\id 1CO - Kuman NT [kue] -Papua New Guinea 2008 (DBL 2014) \h 1 Korin \toc1 Pol pepa muno namba 1 bogl Korin yomba tongwa \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 1 KORIN \mt2 Pol pepa muno namba 1 bogl Korin yomba tongwa \imt1 Ka mongo yegl ende okuna ongwa \ip Korin yungu ombuno wagle pirngi dingwa ya moglpai erikwa mambuno yumbun pago ana Pol di akekun era pre pepa muno namba 1 i bogl tongwa. Ana Korin yungu ombuno wagle i Pol yene kongun ere i-pene endungwa. \ip Korin i taun kande Akaia Provins mina suna yongwa, makan igle mina Korin yomba bisnis pond erikwa angai, te yomba embriye mambunono kanekane pangwa, te yagl ya ambu mambuno kinde kanekane eriko te yomba pirngino kanekane pangwa. \ip Ana okuna Pol ye Korin yungu ombuno kondo endpi dumo bangeta kongun eremoglko ana yumbun plau dungo yomba pirngino sigugl sinambuka mereyegl pangwa. Ipre yomba nomano wakai indre ana mambuno kinde ya yumbun i kanpogl sinaglkwa pre pepa i bogl tongwa. Kamo i yegl paingwa: Yagl ya ambu mambuno wakai mina bogl indre ana God Spiritmo embriye wakai i mina wan moraglkwa, tamanan yumbun inaglme dungwa. Ana Holi Spirit taragl wakai yomba yoko tongwa. God dembiye karaugl erikwa. Te yomba geglkwa andigl ukor enaglkwa ipre ama dungwa. \ip Pepa muno boglmara i bange suwarata yungu ombuno mina meglkwa prapra wakai kaima pirkwa, i numa 13: Yomba eremogl yomba tau pre munduno panambuka embriye wakai i tongwa, yomba yeglmere ye God yombama kaima meglme dungwa. \c 1 \s1 Pol pepa muno namba 1 bogl Korin yomba tongwa \p \v 1 Na Pol, Yesus Krais aposelmo moglka, i God yene prumere na di yungwa te nono angro Sosetenis akiye, \v 2 no pepa muno i bogltre ana ene God yombama Korin kamun suna meglkwa i tombuglka. Yesus Krais ere endungo ene holi meglko ana pinde yungo ye yombama meglkwa. Te yomba tau prapra makan koglkoglo mogl-eingwa i ye akiye Yaglkandeno Yesus kangiye dembiye karaugl erete meglkwa. Yesus Krais iwe, nono ya te yomba prapra Yaglkandeno moglkwa. \p \v 3 Nono Neno God te Yaglkande Yesus Krais wakaimo ya nomane pokndungwa i ene mina tenambiwo. \s1 Pol ye God diwakai yeitongwa. \p \v 4 God ye Yesus Krais mina wakaimo ene tongwa ipre na poglodi pir ana engenge ene pre God diwakai yeite wanmoglka. \v 5 Ene Yesus Krais mina nomano suwara yeingwa i mina taragl prapra paitongo ombugl bitno pai pogl sungo te ene ka ake undi di wanmeglkwa. \v 6 I Krais kamo no boglo kugl tomunga i ene nomano suna duglo ongwa pre yegl eremeglkwa. \v 7 Te Spiritmo mina taragl gigle ingwa i kuno orko ene ta dokokre ana nono Yaglkandeno Yesus Krais unongugl enambuka pre suglmo meglkwa. \p \v 8 Te ye yombuglo bogl tenan ene gigle kuindi wanmoglpi ana Yaglkandeno Yesus Krais unambuka enge, ene mina aglau ta paikrambuka. \v 9 God taragl eragle dungwa i kaima kaima erambuka. Ye Wam Yesus Krais nono Yaglkandeno, ene ye bogl tapsi moraglkwa pre ene digaglkwa. \s1 Korin God yombama poimsi meglkwa \p \v 10 Angrima wagle, nono Yaglkandeno Yesus Krais kangiye mina na ka giglendi ene diteinga, i ene prapra nomano suwara yei moraglmiwo, te nomano poglodi piraglkwa ya ka dinaglkwa i kokunkuno keunde panambiwo. Yegl erimbi ana ene mina suna poim sikraglimiwo. \v 11 Kaima angrima wagle, enene mina ka tengramo di meglkwa i Kloe yombama wagle boglo kugl narikwa. \v 12 Na ka ipre diga, enene mina suwara suwarandi ka yegl dingwa, “Na tau Pol yombamo.” Te ta dungwa, “Na Apolos yombamo.” Te ta dungwa, “Na Pita yombamo.” Te ta dungwa, “Na Krais yombamo.” \p \v 13 Krais ye poimsi wu perepere omo? Mo Pol ene pre ere endi-prak mina gogl suno? Mo Pol kangiye mina ene baptais ere suno? \v 14 Ene meglmara pukamugl yagl suwo Krispas ya Gaius keme na baptais ereteinga, ba yomba tau na ta baptais eretekrika. Ipre na God diwakai yeiteinga. \v 15 Yeglpre yomba ta eremogl ene Pol kangiye mina baptais erikura wa ta dikrambuka. \v 16 I kaima, na ama Stefanas yombama baptais ereteinga. Te yomba ta ama baptais ereteiyo mo eretekrika i na pirpogl sikrika. \v 17 Sraglpre, na yomba baptais eretenatnedi pre Krais diendekrukwa. Tamanga. Yesus kamo wakai dipene endinaglka pre na diendungwa. I makan yomba bitno pai pogl sungwa ka dimere yegl na dikraglka, ba na yegl dimbo ana Yesus endimo-prak kamo yombuglomo i taragl yoko mereyegl ere dinambiwo. \s1 God nomanemo wakai ya yombuglomo i Krais moglkwa \p \v 18 Ana guglo kamun enaglkwa yomba ye endi-prak kamo i aglau ormedi pirkwa. Ba God ere-yungwa yomba nono prumga endi-prak kamo i God yombuglomo. \v 19 God kamo yegl beglko pangwa: \q1 “Pirpogl singwa yomba ye \q1 nomano wakai erekinde \q1 eraglka, te nomano pai pogl \q1 sungwa yomba ye nomano wakai ikorugl endinaglka.”\x + \xo 1:19 \xt Aisaia 29:14\x* \p \v 20 Nomano pirpogl singwa yomba meglma awe? Te yomba erme ka tengramo dingwa God lomo beke tongwa yomba meglma awe? Te enge erme taragl mambuno kaima pirpogl singwa yomba ye meglma awe? Makan yomba pirpogl singwa nomano wakai i God ere ikorugl endungo ye kanno i ka yoko orkwa. \p \v 21 Ana God ye nomano wakai mina ye yegl pirkan orkwa, makan yomba yene pirpogl singwa i mina God wedi pirkanpogl sikrikwa pango, ana God ye yomba ikine endinagledi pre konbauna ta i-pene endungwa. Ipre God kamo kinde kaima we dingwa ikra no dipene endumgo ana pirngi dingwa yomba God ere-yungwa. \v 22 Juda yomba kimagl kanamnedi yombuglo erikwa, te Grik yomba nomano wakai i pir inamunedi yombuglo erikwa, \v 23 ba no Krais endi-prak mina sigeglkwa i kamo dipene endumga. Ana Juda yomba ka i pirakuriko te Yomba Bina ka i kinde kaima wedi pirkwa. \v 24 Ba God i-ikine endungwa yomba, Juda ya Grik akiye nono pirkan ounga Krais ye God yombuglomo ya nomanemo moglkwa. \v 25 Makan yomba eremogl yegl pirkwa: God nomanemo wakai tau aglau kaima ormedi pirkwa, ba aglau ormedi pirkwa ikra pai mitna imbo ende yomba pirpogl singwa i engre tongwa. Te God yombuglo dokumedi pirkwa, ba i kaima gigle kuindi yomba gigle dingwa i i-atne endungwa. \p \v 26 Angrima wagle, ene okuna sraglmere wanmeglkwa enge, God aglendi yungo ene Kristen meglkwa i piryo. Okuna ene yomba merkinde makandle yomba nomano pirpogl singwa ikra ene mina ta paikrukwa. Te yomba merkinde yomburo paikruko te kangino kande paikrukwa. \v 27 Ba makandle pirpogl singwa yomba angai goraglmedi pre ye taragl aglau ormedi pirkwa taragl ikra God pinde yungwa. Te taragl yombuglo pame dingwa ikra angai goraglmedi pre taragl yombuglo komugl sungwa God pinde yungwa. \v 28 Te makandle yomba kangino paikrukwa ya gonduglme we dindre kongunmo paikrumedi pirkwa ikra God pinde yungwa. Ye yegl ormara i yomba gigle dingwa ya kangino kande pangwa ye wu taragl yoko mereyegl eingwa. \v 29 Yegl orkwa ipre yomba suwarata God ongumuglo mina ye yene pre dembiye sikrambuka. \v 30 God ye yene ene i-endungo Yesus Krais mina meglkwa. God yegl orko ana nono nomano wakai ya pirpogl sumga i mambuno Yesus moglkwa. Ye mina suwara nono wu du-yene omga, te yene mambunomo holi pamere wanmounga. Ye nono topo ere ikine endungwa. \v 31 Ipre kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa: \q1 “Yomba ta yene dembiye \q1 sinagledi pirambuka, Yaglkande suwara dembiye si tenambuka.”\x + \xo 1:31 \xt Jeremaia 9:24\x* \c 2 \s1 Krais endi-prak mina singwa kamo i Pol dipene endungwa \p \v 1 Angrima wagle, okuna na ene meglmara pindre ana God kamo wakai pangwa i dipene ende teingra, ba yomba bitno pai pogl sungwa ka wakai wakai dimere yegl na ta ditendre ene kinano sikrika. \v 2 Na nomana yegl pirka na ene meglmara pukamugl moglka enge na ka kanekane tau manedi pirka, ba Yesus Krais pre ya te ye endi-prak mina singwa kamo i keme pirka. \v 3 Na ene meglmara wingwa enge yombura dokungo, kundugl pirtre te noko purparaugl diga. \v 4 Ana ka diga ya kamambuno wakai dipene ende teinga i yomba bitno pai pogl sungwa ye kanno dimere i na dindre ene kinano sikrika, ba Holi Spirit yombuglomo i ene ombunodi nongugl ende teinga. \v 5 Na mambuno yegl erika i ene yomba bitno pai pogl sungwa kanno dingwa i ene pirngino ye mina tenge tekraglkwa, ba God yombuglo i mina ene tenge tenaglmedi na yegl erika. \s1 God Spiritmo nono nomane wakai norkwa \p \v 6 God embriye mambunomo wakai mina yake giglendi kondingwa yomba ye mina no ka ditomga i ye pir-ingwa, ba i makandle ka ta pirkrikwa. Te i makandle sugl yomba kande wau boramunedi erikwa i kanno wakai tamanga. \v 7 No God nomane wakai teke pangwa i dipene endumga, kamo i okuna teke paimoglkwa. God dumo makan ere yeikrukwa enge, nomane wakai ka i nono ambuglangesi noragledi uglmange ere endungwa pangwa. \v 8 Makandle kaungo yomba ye nomano wakai kamo mambuno i ta pirpogl sikrikwa. Ye i pirpogl sima daglma ana Yaglkande kangiye kande pangwa ye endi-prak mina sikriko. \v 9 Ba no ka dumga i pepa mina yegl beglko pangwa: \q1 “Taragl yomba ongumutno \q1 kankrikwa, te kinano \q1 pirkrikwa, te taragl i plau \q1 dinambedi nomano mina ama \q1 pirkrikwa, ana yomba God \q1 wakai kaningwa ye pre taragl \q1 i ye ake non-nan ere yeitongwa.”\x + \xo 2:9 \xt Aisaia 64:4\x* \p \v 10 Kamo i okuna teke pangwa, ba no pre ere God ye Spiritmo mina ombunodi norkwa. Te taragl prapra teke paingwa ya te God taraglmo uglmange kaima ere paingwa i Holi Spirit mundu kan-kondungwa. \v 11 Yomba ta nomane mina poglodi prukwa i yomba ta sraglmere pirkan erambe? Tamanga. Yomba yene spiritmo suna moglkwa i pirkan orkwa. Ana kuno yegl keunde yomba ta God nomane suna poglodi prukwa i pir kankrikwa, ba God yene Spiritmo pirkan orkwa. \v 12 Ana nono makandle spirit i ta ikunga. Tamanga. Nono Spirit yumga, i God mina ungwa. Taragl God yoko norkwa i mambuno pirpogl sinamga pre norkwa. \v 13 Ana no taragl yoko imga i mina ka dumga. Ka i makandle yomba nomane wakai pangwa ta beke norokrikwa. Tamanga. Spirit ka i beke norkwa. Te Holi Spirit kaima no mina moglko ana dipoglsi Holi Spirit ye mina moglkwa yomba tomga. \p \v 14 Ba yomba Holi Spirit bogl moglkrambuka, God Spiritmo mina taragl ungwa i ye ta ikrambuka. Sraglpre, ka i prapra kinde dumedi prukwa. Ana ye kamo i mambuno ta pirpogl sikrambuka; sraglpre, taragl i prapra Holi Spirit mina ungwa. \v 15 Yomba ta Holi Spirit bogl moglkwa ye taragl i prapra yumbusi mambuno pirkan orkwa. Ba yomba Holi Spirit bogl moglkrambuka ye eremogl yomba Holi Spirit bogl moglkwa mambuno i ta yumbu sikrambuka, \b \q1 \v 16 “Yeglpre yomba ira \q1 Yaglkande nomanemo pirpogl \q1 sindre, ana ye ka yegl beke tenambe?”