\id ACT - Uare \h Apostolo \toc3 Apostolo \toc2 Apostolo \toc1 Apostolo Azaḡa Haḡai \mt1 Apostolo Azaḡa Haḡai \is1 Ḡoere Ḡadaheḡa \ip Buka ꞌadiꞌe “Apostolo azaḡa haḡai” Uare (Kware) ḡoereo tiro. Uare ḡoereꞌe Garihe (Garia) ḡoere teite ago tiba. Uare zu Gariheo ḡoereꞌeteꞌe azaḡaꞌe niduꞌa 1300. Zeꞌe Central Province, Rigo District habaꞌano radiuꞌohe. Aꞌe Port Moresby-onoꞌo 70 kilomita south-east onameꞌohe. \ip “Ḡoere huga”ꞌe buka ꞌadi ḡonagano tiro, ḡoere aduga ga iḡaiḡa mene igiꞌeteꞌe ḡoeꞌa buka zaḡoḡano tiroteꞌe huga ihozoga veize. \c 1 \s1 Buka mazaḡa \p \v 1 Hari ꞌadiꞌe Teofilo veize tiꞌohe. Eḡeꞌa ibite tirotaꞌaꞌe, Iesuꞌa gauidoteꞌe zuni ihozidoteꞌe niduꞌa, ebu \v 2 onamo Vine Zaḡoḡaniꞌa ibitohauꞌenaꞌa apostolo azaḡa ḡoere ziniro, ebu adure ḡoha mae itiro. Apostolo azaḡaꞌe Iesuꞌa inahe meiroteꞌe azaḡa. \v 3 Iesu ani zaharaneadu rudaroteꞌe enogano, mada ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) apostolo azaḡa mazao fureraro. Eꞌe zamaḡano ani ꞌize ḡaboga raꞌeteꞌe ihozoga veize haḡai ḡehaḡa fureno zinido, ebu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌuma ḡoeꞌa rae furenido. \v 4 Zeḡeꞌa nuꞌoraroteꞌe madaḡa ꞌahogano Iesuꞌa ḡoere ziniro, raenaꞌa, “Ierusalema neḡano geno radoꞌi, onamo Mamaꞌa rae tiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudanoga veize guhianoꞌi! Eꞌe ḡoeꞌaꞌe za eḡe mazaonoꞌo igiro, raenaꞌa, \v 5 Ioane Babatisoꞌe vu hina bapatizozido rehano, zaꞌe, mada ḡehaḡa ꞌizema mougano, Vine Zaḡoḡa hina bapatizoziꞌuma.” \s1 Iesu adure ḡoha mae ḡihine itiro \p \v 6 Mada ꞌahogano ze bare nuꞌoraroteꞌe zamaḡano, Iesu ḡadiniro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, eꞌe madaḡanoꞌe emeḡeꞌa Isaraela habaꞌa bare madu emeḡeꞌa emeḡe bare ḡiafoga veize ibitofiꞌuma hehe?” \p \v 7 Iesuꞌa naenae zinaꞌa, “Eꞌe madaḡaꞌe Mamaꞌa ane niḡano rae tiro. Zaꞌe mene ederiꞌuma ḡauḡa. \v 8 Rehano Vine Zaḡoḡaniꞌa zae vaḡe ovamiꞌuma madaḡano zaꞌe gigiꞌaḡa meꞌuma. Ebu zaꞌe eḡe hari rae fureniꞌuma, Ierusalema neḡano, Iudea habaꞌano, Samaria habaꞌano onamoo haba ḡonaga.” \p \v 9 Iesu ani, ꞌouge reiroteꞌe enogano, zeḡe ubumao adure ḡoha mae ḡihine itiro, ebu ḡozeꞌa ꞌuiro. \v 10 Iesuꞌa adure ḡoha iteꞌenogano, ze adure ḡohani gagau ḡiane rune radiunu. Ebu ḡianoꞌi! Aneru aheuꞌa zeḡe genaḡano edaro. Ze dabua ꞌuruḡa haḡairo, \v 11 ebu raenaꞌa, “Galilea azaḡa, za nougadu deꞌea edauꞌenaꞌa adure ḡohani ḡianeꞌohe? Iesu ani zae mazaonoꞌo adure ḡoha mae ḡihine iteha. Aniꞌe ꞌouge itateꞌe horonateꞌe teige vesuꞌu bare ovamiꞌuma.” \s1 Hitaga neḡano kurau nuꞌoraro \p \v 12 Ebu ze Olive maḡanonoꞌo bare Ierusalema neḡa itiro. Eꞌe ibiḡaꞌe kilomita tiba heuḡa. \v 13 Ze Ierusalema neḡa feurirotene, hitaga neḡa itadu zeḡeꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌa diuḡiro. Eꞌe zamaḡanoꞌe, Petero, Ioane, Iakobo, Aniderea, Firifo, Tomasi, Batolomeo, Mataio, Alofeo ubuga, niḡa Iakobo, Zelote vazeḡa, niḡa Simona, ebu Iakobo ubuga, niḡa Iuda. \v 14 Zeḡe niduꞌa nuꞌoruꞌenaꞌa, zamaze tibunadu iḡaiḡa kuraunu. Roḡae nu, zu Iesu viꞌa Maria, zu Iesu negoḡa duḡuru zuni zeḡe teite nuꞌoraunu. \s1 Matiaꞌa Iuda iḡuri meiro \p \v 15 Eꞌe madaḡa ꞌahogano Zuhiꞌa Boro mone azaḡa nuꞌonuꞌo boꞌaḡano Peteroꞌa iḡune edaro. Zeḡe niduꞌaꞌe maḡa tiba zu ḡae aheu gaubanana (120) heuḡa. \v 16 Ebu zinaꞌa, “Nego nabudi, ibite Vine Zaḡoḡaniꞌa Davida neadu, buka zaḡoḡano tirotaꞌaꞌe hudaro. Aꞌe Iudaꞌa Iesu obone tiroteꞌe azaḡa ibito ziniroteꞌe hariḡa. \v 17 Iudaꞌe Iesuꞌa inahe meiroteꞌe tahiꞌaḡa ꞌahoga. Ane zuni emeḡe teite gau tiba haḡaido. \v 18 Rehano aniꞌe reva moniḡa hina haba ꞌahoga hoitiro. Eꞌea vadini ibine uite ovoiro, ebu ahiꞌaniꞌa fuꞌuradu isiḡaniꞌa ḡudau rururaro. \v 19 Hari ꞌadiꞌe Ierusalema azaḡa niduꞌa igiro. Eꞌanoꞌo zeḡeꞌa haba aꞌaꞌe zeḡe ḡoereo Akeledama rae huniro. Ḡoere eꞌe hugaꞌe ru habaꞌa. \p \v 20 Mazaḡa Salamo zamaḡano ꞌahige tiro, raenaꞌa, \q1 'Ane habaꞌe ḡahuturanoꞌi! \q1 Vaze tiba zu eꞌea mene radiꞌuma.' (Salamo 69:25) \m Ebu \q1 'Vaze ꞌahoganiꞌa ane gau iḡuꞌa meꞌuma.' (Salamo 109:8) \m \v 21 Eꞌanoꞌo emeꞌe vaze ꞌahoga meꞌuma, Iuda iḡuri mouga. Zuhiꞌa Boro Iesuꞌa emeḡe teite radiudoteꞌe madaḡa niduꞌa, emeḡe teite raudoteꞌe vazeḡa ꞌahoga meꞌuma. \v 22 Eꞌe madaḡaꞌe, Ioaneꞌa Iesu bapatizoniroteꞌeanoꞌo onamo Iesu emeḡe mazaonoꞌo adure ḡoha mae ḡihine itiroteꞌe. Ebu ane zuni Iesuꞌa bare ḡabode iḡuniroteꞌe rae furenifine.” \p \v 23 Eꞌanoꞌo zeḡeꞌa vaze aheu meiro. Vaze ꞌahogaꞌe Barasaba rae huneꞌeteꞌe Iosefa, niḡa ꞌahogaꞌe Iusito, ebu vaze ꞌahogaꞌe Matia. \v 24 Ebu ze Badiꞌa uminiro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡaꞌe vaze zama niduꞌa edeḡa. Eꞌanoꞌo ihofoꞌi, vaze aheu ꞌadi boꞌaḡano ḡaeꞌa mateꞌe vazeḡaꞌe iniu? \v 25 Iudaꞌa modiroteꞌe apostolo gauḡa iḡuꞌa mouga veize. Iudaꞌe ane haḡai sauꞌa uꞌano aneꞌa radiꞌuma habaꞌa diuḡiro. \v 26 Ebu zeꞌe eꞌe veize kaḡusi arahoḡa haḡairotene, Matia meiro. Eꞌanoꞌo Matia ani apostolo azaḡa gaubanana tiba fare teite meꞌode tibuniro. \c 2 \s1 Pentekosi madaḡano Vine Zaḡoḡaniꞌa ovairo \p \v 1 Iesuꞌa bare ḡabode iḡuniroteꞌe ḡarugano fura fuꞌo zu aheu fare (7) radirotene, Pentekosi\f + \fr 2:1 \ft Pentekosi ḡoere eꞌe hugaꞌe ḡae fuꞌo gaubanana (50). Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa madaḡanonoꞌo meꞌode onamo mada ḡae fuꞌo gaubanana meine, Pentekosi Muiḡa madaḡa meꞌuma.\f* madaḡa meiro. Eꞌe madaḡano Zuhiꞌa Boro mone azaḡa niduꞌa haba tibano nuꞌoru radiro. \v 2 Eꞌe zamaḡano zavara boroꞌa onaeꞌeteꞌe teige guguḡa boroꞌa adureonoꞌo tabara gudau ovairo. Eꞌe guguḡaniꞌa zeḡeꞌa nuꞌoraroteꞌe neḡa irivaꞌoniro. \v 3 Ebu ireꞌa duhuruꞌeteꞌe heuḡaniꞌa mazane teige rovotadu, vaze tiba tiba ranao duhuranoga horoniro. \v 4 Ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa eꞌea radiunuteꞌe azaḡa niduꞌa irivaꞌoziro, ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa ibito zenadu, ḡoere ꞌahoga ꞌahogano ḡoeriro. \p \v 5 Eꞌe madaḡanoꞌe, Iuda azaḡa haba ꞌahoga ꞌahogano radiuꞌeteꞌeꞌa, Pentekosi muiḡa ꞌauḡoga rae Ierusalema neḡa onaadu eꞌea radiunu. Zeꞌe Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe azaḡa. \v 6 Eꞌe haraḡa igirotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa isau onairo. Ebu ze zamaze ꞌadaꞌadaziro, mazaḡa Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa ane ane ḡoereo ḡoeroga igiro ꞌahine. Aꞌe Iuda azaḡaniꞌa haba ꞌahoga ꞌahogano radiuꞌeteꞌe ḡoeꞌa. \v 7 Ebu ze zaguzaganadu, ꞌahige reiro. “ꞌAdi duḡuruꞌe niduꞌa Galilea azaḡa rehano, \v 8 nougaꞌahi emeḡe tiba tiba ḡoereo ḡoeroga igiꞌohe? \v 9 Emeꞌe Patia azaḡa, Media azaḡa, Elama azaḡa, ebu Mesopotamia habaꞌano, Iudea zu Kapadokia habaꞌano, Ponto zu Asia habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa, \v 10 Ferigia zu Pamufulia habaꞌano, Izipi habaꞌano radiuꞌeteꞌe azaḡa, zu Libia habaꞌa zamaḡano Kurene neḡa uhiḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa. Ebu Roma neḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa. \v 11 Eꞌe zamaḡanoꞌe Iuda azaḡa zu, Iuda mene azaḡa rehano zamaze ḡihuradu Iuda azaḡa teite kurau tiburuꞌeteꞌe azaḡa. Ebu Kerete ꞌumuḡa azaḡa zu Arabia habaꞌa azaḡa. Eme zeḡeꞌa Badiꞌa gigiꞌa haḡaiḡa emeḡe tiba tiba ḡoereo raꞌeteꞌe igiꞌohe.” \v 12 Ze zaguzagaro ebu zamaze ꞌadaꞌadaziro, ebu “ꞌAdi nagini?” rae ḡadititiro. \v 13 Rehano vaze nuꞌe ḡiriho ziniꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. “Ze vaini vuḡa borofe gageha.” \s1 Peteroꞌa vaze ḡuḡuvaḡa mazao haramiro \p \v 14 Ebu Peteroꞌa apostolo azaḡa gaubanana tiba fare (11) teite iḡune edanadu, vaze ḡuḡuvaḡa mazao agoḡa borofeꞌenaꞌa haramiro. “Iuda azaḡa, zu Ierusalema neḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa, eꞌe, haḡai ꞌadaꞌa nouge nouge fureranateꞌe rae bohanihi. Eḡe ḡoere fairu abitoꞌi! \v 15 Zaꞌe ꞌadi duḡuruꞌe vaini vuḡa gageha rae zamareꞌe gaogi. Ze mene gageha. ꞌAdi ꞌize oherebau, mada fuꞌo zu ḡazaḡa fare (9 koroko). Vazeꞌe oherebau mene gagiꞌuma. \p \v 16 Rehano ꞌadiꞌe peroveta vazeḡa Ioelaꞌa amahi rae fureniroteꞌe haḡaiḡaniꞌa fureraneha. \q1 \v 17 'Badiꞌaꞌa ziꞌohe. \q1 Mada ḡonaga madaḡa madaḡano, \q1 vaze niduꞌa mazao eḡe Vine Zaḡoḡa \q1 ovoe beꞌunadu, irivaꞌoziꞌuma, \q1 Ebu ubudeze zu aboezeꞌa \q1 eḡe hari rae fureniꞌuma. \q1 Zae ohoze iziga izigaꞌe \q1 Badiꞌaꞌa ihozeꞌeteꞌe haḡaiḡa \q1 zamaze hina horoniꞌuma, \q1 zu vaze boroboroꞌe Badiꞌaꞌa \q1 ihozeꞌeteꞌe haḡaiḡa iḡunaꞌuma. \q1 \v 18 Eꞌe madaḡa madaḡano tuḡure azaḡa \q1 ḡuꞌa teige gaueꞌeteꞌe (slaves), \q1 ohoze zu roḡae mazao zuni \q1 eḡe Vine Zaḡoḡa ovoe beꞌunadu, \q1 irivaꞌoziꞌuma, \q1 ebu zeḡe zuni eḡe ḡoere \q1 rae fureniꞌuma. \q1 \v 19 Ebu eḡeꞌa zaguzagaꞌuma haḡaiḡa \q1 adureo fureniꞌuma, \q1 zu eḡe tahi gigiꞌa haḡaiḡa \q1 rahao fureniꞌuma. \q1 Aꞌe ru, ire roga ebu ḡisi boro. \q1 \v 20 Madaꞌe uzaboraꞌuma, ebu \q1 batoꞌe ru teige kanaraꞌuma. \q1 Eꞌe ḡaruganobuꞌu Zuhiꞌa mada boro \q1 zu manoḡa huneꞌa onaiꞌuma. \q1 \v 21 Ebu Zuhiꞌa Boro mazao \q1 umideꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe \q1 ḡabone hidiꞌuma.' (Ioela 2:28-32) \p \v 22 Isaraela azaḡa, ḡoere ꞌadi egoꞌi! Za edeḡa. Iesu, Nazareta neḡa vazeḡa ani, Badiꞌaꞌa tuḡunadu, gigiꞌa haḡaiḡa, zaguzagaꞌuma haḡaiḡa zu Badiꞌa tahi haḡaiḡa ḡehaḡa zae boꞌaḡano haḡaido. Badiꞌa ani eꞌe haḡaiḡa Iesu mazaonoꞌo haḡaadu, Iesuꞌe aneꞌa tuḡuniroteꞌe rae deheniro. \v 23 Ebu Iesu ani zae ꞌevoreo riꞌinirotaꞌaꞌe, Badiꞌaꞌa amahi toganiroteꞌe zu fureraꞌuma rae ederiroteꞌe haḡaiḡa. Ebu zaꞌe Badiꞌa goro ḡoeꞌa aḡuꞌa azaḡa zeadu, satauroo ikokoneadu runediro. \v 24 Rehano eꞌe vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa rune zamaḡano ḡaniḡanauꞌeteꞌeanoꞌo mae vaḡinadu, bare ḡaboniro, mazaḡa rune gigiꞌaḡaꞌe Iesu obone touga mene idaḡa ꞌahine. \p \v 25 Davida ani Iesu hari ꞌahige rae reiro. \q1 'Eꞌe mada niduꞌa eḡe uhiḡano \q1 Zuhiꞌa Boro horoninu. \q1 Mazaḡa ani eḡe edaꞌe moneo radiuꞌohe. \q1 Eꞌanoꞌo ḡau ꞌahoganiꞌa zuni \q1 mene hagahiꞌuma. \q1 \v 26 Eꞌanoꞌo zamaheꞌa matuꞌeꞌohe, \q1 zu hebehe hina \q1 Badiꞌa niguneꞌenaꞌa, matuꞌeꞌohe. \q1 Eꞌa zamareꞌetene, ahirihe zuni \q1 runeonoꞌo bare ḡaboniꞌuma \q1 rae reꞌuma. \q1 \v 27 Mazaḡa ḡaꞌe eḡeꞌa rudaune, \q1 vinehe rune habaꞌano \q1 mene modiꞌuma, \q1 ebu ḡae tuḡure haḡae huneꞌeteꞌe vazeḡaꞌe \q1 ahiꞌaniꞌa ruhuranoga veize \q1 mene modiꞌuma. \q1 \v 28 Ḡaꞌe ḡabone ibiḡa ihoheha. \q1 Eꞌe ḡae zamao matuꞌu hina \q1 irivaꞌohiꞌuma.' (Salamo 16:8-11) \p \v 29 Nego nabudi, e hubehune ziꞌohe. Vouḡafe Davidaꞌe rudanadu ḡuriro, ebu ani iduꞌe izidi ꞌize radiuꞌohe. \v 30 Aniꞌe peroveta vazeḡa ꞌahine, ani edeḡa Badiꞌaꞌa ane mazao ḡoeꞌa rinede tiro, raenaꞌa, Davida mariga ꞌahoganiꞌa ane iḡuri madu Kini reꞌuma. \p \v 31 Davida ani vesuꞌu fureraꞌuma haḡaiḡa horoneꞌenaꞌa, Kerisoꞌa bare ḡabode iḡuniꞌuma hariḡa rae fureniro, raenaꞌa, rune habaꞌano ani mene modiꞌuma, zu ahiꞌaꞌe mene ruhuraꞌuma. \v 32 Ebu Iesu ꞌadiꞌe Badiꞌaꞌa bare ḡaboniro. Emeḡe niduꞌa eꞌe horonadu, rae fureneꞌohe. \v 33 Ebu aniꞌe Badiꞌa edaꞌe moneo ohoniro, ebu Moga mazaonoꞌo Vine Zaḡoḡa madu emeḡe mazao ovoe beꞌunadu irivaꞌofiro. Vine Zaḡoḡaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡuniꞌuma rae tiroteꞌe. Ebu zaꞌe eꞌe haḡaiḡa izidi ꞌada horoneꞌeteꞌe zu igiꞌeteꞌe. \p \v 34 U Davida ani Keriso teige adure ḡoha mene mae ḡihine itiro. Rehano ani ꞌahige reiro. \q1 'Badiꞌaꞌa eḡe Zuhiꞌa Boro niro. \q1 Eḡe edaꞌe moneo ehoroꞌi! \q1 \v 35 Onamoo eḡeꞌa agireḡo mae raharahaziꞌuma.' (Salamo 110:1) \m \v 36 Eꞌanoꞌo Isaraela azaḡa niduꞌa fairu ederoꞌi! Zaeꞌa satauroniroteꞌe vazeḡa, Iesuꞌe, Badiꞌaꞌa Zuhiꞌa Boro zu Keriso rae ohoniro.” \p \v 37 Ze eꞌe igirotene, zamaze tuḡano babaharo, ebu Petero zu apostolo azaḡa ḡadiziro. “Negofe duḡuru, eme nagini haḡaine manoḡa?” \p \v 38 Peteroꞌa naenaezinaꞌa, “Zae niduꞌa, zamaze ḡihunoꞌi, ebu Iesu Keriso niḡano bapatizo moꞌi! ꞌOugine Badiꞌaꞌa zae sauꞌa rae modiꞌuma, ebu Badiꞌaꞌa Vine Zaḡoḡa ziniꞌuma. \v 39 Badiꞌaꞌa ḡoere ꞌadi rae tirotaꞌaꞌe, Zuhiꞌa Boro emeḡe Badiꞌaꞌa zamaziꞌuma azaḡa niduꞌa veize. Aꞌe zae, ubudeze zu haba faḡa faḡa azaḡa niduꞌa.” \p \v 40 Ebu ani bare ḡoere ḡehaḡa hina haramiro, zu bare bare iraduguziro, raenaꞌa, “Haḡai veꞌoḡa azaḡa ꞌadi mazaonoꞌo vaḡinadu, ḡabone moꞌi!” \v 41 Eꞌanoꞌo iniu iniuꞌa ane haramo mae ḡihinirotaꞌaꞌe bapatizoziro. Ebu eꞌe madaḡano vaze maḡa boro uḡidu (3000) heuḡa bapatizo madu zeḡe moneo ragate mae zouziro. \s1 Badiꞌa mone azaḡa tibano nuꞌoraro \p \v 42 Zeꞌe zamaze tiba hanadu, apostolo azaḡaniꞌa ihozidoteꞌe abito zinido ebu danatitido, tiburu ogaudo, zu tibano kuraudo. \v 43 Ebu apostolo azaḡaniꞌa zaguzagaꞌuma haḡaiḡa zu Badiꞌa tahi gigiꞌa haḡaiḡa ḡehaḡa haḡaido, ebu vaze niduꞌa zamazeo Badiꞌa rihone runiro. \v 44 Badiꞌa mazao fiiroteꞌe azaḡa niduꞌa tibano nuꞌoru radiudo, ebu ḡauze niduꞌa ḡahugotitido. \v 45 Ebu habaze, neze zu toheze seronadu, iniu monizeꞌa ferezinuteꞌe niduꞌa, zininu. \v 46 Ze mada niduꞌa Dibuꞌo Neḡano tibano nuꞌoranadu kuraudo. Ebu ane ane neo matuꞌuzeta zu zama tiba teite ogau tiburaudo, \v 47 zu Badiꞌa nigunido, ebu Ierusalema azaḡa niduꞌa zeḡe mazao matuꞌinu. Mada niduꞌa Zuhiꞌa Boroꞌa ḡabone hideꞌeteꞌe azaḡa ragate ragate mae zouzido. \c 3 \s1 Odaḡa sauꞌa vazeḡa fainiro \p \v 1 Mada ꞌahogano Petero zu Ioaneꞌa kuru madaḡano Dibuꞌo Neḡa itiro. Aꞌe ḡorava mone mada uḡidu (3 koroko) zamaḡano. \v 2 U ibiheta ꞌahoga, niḡa Iraḡa Manoḡa raꞌeteꞌe genaḡano, odaḡa sauꞌa vazeḡaniꞌa ehore radiro. Aniꞌe ꞌouge fureniro, ebu mada niduꞌa eꞌe habaꞌa tutune onamido, ebu Dibuꞌo Neḡa diuḡeꞌeteꞌe azaḡa mazao moni umidinu. \v 3 Ani Petero zu Ioaneꞌa Dibuꞌo Neḡa diuḡihi raꞌenogano horozadu, moni umiziro. \v 4 Rehano Petero zu Ioaneꞌe ḡiane runadu, Peteroꞌa niro, raenaꞌa, “Eme ḡiafoꞌi!” \v 5 Odaḡa sauꞌa vazeḡaniꞌe ḡau ꞌahoga iniꞌuma rae zamare ḡiaziro. \p \v 6 Rehano Peteroꞌa niro. “E monihe oꞌoꞌa rehano, eḡe mazao radiuꞌeteꞌe ḡauḡa ḡaniꞌuma. Eḡeꞌa ḡaꞌohe. Iesu Keriso, Nazareta neḡa vazeḡa niḡano iḡunadu onamoꞌi!” \v 7 Ebu Peteroꞌa ane edaꞌe ꞌevoreḡa madu mae ḡihinirotene, odaḡa zu kekeḡaniꞌa tabara inariro. \v 8 Eꞌanoꞌo ani rafate iḡunadu edaro, ebu oname onainu. Ebu rafate onameꞌenaꞌa zu Badiꞌa niguneꞌenaꞌa zeḡe teite Dibuꞌo Neḡa diuḡiro. \v 9 Vaze niduꞌa aneꞌa Badiꞌa niguneꞌenaꞌa onameꞌeteꞌe horonirotene, \v 10 aniꞌe Dibuꞌo Neḡa ibihetaḡa, niḡa Iraḡa Manoḡano iḡaiḡa ehoradu, vaze mazao moni umidinuteꞌe vazeḡa rae reiro. Ebu ane mazao naginiꞌa fureraroteꞌe uꞌano, zaguzagau rudaro. \s1 Peteroꞌa Dibuꞌo Neḡano haramiro \p \v 11 Odaḡa manoriroteꞌe vazeḡaniꞌa Petero zu Ioane hegote ragavinuteꞌe zamaḡano, vaze niduꞌa zaguzaganadu, zeḡe vaḡe isau dure onairo. Aꞌe Solomona touraḡi raꞌeteꞌe habaꞌano. \v 12 Peteroꞌa vaze ḡehaḡaniꞌa onaoga horozirotene, ziro, raenaꞌa, “Isaraela azaḡa, za nougaꞌahi zaguzagauꞌohe? Zu nougaꞌahi ḡiaḡiafeꞌohe? Zaꞌa zamareꞌetene, emeḡeꞌa gigiꞌafe hina vaze ꞌadi faina ga? Ga emeḡeꞌa hube hune Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe uꞌano faina ga? \p \v 13 Aberahamo, Isako, Iakobo, zu vouḡafeꞌa kurano haudoteꞌe Badiꞌaḡaniꞌa ane tuḡure vazeḡa Iesu mae ite nigune ḡihiniro. Rehano zaeꞌa Pirato ꞌevoreo riꞌiniro. Ebu Piratoꞌe tuḡune bunihi rae zamariro rehano, zaeꞌa Pirato zamao heꞌeheꞌeniro. \v 14 Zaꞌe Vaze Zaḡoḡa zu Duduḡa heꞌeheꞌeniro, ebu vaze runediroteꞌe vazeḡa ꞌahoga mae bunoga veize umidiro. \v 15 Zaꞌe ḡabone ziniꞌeteꞌe Zuhiꞌaḡa maro, rehano aniꞌe Badiꞌaꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniro. Ebu eme eꞌe horonadu ꞌada rae fureneꞌeteꞌe. \p \v 16 Ebu Iesu mazao fieꞌeteꞌe uꞌano vaze ꞌadi faineha. Za edeḡa vaze ꞌadiꞌe mene edau ragavido. Iesu ni gigiꞌaḡa uꞌano zu Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe Iesuꞌa rifateꞌe uꞌano vaze ꞌadaꞌa manore huneha. Zae niduꞌa ꞌada horoneꞌeteꞌe. \p \v 17 Nego nabudi, eḡe edeḡa, Iesu maroteꞌe madaḡano bone zaꞌe aḡuꞌa, ani mazao nagini haḡairotaꞌaꞌe, zu zae vaze boroboro zuni aḡuꞌa. \v 18 Rehano Badiꞌaꞌa peroveta azaḡa niduꞌa hebeonoꞌo amahi rae furenirotaꞌaꞌe Badiꞌaꞌa ꞌahige haḡae huniro, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa tuḡuniteꞌe Kerisoḡaꞌe zaharaniꞌuma.' \p \v 19 Eꞌanoꞌo zamaze ḡihunadu Badiꞌa mone roꞌi, zae sauꞌa vuzuꞌe modoga! \v 20 ꞌOugine, Zuhiꞌa Boroꞌa vineze izifiꞌuma madaḡaniꞌa onaiꞌuma, ebu zae ḡabozoga veize Badiꞌaꞌa amahi, Keriso rae ohoniroteꞌe vazeḡa tuḡuniꞌuma. Niḡaꞌe Iesu. \v 21 Rehano aniꞌe adureo ꞌize radiꞌuma, onamo ḡau niduꞌa izifiꞌuma madaḡaniꞌa onaiꞌuma. Aꞌe Badiꞌaꞌa amahi peroveta zaḡoḡa azaḡa tuḡuzadu rae fureniroteꞌe haḡaiḡa. \v 22 Moseꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro zae Badiꞌaꞌa, zae boꞌaḡanonoꞌo peroveta vazeḡa ꞌahoga eḡe heuḡa zae veize tuḡuniꞌuma. Aniꞌa nagini ziteꞌe niduꞌa ego hanoꞌi! \v 23 Iniuꞌa ani ḡoere mene ego haune, zeḡe niduꞌa Badiꞌaꞌa meiroteꞌe azaḡa mazaonoꞌo mae vaḡizadu ruiziꞌuma.' \v 24 Samuela zu ane ḡarunio peroveta azaḡa onairoteꞌe niduꞌa zuni izidi fureruꞌeteꞌe ḡauḡa irina rae furenido. \p \v 25 Zaꞌe peroveta azaḡa mariga, zu Badiꞌaꞌa zae vouḡa mazao rinede tiroteꞌe ḡoeꞌa meiroteꞌe azaḡa. Mazaḡa Badiꞌaꞌa Aberahamo ninaꞌa, 'Habao radiuꞌeteꞌe iduhuḡa niduꞌaꞌe marigoonoꞌo manoḡahe meꞌuma.' \v 26 Badiꞌaꞌa ane Tuḡure Vazeḡa tuḡunirotene, Isaraela azaḡa zae mazao ibite tuḡuniro, zae tiba tiba haḡaize sauꞌanonoꞌo mae vaḡizadu manoḡa zinifine.” \c 4 \s1 Petero zu Ioane oboze tiro \p \v 1 Petero zu Ioane ꞌize vaze ḡehaḡa ḡorezeꞌeteꞌe zamaḡano, dibuꞌo hauꞌeteꞌe azaḡa, Dibuꞌo Neḡa ḡianeꞌeteꞌe boro, zu Sadukea azaḡaniꞌa zeḡe uꞌa onairo. \v 2 Zeꞌe apostolo azaḡa aheu mazao maḡune rudaro, mazaḡa ze vaze ihozeꞌenaꞌa, Iesuꞌa runeonoꞌo bare ḡabodiroteꞌe teige, vazeꞌe runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma rae, haraminu ꞌahine. \v 3 Eꞌanoꞌo Petero zu Ioane oboze tiro, ebu mada ꞌai zuburiro ꞌahine, ḡuꞌa habaꞌano ohozadu, eꞌea baze irariro. \v 4 Rehano zeḡe haramo igiroteꞌe azaḡaꞌe ḡehaḡaniꞌa zeḡe ḡoere mae ḡihiniro, ebu mae ḡihiniroteꞌe azaḡaꞌe maḡa boro fuꞌo (5000) heuḡa reꞌ itiro. \p \v 5 Irarirotene, kanisoro azaḡa, vaze boroboro zu goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Ierusalema neḡano nuꞌoraro. \v 6 Nuꞌonuꞌo zamaḡanoꞌe, dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa, niḡa Anasi, ebu Kaiafa, Ioane zu Alesana, ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa nabuga duḡuru. \v 7 Petero zu Ioaneꞌe zeḡe zamao mae ohozadu ḡadiziro, raenaꞌa, “Noꞌe gigiꞌaḡa hina, ga iniu niḡano odaḡa sauꞌa vazeḡa ꞌadi faineha?” \p \v 8 Ebu Petero ani Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌonadu ziro, raenaꞌa, “Isaraela Kanisoro azaḡa zu Iuda azaḡa boroboro, \v 9 odaḡa sauꞌa vazeḡa mazao haḡai manoḡa haḡaateꞌe zu nouge nouge ani fainateꞌe ḡadimuꞌe hehe? \v 10 ꞌOugine, zae zu Isaraela azaḡa niduꞌa ꞌadi ederoꞌi! Iesu Keriso, Nazareta neḡa vazeḡa niḡano vaze ꞌadiꞌe manore hunadu, zae zamao edauꞌohe. Iesuꞌe zaeꞌa satauroniro rehano, Badiꞌaꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniroteꞌe vazeḡa. \v 11 Aniꞌe \q1 'Zae, ne ogoruꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, \q1 heꞌeheꞌeniroteꞌe hadiḡa rehano, \q1 izidi duꞌeꞌeteꞌe hadiḡa boro \q1 reꞌ onaeha.' (Salamo 118:22) \m \v 12 Eꞌanoꞌo Iesu aneꞌa daꞌo emeḡe ḡabofiꞌuma. Mazaḡa haba niduꞌa zamaḡano Badiꞌaꞌa emeḡe ḡabofoga veizeꞌe ane daꞌo tuḡuniro.” \p \v 13 Vaze boroboroꞌe, Petero zu Ioaneꞌa inare ḡoeroga horozirotene, zaguzagaro, mazaḡa zeḡeꞌa ḡiazirotene, Petero zu Ioaneꞌe mene mirihiroteꞌe azaḡa, edeḡa oꞌoꞌa. Zu ze edeḡa, anianineꞌe Iesu teite raudoteꞌe azaḡa. \v 14 Zuni odaḡa sauꞌaniꞌa manoriroteꞌe vazeḡaniꞌa Petero zu Ioane teite edanoga horoniro ꞌahine, ḡoere ꞌahoga rouga mene idararo. \p \v 15 Eꞌanoꞌo “Petero zu Ioaneꞌe kanisoro nuꞌonuꞌo habaꞌanonoꞌo mae buzoꞌi” radu, zeꞌe zeḡe daꞌo ḡoꞌaniro, \v 16 raenaꞌa, “Eme zeḡe mazao nagini haḡaine manoḡa?” rae ḡadititiro. “Ierusalema azaḡa niduꞌaꞌe edeḡa, zeḡeꞌa gigiꞌa haḡaiḡa boro haḡaataꞌaꞌe. Eme zeḡe haḡai oꞌonoga mene idaḡa. \v 17 Rehano hari ꞌadaꞌa ne azaḡa boꞌaḡano bororatiteꞌe ꞌuoga veize, riho ḡoeꞌa ziniꞌuma, raenaꞌa, 'Iesu niḡano vaze mazao ago bare ḡoeroꞌi!' \p \v 18 Ebu zeꞌe bare huze zouzadu, “Iesu niḡano ago hune zu bare ḡoeroꞌi, zu ago hune zu bare ihozoꞌi!” rae ziro. \v 19 Rehano Petero zu Ioaneꞌa naenaezinaꞌa, “Zaeꞌa zae bare ḡadizoꞌi! Badiꞌa ubumao, Badiꞌa ḡoere mene egadu, zae ḡoere egogaꞌe manoḡa ga? \v 20 Mazaḡa emeꞌe nagini horoniroteꞌe zu igiroteꞌe ḡoeꞌa mene rae furenineꞌe mene idaḡa.” \p \v 21 Ebu kanisoro azaḡaniꞌa bare riho ḡoeꞌa zeadu, tuḡuze buziro. Zeꞌe adugano tuḡuziteꞌe ibiḡa mene horoniro, mazaḡa naginiꞌa fureranateꞌe uꞌano vaze niduꞌa Badiꞌa niḡa nigune radiro ꞌahine. \v 22 Gigiꞌa haḡaiḡano manoriroteꞌe vazeḡa muriḡaꞌe ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) vitinoga. \s1 Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa Badiꞌa mazao kuraro \p \v 23 Petero zu Ioaneꞌe tuḡuze buzirotene, Iesu mone azaḡa vaḡe onamiro, ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro zu vaze boroboroꞌa ziroteꞌe ḡoeꞌa meꞌodo ziniro. \v 24 Zeḡeꞌa ḡoere eꞌe igirotene, zamaze tibano teadu agoze borofeꞌenaꞌa Badiꞌa mazao kuraro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡaꞌe adure, raha, davara zu eꞌe zamaḡano radiuꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa haḡairo. \v 25 Ḡaeꞌa Vine Zaḡoḡa tuḡunadu, ḡae tuḡure vazeḡa vouḡafe Davida hebeonoꞌo ḡoeriro, raenaꞌa, \q1 'Nougaduni Iuda mene azaḡaniꞌe \q1 maḡune rudaro, \q1 zu haba ꞌahoga ꞌahoga azaḡaniꞌe \q1 huga mene hidiꞌuma haḡaiḡa \q1 haḡaihi rae neneḡaniro? \q1 \v 26 Kini azaḡa haba ḡianeꞌeteꞌeꞌa \q1 utitoga radu onairo, \q1 ebu vaze ḡihiꞌa ḡihiꞌaniꞌa \q1 zeḡe teite tibano nuꞌoraro, \q1 Zuhiꞌa Boro Badiꞌa zu Keriso teite utitoga veize.' (Salamo 2:1-2) \m \v 27 Eꞌe haḡaiḡaꞌe hubehune fureraro. Heroda zu Pontio Piratoꞌa Iuda mene azaḡa zu Isaraela azaḡa teite Ierusalema neḡano nuꞌoranadu, Iesu matihi rae neneḡaniro. Iesuꞌe ḡae Tuḡure Vazeḡa zaḡoḡa, ḡaeꞌa Keriso rae ohoniroteꞌe vazeḡa. \v 28 Rehano zeꞌe, ḡaeꞌa irina ḡae gigiꞌao zu urao fureraꞌuma rae reiroteꞌe haḡaiḡa Iesu mazao haḡairo. \v 29 Zuhiꞌa Boro, izidi zeḡeꞌa riho ḡoeꞌa efateꞌe zamaroꞌi! Eme, ḡae tuḡure azaḡa inara rifoꞌi, emeḡeꞌa inare hunadu ḡae ḡoere rae furenoga veize! \v 30 Ebu evoꞌo ꞌeinoꞌi, ugi azaḡaniꞌa manoroga, zu ḡae tahi gigiꞌa furenoꞌi ebu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa haḡaoꞌi, Iesu, ḡae Tuḡure Vazeḡa zaḡoḡa niḡano!” \p \v 31 Ze kurau hauḡirotene, zeḡeꞌa nuꞌoraroteꞌe habaꞌaniꞌa hagahagariro. Ebu zeḡe niduꞌa Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌoziro, ebu Badiꞌa ḡoere inare rae fureniro. \s1 Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡauze ḡahugo titiro \p \v 32 Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe zama zu zamaroneze tibano tinu. Vaze ꞌahoganiꞌa “ꞌadiꞌe eḡe daꞌo tohe” rae mene reiro, rehano “vaze niduꞌa tohe” rae ḡahugo titiro. \v 33 Ebu apostolo azaḡaniꞌa inare huneꞌenaꞌa Zuhiꞌa Iesuꞌa bare ḡabodiroteꞌe hariḡa rae furene onaminu, ebu Badiꞌa ḡahunone manoḡa boroꞌa zeḡe niduꞌa mazao radiunu. \v 34 Ze tohe ꞌahoganiꞌa zu mene fereziro, mazaḡa habazeta azaḡa zu nezeta azaḡaniꞌa eꞌe seronadu, moniḡaꞌe apostolo azaḡa vaḡe odohe onaadu, \v 35 zamazeo tiro, ebu moniꞌa ferezeꞌeteꞌe azaḡa ḡahugo zinido. \p \v 36 Vaze ꞌahoga, niḡa Iosefa, Levi iduhu zu Kupro ꞌumuḡa vazeḡa. Aniꞌe apostolo azaḡaniꞌa Banabasi rae hunido. Ni eꞌe hugaꞌe inara ziniꞌeteꞌe vazeḡa. \v 37 Banabasi aniꞌe ane haba seronadu, moniḡaꞌe apostolo azaḡa zamao tiro. \c 5 \s1 Anania zu Safira \p \v 1 Vaze ꞌahoga niḡa Anania. Inugaꞌe Safira. Ze habaze boꞌaḡa tahiḡa seroniro. \v 2 Ebu Anania ani inugeta ḡoere idanadu, eꞌe moniḡa nuꞌe obone tiro. Ebu ḡahaꞌa daꞌo apostolo azaḡa vaḡe odohe onamadu, zamazeo tiro. \p \v 3 ꞌOugadu Peteroꞌa ninaꞌa, “Anania, nougadu zamaḡoꞌe Sataniꞌa irivaꞌonadu, Vine Zaḡoḡa mazao ḡurireha? Ḡaꞌe seroniroteꞌe moniḡa ruga ḡae veize obone teha. \v 4 Haba aꞌaꞌe, mene seroniroteꞌe madaḡanoꞌe ḡae haba. Seroniroteꞌe enogano zuni eꞌe moniḡaꞌe ḡae moni. Eꞌe hina ḡae ura ḡauḡa haḡaoga idaḡa. Rehano ḡa nougadu ꞌuguḡa haḡaiḡa haḡaiꞌuma rae zamareha? Deꞌuge mene zamarifo. Ḡaꞌe vaze mazao mene ḡurira rehano, Badiꞌa mazao ḡurireha.” \p \v 5 Ananiaꞌe ḡoere eꞌe igirotene, higau bauradu rudaro. Ebu eꞌe hariḡa igiroteꞌe azaḡaꞌe niduꞌa rihau rudaro. \v 6 Ebu Tahiꞌa iziga nuꞌa onaadu, dabua hina ahiꞌa ꞌumiro, ebu herate bunadu, ḡuriro. \p \v 7 Mada uḡidu (3 hours) enogano, inuganiꞌa diuḡiꞌ onairo. Ani aḡuꞌa naginiꞌa fureranataꞌaꞌe. \v 8 Ebu Peteroꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Ehoꞌi! Iꞌuꞌa odohe onaateꞌe moniḡaꞌe zae haba seroniroteꞌe moniḡa hehe?” Aniꞌa naenaeninaꞌa, “Oꞌe, naeḡaꞌe deiꞌeꞌe.” \v 9 Peteroꞌa niro, raenaꞌa, “Nougaduni ḡanine ḡoere idanadu Zuhiꞌa Boro Vineḡa soꞌoneha! Ḡianoꞌi! Iꞌu gurateꞌe azaḡaniꞌe ibihetao eꞌe diuḡiꞌ onaeꞌeteꞌe. Ḡae zuni zeḡeꞌa herate buḡadiꞌuma.” \p \v 10 ꞌOuge raꞌeteꞌe zamaḡano aniꞌe Petero oda babaḡano higau bauradu rudaro. Ebu iꞌa guriroteꞌe tahiꞌaḡa iziga iziganiꞌa diuḡiꞌ onaadu Safiraꞌa rudanoga horoniro. Eꞌanoꞌo herate bunadu iꞌa uhiḡano ḡuriro. \v 11 Ekalesia azaḡa niduꞌa zu eꞌe hariḡa igiroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe rihau rudaro. \s1 Apostolo azaḡaniꞌa vaze ḡehaḡa faiziro \p \v 12 Apostolo azaḡaniꞌa Badiꞌa tahi gigiꞌa haḡaiḡa zu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa ḡehaḡa vazevaze boꞌaḡano haḡaido, ebu Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa Solomona touraḡio nuꞌoraudo. \v 13 Iesu mazao mene fieꞌeteꞌe azaḡaꞌe zeḡe teite ꞌauḡoga mene idaḡa ꞌahine, tibani zuni mene ꞌauḡiro, rehano vazevazeꞌa Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡa horozadu, “Zeꞌe vaze manoḡa.” reiro. \v 14 Rehano ohoze zu roḡae ḡehaḡaniꞌa Iesu mazao fiadu, ragate ragate meꞌode tibuzido. \v 15 ꞌOugadu ibi genaḡano zuni, ugi azaḡa tutuze onaadu, geda rana bazuze tido, Peteroꞌa ibio onaadu zeḡe uhiḡano vitatiteꞌea, ane ahiri zauhaḡaniꞌa zauhaziteꞌeba, ugizeꞌa manoroga. \v 16 Ebu Ierusalema uhiḡa neḡa neḡanonoꞌo zuni vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ugi azaḡa zu vine sauꞌaniꞌa rana reiroteꞌe azaḡa tutuze onaido, ebu zeḡe niduꞌaꞌe manorido. \s1 Apostolo azaḡa sausauziro \p \v 17 Ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa zu ane teite rauꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa ahiahize ruziro. Ane teite rauꞌeteꞌe azaḡaꞌe Sadukea azaḡa. \v 18 Eꞌanoꞌo zeꞌe apostolo azaḡa oboze teadu, ḡuꞌano ohoziro. \v 19 Rehano Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa eꞌe oheꞌano ḡuꞌa neḡa ibihetaḡa vavaꞌadu mae buziro. \v 20 Ebu tuḡure vigaꞌa zinaꞌa, “Onamoꞌi, ebu Dibuꞌo Neḡa zamaḡano edanadu, ḡabone iziga ꞌadi hariḡa niduꞌa vazevaze meꞌodo zenoꞌi!” \v 21 Eꞌe egadu irarirotene, Dibuꞌo Neḡa diuḡadu, vazevaze ihoziro. \p U dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa zu ane teite rauꞌeteꞌe azaḡaniꞌa nuꞌoranadu, kanisoro azaḡa zu Isaraela vaze boroboro niduꞌa huze nuꞌoziro, ebu apostolo azaḡa ḡuꞌa neḡanonoꞌo tutuze onaoga veize vaze tuḡuziro. \v 22 Rehano zeḡeꞌa ḡuꞌa neḡano feurirotene, apostolo azaḡa mene horoziro. Eꞌanoꞌo bare onamadu, zinaꞌa, \v 23 “Ḡuꞌa neḡa ibihetaḡaꞌe fairu biroga, zu ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe azaḡaꞌe ibihetao edauꞌenoga horoneha. Rehano ibiheta vavaꞌatene, zamaḡanoꞌe vaze ꞌahoga mene horoneha.” \v 24 Eꞌe hariḡa igirotene, Dibuꞌo Neḡa ḡianeꞌeteꞌe boro zu dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboroꞌe eꞌe haḡaiḡanonoꞌo naginiꞌa fureraꞌ onamiꞌuma, rae zamare ꞌadaꞌadaziro. \p \v 25 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa onaadu, ziro, raenaꞌa, “Ḡianoꞌi! Zaeꞌa ḡuꞌa neḡano ohozateꞌe azaḡaniꞌe Dibuꞌo Neḡa zamaḡano edanadu, vaze ihozeꞌohe.” \v 26 Eꞌanoꞌo Dibuꞌo Neḡa ḡianeꞌeteꞌe boroꞌa ane tahiꞌa teite onamadu, apostolo azaḡa tutuze bare onairo. Ze mene agato ziniro, mazaḡa vaze rihoziro, iḡite vazevazeꞌa maḡunadu hadi hina zimi ruziꞌuma rihoḡa. \p \v 27 Ebu apostolo azaḡa tutuze onairotene, kanisoro azaḡa zamao ohoziro, ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaniꞌa ḡadiziro, raenaꞌa, \v 28 “Eme goro ḡoeꞌa riḡa zae ziniro, vaze ꞌadi niḡano vazevaze mene ihozoga. Rehano Ierusalema azaḡa niduꞌa zaeꞌa ihoze hauḡadu, vaze eꞌeꞌa rudaroteꞌe adugaꞌe emeḡe rana tiꞌohe” \p \v 29 Petero zu apostolo azaḡaniꞌa naenaezinaꞌa, “Eme Badiꞌa ḡoere igiꞌuma, u vaze ḡoereꞌe mene igiꞌuma. \v 30 Iesuꞌe zaeꞌa satauroo midau teadu rudaro rehano, vouḡafeꞌa kurano haudoteꞌe Badiꞌaḡaniꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniro. \v 31 Izidi eꞌe vazeḡaꞌe vaze ibito ziniꞌuma Zuhiꞌaḡa, zu vaze ḡaboziꞌuma vazeḡa radu, Badiꞌaꞌa ane edaꞌe moneo ohoniro. Aꞌe Isaraela azaḡaniꞌa zamaze ḡihunadu, sauꞌaze Badiꞌaꞌa rae modoga veize. \v 32 Emeꞌe eꞌe haḡaiḡa horonadu rae fureneꞌohe, zu Vine Zaḡoḡa zuni eꞌe rae fureneꞌohe. Vine Zaḡoḡaꞌe Badiꞌaꞌa ane ḡoere igiꞌeteꞌe azaḡa mazao tuḡuniro.” \s1 Gamalielaꞌa iradugu ḡoeꞌa ziniro \p \v 33 Kanisoro azaḡaniꞌa Petero ḡoere igirotene, maḡune rudaro, ebu zimi ruzihi reiro. \v 34 Rehano Farisea vazeḡa ꞌahoga, niḡa Gamalielaꞌa kanisoro azaḡa boꞌaḡano iḡune edaro. Aniꞌe goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe vazeḡa, ebu vaze niduꞌa ani gubaniro. Ani zinaꞌa, “ꞌAhi duḡuru gezo enona tuḡuze buzoꞌi!” \v 35 Ebu aneꞌa kanisoro azaḡa ziro, raenaꞌa, “Isaraela azaḡa, fairu zamaroꞌi, ꞌadi duḡuru mazao nagini haḡaihi raꞌetaꞌaꞌe! \v 36 Muri nu onamiroteꞌeꞌa, Teudaꞌa iḡunadu, 'Eꞌe nihe boro' radu, vaze maḡa ḡazaḡaniꞌa (400) ani hegotiro. Rehano aniꞌe mau runiro, ebu ani hegotiroteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe ferefereꞌuhiro. Ebu aniꞌa haḡaidoteꞌe haḡaiḡaꞌe niduꞌa hauḡiro. \v 37 Ani ḡarugano, vaze niduꞌa ni meiroteꞌe (census) madaḡano, Galilea vazeḡa niḡa Iudaꞌa iḡunadu, vaze nu zamazadu Roma gavamani teite utitihi reiro. Rehano ane zuni mau runiro, ebu ani hegotiroteꞌe azaḡaꞌe ferefereꞌuhiro. \v 38 Eḡe iradugu ḡoeꞌa ꞌahiꞌeꞌe. ꞌAdi duḡuru mazao ḡau ꞌahoga ago haḡaoꞌi! Tuḡuze buzoꞌi! Mazaḡa haḡai ꞌadiꞌe vaze mazaonoꞌo reineꞌe, aneꞌa hauḡiꞌuma. \v 39 Rehano haḡai ꞌadiꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo reineꞌe, za ꞌuoga mene idaraꞌuma, zu zaꞌe Badiꞌa utito haꞌuma.” \p \v 40 Ebu zeḡeꞌa Gamaliela ḡoere mae ḡihiniro, ebu apostolo azaḡa huze zouzadu, uti azaḡaniꞌa masiziro. Ebu “Iesu niḡano ago ḡoeroꞌi!” rae zeadu, tuḡuze buziro. \p \v 41 Apostolo azaḡaꞌe kanisoro neḡanonoꞌo matuꞌeꞌenaꞌa buaro, mazaḡa zeꞌe Badiꞌaꞌa ane ubumao raꞌeteꞌe azaḡa radu, Iesu niḡa uꞌano nize sausauneꞌeteꞌe zamaḡano tuḡuziro ꞌahine. \v 42 Ebu zeꞌe mada niduꞌa Dibuꞌo Neḡa zamaḡano zu ne tibatibano ihozido, ebu “Iesuꞌe Keriso” raenaꞌa, hari manoḡa ihozido zu haramido. \c 6 \s1 Zuhiꞌa Boro tahiꞌa danazoga gauḡano vaze fuꞌo zu aheu fare ohoziro \p \v 1 Zuhiꞌa Boro tahiꞌaꞌa ḡeharu onaminuteꞌea, Iuda azaḡa boꞌaḡano, Giriki ḡoeꞌano ḡoereꞌeteꞌeꞌa, Heberu ḡoeꞌano ḡoereꞌeteꞌe mazao ufeta ḡoeriro. Zeꞌe raenaꞌa, “Mada niduꞌa ogomu ḡahugeꞌetene, eme ḡozobaꞌe ogomu moneo iḡize modeꞌohe.” \v 2 Eꞌanoꞌo apostolo azaḡa gaubanana aheu fareꞌa (12) Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa niduꞌa nuꞌozadu ziro, raenaꞌa, “Eme, apostolo azaḡaꞌe Badiꞌa ḡoere haramoḡa mene haḡaadu, ogomu ḡahugeꞌeteꞌea mada hauḡogaꞌe mene idaḡa. \v 3 Nego nabudi, zae boꞌaḡanonoꞌo vaze fuꞌo zu aheu fare (7) ohozoꞌi! Zaeꞌa ḡiazadu, zamazeo Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌozeꞌeteꞌe zu faifaine zamareꞌeteꞌe azaḡa moꞌi! Eme eꞌe gauḡa zeḡe ꞌevorao riꞌiniꞌuma. \v 4 U eme madaꞌe kuru zu haramo moneo daꞌo tiꞌuma.” \p \v 5 Ḡoere eꞌe igirotene, zeḡe niduꞌa eꞌe ḡoeꞌa mae ḡihiniro. Ebu vaze ꞌahoga niḡa Stefano meiro. Aniꞌe Badiꞌa mazao fie gigaruꞌeteꞌe zu Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌoneꞌeteꞌe vazeḡa. Zuni Firifo, Porokoro, Nikanoro, Timona, Pamena zu Antioka vazeḡa, niḡa Nikolao meiro. Nikolaoꞌe Iuda mene vazeḡa rehano, zamaḡa ḡihunadu Iuda azaḡa teite kurau tiburuꞌeteꞌe vazeḡa. \v 6 Ze apostolo azaḡa zamao ohoziro, ebu apostolo azaḡaniꞌa kuranadu, ꞌevoreze zeḡe rana tiro. \p \v 7 Ebu ze Badiꞌa ḡoere harame ḡehane onamiro. Ebu Zuhiꞌa Boro tahiꞌaꞌa Ierusalema neḡano ḡeharu onamiro, zu dibuꞌo hauꞌeteꞌe azaḡa ḡehaḡa zuni Iesu mazao fiiro. \s1 Stefano obone tiro \p \v 8 Stefanoꞌe Badiꞌaꞌa ḡahunone manoḡa zu gigiꞌa boro hina irivaꞌoniro ꞌahine, vaze boꞌaḡano zaguzagaꞌuma haḡaiḡa zu Badiꞌa tahi gigiꞌa haḡaiḡa boroboro haḡaido. \v 9 Eꞌe madaḡanoꞌe, ḡutaroteꞌe teige tuḡure vazeḡa haḡairoteꞌeanoꞌo vaḡiniroteꞌe azaḡaniꞌa Iuda azaḡa kuru neḡa ꞌahogano nuꞌoraudo. Eꞌe kuru neḡaꞌe tuḡure vazeḡanonoꞌo vaḡiniroteꞌe azaḡa kuru neḡa rae huniro. U mada ꞌahogano, eꞌe azaḡa nuꞌa Stefano teite taꞌiro titiro. Zeꞌe Iuda azaḡaniꞌa Kurene habaꞌanonoꞌo, Alesandria neḡanonoꞌo, Kilikia habaꞌa zu Asia habaꞌanonoꞌo onairo. \v 10 Stefano ani Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌonadu faifaine zamareꞌenaꞌa ḡoeriro ꞌahine, ze naenaenouga mene idararo. \p \v 11 Eꞌanoꞌo ze sifu vaze nu soꞌoze tuḡuzadu ꞌahige rae fureniro, raenaꞌa, “Stefano ani Mose zu Badiꞌa rae sausaunoga emeḡeꞌa egeha.” \p \v 12 Eꞌanoꞌo zeḡeꞌa vaze ḡuḡuvaḡa, vaze boroboro zu goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa tutuze soꞌozadu, harae iḡuniro. Ebu ze Stefano obone teadu, kanisoro azaḡa zamao tutune onamiro. \v 13 Ebu zeḡeꞌa vaze nu tuḡuzadu ḡuriro ḡoeꞌa rae fureniro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe Dibuꞌo Neḡa zu Mose goro ḡoeꞌa rae sausauneꞌenaꞌa mene ḡonabeꞌohe. \v 14 Ani ꞌahige rae rouga egeha. 'Iesu, Nazareta neḡa vazeḡaniꞌa Dibuꞌo Neḡa fahiꞌuma, ebu Moseꞌa emeḡe mazao riꞌiniroteꞌe haḡaiḡaꞌe ḡihuniꞌuma.' ” \v 15 Kanisoro azaḡa nuꞌonuꞌo zamaḡano ehorinuteꞌe azaḡa niduꞌa Stefano ḡiane runirotene, ani iraḡaꞌe tuḡure viga heuḡa horoniro. \c 7 \s1 Stefanoꞌa kanisoro azaḡa zamao ḡoeriro \p \v 1 Eꞌanoꞌo dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaniꞌa ḡadiniro, raenaꞌa, “Zeḡeꞌa ḡae rana tiꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe huga hehe?” \v 2 Stefanoꞌa naenaeniro, raenaꞌa, “Nego nabudi, eḡeꞌa ḡoeriteꞌe egonoꞌi! Agaḡa Boro Badiꞌaḡaniꞌa vouḡafe Aberahamo mazao fureraro, ani ꞌize Mesopotamia habaꞌano radiunuteꞌea. Aꞌaꞌe aneꞌa Harani neḡa ꞌizema onamogano. \v 3 Ebu Badiꞌaꞌa Aberahamo niro, raenaꞌa, 'Ḡae haba zu nabugo mode iḡunoꞌi! Ebu eḡeꞌa ihoꞌiteꞌe habaꞌa onamoꞌi!' \p \v 4 Eꞌanoꞌo aneꞌa Kaledea azaḡa haba modadu, Harani neḡa onamadu eꞌea radiunu. Ebu moganiꞌa eꞌea rudaroteꞌe enogano, Badiꞌaꞌa bare tuḡunadu, zaeꞌa izidi radiuꞌeteꞌe habaꞌa ꞌadi onairo. \v 5 Rehano eꞌe madaḡanoꞌe Badiꞌa ani haba tahiḡani zuni Aberahamo mene haro. Rehano Aberahamo ubugaꞌe ꞌizema furenogano, Badiꞌaꞌa ane mazao ḡoere rae tinaꞌa, ꞌahige reiro. 'Ḡa zu ḡae marigo, ḡarugoo onaiteꞌe azaḡaniꞌa haba ꞌadi meꞌuma.' \v 6 Ebu Badiꞌaꞌa ꞌahige rae niro, 'Ḡa marigoꞌe haba faḡano radiꞌuma, ebu muri maḡa ḡazaḡa (400) ḡutaroteꞌe teige tuḡure haḡaeꞌenaꞌa, gauiꞌuma, ebu tuḡuze sausauze ruziꞌuma. \v 7 Ebu marigo tuḡutuḡuziroteꞌe azaḡa, zeḡe haḡai sauꞌa naeḡa, eḡeꞌa haḡaiꞌuma. Eꞌe ḡaruganobuꞌu marigoꞌe eꞌe habaꞌa mode onaadu, haba ꞌadao eḡe mazao kuraꞌuma. \p \v 8 Ebu Badiꞌaꞌa Aberahamoꞌe ane mone reifine ane teite ḡoere rinede tiro. Ebu Badiꞌaꞌa ḡoere rinede tiroteꞌe rae furenoga radu, 'Ohoze ahiri rana iḡuri haḡaoꞌi' rae reiro. Eꞌanoꞌo ubuga Isakoꞌa furerarotene, mada fuꞌo zu uḡidu fare (8) meirotene, ahiꞌa rana iḡuri haḡairo. Ebu Isako ubugaꞌe Iakobo, ebu Iakobo ubugaꞌe vouḡafe gaubanana aheu fare (12). Ebu zeḡe mazaonoꞌo Iuda azaḡaniꞌa ḡehararo. \p \v 9 Iakobo ubuga duḡuruꞌe negoze Iosefa mazao ahiahi meiro ꞌahine, Iosefaꞌe vaze mazao seroniro, ebu hoitiroteꞌe vazeḡaniꞌa Izipi habaꞌa tutune onamiro, ḡutaroteꞌe teige tuḡure vazeḡa haḡaifine. Rehano Badiꞌaꞌe Iosefa teite radiudo, \v 10 ebu ani aduga hididoteꞌe zamaḡanonoꞌo mae vaḡinido. Badiꞌaꞌa edeḡa boro Iosefa haro ꞌahine, Izipi kiniḡa Faraoꞌa Iosefaꞌe manoḡa rae horoniro. Ebu Farao ani Izipi habaꞌa niduꞌa zu ane ḡau niduꞌa ḡianoga veize Iosefaꞌe Izipi ḡihiꞌaḡano mae ohoniro. \p \v 11 Ebu zahara boroꞌa Izipi zu Kanana habaꞌa niduꞌao furerarotene, eꞌe azaḡa ḡabonezeꞌa rirau ḡouriro. Aḡife Iakobo duḡuru zuni ogomuzeꞌa hauḡiro. \v 12 Ebu Iakobo ani, Izipi zamaḡano ogomuꞌeꞌe raꞌeteꞌe igirotene, ubuga duḡuru tuḡuziro, ogomu nu hoitoga veize. Aꞌe Izipi habaꞌa onamiroteꞌe ḡadaheḡa. \v 13 Ḡae aheuḡano tuḡuzirotene, Iosefaꞌa negoḡa duḡuru ihoziro, aniꞌe iniu. Ebu Farao zuni Iosefa negoḡa duḡuruꞌa onairoteꞌe hariḡa igiro. \v 14 Ebu Iosefa ani moga Iakobo zu nabuga niduꞌa onaoga veize ḡoere tuḡuriro. Negoḡa, nabuga niduꞌaꞌe ḡae fuꞌo zu aheu fare gaubanana zu fuꞌo fare (75). \v 15 Eꞌanoꞌo Iakobo ani Izipi habaꞌa onamiro, ebu ane zu ubuga niduꞌaꞌe eꞌea rudaro. \v 16 Ahirizeꞌe Sekemu habaꞌa odohe onairo, ebu Aberahamoꞌa hoitiroteꞌe iduḡano ḡuriro. Aꞌe Aberahamoꞌa Hamoro ubuga duḡuru mazaonoꞌo Sekemu habaꞌano moni hina hoitiroteꞌe habaꞌa. \p \v 17 Ebu Badiꞌaꞌa irina Aberahamo niroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa\f + \fr 7:17 \ft Aꞌe Isaraela azaḡa Izipi habaꞌano ḡutaroteꞌe teige tuḡure azaḡa haḡairoteꞌeanoꞌo Badiꞌaꞌa mae vaḡiziꞌuma reiro.\f* hudaꞌuma madaḡaniꞌa hanitirotene, Isaraela azaḡaꞌe Izipi habaꞌano ḡehararo. \v 18 U kini ꞌahoga, Iosefa hariḡa aḡuꞌa vazeḡaniꞌa Izipi kiniḡa reiro. \v 19 Aniꞌe goro ḡoeꞌa sauꞌa ohonadu, aḡife duḡuru sausauze ruziro, ebu 'Eneze guraḡa mae modoꞌi, zeḡe rudanoga veize!' rae tuḡutuḡuziro. \p \v 20 Eꞌe zamaḡano Moseꞌa fureraro. Aniꞌe Badiꞌa ubumao ene manoḡa tauḡi. Ebu bato uḡidu aniꞌe Mose ane moga neo ḡubuniro. \v 21 Mose ani enoneo ti modirotene, Farao aboḡaniꞌa horone madu, ane ubuga raenaꞌa ḡubune borofiro. \v 22 Ebu Moseꞌe Izipi azaḡa edeḡa niduꞌa maꞌenaꞌa bororaro, ebu inaraḡeta ḡoerido zu haḡaiḡa haḡaido. \p \v 23 Mose ani muriḡa ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) reirotene, ane nabuga Isaraela azaḡa ḡiaziꞌ onamihi reiro. \v 24 Aneꞌa ḡiaziꞌ onamiroteꞌe zamaḡano, Izipi vazeḡa ꞌahoganiꞌa Isaraela vazeḡa ꞌahoga sausauneꞌenogano horoniro. Eꞌanoꞌo aniꞌa dananeꞌenaꞌa, eꞌe naeḡa haḡaihi radu Izipi vazeḡa mau runiro. \v 25 Mose ani ꞌahige rae zamariro, nabuga duḡuruꞌe ederiꞌuma, aniꞌe zeḡe danazoga veize Badiꞌaꞌa tuḡuneha. Rehano ze ꞌouge mene zamariro. \p \v 26 Irarirotene, bare onamiro, ebu Isaraela vazeḡa aheuꞌa utiteꞌenogano horoziro. Ani utizeꞌa hauḡoga veize ꞌahige rae ziro, raenaꞌa, 'Nougaꞌahi ḡa negoḡota sausautiteꞌohe?' \p \v 27 Rehano nabuga sausauneꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Mose duine vaḡinadu ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe iniuꞌa emeḡe zuhiꞌafiꞌuma zu kotafiꞌuma vazeḡano ohoꞌiro? Ḡaꞌa mene zuhiꞌafiꞌuma. \v 28 Ḡaꞌe ohoḡore Izipi vazeḡa mau runateꞌe teige eḡe zuni uḡuhihi raꞌe hehe?' \v 29 Moseꞌa ḡoere eꞌe igirotene, ani Midiana habaꞌa ferau onamiro, ebu ani gariḡa rehano eꞌea radiudo, ebu hahuradu ubuga aheu reiro. \p \v 30 Muri ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) enogano Sinai maḡa uhiḡano haba bohaꞌano butuꞌa duhuru radiuꞌeteꞌe zamaḡanonoꞌo, tuḡure vigaꞌa Mose mazao fureraro. \v 31 Mose ani butuꞌa kode duhuruꞌenogano horonirotene, 'ꞌOmoꞌe nagini?' rae zamariro. Ani fairu ḡianoga radu uhiḡa onamirotene, Zuhiꞌa Boro ago igiro. \v 32 'Eꞌe vouḡaḡo Badiꞌa. Aberahamo, Isako, Iakobo duḡuru Badiꞌa.' Mose ani eꞌe igirotene, rihanadu rereraro, ebu ehamanoga zu mene idararo. \p \v 33 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa ninaꞌa, 'Tamaka mae vaḡinoꞌi, mazaḡa ḡaeꞌa edauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe zaḡoḡa. \v 34 E hubehune Izipi habaꞌano Isaraela azaḡa sausauzeꞌeteꞌe horozeha, zu ḡaniḡanauꞌeteꞌe egeha. Eꞌanoꞌo aduganonoꞌo mae vaḡizoga veize ovaeha. Izidi ḡaꞌe Izipi habaꞌa bare tuḡuꞌe onamiꞌuma.' \p \v 35 Mose ꞌadiꞌe Isaraela azaḡaniꞌa heꞌeheꞌeneꞌenaꞌa, ꞌahige niroteꞌe vazeḡa. 'Ḡaꞌe emeḡe zuhiꞌafiꞌuma zu kotafiꞌuma vazeḡano iniuꞌa ohoꞌiro? Ḡaꞌa mene zuhiꞌafiꞌuma.' Rehano Mose aniꞌe Isaraela azaḡa zuhiꞌaziteꞌe zu aduganonoꞌo mae vaḡiziteꞌe veize Badiꞌa aneꞌa tuḡuniro. Aꞌe butuꞌa kode duhuruꞌeteꞌe zamaḡano tuḡure vigaꞌa Mose mazao fureranadu, ḡoere eꞌe haro. \v 36 Ebu Mose ani Isaraela azaḡa Izipi habaꞌanonoꞌo tutuze vaḡiziro. Eꞌe zamaḡano zaguzagaꞌuma haḡaiḡa zu Badiꞌa tahi gigiꞌa haḡaiḡa haḡaido. Ebu Izipi habaꞌano zu Davara Kanaḡa raꞌeteꞌea, ebu haba bohaꞌano muri ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) ꞌouge haḡaido. \v 37 Mose ꞌadaꞌa Isaraela azaḡa ꞌahige rae ziro, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa zae boꞌaḡanonoꞌo peroveta vazeḡa ꞌahoga eḡe heuḡa tuḡuniꞌuma.' \v 38 Mose ani haba bohaꞌano vouḡafe nuꞌonuꞌo zamaḡano radiro. Ebu vouḡafe zu tuḡure viga nemaḡano edaunu. Ebu Sinai maḡano tuḡure vigaꞌa Mose teite ḡoeradu, ḡabone ḡoeꞌa haro, ebu emeḡe mazao zuni riꞌiniro. \p \v 39 Rehano vouḡafeꞌe Mose ḡoere egoga mene urato haro. Ebu Mose heꞌeheꞌenadu, zamaze hena, Izipi habaꞌa bare onamihi reiro, \v 40 ebu Aroni ninaꞌa, 'Emeḡe ibitofoga veize badiꞌa nuḡo haḡaofoꞌi! Mose ani Izipi habaꞌanonoꞌo tutufe vaḡifiro rehano, izidi ani mazao naginiꞌa fureranataꞌaꞌe eme aḡuꞌa.' \v 41 Eꞌanoꞌo ze ḡuriro badiꞌaḡa boromakau ubuga iraḡano haḡairo. Ebu ze ani dibuꞌo hanadu, ꞌevoreze hina haḡairoteꞌe badiꞌaḡa niguneꞌenaꞌa eꞌe matuꞌuḡa haḡairo. \v 42 Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa ḡaruni ziniro, ebu zeḡeꞌa mada, bato zu buzuva mazao kuranoga rae reꞌoreꞌoze modiro. Haḡai aꞌaꞌe peroveta azaḡaniꞌa buka zaḡoḡa zamaḡano tiro, raenaꞌa, \q1 'Isaraela azaḡa, zaꞌe haba bohaꞌano \q1 muri ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) \q1 eḡe, mene dibuꞌoniro zu ḡahunoniro. \q1 \v 43 Zaꞌe badiꞌa ꞌahoga, niḡa Moroko, \q1 ane kuru neḡa taruhaḡa, \q1 zu badiꞌa rae huneꞌeteꞌe \q1 buzuvaḡa ꞌahoga, niḡa Refani, \q1 zaeꞌa kurano hanoga radu \q1 haḡairoteꞌe badiꞌaḡa herate ragavinu. \q1 Eꞌanoꞌo zaꞌe, eḡeꞌa Babulonia habaꞌa roꞌane, \q1 haba faḡano tuḡuze modiꞌuma.' (Amos 5:25-27)” \p \v 44 Stefanoꞌa bare ꞌaune ḡoereꞌenaꞌa, “Vouḡafeꞌa haba bohaꞌano radiudoteꞌe madaḡano, zeḡe mazaoꞌe Mose goro ḡoeꞌa tiꞌeteꞌe taruhaḡa ꞌeꞌe. Aꞌe Badiꞌaꞌa Mose neadu, nouge nouge horoniroteꞌe ḡauḡa idane haḡairo. \v 45 Muri nu enogano vouḡafeꞌa moze mazao taruha eꞌe mae ꞌauniro. Ebu Badiꞌaꞌa Iuda mene azaḡa haba ꞌadaonoꞌo hegoze vaḡizadu, Iosuaꞌa vouḡafe ibito ziniꞌenaꞌa haba ꞌadi meiro. Ebu taruha eꞌe odohe diuḡadu, eꞌea ohoniro, onamo Davidaꞌa fureraro. \v 46 Davidaꞌe Badiꞌaꞌa urato haro. Ebu aniꞌa Badiꞌa umineꞌenaꞌa, vouḡafe Iakoboꞌa kurano haudoteꞌe Badiꞌaḡaniꞌa radiꞌuma neḡa ogoratihi reiro. \v 47 Rehano eꞌe neḡaꞌe Davida ubuga, Solomonaꞌa Badiꞌa veize ogoraro. \p \v 48 Rehano Niḡa Hitaga Hune Badiꞌaḡaniꞌe vazeꞌa haḡaeꞌeteꞌe neḡano mene radiꞌuma. Eꞌe raenaꞌa, peroveta vazeḡa ꞌahoganiꞌa ꞌahige reiro. \q1 \v 49 'Zuhiꞌa Boroꞌa ꞌahige raꞌohe. \q1 Adureꞌe eḡe ehoro habaꞌa, \q1 zu rahaꞌe eḡe oda ohone tiꞌeteꞌe habaꞌa. \q1 Eꞌanoꞌo zaꞌe eḡe ne ogoronouga \q1 mene idaḡa, \q1 zu eḡeꞌa radiꞌuma habaꞌa \q1 ogoronouga mene idaḡa. \q1 \v 50 Adure zu raha ḡauḡa niduꞌa \q1 eḡe ꞌevore hina haḡairo.' (Isaia 66:1-2) \p \v 51 Zaꞌe teḡa riḡa azaḡa! Zamazeꞌe tuḡa zu Badiꞌa ḡoere mene egohuꞌohe. Ebu Vine Zaḡoḡa iḡaiḡa hezaho hauꞌohe. Zae vouḡaꞌa haḡaidoteꞌe haḡaiḡa, zae zuni haḡaeꞌohe. \v 52 Peroveta azaḡa boꞌaḡano zae vouḡaꞌa mene sausaunidoteꞌe vazeḡa ꞌahoga ꞌeꞌe ga? Vaze Duduḡaniꞌa onaiteꞌe hariḡa irina rae fureniroteꞌe azaḡa zuni zeḡeꞌa zimi ruzido. Ebu izidi zaꞌe eꞌe vazeḡa onairotene, revo hanadu mau runiro. \v 53 Zaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡure viga tuḡuzadu goro ḡoeꞌa meiro, rehano goro ḡoeꞌa aꞌaꞌe hezaho haro.” \s1 Stefano hadi hina mau runiro \p \v 54 Stefano ḡoere igiroteꞌe azaḡaꞌe zamaze ḡugize ruziro, ebu ani mazao ḡononeze atitiro. \v 55 Rehano Stefanoꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌonadu, adure ḡohani ḡianeꞌegano, Badiꞌa agaḡaniꞌa borofe agaruꞌeteꞌe horoniro, zuni Iesuꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edanoga horoniro. \v 56 Ebu Stefanoꞌa raenaꞌa, “Ḡianoꞌi! E adureꞌa bohatanoga horoneꞌohe, ebu Vaze Ubuganiꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edauꞌeteꞌe horoneꞌohe.” \p \v 57 Eꞌe igirotene, ze ꞌevoreze hina teḡaze ꞌuiro, ebu huau borofeꞌenaꞌa, zeḡe niduꞌa ani uꞌa dure onamiro. \v 58 Ebu Ierusalema neḡanonoꞌo ahase onamadu, hadi hina mau sausauniro. Kota zamaḡano ḡuriro ḡoeꞌa Stefano rana riꞌiniroteꞌe azaḡaniꞌe dabuaze mae vaḡinadu, ene iziga ꞌahoga, niḡa Saulo oda babaḡano tiro. \p \v 59 Zeḡeꞌa hadi hina mauꞌeteꞌe zamaḡano, Stefano ani Badiꞌa mazao kurau radiro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Iesu, eḡe vine mae ḡihinoꞌi!” \v 60 Ebu obenaḡa hina tuḡadu huaro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro! Zeḡe haḡai sauꞌa ꞌadi naeḡa zeḡe rana ago toꞌi!” Ani ꞌouge reirotene, ꞌai iriga riꞌiro. \c 8 \p \v 1 Stefano mau runirotaꞌaꞌe, Saulo ani mae ḡihiniro. \s1 Ekalesia azaḡa sausauziro \p Stefanoꞌa rudaroteꞌe madaḡano Ierusalema ekalesia azaḡa sausauze ruzeꞌeteꞌe haḡaiḡaniꞌa fureraro. Eꞌanoꞌo zeḡe niduꞌa zeḡe zeḡe edeḡano Iudea