\id GAL - Kuman NT [kue] -Papua New Guinea 2008 (DBL 2014) \h Galesia \toc1 Pol pepa muno bogl Galesia yomba tongwa \toc2 Galesia \toc3 Gal \mt1 GALESIA \mt2 Pol pepa muno bogl Galesia yomba tongwa \imt1 Ka mongo yegl ende okuna ongwa \ip Komnaiye kana Juda yomba keunde Yesus kamo wakai pirtre duglo beglkwa. Okuwo Yesus eremogl aposel Pol diendungo pi kamambuno wakai Yomba Bina ditongo pirtre ana ende suna Yesus mina wingwa. Ana Yomba Bina wu Kristen eingo, ka kra yegl plau dungwa, Juda yomba ye Moses lomo ake i-wanigo ana Yomba Bina Moses lomo ta ake i-wankrikwa. Ipre Yomba Bina ye Kristen kaima moraglkwa panan, ye Moses lomo ama duglo boraglme dingwa. \ip Ba Pol mane dindre yegl dungwa: Lo duglo boramga i taragl kaima tamanga, Yesus wedi pirngi dumga mambuno i God nono yomba du-wakai we dungo ana kor-meglkwa i Yesus mina nono norkwa. Pol ka i egluwe ere dungwa, ba Juda yomba tau wu Galesia dumo Kristen meglkwa i Moses lomo duglo boraglme dindre ana Pol kamo i mane dingwa. \ip Ka dingwa i Pol pirtre ana Galesia Kristen wagle pirngino ya embriyeno akedu endinaglmedi pepa muno i bogl tongwa. \ip Ka komnaiye kana Pol yegl dungwa: God yene na aposel kongun eraglka pre pinde yume dungwa. Pol yene prumere mo makan yomba eremogl Pol pinde ime dikrukwa. Tamanga. God yene na Yomba Bina kamambuno wakai ditenaglka pre pinde yume dungwa. \ip Okuwo Pol yegl dungwa: Yomba Yesus Krais wedi pirngi dingwa i keunde Neno Kande ongumuglo mina yomba du-wakai meglkwa. Ana ka di uglo yei yegl dungwa: Krais kongun wakai ere nono akepledi norko wakai moungo, ana Holi Spirit nono konbo sraglmere wan moramga i akepledi norko, ana nono yomba kanwakai yei mambuno wakai ere tomune dungwa. \c 1 \s1 Pol pepa muno bogl Galesia God yombama tongwa \p \v 1 Na Pol, aposel moglka, i yomba merkinde ta na diendekrikwa te yomba suwarata aposel kongun i narekrukwa, ba Yesus Krais goglko ana God Neno ikor endungwa ikra ye na aglendi imbrika, \v 2 te angrima pirngi dingwa wagle no akiye mounga. \p No pepa muno i bogltre ana diwakai yei ene Galesia God yombama wagle tomga: \p \v 3 God Neno ya Yaglkande Yesus Krais aimande wakaimo yenambuka ya nomane bipok dungwa i ene deno munduno mina tenambuka. \v 4 Ana nono erme tandaglme mina suna mounga i Krais no ere-inagle pre ye na sigoraglmedi kanwinge orkwa, i God Neno nomane giglendi prumere ana Yesus pinande orkwa. \v 5 Ana ye mina kangiye kande aimande aimande kamun tenamga. Kaima. \s1 Yesus kamo mambuno wakai suwara kaima yongwa \p \v 6 Ene taragl yegl erikwa i na sigok diga. Sraglpre, Krais wakaimo ormara igle mina God ene diyungwa, ba ene tambre kana ikra kindekondo ana endpi kamambuno kaneta mina duglo beglkwa. \v 7 Kaima, “Kamambuno kaneta” i ta yeikrukwa, ba na sraglpre ka yegl diga, i yomba tau ene nomano sikugl ende ana Yesus kamo wakai ikra paikrumere guagua dingwa. \v 8 Ba no mo angelo heven moglkwa i no Yesus kamo wakai okuna dipene ende tomnere kuno yegl ta dipene ende tekran, yombamo i guglo kamun aimande enambuka. \v 9 No ka okuna ene dipene ende tomga ikra na erme kordagl diga: Ba yomba ta ene Yesus kamo wakai okuna i mereyegl ye ene ditekre ana kamambuno kaneta dinan, ye aimande guglo kamun enambuka! \p \v 10 Na ka erme diga i yomba wakai piraglmedi diyo mo, God wakai pirambedi diye? Mo yomba na wakai pir naraglmedi ka di kana? Kaima, na yegl ere moglmbo, na Yesus Krais nigl-kongunmo yomba kaima moglkrika. \s1 Pol aposel kongun erambedi God aglendi yungwa \p \v 11 Angrima wagle, ene pirkan eraglkwa pre na diteinga. Na Yesus kamambunomo wakai okuna ene dipene ende teinga ikra makandle yomba ta yegl do dinarekrikwa. \v 12 Kamo wakai i yomba ta na beke narekrikwa, te ombugl ye mina na ta ikrika. Kamo wakai i Yesus Krais yene i-pendigl ende ombunodi narkwa. \p \v 13 Na okuna Juda yomba kamambuno pirmara igle na mambuno sraglmere erika ya te God yombama mitno goglkre eresi tendre ana sidundi kondinagledi erika i digo ene pirkwa. \v 