\id HEB - Kuman NT [kue] -Papua New Guinea 2008 (DBL 2014) \h Hibru \toc1 Yagl ta pepa muno bogl Hibru yomba tongwa \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 HIBRU \mt2 Yagl ta pepa muno bogl Hibru yomba tongwa \imt1 Ka mongo yegl ende okuna ongwa \ip Yomba tau pirngi dingwa gugl sungwa i akeple dina pre pepa muno i boglkwa. Te God kongun pond Yesus Krais mina orkwa i ama ditongwa. \ip Pepa Hibru i muno boglkwa yagle yene kangiye dipene endekrukwa. Te yomba tau eremogl aposel Pol pepa i muno boglmedi pirkwa. Ana yomba tau eremogl yomba pere ta pepa i boglmedi pirkwa. \ip Ka mem kande yegl pangwa: God Wam ka di norkwa ya, te ye mogl mitna kaima ende enge engrukwa, te God no i ikine endungwa ya te Yesus wu kongun orkwa i ende mitna kaima pi ana Moses lomo engre tongwa. Te Yesus pris kande heven suna moglkwa ana nono God pirngi dindre andigl giglendi moramga. \c 1 \s1 God kamo yene Wam dinorkwa, ana Wam mogl mitna ende angelo engrukwa \p \v 1 Okuna imbo God enge merkinde taragl kanekane mina ka tau di nono neno kowano tongwa, i propet wagle drano mina yongo ditengwa. \v 2 Ba enge erme i dundinagledi orko God yene Wam mina ka kaima dipene ende norkwa, i yene Wam mina dumo makan ya taragl prapra ere yongwa. Ana God yene Wam pinde indre taragl prapra inambuka pre tongwa. \v 3 Yene Wam, Nem ambuglange i i-pene endungwa. Ana Wam yene Nem mere kuno yene kaima moglkwa, ye ka dumara i taragl prapra ake gidi pango yombuglo kande pangwa. Okuwo yomba prapra tandaglmeno koko ende kondo, ana ye ende heven suna pindre Nem yombuglo pond kaima pangwa moglmara ongo wokra amedi moglkwa. \s1 God Wam Yaglkande kaima moglkwa \p \v 4 Nem kangiye kande yei Wam tongwa i pai mitna ende angelo wagle tongwa. Yeglpre, ye mogl mitna ende angelo wagle kangino engre atne ende tongwa. \p \v 5 Okuna God ka yegl ta di angelomo wagle tekrukwa ikra Yesus pre yegl dungwa, \q1 “Ene na Wana, etne na ene Nen moglka.”\x + \xo 1:5 \xt Buk Song 2:7\x* \m Te ka yegl ama ta dikrukwa, \q1 “Okuwo na ye Nem \q1 moglmbo te ye na wana morambuka!”\x + \xo 1:5 \xt 2 Samuel 7:14\x* \m \v 6 Kor dagl God Wam komuno ende makandle endungwa enge yegl dungwa, \q1 “God angelomo prapra ye \q1 dembiye karaugl ere tenaglkwa.”\x + \xo 1:6 \xt Lo 32:43\x* \m \v 7 Ye angelo wagle ditendre yegl dungwa, \q1 “Ye angelomo wagle ir \q1 mereyegl ere yei, te \q1 kongunmo yomba i donga \q1 bauglo mereyegl ere yei orkwa.”\x + \xo 1:7 \xt Buk Song 104:4\x* \m \v 8 Ba ye Wam pre yegl dungwa, \q1 “God O, ene sia kingnen \q1 aimande kamun yenambuka. \q1 Ene kingdomnen embriye \q1 mambuno du-yene mina sugl motnga. \q1 \v 9 Ene embriye mambuno \q1 du-yene erikwa yomba wakai \q1 kanga. Te mambuno kinde \q1 erikwa ene kinde kanga. \q1 Ene yegl etnga ipre, ene \q1 Godnen, pinde indre kungo \q1 ere tongo ene gun yendre \q1 ana ene mogl-mitna ende \q1 yombanma tau engre atne ende tenga.”\f + \fr 1:9 \ft Buk Song 45:6,7\f* \m \v 10 Ye ama yegl dungwa, \q1 “Yaglkande okuna imbo \q1 dumo makan mambuno bogl \q1 ere yenga te kamun mitna \q1 taragl prapra pangwa i ene \q2 ongun mina ere yenga. \q1 \v 11 Ana taragl prapra i \q1 dundinambuka ba ene \q1 aimande aimande mogl \q1 panatnga, te taragl i prapra \q1 kungugl gagl goglo kinde \q1 omere yegl enaglkwa. \q1 \v 12 Ene makan ya kamun \q1 mitna gagl suna olto mereyegl \q1 ake peratnga, te makan ya \q1 kamkua i kungugl gagl gugl \q1 ende kor endimere yegl kor \q1 ere yenatnga. Ba ene motnere yegl motn buglayungun ta dundikrambuka.”\x + \xo 1:12 \xt Buk Song 102:25-27\x* \m \v 13 Okuna God ka yegl i angelomo suwarata ditekrukwa, ikra Yesus pre yegl dungwa, \q1 “Ene wu na onguna wokra \q1 amedo, mogl emin ana okuwo \q1 ene kundano ikine prapra \q1 i-wu katn mina atnekra endinaglka.”\x + \xo 1:13 \xt Buk Song 110:1\x* \p \v 14 Ana angelo wagle ye spirit wakai meglkwa pre, God eremogl yomba ta ere-inagledi prukwa mere, ana angelo wagle kongun tongo ye wu yombamo i akeple diteingwa. \c 2 \s1 God nono ikine endinagledi kongun orkwa i taragl kande kaima pangwa \p \v 1 Yeglpre nono ka kaima punga i wakai ere akegidi i-wan moramga pangwa, ana ka i nono mina ta torwa sikrambuka. \v 2 Okuna angelo wagle God kamo wakai ta iyu nono kowano wagle teingwa i ka kaima yene. Te yomba tau kamo i sende duglo boglkrikwa, ye yumbun ingwa.\f + \fr 2:2 \ft Epigl i God lo Moses tongwa ipre dungwa. Kisim Bek numa 19 endpi 20 kanamga. Ka Kisim Bek mina pangwa i angelo pre ta dikrukwa. Ba Juda yomba pir mendiglkwa i God Moses lo tongwa i angelo onguno mina yu teimedi pirkwa. Te Lo 33:2 ya Aposel 7:38 ya 7:53 ya te Galesia 3:19 ama kanamga.\f* \v 3 Te nono God no ere-inambuka kamo dingwa i ta pirkun, ana nono sraglmere teke enamune? Ana yomba ere-yungwa mambuno i okuna Yaglkande yene dipene endungwa pirkwa yomba, kamo yu nono dinorkwa i ka kaima pangwa. \v 4 Te God kamo ikra igle mina dipene endungwa i taragl teke pangwa ombuno dindre te diu ertre, te kimagl tau orkwa, ana Holi Spirit, kongun yumbusi tongwa i God prumere orkwa. \s1 Yesus suwara yomba prapra no ikine endungwa \p \v 5 Dumo makan koragle God ere yenambuka ipre nono erme kamo di mounga i angelo wagle ta ditenan sugl moglkrikwa. \v 6 Ba kamambuno pepa mina muno yegl ta beglko pangwa, \q1 “Ye sragl yomba moglko \q1 ene ye wedi pitne? Te yomba \q1 wam ye sragl yomba moglko \q1 ene ye wedi suglmo wakai motne? \q1 \v 7 Ene ye ere endingo, enge \q1 sungagle ta angelo endingo \q1 meglmara atne kra mogltre, \q1 ana ene akeple dindre \q1 kangiye kande yei te ana king \q1 bre gaglmo mereyegl ende tenga. \q1 \v 8 Ene makandle taragl \q1 kanekane ere yenga i ye \q1 prapra sugl morambuka pre \q1 i-wu ye kagle mina yei kondinga.”\f + \fr 2:8 \ft Buk Song 8:4-6. Ka Song mina pangwa i, yomba prapra pre dungwa. Ba yomba pepa Hibru mina muno boglkwa i ye eremogl Yesus wu yomba pindre ana yomba prapra angaino yumedi dungwa, yegl ana Buk Song ka du-pamere di Yesus mina taragl plau dungwa i dipene endungwa.\f* \m Te taragl kanekane pangwa i ye sugl moglkwa keme paingwa. Ipre taragl suwarata yoko yeikrukwa. Ba no erme ye sragl kanekane i ta sugl moglko kankunga. \v 9 Ba Yesus enge sungagle ta angelo meglmara atnekra moglkwa i nono kamga, sraglpre, ye yomba prapra pre goglko, ana God wakaimo i mina yomba akeple dungwa. Te Yesus nangiye giu pond gogltre, ana goglkwa pre God eremogl Yesus king bre gagl ende tendre, te kangiye kande tongo, ana Nem ambuglangemo mina suna moglkwa. \p \v 10 God okuna imbo moglko, te taragl prapra i ye mina plau dindre aimande pai mogl ongwa. God nangiglma prapra ere-inagledi prukwa pangwa ipre Yesus endungo ende atne undre giugogl ana goglkwa. Ye yegl ormara i nangiglma merkinde ikine endimbo heven suna wakai moraglmedi pre orkwa. Ana Yesus giugogl goglkwa ipre God ye kangiye kande tongwa. \v 11 Yomba ta orko yomba wu holi kaima eingwa yagle i ya te wu holi kaima pi kondingwa yomba i prapra bormai suwara meglkwa. Yeglpre Yesus angai ta goglkre na angrima wagle we dungwa. \v 12 Ye ka kor dagl yegl dungwa, \q1 “Na ene kangin angrima \q1 wagle meglmara dipene ende \q1 tenaglka te ye kamambuno \q1 dinamnedi makaisi moraglmara \q1 suna igle na ene kangin mina \q1 giglange dindre dembinsi \q1 mitna imbo ende tenaglka.”\x + \xo 2:12 \xt Buk Song 22:22\x* \m \v 13 Ye ka kor dagl yegl dungwa, \q1 “Ana God sragl ta eragle \q1 dungwa i kaima erambuka pre \q1 na sugl kan moglka.” \m Te kanno, \q1 “God nangiglma wagle \q1 na narkura i bogl akiye mounga.”\f + \fr 2:13 \ft Yesus kamo i Aisaia 8:17-18 mina ungwa. Yomba Hibru pepa muno boglkwa i Yesus eremogl yagl ambu tau meglmere kuno moglmedi ombuno dungwa mereyegl, i ye angiglma ya nangiglma meglkwa. Yomba tau God taragl erambedi sugl kanmeglko te Yesus ama sugl kanmoglkwa.