\id LUK - Uare \h Luka \toc3 Luka \toc2 Luka \toc1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Lukaꞌa Mirihiro \mt1 Iesu Keriso Hari Manoḡa Lukaꞌa Mirihiro \c 1 \s1 Lukaꞌa Vaze Boro Teofirasi veize Buka Mirihiro \p \v 1-2 Vaze boro Teofirasi, eḡe Luka, ḡae veize buka ꞌadi miriheꞌohe. Iesuꞌa gauḡa ḡadaheniroteꞌanoꞌo onamo aneꞌa runeonoꞌo bare iḡuniroteꞌe zamaḡano, emeḡe boꞌaḡano Iesuꞌa haḡainuteꞌe horoniroteꞌe azaḡaꞌe radiunu. Zeꞌe Iesu hari zu ani ihore moneo vaze meꞌodiroteꞌe tuḡure azaḡa, ebu ze emeḡe zuni ihofiro. Vesu vaze ḡehaḡaniꞌa zu tuḡure azaḡa meꞌodiroteꞌe idunaḡano Iesu hari moneo mirihiro. \v 3 Eḡeꞌa zuni eꞌe hariḡa niduꞌaꞌe ḡadaheḡanonoꞌo onao izidi faifaine udahiro. Ebu eḡeꞌa ḡae veize hari ꞌadi faine doḡoꞌani ti miriho ḡaneꞌetaꞌaꞌe manoḡa rae zamariro, \v 4 mazaḡa ibite vazeꞌa ḡae ihoꞌiroteꞌe hariḡaꞌe hari huga rae ḡaeꞌa ederifine. \s1 Ioane Babatisoꞌa Fureraꞌuma Hariḡa \p \v 5 Heroda ani Iudea habaꞌa kiniḡa reiroteꞌe madaḡano, Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga niḡa Zakariaꞌa radiunu. Aniꞌe Abia urabo vazeḡa ꞌahoga ebu Abia rae raꞌetaꞌaꞌe Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe azaḡa urabo ꞌahoḡa. Ani ebu inuga niḡa Elisabetaꞌe Arona\f + \fr 1:5 \ft Aronaꞌe Mose negoḡa ebu Badiꞌa dibuo hauꞌdoteꞌe vazeḡa\f* mariga azaḡa. \v 6 Zakaria zu Elisabetaꞌe Badiꞌa goro ḡoeꞌa haḡaiḡa niduꞌa faifaine haḡaido zu mene veꞌonido. Eꞌanoꞌo zeꞌe Badiꞌa zamao duduḡa rae reiro. \v 7 Rehano ze ubudeze oꞌoꞌa, mazaḡa Elisabeta aniꞌe gabani zuni anianineꞌe ufeta vouriro. \p \v 8 Mada ꞌahogano Abia urabo azaḡaniꞌa gauꞌeteꞌe madaḡa meiro. Eꞌanoꞌo Zakaria ani zuni kuru neḡano ane urabo azaḡa teite Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe gauḡa haḡainu. \v 9 ꞌOugirotene zeꞌe zeḡe haḡai idunaḡano, kuru neḡano diuḡadu uvahu hohoḡa hufiteꞌe vazeḡa vaḡiro. Ebu eꞌe veize kaḡusi arahoḡa haḡairotene, Zakaria meiro. \v 10 Ebu Zakariaꞌa uvahu hohoḡa hufiꞌeteꞌe habaꞌa zamaḡa diuḡiro zu vaze ḡuḡuvaḡaꞌe kuru neḡa enoneo kurau radiunu. \p \v 11 Eꞌe zamaḡano Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa* Zakaria mazao fureraro. Aniꞌe uvahu hohoḡa hufiꞌeteꞌe fataḡa edaꞌe moneo edaro. \v 12 Ebu Zakariaꞌa eꞌe horonirotene, viga deꞌoniro zu rihau rudaro. \v 13 Rehano tuḡure vigaꞌa niro, raenaꞌa, “Zakaria! Ago rihanoꞌi! Badiꞌaꞌa ḡae kuru igiro, eꞌanoꞌo ḡa inugo Elisabetaꞌe ubugo ꞌahoga fureniꞌuma. Ebu niḡaꞌe Ioane rae turahoꞌi! \v 14 Ḡaꞌe ani uꞌano matuꞌe rudaꞌuma, ebu vaze ḡehaḡa zuni aneꞌa fureranateꞌe moneo matuꞌiꞌuma. \v 15 Mazaḡa aniꞌe Zuhiꞌa Boro zamao niḡa boro reꞌuma. Ebu vaini vuḡa zu vu sauꞌa mene gagiꞌuma. Zu viꞌa isi zamaḡanonoꞌo Vine Zaḡoḡaniꞌa ani ibito haꞌuma. \v 16 Aniꞌe Isaraela azaḡa ḡehaḡa sauꞌazeonoꞌo mae ḡihuzadu Zuhiꞌa Boro zeḡe Badiꞌa vaḡe tutuze onaiꞌuma. \v 17 Ani viga zu gigiꞌaḡaꞌe peroveta vazeḡa Elia teigiꞌuma. Aniꞌe Zuhiꞌa Boro izema onaogano onaiꞌuma. Ebu Moga zu ubuḡa zamaze mae tibuzifine danaziꞌuma. Zu Badiꞌa mene hegoteꞌeteꞌe azaḡaꞌe duduḡa azaḡa horozadu Badiꞌa hegotifine tutuziꞌuma, ebu vazeꞌa Zuhiꞌa Boro veize ruhibifine ihoziꞌuma.” \p \v 18 Zakariaꞌa tuḡure viga niro, raenaꞌa, “E voureha ebu eḡe roḡae zuni voureha. Ḡae ḡoereꞌa fureraꞌumaꞌe, e nougenouge ederiꞌuma?” \v 19 Ebu tuḡure vigaꞌa naenaeninaꞌa, “Eꞌe Gabiriera. Eꞌe Badiꞌa zamao edauꞌenaꞌa, tuḡure igiꞌeteꞌe aneruḡa. Badiꞌaꞌa ḡae hari manoḡa ꞌadi ḡouga radu eḡe tuḡuheha. \v 20 Ḡianoꞌi! Madaḡaniꞌa onaine, eḡeꞌa rateꞌe ḡoeꞌa huganiꞌa fureraꞌuma. Mazaḡa ḡaꞌe eḡe ḡoere mene mae ḡihinateꞌe uꞌano, ḡaꞌe ḡoeroga mene idaraꞌuma, onamo ḡae ubugoꞌa fureraꞌuma.” \p \v 21 U vaze ḡuḡuvaḡaꞌe enonao Zakaria guhiniꞌenaꞌa, ani nougadu kuru neḡa zamaḡano faḡahune radiuꞌohe rae zamarinu. \v 22 Ebu Zakaria kuru neḡanonoꞌo buarotene, ani ze ḡorezoga mene idararo. Ani ꞌevore hina daꞌo ḡorezido, zu hebeꞌaꞌe adudaro. Eꞌanoꞌo zeꞌe aniꞌa kuru neḡa zamaḡano iḡunu teiḡe horoniroteꞌe ederiro. \v 23 Ebu Zakaria kuru neḡano Badiꞌa mazao gaueꞌeteꞌe madaḡa hauḡirotene, Ierusalema habaꞌa modadu neḡa onamiro. \p \v 24 Eꞌe enogano ani inuga Elisabetaꞌe ene tiro, ebu bato fuꞌo ani neo radiunu. \v 25 Ani raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boroꞌa danahadu e ene teha! Ene mene meiroteꞌe mazagaroḡa izidi Zuhiꞌa Boroꞌa mae vaḡineha!” \s1 Iesuꞌa Fureraꞌuma Hariḡa \p \v 26 Elisabetaꞌa ene tiroteꞌe enogano bato 6 radirotene, Badiꞌaꞌa tuḡure viga Gabiriera Galilea habaꞌa Nazareta neḡano Maria vaḡe ovoe tuḡuniro. \v 27 Mariaꞌe ohoze teite ize mene baziroteꞌe nogobaḡa. Aniꞌe Davida mariga vazeḡa ꞌahoga niḡa Iosefa teite iraꞌauniro. \v 28 Gabirieraꞌa Maria vaḡe onairotene, ani niro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa manoḡa ḡanateꞌe roḡaeḡa! Matuꞌoꞌi! Zuhiꞌa Boroꞌe ḡae teite radiuꞌohe.” \v 29 Maria ani eꞌe igirotene, zaguzagaro zu adaꞌadaniro, ebu 'Ḡoere ꞌadi hugaꞌe nagini?' rae zamarinu. \v 30 Ebu tuḡure vigaꞌa ninaꞌa, “Maria! Ago rihanoꞌi! Mazaḡa Badiꞌaꞌe ḡae mazao matuꞌeꞌohe. \v 31 Ḡianoꞌi! Ḡaꞌe ene teꞌadu ubugo ꞌahoga fureniꞌuma ebu niḡaꞌe Iesu rae turahiꞌuma. \v 32 Aniꞌe niḡa boro reꞌuma ebu vazeꞌa aniꞌe Badiꞌa ḡihiꞌa ubuga rae reꞌuma. Ebu ane vouḡa kini Davida teige, Zuhiꞌa Boro Badiꞌaꞌa aniꞌe kini rae reꞌuma. \v 33 Aniꞌa Isaraela azaḡa\f + \fr 1:33 \ft Giriki, Iakobo neḡa\f* kiniḡa tugutuguḡa re onamiꞌuma, zu ibito ziniꞌeteꞌe mene hauḡiꞌuma.” \v 34 Ebu Mariaꞌa tuḡure viga ninaꞌa, “Eꞌe ohoze teite bazoga ize aḡuꞌa. Nougenouge uguḡaniꞌa fureraꞌuma?” \v 35 Ebu tuḡure vigaꞌa naenaeninaꞌa, “Vine Zaḡoḡaniꞌa ḡae vaḡe ovaiꞌuma, zu Badiꞌa ḡihiꞌa gigiꞌaꞌe ḡae zauha ḡadiꞌuma. Eꞌanoꞌo fureraꞌuma tahiꞌaḡaꞌe zaḡoḡa reꞌuma zuni Badiꞌa ubuga rae huniꞌuma. \v 36 Ḡianoꞌi! Ḡa nabugo Elisabeta zuni vouḡa ebu aniꞌe gabani rae huniro. Rehano ene ohozeḡa teadu izidi bato 6 ꞌai maha. \v 37 Badiꞌaꞌe gau niduꞌa haḡaoga idaḡa!” \v 38 Ebu Mariaꞌa tuḡure viga ninaꞌa, “Eꞌe Zuhiꞌa Boro tuḡure roḡaeḡa. Ḡaeꞌa rataꞌaꞌe eḡe mazao fureraune manoḡa.” Ebu tuḡure vigaꞌa ani mazaonoꞌo vaḡiniro. \s1 Mariaꞌa Elisabeta Vaḡe Onamiro \p \v 39 Eꞌe ḡarugano Maria ani ḡarihe iḡunadu Iudea guniꞌa neḡa ꞌahoga onamiro. \v 40 Ani feuradu Zakaria ne diuḡiro. Ebu Elisabeta niro, raenaꞌa, “Manoḡahehe?” \v 41 Elisabetaꞌa Maria ago igirotene, ubugaꞌe isi zamaḡano hagariro, ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa Elisabeta mazao iriꞌaviro. \v 42 Ebu aniꞌa Maria ḡihau ninaꞌa, “Badiꞌaꞌa manohuga ḡaneha. Ḡaeꞌa roḡae niduꞌa vitizoga. Ḡaꞌa fureniteꞌe tahiꞌaḡa zuni Badiꞌaꞌa manohuga haꞌuma. \v 43 Eḡe Zuhiꞌa Boro viꞌaꞌe eḡe vaḡe onaeha! Badiꞌaꞌa eḡe veize manoḡa boro haḡaeha! \v 44 Eꞌe ḡa ago egatene, eḡe isi zamaḡano tahiꞌa kobeꞌaꞌe matuꞌeꞌenaꞌa hagareha. \v 45 Ḡaꞌe Badiꞌa manohuga hideꞌeteꞌe roḡaeḡa, mazaḡa Zuhiꞌa Boroꞌa ḡaniroteꞌe ḡoeꞌa mae ḡihiniro.” \s1 Mariaꞌa Zuhiꞌa Boro Matuꞌo Haro \p \v 46 Ebu Mariaꞌa reiro, raenaꞌa, \b \q1 “Eḡe Zuhiꞌa Boro niguneꞌohe! \q1 \v 47 Ebu zamaheꞌe eḡe sauꞌanonoꞌo ḡaboheꞌeteꞌe Badiꞌaḡa mazao matuꞌe rudauꞌohe, \q1 \v 48 mazaḡa eꞌe tuḡure roḡaeḡa zu nihe zuhuꞌa rehano, Badiꞌaꞌa e mene aḡutaro. \q1 Izidionoꞌo onamo mada niduꞌa, vaze niduꞌaꞌa reꞌuma, raenaꞌa, 'Gaꞌe Badiꞌaꞌa manohuga ḡaneꞌohe!' \q1 \v 49 mazaḡa inaraḡo gigiꞌa Badiꞌaḡaniꞌa gau boro eḡe veize haḡaeha. Ebuni aniꞌe zaḡoḡa! \q1 \v 50 Badiꞌaꞌe ane gubazeꞌeteꞌe azaḡa zu ze mariga niduꞌa vetuḡaziꞌohe. \q1 \v 51 Aniꞌe evoꞌa inaraḡa hina gau gigiꞌaḡa haḡairo, ebu zeḡe bare mae ḡihizeꞌeteꞌe azaḡa hegoze ḡururuziro. \q1 \v 52 Aniꞌe kini zeḡe ehoro habaꞌanonoꞌo hegoze vaḡiziro, ebu nize mae ovoeꞌeteꞌe azaḡa mae ḡihiziro. \q1 \v 53 Aniꞌa vinizeꞌeteꞌe azaḡa ḡau manoḡa zenadu ze idararo. U maꞌora azaḡaꞌe ꞌevore isoḡa tuḡuze onamiro. \q1 \v 54-55 Badiꞌaꞌa emeḡe vouḡa Aberahamo zu ane mariga veize ḡoitoriro, raenaꞌa, 'E zae izidiꞌonoꞌo mada tuḡutuḡu vetuḡaziꞌeꞌuma.' \q1 Ebu izidi aniꞌa ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌa zamaradu eḡe zu ane Isaraela tuḡure azaḡa danafiro.” \b \p \v 56 Ebu Maria ani Elisabeta teite bato uḡidu radadu bare neḡa onamiro. \s1 Ioane Babatisoꞌa Fureraro \p \v 57 Elisabetaꞌa ene maꞌeteꞌe madaḡa meirotene, ani ubuga fureniro. \v 58 Ebu neḡa azaḡa zu nabuganiꞌa Elisabetaꞌe Badiꞌaꞌa manohuga boro haroteꞌe egadu ze ane teite matuꞌiro. \v 59 Ebu mada 8 meirotene, ze tahiꞌa ꞌadi ahiꞌa ogaḡa rana iḡuri haḡaeꞌeteꞌe haḡaiḡa\f + \fr 1:59 \ft Aꞌe Isaraela azaḡa haḡai, Badiꞌa ḡoitoriroteꞌe vazeḡa rae ihozifine.\f* ḡianifine onairo. Zeḡe tahiꞌa ꞌadi niḡaꞌe moga Zakaria ni turahihi reiro. \v 60 Rehano viꞌaniꞌa ziro, raenaꞌa, “Mene, ani niḡaꞌe Ioane rae turahiꞌuma.” \v 61 Ebu zeꞌa naenaeninaꞌa, “Ioanehe? Ḡa nabugo boꞌaḡano ni ꞌadiꞌe oꞌoꞌa!” \v 62 Ebu ze ꞌevore hina moga ḡoreniro. “Ḡaꞌa zamareꞌetene, niḡa iniu rae reꞌuma?” \v 63 Ebu Zakariaꞌa ire rafaḡa umidadu eꞌe rana mirihiro. 'Niḡaꞌe Ioane reꞌuma.' Zeꞌa eꞌe horonirotene, zeḡe niduꞌa zaguzagaro. \v 64 Eꞌe madaḡano Zakaria hebeꞌa ꞌai zogone nahanadu ḡoerirotene agoḡaniꞌa buaro, ebu Badiꞌa niguniro! \v 65 Ne azaḡa niduꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe horonadu riharo. Ebu Iudea guniꞌa neḡa azaḡa niduꞌa zuni eꞌe hari niduꞌa igiro. \v 66 Eꞌe igiroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe ꞌahige zamariro. 'Tahiꞌa ꞌadiꞌe zama moneo vaze nagiḡa reꞌuma?' Mazaḡa Zuhiꞌa Boro ꞌevore gigiꞌaḡaniꞌa hubehune ane mazao radiunu. \s1 Zakariaꞌa Badiꞌa Niguniro \p \v 67 Eꞌe enoḡano Vine Zaḡoḡaniꞌa Ioane moga Zakaria zamao irivaꞌiro, ebu aniꞌa Badiꞌaꞌonoꞌo ḡoere reiro, raenaꞌa, \b \q1 \v 68 “Zuhiꞌa Boro Isaraela azaḡa Badiꞌa mazao matuꞌo hanoꞌi! Mazaḡa aniꞌe Isaraela azaḡa vaḡe onadu danaziro, ebu agire azaḡa evoraꞌonoꞌo mae vaḡiziro. \q1 \v 69-70 Aꞌe ibite Badiꞌaꞌa ane peroveta zaḡoḡa azaḡa hebeonoꞌo reiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudaro. Badiꞌaꞌe emeḡe sauꞌaonoꞌo ḡabofifine, ane tuḡure vazeḡa Davida marigaꞌonoꞌo Keriso tuḡuniro. \q1 \v 71 Kerisoꞌe emeḡe agire azaḡa mazaonoꞌo ḡabofiꞌuma, ebu emeḡe heꞌeheꞌefeꞌeteꞌe azaḡa evoraꞌonoꞌo mae vaḡifiꞌuma. \q1 \v 72 Badiꞌaꞌe vouḡafe vetuḡaziro, ebu zeḡe teite ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌa zamariro, \q1 \v 73 aꞌe vouḡafe Aberahamo mazao ḡoitoriroteꞌe ḡoeꞌa. \q1 \v 74 Badiꞌaꞌe emeḡe agire azaḡa evoraꞌonoꞌo mae vaḡifiꞌuma, eꞌanoꞌo emeḡe mene rihauꞌenaꞌa, ane gau haḡaiꞌuma. \q1 \v 75 Ebu emeḡe ḡabone zamaḡano, zamafe niduꞌa Badiꞌa hanadu ane zamao haḡai duduḡa daꞌo haḡaeꞌenaꞌa, gauḡa haḡaiꞌuma.” \b \p \v 76 Ebu Zakariaꞌa ubuga ninaꞌa, \b \q1 “Ioane ubude, ḡaꞌe Hitagahune Badiꞌaḡa veize gauꞌeteꞌe peroveta vazeḡa rae huḡadiꞌuma, mazaḡa ḡaꞌe Zuhiꞌa Boro ibi ruhiboga veize ane zamao onamiꞌuma. \q1 \v 77 Ebu vaze haḡai sauꞌaꞌonoꞌo ḡabone ziniꞌeteꞌe ibiḡa Isaraela azaḡa ihoziꞌuma. \q1 \v 78 Badiꞌaꞌa emeḡe vetuḡafi rufeꞌeteꞌe uꞌano, emeḡe ḡabofoga veize Keriso tuḡuniꞌuma. Madaꞌa iḡunadu hitanaꞌonoꞌo emeḡe rana agaḡaniꞌa hiauꞌeteꞌe teige, Kerisoꞌa onaiꞌuma. \q1 \v 79 Ebu Kerisoꞌa uzabo zu rune zamaḡano radiuꞌeteꞌe agaḡa ziniꞌuma, ebu uniho manoḡa ibiḡano ibitofiꞌuma.” \b \p \v 80 Eꞌe enoḡano Ioane ꞌai bororaro, ebu vine moneo inariro. Ani haba bohaꞌano radiudo, onamo Isaraela azaḡa mazao feure haraminu. \c 2 \s1 Iesuꞌa Fureraro \r (Mataio 1:18-25) \p \v 1 Eꞌe madaḡano Roma habaꞌa kiniḡa niḡa Augusto, aniꞌa ane gau haḡaeꞌeteꞌe azaḡa veize ḡoere ꞌahige tuḡuriro. “Za Roma habaꞌa niduꞌa zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa nize moꞌi\f + \fr 2:1 \ft sensisi\f*!” \v 2 Kurenioꞌe Siria habaꞌa gavana vazeḡa raꞌeteꞌe zamaḡano ni maꞌeteꞌe ibiꞌaḡa meiro. \v 3 Eꞌanoꞌo vaze niduꞌaꞌe nize zouzifine, zeḡe zeḡe haba onamiro. \p \v 4 Iosefaꞌe Galilea habaꞌano Nazareta neḡano radiunu. Aniꞌe Davida mariga zu Beterehema neḡaꞌe Davida haba, eꞌanoꞌo ani Iudea habaꞌano Beterehema neḡa onamiro. \v 5 Iosefaꞌe Maria iraꞌauniro, eꞌanoꞌo aniꞌe Maria teite nize zounoga veize onamiro. Mariaꞌe ahiꞌeta. \v 6-7 Zeꞌa Beterehema neḡano feurirotene, iꞌudo neḡa zamaḡanoꞌe bazuni habaꞌa oꞌoꞌa. Eꞌanoꞌo zeꞌe boromakau neḡano radiro. Eꞌea radinuteꞌe zamaḡano, ene fureniꞌuma madaḡa meiro. Ebu Mariaꞌe ubuga ibiꞌa fureniro, zu dabua hina ꞌumadu, boromakau ḡubuneꞌeteꞌe siuvaḡa zamaḡano ufi tiro. \s1 Aneruꞌa Mamoe Taufeꞌeteꞌe Azaḡa mazao Fureraro \p \v 8 Eꞌe oheꞌano, mamoe taufeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Beterehema neḡa uhiḡano haba tauḡiḡano mamoe taufe radiudo. \v 9 Ebu Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa tabara zeḡe mazao fureraro. Ebu Zuhiꞌa Boro agaḡaniꞌa agazirotene, zeꞌe rihau rudaro. \p \v 10 Rehano tuḡure vigaꞌa ziro, raenaꞌa, “Ago rihanoꞌi, rehano abitoꞌi! E hariḡa manoḡa zae ihozoga radu areha. Vaze niduꞌaniꞌa eꞌe igine matuꞌiꞌuma. \v 11 Izidi zae sauꞌaꞌonoꞌo ḡaboziꞌuma vazeḡa, Keriso Zuhiꞌa Boroꞌe Davida habao fureraneha. \v 12 Zaꞌe tahiꞌa komeꞌa dabua hina ꞌumadu boromakau ḡubuneꞌeteꞌe siuvaḡa zamaḡano bazunoga horonine, za tahiꞌaḡaꞌe Keriso rae ederiꞌuma.” \p \v 13 Aneru eꞌeꞌa ꞌouge reirotene, tabara adureꞌonoꞌo tuḡure viga ḡuḡuvaḡaniꞌa fureranadu ani teite Badiꞌa matuꞌo haro, raenaꞌa, \b \q1 \v 14 “Hitanaoꞌe Badiꞌa niguneꞌohe! U rahaoꞌe Badiꞌaꞌa matuꞌo ziniꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano uniho manofeꞌohe!” \b \p \v 15 Aneru niduꞌaꞌa ḡoere hauḡirotene muhizadu adure itiro. Ebu mamoe taufeꞌeteꞌe azaḡaꞌe zeḡeꞌa bare neneḡaniro, raenaꞌa, “Aro, Zuhiꞌa Boroꞌa edemafeꞌateꞌe ḡauḡaniꞌa hudanateꞌe ḡianoga veize Beterehema neḡa onamihi!” \p \v 16 ꞌOugadu ze ḡarihe Beterehema neḡa onamiro. Ebu Maria zu Iosefa vaḡadu tahiꞌa komeꞌa boromakau ḡubuneꞌeteꞌe siuvaḡa zamaḡano bazeꞌenoga horoniro. \v 17 Ebu ze tahiꞌa komeꞌa moneo tuḡure vigaꞌa ḡoeriroteꞌe ḡoeꞌa ihoziro. \v 18 Vaze niduꞌaꞌe mamoe taufeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa igirotene zaguzagau ḡouriro. \v 19 Rehano Maria ani ꞌouge fureraroteꞌe haḡaiḡa niduꞌa mae zamao ofadu zamare radiu tauḡinu. \v 20 Mamoe taufeꞌeteꞌe azaḡaꞌe tuḡure vigaꞌa ziroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa fureraroteꞌe horoniro zu igiro. Eꞌanoꞌo ze Badiꞌa niguneꞌenaꞌa, bare mamoeze ꞌuꞌa onamiro. \p \v 21 Mada 8 meiroteꞌe zamaḡano, tahiꞌa ꞌadiꞌe ahiꞌa ogaḡa rana iḡuri haḡairo, ebu viꞌa moganiꞌa niḡa Iesu rae turahiro. Aꞌe viꞌa ize ene mene tougano tuḡure vigaꞌa reiroteꞌe niḡa. \s1 Iesu Ierusalema Habaꞌa Zamahu Itiro \p \v 22 Mariaꞌa Iesu fureniroteꞌe enoḡano, mada 40 ꞌai vitaro. Eꞌanoꞌo Mose goro ḡoeꞌa idunaḡano, Iosefa zu Mariaꞌe ahirize deheneꞌeteꞌe madaḡa meirotene, tahiꞌa komeꞌa Zuhiꞌa Boro zamao ohonifine, Ierusalema habaꞌa zamahu itiro. \v 23 Mazaḡa Zuhiꞌa Boro goro ḡoeꞌaꞌe raenaꞌa, 'Ene ohozeḡa ibiꞌaꞌe niduꞌa Badiꞌa veize radu zaḡozaḡoniꞌuma ebu Zuhiꞌa Boro haꞌuma,' \v 24 ebu Zuhiꞌa Boro goro ḡoeꞌaꞌe bare raenaꞌa, 'Badiꞌa dibuꞌo hafine, viꞌa zu mogaꞌe Tubugo niniḡa ꞌaheu ga nini komeḡa ꞌaheu Badiꞌa haꞌuma.' Eꞌanoꞌo ze tahiꞌa komeꞌa zamahanadu Ierusalema habaꞌa itiro. \s1 Simeonaꞌa Iesu moneo Ḡoeriro \p \v 25 Eꞌe madaḡano Ierusalema habaꞌano ohoze ꞌahoga niḡa Simeonaꞌa radiunu. Aniꞌe haḡaiḡa duduḡa zu Badiꞌa ḡoere hegoteꞌeteꞌe vazeḡa. Aniꞌe Isaraela azaḡa ḡaboziꞌuma vazeḡa Keriso guhine onainu, ebu Vine Zaḡoḡaꞌe ani mazao radiunu. \v 26 Vine Zaḡoḡaniꞌa Simeona ibite ꞌahige ihoniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe mene rudaꞌuma onamo Keriso horoniꞌuma.” \p \v 27 Ebu Simeonaꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa ibito hanadu kuru neḡa diuḡiro. Eꞌe madaḡano Mose goro ḡoeꞌa idunaḡano haḡaoga veize Iesuꞌe viꞌa moganiꞌa zamahu diuḡiro. \v 28 Ebu Simeonaꞌa Iesu mae ohanadu Badiꞌa matuꞌo haro, raenaꞌa, \b \q1 \v 29-30 “Zuhiꞌa Boro, ḡaꞌa ibite ihiro, raenaꞌa, 'Simeona, ḡa izema rudanoḡano vaze sauꞌaꞌonoꞌo ḡaboziteꞌe vazeḡa, Keriso horoniꞌuma.' \q1 E izidi ubumahe hina ani horoneha! Eꞌanoꞌo eḡe, ḡae tuḡure vazeḡaꞌe zama roḡeḡaheta rune moneo tuḡuhe onamoꞌi! \q1 \v 31 Zuhiꞌa Boro, ḡaꞌe vaze niduꞌa zamao Keriso ruhibiro. \q1 \v 32 Agaḡa teiḡe, aniꞌe Iuda mene azaḡa Badiꞌa ihoziꞌuma. Zu ani uꞌano, ḡae tahiꞌa Isaraela azaḡa nize rae ḡihiziꞌuma.” \b \p \v 33 Iesu viꞌa mogaꞌe Simeonaꞌa Iesu moneo reiroteꞌe ḡoeꞌa igirotene zaguzagaro. \v 34 Ebu Simeonaꞌa ze veize kuraro, zu viꞌa Maria niro, raenaꞌa, “Tahiꞌa ꞌadiꞌe Badiꞌaꞌa ohotiro. Isaraela azaḡa nuꞌe ani mene mae ḡihinine, zeꞌe ḡabone ibiḡanonoꞌo buaꞌuma. U vaze nuꞌe ani mae ḡihinine, zeꞌe ḡabone ibiḡano edaꞌuma. Ebu vazeꞌa ani mazaonoꞌo Badiꞌaꞌa gaueꞌeteꞌe horoniꞌuma, rehano vazevazeꞌa ani ꞌuꞌuꞌiꞌuma. \v 35 Ebu hena, vaze zamaroneze sauꞌa niduꞌa fureraꞌuma. Ebu zama moneoꞌe tahiꞌa ꞌahi uꞌano, benisiꞌa ḡouneꞌeteꞌe teige, zamaḡoꞌe adudaꞌuma.” \s1 Anaꞌa Iesu moneo Ḡoeriro \p \v 36 Peroveta roḡaeḡa ꞌahoga niḡa Ana, ani zuni Ierusalema habaꞌano radiunu. Aniꞌe Fanuela aboḡa ebu Asera mariga roḡaeḡa. Aniꞌe roḡae vouḡaḡa. Ani hahuradu muri 7 enoḡano iꞌaniꞌa rudaro. \v 37 Ebu ḡozoba radiu onamo izidi muriḡa 84 ꞌai meiro. Aniꞌe iḡaiḡa kuru neḡa onaminu ebu madai zu ohere zaḡozaḡeꞌenaꞌa, Badiꞌa mazao kuraunu. \p \v 38 Simeonaꞌe Maria zu Iosefa teite ḡoeriroteꞌe zamaḡano, Anaꞌa zeḡe vaḡe onadu Badiꞌa matuꞌo haro. Ebu tahiꞌa eꞌe moneo vaze ziro, raenaꞌa, “Vaze niduꞌaꞌe Ierusalema agire azaḡa ꞌevoreonoꞌo mae buziteꞌe vazeḡa faḡa hune guhine onaeꞌohe. Tahiꞌa ꞌahiꞌe zeḡeꞌa guhineꞌeteꞌe vazeḡa!” \p \v 39 Iosefa zu Mariaꞌe Badiꞌa goro goeꞌa idunaḡano Ierusalema habaꞌano gau niduꞌa hauḡirotene, ze Galilea habaꞌano onamadu Nazareta neḡa bare feuriro. \v 40 Tahiꞌa komeꞌa Iesu ꞌai bororaro zu inariro. Ebu ani vaze huhuzaḡa reiro, zu Badiꞌa manoḡaꞌe ane mazao radiunu. \s1 Iesuꞌa Kuru Neḡano Ḡoeriro \p \v 41 Muri niduꞌa Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa madaḡano Iesu viꞌa mogaꞌe Ierusalema habaꞌa itido. \v 42 Iesu ani muri 12 meirotene, iḡaiḡa haḡaidoteꞌe teiḡe, eꞌe Muiḡa augifine zeḡeꞌa Ierusalema habaꞌa itiro. \p \v 43 Ebu Mui hauḡadu Iesu viꞌa mogaꞌe neze onamiro. Rehano ze Iesuꞌe Ierusalema habaꞌano muhinirotaꞌe aḡuꞌa. \v 44 Iosefa zu Maria zeꞌe ꞌahige zamariro, 'Iesuꞌe vaze ḡunuḡano onameꞌohe.' Ze ibio onameꞌenaꞌa mada tiba vitinirotuꞌu, nabudize zu zeḡe teite onamiroteꞌe azaḡa boꞌaḡano Iesu vaḡiro. \v 45 Ebu ani mene horonirotene, ze bare ani vaḡeꞌenaꞌa Ierusalema habaꞌa itiro. \p \v 46 Ebu mada uḡiduḡa zamaḡano, kuru neḡano Iesu horoniro. Aniꞌe Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa teite ehore radiunu, ebu zeḡe ḡoere iginu, zu ḡadimu nu haḡainu. \v 47 Vaze niduꞌaꞌe Iesu edeḡa zu aneꞌa naenaeziroteꞌe ḡoeꞌa igirotene zaguzagaro. \p \v 48 Viꞌa moganiꞌa horonandu ze zuni zaguzagaro. Viꞌaniꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Ubude! Nougadu ꞌougeha? Eme zamafe aduduꞌenaꞌa ḡae vaḡeha!” \v 49 Ebu Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Za nougadu e vaḡeha? ꞌAhiꞌe eḡe mama ne, eꞌanoꞌo e radeha. Za aꞌe mene ederahehe?” \v 50 Rehano viꞌa mogaꞌe aniꞌa nagini reirotaꞌaꞌe mene ederiro. \p \v 51 Eꞌe enoḡano Iesu ani zeḡe teite Nazareta neḡa ovoiro, ebu zeḡe tuḡure igiro. Viꞌaꞌe Iesu mazao fureraroteꞌe ḡauḡa niduꞌa ane zamao zamare radiunu. \v 52 Iesu ani zamaroneḡaniꞌa faine bororaunu zu ahiꞌaniꞌa farau bororu itinu. Ebu Badiꞌa zu vazeꞌa ane mazao matuꞌinu. \c 3 \s1 Ioaneꞌa Iesu Ibi Ruhiniro \r (Mataio 3:1-12, Mareko 1:1-8, Ioane 1:19-28) \p \v 1 Tiberio Kaisara ani Roma habaꞌa niduꞌa kiniḡa radu muri 15 zamaḡano ibitohaunu. Eꞌe madaḡano Ponitio Pilato'e Iudea habaꞌa gavanaḡa. Heroda'e Galilea habaꞌa kiniḡa, negoḡa Firifo'e Iturea zu Tarakonito habaꞌa kiniḡa ebu Rusaniaꞌe Abirene habaꞌa kiniḡa. \p \v 2 U Anasi zu Kaiafaꞌe Badi'a dibuꞌo hau'eteꞌe azaḡa ḡihi'aḡa reiro. E'e zamaḡano Zakaria ubuga Ioane'e haba boha'ano radiunu ebu Badi'a ḡoere'a ane mazao buaro. \v 3 Ani'e Ioridana vuḡa uhiḡano haba'a haba'a nidu'a onamadu haramiro, raenaꞌa, “Sauaꞌono'o ḡihuradu bapatizo moꞌi! ꞌOugine, Badia'a sau'aze rae modiꞌuma!” \p \v 4 Amahi Peroveta vazeḡa Isaiaꞌa bukao\f + \fr 3:4 \ft Isaia 40:3-5\f* Ioane moneo ꞌahige mirihiro. \b \q1 “Vaze ꞌahoganiꞌa haba boha'ano huau'ohe, raenaꞌa, \q1 'Zuhiꞌa Boro'a onai'uma ibiḡa ruhiboꞌi! Ane ibi mae dudunoꞌ! \q1 \v 5 Ebu do'oḡa nidu'a tuniꞌuma, maḡa boro zu maḡa zuhu'a nidu'a mae rahaniꞌuma, ibi beꞌoḡa beꞌoḡa duduniꞌuma, haba bekuḡa bekuḡa nidu'a sebaniꞌuma\f + \fr 3:5 \ft Hari idaidaḡa. Hugaꞌe sauꞌa niduꞌa mae modeꞌeteꞌe\f*. \q1 \v 6 Ebu vaze nidu'a Badiꞌa'a vaze sauꞌazeꞌonoꞌo ḡaboze'ete'e horoni'uma.'” \b \p \v 7 Ebu vaze ḡuḡuvaḡa bapatizo mouga radu Ioane vaḡe arirotene, Ioaneꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe, Zarama moheḡa ubuga ubuga! Vazeꞌa zae mazao ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌonoꞌo maḡunuꞌa onaine ferau muhinoꞌi!' Rehano feranogaꞌe mene idaraꞌuma! \v 8 U ibite haḡai sau'aono'o ḡihuriroteꞌe haḡaiḡa furenoꞌi! Ebu ago ꞌahige zamaroꞌi, 'Emeꞌe Aberahamo mariga, eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa mene maḡunofiꞌuma.' Mazaḡa, e zae ziꞌohe, Badia'a hadi ꞌadi madu Aberahamo mariga nufine zuni idaḡa. \v 9 Ḡiro 'ai ire taigano teha. Eꞌanoꞌo huga manoḡa mene iniꞌeteꞌe ireḡa'e udi higonadu ire rogao feuniꞌuma.” \p \v 10 Ioaneꞌa ꞌouge reirotene, vaze ḡuḡuvaḡani'a ḡadiniro, raenaꞌa, “Eme nouge haḡaifone manoḡa?” \v 11 Ebu ani'a naenaeziro. “Iniu dabuaḡa ꞌaheu ro'idene tibaꞌe dabuaḡa o'o'a vazeḡa hano'i, ebu iniu ogomuḡeta roꞌidene vininateꞌe vazeḡa teite ḡahugotito'i!” \p \v 12 Takesi ufe'ete'e azaḡa zuni bapatizo mouga radu ariro ebu Ioane ḡadiniro, raena'a, “Ihore vazeḡa, eme nouge haḡaifone manoḡa?” \v 13 Aniꞌa naenaeziro. “Takesi ufoꞌidene, gavamaniꞌa raꞌeteꞌe idunaḡano daꞌo ufo'i, zu ago vitau ufoꞌi!” \p \v 14 Ebu uti azaḡani'a zu ḡadiniro, raenaꞌa, “Eme nouge haḡaifone manoḡa?” Ani'a naenaeziro. “Vaze moni ago meize tauḡo'i, ebu ḡuriro moneo vaze ago debaze tauḡo'i! Zae moni gauḡano daꞌo matu'o'i!” \p \v 15 Mazaḡa vazevazeꞌe Kerisoꞌa areꞌeteꞌe guhininu, ze ꞌane, 'Ioaneꞌe Keriso!', rae zamariro. \v 16 Ebu Ioane'a zeḡe nidu'a naenaeziro, raenaꞌa, “E'e vu hina bapatizozeha. Rehano onaiꞌuma vazeḡa'e gigi'aḡa ḡihiꞌa. Aniꞌe eḡe vitihoga zu eḡe'a ani tamaka miniḡa fuhiꞌeꞌeteꞌe tuḡureḡa vazeḡa rae rouga zuni mene idaḡa. Ani'e Vine Zaḡoḡa zu ire roga hina abatisozi'uma. \v 17 Maho hiriveꞌeteꞌe madaḡano, vazeꞌa kari hina rouḡa tenadu maho huꞌiꞌohe, ebu iguḡa manoneꞌohe zu meba hare deheneꞌohe. Ebu hugaꞌe suaba zamaḡano tiꞌohe, rehano iguḡaꞌe ire rogao hufi haoneꞌohe. Eꞌe teige, aniꞌa vazevaze rovoziꞌuma.