\id ACT - Mountain Koiali NT [kpx] -Papua New Guinea 1981 (web version -2013 bd) \h Abostolo \toc1 Abostolo \toc2 Abostolo \toc3 Abos \mt1 Abostolo \c 1 \s1 Iesuu au Mamae veatiale deiada \p \v 1 Di haoka, Teovilasi. Di isiviai tota deiada mole a haivui. Di subuta Iesuu vatae lohoale ata haivei vale ke hisaliai ahoe hanavonu. \v 2 Iesuu otogoe tioholisito Munanae Tumue vuvunemo au esemu tuelo (12) malevei abu vaveve deiada loui namigevenu. \v 3 Au hatihatimo hovelahaito vanie ni voti (40) ke uvumo au ebika mai au esemu haivege abu kemo hilokage au hatihatimo hovelahanu. Isi vani moaga abue lohoale Dilava matamae dogae uveve deiada loui haivenu. \v 4 Iniale vani mole abu igaetoai usege au namigevei avoe, “Lainaho Dielusalema halevai tigelive. Isito usege di subuta la namigeveale ke di Mamau bae laovei. \v 5 Dioni ata babatisogevemale keu e unahataike ata babatisogevenu. Isito vani degomoleau uoholisege Munana Tumue vuvunena bae laemo lohoi.” \p \v 6 Vani mole Iesuu au esemuhi igaetoasege abu belahai avoe, “Kosive, Iselala ata noeau subuta no vata sisihalu. Isito novae vani komo ata nimoleau lohoale no vata ko sisihama. Iale ana valive no kosive holisi no tedaevege no tota no vata ko mai sisihai.” \v 7 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di Mamau au vuvunemo vaveve bahata hilokaevenu. Isi isiviholiale la namigevege la ke hilokaliho. \v 8 Isito di hoto mole louge evive. Gabie Dilava Munanae Tumuna bae la vuvunetievege lana bae di hotoe dua loui Dielusalema o kove, Diudia vatae, Samalia vatae isi vata bahatae kebia haiveve.” \v 9 Kateai louge uoholige esemuiabeau nibisege au otogoe veatisi tinu. Tigeto goeu bamuge abu elehaholilu. \p \v 10 Abu otogomo Iesu nibisege malaha abuitaeau ogo taete holovealeta solekavesite vavaebemo lavisi ua. \v 11 Isi namigevei avoe, “Galili ataea, la osiohoike ehue nilahama. Iesuu ehue tige la elehale ke nahate auna bae tota dobai lohoi.” \s1 Mataiasiu Diudasi lovo mai Iesu esemu holinu. \p \v 12 Kateige abu Oliveta tana ke halevai hevaluvisi Dielusalemae lohoale keu haeava holioholinu. \v 13 Kateai lohoale abu subuta o molemo uale kemo ua. Esemu keabulike koea: Bita, Dioni, Diemisi, Andulu, Bilibi, Tomasi, Batolomi, Matiu, Aloveasi mo Diemisi, Selotie ata Saimoni, isi Diemisi mole mo Diudasi. \v 14 Keau bahata negolahaime Dilava imihama. Isege Iesu neina Meli, keate benahate isi Iesu hohuvu kebiau bahata keve Dilava imihama. \p \v 15 Kateimale vanila Bitau hovelahai evievi ata bahata uani handele tuenti (120) haivenu. \v 16 Haivei avoe, “Di haokuvuia, bahata evive. Subuta mole Dilava Munanae Tumuu Deividi namihage au Diudasiu Iesu maveve deiada ke lounu. Iale hoto keu nova seleve holinu. \v 17 Nahi hilokage keu nahehi Iesu lovi vamale ata mole. \v 18 Isito au Iesu male ke ibina malei vata mole voianu. Vata kemoike au dobai hatige gogoveu dikolahage deve holoeau velehovolu. \v 19 Ige Dielusalema ataeau evige Diudasiu hatinu. Ige abu matama ke abu hotomo ivihai avoe, ‘Akedama.’ Hoto ke ihuu koseanu. Tahoe matama. \v 20 Deividiu subuta Diudasi deiada Samusi bukamo hisaliai avoe, \q1 ‘Valadave kemo atabeu bae ulivebene.’ \m Isi tota hisaliai avoe, \q1 ‘Malaha molena bae lovove mai lovive vai.’ \m \v 21-22 Iale nahi malaha mole mage au bae Diudasi lovo mai nahehi igaetoai Iesuu hovelahale hoto ke loui ata haivei. Isito ata ke ebagevaveve keu koseanu. Ata oleu subuta Dioniu Iesu babatisohavoale ke elehai ehomai lohoale Iesuu ehue tiale ke elehai hilokale ata ke nahiabuna ebagevage auna Diudasi lovo mai nahehi ui.” \p \v 23 Bitau deiada kateale louge abu malaha abuita ebagevalu. Malaha mole ivilike Dioseba. Isege mole ivilike Mataiasi. Dioseba ivi moleike Basabasi. Isi ivive moleike Diasitasi. \v 24-25 Ige abu guliguliai loui avoe, “Kosive, a abostolo mole Diudasiu a lovi halei hatige a ibinave ominu. Iale no nova lovove malihoike ata abuita kobia tabagevelu. No Kosive, a ata bahatae uvu hilokaevemale alike. Ialelua no haivege no malaha igae ebagevage au Diudasi lovo mai.” \v 26 Kateaito ata abuita kebia ivi munemo hisalievei mai mihatuge ole iviu ehumo uale kena Diudasi lovo mai. Abu vaveve ke vage Mataiasi iviu ehumo ua. Ige abu ke ebagevage keu Iesu abostolo mole holinu. \c 2 \s1 Munanae Tumuu otogomo lohonu. \p \v 1 Iniale vani mole Diue vahaehoe vani mole Bentikosi keu lohonu. Iale vani kemo Iesu esemuiau bahata bevuai o igaemo ua. \v 2 Igaetoai o kemo usege lulu moleu hanunu ke nahate otogomo luluai lohoale oe uvu ke bahatamo lohoge abu evilu. \v 3 Isi nilahai elehage keu venee vedodo ke nahate dobai lohoi igaegaeai kinaeabemo ui lotinu. \v 4 Vaveve keu Dilava Munanae Tumuike abuemo ui vuvunetievege abu igaegaeai hoto nimoletemo hoto loui lotilu. \p \v 5 Vani kemo Dilava hoesehavomale Diue ata moagaeau Dielusalemae ua. Keau Dielusalema ata holioholisito vata bahatamo lohoale eboulahai Dilava hoesehavoma. \v 6 Iale keau luluale ke evisi bibuluvisi o keve lohoaleau o kela velehovoi vikolahalu. Kosealemo keau evige Iesu esemuiau hotoeabe igaegaemo hoto loui lotilu. \v 7 Abu ke evisi vikolahai loui avoe, “Nahi hilokage malaha keau Galili ataeabulike. Keau nahie hoto hilokaholilu. \v 8 Iale oleve kateike abu vai nahie hoto selevemo hoto louma. \v 9 Nahiau o igaegaeai matama nimolete kebiamo loholu. Batia, Media, Elama, Mesobotamia, Diudia, Kabadosia, Botasi, Esia vata kebiamo loholu. \v 10 Isi Vilisia, Babilia, Egubito, Keliti, Alebia, Libia (Keu Sailini vavae) vata kebiamo loholu. Isege nahi benahateau Loma o baluga kemo loholu. Nahi degomoleau Diue ata seleve. Isege nahi degomoleau Diue ata holioholisito Diue vaveve ke vama. \v 11 Nahiau vata nimolete kebiamo loholu. Isito nahi malaha kebia hoto evige keau nahie hoto selevemo Dilava vaveve nimolete louma.” \v 12 Kateai tetelahai mole namigevei avoe, “Osialemoike abu vaveve kateale vama.” \v 13 Isi kateige degomoleau helahai loui avoe, “Ba, keau e toela ilike vaime katelahalu.” \s1 Bitau hovelahai Dilava vaveve lounu. \p \v 14 Abu kateai louge Bitau abostolo degomolehi hoto ke evilu. Ige Bitau hovelahai baita namigevei avoe, “Diue ata bahataeau Dielusalemamo uale evive. Di isiviale vaveve ko deiada loui la namigevei. \v 15 La huhuige no e toela ilu. Isito keu hoto seleve holioholinu. Elehave. Vau aike alamonu. Iale la huhuige atabena valive vavita vavita e toela isi. Ba. \v 16 Isito beloveta Dioelau subuta mole hisaliale keike esemu koeau aike vama. \v 17 Dioelau hisaliale hoto keu koseanu. \q1 ‘Dilavau avoe, Dana vanie gabila di Munanae Tumu hanavoge auna dobai lohoi la bahata vuvunetievege la eseabuna ono vadeu gabie lohoveve ke loui ata namigevei. \q1 Isege la atae doga keabuna lahoahoai. \q1 Isege la malahae kosive keabuna tababu nimolete elegevei. \q1 \v 18 Ige Munana Tumutena dobai lohoi di esemu bahata negotievege malaha keate bahataeabuna ono vadeu gabie lohoveve hoto ke loui ata namigevei. \q1 \v 19-20 Ige dana vaveve nimolete otogomo hanavege vanina loasege batana tahoai. \q1 Isege heie vata kove taho, vene isi dio balugana ui. \q1 Keau kateisege iave keve Kosive vani balugana bae lohoi. \q1 \v 21 Vaveve katealeu velemage oleuoleu Kosive ivimo Dilava imihage auna kebia malevei.’ \p \v 22 Iselala ataea, di hoto evive. Iesu keu Nasaleta omo lohoge Dilavau tedahoge au vuvunevemo vaveve nimolete vai vikoe vaveve nimoleta vaevenu. Iale au vadeu vale ke la elehai hilokalu. \v 23 Isito la isiviale hamage au hatisi. Isi kateai mai atae toela ovege abu mai idie domo hamage au hatinu. Isito subuta mole Dilavau au lulelemo la vaveve ke hilokai loui avoe, Abuna katelahai. Ialeike la ke valu. \v 24 Iesuu vatehani mai hatiale kemo Dilavau etuvage au hovelahanu. Kosealemo hatihati ke vuvuneu mage au gulimo uveve keu anekianu. \v 25 Deividiu subuta Samusi bukamo Iesu vaveve koseale hisalianu. Avoe, \q1 ‘Di hilokage Kosiveu vani bahata daiti uma. \q1 Keu di vavamo umalemo vaveve isutena daemo lohoge di bae kemo dobalivebene. \q1 \v 26 Ialemo di uvuu vahaeho balugage di Dilava hoesehavoveve hoto louma. \q1 Di hilokage dana hatige auna tota di etuvai. \q1 \v 27 Iale di hatige au bae di munana halege au bae odavae ulivebene. \q1 Isi au bae au esemu tumute ke halege au bae gulimo ui sakavalivebene. \q1 \v 28 Au ukolikolie humaha di haivui vani bahata daiti uge di kemo vahaeho baluganu.’ \p \v 29 Di haokuvuia, di isiviale nahie buluve Deividi ke deiada louge avuemo lulelelahave. Keu subuta mole hatige abu mai abavulu. Iale vutave keu nova avulike ua. \v 30 Deividi keu Dilava beloveta holisi hilokage Dilavana au ono vade louale ke vai. Au Deividi namihai avoe, \q1 ‘Dana aemo a valada mole mage auna kosive holisi telonamo ugulamoi.’ \m \v 31 Ige Deividiu ke evisi Dilavau gabie vaveve hilokai Kelisou hovelahaveve kemo loui avoe, \q1 ‘Au hatige Dilavau bae munanave halege au bae odavae ulivebene. \q1 Isi gulimo halege au bae ui sakavalivebene.’ \m \v 32 Hoto kateale loualemo Dilavau etuvage hovelahage no ke elehalu. \v 33 Dilavau Iesu ebagamai au ada inuteve mamoi au louale ke nahate au Munana Tumute omige au Munanae Tumu noevege no vuvunevemo hoto ke louge la evilu. \v 34 Deividiu Iesuu vale ke nahate vai ehue tioholinu. Isito keu subuta loui avoe, \q1 ‘Dilavau di Kosiveho loui avoe, Di ada inuteve ugulamonela. \q1 \v 35 Isege di a aiohavomale kebia malevei a veloe heimo otovege Kosiveabe holinela.’ \p \v 36 Iselala ata bahataea, hoto ko evive. La Iesu mai idie domo hamale keike Dilavau etuvage hovelahai Kosive holisi a tedaeveve ata Keliso holinu.” \p \v 37 Bitau hoto kateale louge abu ke evisi huhube nimole valu. Isi kateai Bitata abostolo degomoleta namigevei avoe, “No haokuvuia, noeabuna vadeu vai.” \v 38 Ige Bitau namigevei avoe, “La bahata la vaveve toela vamale ke halevave. Isime Iesu Keliso ivimo babatisoage Dilavana la vaveve toela ke ulihai au Munanae Tumu laovei. \v 39 Dilavau isiviale au Munanae Tumu laovei la ese ovei olemeau haeavamole ui Dilava hoto eviale kebiata ovei.” \v 40 Bitau hoto ke loui hoto degomoleta loui namigevei avoe, “Nova vata komo ataeau vaveve toela vage Dilavana ibinaeabe ovei. Iale kemo hoidevege Dilavana la malevei.” \v 41 Kateai louge vani kemo ata moagaeau deiada ke evisi abu uvu mai avuemo mavoi babatisolahalu. Ata bahata tili taoseni (3,000) keau babatisolahai Iesu esemuhi igaetolahalu. \v 42 Isi vani bahata abuhi igaetolahai abostoloeau louale ke evisi negolahai guligulilahai aleto isi Dilava hoesehavolu. \s1 Evievi atae vaveve \p \v 43 Abostolo ata keau vikoe vaveve isi vaveve nimolete vaevege ataeau ke elehai vikolahalu. \v 44 Ata oleuoleu abu uvu mai Iesu omiale keau igaetoai lohoi Dilava hoesehavoi abu kunai bahata tasalievei mole ovelu. \v 45 Isi abu vata abu kunai voievei moniabe malei kemo kunaiholimale kebia ovema. \v 46 Abuna vani bahata abu dubu balugae tiliege igaetolahaime guligulilahagei. Isime oe tiliege igaetolahaime lovi isi vahaeholahai mole tedaevegei. \v 47 Keau katelahai Dilava hoesehavoge ata degomoleau ke elehai vahaehoabe vai Kosive hoto evige au kebia malevege abu Iesu esemuhi igaetoalu. \c 3 \s1 Bitau malaha mole velo golote hoesehavonu. \p \v 1 Gutu mole tili (3) okolokimo Bitau Dioniti Diue dubu balugae guliguliho tilu. \v 2 Tiliale keau dubu balugae velehovoi ata mole velo golote elehage au abu dubue udaha mole ivihai avoe Udahae Dua kemo ugulamoi uma. Malaha ke neinaveu mamoge velove keau golohovoalelua ataeabuna ke ebavoi loholiege udaha kemo mavoge olemeau dubu kemo tai lohomale kebiamo auna moniho imigevegei. \v 3 Iniale Bitau Dioniti dubu ke uvue tisege malaha keu moniho imigevenu. \v 4 Ige abu ke nibitumuage Bitau avuho loui avoe, “No niavenela.” \v 5 Ige au niavei huhuai avoe, “Mesoho koeabuna monibe daovai.” \v 6 Ige Bitau avuho loui avoe, “Dau monioholinu. Isito dana di mai lohoale ko mai aoi. Nasaleta malaha Iesu Keliso ke ivimo di a namihama. Hovelahai laminela.” \v 7 Kateaito adave inutela holisi ebagemage solekavesite malaha ke veloeau negolahalu. \v 8 Ige au hovelahai vitoi lamisi oanu. Isi abuhi iaeabela vitovitoai dubue Dilava hoesehavoliho tilu. \v 9 Malaha keu kateai Dilava hoesehavoi tige ata bahata keau ke elehalu. \v 10 Ke elehai hilokage malaha neheu dubue udahamo ugulamoi moniho ata imigevemale keike. Ke elehai ono vadeu avuemo velemale kemo vikolahai tetelahalu. \s1 Bitau dubumo ata haivema. \p \v 11 Malaha nehe keu Bitata Dionita vudievei vahaehoabe vasege ata bahataeau igaetoai bibuluvisi tiale dubu ke hedaka abu ivihai avoe Solomoni keve malaha ke elehaho tilu. Keau malaha nehe ke elehai vikolahai tetelahalu. \v 12 Ige Bitau ata kebia elegevei abuho loui avoe, “Iselala ataea, osiohoike la vikolahai no nibieve tumuima. La huhuige noeabuna no vuvunemo mesoho no vavevemoike malaha ke hoesehavoge au oai tima. \v 13 Dilava keu subuta nahie buluve Ebalahamu, Aisiki isi Diekobo kebia Dilava. Iale keike au esemu Iesu ebagemai vuvune omige no vuvunevemoike vaveve ke valu. Isito la Iesu ke mai gamani kosive Bailoti omige au isiviale iomage au tai. Isito la kabebihavoi avuho isiviholilu. \v 14 Keu ata tumute isi inutolotolote ata. Isito laeau avuho isiviholisi mai Bailoti omilu. Isi namihage au Iesu iomaholisito ata havemale ke iomanu. \v 15 La vaveve kateale vai gibosoune Kosive ke hamalu. Isito Dilavau hatihatimo etuvage hovelahanu. Iale noeau au hatai hovelahale ke elehale noeabulike koea. \v 16 No Iesu ivimo velo golote ke namihage au Iesu vuvunemo hovelahanu. No no uvu mai Iesuemo mavoalemoike malaha ke hoesehavoge au hovelahage la elehalu. \p \v 17 “Di haokuvuia, di hilokage la la kosivehi dolodololahalemoike Iesuemo vaveve ke valu. \v 18 Dilavau subuta au beloveta namigevege abu hisaliai avoe, ‘Dilavana Keliso hanavoge auna vatehani malei.’ Iale ke nahateike Iesuu mai selevetinu. \v 19 Katealemo nova la vaveve toela ke halevai hoidevei lohoge Dilavana la vaveve toela ke ulihai la negotievege lana bae vuvunevemo ue dua vave. \v 20 Ige auna la tedaevemale kosive Iesu hanavoge auna tota dobai lohoi. \v 21 Isito Iesuu nova otogoe uale auna gabie dobai lohoniege vata ko mai duatige auna subuta uale ke nahate vai. Dilavau hotoe deiada kateale au beloveta tumute kebiaho subuta louale kena bae lohoi. \v 22 Beloveta mole Moseseu subuta loui avoe, ‘Dilavana bae di hanavoale ko nahate laheho beloveta mole hanavoi. Beloveta kena la valadamo lohoi hoto louge hotove bahata evive. \v 23 Iale oleme abuna beloveta ke hoto evioholige Dilavana tasalievei havege abu uoholisi.’ \v 24 Hoto ke igae Samuelau hisaliage beloveta degomoleau iave lohoale kebiata hisaliai novae vanimo velemale ke loulu. \v 25 Nahiau beloveta kebia valada. Iale nahiau kebia ese nahate. Subuta Dilavau au beloveta namigeveale hoto keu aike laemo lohonu. Dilavau vasohuta hoto ke loui Ebalahamu namihai avoe, ‘A valada kemo dana ata bahata hoesegevei.’ Dilavau hoto kateale loui mamoale keu aike laemo lohonu. \v 26 Dilavau au mo Iesu hanavoge au vasohuta dobai lae lohoi isiviale la bahata hoesegevege la vaveve toela ke halevai hoidevei avue lohoi.” \c 4 \s1 Diue kosiveau Bitata Dionita malevei kotalahalu. \p \v 1 Kateai lousege dubue kosive, dubu nalimale bukate igae, isi Sadukea ata degomole keau abue loholu. \v 2 Lohoale itumulahalu. Kosealemo Bitau Dioniti hotoe deiada loui ata haivei avoe, “Iesuu hatai hovelahale kemo nahiabuna hovedevei.” \v 3 Hoto katealemo abu malevei dibulae otovelu. Gutumoike abu malevei bamuevege abu vavimo keve ladevelu. \v 4 Isito ata bahata vai taoseni (5,000) keau hotoe dua ke evisi abu uvu malei Iesu omilu. \p \v 5 Iniale vani mole Diue dubue kosivea, oe kosivea isi Diue menaka loui hisaliamale keau Dielusalemae igaetoai loholu. \v 6 Lohoale keau dubue kosive baluga Anasi isi esemuve degomole kebiatamo loholu. Esemuiabe kebia ivilike koea: Kaiabasi, Dioni, Alekisanda. \v 7 Iale keau Bitata Dionita malevei lohoi abu vigomo otovei belagevei avoe, “Ole vuvuneta ole ivitamoike la vaveve ke valu.” \v 8 Ige Bitau Munanae Tumue vuvunemo namigevei avoe, “Dubue kosivea isi oe kosivea, di hoto ko evive. \v 9 Lana vaveve dua no velo goloteho vale kehonike no belagevema. Lana isiviai hilokai oleve kateike no vai ke hoesehavolu. \v 10 Keta duave. Di isiviale la namigevege la bahata hilokave. La louike vage abu Nasaleta malaha ke mai idie domo hamage au hatige abu mai gulialu. Isito Dilavau tota etuvage Iesuu tota hovelahanu. Iale vuvunevemoike velo golote keu momoleai lamisi oanu. \v 11 Iale di hoto mole louge evive. Bukae Hotou Iesu vaveve ke loui loui avoe, \q1 ‘Laeau o mole houmale ata kebia nahate. \q1 La o houveve mune ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve munee dua holinu.’ \m \v 12 Iale avu igaemo nehane ukolikoli maleve. Heie vata kove vuvuneve ke nahatebeu uoholinu. Isito vive ke igaemo nahiabuna ukolikoli malei.” \p \v 13 Kateai louge Diue kosive keau ke evisi vikolahai huhuige malaha keau sikuluholialea. Isito luleleabe kemo abu elehage keau Iesu esemuia. \v 14 Kateai isiviale abuho hoto loui. Isito abu elehage malaha nehe veloveu duaveale keu Bitame Dionimehi lamisi ua. \v 15 Kateige kosive keau Bitata Dionita hanavege abu heie usege abu unaha abu moletehi hotohotolahama. \v 16 Hotohotolahai mole namigevei avoe, “Nahiabuna malaha kebiamo ono vade igae vai. Kosealemo ata bahataeau Dielusalemae umale keau hilokage keau vikoe vaveve balugatahoike abu ke valu. Iale nahi bae kemo hotobe loulivebene. \v 17 Katealelua nahi ata kebia keluevege abu lako tota atabeho Iesu ivimo vuvune vaveve vale ke lougelive.” \p \v 18 Kateai louito Bitata Dionita hohavege abu lohoge keau isuta namigevei avoe, “Lainaho bae tota Iesu ivimo hotobehame loui ata haivegelive.” \v 19 Isito Bitau Dioniti namigevei avoe, “La biaeau Dilava nimo ko huhulahave. Noeabuna la hoto evisi. Emena Dilava hoto evisi. \v 20 Isito no Iesu elehai hotove evialemo no bae ata haiveveve ke halevalivebene.” \v 21 Kateai louge Diue kosive keau isiviale banisigevei. Isito abu elehage ataeau velo golotemo vaveve dua ke elehai Dilava hoesehavoma. Katealemo abu banisigeveveve humahau uoholige abu isuta namigevei avoe, “Lainaho bae tota gabie hoto ke lou molealive.” Kateaito iovege abu tilu. \v 22 Malaha nehe abu hoesehavoale ke vaganau mesoho voti (40) ke nahate. \s1 Evievi ataeau guliguliage hamuu hatunu. \p \v 23 Bitau Dioniti halevai tialeau kosive keau abuho louale ke loui evievi ata namigevelu. \v 24 Ige keau ke evisi igaetoai Dilava imihai avoe, “No Kosive, au vuvunete. Au otogo vai vata vai e vai avuemo onobenobe vaevei otovenu. \v 25 Subuta mole a a Munana Tumute hanavoge au tiale no buluve Deividi ke negotige au loui avoe, \q1 ‘Osiohoike Dilava hoto evioholimale keau itumulahalu. \q1 Isi osiohoike ata keau huhuihuhuie toela ke huhu kavalu. \q1 \v 26 Vatae kosiveau isiviale hovedevei mole bevuevei igaetoai Dilavau au mo hanavoale ke hamai.’ \m \v 27 Deividiu subuta louale keu seleve. Iale nova o komo kosive Elodi, kosive mole Botiasi Bailoti, Diue ata holioholialea, isi Diue ata degomole keau bahata mole bevuevei a a esemu tumute Iesu ebagemai hanavoale ke hamage hatinu. \v 28 Keau mole bevuevei vaveve ke vage a a vuvunemo vasohuta hilokage abuna ke vai. Iale a isivimoike abu ke valu. \v 29 No Kosive, abu nova noheho isuta louale ke evinela. Noeau a esemu. Iale a nego noevege no vabu halevaito a hoto loui ata namigevei. \v 30 Isime a vuvune hanavoge no a esemu tumute Iesu ke ivimo vavahanite ata hoesegevei vaveve nimoleteta vaevei.” \v 31 Guliguli keu uoholisege abu igaetoai guliguliale o keu hadanu. Ige Munana Tumuteu kebiamo lohoi malevei negotievege abu vabuoholisito tilialeau Dilava hoto loulu. \s1 Evievi atae onobenobe keau igae \p \v 32 Vani kemo Iesu esemu bahata keau huhuihuhui igae isi uvu igae. Kunaite keau koseale louholilu. Kunai koeau noele. Isito abu kunai ke igaegaeai mole ovelu. \v 33 Ige abostolo ata keau negolahai Iesuu hatisi hovelahale ke loui ata haivege Dilavau kebia bahata hoesegevenu. \v 34 Ige keau bahata kunai maleale mole nahate unaha. Kosealemo ata kebiau abu vata abu o kebia voievei ibinaeabe malei loholu. \v 35 Malei lohoale abostolo kebia ovege abu malei kunaiholimale kebia ovelu. \v 36-37 Ke nahate malaha mole Dioseba keu Livai malaha. Keu Saibalasi vata keve uniale au vata voiai ke ibina malei lohoale abostolo kebia ovenu. Ige abostolo keau ivihai avoe Banabasi. Ivi ke ihuu koseanu. Ata negotievemale ata. \c 5 \s1 Ananaiasi isi Sabaela \p \v 1 Malaha mole Ananaiasiu abu keate Sabaelati abu vata voiale ke ibina malelu. \v 2 Isi ke malei mole namigevei avoe, “Nahi ibinave vaki molehame ovei. Isi vaki mole nahie ebikaho otovei.” Kateige Ananaiasiu moni ke vaki mole mai lohoaleu abostolo ovei loboe hoto loui namigevei avoe, “Vatae ibina avuhameike ko.” \v 3 Kateai louge Bitau avuho loui avoe, “Ananaiasi, onoleike a ko vanu. Seteneu a uvumo lohoike vage a moni degomole a ebikaho otoveito Munana Tumute lobohavoi loui koseanu. Moni bahataike ko. \v 4 Subuta a vata ke voioholisege vata keu a vata. Isi gabie a ke voiage keu a moni. Iale a osiohoike hoto kateale lounu. A no igae lobogeveholisito Dilavataike a ke lobohavonu.” \v 5 Kateisege Ananaiasiu ke evisi lokilahai dobai hatinu. Kateige ata bahataeau ke evisi vabulahalu. \v 6 Kateige ata degomoleau ogo malei lohoi viliai ebavoi mai tiliale heie gulialu. \p \v 7 Iniale gutumo Ananaiasi keateu