14 Te ombugl Juda wagle mambunono pangwa ya kamambuno pirmara igle na ende okuna eingo yagl kunanma bogl mambuno erimere i no ere, ana kowano wagle mambunono prapra pangwa ere-ere erimere i na bumbuno gogltre ama erika. \v 15 Ba God yene wakaimo ya wakaimo mina na mana kugl yeikrukwa enge, ye kongunmo i eraglka pre na pinde yungwa. \v 16 Te yene Wam na mina ombuno dinarkwa, na pi ye pre Yomba Bina meglmara ye kamambuno wakai dipene ende tenaglka, God yegl ere narkwa enge i na pi yomba ta krapogl tekrika. \v 17 Te na ombugl aposel wagle mogl okuna endingwa ye Jerusalem meglmara na kanagledi ta pikrika. Ba na du yene endpi Arabia kamun pindre ana okuwo ende ikine Damaskas kamun einga. \p \v 18 Ana buglayungu suwota yongo okuwo Pita kamo tau inagledi na ende Jerusalem einga, igle na ande enge 15 ye bogl moglka. \v 19 Ana igle aposel wagle ta meglko kankrika, ba Yaglkande angigle Jems suwara moglko na kaniga. \v 20 Na ka muno bogl ene teinga i kaima. God kangwa na kakimbi ta dikrika. \v 21 Ana okuwo na ende Siria ya Silisia dumo einga. \v 22 Igle moglka enge Judia kamun God yombama Krais mina meglkwa i na pirkan erekrikwa. \v 23 Ba na moglmedi yomba tau kawaiye ere yegl digo ye pirkwa: “Yagl ta okuna nono eresi tendre te nono pirngi dumga erekinde orkwa ikra erme ye kamambunomo ikra pirngi dindre ana dipene endungwa.” \v 24 Ana na yegl erika ipre ye God dembiye siteingwa. \c 2 \s1 Aposel wagle tau Pol bogl deno munduno suwara yeingwa \p \v 1 Na wanmogl einga buglayungu 14 dundungo ana okuwo na Barnabas bogl aglke ende Jerusalem ombuglka. Te Taitus auro igo akiye ende omga. \v 2 Na einga, i God enatnedi ombuno dinarko na einga. Na pindre Yomba Bina mina Yesus kamo wakai dipene ende teiga ikra ana kamambuno mina ende okuna eingwa yomba ye keunde dimakaisi ana i uglmange ere boglo kugl teinga. Sraglpre, na kongun okuna erika mo erme erika i yangesi dinambedi kundugl gogl yegl erika. \v 3 Te Taitus na akiye mouglka, ye Grik yagl moglkwa, ba ye nangiye punduwo bogl endinambedi akeningandi dikrikwa. \v 4 Angro kimbi tau teke konbo ende suna wingwa. Ye suna undre ana no Yesus kamo mina yoko wakai mounga i kandre kawaiye era pre wingwa. Ye eremogl no Juda lono pamere i erete lo i mina atnekra moraglmedi yegl pirkwa. \v 5 Ba Yesus kamo wakai i ka kaima ene mina wakai yei panambedi pre no eremogl ye ka di dinaglmedi angai ta tekunga. \p \v 6 Ba yomba tau ye kande moramnedi erikwa i ye sragl yomba meglkwa, kande mo kembra meglkwa iwe ta dikraglka, yeglpre na ka i diga. Te God eremogl yomba kangiye kande pangwa mo paikrukwa i-wedi pirkrukwa. Ana yomba yeglmere na kamambuno diteimara i aglau ormedi ana ye ka kor ta tembe di ainekraglkwa. \v 7 Ba tamanga, na Yomba Bina kamambuno wakai dipene ende tenaglka pre God kongun narkwa i ye kanigwa, te Pita kamambuno wakai di Juda yomba tenambedi kongun tomere yeglmere na ama narkwa. \v 8 Kaima, God yombuglomo mina Pita akepledi tongo, Juda yomba mina aposel kongun orkwa te kuno yegl keunde na akepledi narko ana Yomba Bina mina na aposel kongun erika. \v 9 Ana Pita ya Jems te Jon, ye ende okuna eingwa aposel meglkwa yomba pirkan erikwa te na ombugl kongun i eratnedi God wakaimo narkwa, i kandre ana no Barnabas bogl onguno noro koglkare dingwa, yeglpre no angiglma angiglma mereyegl mogltre ana nomano suwara yegl yomga: Na ya Barnabas ende pi Yomba Bina mina kamambuno kongun ougl te ye Juda yomba mina kamambuno kongun eraglkwa. \v 10 Ye ka kra suwarata peglkwa i no eremogl ye mina yomba gonduglme meglkwa i taragl tau akeple diro dingwa, okuna kongun yeglmere na munduna pago kongun yombuglo ere erika. \s1 Pol eremogl Pita ka-tongwa \p \v 11 Okuwo Pita ende Antiok kamun ungo ana na ye mendigl pandigl ka-teinga; sraglpre, ye aglau orkwa. \v 12 Ye aglau erikwa i yegl pangwa: Okuna kana Antiok kamun Pita eremogl Yomba Bina God yombama wagle bogl kaiya mokna suwara neingwa i pra. Ba okuwo Jems yomba tau Jerusalem meglkwa diendungo