zu Samaria habaꞌa ferau onamiro, u apostolo azaḡaꞌe mene. \v 2 Rehano Badiꞌa hubehune gubaneꞌeteꞌe azaḡa nuꞌe Stefano ahiri mae ḡuriro, ebu niaro zu zamaze are rudaro. \v 3 Eꞌe zamaḡano Saulo ani neḡaneḡa diuḡadu, ohoze roḡae ahase buzadu ḡuꞌano ohozido, ebu ekalesia mae ḡuzuhe onamiro. \s1 Firifoꞌa Samaria habaꞌa onamiro \p \v 4 Ekalesia azaḡa, Ierusalema neḡanonoꞌo ferarotaꞌaꞌe, habaꞌa habaꞌa onaminutene, Badiꞌa ḡoere haramido. \v 5 Firifo ani Samaria habaꞌano ne ꞌahoga ovoadu, Keriso hari haramiro. \v 6 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa Firifo haramo igiro, zu Badiꞌa tahi gigiꞌa haḡaiḡa haḡaoga horonirotene, zeḡe niduꞌa Firifo haramo faifaine abito haro. \v 7 Mazaḡa vine sauꞌa sauꞌaniꞌa, zeḡeꞌa ragano reinuteꞌe azaḡa ḡehaḡa mazaonoꞌo ḡihau bagaḡa huau ḡaniḡanauꞌenaꞌa buaudo. Ebu ahiꞌa mene haganinuteꞌe azaḡa zu oda sauꞌa azaḡa ḡehaḡaniꞌa manorido. \v 8 Eꞌanoꞌo eꞌe neḡanoꞌe matuꞌu boroꞌa iriꞌaviro. \s1 Nabone vazeḡa, niḡa Simona \p \v 9 Vaze ꞌahoga, niḡa Simona ani, Firifoꞌa ꞌizema onaogano eꞌe neḡano radiunu. Aniꞌe muri nu zamaḡano baidi zu naho gauḡa haḡaido, ebu Samaria azaḡa eꞌe horonirotene, zaguzagaudo. Ani aneꞌa bare “nihe boro” raenaꞌa, niḡa mae ḡihinido. \v 10 Ebu Samaria azaḡa, zuhuꞌanonoꞌo onamo boro ḡonaga niduꞌa, ani ḡoere faifaine abito haunu, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe Badiꞌa gigiꞌaniꞌa rana radu gigiꞌaḡa fureneꞌohe. Eꞌe badiꞌaḡaꞌe 'ḡihiꞌa' rae huneꞌeteꞌe.” reinu. \v 11 Ani amahi baidi zu naho gauḡa haḡaadu, vaze zaguzaguzinuteꞌea, ani ḡoere ego haunu. \v 12 Rehano Firifoꞌa Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌuma hariḡa manoḡa zu Iesu Keriso ni rae haramirotene, ze ani ḡoereꞌe hube rae ḡihiniro, ebu ohoze zu roḡae, bapatizo meiro. \v 13 Ebu Simona ane zuni, eꞌe ḡoeꞌa mae ḡihinadu, bapatizo meiro, ebu Firifo hegote ragavinu. Zuni Firifoꞌa Badiꞌa tahi haḡaiḡa zu gigiꞌa haḡaiḡa boroboro haḡaoga horonidotene, zaguzagaudo. \p \v 14 Samaria azaḡaniꞌa Badiꞌa ḡoere mae ḡihiniroteꞌe hariḡa, apostolo azaḡaniꞌa Ierusalema neḡano igirotene, Petero zu Ioaneꞌe Samaria azaḡa uꞌa tuḡuziro. \v 15 Ebu ze eꞌea feurirotene, Samaria azaḡa veize kuraro, zeḡeꞌa Vine Zaḡoḡa mouga veize, \v 16 mazaḡa Vine Zaḡoḡaniꞌe zeḡe zeḡe mazao ꞌize mene ovainu. Rehano zeꞌe Zuhiꞌa Boro Iesu niḡano bapatizo daꞌo meiro. \v 17 Ebu Petero zu Ioaneꞌa ꞌevoreze zeḡe rana tirotene, zeꞌe Vine Zaḡoḡa meiro. \p \v 18 Simona ani, apostolo azaḡaniꞌa ꞌevoreze vaze rana teadu, Vine Zaḡoḡa meiroteꞌe horonirotene, moni ziniꞌenaꞌa, ꞌahige reiro, \v 19 raenaꞌa, “Eḡe zuni gigiꞌa eꞌe enoꞌi! Eḡe ꞌevorehe vaze rana titeꞌeba, zeḡe Vine Zaḡoḡa mouga.” \p \v 20 Rehano Peteroꞌa naenaeninaꞌa, “Moniḡoꞌe ḡae teite rudau onamoꞌi! Ḡa Badiꞌa gigiꞌaꞌe moni hina hoitoga idaḡa rae zamareꞌe hehe? \v 21 Badiꞌa gau ꞌadi zamaḡano niḡo oꞌoꞌa, mazaḡa ḡa zamaroneꞌe Badiꞌa ubumao mene duduḡa. \v 22 Zamaḡo ḡihunadu haḡai sauꞌa aꞌe modoꞌi, ebu Zuhiꞌa Boro mazao umidoꞌi! Nougine Zuhiꞌa Boroꞌa ꞌuguḡa zamaroneḡa zamaḡoo meiroteꞌe, aḡutu modiꞌuma. \v 23 Mazaḡa eḡeꞌa horoꞌeꞌetene, ḡa zamaꞌe ahiahi sauꞌaniꞌa irivaꞌeꞌohe, zu haḡai sauꞌaniꞌa zamaḡo obone tiꞌohe.” \v 24 Ebu Simonaꞌa Petero zu Ioane umizeꞌenaꞌa, “Eḡe veize Zuhiꞌa Boro mazao kuranoꞌi, ḡaeꞌa rateꞌe ḡauḡaniꞌa eḡe mazao mene fureranoga veize!” \p \v 25 Ebu Petero zu Ioaneꞌe, Zuhiꞌa Boroꞌa zeḡe ubumao haḡaidoteꞌe haḡaiḡa rae fureniro, zu Zuhiꞌa Boro ḡoere haramiro. Eꞌe enogano ze iḡunadu Samaria ne ḡehaḡano Badiꞌa hari manoḡa harame ragaveꞌenaꞌa, Ierusalema neḡa bare itiro. \s1 Firifoꞌa Etiopia habaꞌa vazeḡa hidiro \p \v 26 Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa Firifo niro, raenaꞌa, “Iḡunadu Ierusalema neḡanonoꞌo Gaza neḡa ovoeꞌeteꞌe ibiḡa ḡuzu ovoroꞌi! Aꞌe haba bohaꞌa ibiḡa.” \v 27 Eꞌanoꞌo ani iḡunadu eꞌe ibiḡano ovoirotene, Etiopia vazeḡa boro ꞌahoganiꞌa eꞌe ibiḡano ovoe radiuꞌenogano hidiro. Aniꞌe Etiopia kuiniḡa, Kanedake rae huneꞌeteꞌe veize gaueꞌeteꞌe vazeḡa zu oma arinuteꞌe vazeḡa. Ani kuini moni niduꞌa ḡianinu. Ani Badiꞌa mazao kuranoga rae Ierusalema neḡa itadu, \v 28 bare ovoiroteꞌe zamaḡano. Aniꞌe hosiꞌa hutubeꞌeteꞌe kiuḡa zamaḡano ehoradu, peroveta vazeḡa, Isaia bukaḡa meꞌode radiunu. \v 29 Eꞌe zamaḡano Vine Zaḡoḡaniꞌa Firifo niro, raenaꞌa, “Kiu ꞌomo uꞌa onamadu, eꞌe teite ḡiriu onamoꞌi!” \p \v 30 Eꞌanoꞌo Firifoꞌa kiu uꞌa dure onamirotene, eꞌe vazeḡaniꞌa Isaia bukaḡa meꞌodeꞌenoga igiro. Eꞌanoꞌo Firifoꞌa ḡadinenaꞌa, “Ḡaꞌa meꞌodeꞌeteꞌe ḡoeꞌa hugaꞌe, edeḡa hehe?” \v 31 Aneꞌa naenaeninaꞌa, “E hubehune mene idaḡa. Vaze ꞌahoganiꞌa ihohine ederiꞌuma.” ꞌOuge radu Firifo uminiro, ane teite kiu ranao ehoroga. \p \v 32 Aneꞌa buka zaḡoḡa meꞌodirotaꞌaꞌe ꞌahiꞌeꞌe: \q1 “Aniꞌe matihi radu tutune onameꞌeteꞌe \q1 mamoeḡa teige, \q1 zu mamoe iguḡa variꞌeꞌeteꞌe \q1 vazeḡa ꞌevorao \q1 sifu radiuꞌeteꞌe mamoeḡa \q1 ubuga teige, mene ḡoeriro. \q1 \v 33 Aniꞌe niḡa mae ovoeꞌenaꞌa, \q1 ḡuriro ḡoeꞌa hina kotaniro. \q1 Iniuꞌa ane mariga hariḡa \q1 rae fureniꞌuma? \q1 Rae furenogaꞌe mene idaḡa, \q1 mazaḡa ḡaboneḡa raha ꞌadaonoꞌo \q1 mae vaḡiniro ꞌahine.” (Isaia 53:7-8) \p \v 34 Etiopia vazeḡaniꞌa Firifo ḡadinenaꞌa, “E ḡadimuꞌohe. Peroveta vazeḡaꞌe aneꞌa bare, ane hari raꞌe ga, vaze ꞌahoga hariḡa?” \v 35 Eꞌanoꞌo Firifo ani, buka zaḡoḡa ḡoeꞌa, eꞌeanoꞌo ḡadaheniꞌenaꞌa, Iesu hari manoḡa ane veize rae fureniro. \p \v 36 Ze ibio onameꞌegano, vu horoniro. Ebu Etiopia vazeḡaniꞌa raenaꞌa, “Ḡianoꞌi! Vu ꞌahiꞌeꞌe. E bapatizohine idaḡa hehe?” [ \v 37 Aneꞌa naenaeninaꞌa, “Ḡaeꞌa zamaḡo niduꞌa hina Badiꞌa mazao fiine idaḡa.” Ebu Etiopia vazeḡaniꞌa raenaꞌa, “E, Iesu Kerisoꞌe Badiꞌa Ubuga rae, mae ḡihineꞌohe.”] \v 38 Ebu aneꞌa raenaꞌa, “Tena kiu tuoꞌi!” reiro. Ebu anianine kiuonoꞌo buanadu, vu zamaḡano ovoe edaro, ebu Firifoꞌa bapatizoniro. \v 39 Zeḡeꞌa vuonoꞌo gaba tirirotene, Zuhiꞌa Boro Vine Zaḡoḡaniꞌa Firifo zogone mae vaḡiniro. Eꞌanoꞌo Etiopia vazeḡaꞌe Firifo mene bare horoniro, rehano ani matuꞌuḡeta bare onamiro. \p \v 40 U Firifo ani Azoto neḡano feuriro, ebu ani eꞌe habaꞌano onameꞌenaꞌa, neḡaneḡa niduꞌao hari manoḡa haramido, onamo Kaisarea neḡano feuriro. \c 9 \s1 Sauloꞌa zamaḡa ḡihuniro \p \v 1 Saulo ani ꞌize Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa zimi hunihi rae radiunu. Ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa vaḡe onamadu, \v 2 uminiro, raenaꞌa, “Damaseko neḡano Iuda azaḡa kuru neḡa niduꞌa veize soꞌa mirihoꞌi! Aꞌe Damaseko neḡano iniu iniu Keriso Ibio onameꞌeteꞌe azaḡa horozine, ohoze zu roḡae, oboze teadu Ierusalema neḡa tutuze onaoga veize.” \v 3 Ani Damaseko ibiḡano ne hanitirotene, adureonoꞌo agaḡaniꞌa ani rana tabara agaraꞌ ovairo. \v 4 Ebu Saulo ani rahao higau bauradu, ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, “Saulo, Saulo! Ḡa nougadu eḡe sausauhe ruheꞌohe?” \v 5 Sauloꞌa ḡadineꞌenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡa iniu?” Aneꞌa naenaeninaꞌa, “Eꞌe Iesu, ḡaeꞌa sausauhe ruheꞌeteꞌe vazeḡa. \v 6 Ḡa iḡunoꞌi, ebu Damaseko neḡa onamoꞌi! Ḡaeꞌa haḡaiꞌuma gauḡa eꞌeabuꞌu ḡeꞌuma.” \p \v 7 Saulo teite onamiroteꞌe azaḡaꞌe edau radiuꞌenaꞌa mene ḡoeriro, mazaḡa ze ago igiro rehano, vazeḡa mene horoniro. \v 8 Sauloꞌe rahaonoꞌo iḡunadu ubumaḡa raꞌanirotemo, ḡau ꞌahoga mene horoniro. Eꞌanoꞌo ze Saulo ꞌevoꞌano abinadu, Damaseko neḡa diuḡiꞌ onamiro. \v 9 Sauloꞌe mada uḡidu ehamanoga mene idararo, ebu vu gagoga zu oganoga mene idararo. \p \v 10 Damaseko neḡanoꞌe Zuhiꞌa Boro tahiꞌa ꞌahoganiꞌa radiunu. Niḡaꞌe Anania. Zuhiꞌa Boroꞌa iḡuna teige ane mazao fureranadu ḡoreniro. “Anania!” Aneꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, e ꞌada.” reiro. \v 11 Zuhiꞌa Boroꞌa ninaꞌa, “Iḡunadu, ibi duduḡa raꞌeteꞌe ibiḡano onamoꞌi, ebu vaze niḡa Iuda, ane ne onamoꞌi! Ebu Taso vazeḡa ꞌahoga, niḡa Saulo, ani veize eꞌea ḡadimanoꞌi, mazaḡa ani Badiꞌa mazao kurauꞌohe. \v 12 U Saulo ani iḡunuꞌeteꞌe teigeꞌeteꞌea, eḡeꞌa vaze ꞌahoga mae fureno hanadu horoniro. Niḡa Anania. Ani diuḡadu, Saulo rana ꞌevoꞌa tiro, ane bare ehamanoga veize.” \p \v 13 Ananiaꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro! Vaze ḡehaḡaniꞌa ani hari meꞌodoga igiro. Zu aneꞌa Ierusalema neḡano Badiꞌa mone azaḡa sausauzidoteꞌe haḡaiḡa niduꞌa igiro. \v 14 Ebu Damaseko neḡano zuni dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboroꞌa tuḡunadu onaeha, ḡae ni rae kurauꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa oboze touga veize.” \v 15 Rehano Zuhiꞌa Boroꞌa ninaꞌa, “Onamoꞌi! Vaze ꞌadiꞌe gauhe haḡaoga veize eḡeꞌa mae tiro, Iuda mene azaḡa zu zeḡe kini azaḡa, zu Isaraela azaḡa mazao eḡe ni rae furenoga veize. \v 16 Ebu eḡe ni uꞌano aduga boro hiditeꞌe ihoniꞌuma.” \p \v 17 Eꞌanoꞌo Anania ani onamadu Iuda ne diuḡiro, ebu ꞌevoꞌa Saulo rana teadu, ꞌahige reiro, raenaꞌa, “Saulo nego! Zuhiꞌa Boro Iesu, ḡaeꞌa ꞌadi onaeꞌegano ibio hidiroteꞌe Zuhiꞌaḡa, aneꞌa tuḡuhadu onaeha, ḡae bare ehamanoga veize, zu Vine Zaḡoḡaniꞌa ḡae zamao irivaꞌoga veize. \v 18 Ebu ḡozone eḡoḡa heuḡaniꞌa ubumaḡa ꞌuiroteꞌeꞌa tabara fitire buaro, ebu ani bare ehamaro. ꞌOugadu ani iḡunadu bapatizo meiro, \v 19 ebu ogomu nu anadu, ahiꞌaniꞌa bare inariro. \s1 Sauloꞌa Damaseko neḡano Keriso harame ḡadaheniro \p Saulo ani Damaseko neḡano mada nu Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa teite radiro. \v 20 Ebu zogone Iuda azaḡa kuru neḡa neḡa onamadu, “Iesuꞌe Badiꞌa Ubuga” rae haramiro. \v 21 Iuda azaḡaniꞌa eꞌe igirotene, zeḡe niduꞌa zaguzagaro, ebu raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe Ierusalema neḡano Iesu ni rae kurauꞌeteꞌe azaḡa sausauziroteꞌe vazeḡa. ꞌAdao zuni eꞌe azaḡa oboze teadu, dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro vaḡe tutuze onamoga radu onaeha.” \v 22 Rehano Saulo ani inare huneꞌenaꞌa harame onaminu, ebu Iesuꞌe hubehune Keriso rae doḡoꞌanirotene, Iuda azaḡa, Damaseko neḡano radiuꞌeteꞌeꞌa naenaenouga mene idararo. \p \v 23 Mada ḡehaḡa hauḡiroteꞌe enogano, Iuda azaḡaꞌe Saulo matihi radu neneḡaniro, \v 24 rehano Saulo ani ederiro. Iuda azaḡaꞌe ohere zu madai Damaseko ḡabiꞌa ibihetaḡano Saulo matihi radu ganato haunu. \v 25 Rehano ane tahiꞌa tahiꞌaꞌa Saulo ohere zamahanadu, foraꞌa boro zamaḡano ohonadu, ne ḡabiꞌa bohaꞌanonoꞌo mini hina dabane buniro. \s1 Sauloꞌa Ierusalema neḡano haramiro \p \v 26 Ebu Saulo ani Ierusalema neḡa onamadu, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa teite ꞌauḡihi reiro, rehano zeḡe niduꞌa Saulo rihoniro, mazaḡa ze ꞌane, aniꞌe mene Zuhiꞌa Boro tahiꞌa, rae zamariro. \v 27 Rehano Banabasiꞌa Saulo zamahanadu, apostolo azaḡa vaḡe tutune onamiro, ebu Sauloꞌa Damaseko ibiḡano Zuhiꞌa Boro horoniroteꞌe zu, Zuhiꞌa Boroꞌa ḡoreniroteꞌe zu, Damaseko neḡano Iesu niḡano inare haramiroteꞌe, meꞌodo ziniro. \v 28 Eꞌe enogano, Saulo ani apostolo azaḡa teite Ierusalema neḡano reꞌoreꞌe oname onainu, zu Zuhiꞌa Boro niḡano inare haraminu. \v 29 Ebu Saulo ani Iuda azaḡa, Giriki ḡoeꞌano ḡoereꞌeteꞌe teite taꞌiro titiro, ebu ze Saulo maꞌuma ibiḡa vaḡiro. \v 30 Rehano Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa eꞌe ederirotene, Kaisarea neḡa tutune ovoiro, ebu Taso neḡano tuḡuniro. \p \v 31 Ebu Iudea habaꞌa, Galilea habaꞌa zu Samaria habaꞌa niduꞌa zamaḡano ekalesia azaḡaniꞌe uniho manoḡa madu inarinu, zu Zuhiꞌa Boro gubaninu. Ebu Vine Zaḡoḡa zuni danazeꞌenaꞌa nabudizeꞌa ḡeharu onaminu. \s1 Peteroꞌa Ainea fainiro \p \v 32 U Petero ani haba ꞌahoga ꞌahoga onaminuteꞌea, ne niḡa Lidao Zuhiꞌa Boro mone azaḡa ḡiaziꞌ onamiro. \v 33 Ebu vaze ꞌahoga, niḡa Ainea hidiro. Aniꞌe ahiꞌa mene haganinu, ebu muri fuꞌo zu uḡidu fare (8) baze daꞌo radiunu. \v 34 Ebu Peteroꞌa ninaꞌa, “Ainea, Iesu Kerisoꞌa faiꞌeꞌohe. Iḡunoꞌi, ebu evaneḡo hegoꞌi!” Ebu ani zogone iḡuniro. \v 35 Ebu Lida neḡa zu Saroni habaꞌa azaḡa niduꞌa, aneꞌa edau ragavoga horonirotene, zamaze ḡihunadu Zuhiꞌa Boro mazao fiiro. \s1 Peteroꞌa Tabita runeonoꞌo ḡaboniro \p \v 36 U Iopa neḡanoꞌe roḡae ꞌahoga, niḡa Tabitaꞌa radiunu. Aniꞌe Zuhiꞌa Boro mone roḡaeḡa ꞌahoga. Tabitaꞌe Heberu ḡoeꞌa, u Giriki ḡoeꞌanoꞌe Doreka\f + \fr 9:36 \ft Eꞌe hugaꞌe “dia”.\f*. Aniꞌe iḡaiḡa haḡai manoḡa haḡaido, zu ḡauze oꞌoꞌa azaḡa danazido. \v 37 Peteroꞌa Lida neḡano radiunuteꞌe zamaḡano Tabita ani uginadu rudaro. Eꞌanoꞌo ani viro hanadu hitaga neḡano bazune tiro. \p \v 38 U Lida neḡaꞌe Iopa neḡa uhiḡano. Eꞌanoꞌo Zuhiꞌa boro tahiꞌa tahiꞌaꞌa Peteroꞌe Iopa neḡano radiuꞌeteꞌe igirotene, vaze aheu ane vaḡe tuḡuziro. Ebu ze Petero uminiro raenaꞌa, “Ḡa emeḡe teite ḡarihe aroꞌi!” \v 39 Ebu Petero ani zeḡe teite onamiro. Ebu feurirotene, hitaga neḡa tutune itiro. Eꞌea ḡozoba niduꞌa Petero edau varahiro, ebu niauꞌenaꞌa dabuaze zu nahune ꞌueꞌeteꞌe koutiḡa ihoniro. Aꞌe Dorekaꞌa ḡabogano turino ziniroteꞌe. \p \v 40 Ebu Petero ani zeḡe niduꞌa tuḡuze buziro, ebu obenaḡa hina tuḡadu, Badiꞌa mazao kuraro. Ebu rune roḡaeḡa moneni ḡianadu niro, raenaꞌa, “Tabita, iḡunoꞌi!” Ebu ani ubumaḡa raꞌaro, ebu Petero horonadu, iḡune ehoriro. \v 41 Peteroꞌa Tabita ꞌevoꞌano madu mae ḡihine ohoniro. Ebu Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌeteꞌe azaḡa zu ḡozoba niduꞌa huze diuḡiro. Ebu Tabitaꞌa ḡabodateꞌe ihoziro. \p \v 42 Eꞌe hariḡaꞌe Iopa neḡa azaḡa niduꞌa igiro, ebu vaze ḡehaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fiiro. \v 43 Ebu Petero ani Iopa neḡano mada nu radiunu. Aniꞌe vaze ꞌahoga, niḡa Simona teite radiunu. Ani gauꞌe boromakau ogaḡa ḡuhadu faininu. \c 10 \s1 Korunelioꞌa Petero huniro \p \v 1 Vaze ꞌahoga niḡa Korunelioꞌa Kaisarea neḡano radiunu. Aniꞌe Itali uti azaḡa rae huzeꞌeteꞌe ibito ziniro.\f + \fr 10:1 \ft Ani uti azaḡa maḡa tiba (100) ibito ziniro.\f* \v 2 Ani zu ane neo radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe Badiꞌa zamareꞌeteꞌe zu gubaneꞌeteꞌe azaḡa. Aniꞌe Iuda azaḡa, toheꞌa ferezeꞌeteꞌe azaḡa borofe danazido, ebu iḡaiḡa Badiꞌa mazao kuraudo. \v 3 Ḡorava ꞌahogano mada uḡidu (3 koroko) zamaḡano, iḡunuꞌeteꞌe teigiro. Eꞌe zamaḡano Badiꞌa tuḡure vigaꞌa ane mazao fureraꞌ ovaroga faifaine horoniro. Ebu tuḡure vigaꞌa, “Korunelio!” rae huniro. \v 4 Korunelio ani ḡiḡaroneꞌenaꞌa, ḡiane runiro. Ebu ḡadimaro, raenaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, ḡa nougeꞌohe?” \p Aneruꞌa naenaeninaꞌa, “Ḡa kuru zu ḡahugoneꞌe Badiꞌaꞌa horonadu, zamare radiuꞌohe. \v 5 Izidi ꞌada vaze nu Iopa neḡano tuḡuzoꞌi, vaze ꞌahoga niḡa Simona zamahanoga veize. Niḡa ꞌahogaꞌe Petero rae huneꞌohe. \v 6 Aniꞌe vaze ꞌahoga, niḡa Simona, eꞌe neo radiuꞌohe. Simonaꞌe boromakau ogaḡa ḡuhadu faineꞌeteꞌe vazeḡa. Ani neꞌe davara genaḡano.” \p \v 7 Ani ḡoreniroteꞌe aneruḡa ꞌai barirotene, Korunelio ani, ane tuḡure vazeḡa aheu zu ane uti vazeḡa ꞌahoga ane tuḡure haḡaeꞌeteꞌe huze onairo. Uti vazeḡa aꞌaꞌe Badiꞌa zamareꞌeteꞌe vazeḡa. \v 8 Korunelio ani, ane mazao fureraroteꞌe niduꞌa ihoziro, ebu Iopa neḡano tuḡuziro. \s1 Peteroꞌa Korunelio ne onamiro \p \v 9 Ze oname iraradu madai mone reirotene, Korunelioꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡaꞌe Iopa neḡa hanitiro. Eꞌe zamaḡano Petero ani, kuranoga rae ne binuḡa sebaḡa itiro.\f + \fr 10:9 \ft Zeḡe neꞌe binuꞌe funu oꞌoꞌa, rehano raha hina sebaḡa haḡaido.\f* \v 10 Ebu kurauꞌenogano vininiro ꞌahine, ogatihi reiro. Ebu vazeꞌa ogomu ꞌize ruhineꞌeteꞌe zamaḡano, Petero ani iḡunuꞌeteꞌe teigiro. \v 11 Eꞌe zamaḡano adureꞌa bohatanoga horoniro, ebu dabua rafaḡa boro bagaḡa heuḡaniꞌe ariḡa ḡazaḡano obonadu raha none ovoe dabaneꞌenoga horoniro. \v 12 Eꞌe raganoꞌe odaḡa ḡazaḡa maniḡa nunu niduꞌa, dareꞌeteꞌe avazo heuḡa nunu, zu adure niniḡa nunu ḡehaḡa horoniro. \v 13 Ebu ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, “Petero, iḡunoꞌi! Eꞌe manadu anoꞌi!” \v 14 Rehano Peteroꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro, a mene hune zu idaḡa. Eꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa zamaḡano mene deheḡa ga sauꞌa rae huneꞌeteꞌe bonariḡaꞌe mene au onaido.” \v 15 Bare hena ago igiro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa dehenateꞌe bonariḡaꞌe mene deheḡa rae ago roꞌi!” \v 16 Eꞌe haḡaiḡaniꞌe ḡae uḡidu fureraro. Eꞌe ḡarugano dabua rafaḡaꞌe zogone adure ḡoha bare itiro. \p \v 17 Peteroꞌa horoniroteꞌe hugaꞌe nagini rae zamare ꞌadaꞌadinuteꞌe zamaḡano, Korunelioꞌa tuḡuziroteꞌe azaḡaniꞌe Simona ne vaḡeꞌenaꞌa, ibihetaḡano edaro. \v 18 Ze huau ḡadimuꞌenaꞌa, “Vaze niḡa Simona, niḡa ꞌahoga Petero rae huneꞌeteꞌe, ani ꞌahama radiuꞌe hehe?” \v 19 Petero ani, horoniroteꞌe hugaꞌe nagini rae ꞌize zamare radiuꞌenogano, Vine Zaḡoḡaniꞌa Petero niro, raenaꞌa, “Ḡianoꞌi, Simona! Vaze uḡiduꞌa ḡa vaḡeꞌohe. \v 20 Iḡunadu ne zamaḡa diuḡiꞌ ovoroꞌi! Ago zamare ꞌadaꞌadoꞌi, rehano zeḡe teite onamoꞌi, mazaḡa eḡeꞌa tuḡuzeha.” \p \v 21 Petero ani ovoadu, vaze uḡidu ziro, raenaꞌa, “Zaeꞌa vaḡeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eḡe. Za nougadu onaeha?” \v 22 Zeḡeꞌa naenaeninaꞌa, “Emeꞌe vaze ꞌahoga, niḡa Korunelio, aneꞌa tuḡufadu onaeha. Aniꞌe Itali uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa. Ani vaze duduḡa zu Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe vazeḡa. Iuda azaḡa niduꞌa ani niguneꞌohe. Ebu tuḡure viga zaḡoḡaniꞌa Korunelio niro, raenaꞌa, 'Vaze ꞌahoga niḡa Petero, ani ḡae ne zamahu aroꞌi, aneꞌa nouge reiteꞌe igifine.' ” \v 23 Eꞌanoꞌo Petero ani vaze uḡidu ne zamaḡano mae zouzadu, eꞌea baziro. \p Irarirotene, Peteroꞌe zeḡe teite iḡuniro. Ebu Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌeteꞌe azaḡa nu zuni Iopa neḡanonoꞌo ane teite onamiro. \v 24 Ebu oname ohereranadu, bare irarirotene, ḡorava moneo Kaisarea neḡano feuriro. U Korunelio ani, nabuga zu ane vaze manoḡa manoḡa huze nuꞌozadu, guhiu radiunu. \v 25 Peteroꞌa Korunelio neo diuḡirotene, Korunelio ani Petero teite hidadu, Petero odaḡa babaḡano ḡuḡureꞌenaꞌa matuꞌo haro. \v 26 Rehano Peteroꞌe “Korunelio, iḡunoꞌi!” raenaꞌa, ani mae ḡihiniro, ebu raenaꞌa, “Eḡe zu vaze tauḡi.” \p \v 27 Petero ani Korunelio teite ḡoereꞌenaꞌa ne zamaḡa diuḡiro, ebu vaze ḡehaḡaniꞌa nuꞌoranoga horoziro. \v 28 Ebu Peteroꞌa ziro, raenaꞌa, “Za Iuda azaḡa goro edeḡa. Emeꞌe Iuda mene azaḡa teite mene uniheꞌohe. Rehano Badiꞌaꞌa ihinaꞌa, 'Vaze ꞌahoga huneꞌenaꞌa, mene deheḡa ga sauꞌa rae mene reꞌuma.' \v 29 Eꞌanoꞌo ḡaeꞌa ḡoere tuḡuratene, mene hezaha rehano, onaeha. Eꞌanoꞌo e ḡadimuꞌohe. Nouga ꞌahine huheha?” \p \v 30 Korunelioꞌa naenaeninaꞌa, “Mada ḡazaḡa modateꞌea, ḡorava mone mada uḡidu zamaḡano (3 koroko) eꞌe nehe zamaḡano kuraunu. Eꞌe zamaḡano vaze ꞌahoganiꞌa eḡe zamao tabara edaro. Ani dabuaꞌe vazavazahoga. \v 31 Ebu aneꞌa raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌe ḡae kuru iginu zu ḡahugoneḡo horoninu. \v 32 ꞌOugadu vaze nu Iopa neḡano tuḡuzoꞌi, ebu vaze ꞌahoga, niḡa Simona zamahanoꞌi! Niḡa ꞌahogaꞌe Petero. Aniꞌe vaze ꞌahoga, niḡa Simona, ane neo radiuꞌohe. Simonaꞌe boromakau ogaḡa ḡuhadu faineꞌeteꞌe vazeḡa. Ani neꞌe davara genaḡano.' \v 33 Eꞌanoꞌo e ḡarihe fase ḡae veize ḡoere tuḡureha, ebu ḡaeꞌa onaataꞌaꞌe manoḡa tauḡi. Eꞌanoꞌo emeḡe niduꞌa izidi Badiꞌa zama ꞌadao nuꞌoraneha, Zuhiꞌa Boroꞌa ḡaniroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa egoga veize.” \s1 Iuda mene azaḡa Badiꞌa hari manoḡa igiro \p \v 34 Ebu Petero ani ḡoere ḡadaheniro, raenaꞌa, “E izidi hubehune edereha. Badiꞌaꞌe Iuda azaḡa daꞌo mene mae ḡihizeꞌe rehano, vaze niduꞌa hune mae ḡihizeꞌohe. \v 35 Habaꞌa habaꞌa niduꞌa zamaḡano Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe zu haḡai duduḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa mae ḡihizeꞌohe. \v 36 Zae edeḡa, Badiꞌaꞌa Isaraela azaḡa mazao hari manoḡa tuḡurirotaꞌaꞌe. Aꞌe Iesu Keriso-onoꞌo zama roḡeḡa meꞌuma hariḡa. Aniꞌe vaze niduꞌa Zuhiꞌa Boro. \v 37 Za edeḡa, ibite Ioane Babatisoꞌa harameꞌenaꞌa, 'Babatiso moꞌi!' reiro, zu eꞌe enogano Galilea habaꞌanonoꞌo onamo Iudea habaꞌa niduꞌa zamaḡano, naginiꞌa furerarotaꞌaꞌe. \v 38 Ebu Badiꞌaꞌa Iesu, Nazareta neḡa vazeḡa, Vine Zaḡoḡa zu gigiꞌa haro. Ebu ani ragaveꞌenaꞌa, gau manoḡa haḡao zinido, zu vine sauꞌaniꞌa ragano reiroteꞌe azaḡa niduꞌa faizido, mazaḡa Badiꞌaꞌe ane teite radiunu. \p \v 39 Iesuꞌa ꞌouge Iudea habaꞌa niduꞌa zamaḡano, zu Ierusalema neḡano haḡaidoteꞌe haḡaiḡa niduꞌa, eme horoniro. Ebu aniꞌe satauroneadu mau runiro. \v 40 Rehano aniꞌe Badiꞌaꞌa mada uḡidu zamaḡano bare ḡaboniro. Ebu vazeꞌa Iesu horonoga veize, Badiꞌaꞌa zeḡe mazao fureno ziniro. \v 41 Vaze niduꞌaꞌe mene horoniro rehano, aꞌe emeḡe zu Badiꞌaꞌa ohotiroteꞌe azaḡaniꞌa daꞌo. Ebu aneꞌa runeonoꞌo bare ḡabode iḡuniroteꞌe enogano emeꞌe ane teite ogau tiburaro. \v 42 Ebu Iesuꞌa tuḡufiro, vazevaze mazao haramoga. 'Iesuꞌe, ḡabone zu rune azaḡa kotazoga veize Badiꞌaꞌa ohoniroteꞌe rae furenoꞌi!' reiro. \v 43 Ebu peroveta azaḡa niduꞌaꞌa hariḡa ꞌahige rae fureneꞌohe. Iesu Keriso mazao fiine, eꞌe azaḡa niduꞌa Iesu nionoꞌo Badiꞌaꞌa zeḡe sauꞌa aḡutu modiꞌuma.” \s1 Badiꞌaꞌa Iuda mene azaḡa Vine Zaḡoḡa ziniro \p \v 44 Peteroꞌa ꞌize ḡoere eꞌe harame radiunuteꞌea, ḡoere igi radiunuteꞌe azaḡa niduꞌa mazao Vine Zaḡoḡaniꞌa ovairo. \v 45 U eꞌe zamaḡano Iuda azaḡa, Iesu mazao fieꞌeteꞌeꞌa Petero teite onaadu ehore radiunu. Zeꞌe ahiri rana iḡuri haḡairoteꞌe azaḡa. Zeḡeꞌa, Iuda mene azaḡa mazao zuni Badiꞌaꞌa Vine Zaḡoḡa ovoe beꞌunadu, irivaꞌozoga horonirotene, zaguzagaro, \v 46 mazaḡa Iuda mene azaḡaniꞌa ḡoere ꞌahoga ꞌahoga hina ḡoereꞌenoga zu Badiꞌa niguneꞌenoga igiro ꞌahine.\f + \fr 10:46 \ft Iuda azaḡa ze ꞌane ahiri rana iḡuri oꞌoꞌa azaḡaꞌe Badiꞌaꞌa mene mae ḡihiziꞌuma rae zamariro. Iuda azaḡaꞌe ahirize rana iḡurizeta, u Iuda mene azaḡaꞌe iḡurize oꞌoꞌa.