\id 1TH - Kuman NT [kue] -Papua New Guinea 2008 (DBL 2014) \h 1 Tesalonaika \toc1 Pol pepa muno namba 1 bogl Tesalonaika yomba tongwa \toc2 1 Tesalonaika \toc3 1Tes \mt1 1 TESALINAIKA \mt2 Pol pepa muno namba 1 bogl Tesalonaika yomba tongwa \imt1 Ka mongo yegl ende okuna ongwa \ip Tesalonaika i taun kande, Masedonia Provins mina suna yongwa. Ana Pol ye Filipai taun kondo endpi Tesalonaika pindre ana yungu ombuno igle i-pene endungwa. (Aposel 17:1-9 kaniyo.) Ba Juda yomba kango yomba merkinde Pol kamo pirtre ana wu yungu ombuno eriko, ye mirmogl kiam siteingwa ana Pol dumo igle kondo endinambedi erikwa. Okuwo Pol pi taun Korin moglko, ye kongun suwara eurika yagle Timoti undre ana taragl tau Tesalonaika yungu ombuno meglmara plau dungwa i ye boglo kugl Pol tongwa. \ip Pol ka i prukwa enge, ana ye ya Sailas te Timoti, ye prapra yungu ombuno pirngino sigigle dina pre pepa i bogl teingwa. Ba erme pirpogl singwa yomba tau merkinde pirkwa Pol pepa tau boglmara, ana pepa i kermongo kaima boglkwa mereyegl yongwa. Pepa i mina Tesalonaika yungu ombuno pirngino ya embriyeno wakai ipre Pol gun pond yongwa. \ip Ana Tesalonaika yungu ombuno meglmara mambuno yegl pangwa: Krais sraglmere ikine unambuka i ye ta pirdime dikrikwa. Te ye kra yegl peglkwa, ana Krais ende ikine ukrukwa enge yomba kamkand geglkwa ye ama kor aimande moraglkwa i inaglmo? Ye mambuno i pirkan eramunedi pirkwa. Te Krais enge aunake kaima unambe? Pol ka kra i di ikine ende ana engenge mambuno wakai pamara duglo bogl ana Yaglkande unambuka enge ipre akekun eremoraglme dungwa. \c 1 \s1 Pol pepa muno namba 1 bogl Tesalonaika God yombama tongwa \p \v 1 Pol ya Sailas te Timoti, no pepa muno i bogl ene Tesalonaika God yombama tomga. \p Ene eremogl God Neno ya te Yaglkande Yesus Krais mina meglkwa i God wakaimo ya te nomanemo pokndungwa i ene mina pandigl tenambiwo. \s1 Tesalonaika yomba pirngi dingwa ipre Pol diwakai yeitongwa \p \v 2 No engenge ene prapra pre God diwakai yeitomga. Te kamange ounara ene kangino dagl ere ere mounga. \v 3 Ene pirngi dindre kongun erikwa te munduno yomba tau pre pango wakai eretengwa te Yaglkande Yesus Krais unambedi yombuglo ere sugl meglkwa. Te ene yegl erikwa ipre nono neno God ye mambuglo wagle no aimande pir mogl ana dite wanmounga. \p \v 4 Angrima wagle, no punga, God ene pre munduwo pango, ana ene ye yombama moraglmedi pre ene keunde pinde i-kondungwa. \v 5 Ipre kamambuno wakai no iyu ene ditomga i ka keunde tamanga, ba kamo i yombuglo bogl ya te Holi Spirit bogl akiye pangwa pre, ana ene kamambuno wakai i pirko nomano mina kaima giglendi pangwa. Te no ene akeple dina pre ene meglmara pukamugl no sraglmere taragl ere wanmounga i enene pirkan erikwa. \v 6 Te God kamo ene pir ingwa pre ana yumbun kanekane ingwa. Ba ene ama no mambuno ounere ya Yaglkande mambunomo ene siye erikwa. Ipre Holi Spirit ene nomano ake undungo gun yeingwa. \v 7 Ana ene mambuno wakai yegl erikwa i Yesus Krais wedi pirngi dingwa yomba Masedonia ya Akaia kamun meglkwa ye prapra wakai moraglkwa pre ene ombunodi teingwa. \v 8 Ene Yaglkande kamo dingwa Masedonia ya Akaia kamun keunde ta pirkrikwa. Tamanga. Ene God wedi pirngi dingwa kamo i waidi endpi dumo kamun koglkoglo ongo yomba prapra pirkan erikwa. Yegl orkwa ipre no ka kanekane di ene ta tenamga paikrukwa. \v 9 No ene meglmara umgo ana yomba ikra no koglkare di-indre god kimbi kanekane kindekondo