokiꞌae. Inoki afoꞌamoꞌmo Yeletiꞌae. Yeleti afoꞌamoꞌmo Mahalaliꞌae. Mahalali afoꞌamoꞌmo Kenaniꞌae. \v 38 Kenani afoꞌamoꞌmo Inosiꞌae. Inosi afoꞌamoꞌmo Setiꞌae. Seti afoꞌamoꞌmo Atamuꞌae. Gotiꞌa Atamuꞌmo alo huno ateꞌniyaꞌmofeꞌmo Atamuꞌa afoꞌamoꞌmo Gotiꞌae. \c 4 \s1 Sataniꞌa Yesuꞌmo amalageka huꞌniya gemae \r (Mt 4:1-11; Mk 1:12-13) \p \v 1-2 Aote Aunemeꞌamoꞌmo Yesu aipafiꞌmo haino havai teꞌnigeno Yesuꞌa Yoneni anipatiꞌmo ataleno uꞌniye. Aote Aunemeꞌamoꞌmo avalelino uno kaꞌme kotega ateꞌnigeno fotiꞌa afinaꞌmo uneno huno maiꞌnigeno Sataniꞌmo amalageka huꞌniye. Fotiꞌa afinaꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌnigeno aga teꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 3 Sataniꞌa, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanaꞌmoꞌmo mani yafafeꞌmo ha paigenoꞌao peleti mayamo alino hamaleno, huno ha paiꞌnigeno \v 4 Yesuꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 vayaꞌmogimo peleti mayaꞌagekeꞌmo nesayana alagepa huꞌa oꞌmaigayaꞌmonanafa muki gemo Gotiꞌa avayafatiꞌmo huꞌniya gemo afiteꞌapaekeꞌmo alagepa huꞌa maigae, \m huno huꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 5 Sataniꞌmo avalelino haino malage huno muki ma mopafi alaꞌapimo maiꞌneꞌa yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai koꞌmo alino ave liꞌniye. \v 6 Inagi Sataniꞌmo, muki ageꞌnana yaꞌamo alino namiꞌnigeꞌna aliteꞌna neꞌyagauvanageꞌna mago vekamo aliꞌna amiguve huꞌna hisuvana afaꞌa aliꞌna amiguve. Muki kotegamo yagaisanafeꞌmo muki konali yaꞌapimo aliꞌna kamisugeka aligane. \v 7 Inagi nagaefeꞌmo mono hisanaꞌmoꞌmo muki yaꞌamo kagaika yaꞌmo hanegaiye, huno ha paiꞌniye. \v 8 Yesuꞌa, Sataniyo, ekuka nakamelagamo maiyo. Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmo Gotitapimofekeꞌmo mono hutetapa agaiꞌa magokeꞌageꞌmo akame hiyo, \m huno huꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 9 Sataniꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo avalelino uno alopa mono noꞌmo yatala noꞌmo nokatoꞌmuleꞌmo avalelino haino ateꞌnenoꞌaeꞌmo, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnisanaꞌmoꞌmo mopafiꞌmo aeka hailo huka asagauka aiyo. \v 10-11 Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmoꞌa enisole vayaꞌaeꞌmo, yagaitapa ateyo, huno hapa paisigeꞌa yagaiꞌa kateꞌa apayatetiꞌmo katafausageno yafaꞌmoꞌa kaiyafiꞌmo okahaegaiye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye, huno ha paiꞌnigeno \v 12 Yesuꞌa, Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it Ala kava neꞌmo Gotitapimofeꞌmo amalageka osiyo, huno huꞌniye,\it* huno ha paiꞌniye. \v 13 Sataniꞌmo alu ge alu gemo huno amalageka huno hano hutenoꞌaeꞌmo, alu afinaꞌmo halate eꞌna amalageka huguve, huno agesa afiteno ataleno uꞌniye. \s1 Yesuꞌa aliꞌyaꞌamo aepa faino aliꞌniya gemae \r (Mt 4:12-17; Mk 1:14-15) \p \v 14 Goti Aunemeꞌamoꞌmo Yesuꞌa lokiya vaino ateꞌnigeno halate aino atagi neno Galeliya kotega uꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo ava gemo huꞌnaya gemo muki Galeliya haopalegamo maiꞌnaya vayaꞌmogi afiꞌnae. \v 15 Agaemo Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo alino apaya maleꞌnigeꞌapaeꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌnae. \s1 Nasalasa taonifi maiꞌnaya vayaꞌmogi Yesuꞌmo apakameꞌyamo amiꞌnaya gemae \r (Mt 13:53-58; Mk 6:1-6) \p \v 16 Yesuꞌa Nasalasa taonifiꞌmo maiꞌneno ko siꞌniya taonifiꞌmo uno Sapati afinaꞌmo nehiya agufa kavaꞌmo huno mono nopiꞌmo haino maiꞌnenoꞌaeꞌmo Goti mukufi gemo lekana paisiyafeꞌmo he tiꞌniye. \v 17 Mago vekamoꞌmo Aiyeyaꞌa Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya mukumo alino amiꞌnigeno alino vakaleno kahauya huno ageteno lekana painoꞌaeꞌmo, \q1 \v 18 Agaemo kagemi yaꞌmo oꞌaliꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo alagepa faigoko gemo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paisuvafeꞌmo uvelimo ago faleno nateꞌniyaꞌmofeꞌmo Ala kava neꞌmo Aunemeꞌamo emineno nagaeteꞌmo maiꞌniye. Agaemo alino nateꞌnigeꞌna eꞌna yulagefa neꞌaiya vayaꞌaina aliꞌna alagepa huꞌna apatege kalavusifi maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, hatu maeꞌna lapateꞌnove, huꞌna hapa paige apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌaifeꞌmo, agetapa ayakeyo, huꞌna hapa paige aliꞌa afepi apateteꞌa huꞌa apami neꞌmalaya vayaꞌmo hatu maeꞌna apatege \v 19 Ala kava neꞌmo alagepa afinaꞌamo afole aiꞌniye, huꞌna hapa paige hisuvafeꞌmo Goti Aunemeꞌamoꞌmo alino nateꞌnigeꞌna eꞌnove, huno huꞌniye, \m huno lekana paiꞌniye. \v 20 Lekana paino hano huteno ani mukumo aino akaniteno mono nopiꞌmo aliꞌya neꞌaliya vekamo halate amiteno fai maiꞌniye. Mono nopiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo aulu haeꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 21 hemenimo Goti mukufi gemo afiꞌnaya gemo ago afole aiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 22 muki vayaꞌmogimo fiku hapa maeno neꞌapamiya gemo avayafatiꞌmo huꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌapaeꞌmo, Yosefe mafaꞌnemo oꞌmaiꞌnifi, huꞌa huꞌnae. \v 23 Yesuꞌa, ago afiꞌnovana lapakinago vayaꞌai gefatiꞌmo aetapa kalafefa gemo hutapa naha paitapaeꞌmo, Lota vekae, kagaikamo alika alagepa huka kato. Kapeneyamu taonifiꞌmo huꞌnana agufa kavaꞌmo mani nokaleꞌmo huvo, hutapa naha paigae. \v 24 Lama gemo lapa nepauve, Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo afole aiꞌnaya koteꞌmo uꞌnageꞌapaeꞌmo vayaꞌapimogi amuse huꞌa noꞌapatae. \v 25 Geꞌnimo afiyo. Ilaiyaꞌa maiꞌniya afinaꞌmo loleꞌe magoꞌe kafugaꞌe sigisiꞌa kai leꞌeꞌmo ko oꞌaiꞌnigeꞌapaeꞌmo muki aupilagamo neꞌyafeꞌmo kafu huꞌnaya afinaꞌmo afole aiꞌniye. Ani afinaꞌmo muki kogu aꞌneꞌamo Isaleli kotegamo maiꞌnayaꞌmonanafa \v 26 Gotiꞌa Ilaiyaꞌmo alino ateꞌnigeno Sitoni kotega Salefeti taonifiꞌmo magoke kogu ategamo uꞌniye. \v 27 Ilaisaꞌa maiꞌnigeꞌapaeꞌmo Isaleli kotegamo muki lepalosi yaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmonanafa Ilaisaꞌa Siliya kotega maiꞌniya vekamo agiꞌamo Nemenikeꞌmo alino alagepa huno ateꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌa, \v 28 afiteꞌapaeꞌmo lusi kava huno apaipamo leꞌniye. \v 29 Apaipamo leꞌnigeꞌapaeꞌmo he tiꞌa aliꞌa hafaitalageno ataleno neꞌvigeꞌapaeꞌmo uꞌa avaleliꞌuꞌa haiꞌa ani taonimo ki maleꞌnaya aveletiꞌmo mulifilaga aliꞌa agoꞌya faiꞌa atalesayafeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa \v 30 apakae folagapatiꞌmo ago faino kasalo paetaleno uꞌniye. \s1 Yesuꞌa mago vekamo aipafatiꞌmo hosu aune vekamo alino hafaino ataleꞌniya gemae \r (Mk 1:21-28) \p \v 31 Yesuꞌa Galeliya kotega Kapeneyamu taonifiꞌmo lamino Sapati afinaꞌmo mono nopiꞌmo haino alino apaya maleꞌniye. \v 32 Alaꞌapimo yagaino neꞌapateya vekagana huno himamuꞌaletiꞌmo alino apaya maleꞌnigeꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. \v 33 Mago vekamo aipafiꞌmo hosu aune vekamo maiꞌniya vekamo mono nopiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo alopa gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \v 34 ae, huno, Nasalasa vekamo Yesuo, lagaetegamo na agufa kava hisanafeꞌmo eꞌnane. Alika hano huka latesanafeꞌmo eꞌnapiye. Ago kageꞌnovana Goti aote vekaꞌamo maiꞌnane, huno ha paiꞌniye. \v 35 Yesuꞌa ge hautenoꞌaeꞌmo, ge osuꞌneka aipafatiꞌmo emikeno, huno ha paiꞌnigeno hosu aune vekamoꞌa vayaꞌai folagapiꞌmo alino agoꞌya faino ataleteno ago ateno uꞌniye. Agufamo alino hosu huno oꞌateꞌnigeno afaꞌa maiꞌniye. \v 36 Ageteꞌapaeꞌmo muki vayaꞌamogimo hapau aiꞌnae. Apakaemo, ani agufa gemo na agufa gemo huꞌniye. Alaꞌapimo yagaino neꞌapateya vekamo maiꞌnegekana huno lokiya himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaifeꞌmo, emiteyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo emi eꞌa neꞌvae, huꞌa huꞌnae. \v 37 Yesufeꞌmo ava gemo muki haopalegamo aino atagu faeno uneno huꞌniye. \s1 Yesuꞌa alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino alagepa huno apateꞌniya gemae \r (Mt 8:14-15; Mk 1:29-31) \p \v 38 Yesuꞌa mono nopatiꞌmo laminoꞌaeꞌmo Saimoni nopiꞌmo haiꞌniye. Saimoni ayemoꞌamoꞌmo amuko kaita hauꞌnigeno havaeno maiꞌniye. Apakaemo Yesufeꞌmo, alika alagepa huka ato, huꞌa ha paiꞌnae. \v 39 Uno agenopalegamo he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, hano hino, huno ha paiꞌnigeno amuko hauꞌniya yaꞌamo hano huꞌnigeno malage huno he tino uno neꞌyaꞌmo alo huno apateꞌniye. \v 40 Yegemo lamino falegefe huꞌnigeꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi kaita hapauꞌniya vayaꞌmo Yesutegamo apavaleliꞌa eꞌnae. Agaemo muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌneno alino alagepa huno apateꞌniye. \v 41 Inagi hosu apaune vayaꞌmo asole vayaꞌai apaipafatiꞌmo emi eꞌapaeꞌmo, Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnane, huꞌa alopa gefatiꞌmo huꞌnae. Kalaisi vekamo maiꞌniye, huꞌa ago ageꞌnayaꞌmofeꞌmo Yesuꞌa, ge osutapa afa maiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Yu vayaꞌai kotegamo umenitata huno Goti geꞌamo aeno hakalo huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mk 1:35-39) \p \v 42 Kotilamiyapiꞌmo taonifatiꞌmo ataleno uno vayaꞌmo oꞌmaiꞌnaya kotegamo maiꞌnigeꞌapaeꞌmo kahauya hume hume uꞌa ageꞌa avateteꞌapaeꞌmo apataleno oꞌusiyafeꞌmo atafauꞌnae. \v 43 Huꞌnayaꞌmonanafa agaemo, nagaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo alagepa gemo uꞌna alu taonifi alu taonifiꞌmo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paisuva gemo haneꞌniye. Ani kavaꞌmo hisuvafeꞌmo alino nateꞌnigeꞌna emiꞌneꞌnove, huno hapa paiteno \v 44 apataleno uno Yutiya kotega mono nokopiꞌmo haino aeno hakalo huno hapa paimale hapa paimale huno uneno huno maiꞌniye. \c 5 \s1 Mago vayaꞌmogi aliꞌya yaꞌapimo atale eꞌa Yesuꞌa akame huꞌa uꞌnaya gemae \r (Mt 4:18-22; Mk 1:16-20) \p \v 1 Yesuꞌa mago afinaꞌmo ani kotuꞌmo agiꞌamo Genesaleti ani kotuteꞌmo he tino maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogimo Goti geꞌamo afisayafeꞌmo eꞌa maleꞌa apaliꞌnae. \v 2 Agaemo ageyana lole sipilaꞌmo ani agiꞌnaleꞌmo haneꞌnaꞌageno ageꞌniye. Noyame neꞌaliya vayaꞌmo sipifatiꞌmo ataleꞌa lamiꞌa umeniꞌapimo sese huꞌa maiꞌnae. \v 3 Yesuꞌa Saimoni sipifiꞌmo haino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, aiseꞌamo afaꞌa faika agoꞌya failika ugapiye, huno afi geꞌnigeno aeno agoꞌya failino uꞌniye. Yesuꞌa sipifiꞌmo fai maiꞌnenoꞌaeꞌmo alino apaya maleꞌniye. \p \v 4 Hapa paino hano huteno Saimonifeꞌmo, ani folagapiꞌmo uka umenimo alitapa anipiꞌmo yaga au maleꞌnetapa noyamemo aliyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 5 Tisao, muki haniꞌilagamo umeni maleꞌnonana mago noyamemo oꞌaliꞌnonaꞌmonanafa gekamo afiteꞌna umenimo anipiꞌmo aliꞌna yaga auꞌna malegauve, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 6 umenimo aliꞌa anipiꞌmo yaga au maleꞌnagenoꞌaeꞌmo asole noyamemo eꞌa haiꞌa havai teꞌnageno umeniꞌapimo aino kapalu aegefeꞌmo huꞌniye. \v 7 Aino kapalu aegefeꞌmo huꞌnigeꞌapaeꞌmo alu sipifiꞌmo apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo apayaku aiꞌa ge huꞌnageꞌa eꞌnageꞌapaeꞌmo lole sipifiꞌmo noyamemo aliꞌa vayu huꞌa maleꞌnageꞌana lole sipilaꞌmo aeꞌana lapanegefe huꞌnaꞌae. \v 8 Saimoni Pitaꞌa ani kavaꞌmo ageteno Yesu aiyafiꞌmo agoꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, hosu vekamo maiꞌnovanagi nataleka uvo, huno ha paiꞌniye. \v 9 Lusi kava huno hau aiꞌniyaꞌmofeꞌmo ani gemo ha paiꞌniye. Asole noyamemo aliꞌnayaꞌmofeꞌmo Saimoniꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo hapau aiꞌnae. \v 10 Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo Saimonigiꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliꞌa vekalaꞌmoganiꞌeꞌmo ani kava huꞌana hanau aiꞌnaꞌae. Yesuꞌa Saimonifeꞌmo, ani kavafeꞌmo koli osuvo. Noyamemo neꞌalina kava huka vayaꞌmo apavalelika nagaetegamo egane, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 11 lole sipilaꞌmo alini eꞌa ani agiꞌnaleꞌmo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo muki yaꞌapimo ataleꞌa akame huꞌa uꞌnae. \s1 Yesuꞌa lepalosi yaꞌmo hauꞌniya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mt 8:1-4; Mk 1:40-45) \p \v 12 Yesuꞌa mago taonifiꞌmo maiꞌnigenoꞌaeꞌmo mago vekamo lusi kava huno lepalosi yaꞌmo hauꞌniya vekamoꞌmo eno Yesuꞌmo agetenoꞌaeꞌmo augosalegatiꞌmo agoꞌya faiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, kahao ke hovanagi, kahauꞌnisiyana afaꞌa alika alagepa huka nategane, huno ha paiꞌnigeno \v 13 ayaꞌmo aeno hayo huno agufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, nahauꞌniyanagi kagufalafaꞌmo alino hamaleno, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo lepalosi yaꞌmo hauꞌniya yaꞌamo hano huꞌniye. \v 14 Yesuꞌa, mago vekaeꞌmo uka ha opaika mono huno neꞌapateya vekalegageꞌmo uka kagufamo alika aveligeno kageno alagepa hino. Alika apavelisanageꞌa vayaꞌmogi agesayafeꞌmo Moseseꞌa hiyo, huno huꞌniya ofalinimo kagufalafaꞌmo alino hamaleꞌniya kavatefeꞌmo ofalinimo amiyo, huno ha paiꞌniye. \v 15 Huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa Yesufeꞌmo ava gemo magoꞌe magoꞌe huno aino atagu faeno uneno huꞌnigeꞌapaeꞌmo muki asole vayaꞌmogimo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo kaita hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatesiyafeꞌmo Yesutegamo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. \v 16 Maiꞌnayaꞌmonanafa muki afinaꞌmo apataleno uno kaꞌme kotegamo nunumuꞌmo hutale hutale huno maiꞌniye. \s1 Yesuꞌa kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mt 9:1-8; Mk 2:1-12) \p \v 17 Mago afinaꞌmo Yesuꞌa mago nopiꞌmo haino alino apaya neꞌmalegeꞌapaeꞌmo Falasi vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa Galeliya kotegatiꞌmo muki taoniꞌafatiꞌmo ege Yutiya kotegatiꞌmo muki taoniꞌafatiꞌmo ege Yulusalemu taonifatiꞌmo ege huꞌa eꞌa Yesu haopaleꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnae. Yesuꞌa Ala kava neꞌmo himamuꞌamo aliꞌnenoꞌaeꞌmo alino alagepa huno apateꞌniye. \v 18 Mago vayaꞌmogimo kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekamo hiꞌyopamo maleꞌa alini eꞌa Yesu haopaleꞌmo atesayafeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa \v 19 nopiꞌmo ago kili paeꞌnageꞌa alini haisaya kaꞌmo ohaneꞌniye. Nokatoꞌmuleꞌmo alini haiꞌa aliꞌa akai maleꞌneꞌapaeꞌmo hiꞌyopa kayoteꞌmo nofi aeteꞌa alineꞌa atalageno Yesuꞌa maiꞌniya folagapiꞌmo emineꞌniye. \v 20 Apakeyana apakesa afiꞌa fatago huꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, Veꞌnimo, huno, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 21 keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani gemo afiteꞌapaeꞌmo, ani vekamo ina laꞌae. Gotifeꞌmo huno faipa huno neꞌate. Gotikeꞌmo vayaꞌai hosu kavaꞌapimo afaꞌa alino atalegaiye, huꞌa apaipafiꞌmo apakesa afiꞌnae. \v 22 Yesuꞌa apaipafiꞌmo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo ani agufa lapakesa neꞌafiye. \v 23-24 Haiya agufa gemo lokiya gemo ohaneꞌniye. Hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huꞌna ha paiꞌnova gemo lokiya gemo ohaneꞌnifi, he tika uvo, huꞌna ha paisuva gemo lokiya gemo ohaneꞌniye, huno apafi genoꞌaeꞌmo, Vemo Mafaꞌnemoꞌa ma mopafiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alino atalesiya himamuꞌamo alino lapave ligiye, huno hapa paiꞌniye. Inagi Yesuꞌa kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo, kaha nepauve, he tika yakaikonakamo aliteka nokalega uvo, huno ha paiꞌnigeno \v 25 apaulagaleꞌmo malage huno he tino yakaikonaꞌamo aliteno noꞌalega neꞌunoꞌaeꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga hume asaga hume uꞌniye. \v 26 Muki vayaꞌamogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa atete atete huteꞌapaeꞌmo, hemenimo aeto agufa alagepa kavaꞌmo agone, huꞌa huꞌnae. \s1 Yesuꞌa Livaifeꞌmo, eka nakame huvo, huno ha paiꞌniya gemae \r (Mt 9:9-13; Mk 2:13-17) \p \v 27 Huteno Yesuꞌa taonimo ataleno neꞌunoꞌaeꞌmo ageyana mago vekamo takesi moni neꞌaliya vekamo agiꞌamo Livaiꞌa takesi monimo neꞌaliya nopiꞌmo fai maiꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno \v 28 he tino muki yaꞌamo ataleno eno akame huꞌniye. \v 29 Livaiꞌa noꞌafiꞌmo Yesuꞌmo lusi yagita huno ateꞌnigeꞌapaeꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo Yesuꞌagi takesi moni neꞌaliya vayanagi alu vayanagi huꞌa anakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa fai maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnae. \v 30 Falasi vayaꞌe Falasi vayapati vayaꞌmogimo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo apaketeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo hagalu hagalu huꞌa ge huꞌapaeꞌmo, na kava higetapa takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo magokepi lokaetapa maiꞌnetapa neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo neꞌnae, huꞌa apafi geꞌnageno \v 31 Yesuꞌa geꞌapileꞌmo aeno atagaina hunoꞌaeꞌmo, lota vekamoꞌa afaꞌa maiꞌnaya vayaꞌaitegamo uno aliꞌyaꞌmo noꞌalifa kaita hapauꞌniya vayaꞌaitegageꞌmo uno aliꞌyaꞌmo neꞌaliye. \v 32 Nagaemo alagepa vayaꞌaifeꞌmo ge hisuvafeꞌmo oꞌmeꞌnofa hosu vayaꞌaifeꞌmo ge hisugeꞌa eꞌa apaipamo aliꞌa afe lesayafeꞌmo emiꞌneꞌnove, huno hapa paiꞌniye. \s1 Neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo nesiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 9:14-17; Mk 2:18-22) \p \v 33 Apakaemo Yesufeꞌmo, Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌe Falasi vayaꞌai geꞌapimo neꞌafiya vayaꞌmogiꞌeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo siꞌneꞌa nunumu hute hute huꞌnayaꞌmonanafa gekamo neꞌafiya vayaꞌmogimo neꞌyaꞌmo mo osiꞌa muki afinaꞌmo neꞌnae, huꞌa ha paiꞌnageno \v 34 Yesuꞌa, aꞌmo lagauliꞌa neꞌvaya afinaꞌmo aꞌmo alisiya vekamoꞌa vayaꞌaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo mo osiꞌa afaꞌa neꞌnae. \v 35 Henagaꞌamo kame vayaꞌamogi aꞌmo alisiya vekamo vayaꞌalegatiꞌmo avaleliꞌa usageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo sigae. \v 36 Yesuꞌa magoꞌe huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, atafa kukenamo apake neꞌaigeꞌapaeꞌmo saufa kukenaletiꞌmo lagauꞌa atafa kukenaleꞌmo nofakaniye. Lagausiyaꞌmoꞌmo saufa kukenamo hosugiye. Saufa kukena atupaletiꞌmo lagauꞌa atafa kukenaleꞌmo fakanisayana alu ya alu yaꞌmo hanegaiye. \v 37 Saufa nofi alagafati aniꞌmo aliꞌa atafa afu agufa keꞌmo ago vaiꞌniya kepiꞌmo nolakiye. Aliꞌa lakisiyaꞌmoꞌmo saufa aniꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo aeno apafu leteno afu agufa keꞌmo aeno apalo atino aniꞌmo mopafiꞌmo asagauno aisigenoꞌaeꞌmo afu agufa keꞌmo atalagaugiye. \v 38 Saufa aniꞌmo saufa afu agufa kepikeꞌmo aliꞌa lakisayaꞌmoꞌmo aniꞌe keꞌeꞌmo afaꞌa hanegaiye. \v 39 Vayaꞌmogi atafa nofi alagafati aniꞌmo neteꞌapaeꞌmo, nofi alagafatiꞌmo aniꞌmo saufa aniꞌmo negaune, huꞌa nosae. Atafa aniꞌmo ago aeno agaseꞌniye, huꞌa nehayaꞌmofeꞌmae, huno hapa paiꞌniye. \c 6 \s1 Sapati afinaꞌmo nehaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 12:1-8; Mk 2:23-28) \p \v 1 Mago Sapati afinaꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo viti hoya folagapiꞌmo neꞌuꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi viti alagamo lagiꞌa haletiꞌyaꞌamo apaya heꞌa haleꞌa ataleteꞌa neme neme uꞌnae. \v 2 Neꞌvageꞌapaeꞌmo mago Falasi vayaꞌmogi apaketeꞌapaeꞌmo, na kava higetapa Sapati afinafeꞌmo ani agufa kavaꞌmo osiyo, huno keꞌaepa gemoꞌa huꞌniya kavaꞌmo nehae, huꞌa hapa paiꞌnageno \v 3 Yesuꞌa, laginago vekamo Neviniꞌa huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo lekana paitapa oꞌafiꞌnafiye. \v 4 Neviniꞌe magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo apaka teꞌnigenoꞌaeꞌmo Goti mono nopiꞌmo haino afa vayaꞌmogi noꞌnafa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌamogigeꞌmo neꞌnaya peleti mayamo Goti aulagaleꞌmo maleꞌnaya peleti mayamo alino neteno agaeꞌeꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌaina alino apamiꞌniye. \v 5 Vemo Mafaꞌnemoꞌa Sapati afinateꞌeꞌmo neꞌyagaiya vekamo maiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Sapati afinaꞌmo Yesuꞌa ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekamo alino api aino ateꞌniya gemae \r (Mt 12:9-14; Mk 3:1-6) \p \v 6 Mago Sapati afinaꞌmo mago vekamo ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekamo mono nopiꞌmo maiꞌnigeno Yesuꞌa haino alino apaya maleꞌniye. \v 7 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo hosu kavaꞌmo nehiye, huꞌa hisaya kafeꞌmo kahauya huꞌa agesayafeꞌmo yagaiꞌa maiꞌnae. Ageteꞌapaeꞌmo, Sapati afinaꞌmo alino api aino atesifigetae, huꞌa huteꞌa agava maiꞌnae. \v 8 Yesuꞌa apaipafiꞌmo ageteno ayaꞌmo kalage kiꞌniya vekaeꞌmo, eka maleꞌmo he tika maiyo, huno ha paiꞌnigeno eno haopaleꞌmo he tino maiꞌniye. \v 9 Yesuꞌa apakaefeꞌmo, Sapati afinaꞌmo Goti keꞌaepa geꞌamo akame hisayafeꞌmo na agufa kavaꞌmo haneꞌniye. Vayaꞌmo aliꞌa alagepa huꞌa apatesaya kavapi aliꞌa hosu huꞌa apatesaya kavaꞌmo haneꞌniye. Apakufamo aliꞌa katiꞌa apatesaya kavapi vayaꞌmo hapaesaya kavaꞌmo haneꞌniye, huno apafi geꞌniye. \v 10 Aulu hapaeno apaketeno agaefeꞌmo, kayaꞌmo aeka hayo huvo, huno ha paiꞌnigeno ayaꞌmo aeno hayo huꞌnigenoꞌaeꞌmo afa ayaꞌmo alino hamaleꞌniye. \v 11 Apaipamo lusi kava huno leꞌnigeꞌapaeꞌmo, agaetegamo na agufa kavaꞌmo hisune, huꞌa huteꞌa ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \s1 Yesuꞌa apa vayaꞌamo lekana paino apateꞌniya gemae \r (Mt 10:1-4; Mk 3:13-19) \p \v 12 Mago afinaꞌmo Yesuꞌa nunumuꞌmo hisiyafeꞌmo aveleꞌmo haino ani haniꞌilagamo Gotifeꞌmo nunumuꞌmo huge huge nehigeno \v 13 kotiꞌnigeno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnageno apakaepatiꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmo lekana paino apateteno apakiꞌapimo apa vayane, huno apateꞌniye. \v 14 Ani vayaꞌai apakiꞌapimae. Saimonifeꞌmo Yesuꞌa saufa agiꞌamo Pitaꞌae, huno ateꞌniya vekagi aganaꞌamo Eꞌnaluꞌagi Yemisiꞌagi Yoniꞌagi Filipiꞌagi Matalomiyuꞌagi \v 15 Matiyuꞌagi Tomasiꞌagi Afiyasi mafaꞌnemo Yemisiꞌagi Saimoniꞌa ayamufa vekae, huꞌa agi aeꞌnaya vekagi \v 16 Yemisi mafaꞌneꞌamo Yutasiꞌagi Isakaliyoti kotega vekamo Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekagi huꞌa maiꞌnae. \s1 Yesuꞌa asole vayaꞌmo alino alagepa huno apateꞌniya gemae \r (Mt 4:24-25; Mk 3:7-12) \p \v 17 Aveletiꞌmo Yesuꞌe apakaeꞌeꞌmo emi eꞌa otuleꞌmo he tiꞌa maiꞌnae. Asole vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayanagi muki Yutiya haopalegatiꞌmo ege Yulusalemu taonifatiꞌmo ege ani agiꞌnale Taiya taonifatiꞌe Saitoni taonifatiꞌeꞌmo ege huꞌa eꞌa maiꞌnae. Geꞌamo afisayafeꞌmo ege kaitaꞌapimo alino alagepa huno apatesiyafeꞌmo ege huꞌa eꞌa maiꞌnae. \v 18 Hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafiꞌmo maiꞌneꞌa aliꞌa hosu huꞌa neꞌapataya apaune vayaꞌmo alino hapafaino apataleꞌniye. \v 19 Ame aliꞌnageno himamuꞌamo uꞌnigeno alino alagepa huno apateꞌniyaꞌmofeꞌmo ame alisayafeꞌmo huꞌnae. \s1 Alagepa huꞌa neꞌmaiya vayaꞌe alagepa huꞌa noꞌmaiya vayaꞌefeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 5:1-12) \p \v 20 Yesuꞌa alino maku huno apakeyana geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo, kagemi yatapimo oꞌmaleꞌnisaya vayaꞌmogitapamo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo haitapa maiꞌnageno muki yaꞌamo lapakaitapi yaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. \v 21 Hemenimo lapaka netesiya vayaꞌmogitapa henagaꞌamo lusi neꞌyaꞌmo netapa lapamu hugayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. Hemenimo aviꞌyaꞌmo nehaya vayaꞌmogitapa henagaꞌamo kigi hugayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. \v 22 Vemo mafaꞌnemo akame nehayaꞌmofeꞌmo hosu apaipa kaliꞌa lapatege aliꞌa lapafaiꞌa lapatalege huꞌa faipa huꞌa lapateteꞌapaeꞌmo lapakitapileꞌmo aliꞌa afepi lapatege hugayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa hutapa maiꞌnayanagetapa afaꞌa lapamogaga aigae. \v 23 Ani agufa kavaꞌmo lapakaetegamo hisaya afinaꞌmo lapamogaga aitetapa lapavayagunagu nehutapaeꞌmo aetapa hailo hiyo kokuꞌnapatiꞌmo alopa miyatapimo aligayanagi. Lapakaetegamo hisaya agufa kavaꞌmo apakinagomogi ani kava huꞌa Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌaitegamo huꞌnayaꞌmofeꞌmo lapamogaga aiyo. \v 24 Lapamogaga aigayaꞌmonanafa kagemi yatapimo maleꞌnaya vayane, ehetapiye, amuse nehaya yaꞌmo ago aliꞌnayanagi. \v 25 Neꞌyaꞌmo ago netapa lapamu nehaya vayane, vaehae, henagaꞌamo lapaka tegaiyanagi. Kigi nehaya vayane, vaehae, henagaꞌamo yulagefa aitapa aviꞌyaꞌmo hugayanagi. \v 26 Muki vayaꞌmogimo lapakitapileꞌmo aliꞌa asaga huꞌa lapatesaya afinaꞌmo vaehae, huꞌna, avovo kavaꞌmo afole aigiye. Apakinago vayaꞌmogimo ani kava huꞌa aigofe gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai apakiꞌapileꞌmo aliꞌa asaga huꞌa apateꞌnae. \s1 Yesuꞌa, Kame vayatapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapaino, huno huꞌniya gemae \r (Mt 5:38-48) \p \v 27 Hemenimo mani hisuva gemo geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌmogitapaeꞌmo hugesuve. Kame vayatapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapaino. Hosu apaipamo kaliꞌa nelapatesaya vayaꞌaina hapa maeyo. \v 28 Hosu hanageke yaꞌmo lapamigune, huꞌa nehaya vayaꞌaifeꞌmo, Gotiꞌa lapa maeno, hutapa hiyo. Huꞌa faipa huꞌa lapatesaya vayaꞌaifeꞌmo nunumu hutapa apateyo. \v 29 Mago vekamoꞌa kagalametaleꞌmo nekamagisigekaeꞌmo aika afe leka magokayaga kagalametamo amiyo. Mago vekamoꞌa saketikamo alitenoꞌaeꞌmo siotikaꞌeꞌmo aligefe husigekaeꞌmo, oꞌaliyo, huka osuvo. \v 30 Mago yafeꞌmo aukaya husaya vayaꞌaina afaꞌa alitapa apamiyo. Kagemi yatapimo aliꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo, halate namiyo, hutapa osiyo. \v 31 Lapakaetegamo husaya kavafeꞌmo lapauꞌnisigetapa ani kava hutapa apakaetegaꞌeꞌmo hiyo. \v 32 Apakaemo lapakaefeꞌmo hapau apayamopafiꞌmo hapauꞌnisiya vayaꞌaifeꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapauꞌnisiyaꞌmoꞌmo Gotiꞌa lapao ke hegaifiye. Haꞌao. Hosu vayaꞌmogiꞌeꞌmo apakaefeꞌmo hapau apayamopafiꞌmo nehapaiya vayaꞌaifeꞌmo hapau apayamopafiꞌmo nehapaiye. \v 33 Lapakaemo lapakaetegamo alagepa kavaꞌmo nehaya vayaꞌaitegamo alagepa kavaꞌmo nehisayaꞌmoꞌmo Gotiꞌa lapao ke hegaifiye. Haꞌao, hosu vayaꞌmogiꞌeꞌmo ani agufa kavaꞌmo nehae. \v 34 Inagi mago yaꞌmo alitapa apamiꞌnetapaeꞌmo halate aliꞌa lamigae, hutapa lapakesa neꞌafisayaꞌmoꞌmo Gotiꞌa lapao ke hegaifiye. Haꞌao, hosu vayaꞌmogi aliꞌa apamiꞌnaya anonaꞌapilefeꞌmo halate alisayafekeꞌmo hosu vayaꞌaina aliꞌa neꞌapamiye. \v 35 Lapakaemo kame vayatapieꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapauꞌnisigetapa alagepa kavaꞌmo hutetapa anonatapileꞌmo halate alisayafeꞌmo lapakesa oꞌafitapa fiku alita apamiyo alopa yatapimo aligayanagi. Ala Neꞌmo hogote anaga vekamoꞌa muki yaꞌamo alino neꞌapamigeꞌa aliteꞌapaeꞌmo kahao ke hove, huꞌa osuꞌa fiku neꞌaliya vayaꞌe hapaku ataleꞌneꞌa neꞌaliya vayaꞌeꞌmo alagepa kavaꞌmo huno yagaino neꞌapateyaꞌmofeꞌmo ani agufa kavaꞌmo hisayaꞌmoꞌmo mafaꞌneꞌamo maigae. \v 36 Afotapimoꞌmo hau huno neꞌapateya kava hutapa lapau hutapa apateyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Vayaꞌmo