\f* \p Eꞌe horonirotene, Peteroꞌa raenaꞌa, \v 47 “Badiꞌaꞌa zeḡe mazao zuni Vine Zaḡoḡa tuḡuneha, emeḡe mazao tuḡuniroteꞌe teige. Eꞌanoꞌo eḡeꞌa zamareꞌetene, ꞌadi duḡuruꞌe iḡuꞌa oꞌoꞌa rehano bapatizo mouga idaḡa.” \v 48 Eꞌanoꞌo Peteroꞌa Korunelio duḡuru ziro, raenaꞌa, “Iesu Keriso niḡano bapatizo moꞌi!” Ebu eꞌe enogano zeḡeꞌa Petero uminiro, zeḡe teite mada nu radoga veize. \c 11 \s1 Peteroꞌa Ierusalema ekalesia azaḡa mazao Badiꞌaꞌa Iuda mene azaḡa veize nagini haḡairoteꞌe rae fureniro \p \v 1 Iudea habaꞌa niduꞌa zamaḡano, apostolo azaḡa zu Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa, Iuda mene azaḡa zuni Badiꞌa ḡoere mae ḡihiniroteꞌe igiro. \v 2 Eꞌanoꞌo Peteroꞌa Ierusalema neḡa itirotene, ahirize iḡurizeta azaḡa Iesu mazao fieꞌeteꞌeꞌa Petero roniro, \v 3 raenaꞌa, “Ḡaꞌe Iuda mene azaḡa ne onamadu, zeḡe teite ogau tiburaro. Zeꞌe ahirize rana iḡuri oꞌoꞌa azaḡa.” \p \v 4 Ebu Petero ani naginiꞌa fureraroteꞌe niduꞌa doḡoꞌani rae fureno ziniro, raenaꞌa, \v 5 “Eꞌe Iopa neḡano radadu, kurauꞌegano, iḡunuꞌeteꞌe teigiro, ebu dabua rafaḡa boro heuḡa ariḡa ḡazaḡano obonadu adureonoꞌo ovoe dabaniro, ebu eḡe uhiḡano reꞌ ovairoteꞌe horoniro. \v 6 Eḡeꞌa faine ḡianirotene, rahao odaḡa ḡazaḡa maniḡa nunu, agire maniḡa, dareꞌeteꞌe avazoḡa heuḡa zu adure niniḡa nunu ḡehaḡa horoniro. Aꞌe emeḡe, Iuda azaḡaniꞌa mene auꞌeteꞌe bonariḡa. \p \v 7 Ebu ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, 'Petero, iḡunoꞌi! Manadu anoꞌi!' \v 8 Ebu eḡeꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, a mene hune zu idaḡa! Eꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa zamaḡano mene deheḡa ga sauꞌa raꞌe huneꞌeteꞌe bonariḡa eḡe hebeo mene au onaido.' \v 9 Rehano ago ꞌahoganiꞌa adureonoꞌo bare naenaehiro, raenaꞌa, 'Badiꞌaꞌa dehenateꞌe bonariḡaꞌe ufire rae ago roꞌi!' \v 10 Eꞌe haḡaiḡaniꞌe ḡae uḡidu fureraro. Eꞌe ḡarugano bone dabua rafaḡa zu eꞌe rana tiroteꞌe ḡauḡa niduꞌa adure ḡoha bare mae itiro. \p \v 11 ꞌOugiroteꞌe zamaḡano Kaisarea neḡanonoꞌo tuḡuziroteꞌe vazeḡa uḡiduꞌa eḡeꞌa radiroteꞌe neḡano feuriꞌ onairo. \v 12 Ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa ihinaꞌa, 'Zeḡe teite onamoꞌi! Zeꞌe Iuda mene azaḡa rehano, ago zamare ꞌadaꞌadoꞌi!' Ebu Zuhiꞌa Boro mone azaḡa fuꞌo zu tiba fare (6) ꞌadaꞌa ḡatihenaꞌa, Kaisarea neḡa ovoiro. Ebu emeꞌe eḡe veize ḡoere tuḡuriroteꞌe vazeḡa neo feuradu diuḡiro. \v 13 Ebu eꞌe vazeḡaniꞌa ane neo tuḡure vigaꞌa nouge nouge fureraroteꞌe hariḡa rae furenofiro. Aneruꞌa ꞌahige rae niro, raenaꞌa, 'Iopa neḡano vaze nu tuḡuzoꞌi, ebu vaze ꞌahoga niḡa Simona zamahanoꞌi! Niḡa ꞌahogaꞌe Petero. \v 14 Aniꞌe hari ꞌahoga rae fureno ziniꞌuma, ebu ḡae zu ḡae neo radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe eꞌe egadu ḡabone hidiꞌuma.' \p \v 15 Ebu eḡeꞌa ḡoere ḡadahirotene, Vine Zaḡoḡaniꞌa zeḡe vaḡe ovairo, ibite emeḡe vaḡe ovairoteꞌe teige. \v 16 Eꞌe horonirotene, e Iesuꞌa ifiroteꞌe ḡoeꞌa zamariro, raenaꞌa, 'Ioane Babatisoꞌe vu hina bapatizoziro, u zaꞌe Vine Zaḡoḡa hina bapatizoziꞌuma.' \v 17 Ebu emeḡeꞌa Zuhiꞌa Iesu Keriso mazao fiiroteꞌe madaḡano Badiꞌaꞌa ḡahunone rifiroteꞌe teige, Iuda mene azaḡa zuni ḡahunone ziniro. Eꞌanoꞌo eꞌe Badiꞌa haḡai ꞌuoga mene hune idaḡa.” \v 18 Zeḡeꞌa eꞌe igirotene, mene bare ḡoeriro, rehano Badiꞌa niguneꞌenaꞌa, ꞌahige reiro, raenaꞌa, “Tena, Iuda mene azaḡa zuni Badiꞌaꞌa zamazadu, ḡabone tuḡutuḡu mouga veize zamaze sauꞌanonoꞌo ḡihuziro.” \s1 Antioka ekalesia \p \v 19 U Stefano maroteꞌe madaḡanonoꞌo Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡa mazao agireꞌa fureraro. Eꞌanoꞌo zeꞌe Ierusalema neḡanonoꞌo feranadu, Poinikia habaꞌa, Kupro umuḡa, zu Suria habaꞌano Antioka neḡa onamiro. Zeꞌe Iuda azaḡa mazao daꞌo hari manoḡa harameꞌenaꞌa feraro. \v 20 Rehano Kupro zu Kurene azaḡa nuꞌa Antioka neḡa onamadu, Giriki azaḡa mazao zuni Zuhiꞌa Boro Iesu hariḡa haramiro. \v 21 Ebu Badiꞌa gigiꞌaniꞌa zeḡe ranao radiunu ꞌahine, vaze ḡehaḡaniꞌa haramoze mae ḡihinadu Iesu mazao fiiro, ebu Zuhiꞌa Boro mone reiro. \p \v 22 Eꞌe hariḡa Ierusalema ekalesia azaḡaniꞌa igiro. Ebu vaze ꞌahoga niḡa Banabasi tuḡune onamiro, Antioka neḡa. \v 23 Ani Antioka neḡano feurirotene, Badiꞌaꞌa ḡahunone manoḡa zenateꞌe horonadu, matuꞌe rudaro. Ebu zeḡe niduꞌa inaraziro, raenaꞌa, “Zamaze niduꞌa hanadu Zuhiꞌa Boro mazao fie gigaru radoꞌi!” \v 24 Mazaḡa Banabasiꞌe vaze manoḡa zu Vine Zaḡoḡaniꞌa ane mazao iriꞌaviro, zu Zuhiꞌa Boro mazao hubehune fieꞌeteꞌe vazeḡa. ꞌOugadu vaze ḡehaḡa bagaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro moneo reiro. \p \v 25 Eꞌebuꞌu Banabasi ani, Saulo vaḡoga radu Taso neḡa onamiro. \v 26 Ebu Saulo horonirotene, zamahanadu Antioka neḡa bare onamiro. Ebu zeꞌe muri tiba eꞌe ekalesiaḡa azaḡa teite nuꞌoranadu, vaze ḡehaḡa bagaḡa ihozido. Ebu Antioka neḡanobuꞌu, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌe, “Kristeni” rae huze ḡadaheziro. \p \v 27 ꞌOuginuteꞌe zamaḡano, peroveta azaḡa nuꞌa Ierusalema neḡanonoꞌo Antioka neḡa ovairo. \v 28 Eꞌe zamaḡano vaze ꞌahoga niḡa Agaboꞌa, nuꞌonuꞌo zamaḡano iḡuniro. Ebu Vine Zaḡoḡaniꞌa ibito hanadu ꞌahige rae fureniro, raenaꞌa, “Haba niduꞌa zamaḡano zahara boroꞌa fureraꞌuma.” Ebu zahara boroꞌe, Klaudioꞌa Roma zuhiꞌaḡa reiroteꞌe madaḡano fureraro. \v 29 Eꞌanoꞌo Antioka neḡano Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌa, ane ane inarao moni nuꞌonadu, Iudea habaꞌano Zuhiꞌa Boro mone azaḡa veize tuḡuriꞌuma reiro. \v 30 Ze nuꞌone hauḡirotene, Banabasi zu Saulo ꞌevoreo riꞌinadu, Ierusalema ekalesia boroboro veize odohe itiro. \c 12 \s1 Iakoboꞌe runediro, u Peteroꞌe ḡuꞌano ohoniro \p \v 1 ꞌOuge haḡairoteꞌe zamaḡano, kini Heroda Agripaꞌa\f + \fr 12:1 \ft Heroda Agripa-ꞌe Heroda I ga 'Herod the great' rae huneꞌeteꞌe, ane aḡi. Heroda I-ꞌe Mataio 2:1 zamaḡano.\f* tuḡuzadu, Ierusalema ekalesia azaḡa nu sausauzoga rae oboze tiro. \v 2 Ebu aneꞌa tuḡuzadu, Ioane negoḡa, niḡa Iakobo, diribi hina mau runiro. \v 3 ꞌOugiroteꞌe moneo Iuda azaḡaniꞌa matuꞌoga horonirotene, Petero zuni obone tiro. ꞌAdiꞌe Mene Miniꞌeteꞌe ꞌUvahuḡa Auꞌeteꞌe Muiḡa madaḡano ꞌougiro. \v 4 Petero obone teadu ḡuꞌano ohoniro, ebu uti azaḡa ꞌevorao tiro. Uti azaḡa, Petero gadiniroteꞌe niduꞌaꞌe gaubanana fuꞌo zu tiba fare (16), ebu vaze ḡazaḡa ḡazaḡaniꞌa mada ꞌaune ꞌaune gadine gauido. Heroda ani uraꞌe, Iḡine Modeꞌeteꞌe Muiḡa ḡaruganobuꞌu mae bunadu, hunio kotaniꞌuma reiro. \p \v 5 Eꞌanoꞌo Peteroꞌe ḡuꞌano ohone modiro. U ekalesia azaḡaniꞌe ane veize Badiꞌa mazao inare kuraunu. \s1 Aneruꞌa Petero ḡuꞌa neḡanonoꞌo mae buniro \p \v 6 Irarine, Herodaꞌa Petero kotaniꞌuma reiroteꞌe oheꞌano, Peteroꞌe auri adiriḡa aheu hina batunadu uti azaḡa aheu boꞌaḡano baze radiunu, ebu uti azaḡa aheu ꞌahogaꞌe ḡuꞌa neḡa ibihetaḡano edau radiro. \v 7 Eꞌe zamaḡano Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa tabara fureraro, ebu ḡuꞌa neḡa zamaḡaꞌe agararo. Aneru ani, Petero rebeḡa moneo faꞌofaꞌonadu evaniro, ebu raenaꞌa, “Ḡarihe iḡunoꞌi!” ꞌOuge reirotene, auri adiriḡaniꞌa ꞌevoꞌanonoꞌo butau buaro. \v 8 Ebu tuḡure vigaꞌa ninaꞌa, “Kibaꞌiḡo rinedoꞌi, ebu tamakaḡo haḡaoꞌi!” Ebu ani ꞌougiro. Aneruꞌa bare ninaꞌa, “Ogoto dabuaḡa vidanadu, eḡe hegote aroꞌi!” \p \v 9 Petero ani, tuḡure viga hegote buaro, rehano eꞌe zamaḡano tuḡure vigaꞌa haḡairotaꞌaꞌe, mene huga rae zamarinu. Ani ꞌane iḡunuꞌeteꞌe teigeꞌohe rae zamarinu. \v 10 Zeꞌe, uti azaḡaniꞌa ḡiane edauꞌeteꞌe habaꞌa aheu vitiniro, ebu enona auri ibihetaḡano feuriꞌ onairotene, eꞌe ibihetaḡa zuni aneꞌa bohataro. Ebu eꞌeanoꞌo buau onamiro. Ebu ibio mene faḡa onameꞌenogano, tuḡure vigaꞌa tabara muhiniro. \p \v 11 Eꞌeabuꞌu Petero ani, zamaḡa bohataro, ebu raenaꞌa, “E izidi edereha. ꞌAdiꞌe huga. Zuhiꞌa Boroꞌa tuḡure viga tuḡuneha, ebu Heroda ꞌevoraonoꞌo zu Iuda azaḡaniꞌa togahiroteꞌe haḡaiḡa sauꞌanonoꞌo mae vaḡiheha.” \p \v 12 Eꞌuge ederirotene, Petero ani Ioane viꞌa, niḡa Maria ne onamiro. Ioane niḡa ꞌahogaꞌe Mareko. Vaze ḡehaḡaꞌe ane neo nuꞌoranadu kurau radiunu. \v 13 Peteroꞌa enone ibihetaḡano toketokerirotene, tuḡure roḡaeḡa, niḡa Rodaꞌa ḡianoga rae onamiro. \v 14 Ani Petero ago iraḡa igirotene, matuꞌe rudanadu, ibihetaꞌe vavaꞌoga mene zamariro, rehano ne bare dure diuḡiro, ebu ziro, raenaꞌa, “Peteroꞌa ibihetao edauꞌohe.” \v 15 Rehano zeḡeꞌa ninaꞌa, “Ḡa baborana gaogi.” “A hube rehi!” rae teꞌoteꞌarotene, zeḡeꞌa raenaꞌa, “Aꞌe Petero ane tuḡure vigaꞌa gaogi.” reiro. \p \v 16 Rehano Petero ani, bare bare toketokeriro. Ebu zeḡeꞌa iḡunadu, ibiheta vavaꞌirotene, Petero horoniro, ebu zaguzagau rudaro. \v 17 Petero ani, ꞌevore hina garareꞌenaꞌa, “Ago haraoꞌi!” reiro, ebu Zuhiꞌa Boroꞌa nouge nouge ḡuꞌa neḡanonoꞌo mae buniroteꞌe meꞌodo ziniro. Ebu ziro, raenaꞌa, “Naginiꞌa fureranataꞌaꞌe, Iakobo zu Zuhiꞌa Boro mone azaḡa ihozoꞌi!” Ebu aniꞌe haba ꞌahoga onamiro. \p \v 18 Irarirotene, ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe azaḡaniꞌa “Peteroꞌe nougeha?” rae harae iḡuniro. \v 19 Heroda Agripa ani, uti azaḡa tuḡuzadu Petero faifaine vaḡiro. Ebu mene horonirotene, Petero gadiniroteꞌe azaḡa ḡadiḡadiziro. Ebu gadi azaḡaꞌe zimi ruzoga veize tuḡuziro. Ebu Heroda ani, Iudea habaꞌanonoꞌo iḡunadu, Kaisarea neḡa ovoiro, ebu eꞌea mada nu radiro. \s1 Heroda Agripaꞌa rudaro \p \v 20 Heroda Agripaꞌe Turo zu Sidono neḡa azaḡa mazao maḡune radiu onainu. Rehano Turo zu Sidono neḡa azaḡaꞌe tiburanadu, Heroda ḡianiꞌ onamiro. Zeꞌe Heroda tuḡure vazeḡa boro, niḡa Balasto teite vazetadu, Heroda teite uniho manoḡa mouga rae umidiro, mazaḡa zeꞌe Herodaꞌa ḡianeꞌeteꞌe habaꞌanonoꞌo ogomuze iḡaiḡa meido ꞌahine. \v 21 Heroda ḡianiꞌuma madaḡa meirotene, ani kini dabuaḡa haḡaadu kini ehoro habaꞌano ehoriro. Ebu hunio nuꞌoraroteꞌe azaḡa mazao haramiro. \v 22 Eꞌe igirotene, eꞌe azaḡaniꞌa ḡihau bagaḡa ḡoeriro, raenaꞌa, “ꞌAdiꞌe badiꞌaꞌa ḡoereꞌohe, mene vazeꞌa.” \v 23 ꞌOugirotene, Zuhiꞌa Boro tuḡure vigaꞌa zogone Heroda runediro, mazaḡa aniꞌe vazevazeꞌa ane nigunirotene, ani aneꞌa bare niguniro, u Badiꞌa hugaꞌe mene niguniro. Ebu idiꞌa ahiꞌa anadu rudaro. \p \v 24 U Badiꞌa ḡoereꞌe bororu onaminu, ebu vaze ḡehaḡaniꞌa egadu mae ḡihiniro. \p \v 25 Banabasi zu Sauloꞌe ekalesia azaḡa moni ziniꞌ onamiroteꞌe gauḡa hauḡirotene, Ierusalema neḡanonoꞌo bariro. Tahiꞌa ꞌahoga niḡa Ioane zu zamahu Antioka neḡa ovoiro. Ani niḡa ꞌahogaꞌe Mareko. \c 13 \s1 Hari manoḡa harame ragavoga veize Banabasi zu Saulo meiro \p \v 1 Antioka ekalesiaḡa zamaḡanoꞌe peroveta azaḡa zu ihore azaḡa ꞌeꞌe. Nizeꞌe Banabasi, Simeona, niḡa ꞌahogaꞌe Niḡera, ebu Kurene vazeḡa, niḡa Lukio, Manaena, aniꞌe Kini Heroda Antipasi teite tibano bororaroteꞌe vazeḡa, ebu Saulo. \v 2 Mada ꞌahogano ze ogomu moneo zaḡozaḡeꞌenaꞌa Zuhiꞌa Boro mazao kurau radiunu. Eꞌe zamaḡano Vine Zaḡoḡaniꞌa ziro, raenaꞌa, “E Banabasi zu Sauloꞌe eḡe gau veize meirobobo, eḡe veize avo ohozoꞌi!” \v 3 Eꞌanoꞌo ze zaḡozaḡiro zu kuraroteꞌe enogano, ꞌevoreze Banabasi zu Saulo rana teadu kuraro, ebu tuḡuze onamiro. \ms1 Pauloꞌa ibite harame ragaviroteꞌe \s1 Kupro ꞌumuḡano haramiro \p \v 4 Paulo zu Banabasi zeꞌe, Vine Zaḡoḡaniꞌa tuḡuzeꞌenaꞌa, Seleukia toḡatoḡaḡa ovoiro, ebu eꞌeanoꞌo ḡasi hina Kupro ꞌumuḡa ruhau fariro. \v 5 Ebu Salami neḡano feurirotene, Iuda azaḡa kuru neḡa neḡa diuḡadu Badiꞌa ḡoere haramiro. Ioane, niḡa ꞌahogaꞌe Mareko zuni eꞌea, zeḡe danazoga veize ḡatiziro. \p \v 6 Ze eꞌe ꞌumuḡa niduꞌa ne ꞌahoga ꞌahoga onamo Pafo neḡano feuriro. Ebu Iuda vazeḡa ꞌahoga hidiro. Aniꞌe nabone zu ḡuriro peroveta vazeḡa, niḡa Bari-Iesu\f + \fr 13:6 \ft Bari-Iesu, ḡoere eꞌe hugaꞌe Iesu ubuga. \f*. \v 7 Ani eꞌe ꞌumuḡa gavanaḡa teite vazetite radiunu. Gavana vazeḡa niḡaꞌe Seregio Paulo. Ani vadiga manoḡa, faifairu zamareꞌeteꞌe vazeḡa. Ani Badiꞌa ḡoere igihi reiro. Eꞌanoꞌo vaze tuḡunadu, Banabasi zu Saulo ane ne huze onairo. \p \v 8 Rehano nabone vazeḡa eꞌe, niḡa ꞌahogaꞌe Eluma. Aꞌe Giriki ḡoeꞌa. Ḡoere eꞌe hugaꞌe nabone. Aneꞌa zeḡe ḡoere ꞌueꞌenaꞌa taꞌiro ziniro. Ebu gavanaꞌa Iesu mazao mene fioga veize ḡunuḡununiro. \v 9 U Saulo, niḡa ꞌahogaꞌe Paulo, ani Vine Zaḡoḡaniꞌa irivaꞌonadu, Eluma ḡiane runiro, ebu raenaꞌa, \v 10 “Ḡaꞌe Satani ubuga. Haḡai duduḡa niduꞌa agireniꞌeteꞌe vazeḡa. Ḡuriro zu soꞌosoꞌo haḡaiḡaniꞌa ḡae zama iriꞌavonoga. Ebu Zuhiꞌa Boro ibi duduḡa ḡunuḡununeꞌeteꞌe haḡaiḡa mene modeꞌohe. \v 11 Ḡianoꞌi! Zuhiꞌa Boro gigiꞌaꞌa ḡae rana raha. Ḡaꞌe ubumaḡoꞌa kuraꞌuma, ebu mada nu agaḡa horonoga mene idaraꞌuma.” \p Ebu ḡoze zu uzaboꞌa ubumaḡa zogone ꞌuiro, ebu tufatufeꞌenaꞌa ꞌevoꞌano abinoga veize vaze vaḡiro. \v 12 Ebu gavana vazeḡaꞌe fureraroteꞌe haḡaiḡa horonirotene, Iesu mazao fiiro. Zu Zuhiꞌa Boro haḡai ederadu, zaguzagaro. \s1 Pauloꞌa Pisidia habaꞌano Antioka neḡano haramiro \p \v 13 Paulo zu ane teite onamiroteꞌe azaḡaꞌe Pafo neḡanonoꞌo iḡunadu, Pamufulia habaꞌano Perega neḡa ḡasi hina ruhau onamiro. Eꞌeabuꞌu Ioane ani, Paulo duḡuru muhizadu, Ierusalema neḡa bare onamiro. \v 14 Zeꞌe Perega neḡanonoꞌo onamo, Pisidia habaꞌano Antioka neḡano feuriro. Ebu Bana Madaḡa madaḡano, Paulo zu Banabasiꞌa Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡadu ehoriro. \v 15 Ebu goro ḡoeꞌa zu peroveta azaḡa ḡoere meꞌodiroteꞌe enogano, Iuda azaḡa kuru neḡa ḡianeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa, Paulo duḡuru veize ḡoere tuḡuriro. “Negofe duḡuru, za emeḡe veize inara ḡoeꞌa eꞌe roꞌidene, haramine idaḡa hehe?” \p \v 16 Paulo ani iḡunadu ꞌevoꞌa mae ḡihiniro, zeḡeꞌa ḡoeꞌa ego hanoga veize. Ebu ḡoeꞌa ḡadaheniro, raenaꞌa, “Isaraela azaḡa, zu Iuda mene azaḡa Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe, egoꞌi! \v 17 Isaraela azaḡa Badiꞌaꞌa, aḡife duḡuru meiro, ebu zeḡeꞌa Izipi habaꞌano radiunuteꞌea, Badiꞌaꞌa danazeꞌenaꞌa ḡehararo zu inariro. Ebu Badiꞌaꞌa ane gigiꞌa boro hina Izipi habaꞌanonoꞌo tutuze buziro. \v 18 Ebu muri ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) haba bohaꞌano onamiroteꞌe zamaḡano, zeꞌe Badiꞌa ḡoere mene ego haunu rehano, Badiꞌaꞌa mene muhiziro. \v 19 Kanana habaꞌano haba fuꞌo zu aheu fare (7) azaḡaꞌe, Badiꞌaꞌa zimi hauḡadu, habazeꞌe Isaraela azaḡa ziniro. \v 20 Muri maḡa ḡazaḡa zu ḡae fuꞌo gaubanana (450) zamaḡano, ꞌouge haḡainu. \p Eꞌebuꞌu Badiꞌa ani, Isaraela azaḡa boꞌaḡanonoꞌo Isaraela azaḡa ibito ziniꞌuma azaḡa tiba tiba ohoze onaminu. ꞌOuge haḡae onamo peroveta vazeḡa Samuelaꞌa fureraro. \v 21 Eꞌebuꞌu Isaraela azaḡaꞌe, kini ꞌahoganiꞌa ibito zenoga uratiro. Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa Saulo ohoniro. Aniꞌe Kisa ubuga, Beniamini iduhu vazeḡa. Ani, muri ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) Isaraela azaḡa ibito ziniro. \v 22 Rehano Badiꞌa ani, Sauloꞌe kini gauḡanonoꞌo mae vaḡinadu, Davida madu kini iḡuꞌano ohoniro. Aniꞌe Badiꞌaꞌa raenaꞌa, 'Iese ubuga Davidaꞌe, eḡe zamaꞌa urato hauꞌeteꞌe vazeḡa. Aniꞌe eḡeꞌa urateꞌeteꞌe gauḡa niduꞌa haḡaiꞌuma.' reiro. \p \v 23 Badiꞌa ani, ibite rae tiroteꞌe ibiḡano, Davida mariganonoꞌo vaze ḡaboziꞌuma vazeḡa fureno ziniro, ebu ani Isaraela azaḡa mazao tuḡuniro. Niḡaꞌe Iesu. \v 24 Ani ꞌizema onaogano, Ioane Babatisoꞌa Isaraela azaḡa niduꞌa mazao haramiro, raenaꞌa, “Sauꞌanonoꞌo ḡihuradu, bapatizo moꞌi!” reiro. \v 25 Ioaneꞌa ane gau hauḡeꞌenogano ꞌahige reiro, raenaꞌa, 'Zaeꞌa zamareꞌetene, eꞌe iniu? Eꞌe mene Keriso. Eꞌe vazeḡaꞌe ariga onaeꞌohe. Eꞌe ane tuḡure vazeḡa radu, tamakaḡa miniḡa fuhiꞌo hanoga zu mene idaḡa. Ani niꞌe eḡe ni vitinoga.' ” \p \v 26 Ebu hena Pauloꞌa ꞌaune ḡoereꞌenaꞌa, “Nego nabudi, Aberahamo iduhu mariga azaḡa, ebu Iuda mene azaḡa, Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe! Emeḡe veize, Badiꞌa ani, vaze ḡaboziꞌuma ḡoeꞌa tuḡuriro. \v 27 Ierusalema azaḡa zu zeḡe ibito ziniꞌeteꞌe azaḡa, zeꞌe Iesuꞌe Keriso rae mene zamarinu, zu Bana Madaḡa Madaḡa niduꞌa, peroveta azaḡa ḡoere meꞌodidoteꞌe, eꞌe hugaꞌe mene ederinu. Rehano zeḡeꞌa Iesu kotanadu runeo tuḡunirotene, eꞌe ḡoeꞌa haḡae huniro. \v 28 Zeꞌe Iesu runeo tuḡuniteꞌe mazaḡa mene horoniro rehano, satauroneadu rudanoga veize Pirato uminiro. \p \v 29 Ebu buka zaḡoḡano tiroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa ane mazao haḡae hauḡirotene, satauroonoꞌo mae bunadu, idu zamaḡano tiro. \v 30 Rehano Badiꞌaꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniro. \v 31 Ebu Iesu ani ibite Galilea habaꞌanonoꞌo ane teite Ierusalema neḡa itiroteꞌe azaḡa mazao mada ḡehaḡa zamaḡano fureraudo. Ebu ze izidi ꞌize Isaraela azaḡa mazao eꞌe hariḡa meꞌode fureneꞌohe. \p \v 32 Eme izidi, ꞌada hari manoḡa rae fureneꞌohe: Badiꞌaꞌa amahi vouḡafe mazao rae tiroteꞌe ḡoeꞌaꞌe, \v 33 vouḡafe mariga emeḡe mazao aneꞌa haḡae huneha. Eꞌe haḡaiḡaꞌe Iesu runeonoꞌo bare ḡaboniro. ꞌAdiꞌe Salamo aheuḡa (second) zamaḡano Iesu hariḡa tiroteꞌeꞌa hudaneha, raenaꞌa, 'Ḡaꞌe eḡe Ubude. Izidi eꞌe, ḡa Mogo raha.' (Salamo 2:7) \p \v 34 Badiꞌaꞌa Iesu runeonoꞌo bare ḡaboniro, zu ahiꞌaꞌe mene ruhuraꞌuma reiroteꞌe haḡaiḡaꞌe buka zaḡoḡano ꞌahige touga. \q1 Badiꞌaꞌa raenaꞌa, \q1 'Eꞌe, Davida mazao ziniꞌuma rae tiroteꞌe \q1 ḡahugoneḡa manoḡa zae ziniꞌuma. \q1 Eꞌe ḡahugoneḡaꞌe zaḡoḡa, \q1 zu eꞌe ḡoeꞌaꞌe hudau huniꞌuma.' (Isaia 55:3) \m \v 35 Ebu Salamo ꞌahogano zuni ꞌahige tiro. \q1 Davidaꞌa Badiꞌa ninaꞌa, \q1 'Ḡaꞌe, ḡae Vaze Zaḡoḡa ahiꞌaniꞌa \q1 ruhuranoga veize \q1 iduo mene modiꞌuma.' (Salamo 16:10) \p \v 36 Ḡoere ꞌadiꞌe Davida hariḡa mene tiro, mazaḡa Davida aniꞌe, ane radone madaḡano Badiꞌa ura gauḡa haḡae hauḡirotene, rudaro. Ebu ane zuni vouḡaḡa idu habaꞌano ḡuriro, ebu ahiꞌaꞌe ruhuraro. \v 37 U Badiꞌaꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniroteꞌe vazeḡaꞌe ꞌahiꞌa mene ruhuraro. \p \v 38 Eꞌanoꞌo nego nabudi, ꞌadi ederoꞌi! Emeꞌe, Badiꞌaꞌa zae haḡai sauꞌa aḡutu modiꞌuma ḡoeꞌaꞌe, Iesuꞌa nagini haḡaofiroteꞌeanoꞌo zae mazao harameꞌohe. \v 39 Mose goro ḡoeꞌa haḡaeꞌeteꞌeanoꞌo, za Badiꞌaꞌa za ane ubumao duduḡa rouga mene idararo, mazaḡa vaze haḡaiꞌe sauꞌa daꞌo ꞌahine. Rehano vaze haḡaiḡa sauꞌa eꞌe niduꞌaꞌe, iniuꞌa Iesu mazao fiine, Iesuꞌa nagini haḡaofiroteꞌeanoꞌo Badiꞌaꞌa aḡutu modadu, eꞌe sauꞌaḡanonoꞌo mae vaḡiziꞌuma. \v 40 Eꞌanoꞌo peroveta azaḡaniꞌa reiroteꞌe haḡaiḡa zae mazao mene fureranoga veize ḡianoꞌi! \v 41 ꞌAhige touga, raenaꞌa, \q1 'Ḡianoꞌi! \q1 Zaꞌe, Badiꞌa ḡoere heꞌeheꞌene \q1 ḡoereꞌeteꞌe azaḡa, \q1 zaguzaganoꞌi, ebu rudanoꞌi! \q1 Mazaḡa eꞌe, zae radone madaḡano \q1 haḡai ꞌahoga fureniꞌuma. \q1 Vazeꞌa, naginiꞌa fureraꞌuma rae, \q1 zae ihozine zuni, \q1 “ꞌUguḡa haḡaiḡaꞌe \q1 mene fureraꞌuma.” radu, \q1 eꞌe ḡoeꞌa mene mae ḡihiniꞌuma.'” (Habakuku 1:5) \p \v 42 Paulo ani Banabasine, Iuda azaḡa kuru neḡanonoꞌo buauꞌenogano, eꞌea kuraroteꞌe azaḡaniꞌa umiziro, zeḡe moḡa Madaḡa Zaḡoḡano zuni ḡoere eꞌe ꞌaune bare haramoga. \v 43 Vaze ꞌai rururu ḡourirotene, Iuda azaḡa, zu Iuda mene azaḡa, Badiꞌa mone ḡihuriroteꞌe ḡehaḡaniꞌa Paulo zu Banabasi hegotiro, ebu Paulo zu Banabasiꞌa iraduḡuziro, raenaꞌa, “Badiꞌa ḡahunoneḡa manoḡa zamaḡano fie gigaru onamoꞌi!” \p \v 44 Bana Madaḡa Madaḡa bare meirotene, ne eꞌe azaḡaꞌe nariga niduꞌa Zuhiꞌa Boro ḡoere egoga veize nuꞌoraro. \v 45 Rehano Iuda azaḡaniꞌa, vaze ḡehaḡaniꞌa nuꞌoraroteꞌe horonirotene, ze ahiahi meiro, ebu ḡoere sauꞌa hina, Pauloꞌa haramiroteꞌe ḡoeꞌa ꞌueꞌenaꞌa taꞌiro haro. \p \v 46 Paulo zu Banabasiꞌe ḡoere figareꞌenaꞌa, “Eme, ibite zae Iuda azaḡa veize Badiꞌa ḡoere rae fureneha. Rehano izidi zaꞌe Badiꞌa ḡoere hezaho hanadu, zaeꞌa zae bare ḡabone tuḡutuḡu mene meꞌuma azaḡa rae raha. Eꞌanoꞌo eme izidionoꞌo Iuda mene azaḡa veize harame onameꞌeꞌuma. \v 47 Mazaḡa Zuhiꞌa Boroꞌa eme ꞌahige rae ifiro. \q1 'E, Iuda mene azaḡa mazao \q1 eḡe ḡoere rae fureniteꞌe agaḡa \q1 rouga veize ḡa ohoꞌiro, \q1 ḡaeꞌa haba niduꞌa zamaḡano \q1 Zuhiꞌa Boroꞌa vaze ḡaboziꞌuma \q1 hariḡa ihozoga veize.' (Isaia 49:6) \p \v 48 Iuda mene azaḡaniꞌa eꞌe igirotene, zeꞌe matuꞌiro, ebu Zuhiꞌa Boro ḡoere niguniro. Ebu ḡabone tuḡutuḡu mouga veize, Badiꞌaꞌa ohotiroteꞌe azaḡaꞌe niduꞌa ane ḡoere mae ḡihiniro. \v 49 Ebu Zuhiꞌa Boro ḡoereꞌe eꞌe habaꞌa niduꞌa zamaḡano ḡehararo. \p \v 50 Rehano Iuda azaḡaꞌe, Iuda roḡae nize boro azaḡa Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe zu eꞌe neḡa ibito ziniꞌeteꞌe azaḡa tutuzadu, Paulo zu Banabasi sausauzoga rae haraharaziro. Ebu eꞌe habaꞌanonoꞌo hegoze vaḡiziro. \v 51 Eꞌanoꞌo ze, eꞌe moneo ḡoeriꞌuma heuḡa, odaze huꞌuruḡa fode rurunadu, Ikonio neḡa onamiro. \v 52 Ebu Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌe matuꞌe rudaro, zu Vine Zaḡoḡaniꞌa iriꞌavoziro. \c 14 \s1 Paulo zu Banabasiꞌa Ikonio neḡano haramiro \p \v 1 Paulo ani Banabasine Ikonio neḡano onamirotene, iḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe teige Iuda azaḡa kuru neḡano diuḡiro, ebu eꞌea faifairu haramadu, Iuda azaḡa zu Giriki azaḡa ḡehaḡa bagaḡaniꞌa Iesu mazao fiiro. \v 2 Rehano Iuda azaḡa, Iesu mazao mene fiiroteꞌeꞌa, Iuda mene azaḡa zama ḡunuḡununiro. Ebu Paulo duḡuru agirezouga veize Iuda mene azaḡa zama aro. \v 3 Paulo zu Banabasiꞌe eꞌea faḡa hune radadu, Zuhiꞌa Boro veize inare haramiro. Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa ḡahunofiꞌuma hariḡaꞌe ḡoeꞌa huga reifine, Zuhiꞌa Boroꞌa apostolo azaḡa ꞌevore hina ane tahi gigiꞌa haḡaiḡa zu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa haḡao ziniro. \v 4 Rehano eꞌe neḡa azaḡaniꞌe rovotadu, nuꞌe Iuda azaḡa mone reiro, u nuꞌe apostolo azaḡa mone reiro. \p \v 5 Ebu Iuda mene azaḡa nu zu Iuda azaḡa nuꞌa zeḡe ne ibito ziniꞌeteꞌe azaḡa teite tiburanadu, hadi hina apostolo azaḡa zimi sausauzoga veize, neneḡaniro. \v 6 Rehano Paulo zu Banabasiꞌe eꞌe hariḡa igirotene, eꞌe neḡa modadu Lukaonia habaꞌa ferau onamiro. Ebu Lusitera zu Derebe neḡano zu eꞌe uhiḡa uhiḡa habaꞌano \v 7 hari manoḡa harame onaminu. \s1 Paulo zu Banabasiꞌa Lusitera neḡano odaḡa sauꞌa vazeḡa fainiro \p \v 8 U Lusitera neḡano odaḡa sauꞌa vazeḡa ꞌahoganiꞌa ehore radiunu. Aniꞌe ꞌouge fureniro, ebu mene hune zu edau onaminu. \v 9 Ani Pauloꞌa haramiroteꞌe igi radiro. Ebu Pauloꞌa ḡiane runirotene, ani Badiꞌa mazao fieꞌe ꞌahine, Badiꞌaꞌa odaḡa fainiꞌuma rae zamariro. \v 10 Ebu Pauloꞌa ḡihau ḡoreneꞌenaꞌa, “Iḡune edanoꞌi!” rae niro. Ebu ani zogone rafate iḡunadu edau ragaviro. \p \v 11 Ebu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa, Pauloꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa horonirotene, ze Lukaonia ḡoeꞌano huaro, raenaꞌa, “Badiꞌaꞌa vaze radu emeḡe vaḡe ovaeha.” \v 12 Ebu Banabasiꞌe Dio reiro, u Pauloꞌe Hereme reiro, mazaḡa Paulo ani iḡaiḡa haramido ꞌahine.\f + \fr 14:12 \ft Dio zu Heremeꞌe Giriki azaḡa badiꞌa. Heremeꞌe hari odohe dureꞌeteꞌe badiꞌaḡa.