\id ROM - Kuman NT [kue] -Papua New Guinea 2008 (DBL 2014) \h Rom \toc1 Pol pepa muno bogl Rom yomba tongwa \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 ROM \mt2 Pol pepa muno bogl Rom yomba tongwa \imt1 Ka mongo yegl ende okuna ongwa \ip Pol endpi Rom siti suna Kristen wagle meglkwa i kanagledi pruko munduo pond pangwa pre ye pepa i bogl tongwa. Ye pi enge sungunagle keunde Kristen wagle i bogl akiye mogltre ana okuwo ye pi Spen kamun Yesus kamo wakai dinagledi prukwa. Ye pepa boglmara i Yesus Krais kamo wakai ya te yomba ye Yesus Krais wedi pirngi dingwa konguno pangwa i mambuno dipene kaima endungwa. \ip Komnaiye kana Kristen wagle diwakai yeitendre ana okuwo yombamo ipre kamange ormere i ditongwa. Yomba prapra, Juda yomba mo yomba epigl ta, ye prapra tandaglme erikwa. Ana yomba ye Yesus Krais wedi pirngi dingwa mambuno i mina, God ongumuglo mina ye wu du-wakai enaglkwa. God ye yomba i-ikine endinan ana ye Yesus Krais angiglma kaima moraglkwa. \ip Ana God eremogl yomba suwarata i-ikine endinan, ye kor-moglkwa embriyemo i ukor enambuka, te God ye yomba i bogl moran ana God Spiritmo ama yombamo i mina morambuka. Ana tandaglme ya geglkwa mambuno i yombuglomo ta panan ana yomba yeglmere ta engre atne ende kane sikrambuka. \ip Ana numa 5 pi numa 8 ongwa: I God lomo mambunomo ya te Holi Spirit yombuglomo mina yomba eremogl Yesus wedi pirngi dingwa i dipene endungwa. \ip Numa 9 pi numa 11 ongwa: Pol yene Juda yomba mole dungwa, Juda yomba i okuna God yene yombama wedi pinde yungwa. Ba yomba merkinde i ye Yesus mokono tendre ka kaima pirkrikwa. Ipre Juda yomba ye aglau erimedi Pol dungwa, ba okuwo Juda yomba ama ende suna Yesus epiglmo mina unaglme dungwa. \ip Ana pepa muno bogl uglo yomara ime, Kristen wagle embriye mambuno eraglmere i dipene endungwa. Te ama God mambunomo pamere i ertre, te gavman kanno dimere atnekra mogl ana angro ta akeple dinaglkwa mambuno i dipene endungwa. \c 1 \s1 Pol pepa muno bogl pirngi dingwa yomba Rom meglkwa tongwa \p \v 1 Na Pol, na Yesus Krais nigl kongunmo yomba moglka. Ana na ye aposelmo mogltre, te God na aglendi indre kamambunomo wakai dinaglka pre na pinde i-pere endungwa. \v 2 Ana okuna imbo God kamambuno wakai plau dinambuka ipre ka dipandigl tongo, ana propet wagle God kamo i mina okuna muno beglko pangwa. \v 3 Kamambuno wakai i yene Wam Yesus Krais pre dungwa, ye Devit gawama mina unongugl pi ana yomba kaima yene moglkwa. \v 4 Te wam goglko ana Nem ye ikor endungo, ye Yaglkande kaima mogl ana Holi Spirit mambuno du-wakai orkwa i ye yombuglomo mina dinongugl ende ana Yesus Krais nono Yaglkandeno we dungwa. \v 5 Ana Yesus mina God wakaimo no nortre te ye kangiye mina no aposel kongun norkwa ana no endpi makan koglkoglo Yomba Bina meglmara pindre ditomun Yesus Krais kamo pirtre sika si ana pirngi dinaglkwa. \v 6 Te Yesus Krais yombama moraglmedi pre agle diyungwa yomba meglmara igle ene ama suna meglkwa. \p \v 7 Rom kamun God yombama du-wakai prapra ipre God munduwo pond pango te holi moraglmedi pre aglendi yungo ene God yombama kaima meglkwa. God no Neno ya te nono Yaglkandeno Yesus Krais wakaimo ya te nomano pokndungwa i ene mina tenambuka pre na pepa i bogl teinga. \s1 Pol pi Rom yomba kanagledi prukwa i munduwo pond pangwa \p \v 8 Komnaiye kana ene pre na yegl ditenaglka, Yesus Krais kangiye mina na Godna diwakai yeiteinga. Sraglpre, ene pirngi dingwa ipre ana ka boglo kiglko waidi ende makan koglkoglo yomba meglmara ongwa. \v 9 Na God kongunmo yombuglo ere kaima erika i nomana mundu ye wam Yesus Krais tendre kamo mambuno wakai i dipene endiga. Te na ene pre kamange engenge ere wanmoglka i God pirkan orkwa. \v 10 Na kamange erika enge, na engenge God diteinga. Ana ye pra ende ene meglmara unatnedi piran ana konbauna ta yauro naran unaglka. \p \v 11 Na ene kanagledi pirka i nomana pond pangwa. Sraglpre, Holi Spirit taraglmo wakai tau ene mina pandigl teimbo ana ene sigigledi tenambuka. \v 12 Na yegl dipir dinga. Ene pirngi dingwa i na akeple dinan te na pirngi dinga i ene ama akeple dinambuka ana mambuno yegl mina nono prapra nomano gigle dinambuka. \v 13 Angrima wagle, ene kiure mogl dinaglmedi pre dinga. Na enge merkinde ene meglmara enagledi pirka, ba taragl tau engenge pengagledi na konbaunana sigetdi narkwa. Na Yomba Bina meglmara kongun erika mongo kaima pangwa, ana ene mina ama mongo kuno yegl panambedi pirka. \p \v 14 Na God kongun pond ta narukwa paimoglkwa. I Grik yomba ya te Grik yomba moglkrikwa akiye akeple dindre, te yomba nomano pai pogl sungwa ya te yomba nomano wakai paikrukwa akiye akeple dinaglka. \v 15 Yeglpre Rom kamun yomba ene meglkwa i na ama kamambuno wakai dipene ende tenaglka pre nomana anduglkwa. \s1 God yombuglomo kamambuno wakai i mina pangwa \p \v 16 Na kamambuno wakai i angai goglkre dinga. Sraglpre, i mina God yombuglomo pond pangwa. Pirngi dinaglkwa yomba prapra ere-inambuka, ana komnaiye Juda yomba ere-i te okuwo Yomba Bina ama ere-inambuka. \v 17 Kamambuno wakai i mina God mambunomo du-yene ombunodi unongugl ongwa. Te nono ye wedi pirngi dumun ana i mina ye nono yomba du-yene meglme dinambuka. Sraglpre, kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa, “Pirngi dinaglkwa yomba keunde God eremogl ye du-yene we dinan ana ye kor kaima moraglkwa.”\x + \xo 1:17 \xt Habakuk 2:4\x* \s1 Kamambuno kiurikwa yomba God dem kumbro tongwa \p \v 18 Yomba God mokono tendre mambuno kinde erikwa ye topo kinde te ikine endungwa. Ana ye mambunono kinde erikwa i mina ka kaima ikra engre atne endingwa. God heven suna mogltre, ana yomba mambuno kinde erikwa i dem kumbrukwa ombunodi i-nongugl endungwa. \v 19 God mambunomo wakai ombuno dungo ana yomba pirkanpogl sikondingwa ba ye mokono teingwa pre God erekinde ere tongwa. \v 20 God makan ya taragl prapra mambuno bogl ere yongwa enge ipai wu enge erme paimoglkwa. God taragl orkwa i yomba prapra kaningwa te mambuno i mina God mambunomo tau teke pangwa ya te God mambunomo mem kaima ya te yombuglomo aimande aimande pangwa i pirpogl singwa. Ipre yomba ka yegl ta dikrambuka, “Na tandaglme ta paikrukwa. Sraglpre, na okuna God pirkan erekrika.” \p \v 21 Ye God pirkan erikwa ba God kaima moglmedi pirkre ana dembiye sitekre, te diwakai yei tekrikwa, ana ye nomano sikugl endungo du ere meglko ana nomano mina mim ere pangwa. \v 22 Ye nomano pai pogl sumedi karaugl engrikwa ba ye du kaima erikwa. \v 23 Ye eremogl God kor aimande moglkwa aglke dembiye sitekre mokono tengwa. Ye taragl yoko tau kuiyano beke pandiglkwa: Yomba geglkwa kuiyano ya kua ya agl-bugla ya toki te taragl kanekane kuiyano ere pandigl dembiye karaugl ere teingwa. \s1 Yagl ambu mambuno kinde kanekane erikwa \p \v 24 Yeglpre God eremogl ye prapra kinde kondungo ana yene nomano mina tandaglme kanekane bumbuno gogltre, ana mambuno angai goraglkwa mambuno plangesi kaneta ertre te ye yene nangino mina ikine ikine erekinde erikwa. \v 25 Te ye God kamo kaima kindekondo ana kakimbi dingwa. Yegl ere taragl god beke yongwa ikra dembino karaugl ere te ana nigl kongunmo erete wanmogl ana taragl prapra ere yongwa Godmo ikra kinde kondingwa. Ba nono engenge God dembiye site wanmoramga. Kaima. \p \v 26 Yomba mambuno yegl erikwa ipre, God eremogl ye kinde kondungo ana ye angai geglkwa mambuno kinde kanekane i erikwa. Te ye embino wagle ama bogl ingwa mambuno wakai pangwa i kinde kondo ana ambu ye yene bogl ingwa ere wanmeglkwa. \v 27 Te yagl ama bogl ingwa mambuno wakai pangwa i kinde kondo ana nomano mina bumbuno geglkwa donga bauglo mereyegl orko ana angro ta bogl mambuno kinde eramnedi pirkwa. Ana yagl eremogl angai geglkwa mambuno kinde i yagl ta bogl erikwa, yeglpre ye yene mambuno kinde erikwa ipre topomo kinde ingwa. \p \v 28 Ye eremogl God wedi nomane mina pirpogl sikrikwa pre, God kan winge orko ana ye nomano kinde anduglmara i ende eingwa. Yegl ere, ana mambuno kinde kanekane paikrumere mere ere wanmeglkwa. \v 29 Te mambuno kinde kanekane yegl erikwa, mambuno paikrumere, ya bumbuno kinde geglkwa, ya yaglkumba erikwa mambuno. Te yomba mirmogl teingwa ya yomba sigeglkwa ya nonga singwa ya bakagl tendre yomba ta taraglmo wausi indre te yomba ta erekinde erete ana yomba ta kenatno singwa. Ana mambuno kinde i prapra ye mina kausi pangwa. \v 30 Ana kakimbi dindre yomba ta kangino ere kinde erikwa. Te ye God kan kinde yei ka dingwa kiure, karaugl engre, yene dembino sindre ana mambuno kinde kor i-nongugl ende ana neno mano kanno sendingwa. \v 31 Ye nomano wakai paikrukwa, te ye ka di gidi pandiglmere erekrikwa, te yene bormai suwara kan wakai yeikre ana yomba ta ama mitno goglkrikwa. \v 32 God lomo du-yene i mambuno boglkraglkwa goraglme di endungwa pangwa i ye pirkan erikwa, ba yomba mambuno kinde kanekane yegl erikwa. Yomba yeglmere God lomo pirkan erikwa ba ye sende ana mambuno kinde i keunde ta erekrikwa. Tamanga. Yomba ta mambuno kinde erikwa i ama pamere erimiwo dindre dembinosi mitna imbo kaima endingwa. \c 2 \s1 God mambunomo du-yene mina yomba kot ere tenambuka \p \v 1 Ipre ene yomba ka di yomba tau nangino si dangingwa, te na ene suwarandi ka diteinga i ene aglau erekrika we ta dikratnga, sraglpre, enene ama ye mambuno erimere yegl etnga. \v 2 Nono i pirkan ounga yomba mambuno kinde yegl eraglkwa i God topo kinde te ikine endinambuka, ana God mambuno ta orkwa i du-wakai pamere orkwa. \v 3 Ene yomba mambuno kinde eriko ka di nangino dange wanga ba enene ama mambuno yegl etnga. Yeglpre God kot erambara ene teke enagledi pitno? \v 4 Sragl orko, God ene mambuno wakai eretendre ana enge olto ene pre sugl kanmogltre topo kinde ene oglandi tekrikwa. Ana God mambuno wakai ere ene tongwa i ene pitnga taragl yoko orum kana? God ene nomano i yake tenaglmedi pre munduwo pango ana ene mambuno wakai erete moglkwa. Ye yegl orkwa i ene pirpogl sikitn kana? \p \v 5 Ene noman kaima yene siget-dindre, ana noman i-yake tekitnga. Ene mambuno yegl etnara i topo kinde inatnga pre imakai singo wu merkinde ongwa. God mambuno du-yene mina yomba kot ere tenambuka engemo yenan, ana God dem kumbrukwa ombunodi wu pendigl enan ana ene topon kinde inatnga. \v 6 God eremogl “yomba prapra mambuno ta erimere i topono tenambuka.”