alitapa fako hutapa oꞌapateyo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 7:1-5) \p \v 37 Lapakaemo vayaꞌaifeꞌmo, hosu kavaꞌmo huꞌnae, hutapa hutetapa alita fako hutapa oꞌapateyo, Gotiꞌa, hosu kavaꞌmo huꞌnae, huno huteno alino fako huno olapategaiyanagi. Ina kava ma kavaꞌmo nehana kanomo maiꞌnane, hutapa osiyo. Gotiꞌa lapakaeꞌefeꞌmo, ina kava ma kavaꞌmo nehana vekamo maiꞌnane, huno osugiyanagi. Lapakaemo lapakaetegamo hosu kavaꞌmo huꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo afaꞌa ateyo, hutapa hiyo, Gotiꞌa lapakaeꞌefeꞌmo, afaꞌa ateyo, huno hugiyanagi. \v 38 Alagepa yatapimo alitapa apamigenoꞌao Gotiꞌa alino lapamino. Gotiꞌa havai teꞌnisigenoꞌaeꞌmo aeno alagi huteno magoꞌe huno alino maleno havai teteno ayatetiꞌmo maleno alagi huteno aino ati kaeteno talasisi kupiꞌmo ku ai malegaiye. Haiya agufa kavaꞌmo hutapa alita fako hutapa apamisafi ani agufa kavaꞌmo huno Gotiꞌa alino fako huno lapamigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniya gemae. \p \v 39 Yesuꞌa ina gemo aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago aulagamo ali huꞌnisiya vekamoꞌmo aulagamo ali huꞌnisiya vekamo afaꞌa alino kanale huno avalelino ugifiye. Haꞌao avalelino visiyategamo uꞌana kelifiꞌmo asagauꞌana aigaꞌae. \v 40 Geꞌamo neꞌafiya vekamoꞌa alino aya neꞌmaleya vekamo aeno noꞌagase. Tisa vekamoꞌa alino aya maleme aya maleme visigeno afitenoꞌaeꞌmo alino aya maleꞌniya vekagana huno maigiye. \p \v 41 Na kava higetapaeꞌmo konagatapimogi apaulagafi haneꞌniya afayaꞌmo neꞌagayaꞌmonanafa lapaulagafi haneꞌniya alopa latapa yosamo noꞌagae. \v 42 Na kava higetapaeꞌmo konagatapieꞌmo, konagaꞌnimogae, kaulagafatiꞌmo afayaꞌmo aliꞌna atalegauve, hutapa hapa nepaiyaꞌmonanafa alopa latapa yosamo lapaulagafiꞌmo haneꞌniyana noꞌagae. Aetapa ati nekaya vayane, hogotetapa lapaulagafi haneꞌniya alopa latapa yosamo alitapa ataleꞌnetapa konagatapimogi apaulagafi haneꞌniya afayaꞌmo alitapa atalesayafeꞌmo agetapa alagepa hutapa agegayanagi. \s1 Hosu yosamoꞌmo hosu yosa alagaꞌageꞌmo aegaiye, huno huꞌniya gemae \r (Mt 7:16-20; 12:33-35) \p \v 43 Alagepa yosamoꞌmo hosu yosa alagamo afaꞌa noꞌae. \v 44 Vayaꞌmogimo yosa alagaꞌamo ageteꞌapaekeꞌmo na agufa yosamo haneꞌnifi huꞌa agegae. Vayaꞌmogimo aufe nofipatiꞌmo fiki yosa alagamo olagigae. Aise aufe yosafatiꞌmo mago nesaya yosa alagamo olagigae. \v 45 Inagi mago alagepa vekamo aipafiꞌmo alagepa kavaꞌmo haneꞌnigeno alagepa kavaꞌmo aipafatiꞌmo afole neꞌaiye. Hosu vekamo aipafiꞌmo hosu kavaꞌageꞌmo haneꞌnigeno hosu kavaꞌmo aipafatiꞌmo afole neꞌaiye. Ani agufa yaꞌmo aipafiꞌmo havai teꞌneno haineno avayafatiꞌmo afole neꞌaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lole vekalaꞌmoganimo noꞌmo kiꞌnaꞌa kavafeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 7:24-27) \p \v 46 Na kava higetapa nagaefeꞌmo, Ala kava nene, Ala kava nene, nehutapaeꞌmo geꞌnimo noꞌafiye. \v 47 Muki vayaꞌamogimo nagaetega eꞌa geꞌnimo afiteꞌapaeꞌmo akame nehaya vayaꞌmo haiya agufa vekagana huꞌa maiꞌnafigeꞌna aliꞌna lapave liguve. \v 48 Apakaemo no kiꞌniya vekagana huꞌa maiꞌnae. Ani vekamoꞌmo noꞌmo kisiyafeꞌmo hogoteno yatala kelimo kafilino lami maleꞌneno alopa yafaꞌmo faino ateꞌneno noꞌmo ki maleꞌniye. Ki maleꞌnigenoꞌaeꞌmo lusi aniꞌmo heteno noꞌmo aeno agoꞌya faigefe huꞌniyana alopa yafaꞌmo faino ateꞌneno ki maleꞌniyaꞌmofeꞌmo afaꞌa alino kanage osuꞌniye. \v 49 Ki maleꞌniyaꞌmonanafa geꞌnimo fiku afiteꞌa akame nosaya vayaꞌmo mago vekamoꞌmo noꞌamo yafaꞌmo faino oꞌateꞌneno ki maleꞌniya vekagana huꞌa maiꞌnae. Mopalafateꞌmo ki maleꞌnigenoꞌaeꞌmo aniꞌmoꞌa aeno agoꞌya faitaleꞌnigeno malage huno anipiꞌmo asagauno aiꞌnigeno alagi aeno halagape vaino alino hosu huno ateꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \c 7 \s1 Yesuꞌa ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mt 8:5-13) \p \v 1 Yesuꞌa mani muki geꞌamo vayaꞌaifeꞌmo aeno hakalo huno hapa paino hano huteno ataleno Kapeneyamu taonifiꞌmo uꞌniye. \v 2 Mago Lomu gamani vekamoꞌa ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo hauꞌniya vekamo kaita hauꞌnigeno faligefe huꞌniye. \v 3 Yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Yesufeꞌmo ava gemo afitenoꞌaeꞌmo Yu vayatama vayaꞌaifeꞌmo, utapa Yesufeꞌmo, eka aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekamo alika alagepa huka ato, hutapa ha paiyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa Yesutegamo uꞌnae. \v 4 Uꞌapaeꞌmo, Kahao ke honagi alagi ha maesana vekamo maiꞌniye. \v 5 Yu vayaꞌmogitaeꞌmo hauꞌnigeno mono noꞌmo kino lateꞌniyaꞌmofeꞌmo eka ha mao, huꞌa Yesufeꞌmo ha paiꞌnae. \v 6-7 Inagi Yesuꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa uꞌa no haopaleꞌmo avaꞌyi huꞌnagenoꞌaeꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ao vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa Yesutega uꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, agaemo mago aliꞌyaꞌmo kamisuvafeꞌmo oꞌnahauꞌniye. Alagepa vekamo oꞌmaiꞌnovaꞌmofeꞌmo noꞌnifiꞌmo eka haikeka maisanafeꞌmo oꞌnahauꞌniye. Ina agufa vekamo maiꞌnovaꞌmofeꞌmo kagaetegamo uguve, huꞌna nagesa oꞌafiꞌnove. Afaꞌa maiꞌneka geꞌageꞌmo nehugenoꞌao aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekamo alagepa huno maino. \v 8 Neꞌyagaiya kavaꞌmo ago ageꞌnove. Mago vayaꞌmogi nagaeteꞌmo yagaiꞌa neꞌnategeꞌna nagaemo ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌna neꞌapatove. Inagi mago vekaeꞌmo uvo, huꞌna nehugeno neꞌviye. Mago vekaeꞌmo eno, huꞌna nehugeno neꞌe. Aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vekaeꞌmo, ani aliꞌyaꞌmo aliyo, huꞌna nehugeno aliꞌyaꞌmo neꞌaliye, huno laha paiꞌniye, huꞌa Yesufeꞌmo ha paiꞌnae. \p \v 9 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo hau aiteno aino afe leno muki akame huꞌa eꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, lapa nepauve, nagaefeꞌmo agesa afino fatago nehiya agufa kavaꞌmo Isaleli vayaꞌai apaipafiꞌmo afole oꞌaiꞌnigeꞌna oꞌageꞌnova agufa kavaꞌmo afole aiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 10 Alino apateꞌnigeꞌa uꞌnaya vayaꞌmo aiꞌa atagi neꞌeꞌa noꞌaleꞌmo avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo agayana aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo kaitaꞌamo hano huꞌnigeꞌa ageꞌnae. \s1 Yesuꞌa mago neya vekamo faliꞌnigeno alino he tino ateꞌniya gemae \p \v 11 Mago afinaꞌmo utegeꞌa Yesuꞌeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayanagi asole vayanagi huꞌa Neni taonifiꞌmo uꞌnae. \v 12 Yesuꞌa uno taonimo lafi kipa haopaleꞌmo neꞌvigeꞌapaeꞌmo mago faliꞌniya vekamo kogu a kanomoꞌa magokeꞌageꞌmo alino ateꞌniya mafaꞌneꞌamo faliꞌnigeꞌa hiꞌyopa maleꞌa aliniꞌa eꞌnae. Kogu aꞌneꞌe asole vayaꞌmo ani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeliꞌa eꞌnae. \v 13 Ala kava neꞌmoꞌa kogu a kanomo agetenoꞌaeꞌmo hau huno ateteno, aviꞌya osuvo, huno ha paiteno \v 14 uno hiꞌyopaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnigeꞌapaeꞌmo aliniꞌa eꞌnaya vayaꞌmo anile he tiꞌa maiꞌnae. Agaemo ge hunoꞌaeꞌmo, neya vekae, huꞌna, kaha paiꞌnaeꞌmo he tiyo, huꞌna kaha nepauve, huno nehigeno \v 15 faliꞌniya vekamo he tino fai maiꞌneno aepa faino age aiꞌniye. Yesuꞌa avaleno itaꞌamoꞌmo amiꞌniye. \v 16 Muki vayaꞌamogi koli huteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateteꞌa, ala vekamo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo lagaetegamo ago afole aiꞌniye. Gotiꞌa vayaꞌaleꞌmo emineno hapa maeꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 17 Ani kavafeꞌmo ava gemo huli u eꞌa huꞌnageno aino atagu faeno muki Yutiya kotegaꞌe muki haopalegaꞌeꞌmo uneno huꞌniye. \s1 Yoniꞌa lole vekalaꞌmo alino anateꞌnigeꞌana Yesutegamo uꞌnaꞌa gemae \r (Mt 11:12-19) \p \v 18 Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani kavaꞌmo huꞌniya ava gemo afiteꞌapaeꞌmo ani gemo Yonifeꞌmo ha paiꞌnae. \v 19 Yoniꞌa geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌanifeꞌmo ge huꞌnigeꞌana eꞌnaꞌageno Yesutegamo utanaeꞌmo, afole aigiye, huꞌa huꞌnaya vekamo maiꞌnapi alu vekaeꞌmo agava maisune, hutana afi geꞌao, huno hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana Yesutegamo uꞌnaꞌae. \p \v 20 Lole vekalaꞌmoganimo uꞌana Yesufeꞌmo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa alino laꞌategetaꞌa neꞌoꞌae. Agaemo, agaetegamo utanaeꞌmo, afole aigiye, huꞌa huꞌnaya vekamo maiꞌnapi alu vekaeꞌmo agava maisune, hutana afi geꞌao, huno laꞌaha paiꞌniye, huꞌana ha paiꞌnaꞌae. \v 21 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa muki vayaꞌmo alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapa faino apatalege apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌmo apaulagamo alino ayakeno apatege huno maiꞌniye. \v 22 Yesuꞌa geꞌanileꞌmo aeno atagaina huno hana painoꞌaeꞌmo, Yonitegamo utanaeꞌmo neꞌagaꞌa kavaꞌe neꞌafiꞌa geꞌefeꞌmo ava gemo hutana ha paiꞌao. Apaulagamo ali huꞌniya vayaꞌaina aliꞌna ayakeꞌna apatege apaiya hosuꞌniya vayaꞌmo aliꞌna alagepa huꞌna apatege lepalosi yaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo aliꞌna apakufalafaꞌmo hamaleꞌna apatege apakesa akaniꞌniya vayaꞌmo aliꞌna halo aiꞌna apatege faliꞌnaya vayaꞌmo aliꞌna he tiꞌna apatege kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌaifeꞌmo alagepa faigoko gemo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paige huꞌna maiꞌnove. \v 23 Nagaefeꞌmo lole apakesa noꞌafiya vayaꞌmogi Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae, huno hana paiꞌnigeꞌana uꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa Yonifeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 24 Yoniꞌa apaꞌmo alino anateꞌnigeꞌana uꞌnaꞌa vekalaꞌmo etaꞌagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa Yonifeꞌmo ava gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, kaꞌme kotega utapa na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Mago hopaleꞌmo yasimo neꞌaligenoꞌaeꞌmo havaeno ape nehiya hopamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. \v 25 Lapakaemo na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Alagepa kukenamo vaino aliꞌniya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. Haꞌao, alagepa kukenamo vaiꞌa neꞌaliya vayaꞌmogimo alaꞌapimo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai noꞌapifikeꞌmo neꞌmaiye. \v 26 Na agufa yaꞌmo agesayafeꞌmo uꞌnae. Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo agesayafeꞌmo uꞌnafiye. He, nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo agaemo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekaꞌageꞌmo oꞌmaiꞌnifa \v 27 Goti mukufi gemoꞌa ava gemo hunoꞌaeꞌmo, \q1 afiyo, nagaemo apa vekaꞌnimo aliꞌna atesugeno uno hogoteteno kaꞌmo valino kategaiye, huno huꞌniya vekamo maiꞌniye, \m huno hapa paiꞌniye. \v 28 Lapa nepauve, Yoniꞌa muki ma mopafi maiꞌnaya vayaꞌmo ago aeno apaka seꞌniyaꞌmonanafa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo maiꞌniya vekamo henaga vekamoꞌa Yoniꞌmo ago aeno aga seꞌniye. \v 29 Muki afa vayaꞌmogiꞌe takesi moni neꞌaliya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yoniꞌa huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo, Gotiꞌa alagepa vekamo fatago vekae, huꞌa huꞌnageno Yoniꞌa aniꞌmo faleno apateꞌniyaꞌmonanafa \v 30 Falasi vayaꞌe keꞌaepa gemo lekana paiꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yoniꞌa aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo ohapauꞌnigeꞌapaeꞌmo, haꞌao, huꞌa huꞌnayaꞌmofeꞌmo Gotiꞌa hapa maesiya gemo hiyo, huno hapa paiꞌniya gemo ago amagiꞌa ataleꞌnae. \v 31 Ala kava neꞌmoꞌa, hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi na agufa vayakana huꞌa maiꞌnafigeꞌna lapa paiguve. \v 32 Apakaemo mago mafaꞌne anagakana huꞌa maiꞌnae. Mago mafaꞌne anagaꞌmogimo maketi kumateꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo, lagaemo yaveꞌyamo neꞌamagunagetapaeꞌmo lapakaemo oaeꞌnae. Yulagefa aiꞌnonana aviꞌyaꞌmo osuꞌnae, huꞌa nehae. \v 33 Ani kava hutapa Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamoꞌa neꞌyaꞌmo mo sino maiꞌneno nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌnigetapaeꞌmo, hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniye, hutapa nehae. \v 34 Vemo mafaꞌnemoꞌmo eno neꞌyaꞌmo mo osino nege nofi alagafati aniꞌmo nege huꞌnigetapaeꞌmo, ageyo, neꞌyafeꞌmo lusi kava huno hauꞌnigeno lusi neꞌyaꞌmo neteno nofi alagafati aniꞌefeꞌmo lusi kava huno hauꞌnigeno neꞌneya vekae. Takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo apao vekamo maiꞌniye, hutapa nehae. \v 35 Lapakaemo ani gemo nehayaꞌmonanafa Goti vayaꞌamogi afiteꞌa ageꞌnaya vayaꞌmogi Gotiꞌa afiteno ageꞌniya kavafeꞌmo, Goti kavaꞌamo alagepa fatago kavaꞌmo haneꞌniye, huꞌa nehae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Falasi vekamo nopiꞌmo haino maiꞌniya gemae \p \v 36 Mago Falasi vekamoꞌa Yesufeꞌmo, eno, nagae nopiꞌmo neꞌyaꞌmo negauꞌae, huno ge huꞌnigeno Yesuꞌa noꞌafiꞌmo haino hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌniye. \v 37 Ani taonifiꞌmo maiꞌniya aꞌmo hosu a kanomoꞌa afiꞌniyana Yesuꞌmo eno Falasi vekamo nopiꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya gemo afitenoꞌaeꞌmo yafa kepi uvelimoꞌa alagepa atumo neꞌaiya uvelimo alinineno \v 38 Yesu akamelegamo he tino maiꞌneno aiyalegamo aviꞌyaꞌmo huꞌniye. Aviꞌyaꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo aunumoꞌmo kalo kalo huno aiya agotofuleꞌmo asagauno aiꞌnigeno ayokatetiꞌmo alino hau huno ateteno aiyaleꞌmo haeno neteno uvelimo lakino faleno ateꞌniye. \p \v 39 Yesufeꞌmo eno, huno ge huꞌniya Falasi vekamoꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, ani vekamo Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌniyesinana haiya agufa a kanomoꞌmo eno name neꞌalifi huno ageteno hosu kavaꞌmo nehiya a kano maiꞌniye, huno ageꞌniyesine, huno aipafiꞌmo agesa afiꞌniye. \v 40 Yesuꞌa agesa afiꞌniya agesaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, Saimoniyo, mago gemo kaha paigesuve, huno ha paiꞌnigeno, Tisao, afaꞌa naha paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 41 Yesuꞌa, lole vekalaꞌmogani anonaꞌanimo haneꞌniyana mago vekamo vani hataleti kina anonaꞌamo haneꞌnigeno mago vekamo teni kina anonaꞌamo haneꞌniye. \v 42 Ani anonaꞌanilefeꞌmo moniꞌanimo alagi ohaneꞌnigeno anamiꞌniya vekamoꞌa, afaꞌa ateꞌao, huno hana paiꞌniye. Lole vekalapatiꞌmo haiya vekamoꞌa anonaꞌamo anamino ataleꞌniya vekaeꞌmo lusi kava huno hauꞌnisigeno alu vekamo aeno aga segaiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 43 Nagesa afuvana alopa anonaꞌamo haneꞌnigeno afaꞌa ataleꞌniya vekae, huno ha paiꞌnigeno, he lama gemo nehane, huno ha paiteno \v 44 ani a kanomo aino afe leno aulu haeꞌniye. Saimonifeꞌmo, mani a kanomo ageꞌnapiye. Nokafiꞌmo eꞌna hai neꞌnogekaeꞌmo naiyamo sese hisuvafeꞌmo aniꞌmo he fika oꞌnamiꞌnanaꞌmonanafa mani a kanomoꞌa aunuletiꞌmo naiyamo sese huno nateteno ayokatetiꞌmo alino hau huno nateꞌniye. \v 45 Hai neꞌnogekaeꞌmo nahaeka oꞌneꞌnanaꞌmonanafa haiꞌneꞌna maiꞌnova afinatetiꞌmo naiyaleꞌmo haeno nege nege huno maiꞌniye. \v 46 Afa uveliletiꞌmo alika nagenopafiꞌmo lakika faleka oꞌnateꞌnanaꞌmonanafa mani a kanomoꞌa naiyaleꞌmo alagepa atumo neꞌaiya uveliletiꞌmo lakino faleno nateꞌniye. \v 47 Ani kavaꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo kaha paiꞌnaeꞌmo, ani a kanomoꞌa nagaefeꞌmo lusi kava huno hau ayamopafiꞌmo hauꞌniya kavaꞌaletiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alopa hosu kavaꞌnimo anonaꞌnimo ago alino ataleꞌniye, huno alino lapave neliye. Aise hosu kavaꞌnimo alino ataleꞌniye, huno agesa afiꞌnisiya vekamoꞌmo aiseꞌatoꞌamo hau ayamopafiꞌmo nehaiye, huno ha paiteno \v 48 ani afeꞌmo, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 49 agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo apakaiꞌapimo apaipafiꞌmo apakesa afiꞌapaeꞌmo, mani vekamo ina laꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo hosu kavaꞌamo alino ataleꞌniye, huꞌa apakesa afiꞌnae. \v 50 Agaemo ani afeꞌmo, kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌmo kagufamo alino katino kateꞌniyanagi kaipamoꞌmo falu huꞌnisigeka afaꞌa uvo, huno ha paiꞌniye. \c 8 \s1 Yesuꞌeꞌmo mago aꞌne anagaꞌmo lokaeliꞌa uꞌnaya gemae \p \v 1 Aise afinaꞌmo utegeno Yesuꞌa muki aise taonifiꞌe muki alopa taonifiꞌeꞌmo alagepa faigoko gemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo aeno hakalo huno hapa paimale hapa paimale hulino uneno huno maiꞌniye. Agaeꞌeꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌe \v 2 mago aꞌne anagaꞌeꞌmo lokaeliꞌa uꞌeꞌa huꞌa maiꞌnae. Yesuꞌa hogoteno hosu apaune vayaꞌmo ani aꞌne anagaꞌai apaipafatiꞌmo alino hapa faino apatalege kaita hapauꞌniya aꞌneꞌaina alino alagepa huno apatege huꞌniya aꞌneꞌeꞌmo lokaeliꞌa uꞌnae. Ani aꞌnefatiꞌmo Maliyaꞌa Maganala kotega aꞌmo aipafatiꞌmo seveniꞌa hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faino apataleꞌniya aꞌmo maige \v 3 Yovana anauꞌamo agimo Suyaꞌa Heloti noꞌafi yateꞌmo neꞌyagaiya vekamo aꞌmo maige Susanaꞌe magoꞌe asole aꞌne anagaꞌmogiꞌeꞌmo moniꞌe neꞌyaꞌeꞌmo ha maeꞌa amige amige huꞌa maiꞌnae. \s1 Avina yafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 13:1-9; Mk 4:1-9) \p \v 4 Muki asole vayaꞌmo taoniꞌafati taoniꞌafatiꞌmo ete ete huꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa aeno kalafefa gemo hapa painoꞌaeꞌmo, \v 5 mago vekamoꞌa avina yaꞌmo hakalesiyafeꞌmo uꞌniye. Neꞌunoꞌaeꞌmo yaga auno ataleme ataleme uꞌnigenoꞌaeꞌmo mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌnigeꞌapaeꞌmo vayaꞌmo uꞌeꞌa huꞌapaeꞌmo aeꞌa latapaiꞌnageno nama anagaꞌmogimo eꞌa neꞌnae. \v 6 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo asagauno aiteno hageꞌniyana aniꞌmo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo hagegenoꞌaeꞌmo malage huno ago falu teꞌniye. \v 7 Mago avina yaꞌmo aufe nofiꞌmo haneꞌniya mopafiꞌmo asagauno aiteno hageꞌniyaꞌmonanafa aufe nofiꞌmoꞌa ago kino ati kaeꞌniye. \v 8 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiteno hageno hainenoꞌaeꞌmo vani hataletiꞌa alagamo aeꞌniye. Gemo neꞌafisaya lapakesa haneꞌnisiyana mani gemo alagepa hutapa afiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa aeno kalafefa gemo huꞌniya gemo aepaꞌamo hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 13:10-17; Mk 4:10-12) \p \v 9 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi agaefeꞌmo, ani aeka kalafefa gemo aepaꞌamo na agufa gemo huꞌnane, huꞌa afi geꞌnageno \v 10 Yesuꞌa, lapakaemo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo alino fala ki maleꞌneno ago alino afole aino ateꞌniya geeꞌmo aeꞌna kalafefa gemo aepaꞌamo \q1 lapakaemo afaꞌa afigayaꞌmonanafa mago vayaꞌmogimo alagi oꞌafigae. Apakaemo agegayaꞌmonanafa ageꞌa aeto osuge afigayaꞌmonanafa afiꞌa aeto osuge hisayafeꞌmo \m aeꞌna kalafefa gemo huꞌna hapa nepauve. \v 11 Aeꞌna kalafefa gemo nehuva gemo aepaꞌamo haneꞌniyana avina yakana huno Goti geꞌamo haneꞌniye. \v 12 Mago avina yaꞌmo kateꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa vayaꞌmogi Goti geꞌamo afitagenoꞌaeꞌmo Sataniꞌmo eno ani gemo apaipafatiꞌmo alinino neꞌviye. Sataniꞌa, fiku yanageꞌa geꞌaeꞌmo apakesa afiꞌa fatago hisageno Gotiꞌa apakufamo alino katino apategaiye, huno agesa neꞌafiye. \v 13 Mago avina yaꞌmo yafa agotofuleꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo apamogaga neꞌaiye. Hafuꞌyamo mopafi oꞌaeꞌniya kava huꞌa yoka apakesa afiꞌa fatago huꞌnagenoꞌaeꞌmo apamalageka nehiya afinaꞌmo ataleꞌa ago asagauꞌa neꞌaiye. \v 14 Mago avina yaꞌmo aufe nofiꞌmo haneꞌniya mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo atale uꞌa ma mopafi kavafeꞌmo hapausoli huge monieꞌmo apakesa alaꞌamo afige ma mopafi kavafeꞌmo apamogaga aige huꞌa maime maime neꞌvagenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmoꞌa aeno apati kaeꞌnigeno alagaꞌamo neꞌaeyana afu nole. \v 15 Mago avina yaꞌmo alagepa mopafiꞌmo asagauno aiꞌniya avina yakana huꞌa mago vayaꞌmogi Goti geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo aliꞌa lama ge apaipamo alagepa apaipafiꞌmo maleteꞌapaeꞌmo alagepa kateꞌmo uge uge huꞌa neꞌmaiꞌapaeꞌmo alagepa alagamo neꞌae. \s1 Lamu kanifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 4:21-25) \p \v 16 Vayaꞌmogi lamufiꞌmo kani aeꞌa kaeteꞌapaeꞌmo aiꞌa ati kaeteꞌa hipakapiꞌmo noꞌmalafa nopiꞌmo hai eꞌa maisaya vayaꞌmogi alagepa huꞌa ageꞌa ha leꞌa maisayafeꞌmo anaga hiꞌyalamuteꞌmo neꞌmalae. \v 17 Muki yaꞌamo fala kiꞌniya yaꞌmo alino afole aino ategaiye. Muki kavaꞌmo huꞌa aeꞌa ati nekaya kavaꞌmo afole yategamo afole aigiye. \v 18 Aliꞌnisaya vayaꞌmo magoꞌe yaꞌmo alino apamigiyaꞌmonanafa oꞌaliꞌnisaya vayaꞌmogimo aliꞌnone, huꞌa apakesa neꞌafisaya vayaꞌaitegatiꞌmo hapa faleno aligiye. Aligiyaꞌmofeꞌmo ehetapiye, Goti geꞌamo neꞌafitapaeꞌmo alagepa hutapa lapakesa afiyo. \s1 Yesu itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌeꞌmo agaetegamo eꞌnaya gemae \r (Mt 12:46-50; Mk 3:31-35) \p \v 19 Yesu itaꞌamoꞌe aganaꞌamogiꞌeꞌmo agaetegamo eꞌnayana asole vayaꞌmo maiꞌa kili paeꞌnayaꞌmofeꞌmo oꞌageꞌnae. \v 20 Mago vekamoꞌa, itakamoꞌe kaganakamogiꞌeꞌmo kagesayafeꞌmo eꞌa kumatega maiꞌnae, huno ha paiꞌnigeno, \v 21 geꞌnimo afiteꞌa akame nehaya vayaꞌmo itaꞌnimogi maige naganaꞌnimogi maige huꞌa maiꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa yasieꞌmo alika hano huvo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 8:23-27; Mk 4:35-41) \p \v 22 Mago afinaꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo sipifiꞌmo haiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, ani kotuꞌmo mugagayaga faligamo lakaeta ugune, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo ani kotu agiꞌnaletiꞌmo ataleꞌa uꞌnae. \v 23 Neꞌuꞌapaeꞌmo Yesuꞌa au kaleno maiꞌniye. Ani kotuteꞌmo lusi kava huno yasimo aliꞌnigeno aniꞌmo aino holakau holakau huno sipifiꞌmo haino havaiteme havaiteme uꞌnigeꞌapaeꞌmo aeꞌa lapanegefeꞌmo huꞌnae. \v 24 Uꞌa aupatiꞌmo hau neꞌneꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, Ala kava nene, aeta lapanegefeꞌmo nehune, huꞌa ha paiꞌnageno aupatiꞌmo he tino aniꞌmoꞌa lusi kava huno aino holakau holakau huꞌniya aniꞌe yasiꞌefeꞌmo, afaꞌa hano hiꞌao, huno hana paiꞌnigeꞌana geꞌamo afiteꞌana hano huꞌnaꞌae. \v 25 Yesuꞌa, lapakesa afitapa fatago huꞌnaya kavatapimo haiyaꞌaleꞌmo haneꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo koli huteꞌa apakaiꞌapimo, yasimoꞌe aniꞌmoꞌeꞌmo geꞌamo afiꞌnaꞌagi mani vekamo na agufa vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa hapau aiꞌa maiꞌnae. \s1 Yesuꞌa negi nagi nehiya vekamo aipafatiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapa faitaleꞌniya gemae \r (Mt 8:28-34; Mk 5:1-20) \p \v 26 Lakaeꞌa uꞌa Gelasini kotegamo avaꞌyi huꞌnae. Ani koꞌmo ani agiꞌnaleꞌmo haneꞌnigeno Galeliyamo mugagayaga faliga haneꞌniye. \v 27 Yesuꞌa sipifatiꞌmo ataleno lamino ani agiꞌnaleꞌmo aiyamo neꞌaegenoꞌaeꞌmo mago vekamo anileꞌmo hogoteno haneꞌniya taonifiꞌmo maiꞌniya vekamo aipafiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo maiꞌnaya vekamo neꞌegeꞌana fotu huꞌnaꞌae. Agaemo kukena vaino oꞌalige nopiꞌmo ohavaege huteno kanolufikeꞌmo yafakapiꞌmo maiꞌniye. \v 28 Agaemo Yesuꞌa agetenoꞌaeꞌmo, ai, aeteno Yesu aiyafiꞌmo eno agoꞌya faiꞌneno alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Yesuo, Hogote Anaga vekamo mafaꞌneꞌamogae, nagaetegamo na agufa kavaꞌmo huka natesanafeꞌmo neꞌane. Nagafu kisiya agufa kavaꞌmo nagaetegamo osisanafeꞌmo kahao ke nehove, huno ha paiꞌniye. \v 29 Yesuꞌa hogoteno hosu aune vekaeꞌmo, emikeka ataleka uvo, huno ha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo hosu aune vekamoꞌa ani gemo ha paiꞌniye. Muki afinaꞌmo hosu aune vekamoꞌa atafauno maiꞌnigeno seli nofitetiꞌmo ayatalate kite aiyalate kite huꞌa kiꞌa ateꞌnaya seli nofiꞌmo ago alino kapalu aeꞌnigeno hosu aune vekamoꞌa alino hafaitaleꞌnigeno kaꞌme kotega ute ute huno maiꞌniye. \v 30 Yesuꞌa, kagikamo ina lagae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Nagiꞌnimo Asole vayaꞌnae, huno ha paiꞌniye. Asole hosu apaune vayaꞌmo aipafiꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo agiꞌamo Asole vayaꞌae. \v 31 Hosu apaune vayaꞌmogi, kahao ke honanagi ive kelifiꞌmo alika lahafaika olato, huꞌa ha paiꞌnae. \p \v 32 Asole afu anagaꞌmo mago aise ave haopaleꞌmo kahaumo neꞌa maiꞌnae. Apakaemo Yesufeꞌmo, kahao ke honanagi alika lahafaitalegeta uta afu anagaꞌai apaipafiꞌmo faleta haita maino, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, he, afaꞌa viyo, huno hapa paiꞌniye. \v 33 Hosu apaune vayaꞌmo ani vekamo aipafatiꞌmo atale lamiꞌa afu anagaꞌai apaipafiꞌmo faleꞌa haiꞌnageꞌapaeꞌmo afu anagaꞌmo mulifatiꞌmo nagu nagu huꞌa lamiꞌa anipiꞌmo asagauꞌa aiteꞌa aniꞌmo neteꞌa faliꞌnae. \v 34 Ani afuꞌaiteꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogi ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo apaune hetale uꞌa taonifiꞌe muki haopalegaꞌeꞌmo ani kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paiꞌnageno aino atagu faeno uneno huꞌniye. \v 35 Muki vayaꞌmogi ani kavafeꞌmo ava gemo afiteꞌapaeꞌmo agesayafeꞌmo Yesutegamo uꞌa agayana hosu apaune vayaꞌmo ago ataleꞌa uꞌnaya vekamo agesa aino halo aiꞌnigeno kukenamo alino vaiteno Yesu aiyafiꞌmo maiꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo apamoꞌya aiꞌnae. \v 36 Ageꞌnageno Yesuꞌa hosu apaune vayaꞌmo aipafatiꞌmo alino hapa faino apataleteno alino alagepa huno ateꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paiꞌnae. \v 37 Ani koꞌmo agiꞌamo Gelasini kotega haopaleꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ani kavafeꞌmo lusi kava huꞌa koli huteꞌapaeꞌmo, mani koteꞌmo ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnageno sipifiꞌmo haino maitegeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo halate aiꞌa atagi neꞌa uꞌnae. \v 38 Ugefe nehagenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aipafatiꞌmo alino hapa faino apataleꞌniya vekamoꞌa Yesufeꞌmo, kahao ke hovanagetaꞌa uguꞌae, huno ha paiꞌniyana \v 39 halate nokalega aika atagi nekuka Gotiꞌa lusi kava huno kaha maeꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huka hapa paiyo, huno ha paiꞌnigeno uno muki taonifi maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo Yesuꞌa lusi kava huno ha maeꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa mago a kanomo alino alagepa huno ateteno Yailasi aꞌmafaꞌnemo alino he tino ateꞌniya gemae \r (Mt 9:18-26; Mk 5:21-43) \p \v 40 Yesuꞌa aino atagi neno eꞌnigeꞌapaeꞌmo agava maiꞌneꞌa aliꞌa falu fala huꞌa ateꞌnae. \v 41 Mago vekamo Yu monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamo agiꞌamo Yailasiꞌa Yesutegamo eno aiyafiꞌmo agoꞌya faiꞌneno, kahao ke hogi aꞌmafaꞌneꞌnimo faligefe nehigi nagae notega ugetaꞌao, huno ha paiꞌniye. \v 42 Magokeꞌatomo alino ateꞌniya aꞌmafaꞌnemoꞌmo tuolofuꞌa kafugamo maiꞌniya aꞌmafaꞌnemo kaita hauꞌnigeno faligefeꞌmo huꞌniye. \p Inagi Yesuꞌa neꞌvigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi maleꞌa