lohonu. Isito keate keu onoleu koliavemo velemale ke hilokaholinu. \v 8 Ige Bitau keate keho loui avoe, “Lobo haleito di namihanela. La vata ke ibina bahatanike ko.” Ige keate keu namihai avoe, “Ito bahataike ke.” \v 9 Ige Bitau avuho loui avoe, “Osiohoike a a koliati isiviale Dilava Munanae Tumu lobohavoi. Evine. Malaha keau a kolia mai guliale abulike aike udahamo lohoma. Iale abuna aike ata ebavoi tai.” \v 10 Isi kateisege solekavesite keate keu velove heimo lokilahai dobai hatinu. Ige malaha nehe keau lohoale keate nehe ke elehage hatige abu ebavoi mai heie tiale koliaveta havaisi gulialu. \v 11 Ige ekalesia bahata isi ata degomole keau ke evisime vabulahalu. \s1 Iesu abostoloeau vikoe vaveve moaga vaevelu. \p \v 12 Vani kateimalela abostolo tuelo (12) keau vikoe vaveve nimolete moaga vaevege ataeau kebia elegevelu. Evievi ata kebiau bahata Diue dubu balugae hedaka Solomoni keve mole bevuevei igaetoai uma. \v 13 Isege evievi ata holioholiale keau evievi ata vabugevei isiviholilu abue loholiho. \v 14 Ige ata moagamoagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi mole bevuevei igaetoalu. \v 15 Ige abostolo keau vikoe vaveve vasege ataeau vavahanite kebia malevei lohoale heie humahamo ava tedisi kemo otovei huhuai avoe, “No kateige Bita munanau haidolevege abu momolelahai.” \v 16 Kateige ata moagaeau abu o halevei o baluga Dielusalemae lohoi vavahaniamale ata kebia isi munanae toelau uvuiabe holoeavomale kebiata holoevei loholu. Ige abostolo keau kebia bahata hoesegevelu. \p \v 17 Abostolo keau kateige dubue kosive baluga keu au haokuvu Sadukeahi ke elehai mainaeabe mai ilu. \v 18 Isi kateai kebia malevei tilialeau dibulae otovelu. \v 19 Isito vavi kemo Dilavau au anelu mole hanavoge au tiale keu dibulae udaha alavoi kebia hanavege abu heie tilu. \v 20 Isi namigevei avoe, “Talive dubue uvue lavisi ukolikolie hoto loui ata namigeveve.” \v 21 Kateai louge abu ke evisi tilu. Tilialeau vavita vau alamoge abu lohoi dubue uvue ata haivesege dubue kosive baluga keu au haokuvuhi Diue kosive bahata hohavege abu lohoale hotohotolahalu. Isi bukate hanavege abu dibulae abostolo maleliho tilu. \v 22 Tiale keau dibulae velehovoi abostolo kaovege uoholige abu hoidevei lohoaleau kosive kebia namigevelu. \v 23 Namigevei avoe, “No velehovoge udaha keu bamusege udaha nalimale keau heie lavisi ua. Isito no udaha alavoi uvuve tige ataeau uoholilu. \v 24 Kateige dubue kosive isi bukate kebia kosive keau hoto ke evisi vikolahalu. Isi dolodololahai avoe, “Abostolo keau oleve katelahalu.” \v 25 Kateisege malaha moleu lohoale namigevei avoe, “Di la namigevege evive. La malaha nehebia malevei dibulae otoveale kebiau aike dubue uvue ata haivema.” \v 26 Isi kateige bukate kebia balugau au esemu holoevei Iesu esemu maleveliho tilu. Tiliale keau baita abuho louoholisi haveholilu. Kosealemo abu huhulahai avoe, “Noeabuna kobia havege ataeabuna mune malei nohavei.” \p \v 27 Isi kateai abostolo kebia malevei dubue kosive kebia vudimo otovelu. Ige dubue kosive baluga keu hovelahai belagevenu. \v 28 Belagevei avoe, “Lana no hoto evilu. No subuta la namigevei loui kosea, ‘Lainaho bae tota Iesu ivimo deiada loui ata haivegelive.’ Isito la nova hoto ke loui Dielusalemae ata bahata kebia namigevema. Isi la isiviale no vavamo lobolahai loui kosea, ‘Keabulike Iesu hamalu.’” \v 29 Ige Bitau esemu benahatehi abuho loui avoe, “Seleveta no bae atabe hoto evilivebene. Isito noeabuna Dilava hoto unaha evisi. \v 30 La Iesu mai idie domo hamage au hatige abu mai gulialu. Ige nahie buluvebia Dilava keu etuvage hovelahanu. \v 31 Isi mai au ada inuteve mamoge Iesuu kosive baluga holisi ata tedaeveveve ata holinu. Iale Iselala ataeabuna abu vaveve toela halevage Kosivena vaveveabe toela ulihai hoesegevei. \v 32 Keike Munana Tumuteu no haivege no ke hilokai ata haivema. Iale oleuoleu Dilava hoto evige auna au Munanae Tumu ovei.” \p \v 33 Abostolo keau kateai lousege Diue kosiveau ke evisi itumulahai isiviale kebia havei. \v 34 Isito Balisia malaha mole baluga Gameliela keu isiviale hovelahai hoto loui. Malaha keu Diue menaka bahatamo lulele seleveanu. Isi malaha ke ata bahataeau eahalema. Iale keu abostolo kebia hanavege abu heie tilu. \v 35 Isi Diue kosive kebia namigevei avoe, “Iselala ataea, huhuihuhuie dua vaito bae gabie abostolo kebia aiogeveve. \v 36 La hilokage subuta vagana mole malahae toela Teodasi keu au ebika ebagemage ata moaga mesoho voa handele (400) keau igaetoai ehovalu. Abu isivialeike gamani aiohavoi. Isito gabie gamaniu Teodasi hamage hatige esemuiabe keau bahata vabulahai detuluvisi igaegaealu. \v 37 Isi vani moleike gamaniu atae ivi dodavemale ke vanila Galili malaha mole Diudasi keu hovelahai ata moaga holoevei isiviale talive gamani aiohavoi. Isito gamaniu ke hamage hatige esemuiabeau detuluvisi igaegaealu. \v 38 Iale katealemo di hoto onole louge evive. Lainaho bae malaha kebia havegelive. Isito hanavege abu tai. Kosealemo abuna abu negomo vaveve kateale valiege solekavesite uoholisi. \v 39 Isito abuna Dilava vuvunemo vaveve kateale vage lana bae oleve kateai kebia havei aiogevei. Mesoho lana vaveve kateale valiege bae Dilava aiohavove.” \p \v 40 Malaha keu kateai louge kebiau hotove ke evisi Iesu esemu kebia hohavege abu lohoge visugevei hanavei loui avoe, “Lainaho bae tota Iesu hoto loui ata haivegelive.” \v 41 Kateige esemu kebiau Diue kosive kebia halevei vahaeholahai tilu. Kosealemo kebiau Iesu ivimo vatehani malege Dilavau ke elehai kebia eahalegevenu. \v 42 Isi kateai vani bahata abu dubue isi oe timale hotoe dua loui ata haivei avoe, “Iesu keu ata tedaevemale kosive Keliso.” \c 6 \s1 Abu ata seveni (7) tabagevelu. \p \v 1 Vani kateimalela ata moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. Isege vani mole Gilikie hoto loumale keau Diue hoto loumale kebiahi moleho louma. Giliki ata keau loui avoe, “Vani bahata no gobuvu keabuna loholiege lovie esehame malegei. Isito Diue gobuvu keabuna loholiege lovi baluga malegei.” \v 2 Ige abostolo keau hoto ke evisi esemu kebia bahata hohavei abuho loui avoe, “La huhuige noeabuna Dilava hoto ke loui ata haiveveve ke halevai ata oveveve lovi unaha hoesehavoi. Ba, kateale keu toelanu. \v 3 Di haokuvuia, nahie vigomo malaha seveni (7) tabagevege elike keau ata oveveve lovi ko nalisi. Isito malaha lulelete isi Dilava Munanae Tumuu negotievemale kebia tabageveve. \v 4 Isege noeabuna vani bahata guliguliai ata haivegei.” \v 5 Kateai louge esemu benahateau loui avoe, “Keu duave.” Isi kateai vasohuta Sitiveni ebagevalu. Keu au evievimo negoige Munanae Tumuu mai negotinu. Isi Bilibi ebagevai Bokolasi, Nikano, Timoni, Bamenasi, tabagevei gabiabela Antioka malaha mole Nikolasi ke ebagevalu. Nikolasi keu Diue ata holioholisito gabieike au vaveveabe manu. \v 6 Kateai malaha seveni (7) kebia malevei lohoge abostolo keau abu ada malei tataeabemo otovei abuho guligulilahalu. \p \v 7 Keau kateige Dilava hotou Dielusalemae tai balugage ata moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. Ige Diue dubue kosive moagaeau hoto ke evisi abuta Iesu ehovalu. \s1 Abu Sitiveni male deiada \p \v 8 Dilavau malaha nehe Sitiveni hoesehavoi vuvune omige au kemo vaveve nimolete isi vikoe vaveve moaga atae vigomo vaevenu. \v 9 Kebia vaevege Diue dubu mole Libetini ata degomole keau hotove hamalu. Abu kateige Salini ata degomole, Alekisandia ata degomole, Silisia ata degomole, isi Esia ata degomole keau bahata igaetoai itumulahai isiviale Sitiveni hoto hamai. \v 10 Isito Munanae Tumuu Sitiveni negotige au lulelevemo hotoe dua unaha loui hotoeabe lobo ke hamanu. \v 11 Kateige abu tiale malahae toela kaovei malevei loholu. Ige ata keau lobolahai avoe, “No evige malaha kou vani bahata Mosese menaka isi Dilava ivi aiohavoma.” \v 12 Isi kateai louge Diue ataeau ke evisi itumulahalu. Ige Diue kosive isi Diue menaka loui hisaliamale keau lohoale Sitiveni evudei melavei kotaho tilu. \v 13 Isi tota malahae toela kebia kaovei holoevei lohoge abu loui avoe, “Malaha keike Sitiveni keu vani bahata nahie dubu isi Mosese menaka kemo hotoe toela louma. \v 14 No evisege au loui avoe, ‘Nasaleta malaha Iesu kena nahie dubu koiai hatui. Isi Moseseu menakae tumu mai nahie buluve oveale keta aiohavoge auna uoholisi.’” \v 15 Abu hoto kateale lousege Diue kosive keau Sitiveni niavosege niveu atagale anelue ni ke nahate. \c 7 \s1 Sitiveniu Diue kosive vudimo au deiada louma. \p \v 1 Ige dubue kosive baluga keu Sitiveni belahai avoe, “Abu a vavamo loumale kena selevenike.” \v 2 Ige Sitiveniu namihai avoe, “Usege di hoto mole loui. Di ataea, di haokuvuia, la bahata di hoto gaeahavove. Subuta mole nahie buluve Ebalahamu keu sohu Mesobotamiae ui Halani vatae tioholisege otogoe umale Dilava keu dobai lohoi avuho lounu. \v 3 Avuho loui avoe, ‘A ata, a vata kebia halevei tenela. Dana vata moleve a hanavoge keve te.’ \v 4 Kateai louge Ebalahamuu au vata Kalidia ke halei tiale Halani vatamo uniale mamaveu hatige Dilavau louge au Iselala vata kove lohonu. \v 5 Vani kateimalela Dilavau vatabe mai Ebalahamu omioholinu. Isito au louale auna bae gabie avuho vata ke mai omisi. Iale Dilavau louale Ebalahamu valadaeabuna bae vata ke mai. Isito vani kela Ebalahamuu eseholilike vasege Dilavau avuho hoto ke lounu. \v 6 Isi avuho loui avoe, ‘A valadaeabuna bae vagana voa handele (400) ke uvumo vata nimoleteve uliege ata kebiaho lovilahai vatehani baluga malegei. \v 7 Vagana kateale abuna uoholige oleteau a valada kebiamo vaveve toela vage dana toelaeabe ibina ovege a valada keabuna loholiege kove di hoesehavoi.’ \v 8 Dilavau kateai louito vaveve nimolete Ebalahamu haivui isiviale au au moe vudie vate etulelive kemo vani bahata Dilavau avuho hoto loui mamoale ke huhuigei. Iniale gabie move Aisikiu uge bula igaeu uoholisege mamaveu vudive vate etulenu. Ige gabie Aisikiu au mo Diekobomo vaveve kateale vanu. Ige Diekobou au ese tuelo (12) kebiamo avuta vaveve kateale vanu. Iale ese kebiamoike nahie umukau lohonu. \p \v 9 “Diekobo ese degomole keau abu hoho Dioseba ke maina mai isi maime ata degomolemo voilahage abu mai Egubitoe tilu. Isito Dilavau keve avuti ua. \v 10 Ige vaveve toelau avuemo lohoge Dilavau hoesehavoi avuti uniale vani mole Diosebau Belo nimo lamige Dilavau au lulele mai omige au kosive kemo vaveve dua unaha vage au vahaehove vanu. Katealemoike Belou Dioseba mamoge au Egubitoe ata bahata nibievei ovemo atave kebiata nibievema. \v 11 Iniale vani mole Egubito isi Keinani vata kebiamo vae balugatahou lohoge ataeau vaeho ue toela valu. Kateige nahie buluve kebiata vaelahalu. \v 12 Ige Diekobou loviu Egubitoe uale ke evisi au ese hanavege abu lovi maleliho tilu. \v 13 Iniale tota vani mole maleliho tige Diosebau bae au ebika mai au nanuvu haivege Belou avuta bae kemo malaha kebia hilokaevenu. \v 14 Ige Diosebau au mama Diekoboho hoto hanavoi loui avoe, ‘A ese bahata holoevei kove loho.’ \v 15 Kateai louge Diekobou au ata bahata seveniti vai (75) kebia holoevei Egubitoe tiale keve uniale hatige eseabeta keve haluvilu. \v 16 Haluvisege eseabeau kakavei lohoale Ebalahamuu subuta Hamu ese kebiamo vata mole Sekamu ke ibina valemo gulievelu. \p \v 17 “Iniale gabie vagana moagaeau uoholige Dilavau subuta Ebalahamuho hoto loui mamoale ke vaniu lohoge Egubitoe umale ata keau moagataho selevealu. \v 18 Vani kela kosive moleu Dioseba hilokaholiale keu Egubitoe ata kebia nalievema. \v 19 Kosive keu nahie buluve lobogevei loui avoe, ‘La eseau uge botoe halevege abu haluvisi.’ \v 20 Vani kela ese mole dua Moseseu ua. Ese keu uge abu mai oe uvue mahogovalu. \v 21 Ige bata abuita igaetaeau uoholige mahogovaveve humahau uoholige abu mai botoe meavolu. Isege Belo mau tiale ese ke elehai mai au ebiaho lohoi au ese toanu. \v 22 Isi louge Egubitoe lulelete ata keau Mosese haivuge au vaveveabemo luleleai ata baluga holisi negoe vaveve vanu. \p \v 23 “Iniale vagana votiu uoholige vagana molemo Moseseu isiviale talive au ata seleve elegevei. \v 24 Isi tiniale Egubitoe ata mole elehasege keu Iselala ata mole hamai aiohavoma. Ige Moseseu au ata ke tedahoi Egubitoe ata ke hamage hatinu. \v 25 Moseseu kateaito huhuai avoe, ‘Di kateige Iselala ataeabuna hilokage Dilavau di hanavoale dana kebia holoevei Egubito halei tai.’ Isito ata kebiau Moseseu huhuale ke hilokaholilu. \v 26 Iniale vani mole au oai tisege Iselala malaha abuiau mole havema. Ige au tiale elegevei keluevei abuho loui avoe, ‘Di haokuvuia, di hoto evive. La keau avui igaealelua lainaho mole havegelive.’ \v 27 Kateai louge malaha neheu au haokamo vaveve toela vale keu Mosese kabitisi avuho loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no keluevei no vavevemo hoto louma. \v 28 Ani, a isiviai nivu Egubitoe ata hamale ke nahate dahamolihoike.’ \v 29 Kateai louge Moseseu ke evisi Egubito halei detitisi tialeu Midianie ua. Keve uniale mahinai mo abuita houevenu. \p \v 30 “Moseseu vata keve uale vagana votiu uoholige tomagie tiale tana mole baluga Sainai keve velemanu. Keve velemage anelu moleu avue lohoniale keu idiu lahai haetohaetoale kemo ua. \v 31 Ige Moseseu ke elehai vikoaime isiviai talive vuguta neniai elehai. Kateai tialeu vavavemo lamisege Dilavau avuho hoto mole lounu. \v 32 Isi loui avoe, ‘Dau a buluve kebia Dilava. Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava dalike ko.’ Kateai lousege Moseseu vabuai teteai isiviholinu ke elehaliho. \v 33 Kateige Dilavau avuho loui avoe, ‘A veloe vate ke tohoanela. Kosealemo a matama kemo lamiale keu vatae tumu. \v 34 Di hilokage Egubitoe ata keau di ata aiogevege keau vatetumu malei kekolahage di ke evisi tedaeveho dobai lohonu. Iale lohoge di a hanavoge Egubitoe tenela.’ \p \v 35 “Dilavau kateai louge Moseseu halei tiale Iselala ata namigevege abu keho isiviholisi loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no nibieveho louma.’ Isito Dilavaike Mosese mai negotige au tiale au ata nibievenu. Au kateisege anelu nehe idiu lahale keve uale keike Mosese tedahonu. \v 36 Iale kemoike au vikoe vaveve vaevei au ata holoevei Egubito halei tiale E Tahote kemo tota vikoe vaveve moleta vai tota tiale tomagie vikoe vaveve nimolete vaevenu. Kateale valage vagana votiu (40) uoholinu. \v 37 Mosese keike Iselala ata namigevei avoe, ‘Dilavana di hanavoale ko nahate bae beloveta mole hanavoi. Ige kena bae la vigomo lamisi la tedaevei.’ \v 38 Mosese keike Iselala ata holoevei abuhi tomagie ua. Isege nahie buluve keau heie usege au Sainai tanae tiale anelue hoto evinu. Anelu keu ukolikolie hoto louge nahie buluve keau ke evisi hisaliage keike nahita nova evilu. \p \v 39 “Nahie buluveau isiviholilu hoto ke maliho. Isito isiviale Mosese halevai hoidevei tota Egubitoe tai. \v 40 Isi kateai Eloni namihai avoe, ‘Noheho dilava mole vage auna noheho uli holisi tai. Kosealemo no holoevei lohoale Mosese keu tanae tiale osioi lohoholinu.’ \v 41 Kateai louito dilava mole bolomakau nahate vai abu adatela vale keho ovo havei ke hoesehavoi havulahalu. \v 42 Abu vaveve kateale vage Dilavau au ebia abuemo bamui halevege abu didi, vanie ni, bata hoesegevema. Abu vaveve kateale vage beloveta malaha moleu Bukamo ke hisaliai avoe, \q1 ‘Iselala ataea, laeau vagana voti (40) kemo tomagie uale lana di hoesehavohonike ovo havei mohoevelu. \q1 \v 43 Ba, di hilokage laeau loboe dilava Molokoike o eseta ebavoi tiale hoesehavoi loboe dilava mole Levani didi nahate keta ebavoi tilu. \q1 Laeau loboe dilava kebia vaevei hoesegevemale kemo dana la iovege lana bae Babulonia ke iae matama moleve teve.’ \p \v 44 “Nahie buluveau tomagie valai balugata dubu mole houi Dilavau au menaka mai oveale ke abu mai valai dubu kemo mavolu. Dubu keu Dilavau Mosese haivuale ke nahateike abu houlu. \v 45 Vani mole Diosuau nahie buluve kebia ese holoevege abu valai ke ebavoi Keinani vatae tilu. Ata degomoleau subuta vata kemo uge Dilavau kebia nunuvege abu tisege nahie buluveau vata kemo ui valai keta dubu houge uale uale Deividi vani ketala velemanu. \v 46 Ige Deividi vanimo Dilavau Deividi hoesehavoge au isiviale Iselala atae Dilava keho dubu seleve houi. \v 47 Isito move Solomoni keike Dilavaho dubu seleve hounu. \v 48 Ke houito nahi hilokage Dilava ehue uale keu bae ataeau dubu houale kemo ulivebene. Beloveta moleu kemo hisaliai avoe, \q1 \v 49 ‘Dilavau loui avoe, Otogo keu di ugulamomale telona. \q1 Isege vata keu di velo mamomale matama. \q1 Iale lana o oleteale dahoe houi. \q1 Dana oleve kateai keve ui. \q1 Keu daemo anekianu. \q1 \v 50 Kosealemo dalike onobenobe bahata vaevenu.’ \p \v 51 “La uvu keu osiohoike vage la Dilava hoto ke evioholilu. La keau nahie buluve kebia nahate. La vani bahata Dilava Munanae Tumuho isiviholisi kabebihavoma. \v 52 Nahie buluveau beloveta bahata havege abu vatehani malelu. Subuta vani kemo beloveta keau Dilava esemu inutolotoloteu lohoveve hoto ke louge nahie buluveau kebia havei hoto ke bamuge novae vani komo la esemu ke mai atae toela ovege abu hamage hatinu. \v 53 Dilavau au menaka mai anelu ovege abu mai la buluve ovege la menaka ke maito keho isiviholisi halevalu.” \s1 Abu muneta Sitiveni hamalu. \p \v 54 Sitiveniu abuho kateale louge Diue kosive keau ke evisi avuho itumulahai monogigialu. \v 55 Ige Munana Tumuteu Sitivenimo ualemo au ehue niai Dilava ataga elehage kemo Iesuu Dilava ada inuteatave laminu. \v 56 Ige au ke elehai loui avoe, “Di elehasege otogou alavoge Atae Eseu Dilava ada inuteve laminu.” \v 57 Ige abu hoto ke evisi baita kekolahai abu golema bamui isiviholilu hoto ke eviliho. Isi igaetoai tiale Sitiveni evudelu. \v 58 Evudei mai tiale o ke iae abu dabae ogo bodievei malei malaha mole Solo omisito mune malei Sitiveni hamalu. \v 59 Hamage au guliguliai loui avoe, “Di Kosive Iesu, di munana mage di hatai.” \v 60 Kateai louito au kome bokoai vata bisi baita hoai loui avoe, “Kosive, ainaho vaveveabe toela kemo ibinae toela ovelive.” Kateai louito halei hatinu. Abu kateai Sitiveni hamasege Bolou ke elehai abuho hotobe louholisito vahaehoanu. \c 8 \s1 Solou ekalesia aiogevemale \p \v 1 Vani kateimalela ata keau ekalesiau Dielusalemae umale kebia bahata aiogevege abu vatehani baluga malelu. Vatehani malei Diudia vata isi Samalia vata keve detuluvisi tisege abostolo unahaeau Dielusalemae ua. \v 2 Ige vani kela atae dua degomoleau Sitiveniho ninalahai mai abavulu. \v 3 Ige Solou isiviale ekalesia aiogevege abu uoholisi. Kateai o igaegae kela evievi ata kebia havei malevei lohoale dibulae otovenu. \s1 Bilibiu Samalia oe ata haivema. \p \v 4 Ekalesiau detuluvisi matama bahatae tiale Iesu hoto loui ata haivelu. \v 5 Isege Bilibiu Samalia oe tiale keve Iesu Kelisoe hoto loui ata haivema. \v 6 Ige ata moagaeau hotove ke evie dua vai au vaveve nimolete vamale keta elehalu. \v 7 Abu ke elehasege Bilibiu munanae toela kebia abuemo nunuvege abu kekolahai ata halevei tilu. Isi vavaeabeu kibioholimale isi velo golote kebiata hoesegevenu. \v 8 Keu kateige ataeau ke elehai vahaeho balugalu. \p \v 9 Isege malaha mole Saimoni keu o kemo ui vani moaga au ebia mai mihatui ata lobogevege abu vaveveve ke elehai vikolahalu. \v 10 Ata bahata kosi esebulu keau hotove evisi loui avoe, “Malaha ke vuvuneu balugatahoai Dilava vuvune nahate.” \v 11 Loboe vaveve vamale keu kateai ata lobogevege ataeau vabuhavoi hotove evima. \v 12 Abu kateisege Bilibiu lohoale ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto loui Iesu ivimo ata haivege ata bahataeau hotove evisi babatisolahalu. \v 13 Ige Saimoni nehe keta hoto ke evige Bilibiu babatisohavoge au avuti oima. Ige Bilibiu vikoe vaveve vage au ke elehai vikoanu. \p \v 14 Samalia ataeau Dilava hoto evisi male hoto ke abostoloeau Dielusalemae umale keau ke evisi Bitata Dionita hanavege abu tilu. \v 15 Tiale keau Samaliae velehovoi kebiaho guliguliai isiviale abu Munanae Tumu malei. \v 16 Kosealemo Munana Tumuteu kebiamo lohoholige keau Iesu ivimo babatiso unahalu. \v 17 Ige Bitau Dioniti abu ada malei tataeabemo otovege kebiau Munanae Tumu malelu. \v 18 Kateisege Saimoniu vaveveabe ke elehai isiviale moni malei Dionita Bitata ovei. \v 19 Isi namigevei avoe, “Moni ko malei vuvune ke mai daovage elike data di ada malei atae tatamo otovege abu Munanae Tumu malei.” \v 20 Ige Bitau namihai avoe, “A huhuale ana a moni keta Dilava vuvune ke ibina vai. A katealemo a moni keti matamae toelae tenela. \v 21 A vaveve kateale vaniege a bae no lovi ko valivebene. Kosealemo a uvu keu Dilava nimo inutolotoloholinu. \v 22-23 Di hilokage vaveve toelau a uvu ke mai aiohavoge a vaveve toelae isivi unaha vama. A huhuihuhuie toela kateale huhuimalemo hoilahai Dilava imihage au a vaveve toela ke ulihai.” \v 24 Kateai louge Saimoniu namigevei avoe, “Daho Kosive imihage elike la louale keu daemo loho halei.” \p \v 25 Bitau Dioniti Dilava hoto loui ata haivege uoholige halevai Dielusalemae hoidevei tilu. Tiale humaha tavae hotoe dua loui Samalia ata haivei tilu. \s1 Bilibiu Itiobiae gamani kosiveti belemanu. \p \v 26 Vani mole Dilava anelu moleu Bilibi namihai avoe, “Hovelahai valahae talive Dielusalemae velemai humahae eseu Gasa vatae tiale kela tenela.” \v 27-28 Ige Bilibiu hovelahai tiale humaha tavae Itiobia malaha moleti belemanu. Malaha keu Itiobiae gamani kosive baluga holisi Kuini Kadasiu vata ke naliale monive ke bahata nalima. Iale malaha keu Dielusalemae Dilava hoesehavoito halei au kaliotamo hoilahai beloveta Aisaia buka