\f* \s1 Yesus, nono akeple dina pre yomba nangino yungwa \p \v 14 Ana Yesus gak we dungwa i yagl ambu nangino ya bormai pango erme mounga ipre dungwa. Te Yesus erme ama wu yomba mounere kuno yegl mogltre te geglkwa mambuno i mina ana geglkwa yombuglo Satan ake moglkwa i Yesus ere kinde orkwa. \v 15 Ana yomba prapra makandle meglkwa, ye geglkwa mambuno ipre kundugl geglkwa i orko kane mereyegl pai meglkwa, ba Yesus undre kane i poko endungwa. \v 16 Na ka kaima ene diteinga, Yesus kongun prapra orkwa i angelo ta akeple dina pre ta erekrukwa. Tamanga, ba ye orkwa i Abraham gawama akeple dina pre orkwa. \v 17 Ana taragl yegl kanekane erambuka i mina ye angiglma wagle meglmere yegl kaima kuno ere morambuka. Yegl ere yene pris kande mogl yomba mitno gogl tendre, te God kamo prapra duglo bogl kongunmo orko ana God eremogl yomba prapra tandaglmeno koko ende tongwa. \v 18 Baglnu kanekane ye mina plau ditongo ye giu goglkwa. Yeglpre yomba ta baglnu kanekane plau ditenan ana ye akepledi tenambuka. \c 3 \s1 Yesus kangiye kande kaima pai mitna ende Moses kangiye engre tongwa \p \v 1 Angrima holi wagle, God heven suna mogltre ene ama agle diyungwa. Ene Yesus pre poglodi pir kuno eraglkwa, i ye aposel mogltre te pris kande moglkwa i nono pirngi dindre kangiye dinongugl endumga. \v 2 God kongun ta Yesus erambedi tongwa i prapra ere kondungwa. Ana okuna Moses eremogl God dumere ere God yombamo mina ye God yungumo mereyegl meglko, ye God kamo prapra dumere yeglkra Yesus ama orkwa. \v 3 Ana yomba ta yungu keingwa yagle i kangiye kande pai mitna ende yungumo yoko i tenambuka. Te kuno yegl keunde, Yesus kangiye kande pai mitna ende Moses tongwa. \v 4 Ipre yungu prapra yongwa i yomba suwarata keinambuka, ba God keingwa yagle moglkwa ye taragl prapra beke yongwa. \v 5 God kongunmo yomba Moses mogltre, ana God kamo dumere ere ana God yungumo mundu yene kongun orkwa. Te God okuwo ka ta dipene endinambuka ipre Moses kamo dungwa. \v 6 Ana Yesus Krais God wam moglkwa pre yomba prapra God yungumo mereyegl meglkwa i sutno morambuka. Te nono ka ake giglendi norambedi pre sugl kan moun. Ana nono God yungunmo mounga. \s1 God kamo sendingwa yomba wakai ta moglkrikwa \p \v 7 Yeglpre, Holi Spirit ka ta dungwa i: \q1 “Erme ene ye nungo embriye pirimbi, \q1 \v 8 ana ene nomane gigle \q1 dikriko, te okuna ene kowano \q1 awano wagle God dumere \q1 erekriko, te makan waule na \q1 ta erimbo ene kanamedi pre erikura. \q1 \v 9 Igle ene kowano awano \q1 wagle na ta erimbo \q1 kanamnedi pre kanekane \q1 erikwa, ana buglayungu 40 \q1 na sragl taragl erika i ye kaningwa. \q1 \v 10 Ana mambuno yegl mina \q1 na dena kumburo yomba epigl \q1 i tendre, dinga, ‘Ye nomano \q1 na narekre ende pere pindre, \q1 te na konbauna i ye kanpogl \q1 sikrikwa. Te na kana pamere erekrikwa.’ \q1 \v 11 Ana na dena kumbruko \q1 ka giglendi yegl dipandiglka, \q1 ‘Yombamo i ta ende suna \q1 undre mogl argan ere pikraglkwa.’”\x + \xo 3:11 \xt Buk Song 95:7-11\x* \p \v 12 Na angrima wagle, ene kanpogl siyo, ene meglmara suna igle yomba tau nomano kinde panan ya te pirngi dikraglkwa, God kor aimande nem moglmara i ye mokono tenaglkwa. \v 13 Ba ande enge suwara suwarandi ene erme we dingwa. Yeglpre engenge ene suwara suwarandi kamambuno di angro ambaro ta akegiglendi tenaglkwa. Aglau eran tandaglme mambuno i angro ambaro ta bakagl tendre deno munduno sigegl dite dinambiwo. \v 14 Nono okuna kamambuno punga enge, Krais bogl giglendi bengane yomgra, komnaiye oun ere yegl keme ere mogl omun engeno dundinambuka. \v 15 Kamambuno pepa mina yegl muno beglko pangwa i: \q1 “Ene erme God ye nungo \q1 embriye pirimbi ana ene \q1 nomane akegigle dikriyo, \q1 okuna ene kowano awano \q1 God dumere erekre kamo sendingwa.”\f + \fr 3:15 \ft Buk Song 95:7,8\f* \p \v 16 Okuna yomba iramere God ka dungo nungo embriye pirkwa ba dumere erekre kamo sendune? Yombamo i okuna Moses eremogl Isip kamun auro yend menda pikrutuno? \v 17 Ana yomba ira mere God buglayungu 40 dem kumbro tome dine? Ana tandaglme erikwa yomba God dem kumbro tongo ye makan waule yangesi geglkwa. \v 18 Yomba ira pre God ka gidi dindre na mogl ir singwa dumo ta ye ende suna ukraglme dume? Ye kamo sendingura yomba pre dungwa. \v 19 Yeglpre nono pirkan ounga ye ende suna enamunedi erikwa ba manga, sraglpre ye pirngi dingwa paikrukwa. \c 4 \s1 Sabat enge God yombamo wakan moraglkwa \p \v 1 Yeglpre God angai dumo ta suna pindre wakan moraglme dungwa ka dipandiglmo ikra andigl giglendi pangwa, ipre nono kundugl gogltre, sugl wakai mogl yange sikre ana dumo igle suna enamga. \v 2 Te nono ama kamambuno wakai dipene ende noriko punga, i okuna ye kamambuno digo pirmere yeglkra. Ba ye ka digo pirkwa i akeple dikrukwa. Sraglpre, ye ka i pirkwa ba pirtre ye pirngi dikrukwa. \v 3 Ana nono ta pirngi dinamga yomba ende wakan meglkwa dumomo suna enamga pre God ka yegl dungwa, \q1 “Na dena kumbruko \q1 ka giglendi dipandigl ende \q1 pandiglkra i ‘ye na wakan \q1 moglmara dumo i ta ukraglkwa.’”\x + \xo 4:3 \xt Buk Song 95:11\x* \m Ba dumo makan ere yongwa enge kongun kanekane pra orkwa dundungwa.\f + \fr 4:3 \ft Israel yomba Isip kondingwa enge, God eremogl Moses ya Josua ye yomba auro yend Kenan enambredi prukwa, ana kamun i ye wakan moraglkwa. Ba yomba Hibru pepa muno boglkwa, i ye God makan bange ta wakan moraglkwa tomedi pepa boglkwa, i heven, i wakan moraglkwa dumomo kaima ye kanwinge eran yomba pirngi dinaglkwa ende dumo suna igle enaglkwa.\f* \v 4 Ana ipre ka mambuno pepa mina ande enge 7 pre muno yegl beglko pangwa i God sragl prapra ere yei kondo ana enge 7 mina wakan moglkwa.\x + \xo 4:4 \xt Stat 2:2\x* \v 5 Ana ka tau okuna kana dumere i kra aglkekor dungwa, na moglmara igle ye ta wimbi no bogl wakan moglkramga. \p \v 6 Te wakan meglkwa dumo ikra yei pai moglkwa pre, yomba tau ende suna enaglkwa, te yomba tau kamambuno wakai dipene ende teingo okuna mambuno ere pirtre ana ende suna pikrikwa, sraglpre, ye ka i pirkwa ba duglo boglkrikwa. \v 7 Ipre God enge kor ta bagl panduglkwa engemo i kangiye, “Erme”. Te buglayungu okuna imbo Devit mina ka tau mere ditongwa: \q1 “Erme ye nungo embriye \q1 pirmbi, ana nomano mina sigigle dikriyo.” \m \v 8 Josua eremogl yomba auro yendpi makan i God ka giglendi tongwa ba ye wakan moglkrikwa. Ana okuwo God wakan pere ta pre dungwa. \v 9 Ana God yombamo ombugl wakan moraglkwa engemo i yoko yei pangwa. \v 10 Ana yomba ta God wakan moglmara angaimo enambuka i yene kongunmo kindekondo pindre wakan morambuka, te God yene okuna kongunmo ere kondo ana okuwo wakan moglkwa. \v 11 Yeglpre nono wakan meglkwa angai enamunedi pre kongun yombuglo kaima eramga. Yegl oun yomba God kamo sendindre mambuno kinde ombuno dingwa yegl mina ene erimbi yomba ta yange sikraglimiwo. \p \v 12 God kamo kor-mogl ana kongun yombuglo orkwa. I bainat tau nomara ya gon mina akiye nongwa i engre atne endungwa. Ana dikumba prakmo i sungo ende yomba mina suna pindre ana kuiyano ya spiritno yumbu sungwa, te yomburo goglko ya yomburo memine mina suna pindre poglsi perepere endungwa, ana nomano ya taragl kanekane ta eramnedi poglodi punga i prapra yumbu sikondungwa. \v 13 Ana God ongumuglo mina taragl prapra ereyongwa i teke ta paikraglkwa, taragl prapra i tu poko ende ye ongumuglo mina nongugl yongwa. Te yomba nono mambuno kanekane ounga i okuwo ye dipogl norambuka ana nono di ikine endinamga. \s1 Yesus ye pris kande kaima mogl mitna endungwa \p \v 14 Ana ye nono prisno kande kaima mogltre ende heven suna ongwa. Yesus, God Wam kaima moglkwa pre nono ye wedi pirngi dumga kamo ana akegiglendi moramga. \v 15 Nono prisno kande moglkwa i nono tandaglme mina yange sumun, ana ye nono ta kinde kondokrambuka, taman, nono mitno gorambuka. Sraglpre, ye tandaglme kanekane mina yange sinambedi pre bagl nusingwa ba ye tandaglme ta erekrukwa. \v 16 Yeglpre God nono wakai kangwa yaglmo ye sia kingmo mina suna enamga i kundugl goglkre enamga. Ana igle nono wakaimo ya wakai kangwa mambuno i nono inamunedi piramga enge ana nono wakaimo akepledi norambuka. \c 5 \s1 Yesus yene pris kande moglkwa pre yomba prapra ikine endinambuka \p \v 1 Ana yombamo meglmara suna i pris kande suwara suwarandi God yene pinde igo ana ye yomba pre konguno ere akeple dindre te tandaglmeno koko endinaglkwa pre ofa ya kombuglange gaglkwa. \v 2 Prismo kande i God kongun kiendi pamere ere yomba kamambuno ta kiure konbauna yomara pikrikwa i akeple ditongwa. Ye yene ama tandaglme orkwa yagle. \v 3 Yegl orko yene tandaglmeno pre kombuglange gagl tendre, te okuwo ye yombamo tandaglmeno pre garambuka. \p \v 4 Yomba yene ta na pris kande mole dikrambuka, ba God okuna Aron pinde yungo pris kande moglkwa ana kuno yegl keme God yomba ta pinde inambuka i keunde pris kande morambuka. \v 5 Kuno yeglmere Yesus yene ta kangiye kande indre na pris kande ta moragle dikrukwa. Ba God yegl ditongwa, \q1 “Ene na Wana motnga te \q1 erme na ene Nen moglkwa.”\x + \xo 5:5 \xt Buk Song 2:7\x* \m \v 6 Ana God ombugl ka ta ama yegl dungwa, \q1 “Ene pris aimande kamun \q1 moratnga, i Melkisedek pris \q1 moglmere kuno yegl moratnga.”