apalime apalime uꞌnae. \v 43 Mago a kanomo tuolofuꞌa kafugamo aiguꞌyaꞌmo hauge hauge huno maiꞌniye. Agaemo muki lota vayaꞌaitegamo uno moniꞌamo apamino hano huꞌniyana ha oꞌmaeꞌnae. \v 44 Ani a kanomoꞌa Yesu akamelegamo neꞌenoꞌaeꞌmo kukenaꞌamo atupaꞌaleꞌmo ame neꞌaligenoꞌaeꞌmo malage huno aiguꞌyaꞌamo hano huꞌniye. \v 45 Yesuꞌa, ina laꞌmo eno name aliꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo muki vayaꞌamogimo, lagaemo kame oꞌaliꞌnone, huꞌa ha paiꞌnae. Pitaꞌeꞌmo magokepi maiꞌnaya vayaꞌmogimo, Tisao, muki vayaꞌmogimo maleꞌa nekapaligekaeꞌmo ina laꞌmo name aliꞌniye, huka nehane, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 46 Yesuꞌa, himamuꞌnimo ago uꞌniyaꞌmofeꞌmo ageꞌnovana mago vekamoꞌa name aliꞌniye, huno hapa paiꞌnigeno \v 47 ani a kanomoꞌa ageꞌniyana ago nageꞌniye, huno agesa afiteno atete haume haume eno Yesu haopaleꞌmo agoꞌya faiꞌneno muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo hunoꞌaeꞌmo, alika alagepa huka natesanafeꞌmo ame aliꞌnogeno aiguꞌyaꞌnimo malage huno hano huꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 48 aꞌmafaꞌneꞌnimogae, kamogaga aiyo. Nagaefeꞌmo kagesa afika fatago nehana kavakamoꞌmo alino alagepa huno kateꞌnigi kaipamoꞌmo falu huꞌninageka afaꞌa uvo, huno ha paiꞌniye. \p \v 49 Ha nepaigenoꞌaeꞌmo mago yagaino neꞌapateya vekamo notegatiꞌmo mago vekamo eno avaꞌyi hutenoꞌaeꞌmo, aꞌmafaꞌnekamo ago faliꞌnigi tisa vekamo mago aliꞌyaꞌmo alika oꞌamiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 50 Yesuꞌa afitenoꞌaeꞌmo, koli osuka nagaefekeꞌmo kagesa afika fatago hugenoꞌao aꞌmafaꞌnekamo afaꞌa alagepa huno maino, huno ha paiꞌniye. \p \v 51 Yesuꞌa uno ani vekamo noꞌaleꞌmo avaꞌyi huteno muki vayaꞌaifeꞌmo, kumatega maiyo, huno hapa paiteno Pitaꞌagi Yoniꞌagi Yemisiꞌagi itaꞌafoꞌalaꞌmoganimogi huno nopiꞌmo apavalelino haiꞌniye. \v 52 Muki vayaꞌmogi faiyosago faiꞌa aviꞌya huge huge huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa, aviꞌya osiyo. Ani aꞌmafaꞌnemo alagi ofaliꞌnifa afaꞌa au kaleno maiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 53 ago faliꞌniye, huꞌa ageꞌnayaꞌmofeꞌmo kigi huꞌa ateꞌnae. \v 54 Agaemo kumatega maiꞌniyo, huno hapa paiteno haino ayateꞌmo atafauꞌneno, aꞌmafaꞌneyo, he tiyo, huno ha paiꞌnigeno \v 55 aunemeꞌamo halate aino atagi neno eno agufafi faleꞌnigeno malage huno he tiꞌniye. Yesuꞌa, neꞌyaꞌmo alita amiyo, huno hapa paiꞌniye. \v 56 Itaꞌafoꞌalaꞌmoganimo hanau aiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, mago vekaeꞌmo utana ha opaiꞌao, huno hana paiꞌniye. \c 9 \s1 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, umenitata hutapa Goti geꞌamo aeta hakalo hiyo, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 10:5-15; Mk 6:7-13) \p \v 1 Yesuꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo hosu apaune vayaꞌaina aliꞌa hapafaiꞌa apatalege kaita nehapausiya vayaꞌmo aliꞌa alagepa huꞌa apatege hisayafeꞌmo himamuꞌamo alino apamitenoꞌaeꞌmo, \v 2 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo aeta hakalo hutapa hapa paitetapa kaita hapauꞌniya vayaꞌaina alita alagepa hutapa apatemale apatemale hutapa umenitata hiyo. \v 3 Mago yatapimo oꞌalitapa afaꞌa viyo. Hayopa kayotapigi kutapigi neꞌyatapigi monitapigi lole siotitapigi hutapa oꞌalitapa afaꞌa viyo. \v 4 Utapa haisaya nopiꞌmo ataletapa oꞌutapa ani nopiꞌmo maiyo. \v 5 Inagi aliꞌa falu fala huꞌa olapatesaya taonifiꞌmo apakaefeꞌmo faigoko gemo hisiyafeꞌmo alagena kavaꞌmo hutapa lapaiyalegatiꞌmo mumusopamo alitapa kalo paetaletapa viyo, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa uꞌnae. \v 6 Muki haopalega umenitata huꞌa taoniꞌafi taoniꞌafiꞌmo alagepa faigoko gemo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paige kaita hapauꞌniya vayaꞌmo aliꞌa alagepa huꞌa apatege huꞌa umenitata huꞌnae. \s1 Helotiꞌa Yesufeꞌmo ava gemo afiꞌniya gemae \r (Mt 14:1-2; Mk 6:14-16) \p \v 7 Helotiꞌa yagaino neꞌapateya vekamoꞌmo Yesuꞌa muki huꞌniya kavafeꞌmo ava gemo afitenoꞌaeꞌmo lusi kava huno agesa afiꞌniye. Mago vayaꞌamogimo, Yoniꞌa faliꞌniyatetiꞌmo halate he tiꞌniye, huꞌa huꞌnageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌamogimo, Ilaiyaꞌa afole aiꞌniye, huꞌa huꞌnageꞌapaeꞌmo \v 8 mago vayaꞌamogimo, akeyaꞌvilaga vekamo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo faliꞌniyatetiꞌmo halate he tiꞌniye, huꞌa huꞌnae. \v 9 Helotiꞌa, Yoniꞌa lugoꞌamo ago heꞌna hatagauꞌna ataleꞌnovaꞌmonanafa ava gemo neꞌafuva vekamo ina lafeꞌmo ava gemo nehafi, huno huteno Yesuꞌmo agesiyafekeꞌmo maiꞌniye. \s1 Yesuꞌa faefu tauseniꞌa vayaꞌaina neꞌyaꞌmo alino apamiꞌniya gemae \r (Mt 14:13-21; Mk 6:30-44) \p \v 10 Apa vayaꞌmo halate Yesutegamo aiꞌa atagi neꞌeꞌa muki huꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa ha paiꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo apavalelino uno Metasaita taoni haopalegamo apakaiꞌapigeꞌmo uꞌa maiꞌnae. \v 11 Asole vayaꞌmogimo afiteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa akame huꞌa eꞌa avaꞌyi huꞌnagenoꞌaeꞌmo alino falu fala huno apateteno Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo huno hapa paige kaita hapauꞌniya vayaꞌaina alino alagepa huno apatege huno maiꞌniye. \v 12 Yegemo lamino falegefe huꞌnigeꞌapaeꞌmo tuolofuꞌa vayaꞌmogi Yesutegamo eꞌa, kaꞌme kotegamo eta maiꞌnonaꞌmofeꞌmo muki vayaꞌmo alika apategeꞌa uꞌa ani haopalega haneꞌniya taonifatiꞌe kotegatiꞌeꞌmo neꞌyaꞌapimo miya faiꞌa neteꞌa havaeyo, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 13 lapakaemo neꞌyaꞌmo alitapa apamiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo haneꞌnigi neꞌyaꞌmo nesaya yaꞌmo uta miya failita esupiye, huꞌa afi geꞌnae. \v 14 Faefu tauseniꞌa agufa vayaꞌmo maiꞌnae. Agaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, fifiti fifitiꞌa vayaꞌmo alita anupa hutapa apatete apatete hutetapa alita anupa hutapa, kahauleꞌmo maiyo, hutapa hapa paiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa \v 15 ani gemo huꞌa hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo kahauleꞌmo maiꞌnae. \v 16 Agaemo faefuꞌa peleti mayaꞌe lole noyamelaꞌeꞌmo aliꞌneno kokuꞌnategamo alino maku huno ageꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heteno alino lo aeno akaya heteno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo apamiꞌnigeꞌapaeꞌmo alini uꞌeꞌa huꞌa apamiꞌnageꞌapaeꞌmo \v 17 neꞌa apamu huꞌnae. Neꞌa apamu huteꞌa atalaya atupaꞌamo aliꞌa tuolofuꞌa honafa yuvapafiꞌmo maleꞌa havaiteꞌnae. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo Kalaisi vekamo maiꞌnane, huno ha paiꞌniya gemae \r (Mt 16:13-19; Mk 8:27-29) \p \v 18 Mago afinaꞌmo Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo nunumuꞌmo nehigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnae. Maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa, vayaꞌmogimo, nagaefeꞌmo ina laꞌnae, huꞌa nagiꞌnimo neꞌae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 19 mago vayaꞌamogimo, Yoniꞌa aniꞌmo faleno neꞌapateya vekamo maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogimo, Ilaiyaꞌa maiꞌniye, huꞌa huge mago vayaꞌamogimo, mago akeyaꞌvilaga vekamo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo faliꞌniyatetiꞌmo halate he tiꞌniye, huꞌa huge nehae, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 20 Yesuꞌa, ani gemo nehayaꞌmonanafa lapakaemo ina laꞌnae, hutapa nagiꞌnimo neꞌae, huno loka huno apafi geꞌnigenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa, Gotiꞌa lekana paino kateꞌniya vekamo Kalaisi neꞌmogamae, huno ha paiꞌnigeno \v 21 Yesuꞌa lokiya gemo hunoꞌaeꞌmo, magoke vekaeꞌmo mani gemo ha opaiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa, faliteꞌna halate he tiguve, huno huꞌniya gemae \r (Mt 16:20-28; Mk 8:30–9:1) \p \v 22 Hutenoꞌaeꞌmo, Vemo Mafaꞌnemoꞌmo lusi kava huno agafu kisiya yaꞌmo aligiye. Vayatama vayanagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa apakameꞌya amisageꞌa amagisageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo maiteno halate he tigiye, huno hapa paiteno \v 23 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo, mago vekamoꞌa nakame hugefeꞌmo huꞌnisiyana hauꞌniya kavafeꞌmo, haꞌao oꞌnahaiye, huno huteno muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo malipu yosaꞌamo alino kofilino nakame hino. \v 24 Ina lagimo ma mopafiꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maisaya kavafeꞌmo hapauꞌnisigeꞌa yagaiꞌa ateꞌa maiꞌnisafigeꞌa alagepa huꞌa neꞌmaisaya kavaꞌapimo alagi hano hugiyaꞌmonanafa ina lagimo nagaetefeꞌmo alagepa huꞌa neꞌmaisaya kavaꞌapimo ataleꞌnisafigeꞌa alagepa huꞌa maisaya kavaꞌapimo aligae. \v 25 Mago vekamoꞌa muki ma mopafiꞌmo haneꞌnisiya yaꞌamo alino hano huno aliꞌnisiyana alino agoꞌya lagauge aunemeꞌamo lageso huge hisiyana akamelegati magoꞌe yaꞌmo afaꞌa aliꞌnifiye. Haꞌao alagi oꞌaliꞌniye. \v 26 Ina lagimo nagaeꞌe geꞌnileꞌefeꞌmo apavagage nehisifigeno Vemo Mafaꞌnemoꞌa ha le konali yaꞌamo Afoꞌamotegatiꞌmo aliꞌniya ha le konali yaꞌamo aliteno apaote enisole vayaꞌai ha le konali yaꞌapiꞌe enisole vayaꞌaꞌeꞌmo eminenoꞌaeꞌmo apakaefeꞌmo avagage hugiye. \v 27 Lama gemo lapa nepauve, Manile he tiꞌa maiꞌnaya vayapatiꞌmo mago vayaꞌmo ofaliꞌa afaꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisigeꞌa agegae. \s1 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi Yesu ha le konali yaꞌamo ageꞌnaya gemae \r (Mt 17:1-13; Mk 9:2-13) \p \v 28 Magoke salemo utegeno Pitaꞌagi Yoniꞌagi Yemisiꞌagi huno apavalelino nunumu hisiyafeꞌmo mago avefiꞌmo haiꞌniye. \v 29 Nunumu nehigenoꞌaeꞌmo aeto agufa augosamo alino ha maleꞌnigeno kukenaꞌalegatiꞌmo alave alaveꞌageꞌmo huteno yaveyaveꞌagekeꞌmo huꞌniye. \v 30 Lole vekalaꞌmo akeyaꞌvilaga vekalaꞌmo Moseseꞌe Ilaiyaꞌeꞌmo afole aiteꞌana \v 31 ha le konali yaꞌaꞌeꞌmo maiꞌneꞌanaeꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo uno falisiya kavafeꞌmo Yesugiꞌeꞌmo ge huge afige huꞌana maiꞌnaꞌae. \v 32 Pitaꞌe anakaeꞌeꞌmo apau maiꞌmai huꞌnigeꞌa apauꞌmo kaleꞌneꞌa apaupatiꞌmo ageꞌa ayakeꞌa agayana Yesu ha le konali yaꞌamoꞌa aeno ha leꞌnigeꞌa ageꞌnae. Ageteꞌa apakayana Yesuꞌeꞌmo magokepi he tiꞌana maiꞌnaꞌa vekalaꞌeꞌmo maiꞌnageꞌa apakeꞌnae. \v 33 Lole vekalaꞌmo ataleꞌana neꞌvaꞌagenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa Yesufeꞌmo, Tisao, kanalenageta manile maigune. Loleꞌe magoꞌe yege noꞌmo kigune. Kagae noꞌmo kite Mosese noꞌmo kite Ilaiya noꞌmo kite huteta manileꞌmo maigune, huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa na agufa gemo nehufi huno agesa oꞌafiꞌniye. \v 34 Ani gemo nehigenoꞌaeꞌmo mago hiyaꞌmoꞌa yege aulagaleꞌmo kino ati kaeꞌnigeꞌapaeꞌmo hiyapiꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo koli huꞌnae. \v 35 Ani hiyapatiꞌmo mago gemo hunoꞌaeꞌmo, Nahau nayamopafiꞌmo nahauꞌniya mafaꞌneꞌnimo maiꞌnigi geꞌamo afiyo, huno nehigeꞌapaeꞌmo \v 36 agayana Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo maiꞌnigeꞌa ageꞌnae. Ani afinatetiꞌmo ageꞌnaya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa opaiꞌnae. \s1 Yesuꞌa mago mafaꞌnemo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \r (Mt 17:14-21; Mk 9:14-29) \p \v 37 Egamo avefatiꞌmo emine neꞌegeꞌapaeꞌmo muki vayaꞌeꞌmo eꞌa fotu huꞌnae. \v 38 Ani vayapatiꞌmo mago vekamoꞌa, Tisao, kahao ke hovanagi, ago, magoke mafaꞌneꞌnimo maiꞌniye. \v 39 Hosu aune vekamoꞌa atafauꞌnigeno kagegage huteno atete nehigeno avanumoꞌmo halo halo nehigeno amagino ateno neꞌvigenoꞌaeꞌmo managi lami managa lami nehiye. \v 40 Nagaemo gekamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, ani hosu aune vekamo alita hafaitalegeno vino, huꞌna hapa paiꞌnovana afaꞌa aliꞌa hafaiꞌa atalesaya kavaꞌmo afaꞌa osuꞌnae, huno ha paiꞌnigeno \v 41 Yesuꞌa, hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogitapae, lapakesa afitapa fatago nosagenoꞌaeꞌmo hosu lapaipa lapakesa haneꞌniya kavafeꞌmo lusi kava huno alaga neꞌnahaegi na magi afinaꞌmo lapakaeꞌeꞌmo magoꞌe huꞌna lokaeꞌna maime maime neꞌvisugetapaeꞌmo afitapa alagepa hugae. Mafaꞌnekamo avalelika eno, huno ha paiꞌnigeno \v 42 avalelino neꞌegenoꞌaeꞌmo hosu aune vekamoꞌa alino agoꞌya faino mopafiꞌmo ataleꞌnigeno atete huno maiꞌniye. Yesuꞌa hosu aune vekamo alino hafaino ataleteno mafaꞌneꞌamo alino alagepa huno ateteno afoꞌamoꞌmo avaleno amiꞌniye. \v 43 Muki vayaꞌmogi Goti ayamufaꞌaꞌe lokiyaꞌaꞌeꞌmo ageteꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnae. Inagi agaemo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, \v 44 mani hemenimo hisuva gemo afitapa alagepa huꞌnetapa alita lapaipafiꞌmo maleyo. Mago vayaꞌmogi Vemo Mafaꞌnemo avaleli uꞌa hosu vayaꞌai apayapiꞌmo ategae, huno hapa paiꞌniyana ani gemo afiꞌa alagepa osuꞌnae. \v 45 Afiꞌa aeto osisayafeꞌmo huno fala kino huꞌnigeꞌapaeꞌmo loka huꞌa afi gesayafeꞌmo huꞌnayana koli huteꞌa ge huꞌa afi okeꞌnae. \s1 Lagaepatiꞌmo ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge huge afige huꞌnaya gemae \r (Mt 18:1-5; Mk 9:33-37) \p \v 46 Ina laꞌmo lagaepatiꞌmo aeno laga seꞌniya vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge vaiꞌnae. \v 47 Yesuꞌa apaipafiꞌmo apakesa neꞌafiya apakesa apaketenoꞌaeꞌmo mago aise mafaꞌnemo avalelino eno haupiꞌmo ateno maiꞌniye. \v 48 Apakaefeꞌmo, ina lagimo nagaetefeꞌmo mani magufa aise mafaꞌnemo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌatesafi ani kava huꞌa aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatae. Ina lagimo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌnatafi ani kava huꞌa alino nateꞌnigeꞌna emiꞌneꞌnova vekaꞌeꞌmo aliꞌa falu fala huꞌa neꞌatae. Lapakaepatiꞌmo mago henaga maiꞌnisiya vekamoꞌa hogote vekamo maigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 49 Yoniꞌa, ageꞌnonana mago vekamoꞌa kagikaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapafaino apataleꞌnigeta ageꞌnone. Agaemo ani kavaꞌmo nehiyana lakame huno umenitata nosiyaꞌmofeꞌmo ani kavaꞌmo osuka afaꞌa ataleka maiyo, huta ha paiꞌnone, huno ha paiꞌnigeno \v 50 Yesuꞌa, hutapa atafautapa oꞌateyo. Mago vekamo kametimo oꞌmaiꞌnisiyana lao vekamo maiꞌniye, huno ha paiꞌniye. \s1 Samaliya kotega vayaꞌmogi Yesuꞌmo aliꞌa falu fala huꞌa oꞌateꞌnaya gemae \p \v 51 Gotiꞌa Yesuꞌmo kokuꞌnapi avalelino uno haisiya afinaꞌmo ago eno hogo huꞌnigenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa lokiya vaino agesa afinoꞌaeꞌmo, Yulusalemu taonifiꞌmo haiguve, huno agesa afitenoꞌaeꞌmo \v 52 mago apa vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌapaeꞌmo Samaliya vayaꞌai taonifiꞌmo uꞌa alo huꞌa atesayafeꞌmo uꞌa hogoteꞌnae. \v 53 Uꞌnayaꞌmonanafa Samaliya vayaꞌmogi, Yulusalemu kotegamo ugefe nehiyaꞌmofeꞌmo lagaemo alita falu fala huta oꞌategaune, huꞌa hapa paiꞌnageꞌapaeꞌmo ataleꞌa halate aiꞌa atagi neꞌa eꞌnae. \v 54 Geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo Yemisiꞌe Yoniꞌeꞌmo ani gemo afiteꞌanaeꞌmo, Ala kava nene, Ilaiyaꞌa hogoteno huꞌniya agufa kavaꞌmo hutaꞌa kokuꞌnapifeꞌmo ataeꞌmo ge hisuꞌageno emineno leno apasaga lisiyafeꞌmo kahauꞌnifiye, huꞌana afi geꞌnaꞌageno \v 55 aino afe leꞌnenoꞌaeꞌmo, na agufa laꞌaunelaꞌameꞌmo maiꞌnifi, hutana oꞌageꞌnaꞌae. Vemo Mafaꞌnemoꞌmo vayaꞌmo apamagisiyafeꞌmo emiꞌnoꞌmeꞌnifa vayaꞌai apakufamo alino katino apatesiyafeꞌmo emineꞌniye, huno ge hanauꞌniye. \v 56 Ataleꞌa alu taonifiꞌmo uꞌnae. \s1 Yesuꞌa akame huꞌa visaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 8:19-22) \p \v 57 Kateꞌmo neꞌvagenoꞌaeꞌmo mago vekamoꞌa eno Yesufeꞌmo, muki visana kotegamo kakame huꞌna umenitata huguve, huno ha paiꞌnigeno \v 58 Yesuꞌa, yagagafaꞌe namamogiꞌeꞌmo apanoꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa Vemo Mafaꞌnemoꞌa havaesiya noꞌmo ohaneꞌniye, huno ha paiꞌniye. \v 59 Alu vekaeꞌmo, eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, he kanalene huka hugeꞌnao hogoteꞌna afoꞌnimoꞌmo uꞌna aliꞌna kiꞌna ateteꞌnae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 60 afa ato, fali kavategamo neꞌmaiya vayaꞌmogimo falisaya vayaꞌapimo aliꞌa kiꞌa apatesaya kavaꞌmo haneꞌniye. Kagaemo apatalekuka Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo aeka hakalo huka hapa paiyo, huno ha paiꞌniye. \v 61 Alu vekamoꞌa, Ala kava nene, kakame huꞌna umenitata hisuvafeꞌmo hogoteꞌna uꞌna noꞌnifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo nayaꞌmo apamiꞌna aliꞌna falu fala huꞌna apateteꞌna apataleꞌna visuvafeꞌmo he kanalene huka hugeꞌnao, huno ha paiꞌnigeno \v 62 Yesuꞌa, mago vekamoꞌa pulumakamoꞌmo aiꞌyumo aisiyafeꞌmo aeni kayoteꞌmo atafauꞌnenoꞌaeꞌmo aino afe leno akamelegamo neꞌagesiya vekamoꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiyafiꞌmo afaꞌa ohaigiye, huno ha paiꞌniye. \c 10 \s1 Yesuꞌa sevetiꞌa vayaꞌmo alino apateꞌnigeꞌa uꞌnaya gemae \p \v 1 Ala kava neꞌmoꞌa sevetiꞌa vayaꞌmo lekana paino apateteno lole vekalaꞌmo alino lokaeno anatete anatete hutenoꞌaeꞌmo, muki visuva taoniꞌafiꞌe kotegaꞌeꞌmo utapa hogonetegeꞌna vino. \v 2 Hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo ago afu leꞌniyana alisaya vayaꞌmo aiseꞌamo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo hoya aepa vekaeꞌmo, hoyakafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌmo alika apategeꞌa viyo, hutapa nunumuꞌmo hiyo. \v 3 Viyo, huꞌna huteꞌna aliꞌna lapatesugetapa visayategamo aikeli sipisipigana hutapa afela kalamo maiꞌnayategamo ugae. \v 4 Lapakaemo hanipausitapigi kutapigi sutapigi hutapa oꞌalitapa afaꞌa viyo. Kategamo neꞌutapaeꞌmo ge apamamaesayafeꞌmo oꞌmaitapa viyo. \v 5 Utapa haisaya nopiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo, lapaipamoꞌmo falu hino, hutapa hapa paiyo. \v 6 Aipamoꞌmo falu nehisiya vekamo maiꞌnisiyana afaꞌa aipamoꞌmo falu huꞌnisigeno maigiye. Aipamoꞌmo falu nosisiya vekamo maiꞌnisiyana getapimoꞌa ha oꞌmaesigeno afa yatega asagauno aigiye. \v 7 Alu nopi alu nopiꞌmo uteta osutapa haisaya nopikeꞌmo maiyo. Aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌmogi miyaꞌapimo alagi alisaya vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo lapamisaya neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo alitapa neyo. \v 8 Visaya taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogimo aliꞌa falu fala huꞌa lapatesagetapaeꞌmo maiꞌnetapa neꞌyaꞌmo lapamisaya yaꞌmo afaꞌa alita neyo. \v 9 Kaita hapauꞌnisiya vayaꞌmo alitapa hapagetapa apatetetapaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo lapaopaleꞌmo ago eꞌniye, hutapa hapa paiyo. \v 10 Visaya taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmogimo aliꞌa falu fala huꞌa olapatesagetapaeꞌmo taoniꞌapifi kateꞌmo utapa he titapa maiꞌnetapaeꞌmo, \v 11 lapakaetegamo faigoko gemo hanesiyafeꞌmo apakae taonifiꞌmo lapaiyalegatiꞌmo mumusopamo alitapa kalo paetaletapa ugae. Afiyo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo lapaopaleꞌmo ago afole aiꞌniyaꞌmonanafa oꞌageꞌnae, hutapa hapa paiyo. \v 12 Lapa nepauve, Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Sotomi taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo mago hosu yaꞌmo aligayaꞌmonanafa mani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi magoꞌe huꞌa hosu yaꞌmo aligae. \s1 Mago taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi apakesa afiꞌa fatago osuꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 11:20-24) \p \v 13 Kolasini taonifi maiꞌnaya vayanagi Metasaita taonifi maiꞌnaya vayanagi vaehae. Mago vekamoꞌa uno Taiya taonifiꞌe Saitoni taonifiꞌeꞌmo noꞌagaya agufa aune kavaꞌmo lapakaetegamo huꞌnova agufa aune kavaꞌmo huꞌniesinana apakaemo akeyaꞌvilaga ago apaipamo aliꞌa afe leteꞌapaeꞌmo kogu aꞌnemogi aliꞌa neꞌvaiya agufa kukenamo aliꞌa vaiteꞌa hapamo faletaleꞌa maiꞌnaesine. \v 14 Maiꞌnaesinaꞌmofeꞌmo agoti huno apatesiya afinaꞌmo Taiya taonifi maiꞌnaya vayaꞌe Saitoni taonifi maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo aise kayoꞌmo aligayaꞌmonanafa lapakaemo alopa kayoꞌmo aligae. \v 15 Kapeneyamu taonifi vayaꞌmogitapae, lapavaleno alino anale lapateꞌniyanageno alino afepi lapateteno ata kopiꞌmo alino lapategaiye. \v 16 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, getapimo neꞌafiya kava huꞌa geꞌnimo neꞌafiye. Apakameꞌya nelapamiya kava huꞌa apakameꞌyamo neꞌnamiye. Apakameꞌya neꞌnamiya kava huꞌa alino nateꞌnigeꞌna emiꞌneꞌnova vekaꞌeꞌmo apakameꞌya neꞌamiye, huno hapa paiteno alino apateꞌnigeꞌa uꞌnae. \s1 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo atagi neꞌa eꞌnaya gemae \p \v 17 Sevetiꞌa vayaꞌmo atagi neꞌa Yesutegamo eꞌapaeꞌmo apamogaga aiteꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, kagikaleꞌmo neꞌaetaeꞌmo hosu apaune vayaꞌaifeꞌmo hiyo huta huꞌnona gemo afiꞌnae, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 18 agovana Sataniꞌmo kokuꞌnapatiꞌmo alino alave nehiya yakana huno asagauno neꞌaigeꞌna ageꞌnove. \v 19 Afiyo, nagaloꞌyaveꞌe sokopiyoniꞌeꞌmo lapaiyaletiꞌmo aetapa latapaisayafeꞌmo himamuꞌnimo aliꞌna lapamiꞌnove. Kame vayatapimogi himamuꞌapimo aetapa apaka sesayafeꞌmo himamuꞌnimo aliꞌna lapamiꞌnovanageꞌa muki vayaꞌmogi afaꞌa olahapaegae. \v 20 Himamuꞌnimo ago aliꞌnayaꞌmofeꞌmo hosu apaune vayaꞌmogi getapimo afiꞌnaya kavafekeꞌmo lapamogaga oꞌaitapa Gotiꞌa kokuꞌnapi haneꞌniya mukufiꞌmo lapakitapimo ago avoꞌmo kae maleꞌniya kavafekeꞌmo lapamogaga aiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Gotifeꞌmo amogaga aiꞌniya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Ani afinaꞌmo Yesuꞌa Aote Aunemeꞌaletiꞌmo aipafiꞌmo amogaga neꞌainoꞌaeꞌmo, Afo, kokuꞌnateꞌe ma mopaleꞌeꞌmo yagaika neꞌanatana vekamae. Kagaemo afiteꞌa ageꞌnaya vayaꞌmogimo oꞌafisayafeꞌmo mani kavaꞌmo alika fala ki maleꞌnanaꞌmonanafa mafaꞌnegana huꞌa neꞌmaiya vayaꞌmo alika apave liꞌnana kavatefeꞌmo kahao ke nehove. He, Afo, kahauꞌnigekaeꞌmo, afole aiyo, huka huꞌnane, huno nunumu huꞌniye. \v 22 Hutenoꞌaeꞌmo, Afoꞌnimoꞌmo muki yateꞌe vayaꞌaiteꞌeꞌmo yagaisuvafeꞌmo alino nateꞌniye. Muki vayaꞌmogimo mafaꞌneꞌamo oꞌageꞌnafa afoꞌamokeꞌmo ageꞌniye. Ani kava huꞌa vayaꞌmogimo muki yaꞌmo Afoꞌamoꞌmo oꞌageꞌnafa mafaꞌneꞌamokeꞌmo ageꞌniye. Ani kava huno mafaꞌneꞌamoꞌa lekana paino apateꞌnisiya vayaꞌmo alino apave lisigeꞌapaeꞌmo muki yaꞌmo Afoꞌamoꞌmo agegae, huno hapa paiꞌniye. \v 23 Apakaiꞌapigeꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa aino afe leno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo ageꞌnaya agufa kavaꞌmo huꞌa ageꞌnisaya vayaꞌmogi Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae. \v 24 Lapa paiꞌnaeꞌmo, hogoteꞌa muki vayaꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌe muki vayaꞌmo alaꞌapimo maiꞌneꞌa yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogiꞌeꞌmo lapakaemo neꞌagaya agufa kavaꞌmo agesayafeꞌmo huꞌnayana oꞌageꞌnae. Lapakaemo neꞌafiya agufa gemo afisayafeꞌmo huꞌnayana oꞌafiꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Samaliya vekamoꞌa kameꞌamo ha maeꞌniya gemae \p \v 25 Mago keꞌaepa gemo neꞌafiya vekamoꞌa Yesuꞌmo amalageka hisiyafeꞌmo he tino, Tisao, alagepa huꞌna maige maige huꞌna maisuvafeꞌmo na agufa kavaꞌmo hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 26 ago avoꞌmo kae maleꞌniya keꞌaepa gemoꞌa na agufa gemo huꞌniye. Lekana paiꞌnana gemoꞌmo na yane huꞌniye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \q1 \v 27 Ala kava neꞌmo Gotikamofekeꞌmo muki kaipafatinagi muki kaunekamepatinagi muki himamukafatinagi muki kagesa neꞌafina yapatinagi huka kahau kayamopafiꞌmo kahaino. Kagaikaeꞌmo kahau kayamopafiꞌmo kahauꞌniya kava huka kahaopaleꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo kahaino, \m huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 28 he, lama gemo nehane. Ani kavaꞌmo huka maime maime uvo alagepa huka maige maige huka maisana yaꞌmo aligananagi, huno ha paiꞌnigeno \v 29 agaemo avagage osisigeno agiꞌamo alagepa huno hanesiyafeꞌmo Yesufeꞌmo, nahaopaleꞌmo maiꞌniya vekamo ina laꞌae, huno afi geꞌniye. \p \v 30 Yesuꞌa, mago vekamo Yulusalemu taonifatiꞌmo eno Yeliko taonifiꞌmo lamisiyafeꞌmo eꞌniye. Kategamo neꞌvigeꞌapaeꞌmo kumaya alisayafeꞌmo neꞌapamagiya vayaꞌmogi eꞌa atafauꞌa kukenaꞌamo asagiꞌa aliteꞌa amagiꞌa ateꞌa uꞌnageno faligefeꞌmo huꞌniye. \v 31 Ani afinaꞌmo mago vekamo mono huno neꞌapateya vekamo ani kateꞌmo uno ageteno ka agiꞌnalegatiꞌmo aino kalaeno uꞌniye. \v 32 Ani kava huno mago Livai nofi vekamo mono aliꞌyateꞌmo maiꞌniya vekamo eno ageteno ka agiꞌnalegatiꞌmo aino kalaeno uꞌniye. \v 33 Agegeꞌana ataleꞌana uꞌnaꞌaꞌmonanafa mago Samaliya vekamoꞌmo eno agetenoꞌaeꞌmo hau huno ateteno \v 34 uno amagiꞌnaya amuteꞌmo uveliꞌe nofi alagafati anitetiꞌeꞌmo alino lakino faleno ateteno hayaeno ateteno noki afuꞌamo agotofuleꞌmo asagauno faino ateteno avalelineno nata vayaꞌmo eꞌa nehavaya nopiꞌmo ateꞌneno yagaino ateꞌniye. \v 35 Egaꞌamo monimo alino ani eꞌa nehavaya noteꞌmo neꞌyagaiya vekamo amitenoꞌaeꞌmo, alagepa huka yagaika ato. Henagaꞌamo, magoꞌe monimo aliguve, huka hisanaꞌmoꞌmo esuva afinaꞌmo kamiguve, huno ha paiꞌniye, huno Yesuꞌa ani vekaeꞌmo, \v 36 loleꞌe magoꞌe vayapatiꞌmo kumaya vayaꞌmogi amagiꞌnaya vekamo haopaleꞌmo maiꞌniya vekamo haiya vekae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 37 hau huno ateꞌniya vekae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, uka ani agufa kavaꞌmo huvo, huno ha paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Mataꞌe Maliyaꞌeꞌmo noꞌanifiꞌmo haino maiꞌniya gemae \p \v 38 Henagaꞌamo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo ugefeꞌmo neꞌuꞌapaeꞌmo mago taonifiꞌmo uꞌa avaꞌyi nehagenoꞌaeꞌmo mago aꞌmo agiꞌamo Mataꞌa alino falu fala huno ateteno noꞌafiꞌmo avalelino haiꞌniye. \v 39 Yesuꞌa haino maiꞌnigenoꞌaeꞌmo Mata aganaꞌamoꞌmo Maliyaꞌa Yesu aiyafiꞌmo maiꞌneno huꞌniya gemo afiꞌniye. \v 40 Afiꞌniyaꞌmonanafa Mataꞌa lusi neꞌyaꞌmo yagita hisiyafeꞌmo agesa afiꞌnenoꞌaeꞌmo hauꞌe hauꞌe huteno eno Yesufeꞌmo, Ala kava nene, naganaꞌnimoꞌmo nataleꞌnigeꞌna nagaiꞌnigeꞌmo aliꞌyaꞌmo neꞌaluva kavafeꞌmo kagesa noꞌafipiye. Uka atokamoꞌmo haꞌmao, huka ha paiyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 41 Matao, Matao, muki kavafeꞌmo kagesa alaꞌamo neꞌafinageno kaipamoꞌmo atete nehiyaꞌmonanafa alagepa huka maisanafeꞌmo magoke alisana yaꞌmo haneꞌniye. \v 42 Maliyaꞌa ani alagepa yafekeꞌmo agesa afiteno lekana paino aliꞌniyaꞌmofeꞌmo mago vekamoꞌa ayapatiꞌmo alino hafaleno oꞌatalegaiye, huno ha paiꞌniye. \c 11 \s1 Yesuꞌa nunumu hisaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 6:9-15; 7:7-11) \p \v 1 Yesuꞌa nunumu huno hano huteno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo mago vekamo geꞌamo neꞌafiya vekamoꞌa, Ala kava nene, Yoniꞌa nunumu hisayafeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaina alino apaya maleꞌniya kava huka alika laya malo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 2 nunumu hisayafeꞌmo ina gemo hutapa hiyo. \q1 Afotimogae, kokuꞌnapi maiꞌnanageno kagikamoꞌmo alagepa huno kaote haneꞌniyanagi aliꞌa asaga hiyo. Vayaꞌaiteꞌmo yagaika apatesana kavaꞌmo ma mopafiꞌmo afole aino. Muki kokuꞌnapi neꞌmaiya vayaꞌmogimo gekamo akame nehaya