\f + \fr 3:17 \ft Giriki, vuidi hiriveꞌeteꞌe hariḡa idaidaḡa\f*” \p \v 18 Ebu Ioane'a ḡoere ḡehaḡa nunu hina vazevaze iraduguzeꞌenaꞌa, hari manoḡa hina haramoziniro. \v 19 Ioane'a Galilea habaꞌa kiniḡa Heroda Antifasi zuni ta'iroharo. Mazaḡa aniꞌe negoḡa inuga niḡa Herodia meinadu ane teite hahuriro, zu haḡai sau'a sau'a ḡehaḡa haḡaido. \v 20 Ebu Heroda'e sauꞌa eꞌe nidu'a ranao ꞌahoga ragatiro. Aꞌe Ioane ḡu'ano zouniro. \s1 Iesu Babatisoniro \r (Mataio 3:13-17, Mareko 1:9-11) \p \v 21 Ioaneꞌe izema ḡutanogano, vaze nidu'a bapatizo meirotene, Iesu zuni bapatizo meiro. ꞌOugadu Iesu ani kurau'eteꞌe zamaḡano adure'a bohataro, \v 22 ebu Vine Zaḡoḡani'a Tubugo niniḡa teige ane rana ehori ovairo. Ebu ago ꞌahoganiꞌa adureꞌono'o ḡoeriro, raenaꞌa, “Ḡa'e eḡe ubude. Eḡeꞌa ḡae zamare borofeꞌohe ebu ḡa mazao matu'e rudau'ohe.” \s1 Iesu Mariga Duḡuru \r (Mareko 1:1-17) \p \v 23 Iesu'e muriḡa 30 reirotene, ani gauḡa ḡadaheniro. Vazeꞌa ani'e Iosefa ubuga rae zamariro. \b \q1 Iosefa'e Heli ubuga, \q1 \v 24 Heli'e Matati ubuga, Matati'e Levi ubuga, Levi'e Melki ubuga, Melki'e Ianai ubuga, Ianai'e Iosefa ubuga, \q1 \v 25 Iosefa'e Matatia ubuga, Matatiaꞌe Amosi ubuga, Amosiꞌe Nahumu ubuga, Nahumꞌe Esli ubuga, Esliꞌe Nagai ubuga, \q1 \v 26 Nagaiꞌe Maꞌati ubuga, Maꞌatiꞌe Matatia ubuga, Matatiaꞌe Semein ubuga, Semeinꞌe Ioseka ubuga, Iosekaꞌe Ioda ubuga, \q1 \v 27 Iodaꞌe Ioanan ubuga, Ioananꞌe Resa ubuga, Resaꞌe Zerubabele ubuga, Serubabeleꞌe Sealtiele ubuga, Sealtieleꞌe Neri ubuga, \q1 \v 28 Neriꞌe Melki ubuga, Melkiꞌe Adi ubuga, Adiꞌe Kosam ubuga, Kosamꞌe Elmadam ubuga, Elmadamꞌe Ere ubuga, \q1 \v 29 Ereꞌe Iosua ubuga, Iosuaꞌe Eliesere ubuga, Eliesereꞌe Iorim ubuga, Iorimꞌe Matat ubuga, Matatꞌe Levi ubuga, \q1 \v 30 Leviꞌe Simeon ubuga, Simeonꞌe Iuda ubuga, Iudaꞌe Iosefa ubuga, Iosefaꞌe Ionam ubuga, Ionamꞌe Eliakim ubuga, \q1 \v 31 Eliakimꞌe Melea ubuga, Meleaꞌe Mena ubuga, Menaꞌe Matata ubuga, Matataꞌe Natana ubuga, Natanaꞌe Davida ubuga, \q1 \v 32 Davidaꞌe Iese ubuga, Ieseꞌe Obed ubuga, Obedeꞌe Boa ubuga, Boaꞌe Salmon ubuga, Salmonꞌe Nason ubuga, \q1 \v 33 Nasonꞌe Aminadaba ubuga, Aminadabaꞌe Admina ubuga, Adminaꞌe Areni ubuga, Areniꞌe Hesron ubuga, Hezronꞌe Perez ubuga, Perezꞌe Iuda ubuga, \q1 \v 34 Iudaꞌe Iakobo ubuga, Iakoboꞌe Isako ubuga, Isakoꞌe Aberahamo ubuga, Aberahamoꞌe Tera ubuga, Teraꞌe Nahoro ubuga, \q1 \v 35 Nahoroꞌe Seruga ubuga, Serugaꞌe Reu ubuga, Reuꞌe Pelegi ubuga, Pelegiꞌe Ebere ubuga, Ebereꞌe Sela ubuga, \q1 \v 36 Selaꞌe Kenana ubuga, Kenanaꞌe Afasada ubuga, Afasadaꞌe Sema ubuga, Semaꞌe Noa ubuga, Noaꞌe Lameki ubuga, \q1 \v 37 Lamekiꞌe Metusela ubuga, Metuselaꞌe Enoka ubuga, Enokaꞌe Iaredi ubuga, Iarediꞌe Mahalalela ubuga, Mahalalelaꞌe Kenana ubuga, \q1 \v 38 Kenanaꞌe Enosi ubuga, Enosiꞌe Seti ubuga, Setiꞌe Adamu ubuga, Adamuꞌe Badiꞌa ubuga. \c 4 \s1 Sataniaꞌa Iesu Tuhune Nuriro \r (Mataio 4:1-11, Mareko 1:12-13) \p \v 1 Iesuꞌe Ioridana vuḡa mode iḡunirotene, Vine Zaḡoḡani'a ane rana inare hune radadu haba boha'a tutune onamiro. \v 2 E'ea, mada 40 zamaḡano Sataniꞌa Iesu tuhune nuriro. E'e madaḡano ani ogomu 'ahoga mene aro, eꞌanoꞌo mada ḡonagano ani vinine runiro. \p \v 3 Ebu Satani'a Iesu niro, raena'a, “Ḡaꞌe Badi'a ubuga ro'idene, hadi ꞌadi neadu ḡihune beredio noꞌi!” \v 4 Iesu'a naenaenina'a, “Mene! Buka Zaḡoḡano raenaꞌa, 'Vaze'e beredio da'o mene ḡabode radi'uma. Rehano vine ogomuḡano zuni radiꞌuma.'” \p \v 5 Ebu Satani'a Iesu tutunadu hitaga haba'a itadu zogone vaze'a ibitohauꞌeteꞌe haba'a boroboro niduꞌa ihoniro. \v 6 Ebu aniꞌa nina'a, “Eḡeꞌa ḡaꞌe haba boroboro deꞌe ibito ha'uma gigi'aḡa zu manohuga nidu'a ḡani'uma. Aꞌe eḡe enoga ḡauḡa 'ahine, eḡe'a urateꞌeteꞌe vaze hau tauḡoga zuni idaḡa daꞌo. \v 7 E'ano'o ḡa e mazao kuraune, de'e nidu'a ḡae ḡaniꞌuma!” \v 8 Ebu Iesu'a naenaenina'a, “Mene! Buka Zaḡoḡano raenaꞌa, \b \q1 'Zuhiꞌa Boro ḡae Badi'a mazao da'o kurano hano'i, zu ane gau daꞌo haḡaoꞌi!'” \b \p \v 9 Ebu Satani'a zamahanadu Ierusalema habaꞌa onamiro. Ebu kuru neḡa hitaga huneo ohonadu niro, raenaꞌa, “Ḡa Badi'a ubuga ro'idene adaꞌono'o rafato'i! \v 10 Mazaḡa Buka Zaḡoḡano raenaꞌa, \b \q1 'Badi'aꞌa dugu'oga veize aneruḡa tuḡuziꞌuma. \q1 \v 11 Ze'a ꞌevoreze hina mae ḡihi'i'uma ꞌahine, ḡae odaꞌe hadio mene tutuhaꞌuma.'” \b \p \v 12 Rehano Iesu'a naenaeniro. “Mene! Buka Zaḡoḡano raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro ḡae Badi'a ago tuhuno'i!'” \p \v 13 Ebu Sataniꞌe Iesu tuhune hauḡirotene, mada manoḡa 'ahoganobu'u bare tuhuniꞌuma radu mode iḡuniro. \s1 Iesuꞌa Galilea Habaꞌano Ihoziro \r (Mataio 4:12-17, Mareko 1:14-15) \p \v 14 Iesuꞌe Vine Zaḡoḡa gigi'aḡani'a iri'avonadu bare Galilea habaꞌa onamiro. Ebu ane hariꞌe haba nidu'a zamaḡano bororaro. \v 15 Aniꞌa nuꞌonuꞌo neḡano ihozido ebu zeḡe nidu'aꞌe ani niguniro. \s1 Nazareta Azaḡaniꞌa Iesu Hezahoharo \r (Mataio 13:53-58, Mareko 6:1-6) \p \v 16 Ebu Iesuꞌe Nazareta neḡa onamiro. Eꞌe Neḡaꞌe ane'a bororarote'e habaꞌa. Bana Madaḡano ane'a iḡaiḡa haḡainute teige, nuꞌonuꞌo neḡano diuḡi onamiro. Ebu Buka Zaḡoḡa meꞌodoga radu iḡune edaro. \v 17 Iḡune edarotene kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Isaia perovetaꞌa mirihiroteꞌe bukaḡa mae haro. Ebu aniꞌa vavaꞌadu meꞌodiꞌuma habaꞌa horoniro. Aꞌe ꞌahige rae mirihiro.\f + \fr 4:17 \ft Isaia 61:1-2\f* \b \q1 \v 18 “Zuhiꞌa Boro Vigaꞌe eḡe rana reiro. Zahara azaḡa mazao hari manoḡa haramoga veize aniꞌa eḡe ohotiro. \q1 Ebu Sauꞌaniꞌa batuziroteꞌe azaḡa fuhiꞌe ahetiꞌuma, ubuma kuru azaḡaniꞌa ehamaꞌuma zu aduḡaniꞌa ḡahiziroteꞌe azaḡaꞌe ahete modiꞌuma', rae furenoga veize, Badiꞌaꞌa eḡe tuḡuhiro. \q1 \v 19 Ebu zuni Zuhiꞌa Boroꞌa ane vaze ḡabozeꞌeteꞌe madaḡa momeo furenoga radu tuḡuhiro.” \b \p \v 20 Iesuꞌa buka meꞌode hauḡirotene buka ꞌuadu mae haroteꞌe vazeḡa bare haro ebu ehoriro. Nuꞌonuꞌo neḡa zamaḡano vaze niduꞌa ani ḡiaḡianiro. \v 21 Ebu Iesuꞌa ḡadaheni ziro, raenaꞌa, “Zaꞌa egateꞌe Buka Zaḡoḡano ḡoeꞌa eꞌe ꞌai izidi ꞌada hudaneha.” \v 22 Zeḡe niduꞌa ani mae ḡihine ḡoeriro zu ani hebeonoꞌo buaudoteꞌe ḡoeꞌa manoḡa egadu zaguzagaro. Rehano, ze raenaꞌa, “Aniꞌe Iosefa ubuga! Emeꞌe ani ḡoere mene igiꞌuma.” \p \v 23 Ebu Iesuꞌa ziro. “E edeḡa zaꞌe eḡe mazao ḡoere ꞌahi raꞌohe, raenaꞌa, 'Gohe vazeḡa, ibite ḡaeꞌa ugiḡo fainoꞌi, ebu vaze ꞌahoga ugi fainoꞌi!' Ebu raenaꞌa, 'Iesu, ḡa Kaperanauma neḡano haḡai gigiꞌa haḡairoteꞌe teige, ḡae haba ꞌadao zuni haḡaoꞌi! ꞌOugine, emeḡeꞌa ḡae ḡoereꞌe mae ḡihiniꞌuma.' \v 24 E hube hune ziꞌohe. Zaeꞌa eḡe ḡoere mene mae ḡihineꞌeteꞌe teige, peroveta azaḡa zuni zeḡe habao vazeꞌa mene mae ḡihizeꞌohe. \p \v 25 Rehano zamaroꞌi! Peroveta vazeḡa niḡa Elia madaḡano, muri uḡidu zu ḡahaꞌa zamaḡano iruguꞌa mene ruꞌaro, eꞌanoꞌo Isaraela habaꞌa niduꞌa zamaḡano zahara boroꞌa buaro. Eꞌe madaḡano ḡozoba ḡehaḡaꞌe Isaraela habaꞌano radiunu. \v 26 Rehano Elia'e Badiꞌa'a Isaraela ḡozoba azaḡa mazao mene tuḡuniro. Aniꞌe Sidoni haba'a uhiḡano ne 'ahoga niḡa Zarepatio radiunuteꞌe ḡozobaḡa 'ahoga mazao tuḡuniro. Zarepati neḡaꞌe mene Isaraela habaꞌa \p \v 27 Ebu peroveta vazeḡa niḡa Elisa madaḡano Isaraela habaꞌano lefera azaḡa ḡehaḡaniꞌa radiunu, rehano ze mene dehene faiziro. U Siria habaꞌa vazeḡa niḡa Na'amani da'o dehene fainiro. Siria habaꞌa zu mene Isaraela habaꞌa. Eḡe zuni adama haḡai gigiꞌa mene haḡaiꞌuma, rehano ne ꞌahoga vaḡe onamiꞌuma, mazaḡa zaꞌe mene mae ḡihiheꞌohe.” \p \v 28 Iesuꞌa ꞌouge reirotene, nu'onu'o neḡa zamaḡano vaze nidu'a maḡune rudaro. \v 29 Zeḡe nidu'a iḡunadu, e'e haba'anono'o ani tuḡune vaḡiniro. Ebu dofarao duine feunoga radu, neze ogorarote'e haba'a hitaga tutune itiro. \v 30 Rehano Iesuꞌa vaze ḡunuḡano onamadu ane edeḡano dauḡiro. \s1 Iesu'a Vine Sau'a Hegone Buniro \r (Mareko 1:21-28) \p \v 31 Ebu Iesuꞌa Galilea haba'ano Kaperanauma neḡa ovoadu Bana Madaḡano nuꞌonuꞌo neḡano vaze ihoziro. \v 32 Vaze nidu'a aniꞌa ihozoga igirotene zaguzagaro, mazaḡa ani ḡoere'e gigi'a, Badiꞌa ḡoere heuḡa. \p \v 33 Bana Madaḡa 'ahogano vine sau'aḡeta vazeḡa ꞌahogaꞌe nu'onu'o neḡano radiro. Aniꞌa hounaꞌiro, raenaꞌa, \v 34 “Iesu Nazareta vazeḡa! Eme ago ḡunuḡunuꞌoꞌi! Ḡa eme ruifoga radu arahehe? Ḡa iniuꞌe e edeḡa. Ḡa'e Badi'a vaze zaḡoḡa!” \v 35 Iesu'a vine sau'a taꞌiroharo, raena'a, “Hezo'a! Vaze e'e mazaono'o buanoi!” Ebu vine sau'ani'a zeḡe nidu'a boꞌaḡano vaze e'e mae rahao higonadu buau dauḡiro. Rehano vaze a'e mene omatiro. \p \v 36 Vaze nidu'a zaguzagaro ebu zeḡe zeḡe'a bare raenaꞌa, “Ani ḡoereꞌe nagiḡa? Aniꞌa inaraḡa zu gigiꞌaḡa hina vine sauꞌa zeatene ze egohanadu buaneha!” \v 37 Ebu Iesu hariḡaꞌe uhiḡa uhiḡa haba'a niduꞌa bororaro. \s1 Vaze Ḡehaḡa Faiziro \r (Mataio 8:14-17, Mareko 1:29-34) \p \v 38 Iesu'e nu'onu'o neḡa modadu Simona ne onamiro. De'ea Simona emoḡa roḡaeḡaꞌe ahiꞌaniꞌa gigine runiro, eꞌanoꞌo ani fainoga veize vazeꞌa Iesu uminiro. \v 39 Ebu Iesuꞌe ani uhiḡano edanadu ahiꞌa gigiꞌa eꞌe ḡoere riga hina hegone buniro. ꞌOugadu ugi e'e'a ani mazaonoꞌo vaḡiniro. Ebu Simona emoḡaniꞌa zogone iḡunadu zeḡe veize ogomu ḡorohe ziniro. \p \v 40 Ebu mada'a ovoe'eteꞌe zamaḡano, vazevaze'a ugi iraḡa nunu Iesu vaḡe tutuze onamiro, ebu Iesuꞌa evo'a zeḡe tiba tiba rana teadu manore hauḡiro. \v 41 Vine sau'a sau'aꞌe Iesuꞌe Keriso rae ederiroteꞌe uꞌano, ze vazevaze mazaonoꞌo buarotene, huaro, raenaꞌa, “Iesu, ḡa'e Badi'a ubuga!” Rehano Iesuꞌe, zeꞌa ani rae furenoga mene uratiro, eꞌanoꞌo ani'a tairo zenadu ḡoereze gararoziro. \s1 Iesuꞌa Harame Ragaviro \r (Mareko 1:35-39) \p \v 42 Oherebau uzeuze Iesuꞌe ane daꞌo radoga radu vaze oꞌoꞌa habaꞌa onamiro. U vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu vaḡe onaadu mene muhize iḡunoga veize uminiro. \v 43 Rehano Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eꞌe haba ꞌahoga ꞌahogano zuni Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa hariḡa manoḡa haramiꞌuma, mazaḡa deꞌe uꞌano, eḡe tuḡuhiro.” \v 44 Ebu ani Iudea habaꞌano nuꞌonuꞌo neḡano harame ragaviro. \c 5 \s1 Iesuꞌa Ane Tahiꞌatahiꞌa Zamaziro \r (Mataio 4:18-22, Mareko 1:16-20) \p \v 1 Mada ꞌahogano Iesu'a Galilea duꞌura ḡenaḡano edauꞌenaꞌa, Badiꞌa ḡoere haraminu. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaꞌe ani haramo abitoga veize bibitite onamiro. \v 2 Iesuꞌa duꞌura ḡenaḡano ḡasi ꞌaheu horoniro, u ḡasi azaḡaꞌe buanadu re'evaze vuzuꞌe radiunu. \v 3 Iesu'a Simona ḡasio tiradu niro, raena'a, “Tahiḡa duine buno'i!” Ebu Iesuꞌe ḡasi zamaḡano ehoradu vaze ḡuḡuvaḡa haramo ziniro. \p \v 4 Ani harame hauḡirotene, Simona niro. “Hoeꞌa mone onamoꞌi, ebu reꞌeva feunadu ḡozone reꞌevanoꞌi!” \v 5 Simonaꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Eme ohere faḡa gau boro haḡaeꞌenaꞌa reꞌeva rehano, mene maneha. Rehano e ḡa ḡoere mae ḡihinadu reꞌeva feuniꞌuma.” \v 6 Ebu zeꞌa reꞌeva feunirotene, reꞌeva zamaḡanoꞌe ḡozone ḡehaḡaniꞌa oḡanadu reꞌevaꞌe zigaro. \v 7 Eꞌanoꞌo danazoga veize ḡasi ꞌahoḡano nabudize huze zaveziro. Ebu ze aradu ḡasi ꞌaheuꞌe ḡozone hina irivaꞌonadu ariga zuburiro. \p \v 8-10 Simona zu ane teite radiroteꞌe azaḡa niduꞌa ḡozone ḡehaḡa eꞌe horonirotene, ze zaguzagau rudaro. Zebedi ubuga ꞌaheu nize Iakobo zu Ioaneꞌe Petero teite gauinu, eꞌanoꞌo zeḡe zuni zaguzagaro. Ebu Simona, niḡa ꞌahogaꞌe Petero, aniꞌa haḡai ꞌuguḡa horonadu Iesu oda babaḡano higau bauriro. Ebu raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro! E'e sauꞌa vazeḡa, eꞌanoꞌo eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi!” Iesuꞌa naenaeniro. “Ago rihanoꞌi! Izidionoꞌo onamo mada nidua ḡaꞌe vaze reꞌevaziꞌuma.” \v 11 Ebu ze hebeti onaadu ḡauze niduꞌa modadu ane hegote onamiro. \s1 Lefera Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 8:1-4, Mareko 1:40-45) \p \v 12 Iesuꞌe neḡa 'ahogano radiroteꞌe zamaḡano, lefera vaze 'ahoganiꞌa ane vaḡe onairo. Ani'a Iesu horonadu ane zamao rahao ḡuḡuriro, ebu uminiro, raena'a, “Zuhiꞌa Boro, ḡa uratoꞌidene, faihoꞌi!” \v 13 Ebu Iesuꞌa ꞌevoꞌa einadu vaze eꞌe oboniro, ebu raenaꞌa, “E urateꞌohe. Ḡae manoroꞌi!” ꞌOugadu lefara eꞌeꞌa zogone dauḡiro. \p \v 14 Ebu Iesuꞌa ḡoere riḡa hina niro, raenaꞌa, “Naginiꞌa ḡae mazao fureranataꞌaꞌe vaze ꞌahoga ago noꞌi! Rehano Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe vazeḡa vaḡe onamadu ahiriḡo ihonoꞌi\f + \fr 5:14 \ft Aꞌe, aniꞌa ahiri udahadu manoreha reifine\f*! Ebu leferaonoꞌo manoreha rouga veize, Moseꞌa reiroteꞌe dibuꞌoḡa Badiꞌa hanoꞌi! ꞌOugine vazeꞌa ḡa ꞌai manore huneha rae ederiꞌuma.” \v 15 Rehano Iesu hariꞌe ḡarihe bororu onamiro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu ḡoere abitoga zu ugizeꞌa manoroga radu ane vaḡe onairo. \v 16 Rehano mada rae rae Iesu ane daꞌo vazeḡa oꞌoꞌa habaꞌa onamadu eꞌea kuraudo. \s1 Iesuꞌa Ahiꞌa Mene Haganeꞌeteꞌe Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 9:1-8, Mareko 2:1-12) \p \v 17 Mada ꞌahogano Iesuꞌa harameꞌeteꞌe zamaḡano, Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu uhiḡano ehore radiunu. Zeꞌe Galilea habaꞌa zu Iudea habaꞌano neḡa ꞌahoga ꞌahogaꞌonoꞌo ebu Ierusalema habaꞌaonoꞌo onairo. Ebu Zuhiꞌa Boro gigiꞌa inaraḡaꞌe Iesuꞌa vaze faizoga veize ane rana reiro. \p \v 18 Eꞌe madaḡano vaze nuꞌe ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa farata hina herate onamadu Iesu zamao bazune tihi reiro. \v 19 Rehano zeꞌa vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahine, ibihetaonoꞌo odohe diuoga mene idararo. Eꞌanoꞌo ze binu hitaga itadu binu mae bohaniro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano farata mini hina ovoe dabanadu Iesu zamao bazune tiro. \v 20 Zeꞌa Iesu mazao fieꞌeteꞌe Iesuꞌa horonirotene, ani raenaꞌa, “Vazehe, ḡa sauꞌa ꞌai rae modeha!” \v 21 Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaꞌe zeḡeꞌa bare zamariro, raenaꞌa, “Aniꞌe nagi vazeḡa? Nougadu Badiꞌa sausaune ḡoereꞌohe? Badiꞌaꞌa daꞌo vaze sauꞌa rae modeꞌohe!” \p \v 22 Iesu ani zeḡeꞌa nouge rae zamarirota ꞌai ederadu naenaeziro, raenaꞌa, “Za nougadu eḡe ḡoere ꞌadi zamareꞌohe? \v 23 Ani mazao nougenouge nine, ḡoeꞌaꞌe ufiḡa? 'Ḡae sauꞌa ꞌai rae modeha' rae niꞌeteꞌe ga 'Iḡunadu onamoꞌi' rae niꞌeteꞌe? \v 24 Rehano e ani manoniꞌuma ebu ani sauꞌa zu rae modiꞌuma, mazaḡa eḡe, Vaze Ubuḡaꞌe raha ꞌadao vaze sauꞌa rae modeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa meiroteꞌe zuni za ihoziꞌuma.” Ebu Iesuꞌa ahiꞌa mene haganeꞌeteꞌe vazeḡa eꞌe ninaꞌa, “Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iḡunoꞌi ebu farataḡo odohadu neḡo onamoꞌi!” \p \v 25 Ebu vaze eꞌeꞌa zogone zeḡe zamabeꞌanoꞌo iḡune edanadu farataḡa meiro ebu Badiꞌa ni mae ḡihineꞌenaꞌa neḡa onamiro. \v 26 Vaze niduꞌaꞌe zaguzaganadu rihau radaro. Ebu Badiꞌa ḡihiniro, raenaꞌa, “Eme izidi haḡai nu badeḡa horoneha!” \s1 Levi Zamaharo \r (Mataio 9:9-17, Mareko 2:13-22) \p \v 27 Eꞌe enogano Iesuꞌe haba eꞌe mode iḡunirotene takesi vazeḡa ꞌahoga, niḡaꞌe Levi horoniro. Aniꞌe takesi habaꞌano ehore radiunu. Ebu Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Eḡe hegotoꞌi!” \v 28 Ebu Levi ani ḡauḡa niduꞌa modadu ani hegotiro. \p \v 29 Leviꞌa ane neo Iesu veize ogomu boro haḡairo. Eꞌea takesi azaḡa ḡehaḡa zu vaze nunu zeḡe teite ogau tiburaunu. \v 30 Rehano Farisea azaḡa zu zeḡe moneo Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu tahiꞌatahiꞌa mazao maḡune ḡoeriro, raenaꞌa, “Zaꞌe nougadu takesi azaḡa zu sauꞌa azaḡa teite ogau tiburuꞌohe?” \p \v 31 Ebu Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Ugi oꞌoꞌa azaḡaꞌe gohe vazeḡa mene vaḡeꞌohe, rehano ugi azaḡaniꞌa ani vaḡeꞌohe. \v 32 Eꞌe teige, eꞌe duduḡa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzoga radu mene onairo. Rehano haḡai sauꞌa rae zamareꞌeteꞌe azaḡa huzadu zeḡe sauꞌanonoꞌo ḡihuroga veize onairo.” \s1 Ihore Iziga \r (Mataio 9:14-17, Mareko 2:19-22) \p \v 33 Ebu hena vaze nuꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Ioane bapatizo tahiꞌatahiꞌaꞌe ogomu moneo mada ḡehaḡa zaḡozaḡeꞌohe zu kurauꞌohe. Farisea azaḡa tahiꞌatahiꞌa zuni ꞌouge haḡaeꞌohe. Rehano nougadu ḡa tahiꞌatahiꞌaꞌe iḡaiḡa ogauꞌohe?” \p \v 34 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Hahureꞌeteꞌe madaḡano, ohoze hahu iziganiꞌa huzeꞌeteꞌe azaḡaꞌe ane teite ogau tiburaune, ze mene zaḡozaḡiꞌuma. \v 35 Rehano zeḡe mazaonoꞌo ohoze hahu izigaꞌe mae vaḡiniꞌuma madaḡaniꞌa onaine, zeꞌe vetuḡa ranadu zeḡeꞌa zaḡozaḡiꞌuma.” \p \v 36 Ebu Iesuꞌa bare hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, “Vaze ꞌahoganiꞌa dabua iziga variꞌe madu dabua amahiḡa mene baniniꞌuma. Baninine, dabua izigaꞌe mae zigi borofiꞌuma, ebu dabua izigaꞌe amahiḡa teite horone tibunoga zuni mene manoḡa reꞌuma. \p \v 37 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa vaini vuḡa baige \f + \fr 5:37 \ft Giriki, 'baiḡe', Gouti ogaḡa hina haḡairoteꞌe baiḡe\f* amahiḡa zamaḡano vaini vuḡa iziga mene beꞌune ufiꞌuma. Beꞌune ufine, vaini vuḡaniꞌa baige eꞌe iriꞌavadu beꞌutiꞌuma. Ebu vaini vuḡaꞌe sore rururanadu baige amahiḡa sausauniꞌuma. \v 38 Eꞌanoꞌo vaini vuḡa izigaꞌe, baige izigano beuꞌe ufiꞌuma. \v 39 Rehano vaini vuḡa amahiḡa gagidoteꞌe azaḡaꞌe vaini vuḡa iziga mene urateꞌohe, mazaḡa zeꞌe raenaꞌa, “Amahiḡaꞌe ufeta manoḡa\f + \fr 5:39 \ft Hari idaidaḡa eꞌe zamaḡano, ḡau izigaꞌe Iesu ihore idaniro zu ḡau amahiḡaꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa idaniro\f*!” \c 6 \s1 Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa \r (Mataio 12:1-8, Mareko 2:23-28) \p \v 1 Bana Madaḡa ꞌahogano Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite vuidi mebaḡa zamaḡano onamiro. Ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa vuidi maḡa ririꞌe madu ꞌevoreze hina hasiga mute vaḡinadu huga aro. \v 2 Rehano Farisea azaḡa nuꞌa horozadu ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe nougadu Bana Madaḡa goroḡa varadeꞌenaꞌa, vuidi hiriveꞌohe?” \p \v 3 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Buka Zaḡoḡa zamaḡano, Davidaꞌa nagini haḡairotaꞌaꞌe meꞌodiro ga? Davida ani ane ḡatiniroteꞌe azaḡa teite ogomuze hauḡadu vinize ruziro. \v 4 Eꞌanoꞌo aniꞌe Badiꞌa ne diuḡadu dibuꞌo azaḡaniꞌa daꞌo auꞌeteꞌe dibuꞌo berediḡa aro. Aniꞌe goro ḡoeꞌa varadiro ebu ane ḡatiniroteꞌe azaḡa zuni ziniro.” \v 5 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Eḡe, Vaze Ubugaꞌe, Bana Madaḡa Zuhiꞌaḡa.” \s1 ꞌEvoꞌa Rudanoga Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 12:9-14, Mareko 3:1-6) \p \v 6 Ebu Bana Madaḡa ꞌahogano, Iesuꞌa nuꞌonuꞌo neḡa diuḡadu vazevaze ihoziro. Eꞌea edaꞌe nae ꞌevoꞌa rudanoga vazeḡa zuni radiunu. \v 7 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡaꞌe Iesuꞌa Bana Madaḡano vaze eꞌe fainiꞌuma ga mene rae ehamu radiro. Mazaḡa aniꞌa vaze eꞌe fainine, zeḡe kotao ohonoga uratiro. \p \v 8 Rehano Iesu aniꞌe zeꞌa nouge rae zamarinutaꞌaꞌe ederiro. Ebu ꞌevoꞌa rudanoga vazeḡa niro, raenaꞌa, “Iḡunadu vaze ḡuḡuvaḡa zama ꞌada eda aroꞌi!” Ebu ani eda onamiro. \v 9 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “E za ḡadizeꞌohe. Mose goro ḡoeꞌaꞌe Bana Madaḡa zamaḡano nagini haḡaine idaḡa raꞌohe? Manoḡa haḡaiꞌuma ga sauꞌa haḡaiꞌuma? Ḡaboziꞌuma ga zimiꞌuma?” \v 10 Iesuꞌa zeḡe niduꞌa ḡiaze ḡemadu vaze eꞌe niro, raenaꞌa, “ꞌEvoꞌo einoꞌi!” Aniꞌa einirotene, ꞌevoꞌaniꞌa manoriro. \p \v 11 Rehano ze maḡune rudanadu zeḡe zeḡeꞌa Iesu mazao nagini haḡaiꞌuma rae ḡoaniro. \s1 Iesuꞌa Apostolo Azaḡa 12 Zamaziro \r (Mataio 10:1-4, 4:23-25, Mareko 3:13-19) \p \v 12 Eꞌe madaḡano Iesu ani maḡa onamadu ohere faḡa Badiꞌa mazao kuraro. \v 13 Ebu oherebau moneo ani tahiꞌatahiꞌa huze tibuziro. Ebu tahiꞌa 12 daꞌo zamazadu Apostolo azaḡa rae huziro. \p \v 14 Nizeꞌe ꞌahiꞌeꞌe: Simona niḡa ꞌahoḡaꞌe Petero, Petero negoḡa niḡa Aniderea, Iakobo, Ioane, Filipo, Batolomeo, \v 15 Mataio, Tomasi, Alefeo ubuḡa niḡa Iakobo, Roma gavamani utito ziniꞌeteꞌe duḡuruḡa\f + \fr 6:15 \ft Giriki, duḡuruḡa niḡaꞌe Zealota\f* vazeḡa niḡa Simona, \v 16 Iakobo ubuḡa niḡa Iuda ebu Iesu revoharoteꞌe vazeḡa, Isakariota vazeḡa niḡa Iuda. \s1 Iesuꞌa Haba Sebaḡano Haramiro \p \v 17 Eꞌe enogano, Iesu ani tahiꞌatahiꞌa teite maḡanonoꞌo ovaradu haba sebaḡano edaro. Eꞌe habaꞌanoꞌe ane hegoteꞌeteꞌe azaḡa ḡuḡuvaḡa ebu haba nunu azaḡa ḡehaḡaniꞌa radiunu. Zeꞌe Iudea habaꞌa, Ierusalema neḡa boro zu davara genaḡa neḡa boro Taea ebu Sidonaonoꞌo Iesu hari abitoga zu ugize faizoḡa radu ariro. \v 18 Ebu Iesuꞌa vine sauꞌaniꞌa diuḡadu sausauziroteꞌe azaḡa zuni faiziro. \v 19 Zeḡe niduꞌa ani ahiri obonihi reiro, mazaḡa ugi faineꞌeteꞌe inaraḡaꞌe ani mazaonoꞌo buanadu zeḡe nidua manoriro. \s1 Badiꞌa Manohuga ebu Aduga \r (Mataio 5:1-12) \p \v 20 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ḡiazeꞌenaꞌa ziro, raenaꞌa, \b \q1 “Za, zahara azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌohe. \q1 \v 21 Izidi za, vinizeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, mazaḡa isize miniꞌuma. \q1 Izidi za, niauꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohugazeta, mazaḡa vesuꞌu matuꞌe eḡofiꞌuma. \q1 \v 22 Eḡe, Vaze Ubuga, hegoteꞌeteꞌe uꞌano, vazeꞌa heꞌeheꞌezine, hezahine, ḡoere sauꞌa zine ebu za sauꞌa rae reine, zaꞌe Badiꞌaꞌa manohuga hidiꞌuma. \q2 \v 23 Zae vouḡaꞌa peroveta azaḡa mazao zuni ꞌouge haḡaido. ꞌUguḡaniꞌa za mazao fureranoꞌidene matueꞌenaꞌa zavonoꞌi! Mazaḡa peroveta azaḡa teige, Badiꞌaꞌa adureo zae naeḡa boro raꞌohe. \b \q1 \v 24 Rehano za, maꞌora azaḡaꞌe fase, Badiꞌa aduga hidiꞌuma. Mazaḡa zaꞌe ibite ḡau manoḡa niduꞌa mae hauḡiro ꞌahine, vesuꞌu mene bare meꞌuma. \q1 \v 25 Izidi za, ogau isi miniꞌeteꞌe azaḡaꞌe fase, Badiꞌa aduga hidiꞌuma, mazaḡa vesuꞌu viniziꞌuma. \q1 Izidi za, matuꞌe eḡofeꞌeteꞌe azaḡaꞌe fase, Badiꞌa aduga hidiꞌuma. mazaḡa vesuꞌu niauꞌenaꞌa vetuḡaraꞌuma. \q1 \v 26 Vaze niduꞌaꞌa za niguzine, fase, Badiꞌa aduga hidiꞌuma, mazaḡa vouḡazeꞌa zuni ḡuriro perovetaḡa azaḡa ꞌouge niguzido. \s1 Agire Azaḡa Zamaroꞌi \r (Mataio 5:38-48, 7:1-5, 12, 7:17-20, 12:34-35) \p \v 27 Eḡe ḡoere egoniꞌeteꞌe azaḡaꞌe ziꞌohe. Agireze azaḡa zamaroꞌi zu heꞌeheꞌeꞌeteꞋe azaḡa mazao manoḡa haḡaoꞌi! \v 28 Za rae sausauzeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohuga hidoga veize uminoꞌi zu zae mazao haḡai sauꞌa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa veize kuranoꞌi! \v 29 Vazeꞌa ḡanigo faꞌonoꞌidene, naeḡa zu notonohanoꞌi! Vazeꞌa dabuaḡo meiꞌadu hena bare ꞌahoga zuni meihi roꞌidene, aꞌa zu hanoꞌi! \v 30 Iniuꞌa nagini umiꞌoꞌidene hau tauḡoꞌi, ebu iniuꞌa ḡauḡo mae buroꞌidene, ago bare moꞌi! \v 31 Vazeꞌa zae mazao haḡai manoḡa haḡaeꞌeteꞌe uratoꞌidene, zae zuni zeḡe mazao haḡai manoḡa haḡaoꞌi! \p \v 32 Zaꞌa zae vetuḡaziꞌeteꞌe azaḡa daꞌo vetuḡazine, Badiꞌaꞌa mene niguziꞌuma. Sauꞌa azaḡa zuni zeḡe vetuḡaziꞌeteꞌe azaḡa vetuḡaziꞌohe. \v 33 Ebu zaꞌe zae mazao manoḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa mazao daꞌo manoḡa haḡaine, Badiꞌaꞌa mene niguziꞌuma. Sauꞌa azaḡa zuni ꞌouge haḡaeꞌohe. \v 34 Ebu zaꞌe ḡauze bare ziniꞌuma raꞌeteꞌe azaḡa daꞌo zinihi reine, Badiꞌaꞌa mene niguziꞌuma. Sauꞌa azaḡa zuni ḡauze bare meiniꞌuma rae zamareꞌenaꞌa, sauꞌa azaḡa ḡauze ziniꞌohe. \p \v 35 Rehano agireze azaḡa vetuḡazoꞌi, zu zeḡe mazao manoḡa haḡaoꞌi! Ebu bare naenaeniꞌuma rae mene zamareꞌenaꞌa zenoꞌi! ꞌOugine, Badiꞌaꞌa naeḡa boro ziniꞌuma, ebu zaꞌe Ḡihiꞌa Hune Badiꞌa ubuga reꞌuma. Mazaḡa Badiꞌa mene matuꞌo hauꞌeteꞌe azaḡa ebu sauꞌa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa zuni Badiꞌaꞌa vetuḡaziꞌohe. \v 36 Zae Mama Badiꞌaꞌa vaze vetuḡaziꞌeteꞌe teige, zae zuni vaze vetuḡazoꞌi! \s1 Vaze Sauꞌa rae Ago Roꞌi \p \v 37 Vaze mazao sauꞌa azaḡa rae ago zoꞌi! ꞌOugine Badiꞌaꞌa zae zuni sauꞌa azaḡa rae mene ziꞌuma. Vazeꞌa sauꞌa haḡaoꞌidene, riḡa ago ḡorezoꞌi! ꞌOugine Badiꞌaꞌa zuni zae sauꞌa riḡa mene ḡoreziꞌuma. Zeḡe sauꞌa rae modoꞌi! ꞌOugine Badiꞌaꞌa zuni zae sauꞌa rae modiꞌuma. \p \v 38 Ḡauze zenoꞌi! ꞌOugine Badiꞌaꞌa manohuga ziniꞌuma. Badiꞌaꞌa zaꞌe iriꞌavone fosafosanoga, taugoga, zuꞌizuꞌinoga ebu foraꞌaḡa beuꞌe ruruno ziniꞌuma. Zaꞌa vaze mazao nagini haḡaine, Badiꞌaꞌa zae mazao ꞌouge haḡaiꞌuma.” \p \v 39 Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, “Kuruḡa vazeḡaniꞌa kuruḡa vazeḡa ibitohaune, anianine hoꞌona ꞌuite ovoiꞌuma. \v 40 Tahiꞌaꞌe ani ihore vazeḡa mene vitiniꞌuma. Rehano iniu faifaine ihonine, ani zuni ihore vazeḡa teigiꞌuma. \p \v 41 Ḡaꞌe nabugo ubumao beꞌa dinunuḡa ḡianeꞌohe. Rehano nougadu ḡae ubumao beꞌa gado ireḡa mene ḡianeꞌohe? \v 42 Ḡaeꞌa ubumaḡo beꞌa gado ireḡa izema ḡianogano, negoḡo mazao ꞌahige raꞌohe. 