\x + \xo 2:6 \xt Buk Song 62:12; Sindaun 24:12\x* \v 7 Te yomba tau mambuno wakai yombuglo ere duglo bogl wanmeglkwa. Ye eremogl God bogl okuwo heven ame wakai di moramnedi pre konbauna dokindre te heven imbo kangino kande indre ana kor aimande aimande moraglkwa ipre kongun yombuglo ere meglkwa, ana God eremogl yombamo i kor aimande meglkwa tenambuka. \v 8 Ba yomba tau ye yene wedi pirtre, ana ka kaima mina mokono tendre te mambuno paikrumere erikwa. Yeglpre God dem kumburo, yombamo i tendre ana topo kinde kaima tenambuka. \v 9 Ana yumbun kande ya giu kande plaudi yomba prapra mambuno kinde erikwa meglmara i unambuka. Ana Juda yomba mina yumbun ya geu komnaiye unan te Yomba Bina mina ombugl unambuka. \v 10 Ba yomba mambuno wakai erikwa mere God eremogl ye kangino kande ya deno munduno bipokndi tenan ye heven imbo ambuglange wakai mina amedi moraglkwa. Ana Juda yomba mina komnaiye ere tendre te Yomba Bina ama okuwo tenambuka. \v 11 Yomba epigl aglo aglokra meglmere i God ta yumbu sikrukwa ba God yomba prapra mambunono kandre ana yumbu kuno ere sinambuka. \p \v 12 Ana yomba prapra lo paikruko tandaglme erikwa i ye lono paikrukwa ba ama wau boraglkwa. Te lo pangwa enge yomba tandaglme erikwa i God mambunono lo mina yumbu sinambuka. \v 13 Sraglpre, yomba lo pirkwa i keunde God ongumuglo mina yomba du-yene meglme ta dikrukwa. Ba yomba lo pirtre pinande erikwa yomba ye okuwo God eremogl yomba du-yene meglme dinambuka. \v 14 Yomba Bina ye lono ta paikrukwa ba tau yene nomano mina lo dumere sika singwa. Yomba yeglmere yene nomano mina pirmara i ye yene lono pamedi pirkwa. \v 15 Lo kongunmo i God eremogl yomba nomano mina lo muno boglkwa i wu pene ongwa te nomano undungwa pre lo pangwa i dipene endungwa. Ana enge tau mambuno kinde erikwa i nomano mina ka-tange tongwa, te enge tau nomano mina mambunono i pra wakai erme dungwa. \v 16 Ana okuwo enge suwarata God eremogl Yesus Krais mina yomba prapra mambunono teke pangwa i yumbu sinambuka. Kamambuno wakai na yegl diteinga. \s1 Juda yomba lo pra kuno orkwa no akeple dinambedi pirkwa \p \v 17 Ba erme na ka ta di ene Juda yomba tenaglka pangwa. Ene lo pra kot mina no akeple dinambuka kuno ormedi pirkwa. Ene enene kangino dembiyesi yegl dingwa, “No God yombama mounga.” \v 18 God eremogl ene mambuno eraglmedi prukwa i ene pirkan erikwa te lo ka beke pirkondingwa. Ipre ene yegl dingwa. Mambuno du-wakai prapra wakai pame dingwa. \v 19 Ene yegl pirkwa, lo mina no mambuno du-wakai ya ka kaima pirpogl sumga. Ipre ongumutno kin yongwa no pra konbauna ombuno dinamga kuno orkwa. Te ambuglange mereyegl sinamga yomba mim ormara meglkwa i ombuno ditenamga. \v 20 Yomba nomane wakai paikrukwa no ka beke tomga te gak kuglambu wagle no ka beke tomga yomba mounga. Lo i mina nomane wakai ya ka kaima kau sungwa pre ene pirkan erikwa. \v 21 Ene yomba tau ka beke te wanmogl ana enene sraglpre ka beke ikrime? Ene yomba ta taraglmo kunogl ikriyo dipene endingwa ba enene kunogl nekrimo? \v 22 Ene yegl dingwa, “Yagl ambu kunogl gundokre,” ba enene yegl erekrimo? Ene god kimbi kan kinde yei ba kamambuno kiurikwa yomba kamambunono yungu mina taragl yeingwa i ene kunogl ikrimo? \v 23 Enene kangino dembiyesi mitna ende yegl dingwa, “No God lomo punga.” Ba enene lo i pamere duglo boglkrikwa. Mambuno yegl erimara i mina God kangiye erekinde erikwa. \v 24 Ka i pre, kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa, “Enene aglau erikwa pre, Yomba Bina eremogl God kangiye dikinde yei kenaglmo singwa.”\x + \xo 2:24 \xt Aisaia 52:5; Esekiel 36:22\x* \s1 Nangino punduno beglkwa mambuno i yomba ta akeple dikrambuka \p \v 25 Ene lo pamere woina erimbi kade nangino punduno bogl endingwa i mongo panambuka. Ba ene lo sendimbi kade ana nangino punduno bogl endekrikwa mereyegl moraglkwa. \v 26 Yomba ta ye nangino punduno bogl endekrikwa, ba ye lo pamere i woina eran kade ana God kanan ye nangiye punduno bogl endingwa mereyegl erekrambo? \v 27 Ene Juda yomba lo pepa muno i-wanmogltre ana nangino punduno bogl ende-ende erikwa. Ba ene lo ka i sendimbi ana lo dumere woina ertre nangino punduno bogl endekrikwa yomba ye eremogl ene ka-tange tenaglkwa. \p \v 28 Te ye nangino tembe keunde Juda yomba meglkwa, ba ye Juda yomba kaima ta moglkrikwa. Ana ye nangino punduno bogl endingwa mambuno i manginagle taragl keme ta manga. \v 29 Ye nomane suna Juda yomba mounedi pirkwa i ye Juda yomba kaima meglkwa. Te nangiye punduno bogl endingwa mambuno i nomane suna ya poglodi pirmara igle panambuka. I lo pepa mina pamere woina erikwa i keunde ta manga, i God Spiritmo i-pene endungwa. Yomba yeglmere makandle yomba mina kangino kande ta ikrikwa, ba God ongumuglo mina kango kande pangwa. \c 3 \s1 Mambuno kinde yombuglo ere mambuno wakai ta engrekrambuka \p \v 1 Yegl eran, Juda yomba sraglmere mogl-mitna ende Yomba Bina engrime? Nangino punduwo beglkwa mambuno i mina, taragl wakai sragl taragl plau dume? \v 2 Aya! God eremogl taragl wakai kanekane Juda yomba tongwa. Ana komnaiye kana God kamo wakai Juda yomba sugl moraglmedi pre tongwa. \p \v 3 Ana yomba tau ka i pinande erekrikwa. Ba sraglmere erambe? Ye ka i pirngi dikrimbi ana ye mambuno yegl eraglmara i God taragl eragle dipanduglkwa i erekrambu kana? \v 4 Tamanga! Yomba prapra kakimbi dingwa ba God suwara engenge ka kaima dungwa. Kamambuno pepa mina yegl muno beglko pangwa, \q1 “God, ene mambuno \q1 du-wakai keme ere na \q1 ka-tange natnga ba ye ene \q1 ka-tange tenamnedi erimbi \q1 ana ene kot mina yombuglo kaima eratnga.”\x + \xo 3:4 \xt Buk Song 51:4\x* \p \v 5 Ana nono mambunono kinde i mina God mambunomo du-yene i-nongugl endinan ana nono sragl we dinamune? Na nono yomba nomano pamere ipre ka dinaglka. God ye nono mambunono kinde ounara topo norkwa i ye mambuno paikrumere orum kana? \v 6 Taman! God du-wakai moglkruma dagl ana ye yomba prapra mambuno srambre mere ere yumbu sinambe? \v 7 Ana tau yomba nomane mina yegl pirkwa, na kakimbi dimara i mina God kamo kaima unongugl enan pindre ana kangiye kande wu kande kaima ongwa. Ye ka i pirmbi ka kaima erambuka, ana sraglpre God eremogl ene tandaglme yomba we dinare topo kinde narambe? \v 8 Ipre nono yegl dinamga wakai pamo? “Nono mambuno kinde oun kade ana eramnara i mambuno wakai wu pene enambuka.” Nono yegl dumun pra kuno erambo? Tamanga! Ba yomba tau ka kinde yegl mere di nangina dangingwa. Na nana ka di waniga i ka kinde imere orme dingwa. Okuwo God ka-tange yombamo i tendre ana mambuno kinde erimere topo te ikine endinambuka. \s1 Yomba prapra mambuno du-yene erekrikwa \p \v 9 Ana sraglmere moune? Nono Juda yomba mogl-mitna ende ana Yomba Bina engre atne endumuno? Tamanga! Nono Juda ya Grik akiye kuno mogltre ana tandaglme mina atnekra mounga. \v 10 Kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: \q1 “Yomba du-yene suwarata \q1 moglkraglkwa kaima tamanga! \q1 \v 11 Yomba nomane wakai \q1 pangwa suwara kaima ta \q1 moglkre te God kan inagledi yomba dokokrukwa. \q1 \v 12 Yomba prapra konbauna \q1 wakai kinde kondingwa. Ye \q1 prapra wu yomba kinde kaima \q1 eingwa. Ana yomba suwarata \q1 wakai erekrukwa. Kaima tamanga!”\x + \xo 3:12 \xt Buk Song 14:1-3; 53:1-3; Saveman 7:20\x* \q1 \v 13 “Ye bind nunguno i \q1 giglpene maugl dra audi \q1 yomere yegl yongwa te ye \q1 drambino mina kakimbi \q1 merkinde dingwa.”\x + \xo 3:13 \xt Buk Song 5:9\x* “Ana \q1 toki kinde dra mina giu nuglo \q1 kinde pamere yegl ye drano mina pangwa.”\x + \xo 3:13 \xt Buk Song 140:3\x* \q1 \v 14 “Ye engenge ka kinde \q1 geu orkwa di yomba teingo\x + \xo 3:14 \xt Buk Song 10:7\x* \q1 ana yomba deno munduno \q1 yumbun dongwa i ye drano mina kausi pangwa.” \q1 \v 15 “Ye tambre kaima \q1 mukundi pi yomba erekinde ere sigoramnedi pirkwa. \q1 \v 16 Ye taragl merkinde ere \q1 wilekole ende ana yomba \q1 eriko pinuglone wanmeglkwa. \q1 \v 17 Ye yomba bogl nomane \q1 bipokndi yei wanmoraglkwa mambuno i paikrukwa.”\f + \fr 3:17 \ft Aisaia 59:7,8\f* \q1 \v 18 “Te ye kuri kaima ta God kunduglmo goglkrikwa.”\x + \xo 3:18 \xt Buk Song 36:1\x* \p \v 19 Ana lo ka sragl we dungwa i nono pirkan ounga i yomba lo mina atnekra meglkwa ipre ditongwa. Yeglpre, yomba suwarata yegl dikrambuka, “Na du-wakai moglka!” Tamanga! Nono yomba makan koglkoglo mogl omga i God ongumuglo mina aglauno pangwa keunde mounga. \v 20 Lo sika singwa mambuno i yomba suwarata God ongumuglo mina yomba du-yene moglkrikwa. Lo pangwa i nono tandaglme ounga mambuno i-nongugl ende norko ana pirkan ounga. \s1 Yomba ta Krais pirngi dinan ye kangiye du-yene panambuka \p \v 21 Erme God mambunomo du-yene unongugl pi kondungwa. I lo pinande erikwa konbo i mina wu pene pikrukwa, tamanga. I konbauna ta mina wu nongugl ongwa. Ana Moses lomo ya propet wagle ka muno beglkwa i God mambuno du-yene ipre dipene endingwa. \v 22 Mambuno du-yene i yegl. Yaglambu prapra Yesus Krais pirngi dingwa yomba God eremogl ye yomba du-yene meglme dungwa. Konbauna perepere ta yeikrukwa. Kaima tamanga. \v 23 Nono yomba prapra tandaglme ounga keunde mounga, yegl pre nono God bogl akiye heven suna moramga kuno ta erekrukwa. \v 24 Ba God wakaimo tongwa, ya te Yesus Krais nono topo ere i-ikine endina pre kongun orko te God eremogl nono yomba du-wakai meglme dungwa. Ana wu du-wakai enamga i nono kongun ounara pre ta manga, ba God eremogl Yesus Krais ongo mina yoko kaima norkwa. \v 25 I Yesus goran ye bormaimo toindi yanginan ana yomba ta pirngi dinaglkwa mere, tandaglmeno koko ende tenambuka pre ana God kande pinde i-pere ende kondungwa. Ana mambuno i mina okuna God nono yomba du-yene meglme dungwa i ombunodi norkwa. Te okuna God kiendi mogltre, ana yomba tandaglme erikwa mere topono kinde oglandi ta tekrukwa. \v 26 Ba enge erme i God yene du-yene kaima moledi ombuno di pene ende norkwa. Ana nono pirkan eramga, God yene du-wakai yene moglkwa. Ana yomba prapra Yesus Krais pirngi dingwa mere i God eremogl yomba du-wakai meglme dungwa. \p \v 27 Yeglpre, yomba ira yene kangiye ake mitna endinambe? Yomba yene kangiye ake mitna endinambuka suwarata moglkrukwa. Ana mambuno i dundi kondungwa. Te lo duglo beglkwa konbauna i mina mambuno ita sidundikrukwa, ba nono pirngi dumga konbauna i mina nono kangino ake mitna endumga mambuno i sidundungwa. \v 28 Sraglpre, erme nono yegl pirkan ounga nono God ongumuglo mina wu du-wakai omga i pirngi dumga konbauna i mina suwara. Te lo duglo beglkwa konbauna i mina tamanga. \v 29 God ye Juda yomba keunde Godno moglum kana? Te ye Yomba Bina ombugl Godno moglkrumo? Taman, ye Yomba Bina akiye Godno moglkwa. \v 30 God suwara kaima moglkwa. Ye nangino punduno beglkwa yomba pirngino kandre te nangino punduno boglkrikwa yomba pirngino akiye kandre ana kangino yomba du-wakai we dungwa. \v 31 Yeglpre, nono pirngi dumga i mina lo engre atne endum kana? Kaima tamanga! Nono lo akepledi mitna ende ana singigle dumga. \c 4 \s1 God eremogl Abraham yomba du-wakai moglme dungwa \p \v 1 Abraham ye nono yomba mounere kuno yegl mogl te kowano awano moglkwa. Nono ye okuna sragl mambuno orme dinamune? \v 2 Abraham kongun wakai ormara i mina wu du-wakai enan ana i pra yene kangiye ake mitna endinambuka. Ba God ongumuglo mina ye mambuno ormara i ta wu du-yene pikrukwa. \v 3 Kamambuno pepa mina okuna ka yegl beglko pangwa, “Abraham, ye God wedi pirngi dungo ana God, ye yomba du-yene kaima moglme dungwa.”\x + \xo 4:3 \xt Stat 15:6\x* \p \v 4 Yomba kongun ertre topo ingwa i ye topomo yoko ikrukwa, tamanga. Ye kongun ormara ipre topo ingwa. I ye kongun erimara ipre topo ingwa. \v 5 Ba yomba ta Neno Kande ongumuglo mina ye wu du-wakai enagledi piran, ye sragl erambe? Ye mambuno wakai kanekane erimbo ana tandaglmena dundinambedi erekrambuka, tamanga. Ye yegl pirambuka: God suwara eremogl tandaglmena koko ende yomba du-yene we dinambedi pre pirngi dinan, ana God pra ye pirngi dumara i yomba du-yene we dinambuka. \v 6 Ana yomba kongun wakai erikwa mo erekrikwa, ba God ongumuglo mina ye wu du-yene eingwa. Ana yombamo i gun pond yenaglimedi pre Devit ama dungwa. Mambuno ipre Devit yegl dungwa: \q1 \v 7 “Yomba prapra tandaglmeno i God koko ende \q1 tendre, te aglauno ake bre \q1 eretongwa, yomba i God eran gun yenaglkwa. \q1 \v 8 Te yomba ta tandaglme \q1 orkwa ipre Yaglkande God ta \q1 pir moglkrukwa, ana ipre \q1 yombamo i ombugl God eran ye gun yenaglkwa.”