nomano yake tendre, ana God kaima kor aimande moglkwa ene mina pindre nigl-kongunmo erikwa i ye boglo kugl norikwa. \v 10 Te okuna gogltre aglke andigl ukor ongwa. Ye kangiye Yesus. Ana God dem kumbrukwa nono mina una ormara i ye nono i-eglke endungwa pre nono wakai moramga. \c 2 \s1 Pol ye Tesalonaika kamun kongun ormere kamo dungwa \p \v 1 Angrima wagle, enene pirkan erikwa, no ama meglmara wu kongun ounga uyoko ta pikrukwa. \v 2 Ba komnaiye kana Filipai kamun igle yomba no nangino ka-sindre, katewe dinoro ere no singwa yumbun yumga i ene pirkan erikwa. Ba nono Godno ye no akeple dungo yaglkumba pre kundutno goglkre ana God kamo mambuno wakai di ene tomga. \v 3 No ka di ene tomga i aglau ere ta ditekunga, te mambuno deglmbi yongwa mo ta ene bakagl tekunga kaima tamanga. \v 4 God no kangwa kuno orko ye kamambuno wakai dinaglmedi di noromere no engenge di wanmounga. Te no kamo wakai du mounga i yomba ta no ka i ka pir piraglmedi ta dikunga, ba God suwara wakai pirambedi ounga. God yene no nomano yumbusi kan-kondungwa. \v 5 Ene pirkan kondingwa, no ka dimunga i ene kinano paglwagl era pre ta dikunga. Mo no kongun ounga i ene taratno ta bumbuno gogl inapre dikunga. Tamanga. No mambunono i God yene pirkan orkwa. \v 6 No kongun ounga i yomba tau mo te ene mo yomba ta no dembino sinaglmedi pre ta erekunga. Tamanga. \p No Krais aposelma kaima mounga. Ipre ene no kangino kande noraglmedi inamga pangwa. \v 7 Ba okuna ene mina no kiendi mogltre ana ambu gak kugltre bakaglmere yegl no ama ounga. \v 8 No ene pre munduno pond pango ana God kamo wakai ditomga. Ba i keme manga, ene pre ere no kor-mounga kondo goramnedi ama ounga. Sraglpre no ene munduno pangwa. \v 9 Angrima wagle no taragl prapra ounga i ene kaima pirmeglkwa, no God kamo mambuno wakai dipene ende mounga enge no nangino taragl pre yana dumun ene oglka eredinaglmedi pre nono ermine ya enduwer akiye pitnbogl kongun ere wanmounga. \p \v 10 Ene pirngi dingwa yomba meglmara no mambunono yegl ounga, holi ere yewe yeikre te aglau ta erekunga, i ene kanigo te God ama kangwa. \v 11 Te ene ama pirkan erikwa, neno taragl wakai ere yene nangro teimere yegl no ombugl ene suwara suwarandi wakai eretomga. \v 12 No ene nomano uglo yoko te deno munduno sigigle ditendre, te God kanambumere yegl wanmoraglmedi pre no ene ditomgra. Sraglpre God yene kingdomo mina ambuglange si dumara suna moraglmedi pre ene digaglkwa. \s1 Kamambuno pirkwa yomba yumbun indre diglkindi andigl meglkwa \p \v 13 Te no ama engenge taragl ipre God diwakai yei ditomga. No God kamo okuna ene ditomga pir-ingwa i yomba kanno mereyegl ene pirkrikwa. Ba ka i God kamo kaima wedi ene pir-ingwa. Yeglpre ka i ene pirngi dingwa yomba mina kongun ere pangwa. \v 14 Angrima wagle, Kristen wagle Judia kamun meglkwa ye Krais moglmara sidakagl meglmere yegl ene ama siye meglkwa. Ana Kristen wagle tau ana Judia yomba ere teimere yegl ene ama enene yombano yumbun teingwa. \v 15 Te Juda yomba ama Yesus sigogl te propet wagle sigogl ana no ama ere singwa. Te mambuno yegl erikwa i God dem munduwo erekinde eretendre, te yaglkumba ere yomba prapra teingwa. \v 16 Te no kamambuno di Yomba Bina tomga. Ye engenge tandaglmeno makai sigo bir-mam pangwa mambuno i God yomba ere-i dinambedi pre konbauna sigetdi norikwa. Ana God dem kumbrukwa ye mina pai kondungwa. \s1 Pol ye Tesalonaika yomba aglke kanagledi munduwo pangwa \p \v 