\x + \xo 2:16 \xt Aisaia 40:13\x* \m Ba no we, Krais nomanemo i-wamga. \c 3 \s1 Kamambuno kongun erikwa yomba, ye God nigl-kongunmo \p \v 1 Angrima wagle, na ene ka diteingwa i yomba Holi Spirit bogl meglkwa diteimere yegl ene ditekrika. Tamanga. Makandle yomba mambuno goglo bogl meglko ka diteimere yegl ene diteingwa. Sraglpre, Krais embriye mambunomo i mina ene gak kuglambu mereyegl meglkwa. \v 2 Na am nuglo ene teinga kaiya mokna gigle dungwa tekrika. Sraglpre, ene kaiya mokna gigle dungwa ninaglkwa kuno erekrukwa. Kaima, erme ama ninaglkwa kuno erekrukwa. \v 3 Sraglpre, ene makandle mambuno goglo i mina mogl paingwa. Kaima, enene mina angro ta pre nangiye ka-sindre te nonga dingwa i ene mina paimoglkwa. Mambuno goglo i makandle yomba mambunono ene mina pangwa. \v 4 Ana ene mina ta yegl dungwa, “Na Apolos yombamo.” Te ta yegl dungwa, “Na Pol yombamo.” Ka yegl dingwa ipre ene makan yomba yoko meglmere yegl ene mogl paingwa. \p \v 5 Ana ene piryo. Apolos ye ira? Te Pol, na ira? No suwo-akiye God nigl kongunmo yomba mouglka. Yaglkande no kongun noro perepere endungwa. Ana no kongun ouglara i mina ene Krais pirngi dingwa. \v 6 Na mokna mongo yaglko, te Apolos nigl engre boglkwa, ba God yene kongunmo orko ana mokna mongo boglkwa. \v 7 Ipre ereyaglkwa yagle ye kangiye paikrukwa, te nigl engre boglkwa yagle ye ama kangiye paikrukwa. God yene kongunmo orko taragl bogl kande ongwa. Ye suwara kaima kangiye pangwa. \v 8 Ana ereyaglkwa yagle ya nigl engre boglkwa yagle ye kokunkuno miurka. Ye suwara suwarandi kongun eurere topo inambirka. \v 9 No tapsi God kongunmo ouglka. Ana ene God kaiya moknamo togl ya yungumo meglkwa. \s1 Kamambuno kongun erikwa yomba ye yungu keingwa mereyegl meglkwa \p \v 10 God wakaimo narkwa i mina na yungu wakai keingwa mereyegl mogltre ana yungu keinaglka pre kombuglo kauglange epigl erika. Ana yomba ta yungu bolamugl igle keingwa. Ba ye suwara suwarandi yungu sraglmere keinaglkwa i kanpogl sindre keinaglkwa. \v 11 Sraglpre, yungu kauglange pai-kondungwa, i Yesus Krais. Ana yomba ye kauglange kor ta sikraglkwa. \v 12 Ana kauglange i mina yomba tau, gol ya silva ya kombuglo topo kande boglkwa indre yungu keinaglkwa, te yomba tau endekondo ya indaun ya wit buglo indre keinaglkwa. \v 13 Ana okuwo enge kande mina God yomba ka-tange tenambuka enge, yomba konguno erikwa i prapra wu pene enambuka. Engemo i dongwa bauglo mereyegl wu pene enambuka, ana yomba yungu gigle dungwa mo kunambu orkwa keingwa i donga yene eregagl kanambuka. Kongun wakai erikwa mo kinde i nono kanamga. \v 14 Yomba ta yungu kauglange i mina yungu bolamugl keinan ana donga detenge erekre yoko paimoran ana ye topo inambuka. \v 15 Yomba ta yungumo endi donga de kondinan ye topo ikrambuka, ba ye yene ere-inambuka, yombamo i endi donga bauglo mina suna moglko imenda endingwa mereyegl moglkwa. \s1 Ene God yungumo holi meglkwa \p \v 16 Ene God yungumo holi meglko ana God Spiritmo ene mina suna moglkwa. I ene pirkrimo? \v 17 Yomba ta God yungumo holi i erekinde erambuka, ana God eremogl yombamo i erekinde erambuka. Sraglpre, God yungumo i holi yongwa. Yungumo holi i ene meglkwa. \s1 Nono yomba dembino sikramga \p \v 18 Aglau eran enene kakimbi di i-dinaglmiwo. Ana ene mina suna i yomba ta yene eremogl enge erme mambuno kanekane i duglo bogl ana nomana pai pogl sumedi piran, ye wu nomano pai pogl sikrukwa du mereyegl enambuka. Te yomba ta na nomana pai pogl sikrumedi pirambuka, ye nomane pai pogl sungwa. \v 19 Makandle yomba nomane pai pogl sungwa ye kanno i God ongumuglo wagle wu dorugl ongwa. Ka ta yegl beglko pangwa: “Nomano pai pogl sungwa yomba ye yene mambuno erimara i ere endungo kitn singwa.”\x + \xo 3:19 \xt Jop 5:13\x* \v 20 Ka ta ama yegl beglko pangwa: “Makan yomba pirpogl singwa ye nomano Yaglkande kangwa wu taragl yoko ongwa.”\x + \xo 3:20 \xt Buk Song 94:11\x* \v 21 Ipre ene yomba ta pre dembino sikraglkwa. Taragl prapra i ene taratno yongwa. \v 22 Ana Pol ya Apolos ya Pita, te makan mina kor-mounga mo gounga, te enge erme mo okuwo imbor, i prapra ene taratno yongwa. \v 23 Ana Krais yombama ene meglko te Krais ye God yombamo moglkwa.\f + \fr 3:23 \ft 1 Korin 1:12 ya 3:4 mina Pol ka yegl dungwa, Korin yomba ende wu perepere pi yegl dingwa, “Na Pol yombamo” te “Na Apolos yombamo.” Ba ka yeglmere i makandle yomba nomane pamere duglo beglkwa. Ana Korin yomba God nomanemo ta pirkan erima, ye yegl digo, “Pol no yombano” te “Apolos no yombano”. Sraglpre, God eremogl Pol indre Apolos indre ana Korin yomba akeple dimbir ana ye wu Krais epiglmo kaima enaglkwa. 1 Korin 3:1-9 ombugl kanamga.\f* \c 4 \s1 Yaglkande yene kongunmo yomba yumbu sinambuka \p \v 1 Ene no pre, Krais kongunmo yomba mogltre te God kamo kaima teke paingwa i suglmo yomba kra meglmedi piraglkwa. \v 2 Ana sugl yomba kongun erambuka i mem yegl pangwa, ye kongun pamere bonma ere erambuka. \v 3 Ana na mambunona ene yumbu sinaglkwa mo yomba ka-tangimara yumbu sinaglkwa i na pirka taragl kembra orkwa. Kaima, na mambunona i nana ama yumbu sikrika. \v 4 Na nomana undungwa, ipre na yomba wakai mole dikraglka. Yaglkande suwara na mambunona yumbu sinambuka. \v 5 Ipre, ka tanginaglkwa enge yeikrukwa pre ene yomba mambunono yumbu sikraglkwa. Ene sugl mogl-embi Yaglkande yene undre, ana taragl mim ormara teke paingwa i ake ambuglange sindre te yomba nomano suna taragl pirmeglkwa i i-pene endinambuka. Enge i yomba suwarandi kongun wakai erumere God dembiye si tenambuka. \s1 Korin yomba ye yene kangino dembiyesi mitna endingwa \p \v 6 Angrima wagle, ka i ene akeple dinambuka pre nana ya Apolos bogl dibogl diga. Yeglpre ka i mambunomo no mina embriyeno mambunono ene kandre pirpogl sinaglkwa. Ene wakai mogltre ana kamambuno pepa mina pangwa i engre atne endekraglkwa. Yegl ertre ene karaugl engrekre te yomba ta kangiye diwakai yeite ana ta kangiye dikinde yeikraglkwa. \v 7 Angra, ene yomba kande moratnedi ira ene dito du? Ene taragl wakai suwarata paitongwa i ene God mina ikitn kana? Taragl i prapra ene God mina kaima inga panan, sraglpre enene kangin dembiye sindre ana ene taragl yombutn mina i-pene endinga mereyegl etne? \p \v 8 Kaima. Ene taragl wakai prapra inamunedi pirkwa mere pra i-kondingwa. Ene taragl merkinde paite kondungo wakai meglkwa! Ene no engre atne ende ana king mereyegl meglkwa. Na munduna pangwa i ene king kaima meglmbi ana no ene bogl akiye tapsi king moramga! \v 9 Na yegl pirka, God eremogl no aposel wagle dumo yaglemugl kaima norko mounga. Ana kot mina yomba sigoraglme dikondingwa ikra mere no yegl mounga. Yeglpre makandle taragl prapra ya te yomba ya te angelo wagle, ye prapra ongumutno wagle no sigoramnedi erikwa. \v 10 No Krais kangiye pre ere dubonge moungo te ene Krais mina bitno pai pogl sungwa! Te no yomburo paikrukwa ba ene yomburo pangwa! Ene kangino kande pangwa ba no kangino paikrukwa! \v 11 Enge okuna imbo ende wu etne ungwa i no kindan gogl te nigl pre gounga, te kungutno gatno kinde orkwa, te no ere sigo ana dumono moglpai eramga ta yeikrukwa. \v 12 No nono onguno pagl kongun yombuglo ere ounga. Te yomba mangaglsi noriko, no ye diwakai yeitomga. Te no eresi teingwa enge no yumbun i ekrike i-wan mounga. \v 13 Ye ka kinde kaima di noriko ba no ka wakai di ikine ende tomga. Te yomba makan mina wiglki kuro bir singwa yeglmere no mounga. Te yomba prapra ongumutno mina no taragl kinde kangiye paikrukwa deglmbi yongwa yeglmere no mounga. No okuna yegl mogl umga ana erme ama yegl mogl pamga. \s1 Korin yomba ye Pol ormere eraglkwa \p \v 14 Ene angai goraglkwa pre pepa i ta boglkrika. Tamanga. Ene na nangrima meglkwa, ene pirpogl sinaglmedi pre na pepa i boglka. \v 15 Krais embriye mambunomo eraglmedi pre yomba 10,000 ene sutno moraglkwa, ba ene neno merkinde ta moglkrikwa. Sraglpre, Yesus Krais kamambunomo wakai i mina na suwara ene neno moglka, ana ene na nangrima meglkwa. \v 16 Ipre ene, na mambunona i kandre ana siye yei eraglkwa pre diteinga. \v 17 Mambuno ipre na wana Timoti, ye kanwakai yeinga yagle di ene meglmara endinga. Ye Yaglkande kongunmo sugl wakai moglkwa. Na embriye mambunona ya te ene Krais mina sidakagl wanmoglka i ye aglkekor ene beke tenambuka. Mambuno i God yombama prapra dumo bange meglkwa i duglo boraglkwa pre na okuna ye beke teinga. \p \v 18 Ene mina pirka yomba tau Pol wu no kankrambuka wedi pirtre ye ka sende wanmeglkwa. \v 19 Ba yaglkande prawedi piran na ene meglmara oglandi unaglka. Undre ana ka sendingwa yomba kanno i ta na pirkraglka, ba ye sragl yomburo pangwa i na doko kanaglka. \v 20 Sraglpre, God kingdomo i ka dingwa i keunde manga, ba yene yombuglo gigle dumara i mina wu pene ongwa. \v 21 Na srambre ere ene meglmara unambedi pirme? Na uglmbo kumba ake indre ene meglmara unaglo? Mo ene pre munduna panan, mitno gogl ana nomana pokndi yenan ene meglmara unagle? \c 5 \s1 Yaglambu bogl indre erekinde erikwa i Korin yomba mina pangwa \p \v 1 Ka ta kaima yegl dingo na pirka: Ene meglmara suna i yaglambu kunogl gundime dingwa. Yagl ta yene nem embiye wausi yungwa. I kamambuno kiurikwa yomba mambuno yegl ta erekrimere ene erikwa. \v 2 I ene wakai ounedi pirmo? Ene wakai ounedi pirkwa i kindekondo ana kai eriyo. Yomba mambuno yegl orkwa i ene kamambuno pirmara i sibina endimbi ene mina moglkrambuka. I wakai kaima pangwa. \v 3 Na nangina keunde ene bogl akiye ta moglkrika ba spirit mina kaima ene bogl akiye moglka. Yagl ta mambuno yegl orkwa i mambunomo yumbusi kondiga. Na ene meglmara mangigl mogl eraglmere mere erika. \v 4 Yeglpre nono Yaglkandeno Yesus Krais kangiye mina ene ka tanginaglkwa enge, ana na spirit mina ene bogl moraglkwa te nono Yaglkandeno Yesus yombuglomo ene mina panambuka. \v 5 Ana yomba i Satan ongo mina yeiyo, yegl erimbi kade ye nomanemo goglo i gogl kondinambuka. Nono yegl oun, Yaglkande engemo kande mina ye spiritmo ere-inambuka. \s1 Korin yomba eremogl yomba mambuno kinde eraglkwa sibina endinaglkwa \p \v 6 Ene kangino dimitna endingwa i mambuno wakai ta erekrikwa. Yis kurita kongun orko bret mundu ake bei poriya dungwa i ene kankrimo? \v 7 Ene bret yis paikrukwa meglkwa, yeglpre yis goglo i-eglke endindre ana ene bret kor mereyegl moraglkwa. Nono Pasovano eramga sipsip i kombuglange gagl ofa tekondingwa. I Krais iwe. \v 8 Ipre dembiye karaugl eraglkwa enge kande yenambuka enge nono okuna yis goglo indre dembiye karaugl erekramga, yis iwe tandaglme ya mambuno kinde. Nono bret yis paikrukwa indre ana enge kande mina dembiye karaugl ere tena mounga. Bret iwe nono nomano pesi yenan ana ka kaima mambuno i mina lotu eramga.