\f* \v 13 Dio dibuꞌo neḡaꞌe Lusitera neḡa enogano. Eꞌea dibuꞌo hauꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa, vaze ḡuḡuvaḡa teite boromakau nu zu ḡeḡene haḡairoteꞌe kakaḡa Lusitera neḡa ibihetaḡa odohe onairo. Ebu apostolo azaḡa dibuꞌo zinihi reiro. \p \v 14 Rehano Banabasi ani Paulone, ne azaḡaniꞌa nagini haḡaihi raꞌeteꞌe igirotene, mene haḡaiꞌuma haḡaiḡa radu zamaze adudanadu, dabuaze zigiro. Ebu vaze ḡuḡuvaḡa ḡunuḡano dure diuḡeꞌenaꞌa, huau ḡoeriro, raenaꞌa, \p \v 15 “Nego nabudi, za nougadu ꞌuguḡa haḡaiḡa haḡaeꞌohe? Emeḡe zuni vaze tauḡi, zae teite idaḡa. Eme zae mazao hari manoḡa haramifine onaeha, zaeꞌa huga oꞌoꞌa haḡaiḡa eꞌe modadu, hubehune radiuꞌeteꞌe Badiꞌaḡa vaḡe onaifine. Aniꞌe adure, raha zu davara haḡairo, ebu eꞌea radiuꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa haḡairo. \v 16 Amahi madaḡano bone, habaꞌa habaꞌa azaḡa niduꞌa zeḡe zeḡe edeḡa haḡaiḡa haḡainutene, Badiꞌaꞌa ḡiaze modinu. \v 17 Rehano vazeꞌa Badiꞌa zamarifine aneꞌa haḡai manoḡa manoḡa fureninu. Zae veize adureonoꞌo irugu tuḡuninu, ogomu madaḡa madaḡa fureninu, ebu ogomu boro zininu, zu matuꞌu hina zamaze iriꞌavoninu.” \p \v 18 Ze ꞌouge reiro rehano, ne eꞌe azaḡaꞌe boromakau manadu, ḡahuno zinihi radu teꞌoteꞌaro. Rehano ḡonagano eꞌe haḡaiḡa ꞌuoga idararo. \p \v 19 Eꞌe ḡarugano Iuda azaḡa nuꞌa Antioka zu Ikonio neḡanonoꞌo onaadu, eꞌe neḡa azaḡa zama aro. Eꞌanoꞌo zeꞌe Paulo hadi hina maro, ebu ze ꞌane ani rudaneha radu, ne enogano ahase buniro. \v 20 Rehano Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌa gabaḡeḡene edauꞌenogano, ani iḡunadu, eꞌe neḡa bare diuḡiro. Irarirotene, Paulo ani Banabasi teite Derebe neḡa onamiro. \s1 Suria habaꞌa Antioka neḡa bariro \p \v 21 Paulo ani Banabasine Derebe neḡano hari manoḡa haramiro, ebu Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌa eꞌe neḡano ḡehararo. Eꞌe enogano ze Lusitera, Ikonio neḡa zu Pisidia habaꞌa Antioka neḡa bare onamiro. \v 22 Ze eꞌea Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa inara ziniro, ebu “Iesu mazao fie gigaranoꞌi!” rae inaraziro. Ebu ꞌahige reiro. “Eme aduga ḡehaḡa hidiꞌuduꞌu, Badiꞌaꞌa zuhiꞌafiꞌeteꞌe zamaḡa diuḡiꞌuma.” \v 23 Paulo ani Banabasine, neḡaneḡa ekalesiaḡano Iesu mazao fieꞌeteꞌe azaḡa ibito zenoga veize vaze nu ohoziro. Ebu ogomu moneo zaḡozaḡeꞌenaꞌa zeḡe veize kuraro. Ebu zeḡeꞌa fieꞌeteꞌe Zuhiꞌaḡa Boro ꞌevorao tiro. \v 24 Ebu Pisidia habaꞌa vitau onamadu Pamufulia habaꞌa bare onamiro. \v 25 Ebu Perega neḡano Badiꞌa ḡoere haramirotene, Atalia neḡa ovoiro. \p \v 26 Ebu Atalia neḡanonoꞌo ḡasi hina bare ruhau onamo, Suria habaꞌa Antioka neḡano feuriro. \p U zeḡe ragavo, hari manoḡa harameꞌetaꞌaꞌe Antioka neḡanonoꞌo ḡadaheniro. Antioka ekalesia azaḡaꞌe, tuḡuziroteꞌe zamaḡano, Badiꞌa ḡahunone manoḡaniꞌa Paulo zu Banabasi rana rouga radu, Badiꞌa ꞌevorao teadu tuḡuziro. \p Ebu anianine eꞌe gauḡa haḡae hauḡadu iziduꞌu ꞌada bareꞌeteꞌe. \v 27 Zeḡeꞌa Antioka neḡano feurirotene, ekalesia azaḡa nuꞌoziro. Ebu Badiꞌaꞌa zeḡe gauonoꞌo haḡaidoteꞌe niduꞌa rae fureniro, ebu Iuda mene azaḡa zuni Iesu mazao fiiꞌuma ibiḡa Badiꞌaꞌa bohaniroteꞌe hariḡa meꞌodo ziniro. \v 28 Ebu ze, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa teite mada ḡehaḡa eꞌea radiunu. \c 15 \s1 Ierusalema neḡano Iuda mene azaḡa Zuhiꞌa Boro mone ḡihuriroteꞌe ḡoꞌaziro \p \v 1 Eꞌe zamaḡano, vaze nuꞌa Iuda habaꞌanonoꞌo Antioka neḡa ovoiro, ebu Iuda mene azaḡa Zuhiꞌa Boro mone reiroteꞌe ihoziro, raenaꞌa, “Moseꞌa ibite aḡife ihozeꞌenaꞌa, ahiri rana iḡuri haḡaoꞌi reiro. Eꞌanoꞌo zaꞌe iḡuri mene haḡaine, ḡabone mene hidiꞌuma.” \v 2 Paulo ani Banabasine eꞌe ḡoeꞌa igirotene, ꞌuguḡa haḡaiḡa mene haḡaiꞌuma radu, zeḡe teite taꞌiro titiro. Eꞌanoꞌo Antioka ekalesia azaḡaniꞌa Paulo zu Banabasi madu, nabudize nu teite Ierusalema neḡano tuḡuziꞌuma reiro, zeḡeꞌa apostolo azaḡa zu ekalesia vaze boroboro teite eꞌe ḡoeꞌa ḡoꞌanoga veize. \v 3 Eꞌanoꞌo Antioka ekalesia azaḡaniꞌa Paulo duḡuru Ierusalema neḡano tuḡuziro. Ebu zeḡeꞌa Poinikia zu Samaria habaꞌa vitau onaminutene, nouge nouge Iuda mene azaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro mone ḡihuriroteꞌe hariḡa neḡaneḡano meꞌodo ziniro. Ebu Zuhiꞌa Boro mone azaḡa niduꞌa, eꞌe hariḡa igirotene, matuꞌe rudaro. \v 4 Zeḡeꞌa Ierusalema neḡano feurirotene, Ierusalema ekalesia azaḡa, apostolo azaḡa zu ekalesia vaze boroboroꞌa matuꞌo ziniro. Ebu Badiꞌaꞌa zeḡe gauonoꞌo haḡairoteꞌe ḡauḡa niduꞌa, Paulo duḡuruꞌa meꞌodo ziniro. \p \v 5 Rehano Farisea azaḡa, Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌeteꞌe azaḡa nuꞌa iḡunadu, ꞌahige reiro. “Iuda mene azaḡa zuni ahirize rana Badiꞌa mone raꞌeteꞌe iḡuꞌa haḡaiꞌuma, ebu Mose goro ḡoeꞌano tiroteꞌe haḡaiḡa zuni haḡaiꞌuma.” \p \v 6 Eꞌanoꞌo apostolo azaḡa zu ekalesia vaze boroboroꞌa ḡoere fainifine nuꞌoraro. \v 7 Ze faḡa ḡoꞌaniroteꞌe enogano, Peteroꞌa iḡunadu ziro, raenaꞌa, “Nego nabudi, zae niduꞌa edeḡa, ibite zae boꞌaḡanonoꞌo Badiꞌaꞌa eḡe tuḡuhiro, Iuda mene azaḡaniꞌa hari manoḡa egadu Zuhiꞌa Boro mazao fioga veize. \v 8 Badiꞌaꞌe vaze zama edereꞌeteꞌe Badiꞌaḡa. Eꞌe Badiꞌaḡaniꞌa Iuda mene azaḡa mazao zuni Vine Zaḡoḡa tuḡuniro, emeḡe mazao tuḡuniroteꞌe teige. Badiꞌa ani ꞌougeꞌenaꞌa, Iuda mene azaḡa zuni mae zouziꞌuma rae ihofiro. \v 9 Badiꞌa ubumaoꞌe Iuda mene azaḡa zu emeꞌe mene nunu, mazaḡa zeḡeꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fiiroteꞌeanoꞌo, zeḡe zama Badiꞌaꞌa deheniro. \v 10 Zaeꞌa raꞌetaꞌaꞌe, emeḡe zu vouḡafeꞌa haḡaoga mene idararoteꞌe haḡaiḡa. Rehano za nougadu, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa eꞌe, haḡai aduga zinihi raꞌohe. Za ꞌougeꞌenaꞌa Badiꞌa tuꞌine nurihi raꞌohe. \v 11 Mene! Eme ꞌahige hubehune zamareꞌohe. Zuhiꞌa Boro Iesuꞌa ḡahunofiꞌeteꞌeanoꞌo eme ḡabofeha. Iuda mene azaḡa zuni Badiꞌaꞌa eꞌe ibiḡano ḡabozeha.” \p \v 12 Petero ḡoere igirotene, eꞌea radiroteꞌe azaḡa niduꞌa mene ḡoeriro. Ebu Paulo ani Banabasine, Badiꞌaꞌa zeḡe gauonoꞌo Iuda mene azaḡa boꞌaḡano ane tahi gigiꞌa haḡaiḡa zu zaguzagaꞌuma haḡaiḡa haḡaidoteꞌe fairu meꞌodo ziniroteꞌe zamaḡano, eꞌea radiroteꞌe azaḡaniꞌe abite radiro. \p \v 13 Zeḡeꞌa ḡoere hauḡirotene, vaze boro ꞌahoga, Iakoboꞌa iḡunadu ḡoeriro, raenaꞌa, “Nego nabudi, eḡe ḡoere egoꞌi! \v 14 Badiꞌaꞌa nouge nouge Iuda mene azaḡa zamaradu, Badiꞌa mone reifine zeḡe boꞌaḡanonoꞌo ḡadaheḡano vaze nu zamaziroteꞌe hariḡa, Peteroꞌa rae fureneha. \v 15 Peroveta azaḡa zuni ꞌouge rae tiro, raenaꞌa, \q1 \v 16 'Zuhiꞌa Boroꞌa ꞌahige raꞌohe. \q1 Eꞌe enogano, eꞌe bare onaiꞌuma. \q1 Ebu Davidaꞌa zuhiꞌaziroteꞌe neḡa fahanogaꞌe, \q1 eḡeꞌa bare ogoraꞌuma. \q1 Ane ḡahutu neḡaꞌe \q1 bare ogoru ḡehaniꞌuma. \q1 Ebu bare izifiꞌuma. \q1 \v 17 Haba ꞌahoga ꞌahoga zamaḡano \q1 radiuꞌeteꞌe azaḡaniꞌa \q1 Zuhiꞌa Boro vaḡifine. \q1 Ebu Iuda mene azaḡa boꞌaḡano \q1 eḡe mone raꞌeteꞌe azaḡaniꞌa \q1 Zuhiꞌa Boro vaḡifine. \q1 Eꞌe haḡaiḡa fureniꞌuma \q1 Zuhiꞌaḡa Boroꞌa ꞌouge raꞌohe. \q1 \v 18 Aꞌe Zuhiꞌa Boroꞌa \q1 amahi rae fureniroteꞌe ḡoeꞌa.' (Amosi 9:11-12) \p \v 19 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa zamareꞌetene, haḡai adugaꞌe, Iuda mene azaḡa boꞌaḡanonoꞌo Badiꞌa mone ḡihureꞌeteꞌe azaḡa, mene ziniꞌuma, \v 20 rehano zeḡe veize soꞌao mirihadu, ꞌahige ḡoere tuḡuriꞌuma. Ze, ḡuriro badiꞌaḡa mazao tiꞌeteꞌe ogomuḡaꞌe mene aꞌuma, ebu vaze ꞌahogaꞌe ane teite mene hahurateꞌe vazeḡa teite ibi mene veꞌoniꞌuma, ebu ꞌunuḡano harine runateꞌe maniḡa zu ruꞌe mene aꞌuma. \v 21 Mazaḡa Mose goro ḡoeꞌaꞌe amahionoꞌo neḡaneḡano Iuda azaḡa kuru neḡano Bana Madaḡa Madaḡano meꞌode harame onaido.” \s1 Ierusalema ekalesia azaḡaniꞌa Iuda mene azaḡa, Zuhiꞌa Boro mone raꞌeteꞌe veize soꞌa tuḡuriro \p \v 22 Eꞌanoꞌo apostolo azaḡa zu ekalesia vaze boroboroꞌa ekalesia azaḡa niduꞌa teite ḡoꞌanadu, zeḡe vaze nu meꞌuma reiro, Paulo zu Banabasi teite Antioka neḡano tuḡuzoga veize. Ze vaze ꞌahoga, niḡa Iuda, niḡa ꞌahogaꞌe Barasaba, zu vaze ꞌahoga, niḡa Silasi meiro. Anianineꞌe Zuhiꞌa Boro mone azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe azaḡa. \v 23 Ze soꞌao ꞌahige mirihadu tuḡuriro, raenaꞌa, \p “Eme, zae negoze, apostolo azaḡa, ekalesia vaze boroboro, zu ekalesia azaḡaniꞌa, Iuda mene azaḡa Iesu mazao fieꞌeteꞌe, Antioka neḡano zu Suria zu Kilikia habaꞌano radiuꞌeteꞌe mazao matuꞌu ḡoeꞌa tuḡureꞌohe. \p \v 24 Eme hari ꞌahoga igiro. Vaze nuꞌa emeḡe mazaonoꞌo amadu, ḡoere nunu hina zamaze mae ḡunuḡununiro, ebu zamazeꞌa adudaroteꞌe igiro. Rehano zeꞌe emeḡeꞌa mene tuḡuziro. \v 25 Eꞌanoꞌo emeḡe niduꞌa ḡoꞌane idanadu, vaze nu maha, ebu negofe manoḡa Banabasi zu Paulo teite zae vaḡe tuḡuziꞌuma raꞌohe. \v 26 Banabasi zu Pauloꞌe emeḡe Zuhiꞌa Boro Iesu Keriso veize zeḡe ḡabone ahetiroteꞌe azaḡa. \v 27 Eꞌanoꞌo eme Iuda zu Silasi tuḡuzeꞌohe, emeḡeꞌa soꞌao mirihateꞌe ḡoeꞌa, zeḡeꞌa hebe hina zu rae furenoga veize. \p \v 28 Vine Zaḡoḡaniꞌa ibitofeadu, emeḡeꞌa ḡoꞌanateꞌe ḡoeꞌaꞌe ꞌahiꞌeꞌe. Emeꞌe goro haḡaiḡa nunu haḡaoꞌi radu, aduga mene ziniꞌuma. Rehano zaeꞌa haḡaiꞌuma haḡaiḡaꞌe ꞌahi daꞌo. \v 29 Ḡuriro badiꞌaḡa veize teateꞌe maniḡa mene aꞌuma, ebu ru zu ꞌunuḡano harine runateꞌe maniḡa mene aꞌuma, ebu vaze ꞌahogaꞌe ane teite mene hahurateꞌe vazeḡa teite ibi mene veꞌoniꞌuma. Za haḡai ꞌuguḡa mene haḡaine, zaꞌe haḡaizeꞌa manohudaꞌuma. Eꞌe daꞌo. Zae niduꞌa bazoꞌi!” \p \v 30 Eꞌanoꞌo zeḡe ḡazaḡaꞌe tuḡuzadu, Antioka neḡa onamiro, ebu Antioka ekalesia azaḡa niduꞌa nuꞌozadu, soꞌa ziniro. \v 31 Ebu zeḡeꞌa meꞌodirotene, ze iraduguziꞌeteꞌe ḡoeꞌa egadu matuꞌiro. \v 32 Iuda ani Silasineꞌe peroveta azaḡa. Ze Zuhiꞌa Boro mone azaḡa mazao iradugu ḡoeꞌa borofe haramadu, inara ziniro. \v 33 Ze mada nu eꞌea radiroteꞌe enogano, Antioka neḡano Zuhiꞌa Boro mone azaḡaꞌe zama roḡeḡa veize zeḡe rana kuranadu bare tuḡuziro. Ebu ze Ierusalema neḡa bare onamiro, zeḡe tuḡuziroteꞌe azaḡa vaḡe. [ \v 34 U Silasiꞌe mene bariꞌuma radu eꞌea radiro.] \v 35 Paulo zu Banabasiꞌe Antioka neḡano radadu, vaze ḡehaḡa teite Zuhiꞌa Boro ḡoere ihoziro, zu haramo ziniro. \s1 Paulo ani Banabasine rovotiro \p \v 36 Mada nu enogano, Pauloꞌa Banabasi niro, raenaꞌa, “Aro, emeḡeꞌa ibite Zuhiꞌa Boro ḡoere haramiroteꞌe neḡaneḡa niduꞌa bare onamihi, ebu eꞌea Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa nouge radiuꞌeteꞌe ḡiazihi.” \v 37 Banabasi ani uraꞌe tahiꞌa ꞌahoga, niḡa Ioane, niḡa ꞌahogaꞌe Mareko, ani zuni zamahatihi reiro. \v 38 Rehano Paulo ani, Mareko zamahanogaꞌe mene manoḡa rae zamariro, mazaḡa Marekoꞌe ibite Pamufulia habaꞌanonoꞌo muhize baradu, zeḡe teite mene gaue onamiro. \v 39 Paulo zu Banabasiꞌe ḡoerezeꞌa riraꞌ onamirotene, ze rovotadu, avoavo onamiro. Banabasiꞌe Mareko zamahanadu, Kupro ꞌumuḡa ruhau onamiro. \v 40 U Pauloꞌe Silasi zamaharo, ebu Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro ḡahunone manoḡaniꞌa zeḡe rana rouga veize, ze ani ꞌevoreo teadu iḡuniro. \v 41 Zeꞌe Suria zu Kilikia habaꞌa onamadu, eꞌea radiuꞌeteꞌe ekalesiaḡa azaḡa inaraziro. \c 16 \ms1 Pauloꞌa haba faḡano harame ragaviroteꞌe aheuḡa \s1 Timoteoꞌa Paulo ḡatine onamiro \p \v 1 Eꞌe enogano Paulo ani, Derebe neḡa onamiro, ebu hena Lusitera neḡa onamiro. Eꞌea Zuhiꞌa Boro tahiꞌa ꞌahoga, niḡa Timoteoꞌa radiunu. Ani viꞌaꞌe Iuda roḡaeḡa. Zuhiꞌa Boro mazao fiinu, rehano mogaꞌe Giriki vazeḡa. \v 2 Zuhiꞌa Boro mone azaḡa, Lusitera neḡa zu Ikonio neḡano radiuꞌeteꞌeꞌa, raenaꞌa, “Timoteoꞌe vaze manoḡa.” reiro. \v 3 Ebu Paulo ani uraꞌe, Timoteoꞌa zeḡe teite onamoga uratiro. Rehano Iuda azaḡa eꞌe habaꞌano radiuꞌeteꞌe, ze edeḡa Timoteo mogaꞌe Giriki vazeḡa. Eꞌanoꞌo Pauloꞌa Timoteo ahiꞌa rana iḡuri haḡairo, hena iḡite Iuda azaḡaniꞌa ḡoeriꞌuma reiro. \v 4 Ebu ze neḡaneḡa ragave onameꞌenaꞌa, Ierusalema neḡano apostolo azaḡa zu vaze boroboroꞌa ḡoere idaniroteꞌe ḡoeꞌa ihozido, zeḡe eꞌe haḡaiḡano radoga veize. \v 5 Eꞌanoꞌo ekalesia azaḡaꞌe Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌeteꞌe moneo inarido, ebu mada niduꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡeharu onaminu. \p \v 6 Paulo zu ane hegotiroteꞌe azaḡa, ze Ferigia zu Galatia habaꞌano onamiro, mazaḡa Vine Zaḡoḡaniꞌa Asia habaꞌano haramoga garariro. \v 7 Ze Musia habaꞌa diuḡihi raꞌeteꞌea feurirotene, ze ura Bitunia habaꞌa onamihi reiro, rehano Iesu Vine Zaḡoḡaniꞌa gararo ziniro. \v 8 Eꞌanoꞌo ze Musia habaꞌa zogoradu, Toroa neḡa ovoiro. \v 9 Eꞌe oheꞌano Paulo ani iḡunaro. Makedonia vazeḡa ꞌahoganiꞌa edanadu umineꞌenogano horoniro, raenaꞌa, “Makedonia habaꞌa fare onaadu, emeḡe danafoꞌi!” \v 10 Pauloꞌa iḡuna eꞌe horonirotene, eme, eꞌea hari manoḡa haramoga veize Badiꞌaꞌa tuḡufeꞌohe rae zamaradu, Makedonia habaꞌa onamoga veize ḡarihe ruhibiro. \s1 Lidiaꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fiiro \p \v 11 Eme Toroa neḡanonoꞌo ḡasi hina, roḡoroḡe Samotarake ꞌumuḡa ruhau onamiro, ebu irarirotene, Neapoli toḡatoḡaḡa ruhau onamiro. \v 12 Eꞌeanoꞌo Filipi neḡa onamiro. Filipi neḡaꞌe Makedonia habaꞌa zamaḡano ne boro zu Roma azaḡa ne. Eme mada nu eꞌea radiunu. \p \v 13 Fura madaḡano, eme Filipi neḡa ḡabiꞌa enoga buanadu vu onamiro. Eme ꞌane, Iuda azaḡaniꞌa eꞌea nuꞌoranadu kurauꞌe gaogi, rae zamariro. Ebu eꞌea ehoradu, nuꞌoraꞌ onairoteꞌe roḡaeḡa roḡaeḡa ḡoreziro. \v 14 Paulo ḡoere abito haunuteꞌe roḡaeḡa ꞌahogaꞌe niḡa Lidia. Aniꞌe Tuatira neḡa roḡaeḡa, ebu dabua kanaḡa seroneꞌeteꞌe gauḡa boro haḡaido, zu Badiꞌa kurano haudoteꞌe roḡaeḡa. Zuhiꞌa Boroꞌa zamaḡa bohano haro. Eꞌanoꞌo ani Paulo ḡoere egadu mae ḡihiniro. \v 15 Ebu Lidia zu ane neo radiuꞌeteꞌe azaḡa bapatizozirotene, aneꞌa umifiro, raenaꞌa, “Za, eꞌe hube hune Zuhiꞌa Boro mazao fieꞌohe rae zamaroꞌidene, eḡe ne onaadu eꞌea radoꞌi!” Ebu ani ꞌouge teꞌoteꞌanadu, ane ne zamafe onamiro. \s1 Paulo ani Silasi ne Filipi ḡuꞌa neḡano ohoziro \p \v 16 Mada ꞌahogano eme kuru habaꞌa onameꞌenogano, tuḡure roḡae tahiꞌaḡa hidiro. Aniꞌe vine sauꞌaniꞌa ane zamao radiunu. Eꞌanoꞌo aniꞌe zama moneo naginiꞌa fureratiteꞌe rae furenido. Aniꞌe ꞌouge haḡaeꞌenaꞌa ane boro azaḡa veize moni boro haḡaido. \v 17 Aniꞌe, Paulo zu emeḡe hegoteꞌenaꞌa, ḡihau ḡoere iḡuniro. “ꞌAhi duḡuruꞌe Niḡa Hitaga Hune Badiꞌaḡa tuḡure azaḡa! Zeꞌe Badiꞌaꞌa nouge nouge za ḡaboziteꞌe ibiḡa rae fureno ziniꞌohe.” \v 18 Ani mada ḡehaḡa ꞌouge daꞌo haḡae onaminutene, Paulo ani eꞌe egoga fuḡoniro. Eꞌanoꞌo tehadu roḡae tahiꞌaḡa zamao radiuꞌeteꞌe vineḡa sauꞌa eꞌe niro. “Iesu Keriso niḡano, eḡeꞌa ḡaꞌohe. Roḡae tahiꞌaḡa eꞌe mazaonoꞌo buanoꞌi!” Ḡoere eꞌe ariḡano vine sauꞌaniꞌa roḡae tahiꞌaḡa mazaonoꞌo buaro. \p \v 19 Tuḡure roḡae tahiꞌaḡa eꞌe boro azaḡaꞌe ederiro, ani zeḡe veize moni mene haḡaiꞌuma. Eꞌanoꞌo ze Paulo zu Silasi oboze teadu, ne hunio ahase onamiro, gavamani azaḡaniꞌa kotazoga veize. \v 20-21 Ze Roma gavamani azaḡa vaḡe tutuze onamadu ziro, raenaꞌa, “ꞌAdi duḡuruꞌe Iuda azaḡa. Zeꞌe haḡai nunu vaze ihozadu, emeḡe ne azaḡa zama ḡunuḡununeꞌohe. Zeḡeꞌa ihozeꞌetaꞌaꞌe, Roma azaḡaniꞌa mae ḡihinoga zu haḡaogaꞌe goro.” \p \v 22 Ebu vaze ḡuḡuvaḡa zuni Paulo zu Silasi agireziꞌeteꞌe azaḡa teite ꞌauḡiro. Ebu gavamani azaḡaniꞌa zeḡe tahiꞌa tahiꞌa tuḡuzadu, “Dabuaze zigi vaḡinadu somori hina bouzoꞌi!” reiro. \v 23 Ze bouze sausauziroteꞌe enogano, ḡuano ohoziro, ebu ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡa ninaꞌa, “Fairu gadizoꞌi!” reiro. \v 24 Ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡaꞌe eꞌe ḡoeꞌa egadu, ḡuꞌa neḡa zamaḡa huneo ohoziro, ebu ire aduga hoꞌogano odaze veonadu ꞌufune modiro. \p \v 25 Ohere nemanemao Paulo ani Silasineꞌe kuraunu, zu bada maꞌenaꞌa Badiꞌa niguninu, ebu ḡuꞌa azaḡaꞌe abito zininu. \v 26 Eꞌe zamaḡano habaꞌa tabara ḡihau hagariro. Eꞌanoꞌo ḡuꞌa neḡa ohoniroteꞌe habaꞌa zuni hagariro. Ebu ḡuꞌa neḡa ibihetaḡa niduꞌa tabara bohataro, ebu ḡuꞌa azaḡa ꞌufuziroteꞌe auriḡa niduꞌa butau ḡouriro. \v 27 Ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa evatadu, ḡuꞌa neḡa ibihetaḡa bohatanoga horonirotene, kariḡa hizi madu, aneꞌa bare ḡounihi reiro, mazaḡa ani ꞌane ḡuꞌa azaḡa niduꞌa feraneha, rae zamariro. \v 28 Rehano Pauloꞌa ḡihau ḡoere iḡuneꞌenaꞌa, “Ago ꞌougoꞌi! Emeḡe niduꞌa ꞌada.” reiro. \p \v 29 Ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡurizabu raenaꞌa ihure huḡane madu ḡuꞌa neḡa dure diuḡiro. Ebu rereruꞌenaꞌa, Paulo zu Silasi zamao ḡuḡuriro. \v 30 Ebu ani ḡuꞌa neḡanonoꞌo mae buzadu ḡadiziro, raenaꞌa, “Vaze boroboro, e nagini haḡaine ḡabone hidiꞌuma?” \p \v 31 Zeḡeꞌa naenaeninaꞌa, “Zuhiꞌa Boro Iesu mazao fioꞌi! ꞌOugine, ḡae zu ḡae neo radiuꞌeteꞌe azaḡaniꞌe ḡabone hidiꞌuma.” reiro. \v 32 Ebu ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡa zu neḡano raidiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa mazao Zuhiꞌa Boro ḡoere rae fureno ziniro. \v 33 Ebu ꞌize ohere rehano, ḡuꞌa gadineꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa anianine tutuze onamadu bouziroteꞌe iḡuꞌa vuzuꞌo ziniro. Ebu ane zu neḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa zogone bapatizo meiro. \v 34 Ebu ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa ane ne tutuze onamadu ogomu ziniro. Aniꞌe neḡa azaḡa niduꞌa teite matuꞌu boro haḡairo, mazaḡa zeꞌe Badiꞌa mazao fiiro ꞌahine. \p \v 35 Eꞌe irarirotene, gavamani azaḡaniꞌa zeḡe gau azaḡa tuḡuziro, ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡa nouga veize, raenaꞌa, “Eꞌe azaḡa tuḡuze buzoꞌi!” \v 36 Ebu ḡuꞌa neḡa gadineꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Paulo niro. “Gavamani azaḡaniꞌa ḡoere tuḡureha, zae tuḡuze buzoga veize. Eꞌanoꞌo izidi ꞌada zama roḡeḡano onamoꞌi!” \p \v 37 Rehano Pauloꞌa gavamani gau azaḡa ziro, raenaꞌa, “Emeꞌe Roma mone azaḡa. Ze kotao zu mene ohofa rehano, hunio boufadu ḡuꞌano ohofeha. Ebu izidi ze, hena, sifu tuḡufe bufihi raꞌohe. Mene ꞌougiꞌuma! Zeḡe huneꞌa onaadu, tutufe bufiꞌuma.” \p \v 38 Gavamani gau azaḡaniꞌa gavamani azaḡa vaḡe onamadu ziro. “Paulo zu Silasiꞌe Roma mone azaḡa.” reirotene, ze rihau rudaro. \v 39 Eꞌanoꞌo gavamani azaḡaꞌe zeḡe vaḡe onamadu umiziro, zeḡe mazao nagini sauꞌa haḡairoteꞌe rae modoga. Ebu gavamani azaḡaniꞌa zamaze buzadu umiziro. “Filipi neḡa mode iḡunoꞌi!” \v 40 Ebu anianine ḡuꞌanonoꞌo buarotene, Lidia ne onamiro. Eꞌea Zuhiꞌa Boro mone azaḡa hidadu, inara ḡoeꞌa ziro, ebu Filipi neḡanonoꞌo iḡuniro. \c 17 \s1 Paulo Tesalonika neḡano \p \v 1 Paulo zu Silasi ze Amefipoli zu Apolonia neḡa vitau onamadu, Tesalonika neḡano feuriro. Eꞌe neḡanoꞌe Iuda azaḡa kuru neḡa ꞌeꞌe. \v 2 Paulo ani iḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe teige, Bana Madaḡa madaḡano Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡadu, buka zaḡoḡa meꞌodeꞌenaꞌa Iuda azaḡa teite ḡoꞌaniro. ꞌOugeꞌenaꞌa Bana Madaḡa madaḡa uḡidu meiro. \v 3 Aniꞌe buka zaḡoḡanonoꞌo ḡoere ꞌahoga ꞌahoga meꞌodeꞌenaꞌa, Kerisoꞌe zaharaniꞌuma ebu runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma rae tiroteꞌe, faifairu ihoziro. Ebu ꞌahige reiro, “Eḡeꞌa rae fureneꞌeteꞌe vazeḡa, niḡaꞌe Iesu, ane hugaꞌe Keriso.” \v 4 Ebu Iuda azaḡa nuꞌe zamazeꞌa bohatanadu Paulo ḡoere mae ḡihiniro, ebu Paulo zu Silasi teite ꞌauḡiro, ebu Giriki azaḡa ḡehaḡa Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe, zu eꞌe neḡano nize boro roḡaeḡa ḡehaḡa zuni ꞌauḡiro. \p \v 5 Rehano Iuda azaḡa nuꞌe eꞌe horonirotene, Paulo zu Silasi mazao ahiahi meiro. Eꞌanoꞌo ḡonore azaḡa maketi habaꞌano rau tauḡeꞌeteꞌe, mae nuꞌozadu, Tesalonika neḡa zamaḡano utitihi radu harae ḡuzuhiro. Ebu Iasoni ne haonadu Paulo zu Silasi vaḡiro, vaze ḡuḡuvaḡa mazao mae buzoga veize. \v 6 Ze mene horozirotene, Iasoni zu Zuhiꞌa Boro mone azaḡa nu ahasise buzadu, kanisoro azaḡa zamao ohoziro, ebu ḡihau ḡoeriro, raenaꞌa, “Paulo zu Silasiꞌe haba niduꞌa zamaḡano vaze mae ḡunuḡunuze onaeha. Ebu ze emeḡe ne zuni diuḡeha. \v 7 Ebu Iasoniꞌa ane neo mae zouziro. Zeꞌe Roma zuhiꞌaḡa goro ḡoeꞌa variꞌeꞌohe, mazaḡa zeꞌe kini ꞌahoga ꞌeꞌe raꞌohe. Niḡaꞌe Iesu.” \v 8 Eꞌea nuꞌoraroteꞌe azaḡa zu kanisoro azaḡaniꞌa eꞌe igirotene, zamazeꞌa adudu ḡouriro. \v 9 Rehano zeꞌe Iasoni duḡuru mazaonoꞌo mae buziteꞌe moniḡa madu, tuḡuze onamiro. \s1 Paulo Berea neḡano \p \v 10 Eꞌe oheꞌano, Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa Paulo zu Silasi zogone tuḡuzadu Berea neḡa onamiro. Berea neḡano feurirotene, Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡiro. \v 11 Berea azaḡaꞌe zamaze mene riḡa, Tesalonika azaḡa mene heuḡa. Eꞌanoꞌo Pauloꞌa harameꞌeteꞌe ḡoeꞌa faifairu igiro, zu ane haramo ḡoeꞌaꞌe huga ga mene radu, mada niduꞌa buka zaḡoḡa meꞌode udahido. \v 12 Ebu Iuda azaḡa ḡehaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fiiro, zuni Giriki roḡaeḡa zu Giriki ohozeḡa nize boroboro ḡehaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro mone reiro. \p \v 13 Rehano Iuda azaḡa Tesalonika neḡano radiuꞌeteꞌeꞌa, Pauloꞌa Berea neḡano zuni Badiꞌa ḡoere haramiroteꞌe igirotene, zeḡe zuni Berea neḡa onamadu, Berea azaḡa soꞌoze tutuzadu, nuꞌoze harairo. \v 14 Eꞌanoꞌo Zuhiꞌa Boro mone azaḡaꞌe Paulo daꞌo zogone tuḡune davara habaꞌa onamiro. U Silasi zu Timoteoꞌe Berea neḡano radiro. \v 15 Paulo ḡatiniroteꞌe azaḡaꞌe Paulo Atena neḡa tutune onamiro. Ebu Pauloꞌa zeḡe mazao Silasi zu Timoteo veize ḡoere tuḡuriro, raenaꞌa, “Eḡe vaḡe ḡarihe aroꞌi!” reiro. Ebu ze ḡoere odohe, Berea neḡa bare onamiro. \s1 Paulo Atena neḡano \p \v 16 Pauloꞌa Atena neḡano Silasi zu Timoteo guhize radiroteꞌea, ḡuriro badiꞌaḡa ḡehaḡa eꞌea horonirotene, zamaḡaniꞌa adudaro. \v 17 Eꞌanoꞌo ani Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡadu, Iuda azaḡa, zu Giriki azaḡa Badiꞌa gubaneꞌeteꞌe teite, Iesu Keriso ḡoꞌanido, zuni mada niduꞌa ne huni maketi habaꞌano iniu iniuꞌa onairoteꞌe teite ḡoꞌanido. \v 18 Ebu edeḡa azaḡa nu, Epikuro ga Sitoa rae huzeꞌeteꞌe teite hidadu, ḡoere ꞌuꞌue titiro. Ebu Pauloꞌa Iesu hariḡa zu Iesuꞌa rudanadu bare ḡabodiroteꞌe rae furenirotene, vaze nuꞌa ꞌahige reiro, raenaꞌa, “Ḡoeꞌa fuꞌa vazeḡa ꞌadi nagini reihi raꞌohe?” Ebu hena, nuꞌa raenaꞌa, “Badiꞌa ꞌahoga nu rae fureneꞌe gaogi.” reiro. \p \v 19 Ebu ze Paulo tutunadu Areopago maḡano kanisoro azaḡa nuꞌonuꞌo habaꞌa onamiro. Ebu zeḡeꞌa ninaꞌa, “Ḡaeꞌa rae fureneꞌeteꞌe ihoreḡa iziga ꞌadiꞌe nagini, eme ura ederihi raꞌohe, \v 20 mazaḡa emeḡe teḡao ibite mene hune zu igiroteꞌe hariḡa ꞌahoga rae fureneꞌohe. Eꞌanoꞌo ani hugaꞌe nagini, eme ura ederihi raꞌohe.” \v 21 Mazaḡa Atena azaḡa, zu haba ꞌahoga ꞌahoga azaḡa eꞌea radiuꞌeteꞌe haḡaiꞌe ꞌahiguḡa. Zeḡe niduꞌa, zeḡe radiu tauḡeꞌenaꞌa, ihore iziga ḡoeroga zu egoga daꞌo uratiro. \p \v 22 Ebu Pauloꞌa Areopago kanisoro azaḡa zamao edanadu ḡoeriro, raenaꞌa, “Atena azaḡa, e za horozatene, ꞌahige zamareha. Zaꞌe badiꞌa ḡehaḡa kurano hauꞌeteꞌe azaḡa. \v 23 Mazaḡa eḡeꞌa zae neo ragavatene, zaeꞌa kurano hauꞌeteꞌe ḡauḡa ḡehaḡa horoneha. Eꞌe zamaḡano dibuꞌo fataḡano ḡoere ꞌahoga mirihoga horoneha, raenaꞌa, “EME AḠUꞌA BADIꞌAḠA VEIZE”. Za aḡuꞌa badiꞌaḡa mazao kurauꞌohe. Eꞌanoꞌo eḡeꞌa Badiꞌa aꞌe iniu rae furenihi raꞌohe. \p \v 24 Badiꞌa ani, haba zu eꞌe zamaḡano radiuꞌeteꞌe ḡauḡa niduꞌa haḡairo. Aniꞌe Zuhiꞌa Boro, adure zu raha zuhiꞌaniꞌohe. ꞌAhine dibuꞌo neḡa zamaḡano mene radiuꞌohe. Aꞌe vazeꞌa ꞌevore hina ogoraroteꞌe neḡa. \v 25 Ane hugaꞌe ḡabone, ḡabone iriga zu ḡau niduꞌa vaze niduꞌa ziniꞌeteꞌe Badiꞌaḡa. Eꞌanoꞌo ane mazaoꞌe fereneꞌeteꞌe ḡauḡa oꞌoꞌa. Vazeꞌa ane veize ḡau ꞌahoga mene haḡao haꞌuma. \v 26 Badiꞌa ani, vaze tibuhuga haḡaadu, anionoꞌo haba ꞌahoga ꞌahoga azaḡa niduꞌa haḡairo, vazeꞌa haba niduꞌa zamaḡano radoga veize. Ebu zeḡeꞌa radiꞌuma madaḡa rae tiro, zu radiꞌuma habaꞌa ḡonaneḡa haḡairo. \v 27 Badiꞌaꞌa ꞌougirotaꞌaꞌe, vazeꞌa Badiꞌa vaḡoga veize, ebu inare vaḡadu Badiꞌa hidoga veize. Rehano hugaꞌe aniꞌe emeḡe niduꞌa mazaonoꞌo mene faḡa. \v 28 Mazaḡa eme ane ḡabone zamaḡano ḡabode onameꞌohe, ebu hagareꞌohe, ebu radiuꞌohe. Zae boꞌaḡano bada garaheꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa ꞌahige tiroteꞌe teige, raenaꞌa, “Emeḡe zuni ane mariga.” \p \v 29 Eme Badiꞌa ene ꞌahine, Badiꞌa hugaꞌe golo (gold) ga siliva (silver) ga hadi hina vazeꞌa zamaradu haḡaeꞌeteꞌe ḡauḡa teite idaḡa rae mene zamariꞌuma. \v 30 Ibite bone, vaze aḡuꞌa ꞌahine, ꞌuguḡa haḡaiḡa haḡaidoteꞌea, Badiꞌa ani ḡiaze modido. Rehano izidiꞌe haba niduꞌa zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa aneꞌa ziꞌohe. 