igle eingo ana Pita ye kandre kaiya mokna aglke ye bogl nekre ende wu eglke ongwa. Sraglpre, yomba nangino punduno boraglme dingwa yomba ikra bogl kaiya mokna suwara nina erikwa ipre ye kundugl gogl ana aglketa ye bogl nekrukwa. \v 13 Te Juda Kristen tau ombugl onguno katno si Pita kakimbi koglo ormere yegl erikwa. Mambuno kinde erikwa ikra Barnabas ama yegl erambedi nomane tongwa. \p \v 14 Ana na kanigo ye kamambuno wakai i kaima konbo ombuno ditomara i mina wankriko pre, yomba pendigl Pita ka yegl diteinga, “Ene Juda ta motnga, ba ene Yomba Bina mereyegl embriye ere ana Juda yomba mereyegl erekitnga. Ene Yomba Bina ye eremogl Juda yomba lono pamere i duglo boraglmedi pre yegl etne?” \s1 Yomba ta Yesus wedi pirngi dungwa ye du-wakai moglkwa \p \v 15 Kaima, Juda nono kugl yeingwa pre nono Juda yomba mounga, ba nono Yomba Bina tandaglme erikwa yomba epitno i mina nono ta moglkunga. \v 16 Nono pirkan ounga, yomba ta Yesus wedi pirngi dungwa, God eremogl yomba i du-wakai moglme dungwa. Yomba i lo dumere orkwa pre du-wakai moglme ta dikrambuka. Nono ama Yesus Krais wedi pirngi dumun ana pirngi dumunara i mina God nono yomba du-wakai we dinambuka. Ana lo dumere i ta erekramga. Yeglpre yomba ta lo dumere erambuka ikra God eremogl yomba du-wakai moglme ta dikrambuka. \p \v 17 Nono Krais wedi pirngi dumun ana God ongumuglo mina wu yomba du-wakai omgo enamga, koglomugl nono Juda yomba ana Yomba Bina tandaglme mambuno erimere yegl ounga. Ana nono yegl dinamuno, Krais yene tandaglme mambuno i singigle dina pre orum kana? Tamanga. Nono ka yegl dikramga. \v 18 Ba na eremogl lo mina duglo boglkragledi mane diga ikra aglkekor duglo bogl erimbo, ana yomba kanaglkwa nana lo kamo sendungwa yomba moglme dinaglkwa.\f + \fr 2:18 \ft Ka epigl magl pamara igle, Pol kamo i ta pirpogl sikunga. Yeglmere pango pre dungwa, yomba kamambuno wakai pirkwa ye Juda yomba lono mina atnekra ta moglkrikwa. Ba yomba Kristen tau yene lo i duglo boramunedi pirmbi, ye ombugl tandaglme erikwa yomba mogl ana yomba tau lo mina atnekra meglmere yegl meglkwa. Rom 7:4-6 pangwa i kanamga.\f* \v 19 Ba lo pamere na eremoglko ana lo yombuglomo i na sigoglko ana erme na goglka mereyegl yoko moglka. Ipre na erme God bogl kor-moraglkwa. Sraglpre, Yesus bogl endi-prak mina goglka dundungwa. \v 20 I yegl, Yesus endi-prak mina simara ikra na ama ye bogl akiye sigeglkwa mereyegl pangwa. Ipre erme na kor-moglka i nana moglkrika, ba Krais na mina suna moglkwa, te na kor-moglpai erika mambuno i kaima God Wam mina pirngidi kor-moglka. Ye na wakai kaima kandre ana akepledi naraglendi yene kor-moglkwa i na pre kondungwa. \v 21 Ana God wakaimo narkwa i na kinde kondinaglka mere manga. Ba Moses lomo mina yomba ta akeple dinan ye wu du-yene enaglkwa pama ana Krais goglkwa i kaima wu taragl yoko ongo. \c 3 \s1 Lo ya pirngi dingwa mambuno \p \v 1 Ene Galesia yomba du erikwa! Yesus Krais endi-prak mina goglkwa i no ombunodi tomgo ene kaima kanigwa mereyegl pangwa. Ba yomba ira ene bakagl tongo nomano du orume? \v 2 Na taragl suwara ta pre ene krapogl tenaglka: Ene God Spiritmo ingwa i lo dumere ere imo mo kamambuno wakai dumgo pirtre pirngi dimara i ime? \v 3 Ene kaima du erim kana! Ene komnaiye kana God Spiritmo yombuglo bogl tongo wakai wanmeglkwa ikra kondo ana enene yomburo mina kongun wakai erikwa mambuno i erme sidundinamnedi erimo? \v 4 Ene komnaiye kana kamambuno pre yumbun merkinde ingwa, i ene yumbun yoko im-kana? Ba yumbun i yoko ta ikrikwa ana mambuno pangwa!\f + \fr 3:4 \ft Erme pir pogl singwa yomba tau, ka i yegl i yake teingwa, Holi Spirit ene mina suna taragl orkwa i ene ye pir kondim kana? Ba na pirka ene ta pir kondokrimedi kaniga.\f* \v 5 Ana God Spiritmo ene tendre te kimagl kanekane ene mina orkwa i Moses lo dumere ene erikwa pre ormo mo te kamambuno wakai pirtre pirngi dimara i mina orme? \p \v 6 Kamambuno pepa mina Abraham pre muno yegl beglko pangwa i ene pirkan eraglkwa: “Ye God wedi pirngi dungo, ana pirngi dumara i God eremogl Abraham yomba du-yene we dungwa.”