\f + \fr 5:8 \ft Epigl 6-8 ongwa i, Pol eremogl Juda yomba mambunono ta pango erikwa i God wakai ere Israel yomba kuko yongo, wakai meglmedi prukwa; Kisim Bek 12:3-21 te 13:6-7 ongwa. Ye mambuno yegl prapra orko wu pene ongwa i yomba God yombama moglpai eraglmere pre yegl ombuno dungwa.\f* \p \v 9 Na okuna pepa muno yegl bogl ene teinga, “Yagl ya ambu kunogl gundingwa yomba bogl ene akiye nigle ikriyo.” \v 10 Makandle yagl ya ambu bogl ingwa ye kunogl gundo erekinde erikwa, ya te taragl bumbuno gogltre ana yomba taratno wau singwa yomba ya te god kimbi mambuno sika singwa yomba, i ene ye prapra kondinaglkwa pre na ta dikrika. Ba yomba i prapra kinde kondumnedi ene pirimbi ana makan i mundu kinde kondiyo. \v 11 Na mambuno yegl pre pepa bogl teinga: Yomba ta na pirngi diye dinambuka, ba ye eremogl yagl ya ambu kunogl gundingwa mambuno i ertre, yomba taratno bumbuno gogl, te god kimbi mambunomo duglo bogl, yomba ta nangiye ka-sindre te wain gigle dungwa nendre du erambuka ya te kunogl yomba. Ana yomba taragl yegl erikwa bogl ene akiye tapsikre te kaiya mokna suwara nekriyo dikraglka. Tamanga. \v 12 Ana yomba kamambuno mina suna moglkrikwa i na konguna ta panan ye kanno dindre yumbu sinaglka kuno erekrukwa. Taman. Ba God yombama suna meglkwa i ene ye kanno dindre yumbu sinaglkwa i ene kongunmo pangwa. \v 13 Ba yomba kamambuno mina suna moglkrikwa God ka-tange tendre yumbu sinambuka. Te ene mina mambuno kinde erikwa yomba simenda endiyo!\x + \xo 5:13 \xt Lo 17:7; 19:19; 22:21, 24; 24:7\x* \c 6 \s1 Korin God yombama God yombamo ta kot eretekriyo \p \v 1 Ene mina yomba suwarata eremogl angigle ta aglau eretenan ana kot eretenambuka panan, ye yumbun i ipi God yombama du-wakai meglmara ka tange tekre ana ipi kamambuno kiurikwa yomba meglmara ka tange tenan kuno erambo? \v 2 God yombama du-wakai eremogl makandle yomba prapra mambunono yumbu sinamga i ene pirkrimo? Ana makandle yomba ye kanno ene yumbu sinaglkwa pangwa, ipre enene mina kanno kembra kembra pangwa i yumbu si kanaglkwa kuno erekrum kana? \v 3 Te angelo ka sendingwa wagle mambunono nono di dundi yumbu sinamga pangwa i ene pirkrimo? Yegl eramga pangwa pre ana makandle taragl kamo i nono di dundinamga kuno orkwa. \v 4 Ipre ene meglmara ka kanekane ta panan, ene sraglpre God yombamo moglkwa kangiye paikrukwa yomba ka tange tena pre ene ye digaglme? \v 5 Ene angai goraglmedi pre na ka i diteinga. Ene meglmara suna pirngi dingwa yomba suwo yumbuno ta panan ana Kristen ta nomanmo pai pogl sungwa ye kanno i di akedu endinambuka ene mina suna ta moglkwa. \v 6 Ba ene Kristen enene yegl erekrikwa. Ene sraglpre Kristen ta ye angigle ta auro i pi kamambuno kiurikwa yomba kotno mina ongo kot ereteime? \p \v 7 Kaima. Enene Kristen angro ta i pi kot mina eingwa mambuno i mina ombuno dungwa, ene Krais mambunomo i duglo boglkre yangesi kondingwa. Ene sraglpre aglau i pra ere noraglmedi kan winge erekrime? Te sraglpre ene taragl ake-neingwa i pra wausi inaglmedi ene kan winge erekrime? \v 8 Ba ene i yegl erekrikwa. Tamanga. Enene angro Kristen ta aglau ere tendre te taragl ake-nongwa wausi ingwa. Kaima, mambuno erikwa i mina enene angro God yombama erekinde ereteingwa. \p \v 9 Ana tandaglme erikwa yomba ye God kingdomo mina suna pikraglkwa, i ene pirkrimo? Yagl ye ambu kunogl gundingwa, god kimbi dembiye karaugl erikwa yomba, yagl ya ambu bogl ingwa ye kunogl gundingwa, yagl ye yene kambrika gundingwa, te ambu yene kambrika gundingwa. \v 10 Kunogl gogl neingwa, ya yene pre pirko mitna orkwa, ya wain gigle dungwa nendre du erikwa, ya nangino ka-singwa yomba, ya te yomba ta taratno wausi ingwa. Yomba mambuno yegl erikwa ye God kingdomo pikraglkwa. \v 11 Ene tau mambuno yegl okuna ere wanmeglkwa. Ba God yene ene tandaglmeno koko endungo ene wu ye yombamo holi eingwa. Ana God yene ene kangino yomba du-wakai we dungwa. I nono Yaglkandeno Yesus Krais kangiye mina ya te nono Godno Spiritmo mina yegl eretongwa. \s1 Nono nangino i Holi Spirit yungumo yongwa \p \v 12 Yomba tau yegl dingwa, “Na taragl prapra eraglka kuno orkwa.” I kaima. Ba taragl prapra na ta akeple ditekrambuka. Te na yegl dinaglka, “Na taragl prapra eraglka kuno orkwa, ba taragl suwarata na yombana kande mereyegl moglkrambuka.” \v 13 Yomba tau yegl dingwa, “Kaiya mokna i deno biglko pre yongo, te deno biglke i kaiya mokna pre pangwa.” I kaima dingwa, ba i suwo-akiye God si dundinambuka. Ana nono nangino i yagl ya ambu kunogl gundonamga pre tamanga. Nangino i Yaglkande taraglmo yongwa, ye Yaglkande nono nangino i nemyagl moglkwa. \v 14 Ana Yesus goglkwa ba God yene yombuglomo mina ikor endungwa, ye ama kuno yegl nono ikor endinambuka. \v 15 Ene nangino i ama Yesus nangiye akiye yongwa, i ene pirkrimo? Yesus nangiye tau na ipi ambu yagl kunogl gundingwa ye mina sidange pandraglo? I ta kuno erekrukwa. \v 16 Yagl ta eremogl ambu yagl kunogl gundungwa bogl tapsimbir ana ye ambu i bogl nangino wu suwara ongwa, i ene pirkrimo? Kamambuno pepa mina God yegl dungwa, “Ye suwo-akiye nangino wu suwara ongwa.”\x + \xo 6:16 \xt Stat 2:24\x* \v 17 Ba yomba ta Yaglkande mina sidakagl morambuka ana spirit mina ye nomano i Yesus bogl wu suwara ongwa. \p \v 18 Yagl ya ambu kunogl gundingwa mambuno i mina ene mogl eglke endiyo. Tandaglme tau erikwa i nangino mina sidange paikrukwa, ba yagl ambu kunogl gundingwa i yene nangiye erekinde orkwa. \v 19 Ene nangino i Holi Spirit yungumo holi yongwa, ye ene mina suna moglkwa, i ene God mina ingwa. Te ene nangino i enene nemyagl moglkrikwa. Ana i ene pirkrimo? \v 20 God kumap kande ere ene toposi i-ikine endungwa. Ipre ene nangino mina taragl kanekane eraglkwa i God kangiye dembiyesi mitna endiyo. \c 7 \s1 Yagl ya ambu bogl inaglkwa kanno \p \v 1 Ene mina ka ta pango pepa bogl narikwa ikra na erme di ikine ende tenaglka. Yagl ta ambu ikran i wakai orkwa. \v 2 Ba erme yagl ya ambu kunogl gundingwa mambuno i wu pond kaima ongwa, ipre yagl suwarandi yene embino meglmbi te ambu ama suwarandi yene wino moraglkwa. \v 3 Ana yagl nangiye i embiye yongwa yomiwo, ipre wiye ake-gingir dikrambuka. Te kuno yegl ambu nangiye i wiye yongwa yomiwo, ipre embiye ama ake-gingir dikrambuka. \v 4 Ana embiye nangiye i yene nemyagl mundu ta moglkrukwa. Tamanga. Ba wiye nemyagl orkwa. Te kuno yegl wiye nangiye i yene nemyagl mundu ta moglkrukwa. Tamanga. Ba embiye nemyagl orkwa. \v 5 Wiye embiye ene nangino ikine ikine ake-gingir dikrambriwo. Ba ene enge sungunagle ta yoko morambugledi ka dikiur, i pra nomano suwara yei ana enge dipandiur ere i keunde kamange ere morambrika. Okuwo ene nangino i-suwara endinambriwo. Sraglpre, aglau eran enene nangino sugl wakai moglkiur ana Satan ene bagl nusi tenambuka. \v 6 Ka i ene akeple dinambuka pre na diga, i lo ka ta panan ene duglo boglkraglkwa. \v 7 Na munduna pangwa i yagl ambu prapra bogl ikre ana na moglmere yegl moraglkwa, ba God ye yomba mundu-mundu kongun eraglkwa pre yombuglo tongwa. Yomba ta kongun pereta tendre, te yomba ta kongun ama pereta tongwa. \p \v 8 Ana yagl gakmugl ya ambai mor bogl ikrikwa ya te ambu werai, na ka yegl diteinga: Ye bogl ikre ana na moglmere yegl moraglkwa i wakai iwe. \v 9 Ba yene nomano ya nangino sugl wakai moglkraglkwa panan, ye pra bogl inaglkwa. Te ye mambuno kinde eraglkwa i nomano ya nangino mina ningadi pir dinaglkwa, ipre ye bogl inaglkwa i wakai pangwa. \p \v 10 Yagl ambu bogl i-kondungwa na ka giglendi yegl diteinga, “Ambu ye wiye kondokrambuka.” I na lona ta manga ba Yaglkande lomo. \v 11 Ba ambu ye wiye kinde kondinan, ye yagl kor pikre yoko morambuka. Tamanan, ye ende ikine wiye mina enan ye nomano suwara yei morambrika. Ana wiye eremogl embiye sendekrambuka. \p \v 12 Te yomba tau pre na nana ka i diteinga, ka i Yaglkande kamo tamanga. I angro ta ambu kamambuno pirkrukwa ta inan, ana ambumo yagl i bogl pra moragle dinan kade, yagl eremogl ambumo i sendekrambuka. \v 13 Te ambu ta yagl kamambuno pirkrukwa ta enan ama yagl ambumo i i-wanagle dinan, ana ambumo yagl i sendekrambuka. \v 14 Ana wiye kamambuno pirngi dikrukwa ba embiye pirngi dumara ye akiye miurka i mina ye wu holi ongwa. Te kuno yeglmere embiye kamambuno pirngi dikrukwa, ba ye wiye pirngi dungo ye akiye miurka i mina embiye wu holi eingwa. Ye mambunono yeglmere ta paikran ana God ongumuglo mina ye nangro kamambuno kiurikwa nangro mereyegl meglkwa. Ba ye mambunono wakai yegl pangwa pre ye nangro du-wakai meglkwa. \p \v 15 Ana wiye mo embiye ta pirngi dikrukwa ye kondo ende pere enagledi piran, i pra wu pere enambuka. Mambuno yegl ta pai dinan ana wiye mo embiye, ye Krais pre pirngi dumara i mina ye kane yomba ta moglkrukwa. Nono nomano bipokndi yei wakai moramga pre God i-suwara endungwa. \v 16 Ene Kristen ambu win akeple dimin ye Kristen erambuka mo erekrambuka, i ene pirpogl sikitnga? Te ene Kristen yagl embin akeple dimin ye Kristen erambuka mo erekrambuka, i ene sraglmere pirkan etne? \s1 God nono pinde yumara mambuno i mina moramga \p \v 17 Ene suwara suwarandi God aglendi indre ana sraglmere moglpai eraglkwa ya te kongun yumbusi tomere mambuno i mina molo. Ana ene mambuno sragl mere ere wanmeglko God ene aglendi yungwa, ana mambuno i mina ene wanmoraglkwa. Na ka giglendi yeglmere di God yombama yungu ombuno prapra teinga. \v 18 Ana yagl ta nangiye punduno okuna bogl endingwa ta God aglendi inan. Ye aglkekor nangiye punduno ta si yaglkrambuka. Te yagl ta nangiye punduno boglkrikwa ta God aglendi inan. Ye nangiye punduno okuwo ta bogl endekrambuka. \v 19 Nangino punduno bogl endingwa ya bogl endekrikwa i taragl yoko orkwa. Ba God lomo pinande erikwa i taragl kaima. \v 20 Yomba suwara suwarandi ene sraglmere ere wanmeglko ana God aglendi yungwa, i ene okuna meglmere yegl mogl panaglkwa. \v 21 Ana ene nigl-kongun yoko yomba motngo, God ene aglendi inan, ana ipre ene noman yumbun dekrano. Ene nigl-kongun yoko etnga ikra kinde kondinatnga konbauna ta yenan ana konbaunano i mina sika suo. \v 22 Sraglpre, yomba ta nigl-kongun yoko ere wanmeglko God aglendi inan; ye Yaglkande yombamo mogl ana Yaglkande kongunmo yoko eraglkwa. Ye Yaglkande yombamo moglkwa pre kane ta paikrukwa. Te ta nigl-kongun yoko ere moglkruko ana God aglendi yungwa ye erme Krais kongunmo yoko orkwa yomba moglkwa. \v 23 God kumap kande ertre ene topo