dodavei lohoma. \v 29 Ige Munanae Tumuu Bilibi namihai avoe, “Talive kaliota ke vavala tenela.” \v 30 Kateige Bilibiu bibuai vavavela tai evisege malaha keu beloveta Aisaia buka ke dodavema. Ige au belahai avoe, “Ana a dodavemale ke ihu hilokanu.” \v 31 Ige malaha keu avuho loui avoe, “Dana oleve kateai ke hilokai. Isito ata moleu di haivuhutevage di bae ke hilokai.” Kateaime Bilibi namihage au veatisi kaliotavemo avui ugulamonu. \v 32 Malaha keu Aisaia bukamo dodavemale keike ko. \q1 “Ata keu mamoe nahate. \q1 Ataeabuna melavei tiliege bae hamai. Keu mamoe doga ke nahate. \q1 Ataeabuna vomove bohige au bae kekoalivebene. \q1 Iale abu mamoemo vale ke nahate abuna ata ke hamage au bae hotobe loulivebene. \q1 \v 33 Ataeabuna aiohavoi mai kotalahai vaveveve toela elehaholisi hamage au hatige valadavebeu bae uge ataeau bae hilokalivebene.” \p \v 34 Isi kateige kosive nehe keu Bilibi belahai avoe, “Di namihanela. Beloveta kou ata oleike au huhuai ko hisalianu. Auna au ebikanike au ke huhuaime. Emena ata moleike.” \v 35 Ige Bilibiu Bukae Hoto kemo Iesu hotoe dua loui haivunu. \v 36 Isi avuti tiale e mole vavamo velehovoge kosive keu Bilibi namihai avoe, “E ko elehanela. Dana valive e komo babatisoai.” \v 37 Ige Bilibiu namihai avoe, “Ana a uvu bahata mai Iesuemo mamoniege bae babatisoanela.” Ige malaha keu loui avoe, “Duave. Di hilokage Iesu Keliso keu Dilava mo.” \v 38 Isi kateai au kaliota ke mamoge Bilibiu avuti dobuluvisi e keve tiale kosive ke babatisohavonu. \v 39 Kateaito e kemo hoidevei lohosege Dilava Munanae Tumuu Bilibi mage uoholinu. Ige kosive keu Bilibi kaovai elehaholisi vahaehota tinu. \v 40 Isito Bilibiu solekavesite o mole Asodasi keve velemai halei tiale o kebia bahatala hotoe dua loui ata haivei tiale Sesalia o ketala velemanu. \c 9 \s1 Dilavau humaha tavae Solo haivunu. \p \v 1 Malaha mole Solo keu vani bahata Iesu esemu kebia bahata aiogevei haveveve hoto loui lohoale dubue kosive baluga namihanu. \v 2 Namihai avoe, “Levaleva hisaliai mai daoge di Damasikasie talive Diue dubue kosive ovei elike ata olemeau Iesu ehovamale kebia kaovei umudievei malevei loholive Dielusalemae dibulamo otovei.” \v 3 Kateaito halei Damasikasie tiale keu oe vavae tisege ataga mole balugau otogomo lohoale bamunu. \v 4 Ige au lokilahai vatamo dobai hoto mole evige hoto keu loui avoe, “Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma.” \v 5 Ige Solou loui avoe, “Kosive, ole a.” Ige hoto keu avoe, “Iesu dalike a vani bahata aiohavoma. \v 6 Iale hovelahai o baluga keve talive ata moleu bae a gabie onole vaveve ke ahoe loui.” \v 7 Kateai lousege malaha degomoleau Sololuvuta tiale keau lavisi tetelahalu. Kosealemo keau hoto ke evisito atabe elehaholilu. \v 8 Ige Solou vatamo hovelahage niveu keduige haokuvuiabeau adavela holisi melavei Damasikasie tilu. \v 9 Ige vanie ni abuita igaeta ke uvumo au lovi ioholisito u unahanu. \p \v 10 Vani kateimalela Iesu esemu mole Ananaiasi keu o keve usege vani molemo Kosiveu lahoahoamo hohavoi avoe, “Ananaiasi.” Ige au loui avoe, “Ito, Kosive, di a ho evinu.” \v 11 Ige Dilavau namihai avoe, “Talive humaha mole ivi Inutolotolote keve Diudasi omo Tasisi malaha mole Solo kaovanela. Keu aike guliguliai di imihama. \v 12 Malaha keu subuta lahoahoasege malaha mole Ananaiasiu lohoale au ada mai nivemo mamoge niveu duaveanu. Iale talive di lahoahoamo a haivuale ke nahate vanela.” \v 13 Isito Ananaiasiu Dilava namihai avoe, “Kosive, ata moagaeau malaha ke vaveve loui di namihai avoe, ‘Malaha keu Dielusalemae Iesu esemu moaga aiogevenu.’ \v 14 Isi keu Dielusalemae dubue kosive kebia namigevege abu vuvune omige au aike lohoale isiviai no umudigevei no malevei tai.” \v 15 Ige Dilavau avuho loui avoe, “Halege talive di a namihale ke nahate vanela. Kosealemo di Solo ebagemage auna tiniege di hoto evioholimale kebia, vatae kosive kebia isime Iselala ata kebia bahata auna haivei. \v 16 Iale dana ke haivuge auna bae di lovi ke vai vatehani maleveve ke hilokai.” \p \v 17 Dilavau kateale louge Ananaiasiu tiale o keve velemai au ada mai Solo tatamo mamoi loui avoe, “Di haoka, Kosiveu humaha tavae aemo velemale keike louge di kove ae lohonu. Au di hanavoale kemo ana tota nianela. Ige Munanae Tumuna bae aemo ui a negotisi.” \v 18 Kateai lousege solekavesite huenae gina ke nahateau Solo nimo keiohovoge niveu keduale keu uoholige au hovelahai babatisoanu. \v 19 Babatisoaito lovi ige vavaveu tota negoanu. \s1 Solou Damasikasie hotoe dua louma. \p \v 20 Solou keve uniale Diue dubue tiale Iesu hoto loui ata haivei avoe, “Iesu keu Dilava mo.” \v 21 Ige ata bahataeau ke evisi vikolahai mole namigevei avoe, “Ani, malaha konike Dielusalemae Iesu esemu aiogevei isiviale malevei Diue kosive baluga ovei. Iale malaha kenike ko.” \v 22 Abu kateai louge Solou hovelahai ata haivege hotove keu ataemo vuvuneage Damasikasi Diue ataeau hotove hamaveve keu anekianu. Kosealemo Solou hilokage Iesu keu Diue ata tedaevemale kosive Keliso. \p \v 23 Vani moagaeau uoholige Diue ataeau mole bevuevei Solo hamaveve humaha kaovama. \v 24 Keau vanimo vavimo o ke balugae udahamo nilahai ui isiviale Solo mai hamai. Isito Solou vaveveabe ke hilokanu. \v 25 Iniale vavi molemo Solo haokuvuiau bosea balugamo Solo mai mavoime o ke baluga iae vuindoamo manevege dobai detitinu. \s1 Solou Dielusalemae ata haivema. \p \v 26 Detitisi tialeu Dielusalemae velemai isiviale Iesu esemuhi igaetoai ui. Isito keau vabulahai huhuai avoe, “Ata kou no lobogeveike au ko vama. Keu Iesu esemu seleve holioholinu.” \v 27 Kateige Banabasiu Solo melamei tiale Iesu esemu kebia haivei namigevei avoe, “Malaha kou humaha tavae Kosive elehage au avuho louge au Damasikasie vabuoholisito Iesu hoto loui ata haivenu.” \v 28 Banabasiu kateai haivege Solou bae abuhi ui timale Dielusalemae Iesu hoto loui vuvunevemo vabuoholisito ata haivema. \v 29 Kebia haivesege Diue ata degomoleau Giliki hotomo loumale keau isiviale Solo hamai. \v 30 Ige Iesu esemuiau ke evisime Solo melavei tiale Sesaliae velehovoi mai hanavoge au au o seleve Tasisie tinu. \v 31 Isi kateige Diudia, Galili isi Samalia vata kebiamo ekalesia bahata keau bae ue dua vai Kosive hoesehavoge Munanave Tumuu negotievege abu ata moaga holisi ua. \s1 Bitau Lidata Diobatae tinu. \p \v 32 Bitau matama moagae oai tiale vani mole o mole Lida keve Dilava ata elegeveliho lohonu. \v 33 Keve lohoale malaha mole Aniasi ke elehanu. Malaha ke vavau kibioholige au vagana eiti (8) ke uvumo gedae golo unahamo lahai uma. \v 34 Ige Bitau lohoale elehai avuho loui avoe, “Iesu Kelisou a hoesehavoalelua hovelahai a geda mai egumai laminela.” Isi kateige malaha keu solekavesite hovelahanu. \v 35 Ige Lida ata isi Saloni ata keau bahata malaha ke elehai hoidevei Iesu ehovalu. \p \v 36 Kateisege o mole Dioba keve evievi keate mole Tabita ivive mole Dokasi keu vani bahata vaveve dua vai kunaiholimale kebia tedaevei kunai ovema. \v 37 Iale keate keu vavahaniai hatige abu emohavoi ebavoi mai o ke ehue uvu moleve tilu. \v 38 Isi Bitau Lida oe uale hoto ke evisi abu esemu abuita iovege abu avuho louho tilu. Dioba keu Lidati haeava holioholilu. Ialelua abu tiale Bita namihai isiviale au abuhi hoilahai. \v 39 Ige Bitau hovelahai abuhi tiale velemage abu melavei o ke uvue tilu. Ige gobuvuiau ninalahai vavavemo lavisi keate keu nita ui ogo vamale ke malei Bita haivulu. \v 40 Ige Bitau oe uvue gobuvu kebia iovege abu heie tisege au kome bokoai Dilava imihaito hovelahai keate ke namihai avoe, “Tabita, hovelahanela.” Ige keate keu niai Bita elehai hovelahai ugulamonu. \v 41 Ige au adavela holisi ebagemage au hovelahai laminu. Isi gobuvu nehe kebia hohavege abu lohoge au keate neheu hovelahale ke mai haivenu. \v 42 Kateige Dioba ata keau bahata hoto ke evige kebiamo moagaeau Kosive hoto evisi ehovalu. \v 43 Ige Bitau vani moaga Dioba oe Saimoni mole omo ua. Malaha keu bolomakau vatemo onobenobe vaevemale malaha. \c 10 \s1 Bita isi Koniliasi \p \v 1 Sesalia o kemo malaha mole Lomae ame kosive baluga Koniliasi keu ua. Keu Italiae ame esemu kebia nalievema. \v 2 Keu au ese bahata kebia holoevei abuhi Dilava vabuhavoi hoesehavoma. Keu negoai Diue ataeau kunaiholimale kebia tedaevei vani bahata guliguliai Dilava imihama. \v 3 Iale keu gutu mole tili (3) okolokie lahoahoai elehasege Dilava anelu moleu avue lohoale avuho loui avoe, “Koniliasi.” \v 4 Ige Koniliasiu ke evisi vabuai namihai avoe, “Kosive, a onoleho isivianu.” Ige anelu keu namihai avoe, “Dilavau a guliguli evisi a vaveve dua hilokai a huhu seleveanu. \v 5 Iale ana a esemu degomole hanavege abu talive Diobae malaha mole ivi Saimoni Bita namihage au lohoi. \v 6 Bita keu Saimoni mole bolomakau vatemo onobenobe vamale ata keti davala vavae ovemo avuti ua.” \v 7 Kateai louito halei tisege Koniliasiu au esemu abui ovemo lovilahamale kebia hohavei au ame esemu mole Dilava hoesehavomale ata keta hohavonu. \v 8 Hohavege abu lohoge au deiada ke loui namigevei hanavege abu Diobae tilu. \p \v 9 Ladeveliale vani mole tiliale Dioba oe vavae tisege Bitau vanie vigomo guliguliho oe hovadae tinu. \v 10 Keve tiniale guliguliaito vaeai isiviai lovi isi. Kateige abu lovi vasege au lahoahoa mole vanu. \v 11 Lahoahoa kemo elehasege otogou dikolahage ogo mole baluga omokutialeu dobai lohonu. \v 12 Ogo ke uvumo mesia nimolete moaga kosealeau ua. Ovo, mi, ute, ugu isi degomolea. \v 13 Ige hoto moleu avuho loui avoe, “Bita, hovelahai ke havei inela.” \v 14 Ige Bitau loui avoe, “Kosive, di bae mesiae toela kebia havei ilivebene. Subuta no menakau kateale louge di kemo menakanu.” \v 15 Kateai louge hoto keu tota avuho loui avoe, “Dilavau onobenobe vae dua vale keho ainaho bae loui kosea, ‘Keu toelanu.’” \v 16 Vaveve katealeu velema abuita igaetageto ogo keu veatisi tota otogoe tinu. \p \v 17 Ige Bitau lahoahoale ke huhuai isivialeike ke ihu hilokai. Kateai huhuisege Koniliasi esemuiau Saimoni o kaovai lohoale heie lavisi ua. \v 18 Isi holahai avoe, “Malaha mole ivi Saimoni Bita kena kove ua.” \v 19 Holahasege Bitau negobedai isiviale au lahoahoale ke ihu hilokai. Kateisege Munanae Tumuu avuho loui avoe, “Evinela. Malaha abuita igaetaeau lohoale ahoe nilahai a kaovama. \v 20 Iale hovelahai heie dobai abuhi tenela. Dalike kebia hanaveale ainaho abuhi taliho vabualive.” \v 21 Kateai louge Bitau dobai tiale malaha kebia namigevei avoe, “Lana dahonike nilahama. Dalike ko. Iale osiohoike la di kaovama.” \v 22 Ige abu loui avoe, “Ame kosive mole Koniliasi keike no hanavenu. No kosive keu atae dua. Keu Dilava hoesehavoge Diue ataeau bahata avuho isivilahalu. Iale Dilavau nivu anelu mole hanavoge tiale no kosive ke namihage no kosive keu kemoike no hanavege no aho loholu. Keu