\x + \xo 3:6 \xt Stat 15:6\x* \v 7 Ana ene pirkan eraglkwa, God wedi pirngi dingwa yomba ye Abraham nangiglma meglkwa. \v 8 Ana kamambuno pepa mina okuna God ka yegl dipanduglkwa; okuwo God eremogl Yomba Bina kamambuno kiurikwa God wedi pirngi dimbi ana ye yomba du-wakai we dinambuka. Ana yeglpre kamambuno wakai okuna God yegl dinongugl ende Abraham tongwa, “Ene mina makan koglkoglo yomba prapra God erewakai ere tenambuka.”\x + \xo 3:8 \xt Stat 12:3; 18:18; 22:18\x* \v 9 Ana Abraham God wedi pirngi dungwa pre God wakai eretongwa, ipre yomba ta pirngi dinaglkwa ama God kuno yegl keunde wakai ere yombamo i tenambuka. \p \v 10 Yomba ta lo dumere kongunmo ere moran ana yomba i God mangaglmo mina suna moglkwa. Sraglpre, kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa, “Yomba lo prapra pepa muno mina beglko pamere kongunmo ere moglkran, ana yomba i God mangaglmo mina suna moglkwa.”\x + \xo 3:10 \xt Lo 27:26\x* \v 11 Ana erme kaima wu pene ongwa, lo kongunmo mina God eremogl yomba du-wakai moglme ta dikrambuka. Sraglpre kamambuno pepa mina yegl dungwa, “Yomba pirngi dimara i keunde God eremogl yomba du-yene we dinan ana ye pirngi dingwa ipre kor-moraglkwa.”\x + \xo 3:11 \xt Habakuk 2:4\x* \v 12 Ba yomba lo sika singwa i ana God wedi pirngi dingwa i bogl usuwara pikrukwa. Ana kamambuno pepa yegl dungwa, “Yomba ta lo prapra dumere kongunmo sikasi eremoran ana ye lo i mina kor-morambuka inambuka.”\x + \xo 3:12 \xt Wok Pris 18:5\x* \v 13 Ana nono lo dumere sika sikun, God mangaglmo ene inaglme dungwa ikra Krais indre ana nono toposi ikine endungwa. Sraglpre, kamambuno pepa mina yegl dungwa, “Yomba ta endi-prak mina wendigl pandraglkwa, i ye God mangaglmo mina moglkwa pre.” \v 14 Krais yegl orkwa i eran kade ana God ere wakai ere Abraham tenagledi ka dipanduglkwa ikra Yesus Krais mina kamambuno Yomba Bina tenambuka. Ipre nono pirngino mina Holi Spirit inaglmedi God ka dipanduglkwa ikra inamga. \s1 Lo ya ka dipanduglkwa \p \v 15 Na angrima wagle, yomba embriyeno ta engenge ere-ere ounere i na dinaglka: Yomba suwo taragl ta erambugledi ka di wu suwara pi ana pepa mina prawedi muno bogl atne endimbir, ana yomba ta mane dikraglkwa te ka ta ama aine ditembi endekraglkwa. \v 16 Ana okuna God ka dipandigl Abraham ya gawamo tongwa. Ana kamambuno pepa mina okuna gawama merkinde pre ta dikrukwa, ba gawama suwarata pre dungwa,\x + \xo 3:16 \xt Stat 12:7; 13:15; 24:7\x* i ye kangiye “Krais”. \v 17 Ana na ka diga i mambunomo yegl pangwa: okuna kana God ka giglendi dipandigl Abraham tongwa. Ana buglayungu 430 ende wongo ana okuwo lo wu pendigl ongwa. Ana lo i God okuna kontrakmo i ta ikorugl endekrambuka, pre ka dipandiglkwa i pai moglkwa. \v 18 Ba lo mina God taragl wakai tongwa panan ana ye ka dipandiglkwa ikra mongomo paikrukwa. Yeglpre God ka dipanduglmara igle mina ye taraglmo wakai ikra Abraham tenambuka. \p \v 19 Yegl eran, ana lo mambunomo sraglmere pame? I God pirkan orkwa tandaglmeno ombunodi i-pene endinambuka pre lo pandigl tongwa. Lomo pai enan Abraham gawamo i plau dinambuka, ye mina ka dipandigl i diendungo pangwa, lomo i angelo wagle drano mina digo sunawom moglkwa ye di nono norkwa. \v 20 Yomba epigl suwo meglko yomba suwara ta sunawom moglkwa. Ba God yene ka dipandigl tongwa. \s1 Lo nono sutno wakai moglkwa \p \v 21 Ana lo i eremogl God okuna ka dipanduglkwa ikra kunda ikine ere tomo? Kaima tamanga. Ipre lo tongwa i mina yomba prapra kor-moraglkwa pama dagl, ana lomo i mina yomba pinande erimbi ana God eremogl yomba du-yene we dungo. \v 22 Ba kamambuno pepa mina okuna yegl dipene endungwa; makandle yomba prapra tandaglme mina kane paimeglkwa. Ana ipre God taragl wakai tenagledi ka dipanduglkwa ikra Yesus Krais mina pirngi dimbi ana pirngi dinaglkwa yomba taragl wakai i inaglkwa. \p \v 23 Ba pirngi dingwa mambuno wu pene pikrukwa enge, lo mina nono kane pai umga ana erme pirngi