orkwa. Ipre ene yomba nigl-konguno yoko yomba moglkriyo. \v 24 Angrima wagle, ene suwarandi sragl kongun eremeglko ana God ene aglendi yungwa, kongun i mina mogl pandre ana God mina sidakagl molo. \s1 Yaglambu bogl ikrikwa ya ambu werai ye kanno \p \v 25 Ene kumugl ya ambai bogl ikrikwa pre krapeglkwa ikra na God lomo ta i-wanimbo ene ditekraglka, ba nana nomana pir imere dipene endimbo piryo. Sraglpre, na ka kaima pamere ene ditenaglka pre God miriyemo nare na i-pene endungwa. \v 26 Ana enge erme yumbun kande pangwa i kandre ene erme meglmere yegl mogl-enaglkwa, i na wakai pirka. \v 27 Yagl ene embin moran, ana ambu sendinagledi erekro. Ene embin moglkran, ana ene ambu ta inagledi dokokro. \v 28 Ba ene ambu imin i tandaglme ta erekitnga. Te ambai mor yagl enambuka ye tandaglme ta erekrukwa. Ana yagl ya ambu bogl ingwa ye moglpai eraglmara yumbun merkinde inaglkwa. Taragl yegl ene mina paikrambuka pre na diga. \p \v 29 Angrima wagle, na yeglpre diga: Enge i korki sungwa. Ipre erme mogl-enamnara i yagl embino meglkwa ye ambu ikrikwa mereyegl moraglkwa. \v 30 Te yomba kai erikwa ana ye kai erekrikwa mereyegl moraglmiwo. Yomba gun yeingwa ana ye gun yeikrikwa mereyegl moraglmiwo. Te ye taragl topo ere ingwa ana ye taragl ake-nekrikwa mereyegl moraglmiwo. \v 31 Ana makandle taragl pre kongun ere wanmeglkwa, ye moglpai eraglmara ana kongun erikwa i taragl kande mereyegl erekrambuka. Sraglpre, erme enge kanana ta mogl inde pukun ana makandle taragl i prapra dundinambuka. \p \v 32 Ene nomano mina taragl kanekane ipre munduno pangwa i kondo ana yoko moraglmedi pirka. Yagl ambu ikrukwa ye Yaglkande kongunmo ipre nomano prukwa, i Yaglkande wakai prumere yegl ye eragledi prukwa. \v 33 Ba yagl ambu yungwa ye makandle taragl ipre munduwo pangwa, i ye embiye wakai pirambedi pre ye yegl orkwa. \v 34 Ye yegl ormara i ana ye nomane prukwa ikra wu suwo ongwa. Te ambu ye yagl pikrukwa mo ambai mor ye Yaglkande kongunmo ipre nomane pangwa, i yene nangiye ya spiritmo suwo-akiye Yaglkande tongwa. Ba ambu yagl ongwa ye makandle taragl ipre munduwo pangwa, i ye wiye wakai pirambedi pre yegl orkwa. \v 35 Ana enene wakai moraglkwa ipre na ene akepledi ka i diteinga. Na diga i ene manedi sigetdi tekrika. Tamanga. Ba ene mambuno du-wakai mina wanmogl ana Yaglkande kongunmo engenge eraglmara nomano suwo yeikriyo. \p \v 36 Ana ambai mor yagl ta inambedi koglma eraglkwa, ba yagle ye mambuno aglau ta ere ambai teiyendi pirtre ana uglmange eragledi pirambuka. Ba yaglmo uglmange erambuka konbaunamo ta yeikran ana aglke ye nomane gigle dinan ambaimo inagledi piran, i pra kumugl pra prumere eran bogl inambrika. Ana ye tandaglme ta erekrukwa. \v 37 Ba yagl ta nomane gigle dinan, te taragl ta ye dinu sikrimbi, yaglmo yene nomanemo sugl wakai mogl ana ambai koglma ereyeingwa i ikragledi piran ye ama mambuno wakai orkwa. \v 38 Yeglpre yagl ye ambai mor koglma ereteingwa i inan, ye wakai pamere orkwa. Te yagl ta ambai mor koglma ereteingwa i ikran, ye ama wakai kaima orkwa. \p \v 39 Ambu ta ye wiye kor-moran ye wiye mina sidakagl moglkwa. Ba wiye goran ana ye yoko moglkwa pre ana ye yagl ta enagledi piran i pra enambuka, ba yagl kamambuno prukwa ta enambuka. \v 40 Ana na yegl pirka: Ye yagl ta pikre moglmere yegl moran, ye gun keunde yei morambuka. I na pirka God Spiritmo na mina moglko ka yegl diga. \c 8 \s1 Yomba ofa ere god kimbi teingwa kamo \p \v 1 Ana erme yomba ofa ere god kimbi tengwa ipre kamo dinaglka: Nono pirkan ounga. Nono prapra nomano pai pogl sungwa. Ana nomano yoko keme pai pogl sungwa i karaugl engrikwa mambuno pangwa. Ba yomba ta kanwakai yomga mambuno i akeple dungo nono Kristen giglendi mounga. \v 2 Yomba taragl mambuno pirpogl siyendi prukwa, ba ye taragl pirpogl sinambuka mambuno pangwa i ye kaima pirkrukwa. \v 3 Ba yomba ta God wedi munduwo pangwa i ana God yombamo i pirkan orkwa. \p \v 4 Ana god kimbi ipre bugla mokna ofa eretendre ana yomba neingwa ipre yegl diga: Nono punga, makandle god kimbi i taragl yoko, ye kaima ta moglkrikwa. Ba God kaima suwara wora moglkwa. \v 5 Kaima, yomba tau eremogl heven ya makandle i mina “god” ya “yaglkande” meglme dinaglkwa ana “god” ya “yaglkande” merkinde heven mo makandle moraglkwa, \v 6 ba i kinde kondiyo. Nono Godno suwara kaima moglkwa, God i nono Neno. Ye taragl prapra ere yongwa. Ye pre nono yombama kaima mounga. Te ama Yaglkandeno suwara kaima moglkwa, i Yesus Krais, ye mina taragl prapra ereyongo te ye mina nono kor-mounga. \p \v 7 Ba yomba mambuno i pirdime dikrikwa. Ana okuna yomba tau god kimbi mambunono duglo bogltre ana bugla mokna god kimbi i ofa kaima tomnedi pirtre neingwa. Ye nomano gigle dikruko neingwa pre ye nomano suna deglmbi yomodi pirkwa. \v 8 Ba bugla mokna nono auro ipi God mina mangigl pikrambuka. Ana nono ta nekun, nono wu kinde pikramga, te nono ta nomun, ana God ongumuglo mina ama wakai ta erekunga. \p \v 9 Ba ene kanpogl siyo, ene taragl wakai pamedi eraglkwa, ba aglau eran yomba pirngino gigle dikrukwa tandaglme mina yangesi dinaglmiwo. \v 10 Ene pirpogl singwa yomba pi god kimbi yungumo mina bugla mokna ofa erikwa i ne meglmbi ana yomba ta nomane gigle dikrukwa kanan, ana ene ninaglkwa mambuno i ye nomanemo andran, ana god kimbi ofa teingwa i ye ama ninambuka. \v 11 Krais angitn i-ikine endinagledi pre goglkwa. Ba ene pirpogl siyendi mambunon etnara i angitn nomanemo gigle dikrukwa ye erekinde eretenga. \v 12 Ene mambunono erimara i tandaglme ere angro wagle tendre te ye nomanemo gigle dikrukwa i erekinde erimbi, ana mambuno i mina Krais tandaglme eretengwa. \v 13 Ipre, na taragl neinga i mina angra tandaglme mina yange sinan, ana na bugla mokna aglke nekraglka. Yegl erimbo angra aglke tandaglme mina yange sikrambuka. \c 9 \s1 Pol, aposel kongun ere ana topo ikrukwa ipre gun yongwa \p \v 1 Na kane yomba ta moglkrika. Na aposel moglka. Nono Yaglkandeno Yesus Krais na kaniga. Na Yaglkande kongun erika, ana mongo pangwa i ene Kristen meglkwa. \v 2 Yomba tau na aposel ta moglkrumedi pirkwa, ba ene kaima na aposel moglmedi pirkan erikwa. Na Yaglkande aposelmo kaima moglka, ana i mongomo koglkwa ene Kristen meglkwa. \p \v 3 Yomba tau na mambunona yumbu singo ana na nangina pre kumbun ake yegl diteinga: \v 4 No aposel kongun ounara i topomo nigl ya kaiya mokna ninamga pangwa. \v 5 Ana aposel tau ya Yaglkande angiglma wagle ya Pita, ye erimere yegl no ama ere ana Kristen ambu bogl indre ana kamambuno kongun mina akiye wanamga pangwa. \v 6 Ana na ya Barnabas no keunde ne moglpai erambuglka ipre kongun ougl, ana angra tau erekraglm kana? \p \v 7 Yomba ta kimbirnem kongun orkwa i yene monimo mina kaiya mokna toposi nekrukwa, te ta ye wain ereyaglkwa i mongo yene uro nongwa, te yomba ta bugla-kau kuglkwa i yene amo nuglo duko nongwa. \v 8 Ana na ka diga i yomba nomano pamere yegl na ta sikasi dikrika. Te God lomo ama kuno yegl dungwa. \v 9 I Moses yegl lo mina ka yegl boglko pangwa: “Bugla-kau ye wit mongo porambedi engre kuglagl-pagl moran ene dra tusikro.”\x + \xo 9:9 \xt Lo 25:4\x* God ye bugla-kau pre ka i dikrukwa. \v 10 God ka dungwa i kaima nono pre dindre ana muno boglkwa. Sraglpre, makan wakungwa yomba ya wit mongo ougla poglkwa yomba, ye suwo-akiye ninambugledi pirtre kongun eurika. \v 11 Ana ene nomano pre spirit mokna mongomo no sundumga, ipre no nangino siriye taragl merkinde ene mina inamga kuno orkwa. \v 12 Ba yomba ta ene mina taragl inamune dindre imbi, ana no ene mina topo pond inamga kuno kaima orkwa. \p Kaima, no aposel wagle taragl ene mina di-inamga pangwa i ta di-ikunga, tamanga. Krais kamo wakai i no sigetdi dinamunedi ana no yumbun kanekane indre taragl nono ere i-ne wamga. \v 13 Ene kaima pirkan erikwa, God holi yungumo mina yomba kongun erikwa, ye God holi yungumo mina kaiya mokna i-neingwa. Te yomba alta mina kongun erikwa ana alta mina bolamugl bugla mokna ofa teingwa i tau ye ingwa. \v 14 Ana kuno yegl keunde Yaglkande lo yegl dungwa: Yomba kamambuno wakai dingwa ye taragl ne moglpai eraglkwa i kamambuno wakai dingo pirkwa yomba i mina inaglkwa. \p \v 15 Na taragl yegl inaglka pangwa i ta di-ikrika. Te erme ene taragl i ta naraglmedi na pepa i ta boglkrika, tamanga. Na komnaiye kana goraglka i wakai! Sraglpre, na mambuno wakai ere nana gun yeinga mambuno i yomba ta kimbi we dikrambuka. \v 16 Ana na kamambuno wakai dipene endiga ipre nana nangina dembinasi gunyei na mambuno wakai eriye dikraglka. Sraglpre, kamambuno kongun i Yaglkande narkwa pre na eraglkwa, kongun i kaima na kinde kondokraglka. Te na kamambuno wakai dipene endekrimbo ana na yumbun kande inaglka. \v 17 Ana na kamambuno dipene endiga i topo ta ikraglka. Sraglpre, nana pirmere ta erekrika. Tamanga. Yaglkande kongun i narko ana na erika. \v 18 Yeglpre na sragl topo inagle? Na kamambuno wakai dipene endemara taragl inaglka pangwa i ta ikrika. Na gunyei kamambuno yoko dipene ende yomba teinga. Ana na gun yeinga mambuno iwe topo mereyegl iga. \s1 Pol ye yomba prapra konguno yomba moglkwa \p \v 19 Na kane yomba ta moglkre ana yomba suwara pre nigl-kongunmo yoko erekrika. Ba na nana yomba prapra nitno konguno yomba mereyegl moragle diga. I yomba prapra ere-imbo ye Krais yombama moraglkwa pre na erikwa. \v 20 I yegl: Juda yomba meglmara na Juda yomba mereyegl eremoglka, i Juda yomba ere-inagledi pre erika. Na Moses lomo mina atnekra moglkrika ba yomba lo mina atnekra meglkwa ye ongumutno mina na lo pamere atnekra moglka mereyegl erika. I yomba lo mina meglkwa ye ere-inagledi yegl erika. \v 21 Te lo pirkrikwa yomba meglmara na ama lo pirkrika yomba mereyegl eremoglka, i ye ere-inagledi yegl erika. Ba God lomo na ta sendekrika, na Krais kamo mina atnekra moglka. \v 22 Te yomba pirngino gugl sungwa meglmara mogltre na ama pirngina gugl sungwa mereyegl eremoglka. Yegl ere ana pirngino gugl sungwa yomba ere-ina pre erika. Ana yomba prapra ye mambunono pamere i na erika, na mambuno kanekane yegl ere ana yomba tau ere-inagledi erika. \v 23 Ana na kongun yegl prapra erika i kamambuno wakai waidi enan ana i mina taragl wakai pirngi dingwa yomba inaglmara i na ama inagledi pirka. \s1 Nono muku yombuglo ere dindre topo inamga \p \v 24 Mukundi-di erikwa yomba prapra muku dingwa, i ene pirkan erikwa. Ba yomba suwarata ende okuna ongwa ye topo ingwa. Ipre ene ombugl topo inamunedi muku giglendi diyo. \v 25 Ana yomba prapra muku dinaglmara ende okuna pi topo inamunedi pirkwa, ye nangino taragl bumbuno geglkwa i prapra engre atne ende ana mukundi topo inaglkwa pre duwo yombuglo ere erikwa. Ana ye mukundi ende okuna eingwa ekin bitno gagl inaglkwa, i okuwo kinde erambuka ba nono inamga i ta kinde erekrambuka. \v 26 Yeglpre na kan koglkoglo ende muku guagua dikrika, te onguna ake bukondi wau yomara guagua yoko sikrika. Taman. \v 27 Na yomba ta kamambuno dipene ende te wanmogl ana na nana topo ikrimbo wedi pirtre ana nangina ake i-atne undre suglmo wakai moglka. \c 10 \s1 Israel yomba okuna ka kra mina yangesi mereyegl nono yangesi dinamuniwo \p \v 1 Angrima wagle, ene aglau ere dinaglmedi na diga: Nono kowano wagle prapra okuna konbauna ombunodi tenambuka pre God kamkua ta endungo pamara ye atnekra wan wu ana ye prapra wakai yene mundi nigl gogl ende koglo wingwa. \v 2 Te ye prapra Moses epiglma moraglkwa pre ana kamkua ya mundi nigl i mina baptais erikwa. \v 3 Ana ye prapra kaiya moknamo i keunde tongo neingwa, \v 4 te spirit i keunde niglmo tongo neingwa, spirit kombuglo i ye akiye wan wingwa. Ana kombuglo i Krais.