kava huꞌa ma mopafiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo gekamo akame hiyo. \v 3 Muki felugaꞌae felugaꞌaeꞌmo nesuna neꞌyaꞌmo hemenimo alika lamiyo. \v 4 Lagaetegamo hosu kavaꞌmo nehaya vayaꞌaifeꞌmo, afaꞌa ateyo, huta nehuna agufa gemo huka kagaetegamo hosu kavaꞌmo nehisunagekaeꞌmo lagaefeꞌmo, afa ateyo, huka huvo. Lamalageka hisiyategamo lavalelikuka olateka hosu vekamo ayapatiꞌmo alika hafaleka latalo, \m hutapa nunumuꞌmo hiyo. \p \v 5-6 Yesuꞌa apakaefeꞌmo, lapakaepatiꞌmo mago vekamogamo haniꞌilaga folaguꞌmo uka kao vekaeꞌmo, Veꞌnimo, nao vekamo eno noꞌnifiꞌmo maiꞌniyana neꞌyaꞌmo nesiya yaꞌmo alagi ohaneꞌnigi loleꞌe magoꞌe peleti mayamo alika anona huka nato, huka ha paisanagenoꞌaeꞌmo \v 7 noꞌafatiꞌmo, ago kita ki maleta mafaꞌne anagaꞌniꞌe nagaiꞌniꞌeꞌmo ago havaeꞌnonaꞌmofeꞌmo he tiꞌna neꞌyaꞌmo aliꞌna okamiguvanagi afaꞌa ateka uvo, huno kaha paisiyana na agufa kavaꞌmo hugane. \v 8 Lapa nepauve, kao vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo aliꞌna okamiguve, huno nehisigekaeꞌmo magoꞌe magoꞌe huka ge hukaeꞌmo, afaꞌa alika namiyo, huka ge nehisanagenoꞌaeꞌmo neꞌyaꞌmo alino kamigiye, huno hapa paiꞌniye. \v 9 Inagi nagaemo, afaꞌa afi nekegenoꞌao alino lapamigiyanagi. Kahauya hutaleyo agetapa avatetapa aligayanagi. Kitaleꞌmo hakalu hakalu nehigenoꞌao kitamo yakino lapategaiyanagi. \v 10 Ge huꞌa afi nekaya vayaꞌmogimo neꞌaliye. Kahauya nehaya vayaꞌmogi ageꞌa neꞌaliye. Kitaleꞌmo hakalu hakalu nehaya vayaꞌmo kitamo yakino neꞌapate. \v 11 Mafaꞌnetapimogi, noyamemo alika namiyo, huꞌa lapa paisagetapaeꞌmo nagaloꞌyavemo alitapa apamigafiye. \v 12 Inagi mafaꞌnetapimogi, kokole amuꞌmo alika namiyo, huꞌa lapa paisagetapaeꞌmo sokopiyonimo alitapa apamigafiye. \v 13 Lapakaemo hosu vayaꞌmo maiꞌnayaꞌmonanafa alagepa yaꞌmo alitapa mafaꞌnetapimo neꞌapamiya kava huno magoꞌe huno kokuꞌnapi afotapimofeꞌmo kaote Kaunekameꞌmo alika namiyo, huꞌa afi gesaya vayaꞌaina afaꞌa alino apamigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesufeꞌmo, Satani himamuꞌaletiꞌmo ani agufa aliꞌyaꞌmo neꞌaliye, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 12:22-30; Mk 3:20-27) \p \v 14 Yesuꞌa gemo aino halo aino nosiya vekamo aipafatiꞌmo mago hosu aune vekamo alino hafaitalegeno uꞌnigeno ani vekamoꞌa agemo aiꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo hapau aiꞌnayaꞌmonanafa \v 15 mago vayaꞌmogimo, Mielisimuli himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaina alino hapa faino neꞌapatale, huꞌa huꞌnageꞌapaeꞌmo \v 16 mago vayaꞌmogi, kokuꞌnapi aune kavaꞌmo huka alika lave liyo, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 17 apaipafiꞌmo apakesa afiꞌnaya kavaꞌapimo agetenoꞌaeꞌmo, magoke gamani vayaꞌmogi yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogimo apakaiꞌapimo aliꞌa fako huꞌa apateteꞌa kame hisayana ani gamanimo ago asagauno aigiye. Magoke afamo anagapatiꞌmo apakaiꞌapimo aliꞌa fako huꞌa apateꞌnisayana atagu faeꞌa uꞌeꞌa huꞌa maisageno apaki ohanegaiye. \v 18 Lapakaemo nagaefeꞌmo, Mielisimuli himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌaina alino hapafaino neꞌapatale, hutapa nehayaꞌmonanafa Sataniꞌa agaiꞌa vayaꞌmo hosu apaune vayaꞌaitegamo kame huno apatesiyana haiya kava huꞌa Satani nofi vayaꞌmo lokiya vaiꞌa maigae. \v 19 Nagaemo Mielisimuli himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aliꞌna hapafaiꞌna neꞌapatalesuvana haiya kava huꞌa getapimo neꞌafiya vayaꞌmogi aliꞌa hapafaiꞌa neꞌapatalae. Getapimo neꞌafiya vayaꞌmogimo lapakaefeꞌmo, hosu gemo huꞌnae, huꞌa lapa paigae. \v 20 Nagaemo Gotiꞌa ati yagaina ayatetiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo aliꞌna hapafaiꞌna neꞌapatalesuvana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo ago eno lapaopaleꞌmo afole aiꞌniye. \v 21 Mago ayamufa vekamoꞌa atiꞌe naipeꞌaꞌeꞌmo aliteno noꞌaleꞌmo yagaino maiꞌnisiyana kagemi yaꞌamo afaꞌa hanegaiyaꞌmonanafa \v 22 mago no aepa vekamo ayamufamo ago aeno aga seꞌniya vekamoꞌmo eno no aepa vekamo amagino aeno aga seteno muki yaꞌamoꞌa naha maegaiye, huno agesa afiꞌniya yaꞌamo alige muki kagemi yaꞌamo alige hulinuno ao vayaꞌaina alino fako huno apamigiye. \v 23 Nao vayaꞌmo oꞌmaiꞌnisayana kame vayaꞌnimo maiꞌnae. Nagae sipisipimo aliꞌa anupa huꞌa noꞌapataya vayaꞌmogimo aliꞌa atagu faeꞌa neꞌapatalae. \s1 Hosu aune vekamo halate aino atagi neno eꞌniya gemae \r (Mt 12:43-45) \p \v 24 Hosu aune vekamo mago vekamo aipafatiꞌmo alino hafaitalegeno ataleno uꞌniya hosu aune vekamoꞌa aniꞌmo ohaneꞌniya koteꞌmo uteno maino falu hisiya yafeꞌmo kahauya hulino uneno hugeteno oꞌageno ataleꞌna halate aiꞌna atagi neꞌna uꞌna noꞌnifiꞌmo faleꞌna haiꞌna maiguve, huno huꞌniye. \v 25 Huteno eno ageyana ani nopiꞌmo vagi vagi huno alino kanale hu maleꞌnigeno afaꞌa haneꞌnigeno age maleteno \v 26 aino atagineno uno seveniꞌa hosu apaune vayaꞌmogi magoꞌe huꞌa aeꞌa aga seꞌa hosu kavaꞌmo nehaya hosu apaune vayaꞌmo apavalelino eꞌnigeꞌapaeꞌmo ani nopiꞌmo haiꞌa maiꞌnae. Hosu aune vekamo aipafiꞌmo maiꞌniya vekamoꞌa hogoteno hosu kavaꞌmo huno maiꞌniyaꞌmonanafa henagaꞌamo magoꞌe huno lusi hosu kavaꞌmo huno maiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \v 27 Mago a kanomo asole vayaꞌai folagapiꞌmo maiꞌniya a kanomoꞌmo alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, alino kateteno nuꞌmo kamiꞌniya afeꞌmo Gotiꞌa hao ke heꞌnigeno alagepa huno neꞌmaiye, huno huꞌnigeno \v 28 Yesuꞌa, lama gemo nehanaꞌmonanafa Goti geꞌamo afiteꞌa akame nehaya vayaꞌaifeꞌmo hapao ke nehegeꞌa alagepa huꞌa neꞌmaiye, huno ha paiꞌniye. \s1 Mago vayaꞌmogi alagena kavaꞌmo alika lave liyo, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mt 12:38-42; Mk 8:12) \p \v 29 Asole vayaꞌmo eꞌa kili paeꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo, hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo hosu vayane. Apakaemo, alagena kavaꞌmo huka alika lave liyo, huꞌa nehayaꞌmonanafa aliꞌna apave oliguve. Alagena kavaꞌmo huꞌna aliꞌna apave oliguvaꞌmonanafa Yonaꞌa Gotitegati gemo alinineno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamoꞌa mago alagena kavakana huno afole aiꞌniya kava huꞌna aliꞌna apave liguve. \v 30 Yonaꞌa Niniva taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌai apaulagaleꞌmo alagena kavakana huno afole aiꞌniya kava huno Vemo Mafaꞌnemoꞌa hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌai apaulagaleꞌmo alagena kavakana huno afole aigiye. \v 31 Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Siꞌma kotegamo maiꞌnaya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya ala a kanomoꞌmo he tino hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, hosu vayane, huno hapa paigiye. Ani a kanomoꞌmo Salomoniꞌa alagepa huno afiꞌniya vekamo geꞌamo afisiyafeꞌmo afagitegatiꞌmo eꞌniyaꞌmonanafa Salomoniꞌmo ago aeno aga seꞌniya vekamo manileꞌmo maiꞌniyana geꞌamo alagepa huꞌa noꞌafiye. \v 32 Gotiꞌa agoti huno apatesiya afinaꞌmo Niniva taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi he tiꞌa hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, hosu vayane, huꞌa hapa paigae. Yonaꞌa Goti gemo aeno hakalo huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo apaipamo aliꞌa afe leꞌnayaꞌmonanafa Yonaꞌmo ago aeno aga seꞌniya vekamo manileꞌmo maiꞌniya vekamo geꞌamo alagepa huꞌa noꞌafiye. \s1 Apaipafi lamueꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Vayaꞌmogi lamufiꞌmo kani aeꞌa kaeteꞌapaeꞌmo hipakapiꞌmo oꞌmalege samofiꞌmo maleteꞌa avayamo aiꞌa akani malege nosafa nopiꞌmo hai esaya vayaꞌmogimo alagepa huꞌa ageꞌa haleꞌa maisayafeꞌmo afole yateꞌmo hiꞌyalamutekeꞌmo neꞌmalae. \v 34 Lapaulagamoꞌmo aeno ha nelegenoꞌaeꞌmo lapaipafiꞌmo lamugana huno aeno ha nele. Lapaulagamo alagepa huno nehanesiyana muki lapaipafiꞌeꞌmo aeno ha nele. Lapaulagamo alagepa huno nohanesiyana muki lapaipafiꞌeꞌmo haniꞌmo nehiye. \v 35 Ehetapiye, huꞌna, Naipafiꞌmo aeno ha nelefi aeno ha nolefi hutapa lapakesa afiyo. \v 36 Lapaipafiꞌmo aeno ha leꞌnisiyaꞌmoꞌmo magokayaga lapaopaleꞌmo hani yaꞌmo ohanesigeno muki lapakufafilagamo aeno ha lesigeno lamumoꞌmo lapakufaleꞌmo aeno ha neleya kava huno aeno ha legaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Mono vayaꞌai hosu kavaꞌapieꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 23:1-36; Mk 12:38-40) \p \v 37 Ani gemo huno hano hutegenoꞌaeꞌmo mago Falasi vekamoꞌa, eka noꞌnifiꞌmo neꞌyaꞌmo no, huno ha paiꞌnigeno eno noꞌafiꞌmo haino hiꞌyalamuteꞌmo fai maiꞌniye. \v 38 Yesuꞌa neꞌyaꞌmo nesiyafeꞌmo mono kavaꞌmo akame huno ayaꞌmo sese osuꞌnigenoꞌaeꞌmo Falasi vekamoꞌa agetenoꞌaeꞌmo hau aiꞌniye. \v 39 Ala kava neꞌmoꞌa, Falasi vayaꞌmogitapamo kapu agotofuꞌalegaꞌe yuvapa agotofuꞌalegaꞌeꞌmo sese nehayaꞌmonanafa lapaipafiꞌmo lapaꞌye nehiya kavaꞌe hosu kavatapiꞌeꞌmo havai teꞌniye. \v 40 Negi vayane, Gotiꞌa amega apakufamo alo huꞌniya vekamoꞌa apakuꞌafiꞌeꞌmo alo osuꞌnifiye. \v 41 Lapakaemo agotofulega sese nehayaꞌmonanafa aguꞌafilaga haneꞌniya yaꞌe yaꞌeꞌmo alitapa kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌaina apamigeno lapakaetefeꞌmo muki yaꞌmo alagepa huno haneno. \v 42 Falasi vayaꞌmogitapae, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiyanagi. Lapakaemo kifenagi atunagi hefigi hutapa alita fako hutapa ofalinimo neꞌamiyana fatago kavaꞌmo osutapa Gotifeꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo nolapaiye. Gotiꞌa ofalinimo neꞌamiya kavaꞌmo kanale kavaꞌmo haneꞌniyanagi magoꞌe kavaꞌmo hutapa fatago kavaꞌmo hutetapa Gotifeꞌmo lapau lapayamopafiꞌmo lapaino. \v 43 Falasi vayaꞌmogitapae, ehetapiye, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiyanagi. Mono nopiꞌmo hogote vayaꞌmogi neꞌmaiya siateꞌmo maisayafekeꞌmo lapauꞌniye. Maketi kumateꞌmo ge lapamamaeꞌa aliꞌa falu fala huꞌa lapatesayafekeꞌmo lapauꞌniye. \v 44 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaetapa alita apaya neꞌmalaya vayanagi Falasi vayanagi hutapa aeta ati nekaya vayanagi vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiyanagi. Lapakaemo faliꞌnageꞌa kiꞌa apateꞌnaya vayaꞌai keligana hutapa maiꞌnae. Vayaꞌmo keli avayaleꞌmo uꞌeꞌa nehuꞌapaeꞌmo, kefaꞌamo haneꞌniye, huꞌa noꞌagae, huno hapa paiꞌniye. \v 45 Mago keꞌaepa gemo afiꞌniya vekamoꞌa, Tisao, lagaeꞌefeꞌmo hosu vayaꞌmo maiꞌnae, huka nehane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 46 vaehae, huꞌna, keꞌaepa gemo afiꞌnaya vayaꞌaitegaꞌeꞌmo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakaemo vayaꞌaina kana huꞌniya aliꞌyaꞌmo alitapa neꞌapamiyaꞌmonanafa magoke ati yagaina lapayatetiꞌmo aliꞌyaꞌmo noꞌaliye. \v 47 Vaehae, huꞌna, Lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiye. Lapakinago vayaꞌmo Gotitegati gemo aliniꞌeꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌaina hapaeꞌnagetapaeꞌmo kanoluꞌapileꞌmo konali alitapa apateꞌnae. \v 48 Hapaeꞌnagetapa kanoluꞌapileꞌmo konali alitapa neꞌapatayaꞌmonanafa lapakaeꞌe lapakinago vayaꞌeꞌmo magoke agufa lapakesa neꞌafiye. \v 49 Ani kavafeꞌmo Gotiꞌa alagepa huno agesa afiteno ageꞌniya vekamoꞌa, nagaemo geꞌnimo aliniꞌa uꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌe apa vayaꞌeꞌmo aliꞌna apatesugeꞌa uꞌa maiꞌnisageꞌapaeꞌmo kamiti apamagige apaini huꞌa apatege hugae, huno huꞌniye. \v 50 Ma mopamo alo huꞌniya afinatetiꞌmo ma mopafi vayaꞌmogimo Gotitegati gemo aliniꞌa eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo kamiti hapaege hapaege huꞌa maiꞌnae. Gotiꞌa hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo ani hosu kavatefeꞌmo agoti huno apategaiye. \v 51 Hogoteꞌa Evoꞌmo haeteꞌa magoꞌe vayaꞌmo hapaeme hapaeme eꞌa henagaꞌamo Sekalaiyasiꞌa mono no kumateꞌmo haeꞌnae. He, lapa paiꞌnaeꞌmo, Gotiꞌa hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo ani kavatefeꞌmo agoti huno apategaiye. \v 52 Keꞌaepa gemo neꞌafiya vayaꞌmogitapae, vaehae, lapakaetegamo aiye aiye avovo kavaꞌmo afole aigiyanagi. Lapakaemo alagepa gemo afisayafeꞌmo nopi kiꞌmo ago alinitutapa maleꞌnae. Faletapa ohaiꞌnetapa faleꞌa haigefeꞌmo nehaya vayaꞌmo kaꞌmo akanitapa neꞌapatae, huno hapa paiꞌniye. \v 53 Hapa paiteno ataleno neꞌvigeꞌapaeꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌe Falasi vayaꞌmogiꞌeꞌmo geꞌapiletiꞌmo kame huꞌa ateteꞌa muki kavafeꞌmo loka huꞌa afige afige huꞌa maiꞌnae. \v 54 Agoti huꞌa atesayafeꞌmo hosu gemo hisiyaꞌaeꞌmae, huꞌa huteꞌa aneꞌai hanagigekana hu maleteꞌa agava huꞌa maiꞌneꞌa afiꞌa yagaiꞌa maiꞌnae. \c 12 \s1 Aeꞌa ati nekaya kavafeꞌmo ehetapiye, huno huꞌniya gemae \r (Mt 10:26-27) \p \v 1 Muki asole vayaꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa faiꞌa kili paeꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, Falasi vayaꞌai peleti mayafiꞌmo aeno apafu neleya yafeꞌmo aeꞌa ati nekaya kavafeꞌmo ehetapiye. \v 2 Gotiꞌa muki huꞌa aeꞌa ati nekaya kavaꞌmo alino afole aino apave ligiye. Muki kavaꞌmo huꞌa fala nekiya kavaꞌmo muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo afole aigiye. \v 3 Lapakaemo hanipiꞌmo nehaya gemo ha leꞌyategamo afole aisigeꞌa afigae. Lapakaemo kitamo ki maleꞌnetapaeꞌmo sumi gefatiꞌmo nehaya gemo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnisayateꞌmo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisageꞌa afigae. \s1 Vayaꞌaifeꞌmo koli osutapa Gotifekeꞌmo koli hiyo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 10:28-31) \p \v 4 Nao vayaꞌmogitapae, ma mopafi vayaꞌaifeꞌmo koli osiyo. Afaꞌa lapaesagetapa faligayaꞌmonanafa magoꞌe huꞌa lapakafu kisiya yaꞌmo aliꞌa olapamigae. \v 5 Ina lafeꞌmo koli hisafigeꞌna lapa paiguve. Afaꞌa lapaesigetapa falitesagenoꞌaeꞌmo himamuꞌaletiꞌmo alino ata kopiꞌmo yaga auno lapatalesiya nefekeꞌmo koliꞌamo hiyo. He, agaefekeꞌmo koliꞌamo hiyo, huꞌna nehuve. \v 6 Vayaꞌmogimo naya magokayagaꞌa aise namamo lole asagefa monilatetiꞌmo miya nefaiyaꞌmonanafa Gotiꞌa ani agufa magoke namaeꞌmo age kanino noꞌatale. \v 7 Nama anagaꞌmo ina agufa yaꞌmo maiꞌnagetapaeꞌmo aeta apaka setapa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Gotiꞌa magoꞌe huno yagaino lapategaiyanagi koli osiyo. Gotiꞌa lapayokaꞌmo magoke magoke huno lekana paino ageꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesu vayaꞌamo maiꞌnone, huꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 10:32-33; 12:32; 10:19-20) \p \v 8 Nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, vayaꞌmogimo mago vayaꞌai apaulagaleꞌmo nagiꞌnimo aeteꞌapaeꞌmo Yesuꞌmo akame nehuve, huꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaisaya vayaꞌaifeꞌmo Vemo Mafaꞌnemoꞌmo Goti enisole vayaꞌamogi apaulagaleꞌmo vayaꞌnimo maiꞌnae, huno apakiꞌapimo aegaiye. \v 9 Vayaꞌmogimo mago vayaꞌai apaulagaleꞌmo nagiꞌnimo oꞌaeꞌa afaꞌa maiꞌnisaya vayaꞌaifeꞌmo Goti enisole vayaꞌamogi apaulagaleꞌmo vayaꞌnie, huꞌna apakiꞌapimo oꞌaeꞌna afaꞌa maiguve. \v 10 Muki vayaꞌmogimo Vemo Mafaꞌneeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atesaya vayaꞌai hosu kavaꞌapimo Gotiꞌa afaꞌa alino atalegaiyaꞌmonanafa Aote Aunemeꞌaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa atesaya vayaꞌai hosu kavaꞌapimo alagi alino oꞌatalegaiye. \p \v 11 Vayaꞌmogimo agoti huꞌa lapatesayafeꞌmo mono nopiꞌmofi yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegamofi kanisole vayaꞌaitegamofi huꞌa lapavaleliꞌa visagetapa he titapa maiꞌnetapaeꞌmo, na agufa gemo hugupi na agufa gemo huta geꞌapileꞌmo aeta atagaina huta hapa paigupi, hutapa lapakesa afitetapa atete osiyo. \v 12 Aote Aunemeꞌamoꞌmo ani afinaꞌmo na agufa gemo hisafigeno alino lapaya malesigetapa afaꞌa hugae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Negi nagi kagemi yaꞌe vekamo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 13 Asole vayapatiꞌmo mago vekamoꞌa, Tisao, afoꞌnimoꞌmo ago falitegeno muki kagemi yaꞌamo nepuꞌnimokeꞌmo aliꞌniye. Kagaemo ina gemo huka ha paiyo, kaganakamoꞌmo kagemi yaꞌmo alika fako huka amiyo, huka ha paiyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 14 ina laꞌmo nagaefeꞌmo kagemi yatanimo alino fako huno lanamisiya vekae, huno lekana paino nateꞌniye, huno ha paitenoꞌaeꞌmo \v 15 muki vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo kagemi yafeꞌmo lapaꞌye hisiya kavaꞌmo afole oꞌaisiyafeꞌmo ehe alagepa hutapa yagaitapa lapateyo. Lusi kagemi yaꞌmo neꞌaliya kavaꞌmoꞌa alagepa huꞌa maisaya kavaꞌmo aepaꞌamo ohaneꞌniye, huno hapa paiteno \v 16 ani kavafeꞌmo huno aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago kagemi yaꞌe vekamoꞌa hoyaꞌafatiꞌmo asole neꞌyaꞌmo afole aiꞌniye. \v 17 Agaemo aipafiꞌmo agesa afinoꞌaeꞌmo, neꞌyaꞌnimo malesuva nokoꞌnimo ago kili paeꞌniyaꞌmofeꞌmo nagaemo na agufa kavaꞌmo huguve. \v 18 Nagaemo ina kavaꞌmo huguve. Neꞌyaꞌnimo neꞌmalova nokoꞌnimo halate aliꞌna halagape vaiꞌna alopa alopa nokoꞌnimo kiteꞌna muki neꞌyaꞌniꞌe kagemi yaꞌniꞌeꞌmo aliꞌna ani nokopiꞌmo malegauve. \v 19 Maleteꞌnaeꞌmo, nauneꞌnameyo, muki kafugaꞌaeꞌmo alagepa huka maisanafeꞌmo muki kagemi yakamo alika maleꞌnane. Neꞌyakamo nege anikamo nege nehuka kamogaga aika maika falu huka maiyo, huꞌna huguve, huno agesa afiꞌniye. \v 20 Agesa afiꞌniyaꞌmonanafa Gotiꞌa, negi vekae, hemeni haniꞌilagamo kagupi mafaꞌnemo halate alika namiyo, huꞌna hisugeka faligane. Falisanageꞌapaeꞌmo ina lagimo ageka maleꞌnana kagemi yakamo aligae, huno ha paiꞌniye, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 21 ani kava huꞌa apakaiꞌapilefekeꞌmo kagemi yaꞌapimo ageꞌa neꞌmalayaꞌmonanafa Gotitefeꞌmo ageꞌa noꞌmalaya vayane, huno hapa paiꞌniye. \s1 Ma mopafi yafeꞌmo lapakesa alaꞌamo afitapa lapausoli osiyo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 6:25-34) \p \v 22-23 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, ani kava huno haneꞌniyaꞌmofeꞌmo lapa paiꞌnaeꞌmo, afaꞌa neꞌmaiya kavaꞌmoꞌa hogote kavaꞌmo haneꞌneno neꞌyaꞌmo ago aeno aga seꞌniye. Lapakufamo hogote yaꞌmo haneꞌneno kukenamo ago aeno aga seꞌniye. Aeno aga seꞌniyaꞌmofeꞌmo ma mopafi maisaya kavafeꞌmo, vae, na agufa neꞌyaꞌmo negaune, na agufa kukenamo alita vaigune, hutetapa lapakesa alaꞌamo afitapa lapausoli osiyo. \v 24 Nama anagafeꞌmo lapakesa afiyo. Nama anagaꞌmogimo avina yaꞌmo aliꞌa maleꞌneꞌa hoyamo aliꞌa oꞌvaige neꞌyaꞌapimo aliꞌa noꞌapifiꞌmo oꞌmalege huꞌa neꞌmaiyaꞌmonanafa Gotiꞌa neꞌyaꞌapimo afaꞌa alino neꞌapamiye. Lapakaemo nama anagaꞌmo ago aetapa apaka seꞌnayaꞌmofeꞌmo Gotiꞌa magoꞌe huno neꞌyaꞌmo afaꞌa alino lapamigiye. \v 25 Lapakaepatiꞌmo mago vekamoꞌa agesa alaꞌamo afino hausoli huꞌnisiyaꞌmoꞌmo Gotiꞌa faligiye, huno lekana paino ateꞌniya afinapatiꞌmo magoꞌe huno aiseꞌamo alino yatala huno oꞌategaiye. \v 26 Lapakaemo ani aise kavaꞌmo hisaya himamutapimo ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo na kava higetapa alu kava alu kavafeꞌmo lapausoli nehae. \v 27 Lapakaemo kahaufilaga auseeꞌmo lapakesa afiyo. Ausemoꞌa agaiꞌamo hageteno aliꞌyaꞌmo oꞌalino kukenaꞌamo alo nosiye. Alo nosiyaꞌmonanafa ausemo kukena konali yaꞌamoꞌa ala vekaꞌapimo yagaino neꞌapateya vekamo agiꞌamo Salomoniꞌa alino vaiꞌniya kukenaꞌaꞌe konali yaꞌaꞌeꞌmo ago aeno aga seꞌniye. \v 28 Gotiꞌa kahaufilaga kahaumo hemenimo haneꞌniyanageno egaꞌamo atamo lesiya kahaumo ausemo alino vaino neꞌapateyaꞌmofeꞌmo magoꞌe huno kukenatapimo alino vaino lapategaiye. Gotifeꞌmo aiseꞌamo lapakesa afitapa fatago nehaya vayanagi afiyo. \v 29 Neꞌyaꞌmo nesaya yafeꞌmo kahauya hutetapa na agufa neꞌyaꞌmo negaune hutapa osuta lapausoli osiyo. \v 30 Malaga vayaꞌmogimo ani yafeꞌmo hapaꞌye nehigeꞌapaeꞌmo kahauya nehayaꞌmonanafa Afotapimoꞌa afaꞌa maisayafeꞌmo aligae huno ago ageꞌniye. \v 31 Gotiꞌa yagaino lapatesiya kavafeꞌmo kahauya higenoꞌao ma mopafiꞌmo maisaya yaꞌeꞌmo alino lapamigiyanagi. \v 32 Aise sipisipi anagaꞌmogitapamo lapamoꞌyamo oꞌaiyo. Afotapimoꞌmo yagaino neꞌapateya koteꞌmo maisayafeꞌmo hauꞌniyanagetapa haita faletetapa muki yaꞌamo aligayaꞌmofeꞌmae. \v 33 Kagemi yatapimo alitapa maketi higeꞌa miya faitesagetapa alisaya monimo alitapa fako hutapa kagemi yaꞌapimo oꞌmaleꞌnisaya vayaꞌaina apamiyo. Kokuꞌnapiꞌmo alagepa kagemi yatapimo alitapa malegenoꞌao hano osuno afaꞌa haneno. Kokuꞌnapi yatapimo kumayaꞌmo oꞌalige kafamoꞌmo oꞌnege hisigeno alagepa huno hanege hanege huno hanesiya yatapimo lapaya mukiki hutapa aliyo. \v 34 Kagemi yaꞌapimo ageꞌa neꞌmalaya kotefekeꞌmo apaipa kaliteꞌa apakesa neꞌafiye. \s1 Ala kava neꞌmo eminesiyaꞌaeꞌmo alo hutapa maiyo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 24:42-44) \p \v 35 Kukenaꞌapimo aliꞌa vaiteꞌa lamuꞌapifiꞌmo kani aeꞌa kaeteꞌa alo huꞌa maiꞌnaya vayakana hutapa maiyo. \v 36 Mago aliꞌya aepa vekamoꞌa aꞌmo aliꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi yagita huꞌnayategamo ugefeꞌmo huꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogi agava maiꞌnae. Eno hakalu hakalu nehisigeꞌapaeꞌmo malage huꞌa kitamo yakiꞌa atesayafeꞌmo yagaiꞌa agava maiꞌnaya vayakana hutapa maiyo. \v 37 Aepa vekamo esiya afinafeꞌmo ohavaeꞌa afaꞌa yagaiꞌa agava maiꞌnaya vayaꞌaifekeꞌmo hapao ke hegaiye. Lama gemo lapa paiꞌnaeꞌmo hapao ke hetenoꞌaeꞌmo, haitetapa hiꞌyalamuteꞌmo siateꞌmo maiyo, huno hapa paiteno aliꞌyaꞌmo neꞌaliya kukenamo alino vailiꞌneno neꞌyaꞌmo alino apamigiye. \v 38 Haniꞌilaga folaguꞌmo osuꞌnisigeno esifi folaguꞌmo hano hutesiya afinaꞌmo esifi huno etenoꞌaeꞌmo yagaiꞌa agava maiꞌnisaya vayaꞌaifekeꞌmo hapao ke hegaiye. \p \v 39 No aepa vekamoꞌa kumaya neꞌaliya vekamo esiya afinafeꞌmo afiꞌniyesinana au okaleno afaꞌa yagaino maiꞌnisigeno kumaya neꞌaliya vekamoꞌa eno noꞌamo aeno akaino kumaya oꞌaliꞌniyesine. \v 40 Ani kavaꞌmo hutapa alo hutapa maiyo. Vemo Mafaꞌnemo hemenimo emiꞌnoꞌmegaiye, hutapa nehisagenoꞌaeꞌmo eminegaiye, huno hapa paiꞌnigeno, \v 41 Pitaꞌa, Ala kava nene, lagaefeꞌmo mani aeka kalafefa gemo laha nepaipi muki vayaꞌaifeꞌmo hapa nepaine, huno loka huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 42 aliꞌya aepa vekamoꞌa mago alagepa huno afiꞌnisiya vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌneno neꞌyaꞌapimo alino fako huno apamisiyafeꞌmo lekana paino ategaiye. \v 43 Aliꞌyaꞌamo alagepa huno neꞌalisiyaꞌmoꞌmo aliꞌya aepa vekamoꞌa enoꞌaeꞌmo hao ke hegaiye. \v 44 Lama gemo lapa nepauve, aliꞌya aepa vekamoꞌa, muki yaꞌnileꞌmo yagaiyo, huno ha paigiyaꞌmonanafa \v 45 aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamoꞌa, hemenimo aliꞌya aepa vekaꞌnimo oꞌmegaiye, huno huteno aliꞌyaꞌmo neꞌaliya ve aꞌnemo aepa faino apamagiteno alopa neꞌyaꞌe aniꞌeꞌmo neteno negi maleno maiꞌnenoꞌaeꞌmo \v 46 oꞌmegaiye, huno agesa afiꞌnisiya afinaꞌmo malage huno eno heno folagapatiꞌmo apalo atiteno geꞌamo noꞌafiya vayaꞌaitegamo alino ategaiye. \v 47 Aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamoꞌa aliꞌya aepa vekaꞌamo geꞌamo ago afiꞌniyana alo huteno akame nosisiyana lusi kava huno amagigiyaꞌmonanafa \v 48 aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamoꞌa aliꞌya aepa vekamo hauꞌniya kavaꞌmo oꞌafiꞌneno amagisiya hosu kavaꞌmo huꞌnisiyaꞌmoꞌmo vase huno amagigiye. Vayaꞌmogimo alopa yaꞌmo apamiꞌnageꞌa aliꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, alopa yaꞌmo namiyo, huꞌa hugae. Alopa yaꞌmo apamiꞌnageꞌa aliꞌnaya vayaꞌai anonaꞌapimo alopa anonamo magoꞌe huno hanegaiye. \s1 Aliꞌna fako huꞌna apatesuvafeꞌmo emiꞌneꞌnove, huno huꞌniya gemae \r (Mt 10:34-36) \p \v 49 Atamo aliꞌna ma mopafiꞌmo yaga ausuvafeꞌmo emiꞌneꞌnove. Aepa faino lesiyafeꞌmo nahauꞌniyaꞌmonanafa oleꞌniyanageno legaiye. \v 50 Aniꞌmo faleꞌa neꞌapataya kava huꞌa hosu kavatetiꞌmo aliꞌa faleꞌa nategae. Kana nahaume nahaume neꞌvisigeꞌna uꞌna aliguve. \v 51 Ma mopafi vayaꞌmo magokepi maiꞌa falu huꞌa maisayafeꞌmo emineꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafifiye. Haꞌao, ago lapa paiꞌnaeꞌmo, aliꞌna fako hisuvafeꞌmo emiꞌneꞌnove. \v 52 Ani afinatetiꞌmo magoke nopiꞌmo faefuꞌa vayaꞌmo maiꞌnisayatetiꞌmo aliꞌa fako huꞌa loleꞌe magoꞌe vayaꞌmogi lole vekalaꞌanitegamo kame huꞌa anatesageꞌana lole vekalaꞌmoganimo anonale loleꞌe magoꞌe vayaꞌaitegamo kame huꞌana apategaꞌae. \v 53 Aliꞌa fako huteꞌapaeꞌmo afoꞌamoꞌmo mafaꞌneꞌalegamo kame huno atesigeno mafaꞌneꞌamoꞌa afoꞌamotegamo kame huno atesigeno itaꞌamoꞌmo aꞌmafaꞌneꞌalegamo kame huno atesigeno aꞌmafaꞌneꞌamoꞌa itaꞌamotegamo kame huno atesigeno mago aꞌmoꞌa anofeloꞌamotegamo kame huno atesigeno anofeloꞌamoꞌa anofelotegamo kame huno ategaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Afole aisiya alagena kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 16:2-3) \p \v 54 Yesuꞌa muki vayaꞌaifeꞌmo, lapakaemo ago ageꞌnayana yegemo lamino nefaleya kotegamo hiyaꞌmo kiꞌnigetapa agetetapaeꞌmo hemenimo koꞌmo aisiyafeꞌmo hiye, hutapa nehagenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmo afole neꞌaiye. \v 55 Ago ageꞌnayana lusi yasimo aliꞌnigetapa agetetapaeꞌmo alagepa koꞌmo aligefe hiyanageno yegemo legaiye, hutapa nehagenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmo afole neꞌaiye. \v 56 Aetapa ati nekaya vayanagi ma mopale alagena kavaꞌmo ago ageꞌnayaꞌmonanafa na kava higetapa hemenimo nehuva alagena kavaꞌmo noꞌagae. \v 57 Na kava higetapaeꞌmo alita fako hutetapa alagepa kavaꞌmo noꞌagae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Alika nanu aeka anato, huno huꞌniya gemae \r (Mt 5:25-26) \p \v 58 Kagaemo hosu kavaꞌmo huꞌnisanageno agoti huno kategefe hisiya vekamoꞌa agoti gemo neꞌafiya vekalegamo kavalelino neꞌvisigekaeꞌmo alika alagepa huka ato. Alagepa huka alika fako osisanaꞌmoꞌmo agoti gemo neꞌafiya vekamoꞌa kavalelinuno amisigeno kavaleno alino ati vekamo amisigeno alino kalavusi huno kategaiye. \v 59 Muki anonakaleꞌmo oꞌamisanageno magoke monitomo lageso hisigekaeꞌmo kalavusifatiꞌmo ataleka oꞌugane, huno hapa paiꞌniye. \c 13 \s1 Lapaipamo alitapa afe olesaya vayaꞌmo faligae, huno huꞌniya gemae \p \v 1 Ani afinaꞌmo mago vayaꞌmo Yesutegamo eꞌa, Galeliya kotega vayaꞌmogi sipisipi ofalinimo neꞌamigeꞌapaeꞌmo Pailati ati vayaꞌamogi eꞌa hapaeꞌnageno sipisipimo kolaꞌe vayaꞌmogi kolaꞌeꞌmo magokepi aino lakino haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 2 Yesuꞌa, ani kava huteꞌa faliꞌnayaꞌmofeꞌmo hosu kavaꞌapimoꞌa muki Galeliya kotega vayaꞌai hosu kavaꞌapimo ago aeno aga seꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafifiye. \v 3 Haꞌao, lapaipamo alitapa afe olesayana ani kava hutapa faligae. \v 4 Silomi kotegamo lusi yatala yafa noꞌmo aino halagape vaino asagauno aino eitiniꞌa vayaꞌmo apamagiꞌnigeꞌa faliꞌnaya vayaꞌai hosu kavaꞌapimoꞌa muki Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌai hosu kavaꞌapimo ago aeno aga seꞌniye, hutapa lapakesa neꞌafifiye. \v 5 Haꞌao, lapaipamo alitapa afe olesayana ani kava hutapa faligae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Alagamo noꞌaeya yosaeꞌmo huꞌniya gemae \p \v 6 Inagi mago gemo aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa hoyaꞌafiꞌmo fiki yosamo haneꞌnigeno yosa alagamo aeꞌnisiyaꞌaeꞌmo agesiyafeꞌmo eꞌniyana oꞌaeꞌniye. \v 7 Agaemo yosa hoyaꞌafiꞌmo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekaeꞌmo, loleꞌe magoꞌe kafugamo eꞌna agege agege huꞌnovana alagamo oꞌaeꞌnigeꞌna ageꞌnove. Lanitani mopamo ago leno hau huꞌnigenoꞌaeꞌmo noꞌaeyanagi heꞌya aika atalo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 8 aliꞌya aepa vekae, hemeni kafugamo afaꞌa ato. Mago mopamo aiꞌyu aiteꞌna malasinimo malegauve. \v 9 Anaga kafugamo alagamo aesiyaꞌmoꞌmo kanalene. Alagamo oꞌaesigekaeꞌmo eka heꞌya aika atalegane, huno ha paiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa akameꞌyamo aeno fagagiꞌniya a kanomo alino api aino ateꞌniya gemae \p \v 10 Mago Sapati afinaꞌmo Yesuꞌa Yu vayaꞌai mono nopiꞌmo haino alino apaya neꞌmalegenoꞌaeꞌmo \v 11 Mago a kanomo eitiniꞌa kafugamo akameꞌya ayamufamo aeno fagagiꞌnigeno ape hulitata huno maiꞌniye. \v 12 Mono nopiꞌmo maiꞌnigeno Yesuꞌa agetenoꞌaeꞌmo, Ane, kakameꞌyamo aeno fagagiꞌniya nofikamo hatu maeꞌna kateꞌnove, huno ha paiteno \v 13 agufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnigeno malage huno akameꞌyamo aino api aiꞌnigeno he tinoꞌaeꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga huno ateꞌniye. \v 14 Ateꞌniyaꞌmonanafa Yesuꞌa Sapati afinaꞌmo alino api aino ateꞌniya kavafeꞌmo monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamoꞌa aipamo leꞌnigeno muki vayaꞌaifeꞌmo, sigisiꞌa afinaꞌmo aliꞌyaꞌmo alisaya afinaꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo alino alagepa huno lapatesiyafeꞌmo sapati afinaꞌmo oꞌmetapa alu afinakeꞌmo eyo, huno hapa paiꞌnigeno \v 15 Ala kava neꞌmoꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno hapa painoꞌaeꞌmo, aetapa ati nekaya vayanagi Sapati afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo pulumakatapimofi hositapimofi hutapa noꞌapifatiꞌmo hatu maeta apatetetapa aniꞌmo nesayafeꞌmo apavalelitapa neꞌvae. \v 16 Hatu maeta neꞌapatayaꞌmofeꞌmo ani a kanomo Emalehamu aginago a kanomo eitiniꞌa kafugamo lusi yatala afinaꞌmo Sataniꞌa nofi aeno ateꞌnigeno maiꞌniya a kanomo hatu maeꞌna atesuva kavaꞌmo ohaneꞌnifiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 17 kame vayaꞌamogi afiteꞌa apavagage huꞌniyaꞌmonanafa muki vayaꞌmogi noꞌagaya agufa alagepa kavaꞌmo huꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo apamogaga aiꞌnae. \s1 Masateti avina yaꞌe yisiꞌefeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mt 13:31-32; Mk 4:30-32) \p \v 18 Agaemo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haiya agufa kavakana huno haneꞌniye. Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo haiya agufa gemo huꞌna aeꞌna kalafefa gemo huguve. \v 19 Ina kavakana huno haneꞌniyana mago vekamoꞌa masateti avina yaꞌmo aise avina yaꞌatomogeno hoyamo aliteno hakale maleꞌnigeno hageno haino mago yosagana huno haneꞌnigeno nama anagaꞌmo haleliꞌeꞌa akopaleꞌmo hakaleteꞌa apanoꞌmo ki maleꞌnae, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 20 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo haiya agufa kavakana huno haneꞌniye. \v 21 Ina kavakana huno haneꞌniyana mago a kanomoꞌa falaovafiꞌmo aliꞌa atagu fae maleꞌnageno ko nesiya yaꞌmo agiꞌamo yisimo alino talamufiꞌmo haneꞌniya falaovafiꞌmo atagu fae maleꞌnigeno aino atagu faeno uneno huno muki falaovafiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnigeno kosiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Aise kipapiꞌmo haitapa falesayafeꞌmo lapaya mukiki hiyo, huno huꞌniya gemae \r (Mt 7:13-14,21-23) \p \v 22 Yesuꞌa muki aise taonifiꞌe alopa taonifiꞌeꞌmo umenitata huno alino apaya malemale malemale hume hume uno Yulusalemu taonifiꞌmo uꞌniye. \v 23 Mago vekamoꞌa eno, Ala kava nene, Gotiꞌa magoke magoke vayaꞌai apakufamo alino katino neꞌapatefiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 24 aise kipapiꞌmo haitapa falesayafeꞌmo lapaya mukiki hiyo. Nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, asole vayaꞌmo haiꞌa falegefe hugayaꞌmonanafa afaꞌa haiꞌa ofalegae. \v 25 No aepa vekamoꞌa he tino kitamo ki maleꞌnisigetapaeꞌmo kumatega he titapa maiꞌnetapaeꞌmo kitaleꞌmo hakalu hakalu nehutapaeꞌmo, Ala nene, kitamo yakika lato, hutapa nehisagenoꞌaeꞌmo, olapakeꞌnova vayanagi haiyaꞌalegati neꞌae, huno lapafi gesigetapaeꞌmo, \v 26 kagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeta maiꞌneta neꞌyaꞌmo neꞌnone. Kagaemo kumatileꞌmo alika laya maleꞌnane, hutapa ha paisagenoꞌaeꞌmo, \v 27 olapakeꞌnova vayanagi haiyaꞌalegati ae. Muki vayaꞌamogitapamo hosu kavaꞌmo nehaya vayanagi nagaetegatiꞌmo ataleta lapaune hetapa viyo, huno lapa paigiye. \v 28 Lapakaemo alino lapafaitalesigetapa maiꞌnetapaeꞌmo apakesayana Emalehamuꞌagi Aisikiꞌagi Yekopuꞌagi muki vayaꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌeꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo maiꞌnisagetapa malaga maiꞌnetapa apaketetapaeꞌmo aviꞌya huge lapaipamo leꞌninagetapa lapavepiꞌmo hanitapa agafu kige huta maigae. \v 29 Muki asole vayaꞌmo yegemo haine neꞌeya kotegatiꞌmo ege yegemo lamino nefaleya kotegatiꞌmo ege aluga aluga haopalegatiꞌmo ege huꞌa eꞌa Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kote hiꞌyalamuteꞌmo siate maiꞌneꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo negae. \v 30 Afiyo, mago hemenimo henaga neꞌmaiya vayaꞌmo hogote vayaꞌmo maisageꞌa mago hemenimo hogoteꞌa neꞌmaiya vayaꞌmo henaga vayaꞌmo maigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo hau huno apateꞌniya gemae \r (Mt 23:37-39) \p \v 31 Ani afinaꞌmo mago Falasi vayaꞌmo Yesutegamo eꞌa, Helotiꞌa kahaegefeꞌmo nehiyanagi kaune ho, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 32 ani vekamoꞌa aigofe huteno afela kalamoꞌa humi nami kavaꞌmo nehiya agufa kalagana huno maiꞌniya vekalegamo utapaeꞌmo, afiyo, hemeniꞌe egaꞌeꞌmo hosu apaune vayaꞌmo vayaꞌai apaipafatiꞌmo aliꞌna hapa faiꞌna apatalege kaita hapauꞌnisiya vayaꞌmo aliꞌna hapageꞌna apatege huteꞌna olagaꞌamo ka atupaleꞌmo uꞌna avaꞌyi huguve, huno hiye, hutapa ha paiyo. \v 33 Fiku yanageꞌa apakaemo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo alu kotegamo amagisageno faligiye. Yulusalemu taonifikeꞌmo faligiye. \v 34 Yulusalemuvo, Yulusalemuvo, monoteꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogitapa lapakaemo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmo hapaege alino apateꞌnigeꞌa lapakaetegamo neꞌvaya vayaꞌmo yafa kayotetiꞌmo kamiti apamagige hutapa neꞌmaiya vayane. Kokolemogimo apanaꞌaumo aliꞌa hapakufiꞌmo neꞌapataya kava huꞌna muki afinaꞌmo mafaꞌnetapimo nagaetega apavaleliꞌna esuvafeꞌmo nahauꞌniyaꞌmonanafa lapakaemo olapauꞌniye. \v 35 Afiyo, Gotiꞌa ago lapataleno uꞌniye. Nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo oꞌnagetapa maime maime neꞌutapaeꞌmo \q1 Ala kava neꞌmo agiꞌalefeꞌmo neꞌeyanagi Gotiꞌa ha maeno, \m hutapa nehutapaeꞌmo ani afinaꞌmo nagegae, huno hapa paiꞌniye. \c 14 \s1 Yesuꞌa agufamo ko siꞌniya vekamo alino alagepa huno ateꞌniya gemae \p \v 1 Mago Sapati afinaꞌmo Yesuꞌa Falasi vekamo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo neꞌyaꞌmo nesiyafeꞌmo haino maiꞌnigeꞌapaeꞌmo yagaiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa maiꞌnae. \v 2 Inagi mago vekamo agufamo ko siꞌniya vekamo Yesu haopaleꞌmo maiꞌniye. \v 3 Yesuꞌa ani vekamo agetenoꞌaeꞌmo keꞌaepa gemo neꞌafiya vayaꞌe Falasi vayaꞌefeꞌmo, Sapati afinaꞌmo aliꞌa alagepa huꞌa neꞌapataya kavafeꞌmo keꞌaepa gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, hiyo huno huꞌnifi osiyo, huno huꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 4 ge osuꞌa maiꞌnae. Agaemo alino alagepa huno atetenoꞌaeꞌmo, afaꞌa uvo, huno ha paitenoꞌaeꞌmo, \v 5 lapakaepatiꞌmo haiya vekamoꞌmo mafaꞌneꞌamofi pulumakaꞌamofi huno sapati afinaꞌmo kelifiꞌmo asagauno aino maiꞌnisigenoꞌaeꞌmo kelifatiꞌmo malage huno lamino oꞌavalegaiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 6 geꞌaleꞌmo afaꞌa aeꞌa atagaina huꞌa ha opaiꞌnae. \s1 Lusi yagitamo huꞌa neꞌnayategamo maiꞌneno hapa paiꞌniya gemae \p \v 7 Yesuꞌa apakeyana vayaꞌmo eꞌa ala apaki vayaꞌmo neꞌmaiya siateꞌmo maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, \v 8 aꞌmo lagaugefeꞌmo lusi yagita hutenoꞌaeꞌmo ge hisigetapa etapaeꞌmo ala apaki vayaꞌmogi neꞌmaiya yateꞌmo haitapa oꞌmaiyo. Fiku yanageno mago aeno kaga seꞌnisiya vekamo esigenoꞌaeꞌmo \v 9 lanakaefeꞌmo ge huꞌniya vekamoꞌmo eno kaha painoꞌaeꞌmo, he tika ugenoꞌao ani vekamo maino, huno hisigekaeꞌmo lusi kava huno kavagage hisigeka lamika henaga siateꞌmo maigane. \v 10 Hugiyaꞌmofeꞌmo ge hisigeka ukaeꞌmo henaga siateꞌmo haika maiyo. Kagaefeꞌmo ge huꞌniya vekamoꞌmo enoꞌaeꞌmo, veꞌnimo, ala apaki vayaꞌmogimo neꞌmaiya siateꞌmo haika maiyo, huno kaha paisigekaeꞌmo kagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌai apaulagaleꞌmo ala kagikamo aligane. \v 11 Muki vayaꞌmogimo apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa asaga nehisayaꞌmoꞌmo Gotiꞌa apakiꞌapileꞌmo alino afepi apategaiye. Mago vayaꞌmogimo apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa afepi neꞌatesayaꞌmoꞌmo Gotiꞌa apakiꞌapileꞌmo alino asaga huno apategaiye, huno hapa paiꞌniye. \v 12 Agaemo agaefeꞌmo ge huꞌniya vekaeꞌmo, yagita hisana afinaꞌmo kao vayanagi konagakagi nofi vayakagi nokalega kagemi yaꞌapiꞌe vayanagi huka ge osuvo. Fiku yanageꞌa yagita hisaya afinaꞌmo kagaefeꞌmo eno, huꞌa ge hisageka visanageꞌapaeꞌmo anonakalefeꞌmo kamigae. \v 13 Yagita nehana afinaꞌmo kagemi yaꞌapimo oꞌmaleꞌnisaya vayanagi apakufamo hosuꞌnisiya vayanagi apaiyamo hosuꞌnisiya vayanagi apaulagamo ali huꞌnisiya vayaꞌaifenagi huka ge huvo. \v 14 Anonakalefeꞌmo afaꞌa okamigayaꞌmofeꞌmo Goti aulagaleꞌmo alagepa huka maiꞌneka afaꞌa kamogaga aigane. Gotiꞌa fatago vayaꞌmo kanolufatiꞌmo he tisaya afinaꞌmo anonakalefeꞌmo kamigiyaꞌmofeꞌmae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Alopa neꞌyafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mt 22:1-10) \p \v 15 Agaeꞌeꞌmo hiꞌyalemuteꞌmo maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌniya vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo haiꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌa maisaya vayaꞌmogimo Goti aulagaleꞌmo alagepa huꞌa maiꞌnayanageꞌa afaꞌa apamogaga aigae, huno hapa paiꞌniya geeꞌmo loka huꞌnigeno \v 16 Yesuꞌa, mago vekamoꞌa lusi yagita nehunoꞌaeꞌmo asole vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌniye. \v 17 Neꞌyaꞌmo ago kae maleteno apa vekaeꞌmo, ge huꞌnova vayaꞌaitegamo ukaeꞌmo, muki neꞌyaꞌmo ago kae maleꞌniyanagi eyo, huka hapa paiyo, huno ha paiteno alino ateꞌnigeno uno ani gemo huno hapa paiꞌniye. \v 18 Muki vayaꞌamogi magoke agufa geꞌageꞌmo huꞌapaeꞌmo, visuna afinatimo ohaneꞌniyanageta afaꞌa oꞌugune, huꞌa huꞌnae. Mago vekamoꞌa, mago mopamo miya fai maleꞌnovanageꞌna uꞌna agegauvaꞌmofeꞌmo kahao ke hovanageꞌna oꞌuguve, huno ha paiꞌnigeno \v 19 mago alu vekamoꞌa, teniꞌa pulumakamo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya pulumakamo miya fai maleꞌnovanageꞌna aliꞌyaꞌmo kanale huꞌa neꞌalifi noꞌalifi huꞌna uꞌna agegauvaꞌmofeꞌmo kahao ke hovanageꞌna afaꞌa oꞌuguve, huno ha paiꞌnigeno \v 20 mago alu vekamoꞌa, nagaemo hemenitomo a aliꞌnovanageꞌna afaꞌa oꞌuguve, huno ha paiꞌniye. \v 21 Aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo halate aino atagineno eno aliꞌya aepa vekaeꞌmo ani gemo ha paiꞌnigeno afitenoꞌaeꞌmo aipamo leꞌnigeno aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekaeꞌmo, malage huka uka taonifiꞌmo alopa kateꞌe aise kateꞌeꞌmo neꞌukaeꞌmo kagemi yaꞌapimo oꞌmaleꞌnisaya vayanagi apakufamo hosuꞌnisiya vayanagi apaulagamo ali huꞌnisiya vayanagi apaiyamo hosuꞌnisiya vayanagi huka apavalelika eka nagae nopiꞌmo apato, huno ha paiꞌnigeno \v 22 aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamoꞌmo ani kavaꞌmo ago hutenoꞌaeꞌmo, Ala nene, naha paiꞌnana kavaꞌmo ago huꞌnovaꞌmonanafa mago vayaꞌmo maisaya yaꞌmo afaꞌa haneꞌniye, huno ha paiꞌnigeno \v 23 neꞌya aepa vekamoꞌa aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekaeꞌmo, kale kategatiꞌe hoya kategatiꞌeꞌmo uka noꞌnifiꞌmo faiꞌa kili paesayafeꞌmo apayate alika apavalelika eno. \v 24 Muki vayaꞌaifeꞌmo hogoteꞌna ge huꞌnova vayaꞌmogimo neꞌyaꞌnimo afaꞌa eꞌa oꞌnegae, huno huꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \s1 Vayaꞌmogimo hogoteꞌa alagepa huꞌa apakesa afiteꞌa Yesuꞌmo akame hisaya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 10:37-38) \p \v 25 Yesuꞌa asole vayaꞌeꞌmo magokepi neꞌunoꞌaeꞌmo aino afe leno hapa painoꞌaeꞌmo, \v 26 Nagaetegamo esiya vekamoꞌmo afoꞌamofenagi itaꞌamofenagi aꞌaenagi mafaꞌneꞌaenagi konagaꞌamogifenagi asaꞌamogifenagi agaiꞌamo alagepa huno maisiya yafenagi huno hogoteno hauꞌnisiyana geꞌnimo neꞌafiya vekamo afaꞌa oꞌmaigiye. \v 27 Ina lagimo malipu yosaꞌapimo aliꞌa kofiliꞌa nakame nosisafigeꞌa geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌmo afaꞌa oꞌmaigae. \v 28 Lapakaepatiꞌmo ina laꞌmo lusi yatala noꞌmo kisiyafeꞌmo hogoteno agesa noꞌafiye. Itopale maiꞌnenoꞌaeꞌmo, ina agufa kava huꞌna kiꞌna hano hisuvafeꞌmo na magi moniletiꞌmo muki yaꞌamo miya faigufi, huno agesa afigiye. \v 29 Hogoteno agesa oꞌafiꞌneno noꞌmo aepa faino kiꞌnisiyana moniꞌamo hano hisigenoꞌaeꞌmo noꞌamo kino hano osuno afaꞌa ategaiye. Vayaꞌmogi eꞌa ageteꞌapaeꞌmo, \v 30 ani vekamoꞌa noꞌmo aepa faino kiꞌniyaꞌmonanafa afaꞌa kino hano osugiye, huꞌa faipa huꞌa ategae. \p \v 31 Ani kava huno haiya ala kini vekamoꞌa kame hisiyafeꞌmo hogoteno agesa noꞌafiye. Haꞌao, hogoteno agesa afinoꞌaeꞌmo, teni tauseniꞌa ati vayaꞌnimo maiꞌnayanageꞌna uꞌna mago alu kini vekaꞌeꞌmo kame huguꞌana ati vayaꞌamo tueti tauseniꞌa ati vayaꞌamo maiꞌnae. Nagaemo kame huꞌna aeꞌna aga sesufi agaemo kame huno aeno naga sesifi, huno agesa afigiye. \v 32 Kame hisuꞌana afaꞌa aeꞌna oꞌaga segauve, huno agesa afiꞌnisiyana kame hisaꞌa kini vekamo oꞌmeno afagitega maiꞌnisigenoꞌaeꞌmo apa vayaꞌaifeꞌmo, kame osuta afaꞌa atesunafeꞌmo na kava hisune, hutapa afi geyo, huno hapa paiteno alino apatesigeꞌa ugae. \v 33 Ani kavakana huꞌa ina lagimo muki apakaiꞌapi yafeꞌmo apakameꞌyamo noꞌamisafi geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌmo afaꞌa oꞌmaigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌmo ataleno usiya vekamo haga nosiya hagegana huno maiꞌniya gemae \r (Mt 5:13; Mk 9:50) \p \v 34 Hagemo kanale yaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa haga nehiya yaꞌamo hano hisigenoꞌaeꞌmo haiya kava huno halate haga hisiya yaꞌamo alino ha maleno ategaiye. \v 35 Ani agufa hagemoꞌa aliꞌyaꞌamo alagi ohaneꞌniyaꞌmofeꞌmo aliꞌa yaga auꞌa neꞌatalae. Gemo afisaya lapakesa haneꞌnisiyana mani gemo alagepa hutapa afiyo, huno hapa paiꞌniye. \c 15 \s1 Lageso huꞌniya sipisipieꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 18:12-14) \p \v 1 Mago afinaꞌmo takesi moni neꞌaliya vayaꞌe Yu mono noꞌafiya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesu geꞌamo afisayafeꞌmo eꞌnae. \v 2 Falasi vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo hagalu hagalu huꞌa ge neꞌapaeꞌmo, ani vekamoꞌa hosu vayaꞌaina alino falu fala huno apateteno apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌne, huꞌa huꞌnae. \v 3 Huꞌnayaꞌmofeꞌmo Yesuꞌa ina gemo huno aeno kalafefa gemo hapa painoꞌaeꞌmo, \v 4 Vani hataletiꞌa sipisipifatiꞌmo magoke sipisipimo apataleno uno lageso huꞌnisigenoꞌaeꞌmo aepa vekamoꞌmo afaꞌa maiꞌnaya sipisipi anagaꞌamo kaꞌme kotega kahauleꞌmo apataleno uno kahauya hume hume uno ageno ava tetenoꞌaekeꞌmo afaꞌa maigiye. Lapakaepatiꞌmo ina laꞌmo ani agufa kavaꞌmo afaꞌa osugiye. \v 5 Ageno avateteno avaleno alino agiꞌnafiꞌmo ateteno amogaga aime aime noꞌalegamo egaiye. \v 6 Noꞌalega eno avaꞌyi hutenoꞌaeꞌmo ao vayaꞌe noꞌale vayaꞌefeꞌmo ge hisigeꞌa esagenoꞌaeꞌmo, nagae sipisipimo lageso huꞌniya sipisipimo kahauya huꞌna ago ageꞌna avateteꞌna avaleliꞌna eꞌnovanagi nagaeꞌeꞌmo egeta magokepi lamogaga aino, huno hapa paigiye. \v 7 Nagaemo lama gemo lapa nepauve, ani kavaꞌmo huꞌa kokuꞌnapi maiꞌnaya vayaꞌmogi ani agufa kavafeꞌmo apamogaga neꞌaiye. Apakaemo 99ꞌa fatago vayaꞌmogimo apaipamo aliꞌa afe lesaya kavaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌaifeꞌmo aiseꞌamo apamogaga neꞌaiyaꞌmonanafa mago hosu vekamoꞌmo aipamo alino afe lesigeꞌapaeꞌmo magoꞌe huꞌa apamogaga neꞌaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lageso huꞌniya alaga monieꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 8 Ani kavaꞌmo huno mago a kanomoꞌa naya loleꞌa vani kina alaga monimo maleꞌniya monifatiꞌmo magoke monimo lageso hisigenoꞌaeꞌmo lamuꞌafiꞌmo alino kani aeno kaeteno noꞌafiꞌmo muki yaꞌafilagamo aulaga halino lusi kava huno vagi vagi huno kahau ya hume hume uno ageno ava teno alitenoꞌaekeꞌmo afaꞌa maigiye. Haiya a kanomoꞌa ani agufa kavaꞌmo afaꞌa osugiye. \v 9 Ageno alitenoꞌaeꞌmo ao vayaꞌe noꞌale vayaꞌefeꞌmo ge hisigeꞌa esagenoꞌaeꞌmo, lageso huꞌniya monimo ago ageꞌna avateteꞌna aliꞌnovanagi egeta nagaegiꞌeꞌmo magokepi lamogaga aino, huno hapa paigiye, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 10 nagaemo lama gemo lapa nepauve, ani kavaꞌmo huno mago vekamoꞌa aipamo alino afe lesigeꞌapaeꞌmo kokuꞌnapi vayaꞌmogimo enisole vayaꞌai apaulagaleꞌmo apamogaga neꞌaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lageso huꞌniya mafaꞌneeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 11 Yesuꞌa, mago vekamoꞌmo lole mafaꞌneꞌalaꞌmo maiꞌnaꞌae. \v 12 Henaga mafaꞌneꞌamoꞌmo afoꞌamofeꞌmo, Afo, kagemi yakamo alika fako huka nagaiꞌni kagemi yaꞌamo namigeꞌnao, huno ha paiꞌnigeno afoꞌamoꞌmo kagemi yaꞌamo alino fako huno anamiꞌniye. \p \v 13 Aise afinaꞌmo utegeno henaga mafaꞌneꞌamoꞌmo muki kagemi yaꞌamo alino anupa huno alinino afagi kotegamo uno maiꞌnenoꞌaeꞌmo muki moniꞌamo fiku ataleꞌniye. \v 14 Muki moniꞌamo ago ataleno hano huꞌnigenoꞌaeꞌmo ani kotegamo neꞌyafeꞌmo kafu huꞌnaya afinaꞌmo afole aiꞌnigeno aepa faino muki yaꞌaeꞌmo kafu huꞌniye. \v 15 Kafu huꞌniyaꞌmofeꞌmo ani kotega maiꞌniya vekaeꞌmo uno, kagaeteꞌmo aliꞌyaꞌmo aligesuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, uka afu anagaꞌnimo neꞌyaꞌmo alika apamiyo, huno ha paiteno alino ateꞌnigeno uno afuleꞌmo yagaino maiꞌniye. \v 16 Agaemo afu anagaꞌai yosa alaga neꞌyapatiꞌmo alino nesiyafeꞌmo huꞌniyana ani kotega vayaꞌmogi neꞌyaꞌmo alagi oꞌamiꞌnae. \v 17 Inagi hogoteno negi nagi kava huꞌniyana ani afinaꞌmo agesamo aino halo aiꞌnigeno agesa afinoꞌaeꞌmo, afoꞌnimo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmogi magoꞌe huno lusi neꞌyaꞌmo haneꞌnigeꞌa neꞌnaya yafena naga netegeꞌna aise afinaꞌmo faligesuve. \v 18 Ataleꞌna he tiꞌna afoꞌnimotega uꞌnaeꞌmo, Afo, Gotitegamo hosu kavaꞌmo huteꞌna kagaetegaꞌeꞌmo hosu kavaꞌmo huꞌnovanagi \v 19 nagaefeꞌmo mafaꞌneꞌniye, huka hisana kava huꞌna oꞌmaiꞌnove. Aliꞌyakamo neꞌaliya vayakana huka aliꞌyakaleꞌmo alika nategeꞌna aliꞌyakamo alino, huꞌna ha paiguve, huno agesa afiteno \v 20 ataleno he tino afoꞌamotegamo eꞌniye. Afagitega neꞌegeno afoꞌamoꞌmo agetenoꞌaeꞌmo hau huno ateteno nagu nagu huno uno anu kiteno haeno neꞌniye. \v 21 Mafaꞌneꞌamoꞌmo, Afo, Gotitegamo hosu kava huteꞌna kagaetegaꞌeꞌmo hosu kava huꞌnovanagi nagaefeꞌmo, mafaꞌneꞌniye, huka hisana kava huꞌna oꞌmaiꞌnove, huno ha paiꞌniyaꞌmonanafa \v 22 afoꞌamoꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo, malage hutapa hogote lokiya yatala kukenamo uta alinitetapa vaitapa ateyo. Aenimo alinitetapa ayateꞌmo vaita atetetapa aiyaleꞌmo suꞌmo vaitapa ateyo. \v 23 Afayaꞌaꞌe aikeli pulumakamo uta kegiꞌyafatiꞌmo avalelitetapa amagigetao neꞌyaꞌmo yagita huta neta ateta maita magokepiꞌmo lamogaga aita maigune. \v 24 Mafaꞌneꞌnimo fali kavategatiꞌmo ataleno afaꞌa neꞌmaiyategamo eno maiꞌniye. Ani kava huno uno lageso huꞌniyategatiꞌmo eꞌnigeꞌna ageteꞌna avaleꞌnovaꞌmofeꞌmo lamogaga aita neꞌyaꞌmo negaune, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo aepa faiꞌa apamogaga aiꞌa maiꞌnae. \p \v 25 Apamogaga neꞌaigenoꞌaeꞌmo yege mafaꞌneꞌamo hoyafilagamo maiꞌniyatetiꞌmo eno no haopaletiꞌmo afiyana yoke huge apaiya aige nehageno afiꞌniye. \v 26 Agaemo aliꞌya neꞌaliya vekaeꞌmo ge higeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo, na agufa kavaꞌmo nehae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 27 Kaganakamoꞌmo eꞌnigeno afokamoꞌmo afayaꞌe pulumakamo amagino yagita huno neꞌate, faliꞌniyatetiꞌmo eꞌniyaꞌmofeꞌmae, huno ha paiꞌnigeno \v 28 aipamo leꞌnigeno nopiꞌmo haisiyafeꞌmo ohauꞌnigeno kumatega maiꞌnigenoꞌaeꞌmo afoꞌamoꞌmo emineno, kahao ke hogi nopiꞌmo haikeno, huno ha paiꞌniyana, \v 29 muki kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo aliꞌyakamo aliꞌna maiꞌneꞌnaeꞌmo magoke afinaꞌmo gekamo amagiꞌna oꞌataleꞌnovaꞌmonanafa nao vayaꞌeꞌmo lamogaga aisunafeꞌmo meme aikelimo heka oꞌnamiꞌnane. \v 30 Oꞌnamiꞌnanaꞌmonanafa mafaꞌnekamoꞌmo uno kumai aꞌneꞌaiteꞌmo muki monikamo fiku ataleno hano huteno eꞌnigekaeꞌmo kagaemo hogote afayaꞌe pulumakamo heka amiꞌnane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 31 mafaꞌneꞌnimogae, muki afinaꞌmo nagaeꞌeꞌmo magokepi maitetaꞌaeꞌmo muki nagae yaꞌamo kagaika yaꞌmo haneꞌniye. \v 32 Kaganakamoꞌmo fali kavategatiꞌmo eno afaꞌa mai kavategamo maiꞌniye. Lageso huꞌniyategatiꞌmo eꞌnigeꞌna ageteꞌna avaleꞌnovaꞌmofeꞌmo kanalenageta laipamoꞌmo falu huꞌnigeta lamogaga neꞌaune, huno ha paiꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \c 16 \s1 Kagemi yateꞌmo hosu kava huno neꞌyagaiya vekaeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 1 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, mago alopa kagemi yaꞌamo haneꞌniya vekamo maiꞌnigeno ani kagemi yaꞌaleꞌmo yagaino neꞌateya vekamo maiꞌniye. Maiꞌnigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi eꞌa, kagemi yakaleꞌmo yagaino nekateya vekamoꞌa kagemi yakamo fiku alino neꞌatale, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo \v 2 agaefeꞌmo ge huꞌnigeno eꞌnigenoꞌaeꞌmo, na agufa kavaꞌmo huꞌnana kavafeꞌmo kava gemo afiꞌnove. Huꞌnisana kavafeꞌmo kagesa afika avoꞌmo kaeka namiyo. Kagemi yaꞌnileꞌmo magoꞌe huka yagaika oꞌnategane, huno ha paiꞌnigeno \v 3 kagemi yaꞌaleꞌmo yagaino neꞌateya vekamoꞌa, na kava hisuve. Aepa vekamoꞌa naha faino natalesiyafeꞌmo hiye. Nayamufa vekamo oꞌmaiꞌnovaꞌmofeꞌmo hoya aliꞌyaꞌmo afaꞌa oꞌaliguve. Mago vayaꞌai neꞌyatefeꞌmo aukaya hisuvafeꞌmo navagage hugiye. \v 4 Hisuva kavaꞌmo hemenimo ago ageꞌnove. Aepa vekamoꞌa naha faitalesigeꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi nagaefeꞌmo, lagae nopiꞌmo eka maiyo, huꞌa naha paisageꞌnaeꞌmo hisuva kavafeꞌmo nagesa afiꞌnove, huno aipafiꞌmo agesa afiꞌniye. \v 5 Ala vekaꞌapimoꞌa anonaꞌapimo haneꞌniya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa magoke magoke vayaꞌmo ete ete huꞌnagenoꞌaeꞌmo hogoteno eꞌniya vekaeꞌmo, anonakamo na magi haneꞌniye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 6 vani hataleti kalisi talamumo haneꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, anonakalefeꞌmo malage huka apepamo alika apake aika fifitiꞌae huka avoꞌmo kao, huno ha paiꞌniye. \v 7 Alu vekaeꞌmo, anonakamo na magi haneꞌniye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, vani hataletiꞌa falaova kuꞌmo haneꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, anonakalefeꞌmo malage huka apepamo alika apake aika eitiꞌae huka avoꞌmo kao, huno ha paiꞌniye. \v 8 Aepa vekamoꞌa kagemi yaꞌaleꞌmo hosu kavaꞌmo huno yagaino neꞌateya vekamo agiꞌaleꞌmo alino asaga huno atetenoꞌaeꞌmo, agufaeꞌmo alagepa huno agesa afiꞌniya vekae, huno huꞌniye. Ma mopafi vayaꞌmogimo ma mopafi vayaꞌaitegamo alu kava alu kavaꞌmo hisayafeꞌmo alagepa huꞌa apakesa afiteꞌa hale yateꞌmo neꞌmaiya vayaꞌaina aeꞌa apaka seꞌa maiꞌnae. \v 9 Nagaemo lapa nepauve, ma mopafi hosu moniletiꞌmo alita lapao yaꞌmo hiyo. Lapakaemo falisageꞌa lapao vayaꞌmogi aliꞌa falu fala huꞌa lapatetesagetapaeꞌmo noꞌapifiꞌmo hanege hanege huno hanesiya noꞌapifiꞌmo faletapa haigayanagi. \v 10 Mago vekamoꞌmo aise yateꞌmo alagepa huno yagaiꞌnisiyaꞌmoꞌmo ani kava huno alopa yateꞌeꞌmo alagepa huno yagaigiye. Mago vekamoꞌmo aise yateꞌmo alagepa huno oꞌyagaiꞌnisiyaꞌmoꞌmo ani kava huno alopa yateꞌeꞌmo alagepa huno oꞌyagaigiye. \v 11 Lapakaemo ma mopafi hosu monileꞌmo alagepa hutapa noꞌyagaisayana ina laꞌmo lama ge monimo alino lapamigiye. \v 12 Alu vayaꞌai yateꞌmo alagepa hutapa yagaita oꞌapateꞌnisayana ina laꞌmo lapakaitapi yaꞌmo alino lapamigiye. \v 13 Aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vekamoꞌa lole aliꞌya aepa vekalaꞌani gemo afiteno akame huno aliꞌyaꞌmo afaꞌa oꞌaligiye. Mago vekaeꞌmo hauꞌnisigeno alu vekaeꞌmo hosu aipamo kalino ategaiye. Mago vekamo geꞌamo neꞌafisiyana alu vekaeꞌmo akameꞌyamo amigiye. Goti aliꞌyaꞌaleꞌe moni aliꞌyateꞌeꞌmo afaꞌa oꞌmaigae, huno hapa paiꞌniye. \v 14 Falasi vayaꞌmogimo monieꞌmo hapaꞌye nehiya vayaꞌmogi ani muki huꞌniya geꞌamo afiteꞌapaeꞌmo apaipamo leꞌa ateꞌnae. \v 15 Yesuꞌa apakaefeꞌmo, lapakaemo vayaꞌai apaulagaleꞌmo kanale vayaꞌmo maisayafeꞌmo muki kavaꞌmo nehayaꞌmonanafa Gotiꞌa lapaipafiꞌmo neꞌage. Vayaꞌmogimo mago kavafeꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌa neꞌasagayaꞌmonanafa Goti aulagaleꞌmo alagi hosuꞌniya kavaꞌmo haneꞌniye. \v 16 Keꞌaepa geꞌe Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌai geꞌapiꞌeꞌmo haneme haneme neꞌegenoꞌaeꞌmo Yoniꞌa afole aiꞌniye. Yoniꞌa afole aiꞌniya afinatetiꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo alagepa faigoko geꞌamo aeta hakalo huta hapa paime hapa paime eta hemeniꞌeꞌmo hapa nepaunageꞌapaeꞌmo muki vayaꞌmo afela vayakana huꞌa apaya mukiki huꞌa haiꞌa nefalae. \v 17 Ani gemo nehuvaꞌmonanafa kokuꞌnaꞌe ma mopaꞌeꞌmo hano hisiya kavaꞌmo alagi kana osuꞌniyaꞌmonanafa keꞌaepa gemoꞌa aise yaꞌatoꞌamo hano hisiyafeꞌmo lusi kava huno magoꞌe huno kana huꞌniye. \p \v 18 Haiya vayaꞌmogimo aꞌneꞌapimo hapa faiꞌa apataleteꞌa alu aꞌnemo neꞌalisafi kumai kavaꞌmo nehae. Haiya vekamoꞌa hafaino ataleꞌnisiya a kanomo neꞌalisifi kumai kavaꞌmo nehiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Kagemi yaꞌe vekaꞌe Layosiꞌefeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 5:31-32; 19:9; Mk 10:11-12) \p \v 19 Yesuꞌa, mago kagemi yaꞌe vekamoꞌa muki afinaꞌmo alagepa kukenamo hogote kukenaꞌagekeꞌmo alino vaige alagepa neꞌyaꞌageꞌmo nege huno maiꞌniye. \v 20 Maiꞌnigenoꞌaeꞌmo mago vekamo agiꞌamo Layosiꞌmo neꞌyafeꞌmo hauꞌnigenoꞌaeꞌmo aukaya nehiya vekamo lusi amuꞌmo aleꞌniye. Mago vayaꞌmogimo ani vekamo avaleli uꞌa kagemi yaꞌe vekamo lafi hiꞌyanaꞌamo malaga havaeꞌa ateꞌnageno havaeno maiꞌnenoꞌaeꞌmo \v 21 hiꞌyalamutetiꞌmo asagauno aisiya neꞌya atupamo alino nesiyafeꞌmo maiꞌniye. Maiꞌnigeꞌapaeꞌmo kalamogi eꞌa amuteꞌmo sagani sagani huꞌa neꞌa maiꞌnae. \v 22 Afaꞌa maiꞌneno aukaya nehiya vekamo faliꞌnigeꞌapaeꞌmo enisole vayaꞌmogi emi eꞌa avaleli haiꞌa kokuꞌnapi Emalehamu haopaleꞌmo ateꞌnageno maiꞌniye. Ani kavaꞌmo huno kagemi yaꞌe vekamo faliꞌnigeꞌapaeꞌmo alini uꞌa kiꞌa ateꞌnae. \v 23 Ata kopiꞌmo lamino maiꞌnigeno lusi kava huno agafu nekigenoꞌaeꞌmo alino maku huno ageyana Emalehamu haopaleꞌmo Layosiꞌmo avaleli haiꞌa ateꞌnageno Emalehamuꞌeꞌmo maiꞌnaꞌageno anakeꞌniye. \v 