\id LUK - Mountain Koiali NT [kpx] -Papua New Guinea 1981 (web version -2013 bd) \h Luka \toc1 Luka \toc2 Luka \toc3 Luk \mt1 Luka \c 1 \s1 Lukau au haoka Teovilasiho hisaliale \p \v 1 Teovilasi, di haoka, ata moagaeau hovedevei Iesu no vigomo vaveve dua vale ke hisalialu. \v 2 Subuta Iesu esemuiau ata degomolehi Iesu vaveve elehai ata kebia namigevege abu ke hisalialu. \v 3 Ige data isiviale deiada ko hisaliai aho hanavoi. Au ivi balugate. Katealemo di Iesu deiadae umuka ke bahata neniai kaovai hisaliai aho hanavoma. \v 4 Iale au ko dodavei bae ihuve bahata ata degomoleau a haivuale ke bahata hilokanela. \s1 Ata babatisogevemale Dioni keu uveve deiada \p \v 5 Vani mole subuta Elodi keu Diudia vata kemo kosive baluga holisege Diue dubu nalimale ata mole Sekalaia keu ua. Abaisa keu subuta Diue dubu nalimale ata baluga. Ige Sekalaia keu lovive ivi vanu. Mahinave ivilike Elisabeti. Keate ke valadae ivilike Eloni. \v 6 Malaha keu abu mahinati Dilava nimo inutolotoloai uime Kosive menaka ke bahata evisi valu. \v 7 Isito keateve keu esesia. Ilage abu abu ebia holilu. \p \v 8 Vani mole Sekalaiau dubue loviveve vaniu lohoge au tiale dubue Dilava hoesehavoma. \v 9 Diue dubu nalimale atae vaveve keu koseanu. Vani igaegae abuna ata igae ebagevage kena deholo hagote mai tiniege dubue uvue batabata golomo ehosivai mahogei. Abu vani kela Sekalaia ebagevage au Kosive dubue uvue tinu. \v 10 Tialeu dubue uvue deholo hagote mahosege ata moagaeau heie guligulilahama. \v 11 Guligulilahasege anelu moleu Sekalaiae lohoale deholo mahomale batabatae ada inuteveatae laminu. \v 12 Ige Sekalaiau ke elehai vabuage uvuveu kibikibiai ua. \v 13 Ige anelu keu namihai loui avoe, “Sekalaia, vabu halenela. Dilavau a imiliale ke eviale a mahinana bae ese mai. Ese keu uge ivihai loui kosea, ‘Dioni.’ \v 14 Vani kela lana bae vahaehoave. Ese keu uge ata moagaeabuna bae vahaeholahai. \v 15 Kosealemo kena bae Dilava nimo kosive baluga holisi. Au bae e toela bahata ke ilivebene. Au uale vani kela Munana Tumutena bae uvuvemo holomage auna negoai. \v 16 Kena bae Iselala ata moaga malevege abuna tota abu Kosive Dilava ehovai tai. \v 17 Kena beloveta Ilaidia vaveve ke nahate vai negoai vuvuneai. Ige hotove kemo eseabuna abu mamuvuhi tota bevuai igaetoai. Kena bae hoto eviholimale ata kebia haivege abuna bae lulele ata holisi vaveve inutolotolote vai. Auna vasohuta tai ata haivege abuna abu vaveve hoesegevege Kosivena lohoi.” \p \v 18 Ige Sekalaiau anelu ke namihai loui avoe, “Kateige dana oleve kateai. Dau koli holige di mahinata mabata holinu.” \v 19 Ige anelu keu loui avoe, “Dau di ivilike Geibiliolo. Dau Dilava vudimo umale Dilavau di namihaike vage di hotoe dua ko loui a namihama. \v 20 Vani mole di hoto louale kena bae velemai. Isito a di hoto eviholinu. Katealemo a bae hotoalivebene. Ana bae uvute nahate valive di louale vani keu lohoge bae hotoanela.” \p \v 21 Sekalaiau dubue uvue usege ataeau heie hemei uma. Isi loui avoe, “E, Sekalaia keu tiale dubue uvue osioime solekai lohoholinu.” \v 22 Kateai lousege Sekalaiau heie lohoniale abuhi hotoholige abu huhuige keu dubue uvue tiale vaveve nimolete elehanu. Katealemoike au uvute holisime ada unahata deiada loui haivema. \p \v 23 Iniale Sekalaia dubue loviu uoholige au halei oe tinu. \v 24 Vani degomoleau uoholisege mahinaveu tobuaime oai tiholisito bata ada mole ke uvumo o unahamo ua. \v 25 Isi loui avoe, “Vagana moaga di eseholiale kemo Dilavau di tedahonu. Iale ataeau di elehage di eseholiale mati kena uoholisi.” \s1 Iesu uveve deiada \p \v 26 Ke iae bata igae uoholisege Dilavau anelu nehe Geibiliolo hanavoge keu Galili vatae tialeu o mole Nasaletae velemanu. \v 27 O keve velemage ma mole Meli keu ua. Ma ke abu Diosebaho kokovalu. Dioseba keu Deividi valadamo lohonu. \v 28 Ige anelu keu lohoale avuho loui avoe, “Ana duave. Kosiveu aiti ui a hoesehavoge au nivemo duave.” \v 29 Kateige Meliu hoto ke evisi vikobaluganu. Isi huhuai avoe, “Hoto oleteike ko.” \v 30 Ige anelu keu avuho loui avoe, “Vabu hale. Dilavau a eahalenu. \v 31 Ialemo ana bae eseane. Ese keu uge ivihai loui kosea, ‘Iesu.’ \v 32 Kena uniege kosi baluga holige Dilava ehue umale kena bae loui kosea, ‘Keu di moike.’ Dilavana ebagemage auna vatae kosive holisi au haoka Deividiu ugulamomale telonamo ugulamoi. \v 33 Iale auna bae vani baita Diekobo valada kebia nalievegei. Isi kateige vuvuneveu bae ata kebiamo uoholilivebene.” \p \v 34 Aneluu hoto kateale louge Meliu namihai loui avoe, “Dau koliaholinu. Iale dana oleve kateai eseai.” \v 35 Ige aneluu avuho loui avoe, “Munana Tumutena aemo dobai lohoge Dilava vuvune kena a bamuge ana ese ke manela. Katealemo Dilavana au mo ke ivihai kosea, ‘Di mo tumuteike.’ \v 36 Ana a neina mole Elisabeti ke hilokanu. Ataeau loui avoe, ‘Keu eseholisito mabata holisi ua.’ Hoto kateale louito keu tobuta uale aike bata ada mole isi igae uoholinu. \v 37 Dolodolo halenela. Dilava kemo onobeu bae anekialivebene.” \p \v 38 Kateige Meliu loui avoe, “Dau Kosive esemu daliko. A hoto bahata louale kena daemo lohoge keu duave.” Kateai louge aneluu halei tinu. \s1 Meliu Elisabetie deiai tinu. \p \v 39 Vani kemo Meliu solekai au kunai bevuai malei tanae o moleve Diudia vatae tinu. \v 40 Isime Sekalaia oe tiale mahinave Elisabeti namihai loui avoe, “Ana duave.” \v 41 Ige Elisabetiu hoto ke evige unive uvue eseveu kibianu. Ige Dilava Munanae Tumuu avuemo lohoaleu mai vuvunetinu. \v 42 Ige Elisabetiu tovuai avuho loui avoe, “Dilavau a ebagemage a keate bahatae vigomo keate baluga. Iale ese kena uge Dilavana ebagemai hoesehavoi. \v 43 A keu di Kosive neina. Iale a dae deiai lohoale kou duave baua. \v 44 Di a hoto louale ke evisege di ese unita uale keu kibiai vahaehoanu. \v 45 Iale vahaeho baluga. A hilokage Dilavau aho hoto louale kena seleve holisi.” \s1 Meliu vahaehoale deiada \q1 \v 46 Kateige Meliu avoe, \q1 “Di di uvumo vahaehoai di Kosive hoesehavoma. \q1 \v 47 Dilavau di tedahomale kemo di vahaeho baluganu. \q1 \v 48 Dau Dilava nimo iviholinu. \q1 Isito keu di huhuanu. \q1 Nova komo ata bahataeabuna loui kosea, \q1 ‘Dilavau keate ke hoesehavonu.’ \q1 \v 49 Kosealemo Kosive ivi balugate keu dahoe vaveve baluga vanu. \q1 Ivive keu tumute. \q1 \v 50 Katealemo oleuoleu Dilava vabuhavoge uvuvena abuemo ui. \q1 Ige auna vani bahata kebiata eseabeta tedaevegei. \q1 \v 51 Ige adave keu vaveve negote vanu. \q1 Isime auna oleuoleu abu ebika tabagevaho huhuimale kebia huhuihuhui bahata malei evihai. \q1 \v 52 Keu vatae kosive baluga kebia tatolemagevenu. \q1 Isito au ata uvevete kebia tabagevenu. \q1 \v 53 Keu lovie dua ata vaete kebia ovege uniabeu hanilahalu. \q1 Isito ata kunaite kebia iovege abu ada unahala tilu. \q1 \v 54 Dilavau au ata Iselala tedaevenu. \q1 Au kebia haleveholisito kebiaho uvuale kemo au tedaevenu. \q1 \v 55 Kosealemo Dilavau subuta nahie buluveho lounu. \q1 Isi Ebalahamuho loui avoe, \q1 ‘A valada isi a ese kebia dana vani bahata huhuevei hoesegevegei.’” \m \v 56 Meliu hoto kateale louime Elisabeti oe uale bata abuita igaetaeau uoholisege au halei au oe tinu. \s1 Dioni uale deiada \p \v 57 Vani mole Elisabeti eseu uveve vaniu lohoge moveu ua. \v 58 Moveu uge valadaeabeau isi haokuvuiabeau ke evisi vahaeho balugalu. Abu hilokage Dilavaike keate ke huhuaime ese ke mai ominu. \p \v 59 Bula igaeu uoholige haokuvuiabeau lohoale mo ke hoesehavoi vudive vate etulei isiviale ataeau kemo hilokage keu Ebalahamu valadae ese. Kebia vaveveu kateanu. Vateve etulege uoholige abu isiviai mamave Sekalaia ivita ivihai. \v 60 Isito neinaveu loui avoe, “Kate halevave. Iviveike Dioni.” \v 61 Kateai louge abu keate keho loui avoe, “Au a valada kemo ivi katealebeu uoholinu.” \v 62 Isi kateaime abu ada unahata deiada mamave haivuma. Isiviale mamaveu ivi oleteale mo ke ivihai. \v 63 Kateige au adamo beba mai omiveve tovetove vanu. Ige abu beba mai omige au hisaliai avoe, “Iviveike Dioni.” Kateige abu ke elehai viko balugalu. \v 64 Kateisege solekavesite Dilavau Sekalaia ai alavoge au hotoai Dilava hoesehavonu. \v 65 Ige haokuvuiabeau ke elehai vabu balugalu. Ige ataeau Diudia tanae uale keau bahata hoto ke evilu. \v 66 Ige ata bahataeau ke evisi huhulahai avoe, “Ese kena bae vadeai.” Isime abu hilokage Kosive adae vuvuneu ese kemo ua. \s1 Sekalaiau au mo Dioni vaveve lounu. \p \v 67 Dioni mama Sekalaia keu Dilava hoesehavosege Munana Tumuteu uvuvemo holomage au gabie velemaveve hoto lounu. \v 68 Isi loui avoe, \q1 “Nahi nahie Kosive hoesehavoi. \q1 Keu Iselala ata nahie lohoale isiviai nahie vatetumumo nahie tedaevei malevei. \q1 \v 69 Kosealemo keu nova au esemu Deividi valadamo nahie toelamo nahie maleveveve ata negote ebagemanu. \q1 \v 70 Subuta mole Dilavau hoto kateale loui au beloveta tumute kebia namigevenu. \q1 \v 71 Au louale auna nahie aiogevemale ata kebia isi nahiho itumulahamale ata kebia adamo nahie tedaevei. \q1 \v 72 Au subuta nahie buluveho loui mamoale ke auna huhuai nahiho uvuai nahie tedaevei. \q1 \v 73 Ke nahate au subuta nahie buluve Ebalahamu keho hoto tumute lounu. \q1 \v 74 Au hoto tumute louale kemo auna nahie aiogevemale kebia adamo nahie tedaevei. \q1 Auna nahie tedaevege nahiabuna vabuholisito lovive vai. \q1 \v 75 Isime ata tumute holisi vani bahata Kosive nimo vaveve inutolotolote vagei. \q1 Dilavau hoto loualeu kemo kateai ua. \q1 \v 76 Iale di mo, ataeabuna ahoe loui kosea, \q1 ‘Dilavau ehue umale ke beloveta alike.’ \q1 Iale ana vasohuta tai Kosive humaha elulumasege auna bae lohoi. \q1 \v 77 Ana bae Kosiveu toelamo au ata maleveve hoto louge abuna bae abu vaveve toela halevege Dilavana kebia toela ulihai. \q1 \v 78 Kosealemo nahie Dilava keu uvue Dilava. \q1 Keu nahiho uvuai nahie tedaevema. \q1 Iale vau alamoale ke nahate Kosive atagana nahiemo halui. \q1 \v 79 Nahiemo haluge oleuoleu vavie vaveve vamale kemo haluviho vasege Kosivena kebia holoevege abuna uveve duae humahala tai.” \m Sekalaia hotou kemo kateai ua. \v 80 Igeto moveu balugai kosi holisege uvuveu negoige au o halei botoe tialeu ataeau uvesite keve ua. Keve uniale vani moleu lohoge au lohoaleu Iselala ata haivenu. \c 2 \s1 Iesu uale deiada \r (Matiu 1.18-25) \p \v 1 Dioni uale vani keve Loma kosive baluga Ogasita keu menaka mole mamoi isiviale ata bahataeau gamanie buka baluga kemo abu ivi otovei. \v 2 Ogasita keu menaka ke mamosege Kuliniasi keu Silia vata ke kosive. \v 3 Menaka keu loui avoe, “Ata bahataeabuna abu vavivue oe hoidevei talive abu ivi otovei.” \v 4 Menaka keu kateige Nasaleta malaha mole ivi Dioseba keu Galili vata halei lohoale Diudia vatae velemanu. Vata keve valadave Deividi ke ou ua. O ke ivilike Betelihamu. \v 5 Iale Diosebau abu keate kokovale keti tiale o keve velehovolu. Tiale keau au ivita Meli ivita buka balugamo otovelu. \v 6 Keate keu tobuta tiale Betelihamue usege eseveu uveve vaniu lohonu. \v 7 Ige ladeveve ou uoholige abu tiale ovoe oe usege move ovokinaveu ua. Ige au ogo mai viliai mai ovoeau lovi imale batabata ke golomo lahoenu. \s1 Anelu isi mamoe nalimale ata \p \v 8 Vavi kemo ata degomoleau ovo nalimale keau o ke vavae abu mamoe nibievema. \v 9 Isege Dilava anelu moleu abue lohoge Kosive atagau abuemo halunu. Ige abu vabu balugatahoalu. \v 10 Isito anelu keu namigevei loui avoe, “Vabu halevave. Di hotoe duaike mai laheho lohonu. Iale ata bahataeabuna hoto ke evisi vahaeho balugai. \v 11 Hotoe dua keu koseanu. La toelamo la tedaeveve ata, keu nova Betelihamue ua. Keu la Kosive baluga Keliso. \v 12 Iale lana oleve kateai di louale ke hilokai. Talive abu ogota ese ke viliai mai batabatae golomo lahoeale ke elehave.” \p \v 13 Hoto keu uoholisege solekavesite anelu moagaeau otogo halevai loholiale anelu keti nogoli loui Dilava hoesehavoma. \v 14 Abu loui avoe, “Nahi otogoe Dilava ivi balugate ke hoesehavoi ivive ebagevai. Kosealemo auna vata komo uveve dua au isivie ata kebia ovei.” \p \v 15 Aneluiau kateai louito halevai ehue tilu. Isege mamoe nalimale keau moleho loui avoe, “Bato lohoge nahi Betelihamue talive Kosive esemuu louale vaveve ke elehai.” \v 16 Kateai louito halevai bibuluvisi tilialeau Meliu Diosebati uale ke kaovalu. Isi tialeau elehasege ese neheu iene batabata golomo lahai ua. \v 17 Ige mamoe nalimale ata keau lohoale ese ke elehai anelue hoto ke loui ata namigevelu. \v 18 Ige ata bahata keau mamoe nalimale hotoe deiada ke evisi vikolahalu. \v 19 Isito Meliu tobekai ui hoto ke gaeahavoi ke huhuima. \v 20 Ige mamoe nalimale keau hoidevei abu oe tiale keau nogoli loui Dilava hoesehavoma. Kosealemo abu anelu louale ke evisi ke bahata elehalu. \s1 Abu Iesu ivihalu. \p \v 21 Bula igae uoholige abu vudive vate etuleveve vaniu lohoge abu ivihai loui avoe, “Iesu.” Kosealemo neinaveu tobuholisege aneluu ivive kateale mamonu. \s1 Abu Iesu mai dubue tilu. \p \v 22 Vani moleu lohoge Diosebau abu keateti Dielusalemae tilu. Abu isiviale Mosese menakau louale ke vai abu ebika hoesegeveime ese mai Kosive nimo mavoi isiviale au Kosive ata tumute holisi. \v 23 Kosive menakamo keu loui avoe, “Oleme ese ovokinau uge abu mai Kosive omige au Kosive ata tumute holisi.” \v 24 Vaveve kateale valiho valiege vasohuta abuna mesoho imutava abuita mesoho kelea abuita malei dubue mahoi abu ebika hoesegevege valive Kosiveu hoesegevei eseabeta hoesehavoi. Kosive menaka keu kateai lounu. \v 25 Vani kela malaha mole Dielusalemae uale iviveike Simioni. Malaha keu malahae dua. Dilava vabuhavomale malaha. Keu vani baita Iselala tedaeveve ata ke hemei uma. Ige Munana Tumuteu avuemo ua. \v 26 Isime namihai loui avoe, “Ana uniege Dilavau Iselala ata tedaeveve Keliso ke hanavoge elehaito bae hatinela.” \v 27 Katealemo Munana Tumuteu Simioni melamege au Diue dubu balugae tinu. Isege Diosebau Meliti abuta Iesu mai dubue menaka neheu louale ke nahate valiho loholu. \v 28 Ige Simioniu Iesu mai evudei Dilava hoesehavonu. \v 29 Au imihai loui avoe, \q1 “Di Kosive, dau a esemu. \q1 A di namihale ke nahate di a ese ko elehanu. \q1 Iale dana nova bae uvue duamo hatai. \q1 \v 30 Di di nitela Iselala tedaeveve ata ko elehanu. \q1 \v 31 A ata ko hanavoge lohoale ata bahatae abuna elehai. \q1 \v 32 A hanavoge lohoale kou atagae ata. \q1 Iale atagavena vatae ataemo atagage abuna humahave elehai. \q1 Isi Iselala ata kebiatamo atagage abuna vuvune baluga malei.” \m \v 33 Simioniu hoto kateale louge ese ke mamau neinaveti ke evisi viko balugalu. \v 34 Ige Simioniu hoesegevei neinaveho loui avoe, “Dilavau ese ko ebagemage Iselala ata degomole abuna hotove evige auna hoesegevei. Isito Iselala ata degomole abuna hotove eviholige auna aiogevei. Keu Dilava vaveveike. Iale ataeabuna itumuai bae avuho lougei. \v 35 Ige Dilavana bae uvuiabeta huhuihuhuiabe keta hilokai. Iale Meli nohoma. Vaveve toela katealeu lohoi a uvu ke bige kibikibiage ana bae ke huhuai uvuige.” \p \v 36 Simioniu hoto kateale loualeu gabiho vasege belovetae keate mole Ana keu lohonu. Ige Mamave ivilike Banuelo. Keu Asa valadamo lohonu. Keate keu koliale abu koliati uale vagana ada mole isi abuitaeau uoholisege koliaveu hatinu. \v 37 Isege au gobu holisi ualeu vagana eiti voa (84) uoholinu. Keu mabata seleve. Iale keu vani baita dubu haleholima. Isito vanimo vavimo auna dubue uvue ui Dilava hoesehavogei. Iniege vani mole guliguliho vaniege au bae lovi ilivebene. Isito auna guliguli unahagei. \v 38 Iale keate nehe keu ese ke elehaime Dilava hoesehavonu. Isime Dielusalemae ata namigevei avoe, “Nahie tedaevei nahie maleveve ataike ko.” \v 39 Kateai louge Dilava menakau louale ke nahate abu bahata vage uoholige Diosebau abu mahinati halevai hoidevei Galili vatae tiale abu o seleve Nasaletae ua. \v 40 Keve velehovoi usege Iesuu ihunivesite lamisi au ebia holisi negoanu. Ige luleleveu avuemo balugage Dilavau hoesehavoi avuti ua. \s1 Iesuu mohohota dubue tinu. \p \v 41 Vagana bahata Iesu mamana neinaveti Dielusalemae Basovae lovi iliho tigei. \v 42 Kateimalela Iesu vaganau tueloisege (12) abu halevai lovi ke iliho Dielusalemae tilu. \v 43 Ke ige uoholige mamaveu neinaveti hoidevei oe tisege Iesuu Dielusalemae ua. Isito mamaveu neinaveti ke hilokaholilu. \v 44 Ige abu elehaholisime huhuai loui avoe, “Au elemo mesoho ata ko moaga uvue lohoma.” Isi kateai vani kemo halevai tilu. Tiale keau gutumoike abu bae humaha tavae haokuvuiabe belagevelu. \v 45 Belagevege Iesu uoholige abu hoidevei Dielusalemae tota kaovaho tilu. \v 46 Kaovalage vani abuita igaeta uoholige abu Diue dubu baluga uvue tiale elehage au Iselala ata haivemale baluga kebia vigomo ugulamoi ui hotoeabe evisi belagevema. \v 47 Ige keau namihage au hotoeabe haliko kemo baita luleleage ataeau ke evisi vikolahalu. \v 48 Kateisege mamaveu neinaveti ke elehai tetelahalu. Ige neinaveu namihai avoe, “Di mo, a vadeulike ko noemo vama. Ige no a mamati a huhuai aho uvulahai a kaovama.” \v 49 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “La vadeuhoike di kaovama. Lana hilokaholilu. Dau di Mamae oe uvue ui lovive vale keu duave.” \v 50 Isito au abuho louale ke keau ke hilokaholilu. \p \v 51 Ige Iesu abuhi hoilahai tota Nasaletae tinu. Tialeu hotoeabe evisi abu louale ke vama. Ige neinaveu vaveveve kateimale au uvumo huhuima. \v 52 Ilage Dilavau elehage ataeau abuta elehage Iesuu kosi holige vaveveveu negoige luleleu avuemo baluganu. \c 3 \s1 Ata babatisogevemale Dioniu loviamale deiada \r (Matiu 3.1-12; Maka 1.1-8; Dioni 1.19-28) \p \v 1 Vani moleu lohoge Loma kosive baluga Taibeliosi keu vagana vivtini (15) ke uvumo vatae kosive baluga holinu. Isege Botiasi Bailoti keu Diudia vatae kosive holinu. Isege Elodi keu Galili vatae kosive. Isege hohove Bilibi keu Itulia isi Talekonaita vata kebia nibievema. Isege Lisaniasi keu Abilini vata ke kosive. \v 2 Isege vani kemo dubu nalimale kosive abuitaeau ua. Iviabeike Anasi isi Kaiabasi. Kosive katealeau usege vani kemo Dilavau Sekalaia mo Dioni botoe umale ke namihanu. \v 3 Ke namihage au tialeu e mole Diodani ke vavae matama igaegaela ata haivei loui avoe, “La vaveve toela ke halevai hoidevei babatisolahave. Ige Dilavana la vaveve toela ke ulihage auna uoholisi.” \v 4 Iale Dioni vaveve keike beloveta mole Aisaiau subuta loui hisaliai avoe, \q1 “Ata molena bae ataeau uvesiteve hoai kosea, \q1 ‘Kosiveho humaha ke inuta loive. \q1 Isi au tiveve humaha ke inuta vave. \q1 \v 5 Loho ke omisi vealuvive. \q1 Isi hevaha ke lovoi omisi hevaluvive. \q1 Isi ke hoesehavoge au inutolotoloai. \q1 Humahau keukakeukage ke inutolotolohavove. \q1 Isi humahae toela keta hoesehavove. \q1 \v 6 Katealemo ata bahataeabuna Dilavau toelamo ata maleveveve ke elehai.’” \p \v 7 Ata moagaeau Dionie lohoi isiviale au babatisogevei. Isito Dioniu namigevei avoe, “La keau ute nahatea. Laeau isiviholilu Dilava itumuu lae loholiho. Isito la hoidevei Dilava ehovaholilu. Katealemoike Dilava itumuu laemo lohoma. \v 8 Iale vasohuta la vaveve toela halevai vaveve dua vave. Isi kemo bae babatisolahave. Isi lainaho huhulahai kosea, ‘Noeau Ebalahamu valada noeabuliko. Iale Dilava itumu keu bae noemo loholivebene.’ Di la namigevege evive. Dilavana isivianiege mune kobiamo Ebalahamu valada degomole vaevege abuna la lovomo ui. \v 9 Soeu idie umukamo heiliho hemei ua. Iale idi oletena baioholige auna idi ke heisi mai venemo mihatuge auna lahai.” \p \v 10 Kateai louge ataeau loui avoe, “Iale noeabuna vadeai.” \v 11 Ige Dioniu namigevei avoe, “La oleuoleu ogo abuiabuialiege mole mai ogoholiale ke omive. Isime la oleu lovi balugau avuemo uge degomole malei lovioholiale kebia oveve.” \v 12 Kateige takesi moni malemale ataeau Dioniu babatisogeveho avue loholu. Isi namihai avoe, “No haivemale ata, noeabuna vadeai.” \v 13 Ige au loui avoe, “Lainaho vavolo nahate valive. Gamaniu takesi loumale moni ke unaha maleve.” \v 14 Kateige tuvalie ataeau Dioni namihai loui avoe, “Isege noeabuna vadeai.” Ige keu loui avoe, “Lainaho bae ata havei moniabe malelive. Isi lainaho ata molemo loboe hoto loui moniabe malelive. Lainaho la ibina ke elehai kabebilahalive.” \p \v 15 Kateige vani kemo ata bahataeau Dioni hoto maime loui avoe, “Mesoho ata kou nahie ata tedaeveve Kelisoike ko.” Kateai louime ke kaovai molehi hotohotolahama. \v 16 Ige Dioniu kebia bahata namigevei loui avoe, “Dana emo la babatisogevei. Isito ata mole baluga di evihale keu aike lohoma. Di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu. Eu kosive. Isege dau valave. Iale auna Munana Tumuteta veneta la babatisogevei. \v 17 Iale ata kena lohoniege au keilota laisue i bisi kitoai hatuge momoluve abuna moleve keiolahasege ive abuna moleve keiolahai. Ige auna laisue i malei au valahumo otoveito momoluve ke malei veneu hodovavesite kemo mahoevei.” \p \v 18 Dioniu hotoe dua moaga kateale loui ata haivenu. \v 19 Isi gamanie kosive Elodiho hoto tolote lounu. Kosealemoike Elodiu au hohoe mahina Elodiasi ke etulei melamenu. Isi vaveve toela degomoleta vaevenu. \v 20 Vaveve toela moaga vaeveito ke golomo Dioni mai dibulae hanavonu. \s1 Iesuu babatisoale deiada \r (Matiu 3.13-17; Maka 1.9-11) \p \v 21 Au mai dibulae hanavoholisege Dioniu ata degomole babatisogevenu. Isi Iesuta babatisohavonu. Ige Iesu hovelahai lamisi guliguliasege otogou dikolahanu. \v 22 Ige Munana Tumuteu imutava ke nahate holisi dobai lohoaleu avuemo ua. Isege hoto moleu otogomo dobai lohoaleu loui avoe, “Au di uvue mo seleve. Iale di a vahaeho va baluganu.” \s1 Iesu valadae deiada \r (Matiu 1.1-17) \p \v 23 Iesu babatisomale vani kela vaganaveu teti (30). Ige ataeau huhulahai avoe, “Iesu keu Dioseba mo.” Isito ke mama seleveike Dilava. \q1 Ige Dioseba mamaike Heli. \q1 \v 24 Ige Heli mamaike Matati. \q1 Ige Matati mamaike Livai. \q1 Ige Livai mamaike Meliki. \q1 Ige Meliki mamaike Dianai. \q1 Ige Dianai mamaike Dioseba. \q1 \v 25 Ige Dioseba mamaike Matataiasi. \q1 Ige Matataiasi mamaike Emosi. \q1 Ige Emosi mamaike Nahumi. \q1 Ige Nahumi mamaike Esili. \q1 Ige Esili mamaike Nagai. \q1 \v 26 Ige Nagai mamaike Meati. \q1 Ige Meati mamaike Matataiasi. \q1 Ige Matataiasi mamaike Semeni. \q1 Ige Semeni mamaike Dioseki. \q1 Ige Dioseki mamaike Dioda. \q1 \v 27 Ige Dioda mamaike Dioanani. \q1 Ige Dioanani mamaike Leisa. \q1 Ige Leisa mamaike Selubabeli. \q1 Ige Selubabeli mamaike Siatieli. \q1 Ige Siatieli mamaike Neli. \q1 \v 28 Ige Neli mamaike Meliki. \q1 Ige Meliki mamaike Adi. \q1 Ige Adi mamaike Kosami. \q1 Ige Kosami mamaike Emadami. \q1 Ige Emadami mamaike Eli. \q1 \v 29 Ige Eli mamaike Diosua. \q1 Ige Diosua mamaike Eliesa. \q1 Ige Eliesa mamaike Diolimi. \q1 Ige Diolimi mamaike Matati. \q1 Ige Matati mamaike Livai. \q1 \v 30 Ige Livai mamaike Simioni. \q1 Ige Simioni mamaike Diuda. \q1 Ige Diuda mamaike Dioseba. \q1 Ige Dioseba mamaike Dionami. \q1 Ige Dionami mamaike Eliakimi. \q1 \v 31 Ige Eliakimi mamaike Melea. \q1 Ige Melea mamaike Mena. \q1 Ige Mena mamaike Matata. \q1 Ige Matata mamaike Natani. \q1 Ige Natani mamaike Deividi. \q1 \v 32 Ige Deividi mamaike Diesi. \q1 Ige Diesi mamaike Obedi. \q1 Ige Obedi mamaike Boasi. \q1 Ige Boasi mamaike Salemoni. \q1 Ige Salemoni mamaike Nasoni. \q1 \v 33 Ige Nasoni mamaike Aminadabu. \q1 Ige Aminadabu mamaike Alamu. \q1 Ige Alamu mamaike Heseloni. \q1 Ige Heseloni mamaike Belesi. \q1 Ige Belesi mamaike Diuda. \q1 \v 34 Ige Diuda mamaike Diekobo. \q1 Ige Diekobo mamaike Aisiki. \q1 Ige Aisiki mamaike Ebalahamu. \q1 Ige Ebalahamu mamaike Tela. \q1 Ige Tela mamaike Nahoa. \q1 \v 35 Ige Nahoa mamaike Seluki. \q1 Ige Seluki mamaike Leu. \q1 Ige Leu mamaike Beleki. \q1 Ige Beleki mamaike Ebeli. \q1 Ige Ebeli mamaike Sala. \q1 \v 36 Ige Sala mamaike Keinani. \q1 Ige Keinani mamaike Avasadi. \q1 Ige Avasadi mamaike Semu. \q1 Ige Semu mamaike Noa. \q1 Ige Noa mamaike Lameki. \q1 \v 37 Ige Lameki mamaike Metusala. \q1 Ige Metusala mamaike Inoka. \q1 Ige Inoka mamaike Dieleti. \q1 Ige Dieleti mamaike Mahalaleli. \q1 Ige Mahalaleli mamaike Keinani. \q1 \v 38 Ige Keinani mamaike Enosi. \q1 Ige Enosi mamaike Seti. \q1 Ige Seti mamaike Adamu. \q1 Ige Adamu mamaike Dilava. \c 4 \s1 Seteneu Iesu lobohavoale deiada \r (Matiu 4.1-11; Maka 1.12, 13) \p \v 1 Iesuu Diodani e halei tige Munana Tumuteu avuemo baluganu. Avuemo balugai melamei ataeau uvesite keve tinu. \v 2 Tiale keu keve usege Seteneu lohoale vani voti (40) ke uvumo lobohavoi isiviale elehage Iesuna kemo dobai o negoai. Keu vani ke ni bahatamo lovi iholialemo vae baluganu. \p \v 3 Ige Seteneu avuho loui avoe, “A Dilava mo holiniege mune ko namihage au beleidi holige inela.” \v 4 Ige Iesuu namihai loui avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha ke isi kemo negoalivebene.’” \p \v 5 Kateige Seteneu tota melamei tanae tiale solekavesite vata bahata mai haivunu. \v 6 Isi loui avoe, “Dana vata ko bahata mai aoge ana kemo vuvune baluga mai bae kunai moaga malenela. Dilavau louge vata ko bahata di vata. Kunai keta di kunai. Iale dana mai di isivie ata omige auna malei. \v 7 Iale ana a kome bokoai vata bisi di hoesehavoge dana ke bahata malei aomai.” \v 8 Ige Iesu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘A Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’” \p \v 9 Kateige Seteneu tota Iesu melamei Dielusalemae tinu. Tialeu Diue dubu baluga ke kobola lavihovosege Seteneu loui avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi biloa. \v 10 Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a nibisi a hoesehavoi.’ \v 11 Hoto keu tota loui avoe, ‘Anelu abuna a evudei. Ige a bae dobai munemo a ebika hamalivebene.’” \v 12 Ige Iesu hotove ibina avuho loui avoe, “Hoto seleveike. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Lainaho heiata la Kosive nego ke kaovalive.’” \v 13 Ige Seteneu hoto kateale loui Iesu lobohavoge uoholige au halei tinu. Isiviai talive ukaukaito tota avue lohoi. \s1 Iesuu vasohuta au lovie uli vale \r (Matiu 4.12-17; Maka 1.14-15) \p \v 14 Iale loboe vaveve keu uoholige Iesuu halei Galili vatae tinu. Keve tiale Munana Tumute vuvunemo ua. Ige au vamale ke hotou vata ke bahatae tinu. \v 15 Ige au tiale dubuiabemo ata haivege abu bahata hoesehavolu. \s1 Iesu ataeau Iesu kabebihavolu. \r (Matiu 13.53-58; Maka 6.1-6) \p \v 16 Vani mole Iesu hoilahai tiale Nasaletae au esebuluta uale keve velemanu. Vani bahata bulau lohoge auna tiniege guliguliagei. Iale bula kemo au tiale dubue lamisi isiviai Bukae Hoto dodavei. \v 17 Kateige abu beloveta Aisaia buka mole mai omilu. Ige au buka ke mai vavehai iviganiai dodavei tinu. \v 18 Dodavei avoe, \q1 “Dilava Munanau daemo ua. \q1 Au di ebagemage dana hotove dua loui kunaiholimale kebia haivei. \q1 Au di hanavoge dana tiniege vaveveabe toela kemo iovege abuna ke halevai. \q1 Au di hanavoge ni kedute keabuna bae nilahai elehai. \q1 Au di hanavoge dana olemeau uvu unahamo umale kebiata hoesegevei. \q1 \v 19 Au di hanavoge dana ataho loui kosea, \q1 ‘Kosivena bae aike la hoesegevei la tedaevei.’” \p \v 20 Hoto ke dodavege uoholige au buka mai dubue ata mole omisito ugumanu. Ige ata bahataeau tobekai nibisi ua. \v 21 Ige Iesu namigevei abuho loui avoe, “Di hoto dodavege la eviale keu nova velemanu.” \v 22 Hoto kateale louge abu hotoe dua ke evige uvuiabeu teteanu. Isi vikolahai loui avoe, “Dioseba monike. Au oleve kateai hoto ke manu.” \v 23 Ige Iesu abuho loui avoe, “Di hilokage la hoto kosealeike dahoe louliho. ‘Au vavahanite hoesegevemale ata. Iale a ebika hoesehavonela.’ Mesoho lana tota daho loui kosea, ‘A Kabenumu oe vaveve ni molete vale ke nahate a vata seleve kove kateale vanela.’ La la uvumo hoto kateale huhulahama. \v 24 Isito di la namigevege evive. Beloveta ata kena au vata kemo hoto louge atave seleve keau bae hotove evilivebene. \v 25 Dana kemo hoto mole loui. Subuta mole Ilaidiau usege veniu lohoholiale vagana abuita igaeta isi bata ada mole isi igaeu uoholinu. Katealemoike vata ko bahatamo loviu uoholige vae balugau lohonu. Kateimale vanila Iselala gobuvu moagaeau vata kove ua. \v 26 Isito kebiaho Dilavau Ilaidia hanavoholinu. Ke hanavoge vata mole Saidoni keve tiale Salebeta oe gobu mole tedahonu. \v 27 Subuta vani kela Iselala ata moagaeau vavahani mole lebolasi ke malu. Isito beloveta Ilaisau kebia tedaeveholinu. Isito Silia kosive mole Neimeni ke igae tedahoge au momoleanu.” \v 28 Iesu hoto isute kateale louge ata bahataeau dubue uvue ke evisi avuho itumu balugalu. \v 29 Isi kemo hovedevei Iesu kabitisi isiviale mai oe iae seikamo mihatui. \v 30 Isito Iesuu ata bahatae edekaeabemo velemai tinu. \s1 Malaha mole munana toelate \r (Maka 1.21-28) \p \v 31 Iesuu matama ke halei Galili vatae o mole Kabenumue tiale keve bulamo ata haivenu. \v 32 Ige abu Iesuu louale ke evisi vikolahalu. Kosealemo hoto keu vuvuneanu. \v 33 Ige dubu ke uvue tilogoe malaha moleu baita hoai kekoanu. \v 34 Kekoai loui avoe, “Iesu Nasaleta ata, no halevei tenela. Ana no aiogevelihonike kove lohonu. Di hilokage au Dilava mo tumute.” \v 35 Ige Iesuu munanae toela ke namihai loui avoe, “Hoto halei malaha ke halei tenela.” Kateige munanae toela keu malaha ke laluvai mai vudiabemo vata hamanu. Isi ata ke halei tige au dua vanu. \v 36 Ige ata bahataeau vikolahai moleho loui avoe, “E, hoto onoleiko. Malaha kou au vuvunemo munanae toela kebiaho baita louge abu halevai tima.” \v 37 Iale Iesuu vamale hoto keu vata ke bahata sonumai tinu. \s1 Iesuu ata moaga hoesegevenu. \r (Matiu 8.14-17; Maka 1.29-39) \p \v 38 Iesu hovelahai dubu halei Saimoni oe tinu. Tiale keu Saimoni meau hobe balugale ke abu loui Iesu namihalu. \v 39 Ige Iesuu tiale vavavemo lamisi vavahanive ke hotohavoge uoholinu. Ige keate keu solekavesite hovelahai lovi vai ovenu. \p \v 40 Gutumo vaniu dobasege ataeau haokuvuiabeau vavahaniamale kebia malevei Iesue loholu. Ige Iesu au ada mai igaegae kebia golomo mamoge abu bahata momolelahalu. \v 41 Isime munanae toela moaga kebia nunuvege abu kekolahai loui avoe, “Au Dilava mo alike ke.” Kateai lousege Iesu hotoeabe bamunu. Kosealemo abu hilokage Dilavau ke hanavoge keu ata tedaeveve Keliso holinu. \p \v 42 Vani mole vau alamosege Iesuu o halei ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau kaovalata bae elehalu. Ke elehai namihai loui avoe, “Ti haleito no o komo unela.” \v 43 Isito Iesu namigevei loui avoe, “Dilavau di hanavoalemo dana o benahateve tiniege ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivei.” \v 44 Kateai louime halei tiale Diudia vata ke bahatae dubuiabemo ata haivenu. \c 5 \s1 Iesuu au esemu degomole hohavenu. \r (Matiu 4.18-22; Maka 1.16-20) \p \v 1 Vani mole Iesuu tiale tabu mole Genesaleti esagae laminu. Keve lamisege ata moagaeau Dilava hoto eviliho lohoale molemo neniholilu. Isi Iesu kabitige au lamiveve humahau uoholinu. \v 2 Kateisege huena malemale keau bouti abuita malei esagamo otovei abu ugabi malei totoisege Iesuu kebia elegevenu. \v 3 Ige Iesuu ata mole Saimoni ke boutimo biloai Saimoni namihai loui avoe, “Aike esagamo ko hanavoge au e goloe tikatikai.” Kateaito golovemo ugulamoi ata moaga kebia haivenu. \p \v 4 Ata moaga kebia haivege uoholige au Saimoni namihai loui avoe, “Bouti ko hanavoge au tota e ni seleve tai. Isime la ugabi malei hatui huena moaga maleve.” \v 5 Ige Saimoniu loui avoe, “No baluga, no nova vavi ko bahatamo e maholata huenabe maleholilu. Isito a loualemo noeabuna ugabi tota emo hatui.” \v 6 Kateai louito abu ugabi malei hatulu. Ige huena moagatahoeau ugabiabemo tobalohoge ugabiu dikolahaho vekeanu. \v 7 Kateige keau bouti mole keve abu haokuvu hohavei loui avoe, “Lohoi no tedaeveve.” Kateige abu lohoale huena malei bouti abui ke bilage keau ililohoho vekeanu. \v 8 Ige Saimoni Bitau huena moaga elegevei Iesu vudimo au kome bokoai vata bisi namihai avoe, “Kosive, di halei tenela. Kosealemo dau atae toela.” \v 9 Kateai louale keu koseanu. Keu au esemuhi huena moaga kebia elegevei vikolahalu. \v 10 Ige haokuvuiabe Sebedi mo abui Diemisiu Dioniti abuta viko balugalu. Ige Iesuu Saimoni namihai loui avoe, “Vabu halenela. A subuta huena malema. Isito ana aike daho ata malevenela.” \v 11 Kateige abu bouti malei lohoale esagamo otovei halevai Iesu ehovai tilu. \s1 Iesuu lebolasite hoesehavonu. \r (Matiu 8.1-4; Maka 1.40-45) \p \v 12 Vani mole Iesuu o moleve tige lebolasite ata moleu lohoaleu Iesu elehai vudivemo kome bokoai vata bisime holumai baita avuho loui avoe, “Di Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.” \v 13 Ige Iesu au ada hatui malaha kela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu. \v 14 Ige Iesu isuta avuho loui avoe, “Inuta talive a ebika mai dubu nalimale kosive ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate vai ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna elehai hilokage a vavau duaveanu. Isito ainaho bae atabeho di a hoesehavoale ko loulive.” \v 15 Iesuu kateai louito vaveveve keu o bahatae tai gabianu. Ige ata moagaeau isiviai loholive hotove evisime au vavahaniabe kebia hoesegevei. \v 16 Isito Iesuna vani degomole halevei tiniege ataeau uvesite keve guliguliagei. \s1 Iesuu ata mole hoesehavonu. \r (Matiu 9.1-8; Maka 2.1-12) \p \v 17 Vani mole Iesu ata haivesege Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Galili vatae, Diudia vatae isi Dielusalema o baluga keve loholu. Lohoale keve uguiavoi hoto ke evisege Dilava vuvuneu Iesuemo uge au vavahaniamale kebia hoesegevema. \v 18 Isege ata degomoleau malaha mole ada toelate isi velo toelate ke kaulamo mavoi ebavoi loholu. Isiviale malaha ke mai lohoi oe uvue Iesu vudimo mavoi. \v 19 Isito ata moagaeau molemo nenioholiale kemo abu mai oe vahae lohoveve keu anekiage abu ebavoi mai tiale oe goloe mavoi o ke kobuhai kaula ke umuvai mai vahamo manevege malaha keu kaula kemo dobai tiale ata kebia vigomo Iesu vudimo dobai ua. \v 20 Ige Iesuu vaveveabe ke bahata hilokage abu abu evievi Iesuemo mavolu. Iesu malaha keho loui avoe, “Di haoka, di a toela ke bahata ulihage uoholinu.” \v 21 Kateai lousege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau huhulahai avoe, “Oleike ko hoto koseale loui Dilava ivi aiohavoma. Atabeu bae vaveve toela ulihalivebene. Isito Dilava igaena kateale vai.” \v 22 Kateai lousege Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai namigevei loui avoe, “Vadeuhoike la huhuihuhuie toela kateale huhulahama. \v 23 Dana hoto vadeu loui. Dana malaha ke namihai kosea, ‘Di a vaveve toela ke bahata ulihanu.’ Emena dana loui kosea, ‘Hovelahai tenela.’ La huhuige hoto oleteu toloholinu. \v 24 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana kemo hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune ketau daemo ua.” Kateai louito vavahanite ke namihai loui avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.” \v 25 Kateai lousege malaha keu solekavesite vudiabemo hovelahai au avamo lahamale ke egumai mai au oe tiale keu Dilava hoesehavonu. \v 26 Ige ata bahataeau ke elehai tetelahai vabulahai Dilava hoesehavoi avoe, “Vaveve oletealeike nahi nova elehale ko.” \s1 Iesuu Livai hohavonu. \r (Matiu 9.9-13; Maka 2.13-17) \p \v 27 Iesuu kateaito halei tialeu takesi malemale ata mole elehanu. Iviveike Livai. Malaha keu takesilahamale oe uvue ugulamoi usege Iesuu namihai loui avoe, “Di ehomanela.” \v 28 Ige Livaiu hovelahai au kunai bahata halevei Iesu ehomanu. \p \v 29 Vani mole Livaiu au omo lovi balugataho Iesuho vai hoage takesi malemale ata isi haokuvuiabe degomole keau lohoale abuhi lovi ima. \v 30 Ige Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Iesu esemu namigevei loui avoe, “Osiohoike la takesi malemale atae toela kebiahi igaetoai lovi ima. Isime atae toela degomole kebiahi igaetoai lovi ima.” \v 31 Kateai louge Iesu namigevei avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi. \v 32 Iale dau lohoale kou atae dua kebia hohaveliho lohoholisito vaveve toela vamale kebiahoike di lohonu. \s1 Lovi ioholisito guliguli unahaveve belala \r (Matiu 9.14-17; Maka 2.18-22) \p \v 33 Iesuu kateige menaka haivemale ata keau tota Iesu namihai avoe, “Dioni esemu keau vani igaegae lovi iholisito guliguli unahama. Ige Balisia esemu kebiata kateale vama. Isito a esemu keau kateale vaholima.” \v 34 Ige Iesuu namigevei avoe, “La huhuige mo molena ma mole melamege haokuvuiabe abuna lovi isi. Emena abuna halevai. Ba, abuna lovi isi vahaeholahai. \v 35 Isito vani mole atae toelaeabuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae vani kela uvulahai lovi i halevai.” \p \v 36 Kateaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei loui avoe, “Atabeu bae ogoe dogae ivi etulei mai ogoe mamie vaha badivulivebene. Auna kateige ogoe doga kena toelai. Ige mamive ke elehage elehilehivena toelai. \v 37 Ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie e kena hosilahai lotihatui. \v 38 Isito atabena uainie doga mai ovoe vatee dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale di vaveveu bae vatae vavevehi igaetoalivebene. \v 39 Isito atabena vani bahata uainie mami ke iniege auna uainie doga keho isiviholisi. Isito auna huhuige uainie mami keu avuemo heanu.” \c 6 \s1 Bula hoesehavoveve belala \r (Matiu 12.1-8; Maka 2.23-28) \p \v 1 Vani mole bulamo Iesu au esemuhi oai tiale konee bulu molemo tisege esemuiabeau kone dakoai ke boboai ilu. \v 2 Ige Balisia ataeau ke elehai namigevei loui avoe, “La vadeuhoike menaka eguvai bulamo katelahalu.” \v 3 Ige Iesu namigevei avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu. \v 4 Isi Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai iale keta lana dodaveholilu. Dubu nalimale unahaeabuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.” \v 5 Hoto kateale louito hotoeabe kemo loui avoe, “Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.” \s1 Malaha mole ada golote \r (Matiu 12.9-14; Maka 3.1-6) \p \v 6 Bula mole vanimo Iesuu tota dubue tiale ata haivesege malaha mole adave inuteu goloale keu keve ua. \v 7 Isege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau Iesu nibisi isiviai elehage Iesuna bulamo malaha ke hoesehavoge abuna vaveveve kemo kotalahai. \v 8 Ige Iesu huhuihuhuiabe ke hilokai ada toelate keho loui avoe, “Hovelahai kove loho.” Ige malaha keu hovelahai laminu. \v 9 Ige Iesuu dubue kosive kebiaho loui avoe, “Dana la namigevei. Nahie menaka keu nahie haivege nahiabuna bulamo osioi. Nahiabuna bulamo vaveve dua vai. Emena vaveve toela vai. Nahiabuna bulamo ata hoesegevei. Emena ata aiogevei.” \v 10 Ige abu hotohotoholige Iesuu elegevei lotinu. Isime malaha nehe ada toelate ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu inuanu. \v 11 Ige dubue kosiveau ke elehai avuho itumu selevelahalu. Isime hotohotoai Iesu hamaliho humaha kaovama. \s1 Iesuu esemu tuelo (12) tabagevenu. \r (Matiu 10.1-4; Maka 3.13-19) \p \v 12 Vani mole Iesuu tanae guliguliho tialeu vavi ke bahatamo guliguliai Dilava imihanu. \v 13 Ilage vau alamoge au esemu bahata hohavege abu lohoge au kebia bahatamo esemu tuelo (12) tabagevei loui avoe, “Laeau di abostoloea.” \v 14 Kebia iviabe abuike koea. Moleike Saimoni. Isito Iesu ivihaleike Bita. Ige hohove Andulu. Ige Diemisi. Ige Dioni. Ige Bilibi. Ige Batolomi. \v 15 Ige Matiu. Ige Tomasi. Ige Aloveasi mo Diemisi mole. Ige Saimoni mole keu Selotie ata. \v 16 Ige Diemisi mo Diudasi. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. Iesuu esemu kateale tabagevege abu avuluvuta ua. \s1 Iesuu ata haivei hoesegeveale deiada \r (Matiu 4.23-25) \p \v 17 Iesuu abuhi tana ke halevai heie lohoale loho moleve velehovoge esemuve moagaeau loholu. Ige ata moagamoagaeau Iesu hoto eviliho abu o halevai loholu. Kebia degomoleau Diudia vatamo loholu. Isege degomoleau o baluga Dielusalema halevai loholu. Ige tota degomoleau davala vavae o abuita Taea isi Saidoni kebiamo loholu. \v 18 Lohoale isiviale Iesu hoto evige au vavahaniabe kemo hoesegevei. Ige degomoleau munanae toelau abuemo umale kebiataeau lohoge au kebia hoesegevenu. \v 19 Ige ata bahataeau Iesu vuvuneu ata hoesegevemale ke elehai isiviale levei. \s1 Vahaeho isi uvu lahaveve deiada \r (Matiu 5.1-12) \p \v 20 Iesuu au esemu niavei abuho loui avoe, “Kunai holimalea, vahaeholahave. Dilavana ata la nahate malevege lana adave vuvunemo uve. \p \v 21 “Vaelahamalea, vahaeholahave. Gabie la uniabuna bae hanilahai. “Ninalahamalea, vahaeholahave. Gabie lana bae helahave. \p \v 22 “Di esemuia, ataeabuna bae laheho isiviholisi la hoto hamai la aiogevei laheho loui kosea, ‘La keau atae toelaea.’ Kosealemo laeau di esemuia. Abu kateige vahaeholahave. \v 23 Vani kateimalela hovedevei vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Subuta buluveabeau kateale vai beloveta aiogevelu. Ialemo ataeau la aiogevege vahaeholahave. \p \v 24 “Isito kunai moagatebia la nohovu. La vatae vahaeho unaha vaito otogoe kunai maleholilu. \p \v 25 “Isi uniabeu aike hanilahamale la nohovu. Lana bae gabie vaelahave. \p “Aike helahamale la nohovu. Lana bae gabie ninalahave. \p \v 26 “Ataeau hotoe dua loui la hoesegeveale la nohovu. Kosealemo subuta buluveabeau loboe hoto kateale loui loboe beloveta hoesegevelu.” \s1 La aiogevemale kebia isivi oveve. \r (Matiu 5.38-48; 7.12) \p \v 27 “Isito di hoto evimalea, di la namigevege evive. La aiogevemale kebia isivi ovei hoesegeveve. Isi laheho itumuamale kebiata hoesegeveve. \v 28 Isime laheho hotoe toela loui la aiogeveale kebia hoesegeveve. Isi laheho vaveve toela vamale kebiataho Dilava imihave. \v 29 Ata oleu la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai. Ige ata oleu la dabae ogo mage louge au la sieti keta mai. \v 30 Ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi ata oleu la kunai malege lainaho bae au mai hoilahaveve keho namihalive. \v 31 La isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve. \p \v 32 “Isito ata oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve kateale vai abu haokuvu unahaho isivilahama. \v 33 Isito lana oleuoleu laemo vaveve dua vamale kebia unahaemo vaveve dua vage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve ke nahate vai abu haokuvu unahamo vaveve dua vama. \v 34 Mesoho ata molena lae lohoi laemo moni malege lainaho au gabie ibinave laoveveve ke huhulahalive. Kosealemo atae toela unahaeabuna vaveve kateale vagei. Lana kateai huhulahage Dilavau bae la hoesegevelivebene. \v 35 Lainaho vaveve kateale valive. Isito la aiogevemale kebia isivi oveime vaveve dua abuho vai hoesegeveve. Laemo moni malemale ke lainaho huhulahai kosea, ‘No moni kena hoilahai noe lohoi.’ Lana vaveve kateale valiege ibina baluga malei bae ehue umale Kosive baluga ese holieveve. Kosive vaveve keu koseanu. Keu atae toela kebia hoesegevei huhuihuhuie toela huhuimale kebiata hoesegevema. \v 36 La Mamau otogoe vamale ke nahate lata ata huhuevei kebia tedaeveve.” \s1 Mole vaveve kaovamale hoto \r (Matiu 7.1-5) \p \v 37 “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavana avuta bae la vaveve toela kaovalivebene. Isi lainaho mole toelamo hoto loui ibinaeabe ovegelive. Isi lainaho molemo vaveve toela vale ke huhulahagelive. Lana katelahage Dilavana avuta la toela ke huhuoholisito ulihai. \v 38 Lana kunaimo isi otogoe hotomo ata tedaevege Dilavana bae kunai laovei la tedaevei. Lana kateale vage kunaina bae laemo balugai. La vaveve oletealemo ata tedaevege Dilavana avuta la tedaevei.” \p \v 39 Iesuu hoto kateale louge uoholigeto dovudovue hotomo namigevei avoe, “Malaha mole ni kedute keu bae malaha mole ni kedute ke melamei avui talivebene. Abuna avui katelahaliege abuna abata ke igae vuvegevei. \v 40 Esemue hoto keu bae haivemale atae hoto evihalivebene. Isito esemuiabe keabuna hotove ke kaovai negolahaliege abu kosive nahate holisi. \p \v 41 “La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua. \v 42 Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ Lainaho katelahai la haoka lobohavolive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.” \s1 Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu. \r (Matiu 7.16-20; 12.33-35) \p \v 43 “Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige ke nahate idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene. \v 44 Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu. Iale la bae laokamo madilini ehalivebene. Isi la bae sesenamo vulutu ehalivebene. \v 45 Atae dua ke uvumo huhuihuhuie duau uale kemo auna hotoe dua lougei. Isito atae toela ke uvumo huhuihuhuie toelau uale kena kemo hotoe toela lougei. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.” \s1 O houmale ata abui \r (Matiu 7.24-27) \p \v 46 “La osiohoike di namihai kosea, ‘No kosive. Isito la di louale ke eviholilu. La kateige toelanu. \v 47 Isito oleuoleu dae lohoi di hoto evisi vamale ata kebia vaveveu koseanu. \v 48 Ata moleu oe dua houmale ke nahate. Auna abata lovoi hade malei emee dua vai munee golomo au o houge hanunuu lohoge o keu bae hobelahalivebene. Kosealemo keu au o houe dua vanu. \v 49 Isito ata moleu di hoto evisito vaholimale keu oe toela esagamo houmale ke nahate. Keu neniai abata lovoi hade malei neniai emeholinu. Ialemo hanununa lohoge o kena solekai hobelahai bahata toelai.” \c 7 \s1 Kosive esemuu momoleanu. \r (Matiu 8.5-13) \p \v 1 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholigeto au halei Kabenumue tinu. \v 2 O kemo Loma tuvalie kosive moleu ua. Uvuve esemu keu vavahaniale hatiho vekeanu. \v 3 Ige tuvalie kosiveu Iesu vamale hoto ke evisime Diue kosive hanavei isiviale abu Iesu namihage au loholive esemuve hoesehavoi. \v 4 Kateige abu lohoale Iesu namihai avoe, “Tuvalie kosive moleu isiviale lohoi talive esemuve hoesehavonela. No isiviale ke tedaho. \v 5 Kosealemo malaha keu atae dua. Keu no ata bahata hoesegevei noheho dubu mole hounu.” \v 6 Abu hoto kateale loui Iesu namihage au halei abuhi tinu. Tialeau oe vavae tisege tuvalie kosiveu au haokuvu hanavege abu lohoale Iesu namihai avoe, “No kosiveu loui avoe, ‘Di kosive, halege ainaho di oe loholive. Dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi. \v 7 Katealemoike di data isiviholinu ae loholiho. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai. \v 8 Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.” \v 9 Ige Iesuu hoto ke evisi vikoai hoilahai ata moagaeau ehovai tiale kebiaho loui avoe, “Di la namigevei. Iselala ataemo di evievi kosealebe negote elehaholinu.” \v 10 Kateai louge tuvalie kosive haokuviabe keau tota hoidevei ove tilu. Tiale ove velehovosege esemuveu momoleanu. \s1 Gobue mou hovelahanu. \p \v 11 Vani mole Iesuu halei o mole Neinie tinu. Keve tige esemuiabe isi ata moaga keau avuluvuta tilu. \v 12 Tiale keau ologoe velehovoho vasege o ke biaeau ata moleu hatiale ke kesita ebavoi mai abuela loholu. Hatiale keu gobu mole mo igaehameike ke hatinu. Ige oe ata moagaeau gobu keluvuta loholu. \v 13 Ige Iesuu gobu ke elehai avuho uvu balugai namihai loui avoe, “Nina hale.” \v 14 Kateai louito tiale au ada mai kesi kemo mamoge ebavoi lohoale keau lavilu. Ige Iesuu loui avoe, “Moia, di a namihama. Hovelaha.” \v 15 Kateige hatiale atau hovelahai hotoanu. Ige Iesuu mai neinave ominu. \v 16 Ige ata bahataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Beloveta balugau nova noe lohonu. Dilavau au ata tedaeveliho lohonu.” \v 17 Ige Iesuu vamale hoto keu Diudia matama keve tinu. Isime Diudia ke iae o degomole ketave tinu. \s1 Dioni esemuiau Iesue loholu. \r (Matiu 11.2-19) \p \v 18 Kateige Dioni esemuiau ke evisi lohoale namihalu. Ige Dioniu au esemu abuita hohavege abu avue loholu. \v 19 Ige au kebia hanavei loui avoe, “Talive Iesu namihai loui kosea, ‘Dioniu subuta loui avoe, No tedaeveve ata kena bae lohoi. Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.’” \v 20 Ige abu Iesue lohoale avuho loui avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu no hanaveike vage no a belahaho loholu. Dioniu isiviai hilokai. No tedaeveve ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.” \v 21 Kateai belahasege Iesu niabemo ata moaga vavahaniamale kebia hoesegevema. Ata degomoleau munanae toelau abuemo umale. Isege degomoleau ni kedutea. Iale Iesu kebia hoesegevema. \v 22 Isi kemo Dioni esemu namigevei loui avoe, “Hoidevei talive la vadeu elehai eviale ko loui Dioni namihai kosea, ‘Ni kedute keau nilahama. Ige velo golote keau lavisi olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemate keau hoto evima. Ige haluviale kebiata hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema. \v 23 Ige oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.’” \p \v 24 Iesuu kateai lougeto Dioni esemuiau halevai hoidevei tisege au bae Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La komo botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kulu kibikibiale ke nahate auna vanu. \v 25 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike ke. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei. \v 26 Di tota la namigevei. La keve tiale vadeu elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia evigevei baluganu. \v 27 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’ \v 28 Di hoto mole louge evive. Dioniu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivivesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu.” \p \v 29 Oe ata moaga isi takesi malemale ata kebiau Iesuu louale hoto ke evilu. Ata kebiau subuta Dioniu haiveale hoto ke huhuai avoe, “Dilava menaka keu noemo duave seleve.” Kebiaike Dioniu babatisogevenu. \v 30 Isito Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Dioniu louale hoto evisito isiviholilu Dilava humahala taliho. Katelahage Dioniu kebia babatisogeveholinu. \p \v 31 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Dana vadeu tovetove novae atate kobiaho loui. \v 32 Keau esebuluiau ologomo molehi gilulahamale ke nahate. Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Ige noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo uale la vaveve keau esebulue vaveve ke nahate. \v 33 Isi ke nahate ata babatisogevemale Dioni keu lohoale vani degomole lovi ioholisi uaini halege la loui kosea, ‘Keu tilogoe ataike.’ \v 34 Iniale Atae Eseu lohoniale uainita lovita ige la loui kosea, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’ \v 35 La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu. La hoto keu esebulue hoto nahate.” \s1 Iesuu Saimoni oe tinu. \p \v 36 Vani mole Balisia malaha moleu isiviale Iesuu talive ove avuti lovi isi. Ige Iesuu tiale ove avuti ugumai lovi ima. \v 37 Isege o keve keate mole toela seleveu ua. Keu Iesuu o keve uale ke evisi deholo mole hagote mai lohonu. \v 38 Ke mai lohoale Iesu vavamo lamisi ninasege nimetavaveu Iesu velomo dodama. Ige au kome bokoai vata bisi au kinata Iesu velo ulihage uoholige au velove ke ulikukuhavoi deholo hagote ke mai velove ominu. \v 39 Ige Balisia malaha nehe Iesuho lovi vale keu ke elehai au uvumo huhuai avoe, “Iesu kou beloveta holivatebe keate keu levege au vaveveve toela hilokanu.” \v 40 Balisia malaha keu huhuihuhui kateale vage Iesuu ke hilokai avuho loui avoe, “Saimoni, dana hoto mole aho loui.” Ige Saimoniu loui avoe, “Di kosive, louge di evisi.” \v 41 Kateige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Vani mole malaha mole abuiau kosive mole monimo bukalu. Moleu vai handele (500) kinamo bukanu. Isege moleu vivti (50) kinamo bukanu. \v 42 Moni ke abu malei biage omiveve vaniu lohonu. Isito moniu abuemo uoholinu. Ige monie biageu namigevei avoe, ‘Lainaho moni daovaveve ke huhulahagelive.’ Iale deiada kemo a huhuige malaha oleteu kosive ke vahaehove va baluganu.” \v 43 Ige Saimoniu namihai loui avoe, “Di huhuige moni baluga maleale malaha keu.” Ige Iesuu loui avoe, “Avulike.” \v 44 Isi kateai au ebia ekovehai keate ke niavoime Saimoni namihai loui avoe, “Keate ko eleha. Di a o kove lohoge a e hai di velo totoholinu. Isito keate kou ninage nive eu di velomo dodage au kinata di velo ulihanu. \v 45 Di vasohuta a oe lohoge au di vahaeho vai di ulikukuhavoholinu. Isito di lohoge keate kou di velo bubuhavonu. \v 46 A deholobeta di kina omiholinu. Isito keate kou au deholo hagoteta di velo ominu. \v 47 Di a namihage evi. Di keate ko vaveve toela moaga ulihage uoholinu. Kosealemo keu au isivi bahata mai daemo mamoi di hoesehavo seleveanu. Isito ata olena di huhu eseveage dana vaveveve toela eseve ulihai.” \v 48 Kateai louito keate ke namihai loui avoe, “Di a vaveve toela bahata ulihage uoholinu.” \v 49 Kateige lovi imale ata degomoleau moleho loui avoe, “Hoto oleteale ko. Vaveve toela ulihamale atanike ko.” \v 50 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A a evievi daemo mamoale kemo Dilavau a toelamo a tedahonu. Iale vahaehomo tenela.” \c 8 \s1 Keate degomoleau Iesuluvuta tiale \p \v 1 Vani degomoleau uoholige Iesuu au esemu tuelo (12) ehai abuhi tialeau o moagamoaga keve ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui haivelu. \v 2 Ige keate degomoleau abuhi tiale kebia degomoleau vavahanitea. Isege kebia degomolemo munana toelau ua. Iale Iesuu kebia hoesegevege keau abuhi tilu. Keate mole Meli Magidaleni Iesuu avuemo munanae toela seveni (7) nunuvenu. \v 3 Ige kebiamo koeau abuhi tilu. Kosive mole Elodi ke esemu Tusa. Iale mahinave. Dioana. Ige Susana. Ige emo keate degomole kebiata igaetoai abu monita Iesu isi esemuiabe kebia tedaevegeliho abuhi tilu. \s1 I degomole sesiale deiada \r (Matiu 13.1-9; Maka 4.1-9) \p \v 4 Ata moagaeau o igaegaemo Iesue lohoale mole bevuevei igaemo usege Iesuu dovudovue hoto mole loui haivenu. \v 5 Haivei avoe, “Ata moleu au govaea i malei au bulue sesiaho tinu. Au sesievesege degomoleau humahamo keiohovolu. Ige ataeau kemo dasege ugueau degomole ige uoholinu. \v 6 Isege degomoleau munemunemo keiohovoi vakilahai ulisito alumuiabeau dobai tiholige abu gililahalu. \v 7 Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiohovoge adu beikate keau ulisi kebia vavagevelu. \v 8 Isege degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ulie dua vai hahuhovoale keu moagataho.” Kateale louge uoholige au namigevei avoe, “La oleteau hoto evimaleau hoto ko evive.” \s1 Dovudovue deiada \r (Matiu 13.10-17; Maka 4.10-12) \p \v 9 Ige esemuiabeau belahai avoe, “Dovudovue hoto ke ihuike onole.” \v 10 Ige Iesu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito ata degomoleau evieviholimale kebiaho di dovudovue hoto louge abu bae ke evisi avuemo lulelelahalivebene. Abuna niavoito bae elehalivebene. Isi evisito bae lulelelahalivebene.” \s1 Dovudovue ihu \r (Matiu 13.18-23; Maka 4.13-20) \p \v 11 “Di dovudovue hoto louale ke ihuu koseanu. Dilava hoto keu govaeae i ke nahate. \v 12 I degomoleau humahamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keabuna hotoe dua ke evisege Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei. Ige elike abu hoto ke evi halevalive ukolikoli ma halevai. \v 13 I degomoleau munemunemo keiohovoale keau ata degomole nahate. Keau hoto ke evisi maleime vahaeholahaito hoto ke ma seleve holioholilu. Iniege vani mole vaveve toelana abuemo lohoge abuna solekavesite hotoe dua ke evioholisi halevai. \v 14 I degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhulahage vaveve katealeu hotoe dua bamuge evieviabeu negoholinu. \v 15 Isege i degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua evisi abu uvumo ke huhue dua vai negolahama. Ige evieviabeu balugatahoage abu vaveve dua vama.” \s1 Lameba haneveve \r (Maka 4.21-25) \p \v 16 “Atabeu bae lameba hanei mai maua uvumo mamolivebene. Isime mai ladevemale betie valae mamolivebene. Isito auna mai ehanumage ata olemeabuna o keve loholiege abuna atagavemo ui. \v 17 Di hoto louale ke ihuu koseanu. Ataeabuna abu vaveve mahogovage Dilavana bae vaveveabe ke mai umidamo mamoge ataeabuna ke elehai hilokai. Isi vani kela atae vaveve bahatana Dilava atagamo bae velehovoi umidamo ui. \p \v 18 “Iale nenilahai la hoto eviale ke huhulahave. Kosealemo olena di hotomo luleleige Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.” \s1 Iesu neinuvu isi hohuvuiabe \r (Matiu 12.46-50; Maka 3.31-35) \p \v 19 Iesu neina isi hohuvuiabe keau isiviai avue lohoi. Isito ataeau moagai nenioholige abu avue lohoveve keu anekianu. \v 20 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “A neinau a hohuvuhi heie ua. Abu isiviai a elehai.” \v 21 Ige Iesuu ata bahata kebia namigevei loui avoe, “Olemeau Dilava hoto evisi vamale keau di neinuvu isi di hohuvu abulike.” \s1 Iesuu eta hanunuta hotogevenu. \r (Matiu 8.23-27; Maka 4.35-41) \p \v 22 Vani mole Iesuu au esemu ehai boutimo biloluvisege au namigevei avoe, “Lohoge nahi tabu ko houi vaki moleve tai.” \v 23 Kateaito halevai tisege Iesuu lahanu. Lahasege heluka balugau lohoge eu boutie uvumo hahosihovoge toelage esemuiabeau loui avoe, “Nahiabuna nova haluvisi.” \v 24 Kateai louito lohoale Iesu etuvai loui avoe, “Ei, no Kosive, no aike emo tima.” Ige Iesuu hovelahai eta hanunuta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu. \v 25 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lana la uvu mai daemo mavoholilu.” Kateai abuho louge abu namihaholisito vabulahai tetelahalu. Isi abu moleteho loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.” \s1 Iesuu tilogoe malaha hoesehavonu. \r (Matiu 8.28-34; Maka 5.1-20) \p \v 26 Hoto keu uoholige abu boutimo Galili halevai tabu ke vaki mole Gelasene vatae velehovolu. \v 27 Velehovoge Iesuu dobai esagae lamisege tilogoe malaha moleu avue lohonu. Malaha keu vani moaga ogo hatuholisito vava unahata umale malaha. Ata keu oe uoholisito kena vani bahata alue vutae ugei. \v 28 Iale malaha keu Iesu elehai baita kekoai lohoale Iesu vudimo holumaime baita namihai avoe, “Iesu, otogoe umale Kosive ke mo, osiohoike a dae lohonu. Di a imihage ainaho bae di aiohavolive.” \v 29 Au louale keu koseanu. Au vasohuta lohoge Iesuu munanae toela keho loui isiviale nunuvage au malaha ke halemai tai. Kosealemo vani moaga munanae toela keu avuemo ui aiohavoma. Auna kateisege ataeabuna adave velove ke seimita umudievei mai omo bamuge auna ke bohisi detitisi botoe tigei. Munanae toelau avuemo uale kemoike au kateale vama. \v 30 Ige Iesuu namihai avoe, “A ivilike ole.” Kateige au loui avoe, “Di ivilike Moaga.” Malaha keu louale keu koseanu. Munanae toela moagaeau uvuvemo holoeavolu. \v 31 Ilike vage abu Iesu imihai loui avoe, “Ainaho kumoe no hanavegelive.” \p \v 32 Kateaito elehasege ovo degomoleau tanae lovi isi olahama. Ige munanae toela keau Iesu namihai avoe, “No hanavege noeabuna ovoe uvue tai.” Ige Iesuu loui avoe, “Teve.” \v 33 Kateai louge munanae toelaeau malaha ke halevai ovoe uvue deluhovolu. Ige ovoeau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu. \v 34 Ige ovo nibievemale keau vaveve ke elehai detuluvisi tialeau humaha tavae ata namigevei tialeau oe ata bahata namigevelu. \v 35 Ige ata bahataeau vaveve ke elehaho Iesue loholu. Lohoge malaha nehe au munanae toela avuemo nunuveale keu ogoe dua vai tilogoholisito momoleai Iesu veloe heimo ugulamoi ua. Ige abu ke elehai tetelahalu. \v 36 Ige vaveve ke elehale keau tilogoe atau momoleale ke deiada loui oe ata haivelu. \v 37-38 Ige Gelasene ata bahataeau Iesu namihai avoe, “Halei tenela.” Kosealemo keau vabu balugalu. Ige Iesuu boutimo biloai tiho vasege malaha nehe munanae toelau avuemo uoholiale keu Iesu namihai avoe, “Dana aiti tai.” Ige Iesuu keluai loui avoe, “Unela. \v 39 Isi hoilahai talive Dilavau aemo vaveve dua vale ke loui a oe ata bahata haivenela.” Kateige au halei tiale Iesuu vaveve dua avuemo vale ke loui au oe ata haivenu. \s1 Diailosi mau hovelahanu. \r (Matiu 9.18-26; Maka 5.21-43) \p \v 40 Ige Iesuu bouti mai e vaki moleve tige ata moagaeau hoesehavoho hemei uma. \v 41 Ige Diue dubu nalimale kosive mole Diailosi keu lohoale Iesu veloe heimo kome bokoai vata bisi imihai avoe, “Lohoge nahi di oe tai.” \v 42 Au louale keu koseanu. Mave igaehameu vagana tuelo (12) kemo vavahaniale hatiho vama. Ige Iesuu malaha keti tisege ata moagaeau lohoale evilikahavolu. \p \v 43 Kateisege keate mole vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) kemo tahoe toelau uvuvemo lohoma. Iale keu dua valiho au moni bahata ata hoesegevemale kebiamo hatuito vavahanive keu sohu avuemo ua. \v 44 Iale keate keu ata moaga uvumo lohoaleu Iesu iae ogove ivila holinu. Ige solekavesite tahoe toelau avuemo lohomale keu uoholinu. \v 45 Ige Iesuu loui avoe, “Oleike daela holinu.” Ige ata bahataeau loui avoe, “No hilokaholilu.” Ige esemuve mole Bitau loui avoe, “Kosive, ata moagatahoeau a evilikahavoale kemo nahi oleve kateai bae hilokai.” \v 46 Ige Iesuu loui avoe, “Di ata hoesegevemale vuvuneu daemo uoholige di hilokage ata moleu daela holinu.” \v 47 Ige keate keu huhuige Iesuu vaveveve ke hilokanu. Isi teteai lohoale Iesu veloe heimo dobai holumai ata bahatae nimo au deiada loui Iesu namihai avoe, “Di lohoale a ogola holige di vavahani keu uoholi seleveanu.” \v 48 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Di ma, a a uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu. Iale vahaehomo tenela.” \p \v 49 Kateai lousege Diailosi esemu moleu lohoale Diailosi namihai avoe, “A mau aike hatiale ainaho kosive keho louge au loholive.” \v 50 Isito Iesuu hoto ke evisi Diailosi namihai avoe, “Vabu hale. Ana a uvu mai daemo mamoge a mana bae hovelahai.” \v 51 Ige abu tialeu oe velehovoge Iesuu louge ataeau oe uvue tioholilu. Isito Iesu, Bita, Dioni, Diemisi isi ma ke neinave isi mamave kebia unahaeau o ke uvue tilu. \v 52 O ke uvue tisege ata bahataeau o kemo uale keau ma keho ninalahama. Ige Iesuu loui avoe, “Ninalaha halevave. Ma keu hatioholisito lahaike au ke vanu.” \v 53 Kateai louge abu bituhavoi hehavolu. Kosealemo abu hilokage ma keu hati seleveanu. \v 54 Isito Iesuu ma ke adala holisi loui avoe, “Maia, hovelahanela.” \v 55 Kateai louge ma ke munanau hoilahai lohoge au solekavesite hovelahanu. Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Lovi mai omige au isi.” \v 56 Kateige mamave isi neinave keau ke elehai tetelahalu. Ige Iesu abuho loui avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.” \c 9 \s1 Iesuu au esemu tuelo (12) hanavenu. \r (Matiu 10.5-15; Maka 6.7-13) \p \v 1 Vani mole Iesuu au esemu tuelo (12) hohavege abu lohoale igaetoasege au munanae toela nunuveveve vuvune ovei vavahanitebia hoesegeveveve vuvune keta ovenu. \v 2 Isime hanavei loui avoe, “Talive ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivei vavahaniamale kebia hoesegeveve.” \v 3 Isi tota loui avoe, “La tiliege lainaho onobehame malelive. Mesoho bedoea, mogamoga, lovi, moni, dabae ogo lainaho bae kateale malelive. \v 4 La o moleve tiliege ata moleu la malevei o hatuevege avuluvuta ovemo uve. Ilive la tiho valiege bae o ke halevai teve. \v 5 Isito ata degomoleau laheho isiviholisi la malevei o hatueveholige o ke halevai anakaeabemo la veloe gogea sesilahave. Ige abuna la vaveve ke elehai kemo huhuai kosea, ‘Dilavana no aiogevei.’” \v 6 Kateai hoto ke lougeto esemuiabeau halevai tialeau o igaegaela ata haivei tilu. Tiale hotoe dua loui ata haivei vavahanite kebia hoesegevema. \s1 Elodiu Iesu vavevemo daudauanu. \r (Matiu 14.1-12; Maka 6.14-29) \p \v 7 Kateimalela Galilie kosive baluga Elodiu Iesu vaveve ke bahata evisi dolodoloanu. Kosealemo ata degomoleau loui avoe, “Mesoho ata babatisogevemale Dioniu hatiale keike tota hovelahanu.” \v 8 Isege degomoleau loui avoe, “Mesoho Ilaidiau hovelahanu.” Isege degomoleau loui avoe, “Mesoho subuta beloveta moleu hovelahanu.” \v 9 Isito Elodiu loui avoe, “Di louge abu Dioni eno etulelu. Isito ata ole igaeike vaveve ko vama.” Isi katealemo vani baita isiviai ata ke elehai. \s1 Valava ada mole isi huena abuita \r (Matiu 14.13-21; Maka 6.30-44; Dioni 6.1-14) \p \v 10 Iesu abostoloeau hoidevei lohoale abu vamale ke bahata loui Iesu namihalu. Ige Iesuu kebia holoevege abu unahaeau o mole Betesaidae tilu. \v 11 Keve tisege ata moagau ke evisi ehovei tilu. Ehovege Iesuu itumuholisito kebia hoesegevei ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui haivei vavahanitebia hoesegevenu. \p \v 12 Iniale vau dobasege Iesu esemu tuelo (12) keau lohoale Iesu namihai avoe, “Ata kobia iovege abu tai. Loviu uvesite matamaike ko. Iale abu talive bulue lovi malei abu oe ladevei.” \v 13 Kateai louge Iesuu namigevei loui avoe, “La biaeau lovi ovege abu isi.” Ige abu namihai avoe, “Noeau valava ada mole isi huena abuita unahahameike ko. Iale a huhuige noeabuna oleve kateai lovi moaga ata kobiaho malei.” \v 14 Kosealemoike abu hoto ke loulu. Malaha bahata keve uale keau moagataho vai taoseni (5,000). Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Bahata namigevege abu vivti (50) vivtiai uguiavoi tai.” \v 15 Ige esemuiabeau ke nahate loui ata namigevege ataeau ugulelevai lotilu. \v 16 Ige Iesuu valava ada mole isi huena abuita nehe ke malei otogoe niai ke hoesehavoi vakoinata malei au esemu ovege abu malei ata kebia igaegaeai ovei lotilu. \v 17 Ige ata ke bahataeau lovi ige uniabeau hanilahalu. Ige Iesu esemuiau lovie sigu ke iuhai malei basiketi tuelomo (12) udage ililoholu. \s1 Iesuu avoe, “Dau ole.” \r (Matiu 16.13-19; Maka 8.27-29) \p \v 18 Vani mole Iesu ahuvela Dilava imihasege esemuiabeau avue lohoge au abuho loui avoe, “Ataeau huhuige dau ole.” \v 19 Ige abu loui avoe, “Ata degomoleau a mai loui avoe, ‘Ata babatisogevemale Dioni keike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Ilaidiaike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Subuta beloveta moleu hatiale munanave keike ke.’” \v 20 Ige Iesuu loui avoe, “Isege laeau huhuige dau ole.” Ige Bitau avuho loui avoe, “A keu Keliso. Dilavau a hanavoale ke ailike.” \s1 Iesuu au hativeve deiada lounu. \r (Matiu 16.20-28; Maka 8.30–9.1) \p \v 21 Kateai louge Iesuu isuta namigevei avoe, “Lainaho bae ke loui ata namigevelive. \v 22 Atae Esena bae vatetumu baluga malei. Oe kosive, dubu nalimale kosive baluga isi Diue menaka loui haivemale ata keabuna bae kabebihavoi hamage auna hatisito vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.” \p \v 23 Iesuu namigevei avoe, “La oleu daiti tiho vaniege au lako au isivi va halei au vatehani maleveve ke huhu haleito vani bahata di ehomagei. \v 24 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai. \v 25 Isi olena vatae onobenobemo kunaite holisito Dilavaemo au uvu mamoholisito hatiniege auna oleve kateai ukolikoli mai. \v 26 Isime oleuoleu di mati vai di hoto ke louliho isiviholige dana bae di lohomale kela di atagamo, di Mamae atagamo, anelu tumute atagamo lohoniege data ata kebia matigevei. \v 27 Iale seleveta di la namigevege evive. La degomoleau kove uale keau bae haluvilivebene. Isito ataeau Dilava adae vuvunemo uveve ke elehaito bae haluvisi. \s1 Mosese isi Ilaidia \r (Matiu 17.1-8; Maka 9.2-8) \p \v 28 Iesuu kateale louito bula igaeu uoholige au Bita, Dioni, isi Diemisi kebia holoevei abuhi tana mole balugae guliguliho tilu. \v 29 Keve tiale guliguliasege Iesu ni keu nimoleanu. Ige ogoveu tae seleveanu. \v 30 Ige ihunivesite Moseseu Ilaidiati avuluvuta hotohotoima. \v 31 Keau lohoale vavaeabe keu levolevoai ua. Keau Iesuluvuta au Dielusalemae hativeve hoto ke louma. Isi avoe, “A hativeve keu Dilava isivilike.” \v 32 Kateisege Bita isi haokuvuiabe keau ladeveale hovedevei Iesu ataga elehage malaha mole abuitaeau avuluvuta lavisi ua. \v 33 Iniale malaha abuita keau Iesu halevai tisege Bitau Iesu namihai avoe, “Kosive, hoeseike no vai kove loholu. Iale noeabuna la nenita oe ese abuita igaeta houevei. Ilive elike moleu ahoe. Moleu Moseseho. Isege moleu Ilaidiaho.” Keu hoto ke louito luleleholinu. \v 34 Kateai lousege goeu dobai lohoale bamuevege Iesu esemuiau vabulahalu. \v 35 Ige goe kemo hoto moleu lohoale loui avoe, “Di moike ke. Dailike ke ebagemanu. Iale hotove evive.” \v 36 Hoto keu kateai uoholige Iesu igaeu lamisi ua. Ige Iesu esemuiau vani moaga abu elehale ke loui ata namigeveholilu. \s1 Iesuu munanae toela nunuvanu. \r (Matiu 17.14-18; Maka 9.14-27) \p \v 37 Vavita abu tana ke halevai lohosege ata moagatahoeau Iesuluvuta belehovolu. \v 38 Ige ata moagataho kebia vigomo malaha mole igaeu hovelahai baita Iesu hohavoi avoe, “No haivemale ata, di di mo igae mai lohoge elehanela. \v 39 Vani igaegae munanae toelana avuemo lohosege auna dobai kekoai teteisege aivemo sabavena hahosihovogei. Vani moaga munanae toela kena kateai di mo ko aiohavogei. \v 40 Ige di a esemu kebia namigevege abu di mo hoesehavoveve keu abuemo anekianu.” \v 41 Kateai louge Iesuu abuho loui avoe, “La uvu keau tolobe nimolealemoike la evieviholilu. Iale la huhuige dana vali vani moaga lahehi ui laheho loviai.” Kateai abuho louito malaha ke namihai avoe, “A mo mai kove loho.” \v 42 Ige au mo mai lohosege munanae toelau move aiohavoge moveu dobai vatamo tobilakanu. Ige niveu vealuvilu. Kateisege Iesuu munanae toela iomai mo ke hoesehavoge au dua vanu. Ige Iesuu mai mamave ominu. \v 43 Ige ata bahataeau Dilava vuvune ke elehai vikolahalu. Isime Iesuu onolenole vamale ke huhulahai Iesu hoesehavoma. \s1 Iesuu tota au hativeve lounu. \r (Matiu 17.22-23; Maka 9.30-32) \p \v 44 Iesuu tota au esemuho loui avoe, “Di aike hoto ko louge evive. Ataeabuna Atae Ese mai ata degomole ovege abuna hamage hatai.” \v 45 Kateigeto Iesu esemuiau hoto ke evisito Dilavau huhuihuhuiabe bamualemo ke ihu hilokaholilu. Abu isiviai Iesu belahai. Isito vabulahalemo belahaholilu. \s1 Olena kosive holisi. \r (Matiu 18.1-5; Maka 9.33-40) \p \v 46 Iniale abu mole belagevei avoe, “Iesuna nahiemo ole ebagemage auna kosive baluga holisi.” \v 47 Kateisege Iesuu huhuihuhuiabe hilokaime ese mole ese mai lohoale au vavamo mamonu. \v 48 Isi abuho loui avoe, “Olena di ivimo ese ko nahate mai o hatui hoesehavoniege daike au ke hoesehavonu. Isi Dilavau di hanavoale keta hoesehavonu. Iale la oleu au ebika etolemai eseese vaveve nahate vale kena bae kosive baluga holisi.” \p \v 49 Ige Dioniu loui avoe, “No kosive, no malaha mole elehasege keu a ivimo munanae toela nunuvema. Ige no namihai kosea, ‘Halenela.’ Kosealemo keu a esemu holioholinu.” \v 50 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Lainaho kelualive. Ata oleu kateale vale keu nahie aiogeveholisito nahie tedaeveike au ke vama.” \s1 Samalia ataeau Iesuho isiviholilu. \p \v 51 Iesuu ehue tiveve vani keu vuguvuguanu. Ige au tiveve ke huhuaito halei Dielusalemae tinu. \v 52 Isi au esemu degomole hanavege abu ulila tiale Samalia ata namigevege abu Iesu hoesehavoho bevuai hemei uliho. \v 53 Isito o ke biaeau isiviholilu Iesuu loholive abuhi uliho. Kosealemo abu hilokage Iesu keu Dielusalemae tima. \v 54 Kateige Diemisi isi Dioni keau ke evisi Iesu namihai avoe, “Kosive, ana isiviage no Dilava imihage au vene hanavoge otogomo dobai lohoi ata kebia aiogevei.” \v 55 Kateai louge Iesuu hoilahai keluevei namigevei avoe, “Lainaho kateale valive.” \v 56 Kateai louito abuhi halevai o moleve tilu. \s1 Iesu ehovaveve deiada \r (Matiu 8.19-22) \p \v 57 Abu tiale humaha tavae tisege malaha moleu lohoale Iesu namihai avoe, “Ana oleve keve tige dana aiti tai.” \v 58 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Seleveta ana isiviale daiti tai. Ovoeabuna abu aeamamo ladevegei. Ige uguiabuna abu hanidamo ladevegei. Isito Atae Eseu lahaveve o keu uoholinu.” \v 59 Kateai louito malaha mole namihai avoe, “Di ehomanela.” Isito malaha keu loui avoe, “Kosive, usege di vasohuta talive di mamau hatiale ke mai guliaito bae lohoi a ehomai.” \v 60 Ige Iesu loui avoe, “Halege nahi tisege haluviveve keau bae mole malevei gulievei. Isito lohoge nahi talive ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui haivei.” \v 61 Isege ata moleu Iesu namihai avoe, “Kosive, dana aiti tai. Iale di isiviai vasohuta talive di ese elegeveito bae lohoi.” \v 62 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Oleuoleu di lovi kemo inuta tioholisito hoilahai au iae niale keu bae ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivevevemo negoalivebene.” \c 10 \s1 Iesuu au esemu seveniti (70) hanavenu. \p \v 1 Iesuu vaveve kateale vage uoholige ke iae au esemu seveniti (70) malevei isiviale abuibuiai hanavege keau vasohuta talive o bahata keve ata haivesege Iesuu bae gabie ehovei tai. \v 2 Isi namigevei avoe, “Lovi moagaeau baelahalu. Isito lovi ke malei valahumo otoveveve ataeau moagaholilu. Iale bulu ke biageho guliguliage au lovi ke malei otoveveve ata hanavege abu lovive bahata malei otovei.” \v 3 Isi tota loui avoe, “La keau mamoe ese nahate. Tobalu kebia vigomo di la hanavema. \v 4 La tiho valiege lainaho moni, mogamoga isi tamakata matagevelive. Isi humahala tiliege atahi belehovoi abuhi nona halevave. \v 5 Talive la o oletemo biloluviliege o kebia ata hoesegeveve. \v 6 Ige abu la hoto evige la kebia hoesegeveale hoto abuho louale kena abuemo vuvuneai. Isito mesoho abu la hoto evioholige la kebia hoesegeveale keu bae abuemo vuvunealivebene. \v 7 Abu la hoto mage lainaho bae o degomolebiatala vealuvilive. Isito o ke igae uvumo uve. Isime abu lovi onole laovege ke ive. Kosealemo la di lovi vale ke ibinahoike abu ke lovi laovelu. \v 8 La o oleve keve tige ataeau la hoesegevei lovi laovege ke ive. \v 9 Isi o kemo ata vavahaniteau uge kebia hoesegeveve. Isi namigevei kosea, ‘Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike lohoma.’ \v 10 Isito la o oleve keve tige abu la hoesegeveholige halevai talive o ke ivila lavisi bae abuho louve. \v 11 Namigevei loui kosea, ‘La oe vatau no veloe votomo uale ko noeabuna tota la omo sesilahai. Iale ko elehai huhulahave. Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto no mai lohoge la avuho isiviholilu.’ \v 12 Iale kemo di la namigevei. Dilava kotae vaniu lohoge au vata ko aiohavomale vanila keabuna bae vatehani malei. Subuta Sodoma ataeau maleale keu eseve. Isito keabuna bae vatehani baluga seleve malei.” \s1 O degomoleau Iesu hoto evioholialea \r (Matiu 11.20-24) \p \v 13 “Kolasini ata la nohovu. Isi Betesaida ata la nohovu. Vatehani balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe vaveve moaga vaevege la ke elehaito la vaveve toelamo hoideveholilu. Subuta Taea isi Saidoni keve di vaveve kateale vatebene abu ogo bukate hatui uti hohuvai uvulahai abu vaveve toela halevalu. Isito laeau kateholilu. \v 14 Iale Dilavana au kotae vanila vatehani baluga laoveito Taea isi Saidoni ata kebia vatehani eseve ovei. \v 15 Isi Kabenumu ataea, di laheho louge evive. La keau isiviale la ebia tabagevei malei otogoe otovei. Isito di la namigevei. La keabuna veneu lahai hodovavesite keve tihatuve.” \p \v 16 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Olete abuna la hoto eviliege abuna di hotota evisi. Isito olete abuna la hoto hamaliege abuna di hotota hamai. Isi olete abuna di hoto hamaliege keabuna di hanavoale ke hotota hamai.” \s1 Esemu sevenitiau (70) hoidevelu. \p \v 17 Iniale vani mole ata bahata seveniti (70) keau vahaeho balugata hoidevei lohoale Iesuho loui avoe, “No Kosive, no a ivimo munanae toela kebia namigevege abu no hoto evilu.” \v 18 Hoto kateale louge Iesuu namigevei avoe, “La vaveve kateale vage di elehage hatau nivolekale ke nahate Setene vuvuneu solekavesite uoholinu. \v 19 Di hoto evive. Di nego mai laovenu. Iale la bahoe Setene ke vuvuneu bae laemo negoalivebene. Iale la utee toela isi haeho kebiamo dage abu bae la uagevelivebene. Ige vaveve toelabeu bae la aiogevelivebene. \v 20 Lainaho munanae toelaeau la hoto eviale kemo vahaehoalive. Isito otogoe la iviu uale kemo bae vahaeholahave.” \s1 Iesuu vahaehoanu. \r (Matiu 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Kateimale vanila Munana Tumuteu Iesu mai vahaehotige au vahaeho baluganu. Isi loui avoe, “Di Mama, au otogota vatata Kosive. A a lulele malei luleleholiale kebia ovenu. Isito vatae ataeau abu ebika tabagevei kemo luleleage a lulele malei kebia oveholinu. Di Mama, a kateale vale keu a isivilike. Katealemo di a hoesehavoma.” \p \v 22 Kateai louito ata namigevei avoe, “Di Mamau onobenobe bahata daonu. Ige ataeau Moveta Mamaveta hilokaholilu. Isito Mamave igaeike au Mo hiloka seleveanu. Ige Move igaeike au Mama hiloka seleveai isivive ata tabagevei lulele ovege abu Mamave hilokalu.” \p \v 23 Hoto kateale louge uoholige au esemu unahaho loui avoe, “Laeau hoeselahalu. Kosealemo onobenobe bahata di vamale ke la elehalu. \v 24 Isito di la namigevege evive. Subuta beloveta isi vatae kosive keau isiviale la elehale ke nahate elehai. Isito abu elehaholilu. Isi abu isiviale la eviale ke nahate abuta evisi. Isito abu ke eviholilu.” \s1 Samalia malaha duae deiada \p \v 25 Kateige menaka haivemale malaha moleu hovelahai isiviale Iesu lobohavoi. Isi namihai avoe, “No haivemale ata, dana onole vai bae ukolikoli mai.” \v 26 Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou hisaiale kemo a hoto oleteale dodavenu.” \v 27 Ige malaha keu namihai avoe, “A uvu bahata, a isivi bahata, a nego bahata, isi a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava omisi hoesehavonela. Isi a a ebika hoesehavoale ke nahate a haokuvu kebiata isivi ovei hoesegevenela.” \v 28 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A hoto keu inutolotoloale ke nahate vaime bae ukolikoli manela.” \p \v 29 Ige malaha keu ata tedaeveliho isiviholialelua Iesu hoto ke evisi loui avoe, “Di haokaike ole.” \v 30 Ige Iesuu malaha ke namihai loui avoe, “Malaha moleu Dielusalema halei Dielikoe tisege laskoloe ataeau humaha tavae evudei ogove dikohai hamai ehalovage au nibedai lahai ua. \v 31 Lahai usege Diue dubu nalimale ata moleu humaha nehe kela tiniale malaha nehe abu hamai mai humaha vavae ehalovale ke elehai aehai halei tinu. \v 32 Ige Livai malaha moleu humaha nehe ke igaela tinu. Keve tiniale malaha nehe ke elehaito aehai tinu. \v 33 Ige Samalia ata moleu humaha kela tinu. Malaha keu Diue ata holioholinu. Isito keu tiale malaha nehe ke elehai avuho uvuanu. \v 34 Isime tiale abu hamale ke ohe hoesegevei mulamulai vilianu. Isi malaha ke ebagemai mai au ovoe golomo mamoi avuti tiliale ladevemale o moleve tilu. Isi vavi kemo hoesehavoi avuti ua. \v 35 Iniale vavita hovelahai mune bai baluga malei o ke nalimale malaha omisi namihai avoe, ‘Ko mai malaha ke nalisi hoesehavonela. Ilive vani mole di tota hoilahai loholive a avuemo vaesute hatuale ke dana bae tota aoi.’” \v 36 Deiada kateale louge uoholige au malaha ke namihai avoe, “A huhuige malaha abuita igaeta kebia vigomo oleteu abu malaha nehe hamale keti haokanu.” \v 37 Ige malaha keu Iesu namihai avoe, “Avuho uvuai hoesehavoale ata ke.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Seleveike. Iale ata talive ke nahate vanela.” \s1 Iesuu abui tatatie deiai tinu. \p \v 38 Iesuu hoto kateale louge uoholige au esemu holoevei tialeau keate mole ivi Mata ke oe tige au malevei o hatuevenu. \v 39 Isege hohove Meli keu o kemo ua. Iale Iesuu hoto lousege hohoveu velove heimo ugulamoi ui hotove ke gaeahavoma. \v 40 Isege Matau ahuvela lovi vanata Meliho itumuai lohoaleu Iesu namihai avoe, “Kosive, a huhuige di hohou di tedahoholisito keve ugulamoi uge kena duave. Ana vali iomage au loholive di tedahoi.” \v 41 Kateai louge Iesuu namihai avoe, “Mata, a keu unie hani huhu baluganu. Isi a kemo huhuihuhuibe ni mole vanu. \v 42 Isito di hotoe dua eviveve keu baluga. Iale Meliu vaveve keho isiviai vanu. Iale atabeu bae vaveve ke avuemo malivebene.” \c 11 \s1 Iesuu guliguli au esemu haivenu. \r (Matiu 6.9-13; 7.7-11) \p \v 1 Vani mole Iesuu matama moleve tiniale au Mama imihaniale uoholisege esemuve moleu avuho loui avoe, “Kosive, guliguliaveve humaha no haive. Dioniu au esemu haiveale ke nahate ata no haivenela.” \v 2 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Noinoi ko nahate louve. No Mama, no isiviale ata bahataeau a ivie tumu hoesehavogei. Ilive a matamae dogau lohoge duave. \v 3 Isi vani igaegaela no isivie lovi ke noevegenela. \v 4 Ige ata oleteau noemo vaveve toela vage no vaveveabe toela ke huhuoholige ata no vaveve toela ulihai huhuoholi. Isi ainaho no halevesege no Setene lobomo dobuluvilive.” \p \v 5 Guligulie hoto ke loui haiveito kemo hoto mole abuho lounu. Isi loui avoe, “Mesoho la moleu vavie minamo au haoka oe tiniege namihai kosea, ‘Aemo lovibe abuita igaetaeau uge daonela. \v 6 Di haoka moleu oai lohoale di oe velemanu. Ige daemo lovibehameu uoholinu.’ \v 7 Ige mesoho auna aho loui kosea, ‘Ainaho di nita huegelive. Di udaha bamui di ese holoevei abuhi aike ladevema. Iale di bae hovelahai lovibe aolivebene.’ \v 8 A haokana hoto kateale louge ana osioi. Isito di laheho louge evive. A haokave holialemo au bae hovelahai lovi aolivebene. Isito ana matiholisito negobedai udahavemo hamai imihalage auna bae lovi aoi. \v 9 Iale di laheho louge evive. Lana Dilava imihage auna la isivi ke laovei. Isi lana ono mole kaovaliege bae mave. Isi lana udaha hamage auna bae laheho alavoi. \v 10 Kosealemo oleuoleu onoleho Dilava imihage auna isiviabe ke ovei. Isi oleuoleu ono mole kaovale ke abuna mai. Isi oleuoleu udaha hamage auna abuho alavoi. \v 11 La olena eseveu huenaho imihage auna vali ute mai omisi. \v 12 Isi mesoho auna ugue uniho isiviage auna vali haeho mai omisi. Ba, keu anekianu. Lana isiviabe mai oveve. \v 13 Laeau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau la ese kebia hoesegevei isiviabe ke oveveve ke hilokalu. Iale ke nahate lana la Mamau otogoe umale ke imihage auna la vaveve evihai Munana Tumute laovei.” \s1 Iesu isi Setene \r (Matiu 12.22-30; Maka 3.20-27) \p \v 14 Iesuu malaha mole uvute kemo munanae toela nunuvanu. Munanae toela keu avuemo uge keu hotoholinu. Isito munanae toelau uoholige malaha keu bae hotoai hoto louge ataeau ke elehai vikolahalu. \v 15 Isito ata degomoleau ke elehai loui avoe, “Munanae toelae kosive Biesabolo ke vuvunemoike Iesuu munanae toela kebia nunuvema.” \v 16 Ige ata degomoleau lobohavoi namihai avoe, “Bato, vavevebe negote otogomo vanela. Ige no bae ke elehai hilokai kosea, ‘Dilavaike a hanavonu.’” \v 17 Kateai lousege Iesuu huhuihuhuiabe hilokaime abuho loui avoe, “Vata igaemo ataeau mole tasalievei molehi mole haveliege abu bae ui egealivebene. Isi valada igaeau mole tasalievei molehi mole haveliege abu bae ui egealivebene. Abuna katelahaliege solekai uoholisi. \v 18 Iale ke nahate Setene ataeabuna mole tasalievei molehi mole haveliege abuna oleve kateai. Keu anekianu. La loui kosea, ‘Seteneike au vuvune daoge di munanae toela kebia nunuvema.’ Isito di ke vuvunemo kebia nunuveholima. \v 19 Dana kateai Setene vuvunemo munanae toela nunuvege la esemu abuna ole vuvunemo munanae toela kebia nunuvei. Iale lana la esemu belagevege abuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemoike no kebia nunuvema.’ \v 20 Ige data Dilava vuvunemoike munanae toela kebia nunuvema. Kateige lana ke elehai hilokage Dilava matamae doga ke vuvuneu laemo lohonu. \p \v 21 “Ata negotena au soe mai bi mai au o nibige ove kunai keabuna ue dua vai. \v 22 Isito ata negote selevena lohoniege ovemo velemai hamai soeveta biveta malei ove kunai malei tai. Dovudovue hoto kemo la hilokage di negoai Setene aiohavoi atave nunuvema. \p \v 23 “Iale ata oleuoleu di tedahoholimale keau di aiohavomale ataeabulike. Isi oleuoleu ata maleveveve kemo di tedahoholiale keau ata kebia nunuvema.” \s1 Munanae toelaeau hoidevelu. \r (Matiu 12.43-45) \p \v 24 “Di hoto mole louge evive. Munanae toelana ata mole halei tiniege eu uvesiteve uveve matama kaovai. Isito uveve matamabeu uoholige auna huhuai kosea, ‘Dana hoilahai di subuta uale kemo ui.’ \v 25 Kateaime hoilahai lohoniege ata nehe ke elehage au au uvu hoesehavoge onobenobe toelau avuemo uoholinu. \v 26 Ige auna tota hoilahai tiniege munanae toela seveniau (7) vuvune balugale kebia holoevei abuhi lohoniege ata nehe kemo deluhovoi. Ige ata kena toela seleveai. Kosealemo subuta munanae toela igaeu avuemo ua. Isito gabie munanae toela eiti (8) keau avuemo ua.” \p \v 27 Iesuu kateai louge keate moleu ata moaga kebia vigomo hovelahai Iesuho loui avoe, “A mamoi a amumale keate ke vahaehou baluga.” \v 28 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ito. Isito ataeau Dilava hoto evilike vaime vahaeho balugatahoalu.” \s1 Ataeau isiviai vikoe vaveve elehai. \r (Matiu 12.38-42) \p \v 29 Ige ataeau bahata mole bevuevei igaetoai Iesu evilikahavosege Iesuu namigevei avoe, “Novae ata la koeau atae toelaea. La di belahai isiviale di vikoe vaveve vai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito dana beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai. \v 30 Subuta beloveta Dionau vani abuita igaeta huena baluga uvue uge Niniva ataeau ke elehai hilokage Dilavau Diona hanavonu. Ige novae vani komo Atae Esena ataemo vaveve ke nahate vai. \v 31 Iale Dilava kotae vani kela vata mole kuini Siba kena hovelahai la vaveve toela ke laemo loui. Keate keu haeavamoleve Solomoniu luleleai ata haivemale ke elehaho lohonu. Isito di louge evive. Ata moleu Solomoni ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu. \v 32 Iale vani kela Niniva ata kebiataeabuna bae hovedevei la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo Dionau kebia haivege abu evisi abu vaveve toela halevalu. Isito di hoto ko louge evive. Ata moleu Diona ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.” \s1 Vavae ataga \r (Matiu 5.15; 6.22-23) \p \v 33 “Atabeu bae lameba hanei mai batabatae valae mahogovalivebene. Isito auna hanei mai batabata golomo mamoge elike ataeau oe uvue loholive atagavemo ui. \v 34 La ni keau la vavamo lameba nahate. La nina dua vage la uvuna atagai. Isito la niabuna toelage la uvuna loai. \v 35 Iale huhutumuave. Onoilage atagau la uvumo uale keu loama. \v 36 Isito la uvu bahatamo atagau uge behameu bae loalivebene. Isito lamebau atagale ke nahate auna ataga seleveai ui.” \s1 Iesuu ada totoholinu. \r (Matiu 23.1-36; Maka 12.38-40) \p \v 37 Iesuu hoto kateale louge uoholige Balisia ata moleu namihai isiviale au avuti lovi isi. Ige Iesuu ove uvue tiniale avuti ugulamoi lovi inu. \v 38 Keu ada totoholisito avuti lovi ige Balisia ata keu ke elehai vikoanu. \v 39 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Balisia ata la vaveve keau abu melegita kabutae vava totoaito uvuve totoholiale ke nahate. Ataeau la vava elehage keu duave. Isito la uvu kemo huhuihuhuie toela moagaeau uge la mole kunaiho isivilahama. \v 40 La keau Dilava vaveve kemo luleleholilu. Dilavau isiviale la la uvuta la vavata hoesegevei. \v 41 Iale la uvuu duavealemo lana kunaiholimale kebia tedaevege la vavevena duaveai. \p \v 42 “Isito lana kateholige Balisia ata, la nohovu. Laeau la bulue lovi ke bahatamo taidi vaito ata hoesegeveholisi Dilava huhuoholilu. La taidi vale keu duave. Isito ata hoesegeveholisi Dilavata huhuoholiale keu toelanu. \p \v 43 “Iale Balisia ata la nohovu. La keau isivialeike dubue uvue talive vomue duamo uguiavogei. Isi isivialeike talive ata moagaeau umale keve olahai tige abu la elegevei la hoesegevei. \v 44 Iale la nohovu. La keau alue vuta nahate. Ataeau golovela tai lohoito hilokaholilu. Abu huhuai kosea, ‘Mesoho matama duaike ko.’ Isito vata ke uvue ataeau sakavaleike ua.” \p \v 45 Kateai louge Diue menaka loui haivemale ata moleu lamisi avuho loui avoe, “Kosive, a hoto kateale louale keu notaike a ke aiogevenu.” \v 46 Ige Iesuu loui avoe, “Menaka haivemale lata la nohovu. Laeau la menaka moaga loui ata haivema. La kebia haiveito tedaeveholige abu unaha ke vage keu abuemo isuanu. \v 47 Iale la nohovu. Subuta la buluveau Dilava beloveta haveale kebia vuta laeau nova kaeagevei huhuai kosea, ‘No beloveta kebia hoesegevema.’ \v 48 La vaveve kateimalemoike la buluvehi mole nahate. Kosealemo la buluveau beloveta kebia havege haluvilu. Ige la kebia vuta kaeagevei hoesegeveale kemo la la buluvehi huhuihuhui igaealu. \v 49 Katealemo Dilavau subuta au lulelemo hoto mole lounu. Isi avoe, ‘Dana beloveta isi di hoto loumale ata degomole hanavege abuna ata kebia haiveho tige ataeabuna degomole havei degomole aiogevege abuna vatetumu malei.’ \v 50 Dilavau hoto kateale loualelua novae atate abuna vatehani malei. Kosealemo Dilavau vata vasege ke iae la buluveau beloveta moagamoaga havelu. Ige laeau la buluvehi vaveve igaealu. \v 51 Abu vasohuta Eibolo hamalu. Isi kemo lavisi beloveta havei loholata gabivela Sekalaia hamalu. Ke abu dubuta mune vitaleta vigo hamage au hatinu. Iale di la namigevei. Katealemo Dilavana vatetumu baluga novae atate la kebia ovei. \p \v 52 “Iale menaka haivemale ata la nohovu. La lulele umuka mahogovai ataemo hoto seleve vovoholu. Katealemoike la isiviholilu Dilava hoto eviliho. Isime ata bamuevei isiviholilu abu Dilava hoto eviliho.” \p \v 53-54 Kateai louito halei tisege Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau itumulahai Iesu lobohavoi isiviale au hotoeabe kemo dobage abu mai hamai. \c 12 \s1 Balisia ata nibieve tumuave. \r (Matiu 10.26-27) \p \v 1 Abu katelahasege ata moagataho seleve keau lohoale molemo neniholisi molemo dai loholu. Ige Iesuu vasohuta au esemu namigevei avoe, “Balisia ata kebia nibieve dua vave. Kebia vavau duave. Isito uvuiabe keau toelalu. Katealemo kebia nibieve tumuave. \v 2 Abu vaveve toela vai mahogovamale keabuna bae umidamo ui. Ige abu hotoe toela loui mahogovamale kebiataeabuna bae umidamo ui. \v 3 Iale la onole vavimo mahogovai loumale ke ataeabuna bae vanimo evisi. Isi oe uvue mulumuluamale keta abuna bae ologomo holahai baita louge ata bahataeabuna evisi.” \s1 Nahi ole vabuhavoi. \r (Matiu 10.28-31) \p \v 4 “Di haokuvuia, di laheho louge evive. Lainaho ata havemale kebia vabugevelive. Keabuna vava unaha haveito abu bae munana havelivebene. \v 5 Isito di la haivei. Dilava igae vabuhavove. Auna au vuvunemo ata havei malevei veneu lahai hodovavesite keve hatuevei. \p \v 6-7 “Isito au bae laemo kateale valivebene. Laeau Dilava nimo baluga. Abu ugue ese ada mole malevei voievege ibinaeabena benie kina abuita. Keu ibina baluga holioholinu. Isito Dilavau kebia igaegae nibievema. Isi keu la igaegae kinaenumu ke bahata dodavei hilokaevenu. Iale lainaho vabulahagelive. Ugueau Dilava nimo eseve. Isito laeau nivemo baluga.” \s1 Iesu ivi loui ata haiveveve \r (Matiu 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 “Di la namigevege evive. Oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ata dailike ko.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Keu di atalike.’ \v 9 Isito oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ke hilokaholinu.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’ \p \v 10 “Iale oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae toelave ke ulihalivebene. \p \v 11 “Ige abu la malevei dubue kosive biae kotaho tige lainaho gasigasiai vabulahalive. Isi mesoho abu la malevei gamanie kosivemo kotaho tige lainaho la hoto louveve ke huhulahalive. \v 12 Kosealemo vani kela Munana Tumutena bae la hoto louveve ke la haivege bae louve.” \s1 Kunaite ata luleleholiale \p \v 13 Au kateai loui au esemu namigevesege ata moaga kebia vigomo ata moleu hoai loui avoe, “Kosive, no mamau hatialelua di nana namihage au di mamae kunai tasaliai degomole daoi.” \v 14 Ige Iesuu namihai loui avoe, “Ba, di bae la avutie vaveve ke kaovai kunai ke tasalialivebene.” \v 15 Kateai louito namigevei avoe, “Loboe vaveve vamale kebiamo la ebika nenigeveve. Lainaho kunai kebia huhueve moagalive. Kosealemo lana la kunai moaga huhueveliege bae uveve dua seleve valivebene.” \v 16 Iesuu hoto ke loui kemo dovudovue hoto mole loui haivei avoe, “Malaha mole kunai moagate ke vatau duave. Iale keu kemo lovi haevege lovive bahata keau holoeavo dua valu. \v 17 Iale malaha ke valahuu tobalohoge keu huhuai avoe, ‘Dana onole vai. Dana oleve kateai di lovi otovei.’ \v 18 Isi huhuai avoe, ‘Di koseige duave. Di di valahu kobia koievei balugataho unaha houevei. Ilive elike kebiamo di lovi di kunai otovege abu dua vai. \v 19 Dana kateale vaniege di ebia hoesehavoi ue dua vai. Ilive vagana moaga kemo teigeve unaha isi vahaehoai ugei.’ \v 20 Malaha keu vaveve kateale huhuisege Dilavau avuho loui avoe, ‘A keu luleleholinu. Iale ana novae vavi komo hatinela. Isege ataeabuna bae a lovi nehe bevuevei otovemale ke bahata malei.’” \v 21 Iesuu hoto kateale louito ke ihu loui ata namigevei avoe, “Oleuoleu Dilava kunai huhuholisito vatae kunai huhulahai abu omo otovemale keau malaha nehe ke nahate.” \s1 Dilava igae huhulahave. \r (Matiu 6.19-34) \p \v 22 Iesuu kateai louito au esemu namigevei avoe, “Katealemoike di laheho loui kosea, ‘Lainaho la iveve isi ogo vaveve kebia huhu balugagelive.’ \v 23 Kosealemo nahie uveve keu lovi iveve ke evihanu. Isi la uveve keu ogo hatueveve keta evihanu. \v 24 Ugu kebia elegeveve. Keau bululahai valahu houi avuemo lovi lovoi otoveholima. Isito Dilavau kebia nibievei lovi ovema. Iale laeau kebia evigeveale kemo Dilavana la tedaeve dua vai. \v 25 La oleu au uveve ke huhu moaganiege auna oleve kateai au uveve vagana ke mai egetisi. Katealiveu anekianu. \v 26 Vaveve esehame keu laemo anekiasege la osiohoike onobenobe kebia huhueve moagama. \v 27 Isi botoe valavalaeau ulimale vaveveabe kebia elegeveve. Keau lovilahai ogo vaeveholima. Isito di la namigevege evive. Solomoni keu kunai moagate. Isi keu ogoe dua vama. Isito ogove dua keau valavalae dua kebia evigeveholilu. Iale Dilavau kaeagevei nibieve dua vamale kemo la hilokage auna lata nibieve dua vai. \v 28 Valavala keabuna nova uito nivu tutukai gililahage ataeabuna bevuevei mahoevege keabuna uoholisi. Isito Dilavau gadegevei nalieveale ke nahate auna la nalievei ogo laovei. Seleveta auna laheho kateale vai. Isito la evievi keu esevehameanu. \v 29 Iale lainaho lovita eta iveve kemo huhu moagagelive. \v 30 Evieviholimale ata keabulike vatae onobenobe huhu moagama. Isito la Mamau otogoe umale keu laemo onoleu uoholiale ke hilokanu. Iale auna ke laovei. \v 31 Iale lana vasohuta Dilava matamae doga ke humaha kaovai isivive vage auna onobenobe kebia bahata laovei. \p \v 32 “Iale di esea, lainaho vabulahalive. Laeau moaga holioholilu. Isito Dilavau au isivimo la hoesegeveale laeabuna bae adave vuvunemo uve. \v 33 Iale la kunai ke malei voievei moni ke malei kunaiholimale kebia oveve. Lana kateale vage otogoe la mogamogana tobalohoi ui. Ige keve la kunaina balugage ataeau bae vavoloalivebene. Isege segeleu bae bohilivebene. \v 34 Iale vani bahata la kunaiu umale keve la uvuna ugei.” \s1 Esemue dua isi esemue toela \p \v 35-36 “Di hoto mole louge evive. Esemuiau abu ogo vai abu lameba hanei abu kosive hemei umale ke nahate la vaveve hoesegevei la kosive hemei uve. Kosealemo kosiveabeu abu mole holoeveale keve tiale hoilahai lohoma. Iale auna lohoniege udaha hamage abuna solekavesite avuho udaha alavoi. \v 37 Esemuiabe keau abu vaveve gadehavoi nita hemei ualemo kosiabe kena lohoniege velemai elegevege abuna vahaeholahai. Ige kosiveabena namigevege abuna uguiavosege auna au ogo vukai tiniege abuho vasiai ovege abuna isi. \v 38 Mesoho auna vavie vigomo o vae alalamita lohoge esemuiabe keabuna nita uliege elehai vahaeholahai. \v 39 Katealemo ko huhulahave. Mesoho oe biageu vavoloe atau lohoveve vani ke auna hilokai nita uniege vavoloe ata keu bae ovemo vavoloalivebene. \v 40 Iale lata nita uve. Kosealemo Atae Eseu lohoveve vani ke lana hilokaholisege auna bae lohoi.” \s1 Evievite isi evieviholiale esemu \r (Matiu 24.45-51) \p \v 41 Au kateai louge Bitau namihai loui avoe, “Kosive, ana no unahahoike ke louma. Emena ata kobiatahoike a ke louma.” \v 42 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Oleuoleu evievi ata holisi kemo lulelelahale kebiahoike di ke lounu. Iale balugavena abuho louge abuna ove ke nalisi bae esemu degomoleta nalievei lovi ovegei. \v 43 Isege kosivevena tiniege tota hoilahai lohoniege esemuveu lovie dua vale ke elehai vahaehove vai. \v 44 Iale seleveta di la namigevema. Kosivevena au esemu ke ebagemage kena kunaive bahata nalievei. \v 45 Isito kosivevena haeavamole tige esemuvena huhuai kosea, ‘Keu bae solekai loholivebene.’ Isi kateai au kosive esemu degomole havei lovi baluga isi e toela ige kinavena luleleholisi. \v 46 Iniege vani mole kosiveveu lohoveve ke hilokaholisege auna lohoniege esemu ke elehai hamai lovive kemo iomage auna tiniege evievi ata holioholiale kebiahi ui. \p \v 47 “Keu kosive ke isivi hilokanu. Isito isiviholinu ke valiho. Katealemo auna bae vatehani baluga malei. \v 48 Isito esemu olena au kosive isivi hilokaholisito vaveve toela vaniege auna vatehani esehame malei. Kosealemo Dilavau lulele isi vuvune baluga ata olete bia oveime isiviale keau abuta kemo lovi baluga vai. Isito lulele isi vuvune eseve ata olete bia oveime isiviale keau kemo lovi eseve vai.” \s1 Abu Iesu vavevemo mole tasalievelu. \r (Matiu 10.34-36) \p \v 49 Iesuu tota loui avoe, “Dana lohoniege vata ko mahoi aiohavoi. Isito di isiviale aike vene ke beige au lahai. \v 50 Gabie dana babatiso ni molete vai. Iale di isiviale vatehani ke solekai mage au uoholisi. \v 51 Iale la huhuige ataeau molehi ue dua valihonike di vatae lohonu. Ba, di kateho lohoholinu. Isito ataeau mole tasalievehoike di kove lohonu. \v 52 Iale novae vani komo ese bahata ada mole keabuna mole tasalievei. Abuita igaeta keabuna ivi mole. Isege abuita keabuna ivi mole. Moleabuna di ata holisege moleabuna di aiohavoi. \v 53 Iale mamuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu mamuvu aiogevesege neinuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu neinuvu aiogevei. Isege maivu abuna abu maivu aiogevesege maivuabe abuna abuta abu maivu aiogevei.” \s1 Vanie vaveve elehai lulelelahai. \r (Matiu 16.2-3) \p \v 54 Iesuu kateai au esemuho louito ata bahata namigevei avoe, “La vaveve keu koseanu. Lana vaniu dobamale keve elehage goeu lohoge lana loui kosea, ‘Venina lohoi.’ Ige auna lohoi. \v 55 Isi lana elehage helukana seloeatae lohoge lana loui kosea, ‘Vanina vuvuneai.’ Ige auna vuvuneai. \v 56 Isito laeau loboe ataea. La vata elehai otogo elehai lulelelahalu. Isito laeau aike laemo lohoveve ke hilokaholilu.” \s1 La bahoe hoesehavoveve deiada \r (Matiu 5.25-26) \p \v 57 “Osiohoike laeau la ebika hoesegevei vaveve dua kaovaholilu. \v 58 Iale mesoho malaha moleu isiviale la malevei kotaho tige vasohuta avuti igaetoai la vaveve ke kaovai hoesehavove. Iale lana kateale vaholige la bahoena la malevei kotamale atae tai. Ige kotae ata kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulae hanavei. \v 59 Iale di la namigevei. Laeabuna dibulae uliege ke ibina vahatugeto abuna bae la iovei.” \c 13 \s1 Vaveve toela halevaveve \p \v 1 Kateimale vanila ata degomoleau deiada mole loui Iesu namihalu. Deiada keu koseanu. Vani mole Galili ata degomoleau ovo havei mahoi Dilava hoesehavosege gamanie kosive Bailoti esemuiau ata kebia havege abu haluvilu. \v 2 Ige Iesuu deiada ke evisi namigevei avoe, “La huhuige kosive keu kebia haveale vaveveabe toela kena Galili ata degomole kebia toela evigevenu. \v 3 Ba, di la namigevei. La huhuige keau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau mole nahate. Lana la vaveve toela halevaholiliege lana lata haluvive. \v 4 Ige subuta Dielusalemae o mole egetana ivi Salomu keu bokolahai dobai ata eitini (18) havege abu haluvilu. Iale la huhuige haluviale keau Dielusalema ata degomolebia vaveve toela evigevelu. \v 5 Ba, di la namigevei. Mesoho lana la vaveve toela halevaholiliege lana lata haluvive.” \s1 Idimo dovudovue hoto mole \p \v 6 Iesuu kateai louito kemo dovudovue hoto mole loui haivei avoe, “Malaha mole bulue uvumo idi mole ivi vigi keu kemo laminu. Iale malaha keu tiale idi ke adamo niage baioholinu. \v 7 Ige au bulumo loviamale ke namihai loui avoe, ‘Vagana abuita igaeta di idi ko adamo niage keu baioholinu. Iale heinela. Keu vata komo lamisito hahumaholige keu toelanu. Idi keu uoholige mole duana kove ulisi.’ \v 8 Ige esemuve keu namihai avoe, ‘Kosive, halege au vagana ko igaemo ui. Isege di bae vata bisi momoluta bisi malei umukave omisi. \v 9 Ige au gabie vaganamo baiage keu duave. Isito au baioholige nahi bae heisi.’” \s1 Iesuu bulamo keate mole hoesehavonu. \p \v 10 Iesuu hoto kateale tovetove lounu. Iniale bula molemo tiniale Diue dubue ata haivema. \v 11 Isege dubu ke uvue keate mole munanae toelau avuemo biloale keu keve ua. Vagana eitini (18) ke uvumo munanae toela keu keate keti uale vavahaniage inuveu keukanu. Ige au inuta lamiholisito holumai oima. \v 12 Ige Iesuu keate ke elehai hohavoi avoe, “Ei, nova a vavahani keu aemo uoholinu.” \v 13 Isi au ada mai tatavemo mamoge solekavesite inuve nehe keu inutolotoloige au inuta lamisi Dilava hoesehavonu. \v 14 Keate keu kateige dubue kosive keu itumuanu. Kosealemo Iesuu bulamo keate ke hoesehavonu. Ige kosive keu ata namigevei loui avoe, “Vanie ni bahata ada mole isi igae ke uvumo nahi lovilahai dubue loholive vavahanite kebia hoesegevegei. Isito bulamo vavahanite kebia hoesegeve halevave.” \v 15 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Loboe ataea. Ataeau la vaveve elehage duave. Isito la uvu keu toelanu. Iale di louge evive. La keau bulala la ovo vavegevei malei ebavae e oveho timale kemo la ovo kebia hoesegevema. \v 16 Isito la isiviholialeike di bulamo Ebalahamu valada ko hoesehavoliho. Setene keu vagana eitini (18) ke uvumo keate ko aiohavoge keu toelai ua. Iale la huhuige dana bulamo hoesehavoge kena duave.” \v 17 Kateai louge aiohavomale ataeau matilahalu. Isege ata bahataeau Iesuu vaveve dua vamale ke elehai vahaeholahalu. \s1 Masitae ie deiada \r (Matiu 13.31-32; Maka 4.30-32) \p \v 18 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo dana dovudovue hoto oleteale louge lana bae kemo lulelelahave. \v 19 Ataeau Dilava adae uvumo uveve keu masitae i nahate. Masita ke iu esevehame. Isito lana ke sesilahage kena ulisi balugage uguiabuna loholiege adavemo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.” \s1 Beikini baudae deiada \r (Matiu 13.33) \p \v 20 Iesuu tota hoto mole abuho lounu. Avoe, “Dana oleve kateai ataeau Dilava adae vuvunemo uveve ke laheho loui. Keu beikini bauda ke nahate. \v 21 Keateabuna beikini bauda ke mai valavamo keiohai ebuehage kena valava ke mai balugatisi. Iale ataeau Dilava adae uvumo ui moagaveve keu ke nahate.” \s1 Udahae ese \r (Matiu 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Iesuu kateai louito halevei Dielusalemae tinu. Isi keve timale humaha tavae o igaegaela ata haivei tima. \v 23 Ata haivei tisege ata mole igaeu avuho loui avoe, “Kosive, ata moagavesite unahaeabuna otogoe tai.” \v 24 Ige Iesuu ata bahata namigevei avoe, “Otogoe udaha keu esevehame. Ialelua negolahalive udaha kela velehovoi teve. Ata moagaeabuna isivilahai o ke uvue tai. Isito kena abuemo anekiai. \p \v 25 “Kosealemo o ke biagena hovelahai udaha ke bamui. Ige lana tiliege iave lavisi udaha hamihamiai loui kosea, ‘Kosive, noheho udaha alavo.’ Ige o ke biagena laheho loui kosea, ‘Di la hilokaeveholinu. La oleve keveike loholu.’ \v 26 Ige lana hotove ibina vai loui kosea, ‘Ba, noeau subuta aluvuta lovi isi e imale ata noeabulike ko. Isi no oe a no haivemale ata noeabulike ko.’ \v 27 Ige oe biagena tota loui kosea, ‘Di la namigevei. Di la hilokaeveholinu. La oleveike loholu. Laeau atae toela unaha. Iale tai di haliove.’ \v 28 Kena kateai laheho louge lana udahae iae ui uvulahai ninalahaime bae monomo hediavogei. Kosealemo Ebalahamu, Diekobo, Aisiki isi beloveta bahata keau Dilava matamae doga keve usegeto laeabuna heie uve. \v 29 Isege vaniu velemai dobamale keve isi vaki mole isi vaki mole keve ataeabuna loholiege Dilava matamae doga keve igaetoai uguiavoi lovi isi. \v 30 Ige kateimale vanila uli holiale keabuna gabi holisi. Isege gabi holiale keabuna uli holisi.” \s1 Iesuu Dielusalema obiaho huhuanu. \r (Matiu 23.37-39) \p \v 31 Iesuu kateale louniale uoholisege Balisia ata degomoleau lohoale avuho loui avoe, “O ko halei matama moleve tenela. Kosealemo gamani kosive Elodiu isiviale ahamoi.” \v 32 Ige Iesuu namigevei avoe, “Malaha keu ata lobogevemale mi mole veleki ke nahate. Iale talive ke namihai loui kosea, ‘Dau nova nivu vavahanite kebia hoesegevei degomolemo munanae toelau umale kebia nunuvema. Iale alamege dana Dielusalemae velemasege di lovi kona uoholisi.’ \v 33 Iale dana nova tai nivu tai alamege velemai. Kosealemo abu subuta Dielusalemae Dilava ata moaga havemale kemo Dilavau isiviale di talive Dielusalemae abu dahavoge di hatai. \p \v 34 “Iei, Dielusalema ata la nohovu. Dilavau au hoto louveve beloveta laheho hanavege la muneta kebia havege abu haluvilu. Vani moaga di isiviale la malevei di adae uvumo otovei. Kokoluguu au ese bevuevei goloeabemo amuleale ke nahate. Isito laeau daho isiviholilu. \v 35 La katealemo gabie la o kena samiai uoholisi. Iale di la namigevege evive. La bae tota di elehalivebene. Isito lana la vaveve toelamo hoidevei loui kosea, ‘No Kosiveu Dilava ivimo lohoi no hoesegevenu.’ Lana kateai louliege bae tota di elehave.” \c 14 \s1 Iesuu vavahanite malaha hoesehavonu. \p \v 1-2 Bula molemo Iesuu tiniale Balisia kosive mole oe avuti lovi isege malaha mole adaveu veloveti uvu balugaleu Iesue lohosege ataeau nibi tumutumuama. \v 3 Ige Iesuu menakae kosive isi Balisiae ata kebia belagevei avoe, “La huhuige nahie menaka kemo nahiabuna valive bulamo vavahanite kebia hoesegevei. Emena osioi.” \v 4 Kateai louge abu hotobe louholilu. Ige Iesuu malaha ke mai hoesehavoge vavahaniveu uoholige iomage tinu. \v 5 Isege au bae namigevei avoe, “La esebeu o la ovobeu bulamo abata vuvehage lana vali osioi. Lana solekai ke laluvave.” \v 6 Kateai louge kosive keau hotove ibina louveve humahau uoholinu. \s1 Iveve hoto \p \v 7 Iesuu kateaito elehasege lovi iliho lohoale keau isiviale ata ivite kebia nahate vai vomue duamo uguiavoi. Ige Iesuu ke elehai hoto koseale abuho lounu. \v 8 Avoe, “Mesoho malaha moleu au mae ibina vaveve kemo la namigevege lainaho talive vomue duamo uguiavolive. \v 9 Isito mesoho la kemo uguiavosege oe biagena kosive mole baluga melamei lohoniege laheho loui kosea, ‘Evihasege kosive kou a lovomo ugumai.’ Kateige lana matilahai bae heie matamae toelamo uguiavove. \v 10 Lainaho katealive. Isito oe biageu laheho ionage talive heie matamae toelamo uguiavove. Isege oe biageu bae laheho loui kosea, ‘Di haoka, hovelahai ehue matamae dua kove uguma.’ Lana vaveve kateale vage ataeabuna la elegevege lana ata baluga holive. \v 11 Iale oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.” \p \v 12 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholige au avuti lovi iale ke namihai loui avoe, “A iveve baluga vaniege ainaho bae a haokuvu, a deholuvu isi kunai moagate kebia hohavelive. Kosealemo ana kateale vage keabuna gabie abuta kateale valiege a hohavoi. \v 13 Isito a iveve baluga vaniege kunaiholimale, velo toelate isi ni kedute kebia hohavenela. \v 14 Ana kateai lovi kebia ovege keau bae a lovi ke ibina vai aovalivebene. Ige kemo ana vahaehoanela. Kosealemo gabie Dilava nimo vaveve dua vamale keau hovedevemale vanila Dilavana bae ibinae dua aoi.” \s1 Kosive moleu alia baluga vai ionale deiada \r (Matiu 22.1-10) \p \v 15 Iesuu kateai louge malaha moleu keve ugulamoi lovi iniale hoto ke evisi avuho loui avoe, “Ata olena Dilava matamae dogae tiniege avuti lovi iniege auna vahaehoai.” \v 16 Ige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Malaha moleu lovi baluga vai au haokuvuho ionanu. \v 17 Iniale lovi vamale vani kela au esemu namihai avoe, ‘Talive di haokuvu namigevei kosea, Di lovi vage uoholialelua lohove.’ \v 18 Ige esemuve keu tiale haokuvuiabe bahata namigevenu. Ige keau bahata isiviholilu loholiho. Moleu namihai avoe, ‘Iei, di vata mole voiale dana tiniege elehai. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’ \v 19 Ige moleu esemuve ke namihai loui avoe, ‘Di ovo bahata ada mole isi ada mole voievenu. Iale dana aike tiniege kebia elegevei. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’ \v 20 Ige moleu esemuve namihai avoe, ‘Di aike di mahina melamenu. Katealemo di bae talivebene.’ \v 21 Ige esemuveu hoilahai tiale hoto ke bahata loui au kosive namihage kosive keu ke evisi itumuai au esemu hanavoi avuho loui avoe, ‘Solekai talive humahae do, humahae ese kebiala velo golote, ni kedute, isi kunaiholimale kebia holoevei lohonela.’ \v 22 Ige esemuve keu tiale ata kebia holoevei lohoale kosive ke namihai avoe, ‘Di a louale ke vage uoholinu. Isito a o kou gigioholinu.’ \v 23 Ige au tota namihai avoe, ‘Talive botoe ata namigevei holoevei lohonela. Ige di o kou elike tobalohoi. \v 24 Seleveta di a namihai. A vasohuta namigeveale keau bae di lovi ko ilivebene.’” \s1 Iesu ehovaveve deiada \r (Matiu 10.37-38) \p \v 25 Vani mole Iesuu tige ata moagatahoeau ehovai avuluvuta tilu. Ige au hoilahai abuho lounu. \v 26 Isi avoe, “Oleuoleu vasohuta di ehovaho valiege abu lako abu ebia huhuevelive. Isi abu mamuvu, abu neinuvu, abu mahinuvu, abu ese, abu hohuvu, abu mahoho, abu mohoho huhuevelive. \v 27 Oleuoleu di ehovai vatehani maleale keau di esemu selevea. Isito oleuoleu di ehovai vatehani maleho isiviholiale keabuna oleve kateai di ata holisi. \v 28 Mesoho malaha moleu isiviai o houliho vaniege auna vasohuta ugumai onobenobe voieveve ke ibina huhuai hisalievei. Isiviai hilokage monive kena vali onobenobe bahata malege au gabiai. \v 29 Isito auna onobenobe ke ibina hilokaholisito vasohuta o houniege auna hade unaha uluvei golovemo ilada unaha detisito o houholige ataeabuna ke elehai hehavoi. \v 30 Abuna loui kosea, ‘Malaha keu au o houito houi gabioholinu.’ \v 31 Ke nahate mesoho vatae kosive moleu au esemu teni taoseni (10,000) holoevei vatae kosive mole isi esemuiabe tueniti taoseni (20,000) kebiahi mole haveho vaniege vasohuta auna huhuai kosea, ‘Dana vali negoalive kosive ke isi esemuiabe kebia havei nunuvei.’ \v 32 Isito auna huhuige avuemo anekiage auna au esemu hanavege abu vasohuta tiliege kosive nehe keu haeavamole lohosege abuna namihai kosea, ‘No kosiveu isiviale nahi mole have halevaito igaetoai molehi ue dua vai.’” \v 33 Iesuu deiada kateale louito abuho loui avoe, “Ke nahate la di ehovaho valiege vasohuta la onobenobe vaveve ke huhu halevaito bae di ehovave.” \s1 Madea hoto \r (Matiu 5.13; Maka 9.50) \p \v 34 “Madea keu duave. Isito auna toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu. \v 35 Madea keu toelage lana ke mai mihatuve. Iale ata laeau madea ke nahate. La Dilava hotoe dua evisito la vaveve kena ataemo toelage lana oleve kateai bae tota duave holisi. Iale oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.” \c 15 \s1 Mamoeu tebuale hoto \r (Matiu 18.12-14) \p \v 1 Vani mole takesi malemale ata moaga isi atae toela degomole keau Iesu hoto eviliho loholu. \v 2 Ige Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale kosive keau ke elehai loui avoe, “Ata keu vaveve toelaike au vaime atae toela kebiahi igaetoai lovi inu.” \v 3 Kateai louge Iesuu abuho hoto koseale lounu. \v 4 Avoe, “Mesoho la moleu mamoe bahata uani handele (100) maleniege igaeu detitisi tebuige auna osioi. Auna mamoe moaga kebia halevei igae ke kaovanata ke elehai. \v 5 Auna ke elehai vahaehoai. Isime ke ebagemai mai au begomo mamoi ebamoi tai. \v 6 Isi auna ke ebamoi hoilahai au oe tiniege au haokuvu namigevei kosea, ‘Di ovo nehe detitiale ke di kaovanata elehai mai lohonu. Iale lohoge nahi igaetoai vahaeholahai.’” \v 7 Iesuu deiada kateale louito namigevei avoe, “Iale ke nahate atae dua nainti naini (99) keau detuluviholisito vaveve dua unaha vage otogoe aneluabuna vahaeholahai. Isito ata igaena vaveve toela vaniege kemo hoilahai Dilava ehomage otogoe aneluabuna vahaeho balugalahai. \p \v 8 “Isi mesoho keate moleu kina vahate teni (10) maleale kemo igae ehalomaniege auna ke osiohavoi. Auna lameba hanei atagavemo o hamai vahate ke kaovai. Auna oe uvu bahata kemo kaovae dua vaniege elehai mai. \v 9 Ke maniege au haokuvu hohavege abu igaetoai usege auna namigevei kosea, ‘Di vahate ehalomale ke kaovanata elehai vahaehoanu. Iale nahi bahata vahaeholahai.’ \v 10 Di louale ke nahate atabena au vaveve toela halei Dilava ehomage Dilava aneluabuna ke elehai vahaeho balugai.” \s1 Abui nanatie deiada \p \v 11 Iesuu hoto kateale louge uoholige tota au deiada mole loui Balisia ata kebia haivenu. \v 12 Isi loui avoe, “Malaha mole move abuitaeau uale debukaveu au mama namihai avoe, ‘A kunai tasalievei daho molete daonela.’ Kateai au mama namihage mamaveu kunai ke tasaliai nanaveho mole omisi avuho mole ominu. \v 13 Ige hohoveu uniale vani mole au kunai nehe ke ataemo voievei moni malei au mamae o halei haeavamoleve tiale keve vaveve toela moaga vai kemo au moni hatuhatunu. \v 14 Isime keve au moni hatui gabianu. Iniale vata keve vae balugau lohoge mo keu kunai holioholi seleveanu. \v 15 Isi tiale malaha moleu ovo ovemale ke namihage au louge au bae avuemo loviai ovove kebia lovi ovema. \v 16 Ataeau lovi omioholige mo keu kemo vaeta loviai isiviale ovoe lovie vate ke isi. \v 17 Kateinata bae au uvumo huhuai avoe, ‘Di mamae esemu bahata keabuna abu isiviamale ke ige uniabe abuna hanilahagei. Isito dau kove ui vaeai vaeho hatima. \v 18 Iale di hovelahai talive di mama namihai loui kosea, Mamai, dau Dilava nimo vaveve toela vai a ivi keta aiohavonu. \v 19 Iale ainaho dahoe loui kosea, Di mo. Isito daho loui kosea, Di esemu.’ \v 20 Kateai huhuai bae hoilahai haeavamole au mamae oe tinu. Isege mamaveu moveu tiale humaha kemo niai uniale moveu humaha kela haeavamolela lohosege ke elehage ninanau uvuve hamage au ke elehai bibuai tiale au mo evudei ulikukuhavonu. \v 21 Ige moveu loui avoe, ‘Mamai, dau Dilava nimo vaveve toela vai a ivi keta aiohavonu. Iale ainaho bae daho loui kosea, Di mo.’ \v 22 Kateai louge mamaveu au esemu namigevei avoe, ‘Solekai ogoe dua mai avuemo holovave. Isi lini mai adavemo hatui tamakata mai velovemo hatuve. \v 23 Isi talive ovo mole batate hamai mai lohove. Ige nahi lovive vai vahaeholahai. \v 24 Kosealemo di mo kou hatiale nahate vanata nova ua. Kou subuta nahehi uoholinu. Isito aike nahi tota elehalu.’ Hoto kateale louge uoholige abu lovive valu. \p \v 25 “Abu ke vasege mo ke nanau bulue uniale hoilahai oe vavae lohoi evisege abu sale hamai havulahama. \v 26 Ige au au esemu mole belahai avoe, ‘Abu osioma.’ \v 27 Ige esemuve keu namihai avoe, ‘A hohou ue dua vanata nova hoilahai lohoike vage a mamau ke elehaike vaime ovo mole batate hamai lovive vama.’ \v 28 Ige au hoto ke evisi itumu balugai oe taliho isiviholinu. Ige mamaveu bae lohoale sovavihai namihai avoe, ‘Lohonela.’ \v 29 Ige au au mama namihai avoe, ‘Di hoto louge evinela. Vagana ko moagamo di a tedahoi lovi baluga vanu. Isi di vani bahata a hoto evie dua vama. Isito au vagana ke bahata uvumo vavevebe dua dahoe vaholinu. Isi ovobe ese mai daoge di haokuvuhi lovibe vai ioholinu. \v 30 Isito a mo keu tiale teibae keatehi oai abuemo a moni hatueveniale hoilahai lohoge au ovo batate hamai lovive vanu.’ \v 31 Ige mamaveu avuho loui avoe, ‘Di mo, au vani baita daiti ua. Ige di kunai bahata keau a onoeabulikea. \v 32 Isito nahi vahaeholahage keu duave. Kosealemo a hoho keu tiale hatiale nahate vanata nova nita ua. Keu subuta nahie halevei tinu. Isito aike hoilahai lohoge nahi elehalu.’” \c 16 \s1 Kunaite mole esemuu lulele balugate \p \v 1 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “Malaha mole kunai moagate keu esemu mole mage au avuemo loviai monive ke vavoloima. Ilage ata moleu lohoale kosive ke namihanu. \v 2 Ige kosiveveu hohavoge au lohoge au namihai avoe, ‘A osioma. Di evige a di vavohama. Iale a di vavohale ke bahata hisaliai daonela. Kosealemo a bae tota daemo lovialivebene.’ \v 3 Ige esemu keu huhuai avoe, ‘Di kosivena di halege dana osioi. Di heie lovi kemo negoholinu. Isi di moniho ata imigeveliho matianu.’ \v 4 Isi kemo huhuai avoe, ‘Di kosivena di halege dana vaveve onole vai atahi haokuvuage abu elike di mai o hatui.’ \v 5 Isi kateai ata degomole hohavege abu loholu. Ata keau subuta kosive kemo kunai baluga malei bukinialu. Iale esemu keu ata igaegae namigevei avoe, ‘A kunai vaesute di kosivemo malenu.’ \v 6 Ige moleu loui avoe, ‘Dau olive oele botolo uani handele (100) bukiniai malenu.’ Kateai louge esemu keu namihai avoe, ‘Halege nahi lobohavoi handele (100) haleito vivti (50) loui.’ \v 7 Isi halei malaha mole namihai avoe, ‘Isege a. A vaesute di kosivemo bukiniai malenu.’ Ige au loui avoe, ‘Di laisu baeki uani handele (100) maleito ibinave vaholinu.’ Ige esemu keu loui avoe, ‘Halege nahi lobohavoi handele (100) haleito eiti (80) loui.’ \v 8 Kateige kosive keu ke evisi loui avoe, ‘Di esemu keu lulelete ata.’” Iesuu deiada kateale louito ihuve keta lounu. Isi avoe, “Vatae ata keau abu haokuvuhi igaetoai vaveve kemo lulele balugalu. Isito atagae ata keau kemo luleleholilu.” \p \v 9 Tota namigevei loui avoe, “Evive. La moni la kunai kemo atahi haokuvulahai oveve. Kateige la moniu uoholige kosivena ehue la malevei o hatuevei. \v 10 Olena vaveve ese kemo inutolotoloaniege auna vaveve baluga ketamo inutolotoloai. Isito olena vaveve ese kemo loboaniege auna vaveve baluga ketamo loboai. \v 11 Iale lana vatae kunai kemo lobolahaliege oleve kateai bae otogoe kunai seleve malei. \v 12 Isi lana la haokuvu kunai ke neniai hoesehavoholiliege oleve kateai bae la ebiaho kunai malei. \p \v 13 “Esemubeu bae kosive abuiho lovialivebene. Auna kateaniege mole isivi omisi mole kabebihavoi. Isi mesoho moleho neniai loviaito moleho neniai lovialivebene. Iale ke nahate la bae Dilavata monita igaetoai ehovalivebene.” \s1 Balisia ataeau Iesu hehavolu. \r (Matiu 11.12-13; 5.31-32; Maka 10.11-12) \p \v 14 Iesuu kateai louge Balisia ataeau abu uvu mai monimo mavoale keau ke evisi kabebihavoi Iesu hehavolu. \v 15 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Laeau la ebika tabagevege ataeau la elegevei loui avoe, ‘Keau ata duaea.’ Isito Dilavau la uvu hilokanu. La vaveve kateale vage ataeabuna la hoesegevei. Isito Dilava nimo vaveve katealeu mesiae hisi ke nahate. \p \v 16 “Moseseu menaka hisaliage belovetata hisaliale hoto ke ataeau subuta ehovalu. Isito Dioniu lohoaleu ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui ata haivege ataeau aike molehi tavala isiviale solekai Kosive adae vuvunemo uliho tai. \v 17 Dilavau menaka ke bahata loui mamoge keu ua. Iale vatana otogoti uoholisege menaka ke behameu bae uoholilivebene. \p \v 18 “Malaha molena au mahina halei keate mole melameniege au keate ke vavamoike au ke vavoloanu. Isege malaha molena malaha ke keate melameniege malahave ke vavamoike au ke vavoloanu.” \s1 Kunaite malaha isi Lasolo \p \v 19 Iesuu hoto kateale louito deiada moleta lounu. Isi avoe, “Vani mole malaha mole kunai moagate keu ogoe dua ibina balugate hatui lovi baluga isi ua. \v 20 Isege malaha mole kunai vesite ivive Lasolo keu ata kubite. Iale abuna ke melavei loholiege kunai moagate ke udahamo mavogei. \v 21 Ige kena kemo ugei. Isivialeike kunai moagate ke lovie sigu igei. Kateai kemo usege toeabuna loholiege kubive ke tevegei. \v 22 Iniale malaha keu hatige aneluiau lohoale munanave mai Ebalahamu uale otogo keve tilu. Isege kunai moagate malaha keta hatige ataeau mai abavulu. \v 23 Ige malaha ke munanau veneu hodovavesiteve vatehani baluga malenu. Isi hovelahai niai elehage haeavamolela Lasolou Ebalahamu vavamo ua. \v 24 Ige au Ebalahamu hohavoi avoe, ‘Di mama, ana valive daho uvuai di tedahoi. Di vene komo uale vatehani baluga malenu. Iale Lasolo hanavoge au loholive au adae viso mai emo manemei mai di nememo mamoge auna seliai.’ \v 25 Kateai louge Ebalahamuu namihai avoe, ‘Di mo, ana huhuanu. Au vatae umale vani kemo au kunaie dua unaha malenu. Isege Lasolo eu kunaie dua maleholinu. Isito Lasolou aike vahaehomo usege au vatetumu malema. \v 26 Di hoto mole louge evinela. Seika baluga nahie vigomo uale no bae oleve kateai ae tai. Isege ata oleve kateai bae noe lohoi. Kateaveveu anekianu.’ \v 27 Ige kunai moagate keu loui avoe, ‘Di mama, kateaito di isiviai a imihai. Lasolo hanavoge au di mamae oe tai. \v 28 Keve talive di hohuvu ada mole haivege abu vatehani malemale matama kove loho halevai.’ \v 29 Ige Ebalahamuu loui avoe, ‘Mosese hoto isi belovetae hoto keau ua. Iale a hohuvu abuna hotoeabe ke eviliege humahae duala tai.’ \v 30 Ige malaha keu Ebalahamu namihai avoe, ‘Di mama, abu bae hoto ke evilivebene. Isito ata mole hatiale kena abue tige abuna hotove evisi abu vaveve toelamo hoidevei.’ \v 31 Ige Ebalahamuu loui avoe, ‘Abu Mosese hoto isi belovetae hoto eviholiliege abu bae atau hatai hovelahale ke hoto evilivebene.’” \c 17 \s1 Iesuu deiada degomole louevenu. \r (Matiu 18.6-7, 21-22; Maka 9.42) \p \v 1 Iesuu deiada ke louge uoholige au esemu namigevei loui avoe, “Vani bahata vaveve toelau ataemo velemama. Isito olena louge ataeau vaveve toela vage ata ke nohoma. \v 2 Ata olena isiviai di evievi ese molehame aiohavoge au vaveve toela vage abege ataeau mune baluga mai enoveta etunuvai mai davalamo mihatuge keu duave. \p \v 3 “Iale la ebia nibievelive la haoka moleu vaveve toela vage talive namihai vaveve ke bamuve. Ige au kemo hoilahage lainaho toelave ke huhuigelive. \v 4 Mesoho vani igae kemo au vaveve toela vai la aiogeve seveniaito (7) tota loholive la namigevei au vaveve toela ke louge lainaho bae toelave ke huhualive.” \p \v 5 Ige esemuiabeau namihai avoe, “No evievi negotige auna balugai.” \v 6 Ige au namigevei avoe, “Masitae i keu esevehame. Isito mesoho la evievi keu masitae i ke nahate vage lana idi ko namihai kosea, ‘Galata toholahai tota e nimo laminela. Ige auna la hoto evisi vai. \p \v 7 “Di hoto mole louge evive. La esemu moleu bulumo loviai mesoho ovo nibievenata hoilahai lohoge lana valive avuho loui kosea, ‘Solekai talive lovi inela.’ \v 8 Ba, la bae katealivebene. Isito lana louge auna la lovi vai hamai laoveito la halimo usege lana lovi ive. Keu uoholige esemu kena bae lovi isi. \v 9 La esemu keu vani bahata lovi ke vama. Iale la bae ke hoesehavolivebene. Keu loviveike. \v 10 Ke nahate laeau di esemu. Iale lana di laheho louale ke vai gabialiege loui kosea, ‘Noeau esemu unaha. Keu no lovilike.’” \s1 Lebolasite teniau (10) momolelahalu. \p \v 11 Iesuu kateai louito halei Dielusalema humahala tinu. Isi tiale Galilita Samaliata vatae tamagamo tinu. \v 12-13 Keve tiale o molemo velemasege lebolasite ada mole isi ada mole keau haeavamole lavisi Iesu elehai hohavoi avoe, “No Kosive Iesu, noheho uvuai no tedaevenela.” \v 14 Kateai louge Iesuu elegevei abuho loui avoe, “Tige dubu nalimaleau bae la vava elehai hilokage la vavahani keu uoholinu.” Kateige abu tisege humaha tavae vavaeabeu dua vanu. \v 15 Ige igaeu au vava elehai hoilahai lohoale baita Dilava imihai hoesehavonu. \v 16 Isi lohoale Iesu vudimo kome bokoai vata bisi holumai Iesu hoesehavonu. Vaveve kateale vale ata keu Samalia ata. \v 17 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Dana ata ada mole isi ada molenike hoesegevenu. Iale degomoleau oleve. Isege igae kou hoilahai lohonu. \v 18 Osiohoike vata mole ata ko igaeu hoilahai lohoale Dilava hoesehavonu. Isege Diue ata naini (9) keau hoidevei lohoholilu.” \v 19 Kateai louito malaha ke namihai avoe, “Di a evievimo a hoesehavoale hovelahai tenela.” \s1 Iesuu lohoveve vaveve \r (Matiu 24.23-28, 37-41) \p \v 20 Vani mole Balisia ata degomoleau Iesu namihai avoe, “Osiomalela Dilava matamae doga kena bae lohoi.” Ige Iesuu loui avoe, “Vani keu lohoveve ataeau bae elehalivebene. \v 21 Atabeu bae koseale loulivebene. ‘Avuike uoke lohonu.’ O mesoho, ‘Avuiko lohonu.’ Kosealemo la Dilava matama dogae uveve ke hoto evige la uvumo ua.” \p \v 22 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Vanie toela molena bae lohoge lana isiviale Atae Ese elehai. Isito la bae elehalivebene. \v 23 Vani kela ataeabuna laheho loui kosea, ‘Elehave. Avuike uoke.’ O mesoho, ‘Avuike ko.’ Kateai louge lainaho hotoeabe evisi kaovaho talive. \v 24 Atae Eseu lohoveve keu koseanu. Vau nivolekai solekai otogomo atagai kibalai vaki mole velemai vaki mole velemale ke nahate Atae Ese vanina bae lohoi. \v 25 Isito vasohuta ataeau vatamo umale koeabuna kabebihavoi aiohavoge auna vatehani baluga malei. \v 26 Ataeau subuta Noa vanimo vamale ke nahate Atae Eseu lohoveve vani ketamo abuna katelahai. \v 27 Noa vani kemo ataeau lovi isi e isi mahinuvulahama. Abu kateilage Noau bouti uvue tisege e balugau lohoale ata bahata havehatunu. \v 28 Lota vanimo abu vamale keta kateanu. Vani kemo abu lovi isi e isi molela kunai voilahai bululahai o houevema. \v 29 Isege vani mole Lotau Sodoma o ke halei tisege veneu otogomo dobai lohoale o ke bahata mahoevei gabianu. \v 30 Iale Atae Esena tota hoilahai lohoho vasege ataeabuna katelahai. \p \v 31 “Vani keu lohoge ata moleu oe dokoe uale keu bae oe uvue deluai au kunai maleliho talivebene. Isege ata moleu bulue uale keu bae oe hoilahai talivebene. \v 32 Iale Lota mahinae vaveve ke huhulahave. \v 33 Olena au ebika unaha huhuaniege auna uveve dua hosidisi. Isito oleu au ebika huhuholiniege auna uveve dua malei. \v 34 Iale di la namigevege evive. Vani kemo ata abui abuna ava igaemo ladevesege Dilavana mole haleito mole mai tai. \v 35 Isege keate abui abuna igaetoai lovi vasege Dilavana mole haleito mole mai tai. \v 36 Isege malaha abui abuna bulue lovilahasege Dilavana mole haleito mole mai tai.” \v 37 Iesuu kateai louge esemuiabeau namihai avoe, “Kosive, auna oleve keve mai tai.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Mesia moleu hatisi hisiage uguiau ke iliho mole bevueveale ke nahate vaveve nimolete keabuna velehovoge lana ke elehai huhuige di lohoveve vaniu vuguvuguanu.” \c 18 \s1 Gobu mole isi atae vaveve kaovamale malaha \p \v 1 Vani mole Iesuu dovudovue hoto mole loui au esemu haivei isiviale abu guliguliai kemo kabebi halevai. \v 2 Hoto keu koseanu. “O molemo kotae hoto evimale kosive moleu ua. Kosive keu Dilava vabuhavoholisi ata hoesegeveholima. \v 3 Iale o kemo gobu moleu ua. Gobu kena vani bahata kosive ke oe lohoniege au deiada loui namihai isivialeike ata moleu aiohavomale kemo au tedahoi. \v 4 Isito vani moaga kotae kosive keu keate ke tedahoholinu. Ige keate keu negobedai namihalage kosive keu bae huhuai avoe, ‘Di Dilava vabuhavoholisi ata hoesegeveholimale kemo di bae keate ke tedaholivebene. \v 5 Isito keate keu lohoi di namihalage di homasiale kemo dana tedahoi. Mesoho dana keate ke tedahoholige keate kena vani baita dae lohoi di namihagei.’” \v 6 Iesuu kateai louito tota namigevei avoe, “Lana kosive toelau louale ke evilu. Keu kosive toela. Isito keu keate ke hoto evisi tedahonu. \v 7 Iale la huhuige Dilava ata seleve keabuna vanimo vavimo ninalahai namihage Dilavana valive au ata kebia tedaevei. Mena auna vali vesokanata bae tedaevei. \v 8 Ba, di la namigevei. Auna solekai kebia tedaevege abuna ue dua vai. Isito Atae Esena valive vatae lohoniege evievi ata moaga elegevei. Emena.” \s1 Balisia isi takesi malemale ata \p \v 9 Iesuu tota dovudovue hoto mole loui isiviale ataeau abu ebia malei hatui ata degomoleho isiviholimale kebia haivei. \v 10 Isi loui avoe, “Ata abuiau dubue guliguliho tilu. Moleu Balisia ata. Isege moleu takesi malemale ata. \v 11 Ige Balisia ata keu tiale lamisi guliguliai avoe, ‘Dilava, di vahaehoanu. Ata degomoleau vavoloai moni malei keatehi ladevema. Isito dau vaveve toela kateale vaholima. Dau takesi malemale kebia nahate vai moni vavoloholima. \v 12 Bula igae uvumo di a hoesehavoliho vani abui lovi ioholisi di taidi aoma.’ \v 13 Isito takesi malemale keu atae iae lamisi ehue nioholisito holumai au ebiamo au ada bisi loui avoe, ‘Dilava, dau atae toela. Iale daho uvuai di tedaho.’” \v 14 Iesuu deiada ke louito tota namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Dilavau takesi malemale ke toelamo hoesehavoge uvue duamo oe tinu. Isito Balisia ata ke vaveve toelau ua. Kosealemo oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.” \s1 Iesuu eseese hoesegevenu. \r (Matiu 19.13-15; Maka 10.13-16) \p \v 15 Vani kela keate degomoleau abu ese malei lohoi isivialeike Iesuu levevei hoesegevei. Isito Iesu esemuiau kebia elegevei iovei avoe, “Halevai teve.” \v 16 Katelahage Iesuu hohavei avoe, “Lainaho eseese kebia keluevelive. Isege abu dae lohoi. Abu dae lohoale keu duave. Kosealemo eseese kobia uvunahate vamale keabuna Dilava adae vuvunemo ui. \v 17 Seleveta di la namigevege evive. Oleuoleu eseese kobia uvunahate vaholiliege abu bae Dilava adae vuvunemo ulivebene.” \s1 Kunai moagateu Iesue lohonu. \r (Matiu 19.16-30; Maka 10.17-31) \p \v 18 Ige Diue kosive moleu Iesu namihai avoe, “No haivemale atae dua, dana onole vai ukolikoli mai.” \v 19 Ige Iesuu namihai avoe, “A osiohoike daho loui kosea, ‘Atae dua.’ Atabeu duave holioholinu. Isito Dilava igaeu duave. \v 20 Au Dilava menaka hilokanu. Menaka keau loui avoe, ‘Ainaho mole keatehi ladevegelive. Ainaho ata havegelive. Ainaho vavoloagelive. Ainaho mole lobogelive. Isi a mamata a neinatae hoto evisi hoesegevenela.’” \v 21 Ige malaha keu Iesu namihai avoe, “Di esebuluta menaka kebia bahata ehovei lohoma.” \v 22 Ige Iesuu hoto ke evisi avuho loui avoe, “A louale ke bahata a vanu. Isito a vaveve ko igae vaholiale talive a kunai ke bahata malei voiai monive malei kunai holimale kebia oveito lohoi di ehomanela. Ilive elike otogoe ibinae dua manela.” \v 23 Hoto kateale louge malaha keu ke evisi uvu balugai halei tinu. Kosealemo keu kunai balugate ata. \p \v 24 Kateige Iesuu ke elehai loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu. \v 25 Ovo mole ivi kamela keu nilae vahamo velemaveve keu anekianu. Iale ke nahate kunaite keau otogoe tiveve keu anekianu.” \v 26 Ige ataeau ke evisi namihai avoe, “Kunaite keau otogoe tioholige oleme igaeabuna otogoe tai.” \v 27 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vaveve katealeu ataemo anekianu. Isito Dilavau ke vaveve hiloka.” \p \v 28 Ige Bitau avuho loui avoe, “Di louge evi. Noeau no onobenobe bahata halevai a ehovalu.” \v 29-30 Kateai louge Iesuu au esemu bahata namigevei avoe, “Seleveike. Iale la olena Dilava adae vuvunemo uveve hoto louliho au o halei au mahina halei au hohuvu halevei au mamata au neinata halevei au ese haleveniege auna vata kove onobenobe moaga malei. Ige gabie Dilavana bae ukolikoli mai omisi.” \s1 Iesuu au hativeve hoto lounu. \r (Matiu 20.17-19; Maka 10.32-34) \p \v 31 Iesuu kateaito au esemu tuelo (12) unaha kebia holoevei lilikateve tiale kebia namigevei avoe, “Evive. Nahi Dielusalemae timale kove belovetaeau subuta hisaiale hoto ke bahataeabuna Atae Esemo lohoi. \v 32 Ataeabuna ke mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna hehavoi avuemo violahai visuhavoi. \v 33 Keu uoholige abuna mai hamage auna hatai. Isito vani abuita igaetaeabuna uoholige auna tota hovelahai.” \v 34 Kateai louge esemuiabe keau hoto ke evisi dolodololahalu. Abu evisito ihuve ke hilokaholilu. \s1 Iesuu ni kedute hoesehavonu. \r (Matiu 20.29-34; Maka 10.46-52) \p \v 35 Abu tiliale Dieliko oe vavae tisege malaha mole ni kedute keu humahamo ugulamoi moniho ata imigevema. \v 36 Iale keu usege ata moagaeau lohoi evihai tima. Ige au ke evisi belagevei avoe, “La osioma.” \v 37 Ige abu namihai avoe, “Nasaleta ata mole Iesu keike ko nahiela lohoma.” \v 38 Ige ni kedute keu baita hoai loui avoe, “Deividi mo Iesu, dahoe uvuai di tedahonela.” \v 39 Kateai louge ataeau vavavemo uale keau keluai namihai avoe, “Tobekai unela.” Kateai louge malaha keu hotoeabe ke evioholisito negobedai hoai avoe, “Deividi mo, dahoe uvuai di tedahonela.” \v 40-41 Kateisege Iesuu lohoale velemai ata namigevei avoe, “Ni kedute ke melavei dae lohove.” Ige abu ke mai avue lohoge au namihai avoe, “A isiviale di ono vade ahoe vai.” Ige keu loui avoe, “Kosive, di isiviale niai.” \v 42 Ige Iesu avuho loui avoe, “Duave au a uvu mai daemo mamoalemo a nina duaveai. Iale nianela.” \v 43 Kateai lousege keu nianu. Isi Iesu ehomai tiale Dilava hoesehavonu. Ige ataeau ke elehai abuta Dilava hoesehavolu. \c 19 \s1 Iesuu Sakiasi oe tinu. \p \v 1-2 Iesuu tiale o baluga Dielikoe velemai tisege keve takesi malemale kosive mole ivi Sakiasi keu keve ua. Malaha keu kunai moagate. \v 3 Iale keu isiviai Iesu elehai. Isito ata moagaeau bamuge keu elehaveveu anekianu. Kosealemo keu atae vugehame. \v 4 Iale keu uli holisi tiale idi luaula viatisi isiviai Iesu elehai. Keu hilokage Iesuna humaha kela tai. \v 5 Iale Iesuu kela tiale ehue niai Sakiasi elehai namihai avoe, “Sakiasi, solekai lalamoi loho. Di isiviai nova a oe talive aiti lovi isi.” \v 6 Kateai louge Sakiasiu vahaehota solekai lalamoi lohoale Iesu melamei avuti au oe tinu. \v 7 Ige ataeau vaveve ke elehai isiviholisi loui avoe, “Keu atae toela ke oe tiale avuti lovi ige keu toelanu.” \v 8 Ige abu lovi isege Sakiasiu hovelahai lamisi Iesu namihai avoe, “Kosive, evinela. Dana di kunai tasaliai vaki mole malei kunai holimale kebia ovei. Isi ata degomole lobogevei abuemo onoeabe malemale ata kebia dana kunai ove abuiabuiai.” \v 9 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A louale kemo Dilavau a toelamo a maveve vaniu nova aemo lohonu. Iale kemo a nova Ebalahamu valada seleve holinu. \v 10 Iale Atae Eseu vaveve toelamo tebulahamale kebia kaovei malevelihoike au lohonu.” \s1 Monie deiada \r (Matiu 25.14-30) \p \v 11 Ataeau Iesu hoto evisege au tota dovudovue hoto mole loui haivenu. Kosealemo ataeau huhulahai avoe, “Iesuu aike Dielusalemae velemage nahiabuna Dilava adae vuvunemo ui.” \v 12 Kateisege Iesuu deiada mole loui isiviale abu Dilava adae vuvunemo uveve kemo lulelelahai. Isi loui avoe, “Kosive moleu isiviai tai vata moleve vata ke kosive balugamo vuvune malei tota hoilahai loholive au vata nalisi. \v 13 Iale keu au esemu teni (10) hohavege abu lohoge au uani taoseni kina (K1,000) malei igaegaeai ovei namigevei avoe, ‘Di tisege moni ko malei kemo lovilahai elike moni degomole maleve.’ Kateai louito halevei tinu. \v 14 Isi tisege vatave ataeau avuho isiviholisi iave abu esemu hanavege abu tialeau kosiveabeu timale vata ke kosive baluga namihalu. Namihai avoe, ‘No isiviholilu malaha keu balugai no nalieveliho.’ \p \v 15 Kateaito malaha keu vuvune malei tota hoilahai lohoale vata ke nalinu. Isi vasohuta au esemu teni (10) kebia hohavege abu lohoge au belagevei isiviale hilokage au moni oveale kemo abu moni vaesute malelu. \v 16 Ige vasohuta omiale keu lohoi loui avoe, ‘Di kosive, a moni daoale kemo di teni taoseni kina (K10,000) malenu.’ \v 17 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘Duave baua, au esemue dua. Vaveve ese kemo a lovie dua vale dana vuvune malei aoge ana o baluga ada mole isi ada mole nalievenela.’ \v 18 Kateige iavemo moleu lohoi namihai avoe, ‘Di kosive, a moni daoale kemo di vai taoseni kina (K5,000) malenu.’ \v 19 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘A katealelua o baluga ada mole nalievenela.’ \v 20 Kateige iavemo esemuve moleu lohoi namihai avoe, ‘A moni mai daoale keike ko. Di ogota viliai mai mahogovanu. \v 21 Kosealemo au malaha tolote. Au a ono holioholiale ke ana malegei. Isi a lovi haholimale ke ana heiata malegei. Ialemoike di a vabuhavoi moni ke mai mahogovanu.’ \v 22 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A hoto louale kena a aiohavoi. A loui kosea, Keu ata tolote. Keu au ono holioholiale ke auna malegei. Isi keu loviholisito auna heiata lovi malegei. \v 23 A kateai huhuale kemo a osiohoike di moni ke mai banikamo mamoholinu. Abege a ke malei banikamo otovege keu balugai. Ilive elike moni ke goloe moleta malege duave. Isito a ke vaholinu.’ \v 24 Au kateai louito au vavamo laviale kebia namigevei avoe, ‘Avuemo moni ke malei teni taoseni kina (K10,000) maleale ke omive.’ \v 25 Ige abu ke evisi avuho loui avoe, ‘Ba, kosive, keu moni baluga malege elemua.’ \v 26 Ige au loui avoe, ‘Di la namigevege evive. Oleu moaga maleale kena moaga malei. Isito oleu maleholiale keu bae onobe malivebene.’ \v 27 Kateai louito tota loui avoe, ‘Ata neheau di aiohavomaleau daho itumulahai di balugaliho isiviholiale kebia malevei loholive di vudimo havege abu haluvisi.’” \s1 Iesuu Dielusalemae tinu. \r (Matiu 21.1-11; Maka 11.1-11; Dioni 12.12-19) \p \v 28 Iesuu deiada kateale louito halei uli holisi Dielusalemae tinu. \v 29 Tialeu tana mole Oliveta kemo tige o abuitaeau ua. Moleu Betabedi. Ige moleu Beteni. Iale au o ke vavae taito isiviai au esemu abuita hanavege abu uli holisi tai. \v 30 Kateai namigevei avoe, “Talive o kela velehovoi o ke ivie elehage doniki mole doga abu avuemo uguiavoholisito umuvai mavoale ke vavehai mai lohove. \v 31 La ke vavehasege mesoho ata moleu la belagevei loui kosea, ‘La osiohoike ke lulehama.’ Ige namihai kosea, ‘Kosiveu avuho isiviaike vage.’” \v 32 Iesuu kateai louge abu halevai tiale au louale ke nahate elehalu. \v 33 Isi doniki ke vavehasege biaeau abuho loui avoe, “La osiohoike ke lulehama.” \v 34 Ige abu namigevei avoe, “Kosiveu avuho isiviaike vage.” \v 35 Kateai louito mai Iesue tilu. Tialeau abu ogo malei doniki ke inumo bokoai otovege Iesuu biloai golovemo ugulamonu. \v 36 Au kemo biloai tisege abu abu ogo malei humahala detisi tilu. \v 37 Tiale Oliveta tanamo lagaluvisito hevaluvimale kemo lavisi Dielusalema elehage esemuiabe bahata keau vahaeholahai Dilava hoesehavolu. Isime baita loui avoe, “Ata kou au vuvunemo vikoe vaveve moaga vage no elehalu.” \v 38 Avoe, “Kosive kou Dilava ivimo lohoale ko nahi hoesehavoi. Otogo keu uveve duae matama. Iale nahi Dilava hoesehavoi ivive ebagevai.” \p \v 39 Kateai lousege Balisia ata degomoleau Iesu namihai avoe, “Kosive, a esemu namigevege abu hoto kateale lou halevai.” \v 40 Ige au namigevei avoe, “Ata keabuna di hoesehavoholige dana mune kobia namigevege abuna hotolahai di hoesehavoi.” \s1 Iesuu Dielusalemaho uvuai ninanu. \p \v 41 Au kateaito lohoi niai Dielusalema elehaime ninanu. \v 42 Ninai avoe, “Dielusalema ataea, la uveve duae hoto matahage duave. Isito la ehalovalu. Ialemo la tota ke mavevena anekiai. \v 43 Iale vani molena lohoge la aiogeveve ataeabuna bae loholiege o ko evilikahavoi mai molehi dai o ko koiai. \v 44 Isime o ko bahata aiohavoi la bahata havehatui. Ige munebehameu bae mole golomo ulivebene. Kosealemo Dilavau isiviai la malevei. Isito laeau ke huhulahai luleleholilu.” \s1 Iesuu dubumo ata nunuvenu. \r (Matiu 21.12-17; Maka 11.15-19; Dioni 2.13-22) \p \v 45 Kateaito lohoi tiale Diue dubu balugae tige ataeau ui onobenobe voilahama. Ige Iesuu tiale kebia koievei nunuvenu. \v 46 Isi abuho loui avoe, “Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.” \p \v 47 Isi vani bahata timale dubue ata haivema. Kebia haivesege dubu nalievemale kosive, Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau isiviale hamage au hatai. \v 48 Isito abu hamaveve ke kaovalage humahau uoholinu. Kosealemo ataeau hotove evisi isiviholilu hotovebehame hosidiliho. \c 20 \s1 Abu Iesu vuvune kaovalu. \r (Matiu 21.23-27; Maka 11.27-33) \p \v 1 Vani mole Iesuu Diue dubu balugae tiale hotoe dua loui ata haivesege Diue menaka loui haivemalea, Dubu nalimale kosive balugaea isi oe kosive keau loholu. \v 2 Lohoale Iesu namihai avoe, “No namigevenela. Oleike vuvune aoi a namihage au vaveve kateale vama.” \v 3 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Usege di hoto mole loui la belagevei. \v 4 Ole vuvunemoike Dioniu ata babatisogevenu. Dilava vuvunemo emena atae vuvunemo.” \v 5 Kateai belagevege abu hotohotoai moleho loui avoe, “Nahiabuna hoto onole loui. Mesoho nahiabuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemo.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osiohoike la Dioni hoto evioholilu.’ \v 6 Isi mesoho nahiabuna loui kosea, ‘Atae vuvunemoike.’ Ige ata bahata koeabuna mune malei nahie havei. Kosealemo keau huhuige Dilavau au vuvune omige Dioniu beloveta holinu.” \v 7 Hotoeabeu uoholige abu Iesu namihai loui avoe, “No Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” \v 8 Ige Iesuu namigevei avoe, “La katealemo di bae data ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.” \s1 Bulu naliale deiada \r (Matiu 21.33-46; Maka 12.1-12) \p \v 9 Iesuu kateai loui hilokage keau hotove homasihavolu. Iale keu dovudovue hoto mole loui ata haivei avoe, “Malaha moleu au bulu hai ata degomole namigevege abu bulu ke nalilu. Isito halei tiale vagana moaga matama moleve ua. \v 10 Keve usege loviu baeveve vaniu lohoge au au esemu mole hanavoi isiviale au talive ata nehe kebiamo lovi degomole malei lohoi. Isito ata keau esemu ke hamai iovage ada unahala hoilahai tinu. \v 11 Ige au tota esemu mole hanavoge au lohonu. Ige bulu nalimale keau keta hamai aiohavoi iovage ada unahala hoilahai tinu. \v 12 Ige au tota esemu mole hanavo moleage au lohonu. Ige abu keta hamai nunuvage au vatehani mai tinu. \v 13 Ige bulu ke biageu huhuai avoe, ‘Dana onole vai. Mesoho dana di uvue mo hanavoge abu bae ke aiohavolivebene.’ Kateai loui au mo hanavoge au lohonu. \v 14 Ige bulu nalimale keau ke elehai mole namigevei avoe, ‘Bulue biage moike ko. Iale nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi.’ \v 15 Kateai louito mo ke evudei mai tiale bulue iae hamalu.” Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena kebiaho osioi. \v 16 Di la namigevei. Auna lohoniege ata kebia havei bulu ke mai ata degomole ovege abuna nalisi.” Ige Diue ataeau ke evisi loui avoe, “Dilavau bae kateale noemo valivebene.” \v 17 Ige Iesuu niavei namigevei avoe, “Isito Bukau louale ko ihuu oleve kateanu. ‘O houmale keau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu.’ \v 18 Oleme abuna mune ke vuvehaliege abu ebia havei haluvisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.” \s1 Takesiaveve belala \r (Matiu 22.15-22; Maka 12.13-17) \p \v 19 Iesuu hoto kateale louge Diue menaka loui haivemale isi dubu nalievemale kosive keau hilokage Iesuu deiada ke loualeu vaveveabemoike au ke lounu. Katealemo abu isiviale Iesu mai. Isito abu ata vabugeveale kemo maveve ke halevalu. \v 20 Isito vani bahata nibisi abu esemu degomole bevuevei namigevei avoe, “Talive Iesu namihai lobohavoge au hoto nimolete lousege no bae mai talive gamani vuvunete omige au avuemo kotai.” \v 21 Kateai louge esemuiabe keau tiale Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a hoto loui ata haivemale keu seleve. Au atae hoto evioholisito Dilava hoto seleve loui ata haivema. \v 22 Iale hoto mole loui no haivenela. No takesiai Loma gamanie kosive baluga Sisa omiale kena duave. Emena toelanu.” \v 23 Ige Iesuu loboeabe ke hilokai namigevenu. \v 24 Isi avoe, “Monie luhu mai lohoge di elehai.” Ige abu mai omige au namigevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.” Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga Sisa.” \v 25 Ige au namigevei avoe, “Ito. Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.” \v 26 Kateai louge hotoveu inuige abu ke evisi vikolahai tobekai ua. Katealemo abu atae vudimo maveveu anekianu. \s1 Hatihatimo hovedeveve belala \r (Matiu 22.23-33; Maka 12.18-27) \p \v 27 Ige Sadukea ata degomoleau Iesue loholu. Ata keabuike loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene.” \v 28 Iale ata keau Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, Moseseu menaka mole noheho hisaliai avoe, ‘Mesoho malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena hovelahai gobu ke melamei au nanaho ese houi.’ \v 29 Iale no deiada mole louge evinela. Malaha mole igae mohoho bahata seveni (7) houevenu. Iale ovokinave keu mahinaito esebe mamoholisi hatinu. \v 30 Ige valavemo keu hovelahai au nanae gobu melameito avuta esebe mamoholisi hatinu. \v 31 Ige valaeabemo keau bahata katelahai gobu ke igae melavei esebe houeveholisito haluvilu. \v 32 Iale keau bahata haluvige keate keta hatinu. \v 33 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) kebiabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.” \v 34 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Aike vata komo malahaeau keatehi mole holoevema. \v 35 Isito oleuoleu evievimo haluviale kebia Dilavana huhuevei tatuvege abuna hovedevei ehue tiliege bae mole holoevelivebene. \v 36 Isi anelu nahate vai haluvilivebene. Kosealemo keau haluvisi hovedeveale kemo abuna Dilava ese holievei. \v 37 Moseseu louale kemo nahi hilokage haluviale keabuna hovedevei. Lana Bukae Hoto huhulahalu. Kemo Dilavau veneu idimo lahale keve Moseseho louge au Kosive namihai avoe, ‘Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava isi Diekobo Dilava ailike.’ \v 38 Moseseu kateai louale kemo nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiatae Dilava. Iale kemo Dilava keu haluviale isi nita uale kebia Dilava.” \v 39 Iesuu kateai louge uoholige Diue menaka loui haivemale degomoleau loui avoe, “No haivemale ata, a louale keu duave.” \v 40 Abu tota Iesu belahaliho vabulahalemoike hoto kateale loulu. \s1 Ata tedaeveve kosive Keliso keu ole valadamo lohonu. \r (Matiu 22.41-46; 23.1-36; Maka 12.34-40) \p \v 41 Ige Iesuu belagevei avoe, “Diue menaka hisaliamale keau loui avoe, ‘Kelisona Deividi valadamo lohoi.’ Isito auna oleve kateai Deividi valada holisi. \v 42 Kosealemo Deividi biageu Samusi bukamo hisaliai avoe, \q1 ‘Dilavau di Kosive namihai avoe, Di ada inute keveatae ugulamo. \q1 \v 43 Isege di a aiohavomale ata kebia malevei a veloe heimo otovege ana Kosiveabe holinela.’ \m \v 44 Iale subuta hoto kemo Deividiu loui avoe, ‘Di Kosive.’ Au kateai loualemo Keliso kena oleve kateai Deividi valada holisi.” \p \v 45 Ige ata bahataeau hotove evisege Iesuu au esemu namigevenu. \v 46 Isi avoe, “Diue menaka loui haivemale ata kebia aegeveve. Keau isiviale ogoe dua egete hatuevei ata moagaeau umale keve olahai tige ataeau elegevei hoesegevegei. Isi isiviale talive dubue uvue vomue duamo uguiavoge ataeau elegevegei. Isi isiviale iveve baluga vamale kemo ivite kebiahi igaetoagei. \v 47 Isi abuna loboe vaveve vai gobuvu lobogevei oeabemo kunaiabe malegei. Abuna katelahaito tiliege atae vudila guliguli egete vagei. Abu kateimale vamalemo Dilavana vatehani baluga ovei.” \c 21 \s1 Gobu mole obelini \r (Maka 12.41-44) \p \v 1 Iesuu kateai louito niavevevela kunai moagate kebia elegevesege abu moni malei lohoi dubue uvue obelini otovemalemo manevema. \v 2 Ige au elehasege gobu mole kunaivesite keu lohoale benie kina abui mai manemenu. \v 3 Ige au ke elehai loui avoe, “Di la namigevei. Gobu keu mai manemeale keu kunai moagate kebia moni evigevenu. \v 4 Kosealemo kunai moagate keau abu moni baluga kemo monie esehame malei lohoi manevelu. Isito gobu keu moniu avuemo ualehameike au ke malei otovege avuemo moni behameu tota uoholinu.” \s1 Vatau gabiaveve vaveve \r (Matiu 24.1-21; Maka 13.1-19) \p \v 5 Kateigeto Iesu esemu degomoleau Diue dubu baluga ke elehai namihai avoe, “Munee duata abu o ko houale ko eleha. Isi kunai duata malei kaeahavoale kebiata elegeve.” \v 6 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vani molena lohoge la dubu ko elehale ke ataeabuna loholiege koilahage mune moleu bae mune mole golomo ulivebene.” \p \v 7 Iesuu kateai louge abu namihai avoe, “No haivemale ata, vaveve kena osiomalela velemai. Isi vaveve oletena lohoge noeabuna ke elehai hilokage vaniu vuguvuguanu.” \p \v 8 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ebika nenigeveve. Onoilage ataeau la lobogevege dobuluvima. Kosealemo ata moagaeabuna loholiege di ivimo lobolahai loui kosea, ‘Dau Keliso.’ O mesoho loui kosea, ‘Vaniveu lohonu.’ Abu kateai louge lainaho bae kebia ehovelive. \v 9 Ataeau mole havei tuvaliage lainaho hoto ke evisi vabulahalive. Kosealemo vaveve toela katealeabuna vasohuta lohoi. Igeto gabie vanie gabina bae lohoi. \v 10 Di hoto mole louge evive. Vani keu lohoho vasege vata mole ataeabuna hovedevei vata mole atahi mole havei. \v 11 Isege vata bahatamo hamu balugana hatui. Ige vae balugana lohoi. Ige vavahanie toelana lohoge ataeabuna kemo haluvisi. Vaveve kateale abuna vatamo lohosege otogomo vaveve nimolete abuna lohoi. Ige ataeabuna ke elehai vabulahai. \p \v 12 “Isito vaveve katealeu lohoholisege ataeabuna la malevei la aiogevei lahavei. Isi abuna la malevei tiliege Diue dubue laemo kotai la malevei dibulae otovei. Isi la di ata holialemo abuna la malevei gamanie kosive kebia vudimo otovege abuna la aiogevei. \v 13 Abu kateisege di hotoe dua loui kebia haiveve. \v 14 Isi lainaho kebia vudimo lavisi hoto louveve ke huhulahagelive. \v 15 Kosealemo dana hoto laovei lulele keta laovege la aiogevemale keau bae la hotobe hamalivebene. \v 16 Ige la haokuvu, la mamuvu, la neinuvu isi la abuhi ese igaeale keabuna laheho hailahage ataeabuna bae la malevei lahavei. \v 17 La di ehovamalemo ataeabuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai. \v 18 Abuna laemo kateale vaito la bae uoholilivebene. Isito Dilavana bae la kinae vomo la vava bahata ke malege lana kemo ue dua vageve. \v 19 Lana vaveve kemo negolahaliege ukolikoli maleve. \p \v 20 “Lana vani mole elehasege tuvalie ataeabuna Dielusalema o ko evilikahavoi. Ige lana kemo bae hilokai loui kosea, ‘O ko aiohavoveveu vuguvuguanu. \v 21 Iale vani kemo Diudia vatamo umale lana detuluvisi tanae teve. Ige Dielusalemae umale keabuna o ko halevai tai. Ige oleuoleu bulue umale keau bae hoidevei o kove loholivebene. \v 22 Vani kela Dilavana o ko vaveve toelae ibina vai. Au kateaniege Bukae Hotou louale ke mai selevetisi. \v 23 Iale vani kela keate ese tobute kebia nohovu. Isege keate degomole ese gite maleale kebiata nohovu. Kosealemo vata komo vatehani balugana lohoge Dilava itumu balugana ata kobiamo lohoi. Ige keate keabuna oleve kateai solekai detuluvisi. \v 24 Vatehani baluga keu koseanu. Tuvalie ataeabuna loholiege benisita ata degomole haveime degomole malevei hanavege abuna vata degomoleve tai ata kebiamo lovilahai. Isege Diue ata holioholiale keabuna loholiege Dielusalema mai avuemo ui. Iliege vani mole kebia vani kena uoholige Diue ataeabuna tota hoidevei o ko mai.” \s1 Iesu lohoveve vaveve \r (Matiu 24.29-35; Maka 13.24-31) \p \v 25 “Vani kela otogomo vaveve nimoletena lohoi. Vanimo, batamo isi didi kebiamo abuna katelahai. Isege heie vata kove davalana vuloai hahosihovoi vatae lohoge ataeabuna ke elehai vabulahai tetelahai. \v 26 Vaveve katealena vatamo lohoge otogomo uale keabuna kibikibiai solahai. Ige ataeabuna ke elehai vabulahai lokihovoi. \v 27 Vaveve kateimalela ataeabuna elehasege Atae Esena au vuvuneta au atagata goe golomo dobai lohoi. \v 28 Vaveve katealeau vasohuta velehovosege hovedevei lavisi ehue nilahave. Kosealemo Dilavau la maleveve vani keu vuguvuguanu.” \v 29 Iesuu hoto ke louge uoholige au hoto mole loui namigevei avoe, “Idie vaveve ke huhulahave. \v 30 Elehalive idie numuiau humulahage huhulahai kosea, ‘Vaganau vuguvuguanu.’ \v 31 Ke nahate elehage otogomo isi vatamo vaveve katealeau velehovoge huhulahai kosea, ‘Dilava matamae dogau lohoveveu vuguvuguanu.’ \v 32 Iale di hoto seleve louge evive. Ataeau aike uale koeabuna haluviholisege vaveve katealeabuna velehovoi. \v 33 Ige vatana otogoti uoholisi. Isito di hotou bae uoholilivebene. \p \v 34 “Iale la ebia nenigeveve. Lainaho vani bahata iveve huhu moagai e toelata i moagagelive. Isi lainaho vatae vaveve ke huhu moagagelive. Lana katelahage vani ke vavevena laemo lohoge lana vikolahave. \v 35 Vani kela vaveve kena kukoi nahate vai solekai tolemai vatae ata bahata bamuevei. \v 36 Ialelua nilahai ui vani bahata guligulialive elike vaveve toela keu lohoge kemo negolahai Atae Esee vudimo lavie dua vave.” \p \v 37-38 Iesuna vani bahata vavita Diue dubue balugae lohoniege ata haivegei. Imale ataeabuna vavita vavita igaetoai tiliege hotove evigei. Iniege gutuige Iesuna tiniege tana mole Oliveta keve lahagei. \c 22 \s1 Diudasiu Iesuho haiale deiada \r (Matiu 26.1-16; Maka 14.1-11; Dioni 11.45-53) \p \v 1 Iesu kateilage Diue vahaeho vani mole Basova keu vuguvuguanu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei isi Dilava hoesehavogei. \v 2 Isege Diue dubu nalievemale kosive isi Diue menaka loui haivemale keau vabulahai isiviholilu atae vudimo Iesu hamaliho. Isime maveve humaha mole kaovama. \p \v 3 Isege Seteneu Iesu esemu tuelo (12) ke mole Diudasi Kaliota uvumo deluanu. \v 4 Iale keu tiale Iesuho haiai dubu nalimale kosive isi dubue udaha nalimale bukate kebia namigevei avoe, “Dana oleve kateai Iesu mai laovei.” \v 5 Ige abu ke evisi vahaeholahai isiviale moni mai omisi. \v 6 Kateige Diudasiu loui avoe, “Duave.” Isi tiale Iesu maveve humaha ke kaovama. Isito isiviholiale ataeau ke hilokaliho. \s1 Iesuu au esemuhi Basova lovi ilu. \r (Matiu 26.17-25; Maka 14.12-21; Dioni 13.21-30) \p \v 7 Iniale Diue vahaehoe vani keu lohoge abu isiviai mamoe havei Basovae lovi isi. \v 8 Iale vani kela Iesuu Bitata Dionita hanavei loui avoe, “Talive nahie Basova lovi ke gadehavove.” \v 9 Ige abu namihai avoe, “A isiviale nona oleve keve talive lovi ke bevuai.” \v 10 Ige au loui avoe, “Talive o kemo velehovoi elehage malaha moleu e bagumo e hai tige ke ehovai talive ovela velehovove. \v 11 Isi o ke biage namihai kosea, ‘No haivemaleu aho loui avoe, O olete uvumo dana di esemuhi Basova lovi isi.’ \v 12 Lana katelahai namihage auna la holoevei o ke ehue tiniege uvu mole baluga mai la haivei. Ige ke uvumo nahie lovi bevuai gadehavove.” \v 13 Kateai louge abu halevai tiale au louale ke nahate elehalu. Isime keve Basova lovi iveve ke gadehavolu. \s1 Aleto \r (Matiu 26.26-30; Maka 14.22-26; 1 Koliniti 11.23-25) \p \v 14 Lovi iveve vaniu gutuige Iesuu lohoale au abostolo tuelo (12) kebiahi lovi iliho ugulelevalu. \v 15 Ige au abuho loui avoe, “Dana bae vatehani malei. Iale di isivi balugale lahehi ugulamoi Basova lovi ko isi. \v 16 Isito di la namigevei. Di bae tota lovi ko ilivebene. Isito Dilava matamae dogau lohoge vani kemo Basova lovi kona bae ihuve seleve holige dana bae isi.” \v 17 Hoto ke louito kabu mai hoesehavoi mai au esemu ovei loui avoe, “Ko igaegae mole ovei ive. \v 18 Di la namigevei. Di bae tota uaini koseale ilivebene. Ilage Dilava matamae doga keve dana bae tota isi.” \v 19 Kateai louito valava mai hoesehavoi vakoai malei ovei loui avoe, “Di misilike ko di laovenu. Iale ko isi di huhulahave.” \v 20 Ige abu lovi ige uoholige au kabu mai ovei loui avoe, “E kou di tahoike ko. Iale di tahona lotige Dilavana di taho kemo laheho menakae doga vai. \p \v 21 “Isito di hoto mole louge evive. Nahi kove uguiavoi lovi ima. Isito la mole igaena bae di mai atae toela ovei. \v 22 Ige dana kemo hatai. Kateale keu Dilava isivilike. Isito malaha keu dahoe haiale ke nohoma.” \v 23 Kateai louge abu hovedevei abu molete namigevei avoe, “Nahiemo ole igaena vaveve ke vai.” \s1 Oleu baluga. \p \v 24 Abu katelahaito baita moleho loulage moleu loui avoe, “Dau laemo baluga.” Ige moleu avoe, “Ba, dau baluga.” \v 25 Katelahage Iesuu namigevei avoe, “Vatae kosiveau abu vuvunemo abu ata nibievei isivialeike esemuiabeau iviabe tabagevei loui kosea, ‘Laeau no kosive balugaea.’ \v 26 Isito lainaho vaveve ke nahate vagelive. Di isiviale la vaveve koseale vage keu duave. Lana isiviai kosive holiho valiege vasohuta la ebia halevai mole tedaevei hoesegeveve. \v 27 Vatae kosive abuna uguiavo unahai louge esemuiabe abuna lovi malei ovegei. Katealemo lana hilokage oleteu baluga. Oleteu eseve. Isito dau kateholinu. Dau la baluga. Isito di la hoesegevei la tedaevema. \p \v 28 “Isito vani bahata vaveve toelau daemo lohosege laeau daluvuta ua. \v 29 Iale di Mamau ataeau adave uvumo uveve vuvune mai daoale ke nahate dana vuvune mai laovei. \v 30 Ige lata vani kemo daluvuta igaetoai lovi isi telonamo uguiavoi vuvune kemo Iselala valada tuelo (12) kebia nibievei vaveveabe kaoveve.” \s1 Iesuu Bitau vovohoveve hoto lounu. \r (Matiu 26.31-35; Maka 14.27-31; Dioni 13.36-38) \p \v 31 Iesuu hoto ke louge uoholige au Saimoni Bita namihai loui avoe, “Saimoni, di hoto mole louge evi. Seteneu Dilava namihai isiviale a vaveve bahata kaovai. Keate moleu laisu sesiale ke nahate auna a vaveve bahata kaovai. \v 32 Isito di aho guliguliai isivialeike a evievi keu bae doba selevealivebene. Iniege vani mole a vaveve toela kemo hoilahaniege talive a haokuvue evievi negotievenela.” \v 33 Ige Bitau namihai avoe, “Kosive, abuna a mai dibulage dana aiti keve tai. Abu ahavoge dana aiti hatai.” \v 34 Ige Iesuu namihai avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’” \p \v 35 Iesuu tota au esemu bahataho loui avoe, “Di vani mole la hanaveale kemo laeau moni, mogamoga, tamaka maleholilu. Kemo la elemua. Emena la vugeholilu.” Ige abu loui avoe, “Elemua.” \v 36 Ige Iesu tota loui avoe, “Isito aike la monita la mogamogata maleve. Isi mesoho la oleu siga maholialeu au dabae ogo mai voiai moni ke mai siga voiai. \v 37 Iale di la namigevei. Bukae Hoto molena daemo lohoi. Hoto keu loui avoe, ‘Ataeau huhuige keu atae toela mole.’ Iale abu subuta hisaliale kena nova daemo lohoi.” \v 38 Ige abu Iesuu namihai avoe, “Kosive, siga abuitaike ko.” Ige au loui avoe, “Elemua.” \s1 Iesuu guliguliasege abu ladevelu. \r (Matiu 26.36-46; Maka 14.32-42) \p \v 39 Iesuna vani bahata Oliveta tanae tiniege keve lahagei. Iale au ke louito Dielusalema halei Olivetae tinu. Ige esemuiabeau ehovalu. \v 40 Iale abu keve velehovoge Iesuu namigevei avoe, “Guligulilahalive elike vaveve toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene.” \v 41 Kateai namigeveito halevei ahuvela tiale iekela kome bokoai guligulianu. \v 42 Isi loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. Ana isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.” \v 43 Hoto kateale louge anelu moleu otogomo dobai lohoale mai negotinu. \v 44 Ige au tota negobedai guliguliage uvuve keu isu baluganu. Ige vahotoveu taho nahate bidoai vatamo lotinu. \p \v 45 Au kateinata hovelahai hoilahai tiale au esemu elegevege abu uvulahalata ladevelu. \v 46 Ige au namigevei avoe, “La osiohoike ladevema. Hovedevei guligulilahalive elike vaveve toelau lohoge kemo dobuluvi halevave.” \s1 Abu Iesu malu. \r (Matiu 26.47-56; Maka 14.43-50; Dioni 18.3-11) \p \v 47 Iesuu kateai namigevesege ata moagaeau loholu. Ige Iesu esemu mole Diudasi keu kebiaho uli holisi lohoale Iesu evudei ulikukuhavonu. \v 48 Ulikukuhavoge Iesuu namihai avoe, “Diudasi, ana isiviai di ulikukuhavoale kemo di mai atae toela ovei.” \v 49 Ige Iesu esemuiau vavavemo laviale keau belahai avoe, “Kosive, noeabuna vali siga malei kebia havei.” \v 50 Isi kateisege moleu siga mai dubue kosive baluga ke esemue golema inute heisi etulenu. \v 51 Ige Iesuu loui avoe, “Halevave.” Isi esemu ke golema levege maholilinu. \p \v 52 Ige dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi dubue udaha nalievemale bukateau Iesu maliho lohoale avuluvuta ua. Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana huhuige dau vavoloamale ata. Ilike vage la benisita visuta malei dahavoho loholu. Emena la osioho. \v 53 Dau vani bahata la dubu balugae timale uma. Isege la di elehaito di maholilu. Isito laeau vavie esea. Nova kou la vanilike. Iale la vavi komo lohoale isiviai di male keta duave.” \s1 Bitau Iesu vovohonu. \r (Matiu 26.57-58, 69-75; Maka 14.53-54, 66-72; Dioni 18.12-18, 25-27) \p \v 54 Iesuu hoto ke louge uoholige abu evudei melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe loholu. Isege Bitau ialialihavoi ehomai lohoma. \v 55 Ige abu ologomo vene beisi venehemo uguiavosege Bitau lohoale abuhi ugulamonu. \v 56 Isege veneu vedodoai nivemo atagage ma moleu nive elehai loui avoe, “Malaha kota avuti umaleike ko.” \v 57 Kateai louge Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke hilokaholinu.” \v 58 Iniale malaha moleu Bita elehai namihai avoe, “A keu Iesu esemu mole ailike.” Ige Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke holioholinu.” \v 59 Iliale abu ukaukaito tota malaha moleu negobedai loui avoe, “Seleveta kou Galilie ata nahate. Iale no kemo hilokage kou Iesuti ohanoimale ataike.” \v 60 Ige Bitau namihai avoe, “Halenela. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai lousege solekavesite kokoluguu hotoanu. \v 61 Ige Iesuu hoilahai Bita niavoge Bitau Iesuu subuta louale ke huhuanu. Au loui avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetaeai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’” \v 62 Ige Bitau ke huhuai uvu balugai halei tiale iekela nina baluganu. \s1 Abu Iesu hehavoi visuhavolu. \r (Matiu 26.67-68; Maka 14.65) \p \v 63-64 Ige ata degomole Iesu nalimale keau Iesu hehavoi ogo mai nive viliasege ata moleu hamai namihai avoe, “Au beloveta ata. Iale no namigevenela. Oleike ahamonu.” \v 65 Kateaito hotoe toela moaga loui aiohavolu. \s1 Iesuu Diue kosive vudimo laminu. \r (Matiu 26.59-66; Maka 14.55-64; Dioni 18.19-24) \p \v 66 Vau alamoge Diue kosive moagaeau hotohotoho loholu. Oe kosivea, dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemale keau mole bevuevei igaetoai Iesu melavei kotaho loholu. \v 67 Isi belahai avoe, “No namigevenela. Ana huhuige Dilavau a hanavoge a Keliso holinu.” Ige Iesu namigevei avoe, “Dana la namigevei loui kosea, ‘Ito. Ige la bae di hoto evilivebene. \v 68 Iale mesoho dana hoto mole loui la namigevege la bae ibinave loulivebene. \v 69 Isito di hoto mole louge evive. Atae Eseu Dilava vuvune mai adave inuteve ugulamoi uveve vaniu vuguvuguanu.” \v 70 Kateai louge abu bahata namihai avoe, “Iale Dilava mo anike.” Ige au loui avoe, “La louale keu seleveike.” \v 71 Ige abu moleho loui avoe, “Nahi bae ata degomolemo ko vaveve kaovalivebene. Nahi hotove evige uoholinu.” \c 23 \s1 Iesuu Bailoti vudimo laminu. \r (Matiu 27.1-2, 11-14; Maka 15.1-5; Dioni 18.28-38) \p \v 1 Abu bahata hovedeveime Iesu mai Loma gamani kosive Bailotie tilu. \v 2 Keve tiale kosive ke namihai avoe, “No malaha ko vaveve kaovalata elehaike vaime mai loholu. Kou no ata aiogevei abuho loui avoe, ‘Lainaho takesi moni malei Loma gamani kosive Sisa omilive.’ Isi loui avoe, ‘Dau la kosive baluga Keliso.’” \v 3 Kateai louge Bailotiu Iesu namihai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu loui avoe, “Ito, avuike a ke lounu.” \v 4 Kateai louge Bailotiu dubu nalievemale kosive isi ata kebia namigevei avoe, “Di komo vaveveve toela kaovage uoholinu. Iale dana oleve kateai hamai.” \v 5 Ige abu negobedai Bailoti namihai avoe, “Keu vasohuta Galili vatae tiale haive toela vai no ata aiogevenu. Iale aike Diudia vata komo ke nahate vama.” \s1 Iesuu Elodi vudimo laminu. \p \v 6 Ige Bailotiu hotoeabe ke evisi namigevei avoe, “Galili ataniko.” \v 7 Ige abu loui avoe, “Ito.” Ige Bailotiu namigevei avoe, “Kosive mole Elodi keu Galili vatae kosive. Keu aike lohoale Dielusalemae ua. Iale ko mai avue teve.” \v 8 Ige abu mai Elodie tige au Iesu elehai vahaehoanu. Kosealemo ataeau Iesu vaveve vamale ke louge Elodiu vani moaga ke evisi isiviale Iesu elehai. Keu isiviale Iesuu vaveve nimolete vage au elehai. \v 9 Katealemo au Iesu belahai avuemo vaveveve kaovalage Iesuu hotobehame loui namihaholinu. \v 10 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau hovedevei Iesu vavamo lobolahai isuta Elodi namihai avoe, “Keu vaveve toela moaga vamale ataike.” \v 11 Ige Elodiu au tuvalie esemuhi Iesu hehavoi aiohavolu. Isime lobolahai kosiveu ogoe dua vamale ke nahate mai avuemo hatulu. Hatuge uoholige abu melavei tota hoidevei Bailotie tilu. \v 12 Katealemoike Elodiu Bailotiti haokanu. Subuta abu moleho isiviholilu. Isito vani kemo abu avui molehi haokuvualu. \s1 Abu Iesu hamaveve hoto loulu. \r (Matiu 27.15-26; Maka 15.6-15; Dioni 18.39–19.16) \p \v 13 Abu Iesu melavei Bailotie tige Bailotiu hoage dubu nalimale kosiveau, oe kosiveau isi oe ataeau loholu. \v 14 Ige au namigevei avoe, “Laeau malaha ko mai dae lohoale di namihai kosea, ‘Malaha kou no ata aiogevema.’ Ige di la hoto ke avuemo kaovaito toelabe elehaholinu. \v 15 Ige Elodi keta toelavebe elehaholisi tota hanavoge lohonu. Iale malaha kou vavevebe toela vaholiale kemo di hamaveve humahau uoholinu. \v 16 Iale di esemu abuna visuhavoito iovage auna tai.” \v 17 Iomaveve hotou koseanu. Vagana bahata Basova vani kena lohoge ataeabuna louge Bailotina dibulae ata igae iomage auna tigei. \v 18 Bailotiu hoto ke louge ata bahata keau baita namihai avoe, “Hamage au hatai. Isito no isiviale Balabasi ke iomage au tai.” \v 19 Balabasi keu ata havemale ataike. Subuta o kemo keu atae toela holoevei isiviale gamani aiohavoi. Ige abu mai dibulae mavoge ua. \v 20 Isito Bailotiu isiviale Iesu iomage au tai. Iale tota hoai ata namigevei avoe, “Dana ko hanavoge auna tai.” \v 21 Kateai abuho louge abuta avuho loui avoe, “Mai idimo hama.” Isi tota loui avoe, “Mai idimo hama.” \v 22 Ige au tota namigevei loui avoe, “Osialemo. Vaveve toela onoleu avuemo ua. Di vaveveve kaovanata kemo toelabe elehaholinu. Katealemo dana oleve kateai hamai. Iale di esemu abuna visuhavoime iovage auna tai.” \v 23 Kateai lousege abu negobedai baita namihai avoe, “Mai idimo hama.” Ige dubu nalimale keau abuta katelahai negobedai hotove hamalu. \v 24 Ige au namigevei avoe, “Duave, dana la isivi unaha vai.” \v 25 Kateai louito malaha nehe ata havei gamani aiohavomale ke iomanu. Isi abu abu isivi Iesuemo valiho mai ovenu. \s1 Iesuu idi ebamonu. \r (Matiu 27.32-44; Maka 15.21-32; Dioni 19.17-27) \p \v 26 Ige abu mai tialeau Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovolu. Keu bulue tialeu hoilahai oe lohoma. Iale abu adave butuhai namihai avoe, “Idi ko ebamo.” Ige au idi ke ebamoi Iesu ehomai iavela tinu. \v 27 Isege ata moagaeau ehovai timale kebia vigomo keate degomoleau avuho uvulahai ninalahama. \v 28 Kateisege Iesuu abue vudihei namigevei avoe, “Dielusalema keatea, lainaho daho ninalahalive. Isito la ebikaho uvulahai la esetaho uvulahai ninalahave. \v 29 Kosealemo vanie toelau lohoma. Iale vani kemo ataeabuna bae loui kosea, ‘Keate oleuoleu ese tobute maleholiale keau duave. Isi ese gite houeveholiale keau duave.’ \v 30 Vani kateimalela ataeabuna loui kosea, ‘Tana baluga isi eseve dobai no bamuevege no haluvisi.’ \v 31 Dau idi isahete ke nahate. Isege laeau idi gilite ke nahate. Iale abu vaveve toela koseale daemo valiege vaveve toela baluga seleve abuna laemo vai.” \p \v 32-33 Kateai louge tuvalie ataeau Iesu melavei dibulae ata abuita kebiata holoevei tiale ata havemale matamae velehovolu. Matama ke ivilike Lolokue matama. Matama keve abu Iesu mai idie domo hamai dibulae ata kebiata havelu. Moleu adave inuteveatae. Isege moleu agiteveatae. \v 34 Ige Iesu noinoiai avoe, “Mamai, vaveveabe toela uliha. Abu vaveve ko vamale ko abu hilokaholilu.” Kateai lousege tuvalie ataeau Iesu ogo maliho kasilahai ogove igaegaeai malelu. \v 35 Ige ataeau elehasege Diue kosive keau Iesu hehavoi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevenu. Isito Dilavau ke ebagemage keu Keliso holivatebene au ebika tedahoi dobai lohonu.” \v 36 Kateai lousege tuvalie ata kebiata hehavoi tiale e toela mai omilu. \v 37 Isi loui avoe, “A Diue atae kosive holiniege a ebika tedahoi dobai lohonela.” \v 38 Kateai kinave tatamo hoto mole hisaliai avoe, “Kou Diue kosive balugaike ko.” \v 39 Ige abu dibulae ata mai hamale ke moleu hotoe toela loui Iesu belahai avoe, “Seleveta Keliso aniko. A Keliso holiniege a ebika tedahoi nota tedaevenela.” \v 40 Kateai louge moleu avuho loui avoe, “Hoto kateale louhalenela. Ana Dilava vabuhavoholinu. Nahiabuna avuluvuta haluvisi. \v 41 Nahiau vaveve toela vamale ataea. Iale ibinavehoike nahi vatehani ko malelu. Isito malaha keu vaveve toela vaholisito vatehani malenu.” \v 42 Kateai au haokaho louito Iesu namihai avoe, “Iesu, a Kosive baluga holisi a matamae doga kemo lohoniege di huhuanela.” \v 43 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di ahoe louge evinela. Ana nova daiti ukolikolie matama keve unela.” \s1 Iesuu hatinu. \r (Matiu 27.45-56; Maka 15.33-41; Dioni 19.28-30) \p \v 44 Iniale vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili (3) okoloki masege vaniu tota halunu. \v 45 Isege dubu baluga uvue abu ogo mai uvu mole tumute ke bamuale keu ehula dikolahai heila velemai abuita holinu. \v 46 Isege Iesuu baita loui avoe, “Mamai, di aike hatima. Di isiviale daemo di munana manela.” Kateai louito hatinu. \v 47 Ige tuvalie kosive keu vaveve ke elehai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Seleveta ata keu atae dua.” \v 48 Isege ataeau keve igaetoai vaveve ke elehalage uoholige abu halevai uvu balugata hoidevei abu oe tilu. \v 49 Oe tisege Iesu haokuvu isi Galili keate degomole keau Iesu ehovamaleau bahata haeavamole lavisi vaveve ke elehalu. \s1 Iesu mai abavulu. \r (Matiu 27.57-61; Maka 15.42-47; Dioni 19.38-42) \p \v 50-51 Alimatia malaha mole ivi Dioseba keu atae dua isi ata uvevete. Iale keu Dilavau Iesu hanavoale ke evisi huhuai avoe, “Kona no kosive baluga holige noeabuna vuvunevemo ui.” Isi kateai ke nihomai uma. Keu Diue kanisoloe kosive. Iale kanisolo keau Iesuemo vaveve kateale vage keu keho isiviholinu. \v 52 Iale keu Iesu vava mai abavuho tiale gamani kosive Bailoti belahanu. Isi loui avoe, “Dana vali Iesu vava mai talive abavui.” \v 53 Ige Bailotiu louge au tialeu Iesu vava mai ogoe duata viliai munee vahamo abu subuta kemo atabe mai gulioholiale kemo mai gulianu. \v 54 Kateisege bulau loholiho vage vau loai lohoma. \p \v 55 Isege Galili keate nehe keau Diosebaluvuta tiale au Iesu vava mamoi abavuale ke elehalu. \v 56 Isime halevai oe tialeau mulamulae dua malei Iesu vava hoesehavoliho bevualu. Isege bulau lohoge abu halevai menaka ehovai bulamo ua. \c 24 \s1 Iesuu gulimo hovelahanu. \r (Matiu 28.1-10; Maka 16.1-8; Dioni 20.1-10) \p \v 1 Iliale Sande vavita vae hodohodota keate keau mulamula nehe bevuale ke malei Iesu vutae tilu. \v 2 Tiale keve velehovoge mune balugau Iesu vuta bamuale keu vovolovai badive ua. \v 3 Ige abu mune ke vahae tialeau isiviai Iesu vava elehai. Isito abu tiale elehaholilu. \v 4 Isi keve lavisi ke huhulahai dolodololahasege malaha mole abuita ogo levolevote vale keau solekavesite abue loholu. \v 5 Ige keate keau vabulahai kome bokoai vata bisi holuiavolu. Ige malaha keau namigevei avoe, “Kou alue vutae matama. Iale la osiohoike kove atau nita uale ke kaovama. \v 6 Keu komo uoholinu. Dilavau etuvage keu hovelahanu. Au Galilie ui laheho louale ke lana huhulahalu. \v 7 Au loui avoe, ‘Ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai. Iniege vanie ni abuita igaetaeabuna uoholige auna tota hovelahai.’” \v 8 Kateai louge keate keau Iesu hoto ke huhulahalu. \v 9 Isi vutave halevai hoidevei tiale vaveve ke loui Iesu abostolo leveni (11) kebia haivei esemu bahata kebiata haivelu. \v 10 Keate kebia iviabeike koea. Meli Magidaleni, Dioana, Diemisi neina Meli isi keate degomole. \v 11 Ige Iesu esemu keau hoto ke evisi loui avoe, “Lana tilogoike vaime loboe hoto ke louma.” Isi kateai hotoeabe evioholilu. \v 12 Isito Bitau ke evisi hovelahai bibuai tiale vutavela velemanu. Isi holumai ke vahae niai elehage abu viliale ogo ke unahau ua. Ige au hoilahai au oe tiale vaveve ke huhuai avoe, “Vaveve kou oleve kateanu.” \s1 Esemu abuiau Emeasie tima. \r (Maka 16.12-13) \p \v 13 Vani ke igaemo Iesu esemu abuita keau olahai o mole ivi Emeasi keve tilu. Dielusalema halei o keho tiale egeveu haeava sisina ada mole isi abui. \v 14 Abu avui taime humaha tavae abu Iesuemo vaveve vamale ke moleho loui tima. \v 15 Katelahai ke lousege Iesuu iaeabe tialeu abuemo tinu. \v 16 Ige abu elehaito ke hilokaholilu. \v 17 Ige Iesuu namigevei avoe, “La avui ono vadeike moleho loui lohoma.” Kateai louge abu avui lavisi uvulahalu. \v 18 Ige malaha mole ivi Keliobasi keu namihai avoe, “Ata bahata Dielusalemae umale keau vaveve moleu aike Dielusalemae velemale ke hilokalu. Isito a igaenike ke hilokaholinu.” \v 19 Ige au belagevei avoe, “Vaveve onoleike.” Ige abu loui avoe, “Vaveve kosealeike abu valu. Nasaleta malaha mole Iesu keu belovetae ata. Iale Dilavau vuvune omige au vaveve nimolete vai hoto vuvunete louge ata bahataeau ke elehai vahaeholahai hoesehavolu. \v 20 Isito no dubu nalimale kosive isi oe kosive keau ke mai gamani ata ovege abu loui avoe, ‘Auna hatai.’ Isime mai idie domo hamalu. \v 21 No subuta huhulahai kosea, ‘Kena bae kosive holisi Iselala ata tedaevei.’ Isito keu hatiale aike vanie ni abuita igaeta uoholinu. \v 22 Ige nova vavita no keate degomoleau hoto mole louge no ke evisi vikolahalu. Abu vae hodohodota tialeau vutave velehovolu. \v 23 Keve velehovoi Iesu vava kaovage uoholinu. Isime hoidevei lohoale no namigevei avoe, ‘No anelu abuita elegevege keau no namigevei avoe, Keu hovelahanu.’ \v 24 Isege no ata degomoleau vutave tiale elehage uoholige abu loui avoe, ‘Keate keau hoto seleveike abu loulu.’” \p \v 25 Abu deiada ke louge uoholige Iesuu namigevei avoe, “La keau vaveve kemo luleleholilu. Isi belovetaeau louale hoto ke la solekai evisi maholilu. \v 26 Belovetau louale ke nahate Kelisona vatehani malei hatai hovelahai tota au otogoe ataga nehe ke mai. Lana ke hilokalu.” \v 27 Kateai louito subuta Moseseu hotove hisaliale isi beloveta bahataeau hisaliale ke loui kebia haivenu. \p \v 28 Au kateai haivelage abu tiale o nehe abu avue tiveve ke vavae loholu. Isege Iesuu isiviale eve tai. \v 29 Isito abu negobedai kelulahai namihai avoe, “Vau loalelua nohehi unela.” Ige au tiale abuhi ua. \v 30 Iniale abuhi lovi iliho uguiavosege au valava mai hoesehavoito vakoai malei ovenu. \v 31 Kateai lovi ovesege niabeu alamo seleveage abu bae lulelelahai Iesu hilokalu. Isege au solekavesite uoholinu. \v 32 Ige abu mole namigevei avoe, “Keu humaha tavae nahehi hotohotoai Bukae Hoto loui nahi haiveale hotove keu venee nahate vanu.” \p \v 33-34 Abu kateai louito solekai hovedevei Dielusalemae hoidevelu. Keve velehovosege Iesu esemu leveni (11) isi esemuve degomole keau igaetoai uliale kebia namigevei avoe, “Seleveta Iesuu hovelahai Saimoni Bitae lohoge au elehanu.” \v 35 Ige malaha abuita keau abuta namigevei avoe, “Nota humaha tavae katelahalu. Isito no Kosive ke hilokaholilu. Ige au valava vakoai noevesege no bae hilokalu.” \s1 Iesuu au esemuemo velemanu. \r (Matiu 28.16-20; Maka 16.14-18; Dioni 20.19-23; Abostolo 1.6-8) \p \v 36 Ata abui keau kateai namigevesege Iesuu solekavesite vigoeabemo lamisi ua. Isi namigevei avoe, “Lana ue dua vama.” \v 37 Ige abu ke elehai huhulahai avoe, “Mesoho aluike no ko elehalu.” Isime vabue toela valu. \v 38 Katelahage au namigevei avoe, “Osiohoike la uvuu kibikibianu. Oleve katealemoike la uvuu dolodoloanu. \v 39 Isito di adau di veloti samagulahale ko elegeveve. Dailike ko. Dau alu holioholinu. Alu keau misioholisi itavaholilu. Isito dau kateholinu. Iale daela holisi hilokave.” \v 40 Kateai namigeveito au ada isi au velo malei haivenu. \v 41 Ige abu ke elehai vahaeholahaito ke huhulahai dolodololahalu. Isege au belagevei avoe, “La ivevebena ua.” \v 42 Kateai louge abu huena mole mahoale ivi mai omilu. \v 43 Ige au ke mai vudiabemo inu. \p \v 44 Isi namigevei avoe, “Di subuta lahehi ui hoto koseale loui la namigevenu. ‘Di vaveve bahata Moseseu subuta hisaliale, belovetaeau hisaliale isi Samusimo hisaliale keabuna bahata seleve holisi.’” \v 45 Kateai louito uvuiabe alavoge abu bae Bukae Hoto kemo lulelelahalu. \v 46 Ige au haivei avoe, “Bukae Hotou louale Kelisona vatehani malei hatiniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai. \v 47 Auna hovelahage ataveabuna ivivemo ata haivei namigevege abuna vaveve toela halevage Dilavana ulihai. Ige abuna vasohuta Dielusalema kove ata haiveito gabie bae vata bahatae tai ata haivei. \v 48 Bukae Hotou louale keu seleve holige la vaveve ke bahata elehai hilokalu. \v 49 Isito kove usege di Mamau louale ke di di Munana Tumute hanavoge au la malevei negotievei.” \s1 Iesuu otogoe veatinu. \r (Maka 16.19-20; Abostolo 1.9-11) \p \v 50 Iesuu hoto ke louge uoholige au au esemu holoevei Dielusalemae halei Beteni oe tinu. Keve tiale au ada ebagemai kebia hoesegevenu. \v 51 Hoesegeveito halevei otogoe veatisi tinu. \v 52 Veatisi tisege abu hoesehavoito halevai vahaehota hoidevei Dielusalemae loholu. \v 53 Iliale vani bahata Diue dubu baluga keve Dilava hoesehavoma.