dumga mambuno ikra ombunodi wu pendigl ongwa. \v 24 Ana lo nono sutno mogltre ana no auro ipi Yesus mina endinan ana pirngi dumun God nono yomba du-wakai we dinambuka. \v 25 Ana erme pirngi dinamga engemo yongwa. Ipre lo ta wakane nono sutno moglkrambuka. \s1 Pirngi dumunara i mina nono God nangiglma mounga \p \v 26 Ene Yesus wedi pirngi dingwa i mina ene prapra God nangigle kaima meglkwa. \v 27 Te ene prapra baptais ere ana Yesus mina sidakagl meglkwa, igle mina ene eremogl Yesus gaglsuna mereyegl endingwa. \v 28 Ipre ene Juda ya Grik yomba moune dikraglkwa, te ene nigl-kongun yomba yoko ya yomba yoko wakan meglkwa yomba moune dikraglkwa, te yagl mo ambu moune dikraglkwa. Sraglpre, Krais mina ene yomba prapra suwara kaima meglkwa. \v 29 Yeglpre ene Krais yombama meglmbi ana ene Abraham gawama meglkwa, ipre God taragl wakai tenapre ka dipanduglkwa ikra ene inaglkwa. \c 4 \s1 God nangiglma mounga \p \v 1 Na ka diga i yegl: Ana wam eremogl nem bona ganamo inambuka, taragl i prapra yene taraglmo yongwa. Ba ye yagl gakmugl moglkwa enge nem nigl-kongunmo yomba yoko meglmere yegl moglkwa. \v 2 Ye yombamo kande ya suglmo yomba meglmara atnekra mogl enan ana nem enge ta dipanduglkwa i plau dinambuka. \v 3 Ana nono kuno yeglmere mounga, enge i nono gak kembra mereyegl mogltre ana makandle taragl prapra i mina nono nigl-kongunmo yoko yomba mounga. \v 4 Ba okuwo nono pre God enge dipanduglkwa ikra plau dungo ana God yene Wam diendungo ungwa. Ana ambu ye kugl yongo ye makandle yomba mereyegl mogltre ana Juda yomba lono mina atnekra moglkwa. \v 5 Ye undre ana lo mina atnekra meglkwa yomba ikra toposi ikine endinan ana nono prapra God nangiglma mendugl moramga pre yegl orkwa. \v 6 Ene God nangiglma meglkwa, ipre yene Wam Spiritmo diendungo ende wu nono nomano mina suna ungwa. Ana Spiritmo i ka kande yegl dungwa, “Aba na Nina.”\f + \fr 4:6 \ft Aram kanno i Yesus yene kamo kaima yongwa. Ana nono “Nina” dumga i “Aba” we dingwa ana Yesus kamange ere God tendre Nem pre “Aba” dungwa. Mak 14:36 kanamga.\f* \v 7 Ipre erme ene nigl-kongun yoko yomba ta moglkitnga, ba ene God wam motnga. Ana ye wam motn, ye nangiglma pre taragl prapra yongwa i ene tenambuka. \s1 Pol eremogl Galesia yomba pre nomane kanekane yongwa \p \v 8 Ana okuna kana ene God moglmedi pirpogl sikrikwa, ipre ene eremogl yomba god kimbi mina ye nigl-konguno yoko ere meglkwa. \v 9 Ba ene erme God moglkwa ene pirpogl singwa. Mo na yegl diga, erme God ene pirkan orkwa. Ba sraglpre orko pre ene ende ikine mambuno kinde mina ya spirit kinde yombuglomo paikrukwa mina eime? Ene aglkekor ende ikine pi ye nigl-konguno yoko yomba moramnedi pirmo? \v 10 Ene engenge yegl pirkwa lo pamere i sika si enge kande mina kamambuno piraglkwa mo ba kor gere yenambuka mo buglayungu kor yenambuka te kamambuno mina taragl tau ipre ene nomano pond yeingwa. \v 11 Ba ene taragl yegl erimara i na kundutno goglka. Yegl erimbi ana na ene pre kongun erika ikra wu sragl yoko enambo? \p \v 12 Angrima wagle, na ka yana giglendi diteinga, na moglmere yegl ene molo. Na okuna ama lo kanekane kindekondo ene meglmere yegl moglka, ba ene aglau ta ere narekrikwa. \v 13 Ene pirkan erikwa, komnaiye kana na kinde sungo moglka pre ene kamambuno wakai dipene ende teingra. \v 14 Na nangina mina kinde sungwa ikra ene yumbun pond ingwa, ba ene na kinde kondokrikwa. Tamanga. Ene God angelomo ere-inaglmere yeglmere na ere-ingwa, ama Yesus Krais ere inaglmere yegl na ere ingwa. \v 15 Ene komnaiye gun pond yeingura! Ana gunno pond ikra wu sraglmere ome? Nana ene mambunono erikwa i ditenaglka, ene wakai kaima ere na akeple dingwa, embriyeno i mina ene ongumutno pogl naraglkwa mereyegl pangwa, i kaima ta peglma, ana iyu na nariko. \v 16 Ana na erme ka kaima diteimara i ene kundano ikine mogl kana? \p \v 17 Ba yombamo i ene i koglo endina pre kinano singwa, ye nomano wakai panan ana ene akeple dina pre erekrikwa, ba ye nono i-perepere endina pre yegl erikwa. \v 18 Ana ene mambuno wakai eraglkwa ipre nomano pond kaima piraglkwa, yeglmere kaima engenge eraglkwa, ana na ene bogl moraglka enge i keunde ta yegl erekraglkwa.