\x + \xo 5:6 \xt Buk Song 110:4\x* \p \v 7 Ana Yesus makandle kor wanmoglkwa enge i ye kamange ere kaglkane indre kai ere ana yana di God tongwa, te i ye gorambuka enge i Yaglkande God akeple dinarambedi pre yegl orkwa. Sraglpre Yesus mambuno wakai ormara ipre God pir tongwa.\f + \fr 5:7 \ft Yesus Gaten Gesemani mogltre kamange ere God tongwa i ye mina yumbun pana orkwa i yeglke endinambedi orkwa. Matyu 26:36-46 te Mak 14:32-42 ya Luk 22:39-46 i kanamga. Ana epigl i mina yegl dungwa. Ye kamange orko God prukwa. Kaima. God kanwinge orko Yesus goglkwa ba God kanwinge orko Yesus geglkwa mem i ye ta ikrukwa. Tamanga. God eremogl ye maugl mina pai moglmara ikor ende ana kangiye kande kaima tendre orko ye wu pris kande moglkwa. Aposel 2:24 ya Hibru 2:9 ya Filipai 2:6-11 i kanamga.\f* \v 8 Ba ye God Wam moglkwa pre Nem kamo beke pirtre ana dumere ere yumbun yungwa i ka woina erikwa mambuno i pir pogl sungwa. \v 9 Ana ye yegl orkwa ipre aglaumo ta paikruko wakai moglkwa. Yomba ye kamo pinande eraglkwa prapra kor aimande meglkwa ere-inaglkwa i ye mambuno kaima moglkwa pre tenambuka. \v 10 God ye pre dipanduglkwa, pris kande ta mogltre Melkisedek pris kongun ormere yegl erambe dungwa. \s1 Ene gak kuglambu mereyegl moglkraglmiwo \p \v 11 No ka i merkinde pangwa dinamun, ba no yegl pamiwo dipogl sinamga mere manga, sraglpre, no ka dinamga i ene tambre ta beke ikraglkwa pangwa. \v 12 I kaima, enge olto no ene ka bekete umga i ene ka beke teingwa yomba moraglkwa kuno orkwa ba ene bitno pai kuno erekrukwa, ipre yomba tau undre God kamo komuno mambuno bogl beke tomnere yeglkra aglke kordagl ene beke tenaglkwa, ipre ene mano amo nuglo ninaglkwa yeglmere kuno orkwa te kaiya mokna gigle dungwa ninaglkwa kuno erekrukwa. \v 13 Yomba ta am ne pai moglkwa i ye gak kuglambu mogl pangwa pre du-yene pangwa mo kinde pangwa i ye ta pirkanpogl sikrukwa. \v 14 Ba kaiya mokna gigle dungwa i yagl ambu dinbi ninaglkwa kuno orkwa. Ye mambuno kinde pangwa ya te wakai pangwa i ye beke kan-kondingwa pre nomano pai pogl sungwa. \c 6 \s1 Nono giglendi mogl God wakai ere norambuka pre sugl kan moramga \p \v 1 Yeglpre nono komnaiye Yesus pre kamambuno beke noriko punga ikra keunde dikre ana nono ende ye mina suna pindre, ana yake wu yagl ambu dimbigl enamga. Geglkwa mambuno yeglpre nono nomano yake tenaglkwa kamambuno i mere dikre, te goraglkwa pre dikre te God wedi pirngi dinaglkwa ya, \v 2 te baptais sraglmere eraglkwa\f + \fr 6:2 \ft Yomba tau yegl prikwa, Pol Kristen baptais pre ta dikrukwa. Ba ye dungwa i nigl pai God ongumuglo mina wu wakai enaglkwa, i Juda yomba mambuno yegl duglo beglkwa.\f* ya te onguno yomba mina sraglmere tembe yenaglkwa ya te geglkwa andigl ende ukor enaglkwa ya te okuwo geglkwa ya kor-moraglkwa kot mina yumbu sinambuka i giugl aimande inaglkwa kamo i ningadi dikramga, ipre nono yagl ambu dinbi ka beke teingwa pirmere yegl piramga. \v 3 God sragl kanekane eriyo dinan i pra ye dumere yegl eramga. \p \v 4 Yomba ta God ambuglangemo i-kondindre te heven taragl wakai ungwa ya te Holi Spirit ingwa i ye duwo ere kan kondingwa. \v 5 Ana yombamo i God kamo wakai i pirkan orkwa. Okuwo God yombuglomo sraglmere kongun ere wu pene enambuka i ye pirkan orkwa \v 6 Ana yombamo i yange sindre God mokono teimbi, akeple dimbi ye nomano yakete ende ikine unaglkwa, kuno erekrukwa, sraglpre, ye mambuno kinde erimara i mina God Wam kor dagl endi-prak mina singwa, i ana yomba prapra kandre ye nangiye ka-sinaglkwa pre yegl orkwa. \p \v 7 Ana kamun sungwa enge makan ake tomungo ana kaiya mokna wakai bogl mongo mere koglkwa, ana ereyaglkwa yomba kaiya moknamo sindre ana God wakai ere norme dingwa. \v 8 Ba makan i mina kewan ya te kugl kinde boran ana igle mangagl pangwa pre makan i kinde yongwa, ipre makanmo i okuwo donga mina detenge erambuka. \p \v 9 Yeinomga wagle, no ka giglendi yegl ene dite kondumga. Ba na pirkan erika taragl wakai ene mina kau sungwa ikra God ene akeple dindre ere-inan wakai moraglkwa. \v 10 God yomba kinde ta moglkrukwa, ene ye yombama wakai kandre ana akeple ditengwa mambuno i ombuno dungo God kangwa, te erme akeple dite pai meglkwa ipre ene kongun erikwa i God ta kinde kondokrambuka. \v 11 No punga ene prapra kongun yombuglo ere ama eremogl embi enge dundinambuka, ene pirngi dingwa i ake gidi meglmbi ana wu yoko pikrambuka yegl eran engemo i plau dinambuka i mongomo inaglkwa ipre no wakai punga. \v 12 No ene yombutno dokinaglmedi ta pirkunga, ba ene pirngi dingwa yomba mambunono erimere kuno yegl ere te kiendi mogl ana God okuna taragl ta inaglme dipanduglkwa ikra inaglkwa. \s1 God ka ta dipanduglkwa i nono i pirngi kaima dinamga \p \v 13 Okuna God ka yegl dipandigl Abraham tongwa enge i ana yomba ta mogl-mitna ende God engran ana yombamo i kangiye mina God ka gidi dinambuka manga. Ana yene kangiye mina ka kaima gidi dungwa. \v 14 Te God ka yegl dungura, “Na mambuno wakai kaima eretendre te erimbo ene gawanma wu merkinde kaima enaglkwa.”\x + \xo 6:14 \xt Stat 22:17\x* \v 15 Ana Abraham kiendi mogl sugl wakai ere kanmoglko ana God ka dipandigltre taragl tenagle dungwa taraglmo ikra tongo yungwa. \p \v 16 Yomba ta ka kaima di kamo si gidi dinagledi piran ana yomba kande ta mogl ye engrukwa i kangiye dagltre, ka kaima we dinan ana ye kamo gigle dungwa pre yomba ye kamo engre atne endinamnedi erikwa i kuno erekrukwa. \v 17 God okuna ye yomba akeple dina pre ka giglendi dipanduglkwa ikra ye ombuno kaima di i-nongugl ende noragledi orkwa i yegl, ye ka dungwa i nomane suwo suwo yei kondokrambukra. Ye kamo sigigle dina pre ka kaima we dungwa. \v 18 Yegl pre erme ka suwo pangwa, i ka di giglendi panduglkwa i ya te ka kaima we dungwa, ye ka suwo i ta kondokrambuka, ipre nomano giglendi pangwa ana nono mukundi ye moglmara pi, God taragl noragle dungwa ipre nomane sigigle dindre sugl moramga. \v 19 God ka wakai dinoro sugl molo dungwa i anka wakai gigle dungwa mere yegl nono kuiyano akegi dungo mounga. Ana ankamo i ende God yungumo mina gagl alap kogl getndigo kula akete mawagl pamara i suna ongwa. \v 20 Ana Yesus okuna kana kula igle ende suna ongwa i nono akeple dina pre ongwa.\f + \fr 6:20 \ft Buglayungu yomere yomere enge suwarata, Israel yomba prisno kande kongunmo kande suwarata pangwa. Ye ofa erikwa bormai i yend “rum tambu tru” pindre tandaglme koko endina pre orkwa. God yene yungumo i kula sunakra ye yene mole dungwa. Wok Pris 6 ya Hibru 9:1-7 ongwa i kanamga. Kaima erme Yesus wu pris kande moglkwa. Te God yungumo heven yongwa imbo ye kongun ere yagl ambu tandaglmeno koko ende kondungwa. Hibru 2:17 te 4:14 te 8:2 igle kanamga.\f* Sraglpre, ye ende suna pi pris ana Melkisedek pris moglmere yegl mogltre te ye pris kande aimande aimande moglkwa. \c 7 \s1 Melkisedek pris kongun orkwa \p \v 1 Ana Melkisedek i Salem kamun king mogl ana God Mitna imbo kaima prismo moglkwa. Ana Abraham eremogl king wagle bogl kunda bogl tendre sigogl kondo ende ikine ungo ana konbo bange Melkisedek bogl tengigl yembriko ana ye ere wakai ere Abraham tongwa. \v 2 Ana Abraham taragl kanekane kunda mina yungwa i yumbusi 10 ende ana 10 mina i suwarandi Melkisedek tongwa. Ana Melkisedek kangiye komuno mambuno i yegl, “Mambuno du-yene orkwa king te dumo kande Salem kingno moglkwa.” Ana kangiye i mambuno yegl, “Deno munduno bipok dungwa kingno.” \v 3 Ana Melkisedek ye nem ya mam ya kowamo awamo te ye kugl yeingwa enge ya te gorambuka engemo i ta pepa mina beglko paikrukwa. Ye God Wam mereyegl mogltre ana pris aimande aimande moglkwa.\f + \fr 7:3 \ft Ka Melkisedek iwe, “Nem mam ta moglkiurka” mambunomo yegl: Kamambuno pepa mina nem ya mam miure dikrukwa te mam aunake enge kugl yongwa i ta paikrukwa te aunake enge goglkwa i ta paikrukwa. Yegl orko pre yomba ta Hibru mina pepa muno boglkwa i ye yegl dungwa. Melkisedek i ye Yesus mereyegl pris aimande aimande moglkwa.