\id MRK - Uare \h Mareko \toc3 Mareko \toc2 Mareko \toc1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Marekoꞌa Mirihiro \mt1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Marekoꞌa Mirihiro \c 1 \s1 Ioane bapatizoꞌa haramiro \r (Mataio 3:1-12, Luka 3:1-18, Ioane 1:19-28) \p \v 1 Badiꞌa Ubuga, Iesu Keriso hari manoḡa*niꞌe ꞌahige fureraro. \v 2 Peroveta vazeḡa* niḡa Isaia*ꞌa, buka zaḡoḡa* zamaḡano tinaꞌa, ꞌahige reiro. \q2 'Ḡianoꞌi! Badiꞌaꞌa ḡae zamao hari odohe dureꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga ibite tuḡuniꞌuma, ḡae veize ibi fainifine. \v 3 Haba bohaꞌanonoꞌo, rae huauꞌohe. “Zuhiꞌa Boro* ibi faine haḡae toꞌi! Ane ibi mae dudunoꞌi!” ' \m \v 4 Ebu hari odohe dureꞌeteꞌe vazeḡa, niḡa Ioane Babatisoꞌa haba bohaꞌa onairo. Ani harameꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Sauꞌanonoꞌo ḡihuradu bapatizo moꞌi! Zae sauꞌa Badiꞌaꞌa mae vaḡinifine.' \v 5 Iudea* habaꞌa azaḡa niduꞌa zuni Ierusalema ne azaḡa niduꞌa, Ioane vaḡe onamiro, hariḡa egoga veize. Ebu ane ane sauꞌa rae furenadu, Ioridana vuḡano bapatizo meiro. \p \v 6 Ioane, ani dabuaꞌe kamelo iguḡa, kibaiḡaꞌe boromakau ogaḡa, ogomuḡaꞌe fihore ebu ꞌavore godaḡa. \v 7 Ani harameꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Vaze ꞌahoga, eḡe ḡarunio onaiꞌuma vazeḡa, ani gigiꞌaꞌe ḡihiꞌa, u e gigiꞌaꞌe zuhuꞌa. Ane teite mene idaḡa. E ani oda babaḡano ḡuḡuraduni, ani oda ḡauḡa miniḡa fuhiꞌohanoga zuni mene idaḡa. \v 8 Eꞌe vu hina bapatizozeha. U aniꞌe Vine Zaḡoḡa* hina bapatizoziꞌuma.' \s1 Ioaneꞌa Iesu bapatizoniro \r (Mataio 3:13-17, Luka 3:21-22) \p \v 9 Eꞌe madaḡano, Galilea habaꞌano ne niḡa Nazareta, eꞌanoꞌo \w Iesuꞌa|lemma="Iesu"\w* onairo. Ebuni Ioridana vuḡano, Ioaneꞌa Iesu bapatizoniro. \v 10 Iesuꞌa vuonoꞌo gaba tireꞌenogano, adureꞌa ꞌaꞌaduꞌeteꞌe zogone horoniro. Ebu Vine Zaḡoḡa tubugo niniḡa teige horoniro. Ani Iesu vaḡe ovairo. \v 11 Ebu adureonoꞌo ago ꞌahoga igiro. ꞌAhige reiro, 'Ḡaꞌe eḡe ubude, eḡe zamarone. E ḡa mazao matuꞌu boro.' \s1 Sataniꞌa Iesu soꞌoniro \r (Mataio 4:1-11, Luka 4:1-13) \p \v 12 Ebuni Vine Zaḡoḡaniꞌa Iesu, haba bohaꞌa tuḡune onamiro. \v 13 Mada ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) deꞌea radiro. Satani*ꞌa soꞌonido. Agire ḡauḡa zuni deꞌea radiro. Rehano tuḡure viga* nuꞌa ovaadu dananiro. \s1 Iesuꞌa Galilea habaꞌano ane gau mazaḡa fureniro. \r (Mataio 4:12-17, Luka 4:14-15, Ioane 4:43-45) \p \v 14 Ioane ḡuꞌano ohoniroteꞌe ḡarugano,\f + \ft Aꞌe zuhiꞌa Herodaꞌa moḡaḡa bare meiroteꞌe uꞌano, Ioaneꞌa 'Ḡa haḡai sauꞌa haḡaeha' reiro. Eꞌe uꞌano zuhiꞌa Herodaꞌa maḡunadu, ḡuꞌano ohoniro.\f* Iesu ani Galilea onamiro. Ebu Badiꞌa hari manoḡa harame ragaviro. \v 15 'Badiꞌaꞌa reiroteꞌe madaḡa ꞌai feureha. Badiꞌaꞌa gigiꞌa iziga hina ibito ziniꞌeteꞌe* madaḡa ꞌai haniteha. Haḡai sauꞌa sauꞌa modoꞌi ebu Badiꞌa hari manoḡa mae ḡihinoꞌi!' \s1 Iesuꞌa vaze ḡazaḡa huziro, ane ḡaruna hegotoga veize \r (Mataio 4:18-22) \p \v 16 Galilea duꞌuraḡa boro* genaḡano, Iesuꞌa onameꞌenogano, vaze aheuꞌa reꞌeva feuniroteꞌe horoziro, Simona ebu negoḡa Aniderea teite. Zeḡe gauꞌe ḡozone mauꞌeteꞌe. \v 17 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡe ḡaruna hegotoꞌi! Vaze reꞌevaziꞌeteꞌe vazeḡa rouga veize ihoziꞌuma.” \v 18 Ze ai zogone reꞌeva modadu ane hegote onamiro. \p \v 19 Tahiḡa faḡa onamiro. Eꞌe zamaḡano, vaze aheu negoḡeita horoziro, Iakobo ebu Ioane, Zebedeo ubuga. Zeꞌe zeḡe ḡasi ranao reꞌeva faine radiro. \v 20 Horozirotene, huziro. Ebu zeḡe moze Zebedeoꞌe ḡasi rana mode onairo. Aneꞌa meiroteꞌe azaḡa teite muhize onairo. Ebu Iesu ḡarunio hegote onamiro. \s1 Iesuꞌa, vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa fainiro \r (Luka 4:31-37) \p \v 21 Iesu ebu ane ḡarunio hegotiroteꞌe azaḡa, ne niḡa Kaperanaumao feuriro. Bana Madaḡa* madaḡano ani Iuda kuru neḡa diuḡiro, ebu ihoziro. \v 22 Vaze vazeꞌa ani ihozoga igirotene, zamaze zaguzagaro. Mazaḡa Mose goro ḡoeꞌa* ihozeꞌeteꞌe azaḡa* teige mene haramiro, rehano Badiꞌa ḡoere gigiꞌa hina ihoziro. \p \v 23 Eꞌe zamaḡano, vine sauꞌa*ꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa, Iuda kuru neḡa diuḡiro, ebu ꞌahige hounaꞌe ḡoeriro. \v 24 'Iesu, Nazareta ne vazeḡa! Eme vaḡe nagini uꞌano onaeha? Ḡa emeḡe uḡufoga radu, onaa ga? E edeḡa ḡa iniu. Ḡaꞌe Badiꞌa gigiꞌa vazeḡa!' \v 25 Iesuꞌa vine sauꞌa taꞌiroharo. 'Ago ḡoeroꞌi! Vaze ꞌadi mazaonoꞌo buanoꞌi!' \v 26 Ebu vine sauꞌaniꞌa, buanoga rae, ketoketeꞌenaꞌa, ḡihau ḡaniḡanaro. Ebu vine sauꞌa ai buaro. \p \v 27 Vaze niduꞌa horonadu, zamaze niduꞌa zaguzagaro. Zeꞌe zeḡeꞌa bare ḡadititiro. 'ꞌAdi nagini? Nagini iziga ihofeꞌohe? Vaze ꞌadiꞌe gigiꞌeta. Vine sauꞌa zuni ziꞌetene, egadu, egohuꞌohe.' \v 28 Eꞌebanoꞌo, Iesu hariḡa, Galilea habaꞌano ḡarihe bororaro. Ebu haba niduꞌa igi hauḡiro. \s1 Iesuꞌa Petero emoḡa roḡaeḡa fainiro \r (Mataio 8:14-17, Luka 4:38-41) \p \v 29 Eꞌebuꞌu, Iesu ani Iuda kuru neḡanonoꞌo buau onamiro. Simona ebu Aniderea duḡuru ne diuḡiro. Iakobo ebu Ioane zu zeḡe teite diuḡiro. \v 30 Simona emoḡa roḡaeḡaꞌe uginiro ꞌahine, baze radiro. Ahiꞌaꞌe gigiꞌa bagaḡa. Iesuꞌa feurirotene, ihoniro. \v 31 Iesuꞌa ane vaḡe onamadu evoꞌano meiro, ebu mae ohonirotene, ahiꞌa gigiꞌani ai dauḡiro. Ebu aniꞌa iḡunadu Iesu veize ogomu ḡorohe haro. \s1 Iesuꞌa vaze ḡehaḡa faiziro \p \v 32 Ḡorava moneo, madaꞌa ovoeꞌeteꞌe zamaḡano, ugi azaḡa ebu vine sauꞌaniꞌa ranao reiroteꞌe azaḡa, ane vaḡe tutuze onairo. \v 33 Ebu ne azaḡa niduꞌaꞌeꞌe ane ibihetao muririro. \v 34 Ugi nunu azaḡa ḡehaḡa aniꞌa faiziro. Ebu vine sauꞌa sauꞌa ḡehaḡa hegoze buziro. Aniꞌa, vine sauꞌa sauꞌaꞌa ḡoeroga ꞌuiro, mazaḡa zeḡe edeḡa ani iniu. \s1 Galilea habaꞌano Iesuꞌa haramiro \r (Mataio 4:23-25, Luka 4:42-44) \p \v 35 Irara moneo, mada ize mene agaranogano, Iesuꞌa iḡunadu, haba bohaꞌa ꞌahoga onamiro, ebu eꞌa kuraro. \v 36 Ebu Simona nabugeta Iesu vaḡe vaḡe onamiro. \v 37 Horonirotene, ꞌahige rae niro. 'Vaze niduꞌa ḡa vaḡeꞌohe.' \v 38 Ebu aniꞌa zinaꞌa, 'Eme ne uhiḡa uhiḡa onamihi, eꞌea zuni haramoga. Mazaḡa eꞌe deꞌe uꞌano onairo.' \v 39 Ebu ani, Galilea habaꞌano neḡa neḡa niduꞌa onamadu, Iuda kuru neḡa zamaḡano haramiro, ebu vine sauꞌa sauꞌa hegoze buziro. \s1 Lefera Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 8:1-4, Luka 5:12-16) \p \v 40 Lefera vazeḡa ꞌahoganiꞌa ani vaḡe onairo, ebu ane zamao obena hina tuḡadu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡa uratoꞌidene faihoꞌi!” \v 41 Iesuꞌa vetuḡaniro, eꞌanoꞌo ꞌevoꞌa einadu vaze eꞌe oboniro, ebu raenaꞌa, “E urateꞌohe. Ḡae manoroꞌi!” ꞌOugadu lefara eꞌeꞌa zogone dauḡiro.\f + \ft Zeḡe goroꞌe, lefera vazeḡaꞌe toraga radu, mene oboneete.\f* ebu niro. 'E urateꞌohe. Ḡa ai manoroꞌi!' \v 42 Ebu ani leferaꞌa tabara dauḡiro, ebu ani ꞌai manoriro. \v 43 Ebu zogone tuḡuneꞌenaqa, ḡoere riḡa hina niro, \v 44 naenaꞌa, “Naginiꞌa ḡae mazao fureranataꞌaꞌe vaze ꞌahoga ago noꞌi! Rehano dibuꞌo vazeḡa vaḡe onamadu ahiriḡo ihonoꞌi\f + \ft Aꞌe, aniꞌa ahiri udahadu manoreha reifine\f*! Ebu leferaonoꞌo manoreha rouga veize, Moseꞌa reiroteꞌe dibuꞌoḡa Badiꞌa hanoꞌi! ꞌOugine vazeꞌa ḡa ꞌai manore huneha rae ederiꞌuma.” \p \v 45 Rehano vaze eꞌeꞌa onamadu, hari eꞌe, vaze vaze mazao rae ḡehaniro. Eꞌe uꞌano, Iesuꞌe ne hunio diuḡoga mene idararo. Eꞌanoꞌo haba bohaꞌano radiro. Ebu vaze vazeꞌa, haba ꞌahoga ꞌahoganonoꞌo, ane vaḡe onaido. \c 2 \s1 Iesuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa fainiro \r (Mataio 9:1-8, Luka 5:17-26) \p \v 1 Mada nu ḡarugano, Iesu ani Kaperanauma neḡa bare onamiro. Ebu aniꞌa ane bazuni neḡano diuḡiroteꞌe hariḡa, ne azaḡaniꞌa igiro. \v 2 Eꞌanoꞌo vaze ḡehaḡaniꞌa Iesuꞌa radiroteꞌe neḡa onairo. Eꞌanoꞌo ehoro habaꞌa niduꞌa vazeꞌa iriꞌaviro. Ibiheta habaꞌano zuni iriꞌaviro. Iesuꞌa Badiꞌa hari manoḡa haramo ziniro. \v 3 Vaze ḡazaḡaniꞌa, Iesu vaḡe, ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa odohe onairo. \v 4 Rehano vaze ḡehaḡa ꞌahine, Iesu uhiḡa onamoga mene idararo. Mene idararotene, Iesuꞌa ehoriroteꞌe hitagano binu fahiro. Ebu ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa bazeꞌeteꞌe farataḡa, mini hina ovoe dabaniro. \v 5 Zeḡeꞌa Iesu mazao fieꞌeteꞌe, Iesuꞌa horonirotene, ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa niro. ꞌAhige reiro. 'Ubude! Ḡa sauꞌa ꞌai rae ꞌueha.' \p \v 6 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa nuꞌe, eꞌe zamaḡano ehoriro, ebu zamazeo zamariro. \v 7 ꞌAhige reiro. 'Nougaꞌahi vaze ꞌahi ꞌouge ḡoereꞌohe? ꞌAdiꞌe Badiꞌa ni sausauneꞌeteꞌe ḡoeꞌa. Iniuꞌa daꞌo sauꞌa mae vaḡiniꞌuma? Badiꞌaꞌa daꞌo haḡaiꞌuma.' \p \v 8 Zeḡeꞌa ꞌouge zamarirotene, Iesu ani zeḡeꞌa zeḡe zeḡe zamao ꞌouge zamariroteꞌe, ane zamao ederiro. Ebu ziro. 'Za nougaꞌahi zae zamao ꞌouge rae zamareꞌohe? \v 9 Ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa nouge nouge rae nine, ḡoeꞌaꞌe ufiḡa? 'Ḡae sauꞌa ꞌai rae modeha' rae niꞌeteꞌe ga 'Iḡunadu onamoꞌi' rae niꞌeteꞌe? \v 10 Rehano e ani manoniꞌuma ebu ani sauꞌa zu rae modiꞌuma, mazaḡa eḡe, Vaze Ubuḡaꞌe raha ꞌadao vaze sauꞌa rae modeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa meiroteꞌe zuni za ihoziꞌuma.” Ebu Iesuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa eꞌe ninaꞌa, \v 11 “Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iḡunoꞌi ebu farataḡo odohadu neḡo onamoꞌi!” \p \v 12 Ani iḡuniro. Ebu Farataḡa mae ḡihinadu, vaze niduꞌa ubumao eꞌe neḡanonoꞌo buaro. Ebu zeḡe niduꞌa zaguzaganadu, Badiꞌa niḡa mae ḡihiniro, ebu ꞌahige reiro. 'Ibite ꞌahiguḡa mene horoniro.' \s1 Iesuꞌa Levi huniro \r (Mataio 9:14-17, Luka 5:33-39) \p \v 13 Iesu ani Galilea duꞌuraḡa boro genaḡa bare onamiro. Vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa, ani vaḡe onairo, ebu aniꞌa ihoziro. \v 14 Iesuꞌa bare ibio onamiroteꞌe zamaḡano, Alefeo ubuga Levi horoniro. Ani |itakesi moni|rḡa* ufeꞌeteꞌe neḡano ehoriro, ebu Iesuꞌa niro. 'Eḡe ḡaruna aroꞌi!' Ebu aniꞌa iḡunadu, Iesu ḡaruna hegotiro. \p \v 15 Iesuꞌa Levi neo ogaroteꞌe zamaḡano, takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa ḡehaḡaniꞌa Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌa teite ogau tiburaro. Mazaḡa vaze ḡehaḡa bagaḡaniꞌa, Iesu ḡaruna iḡaiḡa hegotido ꞌahine. \v 16 Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe Farisea azaḡaniꞌa, Iesu horoniro, |itakesi moni|rḡa gugeꞌeteꞌe azaḡa zu, sauꞌa azaḡa rae ziꞌeteꞌe teite ogauꞌenogano. Ebu Iesu tahiꞌa tahiꞌa ḡadiziro. 'Nougadu Iesuꞌe |itakesi moni|rḡa gugeꞌeteꞌe azaḡa zu, sauꞌa azaḡa rae ziꞌeteꞌe teite ogau tiburuꞌohe?'\f + \ft Zeꞌe vaze ꞌuguḡa teite tiburu ranogaꞌe sauꞌa rae zamariro.\f* \v 17 Ebu Iesuꞌa eꞌe egadu ziro, raenaꞌa, “Ugi oꞌoꞌa azaḡaꞌe gohe vazeḡa mene vaḡeꞌohe, rehano ugi azaḡaniꞌa ani vaḡeꞌohe. Eꞌe teige, eꞌe haḡai duduḡa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga radu mene onairo. Rehano haḡai sauꞌa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga radu onairo.” \s1 Ogomu zaḡozaḡeꞌeteꞌe ḡadimaro \r (Mataio 9:14-17, Luka 5:33-39) \p \v 18 Mada ꞌahogano, Ioane tahiꞌa tahiꞌa zuni Farisea azaḡa*niꞌa, Mose goro ḡoeꞌa idunaḡano zaḡozaḡiro. Mene ogaro. Vaze nuꞌa onaadu, Iesu ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'Ioane tahiꞌa tahiꞌa, zuni Farisea tahiꞌaḡaꞌe zaḡozaḡeꞌohe. Rehano nougadu ḡae tahiꞌaꞌe mene zaḡozaḡeꞌohe?' \v 19 Iesuꞌa ziro. ꞌAhige reiro. 'Zamaroꞌi! Hahureꞌeteꞌe madaḡano, ohoze hahu izigaꞌa, aneꞌa huzeꞌeteꞌe vazeḡa teite ogauꞌeteꞌe zamaḡano, ze zaḡozaḡiꞌuma ga mene? Zeḡeꞌa ohoze hahu iziga teite radiuꞌeteꞌe madaḡano mene zaḡozaḡiꞌuma. \v 20 Rehamo eꞌe madaḡa onaiꞌuma. Agire azaḡaniꞌa ohoze hahu iziga, ane vaze niduꞌa mazaonoꞌo mae vaḡiniꞌuma. Eꞌe madaḡano zeḡeꞌa zaḡozaḡeꞌenaꞌa, mene ogaꞌuma.' \p \v 21 Vaze ꞌahoganiꞌa dabua iziga variꞌe madu dabua amahiḡa mene baniniꞌuma, mazaḡa dabua siꞌiga izigaꞌa amahiḡa hutubadu borofe zigaꞌuma. \v 22 Vaze tibuhuga zuni mani ogaḡa mahiḡa zamaḡano |ivaini|r vuḡa* iziga mene iḡiꞌuma. (Aꞌe |ifainafu|r vuḡa heuḡa) Iḡine, vehuꞌu mani ogaḡa fuꞌuradu, zigaꞌuma. Ebu |ivaini|r vuḡaniꞌa soriꞌuma. |iVaini|r vuḡa zu mani ogaḡaniꞌa sautaꞌuma. Eꞌanoꞌo |ivaini|r vuḡa izigaꞌe mani ogaḡa iziga zamaḡano daꞌo iḡiꞌuma.' \s1 Bana Madaḡa zaḡoeꞌeteꞌe ḡadimaro \r (Mataio 12:1-8, Luka 6:1-5) \p \v 23 Bana Madaḡa ꞌahogano, Iesu ani, tahiꞌaḡa teite |iuiti|r* (wheat) mebaḡa genaḡano onamiro. Ebu tahiꞌaḡaꞌe |iuiti|r maḡa ririꞌe madu, au onamiro. \v 24 Farisea azaḡaniꞌa Iesu ḡadiniro. 'Ḡianoꞌi! Zeꞌe nougadu Bana Madaḡa goroḡa varadeꞌenaꞌa, |iuiti|r hiriveꞌohe?' \v 25 Ebu Iesuꞌa naenaeziro. 'Za buka zaḡoḡa zamaḡano, Davidaꞌa nagini haḡairotaꞌaꞌe, meꞌodiro ga? Davida ani, ane uti azaḡa teite ogomuzeꞌa hauḡadu, vinize ruziro. \v 26 Abiata aniꞌe, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌa reiroteꞌe madaḡano, Davidaꞌa Badiꞌa ne diuḡiro. Badiꞌa ubumao tiroteꞌe |iberedi|rḡa* Abiataꞌa mae hanadu, aro. Aꞌe Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡaniꞌa daꞌo auꞌeteꞌe |iberedi|rḡa, rehano aro. Ebu ane teite onairoteꞌe azaḡa zuni mae ziniro.' \p \v 27 Ebu Iesuꞌa ziro. 'Badiꞌaꞌa, Bana Madaḡaꞌe, vazeꞌa manoḡa hidifine haḡairo. Badiꞌaꞌa vaze mene haḡairo, Bana Madaḡa veize. \v 28 Eꞌanoꞌo, eḡe, Vaze Ubugaꞌe, Bana Madaḡa ibitohauꞌeteꞌe zuhiꞌaḡa.' \c 3 \s1 Iesuꞌa evoꞌa beoḡa vazeḡa fainiro \r (Mataio 12:9-14, Luka 6:6-11) \p \v 1 Iesu ani Iuda kuru neḡano bare diuḡiro. Evoꞌa beoḡa vazeḡa ꞌahoga zuni eꞌema. \v 2 Farisea azaḡa zuni eꞌea Iesu murirohaudo. Iesuꞌa Bana Madaḡa madaḡano, vaze eꞌe fainiꞌuma ga mene rae zamare radiro, kotao mae ohonoga veize. \v 3 Ebu Iesuꞌa evoꞌa beoḡa vazeḡa ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Iḡunadu aroꞌi!' \v 4 Ebuni Iesuꞌa murireꞌeteꞌe azaḡa ḡadizeꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Mose goro ḡoeꞌaꞌe, Bana Madaḡa madaḡano nagini haḡaine idaḡa raꞌohe? Vaze danaziꞌuma ga sausauziꞌuma? Ḡaboziꞌuma ga zimiꞌuma?' Rehano ze mene naenaeniro. \v 5 Eꞌanoꞌo Iesu ani maḡuneꞌenaꞌa, ehamu ragaviro, zuni zeḡe zama tuhiḡa uꞌano, vetuḡazi ruziro. Ebuni evoꞌa beoḡa vazeḡa niro. 