\id MAT - Uare \h Mataio \toc3 Mataio \toc2 Mataio \toc1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Mataioꞌa Mirihiro \mt1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Mataioꞌa Mirihiro \c 1 \s1 Iesu Keriso Vouḡa Nize \r (Luka 3:23-38) \p \v 1 Iesu Keriso vouḡa nizeꞌe ꞌahi eꞌe. Aniꞌe kini Davida mariga ebu zuni Aberahamo mariga. \b \q1 \v 2 Aberahamoꞌe Isako moga, \q1 Isakoꞌe Iakobo moga, Iakoboꞌe Iuda zu ane negoḡa duḡuru moze. \q1 \v 3 Iudaꞌe Feresi zu Zera moze ebu Tamaraꞌe zeḡe vize. Feresiꞌe Esiromo moga, Esiromoꞌe Ramo moga. \q1 \v 4 Ramoꞌe Aminadabo moga, Aminadaboꞌe Nasona moga, Nasonaꞌe Salemona moga. \q1 \v 5 Salemonaꞌe Boaza moga ebu Rahaboꞌe Boaza viꞌa. Boazaꞌe Obedi moga ebu Rutaꞌe Obedi viꞌa. Obediꞌe Iese moga. \q1 \v 6 Ieseꞌe kini Davida moga. \q1 Davidaꞌe Solomona moga ebu Basebaꞌe Solomona viꞌa. Basebaꞌe ibite Urea inuga. \q1 \v 7 Solomonaꞌe Rehoboamo moga, Rehoboamoꞌe Abia moga, Abiaꞌe Asa moga. \q1 \v 8 Asaꞌe Iehosafate moga, Iehosafateꞌe Ioramo moga, Ioramoꞌe Uzia moga. \q1 \v 9 Uziaꞌe Iotamo moga, Iotamoꞌe Ahaza moga, Ahazaꞌe Hezekia moga. \q1 \v 10 Hezekiaꞌe Manase moga, Manaseꞌe Amono moga, Amonoꞌe Iosia moga. \q1 \v 11 Iosiaꞌe Iekonia\f + \fr 1:11 \ft Ni ꞌahogaꞌe Iehoiakina\f* zu ani negoḡa duḡuru moze. \q2 Eꞌe madaḡano Babilonia azaḡaniꞌa Isaraela azaḡa teite utitaduni, Isaraela azaḡa Babilonia habaꞌa tutuze onamiro. \p \v 12 Babilonia habaꞌa tutuze onamiroteꞌe ḡarugano, \q1 Iekoniaꞌe Sealatiela moga, Salatielaꞌe Zerubabela moga. \q1 \v 13 Zerubabelaꞌe Abiuda moga, Abiudaꞌe Eliakima moga, Eliakimaꞌe Azora moga. \q1 \v 14 Azoraꞌe Zadoka moga, Zadokaꞌe Akima moga, Akimaꞌe Eluida moga. \q1 \v 15 Eliudaꞌe Eleazara moga, Eleazaraꞌe Matana moga, Matanaꞌe Iakobo moga. \q1 \v 16 Iakoboꞌe Iosefa moga ebu Iosefa inugaꞌe Maria. \q2 Mariaꞌa Keriso rae huniroteꞌe vazeḡa, Iesu fureniro. \b \p \v 17 Eꞌanoꞌo Aberahamoꞌonoꞌo onao Davida madaḡano, zeḡe ega niduꞌaꞌe 14, Davidaꞌonoꞌo onao Isaraela azaḡa Babilonia habaꞌa tutuze onamiroteꞌe madaḡano zeḡe ega niduꞌaꞌe 14 ebu Babilonia habaꞌa tutuze onamiroteꞌe madaḡanonoꞌo onao Keriso madaḡano zeḡe ega niduꞌaꞌe 14. \s1 Iesu Kerisoꞌa Fureraro \r (Luka 2:1-7) \p \v 18 Iesu Kerisoꞌe ꞌahige fureraro. Ani viꞌa Mariaꞌe Iosefa iraꞌauḡa. Anianine izema hahurogano, Vine Zaḡoḡaonoꞌo Mariaꞌe ahiꞌeta reiro. \v 19 Maria iꞌa, Iosefaꞌe haḡai duduḡa vazeḡa, eꞌanoꞌo hunihunio Maria mene mazagaronihi radu ani sifu tuḡune modiꞌuma rae zamariro. \p \v 20 Ani ꞌouge rae zamarirotene, Zuhiꞌa Boro tuḡure viga ꞌahoganiꞌa iḡunao fureraro. Ebu raenaꞌa, “Iosefa, Davida mariga! Maria teite hahuroga ago rihanoꞌi. Mazaḡa Mariaꞌe Vine Zaḡoḡaonoꞌo ene teha. \v 21 Aniꞌe ubuga ꞌahoga furenoꞌidene, ani niḡaꞌe Iesu rae turahoꞌi. Mazaḡa aniꞌe ane vaze sauꞌazenonoꞌo ḡaboziꞌuma. \v 22 Aꞌe ibite peroveta vazeḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 \v 23 'Ḡianoꞌi! Ohoze teite ize mene hidiroteꞌe nogobaḡa ꞌahoganiꞌa ahiꞌeta reꞌuma, \q2 ebu ubuga ꞌahoga fureniꞌuma. \q1 Vazeꞌa ubugaꞌe Emanuela rae huniꞌuma.\x - \xt 1:22-23 \xt Isaia 7:14\x* \q2 Eꞌe huganiꞌe, “Badiꞌaꞌe emeḡe teite” raꞌohe.'” \b \p \v 24 Iosefaꞌa bazunanoꞌo evatirotene, Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa ḡoere niroteꞌe idunaḡano haḡaadu inuga Maria zamaharo. \v 25 Rehano Iosefaꞌa Maria teite tibano mene bazido, onamo ubuga fureniro. Ebu ubuga niḡaꞌe Iesu rae turahiro. \c 2 \s1 Edeḡa Azaḡaniꞌa Iesu Vaḡe Onairo \p \v 1 Herodaꞌe Iudea habaꞌa kiniḡa madaḡano Iesuꞌe Iudea habaꞌano ne ꞌahoga Betelehemao fureraro. Eꞌe madaḡano, edeḡa azaḡa nuꞌa madaꞌa iteꞌeteꞌe moneonoꞌo Ierusalema feuri onairo. Zeꞌe buzuva moneo edeḡa boro azaḡa. Ebu ze vaze ḡadiziro, raenaꞌa, \v 2 “Iuda azaḡa kini raꞌeteꞌe vazeḡaꞌe mouma fureraneha? Mazaḡa eme madaꞌa iteꞌeteꞌe moneḡa habaꞌano buzuva ꞌahoga horoniro.\f + \fr 2:2 \ft ꞌAhogaꞌe, 'eme buzuva ꞌahoganiꞌa itiroteꞌe horoniro.'\f* Aꞌe kiniḡaniꞌa fureranateꞌe tahiḡa radu ani mazao kuranoga veize areha.” \v 3 kini Herodaꞌa ḡoere eꞌe igirotene, zamaḡaniꞌa adudaro. Ebu Ierusalema azaḡa niduꞌa zuni zamazeꞌa adudaro. \v 4 Eꞌanoꞌo Herodaꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa niduꞌa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa nuꞌozadu ḡadiziro, raenaꞌa, “Keriso aniꞌe noumao fureraꞌuma?” \v 5 Zeḡeꞌa naenaeninaꞌa, “Aniꞌe Iudea habaꞌano Betelehema neḡano fureraꞌuma. Mazaḡa peroveta vazeḡaꞌe ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 \v 6 'O Iudea habaꞌano Betelehema neḡa, \q1 ḡaꞌe Iudea neḡa boroboro zamaḡano mene zuhuꞌa. \q1 Mazaḡa ḡaeꞌonoꞌo ibitoziniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa onaiꞌuma. \q1 Aniꞌe, mamoe taufeꞌeteꞌe teige, Isaraela azaḡa, Badiꞌa vaze ibitoziniꞌuma zu taufiꞌuma.'”\x - \xt 2:5 \xt Mika 5:2 \x* \b \p \v 7 Ebu Herodaꞌa edeḡa azaḡa sifu huzadu noꞌe madaḡa huneo buzuvaꞌa fureraroteꞌe ederiro. \v 8 Ebu edeḡa azaḡa Betelehema neḡano tuḡuzeꞌenaꞌa, ziro, raenaꞌa, “Onamadu tahiꞌa komeꞌa eꞌe faine vaḡoꞌi. Horonoꞌidene, eḡe zuni onamadu ani mazao kurafine, ihohoꞌi.” \p \v 9-10 Ze Heroda ḡoere igi hauḡirotene, ibio onamiro. Ze ibio onameꞌenogano, ibite madaꞌa iteꞌeteꞌe moneḡa habaꞌano horonirotaꞌaꞌe\f + \fr 2:9-10 \ft ꞌAhogaꞌe, 'buzuva ꞌahoganiꞌa itiroteꞌe horonirotaꞌaꞌe.'\f*, eꞌe buzuvaḡaniꞌa bare fureraro. Zeḡeꞌa horonadu matuꞌe rudaro. Ebu buzuva eꞌeꞌa ze ibitozenadu tahiꞌa komeꞌaꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌa ragano tue radiro. \v 11 Zeḡeꞌa ne zamaḡa diuḡiro ebu tahiꞌa komeꞌaꞌe viꞌa Maria teite radiuꞌeteꞌe horoniro. Edeḡa azaḡaniꞌa ḡuḡuradu Iesu matuꞌo haro. Ebu ꞌumaze ḡau manomanoḡeta fuhiꞌadu ḡahuno nu ani haro. Aꞌe golo, ꞌuvahu hohoḡa manoḡa ebu murava hohoḡa manoḡa. \p \v 12 Ebu Badiꞌaꞌa iḡunao edeḡa azaḡa ihoziro, raenaꞌa, “Heroda vaḡe ago bare onamoꞌi.” Eꞌanoꞌo zeꞌe ibi ꞌahoganonoꞌo zeḡe haba bare onamiro. \s1 Izipi Habaꞌa ferau onamiro \p \v 13 Edeḡa azaḡaniꞌa iḡuniroteꞌe enogano Zuhiꞌa Boro tuḡure viganiꞌa iḡunao Iosefa zamao fureraro, raenaꞌa, “Iḡunoꞌi. Ene komeꞌa viꞌeta zamazadu Izipi habaꞌa ferau onamoꞌi. Ebu eꞌea radoꞌi, onamo eḡeꞌa iḡunoꞌi rae ziꞌuma. Mazaḡa kini Herodaꞌa ane uti azaḡa tuḡuzadu ene komeꞌa manoga veize vaḡiꞌuma.” \v 14 Eꞌanoꞌo Iosefa ani ene komeꞌa viꞌeta zamazadu ohere zamaḡano Izipi habaꞌa onamiro. \v 15 Ebu eꞌea radiro, onamo Herodaꞌa rudaro. Aꞌe Zuhiꞌa Boroꞌa ibite peroveta vazeḡa mazao reiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 “Izipi habaꞌanonoꞌo eḡe ubude hune ariro.” \s1 Herodaꞌa Tahiꞌa Komeꞌa Zimi Hauḡiro \p \v 16 Kini Herodaꞌe edeḡa azaḡaniꞌa soꞌoniroteꞌe vesuꞌu ederirotene, ani maḡune rudaro. Aniꞌe edeḡa azaḡaniꞌa ihoniroteꞌe madaḡa idunaḡano meꞌodadu eneꞌe muri ꞌaheu heuḡa rae zamariro. Eꞌanoꞌo ane uti azaḡa tuḡuzadu Betelehema neḡa zu uhiḡa habaꞌa niduꞌa zamaḡano ohoze komeꞌa muri ꞌaheuonoꞌo oname guraḡa ḡonaga niduꞌa zimi hauḡiro. \v 17 Aꞌe peroveta vazeḡa Eremiaꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 \v 18 “Rama neḡano roḡae ꞌahoganiꞌa zamaḡa are rudanadu kuau niaroteꞌe igiro. \q2 Rahelaꞌa ubugaubuga rudaroteꞌe uꞌano niaro, \q2 ebu ani vazeꞌa naminoga hezahoziniro.”\x - \xo \xt 2:18 \xt Eremia 35:15\x* \s1 Izipiꞌonoꞌo Nazareta Bare Onairo \p \v 19 Kini Herodaꞌa rudaroteꞌe enogano, Zuhiꞌa Boro tuḡure viga ꞌahoganiꞌa Izipi habaꞌano Iosefa mazao iḡunao fureraro, ninaꞌa, \v 20 “Iḡunoꞌi. Tahiꞌa komeꞌa viꞌeta Isaraela habaꞌa tutuze onamoꞌi. Mazaḡa tahiꞌa komeꞌa matihi reiroteꞌe azaḡa ꞌai rudau hauḡeha.” \p \v 21 Eꞌanoꞌo Iosefaꞌa iḡunadu tahiꞌa komeꞌa viꞌeta Isaraela habaꞌa tutuze onamiro. \v 22 Rehano Akelaoꞌe moga Heroda iḡuri madu Iudea habaꞌa kiniḡa reiroteꞌe igirotene ani Iudea habaꞌa onamogaꞌe riharo. Eꞌanoꞌo iḡunao niroteꞌe idunaḡano, ze Galilea habaꞌa onamiro. \v 23 Ze onamadu ne ꞌahoga Nazaretao radiro. Aꞌe peroveta vazeḡaniꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 “Iesuꞌe Nazareta vazeḡa rae reꞌuma.” \c 3 \s1 Ioane Babatisoꞌa Iesu ibi Ruhiniro \r (Mareko 1:1-8, Luka 3:1-18, Ioane 1:19-28) \p \v 1 Eꞌe madaḡano Ioane Babatisoꞌa Iudea habaꞌano haba bohaꞌa onaadu haramiro, raenaꞌa, \v 2 “Sauꞌanonoꞌo ḡihuroꞌi, mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe madaḡa ꞌai haniteha.” \v 3 Ibite peroveta vazeḡa Isaiaꞌa Ioane Babatiso moneo ꞌahige reiro, raenaꞌa, \b \q1 “Vaze ꞌahoganiꞌa haba bohaꞌano huauꞌohe, raenaꞌa, \q1 'Zuhiꞌa Boroꞌa onaꞌiuma! Ani ibi ruhiboꞌi, zu ani veize ibi mae dudunoꞌi.'”\x - \xo \xt 3:3 \xt Isaia 40:3\x* \b \p \v 4 Ioane dabuaꞌe kamelo ogaḡa hina haḡairo zu boromakau ogaḡa miniḡa hina gabaiḡano utiro. Ebu fihore zu Avore godaga aro. \v 5 Ierusalemaonoꞌo, Iudea habaꞌa niduꞌanonoꞌo zu Ioridana vuḡa ḡenaḡa neḡa niduꞌanonoꞌo vazevazeꞌa Ioane vaḡe onamiro. \v 6 Ebu zeꞌa sauꞌaze rae furenirotene Ioridana vuḡano bapatizoziro. \p \v 7 Farisea azaḡa zu Sadukea azaḡa ḡehaḡaniꞌa bapatizo mouga radu Ioane vaḡe onairo. Ebu aniꞌa ze horozirotene ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Zarama ubugaubuga heuḡa! Vazeꞌa zae mazao, 'Badiꞌaꞌonoꞌo maḡunuꞌa onaine ferau muhinoꞌi,' rae reiro. Rehano feranogaꞌe mene idaraꞌuma. \v 8 U ibite haḡai sau'aono'o ḡihuriroteꞌe haḡaiḡa furenoꞌi. \v 9 Ebu ago ꞌahige zamaroꞌi, 'Emeꞌe Aberahamo mariga, eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa mene maḡunofiꞌuma.' Mazaḡa, e ziꞌohe, Badia'a hadi ꞌadi hina Aberahamo mariga haḡaine zuni idaḡa. \v 10 Izidi Badiꞌaꞌa ḡiro 'ai ire taigano teha. Eꞌanoꞌo huga manoḡa mene iniꞌeteꞌe ireḡa niduꞌa'e udi higonadu ire rogao feuniꞌuma. \p \v 11 Zaeꞌa sauꞌanonoꞌo ḡihurine, eꞌe tahiḡa veize, eḡeꞌa vu hina bapatizoziꞌohe. Rehano eḡe ḡaruna onaiteꞌe vazeḡa ani gigiꞌaniꞌe ufeta ḡihiꞌa. Aniꞌe eḡe vitihoga. Eḡe'a ani tamaka odoheꞌeteꞌe tuḡureḡa vazeḡa rae rouga zuni mene idaḡa. Aniꞌe Vine Zaḡoḡa ebu ire roga hina bapatizoziꞌuma. \v 12 Maho hiriveꞌeteꞌe madaḡano, vazeꞌa kari hina rouḡa tenadu maho huꞌiꞌohe, ebu iguḡa manoneꞌohe zu meba hare deheneꞌohe.\f + \fr 3:12 \ft Girikio, Vuidi hiriveꞌeteꞌe hariḡa idaidaḡa\f* Ebu hugaꞌe nuꞌonadu suaba zamaḡano tiꞌohe, rehano iguḡaꞌe mene vidauꞌeteꞌe ire rogaḡano hufi haoneꞌohe. Eꞌe teige, Badiꞌaꞌa vazevaze rovoziꞌuma.” \p \v 13 Eꞌe madaḡano Iesuꞌe Ioaneꞌa bapatizonoga radu Galilea habaꞌanonoꞌo Ioane vaḡe Ioridana vuḡa onairo. \v 14 Rehano Ioaneꞌa Iesu garariro, raenaꞌa, “Ḡaeꞌa eḡe bapatizohifo. Nougaꞌahi ḡaꞌe eḡe vaḡe onaeha?” \v 15 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Izidiꞌe ꞌouge haḡaoꞌi. Eme Badiꞌaꞌa urateꞌeteꞌe haḡaiḡa niduꞌa haḡaifine, ꞌougiꞌuma.” Ebu Ioaneꞌa Iesu ḡoere mae ḡihinadu bapatizoniro. \v 16 Iesu bapatizoniroteꞌe enogano ani vuonoꞌo gaba tire onamiro. Tire onamirotene, adureꞌa bohatanadu Iesuꞌa Badiꞌa Viganiꞌa Tubugo niniḡa teige ane vaḡe ovairoteꞌe horoniro. \v 17 Ebu ago ꞌahoganiꞌa adureꞌono'o ḡoeriro, raenaꞌa, “ꞌAdiꞌe eḡe ubude. Eḡeꞌa zamare borofeꞌohe. E ani mazao matu'e rudau'ohe.” \c 4 \s1 Diavoloꞌa Iesu Tuhune Nuriro \r (Mareko 1:12-13, Luka 4:1-13) \p \v 1 Eꞌe ḡarugano, Diaboloꞌa Iesu tuhune nuroga veize, Vine Zaḡoḡaniꞌa Iesu haba bohaꞌa tutune onamiro. \v 2 Iesuꞌe eꞌea mada 40 zamaḡano ohere zu madai niduꞌa ogomu mene aro. Eꞌanoꞌo aniꞌe vinine runiro. \v 3 Ebu Diavoloꞌa tuhunoga radu ani vaḡe onairo, ninaꞌa, “Ḡaꞌe Badiꞌa Ubuga roꞌidene, hadi ꞌadi ninaꞌa, 'Beredio ḡihunoꞌi,' rae noꞌi.” \p \v 4 Rehano Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Mene! Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Vaze'e beredio da'o mene ḡabode radi'uma, \q2 rehano Badiꞌa hebeꞌonoꞌo buauꞌeteꞌe ḡoeꞌa niduꞌao ḡabode radiꞌuma.'”\x - \xo \xt 4:4 \xt DEU 8:3\x* \b \p \v 5 Ebu Diaboloꞌa Iesu Ierusalema neḡa boro zaḡoḡa tutune onamadu kuru neḡa hitaga huneno ohoniro. \v 6 Ebu aniꞌa niro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe Badiꞌa Ubuga roꞌidene, rafatoꞌi! Mazaḡa Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Badi'aꞌa dana'oga veize ane tuḡure viga ḡae vaḡe tuḡuziꞌuma. \q2 Ze'a ꞌevoreze hina mae ḡihi'i'uma ꞌahine, ḡae odaꞌe hadio mene tutuhaꞌuma.'”\x - \xo \xt 4:6 \xt Salamo 91:11-12\x* \b \p \v 7 Iesu'a naenaeninaꞌa, “Mene! Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Zuhiꞌa Boro ḡae Badi'a ago tuhuno'i.'” \x - \xo \xt 4:7 \xt DEU 6:16\x* \b \p \v 8 Ebu Diaboloꞌa Iesu maḡa hitaga hune tutune itadu kini'a ibitohauꞌeteꞌe haba'a boroboro niduꞌa zu zeḡe ḡau manomano niduꞌa ihoniro. \v 9 Ebu ninaꞌa, “Ḡaeꞌa eḡe zamao ḡuḡuradu kuraune, deꞌe niduꞌa ḡae ḡaniꞌuma.” \p \v 10 Iesuꞌa ninaꞌa, “Mene! Eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi! Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Zuhiꞌa Boro ḡae Badi'a mazao da'o kuranohano'i, zu ane veize daꞌo gauoꞌi.'” \x - \xo \xt 4:10 \xt DE 6:13\x* \b \p \v 11 ꞌOugadu Diaboloꞌa Iesu mazaonoꞌo vaḡine onamiro. Ebu tuḡure viganiꞌa onaadu dananiro. \s1 Galilea Habaꞌano Gadahe Haramiro \r (Mareko 1:14-15, Luka 4:14-15) \p \v 12 Iesuꞌa Ioane Babatiso ḡuꞌa neḡano ohoniroteꞌe egadu Iudea habaꞌaonoꞌo Galilea habaꞌa bare onamiro. \v 13 Galilea habaꞌano ani Nazareta neḡano radiro. Ebu neḡa eꞌe modadu Kaperanauma neḡa boro onamirotene eꞌea radiunu. Kaperanauma neḡa boroꞌe Zebuloni zu Nafatali habaꞌano ebu Galilea duꞌura genaḡano. \v 14 Ibite peroveta vazeḡa Isaiaꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 \v 15 “Zebuloni zu Nafatali habaꞌaꞌe \q2 Galilea duꞌura genaḡano zu Ioridana vuḡa moneafao. \q1 Aꞌe Galilea habaꞌa raꞌohe, \q2 ebu eꞌe habaꞌano Iuda mene azaḡaniꞌa zuni radiuꞌohe. \q1 \v 16 Uzabo zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡaniꞌa agaḡa boro horoneha. \q2 Rune zauhaḡa habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa rana agaḡaniꞌa agazeha.” \x - \xo \xt 4:16 \xt Isaia 9:1-2\x* \b \p \v 17 Eꞌe madaḡanonoꞌo Iesuꞌa haramoḡa ḡadaheniro, raenaꞌa, “Sauꞌanonoꞌo ḡihuroꞌi, mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe madaḡa ꞌai haniteha.” \s1 Ane Tahiꞌatahiꞌa Zamaziro \r (Mareko 1:16-20, Luka 5:1-11) \p \v 18 Mada ꞌahogano Iesuꞌa Galilea duꞌuraḡa genaḡano onameꞌenogano, vaze ꞌaheu horoziro. Zeꞌe ḡozone mauꞌeteꞌe azaḡa. Vaze tibaꞌe Simona, niḡa ꞌahogaꞌe Petero, ebu negoḡa Anderea. Ze duꞌurao reꞌeva feune radiunu. \v 19 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡe ḡaruna hegotoꞌi. Vaze reꞌevaziꞌeteꞌe vazeḡa rouga veize ihoziꞌuma.” \v 20 ꞌOugirotene zeꞌe zogone reꞌeva modadu ane hegote onamiro. \p \v 21 Iesuꞌa Galilea duꞌura genaḡano bare onamiro ebu vaze ꞌaheu negoḡeta horoziro. Anianineꞌe Zebedeo ubuga, Iakobo zu Ioane. Zeꞌe moze teite ḡasi zamaḡano reꞌeva zigoga faine radiunu. Ebu Iesuꞌa zeḡe ꞌaheu huziro. “Eḡe hegotoꞌi.” \v 22 ꞌOugirotene zeꞌe zogone ḡasize zu moze modadu ane hegote onamiro. \s1 Ugi Azaḡa Faiziro \r (Luka 6:17-19) \p \v 23 Iesuꞌa Galilea habaꞌa niduꞌa zamaḡano ragaveꞌenaꞌa, Iuda azaḡa zeḡe nuꞌonuꞌo neḡano ihoziro zu Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo hari manoḡa haramiro. Ebu ugi nunu niduꞌa faiziro. \v 24 Ebu Iesu hariḡaniꞌa bororanadu Siria habaꞌa niduꞌa igiro. Zeꞌa ugi azaḡa niduꞌa tutuze ani vaḡe ariro. Ugi nunu uꞌano ahirizeꞌa gigize ruzeꞌeteꞌe azaḡa, vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe azaḡa, ketoketeꞌeteꞌe azaḡa zu ahirize haganoga mene idaḡa azaḡa tutuze onairotene, Iesuꞌa ze faiziro. \v 25 Galilea habaꞌa, Dekapolisi\f + \fr 4:25 \ft Hugaꞌe 'Neḡa boro gaubanana'\f* neḡa boro, Iudea habaꞌa, Ierusalema zu Ioridana vuḡa moneafa habaꞌanonoꞌo vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa onaadu Iesu hegotiro. \c 5 \s1 Maḡano Haramiro \r (Luka 6:20-23) \p \v 1 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa horozirotene, ani maḡa ꞌahoga itadu eꞌea ehoriro. Ebu ane tahiꞌatahiꞌaniꞌa ane vaḡe onairo. \v 2 Onairotene Iesuꞌa ihoziro, raenaꞌa, \b \q1 \v 3 “Zamaze zaharaḡa azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌohe. \q1 \v 4 Zamaze areꞌenaꞌa, niauꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa zeꞌe Badiꞌaꞌa namiziꞌuma. \q1 \v 5 Zamaze roḡeḡa azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa zeḡe ꞌevorao haba riꞌiniꞌuma. \q1 \v 6 Badiꞌaꞌa urateꞌetaꞌaꞌe haḡaihi rae inareꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa Badiꞌaꞌa danazadu zeꞌa ꞌouge haḡaiꞌuma. \q1 \v 7 Vaze vetuḡaziꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa Badiꞌaꞌa ze vetuḡaziꞌuma. \q1 \v 8 Zamaze deheḡa azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa zeꞌe Badiꞌa horoniꞌuma. \q1 \v 9 Vazevaze uniho mae manofeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa Badiꞌaꞌa zeꞌe ane ubuga rae huziꞌuma. \q1 \v 10 Badiꞌa ura haḡaeꞌeteꞌe uꞌano, vazeꞌa sausauziꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, \q2 mazaḡa zeꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌohe. \b \p \v 11 Zaꞌe eḡe hegoteꞌeteꞌe uꞌano, vazeꞌa rae sausauzine, agirezinine ga ḡurireꞌenaꞌa ḡoere sauꞌa nunu niduꞌa zae rana tine, Badiꞌa manohuga hideꞌohe. \v 12 Za, matuꞌe rudanoꞌi, mazaḡa Badiꞌaꞌa adureo naeḡaꞌe boro bagaḡa ziniꞌuma. Vouḡazeꞌa peroveta ibiꞌa azaḡa zuni deꞌuge sausauzido. \s1 Dama zu Ihure Agaḡa \r (Mareko 9:50, Luka 14:34-35) \p \v 13 Damaꞌe ḡau manoḡa raꞌeteꞌe teige, zaꞌe, eḡe hegoteꞌeteꞌe azaḡa, raha ꞌadao dama heuḡa. Rehano dama iniganiꞌa dauḡine, iniga bare furenoga mene idaḡa. Ḡau ꞌahoga veize mene manoḡa. Aꞌe mae modadu vazeꞌa edene oname onaeꞌohe. \p \v 14 Zaꞌe, eḡe hegoteꞌeteꞌe azaḡa, raha ꞌada aganeꞌeteꞌe ihure agaḡa heuḡa. Maḡa hitagano radiuꞌeteꞌe neḡa boroꞌe ꞌuꞌuranoga mene idaḡa. \v 15 Vazeꞌa ihure hofadu siuva ꞌuꞌuḡano mene teꞌohe, rehano ihure tiꞌeteꞌe habaꞌano teadu ne zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa agazeꞌohe. \v 16 Ihure agaḡaniꞌa vaze niduꞌa agazeꞌeteꞌe teige, zae haḡai manoḡa vaze mazao ago uꞌure toꞌi, rehano furenoꞌi. ꞌOugine, vazeꞌa zae haḡai manoḡa horonadu Moze adureo niguniꞌuma. \s1 Mose Goro Ḡoeꞌa \p \v 17 Zaꞌe, eḡeꞌa Mose goro ḡoeꞌa zu peroveta azaḡa ḡoere fahoga radu onairo rae ago zamaroꞌi. Eꞌe zeḡe ḡoereꞌa hudanoga veize onairo. \v 18 E hube hune ziꞌohe, adure zu raha izema dauḡogano Mose goro ḡoeꞌa mirihoḡa komeꞌa fase zuni mene dauḡiꞌuma, rehano goro ḡoeꞌa niduꞌaꞌe hudaꞌuma. \v 19 Eꞌanoꞌo iniuꞌa Mose goro ḡoeꞌa komeꞌa ꞌahoga zuni variꞌine ebu vaze ꞌouge ihozine, aniꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano niḡa mae ovoiꞌuma. U iniuꞌa goro ḡoeꞌa tihitihinine ebu vaze ꞌouge ihozine, aniꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano niḡa mae itiꞌuma. \v 20 E ziꞌohe, zaꞌa Badiꞌa ḡoere hegoteꞌetaꞌaꞌe, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa haḡaiḡa mene vitizine, Badiꞌaꞌa za mene ibitoziniꞌuma. \s1 Maḡunu zu Gorugoru \p \v 21 Ibiꞌa azaḡa mazao reiroteꞌe goro ḡoeꞌa ꞌadi zaeꞌa igiro, raenaꞌa, 'Vaze ago mau runoꞌi.\x - \xo \xt 5:21 \xt Exo 20:13\x* Iniuꞌa vaze ꞌahoga maune, kotaniꞌuma.' \v 22 Rehano e ziꞌohe, iniuꞌa negoḡa mazao maḡunine, kotaniꞌuma. Iniuꞌa negoḡa ḡoere sauꞌa nine, Iuda azaḡa nuꞌonuꞌo zamaḡano kotaniꞌuma. Ebu iniuꞌa 'Ḡa hahizaḡa,' rae reine, ire roga zamaḡano mae feuniꞌuma. \p \v 23 Eꞌanoꞌo ḡaeꞌa dibuꞌo fataḡano ḡahunoḡo hauꞌeteꞌe madaḡano negoḡo ꞌahoganiꞌa ḡae mazao maḡuniroteꞌe zamaroꞌidene, \v 24 ḡahunoḡoꞌe fata ḡenaḡano modoꞌi, ebu negoḡo vaḡe onamadu ane teite uniho manofoꞌi. Eꞌe ḡaruganobuꞌu bare onaadu ḡahunoḡo hanoꞌi. \p \v 25 Ḡaꞌe vaze ꞌahoga moni madu mene bare haune, aniꞌa ḡae kotao ohoꞌihi radu ani teite kota onamiꞌuma. Eꞌe madaḡano ḡanine ge ibio uniho manofoꞌi. Mene ꞌougine, aniꞌa ḡa kota vazeḡa ꞌevorao ohoꞌiꞌuma, ebu ḡuꞌa neḡa taufeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌevorao ohoꞌadu ḡuꞌa neḡano ohoꞌiꞌuma. \v 26 E hube hune ḡaꞌohe, ḡa mene buaꞌuma onamo ḡaeꞌa ani moni niduꞌa bare haꞌuma. \s1 Ubuma Ago Ḡezanoꞌi \r ( Mataio 19:9, Mareko 10:11-12, Luka 16:18) \p \v 27 Zaꞌe edeḡa, Mose goro ḡoeꞌano ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Ubuma ago ḡezanoꞌi.' \v 28 Rehano e ziꞌohe, iniuꞌa roḡae ḡiaḡianeꞌenaꞌa, ane zamao roḡae omo teite bazihi rae zamarine, ani ꞌai zamao ubuma ḡezaneha. \v 29 Ḡae edaꞌe ubumaḡaniꞌa haḡai sauꞌa haḡaoꞌidene, eꞌe ubumaḡa ḡude modoꞌi. Mazaḡa ahiriḡo tahiḡa modeꞌetaꞌaꞌe aduga komeꞌa, u ahiriḡo niduꞌa ire roga zamaḡano mae feuꞌeꞌetaꞌaꞌe ufeta aduga boro. \v 30 Ebu ḡae edaꞌe ꞌevoꞌaniꞌa haḡai sauꞌa haḡaoꞌidene, eꞌe ꞌevoꞌaꞌe variꞌe modoꞌi. Mazaḡa ahiriḡo tahiḡa modeꞌetaꞌaꞌe aduga komeꞌa, u ahiriḡo niduꞌa ire roga zamaḡano mae feuꞌeꞌetaꞌaꞌe ufeta aduga boro. \s1 Inuga Modeꞌeteꞌe Moneo \p \v 31 Za edeḡa, Mose goro ḡoeꞌano ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Iniuꞌa inuga modoꞌidene, aniꞌa ihore soꞌaḡa mirihadu inuga hanoꞌi.'\x - \xo \xt 5.31 \xt Deu 24:1\x* \v 32 Rehano e ziꞌohe, iniuꞌa inugaꞌe mene ubuma ḡezaro rehano, inuga modine, iꞌaniꞌa ubuma ḡezo ibiḡano inuga tuḡuneꞌeteꞌe heuḡa. Ebu iniuꞌe iꞌaniꞌa modiroteꞌe roḡaeḡa teite hahurine, ani zuni ubuma ḡezauꞌeteꞌe heuḡa. \s1 Ago Ḡoitoroꞌi \p \v 33 Ibiꞌa azaḡa mazao reiroteꞌe goro ḡoeꞌa ꞌadi zaeꞌa igiro, raenaꞌa, 'Nagni ḡoitoroꞌidene, ago variꞌoꞌi. Badiꞌa mazao ḡoitoroꞌidene huga haḡaoꞌi!'\x - \xo \xt 5.33 \xt Num 30:2\x* \v 34 Rehano e ziꞌohe, ḡoere nagiga ꞌahoga ago ḡoitoroꞌi. Adure niḡano ago ḡoitoroꞌi, mazaḡa adureꞌe Badiꞌaꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌa. \v 35 Raha niḡano ago ḡoitoroꞌi, mazaḡa rahaꞌe Badiꞌaꞌa odaḡa tiꞌeteꞌe habaꞌa. Ierusalema niḡano ago ḡoitoroꞌi, mazaḡa Ierusalemaꞌe Kini Boro, Badiꞌa neḡa boro. \v 36 Ḡoitoriroteꞌe mene haḡaine rudaꞌuma rae ago ḡoitoroꞌi, mazaḡa ḡaboneze zu zaeꞌa mene haḡairo. Zaꞌe iguze tiba zuni mae ꞌurunoga zu mae ḡunoga mene idaḡa. \v 37 Zaeꞌa nagini ꞌahoga haḡaiꞌuma roꞌidene, 'Oꞌe, e haḡaiꞌuma', ga 'Mene, e mene haḡaiꞌuma' daꞌo rae roꞌi. Ḡoere ꞌahogaꞌahoga ragatine, aꞌe Sataniꞌonoꞌo fureruꞌohe. \s1 Haḡai Sauꞌano Ago Naenaetitoꞌi \r (Luka 6:29-30) \p \v 38 Zaꞌe edeḡa Mose goro ḡoeꞌano ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Vaze ꞌahoganiꞌa ḡae ubuma sausaunoꞌidene ga ḡae ḡonone vahegoꞌidene, vazeḡa eꞌe ubuma zu sausaunoꞌi ebu ane ḡonone zu vahegoꞌi.'