\f + \fr 4:8 \ft Buk Song 32:1,2\f* \p \v 9 Yomba gun yeimeglkwa i nangino punduwo bogl endingwa yomba ye keme gun yeimo, mo yomba nangino punduwo bogl endekrikwa ye ama akiye gun yeme? Nono ka yegl di wanmounga: “Abraham ye pirngi dumara ipre God eremogl ye du-yene moglme dungwa.” \v 10 Ana Abraham ye srambre ere moglko, God ye pir tongo du-yene moglme? Ye nangiye punduwo bogl ende moglkwa enge, mo ye bogl endekrukwa enge yegl orume? Tamangra, ye bogl endekre moglkwa enge yegl orkwa. \v 11 Abraham okuna kana nangiye punduwo bogl endekrukwa enge, ye God wedi pirngi dungo, ana God ye yomba du-yene moglme dungwa. Ye du-yene moglkwa ipre God si yei ye nangiye punduwo boglmara igle wu pene ongwa. Yeglpre yomba tau nangino punduwo bogl endekrikwa, ipre ye yagl awano Abraham moglko, ba ye God wedi pirngi dingwa i mina ana God ye yomba du-yene we dungwa. \v 12 Te ye ama yomba tau nangino punduwo bogl endingwa i ye yagl awano moglkwa. Ye nangino punduwo bogl ende ana Abraham ormere duglo bogl pirngi dingwa. Nono yagl awano i Abraham okuna kana nangiye punduwo bogl endekre pirngi dumere yegl ye erikwa. \s1 God ka dem dipanduglkwa i pirngi dingwa yomba pre dungwa \p \v 13 Abraham ya nangiglma gawama bogl lo ka pinande erikwa ipre God dumo makan koglkoglo inaglmedi ka dipandigl ta ditekrukwa, tamanga. Ba Abraham pirngi dungo ana eremogl ye yomba du-yene moglme God dindre taragl yegl eretenagledi pre ka giglendi dipanduglkwa. \v 14 Yomba lo ka mina duglo bogl wanmeglkwa, ye taragl ikra inaglkwa panan, ana pirngi dingwa mambuno i wu yoko enan, te ka giglendi diendungo pangwa i mongomo paikrambuka. \v 15 Lo ka pangwa i yomba sendingo ana God dem kumbrukwa unongugl ongwa, te lo ta paikruma dagl, nono yomba i lo ka sendime ta dikungo. \p \v 16 Ipre Abraham ya nangiglma gawama okuwo plau dinaglkwa ipre God wakaimo mina taragl yoko inaglkwa pre ka giglendi i dipanduglkwa. God taragl tenagle dungwa i yomba inamunedi pirmbi, ye God wedi pirngi dinaglkwa. Taragl tena dungwa i yomba lo ka pinande erikwa i keunde ta ikraglkwa, tamanga. Yomba prapra Abraham pirngi dumere yegl ye pirngi dimbi ye ombugl inaglkwa. Abraham, ye nono prapra yagl awano moglkwa. \v 17 Kamambuno muno yegl beglko pangwa: “Na, eremogl ene yomba epigl merkinde neno moratnga pre i-nongugl endiga.”\x + \xo 4:17 \xt Stat 17:5\x* Abraham, ye nono neno moglkwa, te ye God wedi pirngi dungwa. God ye yomba geglkwa ikor endungwa, te ye agle dungo ana taragl paikrikwa wu plaudi paingwa Godmo i Abraham pirngi dungwa.\f + \fr 4:17 \ft Grik kanno mina ka i ta dipene endekrukwa, yomba tau ka i yegl pamedi pirkwa, “God ongumuglo mina nono yagl awano Abraham moglmedi pirkwa.”\f* \p \v 18 God taragl eragle dungwa ikra konbaunamo Abraham kanpogl sikrukwa, ba ye kaima pirngidi kuie ere moglkwa. Yegl ere “Ye yomba epigl merkinde yagl awano moglkwa.”\x + \xo 4:18 \xt Stat 15:5\x* \v 19 Abraham buglayungu 100 mereyegl nongo ana ye nangiye yono yongwa i prukwa, te Sara ama kindagl kaima yongwa. Ba Abraham pirngimo giglekui dungwa. \v 20 God ka giglendi dipandigl tongwa ikra Abraham nomano suwo yeikrukwa, te pirngimo gugl sikrukwa, tamanga. Ye pirngimo gigle dungwa ikra God dembiye sitongwa. \v 21 Te ye yegl pirkan orkwa: “God okuna ka giglendi dipanduglkwa ikra pra mongomo i-pene endinambuka.” \v 22 Abraham pirngi dungwa mambuno i mina “God eremogl ye yomba du-yene we dungwa.”\x + \xo 4:22 \xt Stat 15:6\x* \v 23 Kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: “Abraham yomba du-yene moglme dungwa.” Ka i Abraham suwara pre ta dikrukwa, tamanga. \v 24 Nono akiye pre ka i muno beglko pangwa. Ana nono Yaglkandeno Yesus Krais goglko ana God ikor endungwa ipre nono pirngi dumga. Yeglpre God nono pirngi dumara i ama pirtre yomba du-yene we dinambuka. \v 25 Yesus nono tandaglmeno koko endinambuka pre God kanwinge orko sigeglkwa ungwa. Ana Yesus goglko God aglke ye ikor endumara i mina ye nono yomba du-wakai we dinambuka, pre yegl orkwa. \c 5 \s1 God nono yomba du-wakai we dungwa \p \v 1 Nono pirngi dumga pre God eremogl nono yomba du-wakai we dungwa. Yeglpre nono God bogl nomano bipokndi yei mounga mambuno i Yaglkandeno Yesus Krais nono mina i ere endungwa. \v 2 Yesus Krais suwara konbauna yauro norko nono God pirngi dindre ana ye wakaimo mina suna mounga. Te God nono i-ikine endinan ye bogl heven imbo taragl wakai inamga pre gunyei kuie ere mounga. \v 3 Te i keunde ta gun yeikramga, tamanga, yumbun kanekane ungwa i indre nono gun yeinamga. Sraglpre, nono pirkan ounga yumbun yumunara i mina nono nomano sigigledi norkwa, \v 4 te yumbun i indre wanmounga pre andigl giglendi mounga, te andigl giglendi mounga pre ana God akeple dinagle dungwa ikra pre kuie ere mounga. \v 5 Te God nono i-ikine endinambedi kuie ere mounga ipre angai goglkramga, tamanga. Sraglpre, God nono Holi Spirit norko ana Holi Spirit eremogl God yomba wakai kangwa mambunomo ikra nono mina pandigl kausi norkwa. \p \v 6 Ba no nono akeple dinamga yomburo i paikruko mounga enge, ana God enge bagl diendungwa pamara i mina Yesus wu gogltre ana tandaglme yomba akepledi norkwa. \v 7 Kaima yene, yomba ta eremogl yomba suwarata du-yene moglkwa i akeple dina pre ye goglkrambuka. Te nono kamun yomba ta embriye wakai kaima eremoran, ana nono nomano pir gigle dindre ana ye pre gogltre akeple ditenamga. \v 8 Ba nono tandaglme yomba moglpai mounga enge, Krais nono akeple dina pre goglkwa, mambuno i God nono pre munduwo argan orkwa i nono i-pene ende ombunodi norkwa. \p \v 9 Ana Krais bormaimo mina nono tandaglmeno koko endungo ana erme God nono yomba du-wakai we dungwa. Yeglpre erme pirkan ounga ye nono ere-inan ana God nono tandaglmeno pre topomo kinde i ta nono ikrambuka. \v 10 Okuna nono God yaglkumbamo mounga ba ye Wam Yesus Krais goglmara i mina mundi-norko ana nono God bogl wu suwara omga. Ana erme nono God yombama kaima mounga, i kaima nono pirpogl sumga, ye Wam kor-moglkwa mambuno i mina God nono ere-inambuka. \v 11 Ba i keme manga. Nono Yaglkandeno Yesus Krais akepledi norko ana nono God bogl nomano suwara yei mounga. Yeglpre ye mambuno ormara i mina nono gunyei God diwakai yeite moramga. \s1 Adam geglkwa mambuno i-nongugl endungo te Yesus kor-meglkwa mambuno i-nongugl endungwa \p \v 12 Yeglpre nono pirkan ounga, tandaglme yomba suwarata orko ana waidi pi makan koglkoglo yomba prapra ake beingo, ana tandaglme i geglkwa mambuno i yungwa. Ipre yomba prapra geglkwa, sraglpre, ye prapra tandaglme ere kondingwa. \v 13 Kaima, lo ka makandle paikrukwa enge tandaglme i paimoglkwa. Te lo kamo i makandle paikruma dagl ana tandaglme suwara suwarandi erikwa i God poglodi pirkrambuka. \v 14 Ana geglkwa mambuno i Adam mina mambuno bogl pai wu Moses engemo mina ungwa. Geglkwa mambuno i yomba prapra ake bei kondungwa. Kaima, Adam yagle tandaglme erumere yegl yomba tau ta tandaglme erekrikwa, ba geglkwa mambuno i yomba prapra sigoglkwa. Te yomba ta okuwo unambuka ipre Adam sigiglemo mereyegl moglkwa. \p \v 15 Adam tandaglme orkwa ya God mitno goglkwa mambuno i ta kokunkuno paikrukwa. Tamanga. Yomba suwarata tandaglme ormara mambuno i mina yomba merkinde geglkwa. Ba God wakaimo mina i yombuglomo pond pai, geglkwa mambuno i engre atne ende ana yomba ere yungwa. Ana mitno goglkwa mambuno i Yesus Krais mina unongugl ongo yomba mere wu du-wakai omga, te mitno goglkwa mambuno i God wakaimo pre nono yoko norkwa. \v 16 God munduwo argan ere taragl yoko erenorkwa i ya te yomba suwara tandaglme orkwa i mongomo kokunkuno paikrukwa. Tamanga. Yomba suwara ta ye tandaglme orkwa ipre God ka-tange tomara ye wu kinde inambuka. Ba God mitno gogl tandaglmeno mere kindekondo tendre ana yomba du-wakai we dungwa. \v 17 Yomba suwara tandaglme ormara pre geglkwa mambuno yungwa ana tandaglme mina no engre atne ende no sigoglkwa. Yeglpre yomba God wakaimo i indre ana God ye yomba du-yene we dinambuka te Yesus Krais kongun ormara igle yomba kor-mogl ana geglkwa mambuno i engre tongwa. \p \v 18 Ka i pirdime dumga, yomba suwara tandaglme ormara i God yomba prapra wu kinde inaglkwa pangwa. Kuno yeglmere ama yomba suwara kongun du-yene orkwa ipre ana God nono yomba du-wakai we dungo ana nono prapra kor-mounga. \v 19 Yomba suwara ka sendumara i mina ere-endungo yomba merkinde wu tandaglme yomba eingwa. Kuno yeglmere yomba suwara ka pinande ormara i mina yomba merkinde wu yomba du-yene enaglkwa. \p \v 20 Te lo ka pandigl ainungo ana yomba lomo i sendingwa mambuno wu pond ongwa. Te tandaglme erikwa mambuno i ama wu pond enambuka. Ba God wakaimo i wu pond kaima pindre ana tandaglme mambuno engre tongwa. \v 21 Ana tandaglme erikwa mambuno i geglkwa i-nongugl endungwa ana ye kaungo yomba moglkwa. Kuno yeglmere, God wakaimo i akepledi norko nono wu yomba du-yene pindre ana Yaglkandeno Yesus Krais mina nono kor aimande moramga i yumga. \c 6 \s1 Tandaglme mina gounga ba Krais mina kor-mounga \p \v 1 Ipre nono sraglwe dinamune? Nono tandaglme erme aimande eremoun ana God wakaimo yake wu pond kaima enambe dinamuno? \v 2 Yegl tamanga. Tandaglme mina nono gogl kondumga; sraglpre nono tandaglme i aimande ere moramne? \v 3 Nono prapra Yesus Krais mina sidange baptais ounga; baptais mambuno i mina ana ye goglmara i nono aine gounga, i ene pirkrimo? \v 4 Nono baptais ounga enge ikra, Yesus bogl akiye goungo maugl singwa mereyegl ounga te Neno God yombuglomo kande mina Krais ikor endungwa ipre kor-meglkwa mambuno i mina nono ama yegl keunde kor wanmoramga. \s1 Nono okuwo Krais bogl kor aimande moramga \p \v 5 Ana Krais goglmere yegl nono ye bogl akiye gounga, te ye andigl ukor omereyegl nono ama ye bogl andigl ukor enamga. \v 6 Nono pirkan ounga, nomano goglo Yesus bogl akiye endi-prak mina singwa. Ipre tandaglme erikwa yombuglomo i nono nangino mina kongun orkwa i dundinambedi pre orkwa. Yeglpre nono erme tandaglme nigl-kongunmo yomba moglkramga. \v 7 Sraglpre, yomba geglkwa ye tandaglme mambuno i mina aglke ta erekre yoko meglkwa. \p \v 8 Nono Krais bogl akiye gounga panan ana nono kaima pirngi dumga okuwo ye bogl akiye kor-moramga. \v 9 Nono yegl punga: Krais gogl pai andigl ukor ongwa, ye aglke ta goglkrambuka. Geglkwa mambuno i yombuglomo ta kuno eran Yesus engre atne endekrambuka. \v 10 Ye goglkwa i tandaglme pre ere enge suwara kaima goglkwa. Te ye erme kor-moglkwa i God mina kor-moglkwa. \p \v 11 Kuno yegl keunde enene yegl piraglkwa, ene tandaglme i mina geglko ana tandaglme mambuno i ta ene sutno moglkrukwa, ba Krais mina ene kor-mogl God bogl sidakagl meglkwa. \v 12 Yeglpre ene kanwinge erimbi tandaglme mambuno i eremogl geglkwa nangino pangwa i sutno moglkrano. Aglau eran nangino ye sragl kinde pre bumbuno gorambara igle mina ene gundo isuna tandaglme pi dinambiwo. \v 13 Te ene onguno katno ya nangino tau tandaglme kinde erambedi pre tekriyo. Ba ene nangino mundu boglkango God ofa tenaglkwa. Sraglpre, yomba gogl andiglkwa mereyegl ene meglkwa, ipre nangino mundu boglkango mambunomo du-yene pamara eraglkwa God ipre tenaglkwa. \v 14 Ipre tandaglme ene sutno moglkrano. Sraglpre, lo ka pamara i mina ene atnekra ta moglkrikwa, ba God wakaimo i mina ene atnekra meglkwa. \s1 Mambuno du-yene pamara i nigl-kongunmo yomba moramniwo \p \v 15 Ana nono srambre eramne? Nono lo ka i mina atnekra ta moglkunga, ba God wakaimo i mina atnekra mounga. Ipre tandaglme eramga kuno orumo? Tamanga! \v 16 Ene yegl pirkrimo? Ene eremogl yomba ta kongunmo eramnedi pre nomano nangino mundu yombamo i tendre ana ye dinambere erimbi, ana ene yomba i nigl-kongunmo yomba meglkwa. Kuno yegl keunde ene tandaglme nigl-kongunmo ere meglmbi i eran ene goraglkwa. Te ene God kamo pamere pinande erimbi, i eran ene wu yomba du-yene enaglkwa. \v 17 Kaima, okuna ene tandaglme nigl-kongunmo yomba meglkura, ba okuwo God ene i yu ye kamo mina atnekra endungo ana ene ye kamo i kaima pinande eremeglkwa. Yeglpre nono God diwakai yei tenamniwo. \v 18 Ene tandaglme mina kane paimeglko God kane poko endungo ana ene