'Negohe, ubumaḡo beꞌa dinunu eꞌe mae vaḡinihi!' Ḡa, zama guhi vazeḡa! Ibite geno ḡae mazao gado ireḡa eꞌe mae vaḡinoꞌi! Ebu ḡaꞌa faine ehamanadu negoḡo mazao ubuma dinunuḡa mae vaḡiniꞌuma. \s1 Ire ebu Ani Maḡa \p \v 43 Eꞌe teige, ire manoḡaꞌe maḡa sauꞌa mene iniꞌohe, u ire sauꞌaꞌe maḡa manoḡa mene iniꞌohe. \v 44 Ireꞌe maḡa horonadu nagi ireḡa edereꞌohe. Figi maḡaꞌe ire renoga zamaḡano mene iniꞌohe zu vaini maḡaꞌe ḡunu renoga zamaḡano mene iniꞌohe. \v 45 Eꞌe teige, vaze manoḡaꞌe zamaḡano manoḡa zamaradu manoḡa fureneꞌohe, ebu sauꞌa vazeḡaꞌe sauꞌa zamaradu sauꞌa fureneꞌohe. Mazaḡa nagini zamaḡano iriꞌave radiuꞌetaꞌaꞌe hebeꞌaꞌonoꞌo buauꞌohe. \s1 Egadu Haḡaeꞌeteꞌe Azaḡa \r (Mataio 7:24-27) \p \v 46 Zaꞌe eḡe mazao, 'Zuhia Boro, Zuhia Boro,' rae huheꞌohe, rehano nougadu eꞌa ḡoereꞌeteꞌe haḡaiḡaꞌe mene haḡaeꞌohe? \v 47 Eḡe vaḡe onaadu ḡoerehe egadu haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe iniu heuḡa rae eḡeꞌa ihoziꞌuma. \v 48 Aniꞌe raha huꞌi vohutuna ovoadu vatava riḡa rana neḡa ohoneꞌeteꞌe vazeḡa heuḡa. Zobozoboꞌa feuradu ne eꞌe haganine, ne aꞌe edau gigaraꞌuma, mazaḡa haba riḡano ogoraro. \v 49 Rehano eḡe ḡoere egadu haḡaiḡa mene haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe, haba zoreḡano neḡa ogoruꞌeteꞌe heuḡa. Zobozoboꞌa feuradu ne eꞌe haganine, zogone higanadu fahau ḡuzuhiꞌuma. \c 7 \s1 Uti Azaḡa Ḡihiꞌaꞌa Iesu mazao Firo \r (Mataio 8:5-13, Ioane 4:43-54) \p \v 1 Iesu ani vazevaze veize eꞌe ḡoeꞌa niduꞌa rae hauḡiroteꞌe enogano, ani ane tahiꞌatahiꞌa teite Kaperanauma neḡa onamiro. \v 2 Eꞌea Roma uti azaḡa ḡihiꞌa ꞌahoganiꞌa radiunu. Aneꞌa borofe vetuḡaniꞌeteꞌe tuḡureḡa vazeḡaꞌe ugine sausaunadu nariga rudaro. \v 3 Uti azaḡa ḡihiꞌaꞌe Iesu hariḡa igirotene, Iesuꞌa onaadu ane tuḡure vazeḡa faine ḡabonoga uratiro. Eꞌanoꞌo ani Iuda vaze boroboroꞌa Iesu uminoga veize tuḡuziro. \p \v 4-5 Ebu zeꞌe Iesu mazao feuri aradu, zamaze niduꞌa hina uminiro, raenaꞌa, “Uti azaḡa ḡihiꞌa ani manoḡa tauḡi! Mazaḡa ani eme vetuḡafeꞌohe ebu eme veize nuꞌonuꞌo neḡa ogoraro. Ḡa ani dananine manoḡa!” \v 6 Eꞌanoꞌo Iesuꞌe zeḡe teite uti azaḡa ḡihiꞌa ne onamiro. \p Ze ani ne uhigano feurirotene, uti azaḡa ḡihiꞌaꞌa ane vaze nu Iesu vaḡe tuḡuziro. Ebu zeꞌa Iesu mazao aradu niro, raenaꞌa, “Uti azaḡa ḡihiꞌaꞌe ꞌahige raha. 'Zuhia Boro, ḡa e neo diuḡoga rae ago zamaroꞌi, mazaḡa eꞌe mene vaze manoḡa. \v 7 Eꞌanoꞌo ḡa vaḡe mene ameha. Ḡoere daꞌo roꞌi! ꞌOugine eḡe tuḡure vazeḡaniꞌa manoriꞌuma. \v 8 Mazaḡa eꞌe vaze ꞌahoga ꞌuꞌuḡano gaueꞌohe, zu uti azaḡa eḡe ꞌuꞌuḡano gaueꞌohe. Eḡeꞌa vaze ꞌahi ninaꞌa, 'Onamoꞌi!' reine, aniꞌe onameꞌohe, ebu ꞌahoga omo ninaꞌa, 'Aroꞌi!' reine, aniꞌe areꞌohe. Eḡeꞌa tuḡure vazeḡa ꞌahoga ninaꞌa, 'ꞌAdi haḡaoꞌi!' reine, aniꞌe haḡaeꞌohe.” \p \v 9 Iesuꞌa eꞌe ḡoeꞌa igirotene, ani zaguzagaro. Ebu ani vaetadu ane hegotiroteꞌe azaḡa ziro, raena, “Eḡeꞌa ziꞌohe. Badiꞌa mazao ꞌahige fie gigaruꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Isaraela azaḡa zamaḡano ize mene horoneha!” \v 10 Ebu ze bare uti azaḡa ḡihiꞌa ne onamirotene tuḡure vazeḡaꞌe manoroga haniniro. \s1 Iesuꞌa Ḡozoba Ubuḡa Runeꞌonoꞌo Ḡaboniro \p \v 11 Eꞌe enogano, Iesuꞌa ne ꞌahoga niḡa Naina onamiro. Ane tahiꞌatahiꞌa zu vaze ḡehaḡaniꞌa ani ḡatiniro. \v 12 Ebu ze onamadu ne ḡutuꞌaḡano feurirotene, ne azaḡaꞌe rune vazeḡa herate buni ariro. Aꞌe ḡozoba ꞌahoḡa ubuḡa. Ani tibuhuga eꞌe daꞌo fureniro. Ne azaḡa ḡehaḡa zuni ḡozoba eꞌe teite ariro. \v 13 Iesuꞌa ḡozoba eꞌe horonirotene, ani vetuḡaniro, ebu ninaꞌa, “Ago nianoi!” \v 14 Iesuꞌa ꞌouge rae neadu mauḡa heratiroteꞌe azaḡa vaḡe onamadu mauḡa obonirotene ze tue edaro. Ebu ani raenaꞌa, “Ene iziga, eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iḡunoꞌi!” \v 15 ꞌOuge rae nirotene, rune vazeḡaniꞌa iḡune ehoradu ḡoeꞌa ḡadaheniro! Ebu Iesuꞌa bare viꞌa ꞌevoreo modiro. \p \v 16 Zeḡe niduꞌa rihau rudaro zu Badia matuo haro, raenaꞌa, “Peroveta boroꞌa eme boꞌaḡano fureraneha! Badiꞌaꞌa ane vaze, emeḡe danafeha!” \v 17 Ebu Iesuꞌa nagini haḡairoteꞌe hariḡaniꞌa Iuda habaꞌa ebu uhiḡa habaꞌa niduꞌano bororaro. \s1 Iesu zu Ioane Babatiso \r (Mataio 11:2-19) \p \v 18 Ioane Babatisoꞌe ḡuꞌa neḡano radiuteꞌe zamaḡano tahiꞌaḡaniꞌa ane vaḡe onamadu Iesuꞌa haḡairoteꞌe hariḡa niduꞌa meꞌodo haro. Ebu Ioaneꞌa ane tahiꞌa ꞌaheu huze onaadu ziro. \v 19 “Zuhiꞌa Boro Iesu vaḡe onamadu ꞌahige ḡadinoꞌi, 'Onaiꞌuma raꞌeteꞌe vazeḡa Kerisoꞌe ḡahe ga eme vaze ꞌahoga guhiniꞌuma?'” \p \v 20 Ebu zeꞌe Iesu mazao feurirotene, ani niro, raenaꞌa, “Ioane Babatisoꞌa ḡadinoga veize eme tuḡufeha. Ani raenaꞌa, 'Onaiꞌuma raꞌeteꞌe vazeḡa Kerisoꞌe ḡahe ga eme vaze ꞌahoga guhiniꞌuma?'” \p \v 21 Eꞌe madaḡano Iesuꞌa ugi nunu meiroteꞌe vazeḡa ḡehaḡa faiziro, vine sauꞌa sauꞌa hegoze buziro ebu ubuma kuru azaḡa ḡehaḡa bare ehamanoga radu faiziro. \v 22 Eꞌanoꞌo Iesu ani vaze ꞌaheu eꞌe naenaeziro, raeaꞌa, “Bare onamadu zaꞌe nagini horonateꞌe zu egateꞌe moneo Ioane ihonoꞌi! Ubuma kuru azaḡaꞌe ehamuꞌohe, oda sauꞌa azaḡaꞌe edauꞌohe, lefera azaḡaꞌe manore deheruꞌohe, teḡaze uhuḡa azaḡaꞌe igiꞌohe zu rune azaḡaꞌe bare ḡabozeꞌohe. Ebu zahara azaḡa hari manoḡa haramo ziniꞌohe. \v 23 Eḡe mazao fi mene modeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe manohuga hidiꞌuma!” \p \v 24 Ioaneꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡaniꞌa iḡunirotene, Iesuꞌa Ioane moneo vaze ḡuḡuvaḡa ziro, raenaꞌa, “Za vaze nagiḡa horonoga veize haba bohaꞌa onamiro? Zavaraꞌa imi veḡa hudi naeninaeniꞌeteꞌe horonoga radu onamirohe? Mene! \v 25 ꞌOugadu za vaze nagiḡa horonoga veize onamiro? Naeḡa boro dabuaḡa vidauꞌeteꞌe vazeḡahe? Mene! Dabua manomano vidauꞌeteꞌe zu ḡau manomanoḡeta radiuꞌeteꞌe vazeḡaꞌe kini neo radiuꞌohe. \v 26 ꞌOugadu vaze nagiḡa horonoga veize onamiro? Peroveta vazeḡahe? Oꞌe! Eḡeꞌa ziꞌohe. Peroveta azaḡa niduꞌa vitizeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Ioane. \v 27 Ioane moneo Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa \b \q1 'Ḡianoꞌi! Badiꞌaꞌa ḡae zamao vaze ꞌahoga ibite tuḡuniꞌuma. \q2 Aniꞌe ḡae zamao ḡae ibi ruhibiꞌuma.' \b \p \v 28 Ioaneꞌa Keriso ibi ruhibiroteꞌe uꞌano, aniꞌe rahao ꞌada radiuꞌeteꞌe vazeḡa boꞌaḡano vaze niduꞌa vitineꞌohe. Rehano, Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zamaḡano ḡonaga vazeḡa zu Ioane vitineꞌohe.” \p \v 29 Ebu Iesu ḡoere igiroteꞌe azaḡa niduꞌa zu takesi azaḡa raenaꞌa, “Hube, Badiꞌa haḡaeꞌeteꞌe ibiꞌaꞌe duduḡa!”, mazaḡa zeꞌe Ioaneꞌa bapatizozadu ḡihuriro. \v 30 U Farisea azaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Ioane bapatizo hezaho hanadu mene ḡihuriro. ꞌOugadu zeḡe veize Badiꞌaꞌa urateꞌeteꞌe haḡaiḡa zu hezaho haro. \p \v 31 Iesuꞌa bare raenaꞌa, “Izidi azaḡaꞌe naginio idaziꞌuma? Ze iniu heuḡa? \v 32 Zeꞌe tahiꞌa komeꞌa komeꞌaniꞌa ne hunio ehoradu araheꞌeteꞌe heuḡa. Ze rovonadu none tahiꞌaḡaniꞌa mone tahiꞌaḡa mazao harae huhuꞌuhiꞌenaꞌa, \b \q1 'Eme muio zavonoga radu suraꞌi hodeha, rehano za mene zavoneha. \q2 Ebu eme rune habaꞌano niau ḡoinaheha, rehano za mene nianeha.' \b \p \v 33 Ioane bapatizoꞌa onaadu ogomu mene audo zu vaini vuḡa mene gagido. ꞌOugadu za rae modiro, raenaꞌa, 'Ioaneꞌe vine sauꞌaḡeta.' \v 34 U eḡe, Vaze Ubugaꞌe onaadu ogomu auꞌohe ebu vaini vuḡa gageꞌohe. Rehano za e rae modeꞌohe, raenaꞌa, 'Aniꞌe ogomu fuꞌa zu vaini vuḡa fuꞌa. Ebu ani takesi azaḡa zu haḡai sauꞌa azaḡa teite tiburuꞌohe.' \v 35 Rehano Badiꞌa hegoteꞌeteꞌe azaḡa huhuzaḡaꞌe eḡe zu Ioaneꞌe duduḡa rae reꞌuma.” \s1 Haḡai Sauꞌa Roḡaeḡaniꞌa Iesu Rana Dehoro Beꞌuniro \p \v 36 Mada ꞌahogano Farisea vazeḡa ꞌahoga niḡa Simonaꞌa Iesu ane teite oganoga veize huniro. Ebu Iesu ani Farisea vazeḡa ne onamadu ogaꞌuma habaꞌano taviro. \v 37 Eꞌe habaꞌanoꞌe haḡai sauꞌa haḡainuteꞌe roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa radiunu. Aniꞌe Iesuꞌa Farisea vazeḡa neo ogaueteꞌe ederirotene, dehoro hohoga manoḡa naeḡa boro bio komeꞌa manohuga irivaꞌonadu mae onamiro. \v 38 Ebu roḡaeꞌa ne diuḡadu Iesu ḡaruḡa onamadu niauꞌenaꞌa, odaḡa babaḡano ḡuḡuriro. Ebu niḡa vuḡaniꞌa Iesu oda rana sore buanadu abune vanirotene, iguḡa hina odaḡa zauhe iminiro. Ebu gubaneꞌenaꞌa, odaḡa furaꞌinadu dehoro beuꞌiro. \p \v 39 Iesu oganoga radu huniroteꞌe Farisea vazeḡa Simonaꞌa roḡae eꞌeꞌa ꞌouge haḡairoteꞌe horonirotene, ani ane zamao zamariro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe peroveta vazeḡa reine, ani roḡae nagiḡaniꞌa oboneꞌetaꞌe ederiꞌuma. Ebu roḡae ꞌahiꞌe sauꞌa rae ederiꞌuma!” \v 40 Ebu Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Simona, e hari ꞌahoga ḡeꞌuma.” Simonaꞌa ninaꞌa, “Ihore vazeḡa, ehoꞌi!” \p \v 41 Ebu Iesuꞌa hari meꞌodo haro, raenaꞌa, “Vaze ꞌaheuꞌa vaze ꞌahoḡa mazao moni gezo madu bare haꞌuma reiro. ꞌAhoganiꞌa moni 500 meiro, aꞌe 500 mada gauḡa moniḡa. U ꞌahoḡaniꞌaꞌe moni 50 meiro, aꞌe 50 mada gauḡa moniḡa. \v 42 Ebu vaze ꞌaheuꞌe moni vazeḡa mazao moni baronoga mene idararo, eꞌanoꞌo moni vazeḡaniꞌa zinaꞌa, 'Ahiga, ago baronoꞌi!'” \p Iesuꞌa hari eꞌe hauḡirotene, Simona ḡadiniro, raenaꞌa, “ꞌOugine, anianine boꞌaḡanoꞌe iniuꞌa moni vazeḡa mazao ufeta zamare borofiꞌuma?” \v 43 Simonaꞌa naenaeniro. “E zamarone, vaze moni 500 madu moni vazeḡaniꞌa ḡararo haroteꞌe vazeḡa.” Ebu Iesuꞌa ninaꞌa, “Ḡa naenaeꞌe duduga.” \p \v 44 Ebu Iesuꞌa roḡae tehe ḡianadu Simona niro, raenaꞌa, “Ḡa roḡae ꞌadaꞌa eḡe mazao haḡateꞌe horonahe? E ḡa ne diuḡatene, ḡaꞌe odahe vuzuꞌoga veize vu mene eneha. Rehano roḡae ꞌahiꞌe eḡe oda ani ni vuḡa hina abunadu iguḡa hina zauhe imineha. \v 45 Ḡaꞌe mene gubahe furaꞌiheha, rehano roḡae ꞌahiꞌe eḡeꞌa diuḡi arateꞌeꞌanoꞌo odahe mene riꞌiriꞌi furaꞌineha. \v 46 Ḡaꞌe vadiniheo dehoro mene beuꞌeha, rehano aniꞌa e odao dehoro hohoga manoḡa beuꞌeha. \v 47 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa ḡaꞌohe. Moni 500 madu moni vazeḡaꞌa ḡararo haroteꞌe vazeḡa teige, roḡae ꞌahiꞌe ane sauꞌa ḡehaḡa ꞌai rae modeha, eꞌanoꞌo ani eḡe zamare borofadu ꞌouge haḡaeha. Rehano moni 50 madu moni vazeḡaꞌa ḡararo haroteꞌe vazeḡa teige, sauꞌa ufiḡa haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ane sauꞌa tahife rae modiꞌuma ebu e tahife zamariꞌuma.” \p \v 48 Ebu Iesuꞌa roḡae ninaꞌa, “Ḡa sauꞌa ꞌai rae modeha.” \v 49 ꞌOugirotene, Iesu teite ogaroteꞌe azaḡaꞌe zamariro, raenaꞌa, “ꞌAhiꞌe iniu? Ani vaze sauꞌa zuni rae modehehe?” \v 50 Ebu Iesuꞌa roḡae niro. “Ḡaꞌe eḡe mae ḡihiheha, eꞌanoꞌo ḡae sauꞌanonoꞌo ḡabodeha. Zamaḡo roḡenadu onamoꞌi!” \c 8 \s1 Roḡae Roḡaeꞌa Iesu Dananiro \p \v 1 Eꞌe enogano Iesuꞌe haba nunu zu ne ꞌahoga ꞌahoga onamadu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa, hariḡa manoḡa haraminu ebu tahiꞌaḡa 12 zuni ane ḡatininu. \v 2 Ebu vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe zu ugi nunuꞌa meiroteꞌe roḡaeḡa roḡaeḡaꞌe ugize manoradu Iesu duḡuru danaziro. Ze boꞌaḡano Magadala neḡa roḡae niḡa Maria aniꞌe vine sauꞌa 7 raganonoꞌo hegone buniroteꞌe roḡaeḡa. \v 3 Ebu Kuza inuḡa niḡa Ioana. Kuza aniꞌe kiniḡa Heroda gau zu neḡa taufeꞌeteꞌe vazeḡa. Roḡae ꞌahoga niḡa Susana zu roḡae ꞌahoga ꞌahoganiꞌa zeḡe zeḡe ḡau hina Iesu ebu ane tahiꞌatahiꞌa danaziro. \s1 Ezone Feune Ḡoraroteꞌe Hari Idaidaḡa \r (Mataio 13:1-23, Mareko 4:1-20) \p \v 4 Mada ꞌahogano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu haba nunuonoꞌo Iesu vaḡe ariro. ꞌOugadu Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, \p \v 5 “Hihi vazeḡa ꞌahoganiꞌa mebaḡano ezone ḡora onamiro. Ani mebaḡano ezone feune ragavirotene, nuꞌe oda ibiḡano rururaro. Eꞌe ezoneḡaꞌe vazeꞌa rana edau oname onainu zu niniꞌa onadu au hauḡiro. \v 6 Ezone nuꞌe hadi habaꞌano rururaro. Eꞌe ezoneḡaꞌe ḡuhuriro, rehano roraro, mazaḡa rahaꞌe mene abuꞌa. \v 7 Ezone nuꞌe ve renogano rururaro. Ebu ezone zu ve renoga tibano ḡuhure bororaro. Rehano ve renoganiꞌa ezone ḡuhuḡa simarinadu mene iniro. \v 8 U ezone nuꞌe raha manoḡano rururadu faine ḡuhure bororaro, ebu vesu hugaꞌe ḡae 100 hudaro.” Iesu ani ḡoere hauḡirotene, ani ḡihau ḡoeriro, raenaꞌa, “Teḡaḡeta vazeḡaꞌe faifaine egadu huga ederoꞌi!” \p \v 9 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa hari eꞌe huga ani ḡadiniro. \v 10 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo ꞌuꞌuru tiꞌeteꞌe ihozeꞌohe. Rehano vaze nuꞌe hari huga niduꞌa hari idaidaḡa hina ihozeꞌohe, eꞌanoꞌo zeꞌe huga mene ederiꞌuma. Peroveta azaḡaniꞌa amahi ꞌahige reiro, raenaꞌa, \b \q1 'Zeꞌe Badiꞌaꞌa nagini haḡaeꞌetaꞌe horoneꞌohe rehano, hugaꞌe mene horoniꞌuma. \q1 Zeꞌe Badiꞌaꞌa nagini raꞌetaꞌe igiꞌohe rehano, eꞌe hugaꞌe mene ederiꞌuma.' \b \p \v 11 Eḡeꞌa ezone feune ḡorauꞌeteꞌe hariḡa idaidaḡa hugaꞌe rae deheniꞌuma. Ezoneꞌe Badiꞌa ḡoere. \v 12 Ezone ibio ruruneꞌetaꞌaꞌe, vazeꞌa Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Rehano zeꞌa Badiꞌa ḡoere mene mae ḡihinadu ḡabone mene hidifine, Sataniꞌa zeḡe zamaonoꞌo Badiꞌa ḡoere mae vaḡineꞌohe. \v 13 Ezone hadi habaꞌano rururuꞌetaꞌe, Badiꞌa ḡoere igiꞌetene matuꞌuzeta mae ḡihineꞌohe. Rehano ze fieꞌe ire taiga oꞌoꞌa heuḡa, eꞌanoꞌo mada tahiḡa daꞌo fieꞌohe. Ebu Sataniꞌa tuhuze nuriꞌetene uiteꞌohe. \v 14 Ezone ve renoga zamaḡano rururuꞌetaꞌe, ze Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Rehano radiuꞌeteꞌe madaḡano, zamarone aduga borofeꞌohe, haba toheḡa ufeta zamareꞌohe zu haba ḡauḡa manomano hina ufeta matuꞌeꞌohe. Eꞌanoꞌo zeꞌe mene iniꞌohe. \v 15 U ezone raha manoḡano rururuꞌetaꞌe, mene ḡurireꞌenaꞌa zama manoḡano Badiꞌa ḡoere igiꞌohe. Ebu zeꞌe aduga hideꞌe rehano, Badiꞌaꞌa matuꞌeꞌeteꞌe haḡaiḡa haḡaeꞌenaꞌa, hudauꞌohe. \s1 Ihure Hari Idaidaḡa \r (Mareko 4:21-25) \p \v 16 Vaze ꞌahoganiꞌa ihure hufine siuva hina mene ogone tiꞌuma ga fata ꞌuꞌuḡano mene tiꞌuma. Rehano ne diuḡeꞌeteꞌe vazeꞌa agaḡa horonoga veize, midau tiꞌeteꞌe habaꞌano midauꞌohe. \v 17 Ihureꞌa ḡau niduꞌa aganeꞌeteꞌe teige, ꞌuꞌuru radiuꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa fureraꞌuma. Ebu ogone ḡahineꞌeteꞌe ḡauḡa zuni horoniꞌuma. \v 18 Eꞌano'o eḡeꞌa ziꞌeteꞌe ḡoeꞌa faine zamare egoꞌi! Faifaine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe, Badiꞌaꞌa edeḡa boro ziniꞌuma. U mene faine zamare igiꞌeteꞌe azaḡaꞌe, Badiꞌaꞌa zeꞌe tahiḡa edeḡa rae zamareꞌeteꞌe zuni mae vaḡiniꞌuma. \s1 Iesu Viꞌa ebu Negoḡa \r (Mataio 12:46-50, Mareko 3:31-35) \p \v 19 Eꞌe enogano Iesu viꞌa ebu negoḡa duḡuruꞌa ani vaḡe onamiro, rehano vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahine ani uhiḡa onamoga mene idararo. \v 20 Ebu vaze ꞌahoḡaniꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Ḡa viꞌu zu negoḡo duḡuruꞌa ḡiaꞌihi radu ne enona edau radiuꞌohe.” \v 21 Ebu Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Badiꞌa ḡoere egadu haḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡaꞌe eḡe nanu zu eḡe nego.” \s1 Zavara ꞌUiro \r (Mataio 8:23-27, Mareko 4:35-41) \p \v 22 Mada ꞌahogano Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite ḡasio tiradu ze ziro, raenaꞌa, “Aro, duꞌura moneafa fare onamihi.” Ebu ze fare onamiro. \v 23 Ze fare onameꞌeteꞌe zamaḡano, Iesu ani baziro. Ebu zavara boroꞌa feuradu vuꞌa ḡasi kafere diuḡadu foꞌariro. Zeꞌe ariga runeo diuḡiro! \v 24 ꞌOugirotene, Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ani evaniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, Zuhiꞌa Boro, eme izidi hunuhuneꞌohe!” \p Ebu Iesuꞌa evatadu zavara zu saꞌu riḡa ḡoreziro, raenaꞌa, “Sifu radadu roḡeranoꞌi!” Ani ꞌouge reirotene, zavara zu saꞌuꞌa hauḡiro zu duꞌuraꞌa roḡeraro. \v 25 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Za eḡe mazao mene fieꞌohe!” Rehano, zeḡe niduꞌa rihauꞌenaꞌa zu zaguzagauꞌenaꞌa, ḡadititiro. “Ahiꞌe iniu? Aniꞌa zavara zu saꞌu riḡa ḡorezitene, ḡoeꞌa egohuꞌohe!” \s1 Vine Sauꞌaḡeta Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 8:28-34, Mareko 5:1-20) \p \v 26 Eꞌe enogano, Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa Galilea duꞌuraḡa moneafa ruhau faradu Gerasa\f + \fr 8:26 \ft Gerasaꞌe Iuda habaꞌa enogano \f* azaḡa habao hebetiro. \v 27 Iesu ani ḡasionoꞌo buarotene, eꞌe habaꞌano vine sauꞌa sauꞌaḡeta vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu hidiro. Aniꞌe mada faḡa firina zu neḡano mene radiunu, rehano ꞌidu habaꞌano radiudo. \v 28-29 Vine sauꞌaniꞌa vaze ꞌadiꞌe mada ḡehaḡa ibitohaudoteꞌe uꞌano, haba eꞌe azaḡaniꞌa auri miniḡa riḡa hina evoꞌa zu odaḡa batune teadu taufe radiudo. Rehano aniꞌa mini eꞌe riꞌi ḡuzuhadu vine sauꞌaniꞌa tuḡune haba bohaꞌa onamido. \p Aniꞌa Iesu horonirotene, Iesuꞌa riḡa ḡoreniro, raenaꞌa, “Vine sauꞌa toraga, ani mazaonoꞌo buanoꞌi!” Ani Iesu zamao hiḡau bauradu ḡaniḡanaro, raenaꞌa, “Iesu, Ḡihiꞌahune Badiꞌaḡa Ubuga! Ḡaꞌe eḡe mazao nagini urateꞌohe? E umiꞌeꞌohe, aduga aḡo enoꞌi!” \v 30 Ebu Iesuꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa niḡo iniu?” Ebu aniꞌa naenaeniro. “E niꞌe Legioni!\f + \fr 8:30 \ft Eꞌe huganiꞌe uti azaḡa 6000 heuḡa\f*”, mazaḡa vine sauꞌa ḡehaḡa vaze eꞌe ranao radiunu. \v 31 Vine sauꞌa sauꞌaniꞌa Iesu uminiro, raenaꞌa, “Eme hoꞌone ḡonaga oꞌoꞌano\f + \fr 8:31 \ft vine sauꞌaniꞌa ḡutauꞌeteꞌe habaꞌa\f* ago tuḡufoꞌi!” \v 32 Eꞌe madaḡano aba ḡehaḡaꞌe haba maḡano ogaunu. Eꞌanoꞌo vine sauꞌa sauꞌaꞌa bare Iesu uminiro. “Eme aba eꞌe mazao diuḡoga tuḡufoꞌi!” Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Idaḡa, buꞌanadu onamoꞌi!” \v 33 Ebu vine sauꞌa sauꞌa ꞌai vaze eꞌe mazaonoꞌo buanadu aba ḡehaḡa mazao diuḡe ḡouriro. Aba ḡehaḡa ꞌai maḡa beꞌanoꞌo dure ovoadu duꞌurao hunuhune rudaro. \p \v 34 Aba taufeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe horonadu, ferau uhiḡa neḡa zu habaꞌa habaꞌa onamiro. Ebu eꞌe hariḡa vazevaze mazao meꞌodiro. \v 35 Vaze ḡehaḡaꞌa naginiꞌa fureraroteꞌe ḡianoga veize Iesu vaḡe onamiro. Ze onamirotene, vine sauꞌaḡeta vazeḡa eꞌe dabua vidanadu zamarone manoḡano Iesu oda babaḡano ehoriroteꞌe horoniro. Eꞌanoꞌo zeꞌe rihau ḡouriro. \v 36 Ebu fureraroteꞌe haḡaiḡa niduꞌa horoniroteꞌe azaḡaniꞌa haba ꞌahoga ꞌahoganonoꞌo onairoteꞌe azaḡa mazao Iesuꞌa vine sauꞌaḡeta vaze eꞌe nougenouge ḡaboniroteꞌe meꞌodoziniro. \v 37 ꞌOugadu Gerasa habaꞌa azaḡa niduꞌaꞌe rihoꞌa mae ḡouriro. Ebu zeꞌe Iesuꞌa eꞌe habaꞌanonoꞌo vaḡinoga veize uminiro. Eꞌanoꞌo Iesuꞌe ḡasio tiradu bare duꞌura moneafa fare onamiro. \p \v 38 Vine sauꞌaonoꞌo manoriroteꞌe vazeḡaꞌe Iesu teite onamoga veize uminiro. Rehano Iesuꞌa ani tuḡuneꞌenaꞌa, niro. \v 39 “Mene. Ḡa bare neḡo onamadu Badiꞌaꞌa ḡae mazao haḡai manoḡa haḡateꞌe nabuḡo ihozoꞌi!” Eꞌanoꞌo ani bare onamadu ne niduꞌa ragaveꞌenaꞌa, Iesuꞌa ani mazao nagini haḡairoteꞌe haḡaiḡa meꞌodo ziniro. \s1 Iairo Aboḡa ebu Ugi Roḡaeḡa \r (Mataio 9:18-26, Mareko 5:21-43) \p \v 40 Iesuꞌa faradu ruhau hebetirotene, vaze ḡehaḡaniꞌa hidadu mae ḡihiniro, mazaḡa zeꞌe mada faḡa guhiniro. \v 41 Ebu vaze ꞌahoga niḡa Iairoꞌa onamadu Iesu oda babaḡano ḡuḡuriro. Aniꞌe nuꞌonuꞌo neḡa ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa ḡihiꞌaḡa. Aniꞌa Iesu uminiro, raenaꞌa, “E ne aradu aboehe fainoꞌi!” \v 42 Ani aboḡaꞌe tibuhuga eꞌe daꞌo zu muriḡaꞌe 12. Aniꞌe ugine sausaunadu ariga rudaro. \p Ebu Iesuꞌa Iairo teite ane ne onamiroteꞌe zamaḡano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa naenaenoꞌo bibine runiro. \v 43 Vaze ḡehaḡa boꞌaḡano, roḡae ꞌahogaꞌe roḡae ugiꞌa madu muri 12 zamaḡano adudu radiro. Rehano gohe vazeḡa ꞌahoganiꞌa zu manonoga mene idararo. \v 44 Ebu aniꞌe ugiḡaniꞌa manoroga veize Iesu ḡaruna hegote aradu dabuaḡa ariḡa tuꞌiniro. ꞌOugirotene, ugiḡaniꞌa ḡarihe hune hauḡiro! \v 45 Ebu Iesuꞌa ḡadimaro, raenaꞌa, “Iniuꞌa e tuꞌiheha?” Vaze niduꞌaꞌa naenaeninaꞌa, “Eme mene tuꞌiꞌeha.” Ebu Peteroꞌa raenaꞌa, “Zuhia Boro, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa bibiꞌeꞌeteꞌe uꞌano, vaze ḡehaḡaniꞌa ḡa tuꞌiꞌeha.” \v 46 Rehano Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “E edereha, vaze ꞌahoḡaniꞌa tuꞌihadu e mazaonoꞌo gigiꞌa inaraheꞌa buaneha, ebu vaze eꞌe faineha.” \v 47 Iesuꞌa ꞌouge zirotene roḡae eꞌe ani mazao naginiꞌa fureraroteꞌe uꞌuranoga mene idaḡa rae zamariro. Ebu ani rihauꞌenaꞌa rereru Iesu vaḡe onadu ani oda babaḡano tuḡe ḡuḡuriro. Ebu ani nougadu Iesu dabuꞌa tuꞌinateꞌe, zu ḡarihe manorateꞌe hariḡa vaze niduꞌa ziro. \v 48 Ebu Iesuꞌa roḡae eꞌe ninaꞌa, “Aboe, ḡaꞌe eḡe mazao fiateꞌe uꞌano, ugiḡoꞌa manoreha. Eꞌanoꞌo matuꞌuḡota onamoꞌi!” \p \v 49 Iesu ani roḡae eꞌe ḡoreneꞌenoḡano vaze ꞌahoganiꞌa Iairo neonoꞌo onaadu Iairo niro, raenaꞌa, “Ḡa aboḡo ꞌai rudaneha. Eꞌanoꞌo ihore vazeḡaꞌa ḡa ne onamoga veize ago umine banoꞌi!” \v 50 Rehano Iesuꞌa hari eꞌe egadu, Iairo ninaꞌa, “Zamaḡo ago adufoꞌi! Eḡe mazao fioꞌi! ꞌOugine, ḡa aboḡoꞌe bare ḡabodiꞌuma.” \p \v 51 Ebu ze oname Iairo neo feuriro. Iesuꞌa Petero, Iakobo, Ioane zu roḡae komeꞌa viꞌa moga daꞌo tutuze neo diuḡiro, u vaze ꞌahoga ꞌahogaꞌe mene zamaze zouziro. \v 52 Ze diuḡirotene, vaze niduꞌaꞌa ne zamaḡano harae niau radiunu. Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Ago nianoꞌi! Aniꞌe mene rudaneha, rehano bazeꞌohe.” \v 53 Zeꞌa ani eḡofoharo, mazaḡa zeꞌe roḡae tahiꞌaꞌa rudanataꞌaꞌe edeḡa. \v 54 Ebu Iesuꞌa roḡae komeꞌa abine ḡihinadu hune niro, raenaꞌa, “Eḡe tahiꞌa, iḡunoꞌi!” \v 55 Eꞌe zamaḡano ani viganiꞌa bare onaadu ḡarihe hune ḡabode iḡuniro. Ebu Iesuꞌa eꞌea radiroteꞌe azaḡa ziro, raenaꞌa, “Ogomu nu hanoꞌi!” \v 56 Ani viꞌa mogaꞌe zaguzagau rudaro. Rehano Iesuꞌa ḡoere riḡa zinaꞌa, “Naginiꞌa fureranataꞌe vaze ago zoꞌi!” \c 9 \s1 Iesuꞌa Ane Tahiꞌa Tahiꞌa 12 Tuḡuziro \r (Mataio 10:5-15, Mareko 6:7-13) \p \v 1 Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa 12 huze nuꞌoziro. Ebu vine sauꞌa niduꞌa uhize buzeꞌeteꞌe zu ugi azaḡa faizeꞌeteꞌe gigiꞌaḡa ziniro. \v 2 Ebu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa moneo vaze ihozoga zu ugi azaḡa faizoga veize tuḡuziro. \v 3 Izema aniꞌa ze tuḡuzogano, raenaꞌa, “Zae ragavo zamaḡano oꞌoꞌa huga ago moꞌi! Tuḡu, tunahu, ogomu, moni zu dabuꞌa ꞌahoga zuni ago odohoꞌi! \v 4 Noꞌe habaꞌano ne ꞌahoga diuḡoꞌidene, eꞌea daꞌo radoꞌi! Ebu zaeꞌa haba eꞌe modeꞌeteꞌe madaḡa roꞌidene, ne eꞌe mode iḡunoꞌi! \v 5 Haba ꞌahogano ne azaḡaniꞌa zae mene mae zouzadu ne eꞌe modoꞌidene, odaze huꞌuruḡa zauhe mode manahoꞌi! Aꞌe zeꞌa mene ḡihurine, aduga hidiꞌuma rae ihoziꞌuma.” \v 6 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌa 12 neḡa neḡano ragavadu hari manoḡa haramiro zuni ugi azaḡa manoziro. \s1 Heroda Iesu mazao Zamare ꞌAdaꞌadiro \r (Mataio 14:1-12, Mareko 6:14-29) \p \v 7 Heroda Antipasi, Galilea habaꞌa kiniḡaꞌe Iesu hariḡa igirotene, aniꞌe zamaḡa ꞌadaꞌadiro, mazaḡa vaze nuꞌa raenaꞌa, “Iesuꞌe Ioane Babatiso. Aniꞌa ibite rudanadu bare ḡabodeha.” \v 8 U vaze nuꞌe raenaꞌa, “Aniꞌe peroveta vazeḡa, Elia. Aniꞌa bare fureraneha,” ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, “Aniꞌe peroveta ibiꞌaḡa vazeḡa ꞌahoga, ebu bare ḡabodeha.” \v 9 Rehano Herodꞌa ꞌahiḡe reiro, “Ahiꞌe mene Ioane, mazaḡa aniꞌe goruniro. Nougadu vazeꞌa 'Aniꞌe Ioane,' rae ḡoaneꞌohe?” Eꞌanoꞌo ani Iesuꞌe iniu vaze rae ḡianihi reiro. \s1 Iesuꞌa Vaze 5,000 Ḡubuziro \r (Mataio 14:13-21, Mareko 6:30-44, Ioane 6:1-14) \p \v 10 Apostolo azaḡaniꞌa Iesu vaḡe bare onairo. Ebu zeḡeꞌa nagini haḡairoteꞌe niduꞌa Iesu meꞌodo haro. Ebu Iesuꞌa sifu zeḡe teite vaḡinadu Betesaida habaꞌa onamiro. \v 11 Rehano vaze ḡuḡuvaḡa ze aniꞌe noꞌe onameꞌetaꞌe ederadu zeḡe niduꞌa ani hegotiro. Ebu Iesuꞌa ze mae ḡihizadu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa ziro zu ugi azaḡa faiziro. \p \v 12 Ḡorava rarotene, Iesu tahiꞌatahiꞌa 12 ani vaḡe aradu niro, “ꞌAhiꞌe haba bohaꞌa. Ogomu vaḡoga ebu ohere bazoga veize, vaze niduꞌa ne uhiḡa uhiḡano tuḡuzoi!” \v 13 Rehano Iesuꞌa reiro, raenaꞌa, “Zaeꞌa ogomu zenoꞌi!” Ebu ze ani naenaeniro. “Mene idaḡa! Eme mazaoꞌe beredi fuꞌo ebu ḡozone ꞌaheu daꞌo. Vaze ḡehaḡa ꞌahi ḡubuzoga veize, ogomu ḡehaḡa hoitine manoḡa!” \v 14 Eꞌea vaze niduꞌa boꞌaḡano ohoze daꞌoꞌe niduꞌa 5,000 radiunu. \p Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Ze ꞌahige zoꞌi, '50 rovonerovone ehoroꞌi'” \v 15 ꞌOugadu Iesu reiroteꞌe idunaḡano vaze niduꞌa ehoriro. \v 16 Eꞌe ḡarugano Iesuꞌa beredi fuꞌo zu ḡozone ꞌaheu madu adure ḡianeꞌenaꞌa, Badiꞌa mazao manoḡa tauḡi reiro. Ebu beredi zu ḡozone tahi tahe vaheḡe ane tahiꞌatahiꞌa zinadu ze ḡahuḡe ḡemiro. \v 17 Zeḡe niduꞌa au ubararo ebu Iesu tahiꞌatahiꞌa ogomu ḡahaꞌa ḡahaꞌaꞌe tunahu niduꞌa 12 irivaꞌoniro. \s1 Peteroꞌa Iesuꞌe Keriso rae Reiro \r (Mataio 16:13-16, Mareko 8:27-30) \p \v 18 Mada ꞌahogano Iesuꞌe ane daꞌo kurau radiro, ebu ane tahiꞌatahiꞌa daꞌo ane teite radiro. Ebu Iesuꞌa ze ḡadiziro, “Vazeꞌa eꞌe iniu rae raꞌohe?” \v 19 Zeḡeꞌa naenaeninaꞌa, “Nuꞌe 'Ioane Babatiso', nuꞌe 'Elia,' raꞌohe. Nuꞌe raenaꞌa, 'Amahi rudaroteꞌe peroveta vazeḡa ꞌahoganiꞌa ḡabode iḡuniro.'” \v 20 Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “U zaꞌa raꞌetene eꞌe iniu?” Peteroꞌa ninaꞌa, “Ḡaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡuꞌiroteꞌe vazeḡa, Keriso!” \v 21 Iesuꞌa ḡoere riḡa ziro, raenaꞌa, “ꞌAdi ḡoeꞌa vaze ꞌahoga ago zoꞌi!” \p \v 22 Ebu ani raenaꞌa, “Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa aduga ḡehaḡa hidiꞌuma. Vaze boroboro, Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa heꞌeheꞌehiꞌuma zu uḡuhiꞌuma. Rehano mada uḡidu zamaḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.” \s1 Iesu Hegoteꞌeteꞌe Ibiḡa \r (Mataio 16:24-28, Mareko 8:34—9:1) \p \v 23 Ebu Iesuꞌa zeḡe niduꞌa zinaꞌa, “Iniuꞌa eḡe ḡaruna hegotiꞌuma roꞌidene, ane ura haḡaiḡa niduꞌa modadu, mada niduꞌa ane satauro odoheꞌenaꞌa, eḡe hegotoꞌi! \v 24 Mazaḡa iniu vaze ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniu vaze ane ḡabone eḡe ꞌuano ahetine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \v 25 Vaze ꞌahoganiꞌa haba niduꞌa madu ḡaboneḡa mae vaḡinine, nagini manoḡa hidiꞌuma? \v 26 Vazeꞌa eḡe zu eḡe ḡoere oꞌonine, eḡeꞌa eḡe agaḡano, mamahe aḡaḡano ebu tuḡure viga zaḡoḡa aḡaḡano bare ovaine, eḡe, Vaze Ubuga zu ani oꞌoniꞌuma. \v 27 E hube hune ziꞌohe, faifaine egoꞌi! Izidi zae boꞌaḡano vaze nunuꞌa, izema rudanogano, Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa horoniꞌuma. \s1 Iesu Iraḡaniꞌa Nufiro \r (Mataio 17:1-8, Mareko 9:2-8) \p \v 28 Mada fuꞌo uḡidu fare ḡarugano Iesuꞌa Petero, Iakobo ebu Ioane zamaze maḡa rana kuranoḡa radu itiro. \v 29 Ani kurauꞌeteꞌe zamaḡano, iraḡaniꞌa nufiro zu dabuaḡaniꞌa uranadu vazavazahiro. \v 30-31 Eꞌe madaḡano vaze ꞌaheu, Mose zu Eliaꞌa fureradu ze Iesu teite ḡoaniro. \p \v 32 Petero zu Iesu tahiꞌa ꞌaheuꞌe baze rudaro. Zeꞌa evatirotene Iesu agaḡa zu ani uhiḡano vaze ꞌaheu edanoga horoziro. \v 33 Mose ebu Eliaꞌa Iesu muhinoga madaḡa meirotene, Peteroꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eme ꞌadama radiuꞌeteꞌe manoḡa tauḡi! Emeḡe uḡiduꞌa nugo taruha uḡidu ogoratihi, tibaꞌe ḡae veize, tibaꞌe Mose veize ebu tibaꞌe Elia veize.” Petero aniꞌa nagini raꞌetaꞌe aḡuꞌa. \v 34 Ani ꞌouge reirotene ḡozeꞌa ovadu ogoziro, eꞌanoꞌo ze rihau rudaro. \v 35 Ebu ḡoze zamaḡanonoꞌo Badiꞌa ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, “ꞌAhiꞌe eḡe Ubude, eḡeꞌa ohotiroteꞌe vazeḡa. Ani ḡoere egohanoi!” \v 36 Agoꞌa hauḡirotene Iesu ane daꞌo horoniro. Zeḡe uḡiduꞌa nagini horoniroteꞌe vaze ꞌahoganiꞌa mene rae fureniro. \s1 Tahiꞌa Komeꞌa Vine Sauꞌaḡeta Manoniro \r (Mataio 17:14-18, Mareko 9:14-27) \p \v 37 Mada eꞌe ḡarugano Iesu zu ane tahiꞌatahiꞌa teite maḡanonoꞌo ovairo, ebu vaze ḡuḡuvaḡa hidiro. \v 38 Vaze ḡuḡuva zamaḡanonoꞌo vaze ꞌahoganiꞌa Iesu huniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, e ḡa umiꞌeꞌohe. Eḡe ubude tibuhuga ꞌadi ḡabonoꞌi! \v 39 Vine sauꞌaniꞌa ani agatohauꞌetene, tabara huau ḡaniḡanaꞌenaꞌa, beroꞌude ḡemeꞌohe zu hena hebeꞌanonoꞌo busureꞌohe. Vine sauꞌaꞌa mada niduꞌa ani zamao radiuꞌenaꞌa, ahiꞌa sausauneꞌohe. \v 40 Eḡeꞌa ḡae tahiꞌatahiꞌa mazao vine sauꞌa eꞌe hegone bunoga radu umizeha, rehano ze mene idaraneha.” \p \v 41 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa eꞌe naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌe Badiꞌa mazao mene fiꞌeꞌeteꞌe zu veꞌoreꞌeteꞌe azaḡa! E mada faḡa zae teite zamahe gigane mene obone tiꞌuma!” Ebu tahiꞌa eꞌe moga ninaꞌa, “Ubugo odohe ꞌadi aroꞌi!” \v 42 Moganiꞌa tahiꞌa eꞌe tutune onaꞌeteꞌe zamaḡano, vine sauꞌaniꞌa ahiꞌa rana radu higau bauriro zu beroꞌude ḡemiro. Ebu Iesuꞌa vine sauꞌa roniro, raenaꞌa, “Tahiꞌa ahiꞌaꞌonoꞌo buanoꞌi!” ꞌOugadu vine sauꞌaꞌe zogone buanadu tahiꞌa eꞌe manoriro. Iesuꞌa ani moga bare haro. \v 43 Ebu vaze niduꞌa Badiꞌa gigiꞌaḡa boro horonadu zaguzagaro. \s1 Runeḡa Hariḡa Bare Reiro \r (Mataio 17:22-23, Mareko 9:30-32) \p Vaze niduꞌa Iesuꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa horonadu zaguzagarotene, Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, \v 44 “Ḡoere ꞌadi faifaine zamaroꞌi! Eḡe, Vaze Ubuḡa, agirehe ꞌevorao riꞌihiꞌuma.” \v 45 Rehano ane tahiꞌatahiꞌaꞌe aniꞌa nagi raꞌetaꞌaꞌe mene zamariro, mazaḡa zeꞌa mene ederoga veize huga eꞌe uꞌuruḡa. Ebu zeꞌe aniꞌa raꞌetaꞌe moneo bare ḡadimanogaꞌe riharo. \s1 Iniuꞌe Niḡa Ḡihiꞌaḡa Raꞌohe? \r (Mataio 18:1-5, Mareko 9:33-37) \p \v 46 Iesu tahiꞌatahiꞌa boaḡano iniuꞌe niḡa ḡihiꞌaḡa radu zeḡeꞌa bare tairotitiro. \v 47 Iesuꞌa ze nagini zamareꞌeteꞌe horonadu tahiꞌa komeḡa zamahu ane babaḡano ohoniro. \v 48 Ebu ziro, raenaꞌa, “Iniuꞌa eḡe uꞌano tahiꞌa komeḡa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe daꞌo mene mae ḡihiheꞌohe, rehano eḡe tuḡuhiroteꞌe Badiꞌa zuni mae ḡihineꞌohe. Zae boaḡano iniuꞌa ane bare niḡa mae ovoine, Badiꞌa ubumao aniꞌe niḡa ḡihiꞌaḡa rae raꞌohe.” \s1 Eme Mone Vazeḡaꞌe Iniu? \r (Mareko 9:38-40) \p \v 49 Ioaneꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌa sauꞌa hegoze buziroteꞌe emeḡeꞌa horoniro, ebu emeḡeꞌa ani garariro, mazaḡa aniꞌe emeḡe teite mene tiburuꞌohe.” \v 50 Rehano Iesuꞌa ziro. “Ani ago gararoꞌi! Za mene agireꞌeteꞌe vazeḡaniꞌe, zae mone vazeḡa.” \s1 Samaria Azaḡaniꞌa Iesu Hezahoharo \p \v 51 Iesuꞌe adure itiꞌuma madaḡaniꞌa hanitirotene ani Ierusalema habaꞌa onamoga radu inare zamariro. \v 52 Ebu ani vaze nu ibite tuḡuziro. Zeꞌe Iesu veize ruhibifine Samaria neḡa onamiro. \v 53 Rehano ne azaḡaniꞌa Iesu mene mae ḡihiniro, mazaḡa aniꞌe Ierusalema habaꞌa onaminu. \v 54 Iesu tahiꞌa ꞌaheu, Iakobo zu Ioaneꞌa horonadu Iesu ḡadiniro. “Zuhiꞌa Boro, ḡa uratine, emeꞌa Badiꞌa uminadu adureonoꞌo ire roga tuḡuniꞌuma ebu ze hufi haoziꞌuma!” \v 55 Rehano Iesuꞌa tehadu roziro. “Ago ꞌouge roꞌi!” \v 56 Ebu ze ne ꞌahoga onamiro. \s1 Iesu Hegoteꞌeteꞌe Vazeḡa \r (Mataio 8:19-22) \p \v 57 Ze ibio onameꞌenogano, vaze ꞌahoganiꞌa aradu Iesu niro, raenaꞌa, “Ḡaꞌa noꞌe onamine, e ḡa hegotiꞌuma.” \v 58 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Butu ḡuniḡaꞌe bazuni habaꞌazeta, ebu hitana niniḡaꞌe nezeta. Rehano eḡe, Vaze Ubuḡaꞌe bazunihe habaꞌaꞌe oꞌoꞌa.” \p \v 59 Ebu Iesuꞌa vaze ꞌahoga huniro, raenaꞌa, “Eḡe hegotoꞌi!” Rehano vaze eꞌeꞌa raenaꞌa, “Zuhia Boro, e geno mamahe guri onamihi raꞌohe.” \v 60 Iesuꞌa ninaꞌa, “Vine ruga azaḡaꞌa rune azaḡa guriꞌuma. U ḡaꞌe aradu Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe moneo harame ragavoꞌi!” \p \v 61 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, e ḡa hegotiꞌuma. Rehano e ize ibite nabudihe uhizi onamihi.” \v 62 Iesuꞌa naenaeneninaꞌa, “Mene. Iniuꞌa teheꞌenaꞌa mebaḡa afidaune, mene faine afidaꞌuma. Eꞌe teige, iniuꞌa eḡe hegotadu tehe gau nunu zamarine, aniꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa veize gauoga mene idaḡa.” \c 10 \s1 Iesuꞌa Ane Tahiꞌa 72 Tuḡuziro \r (Mataio 11:20-24) \p \v 1 Eꞌe ḡarugano Iesu Zuhiꞌa Boroꞌa vaze 72 zamaziro. Ebu aneꞌa onamihi reinuteꞌe neḡa niduꞌa zu habaꞌa niduꞌano ꞌaheu ꞌaheu ibite tuḡuziro. \v 2 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Hiriviꞌuma ḡauḡaꞌe ḡehaḡa bagaḡa, rehano gauḡa azaḡaꞌe mene ḡehaḡa. Eꞌe teige, Badiꞌa ederihi raꞌeteꞌe azaḡaꞌe ḡehaḡa bagaḡa, rehano ani ḡoere haramoga veize gauḡa azaḡaꞌe oꞌoꞌa. Eꞌanoꞌo gauḡa azaḡa nu tuḡuzadu ani ḡoere haramozoga veize hiriveꞌeteꞌe Zuhiꞌaḡa, Badiꞌa uminoꞌi! \v 3 Onamoꞌi! Butu ḡuniḡa boꞌaḡano mamoe tuḡuzeꞌeteꞌe teige, e za agire azaḡa boꞌaḡano tuḡuzeꞌohe. \v 4 Moni, nihara ga tamaka ꞌahoga ago mae odohoꞌi! Ebu ibio vaze ꞌahoga hidoꞌidene mada hauḡenaꞌa ago ḡorenoꞌi! \p \v 5 Vaze ꞌahoga neo diuḡoꞌidene ibite ꞌahige roꞌi, 'Badiꞌaꞌa zama roḡeḡa ziniꞌuma!' \v 6 Ne eꞌe zamaḡano vaze ꞌahogaꞌe zama roḡeḡa vazeḡa reine, zaꞌa rateꞌe zama roḡeḡaꞌe ani rana radiꞌuma. U mene reine, zama roḡeḡa eꞌe zae bare vaḡiꞌuma. \v 7 Diuḡeꞌeteꞌe neḡano daꞌo radoꞌi! Ebu zeḡeꞌa ziniꞌeteꞌe ogomuḡa anoꞌi zu gagoꞌi, mazaḡa gauḡa azaḡaniꞌa naeḡa maꞌeteꞌe teige, zae zuni ogomu ziniꞌuma. Ne ꞌahoga ꞌahoganoꞌe ago edau ragavoꞌi! \p \v 8 Neḡa ꞌahoga onamadu mae ḡihizoꞌidene, nagi ogomuḡa ziniꞌeteꞌe anoꞌi! \v 9 Ebu eꞌea ugi azaḡa faizadu haramozenoꞌi, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zae uhiḡano feureha.' \v 10 U neḡa ꞌahoga onamadu mene mae ḡihizoꞌidene, ibi boro onamoꞌi! \v 11 Ebu zoꞌi, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa zae sauꞌa ederifine, zae haba konoḡa odafeo kadaranateꞌe ꞌada zauhe mode manaheꞌohe. Rehano ederoꞌi, Badiꞌa ibitoziniꞌeteꞌe zae uhiḡano feureha!'” \v 12 Ebu Iesuꞌa bare ziro, raenaꞌa, “Ḡianoꞌi, e hube hune ziꞌohe! Ibite Sodoma habaꞌa azaḡaꞌe sauꞌa boro uꞌano, Badiꞌaꞌa ruiziro. Rehano Badiꞌaꞌa sauꞌa manoḡa rovoniꞌuma madaḡa meine, zae mene mae ḡihizeꞌeteꞌe neḡa azaḡaꞌe ufeta aduga boro vitine hidiꞌuma. \p \v 13 Korasini azaḡa zu Betesaida azaḡa, za fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Zae mazao haḡai gigiꞌaḡa haḡainutaꞌaꞌe Turo zu Sidona azaḡa mazao haḡaifone, zeꞌe sauꞌaonoꞌo garihe zamare ḡihurifo. Ze dabua ḡuꞌa vidau ehoradu vega vadinizeo ase ḡuzuheꞌenaꞌa, zeḡeꞌa zamare ḡihurifo. \v 14 Kota madaḡano, zaꞌe Turo zu Sidono azaḡa aduga vitine hidiꞌuma. \p \v 15 Zae Kaperanauma azaḡa, zaeꞌa zamareꞌetene za Badiꞌa habaꞌao gubaziꞌuma raꞌehe? Mene! Zaꞌe rune habaꞌano mae feuziꞌuma. \v 16 Iniuꞌa zae ḡoere egozinine, aꞌe eḡe egoniꞌohe, zu iniuꞌa za hezahozinine, aꞌe eḡe hezahoniꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe hezahonine, eḡe tuḡuhiroteꞌe Badiꞌa hezahohauꞌohe.” \p \v 17 Ebu Iesu tahiꞌa 72 onamadu aneꞌa ziroteꞌe gauḡa haḡairo. Ze barirotene, matuꞌuzeta feuriro. Ebu Iesu meꞌodoharo, raenaꞌa, “Zuhia Boro, eme ḡa niḡano vine saua hegozatene, ze eme ḡoere egadu feraneha!” \v 18 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Oꞌe, vazabu adureonoꞌo agaru ovaoga teige, Sataniꞌa ḡarihe fase vaḡinateꞌe horoneha. \v 19 Ḡianoꞌi! Mohe ga asiasi edeze ruzoga teige, emeḡe agire Satani gigiꞌa vitinifine, eḡeꞌa inara gigiꞌaḡa ziniro. Ḡau ꞌahoganiꞌa mene sausauziꞌuma. \v 20 Rehano vine sauꞌa sauꞌaniꞌa za ḡoere egateꞌe veize ago matuoꞌi! U matuoꞌi, mazaḡa Badiꞌaꞌa za niꞌe ane habao mirihiro.” \s1 Iesuꞌa Matuꞌe Kuraro \r (Mataio 11:25-27, 13:16-17) \p \v 21 Eꞌe madaḡano Iesuꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa ragano radu matuꞌe rudaro. Ebu Badiꞌa kurau niro, raenaꞌa, “Mama, ḡaꞌe adure zu raha Zuhiꞌaḡa! E niguꞌeꞌohe, mazaḡa ḡaeꞌa edaꞌeḡa zu edeḡa boro azaḡa mazao hube hune haḡaiḡa ꞌahi uꞌuꞌrutiro. Rehano tahiꞌa teige, edeḡa oꞌoꞌa rae zamareteꞌe azaḡa mazaoꞌe fureniro. Mama, a hube! ꞌOuge haḡirotaꞌe ḡaeꞌa urateꞌeteꞌe ḡauḡa.” \v 22 Ebu vaze zinaꞌa, “Eḡe Mamaꞌa ḡau niduꞌa eḡe iniro. Vaze ꞌahogaꞌe eꞌe aḡuꞌa, rehano eḡe Mama daꞌo edeḡa. Ebu vaze ꞌahogaꞌe eḡe Mama aḡuꞌa, rehano eḡe, Ane Ubuga daꞌo edeḡa. Ebu e eḡe Mama moneo ihozoga veize ohoteꞌeteꞌe azaḡa daꞌo eḡe Mama edeḡa.” \p \v 23 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa tehe ḡiazadu sifu ziro, raenaꞌa, “Za, matuꞌoꞌi, mazaḡa naginiꞌa fureruꞌeteꞌe haḡaiḡa horoneꞌohe. \v 24 Eḡeꞌa ziꞌohe. Peroveta zu kini azaḡaniꞌa, zaeꞌa horoneꞌeteꞌe haḡaiḡa ꞌadi ḡianihi reinu, rehano mene horoniro. Ebu zaeꞌa igiꞌeteꞌe hariḡa ꞌadi igihi reinu, rehano mene igiro.” \s1 Samaria Vazeḡa Manoḡa Hari Idaidaḡa \p \v 25 Mada ꞌahogano Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa iḡunadu Iesu tuhune nurihi rae zamareꞌenaꞌa, ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, e nougenougine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma?” \v 26 Ebu Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Goro ḡoeꞌanoꞌe nouge rae mirihiro? Ḡaꞌa nouge meꞌode horoneꞌohe?” \v 27 Ebu vaze eꞌeꞌa naenaeninaꞌa, “Goro ḡoeꞌa ꞌahige raꞌohe, 'Ḡae Badia Zuhiꞌa Boroꞌe, zamaḡo niduꞌa hina, vineḡo niduꞌa hina, inaraḡo niduꞌa hina zu zamaroneḡo niduꞌa hina zamaroꞌi! Ebu ḡaeꞌa ḡae bare zamareꞌeteꞌe teige nabugo zu zamaroꞌi!'” \v 28 Ebu Iesuꞌa ninaꞌa, “Oꞌe, a hube. Ḡa ꞌouge haḡaine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma.” \p \v 29 Ebu vaze eꞌeꞌa, Iesuꞌa ani mazao 'Ḡaꞌe duduḡa,' raꞌeteꞌe uratiro, eꞌanoꞌo Iesu bare ḡadiniiro. “Iniuꞌe eḡe nabudihe?” \v 30 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga idane naenaeniro. \p “Mada ꞌahogano Iuda vazeḡa ꞌahogaꞌe Ierusalema habaonoꞌo Ieriko neḡa boro ovoinu. Ebu ibi nemao ḡonore azaḡa hidiro. Ze dabuaḡa ni fuhiꞌadu ḡauḡa niduꞌa meiro. Ebu bouneꞌenaꞌa ariga mau runiro, zu eꞌea bazune mode feraro. \p \v 31 Eꞌe madaḡano, Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa eꞌe ibiḡano ovoiro. Ebu omatiroteꞌe vazeḡa eꞌe horonirotene, ḡenaḡano teiḡe vitaro. \v 32 Vesu kuru neḡano gaueꞌeteꞌe Levi iduꞌu vazeḡa ꞌahoga zuni eꞌe ibiḡano ovoadu vazeḡa eꞌe horoniro, rehano ani zu ḡenaḡano teiḡe vitaro. \p \v 33 Eꞌe enoḡano Samaria vazeḡa ꞌahoganiꞌa eꞌe ibiḡano ovoiro ebu vaze eꞌe horonadu vetuḡani runiro. \v 34 Ebu ane vaḡe onamadu ḡabonihi radu dehoro zu vaini vuḡa hina idiriḡa rana beuꞌadu ꞌumiro. Ane doniki rana mae ohonadu iꞌudo neḡa tutune onamadu eꞌea taufe radiro. \v 35 Ebu baze irarirotene, aniꞌa ne izema mode rafogano, moni nu\f + \fr 10:35 \ft Giriki, 'Denari ꞌaheu', Mada ꞌaheu naeḡa\f* madu iꞌudo neḡa vazeḡa haro. Ebu ninaꞌa, 'Ani taufe radoꞌi! Moni ꞌahiꞌe mene idaḡa roꞌidene, eḡeꞌa barine, ragate bare ḡaniꞌuma.'” \p \v 36 Iesu hari eꞌe hauḡirotene, Mose goro ḡoeꞌa ihoziꞌeteꞌe vaze eꞌe ḡadiniro, raenaꞌa, “Vaze uḡidu ꞌadi boꞌaḡano, ḡae zamaroneꞌe iniuꞌe ḡonore azaḡa hidiroteꞌe vazeḡa nabuga?” \v 37 Aniꞌa Iesu naenaeninaꞌa, “Ane vetuḡaniroteꞌe ebu dananiroteꞌe vazeḡa.” Iesuꞌa ninaꞌa, “Oꞌe, izidi onamoꞌi, ebu ḡae zu ani teige ꞌouge haḡaoꞌi!” \s1 Iesuꞌa Mareta zu Maria Ne Diuḡiro \p \v 38 Eꞌe ḡaruḡano Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite aune onamadu ne ꞌahogano feuriro. Ebu roḡae niḡa Maretaꞌa neḡano mae zouziro. \v 39 Ebu negoḡa niḡa Maria, aniꞌe Zuhiꞌa Boro oda babaḡano ehoradu nagini reinuteꞌe igi radiunu. \v 40 U Maretaꞌe iꞌudo vazeḡa veize ruhibeꞌenaꞌa, zamaḡa ḡugine radiro. Eꞌanoꞌo Iesu vaḡe onaadu ninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, negoheꞌe reꞌoreꞌadu mene danaheꞌohe. Eḡe daꞌo gaueꞌohe! Ḡa eꞌe mene zamareꞌehe? Ane danahoga veize noꞌi!” \p \v 41 Zuhiꞌa Boroꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Mareta, eḡe vaze, ḡaꞌe gau ḡehaḡa uꞌano zamaḡoꞌe aduduꞌohe zu ḡunuḡunuꞌeꞌohe. \v 42 Rehano gau boroꞌe tiba daꞌo, aꞌe eḡe ḡoere igiꞌeteꞌe! Mariaꞌa eꞌe ederadu eḡe babaḡano ehoreꞌenaꞌa abiteꞌohe, eꞌanoꞌo vaze ꞌahoganiꞌa ani mene gararohaꞌuma. \c 11 \s1 Iesuꞌa Tahiꞌaḡa Kuru Ihoziro \r (Mataio 6:9-15, 7:7-11) \p \v 1 Mada ꞌahogano Iesuꞌe haba ꞌahogano kurau radiro. Kuru hauḡirotene, ane tahiꞌa tibaniꞌa aradu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, Ioane Babatizoꞌa ane tahiꞌatahiꞌa kuru ibiḡa ihoziroteꞌe teige, emeḡe zuni nougenouge kurauꞌeteꞌe ihofoꞌi!” \v 2 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Kuranoꞌidene ꞌahige kuranoꞌi! \b \q1 'Mama! \q1 Eme umiꞌeꞌohe, vazeꞌa ḡae gubaꞌeꞌenaꞌa ḡa niḡoꞌe zaḡoḡa reꞌuma, \q1 ebu ḡaꞌa vaze niduꞌa ibitoziꞌuma. \q1 \v 3 Mada tiba tiba emeꞌa auꞌeteꞌe ogomuḡa rifeꞌenoꞌi! \q1 \v 4 ebu emeḡeꞌa eme sausaufeꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa zeḡe sauꞌa rae modeꞌeteꞌe teige, \q2 emeḡe sauꞌa zu rae modofoꞌi! \q1 Ebu Emeḡeꞌ a haḡai sauꞌ a haḡaihi raꞌ etaꞌ aꞌ e ago tutufoꞌ i'” \b \p \v 5 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Hari ꞌahoga idaniꞌuma. Zae boꞌaḡano vaze tibaꞌe vazeḡeta reifo. Ohere nema ꞌahogano ani ane vaze vaḡe onamadu uminifo, raenaꞌa, 'Vazehe, fase, beredi uḡidu nu enoꞌi, \v 6 mazaḡa e vazehe ꞌahoganiꞌa iziduꞌu iꞌudoni feureha, rehano e neheo nagini haꞌuma ogomuḡa oꞌoꞌa.'” \p \v 7 Iesuꞌe ane tahiꞌatahiꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Ane vazeꞌa ne zamaḡanonoꞌo ꞌahige naenaeniꞌuma ga? 'Nagini huḡane irareꞌohe! Ibiheta ꞌai bireha, ebu e tahiꞌaheta bazeꞌe ꞌahine, iḡunadu ḡau ni ꞌahoga mene ḡaniꞌuma!' Mene, aniꞌe mene ꞌouge reꞌuma! \v 8 E ziꞌohe, ane vaze uꞌano daꞌo, iḡunadu berediḡa mene haꞌuma, rehano aniꞌa bare bare umineꞌeteꞌe uꞌano, iḡunadu umideꞌeteꞌe ḡauḡa haꞌuma. \p \v 9 Eꞌanoꞌo eꞌe ziꞌohe. Za nagini uratoꞌidene, Badiꞌa mazao umidoꞌi, ꞌougine ziniꞌuma. Za nagini vaḡoꞌidene, Badiꞌa mazao umidoꞌi, ꞌougine hidiꞌuma. Badiꞌaꞌa danazoga uratine, ibihetao toketokeroꞌi, ꞌougine ibiheta vavaoziniꞌuma. \v 10 Umideꞌeteꞌe vazeḡaꞌe haꞌuma, vaḡeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe hidiꞌuma ebu toketokereꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ibiheta vavaohaꞌuma. \p \v 11 Zae boꞌaḡano moze nagiḡaꞌe, ane ubuganiꞌa ḡozone umidine, mohe haꞌumahe? \v 12 Ebu ubuganiꞌa bare kokoro maḡa umidine, moganiꞌa asiasi haꞌumahe? Mene ꞌougiꞌuma! \v 13 Zaꞌe haḡai sauꞌa azaḡa rehano, ḡau manomano ubudeze zenoga urateꞌohe. Eꞌe teige, zae Moze, adureo radiuꞌetaꞌaꞌe, ane mazao umideꞌeteꞌe azaḡa, Vine Zaḡoḡa hube hune ziniꞌuma!” \s1 Iesu zu Belezebulo \r (Mataio 12:22-30, 12:43-45, Mareko 3:20-27) \p \v 14 Mada ꞌahogano Iesuꞌa mene ḡoereꞌeteꞌe vaze ꞌahoga mazao vine sauꞌa hegone buniro. Ani bare ḡoerirotene, vaze ḡuḡuvaḡaꞌe zaguzagaro. \v 15 Rehano vaze nuꞌe horonadu raenaꞌa, “Iesuꞌa vine sauꞌa sauꞌa zuhiꞌaḡa Satani, niḡa ꞌahoga Belezebulo, ane inaraḡa hina vine sauꞌa hegoze buzeꞌohe.” \v 16 U nuꞌe Iesu obone tihi radu tuhune nuriꞌenaꞌa reiro. 'Badiꞌaꞌonoꞌo haḡai nu badeḡa haḡaoꞌi!' \p \v 17 Rehano Iesuꞌa ze nouge rae zamarirotaꞌe ederadu ziro, raenaꞌa, “Haba tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitifone, eꞌe habaꞌe ane bare ruiniꞌuma. Ebu ne tiba zamaḡano zeḡeꞌa rovotadu utitifone, ne eꞌe ane bare ruiniꞌuma. \v 18 Zaꞌe eḡeꞌa Belezebulo inaraḡa hina vine sauꞌa hegone buneꞌohe rae raꞌohe. Rehano ꞌougine, Sataniꞌe zeḡe bare rovozadu utitiꞌuma ebu zeḡe habaꞌe mene edau gigaraꞌuma. Eꞌanoꞌo e inaraꞌe mene Belezebuloꞌonoꞌo, rehano Badiꞌaonoꞌo! \v 19 Eḡeꞌa Belezebulo inaraḡa hina vine sauꞌa hegoze buzifone, zae tahiꞌatahiꞌaꞌe iniu inara hina vine sauꞌa hegoze buzeꞌohe? Zae tahiꞌatahiꞌaꞌe zae mazao veꞌoḡa rae reꞌuma. \v 20 Rehano eḡeꞌa vine sauꞌaꞌe Badiꞌa inaraḡa hina hegoze buzine, za ederoꞌi, Badiꞌaꞌa zae ibitoziniꞌohe. \p \v 21 E hari ꞌahoḡa idaidaniꞌuma. Inara vazeḡaꞌe uti ḡauḡa ḡauḡa hina neḡa taufine, ani ḡauḡa niduꞌa manoḡa radiꞌuma. \v 22 Rehano inaraḡa ufeta boro vazeḡa ꞌahoganiꞌa aradu vaze ꞌadi utite raharahanine, ane bireꞌeteꞌe uti ḡauḡa niduꞌa meine hauḡiꞌuma. Ebu ane ne ḡauḡa zu niduꞌa meinadu ḡahuge ḡuzuhiꞌuma. Hari ꞌahi teige, eꞌe Satani inaraḡa vitinoga, eꞌanoꞌo hegoze buzeꞌohe. \v 23 Iniu e mene teite reine, ani eḡe agirehiꞌeteꞌe vazeḡa. Ebu iniu Badiꞌa mazao vaze nuꞌozeꞌohe radu eḡe teite mene gaue tiburuꞌeteꞌe reine, ani Badiꞌa mazaoꞌonoꞌo vaze rovozeꞌeteꞌe vazeḡa.” \p \v 24 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Vine sauꞌa ani vaze ꞌahoga mazaꞌonoꞌo buauꞌetene, ani haba bohaꞌano ragaveꞌohe ebu ahiꞌa ohonoga radu haba ꞌahoga vaḡeꞌohe. Rehano mene horoneꞌetene, ani ꞌahige raꞌohe, raenaꞌa, 'E eḡeꞌa vaḡinateꞌe vazeḡa vaḡe bare onamihi.' \v 25 Ani baradu vaze eꞌe horonetene, aniꞌe neḡa deheḡa hune zu idaidane touga heuḡa. \v 26 Ebu vine sauꞌa eꞌeꞌa onamadu hena vine sauꞌa niduꞌa fuꞌo ꞌaheu fare, aꞌe ufeta hune sauꞌa, zamazeꞌohe, ebu vaze eꞌe mazao diuḡe radiuꞌohe. Ebu vaze eꞌe ani ufeta hune sautuꞌohe, ibite mene heuḡa.” \p \v 27 Iesuꞌa goereꞌeteꞌe zamaḡano roḡae ꞌahoḡaniꞌa vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡanonoꞌo ḡoere iḡuniro, raenaꞌa, “Ḡae fureꞌiroteꞌe zu ḡubue borofiroteꞌe viꞌuḡaꞌe Badiꞌaꞌa manohuga haro!” \v 28 Rehano Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Badiꞌa ḡoere egadu haḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌa manohuga hideꞌohe.” \s1 Iona Haḡai nu Badeḡa \r (Mataio 12:38-42, Mareko 8:12) \p \v 29 Iesu vaḡe onairoteꞌe azaḡaꞌe ufeta ḡehararotene, Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Izidi egaꞌe sauꞌa, 'Haḡai nu badeḡa ihofoꞌi!' rae raꞌohe. Rehano e haḡai nu badeḡaꞌe mene furenoziniꞌuma, u peroveta vazeḡa Iona mazao fureraroteꞌe haḡai nu badeḡa reꞌuma. \v 30 Iona mazao naginiꞌa fureniroteꞌe haḡaiḡaꞌe Nineva azaḡa mazao haḡai nu badeḡa reiro. Eꞌe teige, eḡe mazao naginiꞌa fureraꞌuma haḡaiḡaꞌe izidi ega mazao haḡai nu badeḡa reꞌuma. \p \v 31 Ibite madaḡano Siba habaꞌa kini roḡaeḡaniꞌa haba faḡanonoꞌo kini Solomona ḡoere abitoga veize onamiro. Izidi Solomona vitinoga vazeḡaꞌe eḡe, rehano za eḡe ḡoere abitoga mene urateꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌa kota madaḡano Siba kini roḡaeḡaniꞌa izidi ega zamao edanadu ziꞌuma, raenaꞌa, 'Zaꞌe veꞌoga!' \v 32 Ibite madaḡano Nineva azaḡaꞌe Iona haramo abitadu sauꞌaonoꞌo ḡihure ḡouriro. Izidi Iona vitinoga vazeḡaꞌe eḡe, rehano zaꞌe eḡe ḡoere abitoga mene urateꞌohe ebu mene ḡihureꞌohe. Eꞌanoꞌo Badiꞌa kota madaḡano Nineva azaḡaniꞌa izidi ega zamao edanadu ziꞌuma, raenaꞌa, 'Zaꞌe veꞌoga!'” \s1 Ahiri Agaḡa \r (Mataio 5:15, 6:22-23) \p \v 33 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Vaze ꞌahoganiꞌa ihure hufine mene ꞌuꞌuru tiꞌuma ga tunahu hina mene ogone modiꞌuma. U vazeꞌa ne diuḡine agaḡa horoniꞌuma radu midau tiꞌeteꞌe habaꞌano midau tiꞌuma. \p \v 34 Ḡa ubumaꞌe ahiꞌo ihureḡa heuḡa. Ḡa ubumaḡo manoḡa reine, ḡa ahiriꞌe agaḡaniꞌa irivaꞌiꞌuma. Rehano sautaune, ḡa ahiriꞌe uzaboꞌa irivaꞌiꞌuma. \v 35 Eꞌanoꞌo ḡae zamao agaḡaꞌe uzabo ga mene ḡianoꞌi! \v 36 Ḡa ahiriꞌe agaḡaniꞌa irivaꞌadu uzaboḡa ꞌahoga oꞌoꞌa reine, aꞌe agaḡa bagaḡa ihureḡa ḡae rana agaruꞌeteꞌe heuḡa.” \s1 Iesuꞌa Farisea zu Mose Goro Ḡoeꞌa Ihozeꞌeteꞌe Azaḡa Roꞌaze Ḡoeriro \r (Mataio 23:1-36, Mareko 12:38-40, Luka 20:45-47) \p \v 37 Iesuꞌa ḡoere hauḡirotene, Farisea vazeḡa ꞌahoganiꞌa ane teite oganoga veize uminiro. Ebu Iesuꞌa ani ne onamadu ogomu fataḡa zamaine ehoriro. \v 38 Farisea vazeḡaꞌe Iesuꞌa izema oganogano ꞌevoꞌa mene vuzuꞌiroteꞌe horonirotene ani zaguzagaro, mazaḡa zeḡe vouḡa haḡaio, 'Evoꞌa ibite vuzuꞌadu ogafo,' rae reiro. \v 39 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa Farisea azaḡa ziro, raenaꞌa, “Farisea azaḡa, zaꞌe bioze zu siuvaze enoga daꞌo vuzuꞌe deheneꞌeteꞌe azaḡa heuḡa, mazaḡa ꞌevoreze vuzuꞌeꞌohe rehano, zamazeꞌe ununu zu sauꞌa toraḡa hina iriꞌaveꞌohe. \v 40 Zaꞌe mene huhuzaḡa! Badiꞌaꞌa enone daꞌo mene haḡairo, rehano zama zuni haḡairo. Evoreze daꞌo ago vuzuꞌoꞌi, rehano zamaze zuni dehenoꞌi! \v 41 Eꞌanoꞌo zae mereki zamaḡano ḡauze\f + \fr 11:41 \ft Zaeꞌa meiroteꞌe ḡauze\f* zahara azaḡa zenoꞌi! ꞌOugine zaꞌe Badiꞌa ubumaoꞌe deheḡa taugi reꞌuma. \p \v 42 Farisea azaḡa, zae fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa zaꞌe tirara nebaḡano eḡa zu murari teige komeꞌa fase gaubanana tiba Badiꞌa hauꞌohe. Rehano vaze mazao haḡai duduḡa haḡaeꞌeteꞌe zu Badiꞌa zamareꞌeteꞌe igi modeꞌohe. Za ḡau boro ꞌadiꞌe haḡaoꞌi, ebu komeꞌa komeꞌa zuni haḡaoꞌi! \v 43 Farisea azaḡa, zae fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa zaꞌe nuꞌonuꞌo neḡano vaze boroboroꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌano ehorihi raꞌohe. Ebu vazevazeꞌa nuꞌonuꞌo habaꞌano hidine, 'Zuhiꞌa' rae gubaze ḡorezihi raꞌohe. \v 44 Zae, fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa zaꞌe rune iduḡa uꞌuruḡa heuḡa. Rune ahiꞌaꞌe idu zamaḡano ruhuḡa rehano, vazeꞌa eꞌe rana oname onaeꞌohe. Eꞌe teige, vazeꞌa horozeꞌetene zamazeꞌe toraḡa rae mene edereꞌohe.” \p \v 45 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa! Ḡa ꞌouge ḡoereꞌeteꞌe eme zu rae sausaufeꞌeteꞌe heuḡa.” \v 46 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa, zae zuni fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa za ihoreꞌe riga hune, eꞌanoꞌo vazeꞌa hegotoga reine mene idaḡa. Zaꞌe vaze daꞌo aduga boro ziniꞌohe, rehano zae ꞌevore huduꞌa tiba hina zu mene hune danazeꞌohe. \v 47 Zae, fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa peroveta azaḡaꞌe vouḡazeꞌa zimiro, ebu zaeꞌa ze rune iduḡa rohorohoneꞌohe. \v 48 Vouḡazeꞌa peroveta azaḡa zemadu zaeꞌa iduze rohorohoneꞌetaꞌaꞌe, zaꞌe vouḡazeꞌa haḡai duduga haḡairo rae raꞌohe. \v 49 Eꞌanoꞌo Badiꞌa huhuzaḡa, ani reiro, raenaꞌa, 'Eḡeꞌa peroveta azaḡa zu apostolo azaḡa nu zeḡe mazao tuḡuziꞌuma, ebu nuꞌe zimiꞌuma, u nuꞌe sausauziꞌuma,' reiro. \v 50 Badiꞌaꞌa raha ꞌadi haḡairoteꞌe madaḡanonoꞌo peroveta azaḡa zimiro. Eꞌanoꞌo eꞌe adugaḡa niduꞌaꞌe, izidi eganiꞌa odohiꞌuma. \v 51 Aꞌe ibite Abela mau runiroteꞌe eꞌeanoꞌo onao ḡonaḡanobone Sakaria maro. Zakariaꞌe dibuꞌo fataḡa zu Badiꞌa ne zaḡoḡa hune boꞌaḡano mau runiro. E hube hune ziꞌohe, eꞌe aduga niduꞌaꞌe izidi eganiꞌa odohiꞌuma. \v 52 Za, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa, fase vetuḡaḡa, aduga boro hidiꞌuma! Mazaḡa vazeꞌa Badiꞌa edeḡa meꞌuma neḡa ibihetaḡa vavaꞌeꞌeteꞌe kiḡaꞌe, zaeꞌa uꞌuru ti onaeꞌohe. Eꞌanoꞌo zaꞌe mene diuḡiꞌuma, ebu Badiꞌa ederoga veize diuḡihi raꞌeteꞌe azaḡa zuni zaeꞌa ꞌueꞌohe.” \p \v 53 Iesuꞌe ḡoere hauḡadu ne beꞌanoꞌo buarotene, Farisea zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ane mazao maḡunu monede riḡa ḡadiḡadiniro. \v 54 Mazaḡa aniꞌe nagini nu rae veꞌonine adugano mae ohonihi rae inariro. \c 12 \s1 Ḡoeꞌa Riḡa zu Inaraḡa \r (Mataio 10:26-33, 12:32, 10:19-20) \p \v 1 Eꞌe madaḡano, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa nuꞌoraro ꞌahine, odaze rana edaro. Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ibite ziro, raenaꞌa, “Farisea azaḡa haḡaize ḡianoꞌi! Mazaḡa zeꞌe zama guhi azaḡa ebu Isiti heuḡa. \v 2 Rehano izidi ꞌuꞌuruḡa ḡauꞌa niduꞌa Badiꞌaꞌa furene hauḡiꞌuma. \v 3 Eꞌanoꞌo ohere nagini sifu raꞌeteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa hunio agao igiꞌuma. Ebu bazuni neḡa zamaḡano nagini gumude raꞌeteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa vazeꞌa egoga veize ne binuḡa hitaganonoꞌo haramiꞌuma. \p \v 4 Nego nabudi, egoꞌi, e hube hune ziꞌohe! Ahiri mauꞌeteꞌe azaḡa ago rihozoꞌi, mazaḡa ze ahiri daꞌo mauꞌohe rehano, vine sausaunogaꞌe mene idaraꞌuma. \v 5 U rihoniꞌuma vazeḡaꞌe Badiꞌa daꞌo! Mazaḡa aniꞌe vaze manadu ire rogao mae feuzeꞌeteꞌe gigiꞌaḡaꞌe obone tiꞌohe. Hube hune ani daꞌo rihoniꞌuma! \p \v 6 Vazeꞌe tiburi niniḡa fuꞌo moni komeꞌa\f + \fr 12:6 \ft Girikio, 'Assaria aheu', moni komeꞌa\f* hina hoiteꞌohe. Zeꞌe mene ḡau boro, rehano Badiꞌaꞌa eꞌe tibuhuga ramo mene agutu modeꞌohe. \v 7 Badiꞌaꞌa zae zamaradu vadini iguḡa niduꞌa nuguꞌe edeḡa. Eꞌano ago rihanoꞌi, mazaḡa zaꞌe Badiꞌa ubumao tiburi niniḡa vitinoga. \p \v 8 Ḡianoꞌi! E hube hune ziꞌohe. Iniuꞌa vaze ubumao raenaꞌa, 'Eꞌe Iesu mone,' rae reine, eḡe, Vaze Ubuganiꞌa ani zu Badiꞌa tuḡure viga ubumao raenaꞌa, 'Vaze adiꞌe eḡe none,' reꞌuma. \v 9 Ebu iniuꞌa vaze ubumao e rae oꞌohine, eḡe zu Badiꞌa tuḡure viga ubumao ani rae oꞌoniꞌuma. \v 10 Iniuꞌa eḡe, Vaze Ubuga rae sausauhine, Badiꞌaꞌa ani sauꞌa rae modohaꞌuma. U iniuꞌa Vine Zaḡoḡa rae sausaunine, ani sauꞌaꞌe mene rae modohaꞌuma. \p \v 11 Zaꞌe e hegoteꞌeteꞌe uꞌano, kota veize tutuze onamadu nuꞌonuꞌo neḡa, zuhiꞌaḡa zu ḡihiꞌaḡa azaḡa zamao ohozoꞌidene, nouge za biriꞌuma zu nouge rae ḡoeriꞌuma moneo ago zamare adaꞌadoꞌi, \v 12 mazaḡa za edanadu nouge rae ḡoeriteꞌe moneo Vine Zaḡoḡꞌaniꞌa ihoziꞌuma.” \s1 Maꞌora Vazeḡa mazao Ḡoere rae Idaniro \p \v 13 Vaze ꞌahoganiꞌa vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡanonoꞌo Iesu niro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, mamafeꞌa mode rudaroteꞌe toheḡa nu rovonadu naeḡa eḡe enoga veize negohe noꞌi!” \v 14 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Nego, vaze ꞌahoganiꞌa toheze ḡahugeꞌeteꞌe haḡaiḡa veize e mene ohohiro.” \v 15 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Za ununu haḡaiḡa mene haḡaifine, zamaze giganoꞌi! Mazaḡa vazeꞌa tohe ḡehaḡaonoꞌo ḡabone mene hideꞌohe.” \p \v 16 Ebu ze hari ꞌahige idaniro, raenaꞌa, “Maꞌora vazeḡa ꞌahogaꞌe mebaḡano ogomu manomanoꞌa hudaro. \v 17 Eꞌanoꞌo ani aneꞌa bare zamariro, raenaꞌa, 'E ogomuhe godoḡoga neḡaꞌe oꞌoꞌa. E nagini haḡaiꞌuma?' \v 18 Ebu ani raenaꞌa, 'E ꞌadigine manoḡa! Ogomu tiꞌeteꞌe neḡa ibiꞌaꞌe fahadu boro iziga ogoratihi ebu ogomuhe zu tohehe niduꞌa eꞌea zouniꞌuma.' \v 19 Ebu ani ane bare raenaꞌa, ꞌE muri faḡa radiu onamite veize ogomu boro hune ruhibe teha. Eꞌanoꞌo eꞌe ogauꞌenaꞌa zu gageꞌenaꞌa matuꞌe onamiꞌuma!' \v 20 Rehano Badiꞌaꞌa niro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe mene huhuzaḡa! Eḡeꞌa izidi ohere ḡae ḡabone mae vaginine, ḡaꞌa ruhibateꞌe toheꞌe iniuꞌa meꞌuma?'” \p \v 21 Iesuꞌa ḡoere ḡonagano reiro, raenaꞌa, “Deꞌeguḡa vazeḡaꞌe ane tohe daꞌo ruhibeꞌohe, rehano Badiꞌa moneo aniꞌe mene maꞌora vazeḡa raꞌohe.” \s1 Ago Zamare Adudanoꞌi \r (Mataio 6:25-34) \p \v 22 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Eꞌanoꞌo e ziꞌohe. Zae ḡabone veize nagi ogomu aꞌuma ga ahirize veize nagi dabua vidiꞌuma rae ago zamare adudanoꞌi! \v 23 Mazaḡa ḡabone zu ahiriꞌ e ogomu zu dabua vitinoga. \v 24 Nugo gaoza zamaroꞌi! Ze ezone mene ḡorauꞌohe zu mene hiriveꞌohe. Ogomuze nuꞌoneꞌeteꞌe habaꞌa zu oꞌoꞌa, rehano Badiꞌaꞌa ḡubuzeꞌohe. Zaꞌe nini vitize huneꞌohe! \v 25 Zae boꞌaḡano iniuꞌe zamare adudaune, ḡaboneꞌa tahiḡa zuni faraꞌumahe? Mene! \v 26 Ḡau komeꞌa eꞌe haḡaoga zu mene idaḡa reine, za nougadu ḡau ꞌahoga veize zamare aduduꞌohe? \p \v 27 Butu kakaḡaꞌe nougenouge ḡuhureꞌeteꞌe ḡianoꞌi! Ze mene gaueꞌohe ga dabuaze mene turineꞌohe. Rehano e ziꞌohe, butu kakaḡa ꞌahogaꞌe maꞌora vazeḡa kini Solomonaꞌa haḡairoteꞌe dabuaḡa manomano vitinoga. \v 28 Ebu butu veḡaꞌe izidi ḡaboga, hena ohoḡoreꞌe vazeꞌa masinadu ireo hufi hauniꞌuma, rehano Badiꞌaꞌa faifaine manohuniꞌohe. Zaꞌe ve vitinoga, eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa hubehune dabua vidauziniꞌuma. Rehano zaꞌe Badiꞌa mazao mene borofe fieꞌohe! \v 29 Nagini aꞌuma zu gagiꞌuma rae ago zamare adudanoꞌi! \v 30 Mazaḡa Badiꞌa aḡuꞌa azaḡaꞌa ꞌahiguḡa niduꞌa vaḡeꞌohe, rehano Mozeꞌe zaꞌa eꞌe ḡauḡa urateꞌetaꞌe edeḡa. \v 31 ꞌOugine Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌeteꞌe vaḡoꞌi, ebu eꞌe ḡauga niduꞌa zuni ziniꞌuma! \p \v 32 Eꞌanoꞌo zaꞌe, mamoe komeꞌa komeꞌa heuḡa, ago rihanoꞌi, mazaḡa aneꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa zinifine, Moze ani matuꞌe rudauꞌohe. \v 33 Ebu toheze seronadu moniḡaꞌe zahara azaḡa zenoꞌi! ꞌOugine mene zigaꞌuma tunahuḡano toheze nuꞌoneꞌeteꞌe teige, toheze adureo nuꞌoniꞌuma. Eꞌea tine, mene hauḡiꞌuma ebu deꞌeaꞌe ḡonore zu zuhiꞌa mene sausauniꞌuma. \v 34 Mazaḡa zaꞌa toheze nouma tine, zamaroneze zu deꞌea tiꞌuma.” \s1 Zuhiꞌa Boroꞌa Onaiteꞌe veize Ruhiboꞌi \r (Mataio 24:45-51) \p \v 35 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe, tuḡure azaḡa teige, gau dabuaḡa haḡae ruhibe radoꞌi, ebu ihureze zu agane modoꞌi! \v 36 Ebu zuhiꞌaze hahu muiḡanonoꞌo ne uꞌa bare feuradu ibihetao toketokerine ibiheta ḡarihe vavaꞌeꞌeteꞌe teige, Zuhiꞌa Boroꞌa onaiteꞌe veize ruhiboꞌi! \v 37 Zuhiꞌazeꞌa bare onaadu tuḡure azaḡaꞌe ani guhine radiuꞌenaꞌa ruhibeꞌeteꞌe horozine, ani matuꞌo zenadu manohuga ziniꞌuma. E hube hune ziꞌohe, zuhiꞌazeꞌa gau dabuaḡa vidanadu ogauꞌeteꞌe fataḡano ohozadu ogomu ziniꞌuma. \v 38 Ebu zuhiꞌazeꞌa ohere ga uzeuze feuradu tuḡure azaḡaniꞌa ani guhine radiuꞌeteꞌe horozine, matuꞌo zenadu manohuga ziniꞌuma. \p \v 39 Zaꞌe ꞌadi zamaroꞌi! Vaze ꞌahoganiꞌa ḡonore vazeḡaꞌe noꞌe madaḡano ani ne onaiꞌuma rae ederine, ḡonore vazeḡaꞌe diuḡoga mene idarafine, aniꞌe neḡa faine taufiꞌuma. \v 40 Eꞌanoꞌo zae zuni ruhibe radoꞌi, mazaḡa eḡe, Vaze Ubugaꞌe zaꞌa mene edereꞌeteꞌe madaḡano bare onaiꞌuma.” \p \v 41 Ebu Peteroꞌa niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡaeꞌa hari ꞌadiꞌe emeḡe veize daꞌo ga vaze niduꞌa veize zuni idaneꞌohe?” \v 42 Zuhiꞌa Boroꞌa naenaeninaꞌa, “Eꞌe iniu huhuzaḡa zu zama tibano gauꞌeteꞌe azaḡa ziꞌohe. Tuḡure vazeḡa ꞌahogaꞌe huhuzaḡa zu zama tibano gauine, zuhiꞌaꞌe ani teite matuꞌiꞌuma. Ebu vaze eꞌe tuḡure azaḡa ḡihiꞌaḡa mae ohonadu ꞌahige reꞌuma, raenaꞌa, 'Tuḡure azaḡa niduꞌa taufoꞌi! Ogomuze zuni mada idunane zenoꞌi!' ꞌOugadu aniꞌe onamiꞌuma. \v 43 Tuḡure vazeḡaꞌe ꞌouge gauine zu zuhiꞌaḡaniꞌa bare feuradu horonine, ani matuadu manohuga haꞌuma. \v 44 E hube hune ziꞌohe, aniꞌe zuhiꞌaḡaniꞌa ane tohe niduꞌa taufeꞌeteꞌe vazeḡano ohoniꞌuma. \p \v 45 Rehano tuḡure vazeḡaꞌe aneꞌa bare raenaꞌa, 'E zuhiꞌaꞌe vehuꞌu faḡanobuꞌu onaiꞌuma,' rae zamaradu tuḡureḡa azaḡa niduꞌa bouzine zu ufeta ogau gage baboraune, \v 46 zuhiꞌaḡaꞌe, aneꞌa mene edereꞌeteꞌe madaḡano bare onaadu aduga boro haꞌuma ebu zama tibano mene gauiroteꞌe azaḡaniꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌano ohoniꞌuma. \v 47 Tuḡure vazeḡaꞌe ane zuhiꞌaꞌa nagini urateꞌeteꞌe haḡaiḡa edeḡa rehano, mene ruhibine zu haḡaiḡa mene haḡaine, aniꞌe boune sausauniꞌuma. \v 48 U tuḡure vazeḡaꞌe ane zuhiꞌa ura mene ederadu veꞌoḡa haḡaine, aniꞌe faꞌone tauḡiꞌuma. Iniuꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo manohuga boro hidine, Badiꞌaꞌa ani gau boro haḡaoga uratiꞌuma. \s1 Mene Uniho Manoḡa Rehano Rovotiꞌuma \r (Mataio 10:34-36) \p \v 49 Iesuꞌa bare ziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa raha ꞌadi hufoga radu ire roga mae onairo. Ebu ire rogaꞌe amahi raha ꞌadi iri radiune matuꞌiꞌuma. \v 50 Rehano e aduga hiditeꞌe bapatizoḡa ꞌahoga meꞌuma zu zamaheꞌe aduga onamo ḡonaga meꞌuma. \v 51 Zaꞌa zamareꞌetene, eḡeꞌa raha ꞌadi uniho manoḡa mae ovairo ga? Mene! Eḡeꞌa rovoze ḡuzuhoga veize ovairo. \v 52 Izidionoꞌo onamo zama moneo ne azaḡaꞌe rovotiꞌuma, mazaḡa nuꞌe eḡe mazao fieꞌohe, u nuꞌe mene fieꞌohe. Ne eꞌe azaḡaꞌe fuꞌo reine, zeḡe boꞌaḡano rovotadu uḡiduꞌa ꞌaheu teiteagiretitiꞌuma, ga ꞌaheuꞌa uḡidu teite agiretitiꞌuma. \v 53 Aꞌe moganiꞌa ubuga teite agiretitiꞌuma ga ubuganiꞌa moga teite agiretitiꞌuma. Ebu viꞌaniꞌa aboḡa teite agiretitiꞌuma ga aboḡaniꞌa viꞌa teite agiretitiꞌuma. Ebu viꞌaniꞌa ubuga inuga teite agiretitiꞌuma ga ubuga inuganiꞌa iꞌa viꞌa teite agiretitiꞌuma.” \s1 Madaḡaꞌe Nougenouge Ederiꞌuma \r (Mataio 5:25-26, 16:2-3) \p \v 54 Iesuꞌa vaze ḡuḡuvaḡa ziro, raenaꞌa, “Ḡozeꞌa ḡutanoga horoneꞌetene\f + \fr 12:54 \ft Girikio, 'Mada zubureꞌeteꞌe moneo ḡozeꞌa iteꞌetene'\f*, zaꞌa raenaꞌa, 'Iruguꞌa ruꞌaꞌuma.' A hube, iruguꞌa ruꞌaꞌuma. \v 55 Ebu ohere ḡozeꞌa bororanadu nahuduꞌetene\f + \fr 12:55 \ft Girikio, 'Za ḡuzuꞌonoꞌo zavara horoneꞌetene'\f*, zaꞌa raenaꞌa, 'Madaꞌa hiaꞌuma.' A hube, madaꞌa hiaꞌuma. \v 56 Zae, zama guhi azaḡa! Adure zu raha iraḡa horoneꞌetene naginiꞌa fureraꞌuma zae edeḡa. U izidi madaḡano naginiꞌa fureru radiuꞌeteꞌe mene faine zamare horoneꞌohe. \p \v 57 Zaeꞌa zae bare naginiꞌe haḡai duduḡa rae mene edereꞌohe. \v 58 E hari ꞌahoga idaniꞌuma. Ḡaꞌe vaze ꞌahoga moni madu mene bare haune, aniꞌa ḡae kotao ohoꞌihi radu ani teite onamiꞌuma. Eꞌe zamaḡano ḡanine ge ibio uniho manofoꞌi! Mene ꞌougine, aniꞌa ḡa kota ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa ꞌevorao ohoꞌiꞌuma, ebu ḡuꞌa neḡa taufeꞌeteꞌe vazeḡa evorao ohoꞌadu ḡuꞌa neḡano ohoꞌiꞌuma. \v 59 E hube hune ḡaꞌohe, ḡa mene buaꞌuma onamo ḡaeꞌa ani moni niduꞌa bare haꞌuma.” \c 13 \s1 Sauꞌaꞌonoꞌo Ḡihuradu Badiꞌa Vaḡe Aroꞌi \p \v 1 Eꞌe madaḡano vaze nuꞌe Iesu vaḡe aradu niro, raenaꞌa, “Galilea azaḡa nuꞌe Badiꞌa dibuo hau radiuꞌeteꞌe zamaḡano Pilato, Roma gavana vazeḡa, aniꞌa uti azaḡa nu tuḡuzadu ze zemeha.” \v 2 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zaꞌa zamareꞌetene, ze sauꞌaꞌe Galilea azaḡa nu omo sauꞌa roꞌanoga ꞌahine, ꞌouge rudaneha rae raꞌohe? \v 3 Mene! Eḡeꞌa ziꞌohe, zaꞌe zae sauꞌanonoꞌo mene ḡihurine, zae zuni zeḡe teige ꞌouge rudaꞌuma. \v 4 Ebu za edeḡa, Siloami habaꞌano ne hitaganiꞌa fahanadu vaze 18 rudaro. Zaꞌa zamaretene, ze sauꞌaꞌe Ierusalema azaḡa niduꞌa sauꞌa roꞌanoga rae raꞌohe? \v 5 Mene! Eḡeꞌa ziꞌohe, zaꞌe zae sauꞌanonoꞌo mene ḡihurine, zae zuni ꞌouge rudaꞌuma.” \s1 Figi Ireḡa Huga Oꞌoꞌa Hariḡa Idaniro \p \v 6 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro. “Vaze ꞌahoganiꞌa vaini nebaḡano figi ireḡa ḡoraro. Eꞌe enogano, aniꞌa huga nu reꞌoga veize onairo, rehano hugaꞌe oꞌoꞌa. \v 7 Eꞌanoꞌo neba ḡianeꞌeteꞌe vazeḡa niro, raenaꞌa, 'E muri uḡidu zamaḡano huga reꞌoga veize ona rehano, huga ni ꞌahoga mene horoneha. Eꞌanoꞌo udi higonoꞌi, mazaḡa haba irivaꞌone taugeꞌohe!' \v 8 Ebu neba ḡianeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa naenaeninaꞌa, “Eḡe zuhiꞌa, ge muri tiba modoꞌi! Eḡeꞌa mazaḡano busi mumuḡa teadu ḡianiꞌuma. \v 9 ꞌOugadu muri tiba zamaḡano hudaune manoḡa, u mene hudanoꞌidene, udi higonoꞌi!'” \s1 Iesuꞌa Bana Madaḡano Oda Sauꞌa Roḡaeḡa Fainiro \p \v 10 Bana Madaḡa ꞌahogano Iesuꞌe nuꞌonuꞌo neḡano Badiꞌa ḡoere ihoze radiunu. \v 11 Eꞌea roḡae ꞌahoganiꞌa radiunu. Vine sauꞌaꞌa ani ragano radu ḡaruga mae beonadu muri 18 mene edau faraunu. \v 12 Iesuꞌa ani horonirotene, hunadu Iesu vaḡe onairo. Ebu Iesu niro, raenaꞌa, “Roḡae, ḡa ugi ꞌai manoreha.” \v 13 Iesuꞌa ꞌevoꞌa ane rana trio, ebu aniꞌa zogone edau fararo zu Badiꞌa matuꞌoharo. \p \v 14 Rehano nuꞌonuꞌo neḡa ḡianeꞌeteꞌe ḡihiꞌaꞌe maḡuniro, mazaḡa Iesuꞌa Bana Madaḡano ugi roḡaeḡa fainiro. Aniꞌe vaze ziro, raenaꞌa, “Eme mada 6 zamaḡano gauiꞌuma. Eꞌanoꞌo ugi azaḡaꞌe eꞌe madaḡano aradu faiziꞌuma, mene Bana Madaḡano!” \p \v 15 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Zama guhi azaḡa! Zaꞌe Bana Madaḡa madaḡano boromakau zu donikize vu gagoga veize maḡuonoꞌo fuiꞌe buzeꞌohe. \v 16 Eꞌe teige, Sataniꞌa roḡae ꞌadi, Aberahamo mariga, muri 18 ogoru tiro, ebu eḡeꞌa Bana Madaḡano ꞌouge fuiꞌe modiro. Eꞌe haḡai duduḡa haḡaeha!” \p \v 17 Ani ꞌouge reirotene, maḡunoharoteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe mazagaroziro, u vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌaꞌe, aneꞌa haḡai manomano niduꞌa haḡairoteꞌe uꞌano, matuꞌiro. \s1 Badiꞌaꞌa Ibitoziniꞌeteꞌe Moneo Ḡoeriro \r (Mataio 13:31-33, Mareko 4:30-32) \p \v 18 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌe nagini heuḡa? Nagini hina idaniꞌuma? \v 19 Aꞌe Guava\f + \fr 13:19 \ft Girikio, Fufu\f* maḡa komeꞌa tiba vazeꞌa madu nebaḡano ḡorauꞌeteꞌe heuḡa. Ebu ḡuhure ire boro radu niniꞌa rafiu are ezagano kamadu neḡa ogoraꞌuma. \p \v 20 Iesuꞌa bare zinaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitoziniꞌetaꞌaꞌe nagini hina rae idaniꞌuma? \v 21 Aꞌe isiti heuḡa. Roḡaeꞌa isiti tahiḡa madu uvahuḡa ḡehaḡa teite mirune tibuneꞌohe onamo ꞌuvahu niduꞌa miniꞌohe.” \s1 Ibiheta Kokosiḡa \r (Mataio 7:13-14, 7:21-23) \p \v 22 Iesuꞌe Ierusalema habaꞌa onameꞌenaꞌa, habaꞌa habaꞌano zu neḡa neḡano ihoze onaminu. \v 23 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, Badiꞌaꞌa vaze nuꞌa daꞌo sauꞌazeꞌonoꞌo ḡaboziꞌumahe?” Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, \v 24 “Ḡabone tuḡutuḡu ibiḡa diuḡihi roidene, ibiheta kokosiꞌano diuḡoꞌi! Eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe diuḡoga veize inare gauoꞌi, mazaḡa vaze ḡehaḡaꞌe eꞌe diuḡihi raꞌohe rehano, mene idaraꞌuma! \v 25 Ne vazeḡaniꞌa edanadu ibiheta haraune, zaꞌe enonao edanadu toketokeriꞌuma, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, ibiheta vavaꞌoꞌi!' Rehano ani naenaeziꞌuma, raenaꞌa, 'E za noumaonoꞌo onataꞌe aḡuꞌa.' \v 26 Ebu za ꞌai reꞌuma, raenaꞌa, 'Eme ḡae teite ogau tiburaunu zu ḡaꞌe emeḡe ne ibiḡano ihofinu, eꞌanoꞌo ḡaꞌe eme edeḡa!' \v 27 Rehano ani naenaeziꞌuma, raenaꞌa, 'Zaꞌe noumanoꞌo onataꞌe e aḡuꞌa. Za haḡai sauꞌa azaḡa, eḡe mazaonoꞌo vaḡinoꞌi!' \p \v 28 Ebu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe zamaḡano Aberahamo, Isako, Iakobo zu peroveta azaḡa niduꞌaniꞌa radiuꞌeteꞌe horoziꞌuma, u zaꞌe enona beꞌa ḡiaze mode tauḡiꞌuma. Ebu zaꞌe niaꞌuma zu maḡunadu ḡononeze atitiꞌuma. \v 29 Iuda mene azaḡaniꞌa naenaeonoꞌo onadu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe zamaḡano ehoradu ogau tiburaꞌuma. \v 30 Ḡianoꞌi! Ibiteꞌeteꞌe azaḡaꞌe vesiꞌuma, ebu vesiꞌeteꞌe azaḡaꞌe ibitiꞌuma. \s1 Iesuꞌa Ierusalema Habaꞌa Uꞌano Niaro \r (Mataio 23:37-39) \p \v 31 Eꞌe madaḡano Farisea azaḡa nuꞌa Iesu vaḡe onadu niro, raenaꞌa, “ꞌAdanoꞌo vaḡinadu haba ꞌahoga onamoꞌi, mazaḡa kini Herodaꞌe ḡa ḡamihi raꞌohe!” \v 32 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Aniꞌe butu ḡuniḡa soꞌosoꞌoḡa heuḡa. Ani onamadu ꞌahige noꞌi, 'E mada mene faḡano vine sauꞌa hegoze buziꞌuma zu ugi azaḡa faiziꞌuma, ebu hena eḡe gau niduꞌa haḡae hauḡiꞌuma. \v 33 Naginiꞌa eḡe mazao fureraꞌuma rehano, eꞌe izidi oname madaḡano Ierusalema habaꞌa onamiꞌuma. Mazaḡa peroveta azaḡaꞌe Ierusalema habaꞌa enogano mene rudaꞌuma. \p \v 34 O, Ierusalema azaḡa, Ierusalema azaḡa! Zaeꞌa peroveta azaḡa zimiro zu Badiꞌaꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡa hadi hina zimi ruziro. Kokorokuꞌa isaḡa zamaḡano ubuga gugubeꞌeteꞌe teige, eꞌe mada ḡehaḡa zae taufihi reiro, rehano zaꞌe mene uratinu! \v 35 Eꞌanoꞌo ḡianoꞌi, neze fahiꞌuma! Ebu zaꞌe eḡe mene bare horohiꞌuma onamo zaeꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro niḡano onaeꞌeteꞌe vazeḡa mae ḡihinoꞌi!'” \c 14 \s1 Iesuꞌa Bana Madaḡano Ugi Vazeḡa Fainiro \p \v 1 Bana Madaḡa ꞌahogano Iesuꞌa Farisea azaḡa ibitoziniꞌeteꞌe vazeḡa neo ogomu anoga veize onamiro. Ebu vazevazeꞌa ani uhiḡano ḡiaḡianiro. \v 2 Eꞌea Iesu zamao vaze ꞌahogaꞌe ahiꞌa uginadu menoga radiunu. \v 3 Ebu Iesuꞌa Mose goro ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Farisea azaḡa ḡadiziro, raenaꞌa, “Zaꞌa zamareꞌetene Bana Madaḡano ugi vazeḡa fainoga idaḡa ga mene?” \v 4 Zeꞌa mene naenaeniro. Iesuꞌa ꞌevoꞌa ugi vazeḡa oboneꞌenaꞌa, fainadu tuḡune vaḡiniro. \v 5 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Zae boꞌaḡano Bana Madaḡano iniu ubuga ga boromakauꞌa idu zamaḡa ovoine, ḡarihe mae ḡihiniꞌuma ga mene?” \v 6 Zeꞌe mene bare naenaeniro. \s1 Haḡai Ovoroga Haḡaoꞌi \p \v 7 Iesuꞌa huziroteꞌe azaḡa hitana ehoroḡano ehoroga horozirotene, aniꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, \v 8 “Vaze ꞌahoganiꞌa hahu muiḡa auḡoga veize ḡa huḡadine, hitana ehoroḡano ago ehoroꞌi! \v 9 Mazaḡa ufeta hitaga vazeḡa zuni hunine, ḡanine huzateꞌe vazeḡaniꞌa onadu ḡaniꞌuma, raenaꞌa, 'Ḡa ehoro habaꞌa vaze ꞌadi hanoꞌi!' ꞌOugine ḡaꞌe nouge rae zamariꞌuma? Eꞌe bone mazagaroꞌadu raha ehoroḡa vaḡe onamiꞌuma. \p \v 10 Eꞌanoꞌo muieꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa huḡadoꞌidene, raha ehoroḡano ehoroꞌi! ꞌOugine, mui haḡaeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa horoꞌadu ḡa vaḡe ariꞌuma. Ebu ḡaꞌenaꞌa, 'Vazehe, iḡunadu hitana ehoroḡano ehoroꞌi!' ꞌOugadu ḡae teite huzateꞌe azaḡaniꞌa ḡa niguꞌiꞌuma. \v 11 Iniu vaze aneꞌa bare niḡa mae itine, aniꞌe mae ovoiꞌuma, u iniu vaze aneꞌa bare niḡa mae ovoine, aniꞌe mae ḡihiniꞌuma.” \p \v 12 Ebu Iesuꞌa vaetadu ani huniroteꞌe vazeḡa eꞌe niro, raenaꞌa, “Ogomu ga mui veize huzoꞌidene, vazeḡo, negoḡo, nabugo ga ḡae uhiḡano radiuꞌeteꞌe maꞌora azaḡa ago huzoꞌi! ꞌOugine zeꞌa ḡa bare naenaeꞌe huḡadiꞌuma. \v 13 Rehano ḡa muioꞌidene, zahara azaḡa, oda sauꞌa azaḡa, edanoga mene idaḡa azaḡa ebu ubumaze kuruḡa azaḡa huzoꞌi! \v 14 ꞌOugine zaꞌe Badiꞌaꞌa manohuga ziniꞌuma. Mazaḡa zeꞌe baronogaꞌe mene idaḡa ꞌahine, duduḡa azaḡaniꞌa bare ḡabode iḡuneꞌeteꞌe madaḡano, ḡaꞌe Badiꞌaꞌa naeḡa ḡaniꞌuma.” \s1 Mui Boro Hariḡa Idaniro \r (Mataio 22:1-10) \p \v 15 Iesu teite ogau radiroteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu ḡoere igirotene, ani Iesu niro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌano ogau tiburuꞌeteꞌe azaḡaꞌe matuiꞌuma!” \p \v 16 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, ninaꞌa, “Mada ꞌahogano vaze ꞌahoganiꞌa mui boro ruhibadu vaze ḡehaḡa huziro. \v 17 Mui madaḡa reirotene, ani tuḡure vazeḡaꞌe huziroteꞌe azaḡa mazao tuḡunadu ꞌahige ziro. 