17 Ba angrima wagle, no nangino pagl bange sungunagle ene kondumga, ba nomano poglodi prumga i ene kondokunga. Te no aglke ene gumano kanamedi punga i nomano pond pangwa. Yeglpre no konbauna ta kan indre ene meglmara wu kanamnedi yombuglo ounga. \v 18 No ene meglmara unamnedi punga. Te Pol nana enge mere unagledi erika, ba Satan konbo yongugl norkwa. \v 19 Ana okuwo Yaglkande Yesus unambuka enge, no sragl taragl akeple dinan ye mambuglo wagle andigl mogl gun yenamune? Te no sragl taragl iyu ye moglmara undre ene kongunen wakai ounedi ombuno dinamune? Te no sragl topo indre gun yenamune? Taragl i prapra ene meglkwa iwe. \v 20 Kaima yene. No kangino kande inamga ya gun yeinamga i ene suwara meglkwa iwe. \c 3 \s1 Pol eremogl Timoti pi Tesalonaika wagle nomano sigigle di tenambedi pre diendungwa \p \v 1 No ene pre wakane ta sugl mogl enamga mere ta manga. Ipre no suwo i keunde Atens kamun wanmorambuglka i wakai pangwa. \v 2 Yeglpre Timoti no de dumbuglko ende ene meglmara unga. Ye no angro moglkwa. Te God nigl kongunmo yomba mogl, te Yesus Krais kamo wakai no akiye yomba dite wanmouglka, ye diendumga i ene nomano sigigledi tendre te pirngino akepledi tenambuka. \v 3 Ye yegl eran kade, ene yomba tau yumbun ya giu ingwa i mina pigle ne yomburo dokokrambuka. Sraglpre, enene pirkwa God yene nono yumbun yeglmere inaglmedi prumere pangwa. \v 4 No okuna ene meglmara mogl yegl ditomga, “Okuwo ere no sinaglkwa.” I kaima plau dungo ene pirkan erikwa. \v 5 Mambuno i mina na sugl kanana moraglka mango pre na Timoti diendinga ene meglmara undre ana ene pirngino sraglmere pangwa i na dinaran na piraglka. Na nomana ponglau boglkwa i yegl, aglau eran bagl nusungwa yomba ene bagl nusinan ene komugl simbi ana no kongun ounga i uyoko pi dinambiwo. \s1 Timoti ka mongo wakai i-ikine ungo Pol gun yongwa \p \v 6 Ba Timoti ene kondo erme wan ende no mounara plau dindre ana ene pirngi dingwa ya yomba tau pre kanwakai yengwa mambuno i ye boglo kugl norkwa. Te ene no wedi pirtre ama no kanamnedi nomano pond pirmeglko te no ombugl ene kanamnedi nomano pond pir mounga. \v 7 Ana ipre angrima wagle, no pigle goglne doglobugl wanmounga, ene pirngi kaima dingwa i ka boglo no mounara ungo punga enge ana no gun kaima yei deno munduno argan orkwa. \v 8 Ene Yaglkande mina andigl giglendi meglkwa i no pirkan ounga. Ipre no nomano sikor kaima yongwa. \v 9 No ene pre ere God ongumuglo wagle no gun pond kaima yene yomga, te no punga God dange di tomga mambuno ita no gun pond kaima yene yomga ikra ta engre atne endekrambuka. \v 10 Ermine ya enduwer no ene pre kamange ere God tomun ye pir noran ana no wu ene kanamga. Te no wu ene kanamga enge ene pirngi dingwa tau kembra pangwa i no oun yake wu kande enambuka. \s1 God ta pir tenan Pol ende Tesalonaika yomba meglmara enagledi pre kamange orkwa \p \v 11 Erme nono neno God ya Yaglkande Yesus prawe ta dindre konbauna ta si nongugl ende noran ana no ene meglmara unamniwo. \v 12 Yaglkande i kangwa mambuno i ene mina pandigl tenan kau sinan ana ene angro ya te yomba tau prapra kanwakai yeinaglkwa. Kuno yeglmere no okuna ama ene deno munduno tomunere yeglkra eraglkwa. \v 13 Ana mambuno yegl mina God ene deno munduno sigigle ditenambuka. Ana yegl eran nono Yaglkandeno Yesus Krais yene yombamo holi bogl ende ikine unambuka. Enge i ye kanan ene tandaglmeno paikran wakai moraglkwa. Te holi yegl meglmbi ana God