erme embriye mambuno du-yene nigl-kongunmo yomba meglkwa. \p \v 19 Ene nomano gigle dikruko oglka ere ka diga i pirpogl sikrikwa ipre, nono yomba mambunono pango ka di-di ounere ikra na diga. Sraglpre, okuna ene nangino ipi mambuno kinde kanekane pamara ende nigl-kongunmo ertre ana lo ka merkinde sendingwa. Kuno yeglmere ene nangino ama ipi mambuno du-wakai pamere ende nigl-kongunmo ertre ana ene wu God yombama du-yene enaglkwa. \v 20 Ene okuna tandaglme nigl-kongunmo yomba mogltre ana mambuno du-yene i nigl-kongunmo ta erekre yoko meglkwa. \v 21 Enge igle mina ene embriyeno kinde ikra pre erme poglodi pir angai geglkwa, ba okuna mambuno kinde erikwa ikra mongomo wakai sragl taragl indu-ne? Tamanga. Mambuno kinde ikra mongomo yomba sigoglkwa. \v 22 Ba ene tandaglme mina kane paimeglko ana God kane poko ende i-ikine endungo ene erme ye nigl-kongunmo yomba meglkwa. Yeglpre ye mina ene mongomo wakai inaglkwa i akeple dinan yomba du-wakai mogltre ana kor aimande moraglkwa inaglkwa. \v 23 Ana tandaglme nigl-kongunmo yomba topono tongwa i geglkwa. Ba nono Yaglkandeno Yesus Krais mina kor aimande moramga ikra God arganmo mina yoko norkwa. \c 7 \s1 Erme nono nomane kor mambuno mina eramga \p \v 1 Angrima wagle, ene lo ka pirpogl singwa yomba na ka i diteinga. Yomba kor-mogl paingwa enge igle ye lo ka pamara i atnekra meglkwa. Ene mambuno i pirkrimo? \v 2 I yeglmere: ambu ta yagl enan ana wiye kor-mogl panan, ye pra lo ka mina wiye bogl koglosi i-suwara endungwa. Ba wiye goran ana ye wiye mina sidakagl morambuka lo ka pangwa ikra dundungo ye yoko moglkwa. \v 3 Ba wiye kor-mogl panan ana embiye ende yagl kor enan, ye bogl imbrika mambuno ikra embiye erekinde orme dinaglkwa. Ba wiye goran ana ye bogl imbrika lo ka ita kane koglkruko ye yoko moglkwa. Ipre ye yagl kor ta enan ana ye bogl imbrika lo mambuno i ta erekinde erekrukwa. \p \v 4 Angrima wagle, ene mina ana mambuno yeglmere pangwa ene Krais nangiye mina sidakagl geglko dundungwa ana lo ka ikra ene ta kane kogl moglkrukwa. Ene yagl kor ta eingwa, yaglmo i geglkwa dumo andigl ukor ongwa, yegl orkwa ipre nono God mambunomo du-wakai pamara i kongunmo eramga. \v 5 Nono embriye kinde sutno moglko wanmounga enge, nangino mina tandaglme eramga pre lo ka bagl nusungo ana nono tandaglme ounga. Yegl ounga i geglkwa mambunomo i-nongugl endumga. \v 6 Ba nono kuand gogltre ana taragl kinde prapra nono kane keglkwa ikra kinde kondumga. Yeglpre lo ka i erme nono ta kane koglkrukwa, te lomo i muno beglko pamere i nono kongunmo ertre ana sika sikunga. Ba Holi Spirit embriye kor i-nongugl ende normara igle nono kongunmo eremounga. \s1 Tandaglme nono erekinde erenorkwa \p \v 7 Ana nono sraglwe dinamun? Lo ka i tandaglme ormo? Kaima tamanga! Lo ka i paikruma dagl na tandaglmena i kaima ta pirpogl sikriko, lo ka yegl pangwa: “Yomba ta taraglmo ene bumbuno goglkratniwo.”\x + \xo 7:7 \xt Kisim Bek 20:17; Lo 5:21\x* Ana lo yegl ta paikruma, na taragl bumbuno goglkwa mambuno i ta pirpogl sikriko, \v 8 ba tandaglme mambuno i lo ka mina konbauna doko indre ana bumbuno kanekane na nomana mina di nusungwa. Kaima lo ka i ta paikruma, ana tandaglme yombuglo i yomba geglkwa mereyegl orko, \v 9 okuna imbo lo ka pirkrika enge na kor-moglkra. Ba okuwo God lomo na mina ungo pirka enge ana tandaglme plaudi kor-moglko ana na goglka. \v 10 Ana okuna God lomo i mina yomba kor-moraglme dipanduglkwa, ba lo mina na kor-moraglka ikrika, tamanga, lo i orko na goglka. \v 11 Sraglpre, tandaglme mambuno i lo mina konbauna kan indre na bakagl kakimbi dinare, te mambuno yegl ormara i mina lo na sigoglkwa. \v 12 Yeglpre nono pirkan ounga: lo ka suwara suwarandi i yene holi, te God lomo prapra i ama holi, ana lo kamo du-yene yendre te wakai kaima yongwa. \p \v 13 Ana lo ka wakai i na sigoglmo? Tamanga. Tandaglme mina suwara na sigoglkwa. Yegl orko ana tandaglme unongugl ongwa, i nono kanpogl sinamga, tandaglme i taragl kinde kaima. Tandaglme ye lo mina mendigl mogl kongunmo ere ana geglkwa mambuno i-nongugl endungwa. Ba God lomo i mina tandaglme mambunomo i-pene ende narkwa ana tandaglme i taragl kinde kaima. \s1 Tandaglme mina nono nomano sikugl endumga \p \v 14 Nono yegl punga: Lo ka i yene Spirit taraglmo. Ba na mambuno kinde mina mogl painga. Ana tandaglme mambuno i na kane sungo ye nigl-kongunmo eremoglka. \v 15 Na taragl ere wanmoglka i mambunomo pirpogl sikrika. Sraglpre, na taragl eragledi pirka i erekrika, ba taragl kankinde yei erekragledi pirka ikra erika. \v 16 Ana mambuno erekragledi pirka ikra erimbo, ana na mambunona mina, “Lo i wakai” we diga. \v 17 I yegl pangwa; taragl i na nana ta erekrika, ba tandaglme na nomana mina suna pangwa i keunde orkwa. \v 18 Na yegl pirka: Na nomana mina suna i mambuno wakai ta paikrukwa, i nomana goglo pre diga. Taragl wakai eragledi pirka munduna pangwa, ba i eraglka mere paikrukwa. \v 19 Yeglpre na mambuno wakai eragledi pirka ba i erekrika; te mambuno kinde erekragledi pirka ikra aimande ere wanmoglka. \v 20 Ana mambuno kinde na erekragle diga i ta erimbo ana na mambuno kinde i ta erekrika, ba tandaglme kinde na mina suna yongwa i orkwa. \p \v 21 Yeglpre na kaniga, lo ka i kongun na mina orkwa: Na taragl wakai eragledi pirko, ana taragl kinde na konbaunana siget-dungwa. \v 22 Kaima, na nomana sunawom God lomo ipre gun pond yeinga. \v 23 Ba na kaninga onguna nangina mina lo kaneta kongun orkwa. Ana lomo i eremogl God lomo na nomana mina suna pangwa i bogl kunda eurika. Ana tandaglme lo na nangina mina pangwa ikra kongun ere na kane sungo ana ye nigl kongunmo yomba moglka. \v 24 Na wu kinde kaima enaglka yomba moglka! Yomba ira eremogl na nangina mina yomba geglkwa nangina pangwa i i-eglke endinambe? \v 25 Na God diwakai yeiteinga! Sraglpre, nono Yaglkandeno Yesus Krais ongo mina, God na i-eglke endungo yoko moglka. \p Yeglpre na nomane mina pirka God lomo mina atnekra nigl-kongunmo yomba moglka. Ba mambuno goglo mina na tandaglme lomo i mina nigl-kongunmo eremoglka. \c 8 \s1 Krais, nono tandaglmeno koko ende Holi Spirit norkwa \p \v 1 Yeglpre yomba eremogl Yesus Krais mina sidakagl meglkwa i lo mina yombama i ta ka-tange tekrambuka. \v 2 Sraglpre Yesus Krais kongun ormara i mina kor-meglkwa Spirit i lomo pangwa i eremogl tandaglme ya geglkwa lono mina i na i-eglke endungo yoko moglka. \v 3 I yegl: Lo ka yombuglomo ta panan kade nono embriyeno goglo i ta koko endekrambuka. Sraglpre, nono mambunono goglo i eremogl lo ka yombuglomo i sigugl sungwa. Ipre God yene kongun ere ana yene Wam diendungo makan yomba singigle dindre te nono tandaglme yomba mereyegl mogltre ana yomba tandaglmeno sidundinambuka pre ungwa. Yegl orko, Yesus yene nangiye mina God eremogl tandaglme ka-tange tendre ana tandaglme yombuglomo i sidundungwa. \v 4 God yegl orkwa pre nono yomba mina lo ka mambunomo du-yene i pai kuno erambuka. Sraglpre, nono mambuno goglo mina ta wanmoglkunga, ba Holi Spirit mambunomo pamere i ere wanmounga. \p \v 5 Yomba mambuno goglo ombuno ditomere yegl ere wanmeglkwa, ye nomano goglo eraglmedi prumere i keunde erikwa. Te yomba ye Holi Spirit kamambunomo pamere ere wanmeglkwa, ye nomano mina Holi Spirit taragl eraglmedi prumere i ye munduno orko ere wanmeglkwa. \v 6 Yomba ta tandaglme mambuno goglo nomane mina pir moran ana akeningandi ere wanambuka ye nomanemo gorambuka. Te yomba ta Holi Spirit mambunomo pamere ere wanambuka i ye kor-mogl ana nomane bipokndi yenambuka. \v 7 Te yomba ta mambuno goglo pamara i ere wanmoran ana ye God yaglkumbamo moglkwa. Sraglpre, God lomo pamere atnekra moglkrukwa pre ye God lomo sika sinambuka kuno erekrukwa. \v 8 Ana yomba mambuno goglo mina duglo bogl waningwa, ye God munduwo wakai pirambuka mambuno i ta erekraglkwa. \p \v 9 Ana ene mambuno goglo embriye i mina ta wanmoglkrikwa, tamanga. God Spiritmo ene mina suna moran ene Holi Spirit embriyemo pamere i ere wanmoraglkwa. Te yomba ta Krais Spiritmo ye mina suna moglkran, ana ye Krais yombama ta moglkrukwa. \v 10 Ana tandaglme mambuno i mina ene nangino mundu sigogl kondungwa. Ba Krais ene mina suna moran kade ene wu yomba du-yene embi spiritno kor-morambuka. \v 11 God Spiritmo eremogl Yesus goglko ikor endungwa. Ana Spiritmo i ene mina suna moran, ye Krais goglmara ikor endungwa, te Spiritmo i mina ene geglkwa nangino i ama ikor endinambuka. \s1 Holi Spirit ere-endungo nono God nangiglma mounga \p \v 12 Yeglpre angrima wagle, nono konguno ta pangwa i mambuno suwarata mina wanmoramga, i embriye goglo dumere ere moglkramga. \v 13 Ene mambuno goglo kongunmo ere sidakagl wanmeglmbi, ene goraglkwa. Ba Holi Spirit yombuglomo mina wanmeglmbi, ana geglkwa mambuno ene nangino mina pangwa i sigogl atne ende ene kor-moraglkwa. \v 14 Ipre yomba ta God Spiritmo mina duglo bogl kongunmo ere wanmeglkwa ana ye God nangiglma meglkwa. \v 15 God Spiritmo ene tongo ingwa i ene kundugl gogl nigl-kongun yoko eraglkwa i ta ikrikwa spiritmo tamanga. Ba ene God nangiglma kaima moraglkwa pre Ye Spiritmo tongwa. Ana Holi Spirit i yombuglomo mina nono aglendi, “Aba!\f + \fr 8:15 \ft Yesus yene kamo Aram ka pangwa, kamo i mina “Nina” dinaglkwa i “Aba”. Ana Yesus yene kamange ere nem tongwa i ye krapogl God wedi yegl dungwa, “Aba”. Te Mak 14:36 ombugl kanamga.\f* Nina!” dumga. \v 16 God Spiritmo ye yene nono spiritno akepledi ana nono God nangiglma meglmedi dinongugl endungwa. \v 17 Ana nono God nangiglma kaima moun, okuwo God Neno taragl wakai yombama inaglme dipanduglkwa ikra nono inamga, i ama Krais bogl akiye inamga. Ipre Krais yumbun yumere yegl nono yumbun yumun ana ye kangiye kande yumere yegl nono ama kangino kande indre ye bogl akiye moramga. \s1 Okuwo nono heven suna wakai moramga \p \v 18 Na yegl pirka! Okuwo ambuglange nono mina ombuno dinambuka i wakai kaima pai kawate ana erme makandle yumbun yumga i engre tenambuka. \v 19 God taragl ere yongwa i prapra sugl kanmogl, God nangiglma wagle enge aunake ombunodi unongugl enaglmedi pre kuie ere meglkwa. \v 20 Kaima, taragl prapra God ere yongwa ikra erme wakai paikre wu kinde eingwa. I yene pirmere tamanga, ba God yene prumere kanno sendungo paimogl ana enge wakai aunake tenagle dungwa ipre sugl meglkwa. \v 21 God yene enge bagl panduglmara ana taragl prapra ere yongwa kane pai bugl sungum dinaglmara meglkwa i kane poko endinan ana God nangiglma bogl wu suwara pi ambuglange wakai indre moraglkwa. \p \v 22 Nono pirkan ounga, God taragl ere yongwa i prapra ye ambu gak kura pre nangino giugogl gikir wokir dimere yegl taragl prapra dimeglkwa. Taragl i prapra ye kai kinde eremogl wingo enge erme ama eremeglkwa. \v 23 Ana taragl ere yongwa i keme gingir gongir dikrikwa. Ba nono mokna guma yei nomga yeglmere God ye Holi Spiritmo komnaiye kana yoko norkwa, i nono ama nomano mina akiye gingir gongir di wanmounga. Ana God dipene ende nono ye nangrima meglme dindre te nangino ere i-kane ta endinambuka engemo ipre sugl mounga. \v 24 Nono yegl pirtre sugl mounara i God nono ere-yungwa. Erme nono pirngi dindre ana ye taragl erekuno kaima erambuka ipre kuie ere mounga. Ana taragl ta kanamnedi sugl mogl ana kan-kondumgo, ana taraglmo i aglketa kanapre sugl moglkunga. Ipre yomba ta sragl kan-kondungwa, ye sraglpre aglke kanagledi sugl mogl panambe? \v 25 Ba nono taragl kankunga i kanamnedi pre sugl moun, ana nono pirngi dindre kiendi sugl kan moramga. \p \v 26 Mambuno igle mina nono yomburo komugl sungwa pre Holi Spirit nono akepledi norkwa. Te nono sragl taragl pre kamange eramga mo sraglmere