'Mui boro veize ḡau niduꞌa ruhina ꞌahine, zaꞌe niduꞌa, izidi aroꞌi!' \v 18 Ebu tuḡure vazeḡaꞌe ꞌouge ḡoeriro, rehano ze tiba tibaꞌe ḡoere nufenufiro. Ibite niroteꞌe vazeḡaniꞌa raenaꞌa, 'E haba iziga hoiteha, eꞌanoꞌo e eꞌe ḡiani onamihi. E mene amateꞌe moneo ago maḡunoꞌi!' \v 19 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa raenaꞌa, 'E boromakau 10 hoiteha. Eꞌanoꞌo e ze manoga ga mene rae tuhune nurihi. E mene amateꞌe moneo ago maḡunoꞌi!' \v 20 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa raenaꞌa, 'E iziduꞌu hahureha, eꞌanoꞌo e mene amiꞌuma.' \p \v 21 Tuḡure vazeḡa aniꞌe bare onamadu zeꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa zuhiꞌaḡa ihoniro. Aniꞌa ihonirotene mui vazeḡaꞌe maḡune rudaro ebu tuḡure vazeḡa niro, raenaꞌa, 'Ne ibiḡano zu ibi kokosiḡano ḡarihe onamadu zahara azaḡa, oda sauꞌa azaḡa, ubumaze kuruḡa azaḡa zu edanoga mene idaḡa azaḡa huzoꞌi!' \v 22 Tuḡure vazeḡa onamadu ꞌouge haḡairo. Ebu bare onaadu zuhiꞌaḡa niro, raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡaꞌa ehateꞌe ḡauḡa haḡaeha, rehano ne ize mene irivaꞌeha.' \v 23 Zuhiꞌaḡaniꞌa tuḡure vazeḡa niro, raenaꞌa, 'Ibi boro zu maḡa neḡa ibiḡano buau onamadu vaze vaḡoꞌi ebu tutuze aroꞌi! Vaze hina eḡe ne irivaꞌoꞌnoꞌi! \v 24 Ḡianoꞌi! Eḡeꞌa ibite mui veize huziroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe, eḡe mui tahiḡa zu mene auḡiꞌuma.” \s1 Iesu Hegoteꞌeteꞌe Ibiḡa \r (Mataio 5:13, Mareko 9:50) \p \v 25 Mada ꞌahogano vaze ḡuḡuvaḡa huneꞌa Iesu ḡaruna hegotinu. Ebu Iesuꞌa vaetadu ziro, raenaꞌa, \v 26 “Iniuꞌa eḡe ḡaruna hegotoga uratoꞌidene, eḡe zamare borofoꞌi! Moḡa zu viꞌa, inuḡa zu ubuga, negoḡa zu ezeḡa, ebu ḡaboneḡa zuni ago zamare borofoꞌi! ꞌOuge haḡaine, aniꞌe eḡe tahiꞌa rae reꞌuma. \v 27 Iniuꞌa ane satauro odohadu eḡe ḡaruna mene hegotine, aniꞌe eḡe mene tahiꞌa rae reꞌuma. \p \v 28 E hari ꞌahoga idaniꞌuma. Zae boꞌaḡano, vaze ꞌahoganiꞌa ne hitaḡa ogoranoga uratine, ibite geno ehoradu moni nugu hina ogoru hauḡiꞌuma rae ḡianiꞌuma. Zu ani moniḡaꞌe ne eꞌe ogoranoga veize idaḡa ga mene rae ḡianiꞌuma. \v 29 Iḡite ohonadu mene ogoru hauḡine, vaze ḡehaḡaniꞌa eꞌe horonadu ḡiriho haꞌuma. \v 30 Zeꞌe raenaꞌa, 'Vaze ꞌadiꞌe ne ohoniro, rehano hauḡogaꞌe mene idaraneha!' \p \v 31 Ebu kini ꞌahoganiꞌa kini ꞌahoga teite uti onamine, ani ibite geno ehoradu zamareꞌenaꞌa, 'Eḡe uti azaḡaꞌe 10,000 ebu ꞌahoga uti azaḡaꞌe 20,000. Eꞌe kiniḡa teite utitine, ani vitiniꞌuma ga mene?' rae ḡianiꞌuma. \v 32 Ani vitinoga mene idaḡa reine, kiniḡa eꞌe ize faḡano, ani teite uniho manoḡa mouga veize hari odohe dureꞌeteꞌe vazeḡa tuḡuniꞌuma. \v 33 Eꞌe teige, zae boꞌaḡano iniu vaze ane ḡau niduꞌa hune modoga moneo ibite mene zamarine, aniꞌe eḡe tahiꞌa rae mene reꞌuma.” \p \v 34 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe dama heuḡa. Damaꞌe manoḡa, rehano iniganiꞌa dauḡine, nougenouge damaḡa bare haḡaiꞌuma? \v 35 Damaḡa mene bare haḡaine, raha ga ogomu ḡuhuneꞌeteꞌe busiḡaꞌe mene manoḡa, eꞌanoꞌo mae modiꞌuma. Za teḡazeta roꞌidene, eḡe ḡoere faifaine abitoꞌi!” \c 15 \s1 Mamoeꞌa Dauḡiroteꞌe Hariḡa Idaidaḡa \r (Mataio 18:12-14) \p \v 1 Mada ꞌahogano takesi azaḡa ebu haḡai sauꞌa azaḡaniꞌa nuꞌoranadu Iesu ḡoere abitinu. \v 2 Rehano Farisea azaḡa ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa ze mene matuiro ebu ufeta ḡoereriro, raenaꞌa, “Iesuꞌe haḡai sauꞌa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa mae zouzeꞌohe ebu zeḡe teite ogau tiburuꞌohe.” \p \v 3 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro. \v 4 “Zae boꞌaḡano vaze ꞌahogaꞌe mamoꞌeḡa 100, rehano tibaniꞌa dauḡine, aniꞌe mamoꞌe 99 haba bohaꞌa nobeꞌa modadu dauḡoga mamoꞌeḡa vaḡe ragaviꞌuma. \v 5 Ani horone meine, ani matuꞌe rudanadu mae ane herao tiꞌuma. \v 6 Ebu ani bare ne onamadu ane vaze, negoḡa zu nabuga huze nuꞌoziꞌuma. Ebu raꞌenaꞌa, 'Eꞌe eḡe mamoꞌe dauḡoga ḡauḡa horoneha, eꞌanoꞌo eḡe teite matuihi!' \v 7 E ziꞌohe. Hari eꞌe teige, haḡai sauꞌa vazeḡa tibaꞌe ane sauꞌaꞌonoꞌo ḡihurine, adureo ani mazao ufeta matuꞌiꞌuma. Sauꞌaꞌonoꞌo ḡihuriꞌuma haḡaiḡa oꞌoꞌa raꞌeteꞌe duduḡa azaḡa 99 vitiziꞌuma.” \s1 Moniꞌa Daugiroteꞌe Hari Idaidaḡa \p \v 8 Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, “Roḡae ꞌahogaꞌe moniḡa niduꞌa\f + \fr 15:8 \ft Girikio, '10 Derakema', Derakema tibaꞌe mada tiba gau naeḡa\f* 10, rehano tibaniꞌa dauḡine, ani nagini haḡaiꞌuma? Ani ihureḡa tinadu ne fodeꞌenaꞌa, haba niduꞌa faine ḡiane vaḡiꞌuma. \v 9 Ebu horone meine, ane vaze, negoḡa zu nabuga huzadu zinaꞌa, 'Eḡeꞌa dauniroteꞌe moni tiba vaḡe horoneha, eꞌanoꞌo eḡe teite matuꞌihi!' \v 10 E za ziꞌohe. Eꞌe teiḡe, Exhaḡai sauꞌa vazeḡa tibaniꞌa ane sauꞌaꞌonoꞌo ḡihurine, Badiꞌa tuḡure vigaꞌe matuꞌiꞌuma.” \s1 Ubuganiꞌa Dauḡiroteꞌe Hari Idaidaḡa \p \v 11 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga bare idaniro. “Vaze ꞌahoganiꞌa ubuga ꞌaheu teite radiunu. \v 12 Mada ꞌahogano ubuga veḡaniꞌa moga niro, raenaꞌa, 'Mama, ḡae toheḡo zamaḡano einiꞌuma ḡau niduꞌa ꞌai enoꞌi!' Ebu moganiꞌa ane ḡau ubuga ꞌaheu veize aꞌanadu ziniro. \p \v 13 Mada nu ḡarugano, ubuga veḡaniꞌa ḡauḡa niduꞌa nuꞌonadu haba faḡa vaḡine onamiro. Ebu eꞌea ani mene faine zamaradu moniḡa au tauḡeꞌenaꞌa niduꞌa modiro. \v 14 Ani moniḡa niduꞌa mode hauḡirotene, eꞌe habaꞌano zahara boroꞌa buaro ebu ani vinine runiro. \v 15 Eꞌanoꞌo ani gauoga veize eꞌe habaꞌa vazeḡa ꞌahoga vaḡe onamiro, ebu vazeḡaniꞌa ani haba bohaꞌano aba taufeꞌeteꞌe gauḡa haro. \v 16 Ani eꞌea vinine runadu ani ura boroꞌe aba ogomu atihi reinu, rehano vaze ꞌahoganiꞌa ogomu ꞌahoga mene haro. \p \v 17 Ḡonagano zamaḡaniꞌa bohatanadu ani ane bare reiro, raenaꞌa, 'Eḡe mama veize gaueꞌeteꞌe azaḡaꞌe ogomuze ḡehaḡa bagaḡa, u eꞌe ahama vinihe ruheꞌohe. \v 18 E mama vaḡe bare onamiꞌuma ebu ꞌahige niꞌuma. “Mama, eꞌe ḡa zu Badiꞌa mazao haḡai sauꞌa haḡaeha. \v 19 Eꞌanoꞌo e ḡae ubugo rae ago huhoꞌi, rehano ḡae veize gaueꞌeteꞌe azaḡa teige huhoꞌi!” \v 20 ꞌOuge rae zamaradu ani iḡunadu moga vaḡe bare onamiro. \p Ani ize faḡano onairotene, moganiꞌa horoniro. Aniꞌe vetuḡaneadu ani ubuga ꞌuꞌa dure onamiro ebu ahainadu furaꞌiniro. \v 21 Ubuganiꞌa moga niro, raenaꞌa, 'Mama, eꞌe Badiꞌa zu ḡa mazao haḡai sauꞌa haḡaeha, eꞌanoꞌo e ḡae ubugo rae ago huhoꞌi!' \v 22 Rehano moganiꞌa tuḡure azaḡa zinaꞌa, 'Dabua manoḡa ḡarihe odohe aradu vidanohanoꞌi! ꞌEvore adiriḡa redohanoꞌi, zu tamaka redohanoꞌi! \v 23 Ebu boromakau modohuḡa iga reiteꞌe odohe aradu manoꞌi! Eme au matuꞌiꞌhi! \v 24 Mazaḡa e ubude ꞌahiꞌe rudaro ebu bare ḡabodeha, ani dauḡiro ebu bare horone maha!' Eꞌanoꞌo tuḡure azaḡaniꞌa aniꞌa reiroteꞌe ḡauḡa niduꞌa haḡairo. Ebu mui boro haḡadu zeḡe niduꞌa matue tiburaro. \p \v 25 Eꞌe zamaḡano ubuga ibiꞌaniꞌa mebao gaue radiunu. Ani ne uꞌa bare onamadu uhiḡano feurirotene, muie haraoḡa igiro. \v 26 Ebu ani tuḡure vazeḡa ꞌahoga hunadu naginiꞌa fureranateꞌe ḡadiniro. \v 27 Tuḡure vazeḡaniꞌa naenaeninaꞌa, 'Negoḡo ani manoḡa bare feureha, eꞌanoꞌo mogoꞌa boromakau modohuḡa iga manadu mui boro haḡaeha.' \v 28 ꞌOuge reirotene ubuga ibiꞌa ani maḡune rudaro ebu ne zamaḡa diuḡoga mene uratiro. \p Ebu moganiꞌa buanadu uminiro, raenaꞌa, 'Ne diuḡadu eḡe teite muio matuiꞌhi!' \v 29 Rehano aniꞌa naenaeninaꞌa, 'Mama, zamaroꞌi! E muri ḡehaḡa tuḡure vazeḡa teige ḡae veize gauꞌe onaeꞌohe zu ḡae ḡoere mene hezahohaunu. Rehano eꞌe eḡe vazehe duḡuru teite matuꞌu veize ḡaeꞌa gouti ubuga tiba zu mene maro. \v 30 U ubugo ahaꞌa ubuma ḡezo haḡaiḡano ḡae moni mode hauḡadu ne uꞌa bare onatene, ḡa boromakau modohuḡa iga mano haneha!' \v 31 Ebu moganiꞌa niro, raenaꞌa, 'Eḡe ubude! Ḡa mada niduꞌa eḡe teite radiuꞌohe, eꞌanoꞌo e ḡau niduꞌaꞌe ḡae veize. \v 32 U negoḡo aniꞌe rudaro ebu bare ḡabodeha, zu dauḡiro ebu bare horoneha. Eꞌanoꞌo emeḡeꞌa mui haḡadu matuꞌiꞌuma!'” \c 16 \s1 Maꞌora Vazeḡa Ḡau Taufeꞌeteꞌe Vazeḡa Hari Idaidaḡa \p \v 1 Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa hari ꞌadi idaniro. “Maꞌora vazeḡa ḡau niduꞌa taufeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa radiunu. Mada ꞌahogano maꞌora vaze eꞌeꞌa ane ḡau taufeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa ani moni au hauḡinuteꞌe igiro. \v 2 ꞌOugadu maꞌora vazeḡaꞌe ani hunadu niro, raenaꞌa, 'Ḡae moneo hari egataꞌe hubehehe? Ḡaꞌa eḡe moni hina nougenouge gauinuteꞌe faine meꞌodonoꞌi, mazaḡa ḡaꞌe eḡe ḡau mene bare taufiꞌuma!' \p \v 3 ꞌOuge nirotene, aniꞌa ane bare reiro, raenaꞌa, 'Eḡe zuhiꞌaꞌa gauonoꞌo mae vaḡiheha. E izidi nougiꞌuma? E ahiri gauḡa moneo inarahe ꞌoꞌoꞌa zu moni umidoga mazagaroheꞌohe. \v 4 O, e nougiꞌumaꞌe edereha! ꞌAhige haḡaine, gau ꞌahi modiꞌuma rehano, vazevazeꞌa zeḡe neo huhe zouhiꞌuma.' \p \v 5 ꞌOugadu aniꞌa ane zuhiꞌa ḡau meiroteꞌe azaḡa tiba tiba huziro. Ebu aniꞌa zeḡe boꞌaḡano vaze tiba ḡadiniro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌa eḡe zuhiꞌa ḡauꞌe nugu meiro?' \v 6 Vaze eꞌe naenaeninaꞌa, 'E olive dehoroḡa 800 galeni meiro.' Ḡau taufeꞌeteꞌe vazeꞌa niro. 'Ḡaeꞌa meiroteꞌe umine meiroteꞌe soꞌaḡa moꞌi, ebu ehoradu 400 galeniḡa rae bare mirihe toꞌi!' \v 7 Ebu hena vaze ꞌahoga ḡadiniro. 'Ḡa eḡe zuhiꞌa ḡau nugu meiro?' Vaze eꞌeꞌa naenaeninaꞌa, '100 vuidi baige boro meiro.' Aniꞌa niro. 'Ḡae soꞌa madu 80 baige rae bare mirihe toꞌi!' \p \v 8 Maꞌora vazeḡaniꞌa ani ḡau taufeꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa nagini haḡairoteꞌe igirotene, ani ḡuriro vazeḡa rehano, niguniro, mazaḡa haḡaiḡaꞌe huhuzaḡa.” \p Iesuꞌa reiro, raenaꞌa, “Eꞌe teige, raha adao Badiꞌa aḡuꞌa azaḡaꞌe zeḡe veize gauoga ufeta huhuzaḡa. Agaḡa azaḡa vitizeꞌohe. \v 9 Eḡeꞌa ziꞌohe, zaꞌe raha ada ḡau madu vaze danazoꞌi zu ze teite vazetitoꞌi! Ḡauḡo niduꞌa hauḡadu zae zu rudaune, zaꞌe tuḡutuḡu habaꞌa mae zouziꞌuma. \p \v 10 Iniuꞌa gau komeḡa veize ane zama hina faine haḡaine, gau boro zuni ꞌouge haḡaiꞌuma. U iniuꞌa gau komeꞌano ḡuririne, gau boro zuni ḡuririꞌuma. \v 11 Ebu zaꞌa rahao ada ḡau mene faine odohe gauine, Badiꞌaꞌonoꞌo vine maꞌoraḡa huga mene meꞌuma. \v 12 Za vaze nu ḡau mene faine odohe gauine, zae ḡauḡa mene meꞌuma. \p \v 13 Tuḡure vazeḡaꞌe zuhiꞌa ꞌaheu veize gauoga mene idaḡa. ꞌOugine ani ꞌahogaꞌe zamariꞌuma, u ꞌahogaꞌe heꞌeheꞌeniꞌuma. Ebu ꞌahoga veize faine gauiꞌuma, u ꞌahogaꞌe turuniꞌuma. Eꞌe teige, zaꞌe Badiꞌa ebu moni veize gauoga mene idaḡa.” \p \v 14 Farisea azaḡaꞌe moni zamare borofeꞌeteꞌe uꞌano, Iesu ḡoere igirotene, ze Iesu eḡofoharo. \v 15 ꞌOugadu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Vaze ubumao zaꞌe zaeꞌa bare duduḡa raꞌohe, rehano Badiꞌaꞌe zae zamaꞌe sauꞌa rae edeḡa. Vazeꞌa ḡau boro raꞌeteꞌe ḡauḡaꞌe, Badiꞌaꞌa agirohauꞌenaꞌa mene urateꞌohe. \p \v 16 Ioane Babatisoꞌa izema onairoteꞌe madaḡano, Mose goro ḡoeꞌa zu peroveta azaḡaniꞌa mirihiroteꞌe ḡoeꞌa vaze ibitoziniro. Eꞌe ḡarugano Badiꞌa hari manoḡaꞌe eḡeꞌa harameꞌohe, ebu vaze ḡehaḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa diuḡoga veize inareꞌohe. \v 17 Adure zu rahaꞌe dauḡiꞌuma, rehano Mose goro ḡoeꞌa komeꞌa hune zuni mene dauḡiꞌuma. \p \v 18 Mose goro ḡoeꞌa ꞌahoga idaniꞌuma. Hahu ohozeꞌa inuga modadu roḡae ꞌahoga teite hahurine, aniꞌe daroꞌeꞌohe. Ebu ohoze ꞌahogaꞌe iꞌaniꞌa modiroteꞌe roḡaeḡa teite hahurine, ani zuni daroꞌeꞌohe.” \s1 Maꞌora Vazeḡa ebu Lazaro \p \v 19 Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, “Maꞌora vazeḡa ꞌahoganiꞌa radiunu. Ani dabua miriḡa manoḡa vidaunu zu mada niduꞌa ani ogomu manoḡa aunu ebu ne manoḡa huneo radiunu. \v 20 U ani ne ḡabiriḡa ibihetaḡano zahara vazeḡa niḡa Lazaroꞌa radiunu. Ani ahiriꞌe idiri ḡunuḡa. \v 21 Ani maꞌora vazeḡaniꞌa fatao oganadu mumuḡaniꞌa rururaudoteꞌe ufe atihi reinu. Rehano ḡuniꞌa aradu ane idiri ubidinu. \p \v 22 Ḡonagano Lazaroꞌa rudarotene tuḡure vigaꞌa ovadu Aberahamo vaḡe zamahu itiro. Ebu maꞌora vazeḡa zuni rudanadu guriro. \v 23 Maꞌora vazeḡa vigaꞌe rune habaꞌa onamadu ani eꞌea huau ḡaniḡanauꞌenaꞌa ite ehamaro, ebu faḡano Aberahamo babaḡano Lazaro horoniro. \v 24 ꞌOugadu aniꞌa huaro, raenaꞌa, 'Aberahamo, mama! Eḡe vetuḡahoꞌi! Lazaro tuḡunadu ane ꞌevoꞌa huduꞌa vuo taradu mazanehe amunanoꞌi! E ire roga duhuḡa zamaḡano gigiꞌa boro hideꞌohe!' \v 25 Rehano Aberahamoꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Ubude, ḡa ꞌahi zamaroꞌi! Ḡaꞌa rahao ḡabode radiudoteꞌe madaḡano ḡau manomano hidinu, u Lazaro ani aduga hidinu. ꞌAhine Lazaro ani izidi ahao matuꞌe rudauꞌohe, u ḡaꞌe gigiꞌa hideꞌohe. \v 26 Ḡau ꞌahoga zuni ꞌahi eꞌe, emeḡe boꞌaḡanoꞌe dofara boro. Vaze ꞌahoga ahanoꞌo ḡa mone fare amoga mene idaḡa, ebu eme none fare aroga mene idaḡa.' \p \v 27 ꞌOuge reirotene, maꞌora vazeḡaniꞌa naenaeniro. 'Mama Aberahamo, e ḡa umiꞌeꞌohe. Lazaro eḡe ne tuḡune onamoꞌi! \v 28 E negohe niduꞌa fuꞌo. Ze rudaune aduga hideꞌeteꞌe habaꞌa ꞌahi mene aroga veize, Lazaro ane onamadu eḡeꞌa ahao gigiꞌa hideꞌeteꞌe ihoziꞌuma.' \v 29 Rehano Aberahamoꞌa ninaꞌa, 'E ꞌouge mene haḡaiꞌuma, mazaḡa Mose zu peroveta azaḡa mirihoꞌe eꞌe radiuꞌohe. Ze uratine mirihoḡa eꞌe meꞌodiꞌuma ebu eꞌe moneo ederiꞌuma.' \v 30 Ebu ani ninaꞌa, 'O mene, mama Aberahamo! Vaze ꞌahoga runeonoꞌo zeḡe vaḡe tuḡunine, zeꞌe haḡai sauꞌanonoꞌo ḡihuriꞌuma.' \v 31 Rehano Aberahamoꞌa niro. 'Ze Mose zu peroveta azaḡa mene egozinine, runeonoꞌo ḡabode iḡuneꞌeteꞌe vazeḡa zuni mene hune egohaꞌuma.'” \c 17 \s1 Iesuꞌa Sauꞌa Rae Modeꞌeteꞌe zu Fiieꞌeteꞌe Ihoziro \r (Mataio 18:6-7, 21:22, Mareko 9:42) \p \v 1 Mada ꞌahogano Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Vaze sauꞌa moneo tutuzeꞌeteꞌeꞌe ḡauḡaꞌe mada niduꞌa fureraꞌuma, rehano vaze haḡai sauꞌano tutuzeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe, fase vetuḡaḡa, aduga hidiꞌuma. \v 2 Aniꞌa komeꞌa komeꞌa boꞌaḡano tibani zu sauꞌano tutune ihonine, eꞌe vazeḡaꞌe hadi horeḡa unuḡano aute varahadu davarao feunineꞌe manoḡa. \v 3 Eꞌanoꞌo tohutohoꞌi! Ekalesia nabugoꞌa sauꞌa haḡaoꞌidene, riḡa ḡorenoꞌi, raenaꞌa, 'Ḡa veꞌoreha haḡai sauꞌa ago haḡaoꞌi!' Ebu ani haḡai sauꞌanonoꞌo ḡihuroꞌidene, sauꞌaḡa rae modoꞌi! \v 4 Aniꞌa mada tiba zamaḡano ḡae 7 sauꞌa ḡae mazao haḡaine zu ḡae 7 bare onaadu 'E ḡa mazao haḡai sauꞌa haḡaeha,' rae roꞌidene, ane sauꞌa aḡutu modoꞌi!” \p \v 5 Mada ꞌahogano apostolo azaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro niro, raenaꞌa, “Eme ḡa mazao fiieꞌeteꞌe ufeta borofoꞌi!” \v 6 Zuhiꞌa Boroꞌa naenaezinaꞌa, “Zaꞌa eḡe mazao fieꞌetaꞌaꞌe fufu maḡa komeꞌa tiba heuḡa rehano, zaꞌa Irimo ireḡa ninaꞌa, 'Irimo ire, ḡaeꞌa bare taigota iḡunadu davarao ḡuhuroꞌi,' rae reine, ani za ḡoere egoziniꞌuma.” \p \v 7 Iesuꞌa bare zinaꞌa, “Zae boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa tuḡure vazeḡa ꞌahogaḡeta reine, tuḡure vazeḡa eꞌeꞌa mebao raha houniꞌuma ga mamoe taufiꞌuma. Ebu gauonoꞌo bare onaine, ane zuhiꞌaꞌa ꞌahige reꞌumahe, 'Aroꞌi, ehoradu oganoꞌi'? Mene! \v 8 Ani zuhiꞌaꞌa ꞌahige reꞌuma, raenaꞌa, 'Eḡe veize ḡorava ogomuḡa ḡorohoꞌi, dabaranoꞌi, ebu e ibite ogaꞌuma zamaḡano danahoꞌi! Eꞌe ḡaruganobuꞌu ḡaꞌa oganoꞌi!' \v 9 Ebu tuḡure vazeḡaꞌe gau haḡateꞌe veize ani zuhiꞌaꞌa manoḡa tauḡi rae mene niꞌuma. \v 10 Eꞌanoꞌo za zuni Badiꞌaꞌa zeateꞌe gauḡa haḡae hauḡoꞌidene, za ꞌahige roꞌi, 'Eme tuḡure azaḡa roḡeḡa. Emeꞌe gauꞌe tauḡeha.'” \s1 Lefera Azaḡa 10 Manoziro \p \v 11 Iesu ani Ierusalema habaꞌa uꞌa onaminu. Ebu ani Samaria zu Galilea habaꞌa nemaḡano onamiro. \v 12 Ani deꞌe habaꞌano ne ꞌahoga diuḡirotene, lefera azaḡa 10 faḡano edanadu Iesu horoniro. \v 13 Ebu ḡihau huaro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro Iesu, eme vetuḡafadu dehefe faifoꞌi!” \v 14 Iesuꞌa horozadu ziro, raenaꞌa, “Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe azaḡa vaḡe onamoꞌi, ebu ahirize ihozoꞌi! Zeꞌa za manora ga mene rae ḡiaziꞌuma.” Ebu ze ibio onameꞌeteꞌe zamaḡano, leferazeꞌa deheru manoriro. \p \v 15 Vaze tibaꞌe leferaḡaniꞌa manoroga horonirotene, Iesu vaḡe bare onadu ḡihau huauꞌenaꞌa, Badiꞌa niḡa niguniro. \v 16 Vaze ꞌadiꞌe Samaria vazeḡa. Ani Iesu oda babaḡano rahao ovoe ḡuḡuradu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡaꞌa deheheha! Manoḡa tauḡi!” \v 17 Ebu Iesuꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “E vaze 10 dehe faizeha, rehano vaze 9 nouꞌeꞌe? \v 18 Iuda mene vazeḡa ḡaꞌa daꞌo baradu Badiꞌa nigunahehe?” \v 19 Ebu Iesuꞌa vaze eꞌe niro, raenaꞌa, “Iḡune edanadu onamoꞌi! Ḡaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa ḡaboꞌeha.” \s1 Badiꞌaꞌa Ibitohauꞌeteꞌe Habaꞌa Ihoziro \r (Mataio 24:23-28, 24:37-41) \p \v 20 Mada ꞌahogano Farisea azaḡaniꞌa Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe naniꞌa ariꞌuma?” Iesuꞌa naenaeziro. “Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe onaeꞌeteꞌe vazeꞌa ubumaze hina ḡianoga mene idaḡa. \v 21 'Ani ahama raꞌohe,' ga 'Ani omoa raꞌohe,' deꞌuge mene rae reꞌuma, mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe zae boꞌaḡano\f + \fr 17:21 \ft zae zamaḡano\f* radiuꞌohe.” \p \v 22 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌa zazore mone mada ꞌahogano, eḡe, Vaze Ubuga ḡiahihi reꞌuma, rehano zaꞌe e mene horohiꞌuma. \v 23 Vazeꞌa raenaꞌa, 'Ḡianoꞌi, Iesu omoꞌeꞌe' ga 'Iesu ꞌahiꞌeꞌe,' rae zoꞌidene, ago buau onamoꞌi zu ago hegotoꞌi! \v 24 E, Vaze Ubuganiꞌa bare onaine, vaze niduꞌa huneꞌa horohiꞌuma. Aꞌe, viriꞌa vazahadu adure nae ruganonoꞌo nae ruga aganadu vaze niduꞌa horoneꞌeteꞌe heuḡa. \v 25 Rehano eꞌe ḡauḡa izema fureranogano, eꞌe aduga ḡehaḡa hidiꞌuma zu izidi azaḡaniꞌa eḡe hezahohiꞌuma. \p \v 26 Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare onaiꞌuma madaḡanoꞌe vazevazeꞌa Noa madaḡano haḡainuteꞌe teigiꞌuma. \v 27 Eꞌe madaḡano vazevazeꞌa radiunuteꞌe radoneḡano ogaunu, gaginu zu hahurinu onamo Noaꞌa ḡasi boro diuḡiro. ꞌOugadu zoboꞌa onaadu zeḡe niduꞌa ruize hauḡiro. \v 28 Ebu eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare onaiꞌuma madaḡanoꞌe vazevazeꞌa Lota madaḡano haḡainuteꞌe teigiꞌuma. Zeḡeꞌa radiunuteꞌe radoneḡano ogaunu, gaginu, maketinu, hihinu ebu neze ogoraunu. \v 29 Rehano Lotaꞌa Sodoma habaꞌa mode iḡunirotene, ire roga zu ire roga hadiḡaniꞌa adureonoꞌo iruḡu teige rururu ovoiro ebu niduꞌa hune ruize hauḡiro. \v 30 Eḡe, Vaze Ubuganiꞌa adureonoꞌo bare onaine, aꞌe eꞌe madaḡa teigiꞌuma. \p \v 31 Eꞌe madaḡano iniuꞌa ne enona radiuꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡauḡa mouga veize neḡa mene diuḡiꞌuma! Meba zamaḡano hiheꞌeteꞌe vazeḡa zuni neḡa mene bare onamiꞌuma! \v 32 Nugo zamaroꞌi, Lota inugaꞌe nougadu rudaro! \v 33 Iniu vaze ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniu vaze ane ḡabone eḡe ꞌuano ahetine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \v 34 E ziꞌohe, eꞌe bare onaiteꞌe oheꞌano vaze ꞌaheuꞌe evane tibano baziꞌuma. Eꞌe zamaḡano ꞌahogaꞌe zamahaꞌuma, u ꞌahogaꞌe mode iḡuniꞌuma. \v 35 Roḡae ꞌaheuꞌe uvahu mirune radiꞌuꞌeteꞌe zamaḡano, ꞌahogaꞌe zamahaꞌuma, u ꞌahogaꞌe mode iḡuniꞌuma\f + \fr 17:35 \ft Mirihe fariroteꞌe ꞌahogaꞌe v. 36 ꞌahige raꞌohe, 'Ohoze ꞌaheuꞌa mebao gauꞌeteꞌe zamaḡano, ꞌahogaꞌe zamahaꞌuma, u ꞌahogaꞌe mode iḡuiꞌuma.'\f*.” \v 37 Ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ꞌahiꞌe nouma fureraꞌuma?” Iesuꞌa naenaeziro. “Naginiꞌa rudanateꞌe habaꞌano gaozaꞌa nuꞌoraꞌuma.” \c 18 \s1 Ḡozobaꞌa Bare Bare Uminiroteꞌe Hari Idaidaḡa \p \v 1 Mada ꞌahogano Iesu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa kuruo iḡaiḡa kuranoga zu mene ahetoga veize hari ꞌahoga idaniro. \v 2 Ani raenaꞌa, “Haba ꞌahogano kota ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa radiunu. Aniꞌe Badiꞌa mene rihoninu zu vaze mene gubazinu. \v 3 Eꞌe habaꞌano ḡozoba ꞌahoganiꞌa zuni radiunu. Ani mada niduꞌa bare bare kota ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa vaḡe onamadu niro, raenaꞌa, 'Eḡe agire vazeḡaꞌa eḡe mazao haḡairoteꞌe haḡaiḡaꞌe mene duduḡa. Eꞌanoꞌo ḡa ani mazao naginiꞌe haḡai duduḡa ihonoꞌi!' \v 4 Kota ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa ani faḡa hune ḡozoba eꞌe dananoga mene uratiro. Rehano vesuꞌu ani aneꞌa bare raenaꞌa, 'E Badiꞌa mene rihoneꞌohe zu vaze mene gubazeꞌohe. \v 5 Rehano ḡozoba adaꞌa, e ufeta ḡunuḡuheꞌohe! Eꞌanoꞌo e ani kota abitiꞌuma ebu aniꞌe duduḡa rae niꞌuma. ꞌOuge mene haḡaine, ani bare bare onaadu ihiꞌuma ebu e fuḡofuḡohe ruhiꞌuma!'” \p \v 6 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa raenaꞌa, “Kota ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa ani zuni mene duduḡa vazeḡa. Rehano aniꞌa nagini raꞌeteꞌe faine abitoꞌi! \v 7 Badiꞌaꞌe, aneꞌa ohotiroteꞌe azaḡaniꞌa ohere zu madai ani uminine, ani zogone nagini duduḡa raꞌeteꞌe ḡauḡa ziniꞌuma ebu danazogaꞌe mene sasiꞌuma. \v 8 E ziꞌohe, Badiꞌaꞌa nagini duduḡa raꞌeteꞌe ḡauḡa ḡarihe ziniꞌuma. Rehano eḡe, Vaze Ubuganiꞌa bare onaiꞌuma madaḡano, Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe vaze nu horoziꞌuma ga mene?” \s1 Farisea Vazeḡa zu Takesi Ufeꞌeteꞌe Vazeḡa \p \v 9 Iesuꞌa zeḡeꞌa zeḡe bare duduḡa rae raꞌeteꞌe zu vaze edeze ḡahizeꞌeteꞌe azaḡa mazao hari ꞌahoga idaniro. \v 10 Ani raenaꞌa, “Mada ꞌahogano vaze ꞌaheu, Farisea vazeḡa zu takesi vazeḡaniꞌa kuranoḡa radu kuru neḡa itiro. \v 11 Ebu Farisea vazeḡaniꞌa edanadu ꞌahige kuraro, raenaꞌa, 'Badiꞌa, manoḡa tauḡi! Mazaḡa eꞌe vaze sauꞌazeta nu, aꞌe ḡonore azaḡa, haḡai sauꞌa azaḡa ebu ubuma ḡezo azaḡa mene heuḡa. Takesi ufeꞌeteꞌe vazeḡa omo zu mene heuḡa! \v 12 Fura tiba zamaḡano, e ḡae ꞌaheu zaḡozaḡeꞌohe zu eꞌe hideꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa zamaḡano gaubanana tiba ḡa ḡaneꞌohe.' \v 13 U takesi vazeḡa ani faḡano edaro. Ani adure ḡoha zu mene ite ehamanadu ꞌuꞌuga faꞌofaꞌoneꞌenaꞌa kuraro, raenaꞌa, 'Badiꞌa, eꞌe sauꞌa vazeḡa, vetuḡahoꞌi!'” \p \v 14 Ebu Iesuꞌa raenaꞌa, “E ziꞌohe, Badiꞌaꞌa Farisea vazeḡaꞌe mene duduḡa reiro. Rehano takesi vazeḡa ani duduḡa radu ani neḡa onamiro. Iniu vaze aneꞌa bare niḡa mae itine, Badiꞌaꞌa niḡa mae ovoiꞌuma, rehano iniu vaze aneꞌa bare niḡa mae ovoine, Badiꞌaꞌa niḡa mae itiꞌuma.” \s1 Iesu zu Tahiꞌa Komeꞌa Komeꞌa \r (Mataio 19:13-15, Mareko 10:13-16) \p \v 15 Mada ꞌahogano vaze nuꞌa zeḡe tahiꞌa komeꞌa komeꞌa tutuze Iesu vaḡe ariro, mazaḡa Iesuꞌa ꞌevoꞌa zeḡe rana touga uratiro. Rehano ani tahiꞌatahiꞌaꞌa tutuze ariroteꞌe azaḡa roziro. \v 16 Rehano Iesuꞌa tahiꞌa komeꞌa komeꞌa huziro ebu vaze eꞌea zinaꞌa, “Tahiꞌa komeꞌa komeꞌa eḡe vaḡe tuḡuzoꞌi, zu ago gararoꞌi! Mazaḡa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡaꞌe, tahiꞌa komeꞌakomeꞌa teige Badiꞌa ḡoere igiꞌeteꞌe vazeḡa. \v 17 E hube hune ziꞌohe. Tahiꞌa komeꞌa teige, iniuꞌa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe mene mae ḡihinine, ani Badiꞌaꞌa ani mene ibitohaꞌuma.” \s1 Maꞌora Vazeḡa \r (Mataio 19:16-30, Mareko 10:17-31) \p \v 18 Iuda azaḡa ibitoziniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa manoḡa, e nagini haḡaine ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma?” \v 19 Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Ḡa nougadu e manoḡa rae huheꞌohe? Badiꞌa ane daꞌo huga hune manoḡa, u vaze ꞌahogani zu mene hune manoḡa. \v 20 Rehano ḡa ḡadimu moneo naenaeꞌihi. Mose goro ḡoeꞌa ḡa edeḡa. Aꞌe ꞌahiꞌeꞌe: Ubuma ago ḡezanoꞌi, vaze ago manoꞌi, ago ḡonotanoꞌi, kota zamaḡano ḡoere veꞌoḡa ago ḡoeroꞌi ebu viꞌu mogo gubazoꞌi! Ḡa goro ḡoeꞌa haḡaiḡa ꞌahi hegoteꞌe ga?” \v 21 Aniꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “E komeꞌanonoꞌo ꞌahi ḡauḡa niduꞌa haḡae huneꞌohe.” \v 22 Iesuꞌa eꞌe igirotene, ani niro, raenaꞌa, “Ḡa ḡau tiba iḡineꞌohe. Ḡauḡo niduꞌa seronadu zahara azaḡa zenoꞌi! ꞌOugine ḡa radone tuḡutuḡu habaꞌano naeḡa meꞌuma. Ebu aradu eḡe hegotoꞌi!” \p \v 23 Aniꞌa Iesu ḡoere igirotene, zamaḡaniꞌa adudu bororaro, mazaḡa aniꞌe ufeta maꞌora vazeḡa ꞌahine. \v 24 Ebu Iesuꞌa vaze ꞌeꞌe horonadu niro, raenaꞌa, “Maꞌora azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe riḡa bagaḡa. \v 25 Kameroꞌe niduru hoꞌoga diuḡogaꞌe riḡa. Rehano maꞌora vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa rougaꞌe ufeta riḡa.” \p \v 26 Eꞌe igiroteꞌe azaḡaniꞌa raenaꞌa, “ꞌOugine iniuꞌa daꞌo ḡabone hidiꞌuma?” \v 27 Iesuꞌa naenaezinaꞌa, “Vazeꞌa haḡaoga mene idaḡa ḡauḡaꞌe, Badiꞌaꞌa haḡaoga idaḡa.” \v 28 Ebu Peteroꞌa niro, raenaꞌa, “Eme ḡau niduꞌa modadu ḡa ḡaruna hegoteꞌohe.” \v 29 Iesuꞌa zinaꞌa, “E hube hune ziꞌohe. Vaze ꞌahoganiꞌa Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe veize, neḡa, inuga, negoḡa, viꞌa moga ga tahiꞌaḡa mode iḡunine, \v 30 izidi madaḡano ani naeḡa ḡae ḡehaḡa hidiꞌuma, zu zama moneo ḡabone tuḡutuḡu meꞌuma.” \s1 Iesuꞌa Ane Rune Bare Ḡoꞌaniro \r (Mataio 20:17-19, Mareko 10:32-34) \p \v 31 Ebu Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa 12 nuꞌozadu ziro, raenaꞌa, “Zae edeḡa eme Ierusalema habaꞌa iteꞌohe. Eꞌea feurine, peroveta azaḡaniꞌa eḡe, Vaze Ubuga, moneo mirihiroteꞌe ḡauḡaniꞌa hudaꞌuma. \v 32 Eꞌe Roma azaḡa evora riꞌihiꞌuma. Ebu zeꞌa ḡirihohiꞌuma, mazagarohiꞌuma zu eḡe rana soꞌabidiꞌuma. \v 33 Ebu masihiꞌuma zu uḡuhiꞌuma, rehano mada uḡiduḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.” \v 34 Rehano ani ḡoere hugaꞌe ꞌuꞌuruḡa ꞌahine, Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe aniꞌa ziroteꞌe goeꞌa huga mene ederiro. \s1 Iesuꞌa Ubumaḡa Kuruḡa Vazeḡa Fainiro \r (Mataio 20:29-34, Mareko 10:46-52) \p \v 35 Iesuꞌe Ieriko habaꞌa hanitiro. Eꞌea ubuma kuruḡa vazeḡa ꞌahogaꞌe ibi genaḡano ehoradu vaze mazao moni umidinu. \v 36 Ani vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa harae vitauꞌeteꞌe egadu naginiꞌa fureruꞌeteꞌe ḡadimaro. \v 37 Zeꞌa ninaꞌa, “Iesu Nazareta vazeḡaniꞌa vitauꞌohe.” \v 38 Zeꞌa ꞌouge nirotene, ani huau iḡuniro, raenaꞌa, “Iesu, Davida mariga vazeḡa, eḡe vetuḡahoꞌi!” \v 39 Ebu ibiteꞌeteꞌe azaḡaniꞌa riḡa ḡoreniro. “Ḡa sifu radoꞌi!” Rehano ani ḡihau baḡaga huaunaꞌa, “Davida mariga vazeḡa, eḡe vetuḡahoꞌ!” \v 40 Iesu ani eꞌe igirotene, tue edanadu ebu zinaꞌa, “Ohoze eꞌe tutune aroꞌi!” \v 41 Ubuma kuru vazeḡaniꞌa aradu Iesuꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa egeꞌa ḡa veize nagini haḡaoga urateꞌohe?” Aniꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, e ehamatihi!” \v 42 Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Nugo ehamanoꞌi! Mazaḡa ḡaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa manoꞌeha.” \v 43 Ebu vaze eꞌe ubumaḡaꞌe zogone manoradu ehamu idararo zu Badiꞌa niguneꞌenaꞌa, Iesu