'Zamaze ḡihunoꞌi!' \v 31 Mazaḡa aniꞌe haba niduꞌa zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa ibi duduḡano kotaziteꞌe madaḡa rae tiro. Ebu kota ibito haꞌuma vazeḡa zuni ohoniro. Eꞌe vazeḡaꞌe aniꞌa runeonoꞌo bare ḡaboniro. ꞌOugeꞌenaꞌa, Iesuꞌe hube hune vaze niduꞌa kotaziꞌuma rae fureniro.” \p \v 32 Paulo ꞌize ḡoere onamihi raꞌenogano, Atena azaḡaniꞌe, rune vazeḡaniꞌa bare ḡabodiroteꞌe ḡoeꞌa igirotene, vaze nuꞌe Paulo eḡofo haro. U vaze nuꞌe ꞌahige reiro, raenaꞌa, “Eꞌe hariḡaꞌe nougine vesuꞌu bare igiꞌuma.” \v 33 Pauloꞌe eꞌe igirotene, ḡoeꞌa nemao ꞌuadu, kanisoro azaḡa mode iḡuniro. \v 34 Rehano vaze nuꞌe Paulo teite ꞌauḡadu, Zuhiꞌa Boro mazao fiiro. Eꞌe zamaḡanoꞌe, Areopago kanisoro vazeḡa ꞌahoga, niḡa Dionusio, zu roḡae ꞌahoga, niḡa Damari, ebu vaze ḡehaḡa zuni. \c 18 \s1 Paulo Korinto neḡano \p \v 1 Eꞌe enogano, Paulo ani Atena neḡa modadu, Korinto neḡa onamiro. \v 2 Eꞌea Iuda vazeḡa ꞌahoga, niḡa Akula hidiro. Aniꞌe Ponto habaꞌa vazeḡa. Itali habaꞌanonoꞌo inuga Priskila teite Korinto neḡa onaadu, mada nu daꞌo radiro, mazaḡa Roma zuhiꞌaḡa, niḡa Klaudioꞌa, “Iuda azaḡaꞌe niduꞌa Roma neḡanonoꞌo vaḡinoꞌi!” rae ziro ꞌahine. Ebu Paulo ani, ze ḡiaziꞌ onamiro. \v 3 Paulo zu zeḡe moni gauḡaꞌe tiba: taruha ogoneꞌeteꞌe faraiḡa rafaḡa ꞌaune turinido. Eꞌanoꞌo Pauloꞌe zeḡe teite radadu gauido. \v 4 Ebu aniꞌe Bana Madaḡa madaḡa niduꞌa, Iuda azaḡa kuru neḡano haramido, ebu Iuda zu Giriki azaḡaniꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fioga veize inare ḡoerido. \p \v 5 Silasi zu Timoteoꞌa Makedonia habaꞌanonoꞌo onairotene, Paulo ani, mada niduꞌa haramo moneo daꞌo gaue hunido, ebu Iuda azaḡa mazao “Iesuꞌe Keriso.” rae doḡoꞌani furenido. \v 6 Rehano ze Paulo haramo ꞌue ḡoerinu, zu ḡoere sauꞌa hina roninutene, aniꞌe dabuaḡa zuꞌizuꞌinadu ziro, raenaꞌa, “Za ire roga diuḡoꞌidene, aꞌe zae sauꞌa uꞌano roꞌi! Eꞌe adugaꞌe eḡe mazao oꞌoꞌa. E izidionoꞌoꞌe onamadu, Iuda mene azaḡa mazao haramiꞌuma.” \p \v 7 Ebu ani, Iuda azaḡa kuru neḡa modadu, vaze niḡa Titio Iusito, ani ne onamiro. Aniꞌe Badiꞌa kurano haudoteꞌe vazeḡa. Ani neꞌe Iuda azaḡa kuru neḡa genaḡano. \v 8 Iuda azaḡa kuru neḡa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡaꞌe niḡa Krisipo. Ani zu neḡano radiudoteꞌe azaḡa niduꞌa Zuhiꞌa Boro mazao fiiro. Korinto neḡa azaḡa ḡehaḡa zuni Paulo haramo egadu, Zuhiꞌa Boro mazao fiiro ebu bapatizo meiro. \p \v 9 Ohere ꞌahogano, Zuhiꞌa Boroꞌa iḡunao Paulo niro. “Ago rihanoꞌi! Rehano ꞌize harame onamoꞌi! Hebeꞌo ago ꞌue radoꞌi! \v 10 Mazaḡa eꞌe ḡae teite radiuꞌohe. Vaze ꞌahoganiꞌa zuni sausauꞌoga veize mene agato ḡaniꞌuma, mazaḡa ne ꞌadaoꞌe eḡe none reꞌuma azaḡa ḡehaḡa.” \v 11 Eꞌanoꞌo Pauloꞌe Korinto neḡano muri tiba zu bato fuꞌo tiba fare (6) radadu, Badiꞌa ḡoere ihozido. \p \v 12 Vaze ꞌahoga, niḡa Galio, aniꞌa Akaia habaꞌa gavanaḡa reiroteꞌea, Iuda azaḡaniꞌa tiburanadu, Paulo obone tiro, ebu kota habaꞌa tutune onamiro. \v 13 Ebu raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe, vazevazeꞌa Badiꞌa mazao kuranoga veize, zamaze auꞌohe. Badiꞌa ꞌahoga mazao kurauꞌetaꞌaꞌe, Roma azaḡa goro.” \v 14 Ebu Pauloꞌa ḡoerihi raꞌenogano, Galioꞌa Iuda azaḡa ziro, raenaꞌa, “Egoꞌi! Iuda azaḡa! Vaze ꞌahoganiꞌa goro variꞌifo, ga haḡai sauꞌa boro haḡaifone, eḡeꞌa ḡoereze ego zinifo. \v 15 Rehano zaꞌe Iuda azaḡa mone ḡoeꞌa ga niḡa ga goroḡa nunu moneo taꞌirotite ḡoꞌanoꞌidene, zae daꞌo ḡoꞌane fainoꞌi! Eꞌe ꞌuguḡa kotaḡa mene haḡaiꞌuma.” \p \v 16 Ebu Galioꞌa kota habaꞌanonoꞌo tuḡuze buziro. \v 17 Ebu zeḡe niduꞌa, Iuda azaḡa kuru neḡa ibitohauꞌeteꞌe vazeḡa, niḡa Sositene obone teadu, kota habaꞌa ꞌusiḡano bouniro. U Galioꞌe ḡiane reꞌoreꞌiro. \s1 Pauloꞌa Korinto neḡanonoꞌo Antioka neḡa bare onamiro \p \v 18 Pauloꞌa Korinto neḡano ꞌize mada ḡehaḡa radiroteꞌe enogano, Zuhiꞌa Boro mone azaḡa muhizadu, Suria habaꞌa ruhau onamiro. Priskila zu Akulaꞌa ḡatine onamiro. Pauloꞌe ꞌize ꞌizema ruhanogano, Kenekrea toḡatoḡaḡano iguḡa variꞌiro, mazaḡa ani ibite Badiꞌa mazao kuranadu, ḡoere rinede tiroteꞌe zamaḡano radiunu ꞌahine. \p \v 19 Ze Efeso neḡano feurirotene, Priskila zu Akulaꞌe eꞌea ohoze modiro, u aniꞌe Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡadu, Iuda azaḡa teite hari manoḡa ḡoꞌaniro. \v 20 Zeꞌe Pauloꞌa zeḡe teite eꞌea faḡa radoga uminiro rehano, ani mene mae ḡihiniro. \v 21 Rehano ani muhize iḡuneꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. “Badiꞌaꞌa uratine, zae vaḡe bare onaiꞌuma.” Ebu ani Efeso neḡanonoꞌo ruhau onamiro. \v 22 Pauloꞌa Kaisarea neḡano feurirotene, Ierusalema neḡa onamadu, ekalesia azaḡa teite hido titiro, ebu bare Antioka neḡa onamiro. \ms1 Pauloꞌa haba faḡano harame ragaviroteꞌe uḡiduḡa \p \v 23 Paulo ani, mada mene ḡehaḡa Antioka neḡano radiroteꞌe enogano, eꞌeanoꞌo iḡunadu, Galatia zu Ferigia habaꞌano neḡa ꞌahoga ꞌahoga onamiro. Ebu Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa niduꞌa inaraziro. \p \v 24 U Iuda vazeḡa ꞌahoga, niḡa Apolo, ani Efeso neḡa onairo. Aniꞌe Alesandria neḡa vazeḡa. Ani faifairu ḡoereꞌeteꞌe vazeḡa zu buka zaḡoḡa zuni faine ederoga. \v 25 Zu Zuhiꞌa Boro ibi fairu ederiroteꞌe vazeḡa, ebu zama niduꞌa hanadu inare ḡoerido zu Iesu hariḡa hugano daꞌo ihozido. Rehano Ioaneꞌa bapatizoziroteꞌe daꞌo edeḡa. \v 26 Apolo ani Iuda azaḡa kuru neḡano mene rihauꞌenaꞌa ḡoeriro. Rehano Priskila zu Akulaꞌa ḡoeꞌa igirotene, neze tutune onamadu, Badiꞌa ibi huga faifairu ihoniro. \p \v 27 Ebu Apoloꞌa Akaia habaꞌa onamihi reirotene, Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa inara ḡoeꞌa haro. Ebu Akaia habaꞌano Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa veize soꞌa mirihe tuḡuriro, zeḡe aniꞌa onamiteꞌea mae ḡihinoga. Apoloꞌa eꞌea feurirotene, Badiꞌaꞌa ḡahunone manoḡa zenadu, Zuhiꞌa Boro mazao fiidoteꞌe azaḡa borofe ihoze danazinu. \v 28 Mazaḡa aniꞌa buka zaḡoḡanonoꞌo “Iesuꞌe Keriso” rae ihozeꞌenaꞌa, Iuda azaḡa teite hunio ḡihau ḡoꞌanadu buziro. \c 19 \s1 Paulo Efeso neḡano \p \v 1 Apoloꞌa Korinto neḡano radiunuteꞌe madaḡano, Paulo ani maḡa habaꞌa tihitihine onamadu, Efeso neḡano feuriro. Eꞌea Zuhiꞌa Boro tahiꞌa nu hidadu, \v 2 ḡadiziro, raenaꞌa, “Za, Iesu mazao fiiroteꞌe zamaḡano, Vine Zaḡoḡaniꞌa zae vaḡe ovairo hehe?” \p Ze naenaeninaꞌa, “Mene! Eme, Vine Zaḡoḡa raꞌeteꞌe zuni mene igiro.” \v 3 Eꞌanoꞌo Pauloꞌa ḡadizenaꞌa, “Za nagi bapatizo meiro?” reirotene, zeꞌa naenaeninaꞌa, “Ioane bapatizo meiro.” reiro. \p \v 4 Pauloꞌa raenaꞌa, “Ioaneꞌa bapatizozirotaꞌaꞌe, zaeꞌa zamaze ḡihunadu, haḡai sauꞌa modoga. Ebu ani zinaꞌa, 'Eḡe ḡaruna onaiteꞌe vazeḡa mazao fioꞌi! Aꞌe Iesu.' rae reiro.” \v 5 Ze ḡoere eꞌe igirotene, Zuhiꞌa Boro Iesu niḡano bapatizo meiro. \v 6 Ebu Pauloꞌa ꞌevoꞌa zeḡe rana tirotene, Vine Zaḡoḡaniꞌa zeḡe vaḡe ovairo, ebu ze ago ꞌahoga ꞌahogano ḡoeriro, ebu Badiꞌaꞌa ihoziroteꞌe ḡoeꞌa rae fureniro. \v 7 Eꞌe zamaḡanoꞌe, ohoze gaubanana zu aheu fare (12) heuḡaniꞌa radiro. \p \v 8 Ebu Paulo ani, Iuda azaḡa kuru neḡa diuḡadu, eꞌea bato uḡidu inare haramido. Ebu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziteꞌe ḡoeꞌa Iuda azaḡa teite ḡihau ḡoꞌaniro, zeḡe zuni Iesu mazao fioga veize. \v 9 Rehano Iuda azaḡa nuꞌe, teḡa riranadu, Paulo ḡoere hezaho haro, ebu vaze ḡehaḡa ubumao Zuhiꞌa Boro ibi sausaune ḡoeriro. Eꞌanoꞌo Pauloꞌe Iuda azaḡa kuru neḡa mode buanadu, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa zamaze onamiro. Ebu vaze ꞌahoga niḡa Turanu, aneꞌa ihozeꞌeteꞌe neḡa onamadu, mada niduꞌa eꞌea ḡoꞌane ihozido. \v 10 ꞌOuge haḡae onamoo, muri aheu meiro. Eꞌanoꞌo Iuda azaḡa zu Giriki azaḡa Asia habaꞌano radiuꞌeteꞌeꞌa niduꞌa, Zuhiꞌa Boro ḡoere igiro. \s1 Sikeva ubuga duḡuruꞌa vine sauꞌa hegone bune nuriro \p \v 11 Badiꞌa ani, Paulo gauonoꞌo gigiꞌa haḡaiḡa iḡaiḡa mene horoneꞌeteꞌe haḡaido. \v 12 Vaze nuꞌe, Pauloꞌa odohe raudoteꞌe mukoḡa zu vidau gauidoteꞌe dabuaḡa afaꞌa madu, ugi azaḡa ranao tidotene, ugizeꞌa manorido, zu vine sauꞌaniꞌa buaudo. \p \v 13 U Iuda azaḡa nu haba ꞌahoga ꞌahogano ragaveꞌenaꞌa, vaze mazaonoꞌo vine sauꞌa hegoze buzeꞌeteꞌeꞌa, ze Zuhiꞌa Boro Iesu ni rae nuriro. Ze vine sauꞌa zinu, raenaꞌa, “Iesu ni, Pauloꞌa rae harameꞌeteꞌe, eꞌe niḡano ḡaꞌohe. Vaze mazaonoꞌo buanoꞌi!” rae reiro. \v 14 Dibuꞌo hauꞌeteꞌe boro ꞌahoga, niḡa Sikeva, ane ubuga fuꞌo zu aheu fare (7) zuni eꞌuge haḡairo. \v 15 ꞌOugirotene, vine sauꞌaniꞌa naenaezinaꞌa, ꞌahige reiro. “Iesu eḡe edeḡa, zu Paulo eḡe edeḡa, u zaꞌe iniu?” \v 16 ꞌOuge radu eꞌe vineḡa sauꞌaniꞌa radiuꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa, zeḡe rana rafatiro, ebu ani inaraꞌe zeḡe teite mene idaḡa ꞌahine, zeḡe niduꞌa raharahaziro. Eꞌanoꞌo tahiꞌa tahiꞌaꞌe firina zu ahirize ruauꞌenaꞌa, neonoꞌo ferau buaro. \p \v 17 Efeso neḡano Iuda azaḡa zu Giriki azaḡaniꞌa eꞌe hariḡa igirotene, zeḡe niduꞌa ḡiḡaroziro, ebu Zuhiꞌa Boro Iesu ni nigune ḡihiniro. \v 18 Ebu Zuhiꞌa Boro mazao fiiroteꞌe azaḡa ḡehaḡaniꞌa onaadu, aneane haḡai sauꞌa rae fureniro. \v 19 Nabone azaḡa ḡehaḡaꞌe zeḡe murava bukaḡa odohe onaadu, vaze niduꞌa ubumao hufi haoniro. Hufi haoniroteꞌe bukaḡa naeḡa niduꞌa meꞌode nuꞌonirotene, siliva moniḡa 50,000 reiro. \v 20 ꞌOugeꞌenaꞌa, Zuhiꞌa Boro ḡoereꞌe gigiꞌeita bororu onamiro zu inare onamiro. \s1 Efeso neḡano hara boroꞌa fureraro \p \v 21 Efeso neḡano ꞌuguḡaniꞌa fureraroteꞌe ḡarugano, Vine Zaḡoḡaniꞌa Paulo ibito hanadu, ani Makedonia zu Akaia habaꞌa onamiꞌuduꞌu, Ierusalema neḡa onamiꞌuma rae zamariro, ebu raenaꞌa, “Ierusalema neḡa onamiteꞌe ḡarugano, Roma neḡa zu onamiꞌuma.” reiro. \v 22 Eꞌanoꞌo Pauloꞌe, ane dana vazeḡa aheu, Timoteo zu Erasto Makedonia habaꞌano ibite tuḡuziro, u aniꞌe mada nu Asia habaꞌano radiunu. \p \v 23 Eꞌe madaḡa heuḡano, Efeso neḡano aduga boroꞌa Zuhiꞌa Boro Ibi mae ḡihineꞌeteꞌe azaḡa moneo fureraro. \v 24 Eꞌe haḡaiḡaꞌe ꞌahige fureraro. Eꞌea vaze ꞌahoga, niḡa Demetrioꞌa radiunu. U Efeso roḡae badiꞌaḡa niḡaꞌe Atemisi\f + \fr 19:24 \ft Eꞌe badiꞌaḡaꞌe huga ḡehaḡa haḡaiꞌuma badiꞌaḡa rae zamariro.\f*. Demetrioꞌe, siliva hina eꞌe badiꞌaḡa dibuꞌo neḡa kobefe idane haḡaeꞌeteꞌe gauḡa odohe durido, ebu tahiꞌa ḡehaḡaniꞌa ane ꞌuꞌuḡano gauadu, moni boro meido. \v 25 Demetrioꞌe, ane gau azaḡa zu ane gau heuḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa nuꞌozadu ziro, raenaꞌa, “Nego, zae edeḡa, emeꞌe gau ꞌadi haḡaadu moni boro maꞌohe. \v 26 Za, Efeso neḡano zu Asia habaꞌa niduꞌa zamaḡano Pauloꞌa vaze ḡehaḡa zamaze anadu, tutuze veꞌoziroteꞌe horoniro, zu igiro. Ani raenaꞌa, 'ꞌEvore hina haḡaeꞌeteꞌe badiꞌaḡaꞌe mene badiꞌa.' raꞌohe. \v 27 Nougine eme gau niḡaniꞌa sautaꞌuma, zuni Atemisi, roḡae badiꞌaḡa boro, ane dibuꞌo neḡa zuni vazeꞌa huga oꞌoꞌa reꞌuma. Zu roḡae badiꞌaḡa, ani niḡa ḡihiꞌa raꞌeteꞌeꞌa dauḡiꞌuma. Asia habaꞌa zu haba ꞌahoga ꞌahogano vaze niduꞌaꞌa kurano hauꞌe rehano, ꞌougiꞌuma.” \p \v 28 Nuꞌoraroteꞌe azaḡaniꞌa eꞌe igirotene, maḡune rudaro ebu hounaꞌenaꞌa, “Efeso azaḡa roḡae badiꞌaḡa, Atemisiꞌe niḡa boro bagaḡa!” reiro. \v 29 Ebu Efeso neḡa azaḡa niduꞌaꞌa hounaꞌadu harae ḡuzuhe huniro. Ebu Makedonia habaꞌanonoꞌo Paulo ḡatine onairoteꞌe azaḡa, Gaio zu Aristako, ze oboze teadu, ahaseꞌenaꞌa, zeḡe niduꞌa Efeso nuꞌonuꞌo habaꞌa idaḡa dure diuḡiro. \v 30 Paulo ani, vaze ḡuḡuvaḡa ḡorezihi radu zeḡe ḡunuḡano diuḡihi reiro rehano, Zuhiꞌa Boro tahiꞌa duḡuruꞌa garariro. \v 31 Zuni Asia habaꞌa gavamanio gaueꞌeteꞌe azaḡa nuꞌe Paulo vaze. Zeḡe zuni umide ḡoere tuḡurenaꞌa, “Nuꞌonuꞌo habaꞌa ago diuḡoꞌi!” reiro. \p \v 32 Ebu Efeso nuꞌonuꞌo habaꞌanoꞌe, vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa harae ḡuzuhido. Ze ḡoere ꞌahoga ꞌahoga rae hounaꞌido, rehano eꞌe zamaḡano vaze ḡehaḡaꞌe aḡuꞌa, nagini uꞌano diuḡirotaꞌaꞌe. \v 33 Iuda azaḡa nuꞌa, vaze ꞌahoga, niḡa Alesana, ani vaze ḡuḡuvaḡa zamao duine moneneadu, nougiꞌuma rae ihoniro. Aneꞌa eꞌea edarotene, haraꞌa zuhutanoga veize ꞌevoꞌa ḡihiniro, ebu vaze ḡuḡuvaḡa ḡorezihi reiro. \v 34 Rehano Alesanaꞌe Iuda vazeḡa. Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa eꞌe ederirotene, ze niduꞌa ago tibano huauꞌenaꞌa, “Efeso azaḡa roḡae badiꞌaḡa Atemisiꞌe niḡa boro bagaḡa!” reiro. Ḡoere tiba eꞌe daꞌo barebare rae harae onamo, mada aheu (2 hours) meiro. \p \v 35 Ne gavamaniḡa veize seketeri gauḡa haḡaeꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoganiꞌa vaze ḡuḡuvaḡa hara garariro, ebu zeḡe niduꞌa sifu radirotene, ani zinaꞌa, “Efeso azaḡa, vaze niduꞌa edeḡa, Efeso neḡaꞌe roḡae badiꞌaḡa boro Atemisi dibuꞌo neḡa taufe radiuꞌohe, zuni Atemisi iraḡa hadiḡa adureonoꞌo ovairoteꞌe zu taufeꞌohe. \v 36 Eꞌebanoꞌo Efeso azaḡaniꞌa ꞌougeꞌetaꞌaꞌe, haḡai hugahuga. Eꞌanoꞌo za ago haraoꞌi! Ḡurizabuo ḡau ꞌahoga ago haḡae tauḡoꞌi! \v 37 Za vaze aheu ꞌadi zamaze onaa rehano, ze emeḡe kuru neḡano ḡau ꞌahoga mene ḡonotaneha, zu emeḡe roḡae badiꞌaḡa niḡa mene sausaune ḡoereha. \v 38 Demetrio zu ane gau tiba azaḡaꞌe vaze ꞌahoga ꞌutihi reineꞌe, kota onamine manoḡa. Kotaꞌe bohaꞌa, zu eꞌea gavana azaḡaniꞌa radiuꞌe ꞌahine, eꞌe habaꞌano ḡoere aduga ane mazao riꞌinine manoḡa. \v 39 Ga zae mazao ḡoere ꞌahoga eꞌe reine, Efeso gavamani goroḡano ne azaḡaniꞌa nuꞌoruꞌeteꞌe zamaḡano ḡoꞌanine manoḡa. \v 40 Emeꞌe, izidi ꞌada harae ḡuzuhateꞌe haḡaiḡa uꞌano, nougineꞌe gavamani azaḡaniꞌa emeḡe rana aduga tiꞌuma. Emeꞌa haraataꞌaꞌe mazaḡa oꞌoꞌa ꞌahine, emeꞌe emeḡe moneo ḡoeroga mene idaraꞌuma. \v 41 Ani ꞌouge ḡoeradu, vaze ḡuḡuvaḡa tuḡuze ḡouriro. \c 20 \s1 Pauloꞌa Makedonia zu Giriki habaꞌa onamiro \p \v 1 Efeso neḡano harae ḡunuḡuniroteꞌeꞌa hauḡirotene, Paulo ani Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa huze nuꞌozadu, inara ḡoeꞌa ziro, ebu “Eꞌe radihi!” radu, Makedonia habaꞌa onamiro. \v 2 Ani eꞌe habaꞌano onameꞌenaꞌa, Zuhiꞌa Boro mone azaḡa inara ḡoeꞌa ḡehaḡa ziniro. Eꞌebuꞌu Giriki habaꞌano feuriro. \v 3 Eꞌea feurirotene, bato uḡidu radiro. Eꞌe enogano Suria habaꞌa ḡasi hina onamihi reirotene, Iuda azaḡaniꞌa Paulo matihi radu neneḡaniꞌeteꞌe igiro ꞌahine, ani zamaradu, “Makedonia mone onamadu bariꞌuma.” rae reiro. \p \v 4 U ane teite onameꞌetaꞌaꞌe, Berea neḡa vazeḡa, niḡa Sapatero, aniꞌe Puro ubuga, ebu Tesalonika neḡa azaḡaꞌe nize Aristako zu Sekundo, ebu Derebe neḡa vazeḡaꞌe niḡa Gaio, ebuni Timoteo, ebu Asia habaꞌa azaḡaꞌe nize Tukiko zu Torofimo. \v 5 Zeꞌe ibite iḡunadu, Toroa neḡano guhifiro. \v 6 U emeꞌe Beredi Mene Menoga Auꞌeteꞌe Muiḡa haḡairoteꞌe enogano, Filipi neḡanonoꞌo ḡasio ruhau onamiro, ebu mada fuꞌo (5) ruhau onamadu, Toroa neḡano guhifeꞌeteꞌe azaḡa teite ꞌauḡiro, ebu eꞌea mada fuꞌo zu aheu fare (7) radiro. \p \v 7 Satadei ḡorava uḡano, eme Zuhiꞌa Boro zamareꞌeteꞌe ogomuḡa au tiburanoga veize nuꞌoraro. Eꞌe zamaḡano Pauloꞌa harame onamoo, ohere nemanema reiro. Mazaḡa irarine, muhize iḡuniꞌuma ꞌahine. \v 8 Eme hitaga neḡano nuꞌoru radiro. Eꞌe zamaḡanoꞌe ihure ḡehaḡa agane tiro. \v 9 U ohoze tahiꞌaḡa ꞌahoga, niḡa Iutikoꞌa marama rana ehore radiunu. Pauloꞌa harame ꞌauꞌaune onamirotene, ani baze rudaro. Baze rudaroteꞌe zamaḡano, ane huga ne hitaga uḡiduḡanonoꞌo uitadu, rahao buaꞌ ovoiro, ebu zeḡeꞌa mae ḡihinirotene, rudanoga horoniro. \v 10 Rehano Pauloꞌa ovoradu ane rana ḡuḡuriro, ebu afunadu ꞌahige reiro. “Ago zamaroꞌi! Ani ḡaboga!” \v 11 Ebu Paulo ani hitaga neḡa bare itadu, Zuhiꞌa Boro zamareꞌeteꞌe berediḡa zeḡe teite au tiburaro, ebu ḡoere onamo, irarirotene, iḡuniro. \v 12 Nuꞌonuꞌo azaḡaꞌe ohoze tahiꞌaḡa ḡabodateꞌe zamahu onamiro, ebu matuꞌu boro haḡairo. \s1 Pauloꞌa Toroa neḡanonoꞌo Mileto neḡa onamiro \p \v 13 Paulo ani Aso neḡa uꞌa gabao onamiro. U emeꞌe aniꞌa efadu, ḡasi hina ibite eꞌe neḡa onamiro, ebu eme ani eꞌeabuꞌu ḡasio mae ufiꞌuma reiro. \v 14 Ebu Pauloꞌa Aso neḡano emeḡe teite ꞌauḡirotene, ḡasio ofadu, Mitulene neḡa ruhau onamiro. \v 15 Eꞌeanoꞌo bare ruhau onamo, irarirotene, Kiosi ꞌumuḡa uhiḡano vitaro. Ebu ruhau onamo, moḡa madaḡano Samosi ꞌumuḡano feuriro. Ebu eꞌe moḡanobuꞌu Mileto neḡano feuriro. \v 16 ꞌOuge ruhau onamirotaꞌaꞌe, Pauloꞌe Asia habaꞌano madaꞌa hauḡoga mene uratadu, Efeso neḡaꞌe ruhau vitiniꞌuma reiro. Ani uraꞌe, Pentekosi madaḡa ꞌizema mougano, Ierusalema neḡano feuroga radu ḡarihe ḡarihiro. \p \v 17 Rehano Mileto neḡano feurirotene, Pauloꞌa Efeso ekalesia vaze boroboro veize ḡoere tuḡuriro, ane vaḡe onaoga raduni. \v 18 Ze onairotene, Pauloꞌa ḡoreziro, raenaꞌa, “Zae huga edeḡa, eḡeꞌa Asia habaꞌa diuḡiroteꞌe madaḡa ḡadaheḡanonoꞌo onao izidi, mada niduꞌa, zae teite nouge nouge radiunutaꞌaꞌe. \v 19 E Zuhiꞌa Boro tuḡure haḡaidoteꞌe zamaḡano, vaḡuteꞌenaꞌa zu nihe vuḡa soneꞌenaꞌa gauido. Zu Iuda azaḡa nuꞌa uḡuhihi radu, eḡe mazao haḡai sauꞌa sauꞌa haḡaido rehano, rinede gauido. \v 20 Ebu danaziꞌuma ḡoeꞌa niduꞌa rae furenido, zu hunio ga ane ane neo ihoze ragavido. \v 21 Ebu Iuda azaḡa zu Iuda mene azaḡa mazao hari tiba hina daꞌo harame hunido, raenaꞌa, 'Haḡai sauꞌa modadu Badiꞌa vaḡe onamoꞌi, ebu Zuhiꞌa Boro Iesu mazao fioꞌi!' \p \v 22 Ebu ḡianoꞌi! Vine Zaḡoḡaniꞌa tuḡutuḡuhadu, Ierusalema neḡa onameꞌohe. Rehano e aḡuꞌa, deꞌea naginiꞌa eḡe mazao fureraꞌuma. \v 23 Eḡeꞌa ragaveꞌeteꞌe neḡaneḡano Vine Zaḡoḡaniꞌa dehene ihiꞌetaꞌaꞌe, 'Eꞌe ḡuꞌano ohohiꞌuma, ebu aduga hidiꞌuma.' \v 24 Eꞌe ꞌouge ḡabonehe modine zuni idaḡa rehano, Zuhiꞌa Boro Iesuꞌa iniroteꞌe ibiḡa oname hauḡine, zu gauḡa haḡae hauḡine manoḡa. Aꞌe Badiꞌaꞌa manoḡa vaze ḡahuno ziniꞌuma hariḡa manoḡa rae fureneꞌeteꞌe. \p \v 25 E zae boꞌaḡano Badiꞌaꞌa vaze zuhiꞌaziꞌuma hariḡa harame ragavido. Ḡianoꞌi! Izidi e edeḡa, zae niduꞌa irahe mene bare horoniꞌuma. \v 26 Eꞌanoꞌo eḡeꞌa izidi ꞌada rae fureneꞌohe. Zaeꞌa ḡabone ibiḡa daunine zuni, e mene debahiꞌuma, \v 27 mazaḡa Badiꞌaꞌa zaeꞌa haḡaoga urateꞌeteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa rae fureno ziniro. \p \v 28 Eꞌanoꞌo ḡae ḡaeꞌa ḡae bare duguꞌeꞌenoꞌi, zu ekalesia azaḡa niduꞌa duguzeꞌenoꞌi! Zeꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa ꞌevorezeo tiro, zaeꞌa ḡiazeꞌenoga radu. Ebu mamoe narineꞌeteꞌe teige, Badiꞌa ekalesia azaḡa narizoꞌi! Zeꞌe Badiꞌaꞌa ubuga ru hina meiroteꞌe azaḡa. \v 29 E edeḡa eḡeꞌa muhiziteꞌe enogano, ḡuriro haramo vazeḡa ꞌahoga ꞌahoganiꞌa agire ḡuniḡa teige zae boꞌaḡano diuḡiꞌuma, ebu ḡaboneze manoḡa sausaune huniꞌuma. \v 30 Zuni zae boꞌaḡanonoꞌo vaze nuꞌa iḡunadu, huga ḡoeꞌa veꞌone ihoziꞌuma, ebu Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa zamaze aꞌuma, zeḡe hegotoga veize. \v 31 Eꞌanoꞌo duguꞌeꞌenoꞌi! Eḡeꞌa muri uḡidu zamaḡano madai zu ohere niduꞌa nihe vuḡa soneꞌenaꞌa, zae zae ihozidoteꞌe zamareꞌenoꞌi! \p \v 32 E izidi zaꞌe Badiꞌa ꞌevorao tiꞌohe, zu Badiꞌa ḡahunone manoḡa ḡoeꞌa zae mazao modeꞌohe, danazoga veize. Ebu eꞌe ḡoeꞌaniꞌa ibito ziniꞌuma, ebu zaꞌe Badiꞌaꞌa inahe meiroteꞌe azaḡa niduꞌa teite ḡahugoneḡa manoḡa meꞌuma. \v 33 E, zae teite radiunuteꞌe madaḡano, monize zu dabuaze veize mene kanaudo. \v 34 Zae huga edeḡa, e ꞌevorehe aheu ꞌadi hina gauadu, eḡe zu eḡe teite rauꞌeteꞌe azaḡa veize naginiꞌa ferefeꞌeteꞌe hoitido. \v 35 Ebu ḡabonehe niduꞌa zamaḡano, inare gauadu ḡauꞌa ferezeꞌeteꞌe azaḡa danazido, zaeꞌa ḡiane imanoga. Zu Zuhiꞌa Boro Iesu Ane Huganiꞌa ꞌahige reiro, 'Ḡau vaze mazao ḡahugeꞌeteꞌe haḡaiḡaꞌe vaze mazaonoꞌo maꞌeteꞌe haḡaiḡa vitinoga. Ḡahugeꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Badiꞌaꞌa manoḡa boro haꞌuma.' Za eꞌe ḡoeꞌa zamareꞌenoꞌi!” \p \v 36 Paulo ani ḡoere hauḡirotene, obenaḡa hina tuḡadu zeḡe niduꞌa teite Badiꞌa mazao kuraro. \v 37-38 Ebu ze niduꞌa nianadu, ꞌunuḡano ahainiꞌenaꞌa furaꞌiniro. Ze zamaze are rudaro, mazaḡa Pauloꞌa zinaꞌa, “Zaꞌe irahe mene bare horoniꞌuma.” reiro ꞌahine. Ebu Paulo ḡatine ḡasio ohoniꞌ onamiro. \c 21 \s1 Pauloꞌa Ierusalema neḡa onamiro \p \v 1 Eme, Efeso ekalesia boroboro teite uhiu hauḡirotene, ḡasio tiradu Koso ꞌumuḡa roḡoroḡe onamiro. Ebu baze irarirotene, Rodo ꞌumuḡa ruhau onamiro, ebu hena Asia habaꞌano Patara neḡa ruhau onamiro. \v 2 Ebu eꞌea, Foinike habaꞌa onamiꞌuma ḡasiḡa horonirotene, eꞌe ḡasiḡano tiradu iḡuniro. \v 3 Ebu onamo Kupro ꞌumuḡa haninirotene, edaꞌe moneonoꞌo ruhau vitanadu, Suria habaꞌa uꞌa ruhau onamiro. Ebu Turo neḡano hebetiro, mazaḡa ḡasiꞌe eꞌea tohe ruruniꞌuma ꞌahine. \v 4 U eme Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌa vaḡadu, fura tiba zeḡe teite radiro. Ebu eꞌe azaḡa, Vine Zaḡoḡaniꞌa ihozadu, Paulo bare bare garariro, raenaꞌa, “Ierusalema neḡa ago itoꞌi!” \v 5 Rehano iḡuniꞌuma madaḡa meirotene, bare ꞌaune onamiro. Eꞌanoꞌo Zuhiꞌa Boro tahiꞌa tahiꞌaꞌe inudeze zu enezeta, ḡatife ne ḡutuꞌaḡano tuḡufiꞌ ovoiro. Ebu eꞌea emeḡe niduꞌa hesao obenafe hina tuḡadu kuraro. \v 6 Eme zeḡe teite uhiu hauḡirotene, ḡasio tiriro. U zeꞌe bare ne onamiro. \p \v 7 Eme Turo neḡanonoꞌo ꞌaune ruhau onamo, Tolemaia neḡano hebetiro. Aꞌe emeḡe ruhu ḡonaga. Ebu eꞌea Zuhiꞌa Boro mone azaḡa teite matuꞌotite ḡoeradu mada tiba zeḡe teite radiro. \v 8 Irarirotene, eme odao onamo, Kaisarea neḡano feuriro. Ebu hari manoḡa harameꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga, niḡa Firifo neo radiꞌ onamiro. Aniꞌe Ierusalema ekalesia azaḡaniꞌa vaze fuꞌo zu aheu fare (7) inahe meiroteꞌe vazeḡa ꞌahoga. \v 9 Ani aboḡa nogobaḡa ḡazaḡa (4). Ze Badiꞌaꞌa ḡoere zenadu rae furenido. \p \v 10 Eme Kaisarea neḡano mada ḡehaḡa ꞌai radirotene, Iuda habaꞌanonoꞌo peroveta vazeḡa ꞌahoga niḡa Agaboꞌa feuriꞌ ovairo. \v 11 Ani emeḡe vaḡe onaadu, Paulo kibaꞌi ga bereta meiro, ebu eꞌe hina aneꞌa bare ꞌevoꞌa zu odaḡa ogoranadu, ꞌahige reiro. “Vine Zaḡoḡaniꞌa ꞌahige raꞌohe. 