kamange eramga i nomane mina ta pirpogl sikunga. Nono drano mina kamange ere menda endinamga ita kuno erekrukwa. Ana mambuno i mina Holi Spirit yene nono akeple dindre kamange orkwa. \v 27 Yomba deno munduno suna God kan-kondungwa. Te Holi Spirit nomanemo ama ye pirkan orkwa. Sraglpre, God nomane prumere Holi Spirit ertre ana nono God yombama du-wakai mounga i akeple dungwa. \p \v 28 God pre munduno pangwa yomba, ye God i-ikine endinagledi okuna kana prukwa panan ana pinde yungwa. Nono pirkan ounga, God ye mina taragl prapra ere akeple di wu wakai inaglkwa. \v 29 Sraglpre, God okuna kana yombamo i pirkan orkwa mere ana yene Wam mereyegl moraglkwa pre pinde yungwa. Yombamo i ye prapra Krais angiglma merkinde meglmbi te Krais yene angro komuno morambuka. \v 30 Ana God okuna kana yomba kan panduglkwa mere aglendi yungwa, aglendi yungwa yombamo i ombugl du-wakai we dungwa. Te yombamo du-wakai meglme dungwa i, ama yene kor-moglkwa ya kangiye kande yombama i tongwa. \s1 Taragl suwarata kuno eran God nomane wakai pangwa i ta siget-dikrambuka \p \v 31 Yeglpre God taragl yegl orkwa i nono sraglwe dinamune? Te God nono akeple dungwa ipre ira nono kundano ikine morambe? \v 32 God yene Wam ake-gingir dikrukwa, ba nono prapra akeple dinambuka pre kindekondo norkwa. Ye yene Wam nono norkwa panan ana ye mina taragl tau prapra ama nono norokrambo? \v 33 God pinde i-pere endungwa yomba ana ira ka-tange tenambe? Tamanga. God yene eremogl ene yomba du-wakai meglme dungwa. \v 34 Yesus Krais gogltre ana andigl ukor pi God ongo wokra moglkwa. Ana yomba ira nono wu kinde enaglme dinambe? Ipre God nono akeple dinambedi ye kamange erete moglkwa. \v 35 Ana Krais nono kanwakai yongwa i mina yomba ira i yeglke endinambe? Nono yumbun yumga i mo, giu gounga i mo, yomba erekinde erenorkwa i mo, kindan gounga i mo, kungugl gagl paikruko mounga i mo, taragl kinde wu nono erekinde eragledi orkwa i mo, nono mounara kunda panan. Taragl yeglmere Krais nono mitno goglkwa mambuno i mina i-eglke endinaglmo? \v 36 Ka yegl muno beglko pamere erenorkwa: \q1 “No ene yombanma mounga \q1 pre no engenge sigeglkwa. \q1 Te ye eremogl no sigoraglkwa \q1 sipsip mereyegl no kanigwa.”\x + \xo 8:36 \xt Buk Song 44:22\x* \m \v 37 Yumbun kanekane nono mounara plau dungwa ere yenambuka, ba Krais nono mitno goglkwa mambuno i mina nono kunda yombuglo ounga. \v 38 Ipre na yegl pir gigle diga: Geglkwa mo kor-meglkwa, te angelo mo spirit kinde, te taragl erme paingwa mo taragl okuwo plau dinaglkwa, te taragl yombuglo kanekane pangwa God nono mitno goglkwa i taragl yeglmere ta sigegl dikraglkwa, \v 39 te taragl mitna mo atne paingwa, mo taragl guagua God ereyongo pai eingwa, taragl i nono God wakai kangwa i mina ta i yeglke endekraglkwa. Sraglpre, nono Yaglkandeno Yesus Krais mina God wakai kangwa i nono mina pangwa. \c 9 \s1 Pol ye Israel yomba pre munduwo kande kaima pangwa \p \v 1 Na Krais yombamo moglka pre ka kaima diga, na kakimbi dikrika. Holi Spirit ombugl na nomana ake undungo na ka diga i ka kaima orkwa. \v 2 Na, ye Israel yomba pre mitno pond gogl munduna giu aimande pir wanmoglka. \v 3 Konbauna yegl ta yenan, na kamange ere Krais tembo, ana ye epiglmo mina na i-eglke endinan kade na angrima wagle ya bormai suwara ye pre ere na wau boglmbo ana ye wu wakai enaglkwa. \v 4 Ye Israel yomba mogl te God yene yombama nangiglma meglkwa. Ye God ambuglangemo sungwa i ombugl kanigwa. Ana God ye kontrakmo yombama bogl tonguma si suwara ende ana lomo tongwa indre te ye ombugl dembiye karaugl ere tenaglkwa mambuno i ombuno dindre te taragl tau pre ka giglendi ama dipandigl tongwa. \v 5 Okuna imbo kowano awano meglkwa i Israel yomba kowano meglkwa, ye epitno mina igle Yesus Krais wu yomba ongwa. Ye God kaima mogl taragl prapra Yaglkandeno moglkwa. Ana nono engenge ye dembiye si te mitna ende wanmoramniwo!\f + \fr 9:5 \ft Yomba tau ka i yegl pirkwa, “Taragl prapra God bitno moglko ana nono engenge kangiye kande dembiye sitenamga.”\f* Kaima. \s1 God yene yombama pinde ingwa \p \v 6 God ka Juda yomba ditongwa na ka i uyoko ome ta dikrika. Tamanga! Ana Israel yungu ombuno meglmara suna igle tau Israel yomba kaima ta moglkrikwa. \v 7 Nono yegl dikramga, “Abraham ye bormaimo meglkwa. Yeglpre ye kindaginde Abraham nangiglma meglkwa.” Tamanga! Okuna God ka giglendi yegl ditongwa, “Aisak yungu ombunomo mina suwara ene yombanma moraglkwa.”\x + \xo 9:7 \xt Stat 21:12\x* \v 8 Ka i mambuno yegl. Yomba nangino mina gak kugl yeingwa, God nangiglma ta moglkrikwa. Tamanga! Ba God ka giglendi dipanduglmara yomba God wedi pirngi dingwa nangroma Abraham nangiglma meglkwa. \v 9 Ka yegl dipanduglkwa: “Na enge ta bagl teimara i plau dinan ana na ende ikine wimbo, Sara wam ta kugl yenambuka.”\f + \fr 9:9 \ft Stat 18:10,14\f* \p \v 10 Te i keme ta manga, Rebeka ama wam suwo pikagl kugl yongwa. Ye neno suwara Aisak, ye nono yagl awano moglkwa. \v 11 Ana Rebeka wam pikagl kugl yeikrukwa enge mambuno kinde ya wakai ye ta pirkiurka. Ba God mambuno ta eragledi prukwa i kinde kondokrukwa, yomba kongun wakai erikwa ipre pinde ikrukwa, ba God yene prumere ere yomba pinde yungwa. \v 12 Ana God ka di Rebeka tongwa, “Ene wan komnaiye kuratnga i eremogl wan okuwo kutnga i nigl-kongun ere tenambuka.”\x + \xo 9:12 \xt Stat 25:23\x* \v 13 Ipre kamambuno pepa mina yegl pangwa, “Na Jekop wakai kaninga ba Iso kinde kaninga.”\f + \fr 9:13 \ft Malakai 1:2,3\f* \p \v 14 Ipre nono sragl we dinamune? God mambuno orkwa i yewe-mawe yomo? Kaima tamanga! \v 15 Ipre, God ka yegl di Moses tongwa, \q1 “Na yomba ta miriye \q1 goragledi pirka yomba i \q1 keunde miriye goglka. Te na \q1 yomba ta erewakai ere \q1 tenagledi pirka yomba i keunde wakai ereteinga.”\x + \xo 9:15 \xt Kisim Bek 33:19\x* \m \v 16 Yeglpre, yomba munduno pamere ya te kongun wakai erimara ipre ta pinde ikrukwa. Tamanga. Ba God, yene yomba mitno goglkwa i mina pinde yungwa. \v 17 Kamambuno pepa mina God ka ta di king Pero tongwa i okuna muno yegl beglko pangwa, “Na, ene king moratnedi erika pre na yombutna ene mina ombuno dimbo wu pene enan ana yomba prapra na kangina makan koglkoglo boglo kugl enaglkwa.”\x + \xo 9:17 \xt Kisim Bek 9:16\x* \v 18 Ipre nono pirkan ounga: God eremogl yomba ta miriye gogl tenagledi prukwa yomba i keunde miriye goglkwa. Te yomba ta nomaneno sigetdi tenagledi prukwa yomba i keunde nomaneno siget-ditongwa. \s1 God mitno goglkwa dem kumbrukwa kamo \p \v 19 Yeglpre ene mina yomba suwarata ka yegl dinarambuka, “Sraglpre God engenge ka di no nangino dangume? Yomba ire, God prumere i ye orkwa yomba ira ake kegl dinambe?” \v 20 Yagl ya, ene sragl yomba motnga pre God mambunomo ipre kaurur ditenatne? Ana gamba sin gala eremogl ka yegl di beke yongwa yomba tenambuka, “Ene sraglpre na yegl beke yene?”\x + \xo 9:20 \xt Aisaia 29:16; 45:9\x* \v 21 Gamba sin gala bekungwa yomba ye gamba tau indre gala kane suwo bekenambuka, wakai tau bekungwa i kongunmo wakai pamara eraglkwa te tau kongun yoko kanekane pamara i eraglkwa ye yegl orkwa i kuno erekrumo? \p \v 22 Mambuno i ene pirpogl sikrimo? God dem kumbrukwa i-nongugl endinan ana yomba prapra ye yombuglomo i kanaglmedi pre yegl orkwa. Ana gamba gala kinde i topo kinde inaglkwa pre ake kuno eremeglkwa. Ba ye kanwinge ere enge aunake i siderwagl eragledi sugl kanane kanmoglkwa. \v 23 Ana yomba prapra God ambuglangemo ya yombuglomo pond i gamba gala wakai i mina God miriyemo unongugl enan kanaglmedi prukwa. Te okuna imbo ye taragl i inaglkwa pre akekun ereyei kondungwa. \v 24 Ana gamba gala i nono mounga, God arganmo i mina nono aglendi yungwa mounga. Ana Juda yomba epitno i mina keunde tamanga! I Yomba Bina ombugl akiye. \v 25 Propet Hosea kamambuno pepa mina ka yegl muno boglkwa pangwa: \q1 “Yagl ambu erme na epitna \q1 moglkrikwa i okuwo na epitna \q1 meglme dinaglkwa. Te yagl \q1 ambu epigl erme meglkwa i na \q1 wakai kankrika ba okuwo na wakai kaima kanaglka.”\x + \xo 9:25 \xt Hosea 2:23\x* \m \v 26 Ana, \q1 “Na angai dumo ene na \q1 yombanma moglkraglme \q1 ditemara igle ana na eremogl \q1 God kor aimande moglkwa \q1 yombama meglme dinaglka!”\x + \xo 9:26 \xt Hosea 1:10\x* \p \v 27 Aisaia ye Israel yomba pre ka kande di yegl dungwa: \q1 “Israel yomba merkinde \q1 mundi nigl okupo mereyegl \q1 moraglkwa, ba yomba kurita God ere-inambuka. \q1 \v 28 Te makan yomba koglkoglo \q1 meglkwa i God ka-tange \q1 tendre ana oglandi kaima \q1 yomba mambunono yumbu \q1 sindre topo te ikine endinambuka.”\f + \fr 9:28 \ft Aisaia 10:22,23\f* \p \v 29 Okuna propet Aisaia ka pandum ta dumere kra plau dungwa: \q1 “Yaglkande yombuglomo \q1 pond pangwa ye kanwinge \q1 orma nono yombano kurita \q1 moglkrima ana nono Sodom \q1 ya Gomara yeglmere wu kinde omgo.”\x + \xo 9:29 \xt Aisaia 1:9\x* \s1 Israel yomba pirngi dikre te mambuno du-wakai erekrikwa \p \v 30 Ana nono sraglwe dinamune? Yomba Bina ye mambuno du-yene eramunedi pre kongun yombuglo ere ta erekrikwa, ba pirngi dumara mambuno ipre God eremogl ye yomba du-yene meglme dungwa. \v 31 Israel yomba ye Moses lomo yombuglo ere duglo bogltre wu du-yene enamunedi erikwa. Lo kamo i yomba ere i du-wakai endinambuka pre pangwa, ba Israel yomba lo pamere ere di mendiglkrikwa. \v 32 Sraglpre, ye pirngi dingwa mambuno i duglo boglkrikwa. Tamanga. Ye yene kongun ounara i wu du-wakai omunedi pirkwa, ba kombuglo katno si-si erikwa i mina katno sindre yangungwa. \v 33 Kamambuno muno yegl beglko pangwa: \q1 “Piryo, na yomba kombuglo \q1 katno si-si erikwa ita endinga \q1 Saion kamun muglo pangwa. \q1 Ana kombuglomo i yomba si \q1 deruwagl erambuka, ba \q1 yomba ta kombuglo i pirngi \q1 dinan ana ye okuwo angai goglkrambuka.”\x + \xo 9:33 \xt Aisaia 8:14; 28:16\x* \c 10 \s1 Israel yomba God dumere mambuno du-wakai erekrikwa \p \v 1 Angrima wagle, God ye Israel yomba ere-inambedi pre na munduna pond pango ana engenge kamange erete wanmoglka. \v 2 Ye God mambunomo pamere eramnedi yombuglo erikwa i na kandre ana dinongugl endiga, ba God mambunomo kaima i ye pirpogl sikre yegl erikwa. \v 3 God yomba du-yene we dungwa mambuno i ye pirpogl sikre ana ye yene pirmere kongun yombuglo bogl ere wu du-yene enamunedi erikwa. Ye yegl ertre ba God nono yomba du-wakai we dungwa i mina atnekra moglkrikwa. \v 4 Nono pirkan ounga lo ka ikra Krais erekuno erekondungwa. Ipre yomba prapra Krais wedi pirngi dingwa wagle ye God ongumuglo mina yomba du-yene moraglkwa. \s1 Yomba prapra God i-ikine endinagledi prukwa \p \v 5 Ana lo ka ipre Moses ka yegl muno boglko punga: “Yomba ta lo ka pamere duglo boran ana God ye yomba du-yene moglme dinambuka ye lo i mina kor-morambuka.”\x + \xo 10:5 \xt Wok Pris 18:5\x* \v 6 Ba yomba pirngi dindre wu du-yene eingwa i kamambuno pepa mina muno yegl pangwa: “Ene noman mina ka yegl dikratniwo, ‘Yomba ira endimbo heven suna enambe?’”\x + \xo 10:6 \xt Lo 30:12\x* Ene yegl dimara i Krais i-atne una pre dingwa. \v 7 Te ene ama yegl dikraglkwa, “‘Yomba ira geglkwa dumono i mina atne enambe?’”\x + \xo 10:7 \xt Lo 30:13\x* I geglkwa dumono igle mina Krais auro i-egli una pre dingwa. \v 8 Ana kamambuno pepa mina sraglwe dum? Yegl dungwa: “God kamo i ene motnara mangigl yongwa, te ene dran mina pandre, ana noman suna yongwa.”\x + \xo 10:8 \xt Lo 30:14\x* Kamo i ene pirngi dingwa ka, no dinongugl ende wamga. \v 9 Ipre Yesus ye Yaglkande moglmedi drano pagl dinongugl ende, te ye goglko God ikor endungwa i nomano mina pirngi dimbi ana God ene ere-inambuka. \v 10 Kaima, nono nomano mina pirngi dumgo ana God nono yomba du-wakai we dungwa. Te nono drano mina pirngi dumga i dinongugl endumgo ana God nono ere-yungwa. \v 11 Ana kamambuno pepa mina kamo ipre ka yegl dungwa, “Yomba ta Yesus wedi pirngi dungwa ye angai goglkrambuka.”