ḡaruna hegotiro. Vaze niduꞌa eꞌe horonirotene, zeḡe zuni Badiꞌa niguniro. \c 19 \s1 Zagaio zu Iesu \p \v 1 Iesu ani Ieriko habaꞌano feuradu vitau onamiro. \v 2 Eꞌea vaze ꞌahoga niḡa Zagaioꞌa radiunu. Aniꞌe takesi azaḡa ḡihiꞌaḡa zu maꞌora vazeḡa. \v 3 Ani Iesu ḡianihi reiro, rehano aniꞌe vaze futuꞌa ꞌahine vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡanonoꞌo Iesu horonoḡaꞌe mene idararo. \v 4 Eꞌanoꞌo ani Iesu horonoga radu dure ibitadu ibi genaḡano Nuguri ireḡa ꞌahoga sibiriro, mazaḡa Iesu ani eꞌe ibiḡano vitaꞌuma. \v 5 Ebu Iesuꞌa eꞌe habaꞌano feurirotene, ani ite ehamanadu Zagaio huniro, raenaꞌa, “Zagaio! Ḡarihe bua ovaoꞌi! E izidi ḡae neo radiꞌuma.” \v 6 Zagaio ani ḡarihe sibire buanadu matuꞌu boroḡeta ane neo Iesu mae ḡihiniro. \v 7 Vaze vazeꞌa eꞌe horonadu zeḡe niduꞌa gumude ḡoeriro, raenaꞌa, ''Iesu aniꞌe haḡai sauꞌa vazeḡa neo diuḡe radiuꞌohe!” \p \v 8 Ebu ane ne zamaḡano, Zagaioꞌa iḡune edanadu Zuhiꞌa Boro niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡianoꞌi! E izidi eḡe ḡau ḡahaꞌa zahara azaḡa ziniꞌuma. Zu eḡeꞌa vaze mazao ḡuriradu ḡau ꞌahoga meiniro reine, eḡeꞌa ḡae ḡazaḡa bare barono ziniꞌuma.” \v 9 ꞌOugadu Iesuꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Izidi ḡae zu ḡae teite ne tibano radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa zeḡe sauꞌanonoꞌo ḡabozeha, mazaḡa ḡae zuni ḡae vouḡa Aberahamo teige Badiꞌa mazao fieꞌohe. \v 10 Eḡe, Vaze Ubugaꞌe, dauḡiroteꞌe azaḡa vaḡoga zu ḡabozoga veize onairo.” \s1 Tuḡure Azaḡa 10 Hari Idaidaḡa \r (Mataio 25:14-30) \p \v 11 Iesuꞌa Ierusalema habaꞌa hanitirotene vazevazeꞌa ꞌahige zamariro, raenaꞌa, 'Iesu ani Ierusalema habaꞌa diuḡine, ani kini reꞌuma ebu Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe zogone fureraꞌuma.' Eꞌanoꞌo ze Iesu ḡoere ize abiteꞌeteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, \p \v 12 “Vaze ꞌahogaꞌe niḡa boro. Aniꞌa kini rouga radu haba faḡa onamihi ebu bariꞌuma rae reiro. \v 13 ꞌAhine ani izema onamogano, tuḡureḡa azaḡa 10 huzadu zeḡe niduꞌa moni tiba tiba\f + \fr 19:13 \ft Girikio, 'Mina', Mina tibaꞌe mada 100 naeḡa\f* ziniro. Ebu zinaꞌa, 'Moni ꞌahi hina moni borofoꞌi onamo eḡeꞌa bare onaiꞌuma.' \v 14 U ane haba azaḡaniꞌa ani kini rouga mene uratiro. Ebu ane ḡaruna hari odohe dureꞌeteꞌe azaḡa tuḡuzadu haba zuhiꞌaḡa mazao uminiro, raenaꞌa, 'Ani emeḡe kini rouga mene urateꞌohe!' \p \v 15 Rehano haba zuhiꞌaḡaniꞌa ani kinio ohonadu bare onairo. Aneꞌa moni ziniroteꞌe tuḡure azaḡa huzadu zeꞌa nougenouge moni borofiroteꞌe ederihi rae reiro. \v 16 Ebu tuḡure vazeḡa ibiꞌaniꞌa ane vaḡe onaadu raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡaꞌa iniroteꞌe moni tiba hina moni 10 haḡaeha.' \v 17 Ane zuhiꞌaꞌa ninaꞌa, 'Manoḡa taugi! Ḡaꞌe tuḡure vazeḡa manoḡa! Ḡa gau komeꞌa faine odohe gaueha uꞌano, neḡa neḡa niduꞌa 10 ḡianeꞌeteꞌe vazeḡano ohoꞌiꞌuma.' \v 18 Tuḡure vazeḡa ꞌaheuḡaniꞌa onaadu zuhiꞌaḡa ninaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡa iniroteꞌe moni tiba hina bare moni fuꞌo haḡaeha.' \v 19 Ane zuhiꞌaꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Manoḡa tauḡi! Ḡa zuni neḡaneḡa niduꞌa fuꞌo ḡianeꞌeteꞌe vazeḡano ohoꞌiꞌuma.' \p \v 20 Rehano tuḡure vazeḡa ꞌahoganiꞌa onaadu raenaꞌa, 'Zuhiꞌa, ḡa moni ahiꞌeꞌe. Eḡeꞌa mene daunoga veize dabua hina umadu uꞌuru tiro. \v 21 Ḡaꞌe vaze riḡa. Vazeꞌa tiroteꞌe ḡauḡa ḡaꞌa maꞌohe, zu vazeꞌa ḡoraroteꞌe ḡauḡa ḡaꞌa hiriveꞌohe. Eꞌanoꞌo e ḡa mazao rihanadu ꞌouge haḡairo.' \v 22 Ane zuhiꞌaꞌa naenaeniro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe tuḡure vazeḡa sauꞌa! Ḡaꞌa raꞌeteꞌe ḡoeꞌa uꞌano, e ḡa aduga ḡaniꞌuma! Eꞌe vaze riḡa radu vazeꞌa tiꞌeteꞌe zu ḡorauꞌeteꞌe ḡauḡa maꞌohe rae ederifone, \v 23 ḡa nougadu e moni moni neḡano mene tiro? ꞌOugifone e bare aradu moni eꞌe bare ragate meifo. \v 24 Ebu ani vaetadu uhira edaroteꞌe azaḡa ziro. 'Ani mazao moni tiba eꞌe moꞌi, ebu moni 10 mateꞌe tuḡure vazeḡa hanoꞌi!' \v 25 Rehano zeꞌa ninaꞌa, 'Zuhiꞌa, ani moni 10 amahi maha.' \v 26 Ani naenaezinaꞌa, 'Oꞌe, rehano e ꞌahige rae zihi. Iniu vaze nagini hideꞌeteꞌe faine odohe gauine, ani hena borofe hidiꞌuma. Rehano iniu vaze nagini hideꞌeteꞌe mene faine odohe gauine, ani mazao nagini komeꞌa zuni meiniꞌuma. \v 27 Ebu eḡeꞌa kini rouga mene uratiroteꞌe agire azaḡa tutuze aradu eḡe zamao mau ruzoꞌi!” \s1 Iesuꞌa Ierusalema Habaꞌa Diuḡiro \r (Mataio 21:1-11, Mareko 11:1-11, Ioane 12:12-19) \p \v 28 ꞌOuge radu Iesu ani ane tahiꞌatahiꞌa zamao Ierusalema habaꞌa uꞌa itiro. \v 29 Olive maḡano Betefage zu Betania neḡano feurirotene, ane tahiꞌa ꞌaheu tuḡuziro. \v 30 Ebu zinaꞌa, “Zama mone neḡa onamoꞌi. Diuḡine, doniki modohuḡa, vaze ꞌahoganiꞌa mene ehoroga ḡauḡa eꞌea ꞌute touga horoniꞌuma. Ebu fuhiꞌadu ꞌahi mae aroꞌi! \v 31 Vaze ꞌahoganiꞌa ḡadizenaꞌa, 'Nougadu fuiꞌeꞌohe?' roꞌidene, 'Zuhiꞌa Boroꞌa urateꞌohe,' rae noꞌi!” \p \v 32 Iesuꞌa ziroteꞌe idunaḡano ze onamiro ebu doniki modohuḡa horoniro. \v 33 Ze eꞌe fuhiꞌeꞌenogano, doniki modohuḡa eꞌe azaḡaniꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Za nogadu eꞌe fuhiꞌeꞌohe?” \v 34 Zeꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boroꞌa urateꞌohe.” Ze ꞌouge reirotene doniki modohuḡa azaḡaniꞌa ziniro. \v 35 Ebu ze doniki modohuḡa mae Iesu vaḡe onamadu dabuaze doniki modohuḡa ḡarunio zahariro, ebu Iesu ani rana tiriro. \p \v 36 Iesuꞌa onameꞌeteꞌe zamaḡano, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa dabuaze ane ibio hirau onamiro. \v 37 Ebu ani Olive maḡanonoꞌo ovoeꞌeteꞌe ibiḡa hanitiro. Eꞌea Iesu ḡaruna hegoteꞌeteꞌe vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa onameꞌenogano matuꞌuzeta huauꞌenaꞌa, Badiꞌa niguniro, mazaḡa ze Iesuꞌa haḡainuteꞌe haḡai gigiꞌaḡa niduꞌa horoniro. \v 38 Zeꞌa raenaꞌa, \b \q1 “Zuhiꞌa Boro ane niḡano onaeꞌeteꞌe kiniḡa nigunoꞌi! \q2 Adureo uniho manoḡa, \q2 ebu hitana huneo Badiꞌa nigunoga!” \b \p \v 39 Rehano vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano Farisea azaḡa nuꞌa raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, ḡa ḡaruna hegoteꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ꞌouge raꞌeteꞌe gararoꞌi!” \v 40 Iesuꞌa naenaeziro. “E mene ꞌougiꞌuma. E ziꞌohe, ze mene niguhine, hadi zeḡeꞌa huanadu eḡe niguhiꞌuma.” \p \v 41 Iesuꞌa Ierusalema habaꞌa hanitadu habaꞌa eꞌe horonirotene niaro. \v 42 Ebu raenaꞌa, “Ierusalema azaḡa, izidi zaꞌe Badiꞌa teite uniho manoḡa maꞌeteꞌe ibiḡa edeḡa reifone, ḡabone hidifo. Rehano zae fase, izidiꞌe za eꞌe edenoga mene idaḡa. \v 43 Mada ꞌahoganiꞌa fureraꞌuma. Eꞌe madaḡano zae agire azaḡaniꞌa raha gabiꞌa merau ganaḡeḡeziꞌuma, ebu zamao haoziꞌuma. \v 44 Zeḡeꞌa zae haba zu haba azaḡa niduꞌa rahao zimi feuziꞌuma. Ebu zae ne ogoraroteꞌe hadiḡaꞌe niduꞌa fahe ḡuzuhiꞌuma, mazaḡa Badiꞌaꞌa zae vaḡe onairoteꞌe madaḡa mene ederiro ꞌahine.” \s1 Iesuꞌa Kuru Neḡa Deheniro \r (Mataio 21:12-17, Mareko 11:15-19, Ioane 2:13-22) \p \v 45 Iesuꞌa Ierusalema habaꞌa diuḡadu kuru neḡa onamiro. Ani deꞌe habaꞌano ḡau nunu seroneꞌeteꞌe azaḡa horozadu hegoze buziro. \v 46 Ebu zinaꞌa, “Buka Zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, 'Badiꞌa neꞌe vazeꞌa kurauꞌeteꞌe neḡa reꞌuma.' Rehano zaeꞌa kuru neḡaꞌe ḡonore habaꞌa teige haḡaeꞌohe!” \p \v 47 Eꞌe ḡarugano Iesuꞌa mada niduꞌa kuru neḡano vaze ihozinu. Rehano Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze boroboroꞌa ani matihi reiro. \v 48 Rehano ze ani maꞌuma ibiḡa mene hidiro, mazaḡa vaze niduꞌa Iesuꞌa reinuteꞌe ḡoeꞌa faifaine abitinu. \c 20 \s1 Iesu Gigiꞌaḡa Moneo Ḡadiniro \r (Mataio 21:23-27, Mareko 11:27-33) \p \v 1 Mada ꞌahogano Iesuꞌa kuru neḡano Badiꞌa hari manoḡa haraminu zu vaze ihozinu. Eꞌe madaḡano Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu vaze boroboroꞌa ani vaḡe onamiro. \v 2 Ebu ze Iesu ḡadiniro, raena, “Eme efoꞌi, ḡa noꞌe gigiꞌaḡa hina haḡai eꞌe haḡaeꞌohe? Iniuꞌa ꞌahi gigiꞌaḡa ḡaniro?” \v 3 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Eḡe zuni ḡadimu ꞌahoga zinihi. \v 4 Ioaneꞌa bapatizo haḡainutaꞌaꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo ga vaze mazaonoꞌo? Ehoꞌi!” \p \v 5 Zeḡeꞌa zeḡe daꞌo neneḡaniro. “Badiꞌa mazaonoꞌo reine, 'Za nougadu Ioane ḡoere mene mae ḡihinido?' rae ifiꞌuma. \v 6 U vaze mazaonoꞌo reine, vaze niduꞌa hadi hina uḡue ruiꞌuma, mazaḡa zeḡe niduꞌa Ioane aniꞌe hube hune peroveta vazeḡa rae mae ḡihiniro.” \v 7 Eꞌanoꞌo ze naenaeninaꞌa, “Eme aḡuꞌa Ioane gigiꞌaꞌe noumanoꞌo meiro.” \v 8 Ebu Iesuꞌa zinaꞌa, “Eḡe zuni noꞌe gigiꞌa hina haḡai ꞌahi haḡaeteꞌe mene ihoziꞌuma.” \s1 Hihi Azaḡa Sauꞌa Hari Idaidaḡa \r (Mataio 21:33-46, Mareko 12:1-12) \p \v 9 Iesuꞌa vaze mazao hari ꞌahi idaniro. “Vaze ꞌahoganiꞌa vaini mebaḡa ḡoranadu hihi azaḡa nuꞌevora tiꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. 'Hiriviꞌeteꞌe ḡauḡa nu eꞌa meꞌuma.' Ebu aniꞌa haba ꞌahoga onamadu mada faḡa ragavinu. \v 10 Vaini maḡa riꞌiꞌeteꞌe madaḡa reirotene, vaini maḡa nu mouga radu ani tuḡureḡa vazeḡa ꞌahoga hihi azaḡa eꞌe vaḡe tuḡune onamiro. Rehano zeꞌa bounadu ꞌevoꞌa isoḡa tuḡune baroniro. \v 11 Ani hena tuḡure vazeḡa ꞌahoga bare tuḡuniro, rehano ani zuni bouniro, mazagarone runiro zu ꞌevoꞌa isoḡa tuḡuniro. \v 12 Ebu ani tuḡure vazeḡa uḡiduḡa bare tuḡuniro, rehano eꞌe vazeḡaꞌe ruharo zu uhine baroniro. \p \v 13 Ḡonagano vaini mebaḡa vazeḡaniꞌa ꞌahige reiro. 'E nagini haḡaiꞌuma? Eḡe ubude zamarone tahiꞌaḡa tuḡuniꞌuma, giseha ze ani uꞌu gubaniꞌuma.' ꞌOugadu ani tuḡuniro. \p \v 14 Rehano hihi azaḡaniꞌa horonirotene, zeḡeꞌa neneḡaniro. 'Aniꞌe vaini mebaḡa ꞌadi meꞌuma vazeḡa! 'Aro matihi, ebu vaini mebaḡa ꞌadi emeḡeꞌa meꞌuma!' \v 15 Eꞌanoꞌo zeꞌa vaini mebaḡanonoꞌo ani uhine bunadu mau runiro. ꞌOugadu vaini mebaḡa vazeḡꞌe ze mazao nagini haḡaiꞌuma? \v 16 Ani onaadu hihi azaḡa eꞌe mau ruziꞌuma ebu vaini mebaḡaꞌe vaze nu ziniꞌuma.” \p Vazeꞌa hari eꞌe igirotene, ze niro, raenaꞌa, “ꞌAhiguḡa mene fureraune manoḡa!” \v 17 Rehano Iesuꞌa ḡiazadu zinaꞌa, “ꞌOuge rouga idaḡa, rehano Buka Zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige mirihiroteꞌe ḡoeꞌa hugaꞌe zamaroꞌi! \b \q1 Vazeꞌa hadi hina ne ogorarotene, zeꞌa mene uratadu mae modiroteꞌe hadiḡaniꞌe, gauḡa boro hadiḡa raha. \b \p \v 18 Vaze ꞌahoga hadiḡa eꞌe rana higaune, ani vahegu tahitahiꞌuma, zu hadiḡa eꞌeꞌa vaze ꞌahoga rana higaune, aniꞌe seꞌetiꞌuma.” \p \v 19 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡaꞌe Iesu hari idaidaḡa zeḡe veize reiroteꞌe ederirotene, zeꞌe Iesu zogone obone tihi reiro. Rehano ze mene ꞌougiro, mazaḡa vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ze mazao maḡuniꞌuma radu rihoziro. \s1 Roma Kiniḡa Takesi Moniḡa \r (Mataio 22:15-22, Mareko 12:13-17) \p \v 20 Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa zu Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡaniꞌa Iesu faine ḡianiro. Zeꞌe uꞌuru gaueꞌenaꞌa duduḡa rae ḡurireꞌeteꞌe azaḡa madu Iesu mazao tuḡuziro, mazaḡa Iesu ani ḡau nu rae veꞌonine Roma gavana vazeḡa mazao utoga reiro. \v 21 Ebu ze Iesu vaḡe onamadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, eme edeḡa ḡaꞌe huga daꞌo ḡoereꞌohe zu ihozeꞌohe. Ebu vaze boro zu komeꞌa idazeꞌohe, zu Badiꞌaꞌa urateꞌeteꞌe ibiḡa hugano daꞌo ihozeꞌohe. \v 22 Eꞌanoꞌo ꞌahi ḡadimatihi. Roma kiniḡa takesi moniḡa haune, idaḡa ga mene?” \p \v 23 Iesu ani zeꞌa ani soꞌoneꞌetaꞌaꞌe ederiro, ebu zinaꞌa, \v 24 “Roma moniḡa\f + \fr 20:24 \ft Girikio, 'Denari'\f* ihohoꞌi! Iniu viga zu iniu niḡa eꞌe rana touga?” Zeꞌa naenaeniro. “Aꞌe Roma kiniḡa\f + \fr 20:24 \ft Girikio, 'Kaisara'\f* viga zu niḡa.” \v 25 Ebu aniꞌa ziro. “Tena Roma kiniḡa ḡauꞌe Roma kiniḡa ane hanoꞌi, u Badiꞌa ḡauꞌe Badiꞌa ane hanoꞌi!” \v 26 Eꞌanoꞌo ze vazevaze ubumao Iesuꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌaꞌe veꞌoga raꞌeteꞌe mene idararo. Ebu Iesuꞌa ḡadimuze naenaeniroteꞌano ze zaguzagadu sifu radiro. \s1 Runeonoꞌo Iḡuneꞌeteꞌe moneo Ḡoeꞌa \r (Mataio 22:23-33, Mareko 12:18-27) \p \v 27 Eꞌe ḡarugano Sadukea azaḡa nuꞌa Iesu vaḡe ariro. Sadukea azaḡaꞌe vazeꞌa runeonoꞌo mene bare ḡabode iḡuniꞌuma rae reiro. \v 28 Ze Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, Moseꞌa goro ḡoeꞌa ꞌahige mirihiro. 'Ohoze ꞌahoganiꞌa rudanadu ane inugaꞌe eneḡa ꞌoꞌoꞌa reine, ohoze negoḡaniꞌa ḡozobaḡa teite hahuradu ani rune negoḡa niḡa mouga veize ene fureno haꞌuma. \v 29 Negoḡa niduꞌa 7 radiudo. Ibiꞌaniꞌa hahuriro ebu ubuga oꞌoꞌano rudaro. \v 30 Negoḡa ꞌaheuḡaniꞌa ḡozobaḡa teite hahuriro, rehano ani zuni ubuga oꞌoꞌano rudaro. Ebu negoḡa uḡiduḡa zuni ani teite hahuriro, rehano haḡai idaḡaniꞌa fureraro. \v 31 Ebu negoḡa niduꞌa 7 ḡozoba teite hahuriro, rehano niduꞌa rudau hauḡadu, ubudeze ꞌoꞌoꞌa reiro. \v 32 Hena vesuꞌu ḡozoba zuni rudaro. \v 33 ꞌOugadu runeonoꞌo bare iguniꞌuma madaḡano roḡae aꞌe iniu inuga reꞌuma? Mazaḡa ohoze 7 ani teite hahuriro.” \p \v 34 Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Hahuꞌe raha azaḡa ꞌadi veize raꞌohe. \v 35 Rehano runeonoꞌo bare iḡunadu Badiꞌa habao radoga idaḡa raꞌeteꞌe azaḡaꞌe mene hahuriꞌuma. \v 36 Ebu ze mene bare rudaꞌuma, mazaḡa zeꞌe tuḡure viga heuḡa. Zeꞌe runeonoꞌo iḡuniroteꞌe azaḡa uꞌano, Badiꞌa ubuga raꞌohe. \p \v 37 Runeonoꞌo bare iḡuniꞌuma moneo, Moseꞌa zuni Buka Zaḡoḡa zamaḡano mirihiro. Ani butu zamaḡano Badiꞌa hidirotene, ꞌahige huniro, raenaꞌa, 'Aberahamo Badiꞌa, Isako Badiꞌa zu Iakobo Badiꞌa!' Mazaḡa ze amahi rudaro rehano, ze vineꞌe ḡabodeꞌenaꞌa Badiꞌaꞌe zeḡe Badiꞌa rae reiro. \v 38 Badiꞌaꞌe mene rune azaḡa Badiꞌa, rehano ḡabone azaḡa Badiꞌa. Zeḡe niduꞌa ani ubumaoꞌe ḡaboḡa.” \p \v 39 Ebu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa nuꞌa naenaeniro. “Ihore vazeḡa, ḡa faifaine raha!” \v 40 Eꞌe enogano ze Iesu inare ḡadineꞌeteꞌe mene bare haḡairo. \s1 Kerisoꞌe Iniu Mariga? \r (Mataio 22:41-46, Mareko 12:35-37) \p \v 41 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Nougadu vazeꞌa Kerisoꞌe Davida mariga raꞌohe? \v 42 Davida aneꞌa Keriso moneo Salamo bukaḡano ꞌahige mirihiro. \b \q1 'Badiꞌaꞌa eḡe Zuhiꞌa Keriso niro, raenaꞌa, \q2 “Eḡe edaꞌe moneo ehoroꞌi, \q1 \v 43 onamo eḡeꞌa agireḡo niduꞌa madu odaḡo ꞌuꞌuḡano tiꞌuma.” \b \p \v 44 Davidaꞌa Keriso mazao 'Zuhiꞌa' rae huniro. Eꞌanoꞌo Kerisoꞌe Davida mene mariga raꞌohe.” \s1 Mose Goro Ḡoeꞌa Ihozeꞌeteꞌe Azaḡa Ḡianoꞌi \r (Mataio 23:1-36, Mareko 12:38-40, Luka 11:37-54) \p \v 45 Vaze niduꞌa abitiroteꞌe zamaḡano, Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, \v 46 “Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa faine ḡiazoꞌi! Ze niguzoga raduni, dabua faḡa haḡadu oname onaihi, ebu vazevazeꞌa ne hunio hidine, 'Vaze boro,' rae gubaze ḡorezihi raꞌohe. Nuꞌonuꞌo neḡa zamaḡano vaze boroboroꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌano ehorihi raꞌohe, zu muio zuni ehoro habaꞌa manoḡano daꞌo ehorihi raꞌohe. \v 47 Ebu zeꞌe ḡozoba soꞌozadu toheze niduꞌa meizeꞌohe, zu kuru faḡafe ḡurire kurauꞌohe. Eꞌanoꞌo zeḡe haḡai sauꞌa uꞌano, aduga boro bagaḡa hidiꞌuma. \c 21 \s1 Ḡozobaꞌa Ḡahunaniroteꞌe Moniḡa \r (Mareko 12:41-44) \p \v 1 Iesu ani kuru neḡano maꞌora azaḡaniꞌa Badiꞌa ḡahunaniꞌeteꞌe moni mauḡaḡano zeḡe ḡahunone ufiꞌeteꞌe horoziro. \v 2 U ani zahara ḡozobaḡa ꞌahoga zuni moni komeꞌa ꞌaheu ofoga horoniro. \v 3 Ebu ane tahiꞌatahiꞌa ziro, raenaꞌa, “E hube hune ziꞌohe, Zahara ḡozobaḡa ꞌadaꞌa ofataꞌe vaze ꞌahoga ꞌahoganiꞌa ofateꞌe teite mene idaḡa. Ḡozobaꞌe boro hune ofeha. \v 4 Maꞌora azaḡaniꞌa zeḡe moni ḡehaḡaonoꞌo tahiḡa daꞌo ofeha. U ḡozoba ꞌadiꞌe zahara roḡaeḡa, rehano ane mazao radiꞌuꞌeteꞌe moniḡa niduꞌa ofeha.” \s1 Mada Ḡonaganoꞌe Haḡai nu Badeḡa \r (Mataio 24:3-14, Mareko 13:3-13) \p \v 5 Iesu tahiꞌatahiꞌa nuꞌa kuru neḡa hadi manoḡa hina ogoraroteꞌe zu Badiꞌa haroteꞌe rohorohoḡa biri ragano tiroteꞌe ḡoꞌaniro. Rehano Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, \v 6 “Izidi zaeꞌa horoneꞌeteꞌe ḡauḡa eꞌe niduꞌaꞌe agire azaḡaniꞌa ruine hune hauḡiꞌuma. Madaḡaniꞌa onaine hadi ꞌahoga ani ranano mene radiꞌuma.” \p \v 7 ꞌOugadu ze Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ihore vazeḡa, ꞌahi ḡauḡaꞌe naniꞌa fureraꞌuma? Eꞌe haḡaiḡa niduꞌa fureraꞌuma madaḡano, nagi haḡai nu badeḡaniꞌa ibite fureraꞌuma?” \v 8 Aniꞌa naenaeziro. “Ḡianoꞌi, vazeꞌa tutuze veꞌoziꞌuma! Zeꞌe eḡe ni radu onaiꞌuma, zu ꞌahige reꞌuma, raenaꞌa, 'Eꞌe Keriso,' ebu 'Madaḡa ꞌai haniteha!' Rehano ḡoereze ago egoꞌi! \v 9 Uti zu agato hariḡa egoꞌidene, ago rihanoꞌi! ꞌAhi ḡauḡaꞌe ibite fureraꞌuma, rehano mada ḡonagaꞌe zogone mene ariꞌuma.” \v 10 Ebu hena ani ziro, raenaꞌa, “Habaꞌa ꞌahoganiꞌa habaꞌa ꞌahoga teite utitiꞌuma, zu gavamani ꞌahoganiꞌa gavamani ꞌahoga teite utitiꞌuma. \v 11 Haba nunu zamaḡano habaꞌa hagareꞌeteꞌe boroꞌa fureraꞌuma, zagaꞌa hiaꞌuma zu ugi boroꞌa fureraꞌuma. Ebu adureonoꞌo riho ḡauḡa zu haḡai nu badeḡa boroboroꞌa fureraꞌuma. \p \v 12 Rehano ꞌahi ḡauḡa ize mene fureranogano, vazeꞌa za oboze teadu sausauziꞌuma, zu nuꞌonuꞌo neḡano zu ḡuꞌa neḡano ohoze tiꞌuma. Eḡe uꞌano, kini zu gavana azaḡa mazao riꞌiziꞌuma. \v 13 Eꞌeꞌa fureraune, zaeꞌa zeḡe mazao eḡe hari rouga madaḡa reꞌuma. \v 14 Zae moneo nagini ḡoeꞌa reꞌuma rae ago ibite zamare borofoꞌi! \v 15 Mazaḡa zaꞌa nagini reꞌuma ḡoeꞌaꞌe eḡeꞌa huhuzaziꞌuma, eꞌanoꞌo agireze ꞌahoganiꞌa zuni mene agatoziꞌuma. \v 16 Zae vize moze, negoze, nabudize zu vazezeꞌa revoziniꞌuma ebu za nuꞌe runeo tuḡuziꞌuma. \v 17 Zaꞌe eḡe hegoteꞌeteꞌe ꞌuꞌano vaze niduꞌaniꞌa heꞌeheꞌeziꞌuma. \v 18 Rehano iguze zuni hube hune mene ruiziꞌuma. \v 19 Zaeꞌa edau gigaraune zaꞌe ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma. \s1 Ierusalema Habaꞌa Ruiniꞌuma \r (Mataio 24:15-21, Mareko 13:14-19) \p \v 20 Ierusalema habaꞌaꞌe uti azaḡaniꞌa ganaḡeḡanoga horonoꞌidene, aꞌe Ierusalema habaꞌa ruiniꞌuma madaḡa ꞌai haniteha rae ederiꞌuma. \v 21 Eꞌe madaḡano Iudea habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe haba maḡa ferau itoꞌi! Ierusalema habaꞌa zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe ferau vaḡinoꞌi! Ierusalema habaꞌa enogano radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe Ierusalema habaꞌa ago diuḡoꞌi! \v 22 Mazaḡa eꞌe madaḡano Badiꞌaꞌa Ierusalema azaḡa aduga hune ziniꞌuma. Ebu Buka Zaḡoḡano peroveta azaḡaniꞌa mirihiroteꞌe ḡauḡa niduꞌa hudaꞌuma. \v 23 Eꞌe madaḡano ahiꞌeta roḡaeḡa zu nune hina ene guraḡa ḡubuzeꞌeteꞌe roḡaeḡa, zeꞌe fase vetuḡaḡa, feranoga mene idaḡa uꞌano, aduga hidiꞌuma. Raha ꞌahiꞌe aduga boro bagaḡa hidiꞌuma ebu Badiꞌaꞌa vaze mazao maḡuno ziniꞌuma. \v 24 Ze nuꞌe venisi hina ḡouze ruziꞌuma, ebu nuꞌe oboze teadu, ḡuꞌa azaḡa teige, ꞌavoꞌa habaꞌa nunuo tutuze onamiꞌuma. Iuda mene azaḡaniꞌa Ierusalema habaꞌa sausaune radiꞌuma onamo zeḡe madaꞌa hauḡiꞌuma. \s1 Iesuꞌa Onaiteꞌe Madaḡa \r (Mataio 24:29-31, Mareko 13:24-27) \p \v 25 Mada, bato zu buzuva ragano haḡai nu badeḡa horoniꞌuma. Ebu raha ꞌada haba nunu zamaḡano, davara zu saꞌu boroboro guguḡa uꞌano vaze niduꞌa rihau rudaꞌuma ebu zamazeꞌa adaꞌadiꞌuma. \v 26 Vazeꞌa nagini rahao ada fureraꞌuma rae zamareꞌenaꞌa rihau rudanadu higau bauriꞌuma, mazaḡa adure ḡianeteꞌe gigiꞌaḡaniꞌaꞌe hagahagariꞌuma. \v 27 Ebu eꞌe madaḡano eḡe, Vaze Ubuganiꞌa ḡoze zamaḡano gigiꞌa inaraḡa boro zuni agaḡa manoḡa madu ovaiꞌuma. Ebu vazevazeꞌa eꞌe horoniꞌuma. \v 28 ꞌAhi ḡauḡaniꞌa ḡadahe fureranoꞌidene, iḡunadu dude ehamanoꞌi, mazaḡa Badiꞌaꞌa zae ḡaboziꞌuma madaḡa ꞌai haniteha.” \s1 Figi Ireḡa Hari Idaidaḡa \r (Mataio 24:32-35, Mareko 13:28-31) \p \v 29 Ebu Iesuꞌa hari ꞌahoga idaniro, raenaꞌa, “Figi ireḡa zu ire niduꞌa ḡianoꞌi! \v 30 Rouḡaniꞌa udufaꞌoga horonoꞌidene, aꞌe irugu madaḡa haniteha rae edereꞌohe. \v 31 Eꞌe teige, ꞌahiguḡaniꞌa fureranoga horonoꞌidene, aꞌe Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa haniteha rae ederoꞌi! \v 32 E hube hune ziꞌohe, izidi radiuꞌeteꞌe azaḡaꞌe mene hauḡiꞌuma onamo ꞌahiguḡaguḡaniꞌa fureraꞌuma. \v 33 Adure zu rahaꞌe hauḡiꞌuma, rehano eḡe ḡoereꞌe mene hauḡiꞌuma. \s1 Ruhibe Radoꞌi \p \v 34 Tohutohe radoꞌi! Za mene ꞌougine, reꞌoreꞌeteꞌe, gageꞌeteꞌe zu ḡaboneze zamare borofeꞌeteꞌe uꞌano, zamazeꞌe adudaꞌuma. Ebu eḡeꞌa bare onaeꞌeteꞌe madaḡanoꞌe zaguzagaꞌuma, mazaḡa eꞌe ꞌahiri miniḡaniꞌa mani zu aba tabara ꞌahiriniꞌeteꞌe teigiꞌuma. \v 35 Raha ꞌadi azaḡa niduꞌa eꞌe madaḡa hidiꞌuma. \v 36 Eꞌanoꞌo aduganiꞌa fureraune, ferauꞌeteꞌe zu eḡe, Vaze Ubuga zamao edauꞌeteꞌe veize, mada niduꞌa kurauꞌenaꞌa tohutohe radoꞌi!” \p \v 37 Mada niduꞌa Iesu ani kuru neḡano ihozinu, u ohere niduꞌaꞌe vaḡinadu Olive maḡa onamadu eꞌea radiunu. \v 38 Ebu oherebau uzeuze vaze niduꞌa Iesu ḡoere abitoga veize kuru neḡa onaminu. \c 22 \s1 Iudaꞌa Iesu Revoharo \r (Mataio 26:1-5, Mareko 14:1-2, 14:10-11, Ioane 11:45-53) \p \v 1 Isitiḡa Oꞌoꞌa Beredi Muiḡa, niḡa ꞌahogaꞌe Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa madaḡa hanitiro. \v 2 Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu manoga ibiḡa vaḡiro, mazaḡa vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ederine, utitiꞌuma radu rihoziro. \p \v 3 Isakariota vazeḡa niḡa Iudaꞌe Iesu tahiꞌa 12 zamaḡano tahiꞌa ꞌahoga. Sataniꞌa ane zama diuḡiro. \v 4 Ani Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu kuru neḡa taufeꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa vaḡe onamiro. Ebu zeḡe ꞌevoreo Iesu riꞌiniteꞌe ibiḡa vaḡe ḡoeriro. \v 5 Ze matuꞌe rudanadu Iuda mazao ḡoere tiro, ninaꞌa, “Moni ḡaniꞌuma.” \v 6 Iuda ani naenaezinaꞌa, “Manoḡa!” Ebu ani vaze ḡuḡuvaḡa oꞌoꞌa zamaḡano Iesu riꞌinoga veize mada manoḡa vaḡiro. \s1 Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa Ruhibe Tiro \r (Mataio 26:17-25, Mareko 14:12-21, Ioane 13:21-30) \p \v 7 Isiti Oꞌoꞌa Berediḡa Muiḡa madaḡa ibiꞌaꞌe Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ebu dibuꞌo mamoeḡa ubuga mauꞌeteꞌe madaḡa, eꞌe reiro. \v 8 Iesu ani Petero zu Ioane tuḡuzeꞌenaꞌa, ziro. “Onamadu emeḡe oganoga veize Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ruhibe toꞌi!” \v 9 Ebu zeḡeꞌa ḡadiniro. “Ḡa uraꞌe nouma ruhibe tiꞌuma?” \v 10 Aneꞌa naenaezinaꞌa, “Egoꞌi! Ierusalema habaꞌano diuḡine, ohoze ꞌahoganiꞌa vu ḡoḡoreḡa odoheꞌeteꞌe horoniꞌuma. Ebu ani ḡaruna hegotadu aneꞌa diuḡiꞌuma neḡa diuḡoꞌi! \v 11 Diuḡadu eꞌe ne vazeḡa ꞌahige ḡorenoꞌi, 'Ihore vazeḡaniꞌa ane tahiꞌatahiꞌa teite Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa\f + \fr 22:11 \ft Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa mamoeḡa\f* aꞌuma neḡa zamaḡaꞌe nouꞌeꞌe rae ḡadimuꞌohe.' \v 12 Ebu aniꞌa ne hitagano bazuni neḡa boro ꞌahoga ihoziꞌuma zu ruhibe teateꞌe ḡauḡa horoniꞌuma. Deꞌea ogomufe ruhibe toꞌi!” \v 13 Ze iḡunadu onamiro, ebu Iesuꞌa ziroteꞌe ḡauḡa niduꞌa horoniro. ꞌOugadu Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ruhibe tiro. \s1 Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa Aro \r (Mataio 26:26-30, Mareko 14:22-26, 1Ko 11:23-25) \p \v 14 Madaḡaniꞌa feurirotene, Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa afine, Iesu ani apostolo azaḡa teite eꞌe neḡa zamaḡano ehoriro. \v 15 Ebu aniꞌa ziro, raenaꞌa, “E izema aduga hidogano, zae teite Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ꞌahi anoga hubehune uratiro. \v 16 Mazaḡa eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe Muiḡa ꞌahiꞌe mene bare aꞌuma onamo Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe madaḡano Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa huganiꞌa hubehune hudaꞌuma.” \p \v 17 Ebu ani vaini vuḡa bioḡa madu Badiꞌa mazao kuranadu ziro, raenaꞌa, “ꞌAhi madu zae zuni tahitahe gagoꞌi! \v 18 Mazaḡa eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe vaini vuḡa mene