Neno ongumuglo mina kuno yene erambuka, i kaima. \c 4 \s1 Mambuno kinde deglmbi yongwa kondo ana mambuno wakai eramunga \p \v 1 Angrima wagle, ene srambre ere moglpai erimbi God wakai kanambuka mambuno i no okuna beke tomgra. Ana kaima mambuno i mina ene erme wanmeglkwa. Ana erme mambuno yegl merkinde ere moraglmedi pre Yaglkandeno Yesus Krais kangiye mina no krapogl ana ka giglendi ditomga. \v 2 Ene pirkan erikwa, Yaglkande Yesus Krais yombuglomo mina ene mambuno yegl eriyondi beke tomgra. \p \v 3 God yegl prukwa, ene wu holi pindre ana yagl ya ambu kunogl guagua gundingwa mambuno i mina ene mogl eglke endiyo. \v 4 Te enene pirdime dindre nangino sugl meglmbi ama holi yenan ana pirmitna endinaglkwa.\f + \fr 4:4 \ft Grik kanno mina ka i ta mongomo wu pene pikrukwa.\f* \v 5 Ana Yomba Bina ye God wedi pirpogl sikre yagl ambu nangino bumbuno geglkwa erimere yegl ene erekro. \v 6 Taragl dumga i mina ene angro ta aglau eretekraglkwa. Ana tandaglme yegl eraglkwa yomba Yaglkande pundo bagl te ikine endinambuka. Taragl yeglmere no okuna ene dipene ende tendre mane ditomgra. \v 7 Ipre God nono aglendi yungwa i mambuno kinde eramga pre ta manga, ba nono mambuno wakai ere holi moramga pre orkwa. \v 8 Ipre yomba ta ka kindine ditomga i ta sendinan ye yomba kanno ta sendekrukwa ba God kamo sendungwa. Sraglpre God yene Holi Spiritmo tongo ene mina moglkwa. \p \v 9 Ana God yombama angro ta kanwakai yenaglkwa kanno ipre na pepa muno wakane bogl tenaglka paikrukwa. Sraglpre ene angro ta kan wakai yenaglkwa mambuno i God yene ene bekete kondungwa. \v 10 Ana kaima yene ene angro God yombama Masedonia kamun koglkoglo meglkwa i ene eremogl ye kan wakai yeingwa. Ba no ka giglendi dindre ene mambuno yegl merkinde ere moraglmiwo dumgra. \p \v 11 Ene kiendi mogl wakai moraglkwa ipre nomano giglendi panan, ana enene onguno mina kongun ere, te taragl ake-neingwa wu sugl wakai moraglkwa. Taragl yeglmere no okuna ene dite kondumgra. \v 12 Ene engenge moglpai eraglmara mambuno wakai yegl erimba ana Yomba Bina ene embriyeno kandre i wakai we dinaglkwa yegl ere ene yomba ta mina tenge tendre, ana kaiya moknano ne moglkraglkwa. \s1 Yaglkande Yesus aglke ende ikine unambuka kamo \p \v 13 Ba angrima wagle, no nomano yegl pangwa pirngi dingwa yomba geglkwa ye pre ene nomano pir aglau maglau erekriyo. Te yomba God wedi pirngi dikrikwa ye kai kaglkane erimere yegl ene erekriyo. \v 14 Nono pirngi dumga Yesus Krais gogltre ana aglke andigl ukor ongwa. Te Yesus yombuglomo mina God eremogl pirngi dingwa yomba geglkwa ikra God ake andran ana Yesus bogl akiye ikine unaglkwa. \v 15 No Yaglkande yene kamo dite yegl dumga. Yesus ikine unambuka enge igle nono yomba kor-moramga ende okuna omun te geglkwa ta okuwo ukraglkwa. Tamanga. \v 16 God wiyau endinan te angelo namba wan ama wisinan ana God biukulmo bedinan ana Yaglkande heven kondo ende atne unambuka. Yegl eran ana yomba ye Krais pirngi dindre geglkwa ye komnaiye kana andraglkwa. \v 17 Ana enge igle keunde nono yomba goglkre kor-moramga ya geglkwa andiglkwa ikra bogl akiye ende egli kamkua mina pindre prapra Yaglkande bogl aimande mogl enamga. \v 18 Yeglpre ka i ene angro ya ambaro ditembi, nomane argan eran akegidi wanmolo do. \c 5 \s1 Yaglkande ende ikine unambuka pre suglmo moramga \p \v 1 Angrima wagle no ande enge ya te ande kuiya igle taragl i plau dinambuka ipre no pepa muno ta bogl ene