'Evoꞌo einoꞌi!' reiro. Ani einiro, ebu evoꞌa ai manoriro. \p \v 6 Eꞌebone, Farisea azaḡa ai Iuda kuru neḡanonoꞌo buau ḡouriro. Ebu Heroda teite rauꞌeteꞌe azaḡa teite nuꞌoranadu, Iesu manoga ibiḡa vaḡido. \s1 Ḡuḡuva duꞌura boro genaḡano \p \v 7 Iesuꞌe, ane tahiꞌa tahiꞌa teite Galilea duꞌuraḡa boro onamiro. Ebuni Galilea habaꞌanonoꞌo vaze ḡuḡuvaḡa ani teite ḡiriu onamiro. Ebu ḡuḡuva boroꞌa, Iudea habaꞌanonoꞌo, \v 8 Ierusalema neḡanonoꞌo, Idumea habaꞌanonoꞌo, Ioridana vuḡa mone afaonoꞌo, ebu Turo ebu Sidona habaꞌanonoꞌo onairo, mazaḡa zeꞌe Iesuꞌa nagini haḡairoteꞌe hariḡa niduꞌa igiro ꞌahine. \v 9 Ebuni ane tahiꞌa ziro. 'Eḡe veize ḡasi ꞌahoga mae toꞌi, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa tuꞌihe ruhiꞌuma bobo.' \v 10 Mazaḡaniꞌe, ibite aniꞌa ugi azaḡa ḡuḡuva ai faiziroteꞌe uꞌano, ugi azaḡa niduꞌa bibititiro, ꞌevoreze ani mazao ꞌuꞌutoga rae. \v 11 Ebuni vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe azaḡaꞌa Iesu horonidotene, ane zamao ḡuḡuradu, hounaꞌe ḡoerido. 'Ḡaꞌe Badiꞌa Ubuga!' \v 12 Rehano aniꞌa ḡoere riḡa hina zinaꞌa, 'Ago rae furenoꞌi!' rae reido. \s1 Iesu tuḡure azaḡa gaubanana aheu fare (12) meiro \r (Mataio 10:1-4, Luka 6:12-16) \p \v 13 Eꞌe ḡarugano, Iesu ani maḡa ꞌahoga itiro. Aneꞌa uratiroteꞌe azaḡa huziro, ebuni ze ani vaḡe onamiro. \v 14 Ebuni aniꞌa gaubanana aheu fare (12) zamaziro, zeḡeꞌa ane ḡatinoga, zuni haramo tuḡuzoga veize, \v 15 zuni Badiꞌa gigiꞌa zenadu, vine sauꞌa hegoze buzoga veize. \v 16 Simonaꞌe niḡa ꞌahoga Petero rae turahiro. \v 17 Iakobo ani negoḡeta Ioane, zeꞌe Zebedeo ubuga. Nize ꞌahogaꞌe Boanere. Eꞌe huganiꞌe 'adureꞌa ḡudauꞌeteꞌe, eꞌe ubuga.' \v 18 ebu Aniderea, Filifo, Batolomeo, Mataio, Tomasi, Iakobo, ani Alefeo ubuga, Tadeo, Simona, ani Zelote vazeḡa,\f + \ft Zelote vazeḡaꞌe Isaraela neḡa veize Roma gavamani teite utitidoteꞌe vazeḡa\f* \v 19 ebu Iuda Isakariota, ani vesuꞌu Iesu revoharoteꞌe* vazeḡa. \s1 Iesu zu Belezebulo \r (Mataio 12:22-32, Luka 11:14-23, 12:10) \p \v 20 Ebu Iesu ani bazuni neḡa onamiro. Rehano vaze ḡuḡuvaḡa hena bare nuꞌoraroteꞌe uꞌano, ani, tahiꞌaḡa teite oganoga zuni mene idararo. \v 21 Nabuganiꞌa hariḡa igiro, ebu ani bare tutune onamoga veize onairo. Mazaḡa vaze ai raenaꞌa, 'Ani ai baboraneha.' reiro. \p \v 22 Ierusalema neḡanonoꞌo, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa ovairo. Ebu ꞌahige reiro. 'Aniꞌe Satani, niḡa Belezebulo, eꞌeꞌa ragano reiro. Ebu aniꞌe, Belezebulo inaraḡa hina vine sauꞌa sauꞌa hegoze buzeꞌohe.' \p \v 23 Ebuni Iesuꞌa huzadu, hari idaidaḡa* ꞌahoga ziro. ꞌAhige reiro. 'Sataniꞌa satani ꞌahoga nouge nouge hegoze buziꞌuma?' \v 24 '|iGavamani|r neḡa tiba zamaḡano, zeḡeꞌa rovotadu, utitifone, eꞌe |igavamani|r neḡaniꞌe mene edau gigarafo. \v 25 Ebu iduhu tiba zamaḡano, zeḡeꞌa rovotadu, utitifone, eꞌe iduhuḡaniꞌe mene edau gigarafo. \v 26 Ebu satani zamaḡano, zeḡeꞌa bare utitadu, rovotifone, ze mene edau gigarafo, rehamo hauḡifo. \v 27 Vaze ꞌahoganiꞌa ize gezo inara vazeḡa ogoru tadu ane neo diuḡiꞌuma zu ani tohe ḡonotaꞌuma. \p \v 28 Hubehune eḡeꞌa ziꞌohe. vaze sauꞌ a niduꞌ a ebu Badiꞌ a rae sausauneꞌ eteꞌ e ḡoeꞌ a zu Badiꞌ aꞌ a rae modiꞌ uma. \v 29 U Vine Zaḡoḡa rae sausaunine, ani sauꞌaꞌe mene aḡutu modiꞌ uma, rehano iḡaiḡa ane mazao radiu tuḡutuḡu.' \p \v 30 Iesuꞌa hari idaidaḡa ꞌouge reirotaꞌaꞌe, ze raenaꞌa, 'Aniꞌe vine sauꞌaḡeita.' reiro ꞌahine. \s1 Iesu viꞌa ebu negoḡa \r (Mataio 12:46-50, Luka 8:19-21) \p \v 31 Eꞌe ḡarugano, Iesu viꞌa ebu negoḡaniꞌa Iesu vaḡe onairo. Ne enogano edanadu, ḡoere tuḡuriro, Iesu hunoga veize. \v 32 Vaze ḡehaḡaniꞌa ḡurune ehoriro, ebu zeḡeꞌa ninaꞌa, 'Ḡianoꞌi! Viꞌu ebu negoḡoꞌe enoneo edauꞌohe. Ḡa vaḡeꞌohe.' \v 33 Aniꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Nanuhe ebu negoheꞌe iniu?' \v 34 Ebuni aniꞌa, ḡurune ehoridoteꞌe azaḡa ehamu ragaveꞌenaꞌa, ziro. ꞌAhige reiro. 'Nanuhe ebu negoheꞌe ꞌadiꞌeꞌe. \v 35 Badiꞌa ura haḡaeꞌeteꞌe azaḡa, zeꞌe negohe, ezehe ebu nanuhe.' \c 4 \s1 Hari idaidaḡa, ezone feune ḡorauꞌeteꞌe \r (Mataio 13:1-9, Luka 8:4-8) \p \v 1 Iesuꞌa duꞌura boro genaḡano bare ihoziro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani babaḡano nuꞌorarotene, ani ai ḡasio tiradu, zamaḡano ehoriro duꞌura ragano. Vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌaꞌe rahao duꞌura boro genaḡano nuꞌoraro. \p \v 2 Ebu aniꞌa hari idaidaḡa hina ḡau ḡehaḡa ihoziro. Ihozeꞌenaꞌa, ziro, raenaꞌa, \v 3 'Egoꞌi! Hihi vazeḡa ꞌahoganiꞌa mebaḡano ezone ḡora onamiro. \v 4 Ebu feune ḡuzuhirotene, nuḡone ibio buaro, ebu niniꞌa onaadu, au hauḡiro. \v 5 Nuꞌe hadi habaꞌano buaro. Rahaḡaꞌe severaḡa. Ezoganiꞌe ḡarihe ḡuhuriro, mazaḡa rahaḡaꞌe mene baruḡa. \v 6 Ebu madaꞌa hiarotene, ane gigiꞌaniꞌa ḡuhuḡa manadu imiraro, mazaḡa taiga oꞌoꞌa. \v 7 Ezone nuꞌe ve renogano rururaro. Ve renoga ḡuhure bororadu ezone ḡuhuḡa simariniro, ebu mene iniro. \v 8 Rehamo ezone nuꞌe haba manoḡano buarotaꞌaꞌe, faine ḡuhuriro. Faine bororaro, ebu faine hudaro. Hudarotene, nuꞌe huga ḡae uḡidu gaubanana (30) haḡairo. Nuꞌe huga ḡae fuꞌo tu tiba fare gaubanana (60) haḡairo. Nuꞌe huga ḡae gaubanana gaubanana (100) haḡairo.' \v 9 Ebu Iesuꞌa reiro. “Teḡaḡeta vazeḡaꞌe faifaine egadu huga ederoꞌi!” \s1 Nougadu Iesuꞌa hari idaidaḡa reiro \r (Mataio 13:10-17, Luka 8:9-10) \p \v 10 Neganuꞌu, Iesu ane daꞌo rougano, iniu iniu ane teite rauꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa teite Iesu vaḡe onamaduni, hari idaidaḡa reiroteꞌe ḡadimaro. \v 11 Ebu aniꞌa ziro, “Zaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo ꞌuꞌuru tiꞌeteꞌe ihozeꞌohe. Vaze ꞌahoga ꞌahogaꞌe hari huga niduꞌa hari idaidaḡa hina daꞌo ihozeꞌohe. \v 12 Aꞌaꞌe ꞌahiguḡaniꞌa furerafine. \q2 Zeḡe ehamatiteꞌeba, mene horonoga, zeḡe abitiꞌudemo, mene ederoga, Zeḡe zama Badiꞌa mazao mene ḡihuroga veize, ebu Badiꞌaꞌa zeḡe sauꞌa mene rae modoga veize.' \s1 Iesuꞌa ezone hariḡa huga faine rae fureniro \r (Mataio 13:18-23, Luka 8:11-15) \p \v 13 Ebu Iesuꞌa ḡadiziro. 'Za hari idaidaḡa ꞌahi mene edereꞌehehe? ꞌOugine, hari idaidaḡa ꞌahoga ꞌahoga hugaꞌe nouge nouge ederiꞌuma? \v 14 Ezone ḡorauꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Badiꞌa hari ḡorauꞌohe. \v 15 Ibio buauꞌeteꞌe ezogaꞌe ꞌahiguḡa. Ze ḡoere igiꞌeteꞌe zamaḡano, sataniꞌa ḡarihe onaadu, zeḡe zamao ḡoraroteꞌe hariḡa mae vaḡineꞌohe. \v 16 Ezone hadi habaꞌano rururuꞌetaꞌ e, Badiꞌ a ḡoere igiꞌetene matuꞌuzeta mae ḡihineꞌohe. \v 17 Rehano ze taiga oꞌoꞌa ꞌahine, mene faḡa radiꞌuma. Badiꞌa ḡoere uꞌano, aduga ḡehaḡa hidiꞌetene, zogone uiteꞌohe. \v 18 Ezone ve renoga zamaḡano rururuꞌ etaꞌe, ze Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. \v 19 Rehano raha ḡauḡa ufeta zamareꞌohe, oboneꞌeteꞌe toheḡa ufeta zamareꞌohe, ebu ḡau nu ḡehaḡa urateꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌa ḡoere ꞌuadu mene iniꞌohe. \v 20 Rehano ezone raha manoḡano rururarotaꞌaꞌe, Badiꞌa ḡoere igiꞌohe zu mae ḡihineꞌohe. Ebu hudauꞌenaꞌa, nuꞌe huga ḡae 30, nuꞌe huga ḡae 60, nuꞌe huga ḡae 100 iniꞌohe. \s1 Ihure hari idaidaḡa \r (Luka 8:16-18) \p \v 21 Iesuꞌa hena ziro. ꞌAhige reiro. 'Ihure meineꞌe, siuva ꞌuꞌuḡano ga bazuni naꞌaḡa ꞌuꞌuḡano mene tiꞌuma. Ihure tiꞌeteꞌe habaꞌano tiꞌuma. \v 22 ꞌUꞌuru radiuꞌeteꞌe toheḡa niduꞌa fureraꞌuma. Ebu ogone tiꞌeteꞌe toheḡa zuni ḡianiꞌuma. \v 23 Teḡaḡeta vazeḡaꞌe igiꞌuma.' \v 24 Ebu ziro. 'Igiꞌeteꞌe ḡoeꞌa zamare radoꞌi! Badiꞌa ḡoereꞌe ꞌahiguḡa. Ḡa nouge nouge igiꞌeteꞌe, eꞌe idane, Badiꞌaꞌa ḡaniꞌuma, ebu ḡoere ꞌahoga ꞌahoga zuni ḡaniꞌuma. \v 25 Igiꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, zamaḡa ꞌaꞌadaꞌuma. Mene igiꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, zamaḡa tahiḡa ꞌaꞌaduꞌeteꞌe zuni, Badiꞌaꞌa mae vaḡiniꞌuma.' \s1 Hari idaidaḡa, ezone, aneꞌa bare ḡuhureꞌeteꞌe \p \v 26 Iesuꞌa bare ziro. 'Badiꞌaꞌa ibito ziniꞌuma ibiḡaniꞌe ꞌahiguḡa. Vaze ꞌahoganiꞌa mebao ezone feune ḡorauꞌohe. \v 27 Ohere bazeꞌohe. Madai ragaveꞌohe. Ebu ezoneꞌa ḡuhureꞌohe, ebu farauꞌohe. Rehamo ḡoranoga vazeḡaniꞌe aḡuꞌa nouge nouge ḡuhuradu, farauꞌohe. \v 28 Raha aneꞌa bare ḡuhunadu, huga haḡaeꞌohe: Ibite ḡuhureꞌohe, ebu diꞌiruꞌohe. Ebu ḡonagano diꞌiruꞌeteꞌe zizugano huga haḡaeꞌohe. \v 29 Huganiꞌa hudauꞌetene, kari hina variꞌeꞌohe, mazaḡa hiriveꞌeteꞌe madaḡaniꞌa feuraꞌahi.' \s1 Badiꞌaꞌa Ibitoziniꞌeteꞌe Moneo Ḡoeriro \r (Mataio 13:31-32,34, Luka 13:18-19) \p \v 30 Ebu Iesuꞌa bare reiro. 'Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe nagini hina idaniꞌuma, ga nagi hari idaḡa hina idaniꞌuma? \v 31 Aꞌe ire niḡa fufu,\f + \ft Fufuꞌe Papua New Guinea habaꞌanoꞌe mini, rehano Iudea habaꞌanoꞌe, ze fufuꞌe ire.\f* eꞌe ezoga heuḡa. Rahao ḡorauꞌeteꞌe zamaḡano, maḡaꞌe komeḡa fase, haba niduꞌa zamaḡano. \v 32 Rehano ḡoraune, ḡuhuradu faraꞌuma, ebu bororaꞌuma. Ire fouḡa ꞌahoga ꞌahoga vitine faraꞌuma. Ebu ezaga boro boroꞌa faraꞌuma. Ebu eꞌe zauhaḡano niniꞌa onaadu, neze haḡaiꞌuma.' \p \v 33 Iesu ani hari idaidaḡa, ꞌahiguḡa ḡehaḡa hina vaze mazao haramiro. Zeḡe edeḡa idane haramiro. \v 34 Aniꞌe hari idaidaḡa hina daꞌo ziro. Rehamo ane tahiꞌa tahiꞌa teite daꞌo radiroteꞌe madaḡano bone, aniꞌa huga niduꞌa ihoziro. \s1 Iesuꞌa zavara boro ꞌuiro \r (Mataio 8:23-27, Luka 8:22-25) \p \v 35 Eꞌe madaḡano ḡorava moneo Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa zinaꞌa, “Eme duꞌura mone afa farihi.” \v 36 Iesu tahiꞌa tahiꞌaꞌa vaze ḡuḡuvaḡa muhizadu, ḡasio ehoriro, Iesuꞌa ehoriroteꞌe ḡasiḡano. Ebu onamiro. Ḡasi nu zuni tibano onamiro. \v 37 Ebu zavara boroꞌa onairo. Saꞌuꞌa ḡasio kafere diuḡiro, ḡasi hoꞌogano. Ebu vuꞌa ḡasio ꞌariga irivaꞌiro. \v 38 Rehamo Iesu ani ḡasi ariḡa ḡuzuo evane kobeḡa hina ḡatite baziro. Ebu ze onamadu Iesu evaniro, ebu niro. 'Ihore vazeḡa, ḡa mene zamareꞌehehe, eme ꞌariga rudauꞌetaꞌaꞌe?' \v 39 Ebu Iesuꞌa evatadu zavara riḡa ḡoeriro, ebu saꞌu niro. 'Ago haḡaoꞌi! Ago hagaroꞌi!' Zavaraꞌa dauḡiro. Hagani oꞌoꞌa ebu ḡokeni oꞌoꞌa. \v 40 Ebu ziro. 'Za nougadu rihauꞌohe? Za Badiꞌa mazao ize mene fieꞌehehe? \v 41 Rehano zeꞌe riho boro ebu ḡoretitiro. 'Vaze ꞌahiꞌe nagi vaze? Zavara zu saꞌuꞌa zuni ani ḡoere egohuꞌohe.' \c 5 \s1 Iesuꞌa vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa fainiro \r (Mataio 8:28-34, Luka 8:26-39) \p \v 1 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaniꞌa, Galilea duꞌuraḡa mone afao feuriro. Haba niḡa Gerasa, eꞌa feuriro. \v 2 Iesu aniꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa teite ḡasionoꞌo buarotene, rune habaꞌanonoꞌo onairoteꞌe vazeḡa teite hidiro. Aniꞌe vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa. \v 3 Aniꞌe idu habaꞌano radiudo. Vaze ꞌahoganiꞌa batunoga zuni mene idaḡa. \v 4 Ḡae ḡehaḡa ani odaḡa zu evoꞌa batunido, rehamo mene idaraudo. Iḡaiḡa batu riꞌido, ebu odaḡa batuniroteꞌe auriḡa mau riꞌi ḡuzuhido. Vazeꞌa obone toga zuni mene idaraudo. \v 5 Madai ebu ohere niduꞌa idu habaꞌano zuni haba maḡano ḡaniḡanau ragavido, ebu ahiꞌa hadi hina ruꞌido. \p \v 6 Aniꞌa faḡanonoꞌo Iesu horonirotene, ane uꞌa dure onairo, ebu ane zamao obena hina tuḡadu ḡuḡuriro. \v 7 Ebu vine sauꞌaniꞌa, ane mazaonoꞌo ḡihau hounaꞌe ḡoeriro. ꞌAhige reiro. 'Iesu, Badiꞌa, Niḡa Boro Ubuga, Ḡaꞌe eḡe mazao nagini urateꞌohe? Badiꞌa niḡano e ḡa umiꞌeꞌohe. Aduga ago enoꞌi!' \v 8 Mazaḡa Iesuꞌa ibite niro. ꞌAhige reiro. 'Vine sauꞌa, vaze ꞌahi mazaonoꞌo buanoꞌi!' \v 9 Ebu Iesuꞌa vaze ꞌahi ḡadiniro. 'Ḡa niḡo iniu?' Ebu raenaꞌa, 'E niꞌe “Legioni\f + \ft Eꞌe huganiꞌe uti azaḡa daha fuꞌo tu tiba fare (6000) heuḡa\f*”, mazaḡa emeꞌe ḡehaḡa ꞌahine.' \v 10 Ebu Iesu bare bare uminiro, eꞌe habaꞌanonoꞌo mene tuḡuze buzoga. \p \v 11 U maḡa kobeḡa ꞌahogano, aba ḡehaḡaniꞌa ogau radiro. \v 12 Eꞌanoꞌo vine sauꞌa sauꞌaniꞌa Iesu uminiro. 'Eme tuḡufoꞌi aba mazao, emeḡe zeḡe ragano rouga.' \v 13 Iesuꞌa tuḡuziro. Ebu vine sauꞌa sauꞌaniꞌa vaze eꞌe mazaonoꞌo buanadu, aba ragano reꞌ onamiro. Eꞌebone aba niduꞌa, daha aheu (2000)ꞌa maḡa duduḡa tauḡionoꞌo dure dure ovoadu, duꞌura boroo rafatadu, hunuhuniro. \p \v 14 Aba taufeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa feraro, ebu ne boro zu ne kobeḡa kobeḡa azaḡa mazao hariḡa haire ḡehaniro. Ebu vaze vazeꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe ḡianoga radu, onamiro. \v 15 Ebu zeꞌa Iesu vaḡe onairotene, vine sauꞌa ḡehaḡaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡaniꞌa, ehore radiuꞌenogano horoniro. Aniꞌe dabua haḡairo. Zamaḡaniꞌe idaḡa horonirotene, ze riharo. \v 16 Eꞌe horoniroteꞌe azaḡaniꞌa meꞌodo ziniro. Vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa, zu abaꞌa nougiroteꞌe meꞌodo ziniro. \v 17 Ebu Iesu mazao umidiro, Iesuꞌa zeḡe habaonoꞌo vaḡinoga. \p \v 18 Iesuꞌa ḡasio diuḡeꞌenogano, vine sauꞌaꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa ani uminiro, raenaꞌa, 'Eḡe zuni ḡae teite amihi.' \v 19 Rehano Iesuꞌa ani gararenaꞌa, ꞌahige rae niro. 