\f + \fr 10:4 \ft Kamambuno pepa tau Moses kongun ormere ipre kamo boglo pangwa. Ka bange suwo Israel yomba ye nigl eremogl kombuglo mina ungo neingwa kamo buglo i pangwa. Kamo ta Kisim Bek mina numa 17:1-17 te Namba 20:1-8 pango orkwa. Ka suwo pambrika i Juda yomba pirkwa kombuglo suwarata mina nigl ungo neimedi pirkwa. Ana kombuglomo i Israel yomba bange bange eimara i akiye wu ikine ikine omedi pirkwa.\f* \v 5 Ba ye mina yomba merkinde mambunono kinde eriko God wakai pir tekruko ana ye geglko nangino briye makan waule bange bange paingwa. \p \v 6 Ana taragl yeglmere plau dungwa i nono kanpogl sinamga pre ombunodi norkwa. Ye taragl kinde pre bumbuno geglmere yegl nono ama bumbuno goglkramga. \v 7 Te god kimbi mambunomo ye sika simere yegl nono ama god kimbi mambuno sika sikramga. I kamambuno pepa mina yegl beglko pangwa: “Yomba amedi mogl kaiya mokna ya nigl nendre ana andigl katno engre mambuno guagua erikwa.”\x + \xo 10:7 \xt Kisim Bek 32:6\x* \v 8 Te ye mina yaglambu tau kunogl gundimere yegl nono ama yegl erekramga. Ye yegl eremeglko ana ande enge suwarata ye mina yomba 23,000 geglkwa. \v 9 Nono Yaglkande, ta eran kanamnedi yeikramniwo, Israel yomba tau yegl eriko ana toki giugl kaiglko ye geglkwa. \v 10 Ana ene mawa tawa ka di God tekriyo, Israel yomba tau yegl eriko ana yomba sigogl gogl orkwa angelo wu ye sigoglkwa. \p \v 11 Taragl prapra ye mina plaudi tongwa i taragl yegl okuwo plau dinambuka ipre ombunodi yomba tau tongwa. Te nono yegl ere dinaglmedi pre kamambuno pepa mina i beglkwa. Sraglpre, kamun makan dundinambuka enge mangigl orkwa. \v 12 Yeglpre yomba ta yene andigl giglendi moledi piran ana yene suglmo wakai moglo do, aglau eran ye yangesi dinambiwo. \v 13 Ana bagl nusi ene mina plaudi tongwa i bagl nusi kane ta manga. Taman. Bagl nusi kuno yegl yomba prapra mina plaudi tomere ama ene mina plau dungwa. Te God yene ka digidi panduglmere erambuka, i ye ta kanwinge eran bagl nusi ene mina plau dingwa i suwarata ene yomburo engre atne endekrambuka. Taman. bagl nusi ene mina ta plaudi tenan ana God ene akeple dinambuka pre konbauna sitenambuka. Konbauna i yegl: Ye ere endinan ene andigl giglendi meglmbi ana bagl nusi i ene ta engre atne endekrambuka. \s1 Yaglkande kaiya moknamo nendre ana god kimbi kaiya moknamo nekramga \p \v 14 Ipre na angrima kaima wagle, god kimbi pre dembiye karaugl ere tenaglmara i ene teke ende eglke piyo. \v 15 Ene pirpogl singwa yomba na ka i diteinga. Na ka diga i enene yumbusi piryo. \v 16 Ana Yaglkande kaiya moknamo nemara nigl mingi i God blesingmo pangwa; nono diwakai yeitendre ana nomga, i Krais bormaimo kaima nendre ana ye bogl wu suwara omuno? Ana bret bukondi nemara i Krais nangiye kaima nendre ana ye bogl wu suwara omuno? \v 17 Te bret suwara kaima yongwa. Ana nono yomba merkinde bret suwara i diure nendre ana wu yomba suwara omga. \p \v 18 Israel yomba taragl erikwa i ene piryo. Alta mina ofa erikwa i yomba nendre ana alta i mina taragl erikwa i Godmo bogl ye wu suwara eingwa.\f + \fr 10:18 \ft Grik yomba kanno mina ka epigl i ka mongo kaima ta wu pene pikrukwa.\f* \v 19 Na ka sragl we diye? “God kimbi i kaima mo ofa teingwa i kaima ne?” Na yegl diyo? \v 20 Tamanga. Na ka yegl diga, “Yomba Bina taragl ofa, i ere spirit kinde wagle teingwa. Ye ofa i ere God tekrikwa.” Ipre na pirka ene spirit kinde wagle bogl makaisi wu suwara pikraglkwa. \v 21 Ene Yaglkande nigl mingmo mina nendre te spirit kinde wagle nigl mingno mina akiye nekraglkwa. Ana Yaglkande boglmo mina kaiya mokna nendre te spirit kinde wagle botno mina akiye nekraglkwa. \v 22 Nono Yaglkande dem kumbrambedi eramun kana? Nono yomburo pai mitna ende ye yombuglo engre atne endum kana? \s1 Nono engenge God kangiye dimitna endinamga \p \v 23 “Nono taragl kanekane eramga pangwa,” ye yegl dingwa. I kaima dingwa, ba taragl prapra wakai paikrukwa. “Nono taragl kanekane eramga pangwa,” ba taragl i prapra nono ta akeple kaima dikrukwa. \v 24 Enene wakai moglpai eraglkwa ipre pirkraglkwa, ba yomba tau wakai moglpai eraglkwa ipre piryo. \p \v 25 Ana bugla-kambu miye kanekane maket erikwa i pra ene i-ninaglkwa, ba ene nomano suwo yei ka kra kanekane poglkriyo.\f + \fr 10:25 \ft Enge tau bugla-kambu sikei god kimbi kombuglange gagl tendre ana okuwo ipi maket topo bogl ingwa. Ba Pol yegl dungwa, yomba tau God yombama, buglamo miye ta topo eraglkwa i ta pirkriyo, buglamo nomun ana aglau ounedi ta pirkriyo.\f* \v 26 Te kamambuno pepa dungwa i nono pirkan ounga, “Makan ya taragl prapra makan mina paingwa i Yaglkande taragl-nem moglkwa.”\x + \xo 10:26 \xt Buk Song 24:1\x* \p \v 27 Kamambuno kiurikwa yomba ta kaiya mokna akiye ninamnedi ene digaran embi ana ye kaiya mokna kanekane ereyenambuka i ana ene nomano suwo yei krapoglkre yoko neiyo. \v 28 Ba yomba ta eremogl kaiya mokna i god kimbi ofamo mina tengura-wa dinan, ye ka ditongwa yomba i, ya te ye nomanemo undinan ana taraglmo i nekraglkwa, \v 29 ana ditongwa yomba i nomanemo undinan pre na diga ba ene nomane kinde erambuka ipre na ta dikrika ipre ene nekraglkwa. Sraglpre, na taragl kanekane ta ninagledi piraglmere i ninaglka kuno orkwa. Ba yomba ta sraglpre na mambunona i ye nomanemo mina yumbu sume?\f + \fr 10:29 \ft Grik kanno mina ka i mongomo kaima ta wu pene pikrukwa.\f* \v 30 Kaiya mokna ipre na God diwakai yeitendre neimbo, ana God diwakai yeite neinga ipre, yomba ta sraglpre na nangina ka-sinambe? \v 31 Yeglpre ene kaiya mokna ya nigl nendre te sragl ta eraglkwa, i God kangiye dembiyesi mitna ende ama eraglkwa. \v 32 Ana Juda yomba ya Grik yomba ya te God yombama ipre ene poglodi pirtre, ana ye tandaglme mina yange sinaglkwa embriye i erekraglmiwo. \v 33 Na ombugl kuno yegl erika: Taragl kanekane erika i yomba prapra na mambunona i wakai piraglmedi erika, ba na nana wakai moragledi pre erekrika. Te God yomba prapra ere-inambuka ipre na yomba wakai ere akepledi tendre kongun erika. \c 11 \nb \v 1 Ana na Krais embriye mambuno ormere i na ere wanmoglka, ipre ene ama na erimere yegl ene ere wanmoraglkwa. \s1 Kamambuno pirmara bitno tusingwa kamo \p \v 2 Na taragl prapra erimere ya te beke teimere ene akegidi mogl pamere erikwa, ipre ene dembina si teinga. \p \v 3 Ba ene pirpogl sinaglkwa, Krais ye yagl prapra bitno moglkwa. Te ambu bitno i yene wino meglkwa, te Krais bre i God yene moglkwa. \v 4 Yagl bitno tu kogl kamange eraglkwa mo kamambuno dinaglkwa, i ye bitno tusimara i aglau ere Krais teingwa. \v 5 Ana ambu ta bre yungo tusikre kamange erambuka mo kamambuno dinambuka i ye aglau ere wiye tongwa. I ambu ta bre yungo mundu guko endumere kuno yegl mere ye orkwa. \v 6 Ba ambu ta bre yungo tusikran, ye bre yungo bagl sungunagle endinambuka. Ba ye bre yungo borambuka mo gukunambuka ipre angai goran ana ye pra bre yungo tusinambuka. \v 7 Te yagl bre tusikrambuka. Sraglpre, ye God singiglmo ya ekinmo moglkwa, ba ambu ye yagl ekinmo moglkwa. \v 8 God eremogl ambu yombuglomo ta indre yagl beke yeikrukwa, ba yagl yombuglomo indre ambu beke yongwa. \v 9 Te yagl, ye ambu akeple dinambuka pre God beke yeikrukwa, ba ambu, ye yagl akeple dinambuka pre beke yongwa. \v 10 Yeglpre ambu bre pra tusinambuka i ye wiye moglmara atnekra moglkwa, i angelo kanaglkwa pre ombuno dungwa.\f + \fr 11:10 \ft Grik yomba kanno mina ka i mongomo kaima ta wu pene pikrukwa. Yomba tau pirkwa Pol ka yegl dumedi pirkwa, ambu wagle bitno ta tusikre ana kamambuno dimbi, i yomba kangino kande i ombuno dingwa mereyegl pangwa. Yeglpre ye bitno tusimbi ana God kongunmo orkwa pamiwodi kanaglkwa.\f* \p \v 11 Ana Yaglkande mina, ambu yene mundu moran te ama yagl yene mundu moran erambrika kuno erekrukwa. \v 12 Sraglpre, yagl nangiye mina God ye ambu ere yongwa, te yagl ye ambu nangiye mina kugl yongwa. Ana taragl i prapra God nemyagl moglkwa. \v 13 Ka i enene yumbusi piryo: Ambu ye bre tusikre ana kamange ere God tenan kuno erambo? \v 14 Yomba nono embriyeno orumnara i ombuno dinorkwa. Ipre yagl ta bre yungo olto ungwa i kuno erekrukwa, \v 15 ba ambu ta bre yungo olto pangwa i yene ekinmo wakai. Ye bre yungo olto i yene bre towo mereyegl God tongwa. \v 16 Ana mambuno ipre yomba ta ka tengramo dimbi ye yegl piraglkwa: No mambuno yegl ta erekungo te God yombama ama yegl ta erekrikwa. \s1 Yaglkande kaiya mokna Korin yomba erekinde erikwa \p \v 17 Ana na lo ka tau ditenaglmara i ene dembino sikraglka. Ene kamambuno piramnedi makai simara i mambuno wakai erekrikwa, ba ene mambunono wu kinde ongwa. \v 18 Ana okuna kana ene kamambuno piramnedi makai simara igle enene poimsi ka tengramo di-di erme digo na i kaima wedi pirka. \v 19 Ba poim singwa mambuno i yoko tamanga. Ipre yegl erimbi ana enene mina yomba tau du-wakai meglkwa ye unongugl embi kanpogl sinaglkwa. \v 20 Ipre ene makai sinaglkwa enge ana kaiya mokna ninaglkwa i Yaglkande kaiya moknamo ta nekraglkwa. \v 21 Tamanga. Sraglpre, ene kaiya mokna mundu-mundu oglandi nendre yomba ta pre suglmo moglkriko, ana ta kindan gogl moglko te ta wain depigl nendre du orkwa. \v 22 Sraglpre yegl erim? Enene kaiya mokna ya nigl yungugl mogl ninaglkwa yunguno ta yeikrumo? Mo ene pirkwa God yombama ye kaiya mokna ta ipikrikwa i angai goraglmedi pre ene yegl erimo? Ana na sragl wedi ene tenagle? Na ene dembino sinaglo? Tamanga. Ene mambuno yegl erikwa ipre na ene dembino sikraglka. \s1 Yesus bret ya wain disaipelma