tekramga. \v 2 Yeglpre enene pirkan pogl singwa Yaglkande ikine unambuka engemo i ana kunogl gogl yomba enduwer wimere kuno yeglmere unambuka. \v 3 Ana yomba yegl dinaglkwa, “Enge wakai yongo nono gunyei wakai mounedi moun imba.” Ana erekinde eretenambuka taragl i oglandi kaima plau ditenambuka, i ambu gak kuramnedi nangino giugl pirmere yegl unan ana ye teke enaglkwa konbaunano ta yeikrambuka. \p \v 4 Ba angrima wagle ene mim ormara moglkrikwa ipre yaglkande engemo i ene mina plau dinan waikuglkraglkwa tamanga. \v 5 Ene prapra ermine ya ambuglange yombama meglkwa. Te nono enduwer ya mim pond yombama ta moglkunga. \v 6 Ipre yomba tau ugl pai meglmere yegl nono ama ugl paikramga. Ba nono kuie ere ana sugl wakai moramga. \v 7 Yomba ugl pai-pai erikwa ye enduwer ugl paingwa. Te wain gigle dungwa ne du erikwa yomba ama ye enduwer wain gigle dungwa ne-ne erikwa. \v 8 Ba nono ande ambuglange yomba mounga pre sugl wakai moramga. Te pirngi dumga ya yomba ta kan wakai yomga mambuno i piutno awagle mereyegl panan te God nono ere-inambuka pre sugl mounga i kunda bitno gagl mereyegl panambuka. \v 9 Sraglpre nono yumbuno giu inamga pre God nono ta pinde ikrukwa. Tamanga. Yaglkande Yesus Krais nono ere-inambuka pre pinde yungwa. \v 10 Yesus Krais nono pre goglkwa ipre nono kor-mounga mo gounga i ye bogl akiye moramga. \v 11 Ipre ene mina suwara suwarandi angra ta dem munduwo siyaudi tendre ana nomano sigigledi tenaglkwa. Yeglmere ene erme kaima ere meglkwa. \s1 God ye yombama akeple dinan nomano wakai meglkwa \p \v 12 Angrima wagle, no ene ditomga i ene mina yomba kongun yombuglo erikwa i dinaglmere ere mogl-atne endiyo. Ye Yaglkande pinde yungwa yomba ye ene sutno mogltre, ana mambuno sraglmere eremoraglmere i ye ene ditenaglkwa. \v 13 Ye konguno ipre ene munduno panan pirmitna kaima endinaglkwa. Enene mina nomano bipokndi yei kogl yenan wanmoraglkwa. \v 14 Angrima wagle, no ka giglendi ene ditomga yomba oglka ere wakan meglkwa i ka kindine ditendre te inik singwa yomba di akedu ende tendre te yomburo paikrukwa akeple diteiyo. Te ene yei-pai ere yomba akeple diteyo. \v 15 Yomba mambuno kinde ere tembi ene ere te ikine ende dinaglmiwo. Ba engenge enene mina mambuno wakai ningadi ere te yomba prapra mina yegl ere tenaglkwa. \p \v 16 Ene engenge gun keunde yei moraglkwa. \v 17 Te kamange engenge ertre. \v 18 Te taragl kanekane plau dinambuka God prukwa i Yesus Krais kangiye mina ene diwakai keunde yeiyo. \p \v 19 Te Holi Spirit dongamo bauglo i ene sigongokraglkwa. \v 20 God kamo ditembi ene pirmbi taragl yoko mereyegl erekrambiwo. \v 21 Taragl prapra yumbusi kan, mambuno wakai panambuka akegidi. \v 22 Te mambuno kinde kanekane panambuka i kondinaglmiwo. \p \v 23 God yene dem munduwo pokndi yongwa. Ye yene eran ene wu holi kaima enaglkwa. Te ye ama ene spiritno ya kuiyano nomano ya te nangino i prapra sugl wakai moran ana ene wakai meglmbi ana Yaglkande Yesus Krais ende ikine unambuka enge, ene wu aglau ta paikrambuka. \v 24 God ye ene aglendi yungwa, ye ka dumere sika sungwa God, ye kaima dumere erambuka. \p \v 25 Angrima wagle ene no pre kamange ere God teiyo. \v 26 Ana Kristen prapra enene mina onguno ake kungro paunano sineyo ana koglkare wakai diyo. \v 27 Na Yaglkande mambuglo wagle di giglendi teinga. Ene pepa muno i kere tembi Kristen prapra piraglmiwo. \p \v 28 Nono Yaglkandeno Yesus Krais ye wakaimo ene mina panambiwo.