'Nabugo vaḡe onamoꞌi! Ebu Zuhiꞌaꞌa ḡae veize haḡao ḡanateꞌe haḡaiḡa boro niduꞌa meꞌodo zenoꞌi! Ebu zuhiꞌaꞌa ḡa nouge nouge vetuḡaḡadateꞌe meꞌodo zenoꞌi!' \v 20 Ebu ani baradu, eꞌe habaꞌa, neḡa gaubanana onamiro, ebu Iesuꞌa ani ranao nagini haḡairoteꞌe hariḡa rae fureniro. Eꞌe igiroteꞌe azaḡa niduꞌa zaguzagaro. \s1 Iairo aboḡa ebu Iesu dabuaḡa oboniroteꞌe roḡaeḡa \r (Mataio 9:18-26, Luka 8:40-56) \p \v 21 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaniꞌa, duꞌura boro mone afa fare onamirotene, eꞌea bone duꞌura genaḡano, vaze ḡehaḡaniꞌa ane mazao nuꞌoraro. \v 22 Iuda kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa* ꞌahoga, niḡaꞌe Iairoꞌa onairo. Iesu horonirotene, odaḡa babaḡano ḡuḡuradu, \v 23 zamaḡa niduꞌa hina Iesu uminiro, raenaꞌa, 'Aboehe komeꞌaꞌe ugi boroꞌa madu, ꞌariga rudauꞌohe. Eꞌanoꞌo e umiꞌeꞌohe. Aroꞌi ebu evoꞌo ani ranao toꞌi, ane manoradu ḡabodoga.' \v 24 Ebu Iesuꞌa ane teite onamiro. Vaze ḡehaḡa bagaḡa zuni ḡiriu onamiro ꞌahine, naenaeonoꞌo bibine onamiro. \p \v 25 Bato ugiḡaniꞌa madu, muri gaubanana aheu fare (12) zamaḡano, iḡaiḡa ruau radiroteꞌe roḡaeḡa eꞌea. \v 26 Gohe vazeḡa ḡehaḡaniꞌa ḡianiro, rehano adudu radiro. Toheḡa niduꞌa mode hauḡiro, rehano ufeta hune sautaro. \v 27 Ani Iesu hariḡa igirotene, vaze ḡehaḡa ḡunuḡano diuḡiro Iesu ḡarunio, ebu dabuaḡa oboniro. \v 28 Mazaḡa aniꞌe ꞌahige zamariro. 'Eꞌa dabuaḡa tahiḡa obonine zuni, manoriꞌuma.' \v 29 Ebu ḡarihe hune ruaroteꞌe ai hauḡiro. Roḡae aneꞌa, ane ahiri zamaḡano, ane ugi ai hauḡiroteꞌe ederiro. \p \v 30 Ebu Iesu ani, ane mazaonoꞌo gigiꞌa inaraḡaniꞌa buaroteꞌe ederiro. Eꞌanoꞌo vaze ḡehaḡa ḡunuḡano ḡarihe tehiro. Ebu vaze vaze ḡadiziro. 'E dabua iniuꞌa oboneha?' \v 31 Ebu Iesu tahiꞌa tahiꞌaniꞌa naenaeniro. 'Ḡae eꞌe horoneꞌohe, vaze ḡehaḡaniꞌa bibiꞌeꞌeteꞌe. Ḡa nougadu ꞌahige raꞌohe, “Iniuꞌa eḡe dabua oboneha?” ' \v 32 Rehano tehe vaḡo vaḡiro. Iniuꞌa oboneha radu, vaḡiro. \v 33 Roḡae eꞌeꞌa, naginiꞌa ane mazao fureraroteꞌe ederiro ꞌahine, ḡiḡaroneꞌenaꞌa, rereranadu onairo. Ebu ane zamao ḡuḡuriro. Ebu ane hari huga niduꞌa Iesu niro. \v 34 Iesuꞌa roḡae niro. 'Aboe, Ḡaeꞌ a eḡe mazao fiateꞌ e uꞌ ano ugiḡoꞌ a manoreha. Matuꞌuḡota onamoꞌi, ebu ahiꞌo ugiḡa oꞌoꞌa radoꞌi!' \p \v 35 Iesu ani ize, ꞌadige rae ḡoereꞌeteꞌe zamaḡano, tuḡure azaḡa, Iuda kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa neonoꞌo onairo, ebu Iairo ninaꞌa, 'Ḡa aboḡo ai rudaneha. Ḡa nougaduni ihore vazeḡa mazao ize umideꞌohe?' \v 36 Iesuꞌa ze hari ꞌomo igirotene, ani reꞌoreꞌiro, ebu kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa ninaꞌa, 'Zamaḡo ago adufoꞌi! Eḡe mazao zamaḡo tiba hanadu, inaroꞌi!' \v 37 Ebu ani vaze ḡuḡuvaḡa ane teite onamoga garariro, rehano Petero, Iakobo, ebu Iakobo negoḡa, Ioane, zeḡe daꞌo tutuze onamiro. \p \v 38 Ze, kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa neo feurirotene, vaze ḡehaḡaniꞌa harae ḡunuḡuniroteꞌe horoniro. Ze niau ḡaniḡanau radiro. \v 39 Ani diuḡadu, ꞌahige rae ziro. 'Za nougadu ufeta niau ḡunuḡuneꞌohe? Roḡae kobeꞌa ani mene rudaneha. Ani bazeꞌohe.' \v 40 Ze eḡofoharo. Rehano zeḡe niduꞌa enona tuḡuze buziro. Roḡae kobeꞌa viꞌa moga ebu ane teite onairoteꞌe azaḡa uḡidu daꞌo tutuze diuḡiro, roḡae kobeꞌaꞌa bazeꞌeteꞌe habaꞌano. \v 41 Ebu Iesuꞌa evoꞌa maduni, ꞌahige rae niro. 'Tarita kumi' Ḡoere eꞌe huganiꞌe 'Roḡae kobeꞌa, eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iḡunoꞌi!' \v 42 Ebu roḡae kobeꞌaꞌa ḡarihe hune iḡunadu, edau ragaviro. Ani muriꞌe gaubanana aheu fare (12). Ze eꞌe horonirotene, zaguzagaro. \v 43 Iesuꞌe ḡoere riḡa hina iraduguziro. 'Roḡae kobeꞌa ꞌadi ḡabonateꞌe hariḡa ago rae ḡehanoꞌi!' Ebu zinaꞌa, 'Roḡae kobeꞌa ꞌadi ogomu nu hanoꞌi!' \c 6 \s1 Iesu Nazareta neḡa onamiro \r (Mataio 13:53-58, Luka 4:16-30) \p \v 1 Iesuꞌa haba eꞌe modadu, aneꞌa bororaroteꞌe habaꞌa onamiro. Ane tahiꞌa tahiꞌa zuni ane teite onamiro. \v 2 Bana Madaḡa madaḡano, Iuda kuru neḡa zamaḡano ihoziro. Ebu vaze ḡehaḡaniꞌa ani haramo igirotene, zeḡe niduꞌa zaguzagaro. ꞌAhige reiro. 'Vaze ꞌadi gigiꞌa niduꞌa noumaonoꞌo meiro? Nagi edeḡa haro? Gigiꞌa inaraḡa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa nouge nouge haḡaeꞌohe? \v 3 Ani ne ogoruꞌeteꞌe vazeḡa. Ani Maria ubuga, Iakobo, Iosefa, Iuda ebu Simona negoḡa. Ani ezeḡa nu zu emeḡe habao ꞌada radiuꞌohe.' ꞌOuge rae radu, ze Iesu ḡoere mene mae ḡihiniro. \v 4 Ebu Iesuꞌa ziro. 'Peroveta vazeḡaniꞌe gubaneꞌohe, rehano aneꞌa bororaroteꞌe habaꞌano, zu nabuga ubumao, ebu ane neoꞌe, mene gubaneꞌohe.' \v 5 Eꞌea gigiꞌa inaraḡa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaoga mene idararo. Rehano ugi azaḡa tiba tiba daꞌo ꞌevoreḡa ranao teadu, faiziro. \v 6 Ani ꞌahige rae zamariro. 'ꞌAhi duḡuru haḡaiꞌe ꞌahiguḡahehe?' Mazaḡa zeꞌe Iesu ḡoere mene mae ḡihiniro. \s1 Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare tuḡuziro \r (Mataio 10:5-15, Luka 9:1-6) \p Eꞌebuꞌu Iesu aniꞌe eꞌe habaꞌano, neḡa neḡano Badiꞌa ḡoere ihoze ragavido. \v 7 Ebu aniꞌa vaze gaubanana aheu fare huziro, ebu aheu aheu tuḡuziro. Vine sauꞌa hegoze buzeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa ziniro. \v 8 Ebu ꞌahige rae ziro. 'Zae ragavo madaḡano oꞌoꞌa huga ago moꞌi. |iBeredi|r, tunahu ago moꞌi. |iMoni|r vainao ago odohoꞌi. Rehano tuḡuze daꞌo moꞌi. \v 9 Tamakazeꞌe haḡaoꞌi. Dabua tiba daꞌo haḡaoꞌi. ꞌAhogani zu ago moꞌi.' \p \v 10 Ebu ꞌadige rae ziro. 'Noꞌe habaꞌano ne ꞌahoga diuḡoꞌidene, eꞌea daꞌo radoꞌi, oganoꞌi, ebu bazoꞌi. Onamoꞌi. Ebuni eꞌe habaꞌanonoꞌo iḡunoꞌi. \v 11 Haba ꞌahogano ne azaḡa mene mae zouzadu, mene ego zenoꞌidene, haba modoꞌi, odaze huꞌuruḡa fode buno zenoꞌi, zeꞌa nagini haḡaateꞌe ederoga veize.' \p \v 12 Vaze gaubanana aheu fare (12) onamiro, ebu haramiro vaze vaze zeḡe sauꞌanonoꞌo ḡihuroga. \v 13 Zeḡeꞌa vine sauꞌa ḡehaḡa hegoze buziro. Ebu ugi azaḡa ḡehaḡa mazao dehoro aso ziniro, ebu faiziro. \s1 Ioane Babatisoꞌa rudaro \r (Mataio 14:1-12, Luka 9:7-9) \p \v 14 Zuhiꞌa Heroda*ꞌa Iesu hariḡa igiro, mazaḡa Iesu niḡa vaze ḡehaḡaniꞌa ederiro. Vaze nuꞌe ꞌahige reiro. 'Ioane Babatisoꞌa runeonoꞌo bare ḡabodiro. Eꞌebanoꞌo aniꞌa gigiꞌa inaraḡa hina ꞌahige haḡaeꞌohe.' \v 15 Rehano vaze nuꞌe ꞌahige reiro. 'Aniꞌe Elia.' Ebu vaze ꞌahoga ꞌahogaꞌe ꞌahige reiro. 'Aniꞌe peroveta vazeḡa ꞌahoga. Peroveta ibiꞌa heuḡa.' \v 16 Rehano Heroda aniꞌa eꞌe igirotene, ꞌahige reiro. 'Eḡeꞌa radu, ꞌunuḡa variꞌe riꞌiroteꞌe vazeḡa, niḡa Ioane, aneꞌa bare ḡabodiro.' \p \v 17-18 Ibite Herodaꞌa negoḡa, niḡa Filipo, inuga meiro. Inuga niḡaꞌe Herodia. Ebu Ioaneꞌa ani mazao bare bare niro, raenaꞌa, “Ḡaeꞌa negoḡo inuga meirotaꞌaꞌe Badiꞌa goro variꞌeha.” Eꞌanoꞌo, Herodaꞌa vaze tuḡunadu Ioane obone tiro, ebu ḡuꞌano ohoniro. \v 19 Eꞌanoꞌo Firifo inuga Herodiaꞌa Ioane maḡunoharo, ebu matihi reiro. Rehano mene idararo. \v 20 Mazaḡa Herodaꞌe Ioane rihonadu, tuḡaniro. Heroda ani edeḡa, Ioane ani haḡai manoḡa haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa, zu gigiꞌa vazeḡa. Eꞌanoꞌo manoga mene uratiro. Heroda ani Ioane haramo igirotene, adaꞌadaniro, rehano matuꞌiro. \p \v 21 Rehano madaḡa ai onairo. Herodaꞌa fureraroteꞌe madaḡa zamariroteꞌea, ogomu boro haḡairo. Ebu ne zuhiꞌaḡa zuhiꞌaḡa, zuni uti ḡihiꞌaḡa ḡihiꞌaḡa, ebu Galilea haba vaze boro boro* huziro, onaoga veize. \v 22 Eꞌe zamaḡano Herodia aboḡaniꞌa diuḡiꞌ onaadu, zavonirotene, Heroda zuni eꞌea ehoriroteꞌe azaḡa matuꞌiro. Ebu Herodaꞌa roḡae tahiꞌaḡa niro. ꞌAhige reiro. 'Ḡa nagini urateꞌeteꞌe toheḡa umidoꞌi! Eḡeꞌa ḡaniꞌuma.' \v 23 Aniꞌa hubehune raenaꞌa, ꞌahige rae niro. 'Ḡa nagini urateꞌeteꞌe toheḡa umidine, eḡeꞌa ḡaniꞌuma. Eḡeꞌa ḡiane radiuꞌeteꞌe habaꞌa ruga zuni ḡaniꞌuma.' \p \v 24 Ebu roḡae tahiꞌaḡa buanadu, viꞌa ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'E nagini umidiꞌuma?' Viꞌaniꞌa raenaꞌa, 'Ioane Babatiso vadiga' reiro. \v 25 Ebu roḡae tahiꞌaḡaniꞌa Heroda vaḡe ḡarihe bare onamiro. Ebu ꞌahige reiro. 'Ioane Babatiso vadiga siuvao teadu, izidi ꞌada inine manoḡa.' \v 26 Eꞌe igirotene, Heroda aniꞌe zamaḡa adudaro, zuni zamaḡa ariro. Rehano aniꞌa hubehune rae niroteꞌe uꞌano, zuni eꞌe igiroteꞌe azaḡa uꞌano, ane ḡoere variꞌoga mene uratiro. \v 27 Ebu ane uti vazeḡa ꞌahoga tuḡuniro, Ioane Babatiso vadini variꞌe reꞌadu, odohe aroga veize. Ani onamadu, ḡuꞌano Ioane ꞌunu variꞌe riꞌiro. \v 28 Vadigaꞌ e siuvao teadu odohe ariro, ebu roḡae tahiꞌ aḡa hanadu aneꞌ a viꞌ a odohe haro. \p \v 29 Ioane tahiꞌa tahiꞌaniꞌa eꞌe igirotene, onamadu, Ioane ahiꞌa meiro. Ebu rune habaꞌa iduḡano teadu hararo. \s1 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa daha fuꞌo (5000) ḡubuziro \r (Mataio 14:13-21, Luka 9:10-17, Ioane 6:1-14) \p \v 30 Apostolo azaḡa* Iesu vaḡe bare onairo. Ebu zeḡeꞌa nagini haḡairoteꞌe zu vaze vaze ihoziroteꞌe hariḡa niduꞌa meꞌodoharo. \v 31 Ebu Iesuꞌa rae ziro. 'Eḡe teite aroꞌi! Vaze oꞌoꞌa habaꞌa onamihi! Ebu eꞌea ahirize ohonoꞌi!' rae reiro. Mazaḡa vaze ḡehaḡaniꞌa zeḡe vaḡe oname onairo. Eꞌanoꞌo ogauꞌeteꞌe madaḡa zu oꞌoꞌa. \v 32 Hena zeḡe daꞌo ḡasi hina vaze oꞌoꞌa habaꞌa onamiro. \p \v 33 Vaze ḡehaḡaniꞌa zeḡeꞌa onamiroteꞌe horozadu, ze zeḡe zeḡeꞌa zamariro. Ebu zeḡe niduꞌa zeḡe zeḡe neꞌonoꞌo buaro. Ebu dure dure onamiro. Ebu ibite feuriro, Iesuꞌa tahiꞌaḡa teite onamiroteꞌe habaꞌano. \v 34 Zeḡeꞌa hebetadu, Iesuꞌa ḡasionoꞌo buarotene, vaze ḡuḡuvaḡa boro horoziro, ebu vetuḡaziro. Mazaḡa zeꞌe mamoe heuḡa. Ḡiazeꞌeteꞌe azaḡa oꞌoꞌa. Eꞌanoꞌo hari ḡehaḡa ihoziro. \p \v 35 Ḡoravararotene, Iesu tahiꞌa tahiꞌaniꞌa onaadu, Iesu niro, raenaꞌa, “'Ahiꞌe haba bohaꞌa ebu mada ꞌai zubureha. \v 36 Vaze ḡuḡuvaḡa tuḡuzoꞌi, ne uhiḡa ꞌahoga ꞌahoga onamadu ogomuze hoitiꞌuma.” \v 37 Aneꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Zaeꞌa ogomu zenoꞌi!' Ebu hena zeꞌa niro, raenaꞌa, 'ꞌAhi eme nougiꞌuma? Emeḡeꞌa onamadu, sinahu aheu (200) kina hina |iberedi|r hoitadu, ziniꞌumahehe?' \v 38 Iesuꞌa ḡadiziro. ꞌAhige reiro. 'Zae mazao |iberedi|r nugu? Onamadu ḡianoꞌi!' Zeꞌa horonirotene, niro. '|iBeredi|r fuꞌo zu ḡozone aheu.' \p \v 39 Hena Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa ziro, vaze niduꞌa ve ragano ꞌaꞌane ꞌaꞌane ehoroga rae. \v 40 Amaḡe vaze vazeꞌa sinahu tiba tiba (100), ebu ḡae fuꞌo gaubanana, ḡae fuꞌo gaubanana (50) ehoriro. \v 41 Ebu Iesuꞌa |iberedi|r fuꞌo zu ḡozone aheu madu, adure ite ḡianiro, ebu Badiꞌa uminiro, ebu |iberedi|r vahegadu, ane tahiꞌa tahiꞌa ziniro, vaze vaze zenoga veize. Ebu ḡozone aheu zuni vahegadu ḡahugiro. \v 42 Zeḡe niduꞌa au ubararo. \v 43 Ane tahiꞌaꞌa tunahuo |iberedi|r ḡahaꞌa ḡahaꞌa zu ḡozone ḡahaꞌa ḡahaꞌa ufirotene, tunahu gaubanana aheu fare (12) irivaꞌoniro. \v 44 Ogaroteꞌe zamaḡano, ohoze daꞌo meꞌodirotene, daha fuꞌo (5000) hidiro. \s1 Vu rana onamiro \r (Mataio 14:22-33, Ioane 6:15-21) \p \v 45 Eꞌe enogano Iesuꞌa tahiꞌaḡa ziro, raenaꞌa, “Ḡasio tiradu ibite mone afa fare onamoꞌi” U Iesuꞌa ꞌize eꞌea vaze ḡuḡuvaḡa tuḡuziro. \v 46 Tuḡuze modiroteꞌe enogano, ani haba maḡa itaduni, Badiꞌa mazao kuraro. \v 47 Ohereraroteꞌe zamaḡano, ḡasiꞌe duꞌura boro nemaḡano, ebu Iesuꞌe ane daꞌo gabao radiro. \v 48 Zavara boroꞌa zeḡe zamao hudi onairo ꞌahine, zeꞌe revo revo ḡiziro. Iesuꞌa eꞌe horoniro. Eꞌebuni oheredaꞌo, Iesu ani zeḡe vaḡe duꞌura ragano edau onamiro. Ebu aniꞌa vitize onamihi reiro. \v 49 Iesuꞌa duꞌura ragano edau onamiroteꞌe horonirotene, ze ꞌane, aniꞌe vine raduni, huaro. \v 50 Zeḡe niduꞌa horonadu, riharo. Rehano Iesuꞌa ḡarihe ḡoreziro, ebu ꞌahige reiro. 'Zamaze rinedoꞌi! ꞌAhi eḡe. Ago rihanoꞌi!' \v 51 Aniꞌa zeḡe teite ḡasio ehoriro, ebu zavaraꞌa dauḡiro. Zavaraꞌa dauḡirotene, zeꞌe zaguzagau ḡouriro. \v 52 Mazaḡa zeꞌe gigiꞌa inaraḡa hina vaze ḡuḡuvaḡa ḡubuziroteꞌe haḡaiḡa huga, mene fairu zamariro. Zeḡe zamaꞌe mene ꞌaꞌadaro ꞌahine. \s1 Ugi azaḡa faiziro \r (Mataio 14:34-36) \p \v 53 Zeḡeꞌa duꞌura boro farirotene, Genesareta habaꞌano hebetiꞌ onamiro, ebu ḡasi eꞌa ute tiro. \v 54 Ḡasionoꞌo buarotene, vazeꞌa Iesu iraḡa horoniro. \v 55 Ebu ze eꞌe haba zamaḡano dure onamiro. Ebu ne azaḡa Iesu hariḡa igirotene, ugi azaḡa farata hina odohe onaido. \v 56 Ne boro, ne komeḡa niduꞌa, aneꞌa noꞌe noꞌe onamidotene, ugi azaḡa ne hunio tiro. Ebu Iesu uminiro, ani dabua ariḡa tahiḡa zuni obonoga radu. Ebu iniuꞌa oboniroteꞌe azaḡaꞌe manoriro. \c 7 \s1 Ibiꞌa azaḡa ihozidoteꞌe ḡoeꞌa \r (Mataio 15:1-9) \p \v 1 Farisea azaḡa Iesu teite nuꞌoraro. Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa nu zuni, Ierusalemaonoꞌo onaadu, zeḡe teite nuꞌoraro. \v 2 Ebuni Iesu tahiꞌa nuꞌa ꞌevoreze torahoo ogaudoteꞌe horoziro. Aꞌe zeḡe goro ibiḡano mene vuzuꞌido. \p \v 3 Farisea azaḡa zuni Iuda azaḡa* niduꞌa zeḡe haḡaiꞌe, ibiꞌa azaḡaꞌa ihoziroteꞌe idunaḡano, ꞌevoreze mene faine vuzuꞌine, mene ogaꞌuma. \v 4 Ebu hoihoi habaꞌanonoꞌo barine zuni, mene ogaꞌuma. Rehano zeḡeꞌa gezo vire deheraꞌuduꞌu, ogaꞌuma. Ebu ibiꞌa azaḡa goro ḡehaḡa zuni haḡaido, bio zuni ḡoḡore vuzuꞌeꞌeteꞌe goroḡa. \v 5 Eꞌanoꞌo Farisea azaḡa zuni Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, 'Nougaduni ḡae tahiꞌa tahiꞌaꞌe ibiꞌa azaḡa goroꞌe mene zamare borofeꞌohe? Rehano ꞌevoreze torahoo ogauꞌohe?' \p \v 6 Iesu ani naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Peroveta vazeḡa Isaiaꞌe za, zamaze aheu azaḡa rae zamareꞌenaꞌa, buka zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige tirotaꞌaꞌe, hubehune tiro. \q2 ꞌAdi azaḡaniꞌe hebe hina daꞌo rae ḡihiheꞌohe. U zamazeꞌe nuo. \v 7 Eḡe mazao kurau tauḡeꞌohe. Zeḡe ꞌiradugu ḡoeꞌaniꞌe vaze goro ḡoeꞌa daꞌo. \m \v 8 Zaꞌe Badiꞌa goro ḡoeꞌa enonaniꞌohe. U vaze goro ḡoeꞌa uratohau rinedeꞌohe.' \p \v 9 Hena bare zinaꞌa, 'Zaꞌe Badiꞌa goro ḡoeꞌa zamare doḡoꞌarauꞌenaꞌa, enonaniꞌohe, zae ibiꞌa azaḡaꞌa ihozidoteꞌe ḡoeꞌa daꞌo obone radoga veize. \v 10 Mazaḡa Mose ani raenaꞌa, “Viꞌu mogo gubazoꞌi.” ebu 'Iniuꞌa ane viꞌa moga rae sausauzoꞌidene, mau runoꞌi.' \v 11 Rehano zaꞌe ꞌahige raꞌohe. Vaze ꞌahoganiꞌa moga ga viꞌa nifo, raenaꞌa, “E ḡa danaꞌoga mene idaḡa, mazaḡa eḡe toheꞌe ḡa ḡanifo, rehano Badiꞌa haꞌuma.” \v 12 ꞌOuge reifone, zaꞌe, eꞌe vazeḡaniꞌa, viꞌa ga moga mene dananiꞌuma raꞌohe. \v 13 Eꞌanoꞌo zaꞌe, zaeꞌa ihoze onameꞌeteꞌe ibiꞌa azaḡaꞌa ihozidoteꞌe ḡoeꞌa uꞌano, Badiꞌa ḡoere rae modeꞌohe. Za haḡai ꞌuguḡa ḡehaḡa haḡaeꞌohe.' \s1 Vaze sausauneꞌeteꞌe ḡauḡa \r (Mataio 15:10-20) \p \v 14 Ebuni Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa bare huziro. Ebu raenaꞌa, 'Zae niduꞌa, egoꞌi, ebu ederoꞌi! \v 15 Enoneonoꞌo hebeo diuḡeꞌeteꞌe ogomuḡaniꞌe vaze mene sausauneꞌohe. Rehano zamaonoꞌo buaꞌ onaeꞌeteꞌe ḡauḡaniꞌa vaze sausauneꞌohe. \v 16 Teḡaḡeta vazeḡaniꞌe igiꞌuma.' \p \v 17 Iesu ani vaze ḡuḡuvaḡa muhizadu, ne diuḡe onamiro. Ebu ane tahiꞌa tahiꞌaꞌa, ḡoere eꞌe huga ihozoga veize ani ḡadiniro. \v 18 Ebuni aniꞌa naenaezinaꞌa, ahige reiro. 