\f + \fr 4:18 \ft Grik yomba kanno mina ka i mongo kaima ta wu pene pikrukwa.\f* \v 19 Na nangrima wagle! Na aglke kordagl ambu gak kugl yenamnedi nangino giugl pirmere yegl, na ene pre giugl pond pirka. Sraglpre, Yesus mambunomo wakai ikra ene mina suna yenambuka. \v 20 Na erme ene bogl akiye moraglka i wakai pirka, i sraglpre na ka wakai tau ene ditenagledi pirka, ene mambunono ipre erme na nomana suwo yongwa. \s1 Ambu Hagai ya Sara dibogl dungwa \p \v 21 Ana ene lo dumere atnekra moramnedi erikwa yomba i erme na dinariyo: Lo ka sragl we dungwa i ene pirpogl sikrimo? \v 22 Kamambuno pepa mina muno yegl beglkwa: Abraham wam suwo miurka, ta nigl-kongun yoko orkwa ambai wam te ta ye embiye kaima Sara, nigl-kongun yoko erekrukwa ye wam. \v 23 Ana nigl-kongun yoko orkwa ambai wam i makandle ambu gak kugl, kugl erimere yegl kuglkwa. Ba Sara wam ikra God ka dite panduglmara ikra pre kugl yongwa. \p \v 24 Nono pirkan eramga, taragl okuwo mongomo panambuka ipre ka akete dungwa: Ambu suwo i kontrak suwo mere wu bendiruka. Ana ambumo ta Hagai ye kontrak i kamun muglo Sainai mereyegl moglkwa te ye nangiglma kugl yongwa i prapra nigl-kongun yoko yomba meglkwa. \v 25 Te ambumo Hagai i kamun muglo Sainai, Arabia dumo meglmbe pamere yegl moglkwa. Ambumo i ama Jerusalem dumo kande erme yomere yegl si yei diboramga, ye yombama bogl prapra nigl-kongun yoko yomba meglkwa. \v 26 Ba Jerusalem ta heven suna yoko yongwa ana ambumo i nono mano moglkwa.\f + \fr 4:26 \ft Epigl 22 mina, Pol eremogl Sara pre yegl dungwa, “Ambu nigl-kongun yoko erekrukwa.” Ka pandum dungwa i Sara pre God ka dipanduglkwa, te wam Aisak ombugl yomba Kristen pre diboglkwa. Epigl 28 ama kanamga.\f* \v 27 Ana kamambuno pepa mina yegl dungwa: \q1 “Ene ambu gak kugl \q1 yeikitnga, ene gun yeiyo! \q1 Te ambu ene gak kurtemne \q1 gak kuragledi nangin giugl \q1 pirkitnga, ene nomano wakai \q1 pro. Ene gunyei ana wepagl \q1 eratnga! Te ambu kurtemne \q1 meglkwa ene gak merkinde \q1 kugl yei ana ambu wino bogl \q1 meglkwa i engre tenaglkwa.”\x + \xo 4:27 \xt Aisaia 54:1\x* \p \v 28 Ana angrima wagle, ene Aisak moglmere kuno yegl meglkwa. I God ka dipandigl tongwa ikra Aisak mina mongo pangura, kuno yegl ene mina pangwa. Yeglpre ene wu Aisak nangiglma eingwa. \v 29 Ba enge igle yomba gak konbo bange gak kugl yei-yei erikwa mambuno ikra erimere i mina Ismael kugl yeingwa. Ismael eremogl Spirit yombuglomo mina gak kugl yongwa ikra eresi tongwa, ana mambuno kuno yeglmere erme paimoglkwa. \v 30 Ba kamambuno pepa mina okuna sragl we dume? Ana yegl dungwa, “Nigl-kongun yoko ambu wam bogl diendimin ende pirondo. Sraglpre, nigl-kongun yoko erekrukwa ambu wam eremogl nem taragl ake-nongwa mundu inambara i nigl-kongun ambu wam ta akiye ikrambrika.”\x + \xo 4:30 \xt Stat 21:10\x* \v 31 Ana yeglpre na angrima wagle, nono nigl-kongun ambu nangiglma ta moglkunga, ba kane mina moglkre te nigl-kongun yoko erekrukwa ambu i nangiglma mounga. \c 5 \s1 Nono lo mina kane yomba moglkramga \p \v 1 Erme kane mina moglkre yoko mounga. Krais eremogl nono lo mina atnekra moungo i-eglke endungwa. Ye yegl orkwa ipre nono lo mina atnekra moglkramga. Yomba ta ene nigl-kongun yoko aglke eriyo dimbi ene mogl manedi andigl giglendi molo. Ana kane mina ende ikine pikro. \p \v 2 Ene piryo! Na Pol, ka yegl diteinga, ene prawedi kanwinge erimbi nangino punduwo beglmbi ana Yesus Krais kongunmo i ene akeple dinambuka kuno erekrukwa. \v 3 Ana aglke kordagl ene prapra dipene ende teinga, yomba ta prawe dinan yene nangiye punduwo beglmbi ana ye lo prapra pamere i sika sinambuka. \v 4 Ba ene yomba tau lo dumere ormun kade, God no yomba du-wakai we dinambedi pirkwa. Ana mambuno igle mina ene eremogl Yesus Krais mokono te ende wu eglke eingwa. Ana God wakaimo mina ene suna moglkre ende wu menda