wagle tongwa \p \v 23 Na Yaglkande mina ka imere-mere ombugl ene diteinga: Ana Judas ye Yesus tekoglo yaglkumba onguno mina yenambuka enge enduwer ana Yesus ye bret indre, \v 24 ana God diwakai yeite, ake buko dindre, yegl dungwa, “I na nangina, ene akeple dinambuka pre teinga. Ene yegl ertre na pre poglodi piryo.” \v 25 Ye bret ne kondigo, ye kap wain indre ana kuno yegl keunde ere dungwa, “Kap wain i kontrak kor, i na bormaima yongwa. Ene engenge yegl ere nendre na pre poglodi piryo.” \v 26 I yeglmere, ene bret ya wain i ninaglkwa enge, ama Yaglkande goglkwa kamo boglo i dinongugl ende meglmbi ana ye ende ikine unambuka. \s1 Yomba nomano yumbu wakai ere si pirtre ana Yaglkande kaiya moknamo ninaglkwa \p \v 27 Ipre yomba ta pirdime dikre ana Yaglkande bretmo ya wainmo ninan, ye eremogl Yaglkande nangiye ya bormaimo erekinde orkwa. Ana mambuno yegl ormara i ye Krais mina tandaglme orkwa. \v 28 Ipre yomba yene mambunomo komnaiye kana yumbusi kandre ana okuwo ye bret nendre te kap i mina wain ninambuka. \v 29 Te ta ye Yaglkande nangiye ya bormaimo pirpogl sikre guagua ninan ana ye yene aglau orkwa, ipre Yaglkande ka-tange tenambuka. \v 30 Mambuno ipre ene mina yomba merkinde yomburo dokungo te kinde sungo ana tau geglkwa. \v 31 Ba nono mambunono yumbusi kandime dumun ana yumbun nono mina ta plau dikrambuka. \v 32 Te Yaglkande nono mambunono yumbusi ana yumbun norkwa, i ye nono akedu ende norkwa. Ye orkwa i ana makandle tandaglme yomba wau boraglmara i nono akiye wau boglkramga. \p \v 33 Ana angrima wagle nono Yaglkande kaiya moknamo ninamnedi makai sinaglkwa enge ana yomba tau pre sutno kanmoraglkwa. \v 34 Te yomba ta kindan goran ana ye yene yungumugl kaiya mokna ninambuka, aglau eran ene makai sinaglmara i yumbun ene mina udinambiwo. \b \p Ana okuwo ene meglmara unaglka enge ka tau yoko pangwa i di akekun eretenaglka. \c 12 \s1 Holi Spirit kongun kanekane yumbusi yomba tongwa \p \v 1 Angrima wagle, Holi Spirit kongun wakai kanekane yumbusi norkwa i ene pirpogl sinaglkwa ipre na ditena erikwa. \v 2 Ene pir kondingwa, okuna kamambuno kiure meglkwa enge ikra yomba tau ene gundo i-yeingo god kimbi ka dikrikwa i mina dembiyesi meglkura. \v 3 Ipre na diteimbo ene pirdime diyo: Yomba ta God Spiritmo ye mina morambuka ana ye ka yegl dikrambuka, “Na Yesus mangagl yeinga.” Te yomba ta God Spiritmo ye mina moglkrambuka ana ye ka yegl dikrambuka, “Yesus ye Yaglkande moglkwa.” \p \v 4 Holi Spirit kongun wakai kanekane norkwa, ba Holi Spirit suwara kaima moglkwa. \v 5 Ana nono kongun kanekane ounga, i Yaglkande suwara moglkwa ye kongunmo ounga. \v 6 Kongun kanekane noro perepere endungo ounga, ba God suwara moglkwa i yombuglo tongo yomba prapra kongun kanekane ounga. \p \v 7 Holi Spirit ye yene yomba suwara suwarandi yombuglo tongwa; ana ye eremogl yomba prapra akeple dimbi wakai moraglkwa. \v 8 Kaima, Holi Spirit suwara i keunde ana yomba ta mina nomane wakai tongwa, i ye yomba tau ditenambuka pre yegl orkwa, te yomba ta pirpogl sungwa mambuno tongwa, i God mambunomo wakai yomba tau ditenambuka pre yombuglo tongwa. \v 9 Te Spirit suwara i keunde yombama ta pirngi dinambuka yombuglo tongwa, te yomba ta ye yomba kinde sungwa erewakai erambuka pre yombuglo tongwa, \v 10 te yomba ta kimagl erambuka pre yombuglo tongwa, te yomba ta ka propet dinambuka pre yombuglo tongwa, te ta spirit kanekane yumbu sinambuka pre yombuglo tongwa, te ta ka kanekane dinambuka pre yombuglo tongwa, te ta ombugl ka kanekane dimbi ye i-yake tendre kakep yenambuka pre yombuglo tongwa. \v 11 Ana Spirit suwara i keunde kongun kanekane te perepere endungwa, i ye yene yomba ta tenagledi prumere tongwa. \s1 Nono prapra nangino perepere pangwa ba yomba suwarata nangiye mounga \p \v 12 Yomba nangino i suwara kaima pangwa ba konguno pai perepere endungwa. Ana nangino kangiye perepere i wu suwara yeingo ana yomba suwara nangiye orkwa, te Krais mina ama kuno yegl pangwa. \v 13 Ana nono prapra ama kuno yegl; Juda yomba mo Grik yomba, mo topo ikre nigl-kongun yoko erikwa yomba mo yoko meglkwa yomba, i nono prapra Spirit suwara mina baptais ere wu yomba suwara nangiye omgo ana nono prapra nomano mina Spirit suwara i God norkwa. \p \v 14 Nono pirkan ounga, nangino i yene suwara mundu tamanga, ba kangiye merkinde kanekane pango ana wu nangino suwara ongwa. \v 15 Ana kagle yegl dinambo, “Na ongo ta moglkrika, ipre nangiye suwara i mina na ikine ta moglkrika.” Tamanga. Kagle ye nangiye suwara i mina ikine ta pangwa. \v 16 Ana kina yegl dinambo, “Na ongumuglo ta moglkrika, ipre na nangiye suwara i mina ikine ta moglkrika.” Tamanga. Kina ye nangiye suwara i mina ikine ta pangwa. \v 17 Ana yomba nangiye i ongumuglo keunde panan, ye ka sraglmere pirambe? Te nangiye mundu i kina keunde panan, ye sraglmere kumbuno pirambe? \v 18 Ba yomba nangiye yegl ta paikrukwa. God yene prumere yomba nangiye kangiye merkinde pangwa i yene panambedi ere endungo paingwa. \v 19 Ba nangiye kangiye merkinde pangwa i yene suwarata panan, ana yomba nangiye mundu suwara pangwa i ta paikrambuka. \v 20 Yomba nangino i kangiye merkinde pangwa ba yombamo nangiye suwara-wera pangwa. \p \v 21 Ipre ana ongumuglo ka yegl di ongo tekrambuka, “Ene moglkitn na nana pra moraglka kuno orkwa.” Te bre yegl di kagle tenambuka paikrukwa, “Ene suwo moglkiur na nana pra moraglka kuno orkwa.” \v 22 Tamanga. Nangino bange tau yombuglo paikrumedi punga, i ye ta nangino mina paikrimbi ana nangino mundu wakai paikrambuka. \v 23 Te nangino tau kinde ormedi punga ikra ye suglmo wakai mounga. Te nangino tau wakai paikrumedi punga ikra uglmange ere tu wakai kogl tomga. \v 24 Te nangino tau wakai paingwa ikra ye pendigl paingwa, ba God yene nangino i prapra i-suwara endungo paingwa. Te nangino tau kangino paikrukwa mereyegl paingwa ikra God yene kangino kande tongwa. \v 25 Ana yegl orkwa ipre nangino poimsi wu perepere pirkraglkwa ye yene ikine-ikine akepledi sutno wakai moraglkwa. \v 26 Ba nangiye bange suwarata giu goran ombugl nangiye tau prapra giu goraglkwa. Te nangiye bange suwarata dembiye simbi, ombugl nangiye tau prapra gun yenaglkwa. \p \v 27 Ene kindaginde Krais epiglma meglkwa. Ana ene suwara suwarandi Krais nangiye ikine meglkwa. \v 28 Ana God yombama meglmara suna igle yomba kongun yegl eraglmedi God pinde yungwa: Komnaiye aposel wagle, mokomugl propet wagle te namba 3 ka beke teingwa yomba wagle. Ana okuwo kongun suwota i mina mokomugl, yomba tau kimagl ya diu eraglkwa, te tau kinde sinambuka erewakai eraglkwa, te tau yomba ta akeple dinaglkwa, te tau kongun kanekane sugl moraglkwa, te tau ka kanekane dingwa. \v 29 Ba ye prapra aposel keunde moglkrikwa, te propet keunde moglkrikwa, te ka beke teingwa yomba keunde moglkrikwa. Ye prapra yomburo panan kimagl erekraglkwa. \v 30 Ye prapra yomba kinde sungwa erewakai eraglmo? Te ye prapra ka kanekane dinaglkwa kuno ormo? Te ye prapra ka i-yakete kep yenaglmo? Tamanga. \v 31 Ba kongun wakai gumamugl kaima pangwa i ene inamunedi munduno pond panambuka. \p Ana na erme konbo wakai yongwa i ene ombuno ditenaglka. \c 13 \s1 Nono yomba prapra kanwakai yeinamga \p \v 1 Ana na yomba kanno kanekane pangwa i dindre te angelo kanno pamere i ama dinaglka, ba na yomba kanwakai yeikrimbo, ana belo mo garamut kumba sigo be dumere yegl na di moglka. \v 2 Mo na ka propet dindre, te God nomanemo teke pangwa i pirkondo, te taragl tau mambunomo pirpogl sinaglka, te makan muglo ukandi wu koglo enambedi pirngi giglendi dinaglka, ba na yomba kanwakai yeikrimbo ana na taragl yunguglo yoko mereyegl moglka. \v 3 Mo na gatna bona prapra kiuglgiunde yomba tendre ana nangina kanwinge erimbo donga bauglo mina garaglkwa, ba na yomba kanwakai yeikrimbo ana taragl wakai erika i prapra na akepledi narekraglkwa. \p \v 4 Ana yomba ta eremogl yomba ta kanwakai yongwa mambuno i ye yumbun mina kiendi mogl ana yomba ta nomano wakai tendre akeple dungwa. Te yomba ta mirmogl tekrukwa. Te yomba kanwakai yeingwa ipre ye yene nangino dembiyesi ana kanaglmedi erekrukwa. \v 5 Ana yomba ta erekinde eretekrukwa. Ye taragl ake-nongwa ipre nomano pond pirkrukwa, te dem tambre kumbrokrukwa. Te yomba kinde ereteingwa i ye pir i-wankrukwa. \v 6 Ana mambuno kinde mina ye gun yeikrukwa ba mambuno kaima mina ye gun yongwa. \v 7 Te ye yumbun prapra kake i-wanugwa. Te engenge ye pirngi dungwa. Te ye engenge gunyei ana God akepledi narambedi sugl moglkwa. Te yumbun kanekane i mina ye andigl giglendi moglkwa. \p \v 8 Ana yomba kanwakai yeingwa mambuno i dundikrambuka, aimande aimande paimorambuka. Ba ka propet dingwa mambuno i okuwo dundinambuka. Te ka kanekane dingwa i ombugl dundinambuka; te taragl kanekane beke pirpogl singwa mambuno i ama dundinambuka. \v 9 Erme taragl kanekane beke prumga i tembe tembe keunde punga; te ka propet i tembe tembe dumga. \v 10 Okuwo taragl mongo kaima plau dinambuka enge ana taragl tembe tembe eremounga i dundinaglkwa. \v 11 Na gak kembra moglka enge gak kembra ka dimere yegl na diga; te nomana i gak kembra nomano pamere yegl pangwa; te poglodi pirka ombugl yegl prapra kinde kondiga. \v 12 Erme nono God taraglmo kamga i niglminman mina kuiyano kamun ere yegl tembe tembe kan mounga. Ba okuwo nono kaima God bogl gumano ikine ikine kanamga. Na erme ye ikine ekrike keunde pirkan erika. Ye na mundu kanpogl sumere yegl, okuwo ye kaima mundu kanaglka. \p \v 13 Ipre taragl suwota yegl aimande ake moramga; pirngi dumga ya, God taragl wakai erenorambedi kuie ere mounga ya te yomba kanwakai yomga mambuno. Ba suwota I mina suwarata kande kaima pangwa, i yomba kanwakai yomga mambuno. \c 14 \s1 God kamo dinaglkwa pre munduno pond panambiwo \p \v 1 Ana yomba kanwakai yeingwa mambuno ipre ene munduno pond panan molo. Te Holi Spirit taragl wakai kanekane yoko tongwa i ene inamunedi pre munduno pond panambuka. Ana God kamo dipene endinaglkwa yombuglo tongo gumamugl kaima pangwa ipre yombuglo eraglkwa. \v 2 Yomba ta ye dumo bangeta ka kanekane dingwa kanno i mina ka dinan, ye ka i yomba ditekrukwa ba di God tongwa. Ana kamo i yomba kaima pirpogl sikrikwa; sraglpre, Holi Spirit yombuglo mina uglmange ere dungwa. \v 3 Ba yomba ta God kamo ditongwa i yomba siriye sitongwa, te kindine kaman tongwa, te deno munduno siyaudi tongwa. \v 4 Ta ye dumo bangeta ka dingwa kanno dungwa i ye yene nomano akeple dungwa. Ta ye God kamo dipene endungwa i God yombama pirngino siriye sitongwa. \v 5 Ene prapra ka