\f* \p \v 4 Melkisedek sraglmere kande moglkwa i ene piryo, ana nono yagl awano Abraham yomba prapra kanpogl singwa, te ye kunda yombuglo ere taragl prapra yungwa i yumbusi ana 10 mina i suwarandi Melkisedek tongwa. \v 5 Ana Levai yomba nangro meglkwa i pris kongun ere lo pamere ere Israel yomba ditembi taragl ake-neingwa i 10 mina suwarata Levai yomba tenaglkwa, te yombamo Levai i ama Abraham gawamo meglkwa. \v 6 Levai wagle yungu ombuno meglmara igle Melkisedek ye epitno ta moglkrukwa. Ba Abraham taragl yungwa i yumbusi 10 mina suwarata Melkisedek tongo ana ye ere wakai ere Abraham tongwa. Ana okuna God taragl wakai Abraham tenagle dipanduglmara pre Melkisedek blesing tongwa. \v 7 Nono pirkan ounga, yomba ta ere wakai ere tongwa yagle i kande mogl-mitna endugo te ere ingwa yagle i atne kra moglkwa. \v 8 Kamambuno pepa mina yegl dungwa, Levai yomba eremogl Israel yomba taragl ake-neingwa 10 mina suwarandi ingwa ikra goraglkwa ba Melkisedek eremogl Abraham taragl 10 mina suwarandi yungwa, ita goglkrambuka ba ka dungwa ye kor-moglkwa. \v 9 Nono ka yegl dinamga, Levai ye Levai yomba i yagl awano, ye yene taragl ake-nongwa i 10 mina suwarata Melkisedek tongwa. \v 10 Sraglpre, Melkisedek ya Abraham okuna tengigl yembrika enge ana Levai yumbo suna imbo Abraham nangiye mina paimoglkwa. \s1 Yesus pris kande mogl-mitna ende pris okuna meglkwa i engre tongwa \p \v 11 Levai yungu ombuno i keunde pris kongun erimara i Israel yomba God lomo tongo ingwa. Ba Levai yomba pris kongun erikwa i yomba akeple dinan uwakai enaglkwa pama, ana sraglpre God eremogl pris kor ta i-nongugl endume? Ye Melkisedek pris moglmere yegl moglkwa, ba Aron moglmere yegl ta moglkrukwa. \v 12 Pris kor kongun mambuno bogl eran ana pris tau kongun kinde kondimbi te lo mina ama lo kor plau dinambuka. \v 13 Ye yombamo i yungu ombuno pereta, te yungumo ombuno i mina okuna God yungumo holi alta mina pris mereyegl kongun kaima ta erekrikwa. \v 14 I nono pirkan ounga, Yaglkandeno Yesus eremogl Juda yungu ombuno mina wu pene ounga, ana Moses okuna yungu ombunomo i pris kongun eraglkwa kamo ita dipandiglkrukwa. \v 15 Nono kamga pris kor i Melkisedek moglmere yegl kuno moglkwa. Nono kaima kanpogl sinamga. Ye Levai mina epitno pris meglkwa yeglmere ta moglkrukwa. \v 16 Ye pris morambedi pinde ingwa i makan yomba lono pango pinde imere yegl ta manga. Ba kor aimande moglkwa yombuglomo i mina Yesus pris morambuka pre pinde ingwa. \v 17 Ana kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: \q1 “Ene suwara pris aimande \q1 yene moratnga. Melkisedek \q1 pris moglmere kuno yeglmere moratnga.”\x + \xo 7:17 \xt Buk Song 110:4\x* \p \v 18 Okuna lo pangwa i yombuglomo paikrukwa pre, imenda endingwa, sraglpre, nono ta akepledi norokrambuka. \v 19 Moses lomo keunde eran sragl i prapra ta wu wakai kaima pikraglkwa. Ana okuwo sragl wakai inamga i God konbauna kor ta yauro yomara i wakai kaima yei lo engre atne endungwa ana konbauna i mina nono ende God moglmara mangigl enamga. \p \v 20 Yesus pris morambedi God pinde yungwa i yoko ta pinde ikrukwa: Ka di gigle dindre pinde yungwa te okuna pris meglkwa i yomba suwarata ka di gigle dungo pris ta moglkrikwa. \v 21 Ba Yesus pris morambuka enge, God ka yegl di giglendi tongwa: \q1 “Yaglkande okuwo nomane \q1 suwo ta yeikrambuka. Ipre \q1 ‘Ene pris aimande kamun moratnga.’”\x + \xo 7:21 \xt Buk Song 110:4\x* \m \v 22 Ka giglendi ipre nono pirkan ounga. Yesus kontrak kor orkwa i wakai kaima pai mitna ende kontrak okuna i engrukwa. \p \v 23 Okuna pris merkinde mogl kongun erikwa ba ye geglkwa pre pris kongun i aimande ta eremogl pikrikwa. \v 24 Ba Yesus kor aimande moglkwa pre pris kongun orkwa i aimande kamun ere morambuka. Ana okuwo yomba ta dumomo ikraglkwa. \v 25 Yeglpre Yesus kangiye mina yomba ende God moglmara unaglkwa ye pra engenge ere-inambuka kuno orkwa. Sraglpre, ye kor aimande mogltre ana God yomba akeple dinambedi pre kamange eretongwa. \p \v 26 Yesus nono prisno kande mogltre akepledi norkwa. Ye holi mogltre, tandaglme ta paikruko te mambuno wakai ere tandaglme yomba meglmara mogl eglke endungo ana God eremogl Yesus yend heven suna ongwa. \v 27 Okuna pris kande wagle konguno pangwa pre ye engenge ofa erikwa. Komnaiye kana yene tandaglmeno dundinambuka i pre ofa erikwa, te okuwo yomba prapra tandaglmeno kokonambedi pre ofa ere God tengwa. Ba Yesus erimere yegl erekrukwa, ye enge suwarata kor-moglmere mundu God ofa tongwa. \v 28 Lo mina pris kande moraglmedi pinde ingwa i yombutno ta paikrukwa. Ba lo pai okuna endungo, ana okuwo God ka giglendi dungwa ikra ye Wam pinde igo pris kande wakai kaima aimande yene morambuka. \c 8 \s1 Yesus nono prisno kande moglkwa \p \v 1 No erme ka mem ta i pandigl dumga i yegl: No erme prisno kande ta moglkwa, ye heven suna God ongo wokra mogl te amedungwa king boglmo i mina amedi moglkwa. \v 2 Ye pris kande mogl God holi yungumo kaima mina suna igle, kongun orkwa yungumo i yomba ta kei yeikrukwa, tamanga, Yaglkande yene kei yongwa. \p \v 3 Pris kande wagle prapra kongun eraglkwa, ofa ertre te kombuglange gagl God tenaglkwa, te pris kande Yesus ama sragl ta iyu God ofa tenambuka. \v 4 Yesus makandle moglma dagl ye pris kongun ta erekruko, sraglpre, yomba pris kongun okuna ere meglkwa i lo dumere ere ofa ya kombuglange gagl God te meglkwa. \v 5 Ana pris kongun erikwa i heven kaima yomere pre makandle wolyei erikwa. Moses sel yungu keinagledi orko ana God ka giglendi ditongwa, “Pro, ene sragl prapra ta eratnga i kamun muglo iro ombuno digo kanmere ikra ero.”\f + \fr 8:5 \ft Ka Teke Pangwa 25:40\f* \v 6 Ba Yesus erme pris kongun orkwa i pai mitna ende ye erikwa i engre tongwa, ana yeglmere ye kontrakmo i mina sunawom moglkwa, i pai mitna ende Moses kontrakmo i engre tongwa igle mina God ka giglendi dipanduglmara i mina kontrakmo i sunawom panambuka, kamo i pai mitna ende okuna ka i engre tongwa. \s1 Kontrak kor pai mitna ende okuna kontrak tongwa \p \v 7 Kontrak okuna pangwa i ta aglaumo ta paikruma, ana kontrak okuwo i sraglpre erambu. \v 8 Ba God kangwa yomba aglauno pangwa pre ana yegl dungwa: \q1 “Na kontrak kor ta \q1 Israel yunguno ombuno mina \q1 ya te Juda yungu ombuno \q1 mina eraglka engemo magl \q1 umedi Yaglkande dipene endungwa. \q1 \v 9 Na kontrak kor eraglka i \q1 okuna neno kowano Isip imbo \q1 kane paimeglko na kontrak \q1 ere, enge igle ye auro yend \q1 menda wimere yeglkra \q1 tamanambuka. Sraglpre, \q1 na kontrak ye mina pangwa i \q1 ye ake gigle kaima di \q1 moglkrikwa, ipre na ye kondo ende eglke einga. \q1 \v 10 Yaglkande yegl dungwa, \q1 Enge ta unan na kontrak kor \q1 ta eraglka i Israel yungu \q1 ombuno mina eraglka, ana na \q1 lona i ye nomano mina ya te \q1 deno munduno mina pepa \q1 muno bogl pandraglka, te na \q1 ye Godno moglmbo ana ye na yombanma moraglkwa. \q1 \v 11 Ana yomba ta yene \q1 yombama ya yene angiglma \q1 wagle wakane beke tendre, \q1 Yaglkande kamo pirkan eriyo \q1 ta dikrambuka, sraglpre, \q1 yomba kembra mina mambuno \q1 bogl yei endpi yomba kande \q1 mina ongwa. Ye prapra na pirkan eraglkwa. \q1 \v 12 Ana na ye mitno gogl \q1 tandaglmeno prapra koko \q1 ende tendre i aimande ta pir moglkraglka.”\x + \xo 8:12 \xt Jeremaia 31:31-34\x* \p \v 13 God kontrak kor we dungwa. Ana ye ka dumara i kontrak komuno ikra wu goglo pi kondungwa, ana taragl prapra goglo ongwa, i wu kinde ongwa pre, enge kurita paimogl dundinambuka. \c 9 \s1 Pris kande okuna meglkwa i bugla-kambu bormaino indre kombuglange gaglkwa \p \v 1 Ana okuna kontrak i sraglmere ere God dembiye karaugl ere tenaglkwa i lo pangwa te makandle yomba ama God dembiye karaugl ere tenaglmedi kamambuno yungu kei yeingwa. \v 2 Ana sel yungu ta keingwa, yungumo i kula gumamugl ken-lam endingo yongo te kaiya mokna tembe yeingwa bogl ya bret God ongumuglo mina yongwa i akiye igle yeingwa ana Kulamo i angai Holi we dingwa. \v 3 Ana suna gagl alap olto ta kogl getndingwa Kula kiulekra i angai Holi Kaima Yene we dingwa. \v 4 Ana alta ta gol mina bekingwa igle yongwa i endi inge demine orkwa gagl gagl erikwa, te bokis kontrak mina gol tembe mundu sidangingwa. Ana bokis kontrakmo i mina suna sin ta gol mina bekingwa yongo i ana bret-mana\f + \fr 9:4 \ft Mana i bret Israel yomba dumo waule eingo God tongo neingwa. Kisim Bek numa 16 ya Buk Song 78:24 igle kanamga.\f* suna moglkwa, te Aron buglo muglmbomo dreboglkwa i ya te kombuglo mina God lomo 10 boglkwa ikra prapra suna igle yengwa. \v 5 Te bokis kontrak mina tembe i angelo suwo ekin ambuglange sungwa gagl kuiyano si yokungo amedi miurka, ye koiyeno pigladi tandaglme koko endingwa dumo igle yembrika. Ba taraglmo i prapra no erme ta di inde pikramga. \p \v 6 Ana taragl prapra akekun ere yeikondigo, pris wagle ye engenge endpi sel yungu kula nongagle mogl konguno erikwa. \v 7 Ba pris kande keunde buglayungu yomere yomere enge suwarandi ende sel yungu kula kiulekra suna ongwa, ana ye ongwa enge i yoko ta pikrukwa, ye sipsip bormaimo indre pi ofa ere God tongwa, ye yene pre ere te yomba tandaglmeno ye pirkan erekre erikwa i ombugl akiye pre ofa ere tongwa. \v 8 Mambuno i mina Holi Spirit yegl ombuno dinorkwa, sel yungu okuna yei pangwa, enge i mina nono konbauna endpi angai Holi Kaima Yene mina enamga i sigetdi pangwa.