'Zae zuni zamaze mene ꞌaꞌaduꞌehehe? Enoneꞌonoꞌo hebeo diuḡeꞌeteꞌe ogomuḡaniꞌe vaze mene sausauneꞌohe. \v 19 Mazaḡaniꞌe zamao mene diuḡeꞌohe. Rehamo isio daꞌo diuḡeꞌohe. Ebuni modeꞌeteꞌe habaꞌanonoꞌo buauꞌohe.' Ḡoere ꞌadi raꞌetaꞌaꞌe, Iesu ani, ogomu niduꞌa aꞌaꞌe anoga idaḡa rae raꞌohe. \p \v 20 Hena bare ziꞌenaꞌa, 'Zamaonoꞌo buaꞌ onaeꞌeteꞌe ḡauḡaniꞌa, vaze sausauneꞌohe. \v 21 Mazaḡaniꞌe vaze zamaonoꞌo zamarone sauꞌaniꞌa buaꞌ onaeꞌohe: nogoba teite ḡiriu bazeꞌeteꞌe, \v 22 ḡonore, gorugoru, vaze hahu teite bazeꞌeteꞌe, teꞌone, haḡai sauꞌa, ḡuriro, ubuma ḡezoḡa, ahiahi, ḡuriro ḡoeꞌa aduga, niḡa bare ḡihine, ebuni haḡai tauḡi tauḡe. \v 23 ꞌAdi sauꞌa niduꞌaniꞌe vaze zamaonoꞌo fureruꞌohe. Ebu vaze sausauneꞌohe.' \s1 TuroFenise* roḡaeḡa Iesu mazao firo \r (Mataio 15:21-28) \p \v 24 Iesu eꞌanoꞌo iḡunadu, Turo zuni Sidono habaꞌa onamiro. Ebuni ne ꞌahogano diuḡiro. Ani uraꞌe aneꞌa onairoteꞌe, vazeꞌa ederoga mene uratiro. Rehamo vazeꞌa mene ederadu, Iesuꞌa ꞌuꞌuru radoga ibiḡa oꞌoꞌa. \p \v 25 U roḡae ꞌahoga aboḡaniꞌe, vine sauꞌaniꞌa rana reiroteꞌe. Eꞌe roḡaeḡaniꞌa Iesu hariḡa igirotene, onairo. Ebu Iesu odaḡa babaḡano ḡuḡuriro. \v 26 Aniꞌe |iGuriki|r* roḡaeḡa, TuroFenise habaꞌano bororaro. Ani Iesu uminiro, vine sauꞌa aboḡa mazaonoꞌo hegone bunoga veize. \p \v 27 Rehano Iesuꞌa ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ne tahiꞌaḡa isize ge au usuranoga. Mazaḡa tahiꞌa ogomu madu, ḡuni veize feuno zenogaꞌe mene manoḡa.' \v 28 Roḡae ani naenaeniro. ꞌAhige reiro. 'Zuhiꞌa Boro, hube, rehano ḡuniꞌe fata ꞌuꞌuḡano tahiꞌa ogomu mumuḡa auꞌohe.' \v 29 Ebuni aniꞌa roḡae bare ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ḡa ḡoereꞌe idaḡa bobo, ne onamoꞌi. Vine sauꞌa ai aboḡo mazaonoꞌo buaneha.' \p \v 30 Ebuni roḡae ai ane ne onamiro. Aboḡaniꞌe ane bazuni fataḡano bazeꞌenogano haniniro. U vine sauꞌaniꞌe ani zamaonoꞌo buaro. \s1 Iesuꞌa teḡa ꞌuhu zu ḡoeꞌa oꞌoꞌa vazeḡa fainiro \p \v 31 Ebuni Iesu ani Turo habaꞌa modirotene, Sidono ebu ne gaubanana habaꞌanonoꞌo vitau onamiro. Ebu Galilea duꞌuraḡano feuriꞌ onamiro. \p \v 32 Ebuni vaze nuꞌa teḡa ꞌuhu zu ḡoeꞌa oꞌoꞌa vazeḡa, Iesu vaḡe zamahu onairo. Ebu uminiro, ane evoꞌa ane ranatoga veize. \v 33 Iesuꞌa ḡuḡuva zamaḡanonoꞌo zamahu vaḡiniro. Ebu evoꞌa huduꞌa hina teḡaḡa hoꞌoga ruꞌuniro. Ebu soꞌabidadu, mazaḡa oboniro. \v 34 Ebu adure ite ḡianeꞌenaꞌa, heriro. Ebu ꞌahige rae niro. 'Efata' (Ḡoere eꞌe huganiꞌe 'Teḡaḡo bohatanoꞌi') \v 35 Ebu teḡaḡaniꞌa bohataro, mazaḡa zu manoradu, fairu ḡoeriro. \p \v 36 Iesuꞌa ziro, vaze ꞌahoga ꞌahoga mazao mene hairoga. Rehano aniꞌa bare bare zirotene, zeꞌe bare bare haire ragaviro. \v 37 Zeḡe zama niduꞌa zaguzagaro, raenaꞌa, 'Ani, gau niduꞌa faifaine haḡaeꞌohe. Teḡaze ꞌuhuḡa azaḡa faizadu, ḡoere igiꞌohe. Ebu ḡoeꞌa oꞌoꞌa azaḡa faizadu, ḡoereꞌohe.' \c 8 \s1 Iesuꞌa vaze daha ḡazaḡa (4000) ḡubuziro \r (Mataio 15:32-39) \p \v 1 Eꞌe madaḡano, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa bare nuꞌoraro. Zeꞌe ogomuze oꞌoꞌa. Iesuꞌa tahiꞌaḡa huziro, ebu ziro. \v 2 'Eꞌe ꞌahi duḡuru vetuḡaziꞌohe, mazaḡa ze mada uḡidu eḡe teite radeha, zu ogomuze oꞌoꞌa. \v 3 Vinini tare nezeo tuḡuzine, ibio higau bauriꞌuma. Nuꞌe haba faḡanonoꞌo onaeha.' \p \v 4 Ebu tahiꞌaḡaniꞌa ane ḡadiniro. 'Haba bohaꞌano ꞌada, noumao ogomu ḡehaḡa horonadu, ꞌahi duḡuru ḡubuziꞌuma?' \v 5 Iesuꞌa ḡadizenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Zae mazao |iberedi|r nuguꞌeꞌe?' Ebu zeꞌa, 'Fuꞌo tu aheu fare (7)' rae reiro. \p \v 6 Ebu vaze ḡuḡuvaḡa zinaꞌa, 'Rahao ehoroꞌi!' ꞌOugadu beredi fuꞌo aheu fare madu Badiꞌa uminiro. Ebu vahegadu vaze ḡuḡuvaḡa zenoga veize ane tahiꞌaḡa ziniro. Ebu tahiꞌaḡaꞌa ḡahugiro. \v 7 Zeꞌe ḡozone komeḡa nu zuniꞌeꞌe. Iesuꞌa eꞌe veize kuraro, ebu tahiꞌaḡa zinaꞌa, 'Ḡahuge ragavoꞌi!' reiro. \v 8-9 Zeḡe niduꞌa au ubararo. Vaze niduꞌaꞌe 4000. Ebu iberedi ḡahaꞌaḡahaꞌa tunahuo mae mae ufiro. Tunahu fuꞌo aheu fare irivaꞌoniro. \v 10 Ebu zeḡe niduꞌa tuḡuziro. Iesu ani zogone iḡunadu, tahiꞌaḡa teite ḡasio ehoradu, Dalumanuta habaꞌa mone onamiro. \s1 Farisea azaḡaniꞌa haḡai nu badeḡa uratiro \r (Mataio 16:1-4) \p \v 11 Farisea azaḡaniꞌa onairo, ebu Iesu teite ḡoere hina naenaetitiro. Iesu soꞌonoga rae, Iesuꞌa, Badiꞌa gigiꞌa hina haḡai nu badeḡa* haḡaoga uratiro. \v 12 Iesu ani hereꞌenaꞌa, zamaḡaniꞌa adudaro, ebu ꞌahige reiro. 'Nougadu ꞌahi azaḡaꞌe haḡai nu badeḡa urateꞌohe? E hubehune zae ziꞌohe. ꞌAhi duḡuru veize haḡai nu badeḡaꞌe mene haḡaiꞌuma.' \p \v 13 Ebu aniꞌa muhiziro. Bare ḡasio ehoradu, duꞌura mone afa fare onamiro. \s1 Farisea azaḡa zu Heroda |iisiti|r (yeast)* \r (Mataio 16:5-12) \p \v 14 Iesu tahiꞌaꞌe |iberedi|r mouga aḡutaro ꞌahine, zeꞌe tiba daꞌo ḡasio ufi odohiro. \v 15 Iesuꞌa iraduguzenaꞌa ꞌahige reiro. 'Faine ḡianoꞌi! Heroda zu Farisea azaḡa |iisiti|r ḡianoꞌi!' \v 16 Zeꞌa ḡoꞌaneꞌenaꞌa, “Emeꞌa iberedi mene odoheha ꞌahine, ꞌouge raꞌohe.” \p \v 17 Iesuꞌa ze nagini ḡoꞌanirotaꞌaꞌe ederirotene, ziro, raenaꞌa, “Nougadu beredi nu mene odohateꞌeanoꞌo ḡoꞌaneꞌohe? Zaꞌe ize mene ederehehe ga mene zamarehehe? Zamaze uzaboḡahehe?' \v 18 Ubumazeta, rehano mene ehamuꞌehehe? Teḡazeta, rehano mene igiꞌehehe? Za mene zamareꞌehehe, \v 19 eḡeꞌa vaze daha fuꞌo (5000) veize, |iberedi|r fuꞌo (5) vahegirotaꞌaꞌe? |iBeredi|r ḡahaꞌa ḡahaꞌaꞌe tunahu nugu irivaꞌoniro?' Zeḡeꞌa ninaꞌa, 'Gaubanana aheu fare (12)' reiro. \v 20 Iesuꞌa zinaꞌa, 'Ebu vaze daha ḡazaḡa (4000) veize, |iberedi|r fuꞌo tu aheu fare (7) vahegirotene, |iberedi|r ḡahaꞌa ḡahaꞌaꞌe tunahu nugu irivaꞌoniro?' Zeḡeꞌa naenaeniꞌenaꞌa, 'Fuꞌo tu aheu fare (7)' reiro. \v 21 'Za ize mene zamareꞌehehe?' Iesuꞌa ꞌouge rae ḡadiziro. \s1 Betesaida neḡano Iesuꞌa vaze ubumaḡa kuruḡa fainiro \p \v 22 Iesuꞌa tahiꞌaḡa teite Betesaida neḡano feuriro. Feurirotene, vaze nuꞌa vaze ubumaḡa kuruḡa, Iesu vaḡe abine onairo. Ebu ubumaḡa obonoga rae, umidiro. \v 23 Iesuꞌa vaze ubumaḡa kuruḡa evoꞌano abinadu, ne huni enoga tutune onamiro. Ebu vaze ubumaḡano soꞌabidadu, evoꞌa ubumaḡa ranatiro. Iesuꞌa ḡadiniro. 'Ḡa ḡau nu horoneꞌehehe?' \v 24 Vaze ubumaḡa kuruḡaniꞌa, dude ehamanadu, ꞌahige naenaeniro. 'Vaze horozeꞌe rehano, ire teige edau ragaveꞌohe.' \v 25 Ebuni Iesuꞌa evoꞌa bare ubumaḡa ranatirotene, vaze ubumaḡa kuruḡa riḡa ehamaro, ebuni ubumaḡa manoriro. Ḡau niduꞌa faine horoniro. \v 26 Iesuꞌa ane ne tuḡune onameꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Betesaida neḡa ize ago diuḡoꞌi!' \s1 Peteroꞌa Iesuꞌe Keriso rae reiro \r (Mataio 16:13-20, Luka 9:18-21) \p \v 27 Ebu Iesuꞌa tahiꞌaḡa teite Kaisaria Filipi habaꞌa neḡa neḡa onamiro. Onamiroteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa tahiꞌaḡa ḡadiziro. ꞌAhige reiro. 'Vaze vazeꞌa raenaꞌa, eꞌe iniu rae raꞌohe?' \v 28 Ebu zeḡeꞌa niro. 'Vaze nu ꞌane, ḡaꞌe Ioane Babatiso rae raꞌohe. Nuꞌe raenaꞌa, Elia* rae raꞌohe, ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, peroveta vazeḡa ꞌahoga rae raꞌohe.' \v 29 Aneꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, 'Zaꞌa raꞌetene, eꞌe iniu?' Peteroꞌa raenaꞌa, 'Ḡaꞌe Keriso.' reiro. \v 30 Iesuꞌa iraduguziro. 'Peteroꞌa izidi raꞌetaꞌaꞌe, vaze ꞌahoga ꞌahoga ago zoꞌi!' \s1 Iesuꞌa aduga hidiꞌuma hariḡa ebu rune hariḡa reiro \r (Mataio 16:21-28, Luka 9:22-27) \p \v 31 Ebu Iesuꞌa ḡadahe ihoziro, raenaꞌa, 'Eḡe, Vaze Ubuga*niꞌa aduga ḡehaḡa hidiꞌuma. Ebu vaze boro boro, zuni Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro, ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa heꞌeheꞌehiꞌuma, ebu uḡuhiꞌuma. Ebuni mada uḡidu zamaḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.' \v 32 Aniꞌa ḡoere ꞌadi doḡoꞌani rae fureniro. Ebu Peteroꞌa Iesu ane genaḡano mae niro, ebu 'Ḡaꞌe ago ꞌouge roꞌi!' rae roniro. \v 33 Ronirotene, Iesuꞌa tehadu, ane tahiꞌa tahiꞌa ḡiazeꞌenaꞌa, Petero taꞌiroharo. ꞌAhige reiro. 'Eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi! Satani! Ḡaꞌa zamareꞌetaꞌaꞌe, Badiꞌa ibio mene zamareꞌohe, rehano vaze ibio zamareꞌohe.' \p \v 34 Ebuni aniꞌa vaze ḡuḡuvaḡa zuni ane tahiꞌa huziro. Ebu ꞌahige rae ziro. 'Iniuꞌa eḡe ḡarunio hegotiꞌuma roꞌidene, ane edeḡa haḡaiḡa modoꞌi, ebuni ane satauro* heratadu, eḡe ḡarunio hegotoꞌi! \v 35 Mazaḡa ahiri moneo daꞌo zamareꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, ḡaboneḡa sausauniꞌuma. Eḡe veize zuni Badiꞌa hari manoḡa veize, ahiri moneo mene zamareꞌeteꞌe vazeḡaꞌe, ḡabone manoḡa hidiꞌuma. \v 36 Vaze ꞌahoganiꞌa haba niduꞌa uꞌano, ḡaboneḡa modine, nagini manoḡa hidiꞌuma? \v 37 Aneꞌa ane ḡabone mouga veize, nagini hina eꞌe naeḡa haḡaiꞌuma? \v 38 Izidiꞌe vazeꞌa Badiꞌa mazao mene fieꞌohe, ebu haḡai sauꞌa haḡaeꞌohe. Vazeꞌa eḡe uꞌano zuni eḡe ḡoere uꞌano mazagaronine, eḡe, Vaze Ubuga zuni ani uꞌano mazagarohiꞌuma. Eꞌe madaḡano, eḡe Mama agaḡa manoḡa* zamaḡano, tuḡure viga zaḡoḡa zaḡoḡa teite eḡeꞌa ovaiꞌuma. \c 9 \p \v 1 Ebu hena ꞌahige rae ziro. 'E hubehune ziꞌohe. Za nu ꞌada radiuꞌetaꞌaꞌe, mene rudaꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa gigiꞌa inaraḡa hina ibitohanoga veize onaiꞌuma. Eꞌe horoniꞌuma.' \s1 Iesu iraḡaniꞌa nufiro \r (Mataio 17:1-13, Luka 9:28-36) \p \v 2 Mada fuꞌo tu tiba fare enogano Iesuꞌa Petero, Iakobo ebu Ioane zamazadu, zeḡe daꞌo maḡa boro itiro. Ebuni zeḡe ubumao Iesu iraḡaniꞌa nufiro. \v 3 Zuni dabuaḡaniꞌa ꞌuranadu, vazavazahiro. Haba niduꞌa zamaḡano vazeꞌa mene ꞌouge vuzuꞌe deheneꞌohe. \v 4 Ebuni Eliaꞌa Mose* teite zeḡe mazao fureranadu, Iesu ḡoreniro. \v 5 Peteroꞌa Iesu ninaꞌa, 'Ihore vazeḡa! Eme ꞌadama radiuꞌetaꞌaꞌe manoḡa tauḡi. Nugo taruha uḡidu ogoratihi, tiba ḡae veize, tiba Mose veize ebu tiba Elia veize.' \v 6 Ani aḡuꞌa, nagini reꞌumaꞌe. Eꞌanoꞌo ꞌouge reiro, ze rihau rudaro ꞌahine. \v 7 Ebu ḡozeꞌa feuradu, zeḡe ꞌuiro. Ebu ḡoze zamaḡanonoꞌo ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, 'ꞌAdiꞌe eḡe Ubude, eḡe zamarone. Ḡoeꞌa egohanoꞌi!' \v 8 Zeḡeꞌa ehamarotene, vaze ꞌahoga mene horoniro, rehano Iesu daꞌo horoniro. \p \v 9 Zeꞌa maḡanonoꞌo ovairoteꞌea, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zae ubumao fureranateꞌe ḡauḡaniꞌe, vaze mazao ago rae furenoꞌi, onamo Vaze Ubuganiꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡunogano.” \v 10 Zeḡeꞌa ani ḡoere egoharo. Rehano zeḡe daꞌo bone ḡoꞌane vaḡiro, raenaꞌa, 'Iesuꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniꞌuma raꞌetaꞌaꞌe nagini?' \v 11 Ebuni zeḡeꞌa Iesu ḡadinenaꞌa, 'Nougadu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa raenaꞌa, “Ibiteꞌe Eliaꞌa onaiꞌuma.” raꞌohe?' \v 12 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Eliaꞌe hubehune ibite onaiꞌuma, ḡau niduꞌa mae izifoga. Nougadu ibite bone buka zaḡoḡa zamaḡanoꞌe raenaꞌa, “Vaze Ubugaꞌe aduga ḡehaḡa hidiꞌuma, ebu rae oꞌoꞌniꞌuma.” reido? \v 13 Rehano eḡeꞌa ziꞌohe. Elia ai onaeha, ebu vaze nuꞌa ane mazao zeḡe ura haḡaiḡa haḡaeha, ibite buka zaḡoḡa zamaḡano tiroteꞌe teigenaꞌa.' \s1 Iesuꞌa, vine sauꞌaniꞌa ohoze komeꞌa ragano reiroteꞌe fainiro \r (Mataio 17:14-21, Luka 9:37-43a) \p \v 14 Iesu zuni Petero, Iakobo ebu Ioane, zeḡe ḡazaḡaꞌa ane tahiꞌa fuꞌo tu ḡazaḡa fare mazao feuri ꞌovoiro. Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa, zeḡe fuꞌo tu ḡazaḡa fare edau ḡeḡezoga horoziro. Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, Iesu tahiꞌa tahiꞌa teite rotetiro. \v 15 Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu horonirotene, zaguzaganadu, ane vaḡe dure onamiro, ebu hidadu matuꞌoharo. \v 16 Iesuꞌa ane tahiꞌa ḡadizenaꞌa, 'Zeḡe teite nagini uꞌano roteteꞌohe?' rae ziro. \v 17 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa ḡuḡuva zamaḡanonoꞌo naenaeniꞌenaꞌa, 'Ihore vazeḡa, e ubudehe ḡae vaḡe tutune onaeha, mazaḡa aniꞌe vine sauꞌaniꞌa ragano radu, ḡoeroga mene idaḡa. \v 18 Vine sauꞌaniꞌa agatiniꞌetene, rahao mae feuneꞌohe. Hebeꞌanonoꞌo busureꞌohe. Ḡonoga atiteꞌohe, ebu ahiꞌaniꞌa taiduꞌohe. E ḡae tahiꞌa tahiꞌa mazao, vine sauꞌa hegone bunoga veize ḡadimana rehano, ze hegone bunihi ra, rehano mene idaraneha.' \p \v 19 Amaḡe Iesuꞌa zinaꞌa, 'O! Za Badiꞌa mazao mene fieꞌeteꞌe azaḡa! E za teite nouge daꞌo radiu onaꞌuma? E nouge ihoze onameꞌeꞌuma? Tahiꞌa kobeꞌa tutune aroꞌi eḡe vaḡe.' reiro. \v 20 Zeḡeꞌa ane vaḡe tutune ariro. Vine sauꞌaniꞌa Iesu horonirotene, tahiꞌa komeꞌa mae ketoketoniro. Rahao higau bauriro, ebu kiure ragaviro, ebu hebeꞌanonoꞌo busuriro. \v 21 Iesuꞌa moga ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'Noꞌe madaḡano ani ugi ꞌahi meiro?' Moganiꞌa ninaꞌa, 'Ani komeꞌa madaḡano meiro.' \v 22 Ebu raenaꞌa, 'Iḡaiḡa ire roga zamaḡano zu vu zamaḡano, vine sauꞌaniꞌa mae feuneꞌohe, ani uraꞌe ḡaboneḡa sausaunihi raduni. Ḡa fainoga edeḡa roꞌidene, vetuḡafoꞌi ebu danafoꞌi!' \v 23 Iesuꞌa niro. ' “Ḡa edeḡa roꞌidene” rae ihiꞌehehe? Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, nagi gauḡa haḡaogaꞌe edeḡa. \v 24 Tahiꞌa komeꞌa moganiꞌa ḡarihe ḡihau niro. ꞌAhige reiro. 'E Badiꞌa mazao fieꞌohe. Rehano eḡeꞌa mene idaruꞌeteꞌe moneo, danahoꞌi!' \p \v 25 Iesuꞌa vaze ḡehaḡaniꞌa dure onairoteꞌe horozirotene, vine sauꞌa taꞌiroharo. 'Ḡa, vaze mae uhuneꞌeteꞌe zu mae baboneꞌeteꞌe vineḡa sauꞌa! Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Ane mazaonoꞌo buanoꞌi! Ane ragano bare ago roꞌi!' \v 26 Vine sauꞌaniꞌa ḡihau ḡaniḡanauꞌenaꞌa, tahiꞌa komeꞌa mae ketoketonadu, buaro. Ebu tahiꞌa komeꞌaniꞌa rune teige baziro. Vaze ḡehaḡaniꞌa ani horonadu, ze ꞌane ani rudaneha reiro. \v 27 Rehano Iesuꞌa evoꞌano mae ḡihiniro, ebu tahiꞌa komeꞌaniꞌa iḡune edaro. \p \v 28 Iesuꞌa ne ꞌahoga diuḡirotene, tahiꞌaḡaniꞌa sifu sifu ḡadiniro. 'Nougaꞌahi emeḡeꞌa vine sauꞌa hegone bunoga mene idaraneha?' \v 29 Iesuꞌa zinaꞌa, 'Vine sauꞌa ꞌahiguḡaꞌe kuru hina daꞌo hegoze buzeꞌohe. Mene kurauneꞌe, vine sauꞌa ꞌuguḡaniꞌe hegoze buzogaꞌe mene idaḡa.' \s1 Iesuꞌa rune hariḡa bare reiro \r (Mataio 17:22-23, Luka 9:43b-45) \p \v 30 Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa teite eꞌe habaꞌa mode iḡunadu, Galilea habaꞌano vitau onamiro. Ebu Iesuꞌe aneꞌa noumao radiuꞌeteꞌe, vazeꞌa ederoga mene uratiro. \v 31 Mazaḡa aniꞌe tahiꞌaḡa ihozeꞌenaꞌa, onamiro ꞌahine. ꞌAhige reiro. 'Eḡe, Vaze Ubuganiꞌe, vazeꞌa meꞌuma, ebu uḡuhiꞌuma. Ebu mada uḡidu zamaḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.' \v 32 Rehano zeꞌe, aniꞌa ḡoerirotaꞌaꞌe mene zamariro, ebu zeꞌa ḡadinoga riharo. \s1 Iniuꞌe hitagano raꞌohe? \r (Mataio 18:1-5, Luka 9:46-48) \p \v 33 Zeꞌa Kaperanauma neḡano feuriro. Zeḡeꞌa ne diuḡirotene, Iesuꞌa tahiꞌaḡa ḡadiziro. 'Za ibio onaateꞌe zamaḡano, nagini ḡoꞌane onaeha?' reiro. \v 34 Rehano zeꞌe mene ḡoreniro, ibio onaateꞌe zamaḡano iniu niḡa boro raenaꞌa, zeḡeꞌa zeḡe bare ḡoꞌaziro ꞌahine. \v 35 Ebu Iesuꞌa ehoradu, ane tahiꞌa gaubanana aheu fare (12) huziro. Ebu ꞌahige rae ziro. 'Iniuꞌa niḡa boro reihi reine, aniꞌa ane bare ꞌuꞌuḡano reꞌuma, ebu tuḡure vazeḡa reꞌuma. \v 36 Ebu aniꞌa ohoze komeꞌa zamahanadu, zeḡe zamao ohoniro, ebu evoꞌa hina ohanadu, ꞌahige rae ziro. \v 37 'Iniuꞌa eḡe uꞌano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe daꞌo mene mae ḡihiheꞌohe, rehano Badiꞌa, eḡe Mama zuni mae ḡihineꞌohe.' \s1 Iniuꞌa mene rofine, ani eme danafeꞌohe \r (Luka 9:49-50) \p \v 38 Ioaneꞌa Iesu niro. 'Ihore vazeḡa, vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌa sauꞌa hegoze buziroteꞌe emeḡeꞌa horoniro, ebu emeḡeꞌa ani garariro, aniꞌe emeḡe teite mene rauꞌe ꞌahine.' \v 39 Rehano Iesuꞌa ziro. 'Ani ago gararoꞌi! Mazaḡa eḡe nio gigiꞌa inaraḡa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa* haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa, eꞌe haḡaiḡa enogano, eḡe ni mene sausaune ḡoeriꞌuma. \v 40 Mazaḡa eme mene rofeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, emeḡe danafeꞌeteꞌe vazeḡa. \v 41 E hubehune ziꞌohe. Ḡaeꞌa Keriso niḡa mae ḡihineꞌeteꞌe uꞌano, iniuꞌa gagone vuḡa ḡanine, aniꞌe hubehune eꞌe naeḡa meꞌuma.' \s1 Haḡai sauꞌano tutune veꞌoneꞌeteꞌe \r (Mataio 18:6-9, Luka 17:1-2) \p \v 42 'Tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa eḡe mazao fieꞌeteꞌe zamaḡano, iniuꞌa haḡai sauꞌano tutune veꞌonihi reine, aniꞌe hadi boro bagaḡa ꞌunuḡano autadu, davarao mae feunine, manoḡa. \v 43 Ebu evoꞌoꞌa mae veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi! Evoꞌo naeḡa oꞌoꞌa reꞌudemo, ꞌouge ḡabone hidogaꞌe manoḡa. Hena evoꞌo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa* diuḡogaꞌe sauꞌa. \v 45 Ebu odaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi! Odaḡo naeḡa oꞌoꞌa reꞌudemo, ꞌouge ḡabone hidogaꞌe manoḡa. Hena odaḡo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa diuḡogaꞌe sauꞌa. \v 47 Ebu ubumaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, ḡude modoꞌi! Ubumaḡo tiba reꞌudemo, ꞌouge Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa diuḡogaꞌe manoḡa. Hena ubumaḡo aheu radu, radiu tuḡutuḡu ireḡa diuḡogaꞌe sauꞌa. \v 48 Eꞌe habaꞌano radiu tuḡutuḡu idiḡa ḡehaḡaniꞌa, vaze ahiꞌa au radiuꞌeꞌuma, zuni ireḡaniꞌe mene vidaꞌuma. \p \v 49 Vaze niduꞌaꞌe ire hina deheziꞌuma. \v 50 Damaꞌe manoḡa, rehamo damaꞌa aberaune, nouge nouge bare ininiꞌuma? Zamaꞌa manorifine, dama zamao toꞌi, zuni nabudizeta tone radiu tiburanoꞌi!' \c 10 \s1 Iesuꞌa roḡae hegoneꞌeteꞌe ḡoeꞌa ihoziro \r (Mataio 19:1-12, Luka 16:18) \p \v 1 Iesuꞌa eꞌe habaꞌa mode iḡunadu, Iudea habaꞌa onamiro. Ebu Ioridana vuḡano fariro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane vaḡe bare isau onairo. Iesu ani, aneꞌa iḡaiḡa haḡaidoteꞌe teige, ihoziro. \v 2 Ebu Farisea azaḡa nuꞌa Iesu tuhune nurifine ani vaḡe aradu ḡadiniro, raenaꞌa, “Vaze ꞌahoganiꞌa inuga hegonogaꞌe idaḡahehe?” \v 3 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Mose goro ḡoeꞌaꞌe nouge raꞌohe?' \v 4 Zeḡeꞌa niro. 'Moseꞌa raenaꞌa, ohozeꞌa inuga hegonoga veize, fefa teadu, inuga haꞌuma, ebu hegoniꞌuma.' \v 5 Rehano Iesuꞌa ziro. 'Zaꞌe teḡaze riḡa ꞌahine, Moseꞌa goro ḡoeꞌa ꞌadi tiro. \v 6 Rehano ḡadaheḡano, Badiꞌaꞌa haba niduꞌa haḡairoteꞌe zamaḡano, “Badiꞌaꞌa ohoze zu roḡae haḡairo. \v 7 Eꞌanoꞌo ohozeꞌa viꞌa moga muhiziꞌuma, ebu ani inugeta tiburaꞌuma, \v 8 ebu ani anine aheu rehano tiba reꞌuma.” Eꞌanoꞌo zeꞌe mene aheu, rehano tiba. \v 9 Eꞌebanoꞌo Badiꞌaꞌa tibunirotaꞌaꞌe, vazeꞌa mene ꞌaꞌaniꞌuma.' \p \v 10 Vesuꞌu zeḡeꞌa neo diuḡiꞌ onamirotene, Iesu, tahiꞌaḡaniꞌa ḡadiniro. Aniꞌa ihoziroteꞌe moneo ḡadimaro. \v 11 Ebu Iesuꞌa ziro. 'Iniuꞌa inuga hegonadu, roḡae ꞌahoga meine, aꞌe aniꞌa inuga ḡahine aheteꞌeteꞌe haḡaiḡa teite idaḡa. \v 12 Ebu roḡaeꞌa iꞌa modadu, ohoze ꞌahoga meine, ani zuni iꞌa ḡahine aheteꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaeꞌohe.' \s1 Iesuꞌa tahiꞌa komeꞌa komeꞌa veize Badiꞌa uminiro \r (Mataio 19:13-15, Luka 18:15-17) \p \v 13 Vaze nuꞌa Iesu vaḡe eneze zamaze onairo, Iesuꞌa evoꞌa ranao touga veize. Rehano Iesu tahiꞌa tahiꞌaꞌa roziro. \v 14 Iesuꞌa eꞌe horonirotene, zamaḡa ḡuginiro. Ebu tahiꞌaḡa ziro. 'Tahiꞌa komeꞌa komeꞌa tuḡuzoꞌi, eḡe vaḡe aroga! Ago gararoꞌi! Mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡaꞌe, tahiꞌa komeꞌa komeꞌa teige Badiꞌa ḡoere igiꞌeteꞌe vazeḡa. \v 15 E hubehune ziꞌohe. Iniuꞌa tahiꞌa komeꞌa teige, Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe mene mae ḡihinine, Badiꞌaꞌa mene ibitohaꞌuma.' \v 16 Ebu Iesuꞌa tahiꞌa komeꞌa tiba tiba ohane ḡihinadu, manina tiro, ebu evoꞌa zeḡe ranao teadu, Badiꞌa uminiro. \s1 Maꞌora vazeḡa \r (Mataio 19:16-30, Luka 18:18-30) \p \v 17 Iesu aniꞌa iḡunadu, ibio onamirotene, ohoze ꞌahoganiꞌa dure onairo, ebu Iesu babaḡano obena hina tuḡadu, ḡadiniro. 'Ihore vazeḡa manoḡa, e nagini haḡaine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma?' \v 18 Ebu Iesuꞌa ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ḡa nougaduni “E manoḡa” raꞌohe? Vaze manoḡaꞌe oꞌoꞌa. Rehano Badiꞌa daꞌoꞌe manoḡa. \v 19 Ḡaꞌe Mose goro ḡoeꞌa edeḡa. Aꞌe “Vaze ago manoꞌi. Inugo ago ḡahine ahetoꞌi. Ago ḡonotanoꞌi. Ago ḡurire ḡoeroꞌi. Ago ꞌuꞌuru moꞌi. Viꞌu mogo gubazoꞌi.” ' \v 20 Ebu aniꞌa Iesu niro. 'Ihore vazeḡa, eꞌe kobeḡanonoꞌo onao izidi, Mose goro ḡoeꞌa eꞌe niduꞌa haḡaido.' \v 21 Iesuꞌa ubuma ꞌue, ane ḡianiro, matuꞌoharo, ebu ꞌahige rae niro. 'Ḡaꞌe gau ꞌahoga ize mene haḡaeha. Onamoꞌi! Ḡae tohe zuni habaḡo niduꞌa hoite modoꞌi, ebu eꞌe |imoni|rḡaꞌe toheze oꞌoꞌa azaḡa zenoꞌi! ꞌOugine, ḡabone manoḡa meꞌuma Badiꞌa mazao. Ebuni eḡe ḡarunio aroꞌi!' \v 22 Aniꞌa eꞌe ḡoeꞌa igirotene, vetuḡararo. Ebu zamaḡa areꞌenaꞌa, onamiro, mazaḡa aniꞌe maꞌora* vazeḡa ꞌahine. \p \v 23 Iesuꞌa tahiꞌaḡa ḡiaze ragavadu, ꞌahige rae ziro. 'Maꞌora vazeḡaꞌe, Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe riḡa bagaḡa.' \v 24 Ebu zeḡeꞌa eꞌe ḡoeꞌa igirotene, zaguzagaro. Rehano Iesuꞌa bare ziro. 'Eḡe tahiꞌa tahiꞌa, Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe riḡa bagaḡa. \v 25 Kameroꞌe niduru hoꞌoga diuḡogaꞌe riḡa. Rehano maꞌora vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe ufeta riḡa.” \v 26 Ze eꞌe igirotene, zamaze niduꞌa zaguzagaro, ebu Iesu niro. ꞌAhige reiro. 'ꞌOugine, iniuꞌa daꞌo ḡabone hidiꞌuma?' \v 27 Iesuꞌa ḡiazadu, ziro. 'Vaze aneꞌa bare ḡabone hidogaꞌe mene idaḡa, rehano Badiꞌaꞌa vaze ḡaboziꞌuma. Mazaḡa aniꞌe gau niduꞌa haḡaoga idaḡa.' \v 28 Peteroꞌa Iesu ḡoreniro. 'Ḡianoꞌi! Eme tohe niduꞌa modadu, ḡae ḡaruna hegoteꞌohe' \v 29 Iesuꞌa rae ziro. 'E hubehune ziꞌohe. Vaze ꞌahoganiꞌa neḡa, negoḡa, ezeḡa, viꞌa, moga, eneḡa ga habaꞌa, eḡe uꞌano zu Badiꞌa hari manoḡa uꞌano modine, \v 30 ani izidi madaḡano ḡae sinahu eꞌe bare meꞌuma. Neḡa, negoḡa, ezeḡa, viꞌa, eneḡa ebu habaꞌa bare meꞌuma, rehano aduga zuni hidiꞌuma. Ebu mada ḡonaganiꞌa onaine, ḡabone tuḡutuḡu* meꞌuma. \v 31 Rehano ibiteꞌeteꞌe azaḡa ḡehaḡaꞌe vesiꞌuma, u veseꞌeteꞌe azaḡa ḡehaḡaꞌe ibitiꞌuma.' \s1 Iesuꞌa ḡae uḡiduḡano ane rune hariḡa reiro \r (Mataio 20:17-19, Luka 18:31-34) \p \v 32 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaꞌa, Ierusalema ibiḡano onameꞌegano, Iesuꞌa ibitiro. Eꞌe ḡianirotene, zeꞌe zaguzagaro. Hegotiroteꞌe azaḡa zuni riharo. Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare (12) bare huze onairo. Ebu naginiꞌa ane mazao fureraꞌuma, eꞌe ihoziro. \v 33 ꞌAhige reiro. “Ḡianoꞌi, emeꞌe Ierusalema iteꞌohe, ebu eḡe, Vaze Ubuganiꞌe dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡihiꞌa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa obohe tiꞌuma. Ebu zeḡeꞌa raenaꞌa, 'Ḡaꞌe rudaꞌuma,' reꞌuma. Ebu Baduꞌa aḡuꞌa azaḡa* ꞌevoreo riꞌihiꞌuma. \v 34 Zeḡeꞌa ḡirihoniꞌuma, soꞌabide vahiꞌuma, masihiꞌuma, ebu uḡuhiꞌuma. Ebuni mada uḡidu zamaḡano, bare ḡabode iḡuniꞌuma.' \s1 Iakobo ebu Ioaneꞌa Iesu uminiro \r (Mataio 20:20-28) \p \v 35 Zebedeo ubuga, Iakobo zuni Ioaneꞌa Iesu vaḡe onaadu, ꞌahige rae niro. 'Ihore vazeḡa, eme gau ꞌahoga ḡaeꞌa haḡaofoga raꞌohe.' \v 36 Iesuꞌa ḡadizeꞌenaꞌa, 'Za uraꞌe, eꞌa nagini haḡao zinihi raꞌohe?' \v 37 Zeꞌa raenaꞌa, 'Ḡaeꞌa zuhiꞌa meꞌuma madaḡa moꞌidene, eme aheu, ꞌahoga edaꞌe moneo, ꞌahoga kauri moneo ohofoꞌi, eme nife boro reifine.' \v 38 Rehano Iesuꞌa zinaꞌa, 'Zaꞌe aḡuꞌa, nagini umideꞌetaꞌaꞌe. Eḡeꞌa gageꞌeteꞌe bioḡaꞌe aduga hidiꞌeteꞌe bioḡa, zae zuni eꞌe hina gagiꞌumahehe? Zuni eḡe bapatizohiꞌuma bapatizoḡa hina zae zuni bapatizoziꞌumahehe?' \v 39 Zeḡeꞌa 'Oꞌe' rae niro. Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, 'Eḡeꞌa gagiꞌuma bioḡaꞌe, zae zuni eꞌe hina gagiꞌuma, zuni eḡe bapatizohiꞌuma bapatizoḡa hina, zae zuni bapatizoziꞌuma. \v 40 Rehano edaꞌehe naeo zuni kaurihe naeo ehoriꞌuma azaḡaꞌe, eḡe ꞌane mene reꞌuma. Rehamo eꞌe habaꞌaꞌe, Badiꞌaꞌa ohoziꞌuma reiroteꞌe azaḡaniꞌa daꞌo ehoriꞌuma.' \v 41 Iesu tahiꞌa gaubanana (10)ꞌa eꞌe igirotene, Iakobo zuni Ioane mazao maḡuniro. \v 42 Ebu Iesuꞌa huze nuꞌozadu ziro. 'Za edeḡa, avoꞌa habaꞌa zamaḡano, zuhiꞌa rae ziꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, eꞌe ne azaḡa ibitoziniꞌohe ebu zeḡe ḡihiꞌa azaḡaniꞌa ze urateꞌeteꞌe idunaḡano ne azaḡa raḡano haḡaeꞌohe. \v 43 Rehano zaꞌe ago ꞌouge haḡaoꞌi! Zae boꞌaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa reihi reine, aniꞌe zae tuḡure vazeḡa heuḡa rae reꞌuma. \v 44 Ebu iniuꞌa niḡa boro reihi reine, aniꞌe, zae niduꞌa veize tuḡure igiꞌeteꞌe vazeḡa reꞌuma. \v 45 Mazaḡa eḡe, Vaze Ubuganiꞌa onairotaꞌaꞌe, mene vazeꞌa eḡe tuḡure egoga veize, rehamo eḡeꞌa vaze tuḡure haḡaoga veize, ebuni vaze ḡehaḡa sauꞌa uꞌano, eḡe ḡabone hina Badiꞌa dibuꞌohanoga veize.' \s1 Ieriko neḡano ubumaḡa kuruḡa fainiro \r (Mataio 20:29-34, Luka 18:35-43) \p \v 46 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaniꞌa Ieriko neḡano feuriro. Ebuni Iesu ani, ane tahiꞌa tahiꞌa ebu vaze ḡuḡuvaḡa teite Ieriko neḡa mode onameꞌenogano, ubumaḡa kuruḡa zuni umido vazeḡa, niḡa Batimeoꞌa ibi genaḡano ehore radiro. Aniꞌe Timeo ubuga. \v 47 Aniꞌa Iesu, Nazareta ne vazeḡa hanite onairoteꞌe igirotene, huau iḡuniro. 'Iesu, Davida Ubuga, eḡe vetuḡahoꞌi!' \v 48 Vaze ḡehaḡaniꞌa roneꞌenaꞌa, 'Hezoa!' rae niro. Rehano ani bare ḡihau bagaḡa huaro. 'Davida Ubuga, eḡe vetuḡahoꞌi!' \v 49 Ebu Iesuꞌa edanadu, ꞌahige reiro. 'Hune aroꞌi.' Ebu ubumaḡa kuruḡa vazeḡa huniro. ꞌAhige rae niro. 'Zamaḡo tiba hanoꞌi! Iḡunoꞌi! Aniꞌa huḡadeꞌohe.' \v 50 Aneꞌa ogoteꞌeteꞌe dabuaḡa modadu, ḡarihe iḡuniro, ebu Iesu vaḡe onamiro. \v 51 Iesuꞌa ḡadiniro. 'Ḡa ura ḡa mazao nagini haḡaihi?' Ubumaḡa kuruḡa vazeḡaniꞌa niro. 'Ihore vazeḡa, e ehamatihi raꞌohe.' \v 52 Ebu Iesuꞌa niro. 'Onamoꞌi! Ḡaeꞌa Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌeꞌa ḡae bare faiꞌeha.' Ebu ḡarihe hune ubumaḡa raꞌarotene, Iesu ḡarunio hegotiro. \c 11 \s1 Iesu Kerisoꞌa Ierusalema neḡa diuḡiro \r (Mataio 21:1-11, Luka 19:28-40, Ioane 12:12-19) \p \v 1 Iesuꞌa, ane tahiꞌa tahiꞌa teite Ierusalema neḡa hanitiro, ebu ne aheu, niḡa Betefage ebu Betania zuni hanitiro. Ebu Olive maḡa uhiḡano bone, Iesuꞌa tahiꞌaḡa aheu tuḡuziro, \v 2 ebu ziro. 'Zazore mone neḡa onamoꞌi. Eꞌe neḡano feurine, vazeꞌa ize mene ehoriroteꞌe |idoniki|r ubuga batune touga horoniꞌuma. Fuhiꞌadu mae onaoꞌi. \v 3 Vazeꞌa ḡadizenaꞌa, “Za nagini nougeꞌohe?” roꞌidene, ꞌahige rae zoꞌi. “Zuhiꞌa Boroꞌa urateꞌohe. Vesuꞌu bare mae onaiꞌuma.” ' \p \v 4 Ze onamiro, ebu |idoniki|r ubuga ibiheta genaḡano batune touga horoniro. Aniꞌe ibio edau radiro, ebu zeḡeꞌa fuhiꞌiro. \v 5 Eꞌea edau radiroteꞌe azaḡaniꞌa ḡadiziro. ꞌAhige reiro. 'Za nougadu |idoniki|r ubuga eꞌe fuhiꞌeꞌohe?' \v 6 Ebu zeꞌa naenaezinaꞌa, Iesuꞌa ziroteꞌe ḡoeꞌa zirotene, tuḡuze onamiro. \p \v 7 Zeꞌa |idoniki|r ubuga Iesu vaḡe mae onairo. Ebu zeḡe dabua |idoniki|r ḡarugano hirau tirotene, Iesuꞌa eꞌe rana ehoriro. \v 8 Ebu vaze ḡehaḡaniꞌa zeḡe dabua ibio hirau tiro. Vaze nuꞌe, ire ezaga rouḡeita butuonoꞌo variꞌe madu, ibi rana tiro. \v 9 Ebu Iesu zamao onamiroteꞌe, zu ḡaruna onamiroteꞌe azaḡaniꞌa, rae huauꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. \q2 'Hosana!