\x + \xo 10:11 \xt Aisaia 28:16\x* \v 12 Nono pirkan ounga: Juda ya Grik yomba ye kane perepere ta moglkiurka. Yaglkande suwara i yomba prapra Yaglkandeno moglkwa. Ipre yomba prapra ye kangiye dagl no akeple dinambedi krapogl teingo ana ye dimere God ere wakai eretongwa. \v 13 Te, “Yomba no akeple dinambedi kangiye dagl agle dimbi ana Yaglkande ye prapra ere-inambuka.”\x + \xo 10:13 \xt Joel 2:32\x* \p \v 14 Ba ye Yesus wedi pirngi dikre meglmbi ana ye srambre ere kangiye dagl no akepledo dinaglme? Mo Yaglkande kamo i ta pirkrimbi ana ye srambre ere pirngi dinaglme? Mo Yaglkande kamo i ta dipene ende tekrimbi ye srambre ere piraglme? \v 15 Ana Yaglkande kamo dipene endinaglkwa yomba i ta God diendekran ana srambre ere kamambuno dinaglme? Kamambuno pepa mina yegl muno beglko pangwa: “Kamambuno wakai ake i-wingwa yomba ye wakai kaima erikwa.”\x + \xo 10:15 \xt Aisaia 52:7\x* \p \v 16 Ana Israel yomba prapra kamambuno wakai i ta pir isuna endekrikwa. Tamanga. I propet Aisaia yegl dumere, “Yaglkande, no kamambunono dumga i yomba ira pirngi dume?”\x + \xo 10:16 \xt Aisaia 53:1\x* \v 17 Yeglpre nono pirkan ounga; God kamo boglo kiglko pirtre pirngi dumga, te ka boglo wakai punga i Krais mina ungwa. \v 18 Ba na ka kra yegl poglka, kamambuno wakai i ye kaima pirkrimo? Tamanga. Ye pirkondingwa. I kamambuno pepa mina yegl pangwa: \q1 “Ye nunguno embriye waidi \q1 makan koglkoglo pi kondungwa, te ye kanno waidi endpi \q1 makan uglomugl koglkoglo plau dikondungwa.”\x + \xo 10:18 \xt Buk Song 19:4\x* \m \v 19 Na aglke kordagl kraporaglka: Israel yomba ye ka i pirkrim kana? Okuna Moses ka yegl dungwa, \q1 “Na, yomba yungu ombuno \q1 bangeta isuna ende pandigl \q1 ene deno buglo endimbo ana \q1 deno kumbran te yomba \q1 nomane wakai paikrukwa \q1 yungu ombuno meglkwa i \q1 digaglmbo ene mawa eraglkwa!”\x + \xo 10:19 \xt Lo 32:21\x* \m \v 20 Te propet Aisaia ye pir-oglmbasi ka yegl dungwa, \q1 “Yomba, na pre dokokrikwa \q1 ba ye na kan ingwa te na pre \q1 kra tongwa poglkrikwa ba \q1 nana ye mina wu pendigl pi ombunodi teinga.”\x + \xo 10:20 \xt Aisaia 65:1\x* \m \v 21 Ana Israel yomba pre yegl dungwa, \q1 “Ka sendingwa ya ka urur \q1 dingwa yomba ye ikine endina \q1 pre engenge na onguna duglosi mogl teinga.”\x + \xo 10:21 \xt Aisaia 65:2\x* \c 11 \s1 Israel yomba epigl tau God mitno goglkwa \p \v 1 Ipre na ka kra yegl poglka: God ye yene yombama simenda endumo mo? Kaima tamanga! Na ama Israel yomba mogl, te Abraham gawamo ta moglka, te Bensamin yungumo ombuno mina ta moglka. \v 2 God yene yombama komnaiye pirpogl sungwa pre simenda endekrukwa, kamambuno pepa mina okuna Elaija kamo boglo kiglko pangwa i ene pirkrimo? Ye kamange ere God tendre ana Israel yomba ka-tange tongwa, \v 3 “Yaglkande, ye ene propetnen wagle sigogltre te altanen siderwagl erikwa. Ana na suwara kaima yoko moglko ye ama na sigoramnedi erikwa.”\f + \fr 11:3 \ft 1 King 19:10,14\f* \v 4 Ba God ka sraglwe di ikine ende Elaija tome? Ye yegl ditongwa, “Yomba 7,000 ye god kimbi Bal goglkuno bondugl tekrikwa na nana akegidi moglka.”\x + \xo 11:4 \xt 1 King 19:18\x* \v 5 Enge erme ama kuno yegl keunde, yomba epigl ikine meglkwa. I God yene wakaimo mina yomba i pinde yungwa. \v 6 God i yene wakaimo mina yomba pinde yungwa, ba yomba kongun kanekane erikwa ipre ta pinde ikrukwa. Yomba kongun erikwa ipre pinde yuma ana God wakaimo iwe mongomo kaima ta paikruko. \p \v 7 Ipre nono sraglwe dinamune? Israel yomba ye God mambunomo inapre doko wanmeglkwa i kan ikrikwa. Ba God pinde yungwa yomba i keunde kan ingwa. Yomba tau ye nomano gigle dungwa, \v 8 i kamambuno mina ka yegl muno beglko pangwa: \q1 “God ere-endungo ye \q1 poglodi pirkwa nomano i \q1 paikrukwa, te ongumutno \q1 akekuglko kankrikwa, te \q1 kinano akegi dungo ka \q1 pirkrikwa. Ye yegl ere \q1 mogl-wingo, erme ama eremeglkwa.”\x + \xo 11:8 \xt Lo 29:4; Aisaia 29:10\x* \m \v 9 Te Devit ama ka yegl dungwa: \q1 “Ye kaiya mokna ninaglkwa i \q1 kitn mereyegl nunguno mina \q1 akenambuka. Te ye yange \q1 maugl mina dua-kambu \q1 guange atne simere yegl topo kinde inaglkwa. \q1 \v 10 Te ye ongumutno akemim \q1 eran kanpogl sikrimbi te \q1 mokono aimande ake mawa \q1 sinan aimande paimorambuka.”\f + \fr 11:10 \ft Buk Song 69:22,23\f* \s1 God ye Yomba Bina ere yungwa \p \v 11 Yeglpre na aglke krapoglka: Israel yomba yange singwa mambuno i mina ye wu kinde pi kondimo? Kaima tamanga. Ye God mokono teingwa, ipre God Yomba Bina ere-yungwa. Ye yegl orkwa i Israel yomba kandre, ana Yomba Bina ere yungwa ipre ye bumbuno gogl ana munduwo kinde piraglmedi pre orkwa. \v 12 Israel yomba God mokono teingwa ipre ana God eremogl makandle yomba prapra akeple pond ditongwa. Te God mambunomo wakai ye kinde kondingwa pre ana God mambuno wakai kaima ere Yomba Bina tongwa. Yeglpre Israel yomba prapra ende ikine God mina wimbi, nono pirkan ounga God mambuno wakai kaima ere yomba epigl prapra tenambuka. \p \v 13 Erme ene Yomba Bina na ka ditenaglka. Na ene meglmara pukamugl kongun eraglka pre God diendungwa. Na ene mina kongun erika ipre gun kaima yeinga. \v 14 Na kongun yegl erimbo nana yombanma Israel wagle poglodi pirtre ene God bogl meglkwa ipre bumbuno gogl ana munduno kinde piraglkwa ana ye mina yomba tau nana ere-inaglka. \v 15 Kaima, God eremogl Israel yomba moko tendre, makandle yomba prapra ere igo ana ye God bogl nomano suwara yeingwa. Yeglpre God eremogl Israel yomba aglke i-ikine endinan, nono kanamga yomba gogl maugl mina paingwa mereyegl ye aglke ukor eingwa. \v 16 Ana bret komnaiye gagl God ofa tengwa i ye taraglmo eran, ana wit ikine yoko yongwa i ombugl ye taraglmo orkwa. Te endi duglo i prapra God taraglmo panan ana endimo yongagle prapra ye taraglmo orkwa. \p \v 17 Ana God, endi olip kaima yongagle tau akepaka diende pandigl ana ene endi olip are yongagle mereyegl meglko ye ene indre ana olip kaima mina si yaglko wakai meglkwa. Ana endi olip kaima yongagle tau duglo kaima mina nuglo imere yegl ene ama kuno yegl indre giglendi meglkwa. \v 18 Yeglpre endi olip kaima yongagle ipre ene pir suglbai bogl ene dembino sikriyo. Ene yegl eraglim dagl, pirdime diyo: Ene olip kaima duglomo ta siriye sitekrikwa, ba ye duglomo i ene siriye sitongwa. \v 19 Ba ene yegl dinaglkwa: “Ye yongagle pakadi endungwa i na dumona ereyei narko ana na wu giu diga.” \v 20 I ka kaima; ye pirngi dikrikwa pre God akepaka diendungwa, te ene pirngi dingwa pre dumono mina andigl giglendi meglkwa. I pre enene nangino dembiye sikre kundugl pir wanmoraglmiwo. \v 21 Juda yomba endi yongagle kaima mereyegl meglkwa, ba God kuko yeikrukwa. Kuno yeglmere ene ama kuko yeikrambuka. \p \v 22 Ipre God argan ere ene tendre ka giglendi dungwa i kanpogl siyo, God mambunomo i kinde kondingwa yomba ye ka giglendi ditongwa. Ba ene argan eretongwa i mina aimande moraglkwa. Te ene i mina aimande ta moglkrimbi ene ama akepakadi endinambuka. \v 23 Ana yongagle tau God akepakadi endungwa ikra ye pirngi dimbi ana ye okuna paimara dumono i mina aglkekor pandigl ikine endinambuka kuno orkwa. \v 24 Ene okuna endi olip are pereta yongagle meglkwa, ba God ene ake pakadi i-pere ende ana endi olip kaima yongagle pakadi endumara dumomugl i ene aine panduglkwa. Te endimo i ene endinen kaima tamanga. Ipre God eremogl endimo olip kaima yongagle ake pakadi endungo yomara i aglke pandigl ikine endimo mina endinambuka kuno kaima orkwa. \s1 God ye yomba kindaginde mitno goglkwa \p \v 25 Angrima wagle, ka ta teke pangwa, i ene pir aglau eredinaglmiwo na ditenaglka. Ene aglau eran no pirpogl sumga yomba mounedi pirdinaglmiwa: Israel yomba tau nomano gigle dungwa i bange sungunagle keunde paimoran, ana enge igle Yomba Bina sramuna ende suna unaglmedi God prumere i suna wu kondimbi ana Israel yomba nomano gigle dungwa ikra pradundinambuka. \v 26 Mambuno i mina God ye Israel yomba prapra ere-inambuka, i kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: \q1 “Nono ere-inambuka yagle \q1 Saion kamun ende menda \q1 unambuka, ana Jekop epiglma \q1 wagle geke beglkwa i ye koko ende kondinambuka. \q1 \v 27 Enge igle na kontrak yegl \q1 ye bogl eraglka, te ye \q1 tandaglmeno prapra koko ende kondinaglka.”\x + \xo 11:27 \xt Aisaia 59:20, 21; 27:9\x* \p \v 28 Kamambuno wakai dingo Israel yomba sendingwa mambuno ikra ene akeple dungo ana ye God yaglkumbamo meglkwa. Ba God komnaiye kana Juda yomba pinde yungwa, i ye kowano awano mina God munduwo pango digi dungwa ipre yegl orkwa. \v 29 Kaima. God ye yomba pinde indre ana taragl wakai yoko tongwa, ipre okuwo ye nomane suwo yei ere ta endekrambuka. \v 30 Ene okuna God kamo sendingwa, ba erme Israel yomba ka sendingwa mambuno i mina ene Yomba Bina God miriyemo ingwa. \v 31 Kuno yegl keunde, Israel wagle ye erme ama ka sende wanmeglkwa, ba God miriyemo ene imere yegl ye ama inaglkwa. \v 32 Yomba kindaginde God kamo sendingwa pre sikane sungo ka sendingwa mambuno i kanemo paingwa. Ye yegl orkwa i yomba prapra miriyemo tena pre orkwa. \s1 Nono God dembiye sitenamuniwo \p \v 33 Aya! God nomanemo wakai ya pirpogl sungwa i pond kaima pangwa. \q1 Te mundi nigl mur-gar yomere \q1 yegl pangwa. Ye nomanemo \q1 mina prukwa i yomba ta \q1 mambunomo doko pirkan \q1 erambuka kuno erekrukwa! \q1 Te ye mambunomo i nono \q1 prapra duglo boramga kuno erekrukwa! \q1 \v 34 Kamambuno pepa mina ka \q1 yegl beglko pangwa: “Yaglkande nomane mina ka \q1 prukwa i yomba ira pirpogl \q1 sume? Mo yomba ira God \q1 taragl yegl ero dinambuka kuno orme?”\x + \xo 11:34 \xt Aisaia 40:13\x* \q1 \v 35 Te, “Yomba ira okuna \q1 taragl God tongwa pre ana \q1 God erme topo te ikine endinambe?”