24 Anaketenoꞌaeꞌmo alopa gefatiꞌmo keya ainoꞌaeꞌmo, Naginago afo Emalehamuvo, kahau huka nateteka Layosiꞌmo alika ategeno uno ati yagaina ayatetiꞌmo anipiꞌmo aeteno alinino emineno, navenafuꞌnaleꞌmo malesigeno falu nahaino. Ata kopiꞌmo maiꞌnogeno lusi nagafuꞌmo nekiye, huno ha paiꞌnigeno \v 25 Emalehamuꞌa naginago mafaꞌneo, kagesa afika ho huvo. Kagaemo ma mopafi maiꞌnekaeꞌmo muki afinaꞌmo alagepa yaꞌageꞌmo alika maiꞌnanageno Layosiꞌa hosu yaꞌageꞌmo alino maiꞌniyaꞌmonanafa hemenimo alagepa huno maiꞌnigeka kagaemo lusi kava huno kagafu nekiye. \v 26 Magoꞌe gemo haneꞌniyana Gotiꞌa folagapiꞌmo mago lusi kalokalopamo maleꞌniyanageꞌa ma kote maiꞌnaya vayaꞌmogi lakaeꞌa kagaetegamo oꞌvisageꞌa kagae kote maiꞌnaya vayaꞌmogi lakaeꞌa ma kotegamo oꞌmegae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 27 Kagemi yaꞌe vekamoꞌa magoꞌe huno ge hunoꞌaeꞌmo, naginagomo, kahao ke hovanagi, Layosiꞌmo alika ategenoꞌao afoꞌnimo notegamo uno lamino hapa paino. \v 28 Faefuꞌa konagaꞌnimogi maiꞌnayanageno uno, ehetapiye, huno hapa paisigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo mani lusi kava huno apakafu kisiya koteꞌmo emi oꞌmegae, huno ha paiꞌnigeno \v 29 Emalehamuꞌa, Moseseꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya geꞌe Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi avoꞌmo kae maleꞌnaya geꞌeꞌmo haneꞌniyanageꞌa afaꞌa afigae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 30 Haꞌao, naginagomo, oꞌafigayaꞌmofeꞌmo mago faliꞌnisiya vekamoꞌmo he tinuno hapa paisigeꞌapaekeꞌmo afiteꞌa apaipamo aliꞌa afe legae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 31 Moseseꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya geꞌe Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi avoꞌmo kae maleꞌnaya geꞌeꞌmo oꞌafisayana mago faliꞌnisiya vekamoꞌa he tinuno hapa paisiya gemo oꞌafigae, huno ha paiꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \c 17 \s1 Apayate neꞌaliya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 18:6-7,21-22; Mk 9:42) \p \v 1 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, Vayaꞌmo apayate aligayaꞌmonanafa apayate alisaya vayaꞌmo vaehae, huꞌna, lusi hanageke yaꞌmo aligae. \v 2 Lusi hanageke yaꞌmo aligayaꞌmonanafa mago vekamoꞌa ani agufa aise mafaꞌnemoꞌa hosu kavaꞌmo hisiyafeꞌmo hogoteno ayateꞌmo oꞌaliꞌnisigeꞌapaeꞌmo atafauꞌa alopa yafateꞌmo nofi aeteꞌa lugoꞌafiꞌmo aeteꞌa alini uꞌa solovala anipiꞌmo yaga auꞌa atalesagenoꞌaeꞌmo aise hanageke yaꞌmo aligiye. \v 3 Lapakaitapileꞌmo alagepa hutapa yagaitapa lapateyo. Konagakamoꞌmo kagaetegamo hosu kavaꞌmo huꞌnisigekaeꞌmo hosu kavaꞌmo huꞌnane, huka ge hauvo. Aipamo alino afe lesigekaeꞌmo hosu kavaꞌamo alika atalo. \v 4 Konagakamoꞌmo magoke felugamo seveniꞌa afinaꞌmo kagaetegamo hosu kavaꞌmo huteno seveniꞌa afinaꞌmo enoꞌaeꞌmo, kagaetegamo hosu kavaꞌmo huꞌnovanageꞌna magoꞌe huꞌna ani agufa hosu kavaꞌmo osuguve, huno hisigekaeꞌmo hosu kavaꞌamo alika atalo, huno hapa paiꞌnigeꞌa \v 5 apa vayaꞌamogi, lagesa afita fatago huꞌnona kavatileꞌmo magoꞌe huka alika ko sika lato, huꞌa ha paiꞌnageno \v 6 Ala kava neꞌmoꞌa, lapakesa afitapa fatago huꞌnisaya kavaꞌmo aise avina yakana huno haneꞌnisiyana mago yosaeꞌmo, kagaeꞌe hafuyakaꞌeꞌmo aika vakaika lamika anipiꞌmo halate hago, hutapa hisagenoꞌaeꞌmo getapimo afaꞌa afigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo apava gemo huꞌniya gemae \p \v 7 Lapakaepatiꞌmo kayo kayo vekatapimoꞌa mopafiꞌmo aiꞌyumo aiꞌnisifi sipisipileꞌmo yagaino apateꞌnisifi huno maiꞌneno esigekaeꞌmo, malage huka haikeka hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌneka neꞌyaꞌmo no, huka ha paigapiye. \v 8 Haꞌao, ani gemo osuganaꞌmonanafa hogoteka neꞌyaꞌnimo kaeka hatika nateꞌneka aliꞌyaꞌmo alisana kukenakamo alika vailiꞌneka neꞌyaꞌnimo alinikeka namiyo. Namigeꞌna netesugeka kagaemo henagaꞌamo negane, huka ha paigane. \v 9 Geꞌamo akame nehiyaꞌmofeꞌmo kahao ke hove, huno hugifiye. Haꞌao. \v 10 Ani kavaꞌmo hutapa muki gemo Gotiꞌa lapa paiꞌniya geꞌamo afitetapaeꞌmo akame hutetapa ani gemo hutapaeꞌmo, aliꞌyaꞌmo neꞌaluna vayaꞌageꞌmo maiꞌnone. Alagepa kavaꞌmo afaꞌa osuꞌnonaꞌmonanafa aliꞌyatigekeꞌmo aliꞌnone, hutapa hiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa teniꞌa vayaꞌmo lepalosi yaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino alagepa huno apateꞌniya gemae \p \v 11 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo ugefeꞌmo Samaliya koꞌmo hanete Galeliya koꞌmo hanete hutegeno folagapi haneꞌniya kateꞌmo uno \v 12 mago taonifiꞌmo haino falegefeꞌmo nehigeꞌapaeꞌmo teniꞌa lepalosi vayaꞌmo eꞌa fotu hugefeꞌmo muga afagiꞌaleꞌmo eꞌa he tiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo \v 13 alopa geletiꞌmo, Yesuvo, Ala kava nene, kahau huka lato, huꞌa ha paiꞌnageno \v 14 Yesuꞌa apaketenoꞌaeꞌmo, utapa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaina lapakufamo alita apave liyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo kategamo neꞌvagenoꞌaeꞌmo apakufalafaꞌmo alino hamaleꞌniye. \v 15 Ani vayapatiꞌmo mago vekamoꞌa alino agufalegamo ageyana agufalafaꞌmo alino hamaleꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo aino atagi neno neꞌenoꞌaeꞌmo alopa gefatiꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga hulino eno \v 16 Yesu aiyafiꞌmo agoꞌya faiteno hao ke heꞌniye. Ani vekamo Samaliya kotega vekae. \v 17 Yesuꞌa ani vekamo agetenoꞌaeꞌmo, teniꞌa vayaꞌmo aliꞌna alagepa huꞌna apateꞌnovana naeniꞌa vayaꞌmo haiyaꞌalega maiꞌnae. \v 18 Na kava higenoꞌaeꞌmo mani magoke alu nofi vekamoꞌa Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga huno atesiyafeꞌmo eꞌniye, huno hapa paiteno agaefeꞌmo, \v 19 kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌmo alino alagepa huno kateꞌniyanagi he tika afaꞌa uvo, huno ha paiꞌniye. \s1 Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 24:23-28,37-41) \p \v 20 Mago Falasi vayaꞌmogimo Yesufeꞌmo, hainu afinaꞌmo Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aigiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisiyaꞌmoꞌmo muki vayaꞌmogimo apaulagafatiꞌmo oꞌagegae. \v 21 Vayaꞌmogi, manile afole aiꞌniye, huꞌa osuge, mugalega afole aiꞌniye, huꞌa osuge huꞌa osugae. Afiyo, Gotiꞌa vayaꞌai apaipafiꞌmo yagaino neꞌapate, huno hapa paiꞌniye. \p \v 22 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, henagaꞌamo lapakaemo, Vemo Mafaꞌnemo aise afinaꞌmo agesunafeꞌmo nehune, hutapa hugayana oꞌnagegae. \v 23 Mago vayaꞌmogi lapakaefeꞌmo, mugalegamo utapa ageyo, huꞌa lapa paige, manile etapa ageyo, huꞌa lapa paige hisagetapaeꞌmo geꞌapimo afitetapa utapa apakame osiyo. \v 24 Alino alave alave nehigenoꞌaeꞌmo muki kokuꞌnateꞌmo aeno ha legeꞌapaeꞌmo muki vayaꞌmogi neꞌagaya kava huno Vemo Mafaꞌnemo eminesigeꞌa agegae. \v 25 Eminegaiyaꞌmonanafa hogoteno lusi agafu kisiya yaꞌmo neꞌalisigeꞌapaeꞌmo hemeni afinaꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo apakameꞌyamo amigae. \p \v 26 Noaꞌa maiꞌniya afinaꞌmo haiya agufa kavaꞌmo huꞌa maiꞌnafi Vemo Mafaꞌnemo afinaꞌeꞌmo ani agufa kavakeꞌmo huꞌa maigae. \v 27 Neꞌyaꞌmo nege aniꞌmo nege aꞌmo alige aꞌmafaꞌnemo lagauliꞌa uge hume hume neꞌagenoꞌaeꞌmo Noaꞌa sipifiꞌmo haino maiꞌnigenoꞌaeꞌmo aniꞌmo heteno muki vayaꞌaina ago aeno apati kaeꞌniye. \v 28 Ani kava huꞌa Lotiꞌa maiꞌniya afinaꞌmo neꞌyaꞌmo nege aniꞌmo nege mago yaꞌmo miya faige maketi huge hoyamo vaige no kige hume hume neꞌagenoꞌaeꞌmo \v 29 Lotiꞌa Sotomi taonifatiꞌmo ataleno neꞌvigenoꞌaeꞌmo ani afinaꞌmo ataꞌe ata neleya yafaꞌeꞌmo ko aigekana huno kokuꞌnapatiꞌmo emineno muki vayaꞌmo apaleno apasaga liꞌniye. \v 30 Ani agufa kavakeꞌmo huꞌa maiꞌnisageno Vemo Mafaꞌnemo afole aigiye. \v 31 Ani afinaꞌmo kumatega maiꞌnisaya vayaꞌmogi noꞌapifatiꞌmo kagemi yaꞌapimo alisayafeꞌmo faleꞌa ohaiyo. Hoyalega maiꞌnisaya vayaꞌmogi noꞌapilega halate aiꞌa atagi neꞌa oꞌviyo. \v 32 Lapakaemo Loti aꞌaꞌmoꞌmo huꞌniya kavafeꞌmo lapakesa afitapa ho hiyo. \v 33 Ina lagimo ma mopafiꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maisaya kavateꞌmo yagaiꞌa neꞌatesafigeno alagepa huꞌa neꞌmaisaya kavaꞌapimo hano hugiyaꞌmonanafa ina lagimo alagepa huꞌa neꞌmaisaya kavaꞌapimo ataleꞌnisafigeꞌa alagepa huꞌa maisaya kavaꞌapimo aligae. \v 34 Nagaemo lapa paiꞌnaeꞌmo, ani haniꞌilagamo lole vekalaꞌmo magoke hipaleꞌmo lokaeꞌana havaeꞌnisaꞌapatiꞌmo mago vekamo avaleliꞌa uteꞌa mago vekamo ategae. \v 35 Lole atalaꞌmo magokepi lokaeꞌana aliꞌyaꞌmo neꞌalisaꞌapatiꞌmo mago a kanomo avaleliꞌa uteꞌa mago a kanomo ategae. \v 36 Lole vekalaꞌmo hoyafiꞌmo lokaeꞌana maiꞌnisaꞌapatiꞌmo mago vekamo avaleliꞌa uteꞌa mago vekamo ategae, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 37 Ala kava nene, haiyaꞌalegamo ani agufa kavaꞌmo afole aigiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, afu anagaꞌmo kefaꞌapimo haneꞌniya yategamo hakiki anagaꞌmo haleli eꞌa aliꞌa anupa huꞌa neꞌmaiye, huno hapa paiꞌniye. \c 18 \s1 Kogu aꞌe agoti gemo neꞌafiya vekaꞌefeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \p \v 1 Agaemo vayaꞌmogimo muki afinaꞌmo nunumuꞌmo hisaya kavafeꞌmo alagaꞌmo hapaesigeꞌa oꞌatalesaya kavafeꞌmo ani agufa aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniye. \v 2 Agaemo, mago agoti gemo neꞌafiya vekamo mago taonifiꞌmo maiꞌneno Gotifeꞌmo koli osuge muki vayaꞌaifeꞌmo koli osuge huno maiꞌniye. \v 3 Maiꞌnigenoꞌaeꞌmo ani taonifiꞌmo mago kogu a kanomoꞌmo muki afinaꞌmo ani vekalegamo uno ha painoꞌaeꞌmo, kame huno neꞌnateya vekamoꞌa nagaetegamo hosu kavaꞌmo nehigi alika fako huka laꞌato, huno ha paige ha paige huno maiꞌniye. \v 4 Hogoteno ha oꞌmaeno afaꞌa maiꞌniyana henagaꞌamo aipafiꞌmo agesa afinoꞌaeꞌmo, Gotifeꞌmo koli osuge vayaꞌaifeꞌmo koli osuge huꞌnovaꞌmonanafa \v 5 mani kogu a kanomoꞌa lusi kava huno alaga neꞌnahaeya agufa gemo nehiyanageꞌna afaꞌa aliꞌna fako huꞌna ategauve. Aliꞌna fako huꞌna oꞌatesuvana muki afinaꞌmo ege ege huno maisigeno magoꞌe huno lusi alagaꞌmo nahaegaiye, huno agesa afiꞌniye. \v 6 Ala kava neꞌmoꞌa, hosu vekamoꞌa agoti gemo neꞌafisiya vekamo geꞌamo afiyo. \v 7 Gotiꞌa lekana paino apateꞌniya vayaꞌmogi muki felugaꞌaꞌe haniꞌilagaꞌaꞌeꞌmo aukaya huꞌa ge huge huge nehisagenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmo huno afiteno alino fako huno apateteno afaꞌa hapa oꞌmaesifiye. Yatala afinaꞌmo apakava maisiyana afaꞌa hapa maegaiye. \v 8 Lama gemo lapa nepauve, malage huno alino fako huno apateteno hapa maegaiyaꞌmonanafa Vemo Mafaꞌnemo emineno kahauya huno apakesa afiꞌa fatago nehaya vayaꞌmo apakesifiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Falasi vekaꞌe takesi monimo neꞌaliya vekaꞌefeꞌmo anava gemo huꞌniya gemae \p \v 9 Mago vayaꞌmogi Gotifeꞌmo apakesa oꞌafiꞌa apakaiꞌapiekeꞌmo apakesa afiꞌapaeꞌmo, lagaemo alagepa vayaꞌmo maiꞌnonanageta lagaitimo laha maegaunaꞌmonanafa mago alu vayaꞌmo afaꞌa ina agufa vayaꞌmo maiꞌnae, huꞌa nehaya vayaꞌaifeꞌmo Yesuꞌa ina gemo aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniye. \v 10 Lole vekalaꞌmoganimo nunumuꞌmo hisaꞌafeꞌmo Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haiꞌnaꞌae. Mago vekamo Falasi vekamo maigeno alu vekamo takesi moni neꞌaliya vekamo maiꞌniye. \v 11 Falasi vekamoꞌmo he tino maiꞌneno agaiꞌaeꞌmo nunumuꞌmo huꞌniye. Nunumuꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Gotiyo, muki alu vayakana huꞌna oꞌmaiꞌnovaꞌmofeꞌmo kahao ke nehove. Mago kanale kavaꞌmo osuge aigofe gemo huteꞌa kumayaꞌmo alige kumai kavaꞌmo huge nehaya vayakana huꞌna oꞌmaiꞌnove. Ani takesi monimo neꞌaliya vekagana huꞌna oꞌmaiꞌnove. \v 12 Nagaemo muki saleꞌae saleꞌaeꞌmo neꞌyaꞌmo neteꞌna lole afinaꞌmo oꞌneꞌna mo siꞌnove. Nagaemo muki aliꞌnova yapatiꞌmo naeniꞌa yaꞌmo aliteꞌna magoke yaꞌmo nekamuve, huno nunumuꞌmo huꞌniye. \v 13 Huꞌniyaꞌmonanafa takesi monimo neꞌaliya vekamo afagiꞌaleꞌmo he tino maiꞌneno alino maku huno oꞌageꞌneno haifiꞌyaleꞌmo neꞌamaginoꞌaeꞌmo, Gotiyo, alagi hosu vekamo maiꞌnovanagi kaipamo lanitani huka nateteka kahau huka nato, huno nunumuꞌmo huꞌniye. \v 14 Lapa nepauve, Gotiꞌa takesi moni neꞌaliya vekaeꞌmo, naulagaleꞌmo fatago vekamo maiꞌnane, huno ha paiꞌnigeno noꞌalegamo uno fatago vekamo maiꞌniyaꞌmonanafa alu vekamo mago yaꞌmo oꞌalino afaꞌa uꞌniye. Gotiꞌa muki vayaꞌmogimo apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa asaga huꞌa neꞌatesaya vayaꞌai apakiꞌapileꞌmo alino afepi apategaiyaꞌmonanafa Gotiꞌa apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa afepi neꞌatesaya vayaꞌai apakiꞌapileꞌmo alino asaga huno apategaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa asago mafaꞌne anagaꞌaifeꞌmo Gotiꞌa lapa maeno, huno huꞌniya gemae \r (Mt 19:13-15; Mk 10:13-16) \p \v 15 Yesuꞌa asago mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo malesiyafeꞌmo apavaleliꞌa neꞌageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi apaketeꞌapaeꞌmo ge hapauꞌnae. \v 16 Ge hapauꞌnayaꞌmonanafa Yesuꞌa aise mafaꞌneꞌaifeꞌmo, nagaetegamo eyo, huno huteno, ka akanitapa oꞌapatetapa afaꞌa apatalegeꞌapao nagaetegamo oꞌmeyo, hutapa osiyo. Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo ani agufa mafaꞌnegana vayaꞌmo haiꞌa maigae. \v 17 Lama gemo lapa nepauve, Vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya yaꞌmo aise mafaꞌnemogi neꞌaliya kava huꞌa noꞌalisayana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo afaꞌa faleꞌa ohaigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Lusi kagemi yaꞌamo haneꞌniya vekamoꞌmo Yesutegamo eꞌniya gemae \r (Mt 19:16-30; Mk 10:17-31) \p \v 18 Mago yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Yesufeꞌmo, alagepa tisao, alagepa huꞌna maige maige huꞌna maisuva yaꞌmo alisuvafeꞌmo na agufa kavaꞌmo hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 19 na kava higekaeꞌmo nagaefeꞌmo alagepa tisao, huka nehane. Ma mopafi vayapatiꞌmo mago alagepa vayaꞌmo oꞌmaiꞌnafa Gotikeꞌmo magokeꞌageꞌmo alagepa vekamo maiꞌniye. \v 20 Goti keꞌaepa geꞌamo ago afiꞌnane, \q1 \it kumai kavaꞌmo osuvo, vayaꞌmo ohapaeyo, kumayaꞌmo oꞌaliyo, aigofe gemo osuvo, itakaꞌafokalaꞌmogani anaiyafiꞌmo maiꞌneka geꞌanimo afiyo,\it* \m huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 21 mafaꞌne maiꞌnova afinatetiꞌmo muki ani keꞌaepa gemo akame hume hume eꞌna hemeniꞌeꞌmo maiꞌnove, huno ha paiꞌnigeno \v 22 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, magoke kavaꞌatokamo aeka aga seꞌnane. Muki kagemi yakamo alika maketi hugeꞌa miya faitesageka alisana monimo alika fako huka kagemi yaꞌapimo oꞌmaleꞌnisaya vayaꞌaina apamigenoꞌao alagepa yakamo kokuꞌnapiꞌmo haneno. Ani kavaꞌmo hutekaeꞌmo eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno \v 23 ani gemo afitenoꞌaeꞌmo lusi kagemi yaꞌamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo lusi kava huno aipamoꞌmo kana huꞌnigeno \v 24 hosu augosamo kaliꞌnigeno Yesuꞌa agetenoꞌaeꞌmo, \v 25 kamo afugefamoꞌmo nekaya kapiꞌmo faleno haisiyafeꞌmo aiseꞌamo lokiya vaiꞌniya agufa kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa mago kagemi yaꞌe vekamoꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo faleno haisiya kavaꞌmoꞌa magoꞌe huno lusi lokiya vaiꞌniya kavaꞌmo haneꞌniye, huno ha paiꞌnigeꞌa \v 26 afiteꞌapaeꞌmo, ina lagimo maige maige huꞌa maisaya yaꞌmo afaꞌa aligae, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 27 vayaꞌmogimo alagi osisaya agufa kavaꞌmo Gotiꞌa afaꞌa hugiye, huno hapa paiꞌnigeno \v 28 Pitaꞌa, afiyo, lagaemo muki yatimo ago ataleta eta kakame nehune, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 29 lama gemo lapa nepauve, muki vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavatefeꞌmo noꞌapimofi aꞌneꞌapimofi konagaꞌapimogimofi itaꞌapi afoꞌapimogimofi mafaꞌneꞌapimofi huꞌa apataleꞌa eꞌa maiꞌnisaya vayaꞌmo \v 30 ma mopafi maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa lusi kava huno magoꞌe yaꞌmo fiku neꞌapamiyanageno henagaꞌamo afole aisiya afinaꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maigae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa napa tali afinaꞌmo, faliteꞌna he tiguve, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 20:17-19; Mk 10:32-34) \p \v 31 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌmo apaote apavalelino unoꞌaeꞌmo, afiyo, Yulusalemu taonifiꞌmo neꞌvisunagenoꞌaeꞌmo akeyaꞌvilaga Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogimo Vemo Mafaꞌneeꞌmo ava gemo avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole aigiye. \v 32 Avaleli uꞌa alu vayaꞌai apayapiꞌmo apamisageꞌapaeꞌmo hosu kigi huꞌa atege huꞌa faipa huꞌa atege apavenatuꞌnaꞌmo heꞌa atege \v 33 nofi kayotetiꞌmo amagige huteꞌa kamiti amagisageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate he tigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 34 afiꞌa aeto osuꞌnae. Ani gemo aepaꞌamo afiꞌa aeto osisaya agufa gemo fala kiꞌniya gemo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo alagepa huꞌa oꞌafiꞌnae. \s1 Yesuꞌa aulagamo ali huꞌniya vekamo alino ayakeno ateꞌniya gemae \r (Mt 20:29-34; Mk 10:46-52) \p \v 35 Yesuꞌa Yeliko taonimo haopaleꞌmo neꞌegenoꞌaeꞌmo mago aulaga ali huꞌniya vekamo ka agiꞌnaleꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo monieꞌmo aukaya huge huge huno maiꞌniye. \v 36 Asole vayaꞌmo eꞌa aiꞌa aga seꞌa ute ute huꞌnageno apaiya gemo afitenoꞌaeꞌmo, na agufa kavaꞌmo nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 37 Yesuꞌa Nasalasa kotega vekamo neꞌe, huꞌa ha paiꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo \v 38 alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Neviniꞌa ala kini vekamo aginagomo Yesuo, kahau huka nato, huno ge huꞌnigeꞌa \v 39 hogoteꞌa eꞌnaya vayaꞌmogimo, ge osuka afaꞌa maiyo, huꞌa ge hauꞌnayaꞌmonanafa magoꞌe huno ge hunoꞌaeꞌmo, Neviniꞌa ala kini vekamo aginagomo, kahau huka nato, huno ge huꞌnigeno \v 40 Yesuꞌa eno he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, avalelitapa eyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo avaleliꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 41 kagaemo na kava huꞌna katesuvafeꞌmo nehane, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, naulagaꞌnimo alika ayakeka nato, huno ha paiꞌnigeno \v 42 Yesuꞌa, kaulagamo afa ageka ayako. Nagaefeꞌmo kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌa alino alagepa huno kateꞌniye, huno ha paiꞌnigeno \v 43 malage huno aulagamo ageno ayaketeno akame huno neꞌunoꞌaeꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga hume asaga hume uꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo muki vayaꞌamogimo Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌnae. \c 19 \s1 Sakiyasifeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \p \v 1 Yeliko taonifiꞌmo uno avaꞌyi huteno neꞌvigenoꞌaeꞌmo \v 2 mago vekamo agiꞌamo Sakiyasiꞌa takesi monimo neꞌaliya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo lusi kagemi yaꞌamo haneꞌniya vekamo maiꞌniye. \v 3 Agaemo haiya agufa vekamofi huno agesiyafeꞌmo huꞌniyana aupa vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo asole vayaꞌmogi aeꞌa akaniꞌnagenoꞌaeꞌmo oꞌageꞌniye. \v 4 Oꞌagenoꞌaeꞌmo aeno apaka seno nagu nagu huno neꞌunoꞌaeꞌmo mani katekeꞌmo egaiyanageꞌna agegauve, huno agesa afiteno mago yosafiꞌmo haino maiꞌneno agesiyafeꞌmo agava maiꞌniye. \v 5 Yesuꞌa ani maiꞌniya yateꞌmo eno he tino maiꞌneno alino maku huno agetenoꞌaeꞌmo, Sakiyasiyo, malage huka emikeno. Hemenimo kagae nopiꞌmo utaꞌa maiguꞌae, huno ha paiꞌnigeno \v 6 malage huno emineno amogaga aiteno avalelino uno noꞌafiꞌmo alino falu fala huno ateꞌniye. \v 7 Ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo, hosu vekamo nopiꞌmo haiꞌniye, huꞌa huteꞌa hagalu hagalu huꞌa ge neꞌnae. \p \v 8 Sakiyasiꞌa vayaꞌai apaulagaleꞌmo he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, ago, kagemi yaꞌnimo folagapatiꞌmo aliꞌna fako huꞌna kagemi yaꞌapimo ohaneꞌnisiya vayaꞌaina apamiteꞌna mago vayaꞌaifeꞌmo aigofe gemo huteꞌna kumayaꞌmo aliꞌnisuvana foꞌa afinaꞌmo aliꞌna fako huꞌna anonaꞌapilefeꞌmo apamite apamite huꞌna neꞌapamuve, huno ha paiꞌnigeno \v 9 Yesuꞌa, Emalehamu aginago vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo ani afinaꞌmo mani afamo anagaꞌai apakufamo ago aliꞌna katiꞌna apateꞌnove. \v 10 Vemo Mafaꞌnemoꞌa lageso huꞌnaya vayaꞌmo kahauya huno apaketeno apakufamo alino katino apatesiyafeꞌmo eꞌniyaꞌmofeꞌmo ani kavaꞌmo ago afole aiꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Monimo alino apamiꞌniya kavafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mt 25:14-30) \p \v 11 Ani gemo afitagenoꞌaeꞌmo Yulusalemu taoni haopaleꞌmo ago uno avaꞌyi huꞌniyaꞌmofeꞌmo hemenitomo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavaꞌmo ago afole aigiye, huꞌa apakesa afiꞌnayaꞌmofeꞌmo Yesuꞌa ina gemo aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniye. \v 12 Mago yagaino neꞌapateya nofi vayapati vekamoꞌa, Ala kini vekamo afagi kotega maiꞌniyategamo visugeno lekana paino natesigeꞌna halate aiꞌna atagi neꞌna eꞌna ala kini vekamo maiguve, huno agesa afiꞌniye. \v 13 Agaemo teniꞌa vayaꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌnigeꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo magoke magoke monimo alino fako huno apamite apamite huno apamitenoꞌaeꞌmo, mani moniletiꞌmo aliꞌyaꞌmo aligenoꞌao akamelegatiꞌmo magoꞌe monimo afole aino. Aliꞌyaꞌmo alime alime neꞌvigeꞌna eno, huno hapa paiꞌniye. \v 14 Hapa paiteno uꞌniyaꞌmonanafa vayaꞌamogimo hosu apaipamo kaliꞌa ateteꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmo apaꞌmo aliꞌa apateꞌnageꞌa uꞌa Ala kini vekaeꞌmo, ani vekamoꞌmo yagaino latesiyafeꞌmo olahauꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae. \v 15 Ha paiꞌnayaꞌmonanafa Ala kini vekamoꞌa geꞌapimo oꞌafino alaꞌapimo yagaino apatesiya vekae, huno huteno lekana paino ateꞌnigeno aino atagi neno eno hogoteno apamiteno uꞌniya moniletiꞌmo akamelegaꞌamo na magi monimo afole aiꞌnifi huno agesiyafeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo ge huꞌniye. \v 16 Mago vekamo hogoteno enoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, magoke monimo namiꞌnana moniletiꞌmo akamelegaꞌamo teniꞌa monimo aliꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 17 alagepa huka aliꞌyaꞌnimo aliꞌnane. Aise yateꞌmo alagepa huka yagaiꞌnanaꞌmofeꞌmo teniꞌa taonileꞌmo yagaisanafeꞌmo lekana paiꞌna kateꞌnove, huno ha paitegeno \v 18 agae akamelegamo mago vekamoꞌa eno, Ala kava nene, magoke namiꞌnana moniletiꞌmo akamelegaꞌamo monimo faefuꞌamo aliꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 19 faefuꞌa taonileꞌmo yagaisanafeꞌmo lekana paiꞌna kateꞌnove, huno ha paitegeno \v 20 anile mago vekamoꞌa eno, Ala kava nene, namiꞌnana monimo afaꞌa aliꞌnove. Hanipausifiꞌmo aiꞌna fala kiꞌna ali kateꞌnove. \v 21 Kagaemo lokiya kaipa vekamo maiꞌneka mago vayaꞌmogi maleꞌnaya yaꞌmo alige mago vayaꞌmogi vai maleꞌnaya hoyafatiꞌmo alige nehanaꞌmofeꞌmo kagaefeꞌmo kolikamo huteꞌnaeꞌmo fala kiꞌna aliꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 22 kagaemo hosu aliꞌyaꞌmo aliꞌnane. Kagaemo naha paiꞌnana gekaletiꞌmo agoti huꞌna kategauve. Ago nageꞌnanana lokiya naipa vekamo maiꞌneꞌna mago vayaꞌmogi maleꞌnaya yaꞌmo alige mago vayaꞌmogi hoyafatiꞌmo alige huꞌna maiꞌnogeka nageꞌnane. \v 23 Nageꞌnanaꞌmofeꞌmo na kava higeka moniꞌnimo monimo neꞌmalaya nopiꞌmo oꞌmaleꞌnane. Maleꞌnanesinana akamelagatiꞌmo magoꞌe monimo aluvesine, huno ha paiteno \v 24 he tiꞌa maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, moniꞌamo alinita etapa teniꞌa monimo aliꞌniya vekamo amiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 25 Ala kava nene, teniꞌa monimo ago aliꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 26 lapa nepauve, aliꞌnisaya vayaꞌaina magoꞌe huꞌna aliꞌna apamiguve. Oꞌaliꞌnisaya vayaꞌai apayapatiꞌmo hapa falegauve, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, \v 27 inagi kame vayaꞌnimo agaemo yagaino latesiyafeꞌmo olahauꞌniye, huꞌa huꞌnaya vayaꞌmo apavalelita etapa naulagaleꞌmo kamiti apamagiyo, huno hapa paiꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Yulusalemu kotegamo neꞌvigeꞌapaeꞌmo, ala kini vekae, huꞌa huꞌnaya gemae \r (Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Yo 12:12-19) \p \v 28 Ani gemo hapa paitenoꞌaeꞌmo hogoteno Yulusalemu taonifilagamo neꞌvaya kateꞌmo uno \v 29 Metapesi taoniꞌe Metani taoniꞌeꞌmo haneꞌniya avemo agiꞌamo Alifiꞌaepa ave aiyafiꞌmo haneꞌniya koteꞌmo uno avaꞌyi huteno geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌanifeꞌmo, \v 30 lanaulagaleꞌmo haneꞌniya taonifiꞌina utana haiꞌao. Utana avaꞌyi hutetanaeꞌmo agesaꞌana mago aikeli hosimo aeꞌa ateꞌnisaya hosileꞌmo mago vekamoꞌa maiꞌneno alinitata osuꞌniya hosimo maiꞌnisigetana agetetanaeꞌmo hatu maetana avalelitana eꞌao. \v 31-32 Mago vekamoꞌa, na agufa kava hisaꞌafeꞌmo hatu maetana neꞌataꞌae, huno lanafi gesigetanaeꞌmo, Ala kava neꞌmoꞌa aliꞌyaꞌamo alisiyafeꞌmo higetaꞌaene, hutana ha paiꞌao, huno hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana uꞌana hana paiꞌniya kavaꞌmo huno maiꞌnigeꞌana ageꞌnaꞌae. \v 33 Aikeli hosimo nofiꞌamo hatu maeꞌana neꞌataꞌageꞌapaeꞌmo hosimo afoꞌamogimo, na agufa kavaꞌmo hisaꞌafeꞌmo hatu maetana neꞌataꞌae, huꞌa anafi geꞌnageꞌanaeꞌmo \v 34 Ala kava neꞌmoꞌa aliꞌyaꞌamo alisiyafeꞌmo higetaꞌaene, huꞌana hapa paiteꞌana \v 35 Yesutegamo avaleliꞌana eꞌnaꞌae. Kukenaꞌanimo asagiꞌana aikeli hosileꞌmo yakai maleꞌneꞌana Yesuꞌmo asaga huꞌana faiꞌana ateꞌnaꞌageno \v 36 maiꞌneno alinino neꞌvigeꞌapaeꞌmo visiya kateꞌmo kukenaꞌapimo asagiꞌa yakaiꞌa ateme ateme uꞌnae. \v 37 Yulusalemu haopalega Alifiꞌaepa aveletiꞌmo uno lamigefe nehigeꞌapaeꞌmo muki vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌamogi aepa faiꞌa apamogaga aiteꞌa himamuꞌaletiꞌmo noꞌagaya agufa aune kavaꞌmo huꞌnigeꞌa ageꞌnayaꞌmofeꞌmo alopa gefatiꞌmo huteꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga hume hume uꞌnae. \v 38 Apakaemo, \q1 Ala kava neꞌmo agiꞌalefeꞌmo neꞌeyanagi ha maeno. Gotiꞌa lagaefeꞌmo aipamoꞌmo falu hino. Gotiꞌa hogote vekamo anaga vekamo agiꞌaleꞌmo alitapa asaga hiyo, \m huꞌa huge huge huꞌa maiꞌnae. \v 39 Mago Falasi vayaꞌmo asole vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa uꞌnaya vayaꞌmogimo, Tisao, gekamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, ge osiyo, huka hapa paiyo, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 40 lapa nepauve, ge osuꞌa afaꞌa maisayana yafaꞌmoꞌa age aigiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo aviꞌyaꞌmo huꞌniya gemae \p \v 41 Yulusalemu taonifiꞌmo uno avaꞌyi nehuno aviꞌya hunoꞌaeꞌmo, \v 42 Yulusalemu vayaꞌmogitapae, Lapakaemo Gotiꞌa alino nanu aeno lapatesigetapa visaya kaꞌmo agesayafeꞌmo nahauꞌniyaꞌmonanafa aeno ati kaeno lapateꞌniyanagetapa afaꞌa oꞌagegae. \v 43 Henagaꞌamo mago afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo kame vayatapimogi eꞌa mopamo kafili uꞌa muki lapaune hetapa visaya kateꞌmo maleꞌa akani malegae. \v 44 Eꞌa aeꞌa