* Badiꞌa niḡa mae ḡihinoꞌi! Zuhiꞌa Boro niḡano onaeꞌeteꞌe vazeḡa matuꞌohatihi!' \v 10 Emeḡe mama Davidaꞌa ibitoharoteꞌe eꞌe madaḡaniꞌa onaiꞌuma. Matuꞌohatihi! Hosana! Hitanao Badiꞌa niḡa mae ḡihinoꞌi!' \p \v 11 Aniꞌe Ierusalema neḡano feuriro, ebu Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa* zamaḡano diuḡiro. Ḡau niduꞌa ḡiane ragave hauḡirotene, ḡoravararo ꞌahine, tahiꞌaḡa teite Betania neḡa bare onamiro. \s1 Iesuꞌa |ifigi|r ireḡa* roniro \r (Mataio 21:18-19) \p \v 12 Irarirotene, oherebau Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaꞌa, Betania neḡanonoꞌo vinini tare onairo. \v 13 Ebu |ifigi|r ireḡa rouḡeta haba faḡanonoꞌo moneni horonirotene, Iesuꞌa |ifigi|r ireḡa uꞌa onamiro, huga ḡianoga rae. Aniꞌa uhiḡa onairotemo, huga oꞌoꞌa. Rouḡa daꞌo horoniro. Mazaḡa |ifigi|rꞌa mene hudauꞌeteꞌe madaḡa. \v 14 Ebu Iesuꞌa |ifigi|r ireḡa niro. 'Vazeꞌa ḡa hugo mene bare aꞌuma onamo tuḡutuḡu, mazaḡa ḡaꞌe mene bare hudaꞌuma.' Ebu ane tahiꞌa tahiꞌaꞌa Iesuꞌa reiroteꞌe igiro. \s1 Iesuꞌa hoihoi azaḡa Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡaonoꞌo uhiziro \r (Mataio 21:12-17, Luka 19:45-48, Ioane 2:13-22) \p \v 15 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌa, Ierusalema neḡa bare itirotene, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa diuḡiro. Iesu ani, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa zamaḡano, ḡahunohanoga veize hoiteꞌeteꞌe hoihoi azaḡa, uhize ḡururuziro. Iudea |imoni|r hina seniseꞌeteꞌe azaḡa fataḡa, zuni tubugo niniḡa hoiteꞌeteꞌe azaḡa ehoro ḡauḡa mae ḡihuniro. \v 16 Ebu vaze garariro. Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa zamaḡano tohe odohe diuḡe oname buanoga mene uratiro. \v 17 Ebu aniꞌa ihozeꞌenaꞌa, ꞌahige rae ziro. 'Buka zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige tiro ga? “Eḡe neꞌe vaze niduꞌa kuru neḡa reꞌuma” Rehano zaeꞌa eḡe kuru neḡa zamaḡano ḡonore monede haḡaeꞌohe.' \p \v 18 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa, zuni Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, eꞌe hariḡa igirotene, Iesu manoga ibiḡa vaḡiro. Mazaḡa vaze niduꞌa aniꞌa ihozeꞌeteꞌe egadu, zaguzagaro ꞌahine, Iesu rihoniro. \v 19 Ḡorava urirotene, Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌa, Ierusalema neḡanonoꞌo bare Betania neḡa onamiro. \s1 |iFigi|r ireḡaniꞌa roraroteꞌe moneo Iesuꞌa ihoziro \r (Mataio 21:20-22) \p \v 20 Oherebau ibio onamiroteꞌeba, |ifigi|r ireḡa horoniro. Ane huga moꞌaḡanonoꞌo rorau ovoiro taiga. \v 21 Ebu Peteroꞌa, Iesuꞌa |ifigi|r ireḡa niroteꞌe ḡoeꞌa zamariro. Ebu Iesu niro, raenaꞌa, 'Ihore vazeḡa, ḡianoꞌi! Ḡaeꞌa rone sausaunateꞌe |ifigi|r ireḡa roraneha.' \v 22 Ebu Iesuꞌa naenaeziro. 'Badiꞌa mazao fioꞌi! \v 23 E hubehune ziꞌohe. Iniuꞌa maḡa ꞌadi ninaꞌa, “Ḡihitadu, davara zamaḡano buanoꞌi” rae reꞌuma. Ebu zamaḡa mene ꞌadaꞌadiꞌuma. Zuni aneꞌa rateꞌe haḡaiḡa hubehune fureraꞌuma rae zamariꞌuma. ꞌOuge Badiꞌa mazao fine, huganiꞌa ane mazao fureraꞌuma. \v 24 Eꞌanoꞌo ziꞌohe. Nagini nagini kurauꞌenaꞌa, umidiꞌuma. Ebu hubehune eꞌe hidiꞌuma rae zamaradu, fiꞌuma. ꞌOuge haḡaine, huga hidiꞌuma. \v 25 Zaꞌa edanadu, kuraune, vazeꞌa zae mazao haḡai sauꞌa haḡaateꞌe rae modoꞌi. ꞌOugine, moze adureo radiuꞌeteꞌeꞌa zae haḡai sauꞌa zuni rae modiꞌuma.' \s1 Ierusalema zuhiꞌaḡa azaḡaniꞌa Iesu gigiꞌaḡa ḡadiniro \r (Mataio 21:23-27, Luka 20:1-8) \p \v 27 Ze Ierusalema neḡano bare feuriro. Iesuꞌa, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa zamaḡano onameꞌenogano, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro, zuni Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa, ebu vaze boro boroꞌa, ani vaḡe onairo. \v 28 Ebu zeḡeꞌa ḡadiniro. 'Noꞌe gigiꞌaḡa hina haḡai eꞌe haḡaeꞌohe? Iniuꞌa eꞌe gigiꞌaḡa ḡaniro?' \p \v 29 Iesuꞌa naenaeziro. 'Eḡeꞌa ḡadimu tiba ḡadiziꞌuma. Zaeꞌa naenaehine, eḡeꞌa ziꞌuma, noꞌe gigiꞌaḡa hina haḡai ꞌahi haḡaeꞌohe. \v 30 Ioaneꞌa ziniroteꞌe bapatizoḡaꞌe, Badiꞌaonoꞌo ga vazeonoꞌo? Naenaehoꞌi.' \p \v 31 Zeḡeꞌa zeḡe daꞌo neneḡaniro. ꞌAhige reiro. 'Badiꞌaonoꞌo reine, ani ꞌahige reꞌuma. “Tena nougadu ani ḡoere mene mae ḡihinido?” \v 32 U “Vazeonoꞌo reine, ...” ' Vaze ḡehaḡaniꞌa maḡuniꞌuma rihoniro. Mazaḡa vaze niduꞌa ꞌahige rae zamariro, Ioaneꞌe hubehune peroveta vazeḡa. \p \v 33 Eꞌanoꞌo Iesu naenaeniro. ꞌAhige reiro. 'Eme aḡuꞌa.' Ebu Iesuꞌa ziro. 'Eḡe zuni noꞌe gigiꞌaḡa hina haḡai ꞌahi haḡaeꞌetadi mene ihoziꞌuma.' \c 12 \s1 |iVaini|r* mebaḡa ḡianeꞌeteꞌe azaḡa hariḡa idaidaḡa \r (Mataio 21:33-46, Luka 20:9-19) \p \v 1 Iesuꞌa hari idaidaḡa hina ḡoreziro. 'Vaze ꞌahoganiꞌa |ivaini|r mebaḡa ḡoraro, ebu hadi ḡabiriḡa meraro. |iVaini|r maḡa edene gigeꞌeteꞌe iduḡa hadi rana huꞌiro. Ehamuꞌeteꞌe taruhaḡa hitanao hadi hina haḡairo. Ebu eꞌe mebaḡa, meba ḡianeꞌeteꞌe azaḡa ziniro, ane veize gauoga veize. Ebu avoꞌa habaꞌa onamiro. \p \v 2 |iVaini|r maḡa hiriveꞌeteꞌe madaḡa feurirotene, tuḡure vazeḡa meba ḡianeꞌeteꞌe azaḡa vaḡe tuḡune onamiro, |ivaini|r maḡa nu mouga veize. \v 3 Rehano zeꞌa obone teadu bouniro, ebuni evoꞌa isoḡa tuḡune baroniro. \v 4 Tuḡure vazeḡa ꞌahoga hena bare tuḡuniro. Rehano zeꞌa vadigano maro, ebu mazagarone runiro. \v 5 Hena ꞌahoga tuḡuniro, rehano mau runiro. Vaze ḡehaḡa zuni tuḡuziro, rehano nu bouziro, nu zimi ruziro. \v 6 Ane mazao ize tiba daꞌoꞌeꞌe, ane ubuga zamarone. Ḡonagano, ani tuḡuneꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ani eḡe ubude ꞌahine, ḡoeꞌa egohaꞌuma.' \v 7 Rehano aniꞌa feurirotene, meba ḡianeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa neneḡaneꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Tahiꞌa ꞌadiꞌe meba vazeḡa iḡuꞌa meꞌuma vazeḡa. Aro matihi! Mebaḡaꞌe emeḡeꞌa meꞌuma.' \v 8 Ebu zeꞌa obone teadu, mau runiro, ebuni |ivaini|r mebaḡa enogano modiro. \p \v 9 |iVaini|r mebaḡa vazeḡaꞌe nagini nougiꞌuma? Aniꞌe onaadu, meba ḡianeꞌeteꞌe azaḡa zimi hauḡiꞌuma. Ebuni |ivaini|r mebaḡa vaze ꞌahoga ꞌahoga ziniꞌuma. \v 10 Za buka zaḡoḡa zamaḡano, ꞌahige tiroteꞌe ḡoeꞌaꞌe meꞌodiro ga? \q2 “Ne ogoruꞌeteꞌe azaḡaniꞌa mene uratadu, mae modiroteꞌe hadiḡaniꞌe, gauḡa boro hadiḡa reꞌuma. \v 11 ꞌAdiꞌe Zuhiꞌa Boroꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa. Emeḡeꞌa ḡianeꞌetene, manoḡa tauḡi.' \p \v 12 Iesu teite ḡoeriroteꞌe azaḡaniꞌa, hari idaidaḡa ꞌahiꞌe zeḡe veize reiroteꞌe ederirotene, ze ura Iesu obone tihi reiro. Rehano vaze ḡuḡuvaḡa rihoziro. Eꞌanoꞌo Iesu modadu onamiro. \s1 Roma zuhiꞌaḡa ani |itakisi moni|rḡa \r (Mataio 22:15-22, Luka 20:20-26) \p \v 13 Iudea vaze boro boroꞌa, Farisea azaḡa zu Heroda teite rauꞌeteꞌe azaḡa Iesu mazao tuḡuziro, ane ḡoere ḡonaga egoga raduni. \v 14 Ze ani vaḡe onairo, ebu ꞌahige reiro. 'Ihore vazeḡa, eme edeḡa, ḡaꞌe huga daꞌo raꞌeteꞌe vazeḡa, zuni vaze mazao mene rihauꞌeteꞌe vazeḡa. Mazaḡa ḡa vaze tohe mene ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa. Rehano ḡoere huga hina Badiꞌa ibi ihofeꞌohe. Eꞌanoꞌo ḡadimuꞌohe. Roma zuhiꞌaḡa |itakesi moni|rḡa haune, idaḡa ga mene? Eme |itakesi|r naeḡa haꞌuma ga mene?' \p \v 15 Rehano Iesu ani edeḡa, ze zamaze nufe zamariro. Zeḡe ḡoere teite mene idaḡa. Ebu ꞌahige reiro. 'Za nougadu soꞌohihi raꞌohe? |iMoni|r hadiḡa odohe aroꞌi, eḡe ḡianifine.' \v 16 Ze tiba odohe ariro. Iesuꞌa madu ḡadiziro. 'Iniu vine ebu iniu ni ꞌahiꞌeꞌe?' Zeḡeꞌa naenaeniro. 'Roma zuhiꞌaḡa ni ebu viga.' \p \v 17 Iesuꞌa ziro. 'Roma zuhiꞌaḡa* |imoni|rꞌe Roma zuhiꞌaḡa ane hanoꞌi, ebu Badiꞌa |imoni|rꞌe Badiꞌa ane hanoꞌi!' Ebu zeḡe huga ani ḡoereonoꞌo zaguzagaro. \s1 Runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma ḡoeꞌa \r (Mataio 22:23-33, Luka 20:27-40) \p \v 18 Sadukea azaḡa* Iesu vaḡe onairo. Zeꞌe ꞌahige zamariro. Rune azaḡaniꞌe mada ḡonagano mene iḡuniꞌuma. Zeḡeꞌa Iesu ḡadiniro. ꞌAhige reiro. \v 19 'Ihore vazeḡa, Moseꞌa emeḡe veize ꞌahige tiro. “Vaze ꞌahoga negoḡa rudaune, rehano ane inuga ubuga oꞌoꞌa reine, ane negoḡaniꞌa bare meꞌuma, ebu negoḡa veize ubuga fureniꞌuma” \v 20 Negoḡa niduꞌa fuꞌo tu aheu fare (7) radiudo. Negoḡa ibiꞌaꞌe hahuriro, ebu rudaro, rehano ubuga oꞌoꞌa. \v 21 Negoḡa aheuḡaniꞌa ḡozobaḡa teite hahuriro. Rehano rudaro, ebu ubuga oꞌoꞌa. Ebu negoḡa uḡiduḡa zuni hahuriro, rehano haḡai idaḡaniꞌa fureraro. \v 22 Ebu negoḡa niduꞌa fuꞌo tu aheu fareꞌa tiba tiba ḡozoba teite hahuriro, rehano niduꞌa rudau hauḡadu, ubudeze oꞌoꞌa. Hena vesuꞌu ḡozoba zuni rudaro. \v 23 Runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma madaḡano, aniꞌe iniu inuga reꞌuma? Mazaḡa ohoze fuꞌo tu aheu fare teite hahuriro ꞌahine.' \p \v 24 Iesuꞌa ꞌahige rae ziro. 'Za hube veꞌoreꞌohe. Buka zaḡoḡa huga mene maꞌohe, zuni Badiꞌa gigiꞌa aḡuꞌa. \v 25 Runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma madaḡano, zeꞌe mene hahuriꞌuma, rehamo zeꞌe adureo radiuꞌeteꞌe aneruḡa heuḡa. \v 26 Zaꞌe runeonoꞌo iḡuniꞌuma ga mene, ḡadimuꞌehehe? Mose buka zamaḡano butu hariḡaꞌeꞌe. Za eꞌe hariḡa meꞌodiro ga, Badiꞌaꞌa Mose nouge nouge niroteꞌe? Aꞌe ꞌahige reiro. “Eꞌe Aberahamo* Badiꞌa, zu Isako* Badiꞌa, ebu Iakobo* Badiꞌa.” \v 27 Aniꞌe mene rune azaḡa Badiꞌa, rehamo ḡabone azaḡa Badiꞌa. Ze ahirizeꞌe rudaro, rehano vineze ize ḡaboga. Zaꞌe veꞌoḡa boro bagaḡa.' \s1 Goro ḡoeꞌa ḡihiꞌa \r (Mataio 22:34-40, Luka 10:25-28) \p \v 28 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa onairo, ebu zeḡeꞌa ḡoꞌaniroteꞌe igiro. Iesuꞌa faifairu naenaeziroteꞌe igirotene, Iesu ḡadiniro. 'Goro ḡoeꞌa niduꞌa zamaḡano noꞌe goro ḡoeꞌaꞌe ḡihiꞌa?' \v 29 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Goro ḡoeꞌa ḡihiꞌa huneꞌe ꞌahiꞌeꞌe. “Isaraela* azaḡa, egoꞌi! Zuhiꞌa Boro, emeḡe Badiꞌaꞌe ane daꞌo Zuhiꞌa tibuhuga. \v 30 Ebu zamaḡo niduꞌa hina, ḡaboneḡo niduꞌa hina, zamaroḡo niduꞌa hina, inaraḡo niduꞌa hina Zuhiꞌa Boro, ḡae Badiꞌa zamaroꞌi!” \v 31 Goro ḡoeꞌa ꞌahoga, eꞌe hegotogaꞌe ꞌahiꞌeꞌe. “Ḡaeꞌa ḡae bare zamareꞌeteꞌe teige, nabugo zuni zamaroꞌi!” Goro ḡoeꞌa aheu ꞌadiꞌe ḡoere boro. Goro ḡoeꞌa ꞌahoga ꞌahoganiꞌa ḡoere aheu ꞌadi mene vitinoga.' \p \v 32 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Manoḡa tauḡi! Ihore vazeḡa, ḡaꞌe hube hugano ḡoereꞌohe. Badiꞌaꞌe tiba. ꞌAhogaꞌe oꞌoꞌa. \v 33 Ebu zamaḡa niduꞌa hina, edeḡa niduꞌa hina, inaraḡa niduꞌa hina, Badiꞌa zamareꞌeteꞌe, zuni vazeꞌa ane bare zamareꞌeteꞌe teige, nabuga zuni zamareꞌeteꞌe, eꞌe haḡaiḡaꞌe boro bagaḡa. Ḡau nunu Badiꞌa hauꞌeteꞌe haḡaiḡa zaḡoḡaꞌe, eꞌe haḡaiḡaniꞌa vitinoga.' \v 34 Ebu aniꞌa doḡoꞌani naenaeniroteꞌe, Iesuꞌa igirotene, ꞌahige rae niro. 'Ḡa nariga Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa raꞌohe.' Eꞌe enogano vaze niduꞌa ani ḡadinoga riharo. \s1 Kerisoꞌe Davida ubuga zu Davida Zuhiꞌa \r (Mataio 22:41-46, Luka 20:41-44) \p \v 35 Ebu Iesu Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa zamaḡano ihoziroteꞌea, ꞌahige reiro. 'Nougaꞌahi Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌe ꞌahige raꞌohe, Kerisoꞌe Davida ubuga? \v 36 Mazaḡa Davida ani, Vine Zaḡoḡaniꞌa edeḡa hanadu, ꞌahige reiro. \q1 “Badiꞌaꞌa eḡe Zuhiꞌa, Keriso ꞌahige rae niro. \q2 Eḡe edaꞌe moneo ehoroꞌi, onamo ḡae teite utiteꞌeteꞌe azaḡa odaḡo ꞌuꞌuḡano edeze ḡahiziꞌuma.” \m \v 37 Davida ꞌaneꞌa, eꞌe vazeḡa huneꞌenaꞌa, Zuhiꞌa reiro. ꞌOugine, aniꞌe nouge nouge Davida ubuga?' Ebu vaze ḡuḡuvaḡa matuꞌuzeta Iesu ḡoere igiro. \s1 Iesuꞌa Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa haḡai uꞌano haramo ziniro. \r (Mataio 23:1-36, Luka 20:45-47) \p \v 38 Iesuꞌa ihoziroteꞌe zamaḡano, ꞌahige reiro. 'Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa ḡiazoꞌi! Ze niguzoga raduni, dabua faḡa haḡaadu, oname onaeꞌohe, ebu vaze vazeꞌa ne hunio hidine, zuhiꞌa raduni, gubaze ḡorezihi raꞌohe. \v 39 Iuda kuru neḡa zamaḡano, vaze boro boroꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌano ehorihi raꞌohe, ebu tiburu ogauꞌeteꞌe habaꞌano zuni, ehoro habaꞌa manoḡano daꞌo ehorihi raꞌohe. \v 40 Ebu ḡozoba soꞌonadu, toheḡa niduꞌa meineꞌohe, zuni kuru faḡa ḡurire kurauꞌohe. Eꞌanoꞌo zeḡe haḡai sauꞌa, eꞌe naeḡaꞌe boro bagaḡa meꞌuma.' \s1 Ḡozobaꞌa Badiꞌa ḡahunaniroteꞌe |imoni|rḡa \r (Luka 21:1-4) \p \v 41 Iesu ani, Badiꞌa ḡahunaniꞌeteꞌe |imoni|r mauḡaḡa uhiḡano ehoriro. Vaze ḡehaḡaniꞌa mauḡa zamaḡano |imoni|r ufiroteꞌe ḡiane radiro. Maꞌora azaḡa ḡehaḡaniꞌa |imoni|r boro ufiro. \v 42 U toheḡa oꞌoꞌa ḡozobaḡaniꞌa onaadu, |imoni|r komeḡa aheu ufiro. Aꞌe toea aheu heuḡa. \v 43 Ebu Iesuꞌa tahiꞌaḡa huze nuꞌoziro, ebu ꞌahige rae ziro. 'E hubehune ziꞌohe. Toheḡa oꞌoꞌa ḡozobaḡaniꞌa ofataꞌaꞌe, vaze ꞌahoga ꞌahoganiꞌa ofateꞌe teite mene idaḡa. Ḡozobaꞌe boro bagaḡa ofeha. \v 44 Mazaḡa maꞌora azaḡaniꞌa ofataꞌaꞌe, zeḡe |imoni|r ḡehaḡaonoꞌo tahiḡa daꞌo ofeha. Rehano ḡozoba ꞌadiꞌe ane mazao radiuꞌeteꞌe moniḡa niduꞌa ofeha. Aniꞌa ogomuḡa hoite aꞌuma moniḡa niduꞌa ufi hauḡeha.' \c 13 \s1 Kuru Neḡa Fahe Hauḡiꞌuma rae Reiro \r (Mataio 24:1-2, Luka 21:5-6) \p \v 1 Iesu ani Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡanonoꞌo buarotene, ane mazaonoꞌo edeḡa maꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa ꞌahige rae niro. 