eingwa. \v 5 Ba Holi Spirit yombuglo mina nono God wedi pirngi dumga, ye nono yomba du-yene meglme dinambuka ipre sugl mounga. \v 6 Ana no Yesus Krais mina sidakagl mounga yomba i nangino punduwo beglkwa mo boglkrikwa i kongunmo ta paikrukwa, ba God wedi pirngi dindre yomba ta wakai kaningwa mambuno i taragl kaima. \p \v 7 Ene komnaiye Krais konbaunamo du-wakai mina muku dingura. Ba yomba ira ene nomano siget-dungo ana ka kaima ikra mina duglo boglkrime? \v 8 God ene aglendi yungwa, ba ene etne nomane ta indre duglo beglkwa i ana God mina ta ukrukwa. \v 9 Piryo, “Yis kuri ta indre plawa mina endimin bret noko gatn ana bret yake pond kaima enambuka.” \v 10 Ba na ene pre pirka nomana gigle dungwa i Yaglkande ene bogl sidangingwa pre akeple dungwa mambuno i na nomana gigle dungwa. Ana ene na nomana pamere yegl duglo bogl ana nomane suwo suwo yeikriyo. Ana yomba ira ene nomane sikugl endungwa i na kangiye pirkrika, ba kangiye i ereyoma kondo. Ye aglau ormara i okuwo topomo kinde inambuka. \v 11 Angrima wagle, nangino punduwo beglkwa i wakai pame dipene ende moglmbo, ana ye sraglpre na eresi te meglme? Ba na kaima nangino punduwo boraglme dimoglmbo, ana Krais endi-prak mina goglkwa kamo mambuno diga i yomba nomano ta erekinde erekrambuka. \v 12 Na pirka yomba tau ye nangino punduwo beglkwa kamo i aimande di undre ana ene nomano erekinde erikwa. Yegl erimbi ana ye yene pra nangino punduwo bogltre te waglkano ama akiye pogl yendinaglkwa. I wakai kaima pangwa. \p \v 13 Angrima wagle, God ene aglendi igo ana ene kane yomba ta moglkre yoko wakai meglkwa. Ene yegl di pirkriyo, lo ta na kane koglkrukwa, na yoko wakai moglka, ipre erme na taragl ta eragledi piraglka mereyegl eraglka. Tamanga. Enene angro tau pre wakai kan imara i mina enene akepledi imboriya ende moraglkwa. \v 14 Sraglpre, God lomo i prapra wu suwara pi suwara kaima i mina pangwa, “Yomba ene motnara magl meglkwa wakai kanatnga, i enene wakai kanere yeglmere.”\x + \xo 5:14 \xt Wok Pris 19:18\x* \p \v 15 Ba ene enene mina nongadi te kunda beglmbi, ana ene kanpogl siyo, aglau eran enene prapra erekinde ere wu perepere enaglkwa. \s1 Holi Spirit mambuno kor ya yomba embriyeno kinde \p \v 16 Ba na ka diga i yegl: Ene Holi Spirit embriyemo kor i mina wanmoglpai eraglkwa, ana yegl erimbi, ene yomba embriyeno kinde i mina ta kongunmo eragledi ere wanmoglkraglkwa. \v 17 Sraglpre, nono pirkan ounga mambuno goglo eremogl Holi Spirit engre atne endinagledi orko te, Holi Spirit eremogl mambuno goglo engre atne endinagledi orkwa. Taragl suwo i ye kunda ikine-ikine meurka. Ipre ene taragl ta eragledi piratnga ikra ta erekratnga. \v 18 Ipre ene Holi Spirit embriyemo mina sikasi moglpai, ana ene lo i mina atnekra ta moglkitnga. \p \v 19 Ana yomba embriyeno kinde mina taragl erikwa i ene pirkan erikwa. Ye taragl kinde yeglmere erikwa: Yagl ya ambu kunogl gidingwa, te mambuno kinde deglmbi yongwa erikwa, te mambuno kinde tau eraglkwa pre nomano anduglkwa, \v 20 god kimbi pre dembiye karaugl ere te gigl kumo pirngi dingwa. Te yaglkumba erete, bumbuno gogl ya deno kumbro te nonga dingwa ya karaugl engrikwa ya girigle kinde dingwa ya nangino dembino singwa, te tengramo dingwa te kunda nonga ere ana yungu ombuno wu perepere eingwa. \v 21 Te yomba mirmogl tengwa ya wain gigle dungwa ne du ka dindre te karaugl engrikwa te mambuno kinde kanekane erikwa. Na okuna ka yegl ditekondigra ikra erme kordagl diga. Yomba mambuno yegl erikwa ye God kingdomo mina suna pikraglkwa. \p \v 22 Holi Spirit eremogl nono mambuno wakai yeglmere eraglmedi i-pene endungwa. Yomba tau kanwakai yenamga, ya gun yenamga ya deno munduno bipokndi yenambuka ya deno oglandi kumbrokramga ya yomba ta wakai pir tendre akeple dinamga ya gun argan bogl mogltre, te engenge embriye mambuno du-wakai ere wanmoglpai eramga, \v 23 nono kiendi kaima mogl te sutno wakai mogltre mambuno goglo kondinamga. Ana embriyeno yeglmere lo eremogl i mane ta dikrukwa. \v 