'Kibaꞌi ꞌadi vazeḡaꞌe, Iuda azaḡa Ierusalema neḡano radiuꞌeteꞌeꞌa ꞌahige ogoru tiꞌuma, ebu Iuda mene azaḡa ꞌevorao riꞌiniꞌuma.' ” \p \v 12 Eꞌe igirotene, eme, Paulo teite raudoteꞌe azaḡa zu eꞌea radiroteꞌe azaḡaniꞌa “Ierusalema neḡa ago itoꞌi!” rae Paulo uminiro. \v 13 Rehano Pauloꞌa raenaꞌa, “Za nougadu niauꞌenaꞌa, e zama zoreneꞌohe? Zuhiꞌa Boro Iesu niḡa uꞌano Ierusalema neḡano ḡuꞌano ohohoga idaḡa, zu rudanoga zuni idaḡa. E zamahe haneha.” \v 14 Eme ani gararo ḡizirotene, eꞌea modiro, rehano 'Zuhiꞌa Boro mazao modeꞌohe!' rae reiro. \p \v 15 ꞌOuge mada nu radiroteꞌe enogano eme, Paulo zu ane teite rauꞌeteꞌe azaḡa, tohefe ruhinadu, Ierusalema neḡa itiro. \v 16 Kaisarea neḡanonoꞌo Zuhiꞌa Boro tahiꞌa nu zu eme teite itiro, ebu Ierusalema neḡano Nasona neo radifine tutufe onamiro. Ani Kupro vazeḡa, zu amahi Zuhiꞌa Boro tahiꞌa rae onairo. \s1 Pauloꞌa Iakobo ḡianiꞌ onamiro \p \v 17 Eme Ierusalema neḡano feuriꞌ itirotene, Zuhiꞌa Boro mone azaḡaniꞌa matuꞌeꞌenaꞌa mae ḡihifiro. \v 18 Irarirotene, Paulo zu emeḡe niduꞌaꞌe Iakobo ḡianiꞌ onamiro. Ierusalema ekalesia azaḡa boroboro niduꞌa zuni eꞌea. \v 19 Paulo ani zeḡe teite hide ḡoretite hauḡiroteꞌe enogano, ane gau zamaḡano Badiꞌaꞌa Iuda mene azaḡa mazao haḡairoteꞌe haḡaiḡa niduꞌa fairu doḡoꞌani rae fureno ziniro. \p \v 20 Ze eꞌe igirotene, Badiꞌa niguniro. Ebu Paulo ninaꞌa, “Nego! Ḡae edeḡa, Iuda azaḡaꞌe ḡehaḡa bagaḡaniꞌa ꞌai Iesu ni mae ḡihineha, ebu zeḡe niduꞌa Mose goro ḡoeꞌa zu mae ḡihine huneꞌohe. \v 21 Ze hariḡo ꞌahige igiro. Iuda azaḡa nuꞌe Iuda mene azaḡa boꞌaḡano radiuꞌohe. Ḡaꞌe zeḡe mazao ꞌahige haramiro. 'Mose goro ḡoeꞌaꞌe modoꞌi! Ebu eneze guraḡa guraḡa ahiri rana iḡuri ago haḡaoꞌi! Zu Iuda azaḡa ibiꞌa haḡaiḡa niduꞌa modoꞌi!' \v 22 Eme nougine manoḡa? Ze ḡaꞌa onaataꞌaꞌe ederiꞌuma. \v 23 Eꞌanoꞌo ḡaꞌe emeḡeꞌa ḡeiteꞌe haḡaiḡa haḡaoꞌi! Emeḡe boꞌaḡano Badiꞌa ubumao ḡoere riḡa rae teadu gore modiroteꞌe ohozeḡa ḡazaḡa ꞌada. \v 24 ꞌAhi duḡuru Dibuꞌo Neḡa zamaze onamadu, Badiꞌa ubumao deheraꞌuma haḡaiḡa zeḡe teite haḡaoꞌi! Zu vadinize ꞌohaniteꞌe naeḡa ḡaeꞌa feino zenoꞌi! ꞌOugine, vaze niduꞌa ederiꞌuma, hariḡo igirotaꞌaꞌe mene huga, rehano ḡa Mose goro ḡoeꞌa ibiḡano onameꞌeteꞌe horoniꞌuma. \v 25 U Iuda mene azaḡa Iesu mazao fieꞌetaꞌaꞌe, eme, zeḡeꞌa haḡaiꞌuma haḡaiḡa soꞌao mirihadu tuḡuro ziniro, raenaꞌa, 'Ḡuriro badiꞌaḡa mazao ḡahuno hanateꞌe ogomuḡa ago anoꞌi! Zuni ꞌunuḡano harine runedateꞌe maniḡa zu ruꞌe ago anoꞌi! Ebu vaze ꞌahoga ane teite mene hahurateꞌe vazeḡa teite ibi ago veꞌonoꞌi!' ” \p \v 26 Irarirotene, Paulo ani vaze ḡazaḡa zamazadu deheraꞌuma haḡaiḡa zeḡe teite haḡairo. Ebu dibuꞌo neḡa diuḡadu, zeḡeꞌa Badiꞌa ubumao deheraꞌuma haḡaiḡa hauḡiꞌuma madaḡa, zu zeḡe tiba tiba veize naniꞌa Badiꞌa dibuꞌo hatiteꞌe rae fureniro. \s1 Paulo obone tiro \p \v 27 Badiꞌa ubumao deheraꞌuma haḡaiḡa haḡaeꞌeteꞌe furaḡa ꞌai nariga hauḡiroteꞌe madaḡano, Iuda azaḡa Asia habaꞌanonoꞌo onairoteꞌeꞌa, Dibuꞌo Neḡano Paulo horoniro. Ze vaze ḡuḡuvaḡa niduꞌa tutuze harae iḡunadu, Paulo obone tiro. \v 28 Ebu ḡihau ḡoereꞌenaꞌa, “Isaraela azaḡa, danafoꞌi! Vaze ꞌadiꞌe habaꞌa habaꞌano vazevaze ihozeꞌenaꞌa ꞌahige raꞌohe. 'Isaraela azaḡa haḡaio ago onamoꞌi, zu Mose goro ḡoeꞌa modoꞌi!' Ebu Dibuꞌo Neḡa rae sausauneꞌohe. Zu emeḡe Dibuꞌo Neḡano Giriki azaḡa tutuze zouzadu, haba zaḡoḡa ꞌadi sausauneꞌohe.” \v 29 Ze ꞌouge reirotaꞌaꞌe, ibite Efeso vazeḡa Torofimoꞌe Paulo teite Ierusalema neḡano raunuteꞌe horoniro. Ebu ze ꞌane Dibuꞌo Neḡa zamaḡano tutune zouniro rae zamariro. \p \v 30 Ebu Ierusalema ne azaḡa niduꞌa harae ḡunuḡuniro, ebu vaze niduꞌa duduꞌohadu, Paulo obone teadu, Dibuꞌo Neḡanonoꞌo ahase buniro. Ebu ibihetaḡa niduꞌa ꞌai zogone hararo. \v 31 Nariga mau runeꞌeteꞌe zamaḡano, hariḡaniꞌa Roma uti vazeḡa boro mazao buaꞌ onamiro, raenaꞌa, “Ierusalema ne niduꞌa haraꞌa iriꞌaveha.” \v 32 Ebu ani zogone uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe zu uti azaḡa zamazadu vaze ḡuḡuvaḡa uꞌa dure ovoiro. Harairoteꞌe azaḡaniꞌa uti vazeḡa boro tahiꞌaḡeta onaoga horozirotene, Paulo ꞌai mene bouniro. \p \v 33 Uti vazeḡa boroꞌa aradu Paulo obone tiro, ebu tahiꞌaḡa tuḡuzadu auri adiriḡa aheu hina batuniro. Ebu ḡadimuꞌenaꞌa, “ꞌAdi iniu? Ani nagini haḡaeha?” reiro. \v 34 Ebu vazevazeꞌa ḡuḡuva ḡunuḡano ane ane edeḡano ḡoere iḡuniro. Uti vazeḡa boro ani, hara boro ꞌahine, nagini uꞌano ꞌougeꞌetaꞌaꞌe ederoga mene idararo. Eꞌanoꞌo tahiꞌaḡa zinaꞌa, “Vaze ꞌadi uti azaḡa radone neḡa tutune onamoꞌi!” reiro. \v 35 Ze tutune onamoo, ne ḡoraꞌaḡano reirotene, vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa naenaeonoꞌo bounihi reiro ꞌahine, ani ꞌai herate ḡihiniro. \v 36 Mazaḡa vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ani hegote haraeꞌenaꞌa, “Mau runoꞌi! Mau runoꞌi!” reiro. \s1 Pauloꞌa vaze ḡuḡuvaḡa mazao ḡoeriro \p \v 37 Paulo ani, uti azaḡa radone neḡano nariga tutune zounihi raꞌenogano, aniꞌa uti vazeḡa boro uminiro, raenaꞌa, “E ḡoere nu ḡeine idaḡa hehe?” Ebu uti vazeḡa boroꞌa zaḡuzaḡauꞌenaꞌa, “ꞌAhi ḡa Giriki ḡoeꞌa edeḡa hehe?” rae ḡadimaro. \v 38 “Ḡaꞌe, Izipi vazeḡa ibite Roma gavamani teite utitihi radu, gorugoru azaḡa maḡa boro ḡazaḡa (4000) haba bohaꞌa tutuze onamiroteꞌe vazeḡa hehe?” \p \v 39 Ebu Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Mene, eꞌe Iuda vazeḡa. Nehe niḡa Taso, Kilikia habaꞌa zamaḡano ne boro. E vaze ḡuḡuvaḡa ꞌadi ḡorezoga rae umiꞌeꞌohe.” \v 40 Ebu uti vazeḡa boroꞌa ḡoeꞌa mae ḡihinirotene, Paulo ani ḡoraꞌao edanadu, vazeꞌa mene haraoga rae ꞌevoꞌa mae ḡihiniro. Ebu haraꞌa dauḡe hunirotene, Pauloꞌa Heberu\f + \fr 21:40 \ft Heberu ḡoeꞌaꞌe Iuda azaḡaniꞌa ḡoereꞌeteꞌe ḡoeꞌa niḡa.\f* ḡoeꞌano ḡoreziro. \c 22 \p \v 1 Pauloꞌa raenaꞌa, ꞌahige reiro. “Nego nabudi, eḡeꞌa izidi ꞌaha eḡe moneo zae mazao ḡoereꞌeteꞌe egoꞌi!” \v 2 Aniꞌa Heberu ḡoeꞌano zeḡe mazao ḡoeriroteꞌe igirotene, ze sifu hune radiro. Ebu ani raenaꞌa, \p \v 3 “Eꞌe Iuda vazeḡa. Kilikia habaꞌano Taso neḡano fureraro, ebu Ierusalema neḡano bororaro. Ebu Gamaliela ꞌuꞌuḡano diuḡadu, vouḡafe goro ḡoeꞌa riḡa huneo ihohido, ebu Badiꞌa veize inarido, izidi zaeꞌa haḡaeꞌeteꞌe teige. \v 4 Ebu Zuhiꞌa Boro ibi azaḡa sausauzido. Nuꞌe zimi ruzido. Ohoze zu roḡae batuzadu, ḡuꞌa neḡano ohozido. \v 5 Dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa zu Iuda kanisoro azaḡa zuni eḡeꞌa ꞌada raꞌetaꞌaꞌe hube rae reꞌuma. Mazaḡa ze Iuda azaḡa Damaseko neḡano radiuꞌeteꞌe veize miriho ḡoeꞌa tiro. Miriho ḡoeꞌa eꞌe eḡeꞌa madu Damaseko neḡa onamiro, eꞌea Zuhiꞌa Boro ibio onameꞌeteꞌe azaḡa oboze teadu, Ierusalema neḡa tutuze onaadu, aduga zenoga veize. \p \v 6 Damaseko neḡa hanitiꞌ onamirotene, madai nemaḡano, eḡe rana agaḡa bagaḡaniꞌa adureonoꞌo tabara agaraꞌ ovairo. \v 7 Eꞌe rahao higau bauradu, ago ꞌahoga igiro, raenaꞌa, 'Saulo, Saulo! Ḡa nougadu eḡe sausauheꞌohe?' \v 8 E ḡadinenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, ḡa iniu?' reiro. Aneꞌa naenaehinaꞌa, 'Eꞌe Iesu, Nazareta neḡa vazeḡa.' rae reiro. 'Ḡaeꞌa sausauheꞌeteꞌe vazeḡa.' \v 9 U ḡatihe onamiroteꞌe azaḡaꞌe agaḡa horoniro rehano, ḡorehirotaꞌaꞌe mene igiro. \p \v 10 Ebu eḡeꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, e nagini haḡaine manoḡa?' Aniꞌa raenaꞌa, 'Iḡunadu, Damaseko neḡa onamoꞌi! Eꞌea eḡeꞌa ḡaniroteꞌe gauḡa niduꞌa ihoꞌiꞌuma.' \v 11 Ebu eꞌe, agaḡa boroꞌa ubumahe ꞌuiro ꞌahine, ehamanoga mene idararo. Eꞌanoꞌo ḡatiheꞌeteꞌe azaḡaniꞌa tutuhe, abiheꞌenaꞌa Damaseko neḡa onamiro. \p \v 12 Eꞌea vaze ꞌahoga, niḡa Ananiaꞌa radiudo. Aniꞌe goro ḡoeꞌa ibiḡano daꞌo onamido, ebu Iuda azaḡa Damaseko neḡano radiuꞌeteꞌeꞌa niduꞌa, aniꞌe vaze manoḡa tauḡi reiro. \v 13 Ani onaadu, eḡe genaḡano edaro, ebu raenaꞌa, 'Saulo, nego! Bare fairu ehamanoꞌi!' Eꞌebuꞌu zogone Anania horonoga idararo. \p \v 14 Ebu Ananiaꞌa raenaꞌa, 'Vouḡafe Badiꞌaꞌa ḡa mae avo tiro, ane zama ederoga veize, zu Iesu, Vaze duduḡa horonoga veize, ebu ani hebeonoꞌo agoḡa egoga veize. \v 15 Mazaḡa Zuhiꞌa Boro veize ḡaꞌa horoniroteꞌe zu igiroteꞌe ḡauḡa vaze niduꞌa mazao rae fureniꞌuma. \v 16 Eꞌanoꞌo ḡa ago zamare ꞌadaꞌadoꞌi? Iḡunoꞌi! Iesu Keriso niḡano kuranadu bapatizo moꞌi, ebu haḡaiḡo sauꞌa vuzuꞌe modoꞌi!' \p \v 17 Ierusalema neḡa bare eriroteꞌe enogano, dibuꞌo neḡano kuraroteꞌe zamaḡano, iḡunuꞌeteꞌe teigiro. \v 18 Ebu Zuhiꞌa Boroꞌa ḡorehoga horoniro. Ani raenaꞌa, 'Ḡarihoꞌi! Ierusalema neḡanonoꞌo zogone iḡunoꞌi! Mazaḡa ḡaeꞌa eḡe hari rae fureneꞌetaꞌaꞌe, Ierusalema azaḡaniꞌa mene mae ḡihiniꞌuma' \p \v 19 Rehano eḡeꞌa raenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, eḡeꞌa Iuda azaḡa kuru neḡa niduꞌa onamadu, ḡae mazao fieꞌeteꞌe azaḡa madu ḡuꞌa neḡano ohozido zu bouzidotaꞌaꞌe, zeḡe edeḡa. \v 20 Ebu ḡae hari rae furenidoteꞌe vazeḡa, Stefano mau runiroteꞌe zamaḡano, eḡe zu zeḡe teite zamahe tibunadu, eꞌea edau radiro. Ebu Stefano mau runiroteꞌe azaḡaꞌe dabuaze fuiꞌe tiro. Eꞌe dabuaḡaꞌe eḡeꞌa taufe radiro.' \p \v 21 Rehano Zuhiꞌa Boroꞌa ihinaꞌa, 'Onamoꞌi! Mazaḡa eḡeꞌa Iuda mene azaḡa, haba faḡano radiuꞌeteꞌe mazao tuḡuꞌiꞌuma.' ” \p \v 22 Vaze ḡuḡuvaḡaniꞌe igi onao, Pauloꞌa ḡoere eꞌe reiroteꞌe igirotene, ze harae iḡuniro, raenaꞌa, “ꞌUguḡa vazeḡaꞌe mau runoꞌi! Aniꞌe ḡabode radoga mene idaḡa.” \v 23 Ze dabuaze feune ḡihineꞌenaꞌa zu raha mae feuneꞌenaꞌa harae ḡunuḡuniro. \s1 Pauloꞌe Roma mone vazeḡa \p \v 24 Roma uti vazeḡa boroꞌa uti azaḡa zeadu, Pauloꞌe uti azaḡa radone neḡano mae zouniro. Ebu hariḡa rae furenoga veize “Masinoꞌi!” rae ziro. Aniꞌe nougadu vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa ane mazao maḡune haraeꞌeteꞌe ederihi reiro. \v 25 Uti azaḡaniꞌa Paulo masinoga rae, ꞌevoꞌa hutube ꞌeine utirotene, Pauloꞌa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa eꞌea edauꞌeteꞌe ninaꞌa, ꞌahige reiro. “Eꞌe Roma mone vazeḡa rehano, kotao ꞌize mene ohohogano masihihi raꞌohe. Aꞌe Roma goroḡano idaḡa hehe?” \p \v 26 Ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa eꞌe igirotene, uti vazeḡa boro vaḡe onamadu niro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe Roma mone vazeḡa. Ḡa nougiꞌuma?” \p \v 27 Uti vazeḡa boroꞌa Paulo vaḡe onamadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ehoꞌi! Ḡa Roma mone vazeḡa hehe?” Pauloꞌa “Oꞌe” rae reiro. \p \v 28 Ebu uti vazeḡa boroꞌa raenaꞌa, “Eꞌe Roma mone rouga veize moni boro modiro.” Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Eꞌe fureraroteꞌeanoꞌo onao izidi, Roma mone vazeḡa.” \p \v 29 Eꞌanoꞌo Paulo masinadu ḡadimu vaḡihi reiroteꞌe azaḡaniꞌe, ane mazaonoꞌo zogone ie vaḡiniro. Ebu uti vazeḡa boro ani, Pauloꞌe Roma mone raꞌeteꞌe igirotene, ḡiḡaroniro, mazaḡa Roma mone vazeḡa obone tiro ꞌahine. \s1 Pauloꞌa kanisoro azaḡa nuꞌonuꞌo zamaḡano ḡoeriro \p \v 30 Irarirotene, uti vazeḡa boro ani, Iuda azaḡaꞌe nougadu Paulo mazao maḡuniroteꞌe huga ederihi reiro. Eꞌanoꞌo Pauloꞌe adiri mae butiro, ebu dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro zu kanisoro azaḡa niduꞌa nuꞌoziro. Ebu Paulo tutune onaadu, zeḡe zamao mae ohoniro. \c 23 \p \v 1 Paulo ani kanisoro azaḡa ḡiaze huneꞌenaꞌa, ꞌahige reiro. “Nego nabudi, eꞌe Badiꞌa ubumao zamahe duduḡa hanadu, nagini nagana haḡae onainu.” \v 2 Eꞌe igirotene, dibuꞌao hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa, niḡa Ananiꞌaꞌa Paulo babaḡano edauꞌeteꞌe azaḡa zinaꞌa, “Hebe ꞌue faꞌonoꞌi!” reiro. \v 3 ꞌOuge reirotene, Pauloꞌa ninaꞌa, “Ḡa, sauꞌaḡo ꞌuꞌuru touga raduni feni ꞌuruḡa hina fenineꞌeteꞌe biriḡa heuḡa! Badiꞌaꞌa faꞌoꞌiꞌuma. Ḡa eꞌea ehoradu, goro ḡoeꞌa ibiḡano aduga iniꞌuma raꞌohe. Rehano ḡaꞌe goro ḡoeꞌa variꞌeꞌenaꞌa, 'Paulo faꞌonoꞌi!' raꞌohe.” \p \v 4 Paulo uhiḡano edaunuteꞌe azaḡaniꞌa, Paulo ninaꞌa ꞌahige reiro. “Dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡaꞌe Badiꞌaꞌa ohoniro rehano, ḡoere sauꞌa hina ni sausauneꞌe hehe?” \p \v 5 Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Nego nabudi, e aḡuꞌa, aniꞌe dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa. E veꞌoreha, mazaḡa buka zaḡoḡano ꞌahige touga. 'Zae zuhiꞌaziꞌeteꞌe vazeḡaꞌe ḡoere sauꞌa ago noꞌi!' ” \v 6 Ebu Paulo ani, Sadukea zu Farisea azaḡaniꞌa nuꞌonuꞌo zamaḡano radiuꞌeteꞌe horozirotene, zeḡe boꞌaḡano ḡoere ḡiharo, raenaꞌa, “Nego nabudi, eꞌe Farisea vazeḡa, zu Farisea vazeḡa ubuga. Eꞌe, rune vazeḡaniꞌa bare ḡaboditeꞌe zamare guhineꞌeteꞌe uꞌano kota ꞌada edauꞌohe.” \v 7 ꞌOuge reirotene, Farisea azaḡa zu Sadukea azaḡaniꞌa taꞌiro titiro, ebu nuꞌonuꞌo azaḡa niduꞌa naenae edaro. \p \v 8 Sadukea azaḡaꞌe ꞌahige rae raꞌohe. Rune vazeḡaꞌe mene bare ḡabodiꞌuma, zu vazeꞌe viga oꞌoꞌa, ebu tuḡure viga zuni oꞌoꞌa raꞌohe. U Farisea azaḡaꞌe eꞌe niduꞌa mae ḡihineꞌohe. \p \v 9 Ebu haraꞌa ufeta hune bororaro. Eꞌe zamaḡano, goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡa nuꞌe Farisea azaḡa. Zeḡeꞌa edanadu, riḡa taꞌiriro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadi mazaoꞌe sauꞌa ꞌahoga oꞌoꞌa. Nougine, vine ꞌahoga ga tuḡure viga ꞌahoganiꞌa ḡoreniro gaogi.” \v 10 Taꞌirozeꞌa ufeta bororarotene, Pauloꞌe Iuda azaḡaniꞌa hutube oname onaido. Eꞌanoꞌo uti vazeḡa boro ani, Paulo sausauniꞌuma rae rihanadu, uti azaḡa zinaꞌa, “Ovoradu, nuꞌonuꞌo azaḡa mazaonoꞌo Paulo riḡa mae vaḡinoꞌi, ebu uti azaḡa radone neḡano bare mae zounoꞌi!” reiro. \p \v 11 Eꞌe oheꞌano, Zuhiꞌa Boroꞌa Paulo uhiḡano edanadu niro, raenaꞌa, “Inare radoꞌi! Ḡaeꞌa Ierusalema neḡano eḡe hari rae fureniroteꞌe teige, Roma neḡano zuni rae fureniꞌuma” \s1 Iuda azaḡa nuꞌa Paulo matihi rae neneḡaniro \p \v 12 Irarirotene, Iuda azaḡa nuꞌa nuꞌoranadu, Paulo matihi rae sifu neneḡaniro, ebu Paulo maꞌuduꞌu ogaꞌuma ga gagiꞌuma raenaꞌa, ḡoere riḡa gore ti modiro. \v 13 ꞌOuge gore ti modiroteꞌe azaḡaꞌe, ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) vitinoga. \v 14 Ze dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro zu vaze boroboro vaḡe onaadu ziro, raenaꞌa, “Eme ḡoere riḡa ꞌahige gore ti modeha. Mene ogaꞌuma onamo Paulo maꞌuduꞌu. \v 15 Eꞌanoꞌo za zu kanisoro azaḡaꞌe uti vazeḡa boro uminine idaḡa hehe, zae mazao Paulo bare tuḡunoga? Za soꞌe faifairu bare ḡadiniꞌuma roꞌi! ꞌOugine ani ꞌize ꞌizema feurogano ibio maꞌuma.” \p \v 16 Rehano Paulo ezeḡa ubuganiꞌa Paulo ganato hauꞌeteꞌe hariḡa igiro. Eꞌanoꞌo Roma uti azaḡa radone neḡa onamadu Paulo niro. \p \v 17 Eꞌanoꞌo Pauloꞌa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga hune onaadu niro, raenaꞌa, “Tahiꞌa ꞌadi, uti vazeḡa boro vaḡe tutune onamine idaḡa hehe? Ani hari ꞌahoga rae fureno hatihi raꞌohe.” \v 18 Eꞌanoꞌo tahiꞌa eꞌe uti vazeḡa boro vaḡe tutune onamiro. \p Uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌeꞌa, boro ninaꞌa, “Ḡuꞌano radiuꞌeteꞌe vazeḡa, Pauloꞌa huhe onamadu umideha. 'Tahiꞌa ꞌadi uti vazeḡa boro vaḡe tutune onamoꞌi!' raha. Mazaḡa aniꞌe hari ꞌahoga rae fureno ḡanihi raꞌohe.” \p \v 19 Uti vazeḡa boroꞌa tahiꞌa eꞌe genaḡa abine onamadu ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa nagini ihihi raꞌohe?” \v 20 Aniꞌa ninaꞌa, “Iuda azaḡaniꞌa ḡoere idanadu, ohoḡore Pauloꞌe Kanisoro azaḡa mazao tutune onamoga rae umiꞌiꞌuma raꞌohe. Zeꞌe soꞌe Paulo faifairu bare ḡadinihi reꞌuma. \v 21 Eꞌanoꞌo ḡoereze ago egoꞌi. Mazaḡa ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) vitinoga azaḡaniꞌa ibio ganate radiꞌuma. Zeꞌe ḡoere riḡa ꞌahige gore ti modeha. Ze mene ogaꞌuma ga mene gagiꞌuma onamo Paulo maꞌuma. Izidi ꞌadi zamaḡano, zeꞌe ḡa ḡoere guhineꞌohe.” \p \v 22 Uti vazeḡa boroꞌa ninaꞌa, “Ḡaꞌa ihohiꞌ arateꞌe moneo, vaze ꞌahoga ago noꞌi!” Ebu tuḡune onamiro. \s1 Paulo Kaisarea neḡano tuḡuniro \p \v 23 Ebu uti vazeḡa boroꞌa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa aheu huze onaadu ziro, raenaꞌa, 'Uti azaḡa maḡa aheu (200) huze nuꞌozoꞌi, ebu veine hina utiteꞌeteꞌe azaḡa maḡa aheu (200) zu hosi ranaonoꞌo utiteꞌeteꞌe azaḡa ḡae fuꞌo zu aheu fare gaubanana (70) huze nuꞌozoꞌi! Ebu izidi ohere 9 koroko zamaḡano iḡunadu, Kaisarea neḡa ovoroꞌi! \v 24 Paulo veize hosi nu moꞌi, ebu gavana vazeḡa Feliki vaḡe fairu tutune onamoꞌi!' \p \v 25 Uti vazeḡa boro ani, gavana vazeḡa veize miriho ḡoeꞌa tiro, raenaꞌa, \m \v 26 'Eḡe Klaudia Lusiaꞌa, ḡihiꞌa vazeḡa manoḡa, gavana vazeḡa Feliki mazao manoḡa tauḡi raꞌohe. \v 27 Vaze ꞌahiꞌe Iuda azaḡaniꞌa obone teadu matihi reiro, rehano eḡeꞌa uti azaḡa nu teite onamadu, Iuda azaḡa mazaonoꞌo mae vaḡiniro, mazaḡa ani Roma mone vazeḡa rae reiroteꞌe igiro ꞌahine. \v 28 Ebu eꞌe nagini uꞌano Iuda azaḡaniꞌa maḡuniroteꞌe ederihi radu, Kanisoro azaḡa nuꞌonuꞌo zamao vaze ꞌahi ohoniro. \v 29 Ebu eḡeꞌa ederirotaꞌaꞌe, aniꞌa Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa variꞌiroteꞌe uꞌano maḡuniro. ꞌUguḡa haḡaiḡaꞌe ḡuꞌano mene ohoniꞌuma, zu runeo mene tuḡuniꞌuma ḡauḡa. \v 30 E izidi Iuda azaḡaniꞌa ani matihi rae neneḡaniroteꞌe ega ꞌahine, ḡae vaḡe zogone tuḡuneꞌohe. Ebu Iuda azaḡa zuni zeha, zeḡe zu ḡae vaḡe ovamadu, ḡae zamao aniꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa rae furenoga veize.” \p \v 31 Eꞌanoꞌo eꞌe oheꞌano uti azaḡa ze, ziroteꞌe idunaḡano, Paulo tutune ovoadu, Antipatri neḡano onamiro. \v 32 Irarirotene, hosi ranaonoꞌo utiteꞌeteꞌe azaḡaniꞌa daꞌo Paulo tutune Kaisarea neḡa ovoiro. U uti azaḡa odao onamirotaꞌaꞌe, Ierusalema neḡa bare itiro. \v 33 Uti azaḡa hosi ranaonoꞌo utiteꞌeteꞌeꞌa Kaisarea neḡano feurirotene, gavana vazeḡa Feliki miriho ḡoeꞌa haro, ebu Paulo ani ꞌevorao tiro. \v 34 Ebu gavana vazeḡaniꞌa miriho eꞌe meꞌodiro, ebu Paulo ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡa noꞌe vazeḡa?” Pauloꞌa, “Kilikia habaꞌa” reirotene, \v 35 gavana vazeḡaniꞌa raenaꞌa, “Ḡae ꞌutiroteꞌe azaḡaniꞌa feuriꞌuduꞌu, ḡaeꞌa nagini haḡainuteꞌe ḡoeꞌa igiꞌuma.” reiro. Ebu uti azaḡa zinaꞌa, “Pauloꞌe Kini Heroda\f + \fr 23:35 \ft Heroda ꞌadiꞌe 'Herod the Great'. \fv \ft Mataio 2:1-22, Luka 1:5 \+fv*\f* ne, ane ḡabogano ogoraroteꞌe neḡano ḡuꞌa gadizeꞌeteꞌe azaḡa ꞌevorao toꞌi!” reiro. \c 24 \s1 Felikiꞌa Paulo kotaniro \p \v 1 Mada fuꞌo enogano, dibuꞌo hauꞌeteꞌe ḡihiꞌaḡa, niḡa Ananiaꞌa, vaze boroboro nu zu Roma goroḡa edeḡa vazeḡa, niḡa Teretulo teite Kaisarea neḡa ovairo. Ebu ze gavana vazeḡa mazao Paulo haḡai rae fureniro. \v 2 Paulo hune zounirotene, Teretuloꞌa gavana vazeḡa mazao ꞌuteꞌenaꞌa haḡaiḡa rae fureniro, raenaꞌa, \m “Feliki, ḡihiꞌa hune vazeḡa, ḡae uꞌano eme uniho manoḡa faḡa maha, zu ḡae edeḡa uꞌano habafe zamaḡanoꞌe ḡauḡaniꞌa manoreha. \v 3 Eme ḡae haḡai manoḡa niduꞌa uꞌano matuꞌe rudauꞌohe. \v 4 Rehano madaḡoꞌa hauḡiteꞌe veize eḡe ḡoere tahiḡa ge egoga umiꞌeꞌohe. \p \v 5 Vaze ꞌadiꞌe emeḡeꞌa ḡianeꞌetene, haḡai sauꞌa haḡaadu, haba niduꞌa zamaḡano Iuda azaḡa tutuzadu harae ḡunuḡuneꞌohe, zu Nazareta rae huzeꞌeteꞌe azaḡa ibito ziniꞌohe. \v 6 Ebu Badiꞌa dibuꞌo neḡa zuni sausaunihi reiro. Eꞌanoꞌo eme obone tiro. [Ebu eme Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa hina kotanoga uratiro. \v 7 Rehano uti vazeḡa boro, Lusiaꞌa onaadu emeḡe ꞌevoraonoꞌo riḡa mae vaḡiniro, \v 8 ebu ani ꞌuteꞌeteꞌe azaḡa zinaꞌa, 'Feliki vaḡe onamoꞌi!' reiro.] Ḡae ḡatanaꞌa ane ḡadinine, emeḡeꞌa ḡae mazao ꞌutataꞌaꞌe niduꞌa ḡoere huga rae zamariꞌuma.” \v 9 Iuda azaḡa zuni Teretulo ḡoere atoneꞌenaꞌa “Aniꞌa ḡoerataꞌaꞌe ḡoere huga” rae reiro. \p \v 10 Ebu gavana vazeḡaniꞌe Pauloꞌa ḡoeroga veize vadini hina taꞌoro harotene, Pauloꞌa ḡoere iḡuniro, raenaꞌa, \p “E edeḡa, ḡa muri ḡehaḡa Iuda azaḡa kotazinutaꞌaꞌe. Eꞌebanoꞌo eꞌe matuꞌuheta, ḡae ubumao eḡe none ḡoeꞌa rae fureneꞌohe. \p \v 11 E, mada gaubanana zu aheu fare (12) onamiroteꞌea, Badiꞌa kurano hanoga veize Ierusalema neḡa itiro. Ḡaeꞌa ḡadimu vaḡine, eꞌe hariḡa zogone ederiꞌuma. \v 12 Eꞌe dibuꞌo neḡa zamaḡano vaze teite mene taꞌiro titido, ga Iuda azaḡa kuru neḡa zamaḡano ga Ierusalema neḡa zamaḡano vaze ḡuḡuvaḡa mene tutuze harae tauḡitauḡido. E zeḡe ubumao ꞌuguḡa haḡaiḡa mene haḡaido. \v 13 Zu zeḡeꞌa izidi rae furenateꞌe haḡaiḡa horoniroteꞌe vazeḡa oꞌoꞌa. Eꞌanoꞌo ḡoereze mae ḡihinoga mene idaḡa. \v 14 Rehano e ꞌadi rae fureneꞌohe. E ibi ꞌahoga, zeḡeꞌa veꞌoḡa raꞌeteꞌe ibiḡano emeḡe vouḡa Badiꞌa kurano hauꞌohe, ebu Mose goro ḡoeꞌa zu peroveta azaḡaniꞌa tiroteꞌe ḡoeꞌa niduꞌa mae ḡihineꞌohe. \v 15 Ebu zeꞌe, vaze manoḡa zu sauꞌa niduꞌaniꞌa runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma raꞌeteꞌe madaḡa zamareꞌenaꞌa, guhineꞌohe. Ebu eḡe zuni eꞌe guhineꞌohe. \v 16 Eꞌanoꞌo iḡaiḡa Badiꞌa zu vaze ubumao zamaheꞌe deheḡano radoga veize haḡai manoḡa haḡae huneꞌohe. \p \v 17 E muri nu haba ꞌahoga ꞌahogano radiunuteꞌe enogano, bare Ierusalema neḡa itiro, Iuda azaḡa danaze moni zenoga veize, zu Badiꞌa dibuꞌo hanoga veize. \v 18 E deheheꞌeteꞌe haḡaiḡa hauḡadu dibuꞌo neḡano dibuꞌo hau radiuꞌenogano, Iuda azaḡaniꞌa horohiro. Eꞌe zamaḡano eḡe uhiḡanoꞌe vaze ḡuḡuvaḡani oꞌoꞌa zu harae tauḡitauḡoga zu oꞌoꞌa. \v 19 Eꞌe zamaḡano Iuda azaḡa Asia habaꞌanonoꞌo onairotaꞌa zuni eꞌea radiro. Eḡeꞌa haḡai sauꞌa haḡairo rae reifone, zeḡeꞌa onaadu ḡae mazao eꞌe rae furenifo. \v 20 Ga Iuda kanisoro azaḡa nuꞌonuꞌo zamao mae ohohadu ḡadihiroteꞌe zamaḡano, nagi haḡai sauꞌa eḡe mazao horoniroteꞌe, Iuda azaḡa ꞌadaꞌa rae furenine manoḡa. \v 21 Eḡe mazaoꞌe ḡoere ꞌadi daꞌo. Eḡeꞌa zeḡe boꞌaḡano edaunuteꞌe zamaḡano ḡihau ḡoeriro, raenaꞌa, 'E, vazeꞌe runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma raꞌeteꞌe ḡoeꞌa mae ḡihineꞌeteꞌe uꞌano kotaheꞌohe.' reiro.” \p \v 22 Feliki ani, eꞌe ibiḡa moneo fairu ederoga ꞌahine, kotaḡa ꞌuadu, ꞌahige rae ḡoeriro. “Uti vazeḡa boro, Lusiaꞌa ovaiꞌuduꞌu, ḡoere ḡonaga rae fureniꞌuma.” \v 23 Ebu Felikiꞌa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa ninaꞌa, “Pauloꞌe ḡuꞌa gadizeꞌeteꞌe azaḡa ꞌevorao toꞌi, rehano ibihetaḡaꞌe ago ꞌufunoꞌi, zu vazeꞌa dananoga ago gararoꞌi!” reiro. \p \v 24 Mada nu ḡarugano, Feliki ani inugeita onairo. Inuga niḡa Dunisila. Aniꞌe Iuda roḡaeḡa. Ze uti azaḡa zeadu, Paulo zamahu onairo. Ebu Keriso Iesu mazao fieꞌeteꞌe hariḡa Paulo mazaonoꞌo igiro. \v 25 Pauloꞌa haḡai duduḡa, zu zama rinedeꞌeteꞌe, zu mada ḡonagano Badiꞌaꞌa vaze kotaziꞌuma hariḡa rae furenirotene, Feliki ani ḡiḡaronadu niro, raenaꞌa, “ꞌAi eꞌe daꞌo. Onamoꞌi! Mada manoḡa horonine, bare huḡadiꞌuma.” reiro. \v 26 Felikiꞌa ꞌougirotaꞌaꞌe, Pauloꞌa moni nu zuni hanoga rae zamariro. Eꞌanoꞌo ḡae ḡehaḡa Paulo hune onaadu, ane teite ḡoerido. \p \v 27 Muri aheu meirotene, Porokio Festoꞌa Feliki iḡuꞌa meiro. Rehano Feliki ani, Iuda azaḡa zamaꞌa manoroga veize Pauloꞌe ḡuꞌano modiro. \c 25 \s1 Pauloꞌe Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotanoga reiro \p \v 1 Festo ani, gavana vazeḡa rouga radu Kaisarea neḡano feuradu, mada uḡidu meirotene, Ierusalema neḡa itiro. \v 2 Eꞌea dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro zu Iuda azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe azaḡaniꞌa onaadu, ani mazao Paulo ꞌuteꞌeteꞌe ḡoeꞌa rae fureniro. Ebu uminiro, raenaꞌa, \v 3 “Eme ura haḡaofine idaḡa hehe, Paulo Ierusalema neḡa bare tutune eroga veize?” Ze ura ibio ganatadu, Paulo matihi rae neneḡaniro. \v 4 Rehano Festoꞌa naenaezinaꞌa, “Paulo ani Kaisarea neḡano obone ti radiuꞌohe, ebu eḡe zuni nariga eꞌe bare ovoeꞌohe. \v 5 Zae vaze boroboro nu zuni eḡe teite ovaoꞌi! Ebu Pauloꞌa haḡai sauꞌa haḡairo roꞌidene, eꞌea eꞌe hariḡa rae furenoꞌi!” \p \v 6 Festo ani, Ierusalema neḡano mada fuꞌo zu uḡidu fare (8) ga gaubanana (10) bare radiunutene, Kaisarea neḡa ovoiro. Irarirotene, Festoꞌe kota habaꞌano ehoriro. Ebu Uti azaḡa zeadu, Paulo zamahu zouniro. \v 7 Pauloꞌa diuḡirotene, Ierusalema neḡanonoꞌo ovairoteꞌe azaḡaniꞌa ḡeḡemaḡe edanadu, Paulo ꞌuteꞌeteꞌe ḡoeꞌa aduga ḡehaḡa riꞌiniro. Rehano Pauloꞌa ꞌouge haḡaoga horoniroteꞌe vazeḡa oꞌoꞌa. Eꞌanoꞌo eꞌe hariḡaniꞌe huga rae rouganiꞌe mene idararo. \p \v 8 Ebu Pauloꞌa ane mone ḡoeꞌa rae fureniro, raenaꞌa, “Eꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa mene variꞌiro, zu dibuꞌo neḡa sausauneꞌeteꞌe haḡaiḡa mene haḡairo, zu Roma goro ḡoeꞌa mene variꞌiro.” \v 9 Ebu Festoꞌe, Iuda azaḡa zamaꞌa manoroga veize, Paulo ḡadiniro, raenaꞌa, “Ḡaꞌe Ierusalema neḡa itadu, kota ꞌadiꞌe eḡeꞌa eꞌea kotaꞌoga urateꞌe hehe?” \p \v 10 Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Eꞌe Roma azaḡa kotao edauꞌohe. Eꞌanoꞌo Roma azaḡa kotao kotahine manoḡa. Ḡaꞌe hubehune edeḡa, eꞌa Iuda azaḡa mazao haḡai sauꞌa mene haḡaidotaꞌaꞌe. \v 11 Eḡe haḡai sauꞌa uꞌano uḡuhiꞌuma roꞌidene, eꞌe rudanoga idaḡa. Rehano Iuda azaḡa ꞌadaꞌa rae fureneꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe mene huga roꞌidene, vaze ꞌahoganiꞌa uḡuhoga veize zeḡe ꞌevorao riꞌihogaꞌe mene idaḡa. Eꞌe Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotahoga urateꞌohe.” \v 12 Festo ani, aneꞌa dananeꞌeteꞌe azaḡa ḡadiziroteꞌe enogano, Paulo ꞌahige niro. “Ḡaꞌe Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotaꞌoga urateha. Eꞌanoꞌo ḡaꞌe Roma zuhiꞌaḡa vaḡe onamiꞌuma.” \s1 Festoꞌa kini Agripa teite ḡoꞌaniro \p \v 13 Mada nu enogano, Kini Agripa zu ezeḡa, niḡa Berenikeꞌa Kaisarea neḡa onairo, matuꞌu ḡoeꞌa Festo hanoga veize. \v 14 Ze Festo teite mada ḡehaḡa radiunu ꞌahine, Festoꞌa Paulo hariḡa Agripa meꞌodo haro, raenaꞌa, “Felikiꞌa ꞌadama vaze ꞌahoga ḡuꞌano ohone modiro.” reiro. \v 15 “Eḡeꞌa Ierusalema neḡa itirotene, dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro zu Iuda azaḡa boroboroꞌa onaadu Paulo ꞌutiro, ebu eḡeꞌa kota ḡonaga ḡoeꞌa roꞌi rae umidiro, runeo tuḡunoga veize. \p \v 16 Eꞌanoꞌo e ꞌahige rae ziro. 