\f + \fr 9:8 \ft Grik kanno mina ka i mongomo ta wu pene pikrukwa.\f* \v 9 Ana yegl eran taragl erme wu pangwa ipre aine simbogl ombuno dungwa. Ana mambuno i mina ofa ya sipsip si kombuglange gagl God teingwa yomba i tandaglmeno ta koko endungo nomano ta undikrukwa. \v 10 Ana okuna lo nangino tembe pre pangwa, i yomba kaiya mokna ya nigl sraglmere ninaglkwa i ya te mambuno kanekane yagl ambu nangino menda deglmbi tokai ere wu wakai enaglkwa ipre pangwa, ye lo dumere yegl ere mogl eimbi ana God konbauna kor i yauro tenambuka. \s1 Yesus Krais yene bormaimo wakai i God ofa tongwa \p \v 11 Ba Yesus Krais taragl wakai plau dungwa i mina ye pris kande moglkwa. Ana Yesus ende sel yungu wakai kaima mina suna ongwa i yombuglo pond pai okuna ikra engre tongwa. Te sel yungumo i yomba onguno mina keikrikwa, te makan taragl ta manga. \v 12 Ana Yesus eremogl bugla-kau ya bugla-meme bormaino ta indre ende suna kiule Kula Holi Kaima Yene i ta pikrukwa. Ba enge suwara kaima ta Yesus yene bormaimo mina ofa ere ende suna Kula Holi Kaima Yene pindre ana yomba prapra topo ere aimande aimande kamun ikine endungwa. \v 13 Ana bugla-kau kumugl ya te bugla-meme bormaino indre ya te bugla-kau ambai sigagl tenge erikwa i yungum indre, ana siple plendi tandaglme erikwa yomba meglmara endingo nangino mina baigo ana tandaglmeno koko endungwa, ye yegl erikwa i wu holi eingo ana nangino tembe wu wakai ongwa. \v 14 Ba Yesus yene bormaimo i okuna ofa erikwa i engre atne endungwa. Sraglpre, Yesus tandaglme ta paikrukwa, ipre kor aimande meglkwa Spirit i yombuglo bogl tongo ana Yesus kor-moglkwa i kondo, ofa ere God tongwa. Ana mambuno kinde kanekane nomano mina poglodi pungo, ana no auro yend guglo kamun enagledi orkwa i mina simbiglki dungwa, yeglpre erme nono God kor aimande moglkwa kongunmo eramga. \p \v 15 Yesus bormaimo mina ere endungo nono God ongumuglo mina wakai mounga. Yeglpre Yesus erme sunawom mogl kontrak kor sigigle dungwa, ipre God yomba aglendi yungwa kor aimande meglkwa inaglkwa pre dipanduglkwa ikra inaglkwa. Ipre Yesus gogltre ana kontrak okuna mina tandaglmeno paimoglkwa i ikra koko ende ana yomba toposi ikine endungwa. \p \v 16 Ana yomba ta goragledi ere pai mogl ka di gigle di yomba ta tendre na taratna i ene prapra yo dindre goran ana ye kamo kaima gigle dungwa, \v 17 te ye kor-mogl panan ka di gigle dungwa ikra yombuglomo paikrukwa. Ba yombamo i goglkwa enge kamo ikra gigle dungwa. \v 18 Ana kuno yegl okuna kana kontrak kamo di giglendi pandiglmara i ana bugla-sipsip ya kau sigeglko bormai toindi endigo ana yegl erimara i ka dingwa i mongo pangwa. \v 19 Komnaiye kana, God kamo mina taragl prapra eriyo dungwa ikra Moses kere di yomba prapra tongwa. Ana okuwo bugla-kau kumugl ya meme bormaimo indre nigl bogl sikuglmagl ende ana sipsip yungo pagl gagl gogl bekingwa i ya endi-isop yongagle mina kanesi pandigl ana bormai simbai indre ana si pleplendi lo pepa ya yomba prapra nangino mina endungwa. \v 20 Ana ye yegl dungwa, “God kontrak ere ene duglo bolo, dungwa ikra bormai magl i mina kontrak sigigle dungwa.”\x + \xo 9:20 \xt Kisim Bek 24:8\x* \v 21 Te Moses ama kuno yegl ere bormai indre, sel yungu ya God dembiye singwa taragl yungugl yongwa i mina bormai si pleplendi bolamugl endungwa. \v 22 Kaima nono pirkan ounga, lo dungo pangwa i bormai mina taragl kanekane erewakai orkwa, te bormai ta toindi menda endekran, ana yomba tandaglmeno God ta koko endekrambuka. \s1 Yesus ofamo i yomba tandaglmeno koko endungwa \p \v 23 Ana makandle sel yungu mina taragl yungugl yongwa i heven imbo yomere ipre simbogl yongwa. Te bugla-kau ya sipsip bormaino mina eriko God ongumuglo mina taragl wu wakai ongwa. Ana taragl kaima heven suna yongwa imbo uwakai enambuka i ofa wakai kaima ta yei ana bugla-kambu mina ofa erikwa i engre atne endinambuka. \v 24 Nono pirkan ounga, makandle sel yungu i yomba onguno pagl kei yeingwa i heven imbo yomere simbogl yongwa, ana Yesus ta ende yungugl pikrukwa. Ye ende heven suna pi nono akeple dina pre God moglmara magl moglkwa. \v 25 Juda wagle prisno kande buglayungu yomere yomere sipsip bormai indre ana ende kula holi kaima yomara eingwa i yene bormaimo tamanga, ba heven imbo Kula Holi Yomara i Yesus yene mundu moglmere enge mere ta bormaimo tekrukwa. Ye enge suwara kaima ta yene bormaimo ofa God tongwa i kuno ere giglendi pangwa. \v 26 Te ye ofa tongwa i enge mere ta tenambuka pama daglma, ana God dumo makan kor ere yongwa enge ikra Yesus mambuno bogl ofa te uma erme ungo. Ba tamanga, ye enge suwarata bormaimo God ofa tongwa i yomba prapra pre kuno orkwa. I enge dundinambuka magl orko ana ye enge suwarata bormaimo tongwa i yomba tandaglmeno koko endungwa. \v 27 Te yomba prapra enge suwarata gogltre ana okuwo God kotmo mina andraglkwa. \v 28 Kuno yegl keme, Yesus bormaimo enge suwara ta ofa ertre, ana yomba prapra tandaglmeno koko endungwa. Ye aglkekor ende ikine unambuka enge, yomba tandaglmeno pre kongun kor ta erekrambuka, ba yomba ta Yesus pre sugl kan meglkwa i keme ere-inambuka. \c 10 \s1 Krais kombuglange enge suwarata gaglkwa i kuno orkwa \p \v 1 Taragl mambuno kaima okuwo wu pene enambuka ipre kuiyamo ana Moses lomo mina pangwa kamga, ba i mongomo kaima tamanga. Mambuno ipre lo dumere ere ana buglayungu yomere yomere kombuglange gagl yomba erewakai ere tengwa i ana ye ende God moglmara magl undre dembiye karaugl ere tenaglkwa kuno erekrukwa. \v 2 Ana yomba eremogl God dembiye karaugl ere temara i ta tandaglmeno koko ende konduma ana tandaglmeno i ta paimoglmedi poglodi pirkre, te kombuglange gaglkwa mambuno i ama dundungo. \v 3 Ba mambuno yegl mina ye tandaglmeno pre poglodi pirtre buglayungu yomere yomere kombuglange gagl God teingwa. \v 4 Sraglpre, bugla-kau kumugl ya meme kumugl bormaino i ta tandaglmeno koko endinambuka kuno erekrukwa. \p \v 5 Yeglpre, Krais ende makandle ungwa enge, ye ka yegl dungwa: \q1 “Kombuglange gagl ofa \q1 erikwa i ene wakai ta pirkitnga, ba ene na nangina akekun erenatnga; \q1 \v 6 te ofa ere gagltenge erikwa \q1 ya tandaglme pre ofa teingwa i ene wakai ta pirkitnga. \q1 \v 7 Ana na ka yegl diga, ‘Na \q1 pre pepa diglmbi mina muno \q1 beglko pangura. Ipre na wu \q1 kondiga God, ene pitnere na era pre winga.’”\x + \xo 10:7 \xt Buk Song 40:6-8\x* \m \v 8 Te komnaiye kana Krais yegl dungwa, “Kombuglange gagl teingwa ya te ofa gagltenge ere teingwa ya tandaglme pre ofa teingwa i ene ta wakai kankre te mundun paikrukwa.” (Ba ye erikwa i lo mina eriyo dimere pre erikwa.) \v 9 Ana ye yegl dungwa, “Na wu kondiga God, ene pitnere na era pre winga.” Ye mambuno okuna erikwa i sidundi kondo ana mambuno kor eraglkwa ipre i-pene endungwa. \v 10 Te God prumere ikra Yesus Krais yene nangiye yomba pre kombuglange enge suwara kaima ta ofa tongo ana nono ere endungo God yombama mogltre holi mounga. \s1 Krais ofamo i tandaglme kaima koko endinambuka kuno orkwa \p \v 11 Pris wagle enge yomere yomere God holi yungumo mogl konguno ere ana kombuglange gaglkwa kombuglangemo i aglke aglke gaglkwa, ba i yomba tandaglmeno ta koko ende tekrukwa. \v 12 Ba Krais tandaglme pre kombuglange enge suwara gagl ofa tongwa i mongomo aimande kongun ere pango ana ye eremogl God moglmara ongo wokra amedi moglkwa, \v 13 te enge ta yenan Krais kundamo ikine i prapra God iyu ye kagle atnekra endinambuka ipre sugl moglkwa. \v 14 Sraglpre ye kombuglange enge suwara gaglmara ikra ere endungo yomba prapra wakai kaima pindre holi aimande kamun meglkwa. \p \v 15 Ana Holi Spirit ama okuna kana kamo ipre yegl dinorkwa: \v 16 Yaglkande ka yegl dungwa, \q1 “Enge ta plau dinambuka \q1 ikine na kontrak kor yomba \q1 mina eraglka, i na lona ye \q1 deno munduno mina suna \q1 endimbo panan te nomano \q1 mina prapra muno bogl endimbo panambuka.”\x + \xo 10:16 \xt Jeremaia 31:33\x* \m \v 17 Te ka tau ama yegl dungwa, \q1 “Yomba tandaglmeno \q1 ya mambuno kinde kanekane \q1 erikwa i na ta poglodi pir moglkraglka.”\x + \xo 10:17 \xt Jeremaia 31:34\x* \m \v 18 Ana yomba tandaglmeno i God koko endungwa pre ana tandaglme pre kombuglange kor aglketa gaglkraglkwa. \s1 Nono Yesus pirngi kaima dindre ana God moglmara ende magl enamga \p \v 19 Ipre, angrima wagle, Yesus bormaimo mina nono kundugl goglkre ana Kula Holi Kaima Yene kiulekra yomara igle ende suna enamga, \v 20 okuna Kula Holi Kaima Yene kiulekra yomara gagl alap keglmara\f + \fr 10:20 \ft “Rum tambu tru” i God ye yene moglkwa angaimo ana okuna imbo pris kande keunde ende kula igle pi God moglmara magl ongwa. Erme Yesus yene kongun orko ana nono ende God moglmara magl enamga kuno orkwa. Ana Yesus nangiye sibagla digo ana ye endi-prak mina goglkwa enge, ana gagl alap kande “rum tambu tru” kogl pandiglkwa i arigla sunawom di wu koglkoglo ongwa. Mak 15:38 kanamga.