\x - \xo \xt 5.38 \xt Exod 21:24; Lev 24:20; Deut 19:21\x* \v 39 Rehano e ziꞌohe, vaze sauꞌa mazao ago naenaetitoꞌi. Vaze ꞌahoganiꞌa zae edaꞌe ḡaniga faꞌoꞌnoꞌidene, aniꞌa bare faꞌoꞌnoga veize zae kauri ḡaniga zuni notonohanoꞌi. \v 40 Vazeꞌa dabuꞌaze mouga rae kotazihi roꞌidene, raga dabuꞌaḡa zuni hanoꞌi. \v 41 Vaze ꞌahoganiꞌa riḡa tuḡuzenaꞌa, zaeꞌa ane ḡau odohadu kilomita tiba onamoga uratoꞌidene, kilometa ꞌaheu zuni onamoꞌi. \v 42 Iniuꞌa umizoꞌidene hau tauḡoꞌi, zu ḡauze ꞌahoga umizadu vesu baroniꞌuma rae roꞌidene, ago hezahohanoꞌi. \s1 Agire Azaḡa Zamaroꞌi \r (Luka 6:27-28, 32-36) \p \v 43 Zaꞌe edeḡa Mose goro ḡoeꞌano ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Ḡae nabudi zamaroꞌi, ebu ḡae agire vazeḡa heꞌeheꞌenoꞌi'\x - \xo \xt 5.43 \xt Lev 19.18\x* \v 44 Rehano e ziꞌohe, zae agire azaḡa zamaroꞌi, ebu zae sausauziꞌeteꞌe azaḡa veize kuranoꞌi. \v 45 ꞌOugine, zaꞌe Moze adureo ani ubuga rae reꞌuma. Mazaḡa Mozeꞌe vaze manoḡa zu sauꞌa veize idane mada aganoziniꞌohe, ebu vaze haḡai duduḡa zu veꞌoḡa veize idane irugu tuḡunadu ruꞌauꞌohe. \v 46 Zaꞌe zae zamareꞌeteꞌe azaḡa daꞌo zamarine, Badiꞌaꞌa eꞌe naeḡa mene ziniꞌuma. Takesi azaḡaꞌe haḡai sauꞌa azaḡa rehano, zeḡe zuni ze zamareꞌeteꞌe azaḡa zamareꞌohe. \v 47 Zaꞌe zae nabudi mazao daꞌo manoḡa haḡaine, vaze mene vitiziꞌuma. Badiꞌa aḡuꞌa azaḡa zuni ꞌouge haḡaeꞌohe. \v 48 Eꞌanoꞌo agire azaḡa zu zamare hunoꞌi. Badiꞌa mazaoꞌe veꞌoḡa oꞌoꞌa teige, za zu veꞌoḡa ꞌahoga ago haḡaoꞌi.” \c 6 \s1 Ḡahugoꞌi \p \v 1 Ḡianoꞌi, zaꞌe vazeꞌa ḡianoga veize vaze zamao haḡai manoḡa ago haḡaoꞌi, mazaḡa zae Moze adureo naeḡa mene ziniꞌuma. \v 2 Eꞌanoꞌo ḡau ꞌahoga zahara vazeḡa haune, zama guhi azaḡa teige ago hirihiroꞌi. Zama guhi azaḡaꞌe vazeꞌa niguzoga veize nuꞌonuꞌo neḡano zu ibio haḡae fureneꞌohe. E hube hune ziꞌohe, zeꞌe naeze niduꞌa mae hauḡeha. \v 3 Ḡau ꞌahoga zahara vazeḡa haune, zae nabudi uhiḡa vazeḡa zu ago ihonoꞌi.\f + \fr 6.3 \ft Girikio, \fqa edae evoreḡoꞌa haḡaeꞌetaꞌaꞌe kauri evoreḡoꞌe aḡuꞌa teige, hanoꞌi.\ft \f* \v 4 Vaze ꞌahoganiꞌa mene ederoga veize sifu kaḡuso hanoꞌi. ꞌOugine, Mozeꞌa zaꞌa sifu haḡateꞌe haḡaiḡa horonadu naeḡa ziniꞌuma. \s1 Zuhiꞌa Boro Kuru \r (Luke 11:2-4) \p \v 5 Zaꞌe kuranoꞌidene, zama guhi azaḡa teige ago kuranoꞌi. Mazaḡa zeꞌe vazeꞌa horozoga veize nuꞌonuꞌo neḡano zu ibi boro ḡenaḡano edauꞌenaꞌa, kuranoga urateꞌohe. E hube hune ziꞌohe, ze naeḡa niduꞌa mae hauḡiro. \v 6 Zaꞌe kuranoꞌidene, bazuni habaꞌa diuḡadu ibiheta haranadu Moze, zaꞌa horonoga mene idaḡa raꞌetaꞌaꞌe, mazao kuranoꞌi. ꞌOugine, zaꞌa sifu haḡateꞌe haḡaiḡa Mozeꞌa horonadu naeḡa ziniꞌuma. \v 7 Ebu za kuranoꞌidene, Badiꞌa aḡuꞌa azaḡa teige, huga oꞌoꞌa ḡoeꞌa hina ago barebare kuranoꞌi. Mazaḡa zeꞌe ḡoere ḡehaḡa hina kuraune, Badiꞌaꞌa igiꞌuma rae zamareꞌohe. \v 8 Ze ago hegotoꞌi, mazaḡa Mozeꞌe zaeꞌa izima umidogano nagini urateꞌetaꞌaꞌe edeḡa. \p \v 9 Eꞌanoꞌo ꞌahige kuranoꞌi: \b \q1 Emeḡe Mama adureo, \q1 eme umiꞌeꞌohe, vazeꞌa ḡae gubaꞌeꞌenaꞌa ḡa niḡoꞌe zaḡoḡa reꞌuma, \q1 \v 10 ebu ḡaꞌa vaze niduꞌa ibitoziꞌuma, \q1 ebu adureo ḡae uraꞌa hudauꞌeteꞌe teige, raha adao zuni hudaꞌuma. \q1 \v 11 Izidi ogomuḡa rifeꞌenoꞌi, \q1 \v 12 ebu emeḡeꞌa eme sausaufeꞌeteꞌe azaḡa zeḡe sauꞌa rae modeꞌeteꞌe teige, emeḡe sauꞌa zu rae modofoꞌi. \q1 \v 13 Emeḡeꞌa haḡai sauꞌa haḡaihi rae reine, sauꞌano ago tutufoꞌi, \q2 ebu Sataniꞌonoꞌo mae vaḡifoꞌi.\f + \fr 6.13 \ft Fare mirihiroteꞌe nuꞌe raenaꞌa, 'Ḡaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe ebu ḡae gigiꞌa zu agaḡaꞌe mada tuḡutuḡu onameꞌohe. Amen.'\f* \b \p \v 14 Zaeꞌa vaze sauꞌa rae modine, zae Moze, adureo radiuꞌeteꞌeꞌa, zae sauꞌa zuni rae modiꞌuma. \v 15 Rehano zaeꞌa vaze sauꞌa mene rae modine, zae Mozeꞌa zuni zae sauꞌa mene rae modiꞌuma. \s1 Zaḡozaḡeꞌeteꞌe Moneo \p \v 16 Zaeꞌa zaḡozaḡoꞌidene, zama guhi azaḡa teige, ago vetuḡarau radoꞌi. Zeꞌe, vazeꞌa horozadu zeḡeꞌa zaḡozaḡeꞌeteꞌe ederoga veize, mene vireꞌohe zu iguze mene siꞌeꞌohe. E hube hune ziꞌohe, zeꞌe naeḡa niduꞌa mae hauḡiro. \v 17 Rehano zaeꞌa zaḡozaḡoꞌidene, viradu iguze siꞌoꞌi. \v 18 ꞌOugine, vazeꞌa zaꞌe zaḡozaḡeꞌeteꞌe mene ederiꞌuma. U zaꞌa horonoga mene idaḡa raꞌetaꞌaꞌe, Moze daꞌo ederiꞌuma. Ebu Mozeꞌa zaꞌa sifu haḡaateꞌe haḡaiḡa horonadu naeḡa ziniꞌuma. \s1 Ḡauze Adureo Mae Nuꞌone Toꞌi \r (Luke 11:34-36, 12:22-34, 16:13) \p \v 19 Zae veize raha ꞌadao ḡau manomano ago nuꞌone toꞌi. Deꞌeaꞌe zuhiꞌa sausauneꞌohe zu atenarauꞌohe ebu ḡonoreꞌa varade diuḡadu ḡonotuꞌohe. \v 20 Rehano zae veize ḡauze manomanoꞌe adureo nuꞌone toꞌi. Deꞌeaꞌ zuhiꞌa mene sausauneꞌohe zu mene atenarauꞌohe ebu ḡonoreꞌa varade diuḡadu mene ḡonotuꞌohe. \v 21 Mazaḡa zaꞌa ḡauze manomano nouma tine, zamaroneze zu deꞌea tiꞌuma. \p \v 22 Zae ubumaꞌe ahirize ihureḡa heuḡa. Ubumaze manoḡa reine, zae ahiri niduꞌaꞌe agaḡaniꞌa irivaꞌiꞌuma. \v 23 Rehano zae ubumaꞌe sautaune, zae ahiri niduꞌaꞌe uzaboꞌa irivaꞌiꞌuma. Eꞌanoꞌo zae ahiri zamaḡano agaḡaꞌe uzaboraune, ahirize niduꞌaꞌe uzabo gigiꞌa reꞌuma! \p \v 24 Vazeꞌe zuhiꞌa ꞌaheu veize gauoga mene idaḡa. ꞌOugine ani ꞌahogaꞌe zamariꞌuma, u ꞌahogaꞌe heꞌeheꞌeniꞌuma. Ebu ꞌahoga veize faine gauiꞌuma, u ꞌahogaꞌe turuniꞌuma. Eꞌe teige, zaꞌe Badiꞌa ebu moni, ꞌaheu veize gauoga mene idaḡa. \s1 Ago Zamare Adudanoꞌi \r (Luka 12:22-31) \p \v 25 Eꞌanoꞌo e ziꞌohe. Zae ḡabone veize nagi ogomu aꞌuma ga nagini gagiꞌuma ebu ahirize veize nagi dabua vidiꞌuma rae ago zamare adudanoꞌi. Mazaḡa ḡabone zu ahiriꞌe ogomu zu dabua vitinoga. \v 26 Hitanao rafiuꞌeteꞌe niniḡa ḡianoꞌi. Ze ezone mene ḡorauꞌohe, mene hiriveꞌohe, zu ogomuze godogo neḡano mene nuꞌone tiꞌohe. Rehano zae Moze, adureo radiuꞌeteꞌeꞌa, ḡubuzeꞌohe. Zaꞌe nini vitize huneꞌohe. \v 27 Zae boꞌaḡano iniuꞌe zamare adudaune, ḡaboneꞌa tahiḡa nu faraꞌumahe? Mene. \p \v 28 Za nougaꞌahi dabua uꞌano zamare aduduꞌohe? Butu kakaḡaꞌe nougenouge ḡuhureꞌeteꞌe ḡianoꞌi. Ze mene gaueꞌohe zu dabuaze mene turineꞌohe. \v 29 Rehano e ziꞌohe, butu kakaḡa ꞌahogaꞌe maꞌora vazeḡa kini Solomonaꞌa haḡairoteꞌe dabuaḡa manomano vitinoga. \v 30 Butu veḡaꞌe izidi ḡaboga, hena ohoḡoreꞌe vazeꞌa masinadu ireo hufi hauniꞌuma, rehano Badiꞌaꞌa faifaine manohuniꞌohe. Zaꞌe ve vitinoga ꞌahine, Badiꞌaꞌa hube hune dabua vidauziniꞌuma. Rehano zaꞌe Badiꞌa mazao fieꞌetaꞌaꞌe komeꞌa. \p \v 31 Eꞌanoꞌo ago zamare adudanoꞌi, raenaꞌa, 'Nagini aꞌuma?', 'Nagini gagiꞌuma?' ga 'Nagi dabua vidaꞌuma?' \v 32 Badiꞌa aḡuꞌa azaḡaniꞌa ꞌahiguḡa niduꞌa vaḡeꞌohe. Zae Moze, adureo radiuꞌetaꞌaꞌe, zaꞌa eꞌe ḡauḡa urateꞌetaꞌaꞌe edeḡa. \v 33 Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zu urateꞌeteꞌe daꞌo gezo vaḡoꞌi. ꞌOugine eꞌe ḡauga niduꞌa zuni ziniꞌuma. \v 34 Eꞌanoꞌo za ohoḡore veize ago zamare adudanoꞌi. Mazaḡa ohoḡore gauḡaꞌe ohoḡoruꞌu zamariꞌuma. Izidiꞌe izidi aduga daꞌo zamariꞌuma. \c 7 \s1 Vaze Mazao Sauꞌa rae Ago Noꞌi \r (Luka 6:37-38, 41-42) \p \v 1 Badiꞌaꞌa zaꞌe sauꞌa azaḡa rae mene ziꞌeteꞌe uratine, vaze mazao sauꞌa azaḡa rae ago zoꞌi. \v 2 Mazaḡa zaeꞌa ḡau ꞌahoga moneo vaze mazao sauꞌa rae reine, eꞌe moneo Badiꞌaꞌa zuni zaꞌe sauꞌa reꞌuma. Zaꞌa vaze mazao nagini haḡaine, Badiꞌaꞌa zae mazao ꞌouge haḡaiꞌuma. \p \v 3 Ḡaꞌe nabugo ubumao beꞌa dinunuḡa ḡianeꞌohe. Rehano nougadu ḡae ubumao beꞌa gado ireḡa mene ḡianeꞌohe? \v 4 Ḡae ubumaḡo beꞌa gado ireḡa ꞌeꞌe rehano, ḡaꞌe negoḡo mazao ꞌahige raꞌohe, raenaꞌa, 'Negohe, ubumaḡo beꞌa dinunu eꞌe mae vaḡinihi.' \v 5 Ḡa, zama guhi vazeḡa, ibite geno ḡae ubumao gado ireḡa eꞌe mae vaḡinoꞌi. Ebu ḡaꞌa faine ehamanadu negoḡo ubuma mazaonoꞌo dinunuḡa mae vaḡiniꞌuma. \p \v 6 Ḡau zaḡoḡa ḡuni ago hanoꞌi. ꞌOugine ze vaetadu zae vihoziꞌuma. Zae hadi manomano aba zamao ago feunoꞌi. ꞌOugine, zeꞌe oda hina edene ḡuzuhiꞌuma.\f + \fr 7.6 \ft Hugaꞌe, 'Badiꞌa ḡoere mene igiꞌeteꞌe azaḡa mazao ago barebare ihozoꞌi.'\f* \s1 Badiꞌa Mazao Umidoꞌi \r (Luka 11:9-13) \p \v 7 Za nagini uratoꞌidene, Badiꞌa mazao umidoꞌi, ꞌougine ziniꞌuma. Za nagini vaḡoꞌidene, Badiꞌa mazao umidoꞌi, ꞌougine hidiꞌuma. Badiꞌaꞌa danazoga uratine, ibihetao toketokeroꞌi, ꞌougine ibiheta vavaoziniꞌuma. \v 8 Iniuꞌa umidine haꞌuma, iniuꞌa vaḡine hidiꞌuma ebu iniuꞌa toketokerine ibiheta vavaohaꞌuma. \p \v 9 Zae boꞌaḡano iniuꞌa ubugaꞌa beredi umidine hadi haꞌumahe? \v 10 Ebu aneꞌa ḡozone umidine, mohe haꞌumahe? \v 11 Zaꞌe sauꞌa azaḡa rehano, ḡau manomano ubudeze zenoga urateꞌohe. Eꞌe teige, zae Moze, adureo radiuꞌetaꞌaꞌe, ane mazao umideꞌeteꞌe azaḡa hube hune ḡau manoḡa ziniꞌuma. \v 12 Eꞌanoꞌo vazeꞌa zae mazao haḡai manoḡa haḡaeꞌeteꞌe uratoꞌidene, zae zuni zeḡe mazao haḡai manoḡa haḡaoꞌi. ꞌAdiꞌe Mose goro ḡoeꞌa zu peroveta azaḡaniꞌa ihoziroteꞌe ḡoeꞌa raꞌohe. \s1 Ibiheta Kokosiḡa \r (Luka 13:24) \p \v 13 Ibiheta kokosiḡano diuḡoꞌi. Mazaḡa runeo diuḡiteꞌe ibiḡa ibihetaḡaꞌe rafaḡa zu boro, eꞌanoꞌo eꞌe ibiḡano diuḡeꞌeteꞌe azaḡaꞌe ḡehaḡa. \v 14 U ḡabone tuḡutuḡu diuḡeꞌeteꞌe ibiḡa ibihetaḡaꞌe kokosiḡa zu eꞌe ibiḡano onamogaꞌe riḡa, eꞌanoꞌo eꞌe ibiḡano diuḡeꞌeteꞌe azaḡaꞌe tahiḡa. \s1 Ire ebu Ire Maḡa \r (Luka 6:43-44, 13:25-27) \p \v 15 Ḡuriro peroveta azaḡa ḡianoꞌi. Ze mamoe naminamiḡa teige onaiꞌuma, rehano zeḡe zamaꞌe butu ḡuniḡa vihovihoḡa heuḡa. \v 16 Ireꞌe maḡa horonadu nagi ireḡa ederiꞌuma. Vaini maḡaꞌe ire renogaꞌonoꞌo mene iniꞌohe zu figi maḡaꞌe ḡunu renogaꞌonoꞌo mene iniꞌohe. \v 17 Eꞌe teige, ire manoḡa niduꞌaꞌe maḡa manoḡa iniꞌohe, u ire sauꞌaꞌe maḡa sauꞌa iniꞌohe. \v 18 Ire manoḡaꞌe maḡa sauꞌa mene iniꞌohe, u ire sauꞌaꞌe maḡa manoḡa mene iniꞌohe. \v 19 Maḡa manoḡa mene iniꞌeteꞌe ireḡa niduꞌaꞌe udi modeꞌohe ebu ire rogao hufi haoneꞌohe. \v 20 Eꞌanoꞌo zeḡe haḡai horonadu zeꞌe vaze nagiḡa ederiꞌuma. \p \v 21 Eḡe mazao, 'Zuhia Boro, Zuhia Boro,' rae huheꞌeteꞌe azaḡa mene niduꞌaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌuma. Rehano eḡe Mama, adureo radiuꞌeteꞌeꞌa urateꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa daꞌo ibitohaꞌuma. \v 22 Badiꞌa kota madaḡano, vaze ḡehaḡaniꞌa eḡe ihiꞌuma, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, Zuhiꞌa Boro, emeꞌe ḡae nio Badiꞌa ḡoere ihozido, zu ḡae nio vine sauꞌa hegoze buzido zu ḡae nio gigiꞌa haḡaiḡa ḡehaḡa haḡaido'. \v 23 ꞌOugine, eḡeꞌa dehene ziꞌuma, raenaꞌa, 'E zaꞌe mene ederiro. Za, haḡai sauꞌa azaḡa, eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi.' \s1 Egadu Haḡaeꞌeteꞌe Azaḡa \r (Luka 6:47-49) \p \v 24 Eḡe ḡoere egadu haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe huhuzaḡa. Aniꞌe vatava rana neḡa ogoraroteꞌe vazeḡa heuḡa. \v 25 Iruguꞌa ruꞌanadu zobozoboꞌa bororarotene ebu zavara boroꞌa feuradu neḡa beirotene, eꞌe neḡaꞌe mene higaro, mazaḡa vatava rana ogoraro. \v 26 U eḡe ḡoere egadu mene haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe hahizaḡa. Aniꞌe niꞌuri rana neḡa ogoraroteꞌe vazeḡa heuḡa. \v 27 Iruguꞌa ruanadu zobozoboꞌa bororarotene ebu zavara boroꞌa feuradu neḡa beirotene, eꞌe neḡa higau bauradu fatariro.” \p \v 28 Iesuꞌa eꞌe ḡoeꞌa niduꞌa hauḡirotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane ihore uꞌano zaguzagaro. \v 29 Mazaḡa Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa teige mene ihoziro, rehano Badiꞌa gigiꞌa hina ihoziro. \c 8 \s1 Lefera Vazeḡa Fainiro \r (Mareko 1:40-45, Luka 5:12-16) \p \v 1 Iesuꞌa maḡanonoꞌo ovairotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane hegote onamiro. \v 2 Lefera vazeḡa ꞌahoganiꞌa ani vaḡe onairo, ebu ane zamao obena hina tuḡadu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡa uratoꞌidene faihoꞌi!” \v 3 Iesuꞌa ꞌevoꞌa einadu vaze eꞌe oboniro, ebu raenaꞌa, “E urateꞌohe. Ḡae manoroꞌi!” ꞌOugadu lefara eꞌeꞌa zogone dauḡiro. \v 4 Ebu Iesuꞌa ninaꞌa, “Vaze ꞌahoga ago noꞌi. Rehano dibuꞌo vazeḡa vaḡe onamadu ahiꞌo ihonoꞌi!\f + \fr 8:4 \ft Aꞌe, dibuꞌo vazeḡaniꞌa ahiri udahadu manoreha reifine\f* Ebu ḡaeꞌa manorateꞌe vazeꞌa ederifine, Moseꞌa reiroteꞌe gahunoḡa mae onamadu Badiꞌa dibuꞌo hanoꞌi.” \s1 Uti Azaḡa Ḡihiꞌaniꞌa Iesu mazao Firo \r (Luka 7:1-10, Ioane 4:43-54) \p \v 5 Iesuꞌa Kaperanauma neḡa boro diuḡirotene, Roma uti azaḡa ḡihiꞌa ꞌahoganiꞌa onaadu dananoga uminiro, \v 6 raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eḡe tuḡure vazeḡa ꞌahogaꞌe ahiꞌa haganoga mene idaḡa radu neo bazeꞌohe. Ahiꞌaniꞌa giginadu ḡaniḡanau radiuꞌohe.” \v 7 Iesuꞌa ninaꞌa, “Eḡeꞌa onamadu fainiꞌuma.” \p \v 8 Rehano uti azaḡa ḡihiꞌaniꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eꞌe mene vaze manoḡa, eꞌanoꞌo ḡaeꞌa eḡe ne diuḡogaꞌe mene manoḡa. Rehano ḡoere daꞌo roꞌi, ꞌougine eḡe tuḡure vazeḡaꞌe manoriꞌuma. \v 9 Mazaḡa eꞌe zuni vaze ꞌahoga ꞌuꞌuḡano gaueꞌohe, zu eḡe uti azaḡaꞌe eḡe ꞌuꞌuḡano gaueꞌohe. Eḡeꞌa vaze ꞌahi ninaꞌa, 'Onamoꞌi' reine, aniꞌe onameꞌohe, ebu ꞌahoga omo ninaꞌa, 'Aroꞌi' reine, aniꞌe areꞌohe. Eḡeꞌa eḡe tuḡure vazeḡa ꞌahoga ninaꞌa, 'ꞌAdi haḡaoꞌi' reine, aniꞌe haḡaeꞌohe.” \p \v 10 Iesuꞌa eꞌe ḡoeꞌa igirotene zaguzagaro, ebu ani hegotiroteꞌe azaḡa ziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, Badiꞌa mazao ꞌahige fie gigaruꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Isaraela azaḡa zamaḡano ize mene horoneha! \v 11 E ziꞌohe, Iuda mene azaḡa ḡehaḡaniꞌa madaꞌa iteꞌeteꞌe moneonoꞌo zu madaꞌa zubureꞌeteꞌe moneonoꞌo onaiꞌuma, ebu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe zamaḡano Aberahamo, Isako zu Iakobo teite ehoradu ogau tiburaꞌuma. \v 12 Rehano Iuda azaḡa, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌohe rae zamarirotaꞌaꞌe, enona mae feuzadu uzabo zamaḡano radiꞌuma. Ze eꞌea niaꞌuma zu ḡononeze atitiꞌuma.” \p \v 13 Ebu Iesuꞌa uti azaḡa ḡihiꞌaḡa niro, raenaꞌa, “Onamoꞌi. Ḡaꞌe eḡe mazao fieꞌeteꞌe teige, ḡae tuḡure vazeḡaꞌe manoriꞌuma.” Aniꞌa ꞌouge reirotene madaḡano tuḡure vazeḡa eꞌe manoriro. \s1 Vaze Ḡehaḡa Faiziro \r (Mareko 1:29-34, Luka 4:38-41) \p \v 14 Ebu Iesuꞌa Petero ne diuḡirotene Petero emoḡa roḡaeḡaꞌe uginadu baze radoga horoniro. ꞌAhiꞌaꞌe gigiꞌa bagaḡa. \v 15 Iesuꞌa roḡae ꞌevoꞌa obonadu ahiꞌa gigiꞌa ꞌai dauḡiro. Ebu ani iḡunadu Iesu veize ogomu ḡorohe haro. \p \v 16 Ḡoravareꞌeteꞌe zamaḡano, vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe azaḡa ḡehaḡa Iesu vaḡe tutuze onairo. Aniꞌe ḡoere hina vine sauꞌa hegoze buziro ebu ugi azaḡa niduꞌa faiziro. \v 17 Aꞌe peroveta vazeḡa Isaiaꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 “Ani emeḡe gigiꞌa meiro ebu emeḡe ugi mae vaḡiniro.”\x - \xo \xt 8:17 \xt Isaia 53:4\x* \s1 Iesu Hegoteꞌeteꞌe Vazeḡa \r (Luka 9:57-62) \p \v 18 Iesu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane mazao nuꞌoru radoga horozirotene, ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Duꞌura moneafa fare onamihi.” \v 19 Eꞌe madaḡano Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu vaḡe onaadu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, ḡaeꞌa noꞌe onamine, e ḡae hegotiꞌuma.” \v 20 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Butu ḡuniḡaꞌe bazuni habaꞌazeta, ebu hitana niniḡaꞌe nezeta. Rehano eḡe, Vaze Ubuḡaꞌe bazunihe habaꞌaꞌe oꞌoꞌa.” \p \v 21 Iesu tahiꞌa ꞌahoganiꞌa niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, e geno mamahe guri onamihi.” \v 22 Rehano Iesuꞌa ninaꞌa, “Ḡaꞌe eḡe hegotoꞌi. Vine ruga azaḡaniꞌa rune azaḡa ḡuriꞌuma.” \s1 Zavara ꞌUiro \r (Mareko 4:35-41, Luka 8:22-25) \p \v 23 Ebu Iesuꞌa ḡasio tirirotene, ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ani hegote tiriro. \v 24 Eꞌe enogano, zavara boroꞌa duꞌurao feuriro ebu saꞌuꞌa ḡasio kafere diuḡiro. Rehano Iesu baze radiro. \v 25 Eꞌanoꞌo zeꞌa ane vaḡe onamadu evaniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, emeḡe ḡabofoꞌi! Eme nariga zubureꞌohe!” \p \v 26 Ebu aniꞌa naenaezinaꞌa, “Za nougadu rihauꞌohe? Zaꞌe Badiꞌa mazao fieꞌetaꞌaꞌe komeꞌa!” Ebu ani iḡunadu zavara zu saꞌu roziro. ꞌOugirotene, zavara zu saꞌuꞌe roḡeru hauḡiro. \p \v 27 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa zaguzagaro, raenaꞌa, “Vaze ꞌahiꞌe nagi vaze? Zavara zu saꞌuꞌa ane ḡoere egohuꞌohe.” \s1 Vine Sauꞌaḡeta Vazeḡa Fainiro \r (Mareko 5:1-20, Luka 8:26-39) \p \v 28 Iesuꞌa duꞌura moneafa, Gadara habaꞌano feurirotene, vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe vazeḡa ꞌaheuꞌa idu habaꞌanonoꞌo onaadu Iesu hidiro. Zamaze ufeta ḡugiꞌeta ꞌahine, eꞌe ibiḡano vazeꞌa onamoga mene idaḡa reiro. \v 29 Ebu ze ḡihau bagaḡa ani ḡoreniro, raenaꞌa, “Badiꞌa ubuga! Ḡaꞌe emeḡe mazao nagini urateꞌohe? Ḡaꞌe, kota madaḡa ḡonaga ꞌizema mougano, aduga rifoga veize emeḡe vaḡe onahehe?” \p \v 30 U tahiḡa faḡano aba ḡehaḡaniꞌa ogau radiunu. \v 31 Ebu vine sauꞌaniꞌa Iesu uminiro, raenaꞌa, “Ḡaeꞌa eme hegofe bufoꞌidene, aba ḡuḡuvaḡa ꞌomo mazao tuḡufoꞌi.” \v 32 Ani vine sauꞌa zinaꞌa, “Onamoꞌi!” ꞌOuge reirotene, ze vaze ꞌaheu mazaonoꞌo buanadu aba zamaḡano diuḡiro. Ebu aba eꞌe niduꞌa maḡa gagagaꞌonoꞌo dure ovoadu duꞌurao diuḡiro ebu hunuhune rudaro. \v 33 ꞌOugadu aba taufeꞌeteꞌe azaḡaꞌe dure neze onamiro, ebu vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe azaḡa mazao naginiꞌa fureraroteꞌe hariḡa niduꞌa meꞌodoziniro. \v 34 Ebu eꞌe neḡa azaḡa niduꞌaniꞌa buanadu Iesu hidoga veize onairo. Ze Iesu hidirotene, aniꞌe zeḡe habaꞌanonoꞌo vaḡinoga uminiro. \c 9 \s1 Ahiꞌa Mene Haganeꞌeteꞌe Vazeḡa Fainiro \r (Mareko 2:1-12, Luka 5:17-26) \p \v 1 Iesuꞌa ḡasio tiradu duꞌura moneafa fariro ebu aneꞌa radiunuteꞌe neḡa boro Kaperanauma bare onamiro. \v 2 Ebu vaze nuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa faratao bazune teadu ani vaḡe herate onairo. Zeḡeꞌa Iesu mazao fieꞌeteꞌe Iesuꞌa horonirotene, ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa niro, raenaꞌa, “Ubude, zamaḡo rinedoꞌi. Ḡae sauꞌa ꞌai aḡutu modeha.” \v 3 ꞌOugirotene, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa nuꞌe zeḡeꞌa bare zamariro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe ane bare Badiꞌa rae rahehe? Badiꞌa ni rae sausauneꞌohe!” \p \v 4 Iesu ani zeḡeꞌa nagini zamareꞌeteꞌe ederadu ziro, raenaꞌa, “Nougadu za zamarone sauꞌa zamareꞌohe? \v 5 Ani mazao nougenouge nine, ufiḡa? 'Ḡae sauꞌa ꞌai rae modeha' rae niꞌeteꞌe ga 'Iḡunadu onamoꞌi' rae niꞌeteꞌe? \v 6 Rehano e ani manoniꞌuma ebu ani sauꞌa zu rae modiꞌuma, mazaḡa eḡe, Vaze Ubuḡaꞌe raha ꞌadao vaze sauꞌa rae modeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa meiroteꞌe zuni za ihoziꞌuma.” Ebu Iesuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa eꞌe niro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa ḡaꞌohe, iḡunoꞌi ebu farataḡo odohadu neḡo onamoꞌi” \v 7 Ebu vaze ꞌai iḡunadu neḡa onamiro. \v 8 Vaze ḡuḡuvaḡaꞌe eꞌe horonirotene riharo ebu Badiꞌaꞌa ꞌuguḡa gigiꞌaḡa vaze ziniroteꞌe\f + \fr 9:8 \ft Ga, \fqa vaze haroteꞌe \f* uꞌano Badiꞌa niguniro. \s1 Mataio Zamaharo \r (Mareko 2:13-17, Luka 5:27-32) \p \v 9 Iesuꞌa eꞌeanoꞌo ibio onamiro. Ebu vaze ꞌahoga niḡa Mataioꞌa takesi habaꞌano ehoreꞌenogano horoniro. Ebu Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Eḡe hegotoꞌi.” ꞌOugirotene ani iḡunadu Iesu hegotiro. \p \v 10 Iesuꞌa Mataio neo ogaroteꞌe madaḡano, takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa ḡehaḡaniꞌa Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌa teite ogau tiburaro. \v 11 Farisea azaḡaniꞌa eꞌe horonirotene, Iesu tahiꞌatahiꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Nougadu zae ihore vazeḡaꞌe takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa teite ogau tiburuꞌohe?” \p \v 12 Iesuꞌa eꞌe egadu ziro, raenaꞌa, “Ugi oꞌoꞌa azaḡaꞌe gohe vazeḡa mene vaḡeꞌohe, rehano ugi azaḡaniꞌa ani vaḡeꞌohe. \v 13 Eꞌe teige, zeḡe bare haḡai duduḡa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga radu eḡeꞌa mene onairo. Rehano zeḡe bare haḡai sauꞌa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga radu onairo. Badiꞌaꞌa ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Eꞌe zaeꞌa dibuꞌo inoga daꞌo mene urateꞌohe, rehano vaze vetuḡazoga ufeta urateꞌohe.'\x - \xo \xt 9:13 \xt Hosea 6:6\x* Za onamadu ḡoere huga eꞌe ederoꞌi.” \s1 Ihore Iziga \r (Mareko 2:18-22, Luka 5:33-39) \p \v 14 Ebu Ioane tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesu vaḡe onaadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Emeḡe zu Farisea azaḡaꞌe ogomu moneo mada ḡehaḡa zaḡozaḡeꞌohe. Rehano ḡae tahiꞌatahiꞌaꞌe nougadu mene zaḡozaḡeꞌohe?” \v 15 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Hahureꞌeteꞌe madaḡano, ohoze hahu iziganiꞌa huzeꞌeteꞌe azaḡaꞌe ane teite ogau tiburaune, ze mene zaḡozaḡeꞌohe. Rehano zeḡe mazaonoꞌo ohoze hahu izigaꞌe mae vaḡiniꞌuma madaḡaniꞌa onaine, zeꞌe vetuḡa ranadu zaḡozaḡiꞌuma. \p \v 16 Vaze ꞌahoganiꞌa dabua iziga variꞌe madu dabua amahiḡa mene baniniꞌohe, mazaḡa dabuꞌaḡa vuzuine, dabua siꞌiga izigaꞌe ḡuanadu amahiḡa hutubadu borofe zigaꞌuma. \v 17 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa vaini vuḡa fuse\f + \fr 9:17 \ft Gouti ogaḡa hina haḡairoteꞌe fuseḡa\f* amahiḡa zamaḡano vaini vuḡa iziga mene beꞌune ufiꞌohe. Beꞌune ufine, vaini vuḡa iziga aneꞌa bare busure bororadu fuse amahiḡaꞌe zigaꞌuma. Ebu sore rururanadu fuse amahiḡa sausauniꞌuma. Eꞌanoꞌo vaini vuḡa izigaꞌe fuse izigano beꞌune ufiꞌohe ebu anianineꞌe manoḡa radiuꞌohe.” \s1 Roḡae Tahiꞌaḡa ebu Ugi Roḡaeḡa \r (Mareko 5:21-43, Luka 8:40-56) \p \v 18 Iesuꞌa eꞌe ḡoeꞌa ziniroteꞌe zamaḡano, nuꞌonuꞌo neḡa ḡihiꞌaḡa ꞌahoganiꞌa Iesu vaḡe onairo. Ebu ani zamao ḡuḡuradu niro, raenaꞌa, “Eḡe aboeꞌe iziduꞌu rudaneha. Rehano ḡaeꞌa onaadu ane rana ꞌevoꞌo tine, ani ḡabodiꞌuma.” \v 19 Ebu Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌaꞌe iḡunadu ane teite onamiro. \p \v 20 Onamiroteꞌe zamaḡano roḡae ꞌahoga, roḡae ugi madu muri 12 radiunuteꞌeꞌa, Iesu ḡarunio onairo ebu ani dabua ꞌariḡa oboniro. \v 21 Mazaḡa aniꞌe zamareꞌenaꞌa, 'Eꞌa dabuaḡa tahiḡa obonine manoriꞌuma.' \v 22 Ebu Iesuꞌa tehadu roḡae eꞌe ḡianiro, raenaꞌa, “Aboe, zamaḡo rinedoꞌi! Ḡaeꞌa eḡe mazao fiateꞌe uꞌano ugiḡoꞌa manoreha.” ꞌOuge reiroteꞌe madaḡano roḡae ꞌai manoriro. \p \v 23 Iesuꞌa nuꞌonuꞌo neḡa ḡihiꞌaḡa neo feurirotene, rune badaḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa haraeꞌeteꞌe horoziro. \v 24 Ebu aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Zae niduꞌa buanoꞌi! Roḡae tahiꞌaḡaꞌe mene rudaneha. Aniꞌe bazeꞌohe.” Rehano zeꞌe Iesu eḡofoharo. \v 25 Vaze ḡuḡuvaḡa enoneo tuḡuze buziroteꞌe ḡarugano, Iesuꞌa ne zamaḡa diuḡadu roḡae tahiꞌaḡa ꞌevore oboniro. ꞌOugadu aneꞌa iḡuniro! \v 26 Ebu eꞌe hariḡaꞌe eꞌe habaꞌa niduꞌa zamaḡano ḡehararo. \s1 Ubuma Kuru zu Mumutafa Vazeḡa Faiziro \p \v 27 Iesuꞌe deꞌea mode onamiroteꞌe madaḡano, ubuma kuru vazeḡa ꞌaheuꞌa ani hegotiro. Zeꞌa ḡihau huaro, raenaꞌa, “Davida mariga, eme vetuḡafoꞌi!” \v 28 Iesuꞌa ne diuḡirotene, ubuma kuru azaḡaniꞌa ane vaḡe onairo. Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Za eḡeꞌa faiziꞌuma rae fieꞌehe?” Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe, Zuhiꞌa Boro.” \v 29 Ebu aniꞌa ubumaze obonadu ziro, raenaꞌa, “Zaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌe idunaḡano ubumazeꞌa manoriꞌuma.” \v 30 Ebu ubumazeꞌa raꞌaro. ꞌOugadu Iesuꞌa riḡa hune ziro, raenaꞌa, “Zae mazao fureranateꞌe ḡauḡa vaze ꞌahoga ago noꞌi.” \v 31 Rehano ze onamadu eꞌe habaꞌa niduꞌa zamaḡano ani hari rae ḡehaniro. \p \v 32 Ebu ze neonoꞌo buau onamirotene, vaze nuꞌa vaze ꞌahoga Iesu vaḡe tutune onairo. Vine sauꞌaniꞌa vaze eꞌe ragano radu aniꞌe ḡoeroga mene idararo. \v 33 Ebu Iesuꞌa vine sauꞌa ane mazaonoꞌo hegone bunadu mumutafa vazeḡaniꞌa ḡoeriro. Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa eꞌe horonadu zaguzagaro, ebu raenaꞌa, “Ibite Isaraela habaꞌano ꞌahiguḡa mene fureraro.” \v 34 Rehano Farisea azaḡaniꞌa raenaꞌa, “Aniꞌe vine sauꞌa zuhiꞌaḡa gigiꞌaḡano vine sauꞌa hegone buneha.” \s1 Gau Azaḡaꞌe Tahiḡa \p \v 35 Iesuꞌa habaꞌahabaꞌa zu ne niduꞌa ragaveꞌenaꞌa, zeḡe nuꞌonuꞌo neḡano ihozinu zu Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe hariḡa manoḡa haraminu ebu ugi nunu niduꞌa faizinu. \v 36 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa horozirotene, vetuḡaziro, mazaḡa zamazeꞌe adudaro zu zeꞌe dana mene hidiro. Zeꞌe vazeꞌa mene taufeꞌeteꞌe mamoeḡa heuḡa. \v 37 Ebu ani ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Hiriveꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe ḡehaḡa, rehano gau azaḡaꞌe tahiḡa. \v 38 Eꞌanoꞌo hiriveꞌeteꞌe Zuhiꞌaḡa, Badiꞌa mazao gau azaḡa ane mebao tuḡuzoga veize uminoꞌi.” \c 10 \s1 Iesuꞌa Ane Tahiꞌaḡa 12 Tuḡuze Onamiro \r (Mareko 6:7-13, Luka 9:1-6) \p \v 1 Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa 12 huze nuꞌoziro ebu vine sauꞌa hegoze buzeꞌeteꞌe zu ugi nunu niduꞌa faizeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa ziniro. \v 2 Iesu tahiꞌa 12 nizeꞌe ahi eꞌe: Ibiꞌaꞌe Simona, niḡa ꞌahogaꞌe Petero zu ane negoḡa Aniderea, Zebedeo ubuga ꞌaheu Iakobo zu ane negoḡa Ioane, \v 3 Filipo, Batolomeo, Tomasi, takesi vazeḡa Mataio, Alefeo ubuga Iakobo, Tadeo, \v 4 Roma gavamani utitoziniꞌeteꞌe duḡuruḡa vazeḡa\f + \fr 10:4 \ft Duḡuruḡa niḡaꞌe Zealota\f* niḡa Simona ebu Iesu revoharotaꞌaꞌe, Isakariota vazeḡa niḡa Iuda. \p \v 5 Iesuꞌa ane tahiꞌa 12 tuḡuzeꞌenaꞌa, ꞌahige ihoziro, raenaꞌa, “Iuda mene azaḡa habaꞌa ago onamoꞌi ebu Samaria habaꞌano neḡa ꞌahogani ago diuḡoꞌi. \v 6 Rehano Isaraela habaꞌano dauḡiroteꞌe mamoeḡa ꞌuꞌa onamoꞌi. \v 7 Ebu neḡaneḡa diuḡe onamoꞌidene 'Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe madaḡa ꞌai haniteha,' rae haramozenoꞌi. \v 8 Ugi azaḡa faizoꞌi, rune azaḡa ḡabozoꞌi, lefera azaḡa faizoꞌi ebu vine sauꞌa hegoze buzoꞌi. Zaeꞌa hidirotaꞌaꞌe naeḡa mene haḡairo, eꞌanoꞌo naeḡa ago maeꞌenaꞌa ḡahugoꞌi. \v 9 Moni niharazeo ago odohoꞌi. \v 10 Ragavo zamaḡano nihara ga dabua ꞌahoga ga tamaka ga tuḡu ago odohoꞌi, mazaḡa gau vazeḡaꞌe nagini urateꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe hidiꞌuma. \v 11 Habaꞌahabaꞌa zu neḡaneḡa diuḡine, deꞌea mae ḡihiziꞌuma vazeḡa vaḡoꞌi ebu ane neo radoꞌi onamo eꞌe neḡa mode iḡunoꞌi. \v 12 Ani ne diuḡoꞌidene, 'Badiꞌaꞌa manohuga ziniꞌuma,' rae zenoꞌi. \v 13 Ebu eꞌea radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe manoḡa roꞌidene, zaeꞌa rateꞌe Badiꞌa manohuga zeḡe rana radiꞌuma. U mene manoḡa roꞌidene, zaeꞌa rateꞌe Badiꞌa manohugaꞌe zae bare vaḡiꞌuma. \v 14 Habaꞌa ga neḡa ꞌahoga azaḡaniꞌa zae mene mae ḡihizoꞌidene ga ḡoereze mene egozenoꞌidene, odaze huꞌuruḡa zauhe mode manahadu eꞌe habaꞌa ga neḡa mode iḡunoꞌi.\f + \fr 10:14 \ft Aꞌe vazeꞌa ze mene mae ḡihizadu aduga hidiꞌuma rae ihozeꞌohe.\f* \v 15 E hube hune ziꞌohe. Ibite Sodoma zu Gomora habaꞌa azaḡaꞌe sauꞌaze boro uꞌano, Badiꞌaꞌa ruiziro. Rehano Badiꞌa kota madaḡano zae mene mae ḡihiziroteꞌe neḡa azaḡaꞌe ufeta aduga boro hidiꞌuma. \s1 Iesu Tahiꞌatahiꞌaꞌa Aduga Hidiꞌuma \r (Mareko 13:9-13, Luka 21:2-17, 12:2-9) \p \v 16 Butu ḡuniḡa boꞌaḡano mamoe tuḡuzeꞌeteꞌe teige, e za agire azaḡa boꞌaḡano tuḡuzeꞌohe. Eꞌanoꞌo mohe teige edaꞌe edaꞌoꞌi\f + \fr 10:16 \ft Zaramaꞌa maniḡa veize edaꞌerau avotiteꞌohe.\f* zu Tubugo niniḡa teige sauꞌa ago haḡaoꞌi. \v 17 Rehano vaze ḡiazoꞌi, mazaḡa zeꞌa oboze teadu kotao ohoziꞌuma ebu zeḡe nuꞌonuꞌo neḡano masiziꞌuma. \v 18 Eḡe uꞌano gavana azaḡa zu kini mazao riꞌiziꞌuma, ebu zaeꞌa eḡe hari zeḡe zu Iuda mene azaḡa rae fureniꞌuma. \v 19 Rehano noꞌe madaḡano zeꞌa kotao obozetoꞌidene, zaeꞌa nagini reꞌuma ga nougenouge reꞌuma moneo ago zamare borofoꞌi. Mazaḡa eꞌe madaḡano zaꞌa reꞌuma ḡoeꞌaꞌe ihoziꞌuma. \v 20 Ḡoeꞌazeꞌe mene zae mazaonoꞌo, rehano Moze viganiꞌa zae mazaonoꞌo ḡoeriꞌuma. \p \v 21 Negoḡaniꞌa negoḡa revohanadu runeo tuḡuniꞌuma. Ebu moganiꞌa ubuga revohanadu runeo tuḡuniꞌuma. Ebu ubudezeꞌa vize moze agirezadu runeo tuḡuziꞌuma. \v 22 Eḡe uꞌano vaze niduꞌaꞌa zae heꞌeheꞌeziꞌuma. Rehano edau gigaru onamo ḡonaga meiteꞌe vazeḡaꞌe ḡabone hidiꞌuma. \v 23 Haba ꞌahogano za sausauzoꞌidene, feranadu haba ꞌahoga onamoꞌi. E hube hune ziꞌohe, za Isaraela habaꞌa niduꞌa izema harame oname hauḡogano, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa onaiꞌuma. \p \v 24 Tahiꞌaꞌe ane ihore vazeḡa mene vitiniꞌuma ebu tuḡure vazeḡaꞌe ane zuhiꞌa mene vitiniꞌuma. \v 25 Tahiꞌaꞌe ane ihore vazeḡa teigiꞌuma reine idaḡa ebu tuḡure vazeḡaꞌe ane zuhiꞌa teigiꞌuma reine idaḡa. Vazeꞌa eḡe, zae Zuhiꞌa, Belezebulo\f + \fr 10.25 \ft Niḡa ꞌahogaꞌe Satani\f* rae huhine, zae, eḡe tahiꞌatahiꞌa, ufeta sauꞌano huziꞌuma. \p \v 26 Eꞌanoꞌo vazeꞌa sausauzoꞌidene, ago ze rihozoꞌi, mazaḡa uꞌuruḡa ḡauꞌa niduꞌa Badiꞌaꞌa furene hauḡiꞌuma. \v 27 Eꞌa zae daꞌo ziꞌetaꞌaꞌe zaeꞌa vaze niduꞌa zoꞌi. Ebu eḡe mazaonoꞌo zaeꞌa daꞌo igiꞌetaꞌaꞌe ne azaḡa niduꞌa ḡihau rae furenoꞌi.\f + \fr 10:27 \ft Girikio, \fqa Eꞌa uzabo zamaḡano ziꞌetaꞌaꞌe agaḡa zamaḡano rae furenoꞌi, ebu tegazeo sifu ziꞌetaꞌaꞌe vinuꞌonoꞌo rae furenoꞌi \ft \f* \v 28 ꞌAhiri daꞌo maꞌeteꞌe u vine manoga mene idaḡa raꞌeteꞌe azaḡaꞌe ago rihozoꞌi. Rehano Badiꞌa daꞌo rihonoꞌi, mazaḡa aniꞌe vine zu ahiriꞌe ire rogao hufi haonoga idaḡa. \v 29 Tiburi niniḡa ꞌaheuꞌe moni komeꞌa hina hoiteꞌohe. Zeꞌe mene ḡau boro rehano, Badiꞌaꞌa mene uratine, ze ꞌahogani rahao mene uitiꞌuma. \v 30 Badiꞌaꞌa zae vadini iguḡa niduꞌa nugu zuni edeḡa. \v 31 Eꞌanoꞌo ago rihanoꞌi, mazaḡa zaꞌe Badiꞌa ubumao Tiburi niniḡa vitine ḡihiꞌaḡa. \p \v 32 Iniuꞌa vaze ubumao eḡe moneo edaune, eḡeꞌa zuni adureo Mamahe ubumao ane moneo edaꞌuma. \v 33 Rehano iniuꞌa vaze ubumao e oꞌohine, eḡeꞌa zuni adureo Mamahe ubumao ani oꞌoniꞌuma. \s1 Mene Uniho Manoḡa, Rehano Benisi \r (Luka 12:51-53, 14:26-27) \p \v 34 Eꞌe uniho manoḡa rahao ꞌada mae ariro rae ago zamaroꞌi. Eꞌe uniho manoḡa mene mae ariro, rehano benisi mae ariro. \v 35 Eꞌa onairiotaꞌaꞌe, \b \q1 ubugaꞌe moga teite agiretitoga, avoꞌaꞌe viꞌa teite agiretitoga, roḡaeꞌe ani hadoga roḡaeḡa teite agiretitoga veize raꞌohe. \q2 \v 36 Agire azaḡaꞌe zae ne tiba azaḡa reꞌuma.\x - \xo \xt 10:36 \xt Mika 7:6\x* \b \p \v 37 Iniuꞌa moga ga viꞌa ufeta zamarine, aniꞌe mene eḡe tahiꞌa reꞌuma, ebu iniuꞌa ubuga ga aboḡa ufeta zamarine, aniꞌe mene eḡe tahiꞌa reꞌuma. \v 38 Iniuꞌa ane satauro odohadu eḡe ḡaruna mene hegotine, aniꞌe mene eḡe tahiꞌa rae reꞌuma. \v 39 Iniuꞌa ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniuꞌa ane ḡabone eḡe ꞌuano modine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \s1 Naeḡa Hidiꞌeteꞌe Vazeḡa \r (Mareko 9:41) \p \v 40 Iniuꞌa zae mae ḡihizine aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe, zu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine aniꞌe eḡe tuḡuhiroteꞌe vazeḡa mae ḡihineꞌohe. \v 41 Iniuꞌa peroveta vazeḡaꞌe Badiꞌa ḡoere raꞌeteꞌe vazeḡa rae mae ḡihinine, aniꞌe peroveta vazeḡa hidiꞌeteꞌe naeḡa hidiꞌuma. Iniuꞌa duduḡa vazeꞌe vaze duduḡa rae mae ḡihinine, aniꞌa vaze duduḡa naeḡa hidiꞌuma. \v 42 Ebu iniuꞌa eḡe tahiꞌatahiꞌa, huga oꞌoꞌa azaḡa raꞌetaꞌaꞌe boꞌaḡano ꞌahoga vu nahuga bioḡa haune, e hube hune zinaꞌa, aniꞌe Badiꞌaꞌa eꞌe naeḡa haꞌuma. \c 11 \p \v 1 Iesuꞌa ane tahiꞌa 12 ihoze hauḡirotene, deꞌeanoꞌo iḡunadu ne uhiḡauhiḡano ihozifine zu haramifine omamiro. \s1 Iesu zu Ioane Babatiso \r (Luka 7:18-35) \p \v 2 Ioane Babatisoꞌa ḡuꞌa neḡano radiroteꞌe zamaḡano, Kerisoꞌa nagini haḡairoteꞌe hariḡa igiro. Ebu ani Iesu ḡadinoga veize tahiꞌaḡa tuḡuziro. \v 3 Ebu ze Iesu mazao feurirotene ḡadiniro, raenaꞌa “Ioane Babatisoꞌa ꞌahige ḡadiꞌeꞌohe, 'Onaiꞌuma reiroteꞌe vazeḡaꞌe ḡahe ga eme vaze ꞌahoga guhiniꞌuma?'” \p \v 4 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Bare onamadu zaeꞌa egateꞌe zu horonateꞌe Ioane ihonoꞌi: \v 5 Ubuma kuru azaḡaꞌe ehamuꞌohe, oda sauꞌa azaḡaꞌe ragaveꞌohe, lefera azaḡaꞌe manoreꞌohe, teḡaze uhuḡa azaḡaꞌe igiꞌohe zu rune azaḡaꞌe bare ḡabozeꞌohe. Ebu zahara azaḡa hari manoḡa haramoziniꞌohe. \v 6 Eḡe mazao fieꞌetaꞌaꞌe mene modeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe manohugaḡeta. \p \v 7 Ioane tahiꞌaꞌa iḡunirotene, Iesuꞌa Ioane moneo vaze ḡuḡuvaḡa ziro, raenaꞌa, “Za vaze nagiḡa horonoga veize haba bohaꞌa onamiro? Zavaraꞌa Imi veḡa hudi naeninaeniꞌeteꞌe horonoga radu onamirohe? Mene. \v 8 ꞌOugadu za vaze nagiḡa horonoga veize onamiro? Dabua manomano vidauꞌeteꞌe vazeḡahe? Mene. Dabua manomano vidauꞌeteꞌe azaḡaꞌe kini neo radiuꞌohe. \v 9 ꞌOugadu vaze nagiḡa horonoga veize onamiro? Peroveta vazeḡahe? Oꞌe. E ziꞌohe, peroveta azaḡa niduꞌa vitizeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Ioane. \v 10 Ioane moneo Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Ḡianoꞌi. Badiꞌaꞌa ḡae zamao vaze ꞌahoga ibite tuḡuniꞌuma. \q2 Aniꞌe ḡae zamao ḡae ibi ruhibiꞌuma.' \x - \xo \xt 11:10 \xt Malaki 3:1\x* \b \p \v 11 E hube hune ziꞌohe, Ioaneꞌa Keriso ibi ruhibiroteꞌe uꞌano, aniꞌe rahao ꞌada radiuꞌeteꞌe vazeḡa boꞌaḡano vaze niduꞌa vitinoga. Rehano, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zamaḡano ḡonaga vazeḡa zuni Ioane vitinoga raꞌohe. \v 12 Ioane Babatisoꞌa haramiroteꞌe madaḡaonoꞌo onao izidi, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeꞌetaꞌaꞌe riḡa harame onaeꞌohe. Ebu Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe uratihi radu vazeꞌa gigau edauꞌenaꞌa, inareꞌohe. \v 13 Ioane Babatisoꞌa izema onairoteꞌe madaḡano, peroveta azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe ihoziro. \v 14 Ebu zae eḡeꞌa raꞌeteꞌe ḡoeꞌa mae ḡihinine, egoꞌi. Ioaneꞌe, vaze anoganiꞌa ariꞌuma rae reirotaꞌaꞌe, Elia heuḡa.\x - \xo \xt 11:14 \xt Malaki 4:5\x* \v 15 Teḡaḡeta vazeḡaꞌe faifaine egadu huga ederoꞌi. \p \v 16 Izidi egaꞌe naginio idaziꞌuma? Zeꞌe tahiꞌa komeꞌakomeꞌaniꞌa ne hunio ehoradu araheꞌeteꞌe heuḡa. Ze rovonadu none tahiꞌaḡaniꞌa mone tahiꞌaḡa mazao harae huhuꞌuhiꞌohe, raenaꞌa, \b \q1 \v 17 'Eme muio zavonoga radu suraꞌi hodeha, rehano za mene zavoneha. \q1 Ebu eme rune habaꞌano niau ḡoinaheha, rehano za mene nianeha.' \b \p \v 18 Ioane Babatisoꞌa onaadu ogomu mene audo zu vaini vuḡa mene gagido. ꞌOugadu za raenaꞌa, 'Ioaneꞌe vine sauꞌaḡeta.' \v 19 U eḡe, Vaze Ubugaꞌe onaadu ogomu auꞌohe ebu vaini vuḡa gageꞌohe. Rehano za raenaꞌa, 'Aniꞌe ogomu fuꞌa zu vaini vuḡa fuꞌa. Ebu ani takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa teite tiburuꞌohe.' Rehano Badiꞌa hegoteꞌeteꞌe azaḡa huhuzaḡaꞌe eḡe zu Ioaneꞌe duduḡa rae reꞌuma. \s1 Sauꞌanonoꞌo Mene Ḡihureꞌeteꞌe Habaꞌa \r (Luka 10:13-15) \p \v 20 Ebu Iesuꞌe aneꞌa haḡai gigiꞌaḡa ḡehaḡa haḡairoteꞌe habaꞌahabaꞌano roziro, mazaḡa zeꞌe sauꞌanonoꞌo mene ḡihuriro. \v 21 Aniꞌa zinaꞌa, “Korasini azaḡa zu Betesaida azaḡa, za fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma. Zae mazao haḡai gigiꞌaḡa haḡainutaꞌaꞌe Turo zu Sidona\f + \fr 11:21 \ft Turo zu Sidonaꞌe mene Iuda habaꞌa\f* azaḡa mazao haḡaro reifone, zeꞌe sauꞌaonoꞌo garihe zamare ḡihurifo. Ze dabua ḡuꞌa vidau ehoradu vega vadinizeo rurubeꞌenaꞌa, zeḡeꞌa zamare ḡihurifo. \v 22 E ziꞌohe, Badiꞌa kota madaḡano, zaꞌe Turo zu Sodoma azaḡa aduga vitine hidiꞌuma. \v 23 Kaperanauma azaḡa, za Badiꞌa habaꞌao gubaziꞌuma rae zamareꞌehe? Mene! Zaꞌe rune habaꞌano mae feuziꞌuma. Zae mazao haḡairoteꞌe haḡai gigiꞌaḡa Sodoma azaḡa mazao haḡaifo reifone, zeꞌe sauꞌaꞌonoꞌo ḡihuradu izidi ize radiuꞌefo. \v 24 Rehano e ziꞌohe, Badiꞌa kota madaḡano, zaꞌe Sodoma azaḡa aduga vitine hidiꞌuma. \s1 Eḡe Vaḡe Aradu Ahio Ohonoꞌi \r (Luka 10:21-22) \p \v 25 Eꞌe madaḡano Iesuꞌa kuraro, raenaꞌa, “Mama, ḡaꞌe adure zu raha Zuhiꞌaḡa. E niguꞌeꞌohe, mazaḡa ḡaeꞌa huhuzaḡa zu edeḡa boro azaḡa mazao huga ꞌahi uꞌuꞌrutiro. Rehano tahiꞌa teige, edeḡa oꞌoꞌa rae zamareteꞌe azaḡa mazaoꞌe fureniro. \v 26 Mama, a hube, ꞌouge haḡairotaꞌe ḡaeꞌa urateꞌeteꞌe ḡauḡa.” \p \v 27 Ebu aniꞌa vaze ziro, raenaꞌa, “Eḡe Mamaꞌa ḡau niduꞌa eḡe iniro. Vaze ꞌahogaꞌe eꞌe aḡuꞌa, rehano eḡe Mama daꞌo edeḡa. Ebu vaze ꞌahogaꞌe eḡe Mama aḡuꞌa, rehano eḡe, Ane Ubuga daꞌo edeḡa. Ebu e eḡe Mama moneo ihozoga veize ohoteꞌeteꞌe azaḡa daꞌo eḡe Mama edeḡa. \v 28 Taoḡa zu aduga odoheꞌetꞌe azaḡa, eḡe vaḡe aroꞌi, ꞌougine eḡeꞌa ahirize ohoniꞌuma. \v 29-30 Eḡe ihorogaꞌe mene riḡa zu eꞌe hegotogaꞌe mene aduga. Eꞌanoꞌo eḡe ihore mae ḡihinadu eḡeꞌonoꞌo ederoꞌi. ꞌOugine vineze ohoniꞌuma, mazaḡa eꞌe namiḡa zu roḡeḡa. \c 12 \s1 Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa \r (Mareko 2:23-28, Luka 6:1-5) \p \v 1 Eꞌe madaḡano, Iesuꞌe Bana Madaḡano vuidi mebaḡa zamaḡano onamiro. Ani tahiꞌatahiꞌaꞌe viniziroteꞌe uꞌano, vuidi maḡa ririꞌe madu aro. \v 2 Farisea azaḡaniꞌa eꞌe horonirotene aꞌe gaueꞌohe radu Iesu niro, raenaꞌa, “Ḡianoꞌi, ḡa tahiꞌatahiꞌaꞌe Bana Madaḡa goroḡa varadeꞌenaꞌa, vuidi hiriveha.” \v 3 Aniꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Buka Zaḡoḡa zamaḡano Davidaꞌa nagini haḡairotaꞌaꞌe meꞌodiro ga? Davidaꞌa ane ḡatiniroteꞌe azaḡa teite ogomuze hauḡadu vinize ruziro. \v 4 Eꞌanoꞌo aniꞌe Badiꞌa ne diuḡadu dibuꞌo azaḡaniꞌa daꞌo auꞌeteꞌe dibuꞌo berediḡa ane ḡatiniroteꞌe azaḡa teite aro. Zeḡeꞌa Mose goro ḡoeꞌa varadiro. \v 5 Zu zaꞌe Mose goro ḡoeꞌa meꞌodirohe? Ani raenaꞌa, 'Bana Madaḡano dibuꞌo azaḡaniꞌa kuru neḡao gaueꞌetaꞌaꞌe mene veꞌoḡa.' \v 6 E ziꞌohe, kuru neḡa vitine huneꞌeteꞌe vazeḡa ḡihiꞌaḡaꞌe ꞌahi eꞌe. \v 7 Buka Zaḡoḡao Badiꞌaꞌa raenaꞌa, 'E dibuꞌone daꞌo mene urateꞌohe, rehano zaꞌe vaze vetuḡazoga urateꞌohe.'\x - \xo \xt 12:7 \xt Hosea 6:6\x* Za ḡoeꞌa eꞌe huga ederifone, duduḡa azaḡa mazao veꞌoḡa rae mene zifo. \v 8 Eḡe, Vaze Ubugaꞌe, Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa.” \s1 ꞌEvoꞌa Rudanoga Vazeḡa Fainiro \r (Mareko 3:1-6, Luka 6:6-11) \p \v 9 Ebu Iesuꞌa eꞌe haba modadu zeḡe nuꞌonuꞌo neḡa diuḡiro. \v 10 Eꞌea ꞌevoꞌa rudanoga veze ꞌahoganiꞌa radiunu. Farisea azaḡaꞌe, Iesuꞌa vaze eꞌe fainine zeḡe kotao ohonihi radu, ani ḡadiniro, raenaꞌa, “Bana Madaḡano ugi azaḡa faizine idaḡahe?” \v 11 Aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Zae boꞌaḡano iniuꞌa mamoe tibuhugaḡeta radu Bana Madaḡano mamoeḡaniꞌa iduo uite ovoine, iduonoꞌo mae vaḡiniꞌuma. \v 12 Vazeꞌe mamoe ufeta vitizoga zu ḡihiꞌaḡa. Eꞌanoꞌo Bana Madaḡano manoḡa haḡaeꞌeteꞌe idaḡa.” \v 13 Ebu aniꞌa vaze eꞌe niro, raenaꞌa, “ꞌEvoꞌo einoꞌi.” Aniꞌa ꞌevoꞌa einirotene naeḡa ꞌevoꞌa teige ꞌevoꞌaḡaniꞌa manoriro. \v 14 Rehano Farisea azaḡaniꞌa buanadu Iesu manoga ibiḡa ḡoane vaḡiro. \s1 Iesuꞌe Badiꞌa Tuḡure Vazeḡa \p \v 15 Iesuꞌe Farisea azaḡaniꞌa manoga rae ḡoꞌaninutaꞌaꞌe ederirotene, eꞌe habaꞌa mode vaḡiniro. Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegotiro ebu aniꞌa ugi azaḡa niduꞌa faiziro. \v 16 Rehano ani riḡa ḡoeziro, raenaꞌa, “Eꞌe iniu rae vaze ago ihozoꞌi.” \v 17 Aꞌe peroveta vazeḡa Isaiaꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 \v 18 “ꞌAhiꞌe eꞌa ohotirotaꞌaꞌe, eḡe tuḡure vazeḡa. \q2 Aniꞌe eḡe zamarone, eḡe matuꞌoniꞌeteꞌe vazeḡa. \q1 Eḡeꞌa Vinehe ane rana ohoniꞌuma, \q2 ebu aniꞌa habaꞌahabaꞌano Badiꞌa kota moneo harame fureniꞌuma. \q1 \v 19 Aniꞌe mene rotetiꞌuma ga mene hounaiꞌuma, \q2 ebu aniꞌa ne hunio mene hounae ḡoeriꞌuma. \q1 \v 20 Roratihi raꞌeteꞌe veḡa mene mae vaḡineꞌeteꞌe \q2 ga vidatihi raꞌeteꞌe ihure mene hudi viniꞌeteꞌe teige, \q1 aniꞌa Badiꞌa mazao fieꞌetꞌaꞌaꞌe komeꞌa raꞌeteꞌe azaḡa mene mae vaḡiziꞌuma, onamo ḡau veꞌoḡa niduꞌa mae vaḡinadu ibitoziniꞌuma. \q1 \v 21 Ebu Badiꞌa aḡuꞌa azaḡaꞌe ani niḡano ḡabone hidiꞌuma rae reꞌuma.”\x - \xo \xt 12:21 \xt Isaia 42:1-4\x* \b \s1 Iesu ebu Belezebulo \r (Mareko 3:20-30, Luka 6:43-45, 11:14-23, 12:10) \p \v 22 Ebu vazeꞌa vine sauꞌaniꞌa agatoharoteꞌe vaze ꞌahoga Iesu vaḡe tutune ariro. Aniꞌe ubumaḡa kuruḡa zu mumutafa. Iesuꞌa ani fainadu aniꞌe ḡoeriro zu ehamaro. \v 23 Vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa zaguzaganadu raenaꞌa, “Ahiꞌe kini Davida mariga, Keriso gaogi!” \p \v 24 Rehano Farisea azaḡaniꞌa ḡoereze igirotene, raenaꞌa, “Aniꞌe vine sauꞌa zuhiꞌaḡa Belezebulo\f + \fr 12:24 \ft Ni ꞌahogaꞌe Satani\f* inaraḡa hina vine sauꞌasauꞌa hegoze buzeꞌohe.” \v 25 Iesuꞌa ze nouge rae zamareꞌeteꞌe ederadu ziro, raenaꞌa, “Haba tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitifone, eꞌe habaꞌaꞌe aneꞌa bare ruiniꞌuma. Ebu neḡa ga ne tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitifone, neḡa ga ne aꞌe mene edau gigaraꞌuma. \v 26 Eꞌanoꞌo Sataniꞌa Satani nabuga hegozine, zeḡeꞌa bare rovozadu utitiꞌuma. ꞌOugadu zeḡe habaoꞌe nougenouge edau gigaraꞌuma? \v 27 Eḡeꞌa Belezebulo inaraḡa hina vine sauꞌa hegoze buzifone, zae tahiꞌatahiꞌaꞌe iniu inara hina vine sauꞌa hegoze buzeꞌohe? Zae tahiꞌatahiꞌaꞌe zae mazao veꞌoḡa rae reꞌuma. \v 28 Rehano eḡeꞌa vine sauꞌaꞌe Badiꞌa Vine hina hegoze buzine, za ederoꞌi, Badiꞌaꞌa amahi zae ibitozi radiuꞌohe. \v 29 Vazeꞌa ibite gezo inara vazeḡa ogoru teadu ani ne diuḡiꞌuma, ebu ani tohe ḡonotaꞌuma.\f + \fr 12:29 \ft Hugaꞌe, Iesuꞌe Satani ogoru teadu vine sauꞌa hegozeꞌohe.\f* \p \v 30 Iniuꞌe eḡe mene teite reine, aniꞌe eḡe agirehiꞌeteꞌe vazeḡa. Ebu iniuꞌe Badiꞌa mazao vaze nuꞌozeꞌohe radu eḡe mene danahine, aniꞌe Badiꞌa mazaoꞌonoꞌo vaze rovozeꞌeteꞌe vazeḡa. \v 31 E ziꞌohe, vaze sauꞌa niduꞌa ebu Badiꞌa rae sausauneꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe Badiꞌaꞌa rae modiꞌuma. Rehano Vine Zaḡoḡa rae sausaunine, eꞌe sauꞌaḡaꞌe mene aḡutu modiꞌuma. \v 32 Iniuꞌa eḡe, Vaze Ubuga agire ḡerehine sauꞌaḡa rae modiꞌuma. Rehano iniuꞌa Vine Zaḡoḡa agire ḡorenine, raha adao zu zazore moneo sauꞌaḡaꞌe mene rae modiꞌuma. \p \v 33 Ire manoḡaꞌe maḡa manoḡa iniꞌuma zu ire sauꞌaꞌe maḡa sauꞌa iniꞌuma. Nagi ireḡaꞌe maḡa horonadu edereꞌohe. \v 34 Zaꞌe Zarama mariga heuḡa! Zaꞌe sauꞌa azaḡa uꞌano, ḡoere manoḡa ꞌahoga mene raꞌohe. Naginiꞌa zamao iriꞌave radiuꞌetaꞌaꞌe hebeonoꞌo buauꞌohe. \v 35 Vaze manoḡaꞌe zamaḡano manoḡa nuꞌonadu manoḡa fureneꞌohe, ebu sauꞌa vazeḡaꞌe zamaḡano sauꞌa nuꞌonadu sauꞌa fureneꞌohe. \v 36 E ziꞌohe, Badiꞌa kota madaḡano vaze niduꞌa aneaneꞌa huga oꞌoꞌa ḡoeꞌaḡoeꞌa reiroteꞌe bare rae fureniꞌuma. \v 37 Mazaḡa zaꞌe reiroteꞌe ḡoeꞌa idunaḡano, Badiꞌaꞌa zaꞌe duduga ga veꞌoḡa rae ziꞌuma.” \s1 Iona Haḡai Nu Badeḡa \r (Mareko 8:11-12, Luka 11:24-26, 11:29-32) \p \v 38 Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡaniꞌa Iesu vaḡe aradu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, eme ḡaꞌa haḡai nu badeḡa haḡaeꞌeteꞌe ḡianoga urateꞌohe.” \v 39 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Sauꞌa zu Badiꞌa mazao mene hune fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe haḡai nu badeḡa daꞌo urateꞌohe, rehano eḡeꞌa mene haḡaiꞌuma. Eꞌa ihoziꞌumaꞌe peroveta vazeḡa Iona haḡai nu badeḡa daꞌo. \v 40 Ionaꞌe mada uḡidu zu ohere uḡidu ḡozone boro isio radiro. Eꞌe teige, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa mada uḡidu zu ohere uḡidu raha zamaḡano radiꞌuma. \v 41 Ibite madaḡano Nineva azaḡaꞌe Iona haramo abitadu sauꞌaonoꞌo ḡihure ḡouriro. Izidi Iona vitinoga vazeḡaꞌe eḡe, rehano zaꞌe eḡe ḡoere abitoga mene urateꞌohe ebu mene ḡihureꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌa kota madaḡano Nineva azaḡaniꞌa izidi ega zamao edanadu 'Zaꞌe veꞌoḡa' rae ziꞌuma. \v 42 Ibite madaḡano Siba habaꞌa kini roḡaeḡaniꞌa haba faḡanonoꞌo kini Solomona ḡoere abitoga veize onairo. Izidi Solomona vitinoga vazeḡaꞌe eḡe, rehano za eḡe ḡoere abitoga mene urateꞌohe ebu mene ḡihureꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌa kota madaḡano Siba kini roḡaeḡaniꞌa izidi ega zamao edanadu 'Zaꞌe veꞌoḡa' rae ziꞌuma. \p \v 43 Vine sauꞌa ꞌahoganiꞌa vaze ꞌahoga mazaꞌonoꞌo buauꞌetene, ani haba bohaꞌano ragaveꞌohe ebu ahiꞌa ohonoga radu haba ꞌahoga vaḡeꞌohe. Rehano mene horoneꞌohe. \v 44 Ebu ani ꞌahige raꞌohe, raenaꞌa, 'E eḡeꞌa vaḡinateꞌe vazeḡa vaḡe bare onamiꞌuma.' Ani baradu vaze eꞌe horoneꞌetene, vazeḡaꞌe, neḡa huga oꞌoꞌa, deheḡa hune zu idaidane touga heuḡa. \v 45 Ebu vine sauꞌa eꞌeꞌa onamadu vine sauꞌa niduꞌa fuꞌo ꞌaheu fare, aꞌe ufeta hune sauꞌa, zamazeꞌohe, ebu vaze eꞌe mazao diuḡe radiuꞌohe. ꞌOugadu vaze eꞌe ufeta hune sautuꞌohe, ibite mene heuḡa. Deꞌeguḡaꞌe izidi ega sauꞌa mazao fureraꞌuma.” \s1 Iesu Viꞌa zu Negoḡa \r (Mareko 3:31-35, Luka 8:19-21) \p \v 46 Iesuꞌa ꞌize vaze ḡuḡuvaḡa ḡoreziroteꞌe zamaḡano viꞌa zu negoḡa duḡuruꞌa feuradu ani teite ḡoeroga veize enona edaro. \v 47 Vaze ꞌahoganiꞌa Iesu ninaꞌa, “Ḡa viꞌu zu negoḡo duḡuruꞌe ḡa teite ḡoerihi radu enona edauꞌohe.”