halagape vaitalesageno mago yafateꞌmo akalo huꞌa maleꞌnaya yafaꞌmoꞌa alu yafateꞌmo ohaneꞌnisiya yafaꞌe vayaꞌeꞌmo aliꞌa mopafiꞌmo yaga auꞌa atalegae. Gotiꞌa lapa maesiyafeꞌmo emineꞌniyana agetapa aeto osuꞌnayaꞌmofeꞌmo kame vayatapimo egae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa alopa mono nopiꞌmo maketi neꞌmalaya vayaꞌmo alino hapafaino apataleꞌniya gemae \r (Mt 21:12-17; Mk 11:15-19; Yo 2:13-22) \p \v 45 Agaemo Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino aepa faino maketi neꞌmalaya vayaꞌmo alino hapafaino apataleꞌniye. \v 46 Agaemo, avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it noꞌnieꞌmo, nunumuꞌmo nehaya none, huꞌa hugae,\it* huno avoꞌmo kae maleꞌniyaꞌmonanafa lapakaemo \it kumaya vayaꞌmo eꞌa fala kiꞌa neꞌmaiya none,\it* hutapa alita hamaletapa ateꞌnae, huno hapa paiꞌniye. \v 47 Muki afinaꞌmo mono nopiꞌmo alino apaya malege malege huno maiꞌnigeꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi ala apaki vayanagi huꞌa haesaya kafeꞌmo kahauya huꞌa maiꞌnae. \v 48 Huꞌnayaꞌmonanafa muki afa vayaꞌmogiꞌeꞌmo geꞌamo afisayafeꞌmo hapauꞌniyaꞌmofeꞌmo haesaya kaꞌmo oꞌageꞌnae. \c 20 \s1 Yesufeꞌmo, ina laꞌmo, yagaika apatesana vekae, huno lekana paino kateꞌniye, huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 21:23-27; Mk 11:27-33) \p \v 1 Mago afinaꞌmo Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haino alagepa faigoko gemo alino apaya neꞌmalegeꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi vayatama vayanagi huꞌa eꞌa, \v 2 haiya agufa alagena yakamo yagaika apatesana yaꞌmo aliꞌnekaeꞌmo mani kavaꞌmo nehane. Ina laꞌmo mani kavaꞌmo huvo, huno kaha paiꞌniye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 3 inageꞌna nagaeꞌeꞌmo mago gemo lapafi gesugetapaeꞌmo naha paiyo. \v 4 Yoniꞌa aniꞌmo faleno apatesiyafeꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌnifi vayaꞌmogi lekana paiꞌa ateꞌnae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 5 apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, geꞌaleꞌmo na agufa ge huta ha paisune. Gotiꞌa lekana paino ateꞌniye, huta hisunana na kava higetapa geꞌaeꞌmo lapakesa afitapa fatago osuꞌnae, huno laha paigiye. \v 6 Vayaꞌmogi lekana paiꞌa ateꞌnae, huta hisunana afa vayaꞌmogimo yafa kayotetiꞌmo lamagigae. Yoniꞌmo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekae, huꞌa apakesa neꞌafiyaꞌmofeꞌmae, huꞌa huteꞌa \v 7 geꞌaleꞌmo aeꞌa atagaina huꞌa ha paiꞌapaeꞌmo, oꞌafiꞌnone, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 8 naha opaiꞌnayaꞌmofeꞌmo haiya agufa alagena yaꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi neꞌaliya agufa alagena yaꞌmo aliꞌneꞌnaeꞌmo mani kavaꞌmo nehufi huꞌna lapa opaiguve, huno hapa paiꞌniye. \s1 Hosu vayaꞌmogimo hoyaleꞌmo neꞌyagaiya kavafeꞌmo aeno kalafefa gemo huꞌniya gemae \r (Mt 21:33-46; Mk 12:1-12) \p \v 9 Yesuꞌa aepa faino aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa nofi hoyamo vai maleteno mago vayaꞌmogi yagaiꞌa atesageno nofi alagamo afu lesigeno agaemo mago nofi alagaꞌamo alisigeꞌapaeꞌmo apakaemo mago nofi alagaꞌamo alisayafeꞌmo apavaleno apateteno afagi kotegamo uno yatala afinaꞌmo maiꞌniye. \v 10 Nofi alagamo ago afu leꞌnigenoꞌaeꞌmo agaemo mago nofi alagamo alisiyafeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo alino ateꞌnigeno uꞌniye. Uꞌnigeꞌapaeꞌmo hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogimo atafauꞌa amagiteꞌapaeꞌmo, afaꞌa ataleka uvo, huꞌa ha paiꞌnageno oꞌalino afaꞌa ataleno eꞌniye. \v 11 Agaemo alu vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo alino ateꞌnigeno uꞌniyana ani agufa kavaꞌmo huꞌa amagiteꞌa agaetegamo osisaya agufa kavaꞌmo huteꞌa aliꞌa atalageno oꞌalino afaꞌa eꞌniye. \v 12 Halate mago alu vekamo alino ateꞌnigeno uꞌnigeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa amagiꞌnageno kolaꞌamoꞌmo huꞌnigeꞌa malaga alini uꞌa yaga auꞌa ataleꞌnae. \v 13 Hoyamo afoꞌamoꞌmo, nagaemo na kava hisuve. Nahau nayamopafiꞌmo nahauꞌniya mafaꞌneꞌnimo aliꞌna atesugeno visigeꞌapaeꞌmo geꞌamo afaꞌa afigae, huno agesa afiꞌniye. \v 14 Huꞌniyaꞌmonanafa hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmogi mafaꞌneꞌamo eꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, ani vekamoꞌmo afoꞌamo yaꞌmo aligiyaꞌmofeꞌmo amagigetao muki yaꞌamo lagaemo aligunanagi, huꞌa huteꞌa \v 15 asagauli uꞌa malaga ataleꞌneꞌa kamiti amagiꞌnae. Hoyamo afoꞌamoꞌmo apakaetegamo na agufa kavaꞌmo hugiye. \v 16 Eno hoyaꞌaleꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌmo kamiti apamagiteno alino mago alu vayaꞌaina apamigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌa afiteꞌapaeꞌmo, haꞌao, fiku yanageno ani agufa kavaꞌmo lagaetegamo afole aigiye, huꞌa ha paiꞌnageno \v 17 Yesuꞌa aulu hapaeno apaketenoꞌaeꞌmo, mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa haiya agufa aepaꞌamo haneꞌniye. Ani gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 yafatetiꞌmo noꞌmo nekiya vayaꞌmogimo mago noꞌmo nekiya yafafeꞌmo huꞌapaeꞌmo afa yafane, huꞌa huteꞌa aliꞌa yaga auꞌa ataleꞌnayana ani yafaꞌmo hogote yafaꞌmo alino afole aino ateꞌniye. \m \v 18 Haiya vayaꞌmogimo ani yafateꞌmo asagauꞌa neꞌaisafigeno aino katali katalu huno apatalegaiyaꞌmonanafa ani yafaꞌmoꞌa haiya vayaꞌai apakufaleꞌmo asagauno aisifigeno aino lata paino aise aise huno atalegaiye, huno huꞌniye, huno Yesuꞌa hapa paiꞌniye. \v 19 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌe mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogiꞌeꞌmo, ani aeno kalafefa gemo lagaefekeꞌmo huꞌniye, huꞌa huteꞌa ani afinaꞌmo kalavusi huꞌa ategefeꞌmo huꞌnayaꞌmonanafa afa vayaꞌaifeꞌmo koli huꞌnae. \s1 Takesi monimo amisupiye, huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 22:15-22; Mk 12:13-17) \p \v 20 Kalavusi huꞌa atesaya kavafeꞌmo yagaiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo apamasa hisaya vayaꞌmo aliꞌa apateꞌnageꞌa uꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo Yesuꞌa alagepa huꞌa eꞌa maiꞌnae, huno apakesiyafeꞌmo aigofe kavaꞌmo huꞌa maiꞌneꞌa geꞌamo afiꞌnae. Geꞌamo neꞌafiꞌapaeꞌmo, hosu gemo nehisigetaeꞌmo atafauta kalavusi huta ateteta Lomu vekamo yagaino nelateya vekamo avaleta amigune, huꞌa huꞌnae. \v 21 Apakaemo, tisao, lagaemo ago kageꞌnonana lama gemo alagepa huka alika apaya neꞌmalane. Goti geꞌamo akame hisaya kateꞌmo visaya kavafeꞌmo lama gekaletiꞌmo alika apaya neꞌmalanageta kageꞌnone. \v 22 Lagaemo Goti keꞌaepa geꞌamo akame hisunafeꞌmo takesi monimo gamani vekamo yagaino nelateya vekamo Sisana amisupi oꞌamisune, huꞌa afi geꞌnageno \v 23 humi atesayafeꞌmo huꞌnaya gemo afitenoꞌaeꞌmo, \v 24 ani alaga monimo alinitetapa nave liyo. Aniꞌalaga monileꞌmo ina la augosaꞌe agiꞌeꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya agimo haneꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, Sisa agiꞌe augosaꞌeꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 25 Sisa yaꞌamo Sisaꞌmo amitetapa Goti yaꞌamo Gotiꞌmo amiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa \v 26 afiteꞌapaeꞌmo hapau aiteꞌa ge osuꞌa maiꞌnae. Apakaemo vayaꞌai apaulagaleꞌmo geꞌaleꞌmo huꞌa atafauꞌa ategefe huꞌnayana huꞌa atafauꞌa oꞌateꞌnae. \s1 Yesufeꞌmo vayaꞌmo faliteꞌa he tisaya kavafeꞌmo ge huꞌa afi geꞌnaya gemae \r (Mt 22:23-33; Mk 12:18-27) \p \v 27 Mago vayaꞌmogi, faliꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo he otigae, huꞌa nehaya vayaꞌai apakiꞌapimo Satiyusi mono vayaꞌmogeꞌa Yesutegamo eꞌnae. \v 28 Eꞌa Yesufeꞌmo, Tisao, Moseseꞌa lagaefeꞌmo avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo, mago vekamoꞌa aꞌmo aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno falitesigenoꞌaeꞌmo konagaꞌamoꞌmo ani a kanomo aliteno agae aimuꞌyaleꞌmo mafaꞌnemo alino apateno. Fiku yanageꞌa faliꞌniya vekamo nofi vayaꞌamo faliꞌa hano hugae, huno laha paiꞌniye. \v 29 Mago afinaꞌmo seveniꞌa konagamo maiꞌnae. Nepuꞌapimoꞌa aꞌmo aliteno mafaꞌnemo alino oꞌateno ataleno falitegeno \v 30 aganaꞌamoꞌa koguꞌamo aliteno ani kavaꞌmo huno mafaꞌnemo alino oꞌateno faliꞌniye. \v 31 Ani kava huno napa tali konagaꞌamoꞌa ani a kanomo aliteno faliꞌniye. Ani kava huꞌa seveniꞌa konagamogimo ani a kanomo aliteꞌa ataleꞌa faliteꞌa aliteꞌa ataleꞌa faliteꞌa huꞌnayaꞌmonanafa mafaꞌnemo aliꞌa oꞌateꞌa faliꞌnae. \v 32 Henagaꞌamo ani a kanomo faliꞌniye. \v 33 Seveniꞌa konagamogimo ani a kanomo aliꞌnayaꞌmofeꞌmo faliꞌnayatetiꞌmo he tisagenoꞌaeꞌmo ani a kanomo ina lateꞌmo maigiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 34 ma mopafi vayaꞌmogimo aꞌmo alige aꞌmafaꞌnemogimo veleꞌmo maige nehae. \v 35 Gotiꞌa mago vayaꞌaifeꞌmo, saufa afinaꞌmo faliꞌnayategatiꞌmo he tiꞌa maisaya vayaꞌmo maiꞌnae, huno agesa neꞌafiya vayaꞌmo he tisaya afinaꞌmo aꞌmo oꞌalige veleꞌmo oꞌmaige hugae. \v 36 Ofaliꞌa enisole vayakana huꞌa maisayafekeꞌmo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌnayaꞌmofeꞌmo faliꞌnayatetiꞌmo halate he tigayana alagi ofaligae. \v 37 Moseseꞌa aise yosafiꞌmo ata leꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniyana faliꞌnaya vayaꞌmo he tigae, huno avoꞌmo kae maleꞌniye. Moseseꞌa hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmo Emalehamu Gotiꞌamoꞌmo maige Aisiki Gotiꞌamoꞌmo maige Yekopu Gotiꞌamoꞌmo maige huno maiꞌniye, \m huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \v 38 Agaemo alagi faliꞌnaya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌmo oꞌmaiꞌnifa afaꞌa neꞌmaiya vayaꞌai Gotiꞌapimoꞌmo maiꞌniye. Muki vayaꞌamogimo Gotitefeꞌmo afaꞌa maiꞌnae, huno agesa neꞌafiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 39 mago vayaꞌmo keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogimo, Tisao, geꞌapileꞌmo alagepa huka aeka atagaina huka nehane, huꞌa ha paiꞌnae. \v 40 Apakaemo magoꞌe huꞌa loka huꞌa afi gesayafeꞌmo koli huteꞌa ge huꞌa afi okeꞌa afaꞌa maiꞌnae. \s1 Yesuꞌa Kalaisi nefeꞌmo ge huno apafi geꞌniya gemae \r (Mt 22:41-46; Mk 12:35-37) \p \v 41 Yesuꞌa, haiya agufa kavaꞌmo huno Kalaisi vekamoꞌa Nevini akamelegati aginago vekaꞌamo maigiye, huꞌa nehae. \v 42-43 Neviniꞌa agaiꞌamo Samu mukufiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \q1 Ala kava neꞌmoꞌa Ala kava neꞌnieꞌmo, lamaga nahaopaleꞌmo fai maime maime neꞌugeꞌnao kame vayakamo apamagiteꞌna aliꞌna kaiya afeꞌalumelaga apatesugeꞌa maigae, \m huno ha paiꞌniye. \v 44 Neviniꞌa ani geeꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Kalaisi vekaeꞌmo Ala kava neꞌnie, huno ha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo haiya kava huno Kalaisi vekamoꞌa Nevini akamelegati aginagoꞌamo maiꞌniye, huno apafi geꞌniye. \s1 Yesuꞌa keꞌaepa gemo aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌaifeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 23:1-36; Mk 12:38-40; Lu 11:37-54) \p \v 45 Muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo ina ge huno hapa paiꞌniye, \v 46 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogimo hosu kavaꞌmo nehayanagi alagepa hutapa yagaiyo. Apakufamo avaleliꞌa haisayafeꞌmo yatala kukenamo aliꞌa vaiteꞌa umenitata nehaya kavafeꞌmo hapauꞌniye. Maketi kumateꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi ge apamamaeteꞌa amuse huꞌa neꞌapataya kavafekeꞌmo nehapaiye. Muki mono nopiꞌe nopiꞌeꞌmo hogote siateꞌmo maige yagita nehayategamo ala apaki vayaꞌmo neꞌmaiya yateꞌmo maige hisayafekeꞌmo hapauꞌniye. \v 47 Apakaemo kogu aꞌneꞌaifeꞌmo humi apateteꞌa kagemi yaꞌapimo kumaya aliteꞌa aigofe yatala yatala gemo huꞌa nunumuꞌmo nehae, huno hapa paiꞌniye. \c 21 \s1 Kogu a kanomoꞌa ofalinimo maleꞌniya kavafeꞌmo huꞌniya gemae \r (Mk 12:41-44) \p \v 1 Yesuꞌa Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo alino maku huno apakeyana kagemi yaꞌapimo haneꞌniya vayaꞌmogi ofalini monimo fiku neꞌatalaya kesifiꞌmo maleꞌnageno apakeꞌniye. \v 2 Mago kogu a kanomo kagemi yaꞌamo alagi oꞌmaleꞌniya a kanomoꞌa eno lole asagalifa monimo maleꞌnigeno agetenoꞌaeꞌmo, \v 3 lama gemo lapa nepauve, ani kagemi yaꞌamo oꞌmaleꞌniya kogu aꞌmoꞌa maleꞌniya ofalinimoꞌa muki vayaꞌmogi maleꞌnaya ofalini monimo ago aeno aga seꞌniye. \v 4 Kagemi yaꞌapimo haneꞌniya vayaꞌmogi aliꞌyaꞌamo ohaneꞌniya monimo maleꞌnayaꞌmonanafa kogu a kanomoꞌa muki moniꞌamo neꞌyaꞌamo miya faino nesiya moniꞌeꞌmo ago maleꞌniye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa alopa mono noꞌmo heꞌa halagape vaigae, huno huꞌniya gemae \r (Mt 24:1-2; Mk 13:1-2) \p \v 5 Mago vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi, alagepa yafaꞌaletikeꞌmo ki maleteꞌa ofalini neꞌmalaya konali yatetiꞌmo aliꞌa hu maleꞌnaya kanale noꞌmo haneꞌniye, huꞌa huꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 6 hemenimo ageꞌnaya noteꞌmo haneꞌniya yafaꞌmo akalo akalo huno haneꞌniyana muki yafaꞌamo aliꞌa halagape vaiꞌa aliꞌa atagu faeꞌa atalegae, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 7 Tisao, hainu afinaꞌmo ani kavaꞌmo afole aigiye. Hogoteta na agufa alagena kavaꞌmo agetesunagenoꞌaeꞌmo afole aigiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 8 humi olapatesayafeꞌmo ehetapiye. Alagepa hutapa yagaiyo. Asole vayaꞌmogi eꞌa nagiꞌnimo aeteꞌapaeꞌmo, Kalaisi vekamo maiꞌnove, huꞌa huge, ani afinaꞌmo ago afole aiꞌniye, huꞌa huge hisagetapaeꞌmo apakame osiyo. \v 9 Mago vayaꞌmogi kame nehisaya kavafeꞌmo apava gemo huliꞌa ege lusi kaveta hisaya kavafeꞌmo apava gemo huliꞌa ege hisagetapaeꞌmo koli osiyo. Ani agufa kavakoꞌmo hogoteno afole aisigetapaeꞌmo hemenimo alagi ago hano hisiya afinaꞌmo hogo nehiye, hutapa osiyo. \v 10 Mago nofi vayaꞌmogi alu nofi vayaꞌmo kame hapaege mago gamani vayaꞌmogi alu gamani vayaꞌaina kame hapaege hugae. \v 11 Muki aupilagamo lusi imimaꞌmo alige kafu hu kavaꞌmo afole aige kaita hapau kavaꞌmoꞌa aino atagu faeno uneno hisigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo lusi kaitaꞌmo hapauge hugiye. Kokuꞌnate alagena kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa koli hugae. \v 12-13 Ani kavaꞌmo afole oꞌaiꞌnisigeꞌapaeꞌmo hogoteꞌa apaini huꞌa lapatege kalavusi huꞌa lapatege mono nokopiꞌmo agoti huꞌa lapateteꞌa kalavusi huꞌa lapatege hugae. Apakaemo nagiꞌnilefeꞌmo lapavaleli eꞌa alaꞌapimo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegaꞌe gamani vayaꞌaitegaꞌeꞌmo aliꞌa he tiꞌa lapatesagetapaeꞌmo nagae nava gemo faigoko geꞌnimo hapa paigae. \v 14 Lapakaemo hogotetapa lapakesa afitapaeꞌmo nagaemo geꞌapileꞌmo na agufa gemo aeꞌna atagaina huꞌna hapa paiguve, hutapa lapakesa oꞌafiyo. \v 15 Nagaiꞌnimo alagepa huꞌa afiteꞌa ageꞌnaya gemo aliꞌna lapamisugetapa hapa paisageꞌa afiteꞌapaeꞌmo getapileꞌmo afaꞌa huꞌa aeꞌa ati kaeꞌa ge osugae. \v 16 Itatapi afotapimogimo lapavaleliꞌa uge konagatapimogi lapavaleliꞌa uge vayatapimogi lapavaleliꞌa uge huꞌa lapavaleli uꞌa agoti huꞌa lapatesageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌamogi lapakaemo lapaesagetapa faligae. \v 17 Nakame nehayaꞌmofeꞌmo muki vayaꞌmogi apaini huꞌa lapategayaꞌmonanafa \v 18 alagepa hutapa maisageno magoke lapayokaꞌmo lageso osugiye. \v 19 Lapakaemo alagepa kateꞌmo oꞌataletapa lokiya vaitapa maisayana maige maige hutapa maisaya yaꞌmo aligae. \s1 Yesuꞌa, Yulusalemu taonifiꞌmo lusi hanageke yaꞌmo afole aigiye, huno huꞌniya gemae \r (Mt 24:15-21; Mk 13:14-19) \p \v 20 Lapakaemo apakesageꞌapaeꞌmo ati vayaꞌmo eꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo faiꞌa ku aisagetapa apaketetapaeꞌmo, muki ani taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo hapaeꞌa hano huꞌa apatalesaya afinaꞌmo alagi hogo hiye, hutapa lapakesa afiyo. \v 21 Ani afinaꞌmo Yutiya kotega maiꞌnisaya vayaꞌmo apaune hetaleꞌa avelegamo haiyo. Alopa taonifiꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmo ataleꞌa apaune heꞌa viyo. Malaga maiꞌnisaya vayaꞌmogimo Yulusalemu taonifiꞌmo ohaiyo. \v 22 Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole aisiyafeꞌmo Gotiꞌa ani afinaꞌmo anonaꞌapilefeꞌmo lusi kayoꞌmo apamigiye. \v 23 Gotiꞌa ani vayaꞌaifeꞌmo aipamo leno apateteno apakafu kisiya kayoꞌmo apamigiyaꞌmofeꞌmo vaehae, apaipaguꞌe maiꞌnisaya aꞌneꞌe mafaꞌnemo nu neꞌapamisaya aꞌneꞌefeꞌmo nahau huꞌna neꞌapatove. \v 24 Ati vayaꞌmogimo mago vayaꞌamo naipeletiꞌmo lugoꞌapimo heꞌa hatagauteꞌa mago vayaꞌamo kalavusi huꞌa apateteꞌa muki nofi vayaꞌaitegamo apavaleli uꞌa apategae. Alu nofi vayaꞌmogimo eꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo kame huteꞌa aliꞌa hosu huꞌa ateme ateme neꞌvisageno kanaꞌapimo alagi hano hugiye. \v 25 Kokuꞌnapiꞌmo alagena kavaꞌmo yege lenagi kai lenagi kanefi tenagi huno aeto aeto agufa kavaꞌmo afole aigiye. Solovala aniꞌmoꞌa aino holakau holakau huno uneno nehisigeꞌapaeꞌmo muki kotegamo maiꞌnaya vayaꞌmogi haiya kava hisune, huꞌa huteꞌa lusi kava huꞌa koli hugae. \v 26 Kokuꞌnapi maiꞌnaya apaune vayaꞌmo lokiyaꞌapimo aino atagu faisigeꞌapaeꞌmo, na agufa kavaꞌmo ma mopafiꞌmo afole aigefe nehifi, huꞌa apakesa afiteꞌapaeꞌmo faliꞌnaya vayakana huꞌa maigae. \v 27 Ani kavaꞌmo hutesigenoꞌaeꞌmo Vemo Mafaꞌnemoꞌa hiyateꞌmo himamuꞌaꞌe lusi ha le konali yaꞌaꞌeꞌmo eminesigeꞌa agegae. \v 28 Ani kavaꞌmo aepa faino afole aisigetapaeꞌmo hatu maeno lapatesiya afinaꞌmo alagi hogo hugiyaꞌmofeꞌmo alita maku hutapa agetetapaeꞌmo lapamogaga aiyo. \p \v 29 Agaemo aeno kalafefa gemo huno hapa painoꞌaeꞌmo, lapakaemo fiki yosaꞌe muki alu yosaleꞌeꞌmo ageyo. \v 30 Saufa anupamo malegetapa agetetapaeꞌmo, koꞌmo neꞌaiya afinaꞌmo alagi hogo hiye, hutapa nehae. \v 31 Ani kava huno ani kavaꞌmo afole aisigetapa agetetapaeꞌmo, Gotiꞌa yagaino apatesiya afinaꞌmo alagi ago hogo hiye, hutapa hugae. \v 32 Lama gemo lapa nepauve, hemeni afinaꞌmo maiꞌnisaya vayaꞌmo ofaliꞌa afaꞌa maiꞌnisageno muki ani agufa kavaꞌmo afole aigiye. \v 33 Kokuꞌnaꞌe ma mopaꞌeꞌmo hano hugiyaꞌmonanafa geꞌnimo alagi hano osuno afaꞌa hanege hanege huno hanegaiye. \p \v 34 Lapakaitapileꞌmo alagepa huta yagaitapa lapateyo. Fiku yanagetapa lusi yagita huge lokiya aniꞌmo netetapa negi nagi gemo huge ma mopafi yafeꞌmo lapakesa alaꞌamo afige lapausoli huge nehisageno mani afinaꞌmo malage huno kesi katetiꞌmo afole aigiye. \v 35 Ma mopafi muki haopalegamo maiꞌnaya vayaꞌaitegamo aneꞌaiꞌmoꞌa yagagafamo neꞌatafaiya agufa kavakana huno apatafaugiye. \v 36 Inagi muki afinaꞌmo kava yagaitapa maiyo. Muki afole aisiya kavaꞌamo aetapa kasalo paetapa Vemo Mafaꞌnemo aulagaleꞌmo he titapa maisayafeꞌmo nunumu hiyo, huno hapa paiꞌniye. \p \v 37 Muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo alino apaya malege malege huno maiꞌnigeno haniꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo Alifiꞌaepa avelegamo uno haino havaetale havaetale huno maiꞌniye. \v 38 Muki afinaꞌmo kotilamiyapiꞌmo muki vayaꞌmogimo geꞌamo afisayafeꞌmo agaetegamo ege ege huꞌa maiꞌnae. \c 22 \s1 Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniya gemae \r (Mt 26:1-5,14-16; Mk 14:1-2,10-11; Yo 11:45-53) \p \v 1 Lusi neꞌyaꞌmo yagita nehaya hopa afinaꞌmo aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya afinaꞌmo agiꞌamo Pasova afinaꞌmo ago afole aigefe huꞌniye. \v 2 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesuꞌmo haesaya kafeꞌmo kahauya huꞌnayaꞌmonanafa vayaꞌaifeꞌmo koli huteꞌa oꞌatafauꞌnae. \v 3 Ani afinaꞌmo Sataniꞌa Isakaliyoti kotega vekamo Yutasiꞌmo tuolofuꞌa vayapati vekamo aipafiꞌmo faleno haino maiꞌniye. \v 4 Yutasiꞌa apataleno uno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi huno hapa painoꞌaeꞌmo, haiya kava huꞌna avaleꞌna lapamisufi, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae. \v 5 Yutasiꞌa huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo apamogaga aiteꞌa, mago monimo hageta kamigune, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 6 he, kanalene, huno hutenoꞌaeꞌmo apataleno uno Yesuꞌa muki vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeno oꞌmaino agaiꞌageꞌmo maisiya afinaꞌmo avalelino uno apamisiyafeꞌmo yagaino maiꞌniye. \s1 Geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo uꞌana Pasova neꞌyaꞌmo alo huꞌnaꞌa gemae \r (Mt 26:17-25; Mk 14:12-21; Yo 13:21-30) \p \v 7 Inagi hopa afinaꞌmo aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya afinaꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesayafeꞌmo aikeli sipisipimo neꞌamagiya afinaꞌmo afole aiꞌniye. \v 8 Yesuꞌa Pitaꞌe Yoniꞌefeꞌmo, utana Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo alo hiꞌao, huno hana paiꞌnigeꞌanaeꞌmo, \v 9 haiyaꞌaleꞌmo utaꞌa alo hisuꞌae, huꞌana ge huꞌana afi geꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, \v 10 afiꞌao, alopa taonifiꞌmo haitana agesaꞌana mago vekamoꞌmo ani keꞌmo alinino neꞌvisigetanaeꞌmo fotu hugaꞌae. Akame hutana utanaeꞌmo haisiya nopiꞌmo haiꞌao. \v 11 No aepa vekaeꞌmo ina gemo hutana ge hutana afi geꞌao, tisa vekamoꞌa kaha painoꞌaeꞌmo, nagaeꞌe geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo haiyaꞌafiꞌmo aeka anagi maleꞌnane, hutana afi geꞌao. \v 12 Agaemo anaga aeno anagi maleꞌniya nopiꞌmo hiꞌyalamuꞌe siaꞌeꞌmo haneꞌniyanageno alino lanaveligiye. Ani nopiꞌmo muki yaꞌmo alo hiꞌao, huno hana paiꞌniye. \v 13 Hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana uꞌana agaꞌana hana paiꞌniya agufa kavakeꞌmo huno haneꞌnigeꞌana ageteꞌana alo huꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa kaveꞌmo alino apamiꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌniya gemae \r (Mt 26:26-30; Mk 14:22-26; 1Ko 11:23-25) \p \v 14 Neꞌyaꞌmo nesaya afinaꞌmo ago afole aiꞌnigeꞌapaeꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo uꞌa haiꞌa hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌnae. \v 15 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, nagafu kisiya kavaꞌmo afole oꞌaiꞌninageꞌna hogoteꞌna lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeta neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo lusi kava huno nahauꞌniye. \v 16 Lapa nepauve, halate Pasova neꞌyaꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌvisugeno muki kavaꞌmo afole aitesigeꞌna negauve. \v 17 Kapumo alino nunumu huno hao ke hetenoꞌaeꞌmo, alita fako hutapa neyo. \v 18 Mani afinatetiꞌmo halate nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌvisugeno Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisigeꞌnaeꞌmo negauve, huno hapa paiꞌniye. \v 19 Peleti mayamo alino nunumu huno hao ke heteno alino akaya heno apamitenoꞌaeꞌmo, manimona nagufaꞌniye. Lapakaetefeꞌmo Gotiꞌa amuve. Mani afinatetiꞌmo nagaefeꞌmo lapakesa afita ho hisayafeꞌmo ani kavaꞌmo huge huge hutapa maiyo. \v 20 Neꞌyaꞌmo neteꞌapaeꞌmo ani kava huno kapumo aliꞌnenoꞌaeꞌmo, mani kapufi aniꞌmo Gotiꞌe lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaetapa maisayafeꞌmo saufa kotalakemo hu maleteꞌna lapa maesiya kolaꞌnimo aiꞌna lakiguve. \v 21 Afiyo, nagae kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamo ayaꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo haneꞌniye. \v 22 Vemo Mafaꞌnemoꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniya kateꞌmo afaꞌa neꞌviyaꞌmonanafa vaehae agaemo kutulu yaꞌmo neꞌniya vekamoꞌa lusi kava huno avovo huno yulagefaꞌmo aigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 23 apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, lagaepatiꞌmo ina laꞌmo ani agufa kavaꞌmo hugiye, huꞌa huꞌnae. \s1 Ina laꞌmo lagaepatiꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge vaiꞌnaya gemae \p \v 24 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi apakaiꞌapimo, lagaepatiꞌmo ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge vaiꞌnae. \v 25 Yesuꞌa, ma mopafi vayaꞌai alaꞌapimo maiꞌneꞌa yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi aliꞌa afepi apatesayafeꞌmo yagaiꞌa neꞌapatae. Muki vayaꞌamogimo huꞌapaeꞌmo, alagepa huꞌa laha maeteꞌa yagaiꞌa nelataya vayane, huꞌa hisayafekeꞌmo hapauꞌniye. \v 26 Ani agufa kavaꞌmo nehayaꞌmonanafa lapakaemo ani agufa kavaꞌmo osiyo. Lapakaepatiꞌmo hogote vekamoꞌa henaga vekagana huno maino. Lapakaeteꞌmo yagaino lapatesiya vekamo kayokayo vekagana huno maino. Hiꞌyalamuteꞌmo fai maiꞌniya vekamo hogote vekamo maiꞌnifi neꞌyaꞌmo alino neꞌapamiya vekamo hogote vekamo maiꞌniye. \v 27 Hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌniya vekamo hogote vekamo maiꞌniyaꞌmonanafa nagaemo neꞌyaꞌmo alino nelapamiya vekagana huꞌna maiꞌnove. \v 28 Namalageka nehagetapaeꞌmo oꞌnataletapa nagaeꞌeꞌmo magokepiꞌmo lokaetapa maime maime eꞌnae. \v 29 Afoꞌnimoꞌmo alaꞌapimo yagaika apatesana vekae, huno lekana paino nateꞌniya kavaꞌmo huꞌna yagaitapa apatesaya vayane, huꞌna lekana paiꞌna lapateꞌnove. \v 30 Yagaiꞌna apatesuva koteꞌmo hiꞌyalamuꞌnileꞌmo maiꞌnetapa neꞌyaꞌmo nege aniꞌmo nege hutapa maiꞌnetapaeꞌmo Isaleli vayaꞌmo tuolofuꞌa nofi vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai siateꞌmo maiꞌnetapa yagaitapa apatesayafeꞌmo lekana paiꞌna lapateꞌnove, huno hapa paiteno \v 31 Pitafeꞌmo, Saimoniyo, Saimoniyo, huꞌna, Sataniꞌa Gotifeꞌmo, apakaemo apavaleka namigeꞌnao haiya agufa kavaꞌmo hisafigeꞌna apamalageka huꞌna apakeno, huno ha paiꞌniye. \v 32 Ha paiꞌniyaꞌmonanafa kagesa afika fatago nehana kavakamo hano osisiyafeꞌmo nunumu huꞌna kateꞌnovaꞌmofeꞌmo kaipamo alika afe letekaeꞌmo konagakamogimo alika lokiya vaika apato, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 33 Ala kava nene, ago alo huꞌnovanagetaꞌa kagaeꞌeꞌmo kalavusi hutetaꞌa magokepi faliguꞌae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 34 Pitao, nagaemo kaha nepauve, kokolemoꞌmo age oꞌaiꞌninagekaeꞌmo ani afinaꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo nagaefeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa hosu afinaꞌmo afole aigiyanagi alo hiyo, huno hapa paiꞌniya gemae \p \v 35 Yesuꞌa, monitapigi kutapigi sutapigi hutapa alinitapa oꞌviyo, huꞌna lapa paiteꞌna aliꞌna lapateꞌnogetapa uꞌnaya afinaꞌmo mago yatapimo ohaneꞌnifiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, haꞌao, muki yatimo afaꞌa haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, \v 36 haneꞌniyaꞌmonanafa hemenimo monitapiꞌe kutapiꞌeꞌmo haneꞌnisiya vayaꞌmogitapamo alo hiyo. Naipeꞌamo oꞌaliꞌnisiya vekamoꞌa yasi siotiꞌamo alinino uno maleꞌnisigeꞌa miya faisageno moni aliteno naipeꞌamo miya faino. \v 37 Lapa nepauve, Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, \it keꞌaepa gemo amagiꞌa neꞌatalaya vayapiꞌmo maiꞌniya vekae, huꞌa apakesa afiꞌnae,\it* huno nava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo afole aigiye. Muki kavaꞌamo nava gemo huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole neꞌaiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 38 Ala kava nene, ago, lole naipelaꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, alagine, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa Alifiꞌaepa avelega uno nunumuꞌmo huꞌniya gemae \r (Mt 26:36-46; Mk 14:32-42) \p \v 39 Taonifatiꞌmo ataleno uno Alifiꞌaepa avelegamo nunumuꞌmo nehiya aupilagamo neꞌvigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnae. \v 40 Uꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo, lapamalageka