'Ihore vazeḡa, ḡianoꞌi! Hadi iraḡa zuni ne iraḡa ꞌadi nugo ḡianoꞌi! Manohuga tauḡi!' \v 2 Rehano Iesuꞌa ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ne boro ꞌadi horoneꞌehehe? Hadi ꞌahoga hadi ꞌahoga ani ranao mene radiꞌuma madaḡa onaiꞌuma. Agire azaḡa niduꞌa fahe ruruniꞌuma.' \s1 Mada ḡonagano ibitiꞌuma haḡaiḡa \r (Mataio 24:3-14, Luka 21:7-19) \p \v 3 Iesu ani Olive maḡano, aꞌe Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa naenaeḡano ehorirotene, Petero, Iakobo, Ioane ebu Aniderea zeḡeꞌa sifu ḡadiniro. \v 4 'Efoꞌi! Aꞌe noꞌe madaḡano? Eꞌe haḡaiḡa niduꞌa fureraꞌuma madaḡano, nagi haḡai nu badeḡaniꞌa ibite fureraꞌuma?' \v 5 Iesuꞌa zinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Za Ḡianoꞌi! Hena vazeꞌa tutuze soꞌoziꞌuma. \v 6 Vaze ḡehaḡaniꞌa eḡe ni radu onaiꞌuma, ebu ꞌahige reꞌuma. “Eꞌe Keriso” Ebu vaze ḡehaḡa tutuze soꞌoziꞌuma. \v 7 Uti hariḡa, haba haniꞌa, ga haba faḡanonoꞌo egoꞌidene, ago rihanoꞌi! ꞌAdiꞌe fureraꞌuma ḡauḡa, rehano mada ḡonagaꞌe ize, izema. \v 8 Mazaḡa avoꞌa neḡaniꞌa, avoꞌa neḡa teite utitiꞌuma. |iGavamani|r ꞌahoganiꞌa, |igavamani|r ꞌahoga teite utitiꞌuma. Haba nunu zamaḡano habaꞌa hagariꞌuma. Zaga zuni hiaꞌuma. Rehano aꞌe ḡadaheḡano aduga hidiꞌeteꞌe daꞌo. Aduga nu ize mene fureraneha. \p \v 9 Zaeꞌa bare dugute toꞌi! Mazaḡaniꞌe kanisoro azaḡa zamao ohoze tiꞌuma. Ebuni Iuda kuru neḡa zamaḡano bouziꞌuma. Eḡe uꞌano, |igavamani|r vazeḡa zu zuhiꞌa, zeḡe zamao edaꞌuma. Ebu zeḡe ubumao eḡe hari manoḡa rae fureniꞌuma. \v 10 Mada ḡonaga ize, izema mougano, Badiꞌa hari manoḡaꞌe, haba niduꞌa zamaḡano haramo ziniꞌuma. \v 11 Ebu noꞌe madaḡano oboze teadu, kotao ohozoꞌidene, nagini ḡoeꞌa reꞌuma rae, ago zamare borofoꞌi! Madaḡaniꞌa feuroꞌidene, zaeꞌa ḡoeriꞌuma ḡoeꞌa ziniꞌuma. Zaꞌe eꞌe daꞌo rae furenoꞌi! Mazaḡa zaeꞌa ḡoeriꞌuma ḡoeꞌaꞌe, zaeꞌa mene ḡoereꞌohe. Rehamo Vine Zaḡoḡaniꞌa ḡoereꞌohe. \v 12 Negoḡaniꞌa negoḡa revohanadu, maꞌuma. Ebu moganiꞌa ubuga revohanadu, maꞌuma. Ebu ubudezeꞌa viꞌa moga maḡuno ziniꞌuma, ebu runeo tuḡuziꞌuma. \v 13 Vaze vaze niduꞌa eḡe ni uꞌano, za heꞌeheꞌeziꞌuma. Rehano edau gigaru onamo meiteꞌe vazeḡaꞌe ḡabone hidiꞌuma. \s1 Sausauzeꞌeteꞌe riho ḡauḡa edaꞌuma madaḡa \r (Mataio 24:15-28, Luka 21:20-24) \p \v 14 Rehano sausauzeꞌeteꞌe riho ḡauḡa ani, aneꞌa mene edaꞌuma habaꞌano edaꞌuma. Eꞌe horonoꞌidene, Meꞌodeꞌeteꞌe vazeḡa ederoꞌi! Iudea habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa haba maḡa uꞌa ferau onamoꞌi! \v 15 Ne touḡariḡano ahiꞌa ohoneꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe bare ovoadu, ne mene diuḡiꞌuma, ane tohe mouga veize. Rehano feraꞌuma. \v 16 Mebao gaueꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, ane dabua mouga veize mene bariꞌuma. Rehano feraꞌuma. \v 17 Eꞌe madaḡano, ahiꞌeta roḡaeḡa zuni, nune hina ene guraḡa ḡubuzeꞌeteꞌe roḡaeḡa, zeꞌe vetuḡaḡa. Feranoga mene idaḡa. \v 18 Irugu madaḡano, eꞌe madaḡaniꞌa mene fureranoga veize kuranoꞌi! \v 19 Mazaḡa eꞌe madaḡano vaze niduꞌa aduga hidiꞌuma. Badiꞌa aniꞌa ḡadaheḡano ḡau niduꞌa haḡairoteꞌeanoꞌo onao izidi, ꞌahiguḡa haḡaiḡa mene fureraro. Vehuꞌu zuni ꞌahiguḡa mene bare fureraꞌuma. \v 20 Zuhiꞌa Boro aniꞌa, eꞌe madaḡa mene futufine, vaze tiba zuni mene ḡabode radiꞌuma. Rehamo aneꞌa mae tiroteꞌe azaḡa* uꞌano, eꞌe madaḡa futufiꞌuma reiro. \p \v 21 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa zinaꞌa, 'Ḡianoꞌi, Kerisoꞌe ꞌahi eꞌe!' ga 'Omo ꞌeꞌe!' rae zoꞌidene, eꞌe ḡoeꞌa ago mae ḡihinoꞌi. \v 22 Mazaḡa ḡuriro Kerisoḡa zuni ḡuriro peroveta azaḡa fureraꞌuma. Ebu Badiꞌaꞌa rae tiroteꞌe azaḡa tutuze soꞌozihi radu haḡai nu badeḡa boro bagaḡa zu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa haḡaiꞌuma. \v 23 Eꞌanoꞌo zaeꞌa bare dugute toꞌi! Haḡai niduꞌa, aneꞌa ize, izema fureranogano, zae veize rae fureneꞌohe.' \s1 Vaze Ubuganiꞌa ovaiꞌuma \r (Mataio 24:29-31, Luka 21:25-28) \p \v 24 Ebu aduga hidiꞌuma madaḡa hauḡine, eꞌe madaḡano madaꞌe uzaboraꞌuma. Batoꞌe mene agaraꞌuma. \v 25 Buzuvaꞌe adureonoꞌo rururu buaꞌuma. Ebu adure ḡianeꞌeteꞌe gigiꞌaḡaniꞌe hagahagariꞌuma. \v 26 Ebu eꞌe madaḡano eḡe, Vaze Ubuganiꞌa ḡoze zamaḡano ovaiꞌuma. Gigiꞌa inaraḡa boro zuni agaḡa manoḡa madu ovaiꞌuma. Ebu vaze vazeꞌa eꞌe horoniꞌuma. \v 27 Ebu hena eḡeꞌa tuḡure viga tuḡuziꞌuma. Ebu haba niduꞌanonoꞌo, Badiꞌaꞌa rae tiroteꞌe azaḡa nuꞌoziꞌuma. Haba ḡonaganonoꞌo haba ḡonaga azaḡa nuꞌoziꞌuma. \s1 Madaḡa haniteꞌeteꞌe ederoꞌi! \r (Mataio 24:32-35, Luka 21:29-33) \p \v 28 Figi ireḡa mazao naginiꞌa fureruꞌeteꞌe ḡianadu, ederoꞌi. Ezaganiꞌa butiru itadu rouḡaniꞌa udufaꞌoga horonetene irugu madaḡa haniteha rae edereꞌohe. \v 29 Eꞌe teige ꞌahiguḡaniꞌa fureruꞌeteꞌe horonineꞌe, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa adureonoꞌo bare ovaiteꞌe ederoꞌi. \v 30 Hubehune ziꞌohe. Izidi radiuꞌeteꞌe azaḡa mene hauḡiꞌuma, onamo ꞌahiguḡaguḡa niduꞌa fureraꞌuma. \v 31 Adure zu rahaꞌe hauḡiꞌuma. U eḡe ḡoereꞌe radiu tuḡutuḡu. \s1 Guhiu radoꞌi! \r (Mataio 24:36-44) \p \v 32 Rehano naniꞌa ꞌahiguḡaniꞌa fureraꞌuma, emeḡe niduꞌa aḡuꞌa. Adureo radiuꞌeteꞌe aneruḡa zuni aḡuꞌa. Badiꞌa Ubuga zuni aḡuꞌa. U eḡe Mama daꞌo edeḡa. \v 33 Zaeꞌa dugute toꞌi! Ḡiane radoꞌi! Mazaḡa za aḡuꞌa, eꞌe madaḡa naniꞌa onaiꞌuma. \v 34 Aꞌe, vazeꞌa ane ne modadu, onameꞌeteꞌe heuḡa. Aniꞌa iḡuneꞌeteꞌe madaḡano, ane tuḡure azaḡa mazao, gau tiba tiba ziniꞌuma. Ebu ibiheta ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa ninaꞌa, “Ehamu radoꞌi!” reꞌuma. \v 35 Eꞌanoꞌo fairu ḡianoꞌi! Mazaḡa za aḡuꞌa ne zuhiꞌaḡa naniꞌa bare onaiꞌuma. Ḡorava oheꞌano ga, ohere nemanema ga, irara moneo ga, oheredaꞌo, za aḡuꞌa. \v 36 Aniꞌe, za aḡuꞌa madaḡano, bare onaiꞌuma. Ebu zaeꞌa bazeꞌenogano hanizine, nougiꞌuma? \v 37 Eḡeꞌa zae ziꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe, vaze niduꞌa zuni ziꞌohe: Ḡiane radoꞌi!' \c 14 \s1 Iesu maꞌuma ibiḡa vaḡiro \r (Mataio 26:1-5, Luka 22:1-2, Ioane 11:45-53) \p \v 1 ꞌAhi madaḡaꞌe, Pasika muiḡa* zuni |iisiti|r oꞌoꞌa |iberedi|rḡa auꞌeteꞌe muiḡa madaḡa*, mada aheu izema mougano. Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro, zuni Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa, ze ꞌuꞌuru monede, Iesu obone teadu, manoga ibiḡa vaḡiro. \v 2 Mazaḡa ze raenaꞌa, 'Pasika muiḡa madaḡano mene haḡaiꞌuma. Hena vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa utitofiꞌuma.' \s1 Roḡae ꞌahoganiꞌa dehoro Iesu rana beuꞌiro \r (Mataio 26:6-13, Ioane 12:1-8) \p \v 3 Iesu aniꞌe Betania neḡano, Simona, ibite leferaꞌa meiroteꞌe vazeḡa ne zamaḡano radiro. Ze ehore ogauꞌenogano, roḡae ꞌahoganiꞌa botoroḡeta diuḡiro. Botoro hadi niḡa Alabasita*, zamaḡanoꞌe dehoro, niḡa Narudo, naeḡaꞌeꞌe boro, eꞌe varadadu, Iesu vadini rana ovoe beuꞌiro. \v 4 Rehano vaze nu deꞌea bone maḡunadu, ḡadititinaꞌa, 'Nagini uꞌanonoꞌo dehoro manoḡa mode tauḡeꞌohe? \v 5 Aꞌe hoitifone, kina sinahu uḡidu (300) vitinifo. Eꞌe |imoni|rḡaꞌe toheḡa oꞌoꞌa azaḡa zinifo.' ꞌOuge rae roniro. \p \v 6 Rehano Iesuꞌa raenaꞌa, 'Ago gararoꞌi! Nougaduni ani aduga hauꞌohe? Aniꞌe haḡai manoḡa eḡe mazao haḡaeha. \v 7 Mazaḡa tohe oꞌoꞌa azaḡaniꞌe, zae teite iḡaiḡa radiuꞌohe. Vesuꞌu za faizine, idaḡa. U eꞌe zae teite iḡaiḡa mene radiꞌuma. \v 8 Aniꞌe ane edeḡa haḡaiḡa haḡaeha. E ize mene gurogano, aniꞌe, dehoro eḡe ahirio ibite beꞌuneha, vesuꞌu eḡe ahiri guroga veize. \v 9 E hubehune ziꞌohe. Haba niduꞌa zamaḡano noꞌe habaꞌano Badiꞌa hari manoḡa haramine, aniꞌa haḡaateꞌe haḡaiḡa hariḡa reꞌuma, ane zamaroga veize. \s1 Iuda Isakariotaꞌa Iesu revoharo \r (Mataio 26:14-16, Luka 22:3-6) \p \v 10 Iuda Isakariota, Iesu mazaonoꞌo edeḡa maꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro vaḡe onamiro, Iesu revohanoga veize. \v 11 Ze eꞌe ḡoeꞌa igirotene, matuꞌe rudaro. Ebu '|iMoni|r ḡaniꞌuma' rae niro. Iuda ani, Iesu revohaꞌuma madaḡa manoḡa vaḡiro. \s1 Pasika muiḡa haḡae tiro \r (Mataio 26:17-19, Luka 22:7-13) \p \v 12 |iIsiti|r oꞌoꞌa |iberedi|rḡa auꞌeteꞌe muiḡa madaḡa ibiꞌano, aꞌe Pasika zamarifine, dibuꞌo mamoeḡa ubuga mauꞌeteꞌe madaḡa, Iesu tahiꞌa tahiꞌaꞌa, Iesu ḡadiniro. 'Noꞌe onamadu, ḡae veize Pasika ogomuḡa haḡae tiꞌuma?' \p \v 13 Ane tahiꞌa aheu tuḡuzeꞌenaꞌa, ꞌahige rae ziro. 'Ierusalema neḡa itoꞌi! Ohoze ꞌahoganiꞌa vu ḡoḡoreḡa ḡuduꞌoga horoniꞌuma. Ebu ani ḡaruna hegotoꞌi! \v 14 Aneꞌa diuḡiꞌuma neḡano, eꞌe neḡa vazeḡa ḡorenoꞌi. “Ihore vazeḡa ꞌahige raꞌohe. Eḡeꞌa, eḡe tahiꞌa tahiꞌa teite, Pasika muiḡa aꞌuma neḡa zamaḡaꞌe, nouꞌeꞌe?” \v 15 Aniꞌa hitanao ne boro zamaḡa ꞌahoga ihoziꞌuma. Aneꞌa eḡe Pasika muiḡa veize, ne zamaḡa ruhine teateꞌe horoniꞌuma. Deꞌea haḡae toꞌi.' \v 16 Ani anine iḡunadu, ne boro itiro. Ebu Iesuꞌa ziroteꞌe horoniro. Ze Pasika muiḡa ruhine tiro. \s1 Iudaꞌa Iesu revohaꞌuma hariḡa ibite ziro \r (Mataio 26:20-25, Luka 22:22-23, Ioane 13:21-30) \p \v 17 Ḡoravararotene, Iesu ani, ane tahiꞌa tahiꞌa gaubanana aheu fare teite onairo. \v 18 Ze ehore ogaroteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa ꞌahige rae ziro. 'E hubehune ziꞌohe. Za ꞌahoganiꞌa revoniꞌuma. Ani, eḡe teite idaḡa ogauꞌeteꞌe vazeḡa.' \v 19 Ze zamaze adudaro, ebu ane aneꞌa, 'E mene hehe?' rae niro. \p \v 20 Iesuꞌa naenaeziꞌenaꞌa, 'Aꞌe zae ꞌahoga, gaubanana aheu fare zamaḡano, |iberedi|r eḡe teite idaḡa siuvao ꞌuꞌune auꞌeteꞌe vazeḡa. \v 21 Eḡe, Vaze Ubuganiꞌe, buka zaḡoḡa zamaḡano tiroteꞌe idaḡano onamiꞌuma. Rehano, eḡe, Vaze Ubuga revoniꞌuma vazeḡaꞌe, fase vetuḡaḡa! Aniꞌe mene furerafone, manoḡa.' \s1 Zuhiꞌa ane mui ḡonaga au tiburaro \r (Mataio 26:26-30, Luka 22:14-20) \p \v 22 Ze ogaroteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa |iberedi|r madu, Badiꞌa uminiro. Ebu |iberedi|r vahegaduni, ḡahugiro. Ebu raenaꞌa, 'Madu, anoꞌi. ꞌAdi eḡe ahiri.' \p \v 23 Hena |ivaini|r vuḡa bioḡa ꞌahoga meiro. Badiꞌa mazao matuꞌohanadu, ziniro. Ebu ze bio tibanonoꞌo tahi tahe gagiro. \v 24 Ebu Iesuꞌa ziro. 'ꞌAdi eḡe ru. Vaze ḡehaḡa uꞌano beꞌuteꞌohe. Eḡe ru hina Goro Iziga tiꞌohe. \v 25 E hubehune ziꞌohe. E |ivaini|r vuḡa mene bare gagiꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌanobuꞌu iziga gagiꞌuma.' \p \v 26 Ebu ze badahadu, Olive maḡa buau onamiro. \s1 Iesuꞌa Petero niro. 'Ḡaꞌa eḡe oꞌohiꞌuma' \r (Mataio 26:31-35, Luka 22:31-34, Ioane 13:36-38) \p \v 27 Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa zinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Zae niduꞌa muhihe feraꞌuma. Mazaḡa buka zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige tiro. \q2 “Badiꞌaꞌa mamoe ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa mau runiꞌuma. Ebu mamoeꞌe ferau ḡouriꞌuma.” \m \v 28 Rehano e rudanadu, runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniꞌuma. Eꞌe enogano, e ibite Galilea onaꞌuma, ebu zae teite hidiꞌuma.' \p \v 29 Peteroꞌa raenaꞌa, 'Vaze niduꞌa muhiꞌe feraꞌuma, rehano eꞌe mene feraꞌuma.' \v 30 Iesuꞌa Petero niro. 'E hubehune ḡaꞌohe. Izidi ohere kokorokuꞌa ḡae aheu ize, izema uganogano, ḡaꞌe ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.' \v 31 Rehano Petero ani ḡoere ḡiharo. 'Naginiꞌa eḡe mazao fureraune, e ḡae teite rudaꞌuma madaḡano zuni, eꞌe ḡa mene rae oꞌoꞌiꞌuma.' Ane tahiꞌa niduꞌa ꞌouge reiro. \s1 Iesu Getesemane habaꞌano kuraro \r (Mataio 26:36-46, Luka 22:39-46) \p \v 32 Iesu ebu ane tahiꞌa tahiꞌaniꞌa, Getesemane habaꞌa onairo. Ebu Iesuꞌa tahiꞌaḡa zinaꞌa, ꞌahige reiro. 'E kurauꞌe bobo, ꞌaha geno ehore radoꞌi!' \v 33 Ebu Petero, Iakobo ebu Ioane, zeḡe uḡidu zamaze onamiro. Onamirotene, Iesu ani zamaḡa ufeta riharo, zuni zamaḡa adudaro. \v 34 Ebu ꞌahige rae ziro. 'Eꞌe zamahe are rudauꞌohe. ꞌAdao radadu, zaeꞌa zae bare duguzoꞌi!' \p \v 35 Hena tahiḡa mo bade onamiro. Ebu rahao ḡuḡuradu, kuraro, raenaꞌa, 'Idaḡa roꞌidene, mada aduga ꞌadi mae vaḡinoꞌi!' \v 36 Ebu ꞌahige reiro. 'Eḡe Mama, ḡa gau niduꞌa haḡaoga edeḡa. Eḡe mazaonoꞌo bio ꞌadi, gau aduga ꞌadi mae vaḡinoꞌi! Rehano mene eḡe ura. Aꞌe ḡae ura daꞌo haḡaoꞌi!' \p \v 37 Hena baradu, ane tahiꞌa uḡidu bazeꞌenogano, horoziro. Ebu Petero ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Simona, ḡa bazeꞌehehe? Mada tiba (1 hour) zu duguꞌogani mene idaranahehe? \v 38 Dugute toꞌi ebu kuranoꞌi, soꞌosoꞌo ḡoeꞌa mene egaduni, haḡai sauꞌa mene haḡaifine! Zamazeꞌe hubehune urateꞌe rehano, ahirizeꞌe zorereꞌohe.' \p \v 39 Ebu ani bare onamaduni, ibite kuraroteꞌe teige kuraro. \v 40 Hena aniꞌa bare onaadu, zeḡe uḡidu bazeꞌenogano horoziro. Mazaḡa ubumazeꞌa ufeta anoziro. Zeꞌe aḡuꞌa nouge nouge Iesu naenaeniꞌuma. \p \v 41 Iesuꞌa bare onamadu, kuranadu, ḡae uḡiduḡano bare onairo. Ebu ꞌahige rae ziro. 'Za ize bazeꞌehehe, ebu ahirize ohoneꞌehehe? Eꞌe daꞌo. Madaḡa ꞌai onaeha. Ḡianoꞌi! Eḡe, Vaze Ubuganiꞌe, vaze sauꞌa sauꞌaniꞌa meꞌuma. \v 42 Iḡunoꞌi! Eme haoze onamihi! Ḡianoꞌi! Revoniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌai onaeha.' \s1 Iesu obone tiro \r (Mataio 26:47-56, Luka 22:47-53, Ioane 18:3-12) \p \v 43 Iesu ani ize ḡoereꞌeteꞌe zamaḡano, Iuda, gaubanana aheu fare (12) vazeḡa ꞌahoganiꞌa onairo. Vaze ḡehaḡa zuni kari ebu somori boro madu, ane teite onairo. Zeꞌe Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro zuni, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa ebu, vaze boro boroꞌa, tuḡuziro. \v 44 Reva vazeḡaniꞌa, aneꞌa haḡaiꞌuma gauḡa ibite ihoziro, raenaꞌa, 'Eḡeꞌa hidadu, furaꞌiniteꞌe vazeḡaniꞌe, eiꞌeꞌe. Obone toꞌi, ebu faine zamahu onamoꞌi.' \p \v 45 Iudaꞌa feurirotene, Iesu vaḡe onamiro. Ebu 'Ihore vazeḡa boro!' rae ninaꞌa, furaꞌiniro. \v 46 Ebu zeꞌa Iesu evoꞌano obone tiro. \v 47 Ane teite edau radiroteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa, kariḡa ahase bunadu, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌa tuḡure vazeḡa agatinirotene, teḡaḡa variꞌe buniro. \v 48 Iesuꞌa zinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Zaꞌe, ḡonore vazeḡa obone tiꞌeteꞌe teige, kari ebu somori boro madu, eḡe obohe touga veize onaahehe? \v 49 Mada niduꞌa eꞌe zae teite Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe Neḡa zamaḡano ihozido. Eꞌe zamaḡano zaꞌe mene obohe tido. Rehano ꞌadiꞌe buka zaḡoḡa zamaḡano tiroteꞌe fureraꞌuma haḡaiḡa.' \p \v 50 Ebu tahiꞌaḡa niduꞌa ani muhine feraro. \p \v 51 Ohoze tahiꞌaḡa ꞌahoganiꞌe, Iesu ḡarunao hegotiro. Aniꞌe ahiꞌa isoḡa, rehano dabua afaꞌa vidaro. Iesu obone tiroteꞌe azaḡaniꞌa, ane zuni obone tihi reirotene, \v 52 dabuaḡa daꞌo meiro. Ane hugaꞌe firina feraro. \s1 Iudea zuhiꞌaḡa niduꞌa nuꞌoraroteꞌe nemaḡano Iesuꞌa edaro \r (Mataio 26:57-68, Luka 22:54-55, 22:63-71, Ioane 18:13-14, 18:19-24) \p \v 53 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌa* uꞌa, Iesu zamahu onamiro. Ebu Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro, zuni vaze boro boro, ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa nuꞌoraro. \v 54 Petero aniꞌe, Iesu hegohegote onamiro. Ebu Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌa ḡabiri zamaḡano diuḡiro. Ani, ne eꞌea gaueꞌeteꞌe azaḡa teite ehoradu, ireo idiro. \p \v 55 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boro, zuni Iudea kanisoro azaḡa* niduꞌa, Iesu matiteꞌe veize, nouge nouge kotaiꞌuma ḡoeꞌa vaḡiro, rehano mene horoniro. \v 56 Mazaḡa vaze ḡehaḡaniꞌa Iesu ḡuriro hariḡa rae fureniro ꞌahine, ḡoereze mene tiba. \p \v 57 Ebu vaze nuꞌe iḡunadu, Iesu ḡuriro hariḡa ꞌahige rae fureniro. \v 58 'Emeꞌe aniꞌa ꞌahige reiroteꞌe igiro. “Eꞌe Kuru Neḡa Zaḡoḡa* ꞌadi, vazeꞌa haḡairoteꞌe ḡauḡa fahadu, mada uḡidu zamaḡano, Badiꞌa ne ꞌahoga, vazeꞌa mene haḡaiꞌuma ḡauḡa, ohoniꞌuma.” ' \v 59 Rehano eꞌe hariḡa zuni mene idararo. \p \v 60 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌaꞌa, zeḡe zamao iḡunadu, Iesu ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'Ḡa mene naenaeziꞌehehe? Vaze vaze ꞌahaꞌa ḡoere aduga ḡae rana tiꞌetaꞌaꞌe, ḡa nouge reꞌuma?' \p \v 61 Rehano Iesu aniꞌe sifu radiro, mene naenaeniro. Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌaꞌa bare ḡadiniro. ꞌAhige reiro. 'Ḡa Keriso, emeḡeꞌa mae ḡihineꞌeteꞌe vazeḡa ubuga hehe?' \v 62 Iesuꞌa naenaeniꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Oꞌe, eꞌe Keriso. Zaꞌe eḡe, Vaze Ubuganiꞌa, Badiꞌa gigiꞌeta edaꞌe moneo, ehoriteꞌea horohiꞌuma. Ebu adure ḡoze zamaḡano ovaiteꞌea horohiꞌuma.' \p \v 63 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌaꞌa dabuaḡa obonadu, zigiro.\f + \ft ꞌAdiꞌe Badiꞌa niḡa sausauneꞌeteꞌe ḡoeꞌa uꞌano, Iuda azaḡa haḡae furenidoteꞌe haḡaiḡa.\f* Ebu ꞌahige reiro. 'Eiꞌeꞌe. Ani matiteꞌe veize mazaḡa mene vaḡiꞌuma. \v 64 Badiꞌa ni sausauneꞌeteꞌe ḡoeꞌa za egeha. Za nouge zamareꞌohe?' Zeḡe niduꞌa ani maune, manoḡa rae reiro. \p \v 65 Ebu vaze nuꞌe soꞌabide vaniro. Ebu hena ubumaḡa aute ꞌuadu, bouniro. Ebu ꞌahige reiro. 'Ḡaꞌe peroveta vazeḡa! Roꞌi! Iniuꞌa bouꞌeha?' Ebu tuḡure vazeḡa nuꞌa hena faꞌoniro. \s1 Peteroꞌa Iesu oꞌoniro \r (Mataio 26:69-75, Luka 22:56-62, Ioane 18:15-18, 18:25-27) \p \v 66 Petero aniꞌa ne ꞌuꞌuḡano radirotene, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa ḡihiꞌa veize gaueꞌeteꞌe roḡae tahiꞌaḡa ꞌahoganiꞌa onairo. \v 67 Ani Peteroꞌa ireo idiroteꞌe horonirotene, ane ḡiane runiro. Ebu ꞌahige rae niro. 'Ḡae zuni Iesu, Nazareta ne vazeḡa teite radiudo.' \v 68 Rehano Petero ani eꞌe ḡoeꞌa oꞌoniro, raenaꞌa, 'Ḡaeꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe, eꞌe aḡuꞌa. E mene zamareꞌohe.' Ebu buauꞌeteꞌe ḡabiriḡa ibihetaḡa uꞌa onamiro. Ebu kokorokuꞌa ugaro. \p \v 69 Roḡae tahiꞌaḡa ani horonadu, ani uhiḡano edaroteꞌe azaḡa bare zinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Vaze ꞌadiꞌe Iesu mazaonoꞌo edeḡa maꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga.' \v 70 Rehano Peteroꞌa bare rae oꞌoniro. \p Vesuꞌu ani uhiḡano edaroteꞌe azaḡa, bare Petero ninaꞌa, ꞌahige reiro. 'Hubehune ḡaꞌe ane vaze ꞌahoga. Mazaḡa ḡae zuni Galilea vazeḡa.' \v 71 Rehano Petero ani, ḡoere huga ḡoeꞌa hina rae fureniro. Ebu hubehune raenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ḡaꞌa raꞌeteꞌe ohozeḡa aꞌaꞌe, e aḡuꞌa.' \p \v 72 Ebu hena kokorokuꞌa bare ugaro. Ebu Peteroꞌe Iesuꞌa ꞌahige niroteꞌe ḡoeꞌa zamariro. 'Kokorokuꞌa ḡae aheu izema uganogano, ḡaꞌe ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.' Eꞌe zamarirotene, ani niau rudaro. \c 15 \s1 Piratoꞌa Iesu ḡadiniro \r (Mataio 27:1-2, 27:11-14, Luka 23:1-5) \p \v 1 Oheredao uzeuze, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boroꞌa, vaze boro boro, ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa, kanisoro azaḡa niduꞌa teite ḡoꞌaniro. Ebu Iesu utadu, tutune onamiro. Roma gavana*, Iudea habaꞌa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa, niḡa Pirato, ani evora riꞌiniro. \v 2 Piratoꞌa ḡadiniro. 'Ḡaꞌe Iuda azaḡa zuhiꞌaḡahehe?' Iesuꞌa naenaeninaꞌa, 'Ḡaeꞌa eꞌe raꞌeteꞌe.' \v 3 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boroꞌa ḡoere aduga aduga ḡehaḡa ani rana ḡoeriro. \v 4 Piratoꞌa hena bare ḡadiniro. 'Ḡa mene naenaeziꞌehehe? Ḡianoꞌi, ḡoere aduga aduga ḡehaḡa ḡae rana ḡoereꞌeteꞌe!' \v 5 Rehano Iesu ani mene bare ḡoeriro. Eꞌebone Pirato ani doudiro. \s1 Piratoꞌa Iesu satauronoga veize tuḡuniro \r (Mataio 27:15-26, Luka 23:13-25, Ioane 18:39—19:16) \p \v 6 Pasika muiḡa madaḡano iḡaiḡa, Iudea azaḡaniꞌa umidiroteꞌe idunaḡano, ḡutaudoteꞌe vazeḡa ꞌahoga tuḡune bunido. \v 7 Eꞌe madaḡano ḡuꞌa neḡano ḡutaroteꞌe azaḡa teite vaze ꞌahoga niḡa Barabasiꞌa radiudo. Aniꞌe utitiroteꞌe zamaḡano vaze ꞌahoga maroteꞌe vazeḡa. \v 8 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Pirato vaḡe onairoteꞌea, uminiro, aneꞌa iḡaiḡa haḡaidoteꞌe haḡaiḡa haḡaoga. \v 9 Piratoꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, 'Zaꞌe zae veize Iuda azaḡa zuhiꞌaḡa ꞌomo tuḡune bunoga urateꞌehehe?' \v 10 Mazaḡa Pirato ani edeḡa, Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boroꞌa ane evora Iesu riꞌinirotaꞌaꞌe, zeḡeꞌa ahiahiniro ꞌahine. \v 11 Rehano Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boroꞌa Barabasi tuḡune bunoga rae, vaze ḡuḡuvaḡa ḡunuḡano inare ḡoeriro. \v 12 Ebu Piratoꞌa hena bare ḡadiziro. 'Tena, zaeꞌa Iuda azaḡa zuhiꞌaḡa rae huneꞌetaꞌaꞌe nougiꞌuma?' \v 13 Ze naenaeni hounaꞌiro, raenaꞌa, 'Satauronoꞌi!' \v 14 Piratoꞌa hena ḡadiziro. 'Nouga ꞌahi? Ani nagini haḡai sauꞌa haḡairo?' Rehano ze bare bare hounaꞌenaꞌa, 'Satauronoꞌi!' reiro. \v 15 Eꞌanoꞌo Pirato ani, vaze ḡuḡuvaḡa zamaꞌa ehoroga rae, Barabasi tuḡune buniro. Ebu Iesu ani, Pirato ḡoere idunaḡano masinadu, satauronoga veize tuḡuniro. \s1 Uti azaḡa Iesu ḡirihoharo \r (Mataio 27:27-31, Ioane 19:2-3) \p \v 16 Uti azaḡaniꞌa Iesu gavana ne zamaḡa tutune onamiro. Ebu zeꞌa nabudize niduꞌa huze nuꞌoziro. \v 17 Ebu dabua kanaḡa vidoharo. Vadiganoꞌe ire renoga mae ḡuadu, ovoe redoharo, zuhiꞌa rouga raduni. \v 18 Ebu ꞌevore ḡihineꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Iuda azaḡa zuhiꞌaḡa o! Mada manoḡa!' \v 19 Gubu hina vadigano bouniro, ebu soꞌabide vaniro, ebu obena hina tuḡadu, soꞌone kuraro. Zeḡe niduꞌa tibutibe ꞌouge haḡairo. \v 20 Ebu ḡirihohau hauḡirotene, dabua kanaḡa fuhiꞌohanadu, ane dabua hina bare vidoharo. Ebu satauronoga rae, tutune buniro. \s1 Iesu satauroniro \r (Mataio 27:32-44, Luka 23:26-43, Ioane 19:17-27) \p \v 21 Kurune ne vazeḡa, niḡa Simonaꞌa guniꞌa neḡanonoꞌo onairo. Aniꞌe Alesana ebu Rufo moze. Ebu uti azaḡaniꞌa tuḡutuḡuniro, Iesu satauro odohoga veize. \v 22 Ebu Iesu tutune onamiro, habaniḡa Gologota. Eꞌe ḡoeꞌa huganiꞌe 'Vadini isiga habaꞌa'. \v 23 Murava niḡa muro*, eꞌe teite tibune beꞌuniroteꞌe |ivaini|r vuḡa Iesu haro, ane ahiriꞌa mene ufeta giginoga veize. Rehano mene gagiro. \v 24 Ebu Iesu satauroniro. Iesu dabua niduꞌaꞌe hadi arahohanadu, iniuꞌa meꞌuma radu, ḡahugotitiro. \v 25 Ani satauronirotaꞌaꞌe, oherebau mone mada fuꞌo ḡazaḡa (9am) zamaḡano. \v 26 Nagini uꞌano satauroniroteꞌe ḡoeꞌaꞌe ꞌahige tiro. 'IUDA AZAḠA ZUHIꞌAḠA' \v 27 Ḡonore azaḡa aheu ane teite idaḡa satauroziro, ꞌahoga ane edaꞌe moneo, ebu ꞌahoga ane kauri moneo. \v 28 Aꞌe buka zaḡoḡa zamaḡano tiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa fureraro. ꞌAhige reiro. 'Aniꞌe haḡae tauḡi tauḡeꞌeteꞌe azaḡa teite tibune meꞌodiro.' \p \v 29 Uhiḡano vitau onamiroteꞌe azaḡaniꞌa, vadinize miruneꞌenaꞌa, roniro. ꞌAhige reiro. 'Uuu! Ḡa Kuru Neḡa Zaḡoḡa fahadu, mada uḡidu zamaḡano ohoniꞌuma reiroteꞌe vazeḡa! \v 30 Satauroonoꞌo buanadu, ḡaeꞌa ḡae bare ḡaboꞌoꞌi!' \v 31 Badiꞌa ḡahunohauꞌeteꞌe neḡa zuhiꞌaḡa boro boroꞌa, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa teite Iesu ḡirihohauꞌenaꞌa, ḡoretitiro. ꞌAhige reiro. 'Ani vaze ḡabozido. Rehano aniꞌa ane bare mene ḡaboneꞌohe. \v 32 Keriso, Isaraela azaḡa zuhiꞌaḡa, satauroonoꞌo buanoꞌi, emeḡeꞌa ḡiaꞌadu, ḡae mazao fioga veize.' Ane teite idaḡa satauroziroteꞌe azaḡa zuni ḡoere sauꞌa hina roniro. \s1 Iesuꞌa rudaro \r (Mataio 27:45-56, Luka 23:44-49, Ioane 19:28-30) \p \v 33 Madai madaḡa (12am) reirotene, haba niduꞌa uzaboraro, onamo ḡorava madaḡa uḡidu (3pm) meiro. \v 34 Ḡorava madaḡa uḡidu (3pm) meirotene, Iesuꞌa ḡihau huaro. 'Eloi, Eloi, lama sabatani?' Ḡoere eꞌe huganiꞌe, 'Eḡe Badiꞌa, eḡe Badiꞌa, ḡa nougadu ḡiahe modeha?' \v 35 Satauro uhiḡano edaroteꞌe azaḡa nu, eꞌe igirotene, ꞌahige reiro. 'Ḡianoꞌi! Ani Elia huneꞌohe.' \v 36 Vaze ꞌahoganiꞌa dure onaadu, vari maḡa fuꞌureꞌeteꞌe heuḡa ꞌuruḡa, |ivaini|r vuḡa ḡiḡiꞌa zamaḡano taradu, gubu somoḡano autiro. Ebu Iesu ḡohani haro, gagoga veize. Ebu ꞌahige reiro. 'Guhianoꞌi, nugo ḡianihi, Eliaꞌa ovaadu, mae buniꞌuma ga mene.' \v 37 Iesu ani ḡihau huaro. Ebu iriga reꞌadu, rudaro. \v 38 Ebu eꞌe zamaḡano, Kuru Neḡa Zaḡoḡa ꞌueꞌeteꞌe dabuaḡa hitanaonoꞌo zigau ꞌaꞌadu ovoiro, ebu aheu reiro. \v 39 Uti vazeḡa boro ꞌahoganiꞌa, Iesu satauro zamao edanadu, ḡiane radiro. Aniꞌa Iesuꞌa ꞌouge rudaroteꞌe horonirotene, ꞌahige reiro. 'Hubehune vaze ꞌadiꞌe Badiꞌa Ubuga.' \p \v 40 Roḡae nu zuni monoꞌo edanadu, ḡianiro. Zeḡe boꞌaḡanoꞌe, Maria, ani Magadala neḡa roḡaeḡa; zuni Maria, ani Iakobo zuhuꞌa zu Iosefa viꞌze; ebu roḡae ꞌahoga, niḡa Salome. \v 41 Zeꞌe, Iesuꞌa Galilea habaꞌano radiroteꞌe madaḡano, ane teite onamiro, ebu tuḡureḡa egoharoteꞌe roḡaeḡa. Ebu Iesu teite Ierusalema neḡa eriroteꞌe roḡaeḡa ḡehaḡa zuni eꞌea. \s1 Iesu hadi iduḡa zamaḡano tiro \r (Mataio 27:57-61, Luka 23:50-56, Ioane 19:38-42) \p \v 42 Ḡoravararo. Aꞌe Bana Madaḡa izema mougano, ogomu haḡae tiꞌeteꞌe madaḡano, \v 43 Iosefa, Arimatea ne vazeḡa, Iudea kanisoro vaze boro ꞌahoga, ani zuni Badiꞌaꞌa ibitohaꞌuma madaḡa guhiniroteꞌe vazeḡa. Ani Pirato vaḡe onamoga mene riharo. Ani onamadu, Iesu ahiri umidiro. \v 44 Pirato ani, Iesuꞌa hube rudana ga mene rae zamariro. Uti vazeḡa boro ꞌahoga hunadu, Iesuꞌa hube rudana ga mene rae ḡadiniro. \v 45 Ani mazaonoꞌo Iesuꞌa rudaroteꞌe igirotene, Iosefa tuḡuniro, Iesu ahiri mouga veize. \v 46 Iosefa ani, dabua ꞌuruḡa manoḡa hoitiro. Iesu satauroonoꞌo mae bunadu, dabua hina ꞌumiro. Ebu hadi iduḡa zamaḡano tiro. Eꞌe iduḡaꞌe vatava huꞌiroteꞌe iduḡa. Ebu hadi boro hina idu ibihetaḡa kiune ꞌuiro. \v 47 Maria, Magadala ne roḡaeḡa, zuni Maria, Iosefa viꞌa, anianine Iesu tiroteꞌe habaꞌa ḡiane radiro. \c 16 \s1 Iesuꞌa bare ḡabode iḡuniro \p \v 1 Bana Madaḡa madaḡa hauḡirotene, Maria, ani Magadala neḡa roḡaeḡa, zu Maria, ani Iakobo viꞌa, ebu roḡae ꞌahoga, niḡa Salome, zeḡe uḡiduni murava hohoḡa manoḡa hoitiro, Iesu ahiri zauhohanoga veize. \v 2 Fura madaḡano, irarirotene, zeꞌe idu habaꞌa onamiro. \v 3 Zeḡe daꞌo neneḡaniro, raenaꞌa, 'Iniuꞌa idu ꞌuoga hadiḡa ꞌomo kiune vaḡinofiꞌuma?' \v 4 Ebuni zeꞌa dude iḡunirotene, hadiꞌe avoꞌao kiune touga horoniro. Hadiḡaꞌe boro bagaḡa. \v 5 Zeḡe huga idu habaꞌa zamaḡa diuḡirotene, ene maraḡaḡa ꞌahoganiꞌa, edaꞌe moneo ehoriroteꞌe horoniro. Dabuaḡaniꞌe ꞌuruḡa bagaḡa zuni faḡa bagaḡa. Roḡae uḡidu ai vineze deꞌoriro. \v 6 Rehano aniꞌa ziro, raenaꞌa, 'Ago rihanoꞌi! Zaꞌe Iesu, Nazareta neḡa vazeḡa, satauroniroteꞌe vazeḡa vaḡeꞌohe. Ani ai ḡabode iḡuneha. Ani ꞌadao oꞌoꞌa. Ane ahiꞌa tiroteꞌe iḡuꞌa ḡianoꞌi! \v 7 Ai onamoꞌi! Iesu tahiꞌa tahiꞌa ebu Petero zoꞌi! ꞌAhige rae zoꞌi, “Iesuꞌa ibite Galilea onamiꞌuma. Eꞌeabuꞌu, aniꞌa ziroteꞌe idunaḡano, ane teite hidiꞌuma.” ' \v 8 Ebuni zeḡe huga idu habaꞌanonoꞌo ferau buaro, mazaḡa ahirize rereraro, ebu vineze zuni deꞌoriro. Ebuni ḡoere ꞌahogani zuni vaze ꞌahoga mene ziro, mazaḡa riharo ꞌahi. \s1 Iesuꞌa Maria, Magadala ne roḡaeḡa mazao fureraro \p \v 9 Fura madaḡano, oherebau uzeuze, Iesu ani ḡabode iḡuniro, ebuni Maria, Magadala ne roḡaeḡa, ani mazao ibite fureraro. Aniꞌe vine sauꞌa fuꞌo tu aheu fare (7) ane mazaonoꞌo hegoze buziroteꞌe roḡaeḡa. \v 10 Ani onamadu, Iesu teite radiudoteꞌe azaḡa, zeḡe zamaze areꞌenaꞌa, niaroteꞌe zizugano ziro. \v 11 Zeꞌe, Iesu ai runeonoꞌo bare gabode iḡuniroteꞌe, zuni Mariaꞌa ani horoniroteꞌe hariḡa igiro. Rehano ani ḡoere mene mae ḡihiniro. \s1 Iesuꞌa ane mazaonoꞌo edeḡa maꞌeteꞌe vazeḡa aheu mazao fureraro \p \v 12 Vesuꞌu ani anine Ierusalema ne guniꞌaḡa onamirotene, Iesuꞌa zeḡe zamao fureraro, rehano iraḡaꞌe nufiro. \v 13 Ani anine baradu, nabudize ziro, rehano zeḡe ḡoere mene mae ḡihiniro. \s1 Iesuꞌa ane tahiꞌa tahiꞌa tuḡuziro \p \v 14 Hena mada ꞌahogano, Iesu tahiꞌa gaubanana tiba fare (11) zeꞌa ogaudoteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa zeḡe mazao fureraro. Ebuni taꞌiro zini ḡoreziro, vaze ḡoere rae modeꞌeteꞌe uꞌano, zuni zeḡeꞌa fefeneꞌeteꞌe uꞌano. Mazaḡa aniꞌa ḡabode iḡuniroteꞌea horoniroteꞌe azaḡa ḡoereꞌe mene mae ḡihiniro. \v 15 Aniꞌa ziro, raenaꞌa, 'Haba niduꞌa onamoꞌi! Hari manoḡa, vaze niduꞌa mazao haramoꞌi! \v 16 Haramo mae ḡihiniꞌuma zuni bapatizoniꞌuma vazeḡaniꞌe, Badiꞌaꞌa ḡaboniꞌuma. U mene mae ḡihiniꞌuma vazeḡaniꞌe, Badiꞌa kota boro madaḡano, ibiḡaniꞌa turaꞌuma. \v 17 Haramo mae ḡihiniꞌuma azaḡaniꞌe haḡai nu badeḡa ꞌadi haḡaiꞌuma: vine sauꞌa eḡe niḡano hegoze buziꞌuma, ago izigano ḡoeriꞌuma, \v 18 mohe sauꞌa mae ḡihiniꞌuma, rune muravaḡa gagiꞌuma, rehano mene sausauziꞌuma, ꞌevoreze ugi azaḡa ragano tiꞌuma, ebu manoriꞌuma.' \s1 Iesuꞌa adure itiro \p \v 19 Zuhiꞌa Iesuꞌa ḡoreze hauḡirotene, Badiꞌaꞌa ani adure ḡoha, mae ḡihine itiro. Ebu Badiꞌa edaꞌe moneo ehoriro. \v 20 Ze ai onamadu, haba niduꞌa zamaḡano haramiro. Zuhiꞌa Boro zuni zeḡe teite gaue tiburaudo, ebuni gigiꞌa inaraḡa haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa hina zeḡe ḡoere idaneete.