\f + \fr 12:47 \ft Fare mirihiroteꞌe nuꞌe v. 47 oꞌoꞌa.\f* \v 48 Aniꞌa naenaeninaꞌa, “Iniuꞌe eḡe nanu? Iniuꞌe eḡe nego duḡuru?” \v 49 Ebu aniꞌa ane tahiꞌatahiꞌa surizadu raenaꞌa, “Eḡe nanu zu eḡe negohe duḡuruꞌe ꞌahi eꞌe. \v 50 Iniuꞌa Badiꞌa eḡe Mama adureo urateꞌetaꞌaꞌe haḡaine, eḡe nego, eze, ebu nanu rae raꞌohe.” \c 13 \s1 Ezone Feune Ḡorauꞌeteꞌe Vazeḡa Hari Idaidaḡa \r (Mareko 4:1-9, Luka 8:4-8) \p \v 1 Eꞌe madaḡano Iesuꞌa neonoꞌo iḡunadu duꞌura genaḡano ehoriro. \v 2 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani babaḡano nuꞌorarotene, ani ꞌai ḡasio tiradu zamaḡano ehoriro. Vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌaꞌe duꞌura genaḡano edaro. \v 3 Ebu aniꞌa hari idaidaḡa hina ḡau ḡehaḡa ihoziro, raenaꞌa, “Egoꞌi! Hihi vazeḡa ꞌahoganiꞌa mebaḡano ezone ḡora onamiro. \v 4 Feune ḡuzuhirotene, nuꞌe ibio rururaro, ebu niniꞌa onaadu au hauḡiro. \v 5 Nuꞌe hadi habaꞌano rururaro. Rahaḡaꞌe severaḡa. Ezoganiꞌe ḡarihe ḡuhuriro, mazaḡa rahaḡaꞌe mene baruḡa. \v 6 Ebu madaꞌa hiarotene, ane gigiꞌaḡaniꞌa ḡuhuḡa manadu roraro, mazaḡa taiga oꞌoꞌa. \v 7 Ezone nuꞌe ve renogano rururaro. Ve renoganiꞌa ḡuhure bororanadu ezone ḡuhuḡa simariniro. \v 8 U ezone nuꞌe raha manoḡano rururanadu faine ḡuhure bororaro. Ebu nuꞌe huga ḡae 100, nuꞌe huga ḡae 60 ebu nuꞌe huga ḡae 30 hudaro. \v 9 Teḡaḡeta vazeḡaꞌe faifaine egadu huga ederoꞌi!” \s1 Hari Idaidaḡa Huga Ihoziro \r (Mareko 4:10-20, Luka 8:9-15) \p \v 10 Ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ane vaḡe onaadu niro, raenaꞌa, “Ḡa nougaꞌahi hari idaidaḡa hina ḡoerezeꞌohe?” \v 11 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo ꞌuꞌuru tirotaꞌaꞌe zae mazao fureneha, rehano vaze ꞌahogaꞌahoga mazao mene fureneha. \v 12 Faifaine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe, Badiꞌaꞌa edeḡa boro zenadu zeḡe edeḡaꞌe ufeta bororaꞌuma. U mene faine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe, Badiꞌaꞌa zeḡe edeḡa zuni mae vaḡiniꞌuma. \v 13 Eꞌanoꞌo eꞌa hari idaidaḡa hina ihozeꞌohe, mazaḡa, \b \q1 'Zeꞌe horoneꞌohe rehano, mene hune horoneꞌohe. \q1 Zeꞌe igiꞌohe rehano, mene hune igiꞌohe ga mene hune edereꞌohe.' \b \p \v 14 Aꞌe peroveta vazeḡa Isaiaꞌa reirotaꞌaꞌe hudaro, raenaꞌa, \b \q1 'Zeꞌe Badiꞌaꞌa nagini raeꞌetaꞌaꞌe igiꞌuma rehano, mene hune ederiꞌuma. \q1 Zeꞌe Badiꞌaꞌa nagini haḡaeꞌetaꞌaꞌe horoniꞌuma rehano, mene hune horoniꞌuma. \q1 \v 15 Zamazeꞌe riḡa uꞌano, teḡaze uꞌadu mene igiꞌohe, zu ubumaze kuranadu mene ehamuꞌohe. \q1 Ze mene ꞌougine, ubumazeꞌe Badiꞌaꞌa haḡaeꞌeteꞌe horoniꞌuma, teḡazeꞌe Badiꞌa raꞌeteꞌe igiꞌuma zu zamazeo Badiꞌa ederiꞌuma, \q2 ebu hena ze Badiꞌa vaḡe aradu aniꞌa ḡaboziꞌuma.'\x - \xo \xt 13:15 \xt Isaia 6:9-10\x* \b \p \v 16 Rehano za Badiꞌa manohugazeta, mazaḡa naginiꞌa fureruꞌetaꞌaꞌe horoneꞌohe zu igiꞌohe. \v 17 Eꞌa hube hune ziꞌohe. Peroveta azaḡa zu duduḡa azaḡa ḡehaḡaniꞌa, zaeꞌa horoneꞌetaꞌaꞌe ḡianihi reinu, rehano mene horoniro. Ebu zaeꞌa igiꞌetaꞌaꞌe igihi reinu, rehano mene igiro. \p \v 18 Ezone feune ḡorauꞌeteꞌe hariḡa idaidaḡa huga ꞌahi egoꞌi. \v 19 Ezone ibio rururarotaꞌaꞌe ꞌahiguḡa: Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe hariḡa vazeꞌa egadu hugaꞌe mene edereꞌeteꞌe uꞌano, Sataniꞌa aradu ani zamao ḡorarotaꞌaꞌe mae vaḡineꞌohe. \v 20 Ezone hadi habaꞌano rururarotaꞌaꞌe ꞌahiguḡa: Vazeꞌa Badiꞌa ḡoere igiꞌetene matuꞌuzeta zogone mae ḡihineꞌohe. \v 21 Rehano ze Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe ire taiga oꞌoꞌa heuḡa. Ze mene faḡa edau gigaruꞌohe. Ebu Badiꞌa ḡoere mae ḡihineꞌeteꞌe uꞌano, aduga ḡehaḡa hidiꞌetene, zogone uiteꞌohe. \v 22 Ezone ve renoga zamaḡano rururarotaꞌaꞌe ꞌahiguḡa: Vazeꞌa Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Rehano raha ḡauḡa zamare aduduꞌohe zu oboneꞌeteꞌe toheḡa ufeta zamareꞌohe. Aꞌe Badiꞌa ḡoere uadu ze mene iniꞌohe. \v 23 Ezone raha manoḡano rururarotaꞌaꞌe ꞌahiguḡa: Badiꞌa ḡoere igiꞌohe zu eꞌe hugaꞌe edereꞌohe. Ebu hudauꞌenaꞌa, ḡorarotaꞌaꞌe vitineꞌohe, ḡae 100, ḡae 60 ga ḡae 30 iniꞌohe. \s1 Ve Hari Idaidaḡa \p \v 24 Iesu'a hari idaidaḡa ꞌahoga ziro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa Ibitoziniꞌetaꞌaꞌe vaze ꞌahoganiꞌa ani mebao ezone manoḡa ḡoraroteꞌe heuḡa. \v 25 Rehano vaze niduꞌa bazeꞌeteꞌe zamaḡano, ane agire vazeḡaniꞌa aradu vuidi boꞌaḡano ve ḡoraro ebu vaḡiniro. \v 26 Vuidiꞌa ḡuhuradu maḡa haḡairotene ve zuni ḡuhuriro. \v 27 Eꞌanoꞌo meba vazeḡa tuḡure azaḡaniꞌa aradu niro, raenaꞌa, ꞌVaze boro, ḡaꞌa ḡae mebao vuidi ezone manoḡa ḡoraro. Rehano ve eꞌe noumanoꞌo?' \v 28 Aniꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Agire vazeḡa ꞌahoganiꞌa ꞌougiro.' Tuḡure azaḡaniꞌa ḡadininaꞌa, 'Ḡaꞌe eme onamadu ve eꞌe ḡoroga uratehehe?' \v 29 Aniꞌa naenaezinaꞌa, 'Mene, zaꞌa ve ḡurine vuidi zuni ḡuriꞌuma gaogi. \v 30 Modoꞌi ebu zeḡe tibano ḡuhuriꞌuma oname hiriveꞌeteꞌe madaḡa. Hiriveꞌeteꞌe madaḡano eḡeꞌa hiriveꞌeteꞌe azaḡa ziꞌuma, raenaꞌa, 'Ve geno ibite ḡoroꞌi, ebu tibano utadu hofoꞌi. Hena vuidiꞌe tibano nuꞌonadu eḡe suabao zounoꞌi.'” \s1 Kuava Maḡa\f + \fr 13:31 \ft Girikio, fufu maḡa\f* zu Isiti Hari Idaidaḡa \r (Mareko 4:30-32, Luka 13:18-21) \p \v 31 Aniꞌa hari idaidaḡa ꞌahoga ziro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe Kuava* maḡa tiba vaze ꞌahoganiꞌa madu nebaḡano ḡoraroteꞌe heuḡa. \v 32 Aniꞌe maḡa niduꞌa boꞌaḡano komeꞌa fase, rehano ḡuhurine meba ḡauḡa niduꞌa boꞌaḡano ufeta bororanadu ire boro raꞌohe. Ebu butu niniꞌa rafiu are ezagano kamadu neze ogoraꞌuma.” \p \v 33 Aniꞌa hari idaidaḡa ꞌahoga ziro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe isiti heuḡa. Roḡae ꞌahoganiꞌa isiti tahiḡa madu uvahuḡa ḡehaḡa teite mirune tibuneꞌohe ebu hena uvahu niduꞌaꞌe ubaruꞌohe.” \s1 Hari Idaidaḡa Hina Ḡoeriro \r (Mareko 4:33-34) \p \v 34 Iesuꞌa hari idaidaḡa hina ḡoere ꞌahi niduꞌa vaze ḡuḡuvaḡa ziro. Aniꞌe hari idaidaḡa hina daꞌo vaze mazao ḡoeriro. \v 35 Aꞌe, peroveta vazeḡaniꞌa Badiꞌa ḡoere reiroteꞌeꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 “Eꞌe hari idaidaḡa hina ziꞌuma. \q2 Raha ꞌadi haḡairoteꞌe madaḡanonoꞌo ꞌuꞌuru tirotaꞌaꞌe eḡeꞌa fureraꞌuma.”\x - \xo \xt 13:35 \xt Salamo 78:2\x* \s1 Ve Hari Idaidaḡa Huga Ihoziro \p \v 36 Ebu aniꞌa vaze ḡuḡuvaḡa muhizadu ne zamaḡa diuḡiro. Ane tahiꞌatahiꞌaꞌa hegote diuḡadu niro, raenaꞌa, “Mebao ḡoraroteꞌe ve hari idaidaḡa huga ihofoꞌi.” \v 37 Aniꞌa naenaezinaꞌa, “Ezone manoḡa ḡoraroteꞌe vazeḡaꞌe eḡe, Vaze Ubuga. \v 38 Mebaꞌe raha ꞌadi. Ezone manoḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe azaḡa, u veꞌe Satani hegoteꞌeteꞌe azaḡa. \v 39 Agire vazeḡaniꞌa ve ḡorarotaꞌaꞌe Diabolo. Hiriveꞌeteꞌe madaḡaꞌe mada ḡonaḡa, ebu hiriveꞌeteꞌe azaḡaꞌe tuḡure viga. \p \v 40 Mada ḡonaḡaꞌe ve ḡoradu ire rogao hufi haozeꞌeteꞌe teigiꞌuma. \v 41 Eḡe, Vaze Ubuḡaniꞌa, eḡe tuḡure viga tuḡuziꞌuma ebu zeꞌa, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe azaḡaꞌonoꞌo, vaze ibi sauꞌao tutuzeꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa zu haḡai sauꞌa azaḡa niduꞌa rovoze nuꞌoziꞌuma. \v 42 Zeḡe niduꞌaꞌe ire roga gigiꞌaḡano mae feuzadu eꞌea niaꞌuma zu ḡononeze atitiꞌuma. \v 43 Ebu duduḡa azaḡaꞌe Mozeꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zamaḡano mada teige hiaꞌuma. Teḡaḡeta vazeḡaꞌe egadu faine ederoꞌi! \s1 Ḡau Manomano Uꞌuruga Hari Idaidaḡa \p \v 44 Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe mebao ḡau manomano uꞌuruga heuḡa. Vaze ꞌahoganiꞌa horonirotene bare uꞌuranadu matuꞌuḡeta ne onamiro. Ebu ane ḡau niduꞌa seronadu meba eꞌe hoitiro. \p \v 45 Bare hena, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe hadi manomano vaḡeꞌeteꞌe vazeḡa heuḡa. Hadi eꞌe moni boro zu iraḡa manoḡa uꞌano, hoitihi radu ragave vaḡiro. \v 46 Aniꞌa hadi manomano eꞌe horonirotene, ne onamadu ane ḡau niduꞌa seroniro ebu hadi eꞌe hoitiro. \s1 Reꞌeva Hari Idaidaḡa \p \v 47 Bare hena, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe reꞌeva heuḡa. Davarao einadu ḡozone nunu niduꞌa oḡaro. \v 48 Reꞌevaꞌe irivaꞌirotene, vazeꞌa mae hesao rehaniro. Ebu zeꞌa ehoradu ḡozone manoḡaꞌe inahe tunahuo mae ufiro ebu sauꞌasauꞌaꞌe mae modiro. \v 49 Mada ḡonagaꞌe ꞌahiguḡa reꞌuma. Tuḡure viganiꞌa onaadu duduḡa azaḡa mazaꞌonoꞌo sauꞌa azaḡa mae rovoziꞌuma. \v 50 Ebu zeꞌa ire roga gigiꞌaḡano mae feuzadu eꞌea niaꞌuma zu ḡononeze atitiꞌuma.” \p \v 51 Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Zaꞌe eḡe ḡoere niduꞌa hugaꞌe ederahe?” Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe.” \v 52 Aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo ederifone, zeꞌe godogo neḡa ḡianeꞌeteꞌe azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa heuḡa reifo. Zeꞌe godogo zamaḡano ḡau manomano amahiḡa zu ḡau manomano iziga ederadu vaze ihozeꞌohe.\f + \fr 13:52 \ft Aꞌe, ḡau amahiḡaꞌe ihore amahiḡao idaniro zu ḡau izigaꞌe ihore izigao idaniro.\f*” \s1 Nazareta Azaḡaniꞌa Iesu Hezahoharo \r (Mareko 6:1-6, Luka 4:16-30) \p \v 53 Iesuꞌa hari idaidaḡa eꞌe hauḡirotene eꞌeanoꞌo vaḡiniro. \v 54 Ebu ane haba, Nazareta neḡa onamadu zeḡe nuꞌonuꞌo neḡano ihoze ḡadahiro. Ze ani ḡoere egadu zaguzagaro, raenaꞌa, “Vaze adiꞌe noumaꞌonoꞌo zamarone manoḡa zu haḡaiḡa gigiꞌa inaraḡa ꞌahi meiro? \v 55 Ahiꞌe ne ogoruꞌeteꞌe vazeḡa ubuga. Ani viꞌaꞌe Maria, ani negoḡanegoḡaꞌe Iakobo, Iosefa, Simona zu Iuda. \v 56 Ani ezeḡa niduꞌaꞌe ahao eme teite. Aniꞌa ḡau niduꞌa ꞌahi noumaꞌonoꞌo meiro?” \v 57 Ebu zeꞌa ani hezahoharo. \p ꞌOugadu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Haba nunu niduꞌa zamaḡano vazeꞌa peroveta azaḡa gubazeꞌohe, rehano peroveta azaḡa zeḡe habao zu nezeno daꞌo vazeꞌa mene gubazeꞌohe.” \v 58 Ebu aniꞌa eꞌe neḡano haḡai gigiꞌa ḡehaḡa mene haḡairo, mazaḡa zeꞌe ani mazao mene fiiro. \c 14 \s1 Ioane Babatiso Rune \r (Mareko 6:14-29, Luka 9:7-9) \p \v 1 Eꞌe madaḡano Galilea habaꞌa kiniḡa Herodaꞌa Iesu hariḡa igiro. \v 2 Ebu ane gau azaḡa ziro, raenaꞌa, “Iesuꞌe Ioane Babatiso gaogi. Aneꞌa runeonoꞌo bare ḡabodeha! Eꞌanoꞌo aneꞌa haḡai gigiꞌa inaraḡa hina gauꞌeꞌohe.” \p \v 3-4 Ibite Herodaꞌa negoḡa, niḡa Filipo, inuga meiro. Inuga niḡaꞌe Herodia. Ebu Ioaneꞌa Heroda mazao barebare niro, raenaꞌa, “Ḡaeꞌa negoḡo inuga meirotaꞌaꞌe Badiꞌa goro variꞌeha.” Eꞌanoꞌo, Herodaꞌa Ioane obone tiro, ebu ḡuꞌa neḡano ohoniro. \v 5 Herodaꞌa Ioane matihi reiro, rehano aniꞌe vaze ḡuḡuvaḡa rihoziro, mazaḡa zeꞌe Ioaneꞌe peroveta vazeḡa rae mae ḡihiniro. \v 6 Herodaꞌa fureraroteꞌe madaḡa meirotene, Herodia aboḡaniꞌa vazevaze zamao zavonadu Heroda zama ufeta matuꞌoharo. \v 7 Eꞌanoꞌo Herodaꞌa ani mazao ḡoitoriro, raenaꞌa, “Ḡa nagini urateꞌetaꞌaꞌe eḡeꞌa ḡaniꞌuma.” \v 8 Ebu ani viꞌa ḡoere egadu Heroda niro, raenaꞌa, “Ioane Babatiso vadini siuvao ofadu izidi ꞌada enoꞌi.” \v 9 Eꞌe igirotene, Herodaꞌe zamaḡa adudaro. Rehano aniꞌa eꞌea vaze zamao ḡoitoriroteꞌe ꞌahine, roḡae tahiꞌaḡaniꞌa urateꞌeteꞌe ḡauḡa hanoꞌi rae reiro. \v 10 Eꞌanoꞌo aniꞌa uti vazeḡa tuḡunadu ḡuꞌa neḡano Ioane Babatiso ꞌunu variꞌe riꞌiro. \v 11 Vadigaꞌe siuvao teadu odohe ariro, ebu roḡae tahiꞌaḡa hanadu aneꞌa viꞌa haro. \v 12 Ebu Ioane tahiꞌatahiꞌaꞌa onaadu ane ahiri mae guriro. Eꞌe enogano zeꞌe Iesu vaḡe onamadu meꞌodoharo. \s1 Vaze 5,000 Ḡubuziro \r (Mareko 6:30-44, Luka 9:10-17, Ioane 6:1-14) \p \v 13 Iesuꞌa Ioane hariḡa igirotene, ani eꞌe habaꞌa modadu ḡasi hina vaze oꞌoꞌa habaꞌa sifu ruhau onamiro. Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa eꞌe egadu nezeonoꞌo odao Iesu hegote onamiro. \v 14 Iesuꞌa ḡasiꞌonoꞌo buanadu vaze ḡuḡuvaḡa horoziro. Ebu vetuḡazeadu ugi azaḡa faiziro. \p \v 15 Ḡoravararotene, ane tahiꞌatahiꞌaꞌe ane vaḡe onaadu niro, raenaꞌa, “Ahiꞌe haba bohaꞌa ebu mada ꞌai zubureha. Eꞌanoꞌo vaze ḡuḡuvaḡa ꞌadi tuḡuzoꞌi, ebu ze uhiḡauhiḡa neḡa onamadu ogomuze hoitiꞌuma.” \v 16 Rehano aniꞌa naenaezinaꞌa, “Mene ꞌougiꞌuma. Zaeꞌa ogomu nu zenoꞌi.” \v 17 Zeꞌa ninaꞌa, “Eme mazaoꞌe beredi fuꞌo zu ḡozone ꞌaheu daꞌo.” \v 18 Aniꞌa zinaꞌa, “Eḡe vaḡe mae aroꞌi.” \v 19 Ebu aniꞌa vaze ḡuḡuvaḡa ve rana ehoroga radu ziro. Aniꞌa beredi fuꞌo zu ḡozone ꞌaheu madu adure ite ḡianeꞌenaꞌa, Badiꞌa mazao kuraro. Ebu vahege tahitahadu tahiꞌaḡa ziniro ebu zeḡeꞌa vaze ḡahuge ziniro. \v 20 ꞌOugadu zeḡe niduꞌa ogau idararo. Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ogomu ḡahaꞌaḡahaꞌaꞌe nuꞌonadu tunahu 12 iriꞌavoniro. \v 21 Eꞌea ogaroteꞌe azaḡa boꞌaḡano ohoze isoiso niduꞌaꞌe 5000, u roḡaeroḡae zu tahiꞌa komeꞌakomeꞌaꞌe mene meꞌodiro. \s1 Vu Rana Edau Onamiro \r (Mareko 6:45-52, Ioane 6:15-21) \p \v 22 Eꞌe enogano Iesuꞌa tahiꞌaḡa zogone ibite tuḡuzenaꞌa, ziro, raenaꞌa, “Ḡasio tiradu duꞌura moneafa fare onamoꞌi.” U Iesu ꞌize vaze ḡuḡuvaḡa tuḡuziro. \v 23 Tuḡuze hauḡadu ane daꞌo maḡa itadu kuraro. Madaꞌa ḡoravararotene eꞌea ane daꞌo radiunu. \v 24 Eꞌe madaḡano ḡasiꞌe hesaꞌonoꞌo fararo. Ebu zavara boroboro onainu ꞌahine, saꞌu boro ragatadu ḡasi ḡihuḡihuniro. \v 25 Iraranae reirotene, Iesuꞌe vu rana edauꞌenaꞌa, ane tahiꞌatahiꞌa vaḡe ariro. \v 26 Ane tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesu vu rana edau onairoteꞌe horonirotene, rihau rudauꞌenaꞌa, huau ḡaniḡanaro, raenaꞌa, “Aꞌe vine!” \v 27 Rehano Iesuꞌa zogone ziro, raenaꞌa, “Ago rihanoꞌi! ꞌAdi eḡe. Zamaze rinedoꞌi.” \v 28 Peteroꞌa ninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, a hube hune ḡa roꞌidene, e zuni vu rana ḡae vaḡe amoga veize huhoꞌi.” \v 29 Iesuꞌa ninaꞌa, “Aroꞌi.” Ebu Peteroꞌa ḡasionoꞌo buanadu vu rana Iesu vaḡe edau onamiro. \v 30 Rehano aniꞌa zavara boro horonirotene, rihanadu vu zamaḡa zubure ovoiro, ebu ḡaniḡaniniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, e ḡabohoꞌi!” \v 31 Iesuꞌa zogone evoꞌa ꞌeinadu ani hutube ḡihiniro, ebu ninaꞌa, “Ḡa, mene gigaru fieꞌeteꞌe vazeḡa, nougadu ꞌadaꞌadeha?” \v 32 Anianine ḡasio tirirotene, zavara ꞌai dauḡiro. \v 33 Ebu ḡasi rana azaḡaꞌe Iesu niguniro, raenaꞌa, “Hube hune ḡaꞌe Badiꞌa ubuga.” \s1 Ugi Azaḡa Faiziro \r (Mareko 6:53-56) \p \v 34 Zeḡeꞌa duꞌura faradu Genesareta habaꞌano hebetiro. \v 35 Haba eꞌe azaḡaniꞌa Iesuꞌa onairoteꞌe ederadu ne uhiḡauhiḡa azaḡa niduꞌa veize ḡoere tuḡuriro. Ebu zeḡeꞌa ugi azaḡa niduꞌa Iesu vaḡe tutuze ariro. \v 36 Ebu ugi azaḡaniꞌa ani dabuaḡa ꞌariḡa tahiḡano daꞌo tuꞌinoga veize ze uminiro. ꞌOugadu tuꞌiniroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe ugizeꞌa manoriro. \c 15 \s1 Zama Dehenoꞌi \r (Mareko 7:1-23) \p \v 1 Ebu Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa nuꞌa Ierusalemaꞌonoꞌo Iesu vaḡe onaadu ḡadiniro, raenaꞌa, \v 2 “Ḡa tahiꞌatahiꞌaꞌe izema oganogano ꞌevoreze mene vuzuꞌeꞌohe. Nougadu zeꞌa eme vouḡa goro ḡoeꞌa variꞌeꞌohe?” \p \v 3 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe nougadu Badiꞌa goro ḡoeꞌaꞌe variꞌadu vouḡaze goro ḡoeꞌa tihitihineꞌohe? \v 4 Badiꞌaꞌa raenaꞌa, 'Viꞌu mogo gubazoꞌi'\x - \xo \xt 15:4 \xt Exod 20:12; Deut 5:16\x*, ebu 'Iniuꞌa ane viꞌa moga rae sausauzoꞌidene, mau runoꞌi.'\x - \xo \xt 15:4 \xt EXO 21.17; LEV 20.9\x* \v 5 Rehano iniuꞌa viꞌa moga mazao raenaꞌa, 'Fase, e zae danazoga mene idaḡa, mazaḡa danaziꞌuma raꞌeteꞌe ḡauḡa ꞌahiꞌe eḡeꞌa Badiꞌa haꞌuma,' rae reine, zaeꞌa ani idaḡa rae raꞌohe. \v 6 Vazeꞌa vize moze\f + \fr 15:6 \ft Girikio, moga \f* mene gubaneꞌohe rehano, zaꞌa ze duduḡa rae ihoneꞌohe. Eꞌe teige, zaeꞌa vouḡaze goro ḡoeꞌa uꞌano, Badiꞌa goro ḡoeꞌa rae modeꞌohe. \v 7 Za, zama guhi azaḡa! Peroveta vazeḡa Isaiaꞌa zae moneo reirotaꞌaꞌe duduḡa raꞌohe, raenaꞌa, \b \q1 \v 8 ꞌVazevaze ꞌahiꞌe hebe hina daꞌo Badiꞌa gubaneꞌohe, \q2 rehano zamazeꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo faḡa hune. \q1 \v 9 Zeꞌa Badiꞌa mazao kurauꞌetaꞌaꞌe huga oꞌoꞌa, \q2 ebu zeꞌe vazeꞌa tiroteꞌe goro ḡoeꞌa ihozeꞌohe.'”\x - \xo \xt 15.9 \xq \xt ISA 29:13\x* \b \p \v 10 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa huze ane vaḡiro ebu ziro, raenaꞌa, “Egadu ederoꞌi. \v 11 Hebeo diuḡeꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe vaze mene toratoraneꞌohe. Rehano hebeꞌonoꞌo buauꞌeteꞌe ḡauḡaniꞌa vaze toratoraneꞌohe.” \p \v 12 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ane vaḡe onaadu niro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe Farisea azaḡaniꞌa ḡae ḡoere egadu maḡunataꞌaꞌe edeḡahe?” \v 13 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Adureo eḡe Mamaꞌa mene ḡoraroteꞌe ḡauḡa niduꞌa taigaꞌonoꞌo ḡuri modiꞌuma. \v 14 Ze mode tauḡoꞌi! Zeꞌe vaze ibitoziniꞌohe, rehano ubuma kuruga azaḡa heuḡa. Kuruga vazeḡaniꞌa kuruḡa vazeḡa ibitohaune, anianine hoꞌona bohire ovoiꞌuma.” \p \v 15 Peteroꞌa ninaꞌa, “Auꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe vaze mene toratoraneꞌeteꞌe hari idaidaḡa huga ihofoꞌi.” \v 16 Iesuꞌa zinaꞌa, “Eꞌa ihozataꞌaꞌe ꞌize mene edeḡahe? \v 17 Zaꞌe edeḡa, ogomuꞌe vaze hebeꞌonoꞌo diuḡe isi zamaḡa ovoadu vesu ahiriꞌonoꞌo buauꞌohe. \v 18 Rehano hebeꞌonoꞌo buaueꞌtaꞌaꞌe zamaonoꞌo buanadu vaze toratorazeꞌohe. \v 19 Vaze zamaonoꞌo buauꞌetaꞌaꞌe zamarone sauꞌa, gorugoru, hahuꞌa daroꞌeteꞌe, ubuma ḡezo, ḡonore, kotao ḡurire ḡoereꞌeteꞌe zu vaze rae sausauzeꞌeteꞌe raꞌohe. \v 20 Deꞌeguḡaniꞌa vaze toratoraneꞌohe. Rehano ꞌevore mene vuzuadu ogomu auꞌeteꞌeꞌa vaze mene toraneꞌohe.” \s1 Kanana Roḡaeḡaniꞌa Iesu Mazao Firo \r (Mareko 7:24-30) \p \v 21 Iesuꞌa Galilea habaꞌa modadu Turo zu Sidono habaꞌa onamiro. \v 22 Eꞌe habaꞌano Kanana\f + \fr 15:22 \ft Aꞌe mene Iuda habaꞌa\f* roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa ani vaḡe aradu ḡihau huniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, Davida mariga, eḡe vetuḡahoꞌi! Vine sauꞌaniꞌa eḡe abohe rana radu ani ufeta sausauneꞌohe.” \v 23 Rehano Iesuꞌa ḡoere ꞌahoga mene naenaeniro. Ebu ani tahiꞌatahiꞌaꞌa aradu uminiro, raenaꞌa, “Ani tuḡune vaḡinoꞌi, mazaḡa eme hegoteꞌenaꞌa, barebare huau ḡunuḡunufeꞌohe.” \v 24 ꞌOugadu Iesuꞌa roḡae eꞌe niro, raenaꞌa, “E ḡa mene danaꞌiꞌuma. Eꞌe Isaraela azaḡa, dauḡiroteꞌe mamoeḡa veize daꞌo tuḡuhiro.” \v 25 Rehano roḡaeḡaniꞌa aradu ani zamao ḡuḡuriro ebu raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, danahoꞌi!” \v 26 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Tahiꞌa ogomu madu ḡuni hanogaꞌe mene idaḡa.”\f + \fr 15:26 \ft Iuda azaḡaꞌe Iuda mene azaḡa mazao ḡuni rae huziro.\f* \v 27 Roḡaeḡaꞌe ninaꞌa, “A hube, Zuhiꞌa Boro, rehano ḡuni zuni ane zuhiꞌa ogomu mumuḡa fataꞌonoꞌo buauꞌetaꞌaꞌe auꞌohe.” \v 28 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Roḡae, ḡaꞌe eḡe mazao fieꞌetaꞌaꞌe boro! Ḡaꞌa urateꞌetaꞌaꞌe hidiꞌuma.” Eꞌe madaḡano ani aboḡa ꞌai manoriro. \s1 Vaze Ḡehaḡa Faiziro \p \v 29 Iesuꞌa haba eꞌe modadu Galilea duꞌuraḡa uni onamiro. Ebu maḡa itadu eꞌea ehoriro. \v 30 ꞌOugadu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa mene edauꞌeteꞌe azaḡa, ubuma kuru azaḡa, oda sauꞌa azaḡa, mumutafa azaḡa zu ugi azaḡa nunu ḡehaḡa tutuze ane vaḡe ariro. Ebu zeꞌe ane oda babaḡano bazuze teadu aniꞌa faiziro. \v 31 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa mumutafa azaḡaꞌe ḡoereꞌeteꞌe, oda sauꞌa azaḡaꞌa manorateꞌe, mene edauꞌeteꞌe azaḡaꞌe ragaveꞌeteꞌe zu ubuma kuru azaḡaꞌe ehamaneꞌeteꞌe horozirotene, zaguzagaro. Ebu zeꞌe Isaraela azaḡa Badiꞌaḡa matuꞌoharo. \s1 Vaze 4000 Ḡubuziro \r (Mareko 8:1-10) \p \v 32 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa huzadu ziro, raenaꞌa, “'Eꞌe ꞌahi duḡuru vetuḡaziꞌohe, mazaḡa ze ꞌahao mada uḡidu eḡe teite radiuꞌohe zu ogomuze oꞌoꞌa. Eꞌe ze vinini tare nezeo tuḡuzoga mene urateꞌohe, mazaḡa ibio higau bauriꞌuma.” \v 33 Tahiꞌaḡaniꞌa ninaꞌa, “Haba bohaꞌano ꞌada, noumao ogomu ḡehaḡa horonadu vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahi ḡubuziꞌuma?” \v 34 Iesuꞌa ḡadizenaꞌa, “Za mazao berediꞌe nugu?” Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Berediꞌe fuꞌo ꞌaheu fare zu ḡozone komeꞌa tahiḡa.” \v 35 Ebu aniꞌa vaze ḡuḡuvaḡa rahao ehoroga radu ziro. \v 36 ꞌOugadu beredi fuꞌo ꞌaheu fare zu ḡozone madu Badiꞌa mazao kuraro. Ebu vahegadu vaze ḡuḡuvaḡa zenoga veize tahiꞌaḡa ziniro. Ebu tahiꞌaḡaniꞌa ḡahugiro. \v 37 Zeḡe niduꞌa au idararo. Ebu ogomu ḡahaꞌaḡahaꞌa mae ofadu tunahu fuꞌo ꞌaheu fare irivaꞌoniro. \v 38 Ogaroteꞌe azaḡa boꞌaḡano ohoze daꞌo niduꞌaꞌe 4000, u roḡae zu tahiꞌa komeꞌakomeꞌaꞌe mene meꞌodiro. \v 39 Ani vaze ḡuḡuvaḡa tuḡuziroteꞌe ḡarugano, ḡasiꞌo ehoradu Magadana habaꞌa onamiro. \c 16 \s1 Haḡai Nu Badeḡa Uratiro \r (Mareko 8:11-13, Luka 12:54-56) \p \v 1 Farisea zu Sadukea azaḡaniꞌa Iesu tuhune nuroga radu ane vaḡe onairo ebu uminiro, raenaꞌa, “Badiꞌa mazaononoꞌo haḡai nu badeḡa ihofoꞌi.” \v 2 Aniꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe, 'Ḡorava madaꞌa kanaru zuburine, ohoḡore madaꞌa manoriꞌuma,' rae raꞌohe. \v 3 Ebu 'Oherebau adureꞌa ḡutanoga horonine iruguꞌa ruꞌaꞌuma,' rae raꞌohe. Zaꞌe adure iraḡa horonine naginiꞌa fureraꞌuma rae edereꞌohe. U izidi madaḡano naginiꞌa fureruꞌetaꞌaꞌe hugaꞌe mene edereꞌohe. \v 4 Sauꞌa azaḡa zu Badiꞌa mazao mene hune fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe haḡai nu badeḡa daꞌo urateꞌohe, rehano mene ziniꞌuma. Eꞌa ziniꞌumaꞌe peroveta vazeḡa Iona haḡai nu badeḡa daꞌo.” Ebu aniꞌa zeḡe mazaonoꞌo vaḡinadu onamiro. \s1 Farisea zu Sadukea Azaḡa Isiti \r (Mareko 8:14-21) \p \v 5 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe duꞌura moneafa farirotene beredi odohoga aḡutaro. \v 6 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Tohutohoꞌi, Farisea zu Sadukea azaḡa isiti faine ḡianoꞌi.” \v 7 ꞌOugadu ze zeḡeꞌa bare ḡoꞌaniro, raenaꞌa, “Emeꞌa beredi mene odoheha ꞌahine, ani ꞌouge raꞌohe.” \v 8 Iesuꞌa ze nagini ḡoꞌaniroteꞌe ederirotene, ziro, raenaꞌa, “Zae Badiꞌa mazao fieꞌetaꞌaꞌe komeꞌa! Nougadu beredi nu mene odohateꞌe ḡoꞌaneꞌohe? \v 9 Za ize mene edeḡahe? Eḡeꞌa beredi fuꞌo hina vaze 5000 ḡubuzadu ḡahaꞌaḡahaꞌaꞌe tunahu nugu nuꞌonirotaꞌaꞌe mene zamareꞌehehe? \v 10 Zuni beredi fuꞌo ꞌaheu fare hina vaze 4000 ḡubuzadu ḡahaꞌaḡahaꞌaꞌe tunahu nugu nuꞌonirotaꞌaꞌe mene zamareꞌehehe? \v 11 Eꞌa beredi moneo mene raꞌetaꞌaꞌe nougadu zaꞌe mene edereꞌohe? E bare ziꞌohe, Farisea zu Sadukea azaḡa isiti faine ḡianoꞌi!” \v 12 ꞌOugadu zeꞌe ederiro, aniꞌe beredi isitiḡa moneo mene reiro, rehano Farisea zu Sadukea azaḡaniꞌa ḡuriro ihoreḡa ḡianoga veize reiro. \s1 Peteroꞌa Iesuꞌe Keriso Reiro \r (Mareko 8:27-30, Luka 9:18-21) \p \v 13 Iesuꞌa Kaisaria Filipi habaꞌa onairotene, ane tahiꞌatahiꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Vazeꞌa eḡe, Vaze Ubuga, iniu rae raꞌohe?” \v 14 Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Nuꞌe Ioane bapatizo, nuꞌe Elia raꞌohe. Nuꞌe Ieremia ga amahi peroveta vazeḡa ꞌahoga raꞌohe.” \v 15 Ebu aniꞌa ḡadizenaꞌa, “Zaꞌa raꞌetene eꞌe iniu?” \v 16 Simona Peteroꞌa naenaeninaꞌa, “Ḡaꞌe Keriso, ḡabone Badiꞌaḡa Ubuga.” \v 17 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Iona ubuga Simona, matuꞌoꞌi, mazaḡa vazeꞌa ḡa mazao eꞌe meme ihoꞌeha, rehano adureo eḡe Mamaꞌa ḡa ihoꞌeha. \v 18 Ebu e ḡaꞌohe. Ḡaꞌe Petero, hugaꞌe vatava. Eḡeꞌa vatava eꞌe rana ekalesia, eḡe mazao fieꞌeteꞌe azaḡa, ohoziꞌuma, ebu rune gigiꞌaꞌe mene ḡuiziꞌuma. \v 19 Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe ibihetaḡa vavaꞌoga veize kiḡa eḡeꞌa ḡaniꞌuma. Eꞌanoꞌo ḡaꞌe nagini rahao gararine, Badiꞌa adureo zuni garariꞌuma, ebu ḡaꞌa nagini rahao ahetine, Badiꞌa adureo zuni ahetiꞌuma.” \v 20 Ebu Iesuꞌa ḡoere riḡa ziro, raenaꞌa, “Eꞌe Keriso rae vaze ago zoꞌi!” \s1 Iesu Runeḡa Moneo Ihoziro \r (Mareko 8:31-9:1, Luka 9:22-27) \p \v 21 Eꞌe madaḡanonoꞌo, Iesuꞌa ane rune moneo ane tahiꞌatahiꞌa ḡadahe ihoziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa Ierusalema onamehuniꞌuma, ebu vaze boroboro, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa mazaonoꞌo aduga ḡehaḡa hidiꞌuma. Zeꞌa uḡuhiꞌuma, rehano eꞌa mada uḡiduḡa zamaḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.” \v 22 Ebu Peteroꞌa Iesu ane genaḡano zamahu onamadu roniro, raenaꞌa, “Mene, Zuhiꞌa Boro, Badiꞌaꞌa ḡae mazao ꞌouge mene fureniꞌuma!” \v 23 Rehano aniꞌa tehadu Petero niro, raenaꞌa, “Satani, eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi! Ḡaꞌa eḡeꞌa uitoga veize ḡoereꞌohe, mazaḡa ḡaꞌe Badiꞌa ibio mene zamareꞌohe, rehano vaze ibio zamareꞌohe.” \p \v 24 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Iniuꞌa eḡe ḡaruna hegotihi are roꞌidene, ane ura haḡaiḡa niduꞌa modadu ane satauro odoheꞌenaꞌa, eḡe hegotoꞌi! \v 25 Iniuꞌa ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniuꞌa ane ḡabone eḡe ꞌuano modine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \v 26 Vaze ꞌahoganiꞌa haba niduꞌa madu ḡaboneḡa mae vaḡinine, nagi manoḡa hidiꞌuma? Ḡau ꞌahoga hina zu ḡabone tuḡutuḡu mouga mene idaḡa. \v 27 Eḡe, Vaze Ubugaꞌe eḡe Mama agaḡa zamaḡano tuḡure viga teite onaiꞌuma, ebu vazeꞌa nagini haḡairoteꞌe idunaḡano aneane naeḡa ziniꞌuma. \v 28 E hube hune ziꞌohe, izidi zae boꞌaḡano vaze nunuꞌa izema rudanogano, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa aradu vaze ibitoziniꞌeteꞌe horoniꞌuma. \c 17 \s1 Iesu Iraḡaniꞌa Nufiro \r (Mareko 9:2-13, Luka 9:28-36) \p \v 1 Mada fuꞌo tiba fare ḡaruḡano Iesuꞌa Petero, Iakobo zu Iakobo negoḡa Ioane zamazadu zeḡe daꞌo maḡa boro itiro. \v 2 Eꞌea ani iraḡaniꞌa ze ubumao nufiro. Iraḡaniꞌa mada teige agararo ebu dabuaḡaniꞌa agaḡa teige uraro. \v 3 Eꞌe madaḡano ze ubumao Mose zu Eliaꞌa fureranadu Iesu teite ḡoeriro. \v 4 Peteroꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Zuhia Boro, eme ꞌahao radiuꞌetaꞌaꞌe monoḡa! Ḡaꞌa uratine e taruha uḡidu ogoraꞌuma, tibaꞌe ḡae veize, tibaꞌe Mose veize ebu tibaꞌe Elia veize.” \v 5 Ani ḡoere radiuꞌenogano ḡoze vazavazahoganiꞌa ovadu ze ogoziro, ebu ḡoze zamaḡanonoꞌo ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, “Ahiꞌe eḡe zamarone, ubudehe. E ani mazao matue rudauꞌohe. Ani ḡoere egohanoꞌi.” \v 6 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ago eꞌe igirotene, rihau rudanadu rahao higau ḡuḡuriro. \v 7 Rehano Iesuꞌa aradu oboziro, ebu raenaꞌa, “Iḡunoꞌi. Ago rihanoꞌi.” \v 8 Zeꞌa dude ehamarotene, vaze nu mene horoziro, rehano Iesu daꞌo horoniro. \p \v 9 Ze maḡanonoꞌo ovairoteꞌe madaḡano Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌa horonataꞌaꞌe vaze mazao ago rae furenoꞌi, onamo eḡe, Vaze Ubuganiꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniꞌuma.” \v 10 ꞌOugadu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Nougadu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, ꞌEliaꞌe ibite onaiꞌuma,' rae raꞌohe?” \v 11 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Aꞌe hube. Eliaꞌe ḡau niduꞌa ruhiboga veize ibite onaiꞌuma. \v 12 Ebu e ziꞌohe, Elia ꞌai amahi onairo. Rehano vazeꞌa mene ederadu ani mazao zeḡeꞌa uratiroteꞌe haḡaiḡa haḡairo. Eꞌe teige, eḡe, Vaze Ubuga zuni zeḡe mazaonoꞌo aduga hidiꞌuma.” \v 13 ꞌOugadu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesuꞌa Ioane Babatisoꞌe Elia idaneꞌenaꞌa, ḡoerateꞌe ederiro. \s1 Tahiꞌa Komeꞌa Vine Sauꞌaḡeta Manoniro \r (Mareko 9:14-29, Luka 9:37-43a) \p \v 14 Zeꞌa maḡaꞌonoꞌo vaze ḡuḡuvaḡa vaḡe ovairotene vaze ꞌahoganiꞌa Iesu vaḡe aradu ane zamao tue ḡuḡuriro, ebu raenaꞌa, \v 15 “Zuhia Boro, eḡe ubude vetuḡanoꞌi! Aniꞌe ketoketeꞌohe ebu ahiriꞌe gigiꞌa boro maꞌohe. Aniꞌa mada ḡehaḡa ire roga rana ga vu rana higauꞌohe. \v 16 Eꞌa ani tutune ḡae tahiꞌatahiꞌa vaḡe areha, rehano zeꞌa ani manonoga mene idaraneha.” \v 17 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Badiꞌa mazao mene fiꞌeꞌeteꞌe zu veꞌoḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa! E za teite noꞌe faḡa radiꞌuma? E noꞌe faḡa zae mazao zamahe gigau oboniꞌumahe?” Ebu tahiꞌa eꞌe moga ninaꞌa, “Ubugo odohe eḡe vaḡe aroꞌi.” \v 18 Ebu Iesuꞌa vine sauꞌa ronadu ane mazaonoꞌo buaro. Eꞌe madaḡano tahiꞌa eꞌe zogone manoriro. \p \v 19 Ebu ani tahiꞌatahiꞌaꞌa zeḡe daꞌo Iesu vaḡe aradu ḡadiniro, raenaꞌa, “Emeꞌa nougadu vine sauꞌa hegone bunoga mene idaraneha?” \v 20 Aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Mazaḡa zae fieꞌetaꞌaꞌe tahiḡa fase. E hube hune ziꞌohe, zaꞌa eḡe mazao fieꞌetaꞌaꞌe fufu maḡa komeꞌa tiba heuḡa radu za maḡa ꞌahi mazao ninaꞌa, 'ꞌAhaonoꞌo vaḡinadu omo onamoꞌi,' rae reine, aniꞌa ꞌouge haḡaiꞌuma. Zaꞌe eḡe mazao fiine, ḡau niduꞌa haḡaogaꞌe idaḡa.”\f + \fr 17.20 \ft Fare mirihiroteꞌe nuꞌe v. 21 madu raenaꞌa, “Kuraune zu zaḡozaḡine daꞌo vine sauꞌa ꞌahiguḡaꞌe hegone buneꞌohe.\f* \s1 Runeḡa zu Bare Iḡuniꞌuma Hariḡa Reiro \r (Mareko 9:31-32, Luka 9:44-45) \p \v 22 Zeꞌa Galilea habaꞌano nuꞌorarotene, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡe, Vaze Ubugaꞌe agirehe ꞌevoreo riꞌihiꞌuma. \v 23 Zeꞌa uḡuhiꞌuma, ebu mada uḡiduḡano eꞌa bare iḡuniꞌuma.” ꞌOugadu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe zamaze are rudaro. \s1 Kuru Neḡa Takesiḡa \p \v 24 Zeꞌa Kaperanauma neḡa boro feuriroteꞌe enogano, kuru neḡa takesi azaḡaniꞌa Petero vaḡe aradu niro, raenaꞌa, “Ḡa miriho vazeḡaꞌe kuru neḡa takesi\f + \fr 17.24 \ft Girikio, takesi moniḡaꞌe Derakima ꞌaheu. Derakima tibaꞌe mada tiba gau naeḡa heuḡa.\f* mene haḡaeꞌehehe?” \v 25 Aniꞌa raenaꞌa, “Oꞌe, eḡe ihore vazeḡaꞌe takesi haḡaeꞌohe.” \p Peteroꞌa ne diuḡirotene, Iesuꞌa ibite ḡadiniro, raenaꞌa, “Petero\f + \fr 17.25 \ft Girikio, Simona\f*, ḡa nouge rae zamareꞌohe? Haba kiniḡaꞌe iniu mazao takesi ufeꞌohe, ani haba azaḡa mazao ga avoꞌa azaḡa mazao?” \v 26 Aniꞌa naenaeninaꞌa, “Avoꞌa azaḡa mazao ufeꞌohe.” Ebu Iesuꞌa ninaꞌa, “Oꞌe, ane haba azaḡaꞌe takesi mene haḡaeꞌohe. \v 27 Rehano eme mene maḡunozifine takesi haḡaiꞌuma. Ḡaꞌe duꞌura ovoadu kimai feunoꞌi. Ebu ḡozone tiba kimainoꞌidene, hebeꞌa mae nahanoꞌi, ebu siliva moniḡa tiba\f + \fr 17.27 \ft Girikio, siliva moniḡa tibaꞌe Derakima ḡazaḡa heuḡa. \f* horoniꞌuma. Eꞌe madu emetane veize zenoꞌi.” \c 18 \s1 Iniuꞌe Ḡihiꞌa Hune \r (Mareko 9:33-37, 42-48, Luka 9:46-48; 15:3-7; 17:1-2) \p \v 1 Eꞌe madaḡano Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesu vaḡe onaadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zamaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa hune?” \v 2 Iesuꞌa tahiꞌa komeꞌa ꞌahoga hune onaadu zeḡe boꞌaḡano mae ohoniro, \v 3 ebu raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, zaꞌa ḡihuradu tahiꞌa komeꞌa ꞌahi mene teigine, Badiꞌaꞌa za mene ibitoziniꞌuma. \v 4 Iniuꞌa, tahiꞌa komeꞌa teige, aneꞌa bare mae ovoine, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zamaḡano aniꞌe ḡihiꞌa hune rae raꞌohe. \v 5 Ebu eḡe mazao fieꞌeteꞌe uꞌano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. \v 6 Iniuꞌa, tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa eḡe mazao fieꞌetaꞌaꞌe boꞌaḡano, tahiꞌa ꞌahogaꞌe haḡai sauꞌano tutune veꞌonine, aniꞌe hadi boro bagaḡa ꞌunuḡano autadu davara guniḡano mae feunineꞌe ufeta manoḡa. \p \v 7 Raha ꞌadi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiuma, mazaḡa vaze ibi veꞌoḡano tutuzeꞌeteꞌeꞌe ḡauḡa uꞌano, sauꞌa haḡaeꞌohe. Deꞌeguḡaꞌe fureruꞌohe rehano, vaze haḡai sauꞌano tutuzeꞌeteꞌe azaḡaꞌe, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma. \v 8 ꞌEvoreḡo ga odaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, variꞌe modoꞌi. ꞌEvore tibaḡota ga odaḡo tibaḡota daꞌo ḡabone tuḡutuḡu hidogaꞌe ufeta manoḡa. U ꞌevoreḡo ꞌaheu ga odaḡo ꞌaheuḡota ire roga mene hauḡeꞌeteꞌe zamaḡano mae feuꞌine ufeta aduga. \v 9 Ubumaḡoꞌa tutuꞌe veꞌoꞌoꞌidene, gude modoꞌi. Ubumaḡo naeḡaḡota daꞌo ḡabone tuḡutuḡu hidogaꞌe ufeta manoḡa. U ubumaḡo ꞌaheuḡota ire roga mene hauḡeꞌeteꞌe zamaḡano mae feuꞌine ufeta aduga. \s1 Mamoe Dauḡiroteꞌe Hari Idaidaḡa \r (Luka 15:3-7) \p \v 10 Tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa tiba zuni gubanoꞌi. Mazaḡa, e ziꞌohe, zeḡe taufeꞌeteꞌe tuḡure vigaꞌe eḡe Mama adureo teite iḡaiḡa radiuꞌohe.\f + \fr 18.10 \ft Fare mirihiroteꞌe nuꞌe v. 11 raenaꞌa, “Eḡe, Vaze Ubugaꞌe dauḡiroteꞌe azaḡa ḡabozoga veize onairo.”\f* \p \v 12 Zaꞌe nouge zamareꞌohe? Vaze ꞌahoga mazao mamoeḡa 100, rehano tibaniꞌa dauḡine, ani nougiꞌuma? Aniꞌe mamoeḡa 99 maḡa habaꞌano modadu dauḡoga mamoeḡa vaḡe ragaviꞌuma. \v 13 E hube hune ziꞌohe, aniꞌa mamoe tiba eꞌe vaḡe meine, mamoe 99 mene dauḡoḡa ḡauḡaꞌe vitize matuꞌe rudaꞌuma. \v 14 Eꞌe teige, zae Moze adureo tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa tiba zu dauḡogaꞌe mene urateꞌohe. \s1 Nabuḡo Sauꞌa Mae Duduneꞌeteꞌe Ibiḡa \r (Luka 17:3) \p \v 15 Ekalesia nabuḡoꞌa ḡae mazao sauꞌa haḡaoꞌidene ane vaḡe onamadu ḡanine daꞌo boꞌaḡano sauꞌaḡa ihonoꞌi. Aniꞌa egoḡanadu sauꞌaonoꞌo ḡihurine, ḡa ꞌai nabudiḡota bare tiburaneha. \v 16 U aniꞌa mene egoḡanoꞌidene, vaze tiba ga ꞌaheu zamazadu bare onamoꞌi, mazaḡa ḡanine nagini raꞌeteꞌe vaze ꞌaheu ga uḡidu zu ederiꞌuma. \v 17 Aniꞌa ze zu mene egozinine, ekalesia zamaḡano rae furenoꞌi. Aniꞌa ekalesia zuni mene egozenoꞌidene, aniꞌe Badiꞌa aḡuꞌa vazeḡa ga takesi vazeḡa sauꞌa teigeꞌohe rae zamaroꞌi. \p \v 18 E hube hune ziꞌohe, zaꞌa nagini rahao gararine, Badiꞌa adureo zuni garariꞌuma, ebu zaꞌa nagini rahao ahetine, Badiꞌa adureo zuni ahetiꞌuma. \v 19 E bare hube hune ziꞌohe, rahao ꞌada ḡanine zamaze tiba hina nagini umidine, eḡe Mama adureo zae veize haḡaoziniꞌuma. \v 20 Mazaḡa eḡe niḡano ꞌaheu ga uḡiduꞌa nuꞌoraune, eꞌe zeḡe boꞌaḡano radiuꞌohe. \s1 Mene Rae Modeꞌeteꞌe Tuḡure Vazeḡa Hari Idaidaḡa \p \v 21 Ebu Peteroꞌa Iesu vaḡe aradu ḡadiniro, raenaꞌa, “Zuhia Boro, eḡe nabudiꞌa eḡe mazao sauꞌa haḡaine, ḡae nuḡu e ani sauꞌa rae modiꞌuma? Ḡae fuꞌo ꞌaheu fare ga?” \v 22 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “E ḡaꞌohe, mene ḡae fuꞌo ꞌaheu fare, rehano barebare rae modoꞌi!\f + \fr 18.22 \ft Girikio, \fqa Ḡae 490\ft \f* \p \v 23 Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe hari idaidaḡa ꞌahi heuḡa. Kini ꞌahoganiꞌa ane mazaonoꞌo moni meiroteꞌe tuḡure azaḡa huzadu ani moni bare meihi rae reiro. \v 24 Aniꞌa ꞌouge haḡairotene, moni borofe\f + \fr 18.24 \ft Girikio, 10,000 Taleniti, aꞌe muri 16 gau naeḡa heuḡa\f* meiroteꞌe vazeḡa ꞌahoga ani vaḡe tutune ariro. \v 25 Aniꞌe moni baronoga mene idaḡa ꞌahine, kiniꞌa riḡa ḡoreniro, raenaꞌa, 'Ḡae inuḡo, ubuḡo zu ḡae mazao ḡau niduꞌa seronadu eḡe moni baronoꞌi!' \v 26 ꞌOugadu tuḡure vazeḡaniꞌa ani zamao obena hina tuḡiro, ebu raenaꞌa, 'Geno mada enoꞌi, ebu e moni niduꞌa baroniꞌuma.' \v 27 ꞌOuge reirotene, zuhiꞌaḡaniꞌa vetuḡaniro ebu moniḡa ahiḡa radu ani tuḡuniro. \p \v 28 Eꞌe ḡarugano tuḡure vazeḡaniꞌa ani mazaonoꞌo moni nu\f + \fr 18.28 \ft Girikio, 100 Denari, aꞌe mada 100 gau naeḡa heuḡa\f* meiroteꞌe tuḡure vazeḡa ꞌahoga, ani teite tiburu gauꞌeteꞌe, vaḡe onamiro. Aniꞌa ani matanadu oḡorabiḡa harinoharo. Ebu raenaꞌa, 'Eḡe moni baronoꞌi!' \v 29 ꞌOugadu ane vaze tuḡure vazeḡaꞌe obena hina tuḡaro, ebu umininaꞌa, 'Geno mada enoꞌi, ebu ḡae moni baroniꞌuma!' \v 30 Rehano ani hezahiro ebu onamadu ane vazeḡa ꞌai ḡuꞌa neḡano mae ohoniro, onamo ani moni eꞌe baroniꞌuma. \p \v 31 Tuḡure azaḡa nunuꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe horonirotene, ze maḡune rudanadu zeḡe zuhiꞌa vaḡe onamiro. Ebu hariḡa niduꞌa ani mazao ihoniro. \v 32 ꞌOugadu zuhiꞌaḡaniꞌa tuḡure vazeḡa ibiꞌa ibite hunadu niro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe tuḡure vazeḡa sauꞌa! Ḡaꞌa umihadu ḡa eḡe mazaonoꞌo meiroteꞌe moniḡa niduꞌa ahiḡa reiro. \v 33 Eḡeꞌa ḡae vetuḡaḡadateꞌe teige, ḡaeꞌa zuni ḡae vaze tuḡure vazeḡa vetuꞌaḡanifo!' \v 34 Zama ḡugiꞌano zuhiꞌaḡaniꞌa ani aduga hanoga veize ḡuꞌano ohoniro, onamo ane moni niduꞌa barone hauḡiꞌuma. \p \v 35 Eꞌe teige, zaꞌa zae nego nabudi zamaze niduꞌa hina zeḡe sauꞌa mene rae modine, eḡe Mama adureo zuni zae mazao ꞌouge haḡaiꞌuma.” \c 19 \s1 Roḡae Modeꞌeteꞌe Moneo \r (Mareko 10:1-12) \p \v 1 Iesuꞌa eꞌe ḡoeꞌa hauḡirotene Galilea habaꞌa modadu Ioridana vuḡa moneafa Iudea habaꞌa onamiro. \v 2 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegotiro ebu aniꞌa ugi azaḡa faiziro. \p \v 3 Ebu Farisea azaḡa nuꞌa Iesu tuhune nurifine ani vaḡe aradu ḡadiniro, raenaꞌa, “Goro zamaḡano, ohoze ꞌahoganiꞌa haḡai nunu uꞌano inuga modeꞌeteꞌe idaḡahehe?” \v 4 Aniꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Za Buka Zaḡoḡa mene meꞌodirohehe? Ḡadaheḡano Badiꞌaꞌa ḡau niduꞌa haḡairotene ohoze zu roḡae haḡairo.\x - \xo \xt 19:4 \xt Gen 1:27\x* \v 5 Ebu ani raenaꞌa, ꞌEꞌanoꞌo ohozeꞌe viꞌa moga modadu roḡae teite tiburaꞌuma ebu anianine ahiri tiba reꞌuma.'\x - \xo \xt 19:5 \xt Gen 2:24\x* \v 6 Eꞌanoꞌo zeꞌe mene ꞌaheu rehano tiba, ebu Badiꞌaꞌa tibuzirotaꞌaꞌe vazeꞌa mene rovoniꞌuma.” \p \v 7 Zeꞌa ḡadinenaꞌa, “ꞌOugine nougadu Mose goro ḡoeꞌaꞌe raenaꞌa, 'Ohozeꞌe inuga modine fefa mirihadu roḡaeḡa hanoꞌi ebu modoꞌi,'\x - \xo \xt 19:7 \xt Deut 24:1\x* rae raꞌohe?” \v 8 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Za teḡaze riḡa ꞌahine, Moseꞌa roḡae modineꞌe idaḡa reiro. Rehano ḡadaheḡanonoꞌo aꞌe mene Badiꞌa urateꞌeteꞌe haḡaeḡa raꞌohe. \v 9 E ziꞌohe, inugaꞌe ubuma ḡezo haḡaiḡa mene haḡaeꞌeteꞌe rehano, iꞌaniꞌa ani modadu roḡae ꞌahoga teite hahurine, aniꞌe ubuma ḡezo haḡaiḡa haḡaeꞌohe.” \p \v 10 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “ꞌAhiguḡaniꞌa iꞌa inuga mazao fureraune, guruvorau radiuꞌetaꞌaꞌe ufeta manoḡa gaogi!” \v 11 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Vaze niduꞌa ḡoere ꞌahi mae ḡihinogaꞌe mene idaḡa. Rehano Badiꞌaꞌa danazeꞌeteꞌe azaḡa daꞌo idaḡa. \v 12 Vaze nuꞌe fureraroteꞌe madaḡanonoꞌo ahiri ugiḡeta radu mene hahureꞌohe. Nuꞌe vazeꞌa ahiri ariro. Nuꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe veize gauihi radu zeꞌe mene hahuriro. Iniuꞌa ꞌahi ḡoeꞌa mae ḡihinoga idaḡa reine, aniꞌa mae ḡihiniꞌuma.” \s1 Tahiꞌa Komeꞌakomeꞌa ebu Iesu \r (Mareko 10:13-16, Luka 18:15-17) \p \v 13 Vazevazeꞌa tahiꞌa komeꞌakomeꞌa tutuze Iesu vaḡe onairo, mazaḡa aniꞌa ze rana ꞌevore teadu kuranoga uratiro. Rehano ane tahiꞌatahiꞌaꞌa tutuze ariroteꞌe azaḡa roziro. \v 14 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Tahiꞌa komeꞌakomeꞌa eḡe vaḡe onaetaꞌaꞌe ago gararoꞌi. Mazaḡa Badiꞌaꞌa tahiꞌa komeꞌakomeꞌa teigeꞌeteꞌe azaḡa ibitoziniꞌohe.” \v 15 Ebu aniꞌa ze rana ꞌevore teadu kuraroteꞌe ḡaruḡano, eꞌea iḡune onamiro. \s1 Maꞌora Vazeḡa \r (Mareko 10:17-31, Luka 18:18-30) \p \v 16 Vaze ꞌahoganiꞌa Iesu vaḡe aradu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, e nagini manoḡa haḡaine ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma?” \v 17 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe nougadu eḡe mazao naginiꞌe manoḡa rae ḡadimuꞌohe? Manoḡaꞌe Badiꞌa, tibuhuga daꞌo. Ḡaꞌa ḡabone tuḡutuḡu hidihi roꞌidene, Badiꞌa goro ḡoeꞌa hegotoꞌi.” \v 18 Vaze eꞌeꞌa ḡadinenaꞌa, “Noꞌe goro ḡoeꞌa hegotiꞌuma?” Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “'Vaze ago manoꞌi, ubuma ago ḡezanoꞌi, ago ḡonotanoꞌi, kota zamaḡano ḡoere veꞌoḡa ago ḡoeroꞌi, \v 19 viꞌu mogo gubazoꞌi\x - \xo \xt 19:19 \xt Exodus 20.12-16; Deut 5.16-20\x* ebu ḡaꞌa ḡae bare zamareꞌeteꞌe teige nabuḡo zamaroꞌi.\x - \xo \xt 19:19 \xt Lev 19.18\x*'” \v 20 Ene iziganiꞌa niro, raenaꞌa, “E goro ḡoeꞌa ꞌahi niduꞌa haḡae onaeꞌohe. Hena nagini haḡaiꞌuma?” \v 21 Iesuꞌa ninaꞌa, “Ḡaꞌe Badiꞌa ubumao manoḡa hune reꞌuma rae uratine, onamadu ḡauḡo niduꞌa seronoꞌi ebu eꞌe moniḡa zahara azaḡa zenoꞌi. ꞌOugine ḡa adureo ḡau manomano meꞌuma. Ebu aradu eḡe hegotoꞌi.” \v 22 Rehano ene iziganiꞌe maꞌora ufeta boro vazeḡa ꞌahine, Iesu ḡoeꞌa igirotene, zamaḡaniꞌa adudu bororeꞌenaꞌa, iḡuniro. \p \v 23 Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, maꞌora vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe riḡa bagaḡa. \v 24 Bare ziꞌohe, kameroꞌe niduru hoꞌoga diuḡogaꞌe riḡa. Rehano maꞌora vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe ufeta riḡa.” \v 25 Ane tahiꞌaḡaniꞌaꞌa eꞌe igirotene, zaguzagau rudaro ebu ḡadininaꞌa, “ꞌOugine iniuꞌa ḡabone hidiꞌuma?” \v 26 Iesuꞌa ḡiazadu zinaꞌa, “'Vazevaze zeḡeꞌa bare ḡabone hidogaꞌe mene idaḡa, rehano Badiꞌaꞌa vaze ḡaboziꞌuma. Mazaḡa aniꞌe ḡau niduꞌa haḡaoga idaḡa.” \p \v 27 Ebu Peteroꞌa niro, raenaꞌa, “Eme ḡa hegotoga veize ḡau niduꞌa modiro. ꞌOugadu emeꞌe naeḡa nagini hidiꞌuma?” \v 28 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe. Raha ꞌahi niduꞌaꞌe bare izidaꞌuma madaḡano, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa kini ehore habaꞌano ehoradu raha niduꞌa ibitohaꞌuma. Ebu zae, eḡe hogoteꞌeteꞌe azaḡa zuni kini ehoro habaꞌa 12 rana ehoradu Isaraela azaḡa, 12 urabo, kotaziꞌuma. \v 29 Ebu iniuꞌa eḡe ꞌuano neḡa, negoḡa, ezeḡa, viꞌa, moga, eneḡa ga habaꞌa modirotaꞌaꞌe naeḡa ḡae 100 meꞌuma zu ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \v 30 Rehano ibiteꞌeteꞌe azaḡa ḡehaḡaꞌe ḡonagano reꞌuma, u ḡonaga azaḡa ḡehaḡaꞌe ibitiꞌuma.” \c 20 \s1 Vaini Meba Gau Azaḡa Hari Idaidaḡa \p \v 1 Iesuꞌa hari idaidaḡa ꞌahoga ziro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe hari ꞌahi heuḡa. Haba vazeḡa ꞌahoganiꞌa ane vaini meba veize gauꞌeteꞌe azaḡa vaḡihi radu oherebau uzeuze onamiro. \v 2 Ebu vaze nu horozirotene ziro, raenaꞌa, 'Eḡe meba onamadu gauoꞌi. Mada tiba gauḡa moniḡa\f + \fr 20:2 \ft Mada tiba gau moniꞌe Denari tiba.