24 Ana Yesus Krais yombama meglkwa, i ye mambuno goglo ya te nomano guagua pirkwa ya bumbuno kinde geglkwa, i prapra Yesus endimo-prak mina sigeglkwa. \v 25 Ana Holi Spirit kor-moramga i norkwa dundungwa, ipre nono moglpai eramnara Holi Spirit yene sugl mogltre eriyo dinambere eramga. \v 26 Nono eremogl nangino dembiye sikre te yomba kunda boraglmedi pre di nusikre te yomba ta mirmogl tekramga. \c 6 \s1 Mambuno wakai ere yomba prapra tenamga \p \v 1 Na angrima wagle, yomba ta tandaglme eran ene kanimbi, ana ene Holi Spirit embriyemo mina meglkwa yomba ene mambuno wakai kiendi windadi eretembi ana ye mambuno i akedu endinambuka. Ba enene kanpogl siyo ana Satan bagl nusinan ene ombugl tandaglme ere dinaglmiwo. \v 2 Ana enene mina yombano tau yumbuno panan akepledi tenaglkwa, mambuno yegl mina ene eremogl Krais lomo ikra duglo beglkwa. \v 3 Ana yomba suwarata yene pre yomba kande mogl-mitna endiyendi pirambuka, ba ye yagl yoko kangiye paikruko moglkwa. I yene kakimbi di-ingwa. \v 4 Yomba suwarandi yene embriyeno erimere yumbusi kanaglkwa. Ana embriyeno wakai panan, wakai ipre yene kongun erimara i gun yenaglkwa. Ba ye yene embriyeno wakai i yomba ta embriyeno erikwa i bogl i-suwara ende yumbu sikraglkwa. \v 5 Sraglpre, yomba suwara suwarandi yene konguno kanekane erikwa yumbuno i yene kakinaglkwa. \p \v 6 Ana yagl ta eremogl God kamo beke yomba tenan, ana yombamo i taragl wakai prapra ake-nongwa i yumbusi tau ye beke tongwa yagle tenambuka. \p \v 7 Ana enene pre kakimbi dikraglkwa; ene God bakagl tenamga kuno ormedi piraglkwa. Ba yomba sragl mokna mongo yaglkwa i yene yaglkwa moknamo i keunde si ninambuka. \v 8 Ana yomba ta yene embriyemo goglo i mina wakai pirtre kongunmo eremoran, ye mambuno kinde i mina mongomo urambuka i gorambuka. Ba yomba ta Holi Spirit embriyemo i mina ye wakai pirtre ana kongunmo eremoran, ana ye mongomo urambuka i Holi Spirit mina kor-mogl ana wakai aimande morambuka. \v 9 Yeglpre, nono kongun wakai eramga pamara i mina oglka erekramga, yegl ere moun ana kaiya mokno mongo uraglkwa engemo i mina nono mongomo wakai uramga. \v 10 Ana ipre, nono erme yomba prapra akeple dinamga engemo yongwa ipre yomba prapra nono mambuno wakai eretenamga, te no nono yombuglo ere yomba tau Yaglkande pirngi dingwa i mendigl pandigl mambuno wakai eretenamga. \s1 Krais endimo prak ipre Pol gun yongwa \p \v 11 Nana onguna mina erme pepa mina nir muno kande kinde bogl teinga i ene kaniyo! \p \v 12 Ana ene piryo, yomba eremogl ene nangino punduwo boraglmedi akeningandi dimeglkwa, i sraglpre, ye ana yomba ongumutno mina kangino kande indre te nangino dembino sina pre dingwa. Ye yoko keunde yegl erikwa; sraglpre, ye kundugl gogl pirkwa, no eremogl Krais endi-prak mina goglkwa ikra pirngi dingwa pamiwodi no eresi tenaglmedi ye yegl erikwa. \v 13 Te yomba tau nangino punduwo beglkwa ye lo dumere ta pinande erekrikwa. Ye pirkwa ene nangino punduwo boraglmara i mina ye kangino kande inamunedi pirkwa. \v 14 Ana na nana mo yomba ta nangino dembiye ta sikraglka, ba Yesus Krais endi-prakmo ipre dembiye sindre kangiye di mitna endinaglka. Sraglpre, Yesus Krais endi-prak mina goglkwa ikra ana makandle embriye kinde kanekane ikra na nomana mina gogl kendingwa, te na endi-prak mina gogl kondiga mereyegl moglka, ipre na makandle mambuno i mina aglke ta duglo boglkraglka. \v 15 Ana nangino punduwo beglkwa mo boglkrikwa i mambunomo wakai ta paikrukwa, taragl yoko. God yene kongun ere nono ikor endungo yomba kor-mounga i taragl kaima pangwa. \v 16 Yomba prapra ka i mina duglo beglkwa i God miriyemo ya bipok tenan ye mina yenambiwo, te yombamo i God yombama kaima Israel wagle meglkwa. \p \v 17 Ana ka di uglo yeinga: Yomba ta na yumbun narekraglkwa. Sraglpre, yomba na eresigo nangina buro pangwa i ombuno dungwa, na Yesus Krais nigl kongunmo yomba kaima moglka. \p \v 18 Angrima wagle, Yaglkande, Yesus Krais mitno goglkwa wakaimo ene prapra spiritno mina yenambiwo. I kaima.