\x + \xo 11:35 \xt Jop 41:11\x* \q1 \v 36 Sraglpre, taragl prapra i \q1 ye ere yongwa, te taragl \q1 prapra ye mem mambuno \q1 moglkwa, te taragl prapra ye \q1 nemyagl moglkwa. Ye kangiye \q1 kande engenge dembiye sitenamga! I kaima. \c 12 \s1 Ene kor-meglmere mundu God ofa tenaglkwa \p \v 1 Ipre angrima wagle, God nono mitno gogl norkwa mambuno ipre na ka giglendi ene diteinga, ene kor-meglmere God kombuglange mere ofa tendre holi meglmbi ana God wakai pirambuka. Yegl erimbi ana Spirit mina ene God dembiye karaugl kaima eretenaglkwa. \v 2 Ene makandle mambuno kinde pamara igle sidange ere wanmoglkriyo, ba ene ende wu eglke embi God ene nomano suna ere-ikor endinan ana mambuno kor i mina wanmoraglkwa. Yegl ere ana God nomanemo wakai eragledi prukwa i ene pirkan eraglkwa i mambuno wakai ya, God wakai pirambuka ya, te mambunomo pamere kuno kaima erambuka. \s1 God kongun wakai normere kongunmo eramga \p \v 3 Ana God wakaimo mina na kongun wakai narkwa ipre ene prapra diteinga: Ene enene pre yomba kande mogltre mogl-mitna endumunedi pirkraglkwa. Ba enene mambunono pirdime dindre ana pirngino God tomere i ere wanmoraglkwa. \v 4 Nono yomba suwara mounga, ba nangino kangiye perepere pango ana kongun kanekane erikwa. \v 5 Kuno yeglmere, nono yomba perepere mounga ba Yesus Krais mina nono wu yomba suwara omga. Nono suwara suwarandi angigle angigle mounga. \v 6 Ana God wakaimo mina nono kongun wakai kanekane normere kongun eramga. Ana yomba God kamo dinaglkwa pre tenan, ye pirngi dindre ka propet dinaglkwa. \v 7 Te ta yomba akeple dinambuka pre kongun tenan, ana ye yomba akeple dinambuka. Te ka beke tenambuka kongun tenan ye pra yomba ka beke tenambuka. \v 8 Te yomba ta ka di yomba sigigle dinambuka kongun tenan, i pra ye ka digi di yomba sigigledi tenambuka. Te yomba ta taragl ake-nongwa yumbusi kiuglgiunde meglkwa tenambuka kongun tenan, ye munduwo argan bogl tau ama te tembe endinambuka. Te yomba ta kongun sugl morambuka pre kongun tenan ana ye kongun wakai ere sugl morambuka. Te ta yomba mitno gogl akeple dinambuka kongun tenan, ye wakai kaima pirtre yomba akeple dinan, yomba mitno goglkwa i wu pene enambuka. \s1 Nono yomba ta pre munduno panambuka \p \v 9 Ana ene yomba ta pre munduno panan, i ene nomano suna mundu akiye kanwakai yenaglkwa kakimbi erekraglkwa. Te mambuno kinde pangwa i kindekondo ana mambuno wakai pangwa i akegidi molo. \v 10 Te ene God yombamo meglkwa ipre pirimbi munduno pond panan enene mina ikine-ikine kanwakai yei moraglkwa. Te ene suwara suwarandi yomba ta pre pirimbi mitna erambuka mambuno i enene mina panambiwo. \v 11 Ene kongun yombuglo ertre ana yomburo dokokraglmiwo. Te ene Holi Spirit nomane mina ditomere i Yaglkande kongunmo i pirimbi eraglkwa. \v 12 Te Yaglkande wakai erenorambedi sugl kanmeglkwa i ene gunyei moraglkwa, te meglmara yumbun unan ene kiendi mogl ana kamange akeningandi eraglkwa. \v 13 Te God yombama tau taragl ake-nekrikwa meglkwa i ene taragl ake-neingwa tau yumbusi tenaglkwa. Te yomba yongugl unaglkwa ene ka wakai ditendre yunguno mina iyungugl endiyo. \p \v 14 Te yomba ta ene eresi ka tenan, ana God yombamo i erewakai eretenambedi pre kamange eretenaglkwa. Kaima, God erewakai eretenambedi kamange eraglkwa, ba erekinde eretenambedi pre kamange erekraglkwa. \v 15 Te yomba gunyei moraglmara igle ene akiye gun yenaglkwa te kai ere moraglmara igle ene ama akiye kai eriyo. \v 16 Yomba mambunono erimere yegl ene ertre nomano suwara yei moraglkwa. Ene nangino dembiyesi mogl-mitna endekraglkwa, ba yomba yoko mogl-atne ende meglmere yegl ene moraglkwa. Enene pre na taragl prapra pirkuno erika moledi pirkraglkwa. \p \v 17 Te yomba ta mambuno kinde ere ene tembi, ene mambuno kinde ama erete ikine endekraglkwa. Yomba prapra ongumutno mina mambuno wakai pangwa i keunde eramnedi eriyo. \v 18 Ene engenge yomba bogl mogl kunda nonga erekre nomano bipokndi yei wakai moraglkwa mambuno i ene kan indre moraglkwa. \v 19 Angrima ambarma wagle, yomba ta aglau ere ene tenaglkwa, i ene erete ikine endekriyo, ba ene kan winge erimbi God yene erekinde eretenambuka. Te kamambuno pepa muno yegl beglko pangwa: “Yaglkande yegl dungwa, aglau erikwa i nana ere-ikine ende, te topo te ikine endinaglka.”\x + \xo 12:19 \xt Lo 32:35\x* \m \v 20 Ba ene yegl eraglkwa: \q1 “Ene yaglkumbano kindan \q1 goran, kaiya mokna i-teiyo, \q1 te ye nigl goran, ene nigl kogl \q1 teiyo. Ene mambuno yegl \q1 erimbi ana yene mambunono \q1 kinde erikwa ipre angai goraglkwa.”\f + \fr 12:20 \ft Sindaun 25:21,22\f* \p \v 21 Ene kanwinge erimbi mambuno kinde ene engre atne endekrano. Tamanga. Ene mambuno wakai keunde ertre mambuno kinde engre atne endinaglkwa. \c 13 \s1 Nono gavman meglmara atnekra moramga \p \v 1 Yomba prapra gavman yomba kande meglmara atnekra moramga. Sraglpre, ye kangino kande pango kongun erikwa i yene pirmere ta erekrikwa, ba God kongun i eraglmedi tomere erikwa. Ye kangino kande pangwa i God yene tongwa. \v 2 Yeglpre yomba ta gavman yombutno pango kanno sendimbi, i God yene pinde indre kongun tongwa ikra kamo sendingwa. Ana yomba mambuno yegl eraglkwa i ye yene topo kinde inaglkwa. \v 3 Yomba mambuno wakai erikwa ye gavman yomba kande ipre kundugl goglkraglkwa, ba yomba mambuno kinde erikwa i keunde kundugl goraglkwa. Yeglpre ene gavman yombamo kande kundutno goglkragledi pitno? Ana ene mambuno wakai eremin ye ene dembin sinaglkwa. \v 4 Sraglpre, ye God nigl-kongunmo yomba mogl ene wakai eretenambuka. Ba ene aglau etn, ye kunduglmo goratnga; sraglpre, ye dikumba prak yoko ta ake moglkrukwa. Ye aglau eraglkwa yomba kane sinambuka ipre moglkwa. Gavman wagle God nigl-kongunmo yomba meglkwa, ana God yumbun tenambere mere ye akepledi yomba mambuno kinde erikwa wagle yumbun teingwa. \v 5 Yeglpre, nono gavman yomba kande meglmara atnekra moramga. Nono kane sinaglkwa ipre kundutno gogltre, kamo sika sikramga, ba nono nomano undandi yenan ka i ama wakai pamedi pirtre ana duglo boramga. \p \v 6 Mambuno ipre ene ama takis teingwa: Sraglpre, gavman yombamo kande wagle ye God kongunmo yomba meglkwa. Ye engenge God kongun tongwa i yombuglo ere nono sugl meglkwa. \v 7 Yeglpre ene taragl ta gavman tenaglkwa panan, i teiyo: Ene takis kanekane tenaglkwa panan, i takis ingwa yomba teiyo; te taragl kanekane ake-neingwa ipre topomo tenaglkwa panan, i topo inambuka yomba teiyo; te ye dinaglmere ere yomba ta mina mogl-atne endinaglkwa panan, i ye mina atnekra molo; te yomba ta kangiye dembiye sitenaglkwa panan, i dembiye sitenaglkwa. \s1 Yomba prapra kanwakai yeinamga \p \v 8 Ene yomba ta taraglmo inga yoko panan, te ikine endo. Ba yomba wakai kanaglkwa mambuno aimande kamun pai morambuka. Sraglpre, yomba ta ye yomba tau kanwakai yei ana nomanemo tongwa i ye lo kaima pamere orkwa. \v 9 Nono pirkan ounga lo ka yegl dungwa, “Yagl ambu kunogl gundokre,” “Yomba ta sigoglkre,” “Kunogl gogl nekre,” “Yomba pere taratno bumbuno goglkraglkwa.”\x + \xo 13:9 \xt Kisim Bek 20:13-15, 17; Lo 5:17-19, 21\x* Ana lo ya te lo tau prapra paingwa i lo ka suwara i mina suna paingwa: “Enene pre kanwakai yenere yegl keunde yomba ene motnara magl meglkwa ama kanwakai yeiyo.”\x + \xo 13:9 \xt Wok Pris 19:18\x* \v 10 Yomba eremogl yomba ta kanwakai yeingwa mambuno i yomba erekinde erekrukwa. Yeglpre yomba ta eremogl yomba ta kanwakai yongwa i lo pamere erekuno orkwa. \s1 Nono konbaunano yomere-pamere wanamga \p \v 11 Ene mambuno yegl eraglkwa, sraglpre, enge erme mounga i pirkan eriyo: Enge erme yongwa i, ene uglpaikre andigl kor-molo. Sraglpre, komnaiye kana Krais pirngi dumga ikra eglke dagl pangwa ba erme God nono ere-inambuka ende magl kaima ungwa. \v 12 Enduwer engemo i dundinambuka magl orko te ande ambuglange wu plau dinambuka engemo ama magl kaima orkwa. Ipre mim mambunomo kinde i kindekondo ana ambuglange mambunomo i kunda kungugl gagl gigle dungwa mereyegl ende molo. \v 13 Yomba ande pango ermine konbauna du-wakai wan mereyegl nono wanamga. Nono mambuno guagua ere wain gigle dungwa ne du erekramga; te mambuno kinde deglmbi yongwa erekre te yaglambu kunogl gundokre; te yomba ta bogl nonga dikre te yomba taragl ake-nongwa bumbuno goglkraglkwa. \v 14 Ba ene eremogl Yaglkande Yesus Krais indre kunda kungugl gagl gigle dungwa mereyegl ende pandigl, ana nomano goglo tandaglme eraglmedi ake nusinan ene erekriyo. \c 14 \s1 Nono angro ta mambunono yumbu sikramga \p \v 1 Yomba ta pirngimo gigle dikrambuka, ene ye bogl tengramo dikraglkwa ba kanwakai yeimbi ye ende ikine kamambuno pirkwa yomba meglmara unambuka. \v 2 Yomba ta pirngimo gigle dungwa pre ye kaiya mokna kanekane nongwa. Ba ta ye pirngimo gigle dikrukwa, ye mokna keunde nongwa.\f + \fr 14:2 \ft 1 Korin 8:1-13 ombugl kanamga.\f* \v 3 Ana yomba kaiya mokna kanekane nongwa ye eremogl yomba ta mokna keunde nongwa pre disuglbai boglkrambuka. Te yomba mokna keunde nongwa ye ama eremogl yomba kaiya mokna kanekane nongwa ipre tandaglme orme dikrambuka. Tamanga. God ombugl yombamo ye diyungwa. \v 4 Ene sragl yomba motnga pre yomba ta kongunmo yomba yumbu sinatne? Ye kongun giglendi erambuka mo yange sinambuka, i yene yagl kandemo kongunmo pangwa. Te ye giglendi andigl morambuka i yene Yaglkande prumere eran andigl morambuka. \p \v 5 Yomba ta ye ande enge suwarata i wakai kaima yei kawa te ande enge tau engre tomedi prukwa. Ba yomba ta ye ande enge suwara suwarandi i kokunkuno keunde yeimedi prukwa. Ipre yomba suwara suwarandi nomano mina ande enge suwarandi yongwa i wakai ere yumbusi piraglkwa. \v 6 Ana yomba suwarata ande enge suwarata i enge kande we dinan, ye Yaglkande pir tendre yegl orkwa. Te yomba ta kaiya mokna kanekane nongwa. Ye Yaglkande dembiye sitendre nongwa, sraglpre, ye kaiya mokna ipre God diwakai yei tongwa. Te yomba ta kaiya mokna tau nendre tau mawagl orkwa. Ye ama Yaglkande pir tendre, ana God diwakai yeitongwa. \v 7 Nono kor-mounga i yomba ye yene taratno yomedi pirkraglkwa. Te ta gorambuka i ye yene taratna wedi pirkrambuka. Tamanga. \v 8 Ba nono kor-moun, i Yaglkande mina nono kor-mounga. Ana nono goun, i Yaglkande mina gounga. Ipre nono goramga mo kor-moramga i nono Yaglkande yombamo mounga. \p \v 9 Mambuno ipre Krais gogl ana andigl ukor ongwa. Yegl ere geglkwa ya kor-meglkwa i akiye Yaglkandeno moglkwa. \v 10 Ipre erme ene sragl orko angitn mambunomo yumbu sine? Ene sragl orko ene angitn dikinde yene? Nono prapra God ka-tange norambuka enge ye guma mina andramga. \v 11 Ana kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: \q1 “Yaglkande yegl dungwa, \q1 ‘Na kor aimande moglka; ipre \q1 yomba prapra goglkuno \q1 bondugl naraglkwa; te drano \q1 prapra dinongugl ende na God kaima moglme dinaglkwa.’”\x + \xo 14:11 \xt Aisaia 49:18; 45:23\x* \m \v 12 Yeglpre nono prapra suwara suwarandi mambunono ounere ounere dipoglsi God tenamga. \s1 Nono angro ta tandaglme erambedi taragl erekramga \p \v 13 Yeglpre nono angro ta mambunono ormere yumbu sikramga. Te no ama pir dime dindre mambuno ta oun, angro ta yange sindre tandaglme ere dinaglmedi eramga. \v 14 Na Yesus mina moglko ana ye orko na nomana audungo pirkan erika kaiya mokna prapra God ongumuglo mina deglmbi ta yeikrukwa. Ba yomba ta kaiya mokna i deglmbi yomedi pirngi dinan, i kaima ye mina taragl i deglmbi yongwa. \v 15 Ana yeglpre angitn ta God ongumuglo mina kaiya mokna ta deglmbi yomedi prukwa kaiya mokna i ene nen ana ene nenmara i angitn nomanemo ere kinde etnga. Ene pro, ene mambuno etnara i mina angitn noman tekitnga. Krais angitn i-ikine endina pre goglkwa, ene kaiya mokna mina angitn i erekinde erekro. \v 16 Ene taragl ta wakai yomedi piraglkwa ikra sugl wakai moraglkwa, aglau eran yomba tau ene mambunon kandre ana taragl wakai ikra kinde yomiwe dinaglkwa. \v 17 Ana God kingdomo yongwa i kaiya mokna ya nigl nomunara i mem mambuno ta paikrukwa, ba God kingdomo mambuno i yegl; mambuno du-yene ya, nomano pokndungwa ya, te gun argan ounga, mambuno i Holi Spirit mina ungwa. \v 18 Ipre yomba ta mambuno yegl ere Krais kongunmo eran, ana God pra wakai kanan te yomba ama i kuno orme dinaglkwa. \p \v 19 Yeglpre nono nomano bipokndi yei wakai moramga mambuno ipre kongunmo mendigl pandigl ertre, ana yomba tau pirngino sigigle dinamga. \v 20 Ana kaiya mokna pre ere God kongunmo erekinde erekriyo. Yeglpre kaiya mokna i prapra wakai yongwa, ba ene ninatnara i mina angitn ta yange sinan, i ana ene mambuno kinde etnga. \v 21 Ba ene bugla-miye mo wain mo kaiya mokna tau nemara i mina angro tau yangesi dimbi, ana taraglmo i aglke nekraglkwa. \p \v 22 Taragl mambuno yeglpre ene pirngi dingwa i akegi dimbi ana enene mina ya God mina yenambuka.\f + \fr 14:22 \ft Grik ka mina ka i ta dipendigl endekrukwa.\f* Te yomba ta ye taragl ta wakai yomedi prukwa ikra nomanemo erekinde erekran, ana God eran ye gun yenambuka. \v 23 Ba ye taragl nongwa ipre nomano suwo yenan, ye aglau orkwa. Sraglpre, ye pirngi dikre nongwa. Te taragl prapra ta orumun ana pirngino bogl kuno erekran, i tandaglme ounga. \c 15 \s1 Yomba ta wakai pirambuka ipre kongunmo eramga \p \v 1 Nono pirngino gigle dungwa yomba eremogl yomba pirngino gigle dikrukwa yomba yumbuno akepledi tenamga. No nono akeple dina pre ta erekramga. \v 2 Nono suwara suwarandi angro ta wakai morambuka ipre akepledi tomun ana ye pirngino yake wu pond enambuka. \v 3 Te Krais ye yene akeple dinambuka ipre ta erekrukwa, ba kamambuno pepa mina ka yegl muno beglko pamere orkwa: “Yomba ka kinde di ene tengwa, ka kinde dingwa i ama ende na mina ungwa.”