hisiya kavateꞌmo haitapa oꞌalisayafeꞌmo nunumuꞌmo hiyo, huno hapa paiteno \v 41 apataleno uno yafa kayoꞌmo yaga aunageno uno nehaneya agufa afafale uno aleꞌya faiꞌneno nunumuꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \v 42 Afo, kapufiꞌmo atu ofa anikana huno haneꞌnigi oꞌnesuvafeꞌmo kahauꞌnisiyana alika atalo, huꞌna huvaꞌmonanafa nagaemo nahauꞌniya kavaꞌmo akame osuka kagaikamo kahauꞌnisiya kavaꞌmo akame huvo, huno nunumuꞌmo huꞌniye, \v 43 Mago enisole vekamo kokuꞌnapatiꞌmo emineno agaemo ayamufa huno ateꞌniye. \v 44 Lusi kava huno kana hauꞌnigeno aipafiꞌmo kaveta hugekana huꞌnigeno maiꞌnenoꞌaeꞌmo magoꞌe huno lokiya vaino nunumuꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo amuko hauteno haisemoꞌmo kolakana huno alino hamaleteno lusi kava huno mopafiꞌmo lape tape huno asagauno aiꞌniye. \v 45 He tino eno apakeyana geꞌamo neꞌafiya vayaꞌai apaipamoꞌmo kana huꞌniyaꞌmofeꞌmo apau kaleꞌa maiꞌnageno eno apakeꞌniye. \v 46 Agaemo, na kava higetapaeꞌmo lapau kaletapa maiꞌnae. Lapamalageka hisiya kavateꞌmo haitapa oꞌalisayafeꞌmo he titapa nunumu hiyo, huno hapa paiꞌniye. \s1 Yesuna atafauꞌa kalavusi huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Yo 18:3-11) \p \v 47 Ani gemo hapa nepaigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo Yutasiꞌa tuolofuꞌa vayapati vekamo akame huꞌa eꞌnae. Agaemo Yesuꞌmo haeno nesiyafeꞌmo haopaleꞌmo eꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 48 Yesuꞌa, Yutasiyo, Vemo Mafaꞌnemo kame vayaꞌamogi apayapiꞌmo avaleka atesanafeꞌmo haeka neꞌnapiye, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 49 agaeꞌeꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi agaetegamo na agufa kavaꞌmo afole aisifi huꞌa ageꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, naipetiletiꞌmo apaisupiye, huꞌa nehuꞌapaeꞌmo \v 50 apakaepatiꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo agesamo heno lafe hutalegeno asagauno aiꞌniye. \v 51 Yesuꞌa, ani agufa kavaꞌmo osutapa afaꞌa ataleyo, huno hapa paiteno agesaleꞌmo ame aliteno halate alino alagepa huno ateꞌniye. \v 52 Yesuꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi mono noteꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi vayatama vayaꞌaifenagi huno hapa painoꞌaeꞌmo, vayaꞌmo apamagiteno kumaya neꞌaliya vekamo kalavusi huꞌa atesayafeꞌmo naipe alige kayoꞌmo alige huliꞌa neꞌaya kava hutapa kalavusi hutapa natesayafeꞌmo neꞌafiye. \v 53 Nagaemo lapakaeꞌeꞌmo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo maiꞌnogetapaeꞌmo oꞌnatafauꞌnayaꞌmonanafa hemenimo lapakaemo ani kavaꞌmo hisaya afinaꞌe hani nehiya kavateꞌmo neꞌyagaiya vekamo himamuꞌaletiꞌmo hisiya afinaꞌeꞌmo ago afole aiꞌnigetapaeꞌmo nehae, huno hapa paiꞌniye. \s1 Pitaꞌa Yesufeꞌmo oꞌageꞌnova vekae, huno huꞌniya gemae \r (Mt 26:57-58,69-75; Mk 14:53-54,66-72; Yo 18:12-18,25-27) \p \v 54 Apakaemo kalavusi huꞌa ateteꞌa avaleli uꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo haitageno Pitaꞌa apasa hulino uꞌniye. \v 55 No kumateꞌmo ata kaeteꞌa loto huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa eno apakaeꞌeꞌmo magokepi ataleꞌmo loto huꞌa maiꞌnae. \v 56 Mago a kanomo aliya neꞌaliya a kanomoꞌa eno ageyana atamoꞌmo aeno ha leya yateꞌmo Pitaꞌa maiꞌnigeno aulu haeno agetenoꞌaeꞌmo, ani vekamo agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno neꞌmaiya vekae, huno nehigenoꞌaeꞌmo, \v 57 Ane, nagaemo oꞌageꞌnova vekae, huno ha paiꞌniye. \v 58 Aise afinaꞌmo utegeno alu vekamoꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, kagaemo apakaepati vekamo maiꞌnane, huno nehigeno, ma vekae, nagaemo apakaepati vekamo oꞌmaiꞌnove, huno ha paiꞌniye. \v 59 Magoꞌe huno aise afinaꞌmo utegeno mago alu vekamoꞌmo lokiya gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, ani vekamo Galeliya kotega vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno neꞌmaiya vekae, huno ge huge huge huno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 60 Pitaꞌa, ma vekae, oꞌafuva agufa gemo nehanagi na agufa yane huka nehane, huno nehigenoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo age aiꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 61 Ala kava neꞌmoꞌa aino afe leno Pitaꞌmo ageꞌniye. Ala kava neꞌmoꞌa hogoteno Pitafeꞌmo, kokolemoꞌmo age oꞌaiꞌninagekaeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo nagaefeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya geeꞌmo agesa afino ho hutenoꞌaeꞌmo \v 62 kumatega lamino aipafatiꞌmo atu haegekana huꞌnigeno aviꞌya huꞌniye. \s1 Yesufeꞌmo kigi huꞌa ateteꞌa amagiꞌnaya gemae \r (Mt 26:67-68; Mk 14:65) \p \v 63 Yesuꞌa atafauꞌnaya vayaꞌmogimo kigi huꞌa atege amagige huteꞌapaeꞌmo \v 64 lavolavoletiꞌmo aulagafiꞌmo aiꞌa ati kae maleꞌneꞌa eꞌa amagite amagite huteꞌapaeꞌmo, ina laꞌmo kamagiꞌnifigi kaune gemo huka laha paiyo, huꞌa afi geꞌnae. \v 65 Magoꞌe magoꞌe gemo huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \s1 Kanisole vayaꞌmogimo agoti huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Yo 18:19-24) \p \v 66 Kotilamiyapiꞌmo kanisole vayanagi vayatama vayanagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa eꞌa aliꞌa anupa huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌmo kanisole vayaꞌaitegamo avaleli eꞌapaeꞌmo, \v 67 Kalaisi vekamo maiꞌnisanana laha paiyo, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapa paisuvana lapakesa afitapa fatago osugae. \v 68 Loka huꞌna lapafi gesuvana lapakaemo geꞌnileꞌmo aetapa atagaina huta naha paitetapaeꞌmo afaꞌa oꞌnatalegae. \v 69 Ani afinaꞌmo utesigeno Vemo mafaꞌnemoꞌa haino himamuꞌage vekamo Gotiꞌa lamaga haopaleꞌmo fai maigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 70 inagi kagaemo, Goti Mafaꞌneꞌamo maiꞌnove, huka nehapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaitapimo ago alagi nehae, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 71 magoꞌe huꞌa faigoko gemo hisageta afisuna gemo alagi ohaneꞌniye. Agaiꞌamo ani gemo avayafatiꞌmo higeta alagi afune, huꞌa huꞌnae. \c 23 \s1 Yesuꞌmo Pailati aulagaleꞌmo agoti huꞌa ateꞌnaya gemae \r (Mt 27:1-2,11-14; Mk 15:1-5; Yo 18:28-38) \p \v 1 Muki kanisole vayaꞌamogi he tiꞌa avaleliꞌa Pailatitegamo uꞌnae. \v 2 Apakaemo aepa faiꞌa agoti huꞌa ateꞌapaeꞌmo, ani vekamoꞌa, Gamani vayaꞌai gemo oꞌafiyo. Alatapimo Sisaꞌmo takesi monimo oꞌamiyo. Nagaemo Kalaisi vekamo alatapimo kini vekamo maiꞌnove, huno laha paiꞌnigeta afiꞌnone, huꞌa ha paiꞌnageno \v 3 Pailatiꞌa, Yu vayaꞌaiteꞌmo neꞌyagaina ala kini vekaꞌapimo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, he, kagaemo ani gemo alagi ago hane, huno ha paiꞌniye. \v 4 Pailatiꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe muki vayaꞌefeꞌmo, agoti huꞌna atesuva kavaꞌmo oꞌagove, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 5 lokiya gefatiꞌmo huꞌapaeꞌmo, Galeliya kotegatiꞌmo aepa faino alino apaya maleme maleme eno manile Yutiya kotegaꞌeꞌmo alino apaya malenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌmogi hosu kavaꞌmo hisayafekeꞌmo alino he tino neꞌapate, huꞌa ha paiꞌnae. \s1 Heloti aulagaleꞌmo agoti huꞌa ateꞌnaya gemae \p \v 6 Pailatiꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, Galeliya kotega vekamo maiꞌnifiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 7 he, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, Helotiꞌa yagaino neꞌapateya kote vekamo maiꞌniye, huno huteno Helotitegamo alino ateꞌnigeno uꞌniye. Ani afinaꞌmo Helotiꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo eno maiꞌniye. \v 8 Helotiꞌa Yesufeꞌmo ava gemo huꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo, mago noꞌagaya agufa aune kavaꞌmo hisigeno agesiyafeꞌmo hauꞌnigeno yatala afinaꞌmo agava huno maiꞌniyaꞌmofeꞌmo Yesuꞌmo agetenoꞌaeꞌmo amogaga aiꞌniye. \v 9 Inagi Yesufeꞌmo loka huno afi ge afi ge huꞌniyaꞌmonanafa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ge osuꞌniye. \v 10 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo he tiꞌa lokiya gefatiꞌmo huꞌapaeꞌmo, ma agufa kavaꞌmo huꞌniye ina agufa kavaꞌmo huꞌniye, huꞌa hosu faigoko gemo huꞌa ateꞌnae. \v 11 Helotiꞌe ati vayaꞌamogiꞌeꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌa afepi atege huꞌa faipa huꞌa atege huteꞌa alagepa kukenamo aliꞌa vaiꞌa ateteꞌapaeꞌmo Helotiꞌa halate alino ateꞌnigeno Pailatitegamo uꞌniye. \v 12 Hogoteꞌana Helotiꞌe Pailatiꞌeꞌmo kame kame huꞌana maiꞌnaꞌaꞌmonanafa ani afinaꞌmo aliꞌana konaga heꞌnaꞌae. \s1 Pailatiꞌa malipu yosaleꞌmo nili aigeno falino, huno hapa paiꞌniya gemae \r (Mt 27:15-26; Mk 15:6-15; Yo 18:39–19:16) \p \v 13 Pailatiꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe Yu vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌefeꞌmo ge huꞌnigeꞌapaeꞌmo eꞌnageno hapa painoꞌaeꞌmo, \v 14 ani vekamo nagaetegamo avalelitetapa agoti hutapa atetetapaeꞌmo, agaemo vayaꞌaifeꞌmo, gamani vayaꞌai gemo oꞌafiyo, huno hapa paiteno apakesa nefaiye, hutapa naha paiꞌnageꞌnaeꞌmo lapaulagaleꞌmo ago aliꞌna fako huꞌna ateꞌnove. Afiyo, hosu kavaꞌmo huꞌniye, hutapa hosu faigoko gemo huꞌnayaꞌmonanafa ani hosu kavaꞌmo huꞌniye, huꞌna oꞌagove. \v 15 Ani kava huno Helotiꞌa hosu kavaꞌamo oꞌageno alino ateꞌnigeno halate aino atagi neno lagaetegamo eꞌniye. Afiyo, kamiti amagisugeno falisiya agufa kavaꞌmo osuꞌniyaꞌmofeꞌmo \v 16 nofi kayotetiꞌmo amagiteꞌna afa atesugeno ugiye, huno hapa paiꞌniye. \v 17 Pailatiꞌa hopa afinaꞌmo kalavusifiꞌmo maiꞌnaya vayapatiꞌmo magoke vekamo hatu maeno atesigeno visiya vekamo maiꞌniye. \v 18 Maiꞌniyaꞌmonanafa muki vayaꞌamogi magokepiꞌmo aeꞌa lago huꞌa alopa gefatiꞌmo huꞌapaeꞌmo, ani vekamo amagiyo, amagiyo, Malamasiꞌa hatu maeka ategeno lagaetegamo eno, huꞌa huꞌnae. \v 19 Malamasiꞌa ani taonifiꞌmo gamani vayaꞌaina apamagiꞌa aliꞌa hapafaitalegefe huꞌnaya afinaꞌmo mago vekamo kamiti amagiꞌnigeno faliꞌniyaꞌmofeꞌmo kalavusi huꞌa ateꞌnae. \v 20 Pailatiꞌa Yesuꞌmo afaꞌa atesiyafeꞌmo hunoꞌaeꞌmo halate ge huno apafi geꞌniyaꞌmonanafa \v 21 malipu yosaleꞌmo nili aiyo, nili aiyo, huꞌa huꞌnae. \v 22 Pailatiꞌa halate napa tali afinaꞌmo, na agufa kavaꞌmo huꞌnigetapaene. Haiya agufa hosu kavaꞌmo huꞌniye. Amagisugeno falisiya agufa hosu kavaꞌamo oꞌagovaꞌmofeꞌmo nofi kayotetiꞌmo amagiteꞌna afaꞌa atesugeno ugiye, huno hapa paiꞌniyaꞌmonanafa \v 23 magoꞌe magoꞌe huꞌa alopa gefatiꞌmo magokepiꞌmo huꞌa aeꞌa lago huꞌa huꞌapaeꞌmo, malipu yosaleꞌmo nili aiyo, nili aiyo, huꞌa huge huge huꞌa maiꞌnaya gemoꞌmo Pailati gemo ago huꞌa aeꞌa ati kaeꞌnayaꞌmofeꞌmo \v 24 Pailatiꞌa geꞌapimo afiteno hapauꞌniya kavaꞌmo huꞌniye. \v 25 Gamani vayaꞌaina apamagino alino hapa faitalesiyafeꞌmo huꞌniya afinaꞌmo mago vekamo kamiti amagiꞌnigeno faliꞌniyaꞌmofeꞌmo kalavusi huꞌa ateꞌnaya vekaeꞌmo ato huꞌa ha paiꞌnaya vekamo hatu maeno ateteno hapauꞌniya kavaꞌmo akame huno Yesufeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aigeno falino, huno ati vayaꞌaifeꞌmo hapa paiteno avaleno apamiꞌniye. \s1 Malipu yosaleꞌmo nili aiꞌnaya gemae \r (Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Yo 19:17-27) \p \v 26 Avaleliꞌa neꞌvagenoꞌaeꞌmo Saimoniꞌa Sailini taonifi vekamo kahaufilagatiꞌmo neꞌegeꞌa fotu nehuꞌapaeꞌmo atafauꞌneꞌa malipu yosamo aliꞌa agiꞌnaleꞌmo kofiꞌa ateꞌnageno alino kofilino Yesu akame huno uꞌniye. \v 27 Asole vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnageꞌapaeꞌmo aꞌne anagaꞌmogimo yulagefa aige aviꞌya huge huliꞌa akame huꞌa uꞌnae. \v 28 Yesuꞌa aino afe lenoꞌaeꞌmo, Yulusalemu aꞌne anagane, aviꞌya hutapa oꞌnateyo. Lapakaitapiꞌe mafaꞌnetapiꞌefekeꞌmo aviꞌya hutapa lapateyo. \v 29 Na agufa kavaꞌmo hugiyaꞌmofeꞌmae. Afiyo, mago afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo, anamo aꞌnegi mafaꞌne aliꞌa noꞌapataya aꞌnegi mafaꞌnemo nu noꞌapamiya aꞌnegi huꞌa alagepa huꞌa neꞌmaiye, huꞌa hugae. \v 30 Ani afinaꞌmo \it alopa aveeꞌmo, aika nakupaeka emikeka lagufaleꞌmo asagauka aigeta falino. Aise aveeꞌmo, eka aeka lati kao, huꞌa ha paigae.\it* \v 31 Hegafa yosaleꞌmo ani kavaꞌmo nehayaꞌmofeꞌmo vaiꞌniya yosaleꞌmo na agufa kavaꞌmo hugae, huno hapa paiꞌniye. \p \v 32 Malipu yosaleꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa anatesayafeꞌmo keꞌaepa gemo amagiꞌana ataleꞌnaꞌa vekalaꞌeꞌmo apavaleliꞌa uꞌnae. \v 33 Mago aupilaga agiꞌamo Anu Ayamufagayagamo uꞌa avaꞌyi huteꞌa Yesuꞌe gamani keꞌaepa gemo amagiꞌana ataleꞌnaꞌa vekalaꞌeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa apateꞌnae. Mago vekamo aliꞌa lamaga haopaleꞌmo he tiꞌa ateteꞌa mago vekamo aliꞌa hoga haopaleꞌmo he tiꞌa ateꞌnae. \v 34 Yesuꞌa, Afo, huꞌna, na agufa kavaꞌmo nehupi huꞌa oꞌageꞌnayaꞌmofeꞌmo hosu kavaꞌmo anonaꞌapimo afaꞌa alika atalo, huno nunumuꞌmo huꞌniye. Kukenaꞌamo aliꞌa fako hu maleꞌneꞌa yafatetiꞌmo yokalo leꞌnae. \v 35 Muki ve aꞌnemo he tiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa ageꞌa maiꞌnae. Yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa huꞌapaeꞌmo, vayaꞌai apakufamo alino katino apateꞌniye. Kalaisi vekamo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniya vekamo maiꞌnisiyana agaiꞌa agufamo afaꞌa alino katino ategaiye, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \v 36 Ani kava huꞌa ati vayaꞌmogi eꞌa atu ofa nofi alagafati aniꞌmo aliꞌa amiteꞌapaeꞌmo, \v 37 Yu vayaꞌaiteꞌmo ala kini vekaꞌapimo maiꞌnisanana kagaika kagufamo alika katika kato, huꞌa huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae. \p \v 38 Avoꞌmo kaenoꞌaeꞌmo, \qc \sc mani vekamo Yu vayaꞌaiteꞌmo ala kini vekaꞌapimoꞌmae,\sc* \m huno avoꞌmo kaeteno Yesu agenopalegamo malipu yosaleꞌmo nili ai maleꞌniye. Ani avoꞌmo kaeꞌniya gemo Galiki gefatiꞌmo kaege Latini gefatiꞌmo kaege Himulu gefatiꞌmo kaege huno avoꞌmo kae maleꞌniye. \s1 Mago vekamo keꞌaepa gemo amagino ataleꞌniya vekamo malipu yosaleꞌmo Yesuꞌeꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnaya vekamoꞌa Yesufeꞌmo agesa afino fatago huꞌniya gemae \p \v 39 Mago vekamo keꞌaepa gemo amagino ataleꞌniya vekamo malipu yosaleꞌmo Yesuꞌeꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnaya vekamoꞌa ina ge huꞌniye, Kalaisi vekamo maiꞌnisanana kagaikaꞌe laꞌagaeꞌeꞌmo lahau vaiyo, huno huteno huno faipa huno ateꞌniye. \v 40 Ateꞌnigeno mago vekamoꞌmo ge hautenoꞌaeꞌmo, agoti huꞌa lateteꞌapaeꞌmo, hosu kavaꞌmo huꞌnayanageꞌa afaꞌa faligae, huꞌa laha paiꞌnagetaeꞌmo magokepi falisunafeꞌmo maiꞌnonaꞌmofeꞌmo Gotifeꞌmo koli nosapiye. \v 41 Laꞌagaemo hosu kavaꞌmo huꞌnoꞌaꞌmofeꞌmo anonatiꞌalefeꞌmo kayoꞌmo nelaꞌamiyaꞌmonanafa mani vekamo magoke hosu kavaꞌmo alagi osuꞌniye, huno ha paitenoꞌaeꞌmo \v 42 Yesufeꞌmo, Ala kava nene, vayaꞌaiteꞌmo alagi yagaika apatesana himamukamo alisana afinaꞌmo nagaefeꞌmo kagesa afika ho huvo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 43 lama gemo kaha nepauve, hemenitomo Palanaisi koteꞌmo haisanagetaꞌa nagaeꞌeꞌmo maiguꞌae, huno ha paiꞌniye. \s1 Yesuꞌa faliꞌniya gemae \r (Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Yo 19:28-30) \p \v 44 Felugakukuꞌmo muki koꞌalegamo hani hulinuno uneꞌmo kotiꞌniye. \v 45 Yegemoꞌmo aeno ha neleya yaꞌamo hano huꞌnigenoꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo alapaꞌage lavolavo kitamo aeno apake aino lole huꞌnigenoꞌaeꞌmo \v 46 Yesuꞌa alopa gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, \it afoꞌnimogae, huꞌna, nauneꞌnameꞌmo aliꞌna kayapiꞌmo nekamuve,\it* huno huteno faliꞌniye. \v 47 Ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, lama gemo nehuve, mani vekamo fatago vekamo maiꞌniye, huno hapa paiteno Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga huno ateꞌniye. \p \v 48 Muki vayaꞌamogi muki kavaꞌmo hisageꞌa agesayafeꞌmo eꞌa aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogimo ageꞌnageꞌa nili aiꞌnageno faliꞌnigeꞌa ageteꞌa ataleꞌa hapaifiꞌyamo amagiteꞌa noꞌapilega uꞌnae. \v 49 Yesu ao vayaꞌe Galeliya kotegatiꞌmo magokepi lokaeꞌa akame huꞌa eꞌnaya aꞌnemogiꞌeꞌmo afagiꞌaleꞌmo he tiꞌa maiꞌneꞌa aulu heꞌa ageꞌnae. \s1 Yosefeꞌa Yesu agufaꞌamo alinino uno yafakapiꞌmo kino ateꞌniya gemae \r (Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Yo 19:38-42) \p \v 50 Mago kanisole vekamo Yosefeꞌa Alamatiya taonimo Yu vayaꞌai taonifi vekamo alagepa fatago vekamo maiꞌniye. \v 51 Agaemo Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisiya afinafekeꞌmo agava maiꞌniye. Agaemo alu kanisole vayaꞌmogi vege huteꞌa huꞌnaya kavatefeꞌmo, he kanalene, huno osuꞌniye. \v 52 Agaemo uno Pailatifeꞌmo, Yesu agufaꞌamo aligesuve, huno afi geꞌniye. \v 53 He, huno ha paiꞌnigeno eno malipu yosaletiꞌmo Yesu agufaꞌamo aino akailino emineno maleꞌneno alagepa yaveyave lavolavoletiꞌmo agufaleꞌmo hayaeno ateteno yafapiꞌmo ago kafi maleꞌnaya yafa kapiꞌmo mago vayaꞌmo kiꞌa oꞌapateꞌnaya yafakapiꞌmo alinino uno kino ateꞌniye. \p \v 54 Ani afinaꞌmo neꞌyaꞌmo nesaya yaꞌmo aliꞌa alu neꞌaiya afinaꞌmogeno Sapati afinaꞌmo ago afole aigefe huꞌniye. \v 55 Aꞌne anagaꞌmo Galeliya kotegati Yesuꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa eꞌnaya aꞌnemogi Yosefeꞌa akame huꞌa uꞌa agayana yafa kaꞌmo haneꞌnigeno Yesu kefaꞌamo kino ateꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo \v 56 ataleꞌa noꞌapilega uꞌa alagepa atumo neꞌaiya malasiniꞌe uveliꞌeꞌmo alo huteꞌa Sapati afinaꞌmo keꞌaepa gemo akame huꞌa maiꞌa falu huꞌnae. \c 24 \s1 Yesuꞌa ago he tiꞌniya gemae \r (Mt 28:1-10; Mk 16:1-8; Yo 20:1-10) \p \v 1 Satepiꞌmo hogote afinaꞌmo kotilamiyapiꞌmo aꞌne anagaꞌmogi alagepa atumo neꞌaiya malasinimo alo huꞌnaya malasinimo alini uꞌa \v 2 agayana ani yafaꞌmo ago alino heleve huno ataleꞌnigeno yafa kaꞌmo aka huꞌnigeꞌa ageteꞌa \v 3 uꞌa yafakapiꞌmo haiꞌa agayana kefaꞌamo ohaneꞌnigeꞌa ageꞌnae. \v 4 Na kava huꞌnifi, huteꞌa apakesa alaꞌamo neꞌafigeꞌanaeꞌmo alave alave nehiya kukenamo vailifa vekalaꞌmo hapaopaleꞌmo afole aiteꞌana he tiꞌana maiꞌnaꞌageꞌapaeꞌmo \v 5 koli huteꞌa ape huꞌa maiꞌnageꞌanaeꞌmo, na kava higetapa afaꞌa maiꞌniya vekamo kanoluleꞌmo etapa kahauya nehae. \v 6 Manifiꞌmo oꞌmaiꞌnifa ago he tino uꞌniye. Galeliya kotegamo maiꞌnenoꞌaeꞌmo ago lapa painoꞌaeꞌmo, \v 7 Vemo Mafaꞌnemo avaleli uꞌa hosu vayaꞌai apayapiꞌmo atesageꞌapaeꞌmo malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa atesageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo kanolufiꞌmo maiteno ago he tigiye, huno huꞌniya geeꞌmo lapakesa afitapa ho hiyo, huꞌana hapa paiꞌnaꞌageꞌapaeꞌmo \v 8 apakesa afiꞌa ho huꞌnae. \v 9 Yafa kaꞌmo atale uꞌa leveniꞌa vayaꞌe muki vayaꞌefeꞌmo ani kavafeꞌmo ava gemo huꞌa hapa paiꞌnae. \v 10 Maliyaꞌa Maganala kotega anagi Yovanaꞌagi Maliya Yemisi itaꞌamoꞌagi magoꞌe aꞌne anaganagi huꞌa ani gemo apa vayaꞌaifeꞌmo hapa paiꞌnageꞌa \v 11 afiteꞌapaeꞌmo afaꞌa aigofe nehae, huꞌa apakesa afiꞌnae. \v 12 Apakesa afiꞌnayaꞌmonanafa Pitaꞌa nagu nagu huno uno yafa kapiꞌmo ape huno ageyana hayaeno ateꞌniya lavolavoꞌageꞌmo haneꞌnigeno ageteno ataleno neꞌenoꞌaeꞌmo, haiya agufa kavaꞌmo huꞌnifi, huno agesa afime afime noꞌalega uꞌniye. \s1 Lole vekalaꞌmo Emeyasi kotega neꞌvaya kateꞌmo neꞌvaꞌagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa afole aiꞌniya gemae \r (Mk 16:12-13) \p \v 13 Ani afinaꞌmo geꞌamo neꞌafiꞌa vekalaꞌmo Emeyasi taonifiꞌmo ugefeꞌmo uꞌnaꞌae. Yulusalemu taonifatiꞌmo Emeyasi taonimo neꞌvaya kaꞌmo aise afagiꞌaleꞌmo ina kavaꞌmo huno leveni kilomitamo haneꞌniye. \v 14 Anakaemo neꞌuꞌanaeꞌmo afole aiꞌniya kavafeꞌmo ge huge afige hume hume neꞌvaꞌageno \v 15 Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo eno anakame huno anakaeꞌeꞌmo uꞌniye. \v 16 Anaulagaleꞌmo mago yaꞌmoꞌa ago aino ati kaeꞌnigeꞌana Yesuꞌmae, huꞌana oꞌageꞌnaꞌae. \v 17 Yesuꞌa, na agufa kavafeꞌmo ge huge afige hume hume neꞌvaꞌae, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo anileꞌmo he tiꞌana maiꞌneꞌanaeꞌmo anaipamoꞌmo kana huge hosu anaugosamo kalige huꞌnaꞌae. \v 18 Ani vekalapatiꞌmo mago vekamo agiꞌamo Kiliyopasiꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, muki vayaꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo ete ete huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi hemenimo afole aiꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huꞌa neꞌafiyaꞌmonanafa kagaemo oꞌafika maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, \v 19 na agufa kavaꞌmo afole aiꞌniye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, Yesuꞌa Nasalasa vekamo Gotitegati gemo alinino eno aeno hakalo huno hapa nepaiya vekamo maiꞌneno Goti aulagaleꞌe muki vayaꞌai apaulagaleꞌeꞌmo himamuꞌaletiꞌmo lokiya kavaꞌmo huge lokiya gemo hapa paige huno maiꞌniye. \v 20 Maiꞌnigeꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe yagaiꞌa nelataya vayaꞌmogiꞌeꞌmo kamiti amagisayafeꞌmo gamani vayaꞌaitegamo avaleli uꞌa ateteꞌa malipu yosaleꞌmo nili aiteꞌa aliꞌa he tiꞌa ateꞌnae. \v 21 Lagaemo, ani vekamoꞌa Isaleli vayaꞌmogita hatu maeno lategaiye, huta lagesa afitetaeꞌmo laipafatiꞌmo lamogaga aiꞌniye. Ani kavaꞌmo ago afole aiꞌnigeno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo ago uꞌniye. \v 22 Mago lagaeꞌeꞌmo maiꞌnaya aꞌnemogimo mago gemo laha paiꞌnagetaeꞌmo lahau aiꞌnone. \v 23 Apakaemo kotilamiyapiꞌmo yafakapiꞌmo uꞌa agayana kefaꞌamo ohaneꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo ataleꞌa aiꞌa atagi neꞌeꞌapaeꞌmo, enisole vekalaꞌmo anakeꞌnonageꞌanaeꞌmo, kanolufatiꞌmo ago he tino afaꞌa maiꞌniye, huꞌana laha paiꞌnaꞌae, huꞌa laha paiꞌnae. \v 24 Lagaepatiꞌmo mago lole vekalaꞌmo uꞌana aꞌne anagaꞌmogi laha paiꞌnaya kavafeꞌmo yafakapiꞌmo ageꞌnaꞌana Yesu kefaꞌamo oꞌageꞌnaꞌae, huꞌana ha paiꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo, \v 25 O negi vekalane, huꞌna, lanakaemo muki geꞌamo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa paiꞌnaya vayaꞌmogi huꞌnaya geeꞌmo lanakesa afitana fatago hisaꞌafeꞌmo ago lanake kaniꞌnigetana vase vase hutana neꞌafiꞌae. \v 26 Apakaemo, Kalaisi vekamo hogoteno agafu kitesigenoꞌaekeꞌmo ala agiꞌamo aligiye, huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo oꞌafiꞌnaꞌafiye. \v 27 Agaemo Moseseꞌa agaefeꞌmo ava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aepa faiteno aepaꞌamo alino anaya maleꞌniye. Ani kavaꞌmo huno muki vayaꞌmo Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogimo agaefeꞌmo ava gemo huꞌnaya gemo aepaꞌamo alino anaya maleme maleme uꞌniye. \v 28 Anakaemo utaꞌa maiguꞌae, huꞌana huꞌnaꞌa taonimo haopaleꞌmo uꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌa ago anataleno uno afagi hugekana huꞌnigeꞌanaeꞌmo \v 29 lokiya gefatiꞌmo huꞌanaeꞌmo, hemenimo ago unetiꞌnigeno hani hugefe hiyanagi ataleka eka laꞌagaeꞌeꞌmo maiyo, huꞌana ha paiꞌnaꞌageno eno nopiꞌmo haino anakaeꞌeꞌmo lokaeno maiꞌniye. \v 30 Hiꞌyalamuteꞌmo anakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌnenoꞌaeꞌmo peleti mayamo alino nunumuꞌmo huno hao ke heteno akaya heno anamiꞌniye. \v 31 Anamiꞌnigenoꞌaeꞌmo anaulagamo ayakeꞌnigeꞌana Yesuꞌmae, huꞌana agetaꞌageno malage huno alino lageso huꞌnigeꞌana magoꞌe huꞌana oꞌageꞌnaꞌae. \p \v 32 Anakaiꞌanimo, kategamo neꞌetaeꞌmo Goti Mukufati gemo aepaꞌamo alino laꞌaya neꞌmalegenoꞌaeꞌmo laꞌaipafiꞌmo hagaꞌage gemo afole aiꞌnigeno laꞌaipamoꞌmo falu huteno laꞌamogaga aiꞌniye, huꞌana huꞌnaꞌae. \v 33 Huteꞌanaeꞌmo malage huꞌana he tiꞌana Yulusalemu taonifiꞌmo aiꞌana atagi neꞌana eꞌnaꞌae. Eꞌana avaꞌyi huteꞌana apakeꞌnaꞌana leveniꞌa vayaꞌe mago apakaeꞌeꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo \v 34 apakaemo, alagi lama ge huꞌa Ala kava neꞌmo ago he tiꞌniye. He titenoꞌaeꞌmo Saimonitegamo ago afole aiꞌnigeno ageꞌniye, huꞌa hana paiꞌnageꞌanaeꞌmo \v 35 kategamo afole aiꞌniya kavafeꞌmo ava gemo huge peleti mayamo alino akaya heꞌnigeꞌana Yesuꞌmae, huꞌana ageꞌnaꞌa kavafeꞌmo ava gemo huge huꞌana hapa paiꞌnaꞌae. \s1 Yesuꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌai folagaꞌapifiꞌmo afole aiꞌnigeꞌa ageꞌnaya gemae \r (Mt 28:16-20; Mk 16:14-18; Yo 20:19-23) \p \v 36 Ani gemo hapa nepaiꞌagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa agaiꞌageꞌmo folagaꞌapifatiꞌmo afole aitenoꞌaeꞌmo, lapaipamoꞌmo falu hino, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, \v 37 afene, huꞌa huteꞌa hapau aiteꞌa atete huꞌnae. \v 38 Agaemo, na kava higetapaeꞌmo lapaipamoꞌmo kana huꞌnigetapa lole lapakesa neꞌafiye. \v 39 Nayapiꞌe naiyafiꞌeꞌmo eta agetetapa name alitetapaeꞌmo, agaemae, hutapa nageyo. Amega nagufaꞌe nayamufaꞌniꞌeꞌmo haneꞌniyana afeꞌmoꞌa amega agufaꞌe ayamufaꞌeꞌmo ani kava huno ohaneꞌniye, huno hapa paiteno \v 40 ayaꞌe aiyaꞌeꞌmo alino apave liꞌnigeꞌa \v 41 ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa apamogaga aiꞌnayaꞌmonanafa apakesa afiꞌa fatago osuꞌnafa lole apakesa afiꞌnae. Agaemo, mago neꞌyaꞌmo manile haneꞌnifiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo \v 42 mago kae malefa noyameꞌe kevekeve anuꞌeꞌmo aliꞌa amiꞌnageno \v 43 apaulagaleꞌmo alino neꞌniye. \v 44 Netenoꞌaeꞌmo, mani kavafeꞌmo lapakaeꞌeꞌmo maiꞌneꞌnaeꞌmo ago lapa paiꞌnaeꞌmo, muki kavafeꞌmo nava gemo huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole aigiye. Moseseꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya nava gegi Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogi avoꞌmo kae maleꞌnaya nava gegi Samu gefiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌnaya nava gemogi huno afole aigiye, \v 45 huno apakesa huno halo aino hapa paiteno alino apaya maleꞌniye. \v 46 Huno hapa paitenoꞌaeꞌmo, Kalaisi vekamo agafu kisigeno falitenoꞌaeꞌmo napa tali afinaꞌmo kanolufatiꞌmo he tigiye. \v 47 He tino maiꞌnisigeꞌapaeꞌmo Yulusalemu taonifatiꞌmo aepa faiteꞌa hapa paiꞌapaeꞌmo, lapaipamo alita afe legenoꞌao Gotiꞌa Kalaisi agiꞌaletiꞌmo hosu kavatapimo alino ataleno, huꞌa hapa paiteꞌapaeꞌmo ani agufa gemo huꞌa muki nofi vayaꞌaifeꞌmo aeꞌa hakalo huꞌa hapa paisaya kavaꞌmo haneꞌniye, huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnae. \v 48 Lapakaemo mani kavaꞌmo ago ageꞌnayaꞌmofeꞌmo ani kavafeꞌmo faigoko geꞌnimo hutapa hapa paisaya vayaꞌmo maiꞌnae. \v 49 Afiyo, Afoꞌnimoꞌmo, Nauneꞌnameꞌmo aliꞌna lapamiguve, huno lapa paiꞌniyanageꞌna Goti Aunemeꞌamo aliꞌna atesugeno lapakaetegamo emiꞌnegaiye. Emiꞌnegaiyaꞌmonanafa utapa Yulusalemu taonifikeꞌmo hogotetapa agava maime maime neꞌvigenoꞌao Goti Aunemeꞌamoꞌmo emineno lokiya vaino lapategaiye, huno hapa paiꞌniye. \s1 Gotiꞌa Yesuꞌmo halate kokuꞌnapiꞌmo avalelino haiꞌniya gemae \r (Mk 16:19-20; Apa 1:9-12) \p \v 50 Agaemo apavalelino Metani taoni haopalegamo uno avaꞌyi huteno ayaꞌmo alino asagauno aeno hayo huꞌnenoꞌaeꞌmo, Gotiꞌa alagepa huno lapa maeno, \v 51 huno hapa nepaigenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa kokuꞌnapiꞌmo avalelino haiꞌniye. \v 52 Nehaigeꞌapaeꞌmo agaefeꞌmo mono huteꞌa aiꞌa atagi neꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo neꞌuꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa apamogaga aime aime uꞌnae. \v 53 Maiꞌneꞌapaeꞌmo muki afinaꞌmo alopa mono nopiꞌmo haiꞌa Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa atege atege huꞌa maiꞌnae. He, lama ge.