\id MAT - Mountain Koiali NT [kpx] -Papua New Guinea 1981 (web version -2013 bd) \h Matiu \toc1 Matiu \toc2 Matiu \toc3 Mat \mt1 Matiu \c 1 \s1 Iesu valadae deiada \r (Luka 3.23-38) \p \v 1 Kou Iesu Keliso buluve deiadaike ko. Iesuu Ebalahamuta Deividita valadamo lohonu. \q1 \v 2 Subuta mole Ebalahamuu Aisiki mamonu. \q1 Ige Aisikiu Diekobo mamonu. \q1 Ige Diekobou Diuda isi hohuvuiabe houevenu. \q1 \v 3 Ige Diudau Tamati Belesita Silata houevelu. \q1 Ige Belesiu Heseloni mamonu. \q1 Ige Heseloniu Alamu mamonu. \q1 \v 4 Ige Alamuu Aminadabu mamonu. \q1 Ige Aminadabuu Nasoni mamonu. \q1 Ige Nasoniu Samoni mamonu. \q1 \v 5 Ige Samoniu Leiabuti Boasi mavolu. \q1 Ige Boasiu Lutati Obedi mavolu. \q1 Ige Obediu Diesi mamonu. \q1 \v 6 Ige Diesiu kosive Deividi mamonu. \q1 Ige Deividiu Ulaia mahina melamei Solomoni mamonu. \q1 \v 7 Ige Solomoniu Liabomu mamonu. \q1 Ige Liabomuu Abaisa mamonu. \q1 Ige Abaisau Esa mamonu. \q1 \v 8 Ige Esau Diosabati mamonu. \q1 Ige Diosabatiu Diolamu mamonu. \q1 Ige Diolamuu Usaia mamonu. \q1 \v 9 Ige Usaiau Diotamu mamonu. \q1 Ige Diotamuu Ahasi mamonu. \q1 Ige Ahasiu Hesekaia mamonu. \q1 \v 10 Ige Hesekaiau Manasa mamonu. \q1 Ige Manasau Amoni mamonu. \q1 Ige Amoniu Diosaia mamonu. \q1 \v 11 Ige Diosaia keu Diekonaia mamoi hohuvuiabeta houevenu. Vani kela Babulonia ataeau lohoale Iselala ata moaga umudievei malevei abu vatae tilu. \q1 \v 12 Kebia malevei tisege iaeabe Diekonaia keu Siatieli mamonu. \q1 Ige Siatieliu Selubabeli mamonu. \q1 \v 13 Ige Selubabeliu Abudi mamonu. \q1 Ige Abudiu Eliakimi mamonu. \q1 Ige Eliakimiu Eso mamonu. \q1 \v 14 Ige Esou Sadoki mamonu. \q1 Ige Sadokiu Akimi mamonu. \q1 Ige Akimiu Eludi mamonu. \q1 \v 15 Ige Eludiu Eliesa mamonu. \q1 Ige Eliesau Matani mamonu. \q1 Ige Mataniu Diekobo mamonu. \q1 \v 16 Ige Diekobou Dioseba mamonu. \q1 Ige Diosebau Meli melamenu. \q1 Ige Meliu Iesu mamonu. \m Ige Iesu ke abu ivihai avoe, “Keliso.” Ivi ke ihu koseanu. Keu ata tedaevemale kosive. \p \v 17 Ebalahamu isi Deividi kebia vigomo valada bahata votiniu (14) ua. Ige Deividi vanimo lamisi lohoale Iselala ataeau Babuloniae timale ke vigomo valada votini (14) moleta ua. Ige Iselala ataeau Babuloniae timale isi Kelisou uale ke vigotamo valada mole votini (14) keta ua. \s1 Iesuu uale deiada \r (Luka 2.1-7) \p \v 18 Iesu Kelisou uale keu koseanu. Diosebau Meli kokovaito avuti ladeveholisege Munanae Tumuu Meli vuvunetige au ese manu. \v 19 Ige koliave Dioseba keu inutolotolote ata. Katealemo isiviholinu atae nimo Meli mai matitiliho. Kateaime isiviale tobekai au keate ke halei. \v 20 Isi kateai huhuisege Kosive anelu moleu tababumo avue lohoale namihai avoe, “Dioseba, au Deividi valadamo lohonu. Ainaho Meli melameveve ke vabuhavolive. Keu Munana Tumue vuvunemoike au ese ke manu. Iale momoleai melamenela. \v 21 Ige au mo mamoge ke ivihai kosea, ‘Iesu.’ Ivi ke ihuu koseanu. Auna au ata tedaevei vaveveabe toelamo malevei.” \p \v 22 Kateai louale keu beloveta hoto mole mai selevetinu. Dilavau subuta beloveta ke namihage keu hoto koseale hisalianu. \v 23 Avoe, “Ma molena au koliati lahaholisito ese mai. Ige ese keu uge abuna ivihai kosea, ‘Imanuelo.’” Ihuve keu koseanu. Dilavau nahehi ua. \p \v 24 Ige Diosebau hovelahai Dilava aneluu namihale ke nahate vai Meli melamenu. \v 25 Isito avuti lahaholisege eseveu uge au ke ivihai avoe, “Iesu.” \c 2 \s1 Luleleteau vaniu velemamaleve loholu. \p \v 1 Iesu keu Diudia vatae o mole ivi Betelihamu keve ua. Ke vanimo kosive mole Elodi keu vatae kina baluga. Isege lulele ata degomole didimo deiada kaovamale keau vaniu velemamale keveatae lohoaleau Dielusalemae velehovolu. \v 2 Keve velehovoi lohoale ata belagevei avoe, “Lana kove ese moleu gabie Diue kosive holiveve uale ke hilokalu. Vaniu velemamale keveatae no elehasege ese ke didiu velemanu. Ige no didi ke elehai ehovai lohoale isiviale ese ke hoesehavoi.” \v 3 Kateige kosive Elodiu isi Dielusalema ata bahata keau hoto ke evisi vikolahalu. \v 4 Ige Elodiu dubu nalimale kosive kebia isi Diue menaka loui haivemale kebia bahata hohavege abu lohoge au namigevei avoe, “Bukae Hotou louale Keliso kena o oleve ui.” \v 5 Ige abu namihai avoe, “Diudia vatae o mole ivi Betelihamu keve auna ui. Hoto kateale beloveta moleu subuta hisalianu. \v 6 Avoe, \q1 ‘Betelihamu, au Diudia vata kemo o esehame. \q1 Isito o kemo umale la iviau eseve holioholisito Diudia ata bahata kebiamo laeau baluga. \q1 Kosealemo la o kemo kosi molena lohoniege di ata Iselala kebia nalievei.’” \p \v 7 Kateige Elodiu hoto ke evisi lulele ata nehe hohavege abu loholu. Ige au kebia holoevei tiale lilikateve neniai didi keu velemale vaniho belagevege abu namihalu. \v 8 Ige Elodiu hanavei abuho loui avoe, “Talive Betelihamue ese ke neniai kaovalive la elehaliege daho hoto hanavoge data talive ese ke hoesehavoi.” \v 9 Kateai louge abu halevai tilu. Halevai tisege didi nehe abu elehale keu abuho uli holisi tiale ese keu uale hovadavemo atagai ua. \v 10 Ige abu ke elehai vahaeholahai ehovai tialeau o kemo velehovolu. \v 11 O kemo velehovoi oe uvue tialeau ese keta neinaveta elehalu. Isime abu kome bokoai vata bisi ese ke hoesehavoi abu busi vavegevei kunai malei omilu. Kunai ibinate koseale golo, idi mole vabele ke nahate hagote, isi idi mole kemo senisi hagote vaevemale ke malei omilu. \p \v 12 Iniale vavi kemo Dilavau tababumo kebia haivei avoe, “Lainaho hoidevei talive Elodi namihalive.” Kateige keau humaha molela hoidevei abu vatae tilu. \s1 Diosebau Iesuta neinaveta malei Egubitoe tinu. \p \v 13 Abu hoidevei tisege iaeabe Kosive anelu moleu tababumo Dioseba namihai avoe, “Hovelahai ese keta neinaveta holoevei detitisi Egubitoe tenela. Talive keve usege di aho louge bae lohonela. Kosealemo Elodiu ese ke hamaliho kaovama.” \v 14 Kateai louge Diosebau hovelahai ese keta neinaveta holoevei vavimo detuluvisi Egubitoe tilu. \v 15 Abu tiale keve isiviai usege Elodiu hatisege abu bae hoidevei. Abu hoideveveve keu belovetau Dilava hoto louale ke mai selevetinu. Hoto keu koseanu. Avoe, “Di di mo hohavoge au Egubito halei lohonu.” \p \v 16 Lulelete ata keau Elodi lobohavoge au itumu baluganu. Isi kateai au esemu hanavei avoe, “Talive Betelihamu moe eseau uale vagana abuita isi valaeabemo ui tiale kebia bahata havehatuve. Isi o ke vavae umale kebia moe eseta haveve.” Elodiu didi kemoike ese kebia vagana hilokai kateale lounu. Au subuta lulele ataemo didi keu velemale vani ke kaovage abu namihalu. Iale kemoike au au esemu hanavege abu tiale ese kebia bahata havehatulu. \p \v 17 Abu ese kebia haveale keu beloveta Dielimaiau hoto louale ke mai selevetinu. \v 18 Avoe, \q1 “Lama vatae abu ese havehatuge keate mole ivi Leisolo keu kekoai nina balugama. \q1 Ige ataeau sovavihavoi tatolevage au hotoeabe evioholinu. \q1 Kosealemo eseve bahataeau haluvilu.” \s1 Abu Egubito halevai Nasaletae loholu. \p \v 19 Elodiu hatige Dilava aneluu tiale tababumo Egubitoe Dioseba namihanu. \v 20 Avoe, “Hovelahai ese keta neinaveta holoevei tota hoilahai Iselala vatae tenela. Kosealemo ese ke hamaho vamale keau haluvilu.” \v 21 Kateige Diosebau hovelahai ese keta neinaveta holoevei abuhi Iselala vatae tilu. \p \v 22 Keve tiale evige Elodi mo Akaleasi keu lovove mai Diudia vata ke kosive holinu. Ige Diosebau keve uliho vabuige Dilavau tababumo namihage abu halevai Galili vatae tilu. \v 23 Keve tiale o mole ivi Nasaleta keve ua. Keve uale keu belovetaeau louale ke mai selevetinu. Belovetaeau loui avoe, “Abuna avuho loui kosea, ‘Nasaleta ata.’” \c 3 \s1 Ata babatisogevemale Dioni ke deiada \r (Maka 1.1-8; Luka 3.1-18; Dioni 1.19-28) \p \v 1 Vani kateimalela ata babatisogevemale Dioni keu Diudia botoe tiale Dilava hoto loui ata haivema. \v 2 Abuho loui avoe, “La vaveve toela kebia halevei lohove. Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike vuguvuguanu.” \v 3 Iale Dioni vaveve keike beloveta Aisaiau subuta loui hisaliai avoe, \q1 “Ata molena bae botoe hoai kosea, \q1 ‘Kosive humaha ke inuta loive. \q1 La uvu hoesegevei vaveve toela halevai vaveve dua vave.’” \p \v 4 Dioni keu ata nimole. Ogove keu ovo mole ivi kamela ke vomo. Isege beletave keta ovo ke igae vate. Isege lovive abuike kainaku isi vidiae e. \v 5 Kateisege ata moagamoagaeau hotove eviliho loholu. Degomoleau Dielusalema o baluga kemo loholu. Ige degomoleau Diudia vatamo loholu. Ige degomoleau Diodani e vavamo umale kebiata loholu. \v 6 Loholiale abu vaveve toela louge Dioniu Diodani emo babatisogevenu. \p \v 7 Au kebia babatisogevege Balisia ata isi Sadukea ata moaga keau avue lohoale isivilahale au babatisogevei. Ige Dioniu elegevei abuho itumuai loui avoe, “La keau ute nahatea. Laeau isiviholilu Dilava itumuu lae loholiho. Isito laeau hoidevei Dilava ehovaholilu. Katealemoike Dilava itumuu laemo lohoma. \v 8 Iale vasohuta la vaveve toela halevai vaveve dua vave. Isi kemo bae babatisolahave. \v 9 Isito lainaho huhulahai kosea, ‘Noeau Ebalahamu valada noeabuliko. Dilava itumu keu bae noemo loholivebene.’ Di la namigevege evive. Dilavana isivianiege mune kobia malevei abuemo Ebalahamu valada degomole vaevege abuna la lovomo ui. \v 10 Soeu idie umukamo heiliho hemei ua. Iale idi oletena neniai baioholige auna idi ke heisi mai venemo mihatuge auna lahai. \v 11 Ataeau abu vaveve toelamo hoideveike vage di emo babatisogevenu. Isito di iae lohoveve Iesu kena Munana Tumuteta veneta la babatisogevei. Di iae lohoale keu ivite. Keu kosive baluga. Isito dau eseve. Iale di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu. \v 12 Iale ata kena lohoniege au keilota laisue i bisi kitoai hatuge momoluve abuna moleve keiolahasege ive abuna moleve keiolahai. Ige auna laisue i malei au valahumo otoveito momoluve ke malei veneu hodovavesite kemo mahoevei.” Dioniu hoto kateale loui namigevenu. \s1 Iesuu babatisoale deiada \r (Maka 1.9-11; Luka 3.21-22) \p \v 13 Vani kateimalela Iesuu au vata Galili halei Diodanie tinu. Keve tiale isivialeike Dioniu babatisohavoi. \v 14 Isito Dioniu vaveve katealeho isiviholinu. Isi namihai avoe, “A kove lohoale isiviale di a babatisohavoi. Isito au di babatisohavoge duave.” \v 15 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Halege aike kateale vanela. Ige kemo naitiabuna Dilava isivi ke vasa.” Kateale louge Dioniu hotove evisi babatisohavonu. \p \v 16 Ige Iesuu emo hovelahai elehage otogou dikolahage Dilava Munanae Tumuu ugu mole imutava ke nahate holisi dobai lohoaleu avuemo ua. \v 17 Ige otogomo hoto moleu loui avoe, “Keu di uvue mo seleve. Iale di vahaehove va baluganu.” \c 4 \s1 Seteneu isiviai Iesu lobohavoi. \r (Maka 1.12-13; Luka 4.1-13) \p \v 1 Vani kela Munanae Tumuu Iesu melamei ataeau uvesiteve tinu. Keve tiale Seteneu isiviale lobohavoge au kemo dobai. \v 2 Ige Iesuu vanie ni voti (40) isi vavi voti (40) ke uvumo lovi ioholialelua vae balugatahoanu. \v 3 Ige Seteneu ke elehai avue lohoale namihai avoe, “A Dilava mo holiniege mune kobia namigevege abu beledi holige inela.” \v 4 Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha isi kemo negoalivebene. Isito Dilavau hoto bahata louale ketamo ataeabuna negolahai ugei.’” \p \v 5 Kateai louge Seteneu melamei oe tumu Dielusalema keve tiale Diue dubu baluga ke kobola laminu. \v 6 Isi namihai avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi heila biloanela. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a evudege a bae munemo dobai a velo bokoalivebene.’” \v 7 Ige Iesuu namihai avoe, “Hoto keu seleve. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Ainaho heiata a kosive Dilava ke nego kaovalive.” \p \v 8 Kateige Seteneu tota Iesu melamei tana baluga koboe tinu. Tiale keve lamisi vata bahata o bahata isi onobenobeabe ke malei haivunu. \v 9 Isi avuho loui avoe, “Ana a kome bokoai di hoesehavoge dana uokebia bahata malei aoi.” \v 10 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Setene, di halei tenela. Bukae Hotou loui avoe, ‘Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’” \v 11 Kateige Seteneu halei tisege aneluiau lohoale Iesu nalisi tedaholu. \s1 Iesu vasohuta au lovi vale \r (Maka 1.14-15; Luka 4.14-15) \p \v 12 Vani mole abu Dioni mai dibulae mavoge Iesuu ke evisi halei Galilie tinu. \v 13 Keve tiale au o seleve Nasaleta kemo uoholisito tiale tabu baluga Galili ke vavamo o mole ivi Kabenumu kemo ua. Vata ke ivi abui. Mole ivilike Sebulani. Isege mole ivilike Natali. \v 14 Iesuu keve tai o keve uale keu beloveta mole Aisaiau louale ke mai selevetinu. Iale hoto keu koseanu. \v 15 Avoe, \q1 “Sebulani vata isi Natali vata keau tabu baluga ke vavae ua. \q1 Isege vaki mole Diodani e keu ua. \q1 Vata kebia ivi balugalike Galili. \q1 Iale Diue ata holioholiale moagaeau keve ua. \q1 \v 16 Ata keau vavie vaveve vamale abuna bae ataga baluga elehai. \q1 Ige ataga kena subuta vavimo ui uveve doga maholiale kebiamo atagai.” \m \v 17 Vani kemo Iesuu vasohuta au lovi vai ata haivei avoe, “La vaveve toelamo hoidevei lohove. Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike vuguvuguanu.” \s1 Iesuu au esemu hohavenu. \r (Maka 1.16-20; Luka 5.1-11) \p \v 18 Iesuu halei Galili tabue vavala ohanoi tinu. Tialeu abui hohote elegevesege abu abu ugabi hatui avuemo huena malema. Nanave ivilike Saimoni. Ige ivive moleike Bita. Isege hohove Andulu. \v 19 Iale abu huena malesege Iesuu namigevei avoe, “Lohoi di ehovage di la haivege lana huena malemale ke nahate ata maleveve.” \v 20 Kateai louge abu solekavesite abu ugabi halevai ehovai tilu. \p \v 21 Ehovai tige Iesuu tialeu Sebedi mo abui Diemisi isi Dioni kebia elegevesege keau abu boutimo ui abu mamaluvuta uguiavoi abu ugabi adahima. \v 22 Ugabi adahisege Iesuu hohavege abu boutita abu mamata halevei Iesuluvuta tilu. \s1 Iesuu vavahanitebia hoesegevenu. \r (Luka 6.17-19) \p \v 23 Iesuu tiale Galili vata bahata keve Diue dubue ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui ata haivema. Isi vavahanite kebia hoesegevege abu momolelahama. \v 24 Kateisege vaveveve hoto keu Silia vata ke bahata sonumai gabianu. Ige ataeau ke evisi abu vavahanitebia ata malevei avue loholu. Vavahani baluga koseimalebia. Munana toela malemale, tilogoamale isi velo golote kebia malevei lohoge Iesuu kebia bahata hoesegevege abu momolelahalu. \v 25 Ige ata moagatahoeau ehovalu. Degomoleau Galili vatamo loholu. Isege degomoleau Dekaboli vatamo loholu. Isege degomoleau Dielusalema o baluga kemo loholu. Isege degomoleau Diodani e vaki mole keve loholu. Ata keau bahata Iesu vaveve ke elehai ehovalu. \c 5 \s1 Iesuu tanae visomo au esemu haivenu. \r (Luka 6.20-23) \p \v 1 Iesuu ata moaga kebia elegevei halevei tanae tinu. Tiale keve ugulamosege esemuiabeau lohoale vavavemo uguiavolu. \v 2 Ige Iesuu kebia haivenu. \p \v 3 Avoe, “Oleuoleu hilokage uvuiabeu toelale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei. \p \v 4 “Ige oleuoleu uvulahale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebia uvu hoesegevege abuna ue dua vai. \p \v 5 “Ige uvevete keabuna vahaeholahai. Kosealemo keabuna Dilava vatae doga keve ui. \p \v 6 “Ige oleuoleu Dilava vaveve dua keho isivi balugalahamale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana isiviabe ke ovei hoesegevege abuna ue dua vai. \p \v 7 “Ige oleuoleu ataho uvulahai tedaevemale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho uvuai tedaevei. \p \v 8 “Ige oleuoleu uvuiabeau dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo abuna Dilava elehai. \p \v 9 “Ige oleuoleu ata tedaevege abu uveve dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho loui kosea, ‘Di esea.’ \p \v 10 “Ige oleuoleu Dilava vaveve keho isivilahai vatehani maleale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei. \p \v 11 “Ige lata di esemu holiale kemo ataeabuna bae la vavamo lobolahai hotoe toela loui la aiogevei vatehani laovei. Ige lainaho ke huhulahalive. \v 12 Isito vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Isi hoto ko huhulahave. Ataeau subuta katelahai beloveta aiogevege abu abuta vatehani malelu.” \s1 Madea isi atagae deiada. \r (Maka 9.50; Luka 14.34-35) \p \v 13 “La keau vatae ata bahatamo madea nahate. Isito madea kena toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu. Ige abuna madea ke mai mihatuge ataeabuna avuela dai tai lohogei. \p \v 14 “Isi la keau vatae ata bahata kebia ataga. Iale o mole abu tanamo houge onobeu bamuholiale ke nahate vave. \v 15 Atabeu bae lameba hanei mai maua uvue mamolivebene. Isito auna ke mai ehanumage auna oe uvu bahatamo atagage ataeabuna atagavemo ui. \v 16 Iale ke nahate di isiviale la ataga kena ataemo atagai. Ige abuna la vaveve dua vale ke elehai la Mamau otogoe umale ke ivi ebagevai hoesehavoi.” \s1 Iesuu Mosese menaka mai selevetievenu. \p \v 17 “Lainaho huhulahai loui kosea, ‘Kou lohoalemo Mosese menaka isime beloveta hoto keabuna uoholisi.’ Di katealeho lohoholinu. Isito dana hoto kebia malevei selevetievei. \v 18 Seleveta di la namigevege evive. Vatana otogoti uoholisege Dilava hoto bahataeabuna ui. Iniege au hoto ke bahata malei selevetievege hisalibehame keau bae uoholilivebene. \v 19 Iale olena menakae hoto esehame egumai ata mole haivuge auna avuta ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena esevehame holisi. Isito olena menakae hoto ehomai ata haivege abu ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena balugai. \v 20 Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau nenilahai menaka ehovaholima. Iale lana ata kebia evigevei vaveve dua vaholiliege la bae otogoe matama dogae talivebene.” \s1 Itumuvevemo hotou lounu. \p \v 21 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole havegelive. Oleu menaka ke egumai ata hamage ke mai kotalahave.’ \v 22 Isito aikele di loui la namigevei. Olena au haokati itumuige ke mai kotalahave. Ige oleu au haokaho loui kosea, ‘A kina keu heholinu.’ Au kateige ke mai kanisoloe tige abu avuemo ke kaovai. Ige oleu au nanaho o au hohoho loui kosea, ‘A keu tilogoanu.’ Ata kateimale keabuna veneu hodovavesite keve tai. \v 23-24 Kataelemo lana isiviai ono mole mai tai dubue uvue Dilava hoesehavoho valiege mesoho la haokati la moleho loui itumuale ke huhulahaliege vasohuta talive la haoka hoesehavove. Ige itumu keu gabiage bae loholive Dilava hoesehavove. \p \v 25 “Ige mesoho ata moleu laheho itumuai isiviai la malevei kotaho tiho vage solekai ke kaovai avuluvuta haokave. Lana solekai ke vaholige auna la malevei kotai. Ige kotae kosive kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulai. \v 26 Iale di la namigevege evive. Lana dibulae uliege ke ibina bahata vahatugeto abuna bae la iovei.” \s1 Mole keatehi ladeveholiveve hoto. \p \v 27 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole keatehi hotohotoai ladevegelive.’ \v 28 Isito di aikele loui la namigevei. La oleu keate mole elehai au uvumo huhuai kosea, ‘Di keate uketi hotohotoai lahage duave.’ Iale uvue huhuihuhui kemo au vaveve toela vanu. \v 29 Mesoho la nie baiu vaveve toela elehage la ke vage tohoai mai mihatuve. Ige elike la vava bahatau duaveai. Onoilage la ni keau la vava bahata malei venemo hatuma. \v 30 Ige mesoho la ada inute keu vaveve toela vage ke heisi etulei mai mihatuve. Lana kateholige la ada keabuna la vava bahata aiogevei malevei venemo hatuevei.” \s1 Mahina haleholiveve hoto. \r (Matiu 19.9; Maka 10.11-12; Luka 16.18) \p \v 31 “Subuta menakau loui avoe, ‘Oleu isiviai au mahina haleho vaniege vasohuta haleveve beiba mai omisi.’ \v 32 Isito aikele di loui la namigevei. Keate oleu au kolia vavae vaveve toela vaholisege koliaveu halege au tota kolia moleige malaha keu vaveve toelaike au ke au mahinaemo vanu. Ige mesoho malaha moleu keate ke melameale keta vaveve toela vanu.” \s1 Lainaho vadeu valiho Dilava ivi lougelive. \p \v 33 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La onole Dilava ivimo valiho louliege lainaho ke halevalive. Isito la louale ke vave.’ \v 34 Subuta menakau kateanu. Isito di la namigevege evive. Lainaho onole valiho Dilava ivi lougelive. Isi lainaho loui kosea, ‘Otogoe biageu hilokanu.’ Kosealemo otogo keu Dilavau umale matamae tumu. \v 35 Isi lainaho vatatamo katelahalive. Kosealemo vata keu Dilavau velo mamomale matama. Isi lainaho Dielusalema ketamo katelahalive. Kosealemo Dielusalema keu oe tumu. Kosive baluga umale matama. \v 36 Isi lainaho loui kosea, ‘Di kinamo di huhuige dana ke vai.’ Kosealemo hoto katealeu bae onoige la kinau bukai mesoho sisoalivebene. \v 37 Lainaho katelahalive. Isito hoto seleve loui kosea, ‘Ito.’ O mesoho, ‘Ba.’ La hoto kateale louholisito hotoe toela kateimale louge keu Setenemo lohonu.” \s1 Lainaho toelae ibina vagelive. \r (Luka 6.29-30) \p \v 38 “Laeau evige subuta menakau loui avoe, ‘Mesoho ata moleu la nimo hamage keduige lata talive nivemo hamage niveu keduai. O mesoho au la aie luhu hamai bokoige talive aive luhu hamai bokoave.’ \v 39 Isito aikele di loui la namigevei. Ata moleu vaveve toela vai la aiogevege lainaho ibinave valive. Mesoho au la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai. \v 40 Ige mesoho ata moleu la malevei kotai isiviai la sieti maho vage la dabae ogo keta mai omive. \v 41 Ige mesoho gamaniu a hanavoi isiviale a kunaiabe kakavei o moleve otovei. Ige ainaho kemo otovei hoilahagei. Isito tota mai talive o molemo otovenela. \v 42 Ige ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi mesoho isiviai aemo ono mole malive tota mai bae aoge ke mai ominela.” \s1 La aiogevemale kebia hoesegeveve. \r (Luka 6.27-28, 32-36) \p \v 43 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La haokuvu kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isito la aiogevemale kebia aiogeveve.’ \v 44 Isito aikele di loui la namigevei. La aiogevemale kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isi la aiogevei vatehani laovemale kebiaho guligulilahageve. \v 45 Kosealemo Dilavau ata bahata tedaevema. Au louge vaniu atae dua isi atae toela kebiamo haluma. Isi louge veniu vaveve dua vamale isi vaveve toela vamale kebiaho lohoma. Iale lana la Mamau otogoe umale ke nahate valiege eseve holive. \v 46 Isito oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahaliege oleve kateai la ibina malei. Takesi malemale atae toela keau katelahai mole hoesegevema. \v 47 Isi mesoho lainaho evieviholimale kebia nahate vai la haokuvu unaha hoesegevelive. Isito ata bahata kebia hoesegeveve. \v 48 La Mamau otogoe vaveve dua unaha vamale ke nahate lata vaveve dua unaha vageve.” \c 6 \s1 Kunaiholimale tedaeveve hoto. \p \v 1 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “La vaveve hoesegeveve. Lana atae nimo vaveve dua vai isiviale abu la vaveve ke elehai la tabagevei loui kosea, ‘Keau atae duaea.’ La kateige la Mamau bae otogoe ibinabe laovelivebene. \p \v 2 “Katealemo la isiviai kunaiholimale kebia tedaeveho valiege lainaho kibi uvuge ataeau evisi lohoi la elegevelive. Loboe ata unahae abuna dubue mesoho oe vaveve kateale vagei. Kosealemo keau isiviale katelahage ataeau kebia elegeveime hoesegevei. Iale di louge evive. Ata keau ataemo abu ibina malelu. Isito abu bae Dilavamo ibina malelivebene. \v 3 Katealemo la kunaivesite kebia tedaeveho valiege lainaho ata namigevege abu hilokalive. Isito tobekai tedaeveve. \v 4 Ige atabeu bae la vale ke hilokalivebene. Ige la Mamau la kebia tedaeveale kemo auna la elegevei ibina laovei.” \s1 Guliguliaveve deiada. \r (Luka 11.2-4) \p \v 5 “Di tota hoto mole louge evive. La guligulilahaliege lainaho loboe ata kebia nahate valive. Keau isiviale dubue mesoho ologoe lavisi guligulilahage ata bahataeau elegevei. Isito ko huhulahave. Keau vata kove abu ibina bahata malelu. \v 6 Iale la guligulilahaliege talive oe uvue lilikate udaha bamui la Mama imihave. Ige la Mamana la lilikate guliguliale ke elehai ibina laovei. \p \v 7 “La guligulilahaliege lainaho la noinoi ke loui dekubegelive. Evieviholimale keau katelahama. Abu huhulahai avoe, ‘No guliguli katelahage Dilavana no hoto evisi.’ \v 8 Iale lainaho vaveveabe ke nahate vagelive. La onole loui la Mama namihaveve ke au subuta hilokanu. \v 9 Iale la guliguliho valiege noinoi koseale vave. \q1 “No Mama, otogoe umale no isiviale ataeau a ivie tumu hoesehavogei. \q1 \v 10 No isiviale a matamae dogau lohoale kela abu otogoe a isivi vale ke nahate ata bahata vata komo a isivi vai. \q1 \v 11 Isi nova no isivie lovi ke noevenela. \q1 \v 12 Isi ata degomoleau noemo vaveve toela vage no ke huhuoholisito momahavoale ke nahate no vaveve toela abuemo vale ke ulihanela. \q1 \v 13 Ainaho no halevesege no Setene lobomo dobuluvilive. \q1 Isito vaveve toela vamale kemo no malevei halio. \q1 Kosealemo ataeabuna a adae vuvunemo vani bahata a atagamo ui tigei.” \m \v 14 Noinoi kateale vave. Isi lana ata degomoleau vaveve toela laemo vale ke huhuoholisito momagevege la Mamau otogoe umale kena la vaveve toela ulihaime momahavoi. \v 15 Isito mesoho ata degomoleau vaveve toela vai la aiogevege la ke huhulahai momageveholige la Mamau otogoe umale keu bae la vaveve toela vale ke ulihai momahavolivebene.” \s1 Dilava hoesehavoho lovi ioholiveve \p \v 16 “La Dilava hoesehavoho lovi ioholiliege lainaho vae ni valive. Loboe ata keabuna katelahai vae vaveve vage niabeu toelage ataeabuna kebia elegevei abuho uvulahai. Isito di la namigevei. Keau vata kove ibina malealemo abu bae otogoe ibina malelivebene. \v 17 Isito lainaho katelahalive. La Dilava hoesehavoho lovi ioholiliege la ni totolahai la kina bive. \v 18 Katealemo ataeau bae la vaelahale ke hilokalivebene. Isito la Mama igaena la lilikate vale ke elehai ibina laovei.” \s1 Otogoe kunai keau seleve. \r (Luka 12.33-34) \p \v 19 “Lainaho vata komo kunai moaga bevuai otovegelive. Lana katelahasege segele abuna bohisi. O mesoho abuna vogolahai toelai. O mesoho vavolo ataeabuna la o vusahai kunai malei. \v 20 Lainaho katelahalive. Isito la uvu malei otogoe vavevemo mavoge segeleau bae bohilivebene. Isi vogolahai toelalivebene. Ige ataeau vavoloalivebene. \v 21 Vaveve keu koseanu. Vani bahata la kunaiu umale keve la uvuna ugei.” \s1 La ni keau la vavae ataga. \r (Luka 11.34-36) \p \v 22 “La ni keau la vavamo lameba nahate. La ni abuna duavage la uvutana atagai. \v 23 Isito la ni abuna toelage la uvuna loai. Iale ke nahate Dilava atagau la uvumo uale kena atagage la vaveve keabuna dua vai. Isito kena atagaholige la vaveve bahatae abuna toelai.” \s1 Lainaho vatae kunai huhu moagagelive. \r (Luka 16.13; 12.22-31) \p \v 24 “Esemubeu bae kosi abuiho lovialivebene. Auna kateaniege mole isivi omisi mole kabebihavoi. Isi mesoho moleho neniai loviaito moleho neniai lovialivebene. Iale ke nahate la bae Dilavata monita igaetoai ehovalivebene. \p \v 25 “Katealemo di la namigevege evive. Lainaho la uvevemo lovita eta huhu moagagelive. Isi lainaho la ogo vaveve keta huhu moagagelive. Kosealemo nahie vava isi nahie uveve keau baluga. Isito lovi, ogo keau baluga holioholilu. \v 26 Ugu kebia elegeveve. Keau lovilahai lovi malei valahu bioholisito la Mamau otogoe umale keu kebia nibievei lovi ovema. Iale laeau kebia evigeveale kemo Dilavana la tedaeve dua vai. \v 27 La oleu au uveve ke huhu moaganiege auna oleve kateai au uveve vagana ke mai egetisi. Katealiveu anekianu. \p \v 28 “Iale osiohoike la ogo huhu moagama. Botoe valavalau ulimale vaveveabe kebia elegeveve. Keau lovilahai ogo vaeveholima. \v 29 Isito di la namigevege evive. Solomoni keu kunai moagate. Iale keu ogoe dua vama. Isito ogove dua kebiau valavalae dua kebia evigeveholilu. \v 30 Valavala keabuna nova uito nivu tutukai gililahage ataeabuna bevuevei mahoevege keabuna uoholisi. Isito Dilavau kebia gadegevei nalieveale ke nahate auna la nalievei ogo laovei. Seleveta auna laheho kateale vai. Isito la evievi keu esevehameanu. \v 31 Iale lainaho huhulahai kosea, ‘Dana oleve kateai lovita ogota malei.’ \v 32 Evieviholimale keabulike vatae onobenobe huhu moagama. Isito la Mamau otogoe umale keu laemo onoleu uoholiale ke hilokanu. Iale auna ke laovei. \v 33 Isito vasohuta Dilava matamae doga ke humaha kaovai vaveveve dua keta kaovai isivive vage auna onobenobe kebia bahata laovei. \v 34 Iale lainaho nivu lohoveve vaveve ke huhulahalive. Kosealemo nivue vani ke toelate la hilokaholilu. Isito vani igaegaela vaveve toelau ui lohoma.” \c 7 \s1 Lainaho mole vaveve toela kaovagelive. \r (Luka 6.37-38, 41-42) \p \v 1 Iesuu kateai louito tota au esemu namigevei avoe, “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavau bae avuta la vaveve toela kaovalivebene. \v 2 Isito la kateale vage Dilavana la vale ke nahate vai la aiogevei. Isi la onole ataho louale ke nahate Dilavana laheho loui. \v 3 Di louale keu koseanu. La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua. \v 4 Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ \v 5 Loboe ataea, lainaho katelahalive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave. \p \v 6 “Isi lainaho ono mole tumute malei to ovelive. Isi lainaho la kunaie dua malei ovoe vudimo hatulive. Lana kateige abuna kemo daliege hoidevei la uagevei. Iale ke nahate ata degomole abuna Dilava hoto evisi aiohavoge halevei teve.” \s1 Dilava imihaveve hoto \r (Luka 11.9-13) \p \v 7 “Lana Dilava imihage auna la isivi ke laovei. Isi lana ono mole kaovaliege bae mave. Isi lana udaha hamage auna bae laheho alavoi. \v 8 Kosealemo oleuoleu onoleho Dilava imihage auna isiviabe ke ovei. Isi oleuoleu ono mole kaovale ke abuna mai. Isi oleuoleu udaha hamage auna abuho alavoi. \v 9 La olena eseveu beleidiho imihage auna vali mune mai omisi. \v 10 O mesoho au huenaho isiviage auna vali ute mai omisi. Ba, keu anekianu. \v 11 La hilokage laeau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau la ese kebia hoesegevei isiviabe ke oveveve ke hilokalu. Iale ke nahate lana la Mamau otogoe uale ke imihage auna la vaveve ke evihai onobenobe dua laovei. \p \v 12 “Isito la isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve. Mosese menaka isi belovetaeau louale kebia ihuiabeike ke.” \s1 Otogoe tiveve humahadae ese. \r (Luka 13.24) \p \v 13 “Udaha esehame kela velehovoi teve. Isito lana udaha baluga kela velehovoi humaha vototela tiliege veneu hodovavesite keve teve. Ata moaga keau humaha votote kela tima. \v 14 Isito udaha esehamela velehovoi ukolikoli maleveve keu toloanu. Iale ata moagavesiteau humaha kela tima.” \s1 Loboe belovetae hoto \r (Luka 6.43-44) \p \v 15 “Loboe beloveta kebiamo nenilahave. Keabuna la lobogevege vaveveabe elehilehi keabuna duaveai mamoe nahate vai. Isito uvuiabe toela keu botoe tobalu ke nahate. \v 16 Iale ata kebiau onole vamale kemo lana kebia hilokaeveve. La bae laokamo vulutu ehalivebene. Isi la bae sesenamo madilini ehalivebene. \v 17 Idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai. \v 18 Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene. \v 19 Iale idi molena neniai hahuhumie dua vaholige abuna ke heisi mai mahoi. \v 20 Iale ke nahate loboe beloveta keabuna onole vage lana kemo vaveveabe hilokave.” \s1 Dilava esemu selevea. \r (Luka 13.25-27) \p \v 21 “Ata moagaeabuna daho loui kosea, ‘No Kosive.’ Isito kebiamo degomoleau bae otogoe matama dogae talivebene. Isito oleuoleu di Mamau otogoe umale ke isivi vamale kebia unahaeabuna ehue tai. \v 22 Ige vani keu lohoge ata moagaeabuna di namihai kosea, ‘Kosive, no a ivimo Dilava hoto loui munanae toela nunuvei vikoe vaveve moaga valu.’ \v 23 Kateai louge dana abuho loui kosea, ‘Di la hilokaeveholinu. Laeau vaveve toela vamalea. Iale tai evihave.’” \s1 O houmale ata abui \r (Luka 6.47-49) \p \v 24 “Ata oleuoleu di hoto ko evisi vale keau lulelete ata nahate. Luleleteau mune golomo abu o houevelu. \v 25 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau utuai isiviai o ke egumai. Isito o keu bokolahaholinu. Kosealemo abu mune golomo houlu. \v 26 Isito ata oleuoleu di hoto ko evisito vaholiale keau luleleholiale kebia nahate. Luleleholiale keau esagamo o houlu. \v 27 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau lohoi o ke ehobehage eu mai tinu.” \p \v 28 Iesuu hoto kateale louge uoholige ata keau au hoto louale ke evisi vikolahalu. \v 29 Kosealemo Iesu keu Diue menaka loui haivemale kebia nahate vaholinu. Isito keu vuvunemo ata haivenu. \c 8 \s1 Iesuu lebolasite hoesehavonu. \r (Maka 1.40-45; Luka 5.12-16) \p \v 1 Iesuu tanae goloe ui ata haiveniale uoholige au tana halei hevalohoge ata moagataho avuluvuta loholu. \v 2 Avuluvuta lohosege lebolasite ata moleu Iesue lohoale au kome bokoai vudivemo vata bisi namihai avoe, “Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.” \v 3 Kateai louge Iesuu avuela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Hoto ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu. \v 4 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Evinela. Ainaho di a hoesehavoale ko atabeho loulive. Isito inuta talive a ebika mai dubu nalimale ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna ke elehai hilokage a vavau dua vanu.” \s1 Iesuu Loma gamanie esemu hoesehavonu. \r (Luka 7.1-10) \p \v 5 Iesuu kateaito lohoaleu Kabenumu oe velemanu. Keve velemasege Loma tuvalie kosive moleu avue lohoale isiviale Iesuu esemuve tedahoi. \v 6 Isi namihai avoe, “Kosive, di esemu moleu vavahani toela vage tumuu hamage kibikibiholisito oe uvue laha unahama.” \v 7 Ige Iesuu loui avoe, “Dana tiniege hoesehavoge auna momoleai.” \v 8 Ige tuvalie kosive keu namihai avoe, “Kosive, dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai. \v 9 Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.” \v 10 Kateai louge lesuu ke evisi vikoanu. Isi avuluvuta lohoale kebiaho loui avoe, “Di la namigevege evive. Di Iselala ataemo evievi koseale negote elehaholinu. \v 11 Seleveta di la namigevei. Iselala ata holioholiale moagaeabuna vaniu velemai dobamale keve loholiege Dilava matamae doga keve Ebalahamume, Aisikime, Diekobome kebiahi uguiavoi igaetolahai lovi isi. \v 12 Isito Iselala ata moagaeau bae otogoe talivebene. Dilavau isiviale keau otogoe tai. Isito keau isiviholige auna malevei heie matamae loe hatuge abuna keve ui uvulahai ninalahaime bae monomo hediavogei.” \v 13 Kateai ata namigeveito tuvalie kosive ke namihai avoe, “A oe tenela. A evievi kemo a onoleho isiviale kena velemai.” Kateale lousege tuvalie kosive ke esemu keu momoleanu. \s1 Iesuu ata degomole hoesegevenu. \r (Maka 1.29-34; Luka 4.38-41) \p \v 14 Iesuu halei Bita oe tinu. Keve tiale Bita mea elehage keu hobeai avae golomo lahai ua. \v 15 Ige au adavela holige hobeveu uoholinu. Ige keate keu hovelahai avuho lovi vanu. \p \v 16 Iniale gutuige munanae toelaeau ataemo biloluvimale kebia ataeau malevei Iesue loholu. Ige Iesuu munanae toela kebiaho louge keau halevei tilu. Isi vavahanite kebiata hoesegevege abu momolelahalu. \v 17 Au kateale vale keu beloveta mole Aisaia ke hoto mai selevetinu. Keu subuta hisaliale keu koseanu. Avoe, “Avu igaena nahie vavahani isi nahie vatehani kebia malei hatui.” \s1 Iesu ehovaveve deiada \r (Luka 9.57-62) \p \v 18 Ata moaga keau Iesu evilikahavoge Iesuu au esemu namigevei avoe, “Nahi tabu ko houi vaki moleve tai.” \v 19 Kateai namigevesege Diue menaka loui haivemale ata moleu avue lohoale namihai avoe, “No haivemale ata, ana oleve keve tige dana aiti tai.” \v 20 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta ana isiviale daiti tai. Ovoeabuna abu aeamamo ladevegei. Ige uguiabuna abu hanidamo ladevegei. Isito Atae Eseu lahaveve ou uoholinu.” \v 21 Kateige Iesu esemu moleu lesuho loui avoe, “Kosive, usege di vasohuta talive di mamau hatiale mai guliaito bae lohoi a ehomai.” \v 22 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Halege haluviveve keau bae mole malevei gulievei. Isito au di ehomanela.” \s1 Hanunuu eti Iesu hoto evilu. \r (Maka 4.35-41; Luka 8.22-25) \p \v 23 Iesuu kateai louito halei au esemu holoevei abuhi boutimo biloluvilu. \v 24 Biloluvisi tisege solekavesite hanunu balugau lohoi boutimo lohoge eu balugai vuloai bouti uvue hahosihovosege Iesuu lahanu. \v 25 Ige esemuiabeau avue tiale etuvai loui avoe, “Kosive, no aike emo tima. Iale no tedaevenela.” \v 26 Ige Iesuu abuho loui avoe, “La osiohoike vabulahama. Le evievi keu esevehame.” Kateai louito hovelahai hanunuta eta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu. \v 27 Kateige keau ke elehai vikolahalu. Isi loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.” \s1 Iesuu munanae toelate malaha hoesegevenu. \r (Maka 5.1-20; Luka 8.26-39) \p \v 28 Kateaito boutimo tiale tabu ke vaki mole vata mole ivi Gelasene keve velehovolu. Keve velehovoi dobuluvisege alue vutae umale malaha abuiau lohoale Iesuemo loholu. Munanae toelaeau kebiamo holoeavoge keau ovo aihanite ke nahate. Katealemo atabeu bae humaha kela talivebene. \v 29 Iale ata keau lohoale kekolahai Iesu namihai avoe, “Dilava mo, a isiviale noemo osioi. No aiogeveve vaniu sohu lohoholinu. Iale osiohoike a isiviale nova no aiogevei.” \v 30 Kateai lousege vavaeabemo ovo degomoleau lovi isi olahama. \v 31 Ige munanae toela keau negolahai Iesu namihai avoe, “Ana no nunuvei no hanavege no ovo kebia uvue deluhovoi.” \v 32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Teve.” Kateige abu ata abui kebia halevei ovoe uvue deluhovolu. Ige ovo bahata keau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu. \p \v 33 Ige ovo kebia nalievemale keau detuluvisi tialeau oe velehovoi munanae toelaeau ata kebia haleveale deiada ke bahata loui ata namigevelu. \v 34 Ige o kemo umale keau bahata isiviale Iesu elehai. Isi tilialeau elehai baita namihai avoe, “No isiviale no vata ko halei tenela.” \c 9 \s1 Iesuu kibioholiale malaha hoesehavonu. \r (Maka 2.1-12; Luka 5.17-26) \p \v 1 Abu kateai louge Iesuu boutimo biloai hoilahai au o seleve keve tinu. \v 2 Keve tige ata degomoleau ata mole vavahanite ebavoi loholu. Vavahanite keu kibikibiholisito avae golomo lahai u unahama. Ige Iesuu kebia evievi hilokai vavahanite ke namihai avoe, “Di mo, vahaehoanela. Di a toela bahata ulihage uoholinu.” \v 3 Kateige Diue menaka loui haivemale degomoleau ke evisi huhulahai avoe, “Ata kou hoto kemo Dilava ivi aiohavonu. Kosealemo Dilava igaena atae vaveve toela ulihagei.” \v 4 Ige Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai abuho loui avoe, “La osiohoike huhuihuhuie toela kateale huhulahama. \v 5 Dana hoto onoleale loui. Dana valive malaha ke namihai kosea, ‘Di a toela ulihage uoholinu.’ Emena dana loui kosea, ‘Hovelahai tenela.’ La huhuige hoto oleteu toloholinu. \v 6 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana kemo hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune keta daemo ua.” Kateai louito vavahanite ke namihai avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.” \v 7 Ige malaha keu hovelahai au oe tinu. \v 8 Oe tisege ataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavolu. Kosealemo au vuvune kateale mai Iesu ominu. \s1 Iesuu Matiu hohavonu. \r (Maka 2.13-17; Luka 5.27-32) \p \v 9 Iesuu o ke halei tiale malaha mole takesi malemale elehanu. Iviveike Matiu. Iale keu takesilahamale oe uvue ugulamosege Iesuu avuho loui avoe, “Di ehoma.” Ige au hovelahai Iesu ehomanu. \p \v 10 Iniale gabie Iesuu avuti ovemo lovi isege haokuvuiabe takesi malemale isi atae toela degomole keau lohoale Iesuluvuta igaetoai esemuiabe kebiahi igaetoai lovi ima. \v 11 Lovi isege Balisia ata degomoleau ke elehai Iesu esemuho loui avoe, “Osiohoike la haivemale keu takesi malemale isi atae toela kebiahi lovi ima.” \v 12 Katelahai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi. \v 13 Ke nahate dau lohoale kou atae dua kebia hohaveho lohoholisito vaveve toela vamale kebiahoike di lohonu. Iale talive Dilavau subuta Bukae Hotomo louale ke ihu kaovave. Au loui avoe, ‘Di isiviholiale la ovo hamai mahoi di hoesehavoliho. Isito di isiviale la la haokuvuho uvulahai tedaevei.’” \s1 Lovi ioholisi Dilava hoesehavoveve deiada \r (Maka 2.18-22; Luka 5.33-39) \p \v 14 Vani mole Dioniu ata babatisogevemale ke esemuiau lohoale Iesu belahai avoe, “Osialemoike no Balisia atahi vani degomole Dilava hoesehavoho lovi ioholima. Isito a esemuiau no vale ke nahate abu vaholilu.” \v 15 Ige Iesuu namigevei avoe, “La huhuige mo molena au mahina melamege haokuvuiabe abuna uvulahai. Emena vahaeholahai. Ba, abuna vahaeholahai. Isito vani mole atae toelae abuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae uvulahai lovi i halevai. \p \v 16 “Isito di hoto louge evive. Atabeu bae ogoe doga etulei mai ogo mole mamiu dikolahalemo badivulivebene. Kosealemo auna kateige ogoe mami kena bae dikolahai vahai. \v 17 Ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie e kena hosilahai lotihatui. Isito atabena uainie doga mai ovoe vate dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale ke nahate di vaveveu bae vatae vavevehi igaetoalivebene.” \s1 Iesuu ma moleu hatiale etuvanu. \r (Maka 5.21-43; Luka 8.40-56) \p \v 18 Iesuu abuho kateale lousege Diue kosive moleu avue lohoale vudivemo kome bokoai vata bisi imihai avoe, “Di mau aike hatinu. Iale loholive a ada mai golovemo mamoge au hovelahai.” \v 19 Ige Iesuu ke evisi hovelahai avuti tige esemuveau ehovai avuluvuta tilu. \p \v 20 Avuluvuta tisege keate moleu vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) ke uvumo tahoe toelau uvuvemo lohoma. \v 21 Iale au huhuai avoe, “Dana Iesu ogola holiniege momoleai.” Kemoike au Iesu ogola holinu. \v 22 Ige Iesuu hoilahai elehai avuho loui avoe, “Di ma, vahaehoanela. A uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu.” Kateai lousege vavahanive keu uoholige au momoleanu. \p \v 23 Iesuu kateaito halei tiale kosive nehe ke oe velemanu. Keve velemai elehage ataeau ninalahai kekolahage ninanau kutikutiai ua. \v 24 Ige Iesuu namigevei avoe, “La bahata halevai teve. Ma keu hatioholinu. Isito lahaike au ke vanu.” Kateai louge abu bituhavoi hehavolu. \v 25 Isito ata bahata heie tihatusege Iesuu oe uvue tiale ma ke adala holisi ebagemage ma keu hovelahanu. \v 26 Ige vaveveve hoto keu vata ke bahata sonumai tai gabianu. \s1 Iesuu ni kedute abui hoesegevenu. \p \v 27 Iesuu o ke halei tisege malaha abuita ni kedute keau Iesu ehovai baita hohavoi avuho loui avoe, “Deividi mo, noheho uvuai no tedaevenela.” \v 28 Kateige au tiale o mole uvue tisege abu avuemo tilu. Ige Ieus belagevei avoe, “Lana huhuige dana vali la hoesegevei.” Ige abu loui avoe, “Ito, Kosive.” \v 29 Kateige Iesuu niabela holisi loui avoe, “La evievimo la ni koeabuna dua vai.” \v 30 Kateai lousege niabeu dua vanu. Ige abu nilahai elehalu. Ige Iesuu neniai abuho loui avoe, “Lainaho ko loui atabe namihalive.” \v 31 Isito abu halevai tiale Iesuu vale hoto ke louge hoto keu vata ke bahata sonumai gabianu. \s1 Uvute malaha moleu hotoanu. \p \v 32 Keau halevai tisege ata degomoleau ata mole uvute mai Iesue loholu. Munanae toelau avuemo biloige keu uvute holiale. \v 33 Ige Iesuu munanae toela ke nunuvage solekavesite malaha keu hotoai hoto lounu. Ige ataeau ke elehai vikolahai loui avoe, “Iselala vata komo nahi subuta vaveve kosealebe elehaholilu.” \v 34 Ige Balisia ataeau loui avoe, “Ba, munana toelae kosiveike vuvune mai omige vuvune kemoike au munanae toela nunuvema.” \s1 Iesu lovi vaveve moagaeau uoholige au uvuanu. \p \v 35 Iesuu halei tiale o baluga isi o ese ke bahatala oanu. Isi keve dubuiabela ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui haivema. Isi vavahanitebia moaga hoesegevema. \v 36 Isi ata moaga elegevei abuho uvu tumutumuanu. Kosealemo ata kebiau mamoe nahate. Ige nalievemale atau uoholige abu tebulahale ke nahate vai u kavama. \v 37 Isi au esemuho loui avoe, “Lovi moagaeau baelahalu. Isito lovi ke malei omo otoveveve ataeau moagaholilu. \v 38 Iale bulu ke biageho guliguliage au lovi ke malei otoveveve ata hanavege abu lovive bahata malei omo otovei.” \c 10 \s1 Iesu abostolo tuelo (12) \r (Maka 3.13-19; Luka 6.12-16) \p \v 1 Iesuu au esemu tuelo (12) hohavege abu igaetoasege au munanae toela nunuveveve vuvune ovei vavahanitebia hoesegeveveve vuvune keta ovenu. \v 2 Abostolo kebia iviabuike koea. Mole ivilike Saimoni Bita. Ige hohove Andulu. Ige Sebedi mo abui Diemisi isi hohove Dioni. \v 3 Ige Bilibi. Ige Batolomi. Ige Tomasi. Ige takesi malemale ata Matiu. Ige Aloveasi mo Diemisi. Ige Tadeasi. \v 4 Ige Keinanie ata mole Saimoni. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. \s1 Iesuu au abostolo tuelo (12) hanavenu. \r (Maka 6.7-13; Luka 9.1-6) \p \v 5 Iale Iesuu esemu tuelo (12) kebia hanavei abuho loui avoe, “Lainaho Diue ata holioholiale kebiae talive. Isi lainaho Samalia o kebiatae talive. \v 6 Isito Iselala ata kebiae teve. Keau mamoeau halae iae tai tebulahale ke nahate. \v 7 Iale kebiae talive haivei kose, ‘Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu vuguvuguanu.’ \v 8 Isi vavahanite hoesegevei haluvimalebia tatuveve. Isi lebolasiamale kebia hoesegevege vavaeabeau duavai. Isi ataemo munanae toela nunuveve. Isito lainaho abuemo ibina malelive. Kosealemo la vuvune ke ibina valebene bae abuemo ibina malei. \v 9 Iale la tiliege lainaho la busimo golo, siliva isi benibehame kina malei agilive. \v 10 Isi lainaho suveika malelive. Isi ogo hatuveve, tamaka, bedoea kebiata lainaho malelive. Lana ata kebiaho lovilahage abuna bae la tedaevei kunai laovei. \p \v 11 “La o molemo velehovoliege talive elehage mesoho ata moleu laheho isiviai la malevei o hatuevege avuluvuta ulive bae halevai teve. \v 12 La o ke uvue deluhovoi uliege ata kebia hoesegeveve. \v 13 Ige mesoho o ke biaeau la hoesegevei la tedaevege la hoesegeveale vaveve kena bae abuemo vuvune seleveai. Isito mesoho keau la hoesegevei la tedaeveholige la hoesegeveale keu bae abuemo vuvunealivebene. \v 14 Isito o molemo abu la hoto evioholisi la malevei o hatueveholige o ke halevai anakaeabemo la veloe gogea sesilahave. \v 15 Seleveta di la namigevege evive. Dilava kotae vaniu lohoge keabuna vatehani baluga malei. Isito Sodomata Gomolata keabuna vatehani eseve malei.” \s1 Vaveve toelaeau laemo lohoveve \r (Maka 13.9-13; Luka 12.12-17) \p \v 16 “Di louge evive. Laeau mamoe nahate. Di tobalue vigomoike la hanavema. Iale ute lulele ke nahate vai ugu mole imutava ke vaveve nahate via ata aiogeve halevave. \v 17 Isito nenilahave. Diue ataeabuna loholiege la malevei kotaho tai. Isi la malevei abu dubue tiliege visuta la visugevei. \v 18 Isege Diue ata holioholiale keabuna la malevei vatae kosive kebia vudimo otovei laemo kotalahai. Ige lana keve uliege hotoe dua loui namigeveve. \v 19 Abu la malevei kotalahage lainaho gasigasiai la onole louveve ke huhulahagelive. Kosealemo vani kena lohoge Dilavana la onole louveve ke laovei. \v 20 Ige la vani kemo bae la hoto loulivebene. Isito la Mamae Munanae Tumuu la uvumo uale ke hoto unaha lana louve. \p \v 21 “Vani kela ese igae abuna moleho hailahage ataeabuna kebia havei. Ige mamuvuiabe keabuna abu eseho hailahage eseabe kebiata abu mamuvuta neinuvutaho katelahage ataeabuna havei. \v 22 Ige la di esemu holialemo ataeabuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai. Isito oleuoleu abu evievimo negolahamale keabuna vanie gabila ukolikoli malei. \v 23 Isi o molemo abu la aiogevei vatehani laovege o ke halevai tota o moleve teve. Di la namigevege evive. Iselala o bahata kebiamo lana la lovi ko vai gabioholisege Atae Esena lohoi. \p \v 24 “Vatehani malemale keu koseanu. Esemue hoto keu bae haivemale ata ke hoto ke evihalivebene. Ige esemubeu bae au kosive evihalivebene. \v 25 Iale esebulu keabuna haivemale ata ke nahate vage duave. Ige esemuiau abu kosive vaveve ke nahate vage keta duave. Dau kosive. Ige ataeau daho loui avoe, ‘Setene.’ Ige laeau di esemuia. Iale abuna laheho hotoe toela baluga kateale lougei.” \s1 Lainaho la aiogeveveve kebia vabugevelive. \r (Luka 12.2-9) \p \v 26 “Lainaho ata vabugevelive. Kosealemo vaveve toela abu vai mahogovamale keabuna bae umidamo ui. Ige hotoe toela abu loui mahogovamale kebiatae abuna bae umidamo ui. \v 27 Ige di vavimo onole loui la haiveale ke vanimo louve. Isi di onole loui mulumuluage la eviale ke ologomo baita loui ata namigeveve. \v 28 Lainaho ataeau lahaveveve ke vabuhavolive. Keau bae la munana havelivebene. Isito la vava unaha. Isito Dilava igae vabuhavove. Kosealemo auna isivianiege la munana isi la vava malei veneu lahai hodovavesite keve hatuge abuna uoholisi. \v 29 Lana maketie tiliege ugue ese abui voievege ibinaeabena benie kina igae. Ugu keu baluga holioholinu. Isito molena dobai hatige la Mamana ke hilokai. \v 30 Ige laeau baluga. Dilavau la kinae vomo ke bahata dodavei hilokaevei gabianu. \v 31 Iale lainaho vabulahagelive. Kosealemo ugueau Dilava nimo eseve. Isito laeau nivemo baluga. \p \v 32 “Oleuoleu atae vudimo loui kosea, ‘Dau Iesu ata dailike ko.’ Ige dana data ehue di Mamae vudimo loui kosea, ‘Di ataike.’ \v 33 Isito oleuoleu atae vudimo loui kosea, ‘Dau Iesu ke hilokaholinu.’ Ige dana data ehue di Mamae vudimo loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’” \s1 Iesuu lohoale vaveve keu ata tasaligevenu. \r (Luka 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 “Lainaho huhulahai kosea, ‘Di vata kove lohoaleu vatae ata bahataeau uveve duae valihoike di lohonu.’ Ba, di lohoale keu tuvalie vaveve nahate valihoike di lohonu. \v 35 Di lohoale kemo ataeabuna mole tasaligevei uvu igaealivebene. Movena au mama aiohavosege mavena au neina aiohavoi. Isege maivu abuna abu mea aiohavoi. \v 36 Katealemo ese igaeau o igaemo umale keabuna molehi ugologoloai. \p \v 37 “Olena au uvu mai daoholisito au uvu bahata mai au mama au neina kebiamo otoveniege auna oleve kateai di ata holisi. Isi olena au uvu mai daoholisito au uvu bahata mai au esemo otoveniege auna oleve kateai di ata holisi. \v 38 Isi olena di ehomai vatehani maleho isiviholiniege auna oleve kateai di ata holisi. \v 39 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuoholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai.” \s1 Ibina maleveve hoto \r (Maka 9.41) \p \v 40 “Olena la tedaevei la hoesegeveniege dailike au ke tedahoi hoesehavonu. Isi olena di tedahoi di hoesehavoniege di hanavoale keike au ke hoesehavonu. \v 41 Isi olena beloveta tedahoi huhuai kosea, ‘Kou Dilavae ata. Iale dana ko tedahoi.’ Auna kateaniege avuta beloveta ibina ke nahate auna mai. Isi olena atae dua tedahoi huhuai kosea, ‘Kou Dilava atae dua. Iale dana ko tedahoi.’ Auna kateaniege avuta atae duae ibina ke nahate auna mai. \v 42 Iale ko huhulahave. La di esemu holiale kemo oleuoleu la tedaevei e seli hai laoveale kena bae au ibina mai.” \c 11 \s1 Dioniu Iesu vaveve kaovaho au esemu hanavenu. \r (Luka 7.18-35) \p \v 1 Iesuu hoto kateale loui au esemu tuelo (12) namigeveniale gabiage au o ke halei tiale o ke vavae o degomole biaemo hotoe dua loui haivenu. \p \v 2 Vani kemo au kateisege ata babatisogevemale Dioni keu dibulae uniale Iesuu vamale hoto ke evinu. Isi au esemu degomole hanavege abu avue loholu. \v 3 Lohoale Iesu belahai avoe, “Dioniu subuta loui avoe, ‘No tedaeveve ata kena bae lohoi.’ Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.” \v 4 Ige Iesuu namigevei avoe, “Hoidevei talive la onole elehai eviale ke loui Dioni namihave. \v 5 Namihai kosea, ‘Ni keduteau nilahama. Ige velo goloteau olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemateau hoto evima. Ige haluvialeau hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema.’ \v 6 Oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.” \p \v 7 Kateai louge abu hoidevei tisege au Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kuluu kibikibiale ke nahate vanu. \v 8 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei. \v 9 Di tota la namigevei. La keve tiale onole elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia vaveve evigeve baluganu. \v 10 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’” \v 11 Kateaito tota loui avoe, “Seleveta di la namigevema. Ata babatisogevemale Dioni keu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivi vesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu. \v 12 Vasohuta Dioniu ata haivei lohoale vani kela isi novae vani komo ataeau isiviholilu Dilava adae vuvunemo uliho. Isito abu isiviai abu negotemo ui. Kateike abu vai Dilava hoto ke bamui esemuiabe aiogevema. \v 13 Moseseu menaka hisaliage belovetata hisaliale hoto ke ataeau subuta evisi ehovalu. Isito Dioniu lohoale ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivenu. \v 14 Subuta beloveta moleu hisaliai avoe, ‘Ata mole Ilaidia ke nahatena lohoi.’ Iale lana di hoto ko evisi mage ata keike Dioni. \v 15 Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ko evive. \p \v 16 “Dana onole tovetove novae atate kobiaho loui. Keau esebuluiau ologomo uguiavoi gilulahamale ke nahate. \v 17 Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Isi noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo la vaveve keau esebulu kebia vaveve nahate. \v 18 Kosealemo Dioniu subuta lohoale lovi ioholisi uaini halege ataeau ke elehai avoe, ‘Keu tilogoe ataike.’ \v 19 Iniale Atae Eseu lohoniale lovita uainita ige ataeau ke elehai loui avoe, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’ La hoto keu esebulue hoto nahate. La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu.” \s1 O degomoleau Iesu hoto evioholiale deiada \r (Luka 10.13-15) \p \v 20 Iesuu kateai louito hoto mole negote lounu. Au subuta o degomole keve tiniale vikoe vaveve moaga vage keau kemo abu vaveve toela halevaholilu. \v 21 Iale kemo Iesuu kebiaho loui avoe, “Kolasini ata, la nohovu. Isi Betesaida ata, la nohovu. Vatehani balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe vaveve moaga vaevege la ke elehaito la vaveve toelamo hoideveholilu. Subuta mole Taea isi Saidoni keve di vaveve kateale vatebene abu ogo bukate hatui uti hohumai uvulahai abu vaveve toela halevalu. Isito laeau kateholilu. \v 22 Iale di la namigevege evive. Gabie Dilava kotae vaniu lohoge auna vatehani eseve Taeata Saidonita ovei. Isito la kebia auna vatehani baluga laovei. \v 23 Isi Kabenumu ataea, di laheho louge evive. La isiviale la ebika tabagevei malei otogoe otovei. Isito di la namigevei. La keabuna veneu lahai hodovavesite keve tihatuve. Laeau vikoe vaveve moaga elegeveito la vaveve toela haleveholilu. Isito subuta Sodoma ataeau vaveve kateale elehavatebe o keu aike ua. \v 24 Iale di la namigevege evive. Gabie Dilava kotae vaniu lohoge auna vatehani eseve Sodoma ata kebia ovei. Isito auna vatehani baluga la kebia ovei.” \s1 Lohoge Iesuu vokovoko laovei. \r (Luka 10.21-22) \p \v 25-26 Iesuu hoto kateale loumale kela Dilava imihai avoe, “Di Mama, au otogota vatata Kosive. Au a lulele malei luleleholiale kebia ovenu. Isito vatae ataeau abu ebika tabagevei kemo luleleage a a lulele malei kebia oveholinu. Di Mama, a kateale vale keu a isivilike. Katealemo di a hoesehavoma.” \p \v 27 Iesuu guliguli kateale vage uoholige au ata namigevei avoe, “Di Mamau onobenobe bahata daonu. Ige ataeau moveta Mamaveta hilokaholilu. Isito Mamave igaeike au mo hiloka seleveanu. Ige move igaeike au Mama hiloka seleveai au isivie ata tabagevei lulele ovege abu Mamave hilokalu. \p \v 28 “La oleuoleu onoleu uvuvemo isuige dae lohoge dana ke mai evihage vokovokoai. \v 29 Kosealemo dau uvevete. Iale lana di esemu holiliege daemo lulele maleime lu maleve. \v 30 Iale di kovu mai laoveve keu isuholinu. Isi lovita mai laoveve keu toloholinu.” \c 12 \s1 Atae Ese keu bulae Kosive. \r (Maka 2.23-28; Luka 6.1-5) \p \v 1 Vani mole bulamo Iesuu au esemuhi konee bulue ohanoi tisege esemuiabeau vaelahai kone dakoai ilu. \v 2 Ige Balisia ataeau ke elehai Iesu namihai avoe, “Elehanela. A esemuiau bulamo kateale vai menaka eguvalu.” \v 3 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu. \v 4 Deividiu Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai inu. Dubu nalimale unahae abuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu. \v 5 Isime lana Mosese menaka dodavelu. Mosese buka kemo bula bahata dubu nalimale keau dubue lovi vamale kemo keau menaka eguvalu. Isito keu toela holioholinu. \v 6 Isito di la namigevege evive. Ata mole aike komo uale keu dubu ke evihanu. \v 7 Subuta Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviholinu la ovo havei mahoi di hoesehavoliho. Isito di isiviale la moleho uvulahai mole tedaevei.’ Iale la ke ihu hilokavatebe la ataeau menaka eguvaholiale kebia aiogeveholilu. \v 8 Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.” \s1 Ada golote hoesehavoale deiada \r (Maka 3.1-6; Luka 6.6-11) \p \v 9 Iesuu kateaito bulu ke halei dubuiabe moleve tinu. \v 10 Keve ata mole ada goloteu ua. Ige ata degomoleau keve uale isiviale Iesuu vaveve mole vage abuna vaveveve kemo kotalahai. Iale abu belahai avoe, “A huhuige ata molena bulamo vavahanite hoesehavoge keu momoleige vaveve kena nahie menaka egumai.” \v 11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Mesoho la moleu mamoe oveniege mamoe moleu bulamo abatamo dobage auna ke laluvai. Emena auna osioi. Auna ke laluvai. \v 12 Isito ovo keau baluga holioholisito ataeau Dilava nimo baluga. Iale kemoike nahie menakau nahiho humaha alavoale kemo nahiabuna bulamo ata tedaevege duave.” \v 13 Kateai louito ada golote ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu adave mole ke nahate vai inutolotoloanu. \v 14 Ige Balisia ataeau ke elehai halevai Iesu hamaliho humaha kaovalu. \s1 Iesu keu Dilava esemu seleve. \p \v 15 Iesuu ke evisi o ke halei tige ata moagaeau ehovai tilu. Ige au vavahanitebia hoesegevege abu bahata momolelahalu. \v 16 Ige au kebia namigevei avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.” \v 17 Au kateai louale keu Dilavau beloveta Aisaia namihale hoto ke mai selevetinu. \v 18 Au loui avoe, \q1 “Di esemuike ko. \q1 Di ke ebagemai di isivi avuemo mamoi vahaehove vanu. \q1 Iale dana di Munanae Tumu omige auna di kotae vaniu lohoveve ke loui vatae ata bahata namigevei. \q1 \v 19 Isito keu bae itumuai baita loulivebene. \q1 Isi au bae ologomo baita hoto loui aivolovoloalivebene. \q1 \v 20 Ata degomole evieviabeu negoholimale kebia auna bae hoesegevei. \q1 Isi olemeau vaveve toelamo dobuluvimale kebia auna bae tabagevei. \q1 Auna ata kebia negotievenata gabie vaveve toela aiogevesege vaveve dua unahana ui tigei. \q1 \v 21 Ige vani kemo vatae ataeabuna abu uvu mai avuemo mavoi.” \m Aisaiau Dilava hoto kateale loui hisalianu. \s1 Iesu vuvune mena Setene vuvune \r (Maka 3.20-30; Luka 11.14-23) \p \v 22 Ata degomoleau malaha mole ni kedute isi uvute ke melavei Iesue loholu. Kosealemo munanae toelau avuemo biloige keu kateanu. Iale Iesuu ata ke hoesehavoge keu niai hotoanu. \v 23 Ige ataeau ke elehai tetelahalu. Isi mole belagevei avoe, “La huhuige Deividi mo nehenike Dilavau nahi tedaeveho hanavoale. Emena.” \v 24 Ige Balisia ataeau ke evisi loui avoe, “Munanae toelae kosive Biesabolo keike au vuvune omige au vuvunevemo munanae toela kebia nunuvema.” \v 25 Isito Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai isiviai deiada mole loui haivege abuna kemo hilokage keu Setene vuvunemo munanae toela nunuveholinu. Au abuho loui avoe, “Vata mole ataeau mole tasalievei mole haveliege ata keau bae ui egealivebene. Ige o igaemo valada igaeau mole tasalievei abu moletehi mole haveliege abuna solekai uoholisi. \v 26 Iale ke nahate Setene ataeabuna mole tasalievei abu moletehi mole havege Setene vuvune kena solekai uoholisi. \v 27 La loui kosea, ‘Munanae toelae kosive Biesabolo keu vuvune daoge di munanae toela nunuvema.’ Isito di ke vuvunemo kebia nunuveholima. Dana kateai Setene vuvunemo kebia nunuvege la esemu abuna ole vuvunemo munanae toela kebia nunuvei. Iale lana la esemu belagevege abuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemoike no kebia nunuvema.’ Ige di data kateale vama. \v 28 Iale di Dilava Munana Tumue vuvunemo munanae toela nunuvege la hilokage Dilava matamae doga ke vuvuneu laemo lohonu. \p \v 29 “Atabeu bae malaha negote ke oe uvue tai kunaive vavoloalivebene. Isito auna vasohuta malaha ke umuvaito bae ove kemo kunaive malei. \p \v 30 “Ata oleuoleu di tedahoholimale keau di aiohavomale ataeabulike. Isi ata oleuoleu di ata maleveveve kemo di tedahoholimale keau ata kebia nunuvema. \v 31 Katealemo di laheho louge evive. Ata olena vaveve toela vai hotoe toela onole louge Dilavana ke ulihai. Isito ata olena Munanae Tumuho hotoe toela loui aiohavoge Dilavau bae ke ulihalivebene. \v 32 Iale ata oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae vata kove toelave ke ulihalivebene. Isi gabie otogo ketave au bae ulihalivebene.” \s1 Idie dua isi idie toela \r (Luka 6.43-45) \p \v 33 “Nahi idi bahata hahumamale ke hilokalu. Nahi hilokage idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai. \v 34 Ige laeau ute nahate toelalu. Iale la bae oleve kateai hotoe dua loui. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma. \v 35 Atae dua keu huhuihuhuie dua vamale kemo auna hotoe dua lougei. Isege atae toela keu huhuihuhuie toela vamale kemo auna hotoe toela lougei. \p \v 36 “Iale di la namigevege evive. Dilava kotae vaniu lohoge ataeau hoto ihuve uoholisito abu heiata loumale ke ibina abuna bahata malei. \v 37 Vani kemo Dilavana la hoto loumale ke kaovai. Ige oleu hotoe dua loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu inutolotoloanu.’ Isito oleu hotoe toela loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu toelale kemo ibinae toela manela.’” \s1 Diona vavevemo hilokave. \r (Maka 8.11-12; Luka 11.29-32) \p \v 38 Iesuu kateai louge Diue menaka loui haivemale degomole isi Balisia ata degomole keau loui avoe, “Kosive, no isiviale au vikoe vaveve mole vage no elehai.” \v 39 Ige Iesuu loui avoe, “Novae ata la koeau atae toelaea. La Dilava halevai vaveve toela baluga vama. Katealemoike la di belahai isiviale di vikoe vaveve vage la elehai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai. \v 40 Subuta Dionau vanie ni abuita igaeta uvumo huena baluga gogoe uvue ua. Iale ke nahate Atae Esena vanie ni abuita igaeta uvumo vatae uvue ui. \v 41 Gabie Dilava kotae vaniu lohoge Niniva ata keabuna hovedevei la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo subuta Dionau hotoe dua loui haivege abu ke evisi abu vaveve toela halevalu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Diona ke evihale keike kou la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu. \v 42 Ige Dilava kotae vani kela vata mole kuini Siba kena hovelahai la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo keate keu haeavamoleve Solomoniu luleleai ata haivemale ke evisi elehaho lohonu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Solomoni ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.” \s1 Munanae toela bahata eiti (8) \r (Luka 11.24-26) \p \v 43 “Di hoto mole louge evive. Munanae toelana ata mole halei tiniege eu uvesiteve uveve matama kaovai. \v 44 Isito uveve matamabeu uoholige auna huhuai kosea, ‘Dana hoilahai talive di subuta uale kemo ui.’ Kateaime hoilahai lohoniege elehage oe neheu au uvu hoesehavoge onobenobe toelau avuemo uoholinu. \v 45 Ige munanae toela kena halei tiniege munanae toela seveniau (7) vuvune balugale kebia holoevei abuhi loholiege ata nehe kemo deluhovoi. Ige ata kena toela seleveai. Kosealemo subuta munanae toela igaeu avuemo ua. Isito gabie munanae toela eiti (8) keau avuemo ua. Iale novae vani komo vaveve katealena atae toelamo lohoi.” \s1 Olemeabulike Iesu neinuvu isi hohuvuiabe. \r (Maka 3.31-35; Luka 8.19-21) \p \v 46 Iesuu hoto kateale loui ata namigevesege neinaveu hohuvuiabe holoevei lohoaleau velehovoi heie uime isiviale avuluvuta hotohotoai. \v 47 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “Eleha. A neinau a hohuvu ehai abuhi heie ua. Iale abu isiviai aluvuta hotohotoai.” \v 48 Ige Iesuu loui avoe, “Di neinaike ole. Ige di hohuvuiabuike olemea.” \v 49 Kateai louito au esemumo ada bisi loui avoe, “Elehave. Koeau di neinuvu isi di hohuvuiabuike koea. \v 50 Iale oleuoleu di Mamau otogoe uale ke isivi vamale keau di hohuvuia, di amakinivuia, di neinuvuia.” \c 13 \s1 I degomole sesiale deiada \r (Maka 4.1-9; Luka 8.4-8) \p \v 1 Vani kemo Iesuu kateai louito o ke halei tiale esagae ugulamoi keve ata haivema. \v 2 Isege ata moagamoagaeau igaetoai lohoale evilikahavoge au hovelahai vanagi adamo ugulamonu. Isege ataeau esagae lavisi usege Iesuu haivema. \v 3 Dovudovue hotomo haivei isiviale abu kemo lulelelahai. Isi loui avoe, “Malaha moleu i degomole malei au bulue sesiaho tinu. \v 4 Tiale sesiasege degomoleau humahamo keiolahage uguiau lohoale ke ihatulu. \v 5 Isege degomoleau munemunemo vatau uoholiale kemo keiolahai neniai uliholige alumuiabeau heie dobai tioholilu. \v 6 Alumuiabeau vatamo tioholialemo vaniu velemai tumuai kebia havege tutukalu. \v 7 Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiolahalu. Ige adu keau botolahai kebia bamuevege keau nenilahai uliholilu. \v 8 Isege degomoleau vatae duamo keiolahai bailahalu. Ige degomoleau bailahale moagataho. Isege degomoleau bailahale moaga. Isege degomoleau bailahale moaga vesitehame. \v 9 Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive. \s1 Vadeuhoike Iesuu dovudovumo deiada louma. \r (Maka 4.10-12; Luka 8.9-10) \p \v 10 Iesuu hoto kateai louge esemuveau loholiale belahai avoe, “Osialemoike a vani bahata ataho dovudovue hoto louma.” \v 11 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito di dovudovue hotomo ata haivege abu kemo luleleholilu. \v 12 Katealemo ata olena di hoto ke huhuai luleleage Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai. \v 13 Di dovudovue hotomo abuho louale keu koseanu. Keau elehaito neniai elehaholilu. Isi hoto evisito kemo luleleholilu. \v 14 Katealemoike ata kebia vaveveu beloveta Aisaiau Dilava hoto hisaliale ke mai selevetinu. Avoe, \q1 ‘Lana evisito bae lulelelahalivebene. \q1 Isi lana nilahaito bae neniai elehalivebene. \q1 \v 15 Kosealemo la uvuiau tololahalu. \q1 Isi la golemate holilu. \q1 Ige la ni keau kedulahalu. \q1 Onoilage la nilahai hoto evisi lulelelahai tota dae hoidevei lohoge di la vaveve toela ulihai hoesehavoma.’” \m \v 16 Iesuu beloveta hoto kateale louito au esemuho loui avoe, “Ata keau katelahalu. Isito laeau ni mole. Laeau di vaveve ke elehai di hoto evisi kemo lulelelahalu. \v 17 Iale ko huhulahave. Subuta beloveta moaga isi Dilava ata moaga keau isivilahale la elehale vaveve ko nahate elehai. Isito abu ke elehaholilu. Isi isivilahale la eviale ko nahate abuta evisi. Isito abu ke evioholilu.” \s1 Dovudovue hoto ke ihu \r (Maka 4.13-20; Luka 8.11-15) \p \v 18 “Di i sesiale ke hoto louale ke ihuike ko. Iale di louge evive. \v 19 Oleuoleu Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke evisito luleleholiale keau i degomoleau humahadamo keiolahale ke nahate. Ige Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei. \v 20 Isege i degomoleau munemunemo keiolahale keau ata degomoleau hoto evisi vahaeholahai solekai male ke nahate. \v 21 Abu hoto ke evisi maito hoto keu uvuiabemo holomaholige abu negoholilu. Iniege gabie abu hotoe dua eviale kemo ataeabuna abuemo vaveve toela vai aiogevege abuna vatehani malei solekavesite hoidevei. \v 22 Isege i degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hoto ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhu balugage vaveve katealeu hotoe dua ke bamuge evieviabeu negoholinu. \v 23 Isege i degomoleau vatae duamo keiolahale keau ata degomoleau hotoe dua evisi ehovai vamale ke nahate. Degomoleau hoto kemo evieviabeu balugataho. Isege degomoleau baluga. Isege degomoleau balugavesitehame.” \s1 Latie toelamo dovudovue hoto \p \v 24 Iesuu ke louito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo di deiada mole louge evive. Malaha moleu bulue tiale konee i hatuito halei lohonu. \v 25 Iniale vavi molemo ataeau ladevesege malaha ke bahoeu tiale latie toela malei bulu kemo sesiaito halei lohonu. \v 26 Ige kone keau bailahaito nigiholisege latie toela keau lalavolu. \v 27 Ige lovi ke biage esemuiau ke elehai lohoale abu baluga namihai avoe, ‘Kosive, a tiale bulue konee i hatunu. Isito lati keau oleve kateai lalavolu.’ \v 28 Ige au namigevei avoe, ‘Nahie bahoeike ke sesianu.’ Ige abu loui avoe, ‘A isiviage no talive lati ke lavai.’ \v 29 Ige au loui avoe, ‘Ba, lainaho lati ke lavalive. Kosealemo lana lati ke lavaliege kone keta toholahave. \v 30 Halege kone keu latiti igaetoai ulive koneu baeage dana bae kone ke hamaveve ata namigevei kosea, Talive lati ke lavai umudisi maholiho otoveve. Isito kone hamai malei lohoi di valahumo otoveve.’” \s1 Masitae ie deiada \r (Maka 4.30-32; Luka 13.18-19) \p \v 31 Iesuu kateai louito tota dovudovue deiada loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu masitae i nahate. Lana masita ke i malei bulue sesiage kena ulisi balugai. \v 32 Ke iu esevehame seleve. Isito auna uliniege idi baluga holisi. Ige uguiabuna loholiege kebia adamo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.” \s1 Beikini baudae deiada \r (Luka 13.20-21) \p \v 33 Iesuu ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu beikini bauda ke nahate. Keate abuna ke mai valavamo keohai ebuehage kena valava ke bahata mai balugatisi. Iale ataeau Dilava adae uvumo ui moagaveve keu ke nahate.” \p \v 34 Iesuu dovudovue hoto kateale loui namigevenu. Keu inuta ihuve loui ata haiveholima. Isito dovudovue hoto ke unaha loui ata haivema. \v 35 Au kateale vale keu beloveta mole hoto mai selevetinu. Hoto keu koseanu. Avoe, \q1 “Dana abuho louniege dovudovue hotomo loui. \q1 Subuta Dilavau vata vai ono mole mahogovale ke dana ekovehai abuho loui.” \s1 Latie toelae deiada ke ihu \p \v 36 Iesuu kateaito ata moaga kebia halevei oe uvue tinu. Ige esemuveau avue lohoale namihai avoe, “Latie toela ke ihuike onole.” \v 37 Ige au namigevei avoe, “Malaha nehe konee i hatuale keike Atae Ese. \v 38 Ige bulu keu vata bahata. Ige konee i keau Dilava atae duaea. Ige latie toela keau Setene atae toelaea. \v 39 Ige ata neheu latie toela sesiale keike Setene. Ige kone hamamale vani keike vatae gabi. Ige kone ke hamale ataeabulike aneluia. \v 40 Ige abu lati lavai umudisi venemo mahoale ke nahate Dilavana vatae gabi kela vata ko kateai. \v 41 Ige vani kela Atae Esena au anelu hanavege abuna vatae loholiege evievi ata lobogevemale kebia isi vaveve toela vamale kebia bahata malevei. \v 42 Malevei loholiege veneu hodovavesite kemo hatuevei. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei. \v 43 Ige Dilava ataeabuna abu Mamae matama keve tiliege vani nahate atagai. Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive.” \s1 Dovudovue deiada degomole \p \v 44 “Ataeau Dilava adae uvumo uale keu moni balugataho ke nahate. Ata molena tiniege abu moni baluga malei bulue abavuale ke elehaniege vahaehoai avuta ke vavahaito halei lohoniege oe velemai au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei bulu ke voiai uvuvemo moni baluga ke malei. \p \v 45 “Isime tota ataeau Dilava adae uvumo uale keu ko nahate. Ata molena tiniege mune dua ibina balugate kaovai. \v 46 Ke kaovaniege mune dua seleve elehai hoilahai tiniege au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei tiniege mune dua ke ibina vai. Iale ke nahate ataeabuna Dilava adae uvumo uliho humaha kaovalata bae elehai.” \p \v 47 Iesuu tota loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu abu ugabi mihatuale ke nahate. Ugabi kemo abuna huena nimolete moagamoaga malei. \v 48 Ige ugabi keu tobalohoge abuna ke butuhai mai loholiege esagae mavoi. Isi keve uguiavoi bae huena kebia sesievei duave malei abu sinimo emeito toelave malei hatui. \v 49 Iale vatau gabiveve kena kateai. Anelu abuna loholiege atae duamo atae toela kebia malevei. \v 50 Abuna kebia malevei veneu hodovavesitemo hatui. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei.” \s1 Hotoe doga isi hotoe mami \p \v 51 Iesuu kateai louito belagevei avoe, “Lana di louale ke evisi lulelelahalu.” Ige abu namihai avoe, “Ito.” \v 52 Ige Iesuu tota namigevei avoe, “Diue menaka loui haivemale degomole keau di esemu holige Dilavau kebia malevege abu adave vuvunemo ua. Keau subuta hotote isi di hotoe doga ketamo lulelelahalu. Iale ata keau oe biageu au valahumo au kunai mamita kunai dogata malei igaetoai otoveale ke nahate.” \s1 Iesu ata seleveau kabebihavolu. \r (Maka 6.1-6; Luka 4.16-30) \p \v 53 Iesuu dovudovue hoto ke loui gabiaito halei tinu. \v 54 Halei tiale au o seleve velemanu. Keve velemai Diue dubue tiale ata haivenu. Ige abu hotove evisi vikolahai mole belagevei avoe, “Oleveike au lulele kateale manu.” Isi, “Oleve kateai vikoe vaveve vaevenu. \v 55 Nahi hilokage keu o houmale ke moike. Isege neinaveike Meli. Ige Diemisi, Dioseba, Saimoni, Diudasi keau hohuvuiabea. Keau bahata kove ua. \v 56 Ige amakinivuiabe kebiata kove ua. Iale keu oleveike vuvune kateale manu.” \v 57 Kateale louime hotove evioholilu. Ige au namigevei avoe, “Beloveta ata kena vata moleve tige ataeabuna hotove evisi hoesehavoi. Isito au au o seleve keve tige atave keau bae hotove evisi hoesehavolivebene.” \v 58 Iesuu kateale loui namigevenu. Isi keau hotove evioholiale kemo au vikoe vaveve moaga vaeveholinu. \c 14 \s1 Abu Dioni hamage hatiale deiada \r (Maka 6.14-29; Luka 9.7-9) \p \v 1 Vani kela Galili kosive baluga Elodi keu Iesu vaveve hoto ke evinu. \v 2 Isi au esemu namigevei avoe, “Ata babatisogevemale Dioni keu hatialeu tota hovelahaike vai vaveve nimolete kateale vama.” \p \v 3 Elodiu hoto kateale louale keu koseanu. Keu subuta louge abu Dioni umuvai mai dibulae mavolu. Kosealemoike Elodiu au hoho Bilibi ke keate Elodiasi etulei melamenu. \v 4 Ige Dioniu vani baita Elodi namihai avoe, “A keate ke koliave vavamo etulei melameale keu toelanu.” \v 5 Kateai loulage Elodiu isiviale ke hamai. Isito Diue ataeau huhulahai avoe, “Dioni keu beloveta ata.” Katealemo Elodiu vabugeve Dioni hamaholinu. \p \v 6 Iniale vani mole Elodiu uale vani keu lohoge Elodiasi mau tiale kosivebia bahata vudimo havuage Elodiu ke elehai ma ke vahaeho vanu. \v 7 Isime namihai avoe, “Seleveta ana onoleho isiviage dana a isivi ke mai aoi.” \v 8 Ige ma keu tiale au neina belahage neinaveu namihai avoe, “Talive namihai kosea, ‘Di isiviale ata babatisogevemale Dioni ke kina heisi etulei kinave mai melegimo mamoi mai daonela.’” \v 9 Ige kosive Elodiu ke evisi uvuai isiviholinu hamaliho. Isito au lovi iho lohoale kebia nimo au ono vade ma keho valiho Dilava ivimo menakale kemo ke haleveve keu avuemo anekianu. \v 10 Isi louge abu dibulae tiale Dioni eno heisi etulelu. \v 11 Isi kinave mai melegimo mavoi lohoale ma ke omilu. Ige ma keu ke mai tiale au neina ominu. \v 12 Ige Dioni esemuiau ke evisi lohoaleau Dioni vava mai abavulu. Isi tiale deiadave ke loui Iesu namihalu. \s1 Iesuu ata vai taoseni (5,000) lovi ovenu. \r (Maka 6.30-44; Luka 9.10-17; Dioni 6.1-14) \p \v 13 Iesuu hoto ke evisi bouti mai ahuvela ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau ke evisi abu o halevei ehovai vatala tilu. \v 14 Tiliale keve velehovoi usege Iesuu boutimo tiale keve dobai ata moagataho kebia elegevenu. Isime abuho uvu balugatahoai vavahanitebia hoesegevenu. \p \v 15 Iniale gutuige esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Matama kou boto. Iale vau dobalelua kebia hanavege abu hoidevei abu oe talive lovi malei isi.” \v 16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho kebia iovege abu talive. Isito la biaeau lovi ovege abu isi.” \v 17 Ige abu Iesu namihai avoe, “Valava ada mole isi huena abuita unahahameike ko.” \v 18 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Ke malei lohove.” \v 19 Kateige abu ke malei omige au ata bahata namigevei avoe, “Kulue golomo ugulelevave.” Isito valava ada mole isi huena abuita ke malei ehue niai lovi ke hoesehavonu. Isi ke vakoanata malei au esemu ovege esemuiabeau ke malei igaegaeai ata kebia ovei lotilu. \v 20 Kebia ovege ata bahata keau lovi ke ige uniabeau hanilahalu. Ige esemuiabeau lovi ke sigu bahata iuhai basiketi tuelomo (12) otovege keau tobaloholu. \v 21 Lovi ke iale malaha bahata vai taoseni (5,000). Isito keate isi eseese kebia abu dodaveholilu. \s1 Iesuu e golola lamisi lohonu. \r (Maka 6.45-52; Dioni 6.15-21) \p \v 22 Keu uoholige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Boutimo biloluvisi e houi vaki mole keve tisege di ata kobia iovege abu tisegeto di bae lohoi.” \v 23 Kateai kebia bahata ioveito ahuvela guliguliho tanae tinu. Tiniale vavimo ahuvela ua. \v 24 Ahuvela usege vavi kemo esemuiabeau bouti mai tisege helukau lohoge eu toelai boutiabe mai e nie tinu. \v 25 Iniale vae alamo Iesuu e golola lamisi abue lohonu. \v 26 E golola lamisi abue lohoge abu ke elehai vabulahai loui avoe, “Aluike uoke lohonu.” Isi katelahai vabulahai kekolahalu. \v 27 Ige Iesuu solekavesite namigevei avoe, “vabu halevave. Iesu dalike. Lainaho vabulahalive.” \v 28 Ige Bitau hohavoi namihai avoe, “A seleveta di kosive holiniege daho louge di e nila lamisi ae tai.” \v 29 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Loho.” Ige Bitau bouti halei dobai e nila lamisi tinu. \v 30 Ige heluka balugau utuige Bitau ke elehai vabuaime solekavesite e uvumo dobai tinu. Isi kekoai loui avoe, “Kosive, di tedahoi di ebagema.” \v 31 Ige Iesuu solekavesite ada hatui adavela holisi ebagemai avuho loui avoe, “A evievi keu esehameale kemoike a dolodoloai emo dobanu. A kateai dolodoloale keu toelanu.” \v 32 Kateai louito avuti boutimo biloluvisege hebuluu tolemanu. \v 33 Ige esemuiabeau bouti uvumo hovedevei Iesu hoesehavoi loui avoe, “Seleveta au Dilava mo.” \s1 Iesuu Genesaletie vavahanitebia hoesegevenu. \r (Maka 6.53-56) \p \v 34 Katelahaito lohoaleau e ke vaki mole Genesaleti keve dobuluvilu. \v 35 Keve dobuluvisege ataeau Iesu elehai hilokage keu Iesu. Isime o bahatae hoto hanavoge abu vavahanitebia malevei avue loholu. \v 36 Ige vavahanite keau Iesu namihai isiviale ogove ivi unahala holisi momoleai. Kateige olemeau ogove ivila holiale keau bahata momolelahalu. \c 15 \s1 Balisiaeau abu buluve vavevemo Iesu belahalu. \r (Maka 7.1-13) \p \v 1 Balisia ata degomole isi Diue menaka loui haivemale keau Dielusalema halevai Iesue loholiale belahalu. \v 2 Belahai avoe, “Nahie buluveau menaka mole mai nahiovelu. Menaka keu koseanu. Vasohuta ada totolahaito bae gabie lovi isi. Isito osialemoike a esemuiau menaka ke etulei ada totoholisito lovi ima.” \v 3 Ige Iesuu namigevei avoe, “Isito osialemoike laeau Dilava menaka halevai la buluve menaka vai ehovama. \v 4 Dilava menakau loui avoe, ‘La mamuvu la neinuvu hoto evisi hoesegeveve.’ Isi tota loui avoe, ‘Oleuoleu abu mamuvu neinuvu kebia aiogevei hotoe toela abuho louale kebia abuna havege haluvisi.’ \v 5 Isito laeau loboe vaveve koseale loui ata haivei loui kosea, ‘La mamuvu la neinuvu kebia la onobenobe oveho isiviholiliege kebiaho loui kosea, Di ke mai Dilava omialemo di bae ke mai laovelivebene.’ \v 6 Iale kemo au bae au mama au neina tedaevelivebene. Vaveve katealemoike la Dilava menaka halevai la menakate unaha vai ehovama. \v 7 Iale la keau loboe ataea. Beloveta mole Aisaia keu la vaveve louale keu seleve. \v 8 Au loui avoe, \q1 ‘Dilava hotou koseanu. \q1 Avoe, Ata kobiau abu ai unahamo di hoesehavoma. \q1 Isito uvuiabe keu vatae vaveve unaha huhuevema. \q1 \v 9 Keau di hoesehavomale ke ihuu uoholinu. \q1 Kosealemo abu atae menaka loui ata haivei loui kosea, Menaka kou Dilava menakaike. \q1 Isito abu haiveale keu Dilava menaka holioholinu.’” \s1 Vaveve oleteike atae uvu aiohavoma. \r (Maka 7.14-23) \p \v 10 Iesuu kateai louito hoage ataeau avue lohoge au namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi lulelelahave. \v 11 Ataeau lovi onole imale keu abuemo toela holioholinu. Isito abu vaveve toela onole huhulahai vamale keu abuemo toelanu.” \p \v 12 Ke loui gabiage esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Balisia ataeau a aike louale ke evige keu abuemo isuanu. Iale ana ke hilokanu.” \v 13 Ige Iesuu namigevei avoe, “Halege lainaho kebia huhuevelive. Di Mamau otogoe uale keu lovie dua hanu. Isito lovie toela uliale ke auna tohoai hatui. \v 14 Iale ata keau ni kedute ke nahate. Ni kedutena ni kedute mole adala holisi uli holisi tiniege abuna avuti abata ke igae vuvegevei.” \v 15 Ige Bitau ke evisi namihai avoe, “Hoto ke ihu louge no evisi.” \v 16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana lata hoto ke ihu hilokaholilu. \v 17 La hilokage ataeau lovi ige lovi kena gogoeabe taito uoholisi. \v 18 Isito vaveve toela onole kebia uvumo uale ke abuna huhulahai vamale keike Dilava nimo toelanu. \v 19 Vaveve toela kosealeike atae uvumo lohoge abu vama. Abuna vaveve toela huhulahaliege ata havei, mole keatehi ladevei, teibalahai, vavoloai, lobolahai, isi hotoe toela loui mole aiogevegei. \v 20 Vaveve keabuike ata aiogevege abu Dilava nimo toelalu. Isito ada totoholisito lovi imale keu Dilava nimo toela holioholinu.” \s1 Keinani keate ke evievi. \r (Maka 7.24-30) \p \v 21 Iesuu kateai louito matama ke halei tiale vata moleve velemanu. Vata kemo o baluga abuita Taea isi Saidoni keau ua. Iale Iesuu tiale o kebia vavae ua. \v 22 Ige Keinani keate mole vata kemo uale keu Iesue lohonu. Diue ata holioholiale keate keu lohoale Iesu namihai avoe, “Iei, di Kosive. Di hilokage au Deividi mo. Iale daho uvuai di tedahonela. Kosealemo munanae toelau di maemo biloige keu kemo vatehani toela malenu.” \v 23 Kateai louge Iesuu avuho hotobe louholinu. Ige esemuveau lohoale baita namihai avoe, “Keate keu nahi ehovei ninai kekoige keu toelanu. Iomage au tai.” \v 24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dilavau di hanavoge di Diue ataike tedaeveliho lohonu. Di ata keau mamoeau humaha halevai botoe tebulahale ke nahate.” \v 25 Ige keate keu hoto ke evisi lohoale Iesu veloe heimo dobai loui avoe, “Kosive, di tedahonela.” \v 26 Ige Iesuu namihai avoe, “A Diue ata holialebene di bae a tedahoi. Isito di a tedahoge di Diue ata tedaeveho lohoale kebiabuna osioi.” \v 27 Ige keate keu loui avoe, “Kosive, a hoto keu seleve. Isito ana vali di isivihame igae komo di tedahoito bae a ata seleve kebia vani baita tedaevegei.” \v 28 Ige Iesuu namihai avoe, “A evievi keu balugataho. Iale a onoleho isiviale dana aho ke vai.” Kateai lousege maveu uokeve momoleanu. \s1 Iesuu ata moagataho hoesegevenu. \p \v 29 Iesuu matama ke halei Galili tabu baluga ke vavae ohanoi tinu. Keve tiale tanae ugulamonu. \v 30 Ugulamoi usege ata moagaeau avue lohoime ata degomole velo toelate, ni kedute, velo golote, uvute isi vavahanite ata degomole kebia bahata holoevei lohoale Iesu hoesegeveliho vudivemo otovelu. Ige au kebia bahata hoesegevenu. \v 31 Ige ataeau elehage uvuteau hotolahalu. Ige velo golote kebia veloeau inutolotoloalu. Ige velo toelate keau olahalu. Ige ni kedute keau nilahalu. Kateige ataeau kebia elegevei tetelahai Iselalae Dilava hoesehavolu. \s1 Iesuu ata voa taoseni (4,000) lovi ovenu. \r (Maka 8.1-10) \p \v 32 Ige Iesuu au esemu hohavege abu avue lohoge au abuho loui avoe, “Ata kobiau daluvuta vanie ni abuita igaetamo ui lovibe ioholige di abuho uvuanu. Iale dana lovi oveholisito hanavege abuna tiliege humaha tavae vaeho nibedai.” \v 33 Ige esemuveau belahai avoe, “Noeabuna boto kove oleve kateai lovi malei ata kobia moaga ovei.” \v 34 Kateale louge Iesuu belagevei avoe, “La valava vaesute malei loholu.” Ige abu namihai avoe, “Valava seveni (7) isi huena ada molehame.” \v 35 Kateale louge Iesuu ata moaga kebia namigevege abu vatamo ugulelevalu. \v 36 Vatamo ugulelevasege Iesuu valava seveni (7) isi huena ke malei hoesehavoi vakoai au esemu ovege abu malei ata kebia ovei lotilu. \v 37 Ata kebia ovege keau ke ige uniabeau hanilahalu. Ige esemuiabeau lovi ke sigu bahata iuhai basiketi sevenimo (7) otovege tobaloholu. \v 38 Lovi ke iale malaha bahata voa taoseni (4,000). Isito abu keate isi eseese kebia dodaveholilu. \v 39 Ige Iesuu ata kebia iovege abu tisege au halei vanagi mai vata mole ivi Magada keve tinu. \c 16 \s1 Ataeau vikoe vaveve balugaho Iesu belahalu. \r (Maka 8.11-13; Luka 12.54-56) \p \v 1 Balisia ata isi Sadukea ata degomoleau Iesue lohoale isiviai lobohavoge au kemo dobai. Isi kateai namihai isiviale au vikoe vaveve baluga otogomo vage abu elehai. \v 2 Isito Iesuu namigevei avoe, “Vaniu dobai vovoige lana ke elehai loui kosea, ‘Auna vaeahai.’ \v 3 Ige vavita lana otogo elehage au bukage lana loui kosea, ‘Nova venina lohoi.’ La katelahai otogo elehai kemo lulelelahalu. Isito aike laemo lohoveve vaveve kemo la luleleholilu. \v 4 Novae ata la koeau atae toelaea. La Dilava halevai vaveve toela baluga vama. Katealemoike la di belahai isiviale di vikoe vaveve vai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai.” \s1 Balisia isi Sadukea vavevemo la ebia nenigeveve. \r (Maka 8.14-21) \p \v 5 Iesuu kateai louito halevei au esemuhi bouti mai tilu. Isito esemuiabe keau valava maleholilu. Isi tiale e ke vaki mole velehovoito ke huhulahai mole namigevelu. \v 6 Ige Iesuu ke evisi namigevei avoe, “La ebia nenigeveve. Lainaho Balisia ata isi Sadukea ata kebia valava ilive.” \v 7 Kateige esemuiabeau mole namigevei avoe, “Mesoho nahi valava malei lohoholilike vage au nahiho hoto kateale lounu.” \v 8 Ige Iesuu abu loumale ke hilokai belagevei avoe, “La evieviu eseveale kemoike la moleho valava hoto ke louma. Iale la hoto ke halevave. \v 9 Lana sohu luleleholilu. Lana di valava vakoai ata moaga ovege abu iale ke lana huhulahalu. Vani kemo di valava vai (5) vakoai malaha bahata vai taoseni (5,000) ovege abu ilu. Ige uniabeu hanilahage la lovie sigu malei basiketi vaesutemo otovege tobaloholu. \v 10 Isi vani mole di valava seveni (7) vakoai malaha bahata voa taoseni (4,000) ovege abu ige uniabeu hanilahage la basiketi vaesutemo lovie sigu malei otovege tabaloholu. Lana ke huhulahalu. \v 11 Iale osialemoike la di hoto louale kemo luleleholilu. Di valava ke hoto louholinu. Valava keu daemo baluga holioholinu. Isito di loui kosea, ‘Balisia isi Sadukea ata kebia vavevemo la ebia nenigeveve.’” \v 12 Kateai louge esemuiabeau lulelelahai hilokage Iesuu valava seleve ke hoto louholinu. Isito Balisia isi Sadukea ata keau ata haivemale kemoike au hoto kateale lounu. \s1 Bitau Iesu ebagemale deiada \r (Maka 8.27-30; Luka 9.18-21) \p \v 13 Iesuu halei o mole Sesalia Bilibai keve tinu. Keve tiale au esemu belagevei avoe, “Ataeau huhuige dau ole.” \v 14 Ige abu namihai avoe, “Ata degomoleau a mai loui avoe, ‘Ata babatisogevemale Dioni keike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Ilaidiaike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Dielimaia o mesoho beloveta moleike ke.’” \v 15 Ige Iesuu belagevei avoe, “Isege laeau huhuige dau ole.” \v 16 Ige Saimoni Bitau namihai avoe, “Au ukolikolie Dilava ke mo. Dilavau a hanavoale Keliso ailike ke.” \v 17 Ige Iesuu namihai avoe, “Diona mo Saimoni, atae lulelemo a ke louholinu. Isito di Mamau ehue umale keu lulele mai aoike vage a ke lounu. Iale auna a hoesehavoi. \v 18 Iale di hoto mole loui a namihage evi. A ivilike Bita. A keu mune nahate. Iale dana mune ke golomo di dubu houge Seteneu bae au vuvunemo koialivebene. \v 19 Di ataeau Dilava adae uvumo uale ke vuvune dana aoi. Ige ana vuvune keta vata kove onole bamuge Dilavana avuta ehue ke bamui. Isi mesoho ana vata kove ono mole alavoge Dilavana avuta ehue ke alavoi.” \v 20 Kateai louito isuta au esemu namigevei avoe, “Lainaho ata namigevei loui kosea, ‘Iesu keu ata tedaevemale kosive Keliso.’” \s1 Iesuu au hativevemo hoto lounu. \r (Maka 8.31–9.1; Luka 9.22-27) \p \v 21 Vani kemo Iesuu lamisi au hativeve ke hoto loui neniai au esemu haive dua vanu. Abuho loui avoe, “Dana Dielusalemae tiniege oe kosivea, dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale kebiamo vatehani baluga malei. Abuna dahavoge dana hatiniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege dana tota hovelahai.” \v 22 Kateai louge Bitau melamei tiale lilikateve isuta avuho loui avoe, “Kosive, hoto kateale louhale. Di isiviholinu vaveve katealeu aemo loholiho.” \v 23 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Setene, di haliohatunela. A keu di hativeve humaha bamuge toelanu. A huhuihuhui keu atae huhuihuhui. Keu Dilava huhuihuhui holioholinu.” \p \v 24 Kateai Bitaho louito tota au esemu namigevei avoe, “Oleu daiti tiho vaniege au lako au isivi va halei au vatehani maleveve ke huhu haleito di ehomai. \v 25 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuoholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai. \v 26 Isi olena vatae onobenobemo kunaite holisito Dilavamo au uvu mamoholisito hatiniege auna oleve kateai ukolikoli mai. Au bae kunai keta au otogoe tiveve ke ibina valivebene. \v 27 Iale Atae Esena au anelu holoevei au Mamae atagamo dobai lohoniege vatae ata igaegae vaveveabe ibina ovei. \v 28 Iale seleveta di la namigevege evive. La degomoleau kove uale keau bae haluvilivebene. Isito abuna uliege Atae Eseu ata malevege abu adave vuvunemo uveve ke elehaito bae haluvisi.” \c 17 \s1 Iesu vavae elehilehi keu nimoleanu. \r (Maka 9.2-13; Luka 9.28-36) \p \v 1 Vanie ni sigisiu (6) uoholisege Iesuu ata halevei Bita, Diemisi isi hohove Dioni kebia holoevei abuhi tana mole balugae tilu. \v 2 Tiale keve velehovosege Iesu vavae elehilehi keu nimoleanu. Ige niveu vaniu haluale ke nahate. Ige ogoveu taeai levolevoanu. \v 3 Isi kateisege esemu abuita igaeta keau elehasege Moseseu Ilaidiati avuluvuta hotohotoima. \v 4 Ige Bitau hovelahai Iesuho loui avoe “Kosive, hoeseike no vai kove loholu. A isiviage dana oe ese abuita igaeta houevei. Moleu aho. Moleu Moseseho. Isege moleu Ilaidiaho.” \v 5 Kateai lousege goe taeteu abuemo dobai lohoale bamuevege goe kemo hoto moleu lohoale loui avoe, “Di uvue moike ke. Di vahaehove vanu. Iale au onole louge hotove evive.” \v 6 Ige Iesu esemuiau hoto ke evisi vabulahai vatamo dobuluvisi abu ni malei abavulu. \v 7 Kateige Iesuu lohoale levevei namigevei avoe, “Vabulaha halevaito hovedeveve.” \v 8 Ige abu hovedevei nilahaito atabe elehaholilu. Isito Iesu igae elehalu. \v 9 Isime hevaluvisi lohosege Iesuu namigevei loui avoe, “Lainaho la onole elehale ke loui atabe namihalive. Ilage Atae Eseu hatisi tota hovelahageto bae ke loui ata namigeveve.” \v 10 Ige abu Iesu namihai avoe, “Osialemoike Diue menaka loui haivemaleau loui avoe, ‘Ilaidiana vasohuta lohosegeto Atae Esena bae gabie lohoi.’” \v 11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Hoto keu seleve. Ilaidiana vasohuta lohoi humahave loisi ata bahata namigevege abu vaveve bahata hoesegevei. \v 12 Isito di la namigevege evive. Ilaidia keu lohonu. Isito ataeau ke hilokaholisito abu isivi avuemo vai aiohavolu. Iale ke nahate abuna vai Atae Ese aiohavoge auna vatehani malei.” \v 13 Kateai louge esemuiabeau hoto ke ihu hilokai mole namigevei avoe, “Ata babatisogevemale Dioni ke vaveveike au nahiho lounu.” \s1 Iesuu tilogote mo mole hoesehavonu. \r (Maka 9.14-29; Luka 9.37-43) \p \v 14 Kateaito lohoaleau ata moaga kebiamo loholu. Ige ata moleu lohoale Iesu vudimo kome bokoai vata binu. \v 15 Isi loui avoe, “Kosive, di moho uvuai tedahonela. Munanae toelau avuemo biloige tilogoanu. Iale kena tilogoaniege auna venemo biloai mesoho emo biloigei. \v 16 Ige di mai a esemuiau hoesehavoliho abue tige abu hoesehavoholilu.” \v 17 Kateai louge Iesuu abuho loui avoe, “La uvu keu tolobe nimolealemoike la evieviholilu. La huhuige dana vali vani moaga lahehi ui laheho loviai. La katealemo mo ke mai dae lohove.” \v 18 Ige abu mo ke mai lohoge Iesuu munanae toela nunuvage au mo ke halei tinu. Isege mo keu emo momoleanu. \p \v 19 Kateige Iesu esemuiau lilikate lohoale namihai avoe, “Osialemoike no mo kemo munanae toela ke nunuvaveve keu noemo anekianu.” \v 20 Ige Iesuu namigevei avoe, “La evievi keu baluga holioholiale kemoike keu laemo anekianu. Di seleveta la namigevege evive. Masitae i keu esevehame. Isito mesoho la evievi keu masitae i ke nahate vage lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai tai uokeve lami.’ Ige auna toholahai tiniege keve lamisi. Lana evievi kateale mage onobeu bae laemo anekialivebene. \v 21 Isito munanae toela kateale nunuvaveve keu toloanu. Iale lana vasohuta lovi i halevai guligulilahaliege kemo lana munanae toela kateale nunuveveve hilokave.” \s1 Iesuu tota au hativeve deiada lounu. \r (Maka 9.30-32; Luka 9.43-45) \p \v 22 Vani mole Iesu esemuiau bahata Galili vatae mole bevuevei igaetolahalu. Isege Iesuu namigevei avoe, “Ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovei. \v 23 Ige abuna mai hamage auna hatiniege tota vanie ni abuita igaeta uoholige auna hovelahai.” Kateai louge esemuiabeau ke evisi uvulahalu. \s1 Dubue takesi \p \v 24 Iesuu au esemu holoevei lohoale Kabenumu oe velehovolu. Ige dubue takesi malemale ata degomoleau Bitae lohoale belahai avoe, “A kosive kena vali dubue takesi vai. Emena auna osioi.” \v 25 Ige Bitau loui avoe, “Ito, auna vai.” Kateaito halei oe uvue tinu. Ige Iesuu hovelahai avuho loui avoe, “Saimoni, a huhuige vatae kosive keabuna olememo takesi moni malei. Abuna abu ata selevemo malei. Emena ata degomolemo.” \v 26 Ige Bitau namihai avoe, “Keau ata degomolemo takesi malema.” Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveike. Ataeabe seleve keau bae takesilahalivebene. Katealemo di bae oleve kateai takesiai. Dau dubu ke kosive. Ige au di esemu. Iale oleve kateai nahiabuna takesilahai. \v 27 Isito duave. Nahiabuna ke vai. Kosealemo nahiabuna ke vaholige dubue takesi malemale abuna nahiho itumulahai. Iale e bavae talive kimeianela. A vasohuta huena olete laluvaniege aive alavoi aivemo mune bai mai ke igaela a ibinata di ibinata vanela.” \c 18 \s1 Olena matamae dogae ivi balugate holisi. \r (Maka 9.33-37; Luka 9.46-48) \p \v 1 Iesuu kateai Bitati hotohotoisege esemuiabeau lohoale belahai avoe, “Dilava adae uvumo uale kebiamo olemeabuna a matamae doga keve ivi balugate holisi.” \v 2 Kateige Iesuu ese mole hohavoge au lohoale vudiabemo laminu. \v 3 Ige au namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Lana ese ko uvu nahate vaholiliege la bae Dilava matamae doga keve talivebene. \v 4 Isito ata olena eseese ko nahate vai au ebika ebagemaholisito au ebika etolemaniege kena Dilava matamae doga keve tai ata baluga holisi. \v 5 Isi olena di ivimo eseese koseale mai o hatui hoesehavoniege daike au ke hoesehavonu.” \s1 Evievi ata aiogeveholiveve hoto \r (Maka 9.42-48; Luka 17.1-2) \p \v 6 “Ata olena isiviai evievi ese molehame aiohavoge au vaveve toela vage abege ataeau mune baluga mai enoveta etunavui mai davalamo mihatuge duave. \v 7 Vatae ata nohovu. Vaveve toela moagau vata komo ua. Katealemo ataeabuna mole aiogevegei. Isito olena ata aiogevege abu vaveve toela vage ata ke nohoma. \p \v 8 “Mesoho la adau o la velou la malevei vaveve toela vage ke heisi bohisi malei hatuve. La velo igaeta mesoho ada igaeta ehue tige keu duave. Isito ada abui isi velo abui ke toelana la malevei veneu hodovavesite keve hatuale keu toelanu. \v 9 Isi mesoho la niu la malevei vaveve toela kemo tige ke ekosihai mihatuve. Lana ni igaeta ehue tiale keta duave. Isito ni abuita ke toelau la malevei veneu hodovavesite keve hatuale keu toelanu.” \s1 Mamoe eseu tebuale deiada \r (Luka 15.3-7) \p \v 10 “Iale la ebika nenigeveve. Lainaho eseese koseale aiogevelive. Kosealemo eseese kebia aneluiau vani bahata otogoe di Mamae vudimo ui kebia elegevema. \v 11 Di la namigevege evive. Atae Eseu vaveve toelamo tebulahamale kebia malevelihoike au lohonu. \p \v 12 “Iale la huhuale ata molena mamoe bahata uani handele (100) nalieveniege igaeu detitisi tebuige auna osioi. Auna degomole kebia halevei botoe tiniege mamoe igae ke kaovai. \v 13 Ke kaovanata elehaniege vahaeho balugai. Kosealemo mamoe degomole keau ua. Isito igaehame tebuale keike au elehaime kemo vahaeho baluganu. \v 14 Ke nahateike la Mamau otogoe uale keu isiviholialeike esevebehameu toelamo tebualiho.” \s1 A haokae toelamo avuti haokaveve deiada \p \v 15 “Mesoho a haoka moleu vaveve toela vai a aiohavoge avue talive lilikate vaveveve toela ke haivunela. Ige mesoho au a hoto evige tota avuti haokanela. \v 16 Isito au a hoto evioholige talive ata igae mesoho abui kebia holoevege abu aluvuta talive ata ke namihai. Kosealemo a haokuvu keabuna a hoto ke ebagevai loui kosea, ‘Hotove keu hoto seleve.’ \v 17 Ige mesoho au negoai a haokuvu kebia hotota evioholige talive hoto ke loui ekalesia bahata haive. Ige mesoho au negobedai ekalesia kebia hoto evioholige ke iovai huhulahai kosea, ‘Keu evievi ata holioholinu. Isito takesi malemale atae toela kebia nahate.’” \s1 Lana vatae onole bamuge Dilavana otogoe bamui. \p \v 18 “Seleveta di la namigevei. Lana vata kove onole bamuge Dilavana avuta ehue ke bamui. Isi mesoho lana vata kove ono mole alavoge Dilavana avuta ehue ke alavoi. \v 19 Iale di tota hoto mole louge evive. La ole abuitau ono mole huhuai uvu igaeai la Mamau otogoe uale ke imihage auna laheho la isivi ke vai. \v 20 Kosealemo di ata abui mesoho abuita igaeta keabuna di ivimo igaetolahai lohoi di hoesehavoge dana abuhi ui.” \s1 A haokae toela momahavoveve deiada \p \v 21 Kateige Bitau Iesue lohoale belahai avoe, “Kosive, di haokana vaveve toela vaesute daemo vage dana avue ti vaesuteai toelave ke hoesehavoi momahavoi. Dana vali ti seveniai (7).” \v 22 Ige Iesuu namihai avoe, “Di a namihage evinela. Ainaho ti sevenialive (7). Isito elehalive au aemo vaveve toela vage avue tigenela. \v 23 Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaveve keu kateanu. Iale di deiada mole louge evi. Vatae kosive moleu vani mole isiviale esemuiabeau avuemo bukale ke abuemo kaovai hilokai. \v 24 Kateisege abu esemuve mole melavei loholu. Esemu keu kosi kemo moni balugataho koseale subuta malenu. Teni milioni kina (K10,000,000). \v 25 Isito esemu keu moni malei kosive ke omiveve keu avuemo anekianu. Kosealemo keu monioholinu. Ige kosiveu au esemu degomole namigevei avoe, “Malaha kota mahinaveta eseabeta malevei kunaiabe bahata keta malei talive ataemo voieveve. Isi di monie ibina malei lohove.’ \v 26 Kateai louge esemu keu vudivemo kome bokoai vata bisi avuho loui avoe, ‘Ba, momoleai u. Dana bae moni ke bahata malei aoi.’ \v 27 Kateai louge kosiveu avuho uvuai au avuemo moni baluga maleale ke huhuoholisito halenu. Isi iomage au tinu. \p \v 28 Au heie tiale au haoka mole au avuti kosive kemo loviamale ke elehanu. Malaha keu subuta avuemo uani handele kina (K100) bukanu. Iale au enovela holisi namihai avoe, ‘Au subuta daemo moni maleale ke aike daonela.’ \v 29 Ige haokaveu kome bokoai vata bisi avuho loui avoe, ‘Ba, momoleai u. Dana bae moni ke aoi.’ \v 30 Ige keu hotove evioholisito mai dibulae hanavoi namihai avoe, ‘Keve ulive di moni daoi gabiaito bae heie lohonela.’ \v 31 Kateige esemu degomole keau au vale ke elehai avuho itumulahai tiale keau vaveveve bahata loui abu kosive ke namihalu. \v 32 Ige kosiveu esemu ke hohavoge au avue tinu. Ige au avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A daemo moni baluga bukale ke bahata di huhuoholisito halenu. Kosealemo a hoto isute loui di namihanu. \v 33 Di aho uvuai a tedahoale ke nahate abege au a haokaho uvuai tedahoge duave. Isito au avuho uvuholinu.’ \v 34 Kateai loui avuho itumu baluganu. Isi esemu ke mai dibulae hanavoi namihai avoe, ‘Keve ulive di moni bahata daoi gabiaito bae heie lohonela.’” \v 35 Iesuu deiada kateale loui au esemu haiveito loui avoe, “Lana la haokuvuiau laemo vaveve toela vale ke huhuai momahavoholige di Mamau otogoe uale kena vaveve kateale vai la igaegae aiogevei.” \c 19 \s1 Iesuu malahaeau keatehi mole halevevemo menakanu. \r (Maka 10.1-12) \p \v 1 Iesuu hoto ke loui gabiaito Galili vata halei Diodani e houi vata mole ivi Diudia keve tinu. \v 2 Keve tige ata moagatahoeau ehovai tilu. Ige au kebiamo vavahanitebia hoesegevenu. \p \v 3 Isege Balisia ata degomoleau lohoale isiviai lobohavoge au kemo dobai. Isi kateai belahai avoe, “A huhuige keate molena vaveve molehame toela vage koliavena ke halege kena menaka egumai. Emena.” \v 4 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana Bukae Hoto dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Dilavau subuta vata vai malaha vaito avuemo keate vanu.’ \v 5 Kebia vaeveito loui avoe, ‘Mo molena mahinaniege au mamata au neinata halevei au mahinati igaetoai ui.’ \v 6 Dilavau subuta kateai lounu. Iale abu bae avui molemo igaegaealivebene. Isito abuna molehi igaetolahai. Kosealemo Dilavaike kebia malevei igaetoige abu mole holoevei igaetoalu. Katealemo atabe lako kebia tasalievelive.” \v 7 Kateai louge Balisia ataeau belahai avoe, “Isito osialemoike Moseseu menaka mole hisaliai ataho loui avoe, ‘Ata oleu au mahina haleho vaniege talive mahina haleveve beba mai lohoi au mahina omisito bae halei.’” \v 8 Ige Iesuu namigevei avoe, “Subuta Dilavau vata vai menaka kateale mamoholinu. Isito Dilava menaka ehovaveve kemo la uvuu toloike vage Moseseu mahina haleveve humaha ke alavonu. \v 9 Iale di louge evive. Mesoho keate moleu au kolia vavae vaveve toela vaholisege koliaveu halei keate mole melameniege au keate ke vavamoike au ke vavoloanu.” \p \v 10 Kateige esemuiabeau namihai avoe, “Mahina melameveve menaka keu kateai toloige no mahinuvuholige duave.” \v 11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Ata bahataeau bae di louale hoto ke evilivebene. Isito Dilavau lulele oveale ke unahaeabuna hoto ke mai. \v 12 Isito mahinuvuholimale ke vaveveu koseanu. Ata degomoleau neinuvuiabeau houevege vavaeabeu toelanu. Ige degomoleau ataeau mahinuvuveve humaha ke aiohavolu. Isege ata degomoleau isiviholilu mahinuvulahaliho. Ebiau isivilahai Dilava adae vuvunemo uveve ke hotomo negolahai. Iale oleu isiviai hoto ko evisi maho vage halege au mai.” \s1 Iesuu eseese hoesegevenu. \r (Maka 10.13-16; Luka 18.15-17) \p \v 13 Iesuu hoto ke louge uoholisege ataeau eseese malevei Iesue lohoi isivialeike Iesuu au ada mai tataeabemo mamoi abuho guliguliai. Kateige Iesu esemuiau kebia iovei avoe, “Halevai teve.” \v 14 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho eseese kebia keluevelive. Isege abu dae lohoi. Kosealemo eseese kebia uvu nahate vamale keabuna Dilava adae vuvunemo ui.” \v 15 Kateai loui au ada mai tataeabemo mamoi abuho guliguliai gabiaito halei tinu. \s1 Kunaite malahau ukolikoli mavevemo Iesu belahanu. \r (Maka 10.17-31; Luka 18.18-30) \p \v 16 Vani mole malaha moleu lohoale Iesu belahai avoe, “No haivemale ata, dana ono vade igae dua vai bae ukolikoli mai.” \v 17 Ige Iesuu namihai avoe, “Osialemoike a vaveve duaho di belahama. Dilava igae keu vaveve dua vamale ata. Iale a isiviai ukolikoli maliho vaniege menakave ehomanela.” \v 18 Ige au belahai avoe, “Menaka olete dana ehomai.” Ige Iesuu namihai avoe, “Ainaho ata havegelive. Ainaho mole keatehi ladevegelive. Ainaho mole vavogevelive. Ainaho mole lobogevelive. \v 19 A mamata a neinata hoto evisi hoesegevenela. Isi a ebika isivi omisi hoesehavoale ke nahate a vavamo umale kebiata isivi ovei hoesegevenela.” \v 20 Ige ata keu namihai avoe, “Di subuta menaka ke bahata ehomanu. Iale dana ono vade igaeta vai ukolikoli mai.” \v 21 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A isiviai duave seleve valiho vaniege talive a kunai ke bahata malei voiai moni ke malei kunaiholimale kebia oveito lohoi di ehomanela. Ilive elike otogoe ibinae dua manela.” \v 22 Ige ata keu ke evisime uvuai tinu. Kosealemo keu kunai balugate. \p \v 23 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Kunaite keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu. \v 24 Iale di tota hoto mole louge evive. Ovo mole ivi kamela keu nilae vahamo tiveve keu anekianu. Iale ke nahate kunaiteau otogoe tiveve keta anekianu.” \v 25 Ige esemuiabeau hoto ke evisi vikolahai belahai avoe, “Kunaite keau otogoe tioholige oleme igae abuna otogoe tai.” \v 26 Ige Iesuu kebia nibievei tumutumuai abuho loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu ataemo anekianu. Isito Dilavaemo vaveve ke bahataeau anekiholilu.” \p \v 27 Kateige Bitau namihai avoe, “Di louge evi. Noeau no onobenobe bahata halevai a ehovalu. Iale noeabuna onole malei.” \v 28 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Di la namigevei. Dilavau onobenobe bahata hoesegevege dogamale vani kela Atae Esena au telona atagatemo ugulamoge di ehovamale la kebiata lana telona tuelomo (12) uguiavoi bae Iselala valada tuelo (12) kebia nibievei vaveveabe kaoveve. \v 29 Ige olemeau di ivimo abu o abu vata, abu mohoho, abu mahoho kebia halevei abu mamuvu, abu neinuvu, abu ese kebiata halevei di lovi vage Dilavana vani kela abu haleveale ke ibinaho onobenobe baluga ovei ukolikolita ovei. \v 30 Isito ata moagaeau aike uli holiale keabuna bae gabi holisi. Isege ata moagaeau aike gabi holiale keabuna bae uli holisi.” \c 20 \s1 Bulumo lovilahamalebia deiada \p \v 1 Iesuu au louale kemo dovudovue hoto lounu. Avoe, “Dilavau ata malevege abu adave vuvunemo ui lovive vale keu ko nahate. Vavita vavita vaniu haluholisege bulue biage moleu taunie tiale ata degomole namigevei isiviale abu buluvemo lovilahai. \v 2 Isi namigevei avoe, ‘Lana novae vani ko igaemo lovilahage dana vai kina (K5) laovei.’ Kateai namigevege degomoleau isivilahage au kebia iovege abu bulue tilu. \v 3 Iniale vaniu halusege au tota hoilahai tiale ata degomole elegevesege abu lavisi uma. \v 4 Ige au namigevei avoe, ‘Lana isiviai tai di bulumo lovilahage dana ibinae dua laovei.’ \v 5 Kateai namigevege abu tilu. Iniale vanie lilimo au tiale ke nahate vanu. Isi uniale vaniu vovolo vasege au tiale ke nahate tota vanu. \v 6 Isi uniale gutumo vaniu dobaho vasege au tiale tota ata degomoleau lavisi usege au namigevei avoe, ‘Osiohoike la vani bisi lavisi u unahama.’ \v 7 Ige abu namihai avoe, ‘Kosealemoike noeau atabeu no maleveholinu.’ Ige au abuho loui avoe, ‘Lata talive di bulumo lovilahave.’ \p \v 8 Iniale vau gutu seleveige bulue biageu au esemu mole ibina ovemale ke namihai avoe, ‘Lovilahamale kebia hohavei ibinaeabe ovenela. Isito vasohuta vaniu dobaho vasege lovilahale kebiamo lamisi ibinaeabe ovei veatinela. Ilive gabila bae vavita lovilahale kebia ibina ovenela.’ \v 9 Ige esemuve keu vaniu dobaho vasege lovilahale kebia igaegae vai kina (K5) ovenu. \v 10 Ige vavita lovilahale keau ke elehai huhulahai avoe, ‘Noeabuna moni baluga malei.’ Isito au kebiata igaegae vai kina (K5) ovenu. \v 11 Ige abu ke malei bulue biageho itumulahalu. \v 12 Isi namihai avoe, ‘Gutumo lovilahale keau lovi baluga vaholisito vai kina (K5) malelu. Isito noeau vani ko bahata vanie tumumo lovilahaito keau maleale ke nahate nota malelu. Kateale keu toelanu.’ \v 13 Ige bulue biage keu namigevei avoe, ‘Evive. Di la lobogeve holioholinu. Isito di la namigevei kosea, Novae vani ko igaemo lana lovilahage dana vai kina (K5) igaegae laovei. Ige la ke evisi loui kosea, Ito. \v 14 Iale la ibina ke malei teve. Di isiviale gutumo lovilahale kebiata la maleale ke nahate kebia ovei. \v 15 Iale la huhuige di kateale vage kena toelanu. Ba, moni keu di monilike. Iale di kebia tedaevei moni kateale ovege keu di isivi unaha. Iale la osiohoike itumulahalu.’” \v 16 Iesuu deiada kateale loui ihuve loui namigevei avoe, “Oleuoleu gabi holiale keabuna bae uli holisi. Isege oleuoleu uli holiale keabuna bae gabi holisi.” \s1 Iesuu tota au hativeve hoto lounu. \r (Maka 10.32-34; Luka 18.31-34) \p \v 17 Vani mole Iesuu au esemu tuelo (12) holoevei abuhi Dielusalemae vealuvisi tilu. \v 18-19 Abu unaha tisege Iesuu namigevei avoe, “Nahi Dielusalemae timale kove ata molena bae Atae Eseho haiai mai dubu nalimale kosive isi Diue menaka loui haivemale kebia ovege abuna hamaveve hoto loui mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna visuhavoi hehavoi mai idie domo hamage auna hatai. Iniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.” \s1 Sebedi mahinau au isiviho Iesu belahanu. \r (Maka 10.35-45) \p \v 20 Sebedi mahinau au mo abui holoevei Iesue lohoniale vudivemo kome bokoai vata bisi belahai avoe, “Dana vali di isivi hoto aho loui.” \v 21 Ige Iesuu namihai avoe, “Hoto oletealeike a louliho.” Ige au namihai avoe, “Di mo abui koeau a esemu. Iale a kosive baluga holige ataeau a adae vuvunemo umale kela a isiviage di mo moleu a ada inuteve ugulamosege moleu a ada agiteve ugulamoi vuvune mai.” \v 22 Ige Iesuu namigevei avoe, “La di belahale ke la hilokaholilu. La huhuige lana valive di vatehani maleveve ke lata malei.” Ige abu avuho loui avoe, “Ito, noeabuna nota ke malei.” \v 23 Ige Iesuu namigevei avoe, “Seleveta lana bae di vatehani maleveve ke maleve. Isito di la tabagevege la di ada inuteve isi agiteve uguiavoveve ke vuvuneu daemo uoholinu. Isito di Mamau oleme tabageveale keabuna bae keve uguiavoi.” \p \v 24 Kateige esemuiabe teni (10) keau ke evisi abui hohote kebiaho itumulahalu. \v 25 Kebiaho itumulahasege Iesuu kebia bahata hohavege abu avue lohoge au namigevei avoe, “La hilokage gamanie kosiveau abu ebika tabagevei isiviale ataeau valaeabemo ui isiviabe vagei. \v 26 Isito di isiviholinu la vaveve kateale valiho. La oleu isiviai kosive baluga holiho vaniege au ebika etolemai la mole esemu holisi isivive vai. \v 27 Isi la oleu isiviai ivite holiho vaniege la valamo ui la isivi vai. \v 28 Kosealemo Atae Eseu vatae lohoaleu isiviholinu vatae kosive holige ataeau ivive ebagevaliho. Isito lohoale keu isiviale ata bahatae toelae ibinaho hatai malevege abu ukolikoli malei.” \s1 Iesuu ni kedute abuita hoesegevenu. \r (Maka 10.46-52; Luka 18.35-43) \p \v 29 Iesuu au esemuhi o mole Dieliko ke halevasege ata moagatahoeau Iesu ehovalu. \v 30 Isege malaha mole abuita ni kedute keau humaha vavamo uguiavoi uliale evige Iesuu tai vavaeabela tinu. Ige abu baita hohavoi namihai avoe, “Kosive, au Deividi mo. Iale noheho uvuai no tedaevenela.” \v 31 Katelahai louge ataeau abuho loui avoe, “Lainaho katelahalive. Isito tobekai uve.” Isito abu negolahai hohavoi avoe, “Deividi mo, noheho uvuai no tedaevenela.” \v 32 Kateai louge Iesuu lamisi ata abui kebia hohavei belagevei avoe, “La isiviale di laheho ono vade vai.” \v 33 Ige abu namihai avoe, “Kosive, no isiviale a no tedaevege no nilahai.” Ige Iesuu abuho uvuai niabela levege solekavesite niabeu keduale keau dua vage abu nilahai Iesu ehovalu. \v 34 (-) \c 21 \s1 Iesuu tota o baluga Dielusalemae hoilahanu. \r (Maka 11.1-11; Luka 19.28-40; Dioni 12.12-19) \p \v 1 Iesuu au esemuhi loholiale tana mole Oliveta keve velehovosege Dielusalemau vuguvuguanu. Isi tiale o mole ese Betabedi ke vavae tisege Iesuu au esemu abui hanavenu. \v 2 Isi namigevei avoe, “Talive o keve velehovoi ovo mole doniki ke abu umuvage eseveu vavavemo uale ke elehaliege vavehai holoevei lohove. \v 3-7 La ke vavehasege mesoho ata moleu la elegevei laheho louge namihai kosea, ‘Kosiveu isiviale no kobia holoevei avue tai.’ Lana kateai louge auna solekai loui kosea, ‘Duave. Malevei teve.’” Iesuu kateai au esemu namigevege abu tiale au louale ke valu. Isi doniki keta eseveta holoevei lohoale abu dabae ogo toholahai malei donikie ese golomo otovege Iesuu biloai ke golomo ugulamonu. \p Iale vaveve keu belovetau subuta louale hoto ke mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, \q1 “Dielusalemae ata namigevei kosea, \q1 ‘La kosiveu aike lae lohoma. \q1 Keu ata uvevete. \q1 Iale keu donikie esemo biloai ugulamoi lohoma.’” \p \v 8 Kateai donikimo ugulamoi lohosege ata moagatahoeau abu dabae ogo malei humahala tedisi tilu. Isege degomoleau idie vana hamai malei humahala tedisi tilu. \v 9 Ige Iesuu tisege ata degomoleau avuho uli holisi tilu. Isege degomoleau avuho gabi holisi tilu. Isime baita holahai loui avoe, “Seloo, Deividi mo ko hoesehavove. Kou Dilava ivimo lohoge Dilavana hoesehavoi. Iale nahi bahata ke hoesehavoi Dilava ivi ebagevai.” \p \v 10 Kateai loui lohoge Iesuu Dielusalemae velemanu. Ige ata bahataeau ke evisi moleho loui avoe, “Hoto vadeuike ko. Ata oleike lohonu.” \v 11 Ige Iesuluvuta lohoale keau namigevei avoe, “Iesulike ko. Kou Galili vata keve o mole ivi Nasaleta ke beloveta.” \s1 Iesuu dubumo ata nunuvenu. \r (Maka 11.15-19; Luka 19.45-48; Dioni 2.13-22) \p \v 12 Iesuu Diue dubu baluga ke uvue tiale dubumo maketilahai voivoilahamalebia nunuvenu. Isi moni senisilahamale kebia teibolo ekovehage moniabeu keiolahanu. Isi ugu voilahamale kebia batabata ekovehai kebia bahata nunuvenu. \v 13 Isi abuho loui avoe, “Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.” \p \v 14 Iesuu kateai abuho loui gabiasege ni kedute isi velo golote keau dubu ke uvue avue lohoge au kebia hoesegevenu. \v 15 Kateai dubue vaveve dua vage esebuluiau ke elehai vahaeholahai tovulahai loui avoe, “Lohoge nahi Deividi mo ko hoesehavoi.” Katelahai loulage dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau ke elehai Iesuho itumulahalu. \v 16 Isi avuho loui avoe, “Ana abu louale ke evinu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito, di ke evinu. Isito laea, lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Amu imale isi esebulu keabuna ke hoesehavo dua vai.’” \v 17 Iesuu kateai louito kebia halevei Dielusalema halei tiale o mole Beteni keve lahanu. \s1 Iesuu idi mole vigiho louge gilianu. \r (Maka 11.12-14, 20-24) \p \v 18 Vavita vavita Iesuu hovelahai vaeta tota Dielusalemae hoilahai lohonu. \v 19 Lohoale humaha tavae idi mole ivi vigi ke elehanu. Isi tiale isiviai ke bai ehai isi. Isito keu baioholisito numu unahanu. Ige au ke elehai avuho loui avoe, “A keu bae tota hahumalivebene.” Kateai lousege idi keu solekavesite gilianu. \v 20 Ige esemuiabeau ke elehai vikolahalu. Isi Iesu belahai avoe, “Idi kou oleve kateai solekavesite gilianu.” \v 21 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi huhulahave. Lana dolodoloholisito la evievimo negolahaliege di idi komo vale ke nahate lana vave. Ke unaha holioholinu. Isito lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai davalamo tenela.’ Ige auna vai. \v 22 Iale lana evievimo negolahaliege onoleho guligulilahai Dilava imihaliege la isivi ke maleve.” \s1 Abu Iesu vuvunemo belahalu. \r (Maka 11.27-33; Luka 20.1-8) \p \v 23 Au kateai namigeveito tota Diue dubu balugae lohonu. Keve lohoale ata haivesege dubu nalimale kosivea isi oe kosive keau avue lohoale lobohavoi belahai avoe, “Oleike vuvune aoge a vaveve kateale vama.” \v 24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Usege di isiviale hoto mole loui la belagevege ke ihu loui di namihageto di bae oleu vuvune daoge di avuemo vaveve kateimale vamale ke loui la namigevei. \v 25 La huhuige oleike vuvune Dioni omige au ata babatisogevenu. Dilava emena ataeabulike vuvune omilu.” Kateai louge abu mole belagevei loui avoe, “Nahiabuna onole loui. Nahiabuna namihai kosea, ‘Dilavaike vuvune ominu.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osialemoike laeau hotove evioholilu.’ \v 26 Isi nahiabuna loui kosea, ‘Ataeabulike vuvune omilu.’ Ige keta anekianu. Kosealemo ataeau huhuige Dilavaike vuvune omige au beloveta holinu.” \v 27 Hotoeabe keu uoholige abu Iesu namihai avoe, “Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” Ige Iesuu abuho loui avoe, “La katealemo di bae data di ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.” \s1 Mo abuiau abu Mamae isivi vaveve \p \v 28 Iesuu kateai namigeveito hoto mole deiada abuho loui avoe, “Di hoto ko louge ko ihu huhulahaito di namihave. Malaha mole igaeu mo abui houevenu. Iale keu vani mole tialeu au mo ovokina namihai avoe, ‘Ana bulue lovianela.’ \v 29 Ige moveu namihai avoe, ‘Di ke valiho isiviholinu.’ Isito gabie huhuinata tialeu bulue lovianu. \v 30 Ige mamaveu halei tiale au mo ovokina namihale hoto ke igae loui hohove namihanu. Ige mo keu loui avoe, ‘Ito, dana ke vai.’ Isito keu ke vaholinu. \v 31 Iale la huhuige ese abui kemo oleteu au mamae isivi vanu.” Ige abu loui avoe, “Ovokinave.” Ige au namigevei avoe, “Di hoto seleve louge evive. Takesi malemale isi teibalahamale keabuna la halevei Dilava matamae doga keve tai. Isito laeau Dilava hoto evisi vaholialemo bae keve talivebene. \v 32 Kosealemo ata emogevemale Dioni keu lae lohoale uveve duae hoto loui la haivege la hotove maholilu. Isito takesi malemale isi teibalahamale keau hotove malu. Ige la elehaito la vaveve toela halevaholisi la uvu avuemo mavoholilu.” \s1 Bulu nalimaleau abu biage aiohavolu. \r (Maka 12.1-12; Luka 20.9-19) \p \v 33 Iesuu hoto ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui ata kebia namigevei avoe, “Di deiada mole louge evive. Vatae biage moleu bulue doga vai avuemo hote mole uaini haevei vavavemo hala houi bulu ke naliveve o mole egetana hounu. Isi uaini ke bai vunahaveveho abata mole lovonu. Kateaito haeavamoleve taliho au bulu ke mai ata degomole ovei isiviale abu buluve ke nalisi. Isito halei haeavamoleve deiai tinu. \v 34 Iniale hote ke bai ehaveve vaniu lohoge bulu ke biageu au esemu hanavei isiviale abu talive ata nehe kebiamo uaini ke bai degomole malei lohoi. \v 35 Ige bulu ke nalimale keau esemu kebia vudievei esemu mole aiohavoi visuhavolu. Isi mole hamage hatinu. Isi mole munetilu. \v 36 Katelahai esemu kebia havege bulue biageu esemu moaga hanavenu. Ige bulu nalimale keau abu degomole haveale ke nahate kebiata havelu. \v 37 Kebiata havege au gabivela au mo hanavonu. Isi huhuai avoe, ‘Abu bae di mo hamalivebene. Isito abuna hoesehavoi.’ \v 38 Isito bulu nalimale keau move elehai mole namigevei avoe, ‘Mo keu bulu ko biage moike. Lohoge nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi. \v 39 Isime tialeau mo ke evudei mai bulu ke iae hamage au hatinu.” \p \v 40 Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena lohoniege bulu nalimale kebiamo ono vade vai.” \v 41 Ige abu namihai avoe, “Auna lohoniege atae toela kebia havei. Isi tota bulu ke mai ata degomole ovege abuna naliliege hote keu hahumai baege abuna ke bai ehai tasaliai vaki mole malei biage omisi.” \v 42 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Keu seleve. Isito lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, \q1 ‘O houmaleau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu. \q1 Dilavaike ke ebagemage nahi ke elehage keu nahie nimo duave seleveanu.’ \m \v 43 Bukae Hoto keu di vaveve lounu. Iale di tota hoto mole louge evive. Dilavau isiviale la malevege la adave uvumo ui. Isito laeau daho isiviholiale kemo auna la halevei ata degomoleau hotove evisi vamale kebia malevege abuna adave uvumo ui. \v 44 Ige oleuoleu mune ke vuvehaliege abuna abu ebika havei haluvisi uoholisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.” \v 45 Iesuu dovudovue hoto ke loui dubu nalimale kosive isi Balisia ata kebia namigevege abu hilokage vaveveabeike au abuho lounu. Kosealemo mune keu Iesulike. Iale kebiau hotoveho isiviholisi kabebihavoalemo auna au dobai lohomale ke vanila kebia aiogevei. \v 46 Katealemo abu isiviale Iesu mai hamai. Isito keau ata vabugevelu. Kosealemo ataeau hilokage Iesu keu beloveta ata. \c 22 \s1 Otogoe tivevemo Iesuu dovudovue hoto mole lounu. \r (Luka 14.15-24) \p \v 1 Iesuu tota dovudovue hoto mole loui kebia bahata haivenu. \v 2 Avoe, “Dilavau ata malevege abu adave vuvunemo uveve keu vatae kosive mole mou au mahina melameho ata hohaveale ke nahate. \v 3 Kosive keu au esemu iovei loui avoe, ‘Talive ata igaegae namigevege abu di lovi vale komo lohoi.’ Ige esemuiabeau ata kebia namigevege keau loholiho isiviholilu. \v 4 Ige au tota esemu degomole hanavei loui avoe, ‘Talive ata kebia namigevei kosea, Di ovo havei ovoe ese batate kebiata havei bohisi auvale keu aike lahanu. Iale lohoge nahi amu ke alavoi isege di mou au mahina melamei.’ \v 5 Kateai au esemu namigevege abu tiale ata kebia namigevelu. Ige ata keau kebia hoto evioholisi abu isivi unaha vai tilu. Moleu au bulue loviho tinu. Isege moleu au valahu niavaho tinu. \v 6 Tisege degomoleau esemu kebia vudievei havege abu haluvilu. \v 7 Ige vatae kosive keu itumu balugai au tuvalie ata iovege abu tiale atae toela kebia havehatui oeabeta mahoevelu. \v 8 Ige au tota au esemu degomole hohavei avoe, ‘Di mou au mahina melameveve loviu lahanu. Isito di ata namigeveale keau vaveve toela vale abu bae loholivebene. \v 9 Iale talive ata moagaeau humaha balugamo tai lohomale kebia elegevei namigevege abu di iveve komo lohoi lovi isi.’ \v 10 Ige esemuiabeau humaha baluga kela tiale atae dua atae toela moaga elegevei kebia holoevei lohoge kosive ke ou gigianu. \p \v 11 “Ige kosive keu lohoale isiviai ata kebia elegevei. Kebia elegevege malaha mole igaeu vigoeabemo mahina melameveve ogo vaholinu. \v 12 Ige au namihai avoe, ‘Di haoka, a keu mahina melameveve ogo vaholinu. Iale a osiohoike kove lohonu.’ Kateai namihage malaha keu hotoholinu. \v 13 Ige kosive keu au esemu namigevei avoe, ‘Malaha ke mai veloveta adaveta umuvai mai heie matamae lo keve mihatuve. Ige au keve ui uvuai ninaime bae monomo hedimagei.’” \v 14 Iesuu deiada ke loui gabiaito abuho loui avoe, “Di louale keu koseanu. Dilavau ata moaga hohavei isiviale abu ove uvue tai. Isito au tabageveale ke unahaeabuna ove uvue tai.” \s1 Balisia ataeau takesiavevemo Iesu belahalu. \r (Maka 12.13-17; Luka 20.20-26) \p \v 15 Iesuu hoto kateale loulage Balisia ataeau ke evisi tialeau hotohotolahai isiviale hoto degomole loui Iesu belahai elike hotove kemo mai dibulae mavoi. \v 16 Katelahaito abu esemu degomole isi Elodi esemu degomoleta iovege abu Iesue tilu. Iliale namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a keu hoto seleve unaha loumale ata. A ata ivite kebia vabugeveholisito ata bahatae vaveve loui kebiaho Dilava vaveve louma. \v 17 Iale no namigevenela. A huhuige no Loma gamanie kosive Sisa kemo takesiamale kena duave. Emena toelanu.” \v 18 Kateai namihage Iesuu uvuiabe toela ke hilokai abuho loui avoe, “La keau loboe ataea. La di hoto hilokaito tota di vavae tobekai lohomale hoto loui isiviale di lobohavoge di dobai. \v 19 La moni oleteale mai takesiamale ke mage di elehai.” Ige abu monie luhu mai omilu. \v 20 Ige Iesuu belagevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.” \v 21 Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga, Sisa.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito. Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.” \v 22 Kateai louge abu ke evisi vikolahalu. Isi halevai tilu. \s1 Sadukeau hovedevevevemo Iesu belahalu. \r (Maka 12.18-27; Luka 20.27-40) \p \v 23 Vani ke igaemo Sadukea ataeau Iesue loholu. Ata ke abulike huhulahai avoe, “Haluviale keau bae tota hovedevelivebene.” \v 24 Iale abu Iesuu namihai avoe, “No haivemale ata, Moseseu subuta ata haivei loui avoe, ‘Malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena hovelahai gobuve melamei au nanaho ese houi.’ \v 25 Iale no deiada mole louge evinela. Malaha mole igaeu nohehi komo uale keu mohoho bahata seveni (7) houevenu. Iniale vani mole ovokinaveu mahinai ese houholisito hatinu. Ige valavemo keu hovelahai au nanae gobu melamenu. \v 26 Ige vaveve ke nahateu avuemo velemanu. Ige ke valamo moleu hovelahai gobu ke melameito hatinu. Ige ke valamo keau bahata igaegaeai gobu ke melaveito bahata haluvilu. \v 27 Ige gabila keate keta hatinu. \v 28 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) keabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.” \p \v 29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hilokage la Bukae Hotota Dilava vuvuneta hilokaholialemoike hoto ke loui Dilava humaha hosidilu. \v 30 Iale di la namigevege evive. Haluviale keabuna hovedeveliege abu bae mole holoevelivebene. Isito abuna otogoe anelu nahate vai. \v 31 Dilavau Bukae Hotomo haluvialeau hovedeveveve hoto louale ke lana dodaveholilu. \v 32 Au kemo loui avoe, ‘Dau Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava.’ Iale kemoike nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiata Dilava.” \v 33 Iesuu hoto kateale louge ataeau ke evisi vikobe nimole valu. \s1 Menaka olete igaeu balugataho. \r (Maka 12.28-34; Luka 10.25-28) \p \v 34 Ige Balisia ataeau evige Iesuu Sadukea atae hoto hamage hotoeabeu dobanu. Ige Balisia ataeau ke evisi mole bevuevei igaetoai Iesue loholu. \v 35 Kebia vigomo moleu menaka haivemale ata. Iale keu hovelahai isiviale hoto mole loui Iesu belahage au hotove kemo dobai. \v 36 Au belahai avoe, “Au no haivemale ata. Iale a huhuige Mosese menaka kebiamo hoto olete igaeu balugataho.” \v 37 Ige Iesuu namihai avoe, “‘A uvu bahata a isivi bahata a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava ke omisi hoesehavonela.’ \v 38 Hoto ke igaeike menaka bahata evigevei baluganu. \v 39 Ige ke valamo mole balugaike ko. ‘A ebika hoesehavomale ke nahate a vavamo umale kebia isivi ovei hoesegevenela.’ \v 40 Moseseu menaka hisalieveale isi belovetaeau hisalieveale hoto kebia bahatamo hoto abui keau balugataho seleve.” \s1 Keliso kena ole valadamo lohoi. \r (Maka 12.35-37; Luka 20.41-44) \p \v 41 Balisia ata keau lohoale igaetoasege Iesuu belagevenu. \v 42 Isi loui avoe, “La huhuige Bukae Hotou louale Diue ata tedaeveve Keliso kena ole valadamo lohoi.” Ige abu namihai avoe, “Bukae Hotou louale auna Deividi valadamo lohoi.” \v 43 Ige Iesuu belagevei avoe, “Keu seleveike. Isito osialemoike Munanae Tumuu Deividi haivuge au subuta Kelisoho loui avoe, ‘Kosive.’ \v 44 Deividiu subuta louale keu koseanu. Avoe, \q1 ‘Dilavau di Kosive keho loui avoe, \q1 Di ada inute kove ugulamonela. \q1 Isege di a aiohavomale kebia malevei a veloe heimo otovege ana kosiveabe holinela.’ \m \v 45 Lana evilu. Deividiu hoto kemo Kelisoho loui avoe, ‘Di Kosive.’ Iale kemo Kelisona oleve kateai tota Deividi valada holisi.” \v 46 Kateai belagevege keau hotove ke ibina louveve keu anekianu. Vani kemo abu tota Iesu belahaliho vabulahalu. \c 23 \s1 Iesuu au esemu giginagevenu. \r (Maka 12.38-39; Luka 11.43, 46; 20.45-46) \p \v 1 Iesuu tota ata moaga isi au esemu kebiaho lounu. \v 2 Isi avoe, “Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau Mosese menaka ke loui la haivema. \v 3 Iale kemo hotoeabe evive. Isito lainaho ehovei vaveveabe vagelive. Kosealemo keau hoto ke loui ata haiveito ke ehovaholilu. \v 4 Katealemoike vaveveabe keu ataemo isuanu. Abu hoto baluga mai ataemo mavoge keu abuemo isuanu. Isito keau kebia tedaeve behame vaholilu. \v 5 Keau vaveve koseale vai isiviale ataeau kebia elegevei kebia tabagevei. Keabuna idie ese lovoi avuemo Bukae Hoto hisalilahai ogoe misi malei abu adamo umudigevei. Isi ke nahate valiho mole vai malei abu valimo umudigevei. Isi ogoe dua ataeau hatuvesite ke kaeahavoi ke malei hatugei. \v 6 Isi keabuna lovi vamale vani kemo tiliege matamae duae uguiavoi isiviale ivite kebiahi igaetoagei. Isi abuna dubue tiliege vomue duamo uguiavogei. \v 7 Isi isiviale maketie tige ataeabuna kebia elegevei hoesegevei abuho loui kosea, ‘No kosivea.’ Isi isiviale ataeau abuho loui kosea, ‘No haivemale ataea.’ \v 8 Ata keau vaveve kateale vama. Isito lainaho la ebika tabagevei isiviale ataeau laheho loui kosea, ‘No haivemale ataea.’ Kosealemo laeau ese igaea. Ige la haivemale Kosive keu igae. \v 9 Isi lainaho vatae ataho loui kosea, ‘No mama.’ Kosealemo la Mama baluga igaeu otogoe ua. \v 10 Isi lainaho la ebika tabagevege ataeau laheho loui kosea, ‘No kosivea.’ Kosealemo ata tedaeveve Keliso ke igaeu la Kosive. \v 11 Iale la oleu la vigomo isiviai kosive holiho vaniege au la esemu holisi. \v 12 Iale oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.” \s1 Iesuu Balisiae vaveve toela lounu. \r (Maka 12.40; Luka 11.39-42, 44, 47-52; 20.47) \p \v 13 Iesuu kateai au esemu haiveito Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale kebiaho loui avoe, “La nohovu. La isiviholilu Dilava adae uvumo uliho. Kateike la vai la loboe vaveve kemo ataeau di hoto eviho isiviale kebia humaha bamui la humahata bamuma. \p \v 14 “Iei! Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La keau gobuvu lobogevei oeabemo kunaiabe malema. La katelahaito lobolahai atae nimo noinoi egete vama. Katealemo Dilavana vatehani baluga laovei. \p \v 15 “Iale menaka haivemale isi Balisia ata, la katelahamale la nohovu. Laeau loboe ataea. Lana e houevei haeavamole tiliege ata holoevege abuna la ehovei la vaveve ke nahate vage lana kebia aiogeveve. La kateale vamalemo kebiahi humahae toelala tima. Isito keabuna la vaveve toela ke evihai vaveve toela baluga vai. \p \v 16 “Iale la nohovu. Laeau ata nalievemale ataea. Isito laeau ni kedute kebia nahate holisi ata haive toela vama. La ata haivei loui kosea, ‘Mesoho lana la hoto vuvunete louliege dubue ivi unaha louge keu bae vuvunealivebene. Isito lana dubue uvumo golo ke ivi louliege la hoto kena vuvuneage lana ke vave.’ \v 17 La hoto ke loumalemo la luleleholisito ni kedute nahate vama. La huhuige oleteu baluga. Golo emena dubu. Dubu keu baluga. Kosealemo dubu keu uoholige golo keu bae balugalivebene. Isito dubu ualemoike golo keu baluga. \v 18 Isi la tota ata haivei loui kosea, ‘La oleu dubue vavamo mune vitale abu avuemo Dilava hoesehavomale ke ivi loui hoto tumute louale keu bae vuvunealivebene. Isito la oleu mune vitale kemo abu mesia mahosege au hoto tumute loui ivive louale ke hotona vuvuneai.’ \v 19 La hoto ke louito laeau ni kedute nahate vama. La huhuige oleteu baluga. Ono mole mai mahoi Dilava hoesehavomale ke emena mune vitale. Mune vitale keu baluga. Kosealemo kena abu ono mole mai ke golomo mahoale ke mai tumutisi. \v 20 Iale ata molena mune vitale kemo hotoe tumu louniege golovemo mahoale ketamoike au hotoe tumu lounu. \v 21 Ige ata olena dubumo hotoe tumu louniege Dilavau dubu ke uvumo umale ketahoike au hotoe tumu ke lounu. \v 22 Ige ata olena otogomo hotoe tumu louniege Dilava telona isi avuemo ugulamoale ketahoike au hotoe tumu lounu. \p \v 23 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. Laeau la bulue lovi ke bahatamo taidi malei Dilava omima. La katelahaito Dilava menaka baluga ehovaholilu. Dilavau isivialeike laeau mole vaveve toela ibina va halevaito moleho uvulahai mole tedaevei kemo inutolotololahai. La vaveve baluga kebia vaeveito bae vaveve esehame kebiata vaevege duave. Isito laeau katelahaholilu. \v 24 Laeau ata nalievemale ataea. Isito laeau ni kedute kebia nahate. La Dilava menaka baluga ke elehai ehovaholisito menaka esehame unaha elehai ehovama. \p \v 25 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La vaveve keau abu melegita kabutae vava totoaito uvuve totoholiale ke nahate. Ataeau la vaveve elehage keu duave. Isito la uvu kemo huhuihuhuie toela moagaeau uge la mole kunaiho isivilahama. \v 26 Balisia ataea, la keau ni kedute nahate. Vasohuta la uvu ke hoesehavoge la vaveve keabuna bae duaveai. \p \v 27 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La keau abu alue vutamo mune otovei benievege taeale ke nahate. Abu katelahage ehue hovadave keu duave. Isito heie uvuve keve vavaeabe keau hisilahalu. Ige keve itava unahaeau ua. \v 28 Iale laeau ke nahate. Ataeau la vava elehage duave seleve. Isito la uvu kemo loboe vaveve toela moagaeau ua. \p \v 29 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. Laeau belovetaeau haluviale kebia vuta kaeagevei atae duaeau haluviale kebia vutata kaeagevema. \v 30 La vaveve kateale vai loui kosea, ‘Noeau subuta no buluve vani kemo uvatege no buluveau beloveta haveale ke nahate vaholilu.’ \v 31 La loui kosea, ‘No buluveau beloveta kebia havelu. Iale hoto kemoike di hilokage lana kebia vaveve ke nahate vave. \v 32 Iale talive momolelahai la buluve vaveve ke nahate vageve. \v 33 La keau utee esea. La vaveve keau uteu goligoliale ke nahate. Iale lana oleve kateai bae veneu hodovavesiteve tiveve ke aehai. Keu anekianu. \v 34 Iale di la namigevege evive. Dana bae beloveta ata, lulelete ata, isi menaka loui haivemale ata kebia laheho hanavei. Ige lana kebia degomole havei degomole malei idimo haveve. Isi dubue uvue degomole visugevei kebia nunuvege abuna detuluvisi o igaegae tai. \v 35 Lana kateale vage Dilavana ibinave vai vatehani baluga laovei. Subuta mole abu atae dua havege keau haluvilu. Vasohuta la buluveau Eibolo hamage au hatinu. Ige abu kemo lavisi atae dua havei loholata gabivela abu Balakia mo Sekalaia mai dubuta mune vitaleta vigomo hamage au hatinu. \v 36 Iale seleveta di la namigevei. Vaveveabe ke ibinana novae ata la kebiamo lohoi.” \s1 Iesuu o baluga Dielusalemaho uvuanu. \r (Luka 13.34-35) \p \v 37 “Iei! Dielusalema ataea, la nohovu. Dilavau au hoto louveve beloveta laheho hanavege la muneta kebia havege abu haluvilu. Vani moagamoaga di isiviale la malevei di adae uvumo otovei. Kokoluguu au ese bevuevei goloeabemo amuleale ke nahate. Isito laeau daho isiviholilu. \v 38 La katealemo gabie la o kena samiai uoholisi. \v 39 Iale di la namigevege evive. La bae tota di vaveve dua elehalivebene. Isito lana la vaveve toelamo hoidevei loui kosea, ‘No Kosiveu Dilava ivimo lohoi no hoesegevenu.’ Lana kateai louliege bae tota di vaveve dua ke elehave.” \c 24 \s1 Diue dubu baluga koiaveve deiada \r (Maka 13.1-2; Luka 21.5-6) \p \v 1 Iesuu kateai loui kebia namigeveito dubu baluga ke halei tisege esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Dubu baluga ke eleha. Dubu uokeu dubue dua baua.” \v 2 Ige Iesuu namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La dubu ke elehale ke ataeabuna gabie loholiege dubu ke koilahage mune moleu bae mune mole golomo ulivebene.” \s1 Onovadeu gabie lohoveve \r (Maka 13.3-13; Luka 21.7-19) \p \v 3 Iesuu kateale louito lohoale tana mole Oliveta ke kobola ugulamoi ahuvela ua. Isege esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “No namigevenela. Osiomalela vaveve katealena lohoi. Isi noeabuna oleve kateai a lohoveve vani ke hilokage a kemo lohoge vatana gabiai.” \p \v 4 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ebia nenigeveve. Onoilage loboe ataeau la lobogevege dobuluvima. \v 5 Kosealemo ata moagaeabuna loholiege di ivimo la lobogevei loui kosea, ‘Dau Keliso.’ Isi kemo ata moaga lobogevei malevei. \v 6 Ataeau haeavamoleve mesoho vuguta tuvalilahage lainaho ke evisi vabulahagelive. Kosealemo vaveve katealena vasohuta lohosege ke iae vanie gabina bae lohoi. \v 7 Vani keu lohoho vasege vata mole ata keabuna hovedevei vata mole atahi tuvalilahai. Isege vata bahatamo vae balugaeabuna lohoi. Ige vata bahatae hamu balugana hatui tai. \v 8 Vaveve katealena vasohuta lohogeto bae gabie vaveve toela degomole abuna bae lohoi. \p \v 9 “Isito vani kena lohoholisege ataeabuna la malevei lahavege lana vatehani malei haluvive. La di ata holialemo atae abuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai. \v 10 Isi vani kemo abuna katelahasege ata moagaeabuna abu evievimo dobuluvisi. Abuna moleho hailahai molehi ugologololahai. \v 11 Isege loboe beloveta moagaeabuna lohoi ata moaga lobogevei. \v 12 Ige kemo vaveve toela balugana matama bahata sonumai tige ataeau moleho isivilahai mole tedaevemale ke abu bae valivebene. \v 13 Isito oleuoleu abu evievimo negolahamale keabuna vanie gabila ukolikoli malei. \v 14 Iale di esemuiabuna tiliege ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ko loui ata bahata namigevege abu bahata hotove ke evige vatana bae gabiai.” \s1 Vaveve mole toelau lohoveve \r (Maka 13.14-23; Luka 21.20-24) \p \v 15 “Vanie gabila lana bae vaveve nimoleteu Diue dubu baluga ke uvumo lamige bae elehave. Subuta beloveta Danielau vaveve keike au loui hisalianu. (Iale oleuoleu hoto ko dodaveliege ihuve kaovai.) \v 16 Vaveve katealeu lohoge Diudia vata komo umale la keau detuluvisi tanae teve. \v 17 Ige la oleu au oe dokoe uniege aulako oe uvue tai au hau malelive. \v 18 Isi la oleu au bulue uniege aulako au oe hoilahai au dabae ogo malive. \v 19 Vani kela keate ese tobute kebia nohovu. Isege keate degomole ese gite maleale kebiata nohovu. Abuna vani kela vaveve toela malei. \v 20 Iale guliguliage elike vaveve katealeu vanie toelamo mesoho bulamo loho haleito vanie duamo lohoi. Ige elike vanie duamo detuluvive. \v 21 Vani kemo vaveve toela kena balugataho seleveai. Subuta toela baluga katealebeu vatae lohoholinu. Isi katealeu bae tota gabie loholivebene. \v 22 Vani keu lohoge Dilavana au ata tabageveale kebia huhuevei vani ke mai vuguvugutisi. Isito auna vani ke mai vuguvugutioholige ata bahatae abuna haluvisi. \p \v 23 “Iale vani kemo mesoho loboe ataeau laheho loui kosea, ‘Kelisoike ko lohonu.’ O mesoho loui kosea, ‘Avuike uoke lohonu.’ Ige lainaho hotoeabe evilive. \v 24 Kosealemo loboe keliso isi loboe beloveta keabuna bae loholiege vaveve degomoleta vikoe vaveve kebiata vaevei isiviale Dilava ata lobogevei malevei. \v 25 Isito vani keu lohoholisege di vasohuta vani ke vaveve loui la namigevege evive. \p \v 26 “Mesoho ataeabuna la namigevei kosea, ‘Elehave. Kosive keu tomagie ua.’ Ige lainaho keve talive. O mesoho abu loui kosea, ‘Elehave. Kosive keu kove hogolahai ua.’ Ige lainaho hotoeabe evilive. \v 27 Kosealemo vaniu velemamaleve hatau nivolekai lohoi vaniu dobamaleve kibalai tige ataeau elehale ke nahate Atae Esena otogomo dobai lohoge ataeabuna bahata elehai. \v 28 Mesia moleu hatisi hisiage uguiau ke iliho mole bevueveale ke nahate vaveve nimolete keabuna velehovoge lana ke elehai huhuige di lohoveve vaniu vuguvuguanu.” \s1 Atae Eseu lohoveve \r (Maka 13.24-27; Luka 21.25-28) \p \v 29 Iesuu kateai louito tota loui avoe, “Vani kemo vaveve toela katealeu lohoi gabiasege iave keve vanina loai. Ige batau bae halulivebene. Ige didi abuna otogomo keiolahai. Isege onobenobe bahata otogomo umale keabuna kibikibiai solahai. \v 30 Kateimale vanimo Atae Eseu lohoveve vaveve kena otogomo velemage vatae ata bahata keabuna ke elehai ninalahai. Isi elehasege Atae Esena au vuvuneta au atagata goe golomo dobai lohoi. \v 31 Ige kibiu hotoige auna au anelu iovege abuna vata bahatae tiliege vatae dei abuita abuita keve au ata tabageveale kebia bahata malevei igaetoai bevuevei.” \s1 Idi mole vigi ke vavevemo lulelelahave. \r (Maka 13.28-31; Luka 21.29-33) \p \v 32 “Idi mole ivi vigi kemo di hoto mole louge lulelelahave. Idi kena humuai velahage lana ke elehai hilokage vaganau vuguvuguanu. \v 33 Iale ke nahate di loui la namigeveale vaveve keau lohoge kebia elegevei loui kosea, ‘Atae Eseu lohoveveu vuguvuguai udahae vavamo ua.’ \v 34 Seleveta di la namigevema. Novae ata koeabuna haluviholisege di louale vaveve kebia bahatae abuna lohoi. \v 35 Ige otogona vatati uoholisi. Isito di hotou bae uoholilivebene.” \s1 Atabeu Iesuu lohoveve vani ke hilokaholinu. \r (Maka 13.32-37; Luka 17.26-30, 34-36) \p \v 36 “Atabeu di lohoveve vani ke hilokaholinu. Ige otogoe umale anelu kebiata hilokaholilu. Ige data ke hilokaholinu. Isito di Mama igaeu ke hilokanu. \v 37 Ataeau subuta Noa vanimo vamale ke nahate ataeabuna Atae Eseu lohoveve vani ketamo katelahai. \v 38 Noa vani kemo e balugau lohoholisege ataeau lovi isi e isi mole holoevema. Abu katelahalage Noau bouti baluga uvue tinu. \v 39 Abu katelahai hilokaholisege solekavesite e balugau lavui kebia bahata havehatunu. Iale Atae Eseu lohoveve vani kemo abuna katelahasege auna lohoi. \v 40 Vani kemo malaha abui abuna igaetoai bulue lovilahasege Dilavana mole maito mole halei. \v 41 Ige keate abui abuna igaetoai lovi vasege Dilavana mole maito mole halei. \v 42 Iale Atae Eseu lohoveve vani ke la hilokaholiale kemo la ebia nenigeveve. \v 43 Isi ko huhulahave. Oe biagena vavoloe atau lohoveve vani ke hilokai nita uniege vavoloe ata keu bae lohoi ovemo vavoloalivebene. \v 44 Iale ke nahate lata nita uve. Kosealemo Atae Eseu lohoveve vani ke la hilokaholisege auna bae lohoi.” \s1 Esemue dua isi esemue toela \r (Luka 12.41-48) \p \v 45 “Iale esemu olena au evievimo negoai luleleige Kosivevena ke ebagemage auna esemuiabe degomole kebia nalievei vavita gututa lovi ovegei. \v 46 Isege Kosivevena tiniege tota hoilahai lohoniege esemuveu lovie dua vale ke elehai vahaehove vai. \v 47 Iale seleveta di la namigevege evive. Kosivevena au esemu ke ebagemage auna kunaive bahata nalievei. \v 48 Isito kena esemu toela holiniege auna huhuai kosea, ‘Di Kosive keu tiale au bae solekai loholivebene.’ \v 49 Isi kemo auna Kosive ke esemu aiogevei havei tiniege lovi baluga isi atae toelahi e toela igei. \v 50-51 Iniege vani mole Kosiveveu lohoveve vani ke hilokaholisege auna lohoniege esemu ke elehai hamai lovi kemo iomage auna tiniege loboe ataeau umale matamae toela keve ui. Matama keve ataeabuna uvulahai ninalahaime monomo hediavogei.” \c 25 \s1 Mahoho ada mole isi ada mole kebiae deiada \p \v 1 Iesuu tota loui avoe, “Vani kela ataeau Dilava adae vuvunemo uveve mesoho uoholiveve keu mahoho ada mole isi ada mole kebia vaveve nahate. Keau abu lameba hanevei mo moleu au mahina melameho vage abu elehaho tilu. \v 2 Mahoho ada mole keau luleleholioholilu. Isege ada mole keau luleletea. \v 3 Luleleholiale keau lameba maleito kelesinibe malei tioholilu. \v 4 Isege lulelete keau botolomo kelesini binihei malei tilu. \v 5 Keau bahata tiale mahina melameveve mo ke hemei ulage keu solekai lohoholinu. Ige mahoho kebia niu haniage abu ladevelu. \p \v 6 “Ladevesege vavie minamo ata moleu hoai avoe, ‘Mahina melameveve ata keu lohoma. Iale lohoge nahi talive hoesehavoi.’ \v 7 Kateai louge mahoho nehe keau hovedevei abu lameba hoesegevelu. \v 8 Ige luleleholiale keau lulelete kebia namigevei avoe, ‘No kelesiniu uoholima. Iale kelesinibehame noeveve.’ \v 9 Ige lulelete keau namigevei avoe, ‘Ba, no bae laovelivebene. Kosealemo kelesini kou nahie neniholioholinu. Iale talive valahue voilahave.’ \v 10 Katelahai louge luleleholiale keau hovedevei kelesini voieveho tilu. Keve tisege mahina melameveve keu velemanu. Ige lulelete neheau hemei uale keau avuluvuta oe uvue lovive iliho tilu. Oe uvue tisege oe biageu udaha bamunu. \p \v 11 “Isege gabie mahoho nehe luleleholiale keau velehovoi udaha hamai loui avoe, ‘Kosive, noheho udaha alavonela.’ \v 12 Ige au abuho loui avoe, ‘Seleveta di la hilokaeveholinu. Oleme laea.’” \v 13 Iesuu deiada ke louito tota namigevei avoe, “Nibie tumu vave. Kosealemo laeau di lohoveve vani ke hilokaholilu.” \s1 Kosive moleu au esemu moni ovenu. \r (Luka 19.11-27) \p \v 14 “Di lohoveve keu koseanu. Kosive moleu o haeavamoleve taliho au esemu abuita igaeta hohavege abu avue loholu. Ige au kebia namigevei isiviale keau kunaive nalievei. \v 15 Isime kateai luleleabe kemo moni ovenu. Au vasohuta vai taoseni kina (K5,000) mai mole ominu. Isi tu taoseni kina (K2,000) mai mole ominu. Isi uani taoseni kina (K1,000) mai mole ominu. Kateai kebia oveito halevei haeavamoleve tinu. \v 16 Isege vai taoseni kina (K5,000) maleale keu solekai ke mai tiale monite ata mole ominu. Iniale tota kemo vai taoseni (K5,000) mole manu. \v 17 Ige emo iavemo tu taoseni kina (K2,000) maleale keu avuta ke nahate vai tu taoseni (K2,000) mole manu. \v 18 Isito uani taoseni kina (K1,000) male keu kateholisito tiale vata lovoi au kosive moni ke mai abavunu. \p \v 19 “Iniale vani moagau uoholige esemu kebia kosiveu tota hoilahai lohoale esemu kebia hohavei isiviale abu moni maleale ke vaveve abuemo kaovai hilokai. \v 20 Ige oe neheu vai taoseni kina (K5,000) maleale keu lohoale ke mai omisi tota vai taoseni kina (K5,000) mole keta malei ominu. Isi namihai avoe, ‘Kosive, a vai taoseni kina (K5,000) mai daoale keike di mai tiale ata mole omisi tota kemo vai taoseni kina (K5,000) mole ko manu.’ \v 21 Ige kosive keu au esemu ke namihai avoe, ‘A keu esemue dua. A keu di moni ke nalieve dua vanu. A monie ese kemo lovie dua vale kemo dana a ebagemai lovi baluga mai aoge ana ke nalinela. Iale lohoge nahi vahaeholahai.’ \v 22 Ige tu taoseni kina (K2,000) maleale keu lohoale au kosive namihai avoe, ‘A tu taoseni kina (K2,000) mai daoale ke di mai tiale ata mole omisi tota kemo tu taoseni kina (K2,000) ko manu. Iale ko bahata malenela.’ \v 23 Ige kosive keu namihai avoe, ‘A keu esemue dua. A keu di moni ke nalieve dua vanu. A monie ese kemo lovie dua vale kemo dana a ebagemai lovi baluga mai aoge ana ke nalinela. Iale lohoge nahi vahaeholahai.’ \v 24 Ige uani taoseni kina (K1,000) male keu lohoale namihai avoe, ‘Kosive di hilokage au ata negote. A bulu holioholiale kemo ana lovi malenela. Isi a vata haholiale kemo ana tiniege lovi lovonela. \v 25 Iale kemoike di a vabuhavoi tiale vata lovoi a moni mai daoale ke malei abavunu. Iale a moni keike di mai lohoale ko elehanela.’ \v 26 Ige kosiveu avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A keu neniai di lovi vaholinu. A hilokage dau di bulu holioholiale kemo dana lovi malegei. Isi di vata haholiale kemo dana lovi lovogei. \v 27 Iale abege di moni mai aoale ke a mai banikamo mamoge duave. Ilive elike moni ke goloe moleta mage duave. Isito a kateholinu.’ \v 28 Kateai namihaito au esemu mole namihai avoe, ‘Avuemo moni ke mai uokeve teni taoseni kina (K10,000) maleale ke ominela. \v 29 Kosealemo oleu moaga maleale kena moaga malei. Isito oleu maleholiale keu bae onobe malelivebene. \v 30 Iale esemue toela ke mai heie matamae loe ataeau uvulahai ninalahaime monomo hediavomale keve mihatunela.’” \s1 Mamoe isi nanigosie deiada \p \v 31 Iesuu deiada ke loui namigeveito tota hoto mole loui namigevei avoe, “Gabie Atae Esena au atagamo dobai lohoge anelu bahata keabuna avuluvuta lohoi. Ige auna au telona atagatemo ugulamoi atae vaveve kaovai. \v 32-33 Isege vatae ata bahatae abuna igaetoai vudivemo ui. Ige auna kebia tasaligevei degomole malei vaki mole otovei degomole malei vaki mole otovei. Ovo nalimaleu mamoeta nanigosita tasalieveale ke nahate auna mamoe malei au ada inuteve otovei. Isi nanigosi malei au ada agiteve otovei. \v 34 Auna kateaito au ada inuteve uale kebiaho loui kosea, ‘Di Mamau la vahaeho vai la hoesegevenu. Iale loholive di Mamau subuta vasohuta vata vaholisito la adave vuvunemo uveve matamae doga vale keve uve. \v 35 Kosealemo di vaeisege la lovi mai daovalu. Isi di enuisege la e hai daovage di inu. Isi di la oe ohanoi tisege la di mai o hatulu. \v 36 Isi di ogoholisege la ogo mai daovalu. Isi di vavahaniasege la di elehai di tedaholu. Isi di dibulae usege la tiale di elehalu.’ \v 37 Auna kateai louge atae duaeau adave inuteve uale keabuna hotove ibina vai avuho loui kosea, ‘Kosive, osiomalela a vaeisege no lovi mai aovalu. Isi a enuisege no e hai aovage a inu. \v 38 Isi oleveike a noe lohosege no a mai o hatulu. Isi a ogoholisege no ogo mai aovalu. \v 39 Isi osiomalelaike a vavahaniasege no a elehai a tedaholu. Isi a dibulae usege no tiale a elehalu. Osiomalelaike no vaveve kateale aemo valu.’ \v 40 Ige auna namigevei loui kosea, ‘Seleveta di la namigevei. Mesoho la oleu di ata molehame ivi holioholialehame ke hoesehavoi vaveve kateale avuemo vale keu daemoike au ke vanu.’ \p \v 41 “Auna kateai kebiaho louito au ada agiteve uale kebiaho loui kosea, ‘Lotai evihave. La keau Dilava nimo toela balugalu. Talive Dilavau Seteneta esemuiabetaho vene hodovavesite vai mamoale keve uve. \v 42 Kosealemo di vaeisege la lovi daovaholilu. Isi di enuisege la e hai daovaholilu. \v 43 Isi di la oe ohanoi tigeto la di mai o hatuholilu. Isi di ogoholisege la ogo daovaholilu. Isi di vavahaniasege la di tedahoholilu. Isi di dibulae uge la dae tai di elehaholilu.’ \v 44 Auna kateai louge abuna hotove ibina loui namihai kosea, ‘Kosive, osiomalelaike a no oe ohanoi lohoge no a mai o hatuholilu. Isi a vaeai enuai ogoholisi vavahaniai dibulae usege no a elehai a tedahoholilu.’ \v 45 Ige auna namigevei loui kosea, ‘Seleveta di la namigevege evive. Laeau di ata molehame keho isiviholisi tedahoholiale keu daike la ke tedahoholilu.’ \v 46 Ige Dilavana vaveve kateale vamale ata kebia hanavege abuna veneu hodovavesite keve ibinae toela malei. Isito vaveve dua vamale atae dua keabuna ehue tiliege ukolikoli malei.” \c 26 \s1 Abu Iesu maveve humahada kaovama. \r (Maka 14.1-2; Luka 22.1-2; Dioni 11.45-53) \p \v 1 Iesuu hoto ke bahata loui au esemu haivei gabiaito tota abuho loui avoe, \v 2 “La hilokage vani abuita uoholisege Diue vahaeho vani Basova kena lohoi. Ige vani kemo ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai.” \p \v 3 Iesuu kateai lousege dubu nalimale kosiveau, Diue menaka loui haivemaleau isi oe kosive keau igaetoai dubue kosive baluga Kaiabasi oe loholu. \v 4 Keve lohoale Iesu maveve humaha kaovai isiviale lobohavoi mai hamage au hatai. \v 5 Isi mole namigevei avoe, “Nahi vahaeho vani kemo va halevai. Kosealemo nahiabuna kemo mage ataeabuna ke elehai itumulahai nahie havei.” \s1 Keate moleu Iesu hativevemo hoesehavonu. \r (Maka 14.3-9; Dioni 12.1-8) \p \v 6 Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima. \v 7 Avuti lovi isege keate moleu deholo mole hagote mai lohoale kinavemo ehosivanu. Deholo ke ibinau balugataho. \v 8 Kateige Iesu esemuiau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Senisi ke ibinau balugataho. Iale osiohoike keate keu ke bahata ehosivahatunu. \v 9 Abege au ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovege duave.” \v 10 Kateai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “La osiohoike hoto kateale loui keate ke aiohavoma. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu. \v 11 Vani bahata kunaiholimale keabuna lahehi usege lana bae kebia tedaevegeve. Isito dau bae lahehi vani bahata ui egealivebene. \v 12 Keate kou senisi mai daemo ehosivale keu koseanu. Di hativeveu aike vuguvuguike vage au ke vai di vava hoesehavonu. \v 13 Seleveta di la namigevege evive. Di esemuiabuna oleve keve tiliege hotoe dua loui ata haivei keate kou vale keta loui ata namigevege abuna au onole vale ke huhulahagei.” \s1 Diudasiu Iesuho haiale \r (Maka 14.10-11; Luka 22.3-6) \p \v 14 Iesu esemu tuelo (12) kebiamo ata mole ivi Diudasi Kaliota keu dubu nalimale kosive kebiae tinu. \v 15 Isi namigevei avoe, “Dana Iesu mai laovege lana moni vaesute malei daovave.” Ige abu moni dodavelata vahate bahata teti (30) malei omilu. \v 16 Ige kemo Diudasiu lamisi Iesu maveve humaha ke kaovama. \s1 Iesuu au esemuhi Basova lovi ilu. \r (Maka 14.12-21; Luka 22.7-14, 21-23; Dioni 13.21-30) \p \v 17 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Iale vani kemo esemuiau namihai avoe, “A isiviale noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.” \v 18 Ige Iesuu namigevei avoe, “Talive Dielusalemae ata mole namihai kosea, ‘Nahie haivemale kosive ke vaniu vuguvuguanu. Iale keu isiviale au esemuhi a omo Basova lovi isi.’” \v 19 Kateai namigevege esemuiabeau tiliale au louale ke nahate o kemo Basova lovi valu. \p \v 20 Iniale gutumo Iesuu au esemu tuelo (12) kebiahi ugulamoi lovi ilu. \v 21 Lovi isege Iesuu loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La mole igaena di mai atae toela ovei.” \v 22 Ige abu ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Kosive, danike a ke huhuai hoto ke lounu.” \v 23 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo igaetoai lovi iale kena bae di mai ata ovei. \v 24 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu daho haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.” \v 25 Kateai louge haiale ata Diudasi keu hovelahai namihai avoe, “No haivemale ata ana danike huhuai ke lounu.” Ige Iesuu namihai avoe “Avuike a ke lounu.” \s1 Aleto \r (Maka 14.22-26; Luka 22.15-20; 1 Koliniti 11.23-25) \p \v 26 Iesuu kateai louito ke iae abu lovi isege valava mai hoesehavoi ke vakoai au esemu ovenu. Isi namigevei avoe, “Kou di misilike ko. Iale ko malei ive.” \v 27-28 Isi tota kabu mai hoesehavoi mai ovei namigevei avoe, “Di tahoike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoi ata bahatae toela ulihai. Iale la bahata ko mai ive. \v 29 Isito di la namigevege evive. Di bae vata kove tota lahehi e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve nahi bae igaetolahai uainie doga isi.” \v 30 Kateale louge uoholige abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu. \s1 Iesuu Bitau lobohavoveve hoto lounu. \r (Maka 14.27-31; Luka 22.31-34; Dioni 13.36-38) \p \v 31 Abu tisege Iesuu namigevei avoe, “Novae vavi komo la bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalimale ata ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’ \v 32 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai Galili vatae tisege lana bae keve tiliege di elehave.” \v 33 Kateai louge Bitau hovelahai namihai avoe, “Mesoho a esemu degomole koeabuna a halevai. Isito dau bae a halelivebene.” \v 34 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Seleveta di a namihage evi. Novae vavimo kokoluguna hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” \v 35 Ige Bitau negoai avuho loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu keau bahata hoto ke igae loulu. \s1 Iesuu Gesemanie guligulianu. \r (Maka 14.32-42; Luka 22.39-46) \p \v 36 Abu katelahai louge Iesuu kebia holoevei abuhi tiale matama mole ivi Gesemani keve velehovolu. Ige au keve abuho loui avoe, “Kove usege di talive uokeve guliguliai.” \v 37 Kateai au esemu kebia haleveito Bita isi Sebedi mo abuita kebia unaha holoevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhuige avuemo isuanu. \v 38 Ige au esemu kebia namigevei avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.” \v 39 Isi kateai louito tiale iekela kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu ko daemo mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malivebene.” \p \v 40 Au kateaito hoilahai au esemu abuita igaeta kebiae lohoge keau ladevema. Ige au Bita namihai avoe, “Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima. \v 41 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.” \p \v 42 Kateaito tota halevei tiale iekela au Mama imihanu. Isi loui avoe, “Mamai, di isiviale vatehani ko aehai. Isito a hilokage di kateige keu anekianu. Iale dana a isivi unaha vai.” \v 43 Kateai louito hoilahai lohoale au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu. \p \v 44 Ige Iesuu halevei tiale tota au Mama imihai au subuta louale ke nahate lounu. \v 45 Isi tota halei hoilahai au esemue lohoniale abuho loui avoe, “Lana sohu ladevei uma. Isito abu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu. \v 46 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.” \s1 Abu Iesu malu. \r (Maka 14.43-50; Luka 22.47-53; Dioni 18.3-12) \p \v 47 Iesuu kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau siga matagevei visuta matagevei loholu. Diue dubu nalimale kosive isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu. \v 48 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mave.” \v 49 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive, ana duave.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu. \v 50 Ige Iesuu namihai avoe, “Di haoka, momoleai a osioho kove lohoale ke vanela.” Ige ata nehe keau hovedevei Iesu evudei malu. \v 51 Ige Iesu esemu moleu au siga mai dubu nalimale kosive ke esemu mole golema heisi etulenu. \v 52 Ige Iesuu au esemu ke namihai avoe, “Kate haleito a siga mai mamonela. Kosealemo oleuoleu sigata ata havege abuna abuta ibinaveho sigata kebia havei. \v 53 Ana hilokaholinu. Dana isivianiege di Mama imihage auna solekavesite anelu moagamoaga hanavege abuna di tedahoi. \v 54 Isito dana kateige Bukae Hotou louale keu bae selevealivebene. Di isiviale abu di mage elike Bukae Hoto mai selevetisi.” \p \v 55 Au kateai au esemu namihaito ata moaga kebia namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho sigata visuta malei loholu. Di vani bahata la dubu baluga keve timale ata haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu. \v 56 Isito vaveve bahata koeau beloveta ataeau subuta Bukae Hotomo hisaliale ke mai selevetilu.” Kateai lousege esemuiabeau bahata halevai detuluvisi tilu. \s1 Iesuu Diue kanisolo baluga kebia vudimo laminu. \r (Maka 14.53-65; Luka 22.54-55, 63-71; Dioni 18.13-24) \p \v 57 Ata keau Iesu evudei mai dubu nalimale kosive Kaiabasi keve tilu. Keve Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau mole bevuevei igaetoai ua. \v 58 Abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive ke oe ulidae tinu. Tiale keu bukateau uguiavomale keve abuhi ugulamoi isivialeike abu Iesuemo vaveve oleteale vale ke bahata elehai. \v 59 Isege dubue kosive isi oe kanisolo keau isiviale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai. \v 60 Ige ata moagaeau lohoale vavavemo lobolahage kosive keau ke kaovaito hamaveve humaha elehaholilu. Ilage gabila malaha abuitaeau hovedevei hoto mole loulu. \v 61 Abu loui avoe, “Malaha keu loui avoe, ‘Dana Dilava dubu baluga ke koiai. Iniege vanie ni abuita igaetana uoholige dana tota ke houi gabiai.’” \p \v 62 Ige dubu nalimale kosive balugau hovelahai Iesuho loui avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.” \v 63 Ige Iesuu hoto ke ibina louholinu. Ige dubu nalimale kosive baluga keu tota belaha moleai avoe, “Di ukolikoli Dilava ke ivimo di a mai a vaveve kaovama. Iale ke ivimo hoto seleve loui no namigevenela. Au ana seleveta Dilava mo Keliso.” \v 64 Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu. Iale di la bahata namigevege evive. Lana ui tiliege gabie Atae Esena ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.” \v 65 Kateai louge dubu nalimale kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hoto kemoike keu Dilava ivi aiohavonu. Iale kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene. La aike hotove toelaike ke evilu. \v 66 Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu namihai avoe, “Keu vaveve toela vanu. Iale hamage au hatai.” \p \v 67-68 Isime nivemo violahai visuhavoma. Isege degomoleau adata nivemo hamai avuho loui avoe, “Seleveta Dilavau a hanavoge a Keliso holialemo no namigevenela. Oleike aike ahamonu.” \s1 Bitau Iesu vovohonu. \r (Maka 14.66-72; Luka 22.56-62; Dioni 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Abu katelahasege Bitau heie ologoe ua. Ige dubue kosive baluga ke omo loviamale ma moleu lohoale Bita elehai avuho loui avoe, “A keu Galili ata Iesuti loviamale ata.” \v 70 Ige Bitau ata kebia bahata vudimo Iesu vovohonu. Isi ma ke namihai avoe, “A onole louale ke di hilokaholinu.” \v 71 Isito tiale udahamo lamisi usege o kemo lovimale ma moleu lohoale Bita elehanu. Isi ata namigevei avoe, “Iesu keu Nasaleta ata. Iale ke esemu moleike ko.” \v 72 Ige Bitau hotove hamai namihai avoe, “Seleveta di a namihai. Di malaha ke hilokaholinu.” \v 73 Kateai louito usege lavisi umale keau Bitae lohoale namihai avoe, “Seleveta a keu esemuve mole. No a hoto kemo valitige a keu Galili ata.” \v 74 Ige Bitau ke evisi Dilava ivi loui mai aiohavoi abuho loui avoe, “Di malaha ke hilokaholinu.” Kateai lousege kokoluguu hotoanu. \v 75 Ige Bitau ke evisi Iesu hoto huhuanu. Iesuu subuta namihai avoe, “Kokoluguu hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” Kateai ke huhuai halei tiale iekela nina tumutumuanu. \c 27 \s1 Abu Iesu mai Bailotie tilu. \r (Maka 15.1; Luka 23.1-2; Dioni 18.28-32) \p \v 1 Vavita vavita dubu nalimale kosive bahata isi Diue kosive keau igaetoai Iesu hamaveve humaha kemo abu isivie hoto loulu. \v 2 Hoto louge uoholige abu Iesu umuvai mai tialeau Loma kosive Bailoti omilu. \s1 Diudasiu hatiale deiada \r (Abostolo 1.18-19) \p \v 3 Ige Iesuho haiale Diudasi keu ke elehai hilokage Iesuna hatai. Isi au vaveve toela ke huhuai halei monie luhu teti (30) ke malei tiale dubu nalimale kosive isi oe kosive kebia ovenu. \v 4 Isi namigevei avoe, “Di atae dua keho haiale kemo auna hatai. Iale keu vaveve toelaike di ke vanu.” Ige abu namihai avoe, “Halege keu a isivilike. Iale no bae a hoto ke evilivebene.” \v 5 Kateige Diudasiu moni ke malei dubue uvue hatui halei tiale au ebia mavitinu. \p \v 6 Ige dubu nalimale kosive keau moni ke iuhai loui avoe, “Moni kou tahoe moni. Iale moni koseale malei dubue uvue otovege kena nahie menaka egumai.” \v 7 Isi moni ke hotohoto vaito moni ke malei vata mole ibina valu. Subuta ataeau vata kemo deba malei avuemo sosibani vaevema. Iale vata keike abu ibinave vai isiviale avuemo vata ke ata holioholiale keau haluvige abu malevei avuemo abavuevegei. \v 8 Abu vaveve kateale vale kemoike novae ataeau vata ke ivihai avoe, “Tahoe Matama.” \p \v 9-10 Vaveve kateale keu beloveta mole Dielimaiau louale hoto ke mai selevetinu. Dielimaiau subuta loui avoe, “Iselala ataeau ata ke ibina louale monie luhu teti (30) ke malei vata mole abu kemo deba malei sosibani vaevemale ke ibina valu. Kosiveu kateale loui di namihanu.” \s1 Bailotiu Iesu belahanu. \r (Maka 15.2-5; Luka 23.3-5; Dioni 18.33-38) \p \v 11 Iesuu Loma kosive ke vudimo laminu. Ige au belahai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu.” \v 12 Kateai lougeto dubu nalimale kosive isi oe kosive keau kosive ke vudimo kotalahai Iesu vaveve ke louge au hotoeabe ibina louholinu. \v 13 Ige Bailotiu namihai avoe, “Ana abu a aiohavoi ahoe hoto loumale ke evinu.” \v 14 Isito Iesuu isiviholinu hotoeabe ibina louliho. Kateige Loma gamani kosiveu ke elehai vikoanu. \s1 Abu Iesu mai hamaho tilu. \r (Maka 15.6-15; Luka 23.13-25; Dioni 18.39–19.16) \p \v 15 Vagana bahata Basova vani kemo ataeabuna Loma gamani kosive namihage kena dibulae ata mole iomage au tigei. \v 16 Iale vani kemo malaha mole ivite keu dibulae ua. Iviveike Balabasi. \v 17 Iale ata moagaeau igaetoai lohoge gamani kosiveu au subuta vale ke nahate vai kebia namigevei avoe, “La isiviale di ata olete iomage au tai. Dana Balabasi iomai. Emena dana la tedaevemale ata Iesu Keliso ke iomai.” \v 18 Kateai louale keu koseanu. Au hilokage keau mainave mai ilike vaime mai omilu. \p \v 19 Bailotiu kotamale keve ugulamoi usege mahinaveu avuho hoto mole hanavoi avoe, “Di nivu vavimo tababu mole vai Iesu elehai vabuanu. Di hilokage keu vavevebe toela vaholinu. Iale ainaho inutolotolote ata kemo vavevebe toela valive.” \p \v 20 Kateisege dubu nalimale kosive isi oe kosive keau negolahai ata moaga kebia hanavei avoe, “Bailoti namihage au Iesu hamaito Balabasi halei.” \v 21 Kateige Bailotiu tota belagevei avoe, “La isiviale di ata abui kobiamo olete iomage au tai.” Ige abu namihai avoe, “Balabasi iomanela.” \v 22 Ige Bailotiu namigevei avoe, “Isito dana la tedaevemale ata Iesu Keliso kemo onole vai.” Ige abu bahata Bailoti namihai avoe, “Mai idie domo hamanela.” \v 23 Kateai louge Bailotiu belagevei avoe, “Osialemo. Au onole toela vanu.” Ige abu baita tota loui avoe, “Mai idie domo hamanela.” \v 24 Isi katelahasege Bailotiu ke elehai hilokage kotalive keu anekianu. Ige au huhuai avoe, “Koeabuna koselahalata mole havei.” Kateaime e hai atae vudimo au ada totoanu. Isiviale keau hilokage Iesuho huhuihuhuibe toelau avuemo uoholinu. Kateaito namigevei avoe, “Inutolotolote ata kou hatige tahoveu bae daemo ulivebene. Isito auna laemo ui.” \v 25 Ige ata bahata keau hotove ibina vai avoe, “Halege au hatige tahove kena noemo ui no esetamo ui.” \v 26 Katelahai louge Bailotiu hotoeabe evisi Balabasi iomage au tinu. Isito Iesu mai tuvalie ata ovege abu visuhavoi mai hamaho tilu. \s1 Tuvalie ataeau Iesu hehavolu. \r (Maka 15.16-20; Dioni 19.2-3) \p \v 27 Kateai melavei gamanie o baluga ke uvue tiale tuvalie ata degomole hohavege abu loholu. \v 28 Lohoale keau ogove bahata tohoai ogo tahote vatae kosiveau hatumale ke mai avuemo hatulu. \v 29 Isi kinaveho hote mole bekabekate mai viliai kinave hanubelu. Isi kosive bedoia ke nahate mai adave inuteve mavolu. Isi lobohavoi abu kosiveho vamale ke nahate vai vudivemo kome bokoai vata bisi loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.” \v 30 Katelahaito avuemo violahai bedoia ke mai kinavemo hamalu. \v 31 Katelahai hehavolata tota avuemo ogo tahote ke elokohai ogove seleve mai avuemo holovalu. Isi melavei idie domo hamaliho tilu. \s1 Abu Iesu mai idie domo hamalu. \r (Maka 15.21-32; Luka 23.26-43; Dioni 19.17-27) \p \v 32 Tialeau humaha tavae Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovoi namihai avoe, “Ata ko tedahoi avuemo idive ebamonela.” \v 33 Katelahaito tilialeau matama mole ivi Gologota keve velehovolu. Matama ke ihuu koseanu. Lolokue matama. \v 34 Iale abu keve velehovoi e mole toela mai uainita ebuehale ke mai omisi isiviale au ke ige vateve tumuu uoholisi. Isito Iesuu ke ige keu tumuige au ke ovonu. \p \v 35 Ke ovoge abu mai idie domo hamai ogove malei kasilahai ogove igaegae malelu. \v 36 Kasilahage uoholige abu uguiavoi ui Iesu nibima. \v 37 Kemo ulata sebele mole vaki mai avuemo abu ono vademoike hamale ke hisaliai avoe, “Malaha kou Diue atae kosive baluga, Iesu.” Kateaito mai kinave tatamo hamalu. \v 38 Isi kateai vavoloe ata abui malevei idie domo havelu. Moleu Iesu ada inuteatave. Isege moleu adave agiteatave. \p \v 39 Isege ataeau matama kela tai lohoi ke elehai hehavoi tuvikivikilahama. \v 40 Isi Iesuho loui avoe, “A konike loui kosea, ‘Dana dubu baluga koiai tota vani abuita igaeta kemo houi gabiai.’ Iale a Dilava mo holiniege idie do kemo dobai loho.” \v 41 Ige dubu nalimale kosive, Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau bahata hoto kateale loui hehavoma. \v 42 Isi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevei hoesegeveito au ebika tedahoholinu. Keu loui avoe, ‘Dau Diue atae kosive baluga.’ Iale auna dobai lohoge no bae no uvu mai avuemo mavoi. \v 43 Keu au uvu mai Dilavamo mamoi loui avoe, ‘Dau Dilava mo.’ Keta duave. Iale nahi elehage Dilavau isiviai tedahoge auna dobai lohoi.” \v 44 Ige abu atae toela abuita malei Iesuluvuta hamale kebiata hotoe toela kateale loui namihalu. \s1 Iesuu hatiale deiada \r (Maka 15.33-41; Luka 23.44-49; Dioni 19.28-30) \p \v 45 Vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili okoloki masege vaniu tota halunu. \v 46 Vanie ni ke masege Iesuu au hotomo baita kekoai loui avoe, “Ilai, Ilai lama sabakatani.” Ke ihuu koseanu. “Di Dilava, di Dilava osialemoike a di tedahoholisi di halenu.” \v 47 Ige ata degomoleau lavisi uale keau hoto ke evisi loui avoe, “Keu mesoho beloveta mole Ilaidia keike au hohavonu.” \v 48 Katelahasege solekavesite ata moleu bibuai tiale e mole toela mai ono mole ogomu ke nahatemo ehosivai idi mai ke bisi isiviale ebagemage Iesuu e ke isi. \v 49 Ige ata degomoleau avuho loui avoe, “Usege nahi elehai. Mesoho Ilaidiana dobai lohoniege ke tedahoi.” \v 50 Katelahasege Iesuu tota baita kekoaito hatinu. \p \v 51 Hatige Diue dubu balugamo abu ogo mole mai oe uvu tumute ke bamuale keu ehula dikolahai tiale heila velemai abuita holinu. Ige vatau kibikibiage muneau vigota vilahai vakolahalu. \v 52 Ige alue vuta keau daihovoge Dilava ata moaga subuta haluviale keau hovedevelu. \v 53 Hovedevei abu vuta ke halevelu. Iniale Iesuu hovelahage keau bae Dielusalemae tilu. Ige ata moagaeau kebia elegevelu. \p \v 54 Isito tuvali kosive isi tuvali esemu keau Iesu nibisi ulage hamuhatuge vaveve degomole keau velehovoge abu ke elegevei tetelahai vabulahalu. Isi loui avoe, “Seleveta keu Dilava mo.” \v 55 Isege keate moaga subuta Galili halevai Iesuluvuta olahai tedahomale keau haeavala lavisi vaveve ke bahata elehama. \v 56 Keate kebia vigomo Meli Magidaleni isi Diemisime Diosebame neina Meli isime Sebedi mo abui kebia neina keau keve lavisi ui vaveve ke elehama. \s1 Abu Iesu mai guliale \r (Maka 15.42-47; Luka 23.50-56; Dioni 19.38-42) \p \v 57 Alimatia malaha mole kunaite keu vaveve ke elehalage gutuanu. Malaha ke ivilike Dioseba. Keu Iesu esemu mole. \v 58 Iale keu tiale Iesu ava mai abavuliho Bailoti belahanu. Ige keu au esemu namigevege abu idie domo Iesu ava iavoi mai Dioseba omilu. \v 59 Ige Diosebau avave ke mai tiale ogoe doga mai vilianu. \v 60 Isi mai tiale au ebikaho munemo guli lovoale kemo mamonu. Isi mune baluga evovoai mai lohoi ilive bamuito halei tinu. \v 61 Isege Meli Magidaleni isi Meli mole keau vutave ke ulidamo uguiavoi ui ke elehama. \s1 Tuvalie ataeau Iesu vuta nibima. \p \v 62 Abu kateisege Basova lovi vale vaniu uoholinu. Iniale bulae vavita dubu nalimale kosivea isi Balisia ata keau igaetoai Bailoti oe loholu. \v 63 Keve lohoale namihai avoe, “Kosive, no hilokage loboe ata keu subuta hatioholisito nita ui loui avoe, ‘Dana hatiniege vanie ni abuita igaeta uoholige dana tota hovelahai.’ \v 64 Iale a esemu namigevege abu talive novata isi nivuta vutave ke nibie dua vai. Katealemo Iesu esemu keau bae talive avave ke vavololahalivebene. Mesoho keabuna vavololahaliege abuna ata lobogevei loui kosea, ‘Iesuu hovelahanu.’ Abuna katelahai lobolahage loboeabe kena subuta Iesuu loboale ke evihai.” \v 65 Katelahai namihage Bailotiu au tuvalie ata degomole malei ovei namigevei avoe, “Kobia malevei talive abuhi nenilahai Iesu vuta ke nibie dua vave.” \v 66 Ige abu tialeau Iesu vuta ke bamui gamanie silu mai mavoi louge tuvalie ata keau kemo nilahai uma. \c 28 \s1 Iesuu Sande vavita hovelahanu. \r (Maka 16.1-10; Luka 24.1-12; Dioni 20.1-10) \p \v 1 Bulau uoholige Sande vavita vae hodohodota Meli Magidaleni isi Meli mole keau Iesu vuta elehaho tilu. \v 2 Isi tialeau keve velehovosege solekavesite hamu balugatahou hatunu. Ige Kosive anelu moleu otogomo dobai lohoale mune ke evovoai mai mamoi ke golomo ugulamoi ua. \v 3 Ige vavave keu vau nivolekale ke nahate vai levolevoai ua. Ige ogove keu tae seleveai ua. \v 4 Ige keve nilahai umale tuvalie ata keau ke elehai tetelahai haluviale ke nahate vatamo dobuluvilu. \p \v 5 Vatamo dobuluvige anelu keu keate nehe abui kebia namigevei avoe, “Lainaho vabulahalive. Di hilokage abu Iesu mai idie domo hamale keike la kaovama. \v 6 Iale keu komo uoholinu. Au subuta louale ke nahate hovelahanu. Loholive au lahale lovo elehave.” \v 7 Ige abu tiale lovove elehage au namigevei avoe, “Solekai talive di laheho louale ko loui esemuve kebia namigevei kosea, ‘Iesuu hovelahai Galili vatae tinu. Iale talive bae keve elehave.’” \v 8 Kateige abu vabulahaito vahaehota solekai vutave ke halevai esemuiabe namigeveho tilu. \p \v 9 Namigeveho tisege Iesuu solekavesite abuemo velemanu. Isi abuho loui avoe, “Lana duave.” Ige abu vudivemo kome bokoai vata bisi velovela holisi hoesehavolu. \v 10 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vabu halevaito talive di haokuvu namigevege abu Galilie talive keve bae di elehai.” \s1 Iesuu hovelahage abu lobo loulu. \p \v 11 Iesuu kateai louge keate keau tisege tuvalie ataeau Iesu vuta nibiale ke degomoleau Dielusalemae hoidevei tiale vaveve bahata abu elehale ke loui dubu nalimale kosive namigevelu. \v 12 Ige dubue kosive keau oe kosive kebia bevuevei abu onole vaveve ke hotohoto valu. Isi katelahai moni baluga malei tuvalie ata kebia ovelu. \v 13 Isi namigevei avoe, “Lainaho vaveve ke loulive. Isito lobolahai loui kosea, ‘No vavimo ladevesege Iesu esemuiau lohoale Iesu vava mai tilu.’ \v 14 Isi mesoho Loma gamani kosiveu ke evisi kemo hoto louge noeabuna la vale ke vovohoi. Iale lainaho onobe huhulahalive.” \v 15 Katelahai namigevege tuvali esemu nehe keau moni ke malei abu abuho onole louale ke valu. Kateige hoto keu Diue vata bahata sonumai tinu. Iale novae vani komo Diue ataeau hoto ke louma. \s1 Iesuu au esemuemo velemanu. \r (Maka 16.14-18; Luka 24.36-49; Dioni 20.19-23) \p \v 16 Iesu esemu ada abui isi igae (11) keau Dielusalema halevai Iesuu Galili tana mole louale keve tilu. \v 17 Keve tiliale elehai hoesehavoi guligulihavolu. Katelahaito degomoleau dolodololahalu. \v 18 Dolodololahage Iesuu abue lohoi namigevei avoe, “Dilavau otogota vatata vuvune ke bahata daonu. \v 19 Iale vata bahatae talive ata bahata haivege abu di ehovage di Mamae ivi, di ivi, isi Munanae Tumue ivi ketamo babatisogeveve. \v 20 Isi di la namigeveale ke bahata loui kebia haivege abu evisi vai. Isi ko huhulahave. Dana vani bahata lahehi ulage vatana gabiai.”