kanekane i dinaglmedi na pirka. Ba God kamo dipene endinaglkwa i na wakai kaima pirka. God kamo dipene endingwa i yombuglo pai mitna ende ana ka kanekane dingwa i engre tongwa. Yomba ka kanekane dingwa i i-yake tembi ana God yombama i akepledi tongwa. \p \v 6 Ipre angrima wagle, na ene meglmara wu ka kanekane keunde ditendre ana God kamo tau ombunodi narkwa i mo, te pirpogl singwa nomano wakai i mo, te God kamo propet dimere yegl mo, ene taragl eraglmere beke tekrimbo, na ene srambre mere akeple ditenagle? \s1 Nono kanno mina God kamo yomba beke tenamga \p \v 7 Taragl yoko nomane paikrukwa puming ya gita mereyegl, ye be kanekane dingwa, embriye wakai paikran ana yomba sraglmere pirpogl sinaglme? \v 8 Te biukul bendimbi be wakai dikran ana yomba ira kunda erambuka pre akekun erambe? \v 9 Ene mina kuno yegl pangwa. Ene drano mina yomba ka ta pirkraglkwa i mina dimbi ana ene ka dingwa i yomba sraglmere pirpogl sinaglme? Ene ka dingwa i ir gui mange yendongwa. \v 10 Makan koglkoglo yomba ka di kanekane endingwa ana ka dingwa i yoko ta paikrukwa, ka suwara suwarandi mem pangwa. \v 11 Ba na yomba ta ka dinambuka i mem pirpogl sikrimbo ana na dumo bangeta nem motnedi pirambuka. Te na ama ka dungwa yomba i dumo bangeta nem moglmedi piraglka. \v 12 Ene mina ama yegl pangwa, ene Holi Spirit taragl wakai yoko tongwa i inamunedi munduno pond panan ana God yombama andigl giglendi panambuka yombuglomo i inapre ene kongun yombuglo eriyo. \s1 Ka kanekane dingwa mambuno ipre Pol dungwa \p \v 13 Yeglpre yomba suwarata dumo bangeta ka dimere dinambuka. Ana ye ka sragl we dingwa i mambunono i-yake tenambuka pre kamange ere God tenan ana yombuglo bogl tenambuka. \v 14 Sraglpre, na yomba bangeta kanno mina kamange erimbo ana na spiritna mina kamange erikwa, ba na nomana mina poglodi pirmara i mongomo paikrukwa. \v 15 Yeglpre na sragl eragle? Na spiritna mina kamange eraglka ba na ombugl nomana mina akiye kamange eraglka. Na spiritna mina giglange dinaglka ba na ombugl nomana mina akiye giglange dinaglka. \v 16 Ba ene spiritno mina keunde kamange ere God diwakai yembi ana yomba ta suna morambuka, ye ene God diwakai yengwa i pirpogl sikrukwa pre, ana ye sraglpre “I kaima” dinambe? Tamanga. Ene ka dingwa i ye prukrukwa pre dikrambuka. \v 17 Ene kamange ere God diwakai yengwa i wakai kaima erikwa, ba yomba ta pirkrukwa moglkwa i ene akepledi tekrikwa. \p \v 18 Ana ka kanekane dingwa mambuno i na di kawate ene engre atne endiga ipre na God diwakai yeinga. \v 19 Ana God yombama makai sinaglmara na ka 5 keunde nomana pirmere di yomba ta beke tenagledi pirkwa. Ba ka kanekane mina ka 10,000 dikraglka. \p \v 20 Angrima wagle, ene nomano gak kembra nomano mereyegl paikrano. Te mambuno kinde mina ene gak kuglambu mereyegl moraglkwa, ba nomano poglodi pirkwa mina ene yomba dongagl mereyegl moraglkwa. \v 21 Kamambuno pepa mina ka yegl ta beglko pangwa: \q1 “Yomba ka pereta dingwa, \q1 te yomba epigl ta, ye drano \q1 mina, na ka di yomba i \q1 tenaglka. Ba ta manambuka, \q1 na kanna i ye ta pirkraglkwa,”\x + \xo 14:21 \xt Aisaia 28:11, 12; Lo 28:49\x* i Yaglkande dungwa. \p \v 22 Ipre, yomba ka kanekane dingwa i pirngi dikrikwa ye deuno God ombuno dungwa, ba pirngi dingwa yomba deuno tamanga. Te God kamo dingwa i pirngi dikrikwa yomba i deuno tamanga, ba pirngi dingwa yomba ye deuno God ombuno dungwa. \p \v 23 Yeglpre God yombama wu makaisi meglmbi, ene prapra ka kanekane dinaglkwa. Ba yomba pirpogl sikrikwa mo pirngi dikrikwa ta suna moraglkwa, ye ene taragl erikwa i kandre ana ene du erime dinaglkwa. \v 24 Ene prapra God kamo dimbi ana yomba pirpogl sikrikwa mo pirngi dikrikwa ta suna moran, ana ene kanno i prapra ye nomano mina boran ye pirambuka, tandaglme erika yomba moglka pre prapra na ka-tange narikwa. \v 25 Ana ye nomano kinde suna teke pangwa i God kamo i-pene endinan, ye yange mangidi ana God dembiye karaugl ere mitna ende yegl dinambuka, “Kaima ene meglmara God suna moglkwa.” \s1 Mambuno wakai ere God dembiye karaugl eraglkwa \p \v 26 Ana ipre angrima wagle, nono srambre eramne? Ene God dembiye karaugl era pre wu makai sinaglkwa enge ene suwara suwarandi konguno pangwa; yomba ta giglange dinambuka, ta yomba ka beke tenambuka, ta God ka ta ditongwa i dipene endinambuka. Te ta ye ka dinambuka pangwa i yomba pere kanno mina dinambuka, ana ta ye ka dinambuka i-yakete yomba yene kanno pamere ditenambuka. Taragl yegl prapra eraglkwa i God yombama akepledi sigigledi tenaglkwa. \v 27 Te ka kanekane dinaglm dagl ana yomba suwo mo suwota keunde dinaglmiwo, i suwara suwarandi dinaglkwa, te ta dikondinan ana ta dinambuka. Te yomba ta ana ka dinaglkwa i mambuno kaima kep i yake tenambuka. \v 28 Ba ka i-yaketete orkwa ta moglkran ana ka kanekane dungwa yomba ye God yombama makai simara suna i kiendi mogl ana yene nomano mina ka di-indre te God ditenambuka. \p \v 29 Ana propet yomba suwo mo suwota God kamo dinaglkwa, te tau ye kamo dingwa i wakai ere yumbusi piraglkwa. \v 30 Te yomba ta suna amedi moglkwa i God ka ta ditenan ana komnaiye ta ka dimorambuka yombamo i ka dikre kondo kiendi morambuka. \v 31 Ene prapra mina yomba suwara suwarandi God kamo dinaglkwa, yegl erimbi ana yomba tau pirtre nomano sigigle dinaglkwa. \v 32 Propet God kamo dimenda endingwa i yene spiritno sugl moraglkwa. \v 33 Sraglpre, God moglkwa i ye mambuno du-wakai ya nomano bipokndi yeingwa mambuno i God moglkwa, ba nomano perepere yei guagua erikwa mambuno i God taragl nem ta moglkrukwa. \s1 Kuno yegl God yombama du-wakai dumo tau meglmara pai ongwa \p \v 34 God yombama makai sinaglmara ambu ka dikre kiendi moraglkwa. Ye ka di dinaglmedi mane ditongo pangwa. Te yomba moraglmara ambu mogl-mitna endekre ana atnekra moraglkwa. I no lono pamere. \v 35 Te ambu taragl suwara mambuno piramnedi pirmbi ana ye yungunomugl mogltre yene wino krapogl piraglkwa. Sraglpre, makai sinaglmara ambu ka dinaglkwa i yene angai pond goraglkwa mambuno pangwa. \p \v 36 God kamo i ene mina mambuno ere umkana? Te ene mina i keunde God kamo i ta ake bei kondum kana? \v 37 Yomba ta ye propet moledi pirambuka mo Spirit yombuglomo bogl moledi piran ana ye pirpogl suwondo. Na ka muno bogl teinga i God lomo. \v 38 Ba yomba ta ka i God lomo wedi pirkan, nono ama ye God kamo dungwa moglmedi pirkramga. \p \v 39 Yeglpre angrima wagle, ene God kamo yombuglo ere dinaglkwa. Ba ka perepere dinaglkwa i ene mane dikriyo. \v 40 Kamambuno kongun kanekane eraglkwa i mambuno du-wakai ya konbauna yomere-pamere eremoraglkwa. \c 15 \s1 Krais gogltre ana andigl ukor ongwa \p \v 1 Angrima wagle, na kamambuno wakai dipene ende teinga ikra pir-indre ana i mina ene andigl giglendi meglkwa, ana i ene aglke poglodi piraglkwa pre dina erika. \v 2 Na kamambuno wakai dipene ende teinga ikra ene kakimbi kogl pirngi dikrikwa, ba ene akegidi wanmeglkwa pre ana kamambuno i mina God ene ere-yungwa. \p \v 3 Na ka komnaiye iga i pond kaima pangwa pre okuna kana ene diteinga. Kamo i yegl: Krais ye nono tandaglmeno pre ere goglkwa, i kamambuno pepa mina okuna beglko pamere plau dungwa. \v 4 Ana ye maugl sigo ande enge suwota ye andigl ukor ongwa, i kamambuno pepa mina okuna beglko pamere orkwa. \v 5 Ana Pita moglmara ye wu pene pindre te disaipel wagle meglmara wu pendigl ongo kanigwa, \v 6 te okuwo yene yombama 500 imara ende merkinde meglmara wu pene ongwa. Yombamo i tau merkinde erme kor-mogl paingo te tau geglkwa. \v 7 Te ye ombugl Jems moglmara unongugl pindre te okuwo aposel wagle meglmara unongugl ongwa, \v 8 ana okuwo kaima na mina wu pene pi narkwa. Enge i gak mano engeno yeikruko kugl yeimere yeglmere na moglka. \p \v 9 Sraglpre, aposel wagle meglmara i na atne kaima moglka, ana yomba na aposel ta moglme dikrikwa. Sraglpre, na okuna God yombama eresi te erika. \v 10 Ba God wakaimo mina na wakai ere narko na wu aposel pi erme aposel moglka. Ye wakaimo narkwa i wu yoko ta pikrukwa. Tamanga. Na kongun giglendi ere aposel tau engrika. I nana yombura mina ta erekrika, ba God wakaimo na mina pango ana kongun erika. \v 11 Ana na erika mo aposel wagle tau erikwa i kindekondiyo, no prapra Yesus gogl anduglkwa kamo wakai dipene endumga i keunde ene pirngi dingwa. \s1 Yomba geglkwa okuwo kindaginde andraglkwa \p \v 12 Krais goglko ana God ere-ikor endume dipene endumgo ana ene yomba tau yegl dingwa, “Yomba geglkwa sraglmere andigl ukor enaglme?” \v 13 Ba kaima, yomba geglkwa andiglkraglme dumun, ana nono God eremogl Krais ikor endekrume dinamga. \v 14 Te kaima, Krais ye andigl ukor pikruma ana ye kamo wakai dipene endumga i wu kayoko oma te ene pirngi dingwa i ama mongo paikruko. \v 15 Ba yeglmere panan ana God taragl kaima orkwa i no kakimbi dumga yomba mereyegl ounga. Sraglpre, God eremogl Krais ikor endungwa kamo i no dipene endumga, ba ye kaima Krais ikor endekruma ana yomba geglkwa ye ikor endekrambe dumgo. \v 16 Te God ye yomba geglkwa ere-ikor endekruma, ana ye ombugl Krais ikor endekrume dumgo. \v 17 Krais ye andigl ukor pikruma, ene pirngino wu taragl yoko mereyegl oma ana ene tandaglmeno mina mogl paingo. \v 18 Te Krais wedi pirngi dingwa yomba geglkwa ye wau beglko. \v 19 Ana makandle kor-moglpai eraglkwa taragl ipre pirngi dindre ana Krais akepledi norambedi sugl moun, ana makandle yomba mir tengwa meglmara i nono mir tendre kaima mounga. \p \v 20 Ba yegl tamanga, Krais kaima gogl dundungo ana God kaima ikor endungwa. Ana yomba geglkwa mina Krais komnaiye anduglkwa, i mokna mongo komnaiye kana ta bogl yomere yegl orkwa. \v 21 Sraglpre, yomba geglkwa mambuno i yomba suwarata i-pene endungwa, te kuno yegl keunde yomba geglkwa andraglkwa i yomba suwarata i-pene endungwa. \v 22 I mambuno yegl: Adam ye geglkwa mambuno i-pene endungo ana yomba prapra geglkwa. Kuno yegl keunde Krais yombama prapra andigl kor-moraglkwa. \v 23 Ba God enge dipanduglmara i nono suwara suwarandi andigl ana kor aimande moramga inamga. Komnaiye kana Krais anduglkra, okuwo ye ikine unambuka enge ana nono ye yombama prapra undiramga. \v 24 Enge igle taragl prapra dundimbi, ana gavman prapra ya, spirit kinde yombutno prapra ya taragl yombuglo pangwa prapra i Krais sidundindre ana kingdom Nem God ongo mina yenambuka. \v 25 Yegl ere Krais king mogl enan ana God eremogl ye kundamo ikine prapra si-atne endekondo Krais kagle mina atnekra yenambuka. \v 26 Te kunda ikine tau ye ama si-atne endekondo ana okuwo kaima geglkwa yombuglomo i sidundinambuka. \v 27 Kaima, kamambuno pepa mina yegl beglko pangwa, “God taragl prapra ye kagle atnekra yei kondungwa.”