\f* i mina ende sunakra ongwa i yene nangiye. Mambuno yegl mina Yesus konbo kor ya kor aimande moraglkwa dua yauro ende norkwa, ipre nono prapra ende suna Kula Holi Kaima Yene kiulekra enamga, \v 21 te nono prisno kande ta moglkwa, ye God yombama prapra sugl moglkwa, \v 22 yeglpre, yene bormaimo pilwai si nono mina endungo nono deno munduno wakai yenan te pirngi kaima dindre ana ende God moglmara magl enamga. Ana nono deno munduno deglmbi yongwa ya nomano kinde poglodi punga ya nangino i prapra nigl kumuna wakai mina nigl pandre wu wakai omga. \v 23 Nono God taraglmo wakai inamunedi pirngi dindre ana dinongugl endumga ikra kundugl goglkre akegidi moramga, sraglpre, God taragl eragle dipanduglkwa i kaima erambuka. \v 24 Nono suwara suwarandi yomba pre nomano panan, akepledi tendre, kan wakai yei ana wakai ere tenamga. \v 25 Ana nono angrima wagle bogl makai si-si erikwa i kondokramga, te yomba tau ye ukrikwa mambuno pangwa. Ipre nono angro ambaro ta di ake gigle ditenamga, sraglpre ene pirkan erikwa, Yaglkande Engemo i ende magl ungwa. \p \v 26 Nono ka kaima i beke pir i-kondinamga, ba nono tandaglme aglke kordagl pir yei ere moun, ana tandaglme dundinambuka pre ofa aglketa erambuka ta yeikrukwa. \v 27 Ana God yomba ka tanginambuka enge kande plau dinambuka ya te ye yaglkumbamo endi donga gongokrumara sigarambuka ipre kundugl kande gogl sugl kan moramga. \v 28 Yomba ta Moses lomo sendinan ana yomba suwo mo suwota ka dipir ye kaima orkura we dimbi, ye tandaglme orkwa pre miriye goglkre ana sigoraglkwa. \v 29 Te ene sragl wedi pirme, yomba ta God Wam dikinde yenan ana yombamo i yumbun mere kinde kaima inambuka. Yesus bormaimo kontrak kor ertre ye tandaglme mina ere holi endungwa, yombamo i ye aglke bormai erekinde ere, te God Spiritmo nono mina wakaimo norkwa ikra ama erekinde ere tongwa. \v 30 Yaglkande ka yegl dungwa i nono pirkan ounga, “Yumbun ye tenaglka i na konguna pangwa; te mambuno kinde orkwa i nana topomo i giu tenaglka.”\x + \xo 10:30 \xt Lo 32:35\x* Te ka ta ama yegl, “Yaglkande ka tange yene yombama tenambuka.”\x + \xo 10:30 \xt Lo 32:36; Buk Song 135:14\x* \v 31 Okuwo nono yange God kor aimande moglkwa ongo mina yange sumun ye topo kinde noro ikine endinambuka pangwa ipre kundugl pond kaima goramga. \s1 Nono pirngino mina andigl giglendi moramga \p \v 32 Ene okuna God ambuglangemo ingwa enge ene mogl pai ere winga ikra erme poglodi piryo, ene meglmara yumbun ya giu pond ingwa, ba ene giglendi meglkura. \v 33 Enge tau yomba merkinde meglmara yomba ka guagua di ene nangino dangete giu ere tengwa. Te enge tau yomba yumbun ya giu ingwa ikra bogl ene akeple-pledi wu suwara pi meglkwa. \v 34 Te ene yombano tau sikane yungu endigo ene kane paingwa yomba i pre mitno gogl ana akeple ditengwa. Te yomba ene taragl ake-neingwa i si wausi igo, ene gunyei ye inaglmedi pre kanwinge ere meglkwa, sraglpre, ene yegl pirkan erikwa ya taratno wakai aimande aimande inaglkwa ikra yei pangwa ipre yegl erikwa. \p \v 35 Yeglpre ene Yaglkande wedi pir ake gigle dingwa i kinde kondokriyo, sraglpre, ene pir giglendi moraglmara igle ene okuwo topo pond inaglkwa. \v 36 Ene giglendi andigl moraglkwa, yegl erimbi, ana God nomanemo prumere i yegl ertre ana ye taragl okuna tenagle dipanduglkwa ikra ene tenan inaglkwa. \v 37 Sraglpre kamambuno pepa mina yegl dungwa: \q1 “Kaima ene ta mogl inde \q1 pikraglkwa. Enge sungagle \q1 keme ta meglmbi, ana yaglmo \q1 unagle dungwa ikra oglandi unambuka, \q1 \v 38 ba na yombanma du-yene \q1 ta pirngi dumara pre kormorambuka, ba ye mambuno \q1 kinde mina ende ikine enan \q1 ana wakai ta pir ye tekraglka.”\f + \fr 10:38 \ft Habakuk 2:3,4\f* \p \v 39 Ba yomba ta mambuno kinde mina ende ikine pindre wau beglkwa yomba i mina nono ta moglkunga. Tamanga. Nono pirngi dindre ana ere-ingwa yomba mounga. \c 11 \s1 Pirngi dumga mambuno \p \v 1 Pirngi dumga mambuno i yegl: God taragl okuwo noragle dungwa ipre nomano gigle dungwa, ba taraglmo kaima i nono ta kankunga. \v 2 Okuna yomba pirngi dimara ipre God kango wakai pago ana yomba wakai we dungwa. \p \v 3 Te nono pirngi dumunara i pirpogl sumga God kamo mina kamun kua makan ya taragl prapra ere yongwa. Yeglpre taragl prapra nono ongumutno kamga i okuna God taragl kankunga mina ere yongwa. \p \v 4 Abel pirngi dumara ipre kombuglange wakai gagl God tongo ana God kango wakai orkwa, ba Kein kombuglange gaglkwa i God wakai kankrukwa. Abel taragl ofa tomara mina i God munduwo pango ana yagl du-yene we dungwa. Te ye goglkwa, ba pirngimo ikra erme ka dipai moglkwa. \p \v 5 Ana Inok pirngi dumara ipre ye goglkre kor-moglko God yend kamun mitna ongo ana ye ta moglko nangiye kankrikwa, sraglpre, God ye auro yend ongwa. Ana okuna Inok ende heven pikrukwa enge, God ye wakai kangwa pre auro yend heven suna ongwa. \v 6 Yomba ta pirngi dimbi paikran ana taragl eraglkwa i God wakai pirkrambuka, yeglpre yomba ta ende God moglmara unambuka i ye pirngi dinambuka panan God kaima moglumiwo di pirtre doko unan ana God topo yombamo i-tenambuka. \p \v 7 Noa taragl kankrukwa okuwo plau dinambuka i God kamo dipoglsi tongwa, ipre Noa pirngi dindre ana ye sip ta beke kondungo ana ye embiye ya nangiglma bogl ende suna pi kor-meglkwa i ere ingwa. Noa pirngimo ikra ombuno dungo ana makandle yomba mambuno kinde ere meglkwa ikra unongugl ongo ana God dinongugl ende Noa yagl du-yene kaima we ditongwa. \s1 Abraham ya Sara God wedi pirngi dimbrika \p \v 8 Abraham pirngi dungwa pre God agle dungo pirtre ana ye dumo makanmo kindekondo God dumo kor tenagle dumara endongwa. Ana ye dumo aglomere enambuka i ye ta pirkan erekrukwa ba pirngi keme dindre endongwa. \v 9 Abraham pirngi dindre endpi okuna God makan kor tenagle dipanduglmara ikra yomba yongugl mereyegl sel yungu kei yongo ana Aisak ya Jekop bogl mogl pai erikwa. Ye prapra okuna God eremogl makan i tenagle dipanduglkwa. \v 10 Ana siti kor ta God yene prumere keipandran kauglange aimande giglendi panambuka siti i aunake wu nongugl enambedi pre Abraham pirngi dindre sugl kan mogl ungwa.\f + \fr 11:10 \ft Siti i Jerusalem, heven imbo yongwa, Hibru 12:22 ombugl kanamga.\f* \p \v 11 Abraham kindagl moglko te embiye Sara kindagl kaima yongwa te ambu temine pangwa, ba God gak tenagle dipanduglkwa ikra pre pirngidi sugl mogl ongo ana God ye gak i tongwa. \v 12 Ana Abraham kindagl kaima yei gorambuka magl orkwa, ba ye suwara mina nangiglma gawama merkinde kaima plau dingwa, i kamkua mina imbo kugl-kuri mereyegl ya te mundi nigl dangine okupo mereyegl meglkwa, i ta kere kuno eraglkwa manga. \p \v 13 Yombamo kangino pangwa i prapra pirngidi mogl pi ana geglkwa, ba God taragl wakai ye tenagle dipanduglkra ikra tongo ikre geglkwa. Ba ye eglke mogl kuri ta kandre gunyei yegl dingwa, “No dumo kamun bangeta nem ana yomba yongugl mereyegl undre makandle igle enge sungunagle ta mounga.” \v 14 Yomba ka yegl dimara i wu pene ongwa ye dumuno makano kaima kan ina pre dingwa. \v 15 Te ye dumuno kondingwa ikra ta poglodi pirmbi ana ye engeno ta yenan ende ikine makano bre enaglkwa kuno orkwa. \v 16 Ye makano okuna ipre ta dikrikwa, ba ye dumo makan kor wakai ta inamunedi pre munduno pangwa i heven suna yongwa. Te God pre ye Godno we dinaglkwa i God angai ta goglkrukwa, sraglpre, ye sitino God akekun ere yei kondungwa. \p \v 17 Ana Abraham pirngimo pangwa pre God eremogl ta eran kanagledi pre wam ofa ere naro dungo ana ye wam Aisak indre kombuglange ende God tongwa. Abraham ye mina suwara kaima God ka digidi dipandigl tongwa, te ka di gidi tongwa ikra pir i-kondo ana ye wam suwara yene kaima akekun ere God kombuglange gagl tenagledi orkwa, \v 18 yegl orko ana God yegl ditongwa, “Aisak mina nangiglma gawama wu merkinde embi ana Abraham epiglmo we dinaglkwa i na ka dipandiglka ikra wu geu dinambuka.”