isiviale a talive hoto louge au a hoto evisi.” \v 23 Ige Bitau malaha kebia namigevege abu avuluvuta vavi igaemo uliale vavita hovelahai esemu kebiahi tisege Dioba o kemo Diue evievi ata degomoleau bae abuhi tilu. \s1 Bitau Koniliasi oe velemanu. \p \v 24 Tiliale humaha tavae ladeveliale vavita Sesaliae velehovoge Koniliasiu au eseta au haokuvuta holoevei abuhi hemei usege Bitau velemanu. \v 25 Velemaime Koniliasi oe udahamo velemasege Koniliasiu vudivemo kome bokoai vata bisi isiviale hoesehavoi. \v 26 Ige Bitau namihai avoe, “Hovelahai laminela. Dau Dilava holioholisito ata unaha dalike.” \v 27 Kateai louge Koniliasiu hovelahai avuti hotohotoaniale uoholige abu oe uvue ata moagaeau igaetoai umale keve tilu. \v 28 Tige Bitau namigevei avoe, “La hilokage dau Diue ata. Iale no menaka keu koseanu. Diue ata keau bae Diue ata holioholiale kebiahi igaetoalivebene. Isito Dilavau di haivuale keu koseanu. Ata bahata nahiau mole nahate unaha. Iale dau bae Diue ata holioholiale kebiaho huhu kosealealivebene. Keau atae toela. \v 29 Iale la daho hoto hanavoge di dolodoloholisito lohoale isiviai la daho hoto hanavoale ke hilokai.” \p \v 30 Kateige Koniliasiu Bita namihai avoe, “Di vavitege gutumo tili (3) okolokie di oe uvue guliguliasege malaha mole ogo taete seleve holovale keu lohoale di vudimo laminu. \v 31 Isi loui avoe, ‘Koniliasi, Dilavau a guliguli ke evisi a lovie dua vamale kemo a huhuanu. \v 32 Iale ata degomole hanavege abu talive Diobae malaha mole ivi Saimoni Bita ke namihai. Malaha keu Saimoni mole ovoe vatemo onobenobe vaevemale ke oe ua. Malaha ke ou davalae vavamo ua.’ \v 33 Aneluu kateai louge di solekavesite aho di esemu hanavege a lohoale keu duave. Iale noeabulike ko bahata a hemei uma. No isiviale Dilavau onole a namihale ke loui no namigevenela.” \s1 Bitau hoto loui ata haivema. \p \v 34 Ige Bitau ata kebia namigevei avoe, “Di nova hiloka seleveage Dilavau huhuige ata bahata keau mole nahate unaha. \v 35 Vatae ata oleuoleu Dilava vabuhavoi vaveve inutolotolote vage auna kebia malevei. \v 36 La hilokage Dilavau au hotoe dua Diue ata noheho hanavonu. Hotoe dua keu Iesu Kelisou ata malevege abu Dilavaluvuta uveve dua malege au ata bahatae Kosive holinu. \v 37 La hilokage ata babatisogevemale Dioni keu vasohuta hotoe dua loui Galili ata haivegeto kemo hoto keu Diudia vata bahatae tinu. \v 38 La hilokage Iesu keu Nasaletae malaha. Ige Dilavau Munanae Tumu omisi vuvuneta omiale kemo au o bahatae tiale vaveve dua vai ata hoesegevei munanae toela abuemo nunuvema. Kosealemo Dilavau avuti ualemoike. \v 39 Iale Iesu keu Diudia vata isi Dielusalema o baluga kemo vaveve bahata vamale ke noeau elehai hilokalu. No hilokage abu mai idie domo hamage hatinu. \v 40 Ige vanie ni abuita igaetaeau uoholige Dilavau etuvage hovelahanu. \v 41 Hovelahaime ata bahatae tioholisito Dilavau no unaha tabageveale kebiae tiale nohehi lovi isi e inu. \v 42 Isi no namigevege no tiale ata bahata haivei hotoe dua loui namigevei kosea, ‘Dilavau Iesu ebagemale auna bae ataeau haluvisi nita umale kebia bahatae vaveve kaovai loui.’ \v 43 Iale subuta beloveta bahata keau Iesu vaveve kemo loui avoe, ‘Oleuoleu abu uvu mai omige auna au ivimo vaveveabe toela ulihai.’” \s1 Diue ata holioholialeau Munanae Tumu malelu. \p \v 44 Bitau kateai namigevesege Munanae Tumuu dobai lohoale hotove evimale kebiamo ua. \v 45 Ige Diue evievi ataeau Bitaluvuta Diobamo lohoale keau Dilavau au Munanae Tumu mai Diue ata holioholiale kebia oveale ke elehai vikolahalu. \v 46 Keau vikolahale keu koseanu. Abu evisege ata keau hoto nimoletemo hoto loui Dilava hoesehavoma. \v 47 Ige Bitau Diue evievi ata namigevei avoe, “Ata koeau nahi Munanae Tumu maleale ke nahate abuta malelu. Iale nahi bae keau babatisoaveve kemo keluevelivebene.” \v 48 Isi namigevege abu Iesu Keliso ke ivimo babatisolahalu. Isi Bita namihai avoe, “No isiviale vani degomole nohehi unela.” \c 11 \s1 Bitau tota Dielusalemae au deiada lounu. \p \v 1 Iesu abostolo isi esemuiabe bahataeau Diudiae uale keau evige Diue ata holioholiale keau Dilava hoto evisi malu. \v 2 Iniale vani mole Bitau veatisi Dielusalemae lohoge esemu degomoleau itumulahai avuho loulu. Kosealemo abu isiviale Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohisito bae Dilava ehovai. \v 3 Esemu keau Bita namihai avoe, “A vudie vate bohioholimale kebiahi igaetoai lovi iale keu toelanu.” \v 4 Kateai louge Bitau ono vadeu avuemo velemale ke deiada bahata loui namigevenu. \v 5 Namigevei avoe, “Di vani mole Diobae guligulianata lahoahoa mole mai elehasege otogomo ogo mole baluga omokutiale keu dobai lohoale di tatamo ua. \v 6 Ige di ke uvumo niai elehage ovo, botoe mi, ute isi botoe ugu keau ke uvumo ua. \v 7 Ige di evisege hoto moleu lohoale loui avoe, ‘Hovelahai ke havei inela.’ \v 8 Ige di loui kosea, ‘Kosive, kateai lou halenela. Subuta mesiae toela katealebiamo no menakau louale di bae ke ilivebene.’ \v 9 Ige hoto keu tota otogomo lohoale loui avoe, ‘Dilavau onobenobe vae dua vale keho ainaho bae loui kosea, Keu toelanu.’ \v 10 Vaveve katealeu velema abuita igaetageto ogo keu veatisi tota otogoe tinu. \p \v 11 “Kateisege di umale o keve Sesalia malaha abuita igaeta keau di melaveliho loholu. \v 12 Ige Munanae Tumuu di namihai avoe, ‘Dolodolo haleito abuhi tenela.’ Ige Diobae evievi malaha sigisi (6) keau daluvuta tiale Sesalia oe velehovoi Koniliasi oe tilu. \v 13 Tige Koniliasiu no namigevei avoe, ‘Anelu moleu di vavamo lamisi di namihai avoe, A esemu hanavege abu talive malaha mole ivi Saimoni Bita melavei lohoi. \v 14 Loholive au la haivege a isi a omo umale lana hoto kemo ukolikoli maleve.’ \v 15 Kateai louge di lohoale kebia haivesege Munanae Tumuu subuta nahiemo lohoale ke nahateu abuemo lohonu. \v 16 Ige Iesuu louale ke di huhuanu. Au avoe, ‘Dioniu e unahamo la babatisogevenu. Isito Munana Tumutena lohoi au vuvunemo la malevei vuvunetievei.’ \v 17 Iale di hilokage keau abu uvu mai Iesu omige Dilavau au Munanae Tumu nahioveale ke nahate kebia ovenu. Iale Dilavau vaveve kateale vasege di bae osioho ke bamui.” \v 18 Bitau kateai louge Dielusalemae evievi ata keau ke evisi vahaeholahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “No hilokage Dilavau vaveve kateale vage Diue ata holioholiale keabuna abu vaveve toela kemo hoidevege Dilavana ukolikoli ovei.” \s1 Ekalesia ataeau Antiokae umale \p \v 19 Abu Sitiveni hamamale vani kela abu evievi ata degomole aiogevege keau detuluvisi o igaegae keve tilu. Degomoleau Venisiae tisege degomoleau Saibalasie tisege degomoleau Antiokae tilu. Keve tiale hotoe dua loui Diue ata unaha haivelu. \v 20 Kateisege Saibalasi isi Sailinie evievi malaha degomoleau detuluvisi Antiokae tiale Diue ata holioholiale kebia Iesu hotoe dua loui namigevelu. \v 21 Kateimale vanila Kosive vuvuneu abuhi uge ata moagaeau hotoeabe evisi Iesu ehovalu. \p \v 22 Keau Iesu ehovale ke Dielusalemae ekalesiaeau ke evisi Banabasi hanavoge Antiokae tinu. \v 23 Tiale keve velemage Dilavau Diue ata holioholiale kebia huhuevei hoesegevege au ke elehai vahaeho balugai namigevei avoe, “La evievi kemo negolahai la uvu bahata mai Kosivemo mavoi ehovageve.” \v 24 Banabasi keu atae dua isi evievie malaha seleve. Au kateige Munanae Tumuu keti uge ata moagamoagaeau Dilava ehovai tilu. \p \v 25 Banabasiu kateaito Tasisie Solo kaovaliho tinu. \v 26 Tiale kaovai elehaime melamei Antiokae hoilahai lohoale vagana igae ke uvumo ekalesia bahata bevuevei haivei evieviholimale kebiata haivelu. Ige Antioka keve evieviholimale keau vasohuta evievi ata kebiaho loui avoe, “Keliso ehovamale ataea.” \p \v 27 Kateimalela ekalesia beloveta degomoleau Dielusalema halevai Antiokae loholu. \v 28 Ige kebiamo beloveta mole Agabasi keu hovelahai Munanae Tumue vuvunemo ata namigevei avoe, “Gabie vae balugana bae vata bahatamo lohoi.” \v 29 Kateai louge evievi ataeau ke huhulahai isiviale haokuvuiabeau Diudiae umale kebia tedaevei. Isi oleuoleu abuemo moniu uge malei abu haokuvuho hanavei. \v 30 Isime kateai moni malei Banabasita Solota ovege abu malei Diudiae tiale ekalesiae kosive ovelu. Iniale Kalodiasiu Loma gamanie kosive baluga holimale vani kemo vae balugau lohonu. \c 12 \s1 Aneluu dibulamo Bita tedahoale deiada \p \v 1 Vani kateimalela vatae kosive baluga Elodi keu ekalesia degomole aiogevenu. \v 2 Isi louge esemuve moleu sigata Dioni nana Diemisi bige hatinu. \v 3 Elodiu vaveve kateale vage Diue kosiveau ke elehai vahaehoage au tota au esemu namigevege abu Bita umuvai mai loholu. Diue vahaeho vani baluga Basova ke vanilaike abu ke valu. \v 4 Kateai Bita mai lohoaleu dibulae bamuge tuvalie ata voa (4) keau Bita nalisi ua. Iliale Basova vaveve keu uoholige Elodiu isiviale Bita mai atae vudimo mamoi kotai. \v 5 Kateisege Bitau dibulae usege ekalesia bahataeau negobedai avuho guligulilahama. \p \v 6 Bitau dibulae uniale vavita Elodiu isiviale melamei loholive atae vudimo kotai. Isito vavi kemo vaveve nimoleteu Bitaemo velemanu. Tuvalie ata abuiau seimi abuitala adave umuvai mai abu vigomo mavoge au vigoeabemo lahasege tuvalie ata abuiau udahamo lavilu. \v 7 Ige solekavesite Kosive aneluu lohoale o ke uvumo lamige atagaveu oe uvumo halunu. Ige anelu keu Bita hadala holisi etuvai avoe, “Solekai hovelahanela.” Kateai lousege solekavesite seimi abuita keau Bita adamo solahai dobuluvilu. \v 8 Ige anelu keu tota Bita namihai avoe, “A beleta mai egigivai a veloe vateta hatu.” Ige Bitau hotove evisi vage au avuho loui avoe, “A dabae ogo mai hatui daiti lohonela.” \v 9 Ige Bitau anelu ke ehomai oe ese halei tinu. Bitau vaveve ke vaito kemo luleleholisi huhuai avoe, “Selevenike di ko vama. Emena di tababuima.” \v 10 Isi avui lohoale tuvalie ata abuiau lavimale kebia evigevei loholu. Lohoale keau tota tuvalie ata abuitaeau lavimale kebia evigevei lohoaleau udaha baluga abu aulita vale kemo lohoge udaha ke biageu alavoge abu velehovoi heie humahala tisege anelu keu uoholinu. \p \v 11 Ige Bitau onoleu avuemo velemale kemo bae huhuai avoe, “Di nova huhuige keu seleve. Dilavau au anelu hanavoge lohoale di tedahoge Elodi vuvune keu daemo negoholinu. Katealemo gabie Diue ataeau bae vaveve toela daemo valivebene.” \v 12 Kateaito halei Dioni Maka neina Meli ke oe tinu. Tiale heie usege ata moagaeau keve mole bevuevei oe uvue guligulilahama. \v 13 Guligulilahasege Bitau lohoale udaha hamage kemo loviamale ma mole Loda keu lohoale Bita hoto valitinu. \v 14 Hotove valitisi vahaeho balugai udaha alavoholisito hoilahai tiale ata bahata namigevei avoe, “Evive. Bitau lohoale heie ua.” \v 15 Ige abu namihai avoe, “Ana tilogoanu.” Ige ma keu baita namigevei avoe, “Seleveta Bitau lohonu.” Ige abu