\x + \xo 15:27 \xt Buk Song 8:6\x* Ana kamambuno pepa mina “Taragl prapra” we dingwa i kaima yene. Ba God yene taragl prapra i bogl akiye Krais kagle atnekra moglkrukwa, tamanga. \v 28 Ana okuwo taragl prapra Yesus kagle atnekra yei kondinambuka enge Wam yene wu Nem taragl prapra tongwa yagle i mina atnekra moran ana God yene taragl prapra sutno morambuka. \p \v 29 Yomba geglkwa andigl ukor enaglkwa kamo i kaima paikran, ana sragl mambuno pango pre yomba tau ye geglkwa i akeple dina pre ene baptais erme? Te geglkwa i kaima andiglkraglkwa panan ene sraglpre yomba gaglkwa i akeple dinamunedi baptais erme? \v 30 Ana geglkwa i ta andiglkraglkwa panan, no sraglpre engenge goramga pamere kanyei kamo i di wanmoune? \v 31 Angrima wagle, na ka kaima diteinga. Na engenge gogl wanmoglka! Sraglpre, nono prapra Yaglkandeno Yesus Krais mina sidakagl mounga ipre ana na ene pre pirmitna kaima endiga, yeglpre ene mina na ka i uglmange erekre ana dinongugl ende teinga. \v 32 Ana Efesus kamun na kambu are kande bogl kunda erika i yomba embriyeno pamere erika panan,\f + \fr 15:32 \ft Yomba tau pirkwa Pol bugla-kambu are pre kaima dume dingwa. Ana Rom yomba eremogl yomba mambuno kinde erikwa i ere sinamnedi pirkwa enge, ye enge tau bugla-kambu are meglmara endigo kunda beglkwa. Ba yomba mere pirkwa Pol bugla-kambu are kaima pre dumedi pirkrikwa. Tamanga. I ka akete di yomba ya ere kinde era erikwa ipre dungwa.\f* ana na sragl taragl mongomo wakai inagle? Te geglkwa ye andiglkraglkwa panan, \q1 “I pra nono erme nigl \q1 ya kaiya mokna ninamga. \q1 Sraglpre, tangina nono goramga.”\x + \xo 15:32 \xt Aisaia 22:13\x* \m \v 33 Kanwinge erimbi yomba ene kakimbi ditekraglkwa. Te yomba kinde bogl nigle i-wan meglmbi ene embriyeno wakai wu kinde enambuka.\f + \fr 15:33 \ft Ka i Grik yomba ta bre pai pogl sungwa kamo.\f* \v 34 Ene nomano kinde kindekondo nomano wakai iyo, te tandaglme erikwa mambuno i kindekondiyo. Ana ene mina yomba tau God mambunomo kiure meglkwa i ene angai goraglkwa pre ka yegl diga. \s1 Yomba geglkwa andraglkwa ye nangino wu kaneta enambuka \p \v 35 Ba yomba ta yegl kra porambuka, “Geglkwa ye srambre ere andigl ukor enaglme? Te ye nangino sraglmere panan andraglme?” \v 36 Ene du erikwa! Ene taragl mongo akan mina sundiglkwa i goglkran ana pare wisikrambuka. \v 37 Ana ene taragl sundiglkwa enge, buglo ya yaundo i prapra borambedi yaglkrikwa, ba mongo keunde sundiglkwa; i dikir mo taragl tau mongo. \v 38 Ana God yene prumere ere buglo ya yaundo tongwa, te mokna mongo prapra yatnere ye singigle kanekane tongwa. \v 39 Ana taragl kanekane kor-meglkwa i nangino perepere pangwa. Yomba nangino ta pango te dua-kambu ya kua ya fis nangino pai perepere endungwa. \v 40 Te kamun kua mitna taragl kanekane paingo te makandle ama taragl kanekane paingwa. Kamun kua mina taragl kaneta paingo te makandle taragl kaneta paingwa. Ba taragl i prapra ekino pai perepere endungwa. \v 41 Te ande ya ba ya kugl-kuri ambuglangeno pai perepere endungwa. Ana kugl-kuri mina suwara suwarandi ekino pai perepere endungwa. \p \v 42 Ana geglkwa andigl ukor enaglkwa i ama kuno yegl panambuka. Yonobriye maugl sumga i kinde orkwa. Te nangino andrambuka i kinde erekrambuka. \v 43 Nangino maugl sumga i taragl kinde kangiye paikrukwa. Te nangino andigl ukor enambuka i kangiye ya ekinmo wakai panambuka. Te nangino maugl sumga i yombuglomo paikrukwa, ba andigl ukor ongwa i yombuglomo panambuka. \v 44 Nangino maugl sumga i makan gamba yongwa. Ba nangino andigl ukor enambuka i heven nangiye erambuka. Kaima, makan gamba nangino pango te heven nangino ama pangwa. \v 45 Ana kamambuno pepa mina yegl dungwa, “Adam komnaiye kaima moglkwa. Ye nangiye mina kor-morambuka i pangwa.”\x + \xo 15:45 \xt Stat 2:7\x* Ba Adam ta ombugl okuwo plau dungwa,\f + \fr 15:45 \ft Ka i “Adam yagle okuwo kaima ta ungwa” i Yesus Krais suwara. 1 Korin 15:21-22 kandre te Rom 5:14-19.\f* i yomba spirit mina kor-moraglkwa pre ye spirit tongwa. \v 46 Ba spirit mina kor-moramga i komnaiye ta ukrukwa. Tamanga. Makan mina kor-moramga spirit i komnaiye ungo, ana okuwo spirit mina kor-moramga i ungwa. \v 47 Adam komnaiye ungwa i ye makan gamba yomba moglkwa. Sraglpre, God ye makan kungane indre beke yongwa. Te Adam okuwo ungwa i ye heven yomba moglkwa. \v 48 Makan Adam moglmere yegl nono makandle yomba prapra kuno yegl mounga. Te heven yomba prapra ombugl wu heven yagl moglmere kuno yegl enaglkwa. \v 49 Te makan yagl moglmere yegl ana nono prapra kuno yegl kugl yeingo mounga. Te okuwo nono ama heven yagl moglmere kuno yegl moramga. \p \v 50 Angrima wagle, na ka kaima ene diteinga, yomba makan nangino pangwa ya bormai moglkwa i God kingdomo mina suna pikraglkwa. Te makan taragl dundinambuka i pi heven taragl dundikrambuka i ta ikraglkwa. \v 51 Ene piryo, na ka teke pangwa ta ditenaglka: Okuwo nono prapra goglkramga ba nono nangino i-yake tenan wu kaneta enamga. \v 52 Ana okuwo yene biukul ta bendinambuka enge taragl i oglandi kaima plau dinambuka. Kaima, biukul bendinan ana yomba okuna geglkwa andigltre ana aglke ta kinde erekraglkwa. Te yomba nono goglkre kor-moramga ikra nangino i-yake tenan wu kaneta enamga. \v 53 I yegl: Makan nangino geglkwa i wu korugl enan ana aimande panambuka nangino inaglkwa. Te geglkwa nangino i i-yake tenan ana kor aimande moraglkwa nangino inaglkwa. \v 54 Kaima, nangino geglkwa i i-yake tenan ana wakai aimande panambuka. Te geglkwa nangino i i-yake tenan ana kor aimande panambuka. Enge igle God kamo yegl beglkwa i pai inambuka: “God kunda yombuglo ere ana geglkwa mambuno engre atne endekondungwa.”\x + \xo 15:54 \xt Aisaia 25:8\x* \q1 \v 55 “Gotnga, ene yomba \q1 engre atne endinatnga \q1 yombutn pama awe? Gotnga, \q1 ene yomba erekinde eratnga kuglangin yoma-awe?”\x + \xo 15:55 \xt Hosea 13:14\x* \m \v 56 Ana yomba sigoglkwa kuglangemo i tandaglme iwe. Te tandaglme yombuglomo pangwa i lo mina yungwa. \v 57 Ba God ye Yaglkandeno Yesus Krais mina yombuglo norko ana nono giglendi mogl kunda yombuglo ounga. Ipre God diwakai yeite wan moramniwo. \p \v 58 Ipre angrima kaima wagle, ene giglendi andigl mogl ana kurita oglka erekriyo. Ene pirkan erikwa, te kongun wakai erikwa i ta yoko wu taya pikrambuka. Yeglpre ene engenge Yaglkande kongunmo yombuglo ere eriyo. \c 16 \s1 Ene moni makaisi God yombama tau akepledi tenaglmiwo \p \v 1 Moni makaisi God yombama akepledi tenapre erikwa i na ka tau yegl dinaglka. Galesia God yombama moni makaisi God yombama tau akeple dinaglme diteimere yegl ene ama kuno yegl eriyo. \v 2 Ene suwara suwarandi Sande engenge i wakan suwara mina suna moni inaglkwa i tau i-pere ende enene yunguno mina teke yeiyo. Yegl erimbi kade ana na unaglka enge ene moni makai sinaglkwa ipre ta dokokraglkwa. \v 3 Ana ene meglmara na wu plau dimbo ene yomba pinde imbi ana na pepa bogl dipogl simbo, ana ye pepa ya ene moni yeingwa akiye indre ende Jerusalem enaglkwa. \v 4 Te na pirmbo ta enaglka mere panan, ye pra na bogl akiye endinamga. \s1 Pol endpi Korin yomba kanagledi prukwa \p \v 5 Na komnaiye kana Masedonia kamun sunawom sipraksi wu ana okuwo ene meglmara plau dinaglka. Sraglpre, Masedonia kamun sunawom na sipraksi unaglka pangwa. \v 6 Na ene bogl enge sungunagle moraglo mo, tamanan, ir pond mangungwa engemo mundu i ene bogl moraglka. Ana okuwo ene akepledi narimbi na ende dumo bangeta enaglka. \v 7 Na enge sungunagle keunde ene kandre ana tambre kana ta ende pikraglka. Tamanga. Ba Yaglkande ye prawedi piran na ene bogl enge olto moragledi pirka. \v 8 Ba na Efesus kamun yawagle mogl-eimbo ana Pentikos engemo yenambuka.\f + \fr 16:8 \ft “Pentikos engemo” i Aposel 2:1 mina kanamga.\f* \v 9 Sraglpre, na kongun pond erimbo yomba kamambuno pir-inaglkwa pre God konbo pond yauro ende narkwa. Ba yomba merkinde na kiam singwa ye igle meglkwa. \p \v 10 Okuwo Timoti ene meglmara unan ene wakai ere suglmo meglmbi ana ye ene meglmara kundugl goglkre wanmorambiwo. Na Yaglkande kongunmo erimere yegl ye ama Yaglkande kongunmo orkwa yagle. \v 11 Ipre ene mina suwarata Timoti\f + \fr 16:11 \ft Timoti yagl gakmugl moglkwa pre yomba tau yagl gakmugl moglmedi mokono teingwa. 1 Timoti 4:12 kanamga.\f* kan suglbai boglkraglmiwo. Ye nomano pokndinambuka pre ene wakai eretembi ana ye ende ikine na moglmara unambiwo. Ana na ye ya te angrima wagle unaglmedi na sugl moglka. \v 12 Te nono angro Apolos pre kamo yegl: Ye angiglma tau bogl ene meglmara enaglmedi na nu-nawa ere diteinga. Ba ye erme endinagledi pirkrukwa. Ipre okuwo ye enge ta piran kuno eran ana ene meglmara unambuka. \s1 Pol diwakai yei Korin yomba tongwa \p \v 13 Ene wakai ere kuie kanmogl te pirngino mina giglendi andigl moraglkwa. \v 14 Te ene kongun kanekane ta eraglkwa i nomano wakai pirtre eriyo. \p \v 15 Angrima wagle, Stefanas ya te yomba ye yungumo mina meglkwa i ene pirkan erikwa. Akaia kamun ye komnaiye kana Kristen erikwa. Te ye yene pirmere God yombama du-wakai akepledi tenaglkwa ipre kongunmo erikwa. Ipre na ka giglendi diteinga. \v 16 Ana yomba yeglmere ya akeple dingwa yomba moraglmara i ene atnekra mogltre ana kongun i yombuglo ere eriyo. \p \v 17 Stefanas ya Fotunetas te Akaikas ye na moglmara wingwa ipre na munduna argan orkwa. Sraglpre, ene ukraglkwa pango ana ye ene akeple dindre na moglmara wingwa.\f + \fr 16:17 \ft Grik kanno mina ka i mongomo ta wu pene pikrukwa.\f* \v 18 Yegl ere na dena munduna akebiyei nare te ene ama akebiyei teingwa. Yomba yeglmere ene ye diwakai yei teiyo. \p \v 19 Ana God yombama distrik Esia kamun meglkwa ye ene diwakai yeiteingwa. Te Akwila ya Prisila ya te God yombama tau ye yunguno mina meglkwa ye prapra Yaglkande kangiye mina ene diwakai kaima yeiteingwa. \v 20 Te nono angro God yombama magl ya meglkwa ye ene gun pond yeiteingwa. Ene prapra angro ta onguno ake kungro paunano sineyo ana koglkare wakai diyo. \p \v 21 Na Pol, diwakai yeingwa ka i nana onguna pagl muno boglka.\f + \fr 16:21 \ft Pol ye yene pepa tau muno boglkrukwa. Tamanga. Ye ka keunde dungo yomba ta muno boglkwa. Ba ka magl epigl 21 pangwa i Pol yene ongo mina muno boglkwa.\f* \p \v 22 Yomba ta ye Yaglkande pre munduwo paikran ye wau borambiwo. No Yaglkandeno, ene wo! \p \v 23 Yaglkande Yesus wakaimo ene mina yenambiwo. \p \v 24 Te Yesus Krais mina na munduna argan pangwa i ene mina panambiwo.