\x + \xo 11:18 \xt Stat 21:12\x* \v 19 Abraham yegl di prukwa, God yomba ere-ikor endungwa God kra, ipre ka i di simbogl yegl dinamga, Abraham eremogl wam Aisak goglko aglke yene ikine endungwa. \s1 Aisak ya Jekop te Josep ye God pirngi dingwa \p \v 20 Ana Aisak pirngi dindre taragl okuwo plau dinambuka ipre Jekop ya Iso ere wakai ere tongwa. \p \v 21 Jekop pirngi dungwa pangwa pre gorambuka engemo magl orko ana ye ere wakai ere Josep wam suwo tongwa. Ana Jekop buglo muglmbomo bogl mogl ana mangidi God dembiye karaugl ere tongwa. \p \v 22 Ombugl Josep pirngi dungwa pango te gorambuka magl orko ana Israel wagle Isip makan kondo endinaglkwa ya te ye goran yombuglomo sraglmere ere indre enaglkwa ipre ka ditongwa. \p \v 23 Moses nem ya mam pirngi dimbrika i mina Moses kugl yendre ana ba suwota teke endingo pangwa, sraglpre ye kanbrika gak i wakai kaima moglkwa. Te king ka giglendi dipanduglkwa i ye kundugl goglkre kamo i sendimbrika. \p \v 24 Ana Moses pirngi dungwa pango ye yake kande moglkwa enge, ana king Pero ambuglo wam Moses moglme dingwa i ye manedi prukwa. \v 25 God yombama wagle kane pai yumbun kanekane i meglmara suna igle Moses moragledi prukwa, te enge sungunagle keme gun yendre tandaglme eragledi pirkrukwa. \v 26 Ye prukwa Krais kangiye mina ye taraglmo wakai i pre kangina kinde indre giu goglmbo, i ana wakai kaima pai mitna ende Isip taratno wakai i engre tenambuka, sraglpre, Moses kan imbo ende okuwo topo wakai inambuka ipre kongunmo orkwa.\f + \fr 11:26 \ft “Krais” we dingwa i mambuno yegl, “Yomba ta God pinde i-pere endinan God yene kongunmo erambuka.” I yegl pangwa. Kaima. Moses moglkwa engemo i Krais ta moglkruko Moses ama Yesus kangiye ta pirkan erekrukwa. Ba Moses kongun yegl orkwa i Krais we dingwa mambunomo ipre ye giu ingwa.\f* \v 27 Moses pirngimo pangwa pre king dem kumbro Moses tendre ka dungwa i ye kundugl ta goglkre ana Isip makan kondo teke ende menda ongwa, ye yegl orkwa i God teke moglkwa ikra kangwa mereyegl pango ana ye andigl giglendi moglkwa. \v 28 Moses pirngimo mina Pasova engemo ye bugla-sipsip sigogl ana bormai toindi yungu dua mina akingwa, sraglpre yomba sigogl-gogl orkwa angelo unambuka enge ye bormai i kandre ana Israel yomba nangro komuno kuko yei ana Isip yomba nangro komuno sigorambuka. \p \v 29 Israel yomba pirngino mina Mundi Nigl Gogl sunawom kuglandi yongo ye makan yoko mereyegl engre ende koglo eingwa, ba Isip wagle ende koglo enamunedi yombuglo erikwa ba nigl undre si-atne endungo ye prapra geglkwa. \p \v 30 Ana Israel wagle God wedi pirngi dindre ye ande enge 7 Jeriko kombuglo togl bogl winambo digo ana kombuglo togl guglodi moglkwa. \p \v 31 Ambu Rehap yagl kanekane ongwa ba ye God wedi pirngimo pangwa pre ana yagl suwo Jeriko kuie wan kanambugledi embriko ye diwakai yei i yungugl endungwa. Ipre God kamo sendingwa yomba geglmara i Rehap ta goglkrukwa. \p \v 32 Ana ka tau ama na sragl we dinagle? Na engena ta yenan kande yomba yeglmere ama kanno dinaglka manga: I Gidion, Barak, Samson, Jepta, Devit, Samuel, te propet wagle prapra; \v 33 ye pirngino mina kunda yombuglo ertre ana king merkinde kimbirnemno bogl si-atne endingwa. Te yomba du-wakai moraglmedi pre God kamo ye di yomba teingwa, te God taragl wakai tenagle dipanduglkwa ikra ye ingwa, te agl-pusi kande kangiye laion drano ye ake sigegl diteingwa, \v 34 te ye endi bauglo kande sigongo, te dikumba prak drambiye mina sigoramnedi eriko ye yendindre ende wu eglke eingwa. Ye yombro paikrukwa ba aglke yombro wu pango ana dumo merkinde kimbirnemno pond wingo kunda pond kaima beglkwa, ba ye kunda yombuglo erikwa. \v 35 Ana ambu tau pirngi digo pangwa pre ye nangro geglkwa ba aglke andigl ukor eingwa. Ana pirngi dingwa yomba tau yaglkumba giu tendre ye krapogl te dingwa, ene God wedi pirngi dingwa i kinde kondimbi wakai moraglme dingwa, ba ye mane dingwa, sraglpre, okuwo ye andigl ukor pi kor wakai moraglkwa ipre pirkwa pangwa. \v 36 Yaglkumba wagle eremogl pirngi dingwa tau bakagl tendre, kumba sigo te tau waiya sen mina kane kogl ipi kane yungu endingwa, \v 37 te tau yaglkumba kombuglo mina sigeglkwa, te tau so mina sikeglusi suwo endingwa, te tau dikumba prak mina sigeglkwa. Ana pirngi dingwa yomba tau yegl mina ye sipsip ya meme nangiye kungugl gagl ende wanmeglkwa, ye kiuglgiunde meglko ana yaglkumba eresi tendre te nangino giu kanekane ere teingwa. \v 38 Sraglpre, ye makan igle moraglkwa ta kuno erekrukwa. Ana ye dumo waule ya makan muglo pamara ya kombuglo dra mina ya te makan murmaugl yei omara igle teke wanmogl pai erikwa. \p \v 39 Yomba yegl pirngino gigle dungo ana God ongumuglo mina ye wakai meglkura, ba God taragl wakai ye tenagle dipanduglkwa ikra prapra ta ikrikwa. \v 40 God nomane mina prukwa pangwa i yegl, nono prapra pre taragl wakai kaima, suwara ta akekun ere yongwa i okuna imbo pirngi dingwa yomba i komnaiye kana wu wakai enaglmedi pirkwa ba ta manga. Nono ama ye bogl akiye wu wakai kaima enaglmedi prukwa. \c 12 \s1 Nono kan Yesus mina ende ye wedi pirngi dinamga \p \v 1 Okuna pirngi dingwa yomba ikra kamkua mereyegl nono mounara mogl winambodi ana pirngi dinamga mambuno ombuno di norikwa, yeglpre taragl kinde tau nono yomburo sigugl sungwa i ya tandaglme kanekane nono mina sidangungwa i siplendi eglke endinamga. Nono nomano pir gigle dindre God muku dinaglmedi pinde endumara igle nono muku yombuglo ere dinamga. \v 2 Nono ongumutno kan Yesus mina endinamga, nono pirngi dumga mem mambuno ya te pirngi dumga i okuwo erekuno erambuka i Yesus moglkwa. Yesus pirkan orkwa okuwo ye gunyei wakai morambuka ipre ye God kamo pamere pinande ere te giugogl ana endi-prak mina goglkwa i ye angai ta goglkrukwa. Ana erme God ongo wokra sia kingmo mina ye amedi moglkwa. \s1 God nono akedu endinagledi yumbun norkwa \p \v 3 Ene pirkanpogl siyo, okuna tandaglme erikwa yomba ye Yesus kundamo ikine meglkwa, ba Yesus andigl giglendi moglkura. Yeglpre ene yombtno dokokre te nomano sigugl sikriyo. \v 4 Tandaglme wu nangino danginagledi orko ana ene kunda yombuglo erikwa ba ene erimara i bormaino ta toindi endekrikwa. \v 5 Ana God ka wakai di ene tendre na wanma we dungra i ene pirko torwa sum kana? \q1 “Na nangrima wagle, \q1 Yaglkande ene ta akedu ende \q1 tenagledi eran ana wakai ere \q1 kinano yei piryo, te Yaglkande ene ka tenan ene nomano sigugl sikriyo. \q1 \v 6 Sraglpre, Yaglkande yomba \q1 ta wakai kangwa i keme di \q1 akedu ende tongwa, te yene \q1 nangiglma meglkwa i keme \q1 kumba sindre di-ingwa.”\f + \fr 12:6 \ft Sindaun 3:11,12\f* \p \v 7 Yumbun mina ene andigl giglendi meglmbi ana ene God nangiglma meglkwa pre ye akedu ende tena pre orkwa, sraglpre, nangro ta aglau eran ana nem ta si di ikrambo? \v 8 God nangiglma meglkwa i prapra ye akedu endungwa, ba ene ta akedu endekran ana ene God nangiglma kaima ta moglkrikwa, ene kugl endigo konbauna gak meglkwa. \v 9 Ana makan yomba neno wagle kumba no akedu endigo ana nono kundutno gounga. Yeglpre nono spirit Neno moglmara i atnekra mogl ana kor-moramga. \v 10 Nono neno wagle enge sungunagle ta no akedu endingwa. Ye yegl erikwa i mambuno wakai ere norikwa. Ba God mina nono wakai tawa moramga i pre ye yegl orkwa, ipre nono ye mambunomo holi eramga. \v 11 Ye no akedu endina pre orkwa ana nono kinde pirtre nomano wakai ta pirkunga. Tamanga. Ba no akedu ende kondingo okuwo mambuno yegl mina mongomo du-yene koglko ana nomane pokndi yongo wakai kaima yene mounga. \s1 Yomburo gugl sikran giglendi andigl moramga \p \v 12 Yeglpre ene onguno yondodi yongwa i aglke ake duglo siyo, te katno ta goran i kondo akekun ere giglendi andigl mogltre, \v 13 konbauna du-yene yomara engenge wanmeglmbi\x + \xo 12:13 \xt Sindaun 4:26\x* ana katno wu wakai pi gigle dinan aglketa goglkrambuka. \p \v 14 Yomba prapra nomano pokndi yenan ana holi moraglkwa ipre kongun yombuglo ere eraglkwa, ba yomba holi kaima ta moglkrimbi ye Yaglkande ta kankraglkwa. \v 15 Ene i kanpoglsi sugl wakai molo, aglau eran ene yange simbi ana God wakaimo ikra ikre dinaglmiwo. Ana ene mina sugl wakai molo, yomba ta endi mongo geu orkwa mereyegl moran ana ye yumbun kanekane tenan ene God ongumuglo mina wu kinde enaglkwa. \v 16 Ene kanaglkwa, aglau eran yomba ta ambu mina ningadi ere dinambiwo, te yomba aglau eran Iso okuna God moko tomere yeglkra eredinambiwo. Sraglpre Iso okuna yegl ere gak komuno meglkwa neno taraglmo ingwa ikra ye kaiya mokna enge suwara ninambuka ipre ere taragl wakai inambuka i kinde kondungra. \v 17 Ana ene pirkan erikwa, okuwo ye nem ere wakai ere narambe dungwa ba nem mane dungwa. Ye inagledi pre kai merkinde orkwa ba enge ta yenan ere wakai ere te nomanemo yake tendre inambuka manga. \s1 Nono ende heven suna Jerusalem yomara i suna wu kondumga \p \v 18 Ene ende wu kamun muglo Sainai undre ana Israel yomba okuna kanimere yegl ene ta kandre akekrikwa. Ye wu Sainai muglo magl mogltre kaningwa, dongwa bauglo kande orko, mim pond ere ake kama mundu sungo, ir pond mangungo, \v 19 te biukul bedumara igle yomba ta ka dungo ana yaglambu kamo i pirtre kundugl pond gogl ana Moses diteingwa, “No ka i aglketa pirkramne dingwa.” \v 20 Sraglpre, God ka giglendi ditongo pangwa ikra pre ye kundugl pond geglkwa, kamo i yegl, “Yomba mo agl-bugla kanekane ta Sainai muglo magl unambuka i kombuglo sindre sigolo.”