bare gagiꞌuma, onamo Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa madaḡaniꞌa onaiꞌuma.” \v 19 ꞌOugadu ani beredi meiro, zu Badiꞌa mazao kuranadu vahege tahitahadu ziniro. Ebu zinaꞌa, “Beredi ꞌadiꞌe eḡe ahiri. Zae ziniꞌohe. Eḡe zamaroga radu haḡaiḡa ꞌadi haḡaoꞌi!” \p \v 20 Ḡorava ogomuḡa enogano ani vaini vuḡa bioḡa madu ziro, raenaꞌa, “Bioḡa ꞌadi zamaḡanoꞌe eḡe ru. Eḡeꞌa zae uꞌano rudanadu ruheꞌa beꞌutiꞌuma, aꞌe ḡoitore iziga raꞌohe. \v 21 Rehano ḡianoꞌi! Eḡe revoniꞌuma vazeḡaꞌe emeḡe teite ogau tiburuꞌohe. \v 22 Eḡe, Vaze Ubugaꞌe Badiꞌa urao rudaꞌuma. Rehano eḡe revoniꞌuma vazeḡaꞌe aduga hune hidiꞌuma.” \v 23 ꞌOugadu ze bare ḡadimutitiro, raenaꞌa, “Emeḡe boꞌaḡano iniuꞌa ꞌouge haḡaiꞌuma?” \s1 Iniuꞌe Niḡa Boro? \p \v 24 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano iniuꞌe niḡa boro raenaꞌa zeḡeꞌa bare taꞌirotitiro. \v 25 Iesuꞌa zinaꞌa, “Avoꞌa kiniḡakiniḡaniꞌa zeḡe haba azaḡa zuhiꞌaziꞌohe, ebu gigiꞌazeta azaḡaniꞌe haba azaḡaniꞌa 'Duꞌu vazeḡa' rae huzeꞌohe. \v 26 Rehano zaꞌe ze teige ago ꞌougoꞌi! Zae boꞌaḡano iniuꞌa niḡa boro reihi reine, aniꞌe vaze niḡa komeꞌa heuḡa rae reꞌuma. Ebu iniuꞌe zuhiꞌa reihi reine, tuḡure vazeḡa heuḡa rae reꞌuma. \v 27 Iniuꞌe niḡa boro? Ehore ogauꞌeteꞌe vazeḡa ga tuḡure vazeḡa? Aꞌe ehore ogauꞌeteꞌe vazeḡa. Rehano eꞌe zae boꞌaḡano tuḡure vazeḡa heuḡa. \p \v 28 Eḡeꞌa aduga hide onainuteꞌe zamaḡano zaꞌe eḡe teite radiu onaeha. \v 29 Eꞌanoꞌo eḡe Mamaꞌa vaze niduꞌa ibitoziniꞌeteꞌe gigiꞌaḡa iniroteꞌe teige, e zae zuni eꞌe gigiꞌaḡa ziniꞌohe. \v 30 Ebu eḡeꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌano zaꞌe eḡe teite ogaꞌuma, zu kiniꞌa ehoreꞌeteꞌe habaꞌano ehoradu Isaraela azaḡa, 12 urabo, ibitoziniꞌuma.” \s1 Peteroꞌa Iesu Oꞌoniꞌuma \r (Mataio 26:31-35, Mareko 14:27-31, Ioane 13:36-38) \p \v 31 Ebu Iesuꞌa Simona niro, raenaꞌa, “Simona, Simona! ꞌAdi egoꞌi! Sataniꞌa, vuiti zuizuineꞌeteꞌe\f + \fr 22:31 \ft Vuiiti hiriveꞌeteꞌe zamaḡano, vuiiti zuizuinine, hugaꞌe zamaḡano radiꞌohe ebu ogaḡaꞌe buau rururuꞌohe\f* teige, zae zama tuhunoga veize Badiꞌa umineha. \v 32 Rehano Simona, e ḡaeꞌa eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa mene dauḡifine ḡae rana kuraneha. Eꞌanoꞌo ḡaeꞌa ḡihuradu eḡe vaḡe bariꞌuma madaḡano negoḡo duḡuru inarazonoꞌi!” \v 33 Peteroꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eꞌe ḡae teite ḡutaꞌuma, ebu ḡae teite rudaꞌuma zuni idaḡa!” \v 34 Iesuꞌa niro, raenaꞌa, “Petero, eḡeꞌa ḡaꞌohe, ohoḡore uzeuze ḡaeꞌa ḡae uḡidu ꞌoꞌohenaꞌa, e aḡuꞌa rae reꞌuma. Eꞌe ḡaruganobuꞌu kokorokuꞌa ugaꞌuma.” \p \v 35 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡe gau haḡaoga veize tuḡuziroteꞌe madaḡano zaꞌe moni, nihara ebu tamaka mene odohe onamiro. Eꞌe zamaḡano za idararo ga mene?” Ze naenaeninaꞌa, “Idararo.” \v 36 Ebu Iesuꞌa raenaꞌa, “Izidiꞌe vazeꞌa mene danaziꞌuma, eꞌanoꞌo monize zu niharaze odohoꞌi! Iniu iniuꞌe vesinize oꞌoꞌa roꞌidene, dabuaze seronadu venisi hoitoꞌi\f + \fr 22:36 \ft Eꞌe ḡoere idaidaḡa. Hugaꞌe 'Aduga hidoga uꞌano ruhiboꞌi'\f*! \v 37 Ibite eḡe moneo peroveta vazeḡa Isaiaꞌa Buka Zaḡoḡano ꞌahige mirihiro, raenaꞌa, 'Vazeꞌa aniꞌe ḡonore azaḡa zamaḡano ꞌahoga rae reiro.' Eḡeꞌa ziꞌohe, eꞌe ḡoeꞌaꞌe hube hune fureraꞌuma. Eḡe hari ibite mirihirotaꞌaꞌe niduꞌa hudau onaeꞌohe.” \v 38 Zeḡeꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, emeḡe mazaoꞌe venisi ꞌaheu.” Iesuꞌa ziro. “ꞌAi ahiḡa!” \s1 Iesuꞌa Olive Maḡano Kuraro \r (Mataio 26:36-46, Mareko 14:32-42) \p \v 39 Ebu Iesu ani iḡaiḡa haḡainuteꞌe teige Olive maḡa ꞌuꞌa buau onamiro. Zu ane tahiꞌatahiꞌa ane hegotiro. \v 40 Iesuꞌe eꞌe habaꞌano feurirotene, ani zinaꞌa, “ꞌAha radiuꞌenaꞌa, Sataniꞌa soꞌosoꞌozine eḡe mazao fieꞌeteꞌeꞌa mene dauḡifine, kuranoꞌi!” \v 41 Ebu Iesu ani mobade onamadu obena hina tuḡadu kuraro, \v 42 raenaꞌa, “Mama, ḡa uratoꞌidene, eḡe mazaonoꞌo bioḡa aduga ꞌadi mae vaḡinoꞌi! Rehano mene eḡe ura, ḡae ura daꞌo haḡaoꞌi!” \v 43 Ebu tuḡure vigaꞌa adureonoꞌo ane vaḡe ovadu inaraharo. \v 44 Ani zamaḡa ufeta aduduꞌenaꞌa, zamaḡa tiba hanadu bare kuraro. Eꞌanoꞌo irairaniro ebu irairaḡaniꞌa ru teige rahao sore buaro. \p \v 45 Iesu ani kuru hauḡadu ane tahiꞌatahiꞌa vaḡe bare onamirotene ze bazuna haniziro. Mazaḡa zeꞌe vetuḡa raroteꞌanoꞌo ahirizeꞌa taoraro. \v 46 Eꞌanoꞌo aniꞌa ziro, raenaꞌa, “Za nougadu baze radiuꞌohe? Iḡunoꞌi! Sataniꞌa soꞌosoꞌozadu eḡe mazao fieꞌeteꞌe mene dauḡifine, kuranoꞌi!” \s1 Iesu Obone Tiro \r (Mataio 26:47-56, Mareko 14:43-50, Ioane 18:3-11) \p \v 47 Iesuꞌa ḡoereꞌenogano, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani vaḡe onairo. Ebu Iesu tahiꞌa 12 boꞌaḡano Iudaꞌa ibitadu furaꞌinoga veize Iesu uhiḡa onairo. \v 48 Rehano Iesuꞌa raenaꞌa, “Iuda, ḡaꞌe eḡe Vaze Ubuga revonoga veize furaꞌihiꞌohe?” \v 49 Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe naginiꞌa fureraꞌuma ederirotene, ze Iesu niro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eme vesini hina utitozinine idaḡahehe?” \v 50 Ebu ane tahiꞌa ꞌahoganiꞌa venisi ahase bunadu Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa tuḡure vazeḡa variꞌiro. ꞌOugadu edaꞌe teḡaḡa buniro. \v 51 Rehano Iesuꞌa raenaꞌa, “Ago ꞌougoꞌi!” Ebu Iesuꞌa vaze eꞌe teḡa obonadu faine manoniro. \p \v 52 Iesu obonetouga veize onairoteꞌe azaḡa, Badiꞌa dibuo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze boroboroꞌe Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe ḡonore vazeḡa obone tiꞌeteꞌe teige, vesini ebu somori boro madu eḡe obohe touga veize onaahehe? \v 53 Mada niduꞌa eꞌe zae teite kuru neḡano radiunu. Eꞌe zamaḡano zaꞌe mene obohe tiro. Rehano izidiꞌe zaꞌa eḡe oboheꞌeteꞌe madaḡa zu uzabo gigiꞌa madaḡa feureha.” \s1 Peteroꞌa Iesu Oꞌoniro \r (Mataio 26:57-58, Mareko 14:53-54, 14:66-72, Ioane 18:12-18, 18:25-27) \p \v 54 Ze Iesu obone teadu Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa ne tutune onamiro. Petero zu faḡanonoꞌo zeḡe ḡaruna hegotiro. \v 55 Vaze nu eꞌe ne ḡabiꞌa zamaḡano ire roga hofadu ehore ḡeḡemaḡiro. Petero zuni zeḡe teite ehoriro. \p \v 56 Tuḡure roḡaeḡa ꞌahoganiꞌa Peteroꞌe ire roga duhuḡano ehoreꞌenogano horoniro. Ani ḡiane runeꞌenaꞌa, ziro. “Vaze ꞌadi zuni Iesu teite radiudo!” \v 57 Rehano Petero ani oꞌoniro, raenaꞌa, “Roḡae, e vaze aꞌe aḡua!” \v 58 Mene faḡa enogano vaze ꞌahoganiꞌa horonadu niro, raenaꞌa, “Ḡa zuni Iesu gatineꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga!” Rehano Peteroꞌa ninaꞌa, “Ohoze, eꞌe mene!” \v 59 Mada tahiḡa ḡarugano, vaze ꞌahoganiꞌa teꞌoteꞌau ḡoeriro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadi hube hune Iesu teite radiudo, mazaḡa ani zuni Galilea vazeḡa!” \v 60 Rehano Peteroꞌa naenaeniro. “Ohoze! E ḡaꞌa nagini raꞌetaꞌaꞌe aḡuꞌa!” \p Petero ani ize ḡoereꞌeteꞌe zamaḡano, kokorokuꞌa ugaro. \v 61 Zuhiꞌa Boroꞌa vaetadu Petero ḡianiro. ꞌOugadu Petero ani Zuhiꞌa Boroꞌa ꞌahige niroteꞌe zamariro, 'Ohoḡore uzeuze kokorokuꞌa izema uganogano, ḡaꞌa ḡae uḡidu eḡe oꞌohiꞌuma.' \v 62 Ebu ani Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa neonoꞌo buanadu niau rudaro. \s1 Uti Azaḡaniꞌa Iesu Ḡareḡareniro \p \v 63 Iesu ḡianeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ani ḡareḡareniro zu bouniro. \v 64 Ze ani ubumaḡa ꞌuadu bare ḡadiḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa peroveta vazeḡa ꞌahine, iniuꞌa bouꞌateꞌe vazeḡa ihofoꞌi!” \v 65 Ebu ḡoere sauꞌa sauꞌa hina ḡareḡareniro. \s1 Vaze Ḡihiꞌaḡa Ḡihiꞌaḡaniꞌa Iesu Ḡadiniro \r (Mataio 26:59-66, Mareko 14:55-64, Ioane 18:19-24) \p \v 66 Irarirotene, vaze boroboroꞌa tibano nuꞌoraro. Zeꞌe Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa. Zeḡe kota zamaḡano Iesu mae ohoniro. \v 67 Ebu zeḡeꞌa niro, raenaꞌa, “Efoꞌi! Ḡaꞌe Kerisohe?” Iesuꞌa naenaeziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa 'Oꞌe' rae zine, zaꞌe eḡe ḡoere mene mae ḡihiniꞌuma. \v 68 Ebu eḡeꞌa 'E Keriso ga?' rae ḡadizine, zaꞌe mene naenaehiꞌuma. \v 69 Rehano izidionoꞌo zama mone eḡe, Vaze Ubuganiꞌa Badiꞌa gigiꞌaḡa edaꞌe naeo ehoriꞌuma.” \p \v 70 Zeḡe niduꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Tena ḡaꞌe Badiꞌa Ubugahehe?” Aneꞌa zinaꞌa, “Oꞌe, zaeꞌa eꞌe iniu rae ihiꞌohe.” \v 71 Ebu zeḡeꞌa zeḡe bare neneḡaniro, raenaꞌa, “Eme Iesuꞌe veꞌoḡa rae raꞌeteꞌe vazeḡa mene vaḡiꞌuma, mazaḡa emeḡeꞌa ane hebeonoꞌo ḡoere veꞌoḡa rateꞌe hube hune egeha!” \c 23 \s1 Pilato Zamao Iesu Mae Ohoniro \r (Mataio 27:1-2, 27:11-14, Mareko 15:1-5, Ioane 18:28-38) \p \v 1 Kota eꞌe azaḡa niduꞌa iḡuniro, ebu Iesu tutune onamadu Pilato zamao ohone tiro. \v 2 Ebu zeḡeꞌa Pilato mazao Iesu sauꞌa rae fureniro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe emeḡe ne azaḡa soꞌozadu ibi veꞌoḡano tutuzeꞌohe. 'Roma kiniḡa mazao takesi ago hanoꞌi,' rae raꞌohe zu aneꞌa bare raenaꞌa, 'Eꞌe kini zu Keriso,' rae raꞌohe!” \v 3 Eꞌanoꞌo Pilatoꞌa Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe hube Iuda azaḡa kinihe?” Iesuꞌa naenaeniro. “Oꞌe, ḡaꞌa raꞌetaꞌe hube.” \v 4 ꞌOugadu Pilatoꞌa tehadu Badiꞌa dibuo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze ḡuḡuvaḡa ziro, raenaꞌa, “E ani mazaonoꞌo veꞌoḡa ꞌahoga mene horoneha.” \v 5 Rehano ze teꞌoteꞌau ḡoeriro, raenaꞌa, “Iesu ani, Galilea habaꞌanonoꞌo Iudea habaꞌa niduꞌa onamo Ierusalema ꞌahi habaꞌano zuni, vazevaze ihozeꞌenaꞌa haḡai veꞌoḡa ibiḡano tutuzeꞌohe!” \v 6 Pilato ani ḡoere ꞌadi igirotene, ḡadiziro. “Iesu aniꞌe Galilea vazeḡahe?” \v 7 Ebu Iesuꞌe kini Herodaꞌa ḡianeꞌeteꞌe Galilea habaꞌa vazeḡa rae ederiradu ani Heroda vaḡe tuḡuniro. Eꞌe madaḡano Heroda ani Ierusalema habaꞌano radiudo. \p \v 8 Herodaꞌa Iesu horonirotene, ani matuꞌe rudaro, mazaḡa ani amahionoꞌo Iesu ḡianihi rae zamarinu. Ani ibite Iesu hariḡa igiro ꞌahine, Iesuꞌa haḡai gigiꞌa haḡaoga horonihi reiro. \v 9 Eꞌanoꞌo Heroda ani ḡadimu ḡehaḡa Iesu mazao haḡairo, rehano Iesuꞌa mene naenaeniro. \v 10 Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa iḡunadu ḡoere riḡa ḡehaḡa Iesu rana ḡoeriro. \v 11 Heroda ani ane uti azaḡa teite Iesu ḡirihoharo. Ebu dabua manoḡa haḡaohanadu Pilato vaḡe bare tuḡune onamiro. \v 12 Ibite Heroda ebu Pilatoꞌe agiretitido, rehano eꞌe madaḡanoꞌe vazetitiro. \p \v 13 Ebu Pilato ani Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa, vaze boroboro ebu haba azaḡa huze nuꞌoziro, \v 14 zinaꞌa, “Zaꞌe vaze ꞌadiꞌe vaze ibi veꞌoḡano ibitoziniro radu tutune areha. Eḡeꞌa zae zamao ḡianatene, zaeꞌa ane moneo rateꞌe veꞌoḡa ꞌahogani mene horoneha. \v 15 Herodaꞌa zuni Iesu mazao veꞌoḡa ꞌahogani mene horonadu ani emeḡe vaḡe bare tuḡune onaeha. Ḡianoꞌi! Iesu mazaoꞌe runeo tuḡuniꞌuma veꞌoḡaniꞌe oꞌoꞌa! \v 16 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa uti azaḡa tuḡuzadu Iesu masiniꞌuma ebu tuḡune buniꞌuma\f + \fr 23:16 \ft Mirihe farirote ꞌahogaꞌe v. 17 ꞌahige raꞌohe, 'Izidi Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡano aniꞌa vaze ꞌahoga ḡuꞌaꞌono mae bunifo'\f*.” \p \v 18 Rehano vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa huau iḡuniro, raenaꞌa, “Vaze adiꞌe manoꞌi, u Barabasiꞌe tuḡune bunoꞌi!” \v 19 Barabasi ani Ierusalema habaꞌano gavamani utitoziniro zu vaze zimiro. Eꞌanoꞌo ani ḡuꞌano ohoniro. \v 20 U Pilato ani vaze ḡuḡuvaḡa teite taꞌirotitiro, mazaḡa ani Iesu tuḡune bunihi reiro. \v 21 Rehano zeꞌa huaro, raenaꞌa, “Satauronoꞌi! Satauronoꞌi!” \v 22 Pilatoꞌa ḡae uḡiduḡano ziro, raenaꞌa, “Ani nagi veꞌoḡa haḡaeha? E ani rune moneo tuḡuniꞌuma veꞌoḡa ꞌahoganiꞌa mene horoneha. Eꞌanoꞌo e ani masine tauḡiꞌuma ebu tuḡune buniꞌuma!” \p \v 23 Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Iesu satauronoga veize ḡihau teoteꞌau huaro. Zeḡe agoꞌe ufeta boro hune uꞌano, \v 24 Pilatoꞌa zeꞌa urateꞌeteꞌe ibiḡano haḡaoziniro. \v 25 ꞌOugadu ani gavamani utitoziniroteꞌe zu vaze goruziroteꞌe vazeḡa, Barabasi ḡuꞌanonoꞌo mae buniro. U vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa uratiroteꞌe idunaḡano, Iesuꞌe satauronoga veize uti azaḡa evora riꞌiniro. \s1 Iesu Satauroniro \r (Mataio 27:32-44, Mareko 15:21-32, Ioane 19:17-27) \p \v 26 Uti azaḡaniꞌa Iesu tutune onamiroteꞌe zamaḡano, Kurene vazeḡa ꞌahoga niḡa Simona, aniꞌe ane habaonoꞌo onaeꞌenogano ibio hidiro. Uti azaḡaniꞌa obone teadu Iesu satauro mae heratoharo ebu Iesu ḡaruna onamiro. \v 27 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa zuni Iesu hegote onamiro. Zeḡe boꞌaḡano roḡaeroḡaeꞌa Iesu vetuḡanadu niau kuaro. \v 28 Iesuꞌa tehadu zinaꞌa, “Ierusalema roḡaeroḡae, eḡe uꞌano ago nianoꞌi, rehano zae zu ubudeze veize nianoꞌi! \v 29 Mazaḡa aduga boro hidiꞌuma madaḡa ꞌai onaiꞌuma. Eꞌe madaḡano vazevazeꞌa ꞌahige reꞌuma, raenaꞌa, 'Gabani roḡaeḡa zu ene ize ꞌizema mouga roḡaeḡaniꞌe manoḡa tauḡi!' \v 30 Eꞌe madaḡano ze maḡamaḡa komeꞌa boro zinaꞌa, 'Fahanadu emeḡe ḡahifoꞌi!' \v 31 Eꞌe ire ḡaboḡa heuḡa, rehano zaꞌa sataurohiꞌohe. ꞌOugine zaꞌe, ire roḡa azaḡa heuḡa, aduga ufeta boro hidiꞌuma.” \p \v 32 Ḡonore boro vazeḡa ꞌaheu zuni Iesu teite zemoga radu tutuze onamiro. \v 33 Ebu zeꞌe haba ꞌahoga niḡa Vadini Isiga feuriro. Eꞌea Iesu ebu ḡonore vazeḡa ꞌaheu satauroziro, vaze ꞌahogaꞌe edaꞌe moneo zu ꞌahogaꞌe kauri moneo. \v 34 Ebu Iesuꞌa satauronoꞌo reiro, raenaꞌa, “Mama, zeḡe haḡai sauꞌa aḡutu modoꞌi, mazaḡa zeꞌe nagini haḡaeꞌetaꞌaꞌe aḡuꞌa.” Zeꞌa iniuꞌe Iesu dabua meꞌuma radu kaḡusi arahoḡa arahiro. \p \v 35 Vazevazeꞌe edanadu muririnu. U vaze ibitoziniꞌeteꞌe azaḡaꞌe Iesu ḡirihoharo, raenaꞌa, “Ani vaze ꞌahogaꞌahogaꞌe ḡaboziro. Aniꞌe Keriso, Badiꞌaꞌa ohotiroteꞌe vazeḡa reine, aneꞌa bare ḡaboniꞌuma!” \v 36 Uti azaḡaniꞌa zuni arahoharo ebu vaini vuḡa ḡiḡiꞌa gagoharo. \v 37 Ebu ze ninaꞌa, “Ḡaꞌe Iuda azaḡa kini roꞌidene, ḡaeꞌa ḡae bare ḡaboꞌoꞌi!” \v 38 Iesu satauro hitaganoꞌe ꞌahige mirihiro, 'Iuda Azaḡa Kini'. \p \v 39 Satauro ranaꞌonoꞌo ḡonore boro vazeḡa ꞌahoganiꞌa Iesu roniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe Keriso roꞌidene, ḡaeꞌa ḡae bare ḡaboꞌoꞌi ebu emeḡe zuni ḡabofoꞌi!” \v 40 Rehano ḡonore boro vazeḡa ꞌahoganiꞌa ḡonore boro vazeḡa omo ḡoere riḡa hina naenaeninaꞌa, “Ḡa Badiꞌa mene rihoneꞌehehe? Ḡae zuni ane teite idaḡa rudaꞌuma ebu Badiꞌa hidiꞌuma. \v 41 Emetaneꞌe emeḡe sauꞌa uꞌano rudauꞌohe, rehano vaze ꞌadiꞌe haḡai sauꞌa ꞌahogani mene haḡairo.” \v 42 Ebu aneꞌa Iesu niro, raenaꞌa, “Iesu, ḡaeꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa onaꞌidene eḡe zuni zamaroꞌi!” \v 43 Iesuꞌa naenaeninaꞌa, “Hube hune ḡaꞌohe, izidi ḡaꞌe eḡe teite Badiꞌa habao radiꞌuma.” \s1 Iesuꞌa Rudaro \r (Mataio 27:45-56, Mareko 15:33-41, Ioane 19:28-30) \p \v 44 Madai kirikiri meirotene, haba niduꞌa uzaboꞌa ꞌuiro onamo ḡorava mone mada uḡidu. \v 45 Mada mene hiaro ebu kuru neḡa dabuaḡaniꞌa nemao zigau ꞌaꞌadaro. \v 46 Ebu Iesuꞌa ḡihau huaro, raenaꞌa, “Mama, eḡe vineꞌe ḡae ꞌevoreo tiꞌohe!” Ani ꞌouge reiroteꞌe enogano ꞌai, iriga riꞌiro. \p \v 47 Roma uti azaḡa ibitoziniꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaꞌe naginiꞌa fureraroteꞌe horonirotene, ani Badiꞌa niguniro ebu raenaꞌa, “Hube hune vaze ꞌadiꞌe duduḡa!” \v 48 Iesu satauro rudaroteꞌe muririroteꞌe azaḡa ḡuḡuvaḡaniꞌe naginiꞌa fureraroteꞌe horonirotene, ze zuni vetuḡa ranadu neze ꞌuꞌa barobaro ꞌuhiro. \v 49 Rehano Iesu vaze niduꞌa zu Galilea habaꞌanonoꞌo hegotiroteꞌe roḡaeroḡaeḡa niduꞌa faḡanonoꞌo naginiꞌa fureraroteꞌe muririro. \s1 Iesu Guriro \r (Mataio 27:57-61, Mareko 15:42-47, Ioane 19:38-42) \p \v 50-51 Iudea habaꞌano Arimatea vaze ꞌahoga niḡa Iosefa radiunu. Aniꞌe vaze manoḡa zu duduḡa, zuni Badiꞌaꞌa ibitohauꞌeteꞌe habaꞌa guhininu. Aniꞌe vaze ibitoziniꞌeteꞌe azaḡa boro zamaḡano boro ꞌahoga, rehano vaze boroboroꞌa Iesu matihi reirotene ani ze ḡoere mene mae ḡihiniro. \v 52 Aneꞌa Pilato vaḡe onamadu edaꞌeꞌedaꞌe uminiro, raenaꞌa, “Iesu rune ahiꞌa enoꞌi!” Ebu hena Pilatoꞌe reiro. “Oꞌe”. \v 53 ꞌOugadu Iosefaꞌa satauronoꞌo Iesu ahiri mae bunadu dabua hina ꞌumiro. Ebu Iesu ahiri vatava varadiroteꞌe ꞌiduḡa izigano tiro. \v 54 Aꞌe Bana Madaḡa veize ruhibeꞌeteꞌe madaḡa ḡoravaḡa, ebu Bana Madaḡa hanitiro. \p \v 55 Galilea habaꞌanonoꞌo Iesu teite onairoteꞌe roḡaeroḡaeꞌe Iesu ahiri mae onamiroteꞌe hegotiro ebu ahiꞌa tiroteꞌe habaꞌa horoniro. \v 56 ꞌOugadu ze neze bare onamadu Iesu ahiri aso hanoga veize murava hohoḡa zu dehoro hohoḡa manoḡa ruhibiro. Rehano Mose goro ḡoeꞌa idunaḡano Bana Madaḡa ꞌahine, ze ahirize ohone baniro. \c 24 \s1 Iesuꞌa Runeonoꞌo Bare Ḡabodiro \r (Mataio 28:1-10, Mareko 16:1-8, Ioane 20:1-10) \p \v 1 Fura oherebau uzeuze roḡaeroḡae zeꞌa ruhibiroteꞌe ahiri aseꞌeteꞌe muravaḡa hohoḡa madu idu onamiro. \v 2 Ze feurirotene, idu ꞌueꞌeteꞌe hadiḡa boro kiune vaḡinoga horoniro. \v 3 Ebu ze diuḡiro, rehano Zuhiꞌa Boro Iesu ahiri mene horoniro. \v 4 Ze naginiꞌa ani mazao fureranateꞌe zamare ꞌadaꞌadiro. Eꞌe madaḡano vaze ꞌaheuꞌa tabara zeḡe babaḡano edaro. Zeꞌe dabua vazavazahoḡa vidaro. \v 5 Ebu roḡaeroḡaeꞌa rihau rudanadu zeḡe mazao ovoe ḡuḡuriro. Rehano vaze ꞌaheuꞌa ziro, raenaꞌa, “Za nougadu ḡabone vazeḡa rune habaꞌano vaḡeꞌohe? \v 6 Ani ahaoꞌe ꞌoꞌoꞌa, rehano ani bare ḡabode iḡuneha! Aniꞌa Galilea habaꞌano nagini ziroteꞌe zamaroꞌi! \v 7 Aniꞌa raenaꞌa, 'Eḡe, Vaze Ubugaꞌe revonadu sauꞌa azaḡa evora riꞌiniꞌuma ebu sataurohiꞌuma, rehano mada uḡiduḡano bare ḡabode iḡuniꞌuma.'” \v 8 ꞌOuge reirotene, roḡaeroḡaeꞌa Iesuꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa zamariro. \p \v 9 Roḡaeroḡaeꞌa idu habaꞌanonoꞌo bare onaadu zeḡe mazao naginiꞌa fureraroteꞌe niduꞌa Iesu tahiꞌa 11 zu ane vaze nunu niduꞌa ziro. \v 10 Idu habaꞌa onamiroteꞌe roḡaeroḡaeꞌe Magadala roḡaeḡa niḡa Maria, ꞌahogaꞌe niḡa Ioana, Iakobo viꞌa niḡa Maria ebu roḡae nunu. Zeꞌe naginiꞌa fureranateꞌe apostolo azaḡa mazao rae fureniro. \v 11 Rehano Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ze ḡoereꞌe ḡiriho hariḡa radu mene mae ḡihiniro. \v 12 U Petero ani iḡunadu idu habaꞌa dure onamiro. Aniꞌa ḡuḡuradu idu zamaḡa ḡianirotene, Iesu ahiri umiroteꞌe dabuaḡa daꞌo horoniro. Ebu ani naginiꞌa fureranateꞌe zamare ꞌadaꞌadeꞌenaꞌa, ne bare onamiro. \s1 Iesuꞌa Emausa Neḡa Ibiḡano Fureraro \r (Mareko 16:12-13) \p \v 13 Eꞌe madaḡano roḡaeroḡae ḡoere igiroteꞌe azaḡa boꞌaḡano tahiꞌa ꞌaheuꞌa Emausa neḡa ibiḡa onaminu. Eꞌe neḡaꞌe Ierusalema habaꞌanonoꞌo ani faḡaꞌe 11 kilomita. \v 14 Anianine ibio onameꞌenaꞌa naginiꞌa fureranateꞌe ḡauḡa niduꞌa ḡoꞌane onaminu. \v 15 Zeḡeꞌa ḡoꞌane onameꞌenogano, Iesu aneꞌa zeḡe uhiḡa aradu idaḡa onamiro. \v 16 Zeḡe horoniro rehano, mene ederiro aꞌe Iesu, mazaḡa ze ani mene ederoga veize biriro. \p \v 17 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Ḡanine onameꞌenaꞌa, nagini ḡoꞌaneꞌohe?” Ebu ze vetuḡarauꞌenaꞌa tue edaro. \v 18 Ze boꞌaḡano vaze ꞌahoga niḡa Kuleopaꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Izidi Ierusalema habaꞌano naginiꞌa fureranataꞌaꞌe vaze niduꞌa edeḡa. Ḡaꞌe eꞌea radiunu rehano, ḡaꞌa daꞌo aḡuꞌahehe?” \v 19 Iesuꞌa zinaꞌa, “Naginiꞌa fureraneha?” Zeḡeꞌa ninaꞌa, “Aꞌe Iesu, Nazareta vazeḡa hariḡa. Badiꞌa zu vaze niduꞌa zamao ani peroveta vazeḡa raha. Aniꞌe haḡaiḡa gigiꞌa haḡainu zu ḡoere gigiꞌa haraminu. \v 20 Rehano Badiꞌa dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu vaze ibitoziniꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Iesu manoga radu Roma gavana ꞌevorao riꞌiniro ebu satauroniro. \v 21 Emeꞌe ani Isaraela azaḡa agireonoꞌo mae vaḡiziꞌuma vazeḡa rae zamariro. Ebu Izidi Iesu rudaroteꞌe madaḡanonoꞌo onao mada uḡidu maha. \p \v 22 U eme boꞌaḡano roḡaeroḡae nuꞌa zaguzagufeha. Ze oheredaꞌo idu habaꞌa onameha, \v 23 rehano Iesu ahiꞌa mene horoneha. Ebu ze bare onaradu, raenaꞌa, 'Aneruꞌa emeḡe mazao fureranadu Iesuꞌe bare ḡabodeha rae raha.' \v 24 Emeḡe boꞌaḡano vaze nuꞌa idu habaꞌa onamatene, roḡaeroḡaeꞌa rateꞌe teige, ze zuni Iesu ahiꞌaꞌe mene horoneha.” \p \v 25 Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Zaꞌe mene huhuzaḡa! Peroveta azaḡaniꞌa reiroteꞌe ḡoeꞌa mene ḡarihe mae ḡihineꞌohe. \v 26 Peroveta azaḡaniꞌa raenaꞌa, 'Kerisoꞌe ꞌouge aduga meꞌuma, ebu hena ḡabodadu ane haba agaḡano diuḡiuma.'” \v 27 Iesuꞌa Buka Zaḡoḡa zamaḡano Moseꞌonoꞌo onamo peroveta azaḡaniꞌa ani moneo mirihiroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa faine ihoze onamiro. \p \v 28 Ebu ze Emausa neḡa hanitiro, rehano Iesuꞌe ize ibio onamihi reiro. \v 29 Ze Iesu radoga radu uminiro, raenaꞌa, “Ḡorava raneha zu madaꞌe hauḡeha. Eꞌanoꞌo emeḡe teite bazihi!” ꞌOugadu ani zeḡe ne diuḡiꞌ onamiro. \p \v 30 Ani ogomu veize zeḡe teite ehoriro. Ebu beredi madu Badiꞌa mazao kuranadu vahege ziniro. \v 31 Eꞌe zamaḡano ubumazeꞌa bohatanadu 'Ahiꞌe Iesu!' rae ederiro. Rehano zeḡe ubumao ani dauḡiro. \v 32 Ebu anianine ḡoretitiro, raenaꞌa, “Ibio aneꞌa eme teite ḡoeratene zu Buka Zaḡoḡa huga meꞌodofeatene, zamafeꞌa matuꞌe rudaneha!” \p \v 33 Ebu tahiꞌa ꞌaheuꞌa Emausa neḡaꞌonoꞌo zogone iḡunadu Ierusalema habaꞌa bare itiro. Eꞌea Iesu tahiꞌa 11 zu zeḡe teite radiunuteꞌe vaze nu haniziro. \v 34 Ze raenaꞌa, “Hube hune Iesu ani bare ḡabodeha ebu Simona\f + \fr 24:34 \ft Niḡa ꞌahogaꞌe Petero \f* mazao fureraneha!” \v 35 ꞌOugadu tahiꞌa ꞌaheu eꞌeꞌa zuni zeḡe mazao Emausa ibiḡano naginiꞌa fureranateꞌe zu Iesuꞌa beredi vahegeꞌenogano Iesu ederateꞌe hariḡa meꞌodoziniro. \s1 Iesuꞌa Tahiꞌaḡa mazao Fureraro \r (Mareko 16:14, Ioane 20:19-23, Apostolo 1:4-5) \p \v 36 Ze harize meꞌodeꞌeteꞌe zamaḡano Iesuꞌa tabara zeḡe boꞌaḡano edaro, ebu raenaꞌa, “Zama roḡeḡa zae teite radoꞌi!” \v 37 Rehano zeꞌe ane vine horoneꞌohe rae zamareꞌenaꞌa, zaguzagaro zu rihau rudaro. \v 38 Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Zaꞌe nougadu rihauꞌohe? Nougadu 'Ahiꞌe iniu?' rae zamare doudeꞌohe? \v 39 ꞌAhi eḡe! Eḡe ꞌevore zu oda ḡianoꞌi! Ebu obohe nuroꞌi! E vine reifone, modarehe zu isinehe oꞌoꞌa reifo. Rehano za horoheꞌeteꞌe teige, eꞌe modare zu isineheta.” \v 40 Ani ꞌouge radu ꞌevoreḡa zu odaḡa ihoziro. \v 41 Rehano ze matuꞌe rudanadu zaguzagaroteꞌe uꞌano, ze ize Iesu ḡoere mene mae ḡihiniro. Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, “Zae mazao ogomu nu eꞌehehe?” \v 42 Zeḡeꞌa ḡozone kiroḡa harotene, \v 43 aniꞌa madu zeḡe ubumao aro. \s1 Iesuꞌa Ane Tahiꞌatahiꞌa Ḡoere Ḡonaga Ziro \r (Mataio 28:16-20, Mareko 16:15-18, Apostolo 1:6-8) \p \v 44 Ebu Iesuꞌa ziro, raenaꞌa, “Eḡeꞌa zae teite radiunuteꞌe madaḡano ꞌahige ḡoreziro. 'Mose goro, peroveta azaḡa buka zu Salamo zamaḡano eḡe moneo mirihiroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa hube hune hudafo.'” \v 45 ꞌOugadu Iesuꞌa, zeḡe Buka Zaḡoḡa ḡoeꞌa huga ederifine, zamaze bohaniro. \v 46 Ani ziro, reanaꞌa, “Buka Zaḡoḡa zamaḡano ꞌahige mirihiro. 'Kerisoꞌe aduga hidiꞌuma, ebu mada uḡidu zamaḡano runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma. \v 47 Ebu ani tahiꞌatahiꞌaꞌa, Ierusalema habaꞌaonoꞌo onamo haba niduꞌao, ane niḡano hari manoḡa haramiꞌuma, raenaꞌa, 'Ḡihuroꞌi! ꞌOugine, Badiꞌaꞌa haḡaize sauꞌa aḡutu modiꞌuma!' \v 48 Zaꞌe eꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudanataꞌaꞌe horoneha, eꞌanoꞌo vaze ꞌahoga ꞌahoga zuni eḡe hari haramoziniꞌuma. \v 49 Ḡiꞌanoꞌi! Mamaꞌa ḡoere tiroteꞌe Vine Zaḡoḡa eḡeꞌa zae mazao tuḡuniꞌuma. Eꞌanoꞌo Ierusalema habaꞌano guhiu radoꞌi, onamo Vine Zaḡoḡaniꞌa ovadu gigiꞌaḡa hina irivaꞌoziꞌuma.” \s1 Iesuꞌa Adure Itiro \r (Mareko 16:19-20, Apostolo 1:9-11) \p \v 50 Ebu Iesuꞌa Ierusalema habaꞌaonoꞌo ze tutuzadu Betania neḡa uhiḡa onamiro. Ebu evoꞌa ḡihinadu zeḡe veize kuraro. \v 51 Ani kurauꞌenaꞌa, ze muhizadu adure ḡoha mae ḡihine itiro. \v 52 Ebu ze Iesu nigunadu matuꞌuzeta Ierusalema habaꞌano bare onamiro. \v 53 Ze iḡaiḡa kuru neḡano radiuꞌenaꞌa, Badiꞌa niḡa mae ḡihininu.