'Roma goroḡaꞌe ꞌahiguḡa. Kota zamaḡanoꞌe vaze ꞌahoga ꞌutine, vaze aꞌaꞌe ge ꞌuteꞌeteꞌe azaḡa zamao edanadu ane mone ḡoeꞌa rae fureniꞌuma. Eꞌe ḡaruganobuꞌu ḡonaga ḡoeꞌa rae furenadu, zeḡe ꞌevorao riꞌiniꞌuma.' \v 17 Eꞌanoꞌo zeḡeꞌa eḡe teite Kaisarea neḡa ovairotene, madaḡa mene fanediro. Rehano irarirotene, e kota habaꞌano ehoriro. Ebu uti azaḡa zeadu eꞌe vazeḡa zamahu zouniro. \v 18 Ane ꞌutiroteꞌe azaḡaniꞌa ḡoeꞌa rae furenirotene, eḡeꞌa zamariroteꞌe haḡaiḡa sauꞌa nuꞌe mene rae fureniro. \v 19 Rehano zeꞌe, zeḡe Badiꞌa mazao fieꞌeteꞌe haḡaiḡa moneo, zu vaze ꞌahoga, niḡa Iesu, ani rudaro rehano ꞌize ḡaboga rae, Pauloꞌa raꞌeteꞌe hariḡa rae fureniro. \v 20 Eꞌe aḡuꞌa e nouge nouge ḡoeriꞌumaꞌe. Eꞌanoꞌo Paulo ḡadiniro, ani urateꞌe ga, Ierusalema neḡa itadu eꞌea kotanoga. \v 21 Rehano Paulo uraꞌe Kaisarea neḡano radadu Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotanoga uratiro. Eꞌanoꞌo uti azaḡa zinaꞌa, 'Pauloꞌe ḡuꞌano ohone radoꞌi! Onamoo madaḡa meine, Roma zuhiꞌaḡa mazao tuḡuniꞌuma' reiro.” \p \v 22 Ebu Agripaꞌa Festo ninaꞌa, “Eḡe ḡatana zuni ane ḡoere igihi.” reirotene, Festoꞌa ninaꞌa, “Ḡa ohoḡoruꞌu igiꞌuma.” reiro. \s1 Pauloꞌa Kini Agripa zamao ane mone ḡoeꞌa rae fureniro \p \v 23 Irarirotene, Agripa ani Berenike-ne, dabua manoḡa rohorohoḡeita haḡaadu, nuꞌonuꞌo neḡa diuḡiro. Ebu uti azaḡa boroboro zu Kaisarea neḡa azaḡa boroboro zuni diuḡiro. Ebu Festoꞌa uti azaḡa zeadu Paulo zamahu zouniro. \v 24 Ebu Festoꞌa raenaꞌa, “Kini Agripa zu ꞌahi onaateꞌe azaḡa niduꞌa, vazeḡa ꞌadiꞌeꞌe. Ierusalema neḡano zu Kaisarea neḡano Iuda azaḡaniꞌa raenaꞌa, 'Ḡabode radoga mene idaḡa.' rae tatareꞌeteꞌe vazeḡa. \v 25 Eꞌa ani ḡoere abitirotene, runeo tuḡuniꞌuma haḡaiḡa mene horoniro. Rehano ani uraꞌe, Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotanoga uratiro ꞌahine, Roma zuhiꞌaḡa mazao tuḡuniꞌuma raꞌohe. \v 26 Rehano eꞌe Roma zuhiꞌaḡa veize nouge rae mirihiꞌuma? Mazaḡa ani, haḡai sauꞌa ꞌahoga mene haḡairo. Eꞌanoꞌo Kini Agripa ḡae hune zamao zuni zae niduꞌa zamao tutune onaeha, zaeꞌa Paulo ḡadinadu eḡeꞌa mirihiteꞌe ḡoeꞌa ederoga veize. \v 27 Mazaḡa eḡeꞌa zamareꞌetene, ḡuꞌa vazeḡa Roma zuhiꞌaḡa mazao tuḡuneꞌeteꞌe zamaḡano, ꞌuteꞌeteꞌe ḡoeꞌa mene mirihogaꞌe mene idaḡa.” \c 26 \p \v 1 Ebu Agripaꞌa Paulo niro, raenaꞌa, “Ḡae moneo ḡoeroꞌi!” \p Eꞌanoꞌo Paulo ani ꞌevoꞌa mae ḡihinadu, ḡoere iḡuniro. \v 2 “Kini Agripa, eꞌe izidi matuꞌeꞌohe, mazaḡa e Iuda azaḡaniꞌa ḡoere aduga niduꞌa eḡe rana riꞌineꞌeteꞌe uꞌano, eḡe noneo ḡoereꞌe ꞌahine. \v 3 Ḡae edeḡa, Iuda azaḡa haḡai zuni zeḡeꞌa taꞌirotiteꞌeteꞌe ḡoeꞌa. Eꞌanoꞌo e umiꞌeꞌohe. Eḡe ḡoere ꞌadi fairu igi onamoꞌi ḡonaga! \p \v 4 Iuda azaḡa zeḡe niduꞌa edeḡa, eḡeꞌa kobeꞌanonoꞌo nouge radiunutaꞌaꞌe, Iuda azaḡa boꞌaḡano ebu Ierusalema neḡano. \v 5 Ze, ḡabonehe ḡadaheḡanonoꞌo edeḡa ꞌahine, zeꞌa uratine eꞌe Farisea vazeḡa rae reꞌuma zu idaḡa. Farisea azaḡaꞌe Iuda azaḡa goro ḡoeꞌa faifaine haḡaeꞌeteꞌe azaḡa. \v 6 Ebu izidi eꞌe, Badiꞌaꞌa emeḡe vouḡa mazao rae tiroteꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudanoga guhineꞌeteꞌe uꞌano kotaheꞌohe. \v 7 Emeḡe iduhu gaubanana zu aheu fareꞌe (12), eꞌe ḡoeꞌaniꞌa hudanoga radu guhineꞌohe. Ze ohere zu madai Badiꞌa tuḡure inare haḡaeꞌohe. Kini vazeḡa! Eꞌe, eꞌe ḡoeꞌa guhineꞌeteꞌe uꞌano, Iuda azaḡaniꞌa eḡe rana ḡoere aduga riꞌineꞌohe. \v 8 Za nuꞌe nougaꞌahi Badiꞌaꞌa rune azaḡa bare ḡaboziꞌuma raꞌeteꞌe ḡoeꞌa mene mae ḡihineꞌohe? \p \v 9 Eḡe zuni ibite ꞌahige zamariro. Nazareta neḡa vazeḡa, Iesu niḡa ꞌuꞌuoga veize inare gauine manoḡa rae zamariro. \v 10 E ꞌuguḡa haḡaiḡa Ierusalema neḡano haḡairo. Ebu Dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro niḡano, Zuhiꞌa Boro mone azaḡa ḡehaḡa ḡuꞌano ohoziro, zu zimi ruzihi reirotene, eꞌe ḡoeꞌa mae ḡihiniro. \v 11 Ebu Iuda azaḡa kuru neḡa niduꞌa diuḡadu, 'Bouzoꞌi!' reiro. Ebu bouzeꞌenaꞌa, 'Iesu niḡa sausaune ḡoeroꞌi!' rae tatariro. Zuni e maḡune rudaro ꞌahine, haba faḡano neḡa ꞌahoga ꞌahoga onamadu, Zuhiꞌa Boro mone azaḡa vaḡadu sausauziro. \p \v 12 Mada ꞌahogano eꞌe ꞌougihi radu, dibuꞌo hauꞌeteꞌe boroboro niḡano zu ḡoereze odohadu, Damaseko neḡa onamiro. \v 13 Kini vazeḡa! Madai nemaḡano eꞌe ibiḡano onamiroteꞌea, e adureonoꞌo agaḡa boroꞌa agaranoga horoniro. Eꞌe agaḡaꞌe mada agaḡa vitinoga. Eḡe zu eḡe teite onamiroteꞌe azaḡa agafiꞌ ovairo. \v 14 Ebu emeḡe niduꞌa rahao higau bauriro, ebu Iuda ḡoeꞌano ihiꞌeteꞌe agoḡa ꞌahoga igiro, raenaꞌa, 'Saulo! Saulo! Ḡa nougadu eḡe sausauheꞌohe? Ḡa ire meiga meiga futuneꞌohe. Aꞌe ḡaeꞌa ḡae bare sausauꞌeꞌohe.' \p \v 15 Ebu eḡeꞌa ḡadinenaꞌa, 'Zuhiꞌa Boro, ḡa iniu?' reiro. Zuhiꞌa Boroꞌa naenaehinaꞌa, 'Eꞌe Iesu, ḡaeꞌa sausauheꞌeteꞌe vazeḡa. \v 16 Iḡunadu edanoꞌi! Eḡeꞌa ḡae mazao fureranataꞌaꞌe, eḡe tuḡure vazeḡano ohoꞌifine, zu horohateꞌe hariḡa vaze mazao meꞌodo zinifine, zu eḡeꞌa ihoꞌiteꞌe ḡoeꞌa rae furenoga veize. \v 17 Eꞌe Iuda azaḡa zu Iuda mene azaḡaniꞌa sausauꞌihi reiteꞌe zamaḡanonoꞌo mae vaḡiꞌiꞌuma. Ebu zeḡe mazao bare tuḡuꞌiꞌuma, \v 18 ubumaze raꞌanadu uzaboonoꞌo agaḡa moneo mae ḡihuzoga veize, zu Satani ꞌuꞌuḡanonoꞌo mae vaḡizadu Badiꞌa mone rouga veize. ꞌOugine, sauꞌaze eḡeꞌa rae modiꞌuma, zu zeꞌe eḡe mazao fiadu, Zuhiꞌa Boro veize avo reiroteꞌe azaḡa teite ꞌauḡiꞌuma. \p \v 19 Eꞌanoꞌo kini Agripa, eꞌe adureonoꞌo fureranadu ihohiroteꞌe ibiḡano daꞌo dureꞌohe. \v 20 E ibite Damaseko neḡa azaḡa mazao, ebu Ierusalema neḡa zu Iudea habaꞌa niduꞌa zamaḡano radiuꞌeteꞌe azaḡa mazao, ebu Iuda mene azaḡa mazao zuni haramiro, raenaꞌa, 'Zamaze ḡihunadu, Badiꞌa vaḡe aroꞌi! Ebu haḡai manoḡa haḡaenaꞌa, zamaze ḡihunateꞌe furenoꞌi!' \v 21 Eḡeꞌa ꞌougiroteꞌe uꞌano, Iuda azaḡaniꞌa dibuꞌo neḡano obohe tiro, ebu uḡuhe ruhihi reiro. \v 22 Rehano Badiꞌaꞌa danahe onaoo izidi, e ꞌada edauꞌohe, ebu vaze zuhuꞌanonoꞌo boro ḡonaga zeḡe niduꞌa mazao hari tiba hina rae fureneꞌohe. Eꞌe ḡoeꞌaꞌe peroveta azaḡa zu Moseꞌa vesuꞌu naginiꞌa fureraꞌuma reiroteꞌe ḡoeꞌa daꞌo. \v 23 Eꞌe ḡoeꞌaꞌe, Keriso ani zaharaniꞌuma, ebu ibite runeonoꞌo bare ḡabodiꞌuma, ebu aneꞌa Iuda azaḡa zu Iuda mene azaḡa mazao ḡabone hidiꞌuma agaḡa haramoḡa haramiꞌuma.” \p \v 24 Pauloꞌe ꞌouge raeꞌenogano, Festoꞌa ḡoere ḡihauꞌenaꞌa, “Paulo! Ḡa baboraneha. Ḡa ufeta mirihiroteꞌeꞌa mae baboꞌeha.” rae reiro. \p \v 25 Rehano Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Ḡihiꞌa vazeḡa Festo, eꞌe mene baboraneha. Eḡeꞌa raꞌeteꞌe ḡoeꞌaꞌe ḡoere huga zu edaꞌeḡa. \v 26 Kini Agripa ani, ꞌadi haḡaiḡa niduꞌa edeḡa ꞌahine, eꞌe mene rihauꞌenaꞌa huga niꞌohe. Mazaḡa e edeḡa kini Agripaꞌe haḡai ꞌadi niduꞌa igi hauḡiro, mazaḡa eꞌe haḡaiḡaꞌe guniꞌano mene fureraro. \v 27 Kini Agripa, ḡa peroveta azaḡa ḡoere mae ḡihineꞌe hehe? E edeḡa, ḡa mae ḡihineꞌohe.” \p \v 28 Ebu Agripaꞌa Paulo ninaꞌa, “Ḡa mada futuꞌano ḡoere tahiḡa rae furenadu, eḡeꞌa Kristenio tiroꞌi raꞌe rehano, aꞌe mene idaḡa.” \p \v 29 Pauloꞌa naenaeninaꞌa, “Mada futuꞌa ga faḡaꞌe ago zamaroꞌi! Mazaḡa e Badiꞌa mazao ꞌahige kurauꞌohe, ḡae zu ꞌada igiꞌeteꞌe azaḡa niduꞌa eḡe teigoga, rehano ḡuꞌano ohoheꞌetaꞌaꞌe ahiḡa.” \p \v 30 Ebu kini Agripa, gavana vazeḡa Festo, zu Berenike ebu eꞌea ehorinuteꞌe azaḡa niduꞌa iḡune edaro. \v 31 Ze nuꞌonuꞌo neḡanonoꞌo buauꞌenaꞌa ḡoretitiro, raenaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe runeo tuḡuniꞌuma ga ḡuꞌano ohoniꞌuma haḡaiḡa sauꞌa mene haḡairo.” \p \v 32 Ebu Agripaꞌa Festo niro, raenaꞌa, “Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotanoga mene uratifone, vaze ꞌadiꞌe ḡuꞌanonoꞌo mae bunifo.” \c 27 \s1 Paulo Roma neḡa ḡasi hina tutune onamiro \p \v 1 Eme Itali habaꞌa onaꞌuma madaḡa meirotene, Paulo zu ḡuꞌa azaḡa nuꞌe uti vazeḡa ꞌahoga, niḡa Iulio ꞌevorao riꞌiziro. Aniꞌe Roma zuhiꞌaḡa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa ꞌahoga. \v 2 Ebu emeꞌe Adaramateno ne ḡasiḡano tiriro. Ḡasi aꞌaꞌe Asia habaꞌa toḡatoḡaḡano tue tue onaꞌuma ḡasiḡa. Eme eꞌe hina ruhau onamiro. Ebu Makedonia habaꞌano Tesalonika neḡa vazeḡa ꞌahoga, niḡa Aristako zuni emeḡe teite onamiro. \p \v 3 Irarirotene, Sidono neḡano feuriro. Iulio ani Paulo faifaineꞌenaꞌa, tuḡuniro, Paulo ane edeḡa azaḡa vaḡadu, naginiꞌa fereneꞌeteꞌe hanoga veize. \v 4 Ebu eꞌeanoꞌo hena bare ruhanadu, Kupro ꞌumuḡa genaḡano ꞌafe ruhau onamiro, mazaḡa zavaraꞌe emeḡe haohaofe onainu. \v 5 Ebu Kilikia zu Pamufulia habaꞌa davaraḡa bohaꞌano ruhau onamo, Lukia habaꞌano Mura neḡano hebetiro. \v 6 Ebu eꞌe habaꞌano uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Itali onamihi raꞌeteꞌe ḡasiḡa horoniro. Aꞌe Alesandria neḡa ḡasiḡa. Eme eꞌe ḡasiḡano tutufe tiriro. \v 7 Ebu mada ḡehaḡa teꞌoteꞌauꞌenaꞌa negane ruhau onamo, Kenido davaraḡa bohaꞌano feuriro. Zavaraꞌe ꞌize haohaofe onainu ꞌahine, eꞌe moneo ruhau onamoga mene idararo. Eꞌanoꞌo eme Salomone musuga naenaeḡa onamadu, Kerete ꞌumuḡano ꞌafe ruhau onamiro. \v 8 Ebu teꞌoteꞌauꞌenaꞌa zavara haone, eꞌe ꞌumuḡa genaḡa uni ruhau onamo, “Toḡatoḡa Manoḡa” rae huneꞌeteꞌe toḡatoḡaḡano hebetiro. Aꞌe Lasea neḡa uhiḡano. \p \v 9 ꞌOugeꞌenaꞌa, mada ḡehaḡa foure hauḡiro ꞌahine, ḡasio ruhau onamogaꞌe riḡa zu ḡiḡaroḡa. Mazaḡa Iuda azaḡaniꞌa iḡaiḡa ogomu moneo zaḡozaḡiꞌuma madaḡa vitaro. Eꞌe hugaꞌe zavara madaḡaniꞌa feuriro, ebu ruhaꞌuma batoḡa ꞌai hauḡiro. Eꞌanoꞌo Pauloꞌa iraduguziro, \v 10 raenaꞌa, “Zae niduꞌa! Eḡeꞌa ḡianeꞌetene, eme ruhau onamine sauꞌa hidiꞌuma, ḡasi zu tohefe niduꞌaꞌe davarao hunuhuniꞌuma, ebu ḡabonefe zuni sautaꞌuma.” \v 11 Rehano uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Paulo ḡoere mene mae ḡihinadu, ḡasi miruneꞌeteꞌe vazeḡa zu ḡasi vazeḡa ḡoere daꞌo mae ḡihiniro. \v 12 Zeḡeꞌa raꞌetaꞌaꞌe, hebetateꞌe habaꞌaꞌe zavara zu nahune madaḡanoꞌe mene manoḡa. Eꞌanoꞌo vaze niduꞌaꞌe eꞌe habaꞌanonoꞌo ruhau buanadu Foinike toḡatoḡaḡa onamihi reiro. Ebu eꞌe toḡatoḡaḡanobuꞌu zavara zu nahune madaḡa meꞌuma reiro. Foinike toḡatoḡaḡaꞌe Kerete ꞌumuḡano ḡasiꞌa hebeteꞌeteꞌe toḡatoḡaḡa ꞌahoga, madaꞌa zubureꞌeteꞌe mone zamainiꞌohe. \s1 Zavara boroꞌa davarao feuriro \p \v 13 Ebu zavara ꞌai kauri moneonoꞌo tahitahe onainuteꞌea, ze ꞌane mada manoḡaniꞌa onaeha reiro. Eꞌanoꞌo ḡasi hanigaḡa hutube zounadu, Kerete ꞌumuḡa genaḡa daꞌo uni ruhau onamiro. \v 14 Mene faḡa onamiroteꞌea, zavara boro bagaḡa ꞌai ꞌumu raganonoꞌo gudau ovairo. Aꞌe niḡa “Iurakulon\f + \fr 27:14 \ft Eꞌe ḡoeꞌa hugaꞌe northeast moneonoꞌo onaeꞌeteꞌe zavaraḡa boro.\f*” rae huneꞌeteꞌe zavaraḡa boro. \v 15 Ebu ḡasio ragatiꞌ aradu, zavara roḡoroḡe onamoga mene idaḡa ꞌahine, zavara daꞌo magananiro. \v 16 Ebu Kauda ꞌumuḡa komeꞌa genaḡa ꞌafe diuḡirotuꞌu, ḡasi komeꞌa ḡaruna ahasinuteꞌe riḡa hutube zouniro. \v 17 Ebu ohoze ohozeꞌa ḡasi ahase zounirotene, mini hina ḡasi boroo tatuhe ogoru tiro. Ebu hena nougine gasiꞌa ruhau onamadu, Afrika habaꞌa hetaꞌaḡano, niḡaꞌe Surutis-o rameruꞌutiꞌuma rae riharo. Eꞌanoꞌo ḡasi faraiḡa zuni hutube bunadu zavara maganani ruhau oname tauḡiro. \v 18 Rehano zavaraꞌe ꞌize ufeta boro. Eꞌanoꞌo irarirotene, ḡasio gaueꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡasi ufinoga rae, odoheꞌeteꞌe toheḡa davarao mae mae modiro. \v 19 Ebu bare iraradu, mada uḡiduḡa meirotene, ḡasio odohe gaueꞌeteꞌe toheḡa zuni mae mae modiro. \v 20 Eme mada ḡehaḡa mada zu buzuva mene horoniro, zu zavaraꞌe ufeta hune sautu radiunu. Eꞌanoꞌo emeḡe niduꞌa mene ḡabodiꞌuma rae zamariro. \p \v 21 Ze mada ḡehaḡa oganoga mene idararotene, Pauloꞌa zamazeo iḡune edanadu ziro, raenaꞌa, “Zae niduꞌa! Eḡe ḡoere mae ḡihinadu, Kerete ꞌumuḡanonoꞌo mene ruhau buafone, ꞌahige aduga mene hidifo, zu toheze mene mae mae modifo. \v 22 Rehano e izidi ꞌada ziꞌeteꞌe. Inaroꞌi! Mazaḡa vazeni ꞌahoga mene dauḡiꞌuma, u hube ḡasiꞌa daꞌo sautaꞌuma. \v 23 Zuhiꞌa Boro, eḡeꞌa kurano hauꞌeteꞌe zu tuḡureḡa haḡaeꞌeteꞌe Badiꞌaḡa, ani tuḡure vigaꞌa ohoḡore ohere eḡe uhiḡano edanadu \v 24 ḡoreheha, raenaꞌa, 'Paulo! Ago rihanoꞌi! Ḡaꞌe Roma zuhiꞌaḡa zamao ꞌize edaꞌuma. Zu Badiꞌa manoḡaꞌe ḡae teite uꞌano, ḡae teite idaḡa ruhauꞌeteꞌe azaḡa niduꞌaꞌe Badiꞌaꞌa ḡaboziꞌuma.' \v 25 Eꞌanoꞌo zae niduꞌa, inaroꞌi! E, Badiꞌa tuḡure vigaꞌa ehateꞌe ḡoeꞌa niduꞌa hudaꞌuma rae, ani mazao fieꞌohe. \v 26 Rehano emeꞌe zavaraꞌa hudi onamadu ꞌumu ꞌahoga hetaꞌaḡano ḡasiꞌa ehoriꞌuma.” \s1 Ḡasiꞌa fahau ḡuzuhiro \p \v 27 Ohere gaubanana zu ḡazaḡa fare (14) meiroteꞌea zuni, Adaria Davaraḡano zavaraꞌa ꞌize hudi vaevaefinu. Ebu eꞌe oheꞌa nemanemaḡano ḡasio gaueꞌeteꞌe azaḡaniꞌe gaba ruhau haniteꞌeteꞌe ederiro. \v 28 Eꞌanoꞌo ze davara hoeꞌa idanirotene, mita ḡae ḡazaḡa gaubanana (40) heuḡa. Ebu tahiḡa guhianadu bare idanirotene, mita ḡae uḡidu gaubanana (30) daꞌo. \v 29 ꞌOugadu ze ḡiḡaroze ruziro, mazaḡa hena ḡasiꞌa vatava rana rameruꞌutiꞌuma reiro. Eꞌanoꞌo ze ḡasi hanigaḡa ḡazaḡa (4) ḡasi ariḡa ḡuzuonoꞌo mae davarao feuniro, ebu ḡaiḡai iraroga veize guhiu radiro. \v 30 Eꞌe zamaḡano ḡasio gaueꞌeteꞌe azaḡaꞌe feranoga radu, soꞌe ḡasi hanigaḡa ovoe buneꞌohe rae, ḡasi kobeꞌa fuiꞌadu zazoꞌanonoꞌo ovoe buniro. \v 31 Rehano Pauloꞌa uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡa tahiꞌaḡeta ziro, raenaꞌa, “Ḡasio gaueꞌeteꞌe azaḡaniꞌa ḡasi ꞌadaonoꞌo vaḡinine, zaꞌe mene ḡabodiꞌuma.” \v 32 Eꞌanoꞌo uti azaḡaniꞌa ḡasi kobeꞌa ovoe dabanateꞌe miniḡa ꞌai tene reꞌadu, ruhune modiro. \p \v 33 Ebu irara ꞌai hanitirotene, Pauloꞌa zeḡe niduꞌa ogomu anoga rae umiziro, raenaꞌa, “Za mada gaubanana zu ḡazaḡa fare (14), zamaze aduduꞌenaꞌa guhiu onaeha. Ebu ogomuni ꞌahoga zu mene aneha. \v 34 Eꞌanoꞌo e umizeꞌohe. Izidi za ogomu nu anoꞌi! Aꞌe ahirizeꞌa inaradu ḡabone hidoga veize. Eḡeꞌa ziꞌohe. Zae vadinionoꞌo igu tibani zuni mene dauḡiꞌuma.” \v 35 Paulo ani ꞌouge rae zirotene, ꞌuvahu madu vaze niduꞌa ubumao Badiꞌa mazao ite matuꞌo haro. Ebu vahegadu aro. \v 36 ꞌOugadu zeḡe niduꞌa inaradu, ogomu mae aro. \v 37 Ḡasi eꞌe zamaḡano bone emeḡe niduꞌa 276-ꞌa radiro. \v 38 Zeḡe niduꞌa ogomu au idararotene, ḡasiꞌa ufiranoga veize ogomu niduꞌa davarao mae mae modiro. \s1 Ḡasiꞌa Melita ꞌumuḡano fahau ḡuzuhiro \p \v 39 Oheredaꞌo madaꞌa agaru feurirotene, ze noꞌe habaꞌano ruhaunutaꞌaꞌe aḡuꞌa. Rehano zeꞌe haba guniḡa hesaḡeta moneni horoniro. Eꞌanoꞌo ze idaraune, eꞌe hesaḡa ranao ḡasi odohe tiriꞌuma reiro. \v 40 Ebu ze ḡasi hanigaḡa davara zamaḡano tene riꞌi modiro, ebu tari ogoru tiroteꞌe miniḡa fuiꞌiro. Ebu zavara veize farai hutube ḡihinadu, hesa mone tarine onamiro. \v 41 Rehano ḡasiꞌe hetaꞌano tutuhanadu, zazoꞌa ḡohaꞌe eꞌea teadu mene hune zu hagariro. Ebu avaḡa ḡuzuꞌe saꞌu boroboroꞌa kafene vahegadu faharo. \p \v 42 Ebu uti azaḡaniꞌa ḡutaroteꞌe azaḡaꞌe zimi hauḡiꞌuma rae togaziro, mazaḡa hena zeꞌa ḡemabe onamadu ferau ḡouriꞌuma. \v 43 Rehano uti azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe vazeḡaꞌe Paulo ḡabonihi reiro ꞌahine, uti azaḡa garariro. Ebu tuḡuzenaꞌa, “Ḡema edeḡa azaḡaꞌe ibite rafatadu ḡemabe onamoꞌi, ebu gabao tiroꞌi!” reiro. \v 44 “U ḡema aḡuꞌa azaḡaꞌe, ḡasi ireḡa rugaruga hina kame ḡemabe onamoꞌi!” reiro. ꞌOuge haḡaeꞌenaꞌa zeḡe niduꞌa gabao ḡemabe tiradu ḡabode ḡouriro. \c 28 \s1 Pauloꞌe Melita ꞌumuḡano \p \v 1 Emeḡe niduꞌa ḡaboga gabao tirirotene, eme ederiro, aꞌe Melita ꞌumuḡa. \v 2 ꞌUmu eꞌe neḡa azaḡaꞌe emeḡe faifaife rufiro. Iruguꞌe ruꞌaunu zu nahuneꞌe biaudo ꞌahine, ze mae ḡihifeꞌenaꞌa, ire rabibofiro. \v 3 U Paulo ani ire sinuḡa ḡuraꞌe madu ire roga rana mae tiꞌenogano, zarama ire gigiꞌaniꞌa madu ire sinuḡanonoꞌo veore buaro, ebu Paulo ꞌai ꞌevoꞌano vihone giganiro. \v 4 Ebu ꞌumu eꞌe azaḡaniꞌa mohe eꞌe Paulo ꞌevoreo ḡiruḡiranoga horonirotene, ze raoraoꞌuhinaꞌa, “Vaze ꞌadiꞌe hezoꞌe gorugoru vazeḡa gaogi.” rae reiro. “Ani davarao mene hunuhuna rehano, eꞌe naeḡa hauꞌeteꞌe badiꞌaḡaꞌe aneꞌa ḡabode radoga mene urateha.” \v 5 Rehano Pauloꞌe mohe ire roga rana itine modiro, ebu sauꞌani ꞌahoga ane mazao mene fureraro. \v 6 Vaze ze ꞌane, Pauloꞌe ahiꞌaniꞌa miniꞌuma ga zogone higau bauradu rudaꞌuma rae ḡiane radiro. Ze faḡa hune ꞌouge ḡiane radiunu rehano, ḡauni ꞌahoga ani mazao mene furerarotene, ze hena nufe zamarenaꞌa, “Aniꞌe badiꞌa ꞌahoga gaogi.” reiro. \p \v 7 U ꞌumu eꞌe zuhiꞌaḡa, niḡa Pobelio, ani habaꞌe haniꞌano. Ani eme mae ḡihifeꞌenaꞌa, neḡano tutufe zoufadu mada uḡidu faifaifinu. \v 8 U Pobelio mogaꞌe ugiḡa, evaneo baze radiunu. Ani ahiriꞌe gigiꞌa bagaḡa zu ru sororido. Eꞌanoꞌo Pauloꞌa diuḡe ḡianadu rana kuraro, ebu ꞌevoꞌa rana tirotene, ꞌai manoriro. \v 9 ꞌUguḡaniꞌa furerarotene, ugi azaḡa ꞌumu beꞌa radiunuteꞌe azaḡa niduꞌa, Paulo vaḡe onaadu aneꞌa faizido. \v 10 Ebu vaze niduꞌaꞌa, nigufeꞌenaꞌa faifaife rufido. Ebu eꞌe ꞌumuḡanonoꞌo ruhau vaḡinihi reirotene, ze ferefeꞌeteꞌe toheḡa ḡehaḡa rifiro. \s1 Pauloꞌa Roma neḡano feuriro \p \v 11 Eme bato uḡidu eꞌe ꞌumuḡano radiroteꞌe enogano, ḡasi ꞌahogano tiradu eꞌe habaꞌa mode iḡuniro. Eꞌe ḡasiḡaꞌe nahune madaḡaniꞌa hauḡoga veize, Melita ꞌumuḡano guhiu radiro. Aꞌe Alesandria ne ḡasiḡa, niḡa “Tahiꞌa Atoꞌa”. Izipi habaꞌanonoꞌo onairo. \v 12 Eme ruhau onamoo, Surakusa neḡano hebetadu, mada uḡidu eꞌea radiro. \v 13 Eꞌeanoꞌo hena onamo Regio neḡano hebetiro. Ebu mada tiba radirotene, ḡasi ḡaruga moneonoꞌo zavaraꞌa onairo ꞌahine, eme ruhau onamadu, mada aheuḡano Puteoli toḡatoḡaḡano feuriro. Aꞌe emeḡe ruhu ḡonaga. \v 14 Ebu eꞌea Zuhiꞌa Boro mone azaḡa nu hidirotene, ze umifenaꞌa, “Emeḡe teite fura tiba radoꞌi!” reiro. Eꞌanoꞌo eꞌea fura tiba radiro. Ebu eꞌe ḡaruganobuꞌu emeꞌe, zavara boro uꞌano sasiro rehano, ragavofeꞌe ḡonabadu, Roma habaꞌano feuriro. \v 15 Roma neḡano Zuhiꞌa Boro mone azaḡaꞌe emeḡeꞌa haniteꞌeteꞌe hariḡa igiro ꞌahine, haofe onaadu, vaze nuꞌe Apia-foru maketiḡano, nuꞌe Taveni Uḡidu rae huneꞌeteꞌe iꞌudi neḡano hido titiro. Paulo ani, horozirotene, Badiꞌa matuꞌo haro, ebu zamaḡaniꞌa inariro. \s1 Pauloꞌa Roma neḡano haramiro \p \v 16 Eme Roma neḡano feurirotene, Pauloꞌe tuḡunadu ane daꞌo ne ꞌahogano radiro. Ebu uti vazeḡa tibaniꞌa daꞌo taufinu. \v 17 Ebu mada uḡidu meirotene, Pauloꞌa Iuda azaḡa ibito ziniꞌeteꞌe azaḡa boroboro ane neo huze nuꞌoziro. Ebu zeḡeꞌa nuꞌoraꞌ onairotene, Pauloꞌa ziro, raenaꞌa, “Nego nabudi, e emeḡe nabudi mene sausauziro, zu vouḡafe haḡai mene heꞌeheꞌeniro. Rehano Iuda azaḡaniꞌa Ierusalema neḡano obohe teadu, Roma azaḡa ꞌevorao riꞌiheha. \v 18 Roma azaḡaniꞌa ḡadihirotene, ze ura tuḡuhe buhihi reiro, mazaḡa runeo tuḡuhiꞌuma haḡaiḡa sauꞌa mene horoniro. \v 19 Rehano Iuda azaḡaniꞌa mene uratirotene, eꞌe ibi ꞌahoga oꞌoꞌa radu, Roma zuhiꞌaḡaniꞌa kotahoga veize umidiro. U eꞌe aduga ꞌahoga nabudihe rana touga veize mene onaeha. \v 20 Eꞌanoꞌo e za ḡiazoga zu ḡorezoga veize huze onaeha, mazaḡa Isaraela azaḡaniꞌa guhine onainuteꞌe vazeḡa uꞌano, eꞌe ḡuꞌa neḡano ꞌada radiuꞌeteꞌe.” \p \v 21 Ebu ze naenaeninaꞌa, “Iudea habaꞌanonoꞌo ḡa moneo soꞌani ꞌahoga mene noneni tuḡuriro. Zu vazeni ꞌahoga Iudea habaꞌanonoꞌo feuriꞌ arirotene, ḡa moneo sauꞌani ꞌahoga mene rae fureniro. \v 22 Rehano eme ḡaꞌa nouge reihi raꞌeteꞌe igihi raꞌohe. Mazaḡa eme edeḡa, haba niduꞌa zamaḡano vaze niduꞌa ḡae mone raꞌeteꞌe azaḡa heꞌeheꞌezeꞌohe.” \p \v 23 Ebu ze Paulo teite bare nuꞌoranoga rae mada ꞌahoga rae tiro. Eꞌe madaḡa meirotene, Iuda azaḡaꞌe ḡehaḡa bagaḡaniꞌa onaadu, bare ane radone habaꞌano nuꞌoraro. Pauloꞌe oherebauonoꞌo onamo ḡorava Badiꞌaꞌa zuhiꞌafiꞌuma ḡoeꞌa rae fureno ziniro. Ebu zeḡeꞌa Iesu mae ḡihinoga rae, Mose goro ḡoeꞌa zu Peroveta azaḡa buka zamaḡanonoꞌo Iesu hariḡa haramiro. \v 24 Vaze nuꞌe Paulo ḡoere mae ḡihiniro, u nuꞌe mene. \v 25 Ebu ze zeḡe boꞌaḡano zamaze mene tiba. Ebu Pauloꞌa ꞌahige ziroteꞌe enogano, ze neonoꞌo buau ḡouriro. Pauloꞌe zeḡeꞌa ꞌizema buanogano ꞌahige ziro, raenaꞌa, “Vine Zaḡoḡaniꞌa peroveta vazeḡa Isaia-onoꞌo vouḡaze zirotaꞌaꞌe ḡoere huga, raenaꞌa, \q1 \v 26 'Onamadu Iuda azaḡa ꞌahige zoꞌi! \q1 Ḡae egoga igi huniꞌuma, \q1 rehano mene ederiꞌuma. \q1 Ḡae horonoga horone huniꞌuma, \q1 rehano mene zamariꞌuma. \q1 \v 27 Mazaḡa ꞌadi duḡuru zamaꞌe tuḡa zu teḡazeꞌe ꞌuhuḡa, \q1 ebu ubumaze zuni kuruḡa. \q1 Aꞌe ubumaze hina mene horonifine, \q1 zu teḡaze hina mene igifine, \q1 ebu zamaze hina \q1 mene zamare horonifine. \q1 ꞌOugadu mene ḡihure baradu, \q1 eḡeꞌa mene faizoga veize.' \p \v 28 Eꞌanoꞌo zae ederoga veize ḡoere ꞌadi ziꞌohe. Badiꞌaꞌa ḡabone hidiꞌuma ḡoeꞌa tuḡureꞌetaꞌaꞌe, Iuda mene azaḡa veize tuḡureha, ebu ze mae ḡihiniꞌuma.” \m [ \v 29 Paulo ani ꞌouge rae ḡoreze hauḡirotene, Iuda azaḡa ꞌai oname ḡouriro ebu zeḡeꞌa zeḡe bare riḡa taꞌiro titiro.] \p \v 30 Muri aheu, ani ꞌize ḡuꞌa zamaḡano rehano, aneꞌa naeḡa haḡaeꞌeteꞌe neḡano radiunu, ebu iniu ane vaḡe onaidotene, niduꞌa mae ḡihizido. \v 31 Pauloꞌe mene rihauꞌenaꞌa Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌuma ḡoeꞌa haramo zinido, zu Zuhiꞌa Boro Iesu Keriso hari ihozido. Ebu vaze ꞌahoganiꞌa zuni mene gararo haro.