\f + \fr 12:20 \ft Kisim Bek 19:12,13\f* \v 21 Ana diu kaneta orko ye kanigo ana Moses yegl dungwa, “Na onguna katna sungo kundugl pond goglka.”\x + \xo 12:21 \xt Lo 9:19\x* \p \v 22 Ba ene Saion muglo wingwa i ana God kor-moglkwa sitimo i heven Jerusalem we dingwa, suna igle angelo tausen merkinde kaima gunyei meglmara igle ene ende suna wingwa. \v 23 God nangiglma komuno\f + \fr 12:23 \ft God Wam komuno Yesus Krais suwara kaima moglkwa (Hibru 1:6 kanamga). Ba yomba ta Hibru pepa muno boglkwa i enge merkinde God taragl yene nangiglma tongwa kamo i dungwa (6:12 ya 9:15 kanamga). Juda yomba mambunono pangwa i, wano komuno keunde taragl merkinde neno ake-nongwa inaglkwa (12:16 kanamga). Ye prukwa God taragl wakai wakai yongwa i yene nangiglma wagle tenagledi pre ye kangino yegl yongwa, “God nangiglma komuno kagle meglkwa.”\f* wagle makai simara ene ende suna wingwa, ye kangino heven imbo muno bogl endungo pangwa. Ana ene ende God mina wingwa. Ye eremogl yomba prapra ka-tange tenambuka Yaglkande. Te God eremogl yomba du-yene wedi dumara i ye spiritno moglmara, ene ende suna wingwa. \v 24 Ene ende Yesus mina wingwa pre, ene wu Yesus sunawom mogl kontrak kor bormaimo mina toindi endumara suna wingwa. Bormai i ka wakai merkinde dinoro ana Abel bormaimo ka dungwa ikra engre atne endungwa. \p \v 25 Yomba ta ka erme di moglkwa i nono kamo sende dinamuniwa pirkanpogl sinamga. Okuna makandle igle God ka giglendi di yomba tongwa, ba ye kamo sendingwa ipre okuwo yumbun inaglkwa ungwa enge ye teke enaglkwa konbaunamo ta yeikrukwa. Ana God erme heven suna mogl ka giglendi di nono norkwa, ba nono ye mokono tendre kamo pirkre wanmoun ana tandaglme ounga topomo kinde i noragledi erambuka enge nono sraglmere teke enamune? \v 26 Okuna God ka keme dungo makan pingakar dungwa. Ba erme ka giglendi yegl dipandigl nono norkwa, “Na makan keunde ta ake pinga dikraglka ba heven.”\x + \xo 12:26 \xt Hagai 2:6\x* \v 27 Ana aglkekor we dungwa kamo i yegl, kamkua ya makan okuwo si pingakar dinan ana taragl ere yongwa i ta pingakar dinaglkwa i keme ikorugl endinambuka, te heven sragl pingakar dikraglkwa i keunde wakai pai moraglkwa. \p \v 28 Yeglpre nono God kingdomo yumga suna yongwa i ta pingakar dikrambuka. Ipre nono God diwakai yei tendre te ye yene prumere i nono dembiye karaugl ere tendre te kunduglmo gogl, ana ye mina atnekra wanmoramga. \v 29 Sraglpre, nono Godno i donga bauglo moglkwa ye taragl kanekane i gagl tenge orkwa donga. \c 13 \s1 Nono prapra yomba ta kan wakai yeinamga \p \v 1 Ene God yombama engenge yomba tau angro mereyegl kan wakai yeinamga. \v 2 Te yomba guma kankrikwa ta unan ene diwakai yei ana ye auro yendpi yungunomugl enaglkwa. Sraglpre okuna yomba tau angelo wingo ye yomba yongugl wimedi auro yend keipaimara eingwa. \v 3 Ana yomba kane paingwa i ene ama akiye kane paingwa mereyegl poglodi piryo, te yomba yumbun indre nangino giugogl meglkwa i ene ama akiye yumbun ingwa mereyegl pirtre eriyo. \p \v 4 Yaglambu bogl ingwa i taragl wakai pangwa pre munduno panan ana wino ya embino kanwakai ikine ikine yei, yaglambu kunogl gundingwa ya te kunogl kanekane gundo waningwa ye prapra God kot eretenambuka. \v 5 Ene engenge moraglmara minge moni pre bumbuno goglkriyo, ba taragl ta paitenambuka i pra ake-nomedi piraglkwa. Sraglpre God yegl dungwa, \q1 “Na ene ta kindekondo kan \q1 winge erekraglka, ene yoko ta moglkratnga.”\x + \xo 13:5 \xt Lo 31:6\x* \p \v 6 Ipre nono nomano prumuno gigle dinan yegl dinamga, \q1 “God na akeple dungwa \q1 yagle, ipre na kundugl ta \q1 goglkraglka yomba sragl ere naraglme?”\f + \fr 13:6 \ft Buk Song 118:6,7\f* \s1 No angai goglkre Yesus mokomugl enamga \p \v 7 Ene yombano kande wagle God kamo di ene tengwa ikra poglodi piryo. Te okuna ye sraglmere moglpai ere geglkwa i ene ama poglodi piryo, yegl ere ana ye pirngi dimere ikra ene ombugl kuno yegl pirngi dinamedi eriyo. \v 8 Yesus Krais embriye mambunomo ikra kuno yegl keme enduwendi pangwa, te erme pangwa te aimande aimande panambuka. \p \v 9 Ana ene kanwinge erimbi ka kanekane bekete auro yendpi konbo gua pi dinaglmiwo. Yeglpre wakai ta pangwa i God wakaimo nono nomano ake giglendi norambuka, te kaiya mokna ta nono nomano akegiglendi norokrambuka, sraglpre, kaiya mokna neingwa lomo i yomba ta akeple ditekrukwa. \v 10 Ba nono altano yongo, ana pris wagle kamambuno sel yungu mina kongun erikwa, ye kaiya mokna nono altano i mina ninaglkwa kuno erekrukwa. \p \v 11 Te pris kande eremogl bugla-sipsip bormaino indre ana yomba tandaglmeno koko enambedi pre ye ende kiulekra Kula Holi Kaima Yene pi ofa orkwa, ba bugla-sipsip sigeglkwa nangino ikra dumo mendakra gagltenge erikwa. \v 12 Mambuno yegl mina Yesus undre siti mendakra gogl yene bormaimo toindi ende yomba prapra i holi endungwa.\f + \fr 13:12 \ft God lomo pangwa i, yomba ofa ere God tenamnedi bugla-kambu i wingwa i pris wagle ninaglkwa. Ba ye enge kande mina yomba tandaglmeno God koko ende tongwa enge i pris wagle bugla-kambu i ta nekraglkwa. Wok Pris 6:24-30 te 16:27 ombugl kanamga. Ana Yesus ofa tongwa i enge kande mina ofa orkwa i kuno pangwa. Hibru 9:7-14 kanamga.\f* \v 13 Yeglpre nono prapra ende togl menda Yesus simara i pindre ana ye angai goglkwa mambuno i nono ama akiye angai goramga.\f + \fr 13:13 \ft Enge igle yomba tau erimbi yomba kamambuno wakai pirkwa Juda yomba lono pamere ere kaiya mawagl meglkwa engemo duglo boraglkwa (epigl 9 kanamga). Ba yomba ka Hibru mina pepa muno boglkwa i yegl dungwa: Yomba kamambuno wakai pirkwa ye Juda yomba mambunono duglo boglkraglkwa. Ye yegl pirkraglkwa, lo i eran no God ongumuglo mina wu wakai enamga. Tamanga. Ye wu wakai eingwa i Krais kongun ormara i suwara, yeglpre angai goglkre te ye bogl akiye mogl ana ye suwara keunde duglo bogl wanamga.\f* \v 14 Ipre manginagle i nono sitino giglekui dungwa ta yeikrukwa, ba nono siti kor ta wu plau dinambuka ipre sugl mounga. \p \v 15 Ipre Yesus kangiye mina nono engenge God dembiye si tenamga i kombuglange mereyegl gagltre ana ofa tenamga i drano mina dinongugl ende God Yaglkande moglme dimoramga. \v 16 Ene mambuno wakai ere ana yomba ta akeple ditengwa embriyeno ikra ene pirmbi torwa sikrano, sraglpre, mambuno yegl mina God kombuglange gagl tomgo ana ye wakai prukwa. \p \v 17 Ene yombano kande wagle ka dinaglmere ertre ye mina mogl-atne endiyo, sraglpre, ene kuiyano ye sugl meglkwa pre okuwo ye sraglmere kongun ere ene sugl meglkwa i prapra God ditenaglkwa. Ye ka dingwa ene pirtre sika simbi ye gunyei konguno wakai eraglkwa, ba ye kanno ene pirkrimbi ana ye kinde pir kongun erimbi ana kongunmo eraglkwa i ene ta akeple ditekrambuka. \p \v 18 Ene engenge no pre kamange erenoro molo. No kaima nomano poglodi punga i aglau ta paikrukwa, sraglpre, no engenge mambuno wakai pamere eramnedi punga. \v 19 Na yana giglendi ene diteinga, ene kamange ere God tembi ana na unaglka panan na oglandi akeple dinan ene meglmara unaglka. \p \v 20 God dem munduwo bipokndi yongwa. Ye Yesus Krais goglmara ikor endungo ana bormaimo mina kor aimande moraglkwa kontrak orkwa, te nono yombano kande Yesus yene sipsip Sutno Yomba Kande moglkwa. \v 21 Ana ene taragl wakai prapra ye prumere eraglkwa ipre ene erekun ere tekondungwa, yeglpre Yesus kangiye mina yene ta wakai prumere i ana nono mina suna kongun orkwa. Ana nono aimande aimande Yesus Krais kangiye kande di ake mitna imbo ende moramga. Kaima. \s1 Ka di uglo yongwa \p \v 22 Na angrima wagle, na ene yana diteinga, ene pir inaglkwa pre kamo diga i ene wakai ere kinano yei piryo, sraglpre, na pepa muno sungagle kaima bogl ene teinga. \p \v 23 Nono angro Timoti kane pangwa ikra ende menda ungwa pre ene piraglmedi na diiwo. Ba ye tambre ende na moglka unan ana no bogl akiye wu ene kanambuglka. \p \v 24 No diwakai yei ene yombano kande wagle ya te God yomba prapra tomga i ene ye diteiyo. Te angro tau Itali kamun wingra i ama ene diwakai yei tengwa. \p \v 25 God wakaimo ene prapra mina panambiwo.