\f* ziniꞌuma.' ꞌOugadu ani ze mebaḡano tuḡuziro. \v 3 Oherebau mada fuꞌo ḡazaḡa fare meirotene ani bare onamiro. Ebu maketi habaꞌano mene gauꞌeteꞌe vaze nuꞌa edau radoga horoziro. \v 4 Aniꞌa zinaꞌa, 'Za zu eḡe vaini mebaḡa onamoꞌi, ebu gauḡa moniḡa idane ziniꞌuma.' \v 5 Ebu ze ane meba onamiro. Aniꞌa madai zu mada uḡidu ḡoravaḡano bare onamadu ꞌouge haḡairo. \v 6 Mada fuꞌo ḡoravaḡano ani onamirotene vaze nuꞌe edau ragaveꞌeteꞌe horozadu ḡadiziro, raenaꞌa, 'Za nougadu mada niduga mene gaueꞌenaꞌa edau tauḡeꞌohe?' \v 7 Zeꞌa naenaeninaꞌa, 'Mazaḡa vaze ꞌahoganiꞌa eme gau ꞌahoga mene refeha.' Aniꞌa zinaꞌa, 'Za zuni eḡe vaini mebaḡa onamadu gauꞌoꞌi.' \p \v 8 Madaꞌa ovorirotene vaini mebaḡa vazeḡaniꞌa meba taufeꞌeteꞌe vazeḡa niro, raenaꞌa, 'Gau azaḡa huzadu ḡonaga vazeḡanonoꞌo ibite vazeḡa gau moniḡa zenoꞌi.' \v 9 Mada fuꞌo ḡoravaḡano huzateꞌe azaḡaꞌe onairotene aneane mada tiba gau moniḡa meiro. \v 10 Ebu ibite gauiroteꞌe azaḡaniꞌa onairotene, ze moni ufeta boro meꞌuma rae zamariro. Rehano aneane mada tiba gau moniḡa idane meiro. \v 11 Zeꞌa eꞌe moniḡa madu haba vazeḡa mazao maḡuniro, ebu tururuꞌenaꞌa, niro, raenaꞌa, \v 12 'Vesu onaateꞌe azaḡaꞌe mada tahiḡa daꞌo gauꞌeha. U emeꞌa mada gigiꞌa zamaḡano mada niduga gau boro haḡaeha. Rehano ḡaꞌe zeḡe moniꞌe emeḡe teite idane zeneha!' \v 13 Haba vazeḡaniꞌa zeḡe boꞌaḡano ꞌahoga naenaeniro, raenaꞌa, 'Eḡe vaze, eꞌe mene nae daꞌo badareha. Ḡaꞌe gauadu mada tiba gau moniḡa meꞌuma rae ḡaha. \v 14 Eꞌanoꞌo moniḡo madu onamoꞌi. Eꞌe vesu onateꞌe vazeḡa gau moniꞌe ḡae moni teite idane ḡanihi raꞌohe. \v 15 Eḡeꞌa eḡe moni hina nagini urateꞌeteꞌe haḡaine, veꞌoḡahe? Eḡeꞌa vaze mazao ufeta manoḡa radu ḡaꞌe ahiahiheꞌehehe?'” \v 16 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eꞌanoꞌo ḡonaḡa azaḡaꞌe ibitiꞌuma zu ibiteꞌeteꞌe azaḡaꞌe ḡonagano reꞌuma.” \s1 Iesuꞌa Ane Rune Bare Reiro \r (Mareko 10:32-34, Luka 18:31-34) \p \v 17 Iesuꞌa Ierusalema itiroteꞌe zamaḡano, ane tahiꞌa 12 daꞌo huzadu ibio ziro, raenaꞌa, \v 18 “Ḡianoꞌi, emeꞌe Ierusalema iteꞌohe. Ebu eḡe, Vaze Ubuganiꞌe, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa obohe teadu uḡuhihi reꞌuma. \v 19 Ebu Badiꞌa aḡuꞌa azaḡa ꞌevoreo riꞌihadu zeḡeꞌa ḡirihohiꞌuma, masihiꞌuma zu sataurohiꞌuma. Rehano mada uḡiduḡano eḡeꞌa bare iḡuniꞌuma.” \s1 Iakobo zu Ioane Vizeꞌa Iesu Uminiro \r (Mareko 10:35-45) \p \v 20 Zebede ubuga, Iakobo zu Ioane, vizeꞌa zeḡe zamazadu Iesu vaḡe ariro, ebu obena hina tuḡadu uminiro. \v 21 Iesuꞌe ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe nigini urateꞌohe?” Aniꞌa naenaeninaꞌa, “Ḡaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe madaḡa moꞌidene, eḡe ubude ꞌaheu ohozadu ḡihiꞌaḡa iḡuꞌa zenoꞌi.” \v 22 Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Zaꞌe nagini umiheꞌetaꞌaꞌe aḡuꞌa. Eḡeꞌa gagiꞌuma bioḡaꞌe aduga hidiꞌeteꞌe bioḡa. Zae zuni eꞌe gagiꞌumahehe?” Zeḡeꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe.” \v 23 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa gagiꞌuma bioḡaꞌe, zae zuni gagiꞌuma. Rehano ḡihiꞌaḡa iḡuꞌa meꞌuma azaḡaꞌe eḡeꞌa meme ohoziꞌuma. U eḡe Mamaꞌa ohoziꞌuma reiroteꞌe azaḡaniꞌa daꞌo aniꞌa ruhibiroteꞌe iḡuꞌa meꞌuma.” \p \v 24 Iesu tahiꞌa gaubananaꞌa eꞌe igirotene, Iakobo zuni Ioane mazao maḡuniro. \v 25 Rehano Iesuꞌa huze nuꞌozadu ziro, raenaꞌa, “Za edeḡa, Badiꞌa aḡuꞌa azaḡa habaꞌano, zuhiꞌaḡazuhiꞌaḡaniꞌa eꞌe habaꞌa azaḡa ibitoziniꞌohe, ebu zeḡe ḡihiꞌaḡa iḡuri azaḡaniꞌa inaraze hina habaꞌa azaḡa rana edauꞌohe. \v 26 Rehano zaꞌe ago ꞌouge haḡaoꞌi. Zae boꞌaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa reihi reine, aniꞌe zae uꞌuḡano gauꞌeteꞌe vazeḡa rae reꞌuma. \v 27 Ebu iniuꞌe zae boꞌaḡano ibitone vazeḡa reihi reine, aniꞌe zae tuḡure vazeḡa rae reꞌuma. \v 28 Zaꞌe eḡe teige haḡaoꞌi, mazaḡa eḡe, Vaze Ubuganiꞌa vazeꞌe eḡe tuḡure azaḡa reꞌuma radu mene ariro, rehano eꞌe vaze tuḡure vazeḡa reꞌuma radu ariro. Ebu vaze ḡehaḡa sauꞌa uꞌano, eḡe ḡabone hina Badiꞌa dibuꞌo hanoga veize ariro.” \s1 Ubuma Kuru Azaḡa Faiziro \r (Mareko 10:46-52, Luka 18:35-43) \p \v 29 Iesu ani tahiꞌatahiꞌa teite Ieriko neḡa boronoꞌo iḡunirotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegotiro. \v 30 Ebu ubuma kuru azaḡa ꞌaheuꞌe ibi ḡenaḡano ehore radiunu. Ze Iesuꞌa vitau onameꞌeteꞌe egadu huaro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, Davida mariḡa, eme vetuḡafoꞌi!” \v 31 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa horozadu roziro, raenaꞌa, “Hezoa!” Rehano zeꞌe ufeta ḡihau huaro. “Zuhiꞌa Boro, Davida mariḡa, eme vetuḡafoꞌi!” \v 32 Ebu Iesuꞌa edanadu huziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa zae veize nagini haḡaiꞌuma?” \v 33 Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eme ehamatihi!” \v 34 Ebu Iesuꞌa vetuḡazeadu ubumaze oboniro. Obozirotene zogone ubumazeꞌa raꞌaro ebu ani heḡotiro. \c 21 \s1 Ierusalema Diuḡiro \r (Mareko 11:1-11, Luka 19:28-38, Ioane 12:12-19) \p \v 1 Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite Ierusalema hanitadu Oliva maḡano Benefage neḡano feuriro. Ebu tahiꞌaḡa ꞌaheu tuḡuzeꞌenaꞌa, ziro, \v 2 raenaꞌa, “Zama mone neḡa onamoꞌi. Eꞌe neḡa diuḡine, doniki ꞌahoga ꞌute touga ubuḡeta horoziꞌuma. Horozoꞌidene, fuhiꞌadu eḡe vaḡe odohe aroꞌi. \v 3 Iniu vazeꞌa ḡoere nu zoiꞌdene, 'Zuhiꞌa Boroꞌa urateꞌohe,' rae noꞌi. ꞌOugine ani zogone tuḡuziꞌuma.” \p \v 4 Aꞌe peroveta vazeḡaniꞌa Badiꞌa ḡoere reirotaꞌaꞌe hudaro, raenaꞌa, \b \q1 \v 5 “Ierusalema azaḡa\f + \fr 21:5 \ft Girikio, Zioni aboḡa\f* mazao ꞌahige zoi, 'Ḡianoꞌi! Zae Kiniꞌe zae vaḡe areꞌohe. \q1 Aniꞌe vaḡuꞌa ebu doniki rana ehoreha. Doniki ubuga rana ehoradu areꞌohe.'” \x - \xo \xt 21:5 \xt Zec 9:9\x* \b \p \v 6 Ebu tahiꞌaḡa ꞌaheuꞌa onamadu Iesuꞌa nagini ziroteꞌe haḡairo. \v 7 Ze doniki ubuḡeta odohe ane vaḡe onamadu dabuaze doniki ubuga ḡarunio zahariro, ebu Iesu ani rana tiriro. \v 8 Vaze ḡehaḡaniꞌa zeḡe dabua ibio hirau tiro, u vaze nuꞌe ire ezaga variꞌe madu ibi rana hiraro. \v 9 Iesu zamao onamiroteꞌe azaḡa zu ḡaruna hegotiroteꞌe azaḡaniꞌa huaro, raenaꞌa, \b \q1 “Davida mariḡa nigunoꞌi!\f + \fr 21:9 \ft Girikio, Hosana\f* \q1 Zuhiꞌa Boro niḡano onaeꞌeteꞌe vazeḡa matuꞌohatihi!' \q1 Badiꞌa hitanao nigunoꞌi!” \x - \xo \xt 21:9 \xt Salamo 118:26\x* \b \p \v 10 Ebu Iesuꞌa Ierusalema diuḡirotene, ne azaḡa niduꞌa haraeꞌenaꞌa ḡadimutitiro, raenaꞌa, “ꞌAdi iniu?” \v 11 Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa naenaezinaꞌa, “ꞌAdiꞌe Iesu, peroveta vazeḡa. Galilea habaꞌa Nazareta neḡa vazeḡa.” \s1 Kuru Neḡa Deheniro \r (Mareko 11:15-19, Luka 19:45-48, Ioane 2:13-22) \p \v 12 Ebu Iesuꞌa kuru neḡa habaꞌano diuḡiro. Diuḡadu dibuꞌo veize ḡahunone hoiteꞌeteꞌe zu seroneꞌeteꞌe azaḡa uhize ḡururuziro. Moni senise ziniꞌeteꞌe\f + \fr 21:12 \ft Kuru neḡa takesi veize\f* azaḡa fata zu Tubugo niniḡa seroneꞌeteꞌe azaḡa ehoro habaꞌa mae ḡihuniro. \v 13 Ebu ani zinaꞌa, “Buka Zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, 'Badiꞌa neꞌe vazeꞌa kurauꞌeteꞌe neḡa reꞌuma.' Rehano zaꞌa kuru neḡaꞌe ḡonore azaḡa habaꞌa teige haḡaeꞌohe!” \p \v 14 Ubuma kuru azaḡa ebu oda sauꞌa azaḡaniꞌa ani vaḡe kuru neḡa aradu aniꞌa faiziro. \v 15 Ebu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌagihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ani haḡai gigiꞌa haḡairoteꞌe horoniro. Ebu tahiꞌa komeꞌakomeꞌa kuru neḡa habaꞌano huauꞌenaꞌa, “Davida mariḡa nigunoꞌi,” rae reiroteꞌe igiro. ꞌOugadu ze maḡune rudaro. \v 16 Ebu Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa tahiꞌa komeꞌakomeꞌaniꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe igiꞌohe? Ze gararoꞌi!” Aniꞌa naenaezinaꞌa, “E igiꞌohe. Rehano zaꞌe Buka Zaḡoḡa mene hune meꞌodirohe? Aꞌe raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa tahiꞌa komeꞌakomeꞌa zu ḡuraḡaḡuraḡaniꞌa ani nigunoga ihoziro.'\x - \xo \xt 21:16 \xt Salamo 8:2\x*” \v 17 Eꞌe enogano ani ze muhizadu Betani neḡa onamiro ebu ohere eꞌea baziro. \s1 Figi Ireḡa Roraro \r (Mareko 11:12-14, 11:20-24) \p \v 18 Irarirotene oherebau uzeuze Iesuꞌa Ierusalema bare onamiroteꞌe zamaḡano ani vininiro. \v 19 Ebu figi ireḡa ibi ḡenaḡano horonadu huga vaḡe onamiro. Rehano ire huga oꞌoꞌa zu rouḡa daꞌo horoniro. Aniꞌa ire eꞌe niro, raenaꞌa, “Ḡa mene bare hudaꞌuma!” Ebu ire eꞌeꞌa zogone roraro. \p \v 20 Ane tahiꞌaḡaniꞌa eꞌe horonirotene, ze zaguzaganadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Nougenouge figi ireḡaniꞌa ḡarihe roraneha?” \v 21 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, za Badiꞌa mazao fiine zu mene ꞌadaꞌadine, eꞌa figi ire mazao haḡaꞌateꞌe zaeꞌa zuni haḡaiꞌuma. Ebu maḡa ninaꞌa, 'Ḡihitadu davara zamaḡano buanoꞌi,' rae reine, aniꞌe zae ḡoere igiꞌuma. \v 22 Zaꞌa fieꞌenaꞌa, nagini kuruo umineꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe hidiꞌuma.” \s1 Iesu Gigiꞌaḡa Moneo Ḡadiniro \r (Mareko 11:27-33, Luka 20:1-8) \p \v 23 Eꞌe ḡarugano, Iesuꞌa kuru neḡa diuḡadu vaze ihozirotene, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa ani vaḡe onairo. Ebu ze Iesu ḡadiniro, raena, “Ḡa noꞌe gigiꞌaḡa hina ꞌahiguḡa haḡaeꞌohe? Iniuꞌa ꞌahi gigiꞌaḡa ḡaniro?” \v 24 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Eḡe zuni ḡadimu ꞌahoga zinihi. Zaꞌa naenaehine, e zuni noꞌe gigiꞌaḡa hina ꞌahi ḡauḡa haḡaeꞌeteꞌe ihoziꞌuma. \v 25 Ioaneꞌa bapatizo haḡainutaꞌaꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo ga vaze mazaonoꞌo?” Ze zeḡeꞌa bare ḡoaniro, raenaꞌa, “Badiꞌa mazaonoꞌo reine, 'Za nougadu Ioane ḡoere mene mae ḡihinido?' rae ifiꞌuma. \v 26 Rehano vazeꞌonoꞌo reine, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa eme mazao maḡuniꞌuma rihoneꞌohe, mazaḡa zeḡe niduꞌa Ioaneꞌe hube hune peroveta vazeḡa rae mae ḡihineꞌohe.” \v 27 Eꞌanoꞌo ze naenaeninaꞌa, “Eme aḡuꞌa.” Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Eḡe zuni noꞌe gigiꞌa hina ꞌahiguḡa haḡaeteꞌe mene ihoziꞌuma.” \s1 Ubuga ꞌAheu Hari Idaidaḡa \p \v 28 Ebu Iesuꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboro mazao hari idaidaḡa ꞌahoga ziro, raenaꞌa, “Za hari idaidaḡa ꞌahi abitadu huga zamaroꞌi. Vaze ꞌahoganiꞌa ubuga ꞌaheu teite radiunu. Ani ene ibiꞌa vaḡe onamadu niro, raenaꞌa, 'Ubude, ḡa izidi vaini mebaḡano gaui onamoꞌi.' \v 29 Ebu ubuganiꞌa naenaeninaꞌa, 'E mene onamiꞌuma.' Rehano ani vesuꞌu zamaḡa ḡihunadu onamiro. \v 30 Ebu moganiꞌa ubuga veḡa vaḡe onamadu ene ibiꞌa niroteꞌe ḡoeꞌa niro. Ene veḡaniꞌa naenaeninaꞌa, ꞌOꞌe, onamiꞌuma.' Rehano ani mene onamiro. \v 31 Zaꞌa zamareꞌetene, ubuga ꞌaheu boꞌaḡano iniuꞌa moga ura haḡairo?” Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Ene ibiꞌa.” \p Ebu Iesuꞌa hari hugaꞌe ihoziro, raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, takesi azaḡa zu moni veize ahirize seroneꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibite ibitoziniꞌuma. Zeḡeꞌa zae vitiziꞌuma. \v 32 Ioane Babatisoꞌe ibi duduḡa ihozoga radu zae vaḡe onairo, rehano za mene mae ḡihiniro. U takesi azaḡa zu moni veize ahirize seroneꞌeteꞌe azaḡaꞌe ani ḡoere mae ḡihiniro. Za zeꞌa haḡairotaꞌaꞌe horoniro rehano, zae sauꞌanonoꞌo mene ḡihuradu ani mene mae ḡihiniro.” \s1 Hihi Azaḡa Sauꞌa Hari Idaidaḡa \r (Mareko 12:1-12, Luka 20:9-19) \p \v 33 Iesuꞌa bare ziro, raenaꞌa, “Hari idaidaḡa ꞌahoga egoꞌi. Vaze ꞌahoganiꞌa vaini mebaḡa ḡoraro, ebu hadi ḡabiriḡa meraro. Aniꞌa vaini vuḡa gigeꞌeteꞌe ḡauḡa haḡairo zu ehamuꞌeteꞌe taruhaḡa hitanao hadi hina haḡairo. Ebu hihi azaḡa nu ꞌevoreo teadu hiriveꞌeteꞌe madaḡano huga nuꞌe aniꞌa meꞌuma rae reiro. Ebu aniꞌe haba ꞌahoga onamadu mada faḡa ragaviro. \p \v 34 Hiriveꞌeteꞌe madaḡa hanitirotene, vaini maḡa nu mouga radu ani tuḡureḡa azaḡaꞌe hihi azaḡa eꞌe vaḡe tuḡuze onamiro. \v 35 Rehano zeꞌa tuḡure azaḡa obone teadu tibaꞌe bouniro, ꞌahogaꞌe maro ebu ꞌahogaꞌe hadi hina mau bohiniro. \v 36 Hena aniꞌa tuḡureḡa azaḡa ibiꞌa vitine ufeta ḡehaḡa ze vaḡe bare tuḡuziro. Ebu zeꞌa tuḡure azaḡa eꞌe mazao haḡai tiba eꞌe bare haḡairo. \p \v 37 Ḡonaḡano, aniꞌa ubuga ze vaḡe tuḡuniro ebu raenaꞌa, 'Zeꞌe eḡe ubude uꞌu ḡubaniꞌuma gaogi.' \v 38 Rehano hihi azaḡaniꞌa ubuga horonirotene, zeḡeꞌa neneḡaniro, raenaꞌa, 'Aniꞌe vaini mebaḡa ꞌadi meꞌuma vazeḡa. Aro matihi, ebu vaini mebaḡa ꞌadi emeḡeꞌa meꞌuma!' \v 39 Eꞌanoꞌo zeꞌa ani obone teadu vaini mebaḡanonoꞌo ani uhine bunadu mau runiro.” \v 40 Ebu Iesuꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboro ḡadizeꞌenaꞌa, “ꞌOugadu vaini mebaḡa vazeḡaꞌe hihi azaḡa eꞌe vaḡe onaine, ze mazao nagini haḡaiꞌuma?” \v 41 Ze naenaeninaꞌa, “Aniꞌa hihi azaḡa eꞌe mau ruziꞌuma. Ebu vaini mebaḡaꞌe hihi azaḡa ꞌahoga nu ziniꞌuma, ebu hiriveꞌeteꞌe madaḡano zeḡeꞌa ani huga nu haꞌuma.” \p \v 42 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Buka Zaḡoḡa mene meꞌodirohe? Aꞌe raenaꞌa, \b \q1 'Vazeꞌa hadi hina ne ogorarotene, zeꞌa mene uratadu mae modiroteꞌe hadiḡaꞌe, gauḡa boro hadiḡa raha. \q1 ꞌAdiꞌe Zuhiꞌa Boroꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa. Emeḡeꞌa ḡianeꞌetene, manoḡa tauḡi.'\x - \xo \xt 21:42 \xt Salamo 118:22-23\x* \b \p \v 43 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa ziꞌohe, Badiꞌaꞌa zae Isaraela azaḡa mene ibitoziniꞌuma ebu Badiꞌaꞌa ane ura haḡaeꞌeteꞌe habaꞌa ꞌahoga azaḡa ibitoziniꞌuma. \v 44 Iniuꞌa hadi eꞌe rana higaune, ani vahegu tahitahiꞌuma, zu hadi eꞌeꞌa iniu rana higaune, aniꞌe seꞌetiꞌuma.” \p \v 45 Dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡihiꞌaḡa zu Farisea azaḡaniꞌa Iesu hari idaidaḡa igirotene, Iesuꞌa zeḡe moneo reirotaꞌaꞌe ederiro. \v 46 Eꞌanoꞌo zeꞌe ani obone tihi reiro. Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ze mazao maḡuniꞌuma radu rihoziro, mazaḡa ze aniꞌe peroveta vazeḡa rae mae ḡihiniro. \c 22 \s1 Mui Boro Hari idaidaḡa \r (Luka 14:15-24) \p \v 1 Iesuꞌa hari idaidaḡa ꞌahoga hina bare ḡoreziro, raenaꞌa, \v 2 “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe kini ꞌahoga heuḡa. Aniꞌa ubuga veize hahu muiḡa haḡairo. \v 3 Ebu huziroteꞌe azaḡa mui augoga veize tuḡure azaḡa zeḡe vaḡe tuḡuziro. Rehano zeꞌe onaoga hezahiro. \p \v 4 Ebu aniꞌa tuḡure azaḡa nu ꞌahoga bare tuḡuziro, raenaꞌa, 'Eḡeꞌa huzateꞌe azaḡa ꞌahige zoꞌi. “Zae veize eḡeꞌa mui ruhibeha. Boromakau zu mani igaḡa maneha ebu ḡau niduꞌa ꞌai ruhibeha. Hahu muiḡa uꞌa aroꞌi!” \v 5 Rehano ze teḡa riraro. ꞌAhogaꞌe mebaḡa onamiro, ebu ꞌahogaꞌe moni vaḡi onamiro. \v 6 Nuꞌe tuḡure azaḡa oboze teadu rae sausauziro ebu zimi ruziro. \v 7 Kiniꞌa eꞌe igirotene, ani maḡune rudaro. Ebu uti azaḡa tuḡuzadu gorugoru azaḡa eꞌe zimi hauḡiro zu neze zuni hufi haoniro. \p \v 8 Ebu ane tuḡure azaḡa huzadu ziro, raenaꞌa, 'E hahu muiḡa ꞌai ruhibe idaneha, rehano eꞌa huziroteꞌe azaḡaꞌe onaoga mene idaḡa. \v 9 Eꞌanoꞌo ibi boro onamadu horoziteꞌe azaḡa niduꞌa mui aroga veize huzoꞌi!” \v 10 Ebu ane tuḡure azaḡaniꞌa ibi boro onamadu hidiroteꞌe azaḡa niduꞌa, manoḡa zu sauꞌa azaḡa nuꞌoziro. Ebu tutuze onamadu mui neḡa nuꞌoru irivaꞌoniro. \p \v 11 Ebu kiniꞌa iꞌudi azaḡa diuḡe ḡiazirotene, vaze ꞌahoganiꞌa hahu mui dabuaḡa mene vidanoga horoniro. \v 12 Ani ḡadiniro, raenaꞌa, ꞌEḡe vaze, ḡaꞌe hahu dabuaḡa mene vidaneha. Nougenouge ꞌadi diuḡi areha?' Rehano ani ḡoere ꞌahoga mene reiro. \v 13 Ebu kiniḡaniꞌa ane gau azaḡa zinaꞌa, 'ꞌEvoꞌa zu odaḡa batunoꞌi, ebu enone uzaboḡano duine feunoꞌi! Ane eꞌea niaꞌuma zu ḡononeḡa atitiꞌuma.'” \v 14 Ḡonagano Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa vaze ḡehaḡa huzeꞌohe, rehano aniꞌa ibitoziniꞌeteꞌe azaḡa veize ohotirotaꞌaꞌe tahiḡa daꞌo.” \s1 Takesi Moniḡa Roma Kiniḡa Hauꞌeteꞌe \r (Mareko 12:13-17, Luka 20:20-26) \p \v 15 Ebu Farisea azaḡaniꞌa onamadu Iesuꞌa ḡoere veꞌoḡa ꞌahoga rouga veize nougenouge soꞌonihi radu tiburu neneḡaniro. \v 16 Ebu zeꞌa zeḡe tahiꞌatahiꞌa zu kini Heroda mone azaḡaꞌe Iesu mazao tuḡuziro. Ze ani vaḡe onamadu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, eme edeḡa ḡaꞌe huga daꞌo ḡoereꞌohe zu Badiꞌaꞌa urateꞌeteꞌe ibiḡa hugano daꞌo ihozeꞌohe. Ebu vaze boro zu komeꞌa idaidazadu vaze uꞌano zamaḡo mene haganeꞌohe. \v 17 Eꞌanoꞌo eme efoꞌi. Ḡaꞌe nouge rae zamareꞌohe? Roma kiniḡa takesi moniḡa haune, idaḡa ga mene?” \p \v 18 Rehano Iesuꞌe zeḡe zama sauꞌaꞌe ederadu ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe, zama guhi azaḡa! Nougadu e soꞌohihi rae tuhuheꞌohe? \v 19 Takesi moniḡa nugo ihohoꞌi.” Ze Roma moniḡa\f + \fr 22:19 \ft Giriki, Denari\f* tiba mae harotene, \v 20 aniꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Iniu viga zu iniu niḡaꞌe eꞌe rana mirihoga?” \v 21 Ze raenaꞌa, “Aꞌe Roma kiniḡa viga zu niḡa.” Ebu aniꞌa zinaꞌa, “Tena Roma kiniḡa ḡauꞌe Roma kiniḡa hanoꞌi, u Badiꞌa ḡauꞌe Badiꞌa hanoꞌi.” \v 22 Zeꞌa ani ḡoere eꞌe igirotene ze zaguzagaro ebu muhinadu oname ḡouriro. \s1 Runeonoꞌo Iḡuneꞌeteꞌe Ḡadimuḡa \r (Mareko 12:18-27, Luka 20:27-40) \p \v 23 Eꞌe madaḡano Sadukea azaḡa nuꞌa Iesu vaḡe onairo. Sadukea duḡuruꞌe vazeꞌa runeonoꞌo mene bare iḡuniꞌuma rae reiro. Ebu ze Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, \v 24 “Ihore vazeḡa, Moseꞌa goro ḡoeꞌa ꞌahige mirihiro. 'Ohoze ꞌahoganiꞌa rudanadu ani inugaꞌe ubuga oꞌoꞌa reine, ohoze negoḡaniꞌa ḡozobaḡa teite hahuradu negoḡa rudaroteꞌe niḡa mouga veize ene furenohaꞌuma\f + \fr 22:24 \ft Duet 25:5-6\f*. \p \v 25 Hari ꞌahi zamaroꞌi. Negoḡa niduꞌa fuꞌo ꞌaheu fareꞌa radiunu. Ibiꞌaniꞌa hahuriro ebu ubuga oꞌoꞌano rudaro. Eꞌanoꞌo negoḡa ꞌaheuḡaniꞌa ḡozobaḡa teite hahuriro. \v 26 Rehano ani zuni ubuga oꞌoꞌano rudaro. Ebu negoḡa uḡiduḡa zu onamo fuꞌo ꞌaheu fareḡa mazao haḡai idaḡaniꞌa fureraro. \v 27 Ḡonaḡano ḡozoba zuni rudaro. \v 28 ꞌOugadu runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma madaḡano roḡae aꞌe iniu inuga reꞌuma? Mazaḡa ohoze niduꞌa fuꞌo ꞌaheu fare ani teite hahuriro.” \p \v 29 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌa zamareꞌetaꞌaꞌe veꞌoḡa, mazaḡa Buka Zaḡoḡa ga Badiꞌa gigiꞌaꞌe aḡuꞌa. \v 30 Runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma madaḡano, vazeꞌe mene hahuriꞌuma, rehano zeꞌe tuḡure viga adureo heuḡa reꞌuma. \v 31 Runeonoꞌo bare iḡuneꞌeteꞌe moneo, Badiꞌaꞌa reirotaꞌaꞌe za mene meꞌodirohehe? Aniꞌa ꞌahige reiro, raenaꞌa, \v 32 'Eꞌe Aberahamo Badiꞌa, Isako Badiꞌa zu Iakobo Badiꞌa.'\f + \fr 22:32 \ft Exod 3:6\f* Ze amahi rudaro, rehano ze vineꞌe ḡabodeꞌeteꞌe uꞌano, Badiꞌaꞌe zeḡe Badiꞌa rae reiro. Badiꞌaꞌe mene rune azaḡa Badiꞌa, rehano ḡabone azaḡa Badiꞌa.” \v 33 Vaze ḡuḡuvaḡa aniꞌa ihoziroteꞌe ḡoeꞌa igirotene, zaguzagaro. \s1 Goro Ḡoeꞌa Ḡihiꞌaḡa Hune \r (Mareko 12:28-34, Luka 10:25-28) \p \v 34 Ebu Farisea azaḡaniꞌa Iesuꞌa Sadukea azaḡa ḡadimu naenaenadu hebeze huniroteꞌe hariḡa igirotene, ze nuꞌoraro. \v 35 Zeḡe boꞌaḡano Mose goro ihozeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu tuhune nurihi radu ḡadiniro, raenaꞌa, \v 36 “Ihore vazeḡa, Mose goro ḡoeꞌa niduꞌa zamaḡano noꞌe goro ḡoeꞌaꞌe ḡihiꞌaḡa hune?” \p \v 37 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Goro ḡoeꞌa ḡihiꞌaḡa huneꞌe ꞌahiꞌeꞌe. 'Ḡae Badiꞌa Zuhiꞌa Boro, zamaḡo niduꞌa hina, vineḡo niduꞌa hina zu zamaroneḡo niduꞌa hina zamaroꞌi.'\x - \xo \xt 22:37 \xt Deu 6:5 \x* \v 38 Aꞌe goro ibiꞌa zu ḡihiꞌaḡa hune raꞌohe. \v 39 Ebu goro ḡihiꞌaḡan hune ꞌahogaꞌe ꞌahiguḡa. 'Ḡaeꞌa ḡae bare zamareꞌeteꞌe teige, ḡae nabugo zamaroꞌi.'\x - \xo \xt 22:39 \xt Levi 19:18\x* \v 40 Mose goro ḡoeꞌa niduꞌa ebu peroveta azaḡaniꞌa ihoziroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌaꞌe goro ꞌaheu eꞌe rana edau haḡairo.” \s1 Kerisoꞌe Iniu Mariga? \r (Mareko 12:35-37, Luka 20:41-44) \p \v 41 Farisea azaḡaniꞌa nuꞌoraroteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, \v 42 “Zaꞌa Kerisoꞌe nouge rae zamareꞌohe? Aniꞌe iniu mariga?” Ze naenaeninaꞌa, “Davida mariga.” \v 43 Iesuꞌa ḡadizenaꞌa, “ꞌOugadu Davidaꞌe nougadu Vine Zaḡoḡaniꞌa ibitohanadu Keriso mazao 'Zuhiꞌa Boro,' rae hunehehe? Davida ꞌahige reiro, raenaꞌa, \b \q1 \v 44 'Badiꞌaꞌa eḡe Zuhiꞌa Keriso niro, raenaꞌa, \q1 “Eḡe edaꞌe moneo ehoroꞌi, onamo eḡeꞌa agireḡo niduꞌa madu odaḡo ꞌuꞌuḡano tiꞌuma.”'\x - \xo \xt 22.44 \xt Salamo 110:1\x* \b \p \v 45 Davidaꞌa Keriso mazao 'Zuhiꞌa Boro,' rae huniro. Eꞌanoꞌo Kerisoꞌe mene Davida mariga raꞌohe.” \v 46 Ebu vaze tibaniꞌa zuni Iesu mene naenaeni ḡoreniro. Eꞌe enoganonoꞌo vaze ꞌahoganiꞌa Iesu inare ḡadimuꞌeteꞌe mene bare haḡairo. \c 23 \s1 Vaze Ibitoziꞌeteꞌe Azaḡa Roziro \r (Mareko 12:38-40, Luka 11:37-52, 20:45-47) \p \v 1 Ebu Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa zu ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, \v 2 “Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡaꞌe Mose goro ḡoeꞌa vaze ihozeꞌeteꞌe iḡuꞌano ehoreꞌohe. \v 3 Eꞌanoꞌo zeꞌa nagini raeꞌeteꞌe egozenadu haḡaoꞌi. Rehano zeḡe haḡaiꞌe ago hegotoꞌi, mazaḡa zeꞌe zae ihozeꞌeteꞌe idunaḡano mene haḡaeꞌohe. \v 4 Ze ihoreꞌe riga hune, eꞌanoꞌo vazeꞌa hegotoga mene idaḡa. Zeꞌe vaze daꞌo aduga boro ziniꞌohe, rehano ze ꞌevore huduꞌa tiba hina zu mene hune danazeꞌohe. \p \v 5 Zeꞌa, vazeꞌa horozoga veize, ḡau niduꞌa haḡaeꞌohe. Badiꞌa ḡoere fefaḡa ufeꞌeteꞌe umaḡa ufeta rafane haḡaadu amusize rana tatuhe uteꞌohe zu dabuaze faḡafeꞌohe. \v 6 Mui zamaḡano ehoro habaꞌa manoḡano zu nuꞌonuꞌo neḡa zamaḡano vaze boroboroꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌano ehorihi raꞌohe. \v 7 Vazevazeꞌa ne hunio hidine, 'Ihore Vazeḡa,'\f + \fr 23:7 \ft Girikio, Rabi\f* rae gubaze zouga urateꞌohe. \p \v 8 Rehano vaze ꞌahoganiꞌa zae mazao 'Ihore Vazeḡa' rae huzoꞌidene gararozoꞌi, mazaḡa eḡe daꞌo zae ihore vazeḡa zu zae niduꞌaꞌe idaḡa daꞌo nego zu eze tiba heuḡa. \v 9 Ebu rahao ꞌada vaze ꞌahoga 'Mama,' rae ago hunoꞌi, mazaḡa adureo Badiꞌa daꞌoꞌe zae Moze. \v 10 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa zae mazao 'Ibitohauꞌeteꞌe Vazeḡa' rae huzoꞌidene garazoꞌi, mazaḡa eḡe, Keriso daꞌo ibitoze vazeḡa. \v 11 Zae boꞌaḡano vaze ḡihiꞌa reine, zae tuḡure azaḡa rae reꞌuma. \v 12 Iniuꞌa bare niḡa mae itine, Badiꞌaꞌa niḡa mae ovoiꞌuma, u iniuꞌa bare niḡa mae ovoine, Badiꞌaꞌa niḡa mae ḡihiniꞌuma. \p \v 13-14 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa! Fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma, mazaḡa zaꞌe Badiꞌaꞌa ibitozenoga urateꞌeteꞌe azaḡa ibize ꞌueꞌohe. Zaeꞌa bare mene urateꞌohe ebu urateꞌeteꞌe azaḡa zuni garareꞌohe.\f + \fr 23:13 \ft Fare mirihiroteꞌe nuꞌe v. 14 eꞌe, raenaꞌa, “Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa! Fase vetuḡaḡa, Badiꞌa aduga hidiꞌuma, mazaḡa zaꞌe ḡozoba ḡau ḡonotanadu mene mazagarozeꞌohe. Ebu vaze ḡehaḡa zamao faḡa kurauꞌenaꞌa, zaꞌe dubu vazeḡa manoḡa rae ḡurireꞌohe. Eꞌe uꞌano, aduga boro hidiꞌuma.” (Mareko 12:40 zu Luka 20:47)\f* \p \v 15 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma. Vaze tiba zamaḡa ḡihunadu zae ihore hegotoga veize za davara zu haba rana ragave onameꞌohe. Ebu vaze tiba maꞌetene, ani ihonadu zae teige haḡai sauꞌano hegoteꞌohe. Ebu zae teige, aniꞌa ire roga tuḡutuḡu diuḡadu adugaꞌe zae vitize ḡae ꞌaheu hide ibitohauꞌohe. \p \v 16 Zaꞌe ubuma kuru azaḡa heuḡa, rehano ubuma kuru azaḡa ibitoziniꞌohe. Fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma. Zaꞌa raenaꞌa, 'Iniuꞌa kuru neḡa niḡano ḡoitoreꞌetaꞌaꞌe huga oꞌoꞌa. Ḡoitore aꞌe mene haḡaine zuni idaḡa. Rehano iniuꞌa kuru neḡa zamaḡano golo hina ḡoitorineꞌe riḡa, eꞌanoꞌo aniꞌa ane ḡoitore tihitihiniꞌuma.' \v 17 Zaꞌe ubuma kuruga kauriḡa azaḡa! Za goloꞌe kuru neḡa vitine ufeta ḡihiꞌa rae raꞌohe. Rehano kuru neḡaꞌe ufeta ḡihiꞌa, mazaḡa goloꞌe kuru neḡa zamaḡano tiꞌeteꞌe uꞌano golo eꞌe zaḡoḡa rae raꞌohe. \v 18 Ebu zaꞌe raenaꞌa, 'Iniuꞌa dibuꞌo fataḡa niḡano ḡoitoreꞌetaꞌaꞌe huga oꞌoꞌa. Ḡoitore eꞌe mene haḡaine zuni idaḡa. Rehano iniuꞌa dibuꞌo fataḡano ḡahunoneḡa hina ḡoitorine riḡa, eꞌanoꞌo aniꞌa ane ḡoitore tihitihiniꞌuma.' \v 19 Zaꞌe hube hune ubuma kuru azaḡa! Za ḡahunoneꞌe dibuꞌo fataḡa vitine ufeta ḡihiꞌa rae raꞌohe. Rehano dibuꞌo fataḡaꞌe ufeta ḡihiꞌa, mazaḡa ḡahunoneꞌe dibuꞌo fataḡa rana tiꞌeteꞌe uꞌano ḡahunoneḡa eꞌe zaḡoḡa rae raꞌohe. \v 20 Eꞌanoꞌo iniuꞌa dibuꞌo fataḡa niḡano ḡoitoreꞌetaꞌaꞌe dibuꞌo fataḡa ebu eꞌe ranao ḡau niduꞌa hina ḡoitoreꞌohe raꞌohe. \v 21 Ebu iniuꞌa kuru neḡano ḡoitoreꞌetaꞌaꞌe kuru neḡa niḡano ebu deꞌea radiuꞌetaꞌaꞌe, Badiꞌaḡa niḡano ḡoitoreꞌohe raꞌohe. \v 22 Zu iniuꞌa adure niḡano ḡoitoreꞌetaꞌaꞌe, Badiꞌa ehoro habaꞌa hina zu eꞌe rana ehoreꞌetaꞌaꞌe, Badiꞌaḡa niḡano ḡoitoreꞌohe raꞌohe. \p \v 23 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma. Mazaḡa zaꞌe tirara mebaḡano eḡa ga murari teige komeꞌa fase veize gaubanana tiba Badiꞌa hauꞌohe. Rehano Mose goro ḡoeꞌano ḡau ufeta boroꞌe igi modeꞌohe. Aꞌe haḡai duduḡa haḡaeꞌeteꞌe, vaze vetuḡaziꞌeteꞌe zu mene ḡurineꞌenaꞌa, zama niduꞌa hina haḡaeꞌeteꞌe raꞌohe. Za ḡau boro ꞌadiꞌe haḡaoꞌi, ebu komeꞌakomeꞌa zuni haḡaoꞌi. \v 24 Zaꞌe ubuma kuruḡa azaḡa heuḡa ebu ubuma kuruḡa azaḡa ibitoziniꞌohe! Zaꞌe vu zamaḡano ofene horoneꞌetene beuꞌe modadu gageꞌohe, rehano kameloꞌe une tauḡeꞌohe.