\x + \xo 15:3 \xt Buk Song 69:9\x* \v 4 Taragl kanekane okuna kamambuno pepa mina okuna muno beglko pangwa i nono beke noraglkwa pre beglko pangwa. Kamo i nono nomano sigigledi noran nono giglendi mogl ana Yaglkande nono i-ikine endinambuka ipre pirtre kuie ere moramga. \p \v 5 Ana God mina nono yomburo indre ana pirngi dindre giglendi mounga. Ipre God ene akeple dinan ene Yesus Krais mambunomo sika sindre nomano suwara yei moraglkwa. \v 6 Yegl ere ene prapra wu suwara pi drano suwara mina God dembiye karaugl eretenaglkwa ana ye nono Yaglkandeno Yesus Krais Nem. \s1 Yesus eremogl Juda yomba ya Yomba Bina akeple dungwa \p \v 7 Ene Krais mina moraglmedi pre Krais wakai pir di yu mereyegl ene ama angro ambaro tau pre wakai pir di isuna endinaglkwa. Ene mambuno yegl eraglmara i God dembiye si teingwa. \v 8 Na ene diteinga, Krais ye Juda yomba nigl-konguno yomba moglkwa. Ye yegl ere God kamo kaima i ombuno dinagledi pre orkwa. Mambuno yegl ormara i God okuna kowano awano ka giglendi dipandigl tongo pangwa ikra kaima paiyungwa. \v 9 Te Yomba Bina ama God mitno goglkwa mambuno i mina God kangiye kande tenaglkwa, i kamambuno pepa mina ka yegl pangwa: \q1 “Ipre Yomba Bina meglmara \q1 na ene dembinsi mitna \q1 endinaglka, te na giglange \q1 dindre ene kangin dembiye sinaglka.”\x + \xo 15:9 \xt 2 Samuel 22:50; Buk Song 18:49\x* \m \v 10 Ka ta ama yegl pangwa, \q1 “Ene Yomba Bina God pinde \q1 yungwa yomba bogl wu suwara pi gun yenaglkwa!”\x + \xo 15:10 \xt Lo 32:43\x* \m \v 11 Te ka bangeta ama yegl pangwa, \q1 “Ene Yomba Bina prapra \q1 Yaglkande kangiye dembiyesi \q1 mitna imbo endiyo! Te ene \q1 yomba dumo bange bange \q1 mogl-eingwa giglange di \q1 Yaglkande kangiye dembiyesi mitna imbo endigo!”\x + \xo 15:11 \xt Buk Song 117:1\x* \m \v 12 Te propet Aisaia ama ka ta yegl dungwa, \q1 “Jesi gawamo ta okuwo \q1 plau dinambuka, ye plau \q1 dindre ana yomba kande mogl \q1 dumo makan koglkoglo sutno \q1 morambuka, ana Yomba Bina \q1 enge i aunake plau dinan no \q1 akeple dinambedi kuie ere moraglkwa.”\x + \xo 15:12 \xt Aisaia 11:10\x* \p \v 13 God taragl wakai inaglme dungwa ipre nono inamunedi sugl moramga. Nono ye wedi pirngi dumun ana ye nomano pokndungwa ya gun pond yeinamga i sikausi norambuka. Ana Holi Spirit yombuglo bogl noran, God taragl wakai inaglme dungwa ikra ene mina kau kaima sinambuka. \s1 Pol kamambuno kongun orkwa ipre gun yongwa \p \v 14 Angrima wagle, na nana pirka nomana gigle dungwa. Ene mambuno wakai akeningandi ertre te konguno eraglkwa pirpogl kaima sindre ana enene suwara suwarandi God kamo bekete imboriya endingwa. \v 15 Na pepa muno boglmara i kui nokokre ana ka tau gigle dungwa bogl teinga, i ene nomano torwa sidinambedi pre na erika. Sraglpre, God wakaimo na mina pango: \v 16 Na Yesus Krais kongunmo Yomba Bina meglmara erika. Na pris kongun ere God kamambuno wakai diteimbo ana Yomba Bina ofa mereyegl auro iyu God teimbo ana ye wakai pirambuka. Yegl erimbo Holi Spirit ye ere i holi endinan God yombama moraglkwa. \p \v 17 Na Yesus Krais bogl sidange God kongunmo erika ipre pra gun yei na kangina ake mitna endiga. \v 18 Na ka kanekane ta dikraglka, ba Yomba Bina ere endimbo God kamo pinande eraglkwa ipre Yesus kongun dinarkwa i keunde ertre te dindre eraglka. \v 19 Ye yombuglo narko na diu ya kimagl eriko ana Holi Spirit na sigigledi narkwa. Ana Jerusalem mambuno bogl Yesus kamo wakai i prapra di ende pi ana dumo kande Ilirikum einga. \v 20 Te angai dumo tau Yesus Krais kangiye pirkrimara igle na kamambuno wakai dipene ende tenaglka i nomana pond kaima pangwa, te yomba ta yungu keina pre kauglange si panduglmara i na yungu tembe keina kiurika. \v 21 Ba kamambuno pepa mina ka yegl muno beglko pangwa: \q1 “Ye kamo bogl okuna \q1 pirkrikwa, yombamo i okuwo \q1 ye kanaglkwa, te ye kamo \q1 okuna pirkrikwa, ye okuwo pirdime dinaglkwa.”\x + \xo 15:21 \xt Aisaia 52:15\x* \m \v 22 Na kamambuno kongun mere pangwa ipre na ene meglmara wu kankrika. \s1 Pol pi Rom yomba kandre ana ende Spen kamun enagledi prukwa \p \v 23 Ba erme dumo yawagle mundu konguna ta paikrukwa, ipre buglayungu merkinde ene kanagledi pirka munduna pangwa. \v 24 Na ende Spen kamun enagledi unaglka enge wu ene kandre ana endinagledi pirka. Na ene kandre gun yeimbo, enge sungunagle ta nono akiye moun ana na akeple dimbi ende Spen kamun enaglka. \v 25 Ba erme God yombama du-wakai Jerusalem meglkwa i akeple ditena pre endiga. \v 26 Ipre Masedonia ya Akaia kamun God yombama du-wakai, ye moni imakaisi God yombama tau gonduglme Jerusalem meglkwa i tenaglka pre narikwa. \v 27 Ye yene nomano pirmere moni tengwa. Juda yomba ye kamambuno wakai ya Spirit taragl akepledi Yomba Bina teingwa; te Yomba Bina i nangino taragl akepledi te ikine Juda yomba teingwa. Ipre ye pirkwa kongun mambuno kaima pangwa i, ye kiuglgiunde yomba akeple ditenaglkwa konguno pangwa. \v 28 Ana na kongun narkwa i erekondo, te moni makai singwa i prapra ipi Jerusalem yomba tendre ana okuwo na ende Spen enagledi undre, na wu ene kandre ana endenaglka. \v 29 Na pirkan erika, ene meglmara unaglka enge, Krais ere wakai eretenambuka na mina kausi panan undre ana ene erewakai eretenaglka. \p \v 30 Angrima wagle, ene yegl eraglmedi pre diga: Nono Yaglkandeno Yesus Krais ye mina ya te yomba kanwakai yomga mambuno i Holi Spirit i-pene ende norkwa i mina, ene na bogl ainimbi ana nono nomano suwara yei God na akeple dinambuka pre kamange eretenamga. \v 31 Ene kamange erimbi kade Judia yomba kamambuno kiurikwa yomba na erekinde ere narekrimbi wakai moraglkwa. Ene ama kamange erimbi ana na taragl ipi God yombama du-wakai Jerusalem meglkwa tenaglka i ye wakai piraglkwa. \v 32 Ipre God ta prawedi piran na argan bogl ende ene meglmara wimbo nono prapra kurita mogl ir sinamga. \v 33 God nomanemo bipokndi yongwa i ene mina prapra panambiwo. I kaima. \c 16 \s1 Pol yomba diwakai yeitongwa \p \v 1 Na nono ambaro Fibi erewakai eretenaglkwa pre na diga. Sraglpre, ye dumo kande Senkria God yombama konguno ere akeple dungwa. \v 2 Na pirka ene Yaglkande wedi pirtre ana Fibi isuna ene meglmara endinaglkwa. God yombama du-wakai ene mambuno wakai yeglmere ertre ana ye taragl ta inagledi dokinambuka ikra ene akepledi teiyo. Sraglpre, ye yomba merkinde akepledi tendre te na ama akepledi narkwa. \p \v 3 Te Prisila ya Akwila, no Yesus Krais kongunmo akiye ounga pre na diwakai yeiteinga i ene diteiyo. \v 4 Ye na akeple dindre ana ye gorambrika i pirmbrika taragl yoko orkwa. Na keunde diwakai yeitekrika, ba Yomba Bina God kamo pirkwa prapra ama ye suwo diwakai yeiteingwa. \p \v 5 Te God yombama wu ye kei-pambrara makaisi si erikwa i ama diwakai yeiteingwa. Te angra Epainetus, ye Esia kamun komnaiye kana Yesus wedi pirngi dungwa pre na ye diwakai yeiteinga. \p \v 6 Te Maria ene pre kongun yombuglo orkura pre na diwakai yeinga i diteiyo. \p \v 7 Te Andronikus ya Junias, ye suwo na bogl akiye kane pamgra. Ye suwo no Juda yomba suwara mounga, te aposel wagle ye suwo pirkan erikwa, te ye komnaiye kana kamambuno piurko na okuwo pirka. Na ombugl ye suwo diwakai yeiteinga. \p \v 8 Te Amplietus, ye Yaglkande embriyemo ormara i mina na yagl angra kaima moglkwa pre na ye diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 9 Te Urbanus, nono Krais kongunmo akiye oungra. Te Stakis na yaglkunana kaima moglkwa. Ye suwo-akiye na diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 10 Te Apeles, ye Krais duglo boglkwa mambuno i mina ye kangiye wakai pangwa. Na diwakai yeinga. Te Aristobulus yungumo mina yomba prapra meglkwa i ama diwakai yeiteinga. \p \v 11 Te Herodion, no Juda yomba suwara mouglka ye ama diwakai yeinga i ditendre, te Narsisus, ye yombama bogl Yaglkande epiglma meglkwa, na diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 12 Ana Trifina ya Trifosa, ambu suwo i Yaglkande kongunmo giglendi eurikra, na ye diwakai yeiteinga i diteiyo. Te Persis, ye na ambara wakai, Yaglkande kongunmo akeningandi orkwa, ipre na diwakai yei teinga i diteiyo. \p \v 13 Te Rufus ye Yaglkande kamo dumere duglo boglko ana mam na mana kaima mereyegl moglkwa. Ipre na diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 14 Te Asinkritus ya Flegon ya Hermes ya Patrobas, ya Hermas, te angro tau ye bogl meglkwa, prapra diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 15 Te Filologus ya Julia, te Nereus ye ambauglo bogl, te God yombama du-wakai prapra Olimpas bogl meglkwa, na diwakai yeiteinga i diteiyo. \p \v 16 Nono God yombanma mounga i mambunono holi pamere ere ene diwakai yei kungro bare eraglkwa. Te Krais yombama prapra meglkwa i diwakai yei ene tengwa. \s1 Kamambuno pirkwa yomba tau wu perepere eingwa \p \v 17 Angrima wagle, na ka giglendi ene diteinga, Kristen meglmara yomba wu di perepere endinamnedi ertre ana pirngino sigugl sinamnedi erikwa, te ka beke tomga pirkwa ikra disuglbai boraglkwa, ba ene kanpogl sindre yomba yegl mina ene wu eglke piyo. \v 18 Yomba yeglmere ye nono Yaglkandeno Yesus kongunmo ta erekrikwa. Ye yene pirmere mambuno kanekane ere wanmeglkwa. Ye ka dongun orkwa dindre, ene kinano sindre, kakimbi dindre ana yomba mambuno wakai pirpogl sikrikwa i bakagl teingwa. \v 19 Ene kamambuno wakai pirtre yomere-pamere erikwa i yomba prapra pir kendingwa. Ana mambuno yegl erikwa ipre na gun pond yeiteinga. Na pirka mambuno wakai pamere i ene pirdime dindre, te mambuno kinde pamara i ene pirkan erekraglkwa. \p \v 20 Ana enge sungunagle ta God dem munduwo bipokndi yongwa yagle ye kanwinge eran ene Satan engre deruwagl eraglkwa. \p Nono Yaglkandeno Yesus Krais wakaimo i ene mina panambiwo. \s1 Yomba tau ama Rom yomba diwakai yeiteingwa \p \v 21 Ana Timoti, no kongun suwara ouglka yagle, ene diwakai yeitongwa. Ana Lusius ya Jeson ya te Sosipater, ye no yungu ombuno suwara, ye ama ene diwakai yeiteingwa. \p \v 22 Na Tertius, Pol dra mina ka i indre pepa muno bogl ana Yaglkande kangiye mina ene diwakai yeiteingwa. \p \v 23 Te Gaius, ye yungumo mina na iyungugl ende wakai ere nare te God yombama yungugl igle makai singo ana ye wakai eretongwa yagle, ye ene diwakai yeitongwa. Te Erastus siti igle gavman wagle monino sugl moglkwa yagle ya nono angro Kwartus, ye suwo-akiye ene diwakai yeitembrika. \p \v 24 Yaglkandeno Yesus Krais arganmo ene prapra mina yenambuka. I kaima.\f + \fr 16:24 \ft Erme pirpogl singwa yomba tau pirkwa, epigl 24 Pol muno boglkrukwa. Ana okuwo yomba ta boglme dingwa.\f* \s1 Ka di uglo yei God dembiyesi mitna imbo endingwa \p \v 25 Nono pra God dembiye karaugl eretenamga i yegl eramga: Ye akepledi noran nono pirngi dumga i mina andigl giglendi moramga, i kamambuno wakai ene diteimere yegl, kamo i Yesus Krais kamo boglo. Ana kamo i okuna enge olto uglmange ere pangwa, \v 26 ba erme God i-nongugl endungo kanigwa. God kor aimande moglkwa propet wagle ka muno beglkwa ikra ere i-nongugl endungo yomba prapra kan kendingwa. Ipre yomba dumo koglkoglo meglkwa ye kamo pirngi dindre ana dumere pinande eraglkwa. \v 27 God suwara, ye yene nomane wakai pangwa. Ana Yesus Krais ongo mina God taragl kanekane orkwa, ana nono ye kangiye kande aimande aimande dimitna endinamga. I kaima.