\f + \fr 23:24 \ft Ofene zu Kameloꞌe Badiꞌaꞌa ago anoꞌi rae reiroteꞌe ḡauḡa. Zeḡeꞌa manoḡa hidoga veize Badiꞌa goro ḡoeꞌa mene hegoteꞌohe.\f* \p \v 25 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma! Zaꞌe bioze zu siuvaze enoga daꞌo vuzuꞌe deheneꞌeteꞌe azaḡa, mazaḡa zamazeꞌe toraḡa zu ununuꞌa iriꞌaveꞌohe. \v 26 Ubuma kuruḡa Farisea azaḡa! Bio zu siuva zamaḡa geno vuzuꞌe dehenoꞌi, ꞌougine enoga zu deheraꞌuma. \p \v 27 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma! Zaꞌe rune iduḡa uruḡa hina feninoga heuḡa. Rune iduḡa enoga ḡianine manoḡa tauḡi, rehano zamaḡaꞌe rune azaḡa isine zu torare niduꞌa iriꞌaveꞌohe. \v 28 Eꞌe teige, vazeꞌa zae ḡiazeꞌetene, duduḡa azaḡa rae zamareꞌohe, rehano zamazeꞌe zama guhi zu haḡai sauꞌaniꞌa iriꞌaveꞌohe. \p \v 29 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa, zaꞌe zama guhi azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma! Zaꞌe vouḡazeꞌa ibite zimiroteꞌe peroveta azaḡa ebu haḡai duduḡa azaḡa, zeḡe rune iduḡa neḡa ogoruꞌohe ebu rohorohoneꞌohe. \v 30 Ebu za raenaꞌa, 'Eme vouḡafe madaḡano radifone, peroveta azaḡa goruzihi radu zeḡe teite mene tiburafo.' \v 31 Zaꞌa ꞌouge raꞌetaꞌaꞌe, zaꞌe zae bare peroveta azaḡa goruziroteꞌe azaḡa mariḡa rae raꞌohe. \v 32 Vouḡazeꞌa peroveta azaḡa goruziroteꞌe teige, zae zuni ꞌouge haḡaoꞌi! \v 33 Zaꞌe mohe! Zarama ubugaubuga! Ire rogao mae feuzine feranogaꞌe mene idaḡa. \p \v 34 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa peroveta azaḡa, huhuzaḡa azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zae vaḡe tuḡuziꞌuma. Rehano nuꞌe zaꞌa goruziꞌuma zu nuꞌe satauroziꞌuma, ebu nuꞌe zae nuꞌonuꞌo neḡano masiziꞌuma zu haba ꞌahoganonoꞌo haba ꞌahoga ze hegotadu sausauziꞌuma. \v 35 Vouḡazeꞌa duduḡa azaḡa niduꞌa goruziro. Aꞌe ibite Adamu ubuga, duduḡa vazeḡa Abela mau runiroteꞌe eꞌeanoꞌo onao ḡonaḡano Berekia ubuga Zakaria maro. Zakariaꞌe dibuꞌo fataḡa zu Badiꞌa ne zaḡoḡa hune boꞌaḡano mau runiro. ꞌOugadu eꞌe naeḡa niduꞌaꞌe zaꞌa meꞌuma. \v 36 E hube hune ziꞌohe, eꞌe aduga niduꞌaꞌe izidi eganiꞌa meꞌuma. \s1 Ierusalema Aduga Hidiꞌuma \r (Luka 13:34-35) \p \v 37 O, Ierusalema azaḡa, Ierusalema azaḡa! Zaeꞌa peroveta azaḡa zimiro zu Badiꞌaꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡa hadi hina zimi ruziro. Kokoroku roḡaeḡaniꞌa isaḡa zamaḡano ubuga gugubeꞌeteꞌe teige, e mada ḡehaḡa zae nuꞌozihi reiro, rehano zaꞌe mene uratiro. \v 38 Eꞌanoꞌo ḡianoꞌi, neze fahau radiꞌuma! \v 39 Ebu zaꞌe eḡe mene bare horohiꞌuma onamo zaeꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro niḡano onaeꞌeteꞌe vazeḡa mae ḡihinoꞌi!'\x - \xo \xt 23:39 \xt Salamo 118:26\x*” \c 24 \s1 Kuru Neḡa Fahe Hauḡiꞌuma rae Reiro \r (Mareko 13:1-2, Luka 21:5-6) \p \v 1 Iesuꞌa kuru neḡanonoꞌo iḡune buau onamirotene, ane tahiꞌatahiꞌa ani vaḡe onaadu kuru neḡa iraḡa nunu manomano ihoniro. \v 2 Rehano aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Za ḡau ꞌadi niduꞌa horoneꞌehehe? Eꞌe hube hune ziꞌohe, hadi ꞌahoganiꞌa hadi ꞌahoga ranao mene radiꞌuma madaḡa onaiꞌuma. Agire azaḡaniꞌa eꞌe niduꞌa fahe ruruniꞌuma!” \s1 Mada Ḡonaḡano Haḡai Nu Badeḡa \r (Mareko 13:3-13, Luka 21:7-19) \p \v 3 Iesuꞌa Olive maḡano ehorirotene, ane tahiꞌatahiꞌa zeḡe daꞌo ani vaḡe sifu onamadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa efoꞌi, kuru neḡa mazao ꞌahi ḡauḡaꞌe naniꞌa fureraꞌuma? Mada ḡonaḡano zu ḡaꞌa bare onaiꞌuma madaḡano, nagi haḡai nu badeḡaniꞌa fureraꞌuma?” \p \v 4 Aniꞌa naenaeziro, raena'a, “Vazeꞌa zae mene tutuze veꞌozoga veize ḡianoꞌi. \v 5 Vaze ḡehaḡaniꞌa eḡe nio aradu, 'Eꞌe Keriso' rae reꞌuma. Ebu zeꞌa vazevaze tutuze veꞌoziꞌuma. \v 6 Zaꞌe uti hariḡa zu uti ḡoeꞌa nunu raꞌeteꞌe igiꞌuma, rehano ago rihanoꞌi. ꞌAhiguḡaꞌe ibite fureraꞌuma, rehano mada ḡonagaꞌe zogone mene ariꞌuma. \v 7 Habaꞌa ꞌahoganiꞌa habaꞌa ꞌahoga teite utitiꞌuma, zu gavamani ꞌahoganiꞌa gavamani ꞌahoga teite utitiꞌuma. Haba nunu zamaḡano zagaꞌa hiaꞌuma zu habaꞌa hagareteꞌeꞌa fureraꞌuma. \v 8 Eꞌe niduꞌaꞌe aduga ḡadaheḡa rae reꞌuma, rehano aduga nu ize fureraꞌuma. \p \v 9 Ebu vazeꞌa za oboze teadu sausauziꞌuma, zu zimi ruziꞌuma. Eḡe uꞌano haba azaḡa niduꞌaniꞌa heꞌeheꞌeziꞌuma. \v 10 Eꞌe madaḡano vaze ḡehaḡaniꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa dauḡiꞌuma, revotitiꞌuma zu heꞌeheꞌetitiꞌuma. \v 11 Ḡuriro peroveta azaḡa ḡehaḡa zuni iḡunadu vaze ḡehaḡa soꞌoziꞌuma. \v 12 Vaze sauꞌaniꞌa ufeta bororuꞌeteꞌe uꞌano, vaze ḡehaḡaniꞌa zeḡe nabudize mene zamariꞌuma. \v 13 Rehano iniuꞌa zamaḡa obone gigane onamo ḡonaga meine, aniꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \v 14 Ebu Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe hari manoḡaꞌe raha ꞌadi niduꞌa zamaḡano bororanadu habaꞌahabaꞌa azaḡa niduꞌa igiꞌuma. Eꞌe enogano mada ḡonaganiꞌa onaiꞌuma. \s1 Ierusalema Ruiniꞌuma \r (Mareko 13:14-23, Luka 21:20-24) \p \v 15 Ibite peroveta vazeḡa, Danielaꞌa ḡau niduꞌa ruineꞌeteꞌe vazeḡa sauꞌa ꞌahoga moneo ḡoeriro.\x - \xo \xt 24:15 \xt Daniela 9:27, 11:31, 12:11\x* Vaze eꞌeꞌa haba zaḡoḡa sausauneꞌeteꞌe zaꞌa horoniꞌuma madaḡaniꞌa ariꞌuma. (Buka Zaḡoḡa meꞌodeꞌeteꞌe vazeḡa, ḡoere huga ꞌadi faine ederoꞌi.) \v 16 Eꞌe madaḡano Iudea habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe maḡa ferau itoꞌi. \v 17 Iniuꞌa ne enona radiuꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡauḡa mouga veize neḡa zamaḡa ago diuḡoꞌi. \v 18 Meba zamaḡano hiheꞌeteꞌe vazeḡa zuni dabua mouga veize ago bare onamoꞌi. \p \v 19 Eꞌe madaḡano ahiꞌeta roḡaeḡa zu nune hina ene guraḡa ḡubuzeꞌeteꞌe roḡaeḡa, zeꞌe fase vetuḡaḡa, feranoga mene idaḡa uꞌano, aduga hidiꞌuma. \v 20 Irugu madaḡano\f + \fr 24:20 \ft Girikio, \fqa Nahune madaḡa, \ft Isaraela habaꞌano nahune madaḡaꞌe nahune boro zu irugu boro radu vazeꞌa ragavogaꞌe riḡa\fqa \fqa \ft \f* ga Bana Madaḡano mene feranoga veize kuranoꞌi, \v 21 mazaḡa eꞌe madaḡano vaze niduꞌa aduga boro hidiꞌuma. Badiꞌaꞌa ḡadaheḡano ḡau niduꞌa haḡairoteꞌeꞌonoꞌo onao izidi, aduga ꞌahiguḡa mene fureraro. Vehuꞌu zuni mene bare fureraꞌuma. \v 22 Zuhiꞌa Boroꞌa eꞌe madaḡa mene futufine, vaze tiba zuni mene ḡabode radiꞌuma. Rehano aneꞌa mae ohotiroteꞌe azaḡa uꞌano, eꞌe madaḡa futufiꞌuma. \p \v 23 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa zinaꞌa, 'Ḡianoꞌi, Kerisoꞌe ꞌahi eꞌe!' ga 'Omo ꞌeꞌe!' rae zoꞌidene, eꞌe ḡoeꞌa ago mae ḡihinoꞌi. \v 24 Mazaḡa ḡuriro kerisoḡa zu ḡuriro peroveta azaḡaniꞌa fureranadu haḡai nu badeḡa boro bagaḡa zu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa haḡaeꞌenaꞌa, vaze soꞌoziꞌuma. Zeꞌa, Badiꞌaꞌa ohotiroteꞌe azaḡa zuni tutuze soꞌozoga idaḡa reine, ꞌougiꞌuma. \v 25 Zamare radoꞌi! Eꞌe madaḡaniꞌa izema furarogano, eḡeꞌa zae ibite ihozeha. \v 26 Eꞌanoꞌo vaze ꞌahoganiꞌa zinaꞌa, 'Ḡianoꞌi, Kerisoꞌe haba bohaꞌano,' roꞌidene, ḡianihi radu ago onamoꞌi, ga 'Ḡianoꞌi, aniꞌe ne zamaḡano,' roꞌidene, eꞌe ḡoeꞌa ago mae ḡihinoꞌi. \v 27 E, Vaze Ubuganiꞌa bare onaine, vaze niduꞌa huneꞌa horohiꞌuma. Aꞌe, viriꞌa vazahadu madaꞌa iteꞌeteꞌe moneꞌonoꞌo ovoeꞌeteꞌe moneo aganadu vaze niduꞌa horoneꞌeteꞌe heuḡa. \v 28 Naginiꞌa rudanateꞌe habaꞌano gaozaꞌa nuꞌoraꞌuma. \s1 Vaze Ubuganiꞌa Ovaiꞌuma \r (Mareko 13:24-27, Luka 21:25-28) \p \v 29 Ebu aduga madaḡaniꞌa hauḡine, zogone ꞌahaꞌa fureraꞌuma: \b \q1 'Madaꞌa uzaboraꞌuma ebu batoꞌe mene agaraꞌuma. \q1 Buzuvaꞌe adureonoꞌo rururu buaꞌuma, ebu inaraḡa adureo hagahaganiꞌuma.'\x - \xo \xt 24:29 \xt Isaia 13:10, 34:4; Joel 2:10\x* \b \p \v 30 Ebu haḡai nu badeḡaniꞌa adureo fureranadu eḡe, Vaze Ubuganiꞌa ovaeꞌeteꞌe ihoziꞌuma. Eꞌe horozine, raha ꞌahao habaꞌahabaꞌa azaḡa niduꞌa niau ḡouriꞌuma. Ebu eḡe, Vaze Ubuganiꞌa adureo ḡoze zamaḡano gigiꞌa zu agaḡa manoḡa madu ovaiꞌuma ebu vazevazeꞌa eꞌe horoniꞌuma. \v 31 Ebu hena, suraꞌi boro ḡihau hudadu eḡeꞌa eḡe tuḡure viga tuḡuziꞌuma. Ebu zeḡeꞌa haba niduꞌa, haba ḡonaganonoꞌo haba ḡonagano, Badiꞌaꞌa ohotiroteꞌe azaḡa nuꞌoziꞌuma. \s1 Figi Ireḡa Hari Idaidaḡa \r (Mareko 13:28-31, Luka 21:29-33) \p \v 32 Figi ireḡa mazao naginiꞌa fureruꞌeteꞌe ḡianadu ederoꞌi. Ezaganiꞌa butiru itadu rouḡaniꞌa udufaꞌoga horonetene irugu madaḡa haniteha rae edereꞌohe. \v 33 Eꞌe teige, eꞌa rateꞌe ꞌahiguḡaniꞌa fureranoga horonoꞌidene, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare ovaiteꞌe haniteha rae ederoꞌi. \v 34 E hube hune ziꞌohe, izidi egaꞌe mene hauḡiꞌuma onamo ꞌahiguḡa niduꞌaniꞌa fureraꞌuma. \v 35 Adure zu rahaꞌe hauḡiꞌuma, rehano eḡe ḡoereꞌe mene hauḡiꞌuma. \s1 Ruhibe Radoꞌi \r (Mareko 13:32-37, Luka 12:39-44, 1:26-30) \p \v 36 Rehano naniꞌa ꞌahiguḡaniꞌa fureraꞌumaꞌe emeḡe niduꞌa aḡuꞌa. Adureo tuḡure viga ebu eḡe, Badiꞌa Ubuga zuni\f + \fr 24:36 \ft Fare mirihoga nuꞌe, “Badiꞌa Ubuga zuni” mene raꞌohe.\f* aḡuꞌa. U eḡe Mama daꞌo edeḡa. \v 37 Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare onaiꞌuma madaḡanoꞌe Noa madaḡa teigiꞌuma. \v 38 Zobo boroꞌa izema zubuzoga madaḡano vazevazeꞌa radiunuteꞌe radoneḡano ogaunu, gaginu zu hahurinu onamo Noaꞌa ḡasi boro diuḡiro. \v 39 Rehano zeꞌa naginiꞌa fureraꞌuma mene ederiro, onamo zobo boroꞌa zubuzadu hunuhune ḡouriro. Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare onaine, eꞌe madaḡa teigiꞌuma. \v 40 Eꞌe madaḡano vaze ꞌaheuꞌe mebao gaue radiuꞌeteꞌe zamaḡano, ꞌahogaꞌe zamahaꞌuma, u ꞌahogaꞌe mode iḡuniꞌuma. \v 41 Roḡae ꞌaheuꞌe uvahu mirune radiꞌuꞌeteꞌe zamaḡano, ꞌahogaꞌe zamahaꞌuma, u ꞌahogaꞌe mode iḡuniꞌuma \p \v 42 Eꞌanoꞌo fairu ḡianoꞌi, mazaḡa za aḡuꞌa noꞌe madaḡano zae Zuhiꞌa Boroꞌa onaiꞌuma. \v 43 Zaꞌe ꞌadi zamaroꞌi. Ne vazeḡaniꞌa ḡonore vazeḡaꞌe noꞌe madaḡano ani ne onaiꞌuma rae ederine, aniꞌe neḡa faine taufiꞌuma ebu ḡonore vazeḡaꞌe diuḡoga mene idaraꞌuma. \v 44 Eꞌanoꞌo zae zuni ruhibe radoꞌi, mazaḡa eḡe, Vaze Ubugaꞌe zaꞌa mene edereꞌeteꞌe madaḡano bare onaiꞌuma. \p \v 45 Tuḡure vazeḡa ꞌahogaꞌe huhuzaḡa zu zama tibano gauine, zuhiꞌaḡaꞌe ani teite matuꞌiꞌuma. Ebu vaze aꞌe tuḡure azaḡa ḡihiꞌaḡa mae ohonadu ꞌahige reꞌuma, raenaꞌa, 'Tuḡure azaḡa niduꞌa taufoꞌi. Ogomuze zuni mada idunane zenoꞌi.' ꞌOugadu aniꞌe haba ꞌahoga onamiꞌuma. \v 46 Tuḡure vazeḡaꞌe ꞌouge gauine, zuhiꞌaḡaniꞌa bare feuradu horoniꞌuma ebu ani matuadu manohuga haꞌuma. \v 47 E hube hune ziꞌohe, aniꞌe zuhiꞌaḡaniꞌa ane tohe niduꞌa taufeꞌeteꞌe vazeḡano ohoniꞌuma. \v 48 Rehano tuḡure vazeḡaꞌe sauꞌa reine, aneꞌa bare raenaꞌa, 'Eḡe zuhiꞌaꞌe vehuꞌu faḡanobuꞌu onaiꞌuma,' rae zamariꞌuma. \v 49 Ebu tuḡureḡa azaḡa niduꞌa bouziꞌuma zu gagone azaḡa teite ufeta ogau gage sautaꞌuma. \v 50 Ebu zuhiꞌaḡaꞌe, aneꞌa mene edereꞌeteꞌe zu mene zamareꞌeteꞌe madaḡano bare onaadu, \v 51 ahiriḡa udi tahitahiꞌuma ebu zama guhi azaḡaniꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌano ohoniꞌuma. Eꞌea, ani niaꞌuma zu ḡonone atitiꞌuma.” \c 25 \s1 Nogoba Ḡaubanana Hari Idaidaḡa \p \v 1 Iesuꞌa bare ziro, raenaꞌa, “Eꞌe madaḡano Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe nogoba ḡaubanana teigiꞌuma. Ze ihureze meiro ebu hahu ohoze iziga hidihi radu mui habaꞌa onamiro. \v 2 Zeḡe boꞌaḡano fuꞌoꞌe hahizaḡa ebu fuꞌoꞌe huhuzaḡa. \v 3 Hahizaḡa azaḡaꞌe ihureze odohiro, rehano ihure vuḡaꞌe mene meiro. \v 4 U huhuzaḡa azaḡaꞌe ihurezeta ihure vuḡa biozeo abe odohiro. \v 5 Ebu hahu ohoze iziganiꞌa mene ḡarihe arirotene, ze ubumaze anozadu bazubazu uhiro. \p \v 6 Ohere nemanema ze ago ꞌahoḡa igiro, raenaꞌa, 'Hahu ohoze iziganiꞌa feureha! Buanadu mae zounoꞌi!' \v 7 ꞌOugirotene nogoba niduꞌa evatadu ihureze ruhibiro. \v 8 Ebu hahizaḡa azaḡaniꞌa huhuzaḡa azaḡa umiziro, raenaꞌa, 'Za ihure vuḡa nuḡo eme rifoꞌi, mazaḡa eme ihureꞌe vidauꞌohe.' \v 9 Ze naenaezinaꞌa, 'Mene, 'ahiꞌe za zu emeḡe niduꞌa veize mene idaḡa. Ihure vuḡa seroneꞌeteꞌe vazeḡa vaḡe onamadu zae veize hoitoꞌi.' \p \v 10 Rehano ze ihureze vuḡa hoitoḡa uꞌa onamiroteꞌe enogano, hahu ohoze izganiꞌa feuriro. Ebu ihureze zu ihureze vuḡa ruhibiroteꞌe azaḡaniꞌa ani teite mui habaꞌa diuḡiro ebu ibihetaḡaꞌe hararo. \v 11 Vesuꞌu hahizaḡa nogobaḡaniꞌa feuradu raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro! Zuhiꞌa Boro! Ibiheta vavaofoꞌi!' \v 12 Rehano ani zinaꞌa, 'E hube hune ziꞌohe, e za aḡuꞌa.' \p \v 13 Eꞌanoꞌo tohutohe radoꞌi, mazaḡa eḡeꞌa bare onaiꞌuma madaḡaꞌe zaꞌe aḡuꞌa. \s1 Tuḡure Azaḡa Uḡidu Hari Idaidaḡa \r (Luka 19:11-27) \p \v 14 Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe haba faḡa ragaveꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga hariḡa heuḡa. Aniꞌa iḡunirotene, tuḡureḡa azaḡa huzadu ani ḡau taufoga veize ḡauḡa ziniro. \v 15 Zeḡe tibatiba inaraze idunaḡano, ꞌahogaꞌe moni silivaḡa fuse\f + \fr 25:15 \ft Girikio, talanta. Talanta tibaꞌe silivaḡa 34kg heuḡa.\f* fuꞌo, ꞌahogaꞌe fuse ꞌaheu ebu ꞌahogaꞌe fuse tiba ziniro. Ebu aniꞌa haba faḡa ragaviro. \p \v 16 Moni silivaḡa fuseḡa fuꞌo meiroteꞌe vazeḡaꞌe zogone onamadu eꞌe moniḡa hina gauadu moni silivaḡa fuseḡa fuꞌo ragate hidiro. \v 17 Moni silivaḡa fuseḡa ꞌaheu meiroteꞌe vazeḡa zuni ꞌouge haḡaadu moni silivaḡa fuseḡa ꞌaheu ragate hidiro. \v 18 Rehano moni silivaḡa fuseḡa tiba meiroteꞌe vazeḡaꞌe onamadu rahao idu huꞌiro ebu zuhiꞌaḡa moni eꞌea ḡure tiro. \p \v 19 Mada faḡa ḡarugano tuḡure azaḡa zuhiꞌaꞌa bariro. Ebu ze ani moni hina nougenouge gauiroteꞌe ederifine huziro. \v 20 Moni silivaḡa fuseḡa fuꞌo meiroteꞌe vazeḡaniꞌa moni fuseḡa fuꞌo bare ragate hidirotaꞌaꞌe odohe aradu niro, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡaꞌa moni silivaḡa fuseḡa fuꞌo iniro. Ebu eḡeꞌa moni eꞌe hina gauadu bare fuse fuꞌo raḡate hideha.' \v 21 Zuhiꞌaḡaniꞌa ninaꞌa, 'Manoḡa tauḡi, ḡaꞌe tuḡure vazeḡa manoḡa ebu zamaḡo niduꞌa hina faine gaueha. Ḡaꞌa ḡau tahiḡa veize zamaḡo niduꞌa faine gauateꞌe uꞌano, eḡeꞌa ḡau ḡehaḡa taufeꞌeteꞌe vazeḡano ohoꞌiꞌuma. Aroꞌi, eḡe teite matuꞌihi!' \p \v 22 Ebu moni silivaḡa fuseḡa ꞌaheu meiroteꞌe vazeḡaniꞌa aradu niro, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡaꞌa moni silivaḡa fuseḡa ꞌaheu iniro. Ebu eḡeꞌa moni eꞌe hina gauadu bare fuse ꞌaheu raḡate hideha.' \v 23 Zuhiꞌaḡaniꞌa ninaꞌa, 'Manoḡa tauḡi, ḡaꞌe tuḡure vazeḡa manoḡa ebu zamaḡo niduꞌa hina faine gaueha. Ḡaꞌa moni tahiḡa hina zamaḡo niduꞌa faine gauateꞌe uꞌano, eḡeꞌa moni boro taufeꞌeteꞌe vazaḡano ohoꞌiꞌuma. Aroꞌi, eḡe teite matuꞌihi!' \p \v 24 Ebu moni siliva fuseḡa tiba meiroteꞌe vazeḡaniꞌa aradu niro, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡaꞌe vaze riḡa. E ederiro vazeꞌa ḡoraroteꞌe ḡauḡa ḡaꞌa hiriveꞌohe ebu vazeꞌa taufiroteꞌe ḡauḡa ḡaꞌa maꞌohe. \v 25 Eꞌanoꞌo ḡa moniꞌa dauḡiꞌuma rae rihonadu rahao ḡure tiro. Ḡae moni ꞌahi bare moꞌi.' \v 26 Zuhiꞌaḡaniꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe tuḡure vazeḡa sauꞌa ebu tubuḡa! Vazeꞌa ḡoraroteꞌe ḡauḡa zu vazeꞌa taufiroteꞌe ḡauḡa eḡeꞌa maꞌohe rae zamarirohe? \v 27 ꞌOugiritene ḡa nougadu moni tiꞌeteꞌe neḡano eḡe moni mene tiro? ꞌOugifone e bare aradu moni eꞌe ragate meifo.' \p \v 28 Hena zuhiꞌaḡaniꞌa niro, raenaꞌa, 'Moni silivaḡa fuseḡa tiba ani mazaonoꞌo bare madu ḡau banana meiroteꞌe vazeḡa hanoꞌi. \v 29 Iniuꞌa nagini hidiroteꞌe faine odohe gauine, ani borofe hidiꞌuma. Rehano iniuꞌa nagini hidiroteꞌe mene faine odohe gauine, ani mazao nagini komeꞌa zuni meiniꞌuma. \v 30 Ebu tuḡure vazeḡa sauꞌa ꞌahi enona uzabo zamaḡano mae feunoꞌi. Deꞌea ani niaꞌuma ebu ḡonoḡa atitiꞌuma.” \s1 Mamoe zu Gouti \p \v 31 Ebu Iesuꞌa raenaꞌa, “Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa agaḡa inaraḡaḡeta tuḡure viga niduꞌa teite onaiꞌuma madaḡano, eꞌa kini ehoro habaꞌano ehoradu vaze ibitoziniꞌuma. \v 32 Haba azaḡa niduꞌa eḡe zamao nuꞌozadu vaze rovoziꞌuma. Aꞌe mamoe taufeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa mamoe goutiꞌonoꞌo rovozeꞌeteꞌe teigiꞌuma. \v 33 Ebu iniu vaze mamoe heuḡaꞌe eḡe edaꞌe moneo zu iniu vaze gouti heuḡaꞌe eḡe kauri moneo ohoziꞌuma. \p \v 34 Ebu eḡe, kinizeꞌa edaꞌe mone azaḡa ziꞌuma raenaꞌa, 'Zae, eḡe Mamaꞌa manohuga ziniꞌeteꞌe azaḡa, aroꞌi, ebu eḡeꞌa ibitohauꞌeteꞌe zamaḡano radoꞌi. Aꞌe Badiꞌaꞌa raha ꞌahi haḡairoteꞌe madaḡanonoꞌo ruhiniro. \v 35 Mazaḡa e vinihinutene, zaꞌa ogomu inido, e irinehe moꞌohinutene, vu inido ebu e iꞌudo vazeḡa reinutene, zae neo huhe zouhido. \v 36 Dabuahe oꞌoꞌa reinutene, dabua inido, ugihinutene eḡe taufido ebu ḡuꞌa neḡano radiunutene, ḡiahiro.' \p \v 37 Ebu duduḡa azaḡaniꞌa naenaeniꞌuma, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, eme naniꞌa ḡaꞌe viniꞌoga horoadu ogomu ḡanido? Naniꞌa eme ḡaꞌe irigo moꞌoꞌoga horonadu vu ḡanido? \v 38 Naniꞌa eme ḡaꞌe iꞌudo vazeḡa reiroteꞌe horonadu neo huḡade zouꞌido? Naniꞌa eme dabuaḡo ꞌoꞌoꞌa reiroteꞌe horonadu dabua ḡanido? \v 39 Naniꞌa eme ḡa ugiꞌiroteꞌe ga ḡuꞌa neḡano radiroteꞌe horonadu ḡa ḡiaꞌi amido?' \v 40 Ebu eḡe, kinizeꞌa naenaeziꞌuma, raenaꞌa, 'E hube hune ziꞌohe, eḡe negohe ga ezehe ꞌahi boꞌaḡano ḡonaḡa vazeḡa ꞌahoga veize ꞌouge haḡaidotaꞌaꞌe, eḡe veize haḡaido raꞌohe.' \p \v 41 Ebu eḡe, kinizeꞌa vaetadu kauri mone azaḡa ziꞌuma, raenaꞌa, 'Zae, Badiꞌaꞌa maḡunoziniꞌeteꞌe azaḡa, eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi, ebu Satani zu ane tuḡure viga veize ruhiniroteꞌe radiu tuḡutuḡu ire rogaḡa zamaḡa diuḡoꞌi. \v 42 Mazaḡa e vinihinutene, zaꞌa ogomu men inido, e irinehe moꞌohinutene, vu mene inido. \v 43 E iꞌudo vazeḡa reinutene, neo mene huhe zouhido, dabuhe oꞌoꞌa reinutene, dabua mene inido, ebu ugihinutene zu ḡuꞌa neḡano radiunutene, mene taufido.' \p \v 44 ꞌOugadu zeꞌa naenaeniꞌuma, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, naniꞌa eme ḡaꞌe viniꞌiroteꞌe ga irigo moꞌoꞌiroteꞌe ga iꞌudo vazeḡa reiroteꞌe ga dabuaḡo ꞌoꞌoꞌa reiroteꞌe ga ugiꞌiroteꞌe ga ḡuꞌano radiroteꞌe horoꞌadu mene danaꞌido?' \v 45 Eḡeꞌa naenaeziꞌuma, raenaꞌa, 'E hube hune ziꞌohe, ꞌahi azaḡa boꞌaḡano ḡonaḡa vazeḡa ꞌahoga veize mene haḡairotaꞌaꞌe, eḡe veize mene haḡairoteꞌe raꞌohe.' \v 46 Ebu kauri mone azaḡaꞌe vaḡine ḡouradu aduga tuḡutuḡu hidiꞌuma, u duduḡa azaḡaꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma.” \c 26 \s1 Iesu Maꞌuma Ibiḡa Vaḡiro \r (Mareko 14:1-2, Luka 22:1-2, Ioane 11:45-53) \p \v 1 Iesuꞌa ḡoere eꞌe niduꞌa rae hauḡirotene, ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, \v 2 “Zae edeḡa, mada ꞌaheu enogano Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡaꞌe meꞌuma ebu eḡe, Vaze Ubugaꞌe sataurohihi radu vazeꞌa obohe tiꞌuma.” \p \v 3 Eꞌe madaḡano dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa, niḡa Kaiafa, ane neo nuꞌoraro. \v 4 Ebu Iesu sifu obone teadu manoga veize ibiḡa ḡoꞌane vaḡiro. \v 5 Rehano ze raenaꞌa, “Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa madaḡanoꞌe mene idaḡa. ꞌOugine vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa utitofiꞌuma.” \s1 Roḡae ꞌAhoganiꞌa dehoro Iesu rana Beuꞌiro \r (Mareko 14:3-9, Ioane 12:1-8) \p \v 6 Iesuꞌe Betania neḡano, ibite leferaꞌa meiroteꞌe vazeḡa, Simona neo radiro. \v 7 Ani ogomu fataḡa zamao tave ehoreꞌenaꞌa, ogaueꞌeteꞌe zamaḡano, roḡae ꞌahoganiꞌa dehoro hohoga manoḡa naeḡa boroꞌe bioḡa komeꞌa manohuga irivaꞌonadu mae onairo. Ebu Iesu vadinio beuꞌiro. \v 8 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ꞌeꞌe horonirotene, ze maḡuniro, raenaꞌa, “Nougadu dehoro ꞌahiꞌe hauḡe tauḡeꞌohe? \v 9 Aꞌe moni boro hina seronadu zahara azaḡa zinifo!” \p \v 10 Iesuꞌa tahiꞌaḡa nagini reiroteꞌe ederadu ziro, raenaꞌa, “Za nougadu roḡae ꞌadi aduga hauꞌohe? Aniꞌe eḡe veize manoḡa hune haḡaeha. \v 11 Zahara azaḡaꞌe mada niduꞌa zae boꞌaḡano radiꞌuma, u eꞌe mada niduꞌa zae teite mene radiꞌuma. \v 12 Aniꞌa dehoro hohoḡa manoḡa eḡe ahiri rana beuꞌataꞌaꞌe, eḡe rune veize ruhineha. \v 13 E hube hune ziꞌohe. Raha niduꞌa zamaḡano noꞌe habaꞌano Badiꞌa hari manoḡa haramine, aniꞌa haḡataꞌaꞌe meꞌodadu ani zamariꞌuma.” \s1 Iudaꞌa Iesu Revohaꞌuma Reiro \r (Mareko 14:10-11, Luka 22:3-6) \p \v 14 Eꞌe enogano Iesu tahiꞌaḡa 12 zamaḡano tahiꞌa ꞌahoga, niḡa Iuda Isakariotaꞌe dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa vaḡe onamiro, \v 15 ebu ḡadiziro, raenaꞌa, “Iesu zae ꞌevoreo riꞌinine, moni nugu iniꞌuma?” ꞌOugirotene ze moni silivaḡa 30 meꞌodadu haro. \v 16 Eꞌe madaḡanonoꞌo ani Iesu zeḡe evorao riꞌinoga veize ibiḡa vaḡiro. \s1 Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa \r (Mareko 14:12-26, Luka 22:7-23, Ioane 13:21-30, 1Co 11:23-25) \p \v 17 Isiti Oꞌoꞌa Berediḡa Muiḡa\f + \fr 26:17 \ft Isiti Oꞌoꞌa Berediḡa Muiḡaꞌe mada fuꞌo ꞌaheu fare zamaḡano haḡaeꞌohe.\f* madaḡa ibiꞌaꞌe Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa rae reiro. Iesu tahiꞌatahiꞌa ane vaḡe onaadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa uraꞌe eme Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ogomuḡaꞌe nouma ruhibe tiꞌuma?” \v 18 Aniꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Ierusalema diuḡe onamadu vaze ꞌahoga vaḡoꞌi ebu noꞌi, 'Ihore vazeḡaniꞌa ꞌahige raꞌohe: Eḡe mada ꞌai haniteha. E tahiꞌaheta ḡa neo Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ogomuḡa au tiburaꞌuma.'” \v 19 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe Iesuꞌa ziroteꞌe haḡaiḡa haḡaadu Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ruhibiro. \p \v 20 Ḡorava uḡano reirotene, Iesu ani tahiꞌaḡa 12 teite ogau tiburaro. \v 21 Ebu ze ogauꞌeteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, zae boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa eḡe revoniꞌuma.” \v 22 Ebu ze zamaze adudanadu ḡaruga ḡarugano Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eḡehehe?” \v 23 Aneꞌa naenaezinaꞌa, “Izidi eḡe teite idaḡa siuvao tare auꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa revoniꞌuma. \v 24 Ibite Buka Zaḡoḡano mirihiroteꞌe ḡoeꞌa idunaḡano, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa hube rudaꞌuma. Rehano revoniꞌuma vazeḡaniꞌe, fase vetuꞌaḡa, aduga hidiꞌuma. Aniꞌe mene furerafone manoḡa reifo.” \v 25 Ebu ani revohaꞌuma vazeḡa, Iudaꞌa ninaꞌa, “Ihore vazeḡa, eḡehehe?” Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe, vazeḡaꞌe ḡae.” \p \v 26 Ze ogauꞌeteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa beredi madu kuraro, ebu vahegadu ane tahiꞌatahiꞌa ziniro. Ebu raenaꞌa, “ꞌAdiꞌe eḡe ahiri. Madu anoꞌi.” \v 27 Ebu aniꞌa vaini vuḡa bioḡa madu kuraro, ebu ziniꞌenaꞌa ziro, raenaꞌa, “Zae niduꞌa, ꞌahi gagoꞌi. \v 28 Mazaḡa bio ꞌadi zamaḡanoꞌe eḡe ru. Eḡeꞌa vaze ḡehaḡa sauꞌaze rae modoga veize rudanadu ruheꞌa beꞌutiꞌuma. Aꞌe, Badiꞌaꞌa vaze teite ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌaꞌe eḡe ru hina bare idaneꞌohe. \v 29 E ziꞌohe, vaini vuḡa ꞌahi mene bare gagiꞌuma, izidiꞌonoꞌo onamo eḡe Mamaꞌa ibitohauꞌeteꞌe madaḡano zae teite vaini vuḡa iziga gagiꞌuma.” \v 30 Ebu ze bada ꞌahoga mae hauḡadu Olive maḡa onamiro. \s1 Peteroꞌa Iesu Oꞌoniꞌuma Reiro \r (Mareko 14:27-31, Luka 22:31-34, Ioane 13:36-38) \p \v 31 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Izidi ohere zae niduꞌa eḡe uꞌano muhihe feraꞌuma. Mazaḡa Buka Zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, \b \q1 'Badiꞌaꞌa mamoe taufeꞌeteꞌe vazeḡa mau runiꞌuma. Ebu mamoeꞌe ferau ḡouriꞌuma.'\x - \xo \xt 26:31 \xt Zec 13:7\x* \b \p \v 32 Rehano eꞌa runeonoꞌo bare iḡunine, Galilea habaꞌa ibite onamadu eꞌea zae hidiꞌuma.” \p \v 33 Peteroꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Zeḡe niduꞌa ferau muhiꞌiꞌuma rehano, eꞌe mene ferau muhiꞌiꞌuma!” \v 34 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “E hube hune ḡaꞌohe, izidi ohere izema kokorokuꞌa uganogano, ḡaꞌe ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.” \v 35 Rehano Peteroꞌa ḡoere ḡiharo, raenaꞌa, “E mene oꞌoꞌiꞌuma. Ḡae teite rudaune zuni idaḡa!” Ebu ane tahiꞌatahiꞌa niduꞌa zu ꞌouge reiro. \s1 Getesemane Habaꞌano Kuraro \r (Mareko 14:32-42, Luka 22:39-46) \p \v 36 Ebu Iesu ane tahiꞌatahiꞌa teite Getesemane habaꞌa onamiro. Onamirotene, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “ꞌAdao ehore radoꞌi, u eꞌe kuranoga veize omo onamiꞌuma.” \v 37 Ebu aniꞌe Petero zu Zebedeo ubuga ꞌaheu, Iakobo zu Ioane, tutuze onamiro. Ani zamaḡa ariro zu adudaro. \v 38 Hena ani zinaꞌa, “Eꞌe zamahe are rudauꞌohe. ꞌAdao radadu eḡe teite evate radoꞌi.” \p \v 39 Ebu ani tahiḡa faḡa onamadu rahao ḡuḡureꞌenaꞌa kuraro, raenaꞌa, “Eḡe Mama, idaḡa roꞌidene eḡe mazaonoꞌo bio ꞌadi mae vaḡinoꞌi. Rehano mene eḡe ura, ḡae ura daꞌo haḡaoꞌi.” \p \v 40 Ebu Iesu ane tahiꞌa uḡidu vaḡe bare onairotene, ze bazuna haniziro. Ani Petero niro, raenaꞌa, “Za mada tahiḡa zuni eḡe teite mene evate radiuhehe? \v 41 Zaꞌa haḡai veꞌoḡa ꞌahoga mene haḡaifine, evate radiuꞌenaꞌa, kuranoꞌi. Zamazeꞌe hube hune kuranoga urateꞌohe, rehano ahirizeꞌe inaraḡa oꞌoꞌa.” \p \v 42 Ebu Iesuꞌa bare onamadu ḡae ꞌaheuḡa kuraro, raenaꞌa, “Eḡe Mama, e bio ꞌahi hube hune gagiꞌuma reine, ḡae ura haḡaoꞌi.” \v 43 Ani bare onairotene, ze bazuna haniziro, mazaḡa ubumazeꞌa anoziro. \p \v 44 Ani ze muhizadu bare onamiro. Ebu ḡae uḡiduḡa kurauꞌenaꞌa, ibite kuraroteꞌe ḡoeꞌa bare reiro. \v 45 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa vaḡe bare onaadu ziro, raenaꞌa, “Za ize bazeꞌehehe zu ahirize ohoneꞌehehe? Madaḡa ꞌai maha. Eḡe, Vaze Ubugaꞌe, haḡai sauꞌa azaḡa ꞌevorao riꞌihiꞌuma. \v 46 Iḡunadu onamihi. Ḡianoꞌi! E revoniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌai feureha.” \s1 Iesu Obone Tiro \r (Mareko 14:43-50, Luka 22:47-53, Ioane 18:3-12) \p \v 47 Iesu ani ize ḡoereꞌeteꞌe zamaḡano, ane tahiꞌa 12 boꞌaḡano ꞌahoga, Iudaꞌa vaze ḡuḡuvaḡa teite feuriro. Vaze ḡuḡuvaḡa eꞌe dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa tuḡuzadu benisi zu somori boro mae ariro. \v 48 Ebu Iesu revohaueꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa, aneꞌa haḡaiꞌuma gauḡa ibite ihoziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa hidadu furaꞌiniꞌuma vazeḡaniꞌe Iesu. Ani obone toꞌi.” \v 49 Ebu aniꞌa zogone Iesu vaḡe onamadu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa! Manoḡahehe?” Ebu furaꞌiniro. \v 50 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Vazehe, ḡaꞌa ahao nagini haḡaiꞌuma ḡauḡa haḡaoꞌi.” \p Ebu Iuda teite onairoteꞌe azaḡaniꞌa onamadu Iesu obone tiro. \v 51 Rehano Iesu ḡati vazeḡa ꞌahoganiꞌa benisiḡa ahase bunadu dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa udiro, ebu teḡaḡa variꞌe butiro. \v 52 ꞌOugadu Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Benisiḡo bare iḡuꞌano toꞌi! Benisi hina vaze matihi raeteꞌe azaḡaꞌe zeḡe zuni benisi uꞌano rudaꞌuma. \v 53 Eḡeꞌa Mamahe uminine, aneꞌa tuḡure viga ḡehaḡa bagaḡa ḡarihe tuḡuzadu emeḡe biriꞌuma. Aꞌe ḡa aḡuꞌahehe? \v 54 Rehano Buka Zaḡoḡano eḡe mazao ꞌahiguḡaniꞌa fureraꞌuma reiroteꞌe ḡoeꞌaꞌe izidi hudanoga veize, eḡeꞌa mene ꞌouge uminiꞌuma.” \p \v 55 Ebu Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe ḡonore vazeḡa obone tiꞌeteꞌe teige, benisi ebu somori boro madu eḡe obohe touga veize arahehe? Mada niduꞌa eꞌe kuru neḡa habaꞌano ihore radiunu. Eꞌe madaḡano zaꞌe mene obohe tiro. \v 56 Rehano peroveta azaḡaniꞌa mirihiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudafine, ꞌahiguḡaniꞌa fureraneha.” Ebu ane tahiꞌatahiꞌa niduꞌaꞌe muhine feraro. \s1 Kotao Edaro \r (Mareko 14:53-65, Luka 22:54-55, 22:63-71, Ioane 18:13-14, 18:19-24) \p \v 57 Ebu Iesu obonetiroteꞌe azaḡaniꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa, niḡa Kaiafasi ne tutune onamiro. Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze boroboroꞌe irina deꞌea nuꞌoraro. \v 58 Eꞌe madaḡano, Peteroꞌe faḡanonoꞌo Iesu hegotadu dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa ne habaꞌano feuriro. Ne diuḡadu kuru neḡa taufeꞌeteꞌe azaḡa teite ehoreꞌenaꞌa, naginiꞌa fureraꞌuma veize ḡiane radiro. \p \v 59 Dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu nuoꞌnuꞌo boro auḡeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Iesu manoga veize ḡuriro ḡoeꞌaḡoeꞌa vaze mazao vaḡiro. \v 60 Vaze ḡehaḡaniꞌa ḡuriro ḡoeꞌa ani mazao reiro, rehano ḡau veꞌoḡa ꞌahoga mene horoniro. Ḡonagano vaze ꞌaheuꞌa iḡune edaro. \v 61 Ebu raenaꞌa “Vaze ꞌadaꞌa ꞌahige reiro. 'Eꞌa Badiꞌa kuru neḡa ruinadu mada uḡidu zamaḡano bare ogoraune idaḡa.'” \v 62 ꞌOuge reirotene dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa iḡune edanadu Iesu niro, raenaꞌa, “Ḡa ze ḡoere mene naenaeniꞌumahe? Zeꞌa ḡaꞌe veꞌoḡa rae ḡoereꞌohe. Ḡa ze mazao ḡoere nu reꞌumahe?” \v 63 Rehano Iesuꞌe sifu radiro. Ebu dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa niro, raenaꞌa, “Radiuꞌeteꞌe Badiꞌaꞌaḡa niḡano ḡadimuꞌohe. Badiꞌa zamao huga roꞌi. Ḡaꞌe Keriso, Badiꞌa Ubuga ga mene? Efoꞌi.” \v 64 Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Oꞌe, ḡaꞌa eꞌe Keriso rae eheha. Rehano e ziꞌohe, zama moneo eḡe, Vaze Ubugaꞌe Gigiꞌa Boro Badiꞌaḡa edaꞌe moneo ehoradu ibitozenoga zu adure ḡozeḡa zamaḡano ovaoga horoniꞌuma.” \p \v 65 ꞌOuge reirotene, dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa dabuaḡa zegadu ziro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe Badiꞌa rae sausauneꞌohe! Eme aniꞌe veꞌoḡa rae raꞌeteꞌe vazeḡa mene bare vaḡiꞌuma. Izidi aniꞌa Badiꞌa rae sausaunataꞌe zae niduꞌa egeha! \v 66 Za ani mazao nagini haḡaiꞌuma rae zamareꞌohe?” Zeꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Aniꞌe veꞌoḡa. Runeo tuḡuniꞌuma.” \v 67 Ebu zeꞌa iraḡa ꞌue soꞌabide vaniro zu evoreze hina bouniro. Vaze nuꞌa ubumaḡa dabua hina uꞌadu faꞌone arahiro, \v 68 ebu raenaꞌa, “Hei, Keriso! Iniuꞌa faꞌoꞌeha efoꞌi.” \s1 Peteroꞌa Iesu Oꞌoniro \r (Mareko 14:66-72, Luka 22:56-62, Ioane 18:15-18, 18:25-27) \p \v 69 Peteroꞌa dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡa ne habaꞌano ehore radirotene, tuḡure roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa ane uꞌa onaadu niro, raenaꞌa, “Ḡae zu Galilea vazeḡa Iesu teite radiudo.” \v 70 Rehano Peteroꞌa zeḡe niduꞌa zamao ꞌoꞌoniro, raenaꞌa, “E ḡa nagini raꞌetaꞌaꞌe e aḡuꞌa!” \v 71 Ebu aniꞌa haba ḡabiriḡa ibihetaḡa uꞌa onamirotene, tuḡure roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa horonadu vaze ziro, raenaꞌa, “ꞌAdiꞌe Nazareta vazeḡa Iesu teite radiudo.” \v 72 Ebu ani bare riḡa ꞌoꞌoniro, raenaꞌa, “Eꞌe hube hune vaze aꞌe aḡuꞌa!” \v 73 Mene mada faḡa enogano, eꞌea edaroteꞌe azaḡaniꞌa Petero vaḡe onaadu niro, raenaꞌa, “Hube ḡa zuni ane tahiꞌa ꞌahoga, mazaḡa ḡae ago iraḡaꞌe Galiliea habaꞌa ago iraḡa.” \v 74 Ebu aniꞌa ḡihau teꞌoteꞌau ḡoeriro, raenaꞌa, “E ḡuririne aduga hidiꞌuma! E vaze aꞌe aḡuꞌa!” Ani Ꞌouge reirotene, kokorokuꞌa ugaro. \v 75 Ebu Peteroꞌa Iesu ibite niroteꞌe ḡoeꞌa zamariro. Iesuꞌa raenaꞌa, “Kokorokuꞌa ꞌizema uganogano, ḡaꞌa eḡe ḡae uḡidu ꞌoꞌohiꞌuma.” Ebu ani haba ḡabiriḡa mode buanadu niau rudaro. \c 27 \s1 Iesuꞌe Pilato Vaḡe Tutune Onamiro \r (Mareko 15:1, Luka 23:1-2, Ioane 18:28-32) \p \v 1 Oherebau uzeuze dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa nuꞌoranadu Iesu manoga veize ḡoaniro. \v 2 Ebu ze ani autadu Roma vazeḡa gavana, Pilato vaḡe tutune onamiro. \s1 Iudaꞌa Ane Bare Bodaniro \r (Apostolo 1:18-19) \p \v 3 Iesu revoharoteꞌe vazeḡa, Iudaꞌa Iesu rudaꞌuma reiroteꞌe ḡoeꞌa igirotene, ani haḡairoteꞌe uꞌano zamaḡaniꞌa adudaro. Eꞌanoꞌo siliva moniḡa 30 madu dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡhiꞌaḡa zu vaze boroboro bare ziniro. \v 4 Ebu raenaꞌa, “E sauꞌa oꞌoꞌa vazeḡa revohaneha ꞌahine, sauꞌa haḡaeha.” Rehano zeḡeꞌa raenaꞌa, “Aꞌe ḡaꞌa bare haḡaeha, mene emeḡe. Ḡae edeḡano haḡaoꞌi.” \v 5 ꞌOugirotene, Iudaꞌa kuru neḡa zamaḡano moniḡa feuniro ebu onamadu ane bare bodane runiro. \p \v 6 Dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡaniꞌa moniḡa madu raenaꞌa, “ꞌAdiꞌe vaze manoga moniḡa ꞌahine, kuru neḡa moniḡa teite tibune tougaꞌe mene idaḡa.” \v 7 Ze ḡoꞌaniroteꞌe enogano, eꞌe moniḡa hina ḡoḡore haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa haba ꞌahoga hoitiro, ebu raenaꞌa, “ꞌAhao avoꞌa azaḡa guriꞌuma.” \v 8 Eꞌanoꞌo haba eꞌe, 'Ru Habaꞌa' rae hunadu izidi zuni deꞌuge rae huneꞌohe. \v 9 Aꞌe peroveta vazeḡa, Ieremiaꞌa ibite reiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaro, raenaꞌa, \b \q1 “Zeḡeꞌa siliva moniḡa 30 meiro. \q2 Aꞌe Isaraela azaḡaniꞌa vaze eꞌe naeḡa reiro. \q1 \v 10 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa ihiroteꞌe teige, zeꞌa moniḡa eꞌe hina ḡoḡore haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa haba hoitiro.”\x - \xo \xt 27:10 \xt Zec 11:12-13, Ere 32:6-9\x* \s1 Iesu Pilato Zamao Kotaniro \r (Mareko 15:2-15, Luka 23:3-5, 23:13-25, Ioane 18:33—19:16) \p \v 11 Ebu Iesuꞌe Roma vazeḡa gavana, Pilato zamao edau radiro. Pilatoꞌa Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe Iuda azaḡa kinihehe?” Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe, ḡa hube raꞌohe.” \v 12 Rehano dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa ani mazao veꞌoḡa rae riḡa ḡoerirotene ani mene naenaeziro. \v 13 Pilatoꞌa hena ḡadiniro, raenaꞌa, “Zeꞌa ḡaꞌe veꞌoḡa raꞌeteꞌe ḡoeꞌa ḡehaḡa hina ḡa agiroḡaneꞌeteꞌe mene igiꞌehehe?” \v 14 Rehano Iesuꞌa zeḡe ḡoere riḡa ꞌahoga zu mene naenaeziro. Eꞌanoꞌo Pilatoꞌa zaguzagaro. \p \v 15 Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa madaḡanoꞌe Roma azaḡa gavanaꞌa Iuda azaḡaniꞌa umideꞌeteꞌe idunaḡano ḡuꞌa neḡa vazeḡa ꞌahoga tuḡune bunido. \v 16 Eꞌe madaḡano ḡuꞌa neḡano vaze ꞌahoga, niḡa Barabasiꞌa radiunu. Aniꞌe niḡa boro. \v 17 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa nuꞌorarotene, Pilatoꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Za uraꞌe iniu tuḡune buniꞌuma, Baraba ga Keriso raeꞌeteꞌe vazeḡa, Iesu?” \v 18 Mazaḡa Pilatoꞌe, zeꞌa Iesu ahiꞌahiniroteꞌe uꞌano, ane evorao Iesu riꞌiniroteꞌe edeḡa. \p \v 19 Ebu Pilatoꞌa kota habaꞌano ehorinuteꞌe zamaḡano, inuganiꞌa ani veize ḡoere tuḡuriro, raenaꞌa, “Vaze eꞌe mazao ḡau ꞌahoga ago haḡaoꞌi. Aniꞌe sauꞌaḡa oꞌoꞌa. Eꞌe ohoḡore ohere ani iḡunanadu zamaheꞌa adudaneha.” \p \v 20 Rehano Barabasiꞌe tuḡune bunadu Iesuꞌe manoga veize, dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌa vaze ḡuḡuvaḡa tuḡutuḡuziro. \v 21 Pilatoꞌa bare ḡadiziro, raenaꞌa, “Vaze ꞌaheu zamaḡano, za uraꞌe eꞌa iniu tuḡune buniꞌuma?” Ze ninaꞌa, “Barabasi!” \v 22 Ebu Pilatoꞌa ḡadizenaꞌa, “Hena Keriso raeꞌeteꞌe vazeḡa, Iesuꞌe nougiꞌuma?” Zeḡe niduꞌa raenaꞌa, “Satauronoꞌi!” \v 23 Pilatoꞌa ḡadizenaꞌa, “Nougaꞌahi? Ani nagini sauꞌa haḡaeha?” Rehano zeḡeꞌa bare bare hounaꞌe huauꞌenaꞌa, “Satauronoꞌi!” \p \v 24 Pilatoꞌe zeḡeꞌa ani ḡoere mene igiꞌuma rae ederiro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ufeta maḡune haraeteꞌe horonirotene, vaze ḡuḡuvaḡa ubumao vu tahiḡa madu ꞌevoꞌa vuzuꞌiro. Ebu zinaꞌa, “E ꞌevorehe vuzuꞌeha, eꞌanoꞌo vaze ahaꞌa rudaune eḡe sauꞌaꞌe oꞌoꞌa reꞌuma. Zae daꞌo eꞌe naeḡa moꞌi.” \v 25 ꞌOugadu vaze niduꞌa naenaeninaꞌa, “Ani rudaune, eꞌe naeḡaꞌe emeḡe zu mariḡafeꞌa meꞌuma!” \v 26 Ebu ani zeḡe veize Barabasi ḡuꞌanonoꞌo mae buniro. Rehano Iesuꞌe uti azaḡa tuḡuzadu masine sausauniro ebu ani satauronoga veize zeḡe ꞌevora riꞌiniro. \s1 Uti Azaḡaniꞌa Iesu Ḡirihoharo \r (Mareko 15:16-20, Ioane 19:2-3) \p \v 27 Gavana uti azaḡa nuꞌa Iesuꞌe gavana ne zamaḡa tutune onamiro ebu uti azaḡa niduꞌa huze nuꞌoziro. \v 28 Ebu ze dabuaḡa fuhiꞌohanadu dabua kanaḡa duhuḡa hune vidanoharo. \v 29 Ebu hena ire ezaga meigameiga ḡurunadu vadinigano redoharo zu Gubu somoriḡa edaꞌe evoꞌano obonoharo. Ebu obena hina ani mazao ḡuḡureꞌenaꞌa ḡirihoraro, raenaꞌa, “Nigunihi, Iuda azaḡa kini!” \v 30 Ebu soꞌabidevaniro zu somori eꞌe bare madu vadigano mau radiro. \v 31 Ḡirihohau hauḡirotene, vidanoharoteꞌe dabuaḡa fuiꞌadu ane dabua bare vidoharo. Ebu satauronoga radu tutune onamiro. \s1 Iesu Satauroniro \r (Mareko 15:21-32, Luka 23:26-43, Ioane 19:17-27) \p \v 32 Uti azaḡaniꞌa Iesu tutune onamiroteꞌe zamaḡano, Kurene vazeḡa ꞌahoga, niḡa Simona, aniꞌe ane habaonoꞌo onaeꞌenogano hidiro. Zeꞌa ani obone teadu Iesu satauro mae heratoharo. \v 33 Ebu ze Gorogota rae huneꞌeteꞌe habaꞌa onamiro. Gorogota hugaꞌe 'Vadini Isiga'. \v 34 Eꞌe habaꞌano feurirotene, ze vaini vuḡa ḡau ꞌahoga ḡiḡiꞌa bagaḡa teite mirunadu gagoharo. Rehano tuhune nuradu ani gagoga mene uratiro. \p \v 35 Ze Iesu satauroniroteꞌe ḡarugano, kaḡusi arahoḡa arahadu zeḡe boꞌaḡano dabuaḡa ḡahugotitiro. \v 36 Ebu eꞌea ze ehoradu Iesu taufe radiro \v 37 Iesu satauro hitagano, aniꞌa nagi haḡai sauꞌa haḡairoteꞌe ihozifine, 'Adiꞌe Iesu, Iuda Azaḡa Kini' rae mirihiro. \v 38 Ebu ḡonore azaḡa ꞌaheu zuni ani teite idaḡa satauroziro. ꞌAhogaꞌe ane edaꞌe moneo zu ꞌahogaꞌe ane kauri moneo ikokoziro. \p \v 39 Ebu uhiḡano vitau onamiroteꞌe azaḡaniꞌa, vadinize miruneꞌenaꞌa, Iesu rae sausauniro, raenaꞌa, \v 40 “Ḡaꞌe kuru neḡa fahadu mada uḡidu zamaḡano bare ohoniꞌuma reiro. Ḡa Badiꞌa Ubuga roꞌidene satauroꞌonoꞌo buanadu ḡae bare ḡaboꞌoꞌi!” \v 41 Ebu dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze boroboroꞌa zuni ḡirihoharo. \v 42 Ze raenaꞌa, “Aniꞌa vaze ḡabozinu, rehano aneꞌa ane bare mene ḡaboneꞌohe! Aniꞌe Iuda azaḡa kini raꞌohe. Eꞌanoꞌo izidi hune satauronoꞌo bua ovaine eme ani mazao fiꞌuma! \v 43 Aniꞌe Badiꞌa mazao fieꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌe uratine, izidi ani ḡabonifo, mazaḡa ani raenaꞌa, 'E Badiꞌa Ubuga,' rae reiro.” \v 44 Ebu ḡonore azaḡa ꞌaheu ani teite idaḡa satauroziroteꞌeꞌa zuni ani ḡirihoharo. \s1 Iesu Rune \r (Mareko 15:33-41, Luka 23:44-49, Ioane 19:28-30) \p \v 45 Madai kirikiri meirotene, haba niduꞌa uzaboꞌa ꞌuiro onamo ḡorava mone mada uḡidu. \v 46 Ḡorava madaḡa uḡidu meirotene, Iesuꞌa ḡihau huaro, raena, “Eli, Eli\f + \fr 27:46 \ft ꞌAhogaꞌe, Eloi\f*, lama sabatani?” Ḡoere eꞌe huganiꞌe, 'Eḡe Badiꞌa, eḡe Badiꞌa, ḡa nougadu ḡiahe modeha\x - \xo \xt 27:46 \xt Salamo 22:1\x*?' \v 47 Deꞌea edau radiroteꞌe azaḡa nuꞌa ḡoere eꞌe egadu ze raenaꞌa, “Ani peroveta vazeḡa Elia huneꞌohe.” \v 48 Ebu ze boꞌaḡano ꞌahoganiꞌa duradu vu romane zouneꞌeteꞌe ḡauḡa meiro. Ebu vaini vuḡa ḡiḡiꞌa iriꞌavonadu Iesuꞌa gagoga veize Gubu somoriḡa rana teadu ite haro. \v 49 Rehano vaze nuꞌa raenaꞌa, “Ago, ḡezo! Eliaꞌa ovaadu ḡaboniꞌuma ga mene ḡianihi.” \p \v 50 Ebu Iesuꞌa bare ḡihau huanadu iriga riꞌiro. \v 51 Eꞌe madaḡano kuru neḡano zaḡoḡa hune habaꞌa ueꞌeteꞌe dabuaḡaniꞌa hitaganonoꞌo ꞌuꞌuḡa zigau ꞌaꞌadaro. Ebu rahaꞌa hagariro zu vatavaꞌa ꞌaꞌadu bohatu ḡouriro. \v 52 Ebu rune iduḡa ꞌaꞌadaro zu Badiꞌa moneo azaḡa ḡehaḡa ahirizeꞌa ḡabode iḡune ḡouriro. \v 53 Ebu ze rune iduḡa habaꞌanonoꞌo iḡuniro. Iesuꞌa ḡabode iḡuniroteꞌe enogano, ze Ierusalema onamadu deꞌea vaze ḡehaḡa mazao fureraro. \p \v 54 Roma uti azaḡa ḡihiꞌaḡa zu ane uti azaḡa Iesu taufe radirotaꞌaꞌe rahaꞌa hagariroteꞌe zu naginiꞌa deꞌea fureraroteꞌe horonirotene, ze rihau rudaro, ebu raenaꞌa, “Hube hune vaze adiꞌe Badiꞌa Ubuga!” \v 55 Deꞌea roḡae ḡehaḡa zuni faḡanonoꞌo ehamu radiro. Zeꞌe Iesu dananoga veize Galilea habaꞌanonoꞌo ani hegotiro. \v 56 Zeḡe boꞌaḡano Magadala roḡaeḡa Maria ebu Iakobo zu Iosefa vize Maria ebu Zebedeo ubuga, Iakobo zu Ioane, zeḡe vizeꞌa radiro. \s1 Iesu Guriro \r (Mareko 15:42-47, Luka 23:50-56, Ioane 19:38-42) \p \v 57 Ḡorava mone madaꞌa zuburirotene, maꞌora vazeḡa niḡa Iosefaꞌa ariro. Aniꞌe Arimatea habaꞌa vazeḡa zu Iesu tahiꞌa ꞌahoga. \v 58 Ani Iesu ahiri guroga veize Filato umini onamiro. Uminirotene, Filatoꞌa uti azaḡa zeadu Iesu ahiri ani evora riꞌiniro. \v 59 Ebu Iosefaꞌa Iesu ahiri maadu dabua iziga uruḡa hina umiro, \v 60 ebu Iosefa ane rune iduḡa iziga, vatava huꞌiroteꞌe zamaḡano Iesu ahiri tiro. Ebu hadi boro hina ibihetaḡa kiune ꞌuadu mode onamiro. \v 61 U Magadala roḡaeḡa Maria zu Maria ꞌahogaꞌe idu moneḡano ehoradu murire radiro. \s1 Uti Azaḡa Idu Habaꞌa Taufiro \p \v 62 Irarirotene, aꞌe Bana Madaḡa. Dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Farisea azaḡaniꞌa Filato vaḡe onamiro. \v 63 Ebu Filato niro, raenaꞌa, “Vaze boro, ḡuriro vazeḡa aꞌaꞌe ani ize ḡaboga zamaḡano reiroteꞌe ḡoeꞌa emeꞌa zamare radiuꞌohe. Ani raenaꞌa, 'E mada uḡiduḡano runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniꞌuma.' \v 64 Eꞌanoꞌo mada uḡidu zamaḡano uti azaḡaniꞌa ani idu faine taufoga veize eme umiꞌeꞌohe. Mene ꞌougine, ane tahiꞌatahiꞌaꞌa aradu ani ahiri ḡonotaꞌuma, ebu vazevaze zinaꞌa, 'Ani runeonoꞌo bare iḡuneha,' rae reꞌuma. ꞌOugine zeꞌa vaze ufeta soꞌoziꞌuma. Aꞌe ibite soꞌozirotaꞌaꞌe vitiniꞌuma.” \v 65 Ebu Filatoꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Uti azaḡa nu madu idu faine taufe radoꞌi.” \v 66 ꞌOugirotene ze uti azaḡa teite onamadu idu ibiheta hadiḡa faifaine hararo ebu vazeꞌa mene vavaꞌifine gudune ꞌahoga tiro. Ebu uti azaḡaniꞌa idu taufe radiro. \c 28 \s1 Runeonoꞌo Bare Iḡuniro \r (Mareko 16:1-8, Luka 24:1-12, Ioane 20:1-10) \p \v 1 Bana Madaḡa ḡarugano, fura oherebau uzeuze, Magadala roḡaeḡa Maria zu Maria ꞌahoganiꞌa idu ḡianoga radu onamiro. \v 2 Eꞌe madaḡano tabara habaꞌa borofe hagariro. Ebu Zuhiꞌa Boro tuḡure viganiꞌa adureꞌonoꞌo ovaadu idu hadiḡa kiune vaḡiniro ebu eꞌe rana ehoriro. \v 3 Ani iraḡaꞌe vazavazaheꞌeteꞌe teige ebu dabuaḡaꞌe ḡoze teige uraro. \v 4 Idu taufeꞌeteꞌe azaḡaꞌe ani rihanadu rereraro ebu rune azaḡa teigiro. \p \v 5 Ebu tuḡure viganiꞌa roḡae ꞌaheu ziro, raenaꞌa, “Ago rihanoꞌi. Eḡe edeḡa zaꞌe satauroniroteꞌe vazeḡa, Iesu vaḡeꞌohe. \v 6 Aniꞌe ahao oꞌoꞌa, mazaḡa ani reiroteꞌe teige, runeonoꞌo iḡuneha. Aroꞌi ebu aniꞌa bazateꞌe habaꞌa ḡianoꞌi. \v 7 Ebu za ḡarihe onamadu ane tahiꞌatahiꞌa zoꞌi, raenaꞌa, 'Aniꞌe runeonoꞌo iḡuneha. Ebu ibite Galilea habaꞌa onamadu eꞌea zaꞌa ani horoniꞌuma.' Eḡeꞌa zeateꞌe faine egoꞌi.” \p \v 8 Eꞌanoꞌo roḡaeroḡaeꞌa rihozeta zu matuꞌuzeta idu habaꞌanonoꞌo ḡarihe iḡunadu Iesu tahiꞌatahiꞌa zouga veize zeḡe vaḡe dure onamiro. \v 9 Eꞌe madaḡano Iesuꞌa tabara ze hidiro, ebu raenaꞌa, “Za manoḡahehe?” ꞌOuge reirotene ze ani uhiḡa ariro ebu odaḡa obonadu matuꞌoharo. \v 10 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Ago rihanoꞌi. Onamadu eḡe nego duḡuru zinaꞌa, 'Galilea habaꞌa onamoꞌi,' rae zoꞌi. Eꞌea zeḡeꞌa eḡe hidiꞌuma.” \s1 Idu Taufiroteꞌe Azaḡa Hariḡa \p \v 11 Roḡaeroḡaeꞌa onamiroteꞌe zamaḡano, idu taufiroteꞌe azaḡaniꞌa ne onamiro ebu naginiꞌa fureraroteꞌe hariḡa dibuo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa ihoziro. \v 12 Dibuꞌo azaḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡaniꞌa vaze boroboro teite nuꞌoranadu ḡoaniro ebu idu taufiroteꞌe uti azaḡa moni boro ziniro. \v 13 Ebu zinaꞌa, “Zaꞌe ꞌahiḡe rae roi, 'Ane tahiꞌatahiꞌa ohere aradu eme bazuꞌenona ani ahiri ḡonotu feraneha.' \v 14 ꞌAhi hariḡaniꞌa Roma gavana vazeḡa mazao feurine, eme zae uꞌano ani mazao ḡoeriꞌuma ebu zaꞌa baziroteꞌe moneo aduga mene hidiꞌuma.” \v 15 Eꞌanoꞌo idu taufiroteꞌe uti azaḡaniꞌa moni madu zeḡeꞌa ziroteꞌe idunaḡano ḡoeriro. Ebu eꞌe hariḡaꞌe Iuda azaḡa zamaḡano bororaro zu izidi madaḡano zuni vazeꞌa ꞌouge raꞌohe. \s1 Iesuꞌa Tahiꞌaḡa Ḡoereziro \r (Mareko 16:14-18, Luka 24:36-49, Ioane 20:19-23, Apostolo 1:6-8) \p \v 16 Ebu Iesu tahiꞌa 11 Galilea habaꞌa onamadu aniꞌa reiroteꞌe maḡano feuriro. \v 17 Feurirotene, ze ani horonadu ani mazao kuraro. Rehano nu zamazeꞌa tugahiro. \p \v 18 Ebu Iesuꞌa ze vaḡe aradu ziro, raenaꞌa, “Gigiꞌaḡa adureo ebu rahao niduaꞌe eḡe eneha. \v 19 Eꞌanoꞌo zaꞌe onamadu habaꞌahabaꞌa azaḡa niduꞌa eḡe tahiꞌatahiꞌa rouga veize zamazoꞌi. Moga, Ubuga zu Vine Zaḡoḡa niḡano bapatizozoꞌi, \v 20 ebu eḡeꞌa ḡoereziroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa zeḡeꞌa hegotoga veize ihozoꞌi. Ebu ꞌahi zamaroꞌi: E iḡaiḡa zae teite radiuꞌohe onamo mada ḡonaga reꞌuma.”