avoe, “Ba, munanaveike ke.” \v 16 Kateai lousege Bitau negobedai udaha hamalage abu lohoale udaha alavoi elehai vikolahai vahaeho balugalu. \v 17 Ige Bitau adata namigevege abu hotohotoholisi tobekai usege au Kosiveu dibulamo hanavoale deiada ke loui ata kebia haivei namigevei avoe, “Talive Diemisita esemu degomole kebiata namigeveve.” Kateai loui namigeveito halei o moleve tinu. \p \v 18 Iniale vau alamoge tuvalie ata neheau dibulamo lavimale keau hovedevei elehage Bitau uoholige abu dolodololahai mole belagevei avoe, “Bitau oleve kateanu.” \v 19 Ige Elodiu louge abu Bita kaovalata elehaholige Elodiu tuvalie ata kebia malevei abuemo kotanu. Kotage uoholige au au esemu namigevege abu tuvalie ata havege haluvilu. Ke iae Elodiu Diudia vata halei tiale Sesalia o keve ua. \s1 Elodiu hatiale deiada \p \v 20 Vani mole Taea isi Saidoni ata keau vaveve mole vage Elodiu abuho itumu baluganu. Ige abu mole bevuevei Elodi elehaliho tilialeau vasohuta Elodi esemu mole Balasita ke sovavihalu. Malaha keu Elodi omo ata baluga. Iale abu sovavihai namihai avoe, “No isivialeike a no tedaevege no Elodiluvuta itumu halevaito ue dua vai. Kosealemo noeau Elodi vatamo lovi malemalemo no isivialeike avuluvuta ue dua vai.” \p \v 21 Kateai louge au abuho vani mole ebagemale kemo Elodiu au ogoe dua vai au ebika ebagemai au telonamo ugulamoi hoto lounu. \v 22 Ige abu ke evisi baita holahai avoe, “Dilavaike ke. Keu ata holioholinu.” \v 23 Kateai lousege solekavesite Kosive aneluu Elodi hamage vavahanianu. Vavahanive keu koseanu. Utee ese moagaeau uvuvemo ui uvuve ige au vavahanianata hatinu. Kosealemo keu atae hoto evisi ke huhuaito Dilava hoesehavoholinu. \p \v 24 Kateisege Dilava hotou ata bahata sonumaevenu. \v 25 Isege Solou Banabasiti moni malei Dielusalemae tiale ekalesiae kosive oveito halevai Dioni Maka melavei tota hoidevei Antiokae tilu. \c 13 \s1 Abu Solota Banabasita hanavelu. \p \v 1 Antioka ekalesia ata kebiamo kosive degomoleau ua. Degomoleau beloveta ataea. Isege degomoleau ata haivemale ataea. Iale kosive kebia iviabulike koea. Mole ivilike Banabasi. Ige malaha bukate Simioni. Ige Sailini malaha mole Lusiasi. Ige subuta Elodi omo umale ata mole Maniani. Ige Solo. \v 2 Kosive keau vani mole lovi ioholisito Kosive hoesehavosege Munanae Tumuu abuho loui avoe, “Di isiviale Banabasita Solota tabagevege abu talive di abuho lovi mole louale ke abu avuti vai.” \v 3 Kateai louge abu tota lovi halevai ioholisi Dilava imihai abu ada malei Solota Banabasita tatamo otoveito hanavege abu tilu. \s1 Solou Banabasiti Saibalasi vatae tilu. \p \v 4 Munanae Tumuu Solome Banabasime malevei negotievege abu Selusia oe tiale keve bouti mai davalae nie vata mole Saibalasie tilu. \v 5 Tiliale keve velehovoi o mole Salamasi keve dobuluvisi Diue dubue Dilava hoto loui ata haivesege Dioni Makau abuhi tiale keu kebia tedaevenu. \v 6 Isi abuhi heila tilialeau o igaegae kela ata haivei o mole ivi Babosi keve velehovolu. O kemo Diue malaha mole Baliesu keu au vavevemo ata lobogevei au ebika mai loui avoe, “Dau beloveta.” Malaha ke ivi moleike Elimasi. \v 7 Iale keu vata kemo kosive mole Segiasi Bolasi keti haokanu. Kosive keu lulelete ata. Iale keu Banabasita Solota hohavege abu avue loholu. Kosealemo keu isivialeike Dilava hoto evisi. \v 8 Isito Elimasiu Solota Banabasita hoto hamanu. Kosealemo keu isiviholinu kosive keu hoto ke evisi Dilava ehomaliho. \v 9 Kateisege Munanae Tumuu Solo mai negotinu. (Kateimale vanila abu Solo ivihai avoe Bolo.) Ige au Elimasi nibi tumuai avuho lounu. \v 10 Loui avoe, “A keu Setene vaveve ke nahate vai vaveve dua bahata aiogevemale ata alike. A uvu kemo onobenobe toelau uge a vani bahata loboe hoto loui Dilava hoto seleve ke bamuma. \v 11 Iale Dilavana au adae vuvune mai aemo mamoge ana bae ni kedute holisi vanie ataga ke elehalivebene. A ni kena loaniege vani degomoleau uoholisege tota bae duaveai.” Kateai lousege ono mole bukateu dobai lohoale nive bamuge niveu keduage au ada hatui tai loui avoe, “Loholive di adala holisi di melavei teve.” \v 12 Ige vatae kosive keu vaveve ke elehai vikoai au uvu mai Dilava ominu. \s1 Abu Bisidia vatae tiale Antioka moleve tilu. \p \v 13 Vani mole Bolou au esemu holoevei abuhi bouti mai Babosi halevai vata mole Babiliae tilu. Vata keve o mole Bega keveike abu tiale velehovosege Dioni Makau halevei hoilahai tota Dielusalemae tinu. \v 14 Isege Bolou Banabasiti Bega halevai abuta Bisidia vatae tilu. Vata keve tota o mole ivi Antioka keve tiale velehovoi keve uliale bulau lohoge abu tiale Diue dubue uvue uguiavoi ua. \v 15 Uguiavosege Diue kosiveau Mosese menaka ke dodavei belovetaeau hisaliale keta dodavei ata haivege uoholisege abu Bolota Banabasita belagevei avoe, “No haokuvuia, laemo hotobeu uge louge no bahataeau evisi.” \p \v 16 Kateai louge Bolou hovelahai loui avoe, “La degomoleau Diue ata. Isege la degomoleau Diue ata holioholilu. Isito la bahataeau Dilava hoesehavomale di hoto evive. \v 17 Subuta Dilavau nahie buluve kebia tabagevege valadaeabeau Egubitoe moagage Dilavau elegevei au vuvunemo vata kemo malevenu. \v 18 Ige abu tiale vagana voti (40) ke uvumo tomagie olahasege Dilavau kebia hoesegevenu. \v 19 Iniale vani mole Dilavau Keinani vata baluga kemo vata seveni (7) kebiamo ata nunuvege uoholige atave seleve keau vata ke mai avuemo ua. \p \v 20 “Nahie valada keau vagana voa handele vivti (450) ke uvumo Egubitoe ui tomagie uale ke halevai Keinani vatae loholu. Iniale ke iaeike Dilavau bae kebia nalieveveve ata moaga oveniale kebia tedaevelage beloveta Samuelau bae kebia iae lohonu. \v 21 Iniale Samuela vani kemo Iselala ataeau kiniho isivilahage Dilavau Kisi mo Solo ebagemanu. Solo keu Benidiameni valadamo lohoniale vagana voti (40) ke uvumo Iselala ata kebia bevuevei nibievenu. \v 22 Iniale vagana degomoleau uoholisege Dilavau Solo halei Deividi ebagemage keu Iselalae kini holinu. Dilavau Deividi huhuai loui avoe, ‘Di ata katealeho isivianu. Di huhuige Diesi mo Deividi kena di onole louale ke vai.’ \v 23 Dilavau kateai louito au louale ke nahate vai Deividi valadamo Iesu ebagemage au Iselala ata tedaeveveve kosive holinu. \v 24 Isito Iesuu au lovi vaholisege Dioniu Iselala ata bahata haivei avoe, ‘La vaveve toela halevai babatisolahave.’ \v 25 Iniale vani mole Dioni loviu uoholiho vasege au ata namigevei avoe, ‘La huhuige ole dalike ko. Lana danike hemei uma. Ba, dau ata ke holioholisito ata keu di ehomai lohoma. Keu kosive baluga. Iale di bae velovemo velove voto iamolivebene.’ \p \v 26 “Di haokuvuia, no degomoleau Ebalahamu valadaea. Isege no degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Isito Dilavau nahie maleveveve hoto ke nahi bahataho lounu. \v 27 Isito ata degomoleau Dielusalemae umale keau abu kosivehi Iesu hilokaito isiviholilu ehovaliho. Isi abu bulamo belovetae hoto dodavemale kemo luleleholilu. Katealemoike abu Iesu hamage vaveveabe keu belovetae hoto mai selevetinu. \v 28 Abu Iesu vaveve toela kaovage avuemo toelabeu uoholinu. Isito abu negolahai isivialeike Bailotiu Iesu mai hamage au hatai. \v 29 Abu vaveve bahata Bukae Hotou avuemo louale ke nahate vage uoholisege ata degomoleau tiale idie domo mai gulialu. \v 30 Isito Dilavau hatihati kemo etuvage hovelahanu. \v 31 Hovelahai vani moaga au subuta au abuhi Galili isi Dielusalemae oimale kebiae lohonu. Iale ata keabulike Iselala ata haivema. \v 32 Iale no hotoe dua keike mai la haiveho loholu. \v 33 Dilavau Iesu etuvage hovelahage au subuta nahie buluveho louale ke nahateu nova nahiemo velemanu. Deividiu Samusi bukamo hoto ke nahate hisaliai avoe, \q1 ‘Dau a Mama seleve. \q1 Isege au di mo.’ \m \v 34 Ige Aisaiau au bukamo Dilava hoto hisaliai avoe, \q1 ‘Di Deividiho vaveve mole dua loui mamoale ke nahate dana aemo vai.’ \m Hoto ke ihuu koseanu. Dilavau Iesu etuvage hovelahale au bae tota hatilivebene. \v 35 Ige Deividiu tota Samusi bukamo hisaliai avoe, \q1 ‘Dilavau bae au esemu tumute ke halege au bae gulimo ulivebene.’ \m \v 36 Nahi hilokage Deividiu Dilava isivimo au esemu kebia tedaevenata hatige abu mai guliage uoholinu. Iale ata tumute keu Deividi holioholinu. \v 37 Isito ata mole igae Dilavau etuvale keu gulimo uoholisito tota hovelahanu. \p \v 38 “Di haokuvuia, Iesu keike la vaveve toela bahata ulihage uoholinu. \v 39 Iale lana la uvu mai Iesuemo mavoge auna la vaveve toela la huhulahamale ke ulihai. Kateige Dilavana laheho loui kosea, ‘Laeau di nimo duave.’ Mosese menakau bae laemo kateale valivebene. \v 40 Katealemo huhuihuhuie dua vave. Onoilage belovetaeau subuta louale kou laemo lohoma. \v 41 Beloveta keau Dilava hoto hisaliai avoe, \q1 ‘Evive. \q1 Ata molena lohoniege di aike laemo vamale ke louge la bae hotove evilivebene. \q1 Iale lana di hoto louale ke kabebihavoliege haluvive.’” \p \v 42 Bolou kateai louge uoholisege au Banabasiti halevasege ataeau namigevei avoe, “Gabie bula kemo hoidevei loholive tota hoto degomole loui no haiveve.” \v 43 Keau kateai lougeto Bolou Banabasiti halevai tisege ata degomoleau ehovei tilu. Kebia degomoleau Diue ata seleve. Isege degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Ige Bolou Banabasiti abuho loui avoe, “Dilavau nahie huhuevei nahie hoesegevemale ke huhulahai la evievimo negolahageve.” \p \v 44 Iniale bula molemo o ke ataeau bahata lohoale isiviale Bolou Kosive hoto louge abu evisi. \v 45 Ige Diue kosiveau ata moagamoaga elegeveime Bolo maina mai isime avuho itumulahai hotove hamai avuho hotoe toela loui aiohavolu. \v 46 Kateige Bolou Banabasiti negolahai namigevei avoe, “No isiviale vasohuta Dilava hoto loui Diue ata seleve la haivei. Isito lana hoto ke kabebihavoi ukolikoliho isiviholige noeabuna la halevei Diue ata holioholiale kebia haiveho tai. \v 47 Kosiveu hoto ke nahate loui no namigevei avoe, \q1 ‘Di la tabagevege laeau atagae ata. \q1 Iale talive Diue ata holioholiale kebia haive dua vai ukolikolie hoto mai vatae ata bahata haiveve.’” \p \v 48 Abu hoto kateale louge Diue ata holioholiale keau ke evisi vahaeholahai Kosive hoto keho isivilahalu. Ige ukolikolie hoto keho isivilahale keau evievi ata holilu. \p \v 49 Kateige Kosive hotou vata kemo o bahata sonumaevei tinu. \v 50 Sonumaevei tige Diue ata seleve keau oe kosive isi oe keate ivite lobogevei abuhi Bolome Banabasimeho itumulahai aiogevei nunuvege abu tilu. \v 51 Isi o ke halevai Aikoniomue taliho abu velomo gogea sesiaito halevai tilu. \v 52 Isege Antiokae evievi ataeau Munanae Tumu malealemo vahaeho balugalu. \c 14 \s1 Bolou Banabasiti Aikoniomue ata haivema. \p \v 1 Vani mole o kemo Bolou Banabasiti Diue dubue tiale hoto louge hoto keu vuvuneage Diue ata moaga isi Diue ata holioholiale moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. \v 2 Ige Diue ataeau hotoe dua evioholiale keau hovedevei Diue ata holioholiale kebia lobogevege keau tota hovedevei hotoe toela loui Bolome Banabasime aiogevelu. \v 3 Isito keau o kemo vani moaga ui Kosive hoto loui Dilavau kebia huhuevei hoesegeveale hoto ke loui haivege ataeau ke evisi hilokage hoto keu Dilava hoto seleve. Kosealemo Dilavau au vuvune abostolo kebia ovege abu vuvunevemo vaveve nimolete vai vikoe vaveve degomoleta vama. \v 4 Iale o kemo hoto evimale keau abostoloe hoto evisege hoto evioholimale keau Diue atae hoto evima. \v 5 Ige Diue ata holioholiale isi Diue ata seleve kebia degomoleau abu kosivehi isiviale muneta abostolo kebia havei. \v 6-7 Kateisege Bolou Banabasiti ke evisi detuluvisi Lekonia vata kemo o abuita Lista isi Debi keve velehovoi ata haiveito halevai o degomolemo ata haivei tilu. \s1 Abu Listata Debitae ata haivema. \p \v 8 Abu Lista keve usege malaha mole neinaveu mamoge veloveu golohovoale keta o kemo ua. Ige oaveve keu avuemo anekianu. \v 9 Iale Bolou ata haivesege keu keve ugulamoi hotove ke evima. Ige Bolou ke elehai huhuige malaha keu au uvu mai Dilavamo mamoalemo Dilavana velove ke hoesehavoge au duaveai. \v 10 Bolou kateale huhuaime niavai baita avuho loui avoe, “Hovelahai laminela.” Ige malaha keu solekavesite hovelahai lamisi oanu. \v 11 Bolou vaveve kateale vage ata moagataho keau ke elehai abu hotomo baita loui avoe, “Nahie dilavaeabulike ko ata holisi nahie dobuluvisi loholu.” \v 12 Isi abu dilava mole ivita Banabasi ivihai avoe Susi. Isi abu dilava mole ivita Bolo ivihai avoe Hemesi. Abu Bolo ivihale keu koseanu. Bolo keu dilavaeabe nahate hoto loumale ata. \v 13 Abu kateisege dilavaeabe Susi ke dubue kosiveu bolomakau malei valavala malei dubueabeu o ke iae uale ke halei lohoale isiviai ovo havei Bolome Banabasime hoesegevei. \v 14 Kateho vasege Bolou Banabasiti ke evisi itumulahai abu ogo dikohai bibuluvisi tiale ata moaga kebia vigoe tilu. \v 15 Tiale abuho loui avoe, “La osiohoike katelahama. Noeau ata unaha la nahate. No hotoe duaike loui la haiveho loholu. Isito la keau loboe dilava unaha hoesegevema. Iale no isivialeike ke halevai ukolikolie Dilava seleveu vata vai otogo vai davala vai avuemo onobenobe bahata vaevei otoveale ke hoesehavove. \v 16 Subuta kemo Dilavau ata halevege abu abu isivi unaha vama. \v 17 Isito vani bahata Dilavau laemo vaveve dua vamale ke elehai kemo hilokave. Keu laheho veni hanavoge la lovi hamale keabuna abu bailahamale vanila bailahagei. Ige la lovi ke isi vahaeholahama.” \v 18 Kateai lousege ataeau ke evisito negobedai isiviale ovo havei kebia hoesegevei. Isito Bolou Banabasiti isiviholisi vaveve ke bamulu. \p \v 19 Iniale vani mole Diue ata degomoleau Antioka isi Aikoniomu o baluga kebiamo loholu. Lohoale ata kebia lobogevege abu ke evisi itumulahai muneta Bolo hamai butuhai mai tiale oe iae mihatui huhuai avoe, “Eu hatinu.” \v 20 Isito evievi ataeau lohoale evilikahavoge au hovelahai tota oe tiale vani mole Banabasiti o ke halevai Debie tilu. \s1 Bolou Banabasiti abu vata seleve tilu. \p \v 21 Tiale o keve hotoe dua loui ata haivege ata moagaeau hoto ke evisi Iesu ehovalu. Ige abu tota halevai hoidevei Listae tiale o keve velehovoi uliale vani mole tota hoidevei Aikoniomue tilu. Tiale keve uliale vani mole bae halevai Bisidia vatae tiale Antiokae velehovolu. \v 22 Abu o kebiala ekalesia negotievei namigevei avoe, “La evievi kemo negolahave. Nahiabuna vaveve toela kebia evigeveliege Dilava matamae doga keve tai.” \v 23 Kateai loui dubue eloda otovei tilu. Isi vani mole abu lovi ke halevai eloda kebiaho guligulilahai abuho loui avoe, “La la uvu mai Iesuemo mavoale auna la hoesegevei.” \v 24 Kateai louito Bisidia vata halevai Babilia vatae velehovolu. \v 25 Isi tiale Bega isi Atalia o kebiala Dilava hoto loui ata haivelu. \v 26 Isi Atalia o kemo bouti mai abu o seleve Antioka keve velehovolu. O kemoike ekalesiau subuta abuho guliguliai avoe, “Dilavau lovi kemo la hoesegevei la tedaevege lovive ke vave.” Ige abu Kosive lovi ke vage uoholige abu tota halevai abu o keve hoidevelu. \p \v 27 Hoidevei lohoale ekalesia bahata namigevege abu igaetoasege Bolou Banabasiti Dilavau abuhi usege abu lovilahamale deiada ke loui ata haivei avoe, “Dilavau humahada alavoge Diue ata holioholiale keau aike Dilava hoto evisi evievi ata holilu.” \v 28 Kateaito vani moaga bae ekalesia kebiahi ua. \c 15 \s1 Dielusalemae hotohoto baluga \p \v 1 Abu abuhi usege Diudia malaha degomoleau Antiokae lohoale evievi ata namigevei avoe, “Mosese menakau louale ke nahate la vudie vate bohisi bae ukolikoli mave.” \v 2 Kateai louge Bolou Banabasiti abuhi moleho loui itumulahage ekalesiau Bolome Banabasime namigevei avoe, “Evievi ata degomole holoevei abuhi talive Dielusalemae velehovoi dubue kosive isi abostolo kebiamo hoto ke ihu kaovave.” \v 3 Kateai kebia hanavege abu halevai tiale Venisia vatae velehovoi tiale Samalia vatae velehovolu. Vata abui kebiamo o moagaeau ua. Iale o igaegaemo abu evievi ata haivei avoe, “Diue ata holioholiale keau Iesu hoto evisi ehovama.” Ige abu ke evisi vahaeholahalu. \v 4 Ige abu Dielusalemae velehovoge abostoloea, dubue kosivea isi ekalesia ataeau vahaehoabe valu. Ige Bolou Banabasiti Kosive lovi vasege au tedaevemale deiada ke loui ekalesia kebia bahata haivelu. \v 5 Ige Balisia ata degomoleau evievi ata holiale keau hovedevei avoe, “No isiviale Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohisi Mosese menaka ehovai.” \v 6 Kateai louge abostolo isi dubue kosive keau mole bevuevei isiviale hoto ke kaovai. \p \v 7 Abu hotohoto ke vai butuhage Bitau hovelahai loui avoe, “Di haokuvuia, la hilokage Dilavau vani mole di ebagemage di tiale Diue ata holioholiale kebia haivege abu Dilava hoto evisi ehovalu. \v 8 Ige atae uvu hilokamale Dilava keu Diue ata holioholiale keau Dilava nimo duaveage au au Munanae Tumu nahie oveale ke nahate ovenu. \v 9 Diue ata isi Diue ata holioholiale keau Dilava nimo mole nahate unaha. Diue ata holioholiale keau abu uvu mai Dilavaemo mavoge au vaveveabe toela ulihanu. \v 10 Iale osialemoike la isiviale Dilava vaveve kaovai evievi ata kebiamo Moseseu subuta louale ke louge abu vai. Subuta nahie buluveau menaka isute ke ehovaveve keu abuemo anekianu. Ige nahita ke ehovaveve keu nahiemo anekianu. \v 11 Isito nahie Kosive Iesuu nahie huhuevei nahi tedaeveale kemo nahiabuna nahie uvu mai avuemo mavoliege ukolikoli malei. Isi Diue ata holioholiale kebiata auna ovei.” \p \v 12 Bitau kateai louge ata bahataeau ke evisi tobekai usege Bolou Banabasiti abu lovilahasege Dilavau tedaevesege abu vikoe vaveve ataemo vamale ke loui haivelu. \v 13 Abu hoto ke loui gabiasege Diemisiu avuta hovelahai loui avoe, “Di haokuvuia, di hoto evive. \v 14 Saimoni Bitau la haiveale keu koseanu. Dilavau aike Diue ata holioholiale kebia huhuevei isivialeike kebiamo ata degomole malevege abu atave holisi. \v 15 Iale subuta belovetau louale keu nova seleve holinu. \v 16 Au avoe, \q1 ‘Kosiveu loui avoe, Gabie vani molena lohoge dana Deividi valadau o nahate koilahale ke ebagemai houge auna tota duave holisi. \q1 \v 17 Ige elike ata bahataeabuna di kaovage dana Diue ata holioholiale kebia hohavege abuna di ata seleve holisi. \q1 \v 18 Kosiveu subuta hoto ke hilokaike vaime lounu.’ \p \v 19 “Katealemo di huhuige nahi Diue ata holioholiale kebiamo menaka moaga lou halevai. Keau isiviale Dilava ehovai. \v 20 Iale nahi aiogeve halevaito vaveve koseale vai. Nahi levaleva abuho hisaliai loui kosea, ‘Lainaho bae abu mesia havei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho mole keatehi ladevegelive. Isi lainaho mesia tahoveu lotioholimale ke igelive. Isi lainaho tahove igelive.’ Nahi hoto ke unaha hisaliai abuho hanavoi. \v 21 Kosealemo vagana moaga ke uvumo bula igaegae kemo abu Diue dubue Mosese menaka ke dodavelata o bahata haivei tilu.” \s1 Diue ata holioholiale kebiaho hisaliale \p \v 22 Diemisiu kateai louge abostoloeau, dubue kosiveau ekalesia atahi hotohotolahai ata abuita tabagevei isiviale abu Bolota Banabasita holoevei abu Antiokae ekalesiaho hisaliale keta mai tai. Iale malaha mole ivilike Diudasi. Ivive moleike Basabasi. Isege mole ivilike Sailasi. \v 23 Abu levaleva ke hisaliai avoe, “No haokuvuia, Diue ata holioholialeau Antiokae umale, Silia vatae umale isi Silisia vatae umalebia lahehoike no ko hisaliai hanavolu. Abostoloea, dubue kosivea isi ekalesia ata Dielusalemae umale noeabulike laheho no hoto ko hisaliai hanavolu. \v 24 No evige no esemu degomoleau keve tiale hoto mole louge la uvuu kemo kibikibianu. Abu vaveve kateale vale ke no hilokaholisi kebia hanaveholilu. \v 25 Ilike no vaime mole bevuevei hotohotolahai esemu abui kobia tabagevei hanavege abu no haokuvu Banabasita Bolota holoevei abuhi lae tilu. \v 26 Abostolo abui keau nahie Kosive Iesu Keliso ke lovi valage ataeau isiviale havege abu haluvisi. \v 27 No Diudasita Sailasita laheho hanaveale kebia lana belagevege abuna no louale ke laheho loui. \v 28 Munanae Tumuu noheho louike vage no laheho loui isiviholiale la no menaka moaga ehovei kemo isulahaliho. Isito no louale ko unaha ehovave. \v 29 Lainaho bae abu mesia havei malei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho tahove keta igelive. Isi mesia tahoveu lotioholimale ke igelive. Isi lainaho bae mole keatehi ladevegelive. Lana no louale ko valiege vaveve dua vave. No hotou kemo kateai ua. La nohovu.” \p \v 30 Abu levaleva ke hisaliai mai esemu kebia ovei hanavege abu mai Antiokae tilu. Tiale ekalesia bahata hohavege abu igaetoasege abu levaleva ke mai ovelu. \v 31 Ige Antioka ataeau levaleva kemo abu hotoe dua hisaliale ke dodavei vahaeholahalu. \v 32 Ige Diudasiu Sailasiti belovetae ata holialemo Antiokae ekalesia kebia haivelage abu abu evievimo negolahalu. \v 33 Ige keau vani degomole abuhi uliale Antioka ataeau hanavege abu vahaehota hoidevei tota Dielusalemae tilu. \v 34 Abu tisege Sailasiu isiviai o kemo ui. \v 35 Isege Bolou Banabasiti Antiokae ui ata degomolehi Kosive hoto loui ata haivema. \s1 Bolou Banabasiti mole tasalievelu. \p \v 36 Iniale vani mole Bolou Banabasi namihai avoe, “Naiti hoidevei talive nahi subuta vata bahatae Dilava hoto loui haivemale kebia elegevei. Mesoho keau ue dua vama o ue toela vama.” \v 37 Kateai louge Banabasiu namihai avoe, “Nahi Dioni Maka melamege au nahehi tai.” \v 38 Isito Bolou isiviholialeike mo keu abuhi taliho. Kosealemo keu abuhi lovianata Babilia vata keve halevei hoilahai au oe tinu. \v 39 Kateai ke loui moleho itumulahai kemo mole tasalievelu. Ige Banabasiu Dioni Maka melamei avui bouti mai Saibalasie tilu. \v 40 Isege Bolou Sailasi melamei avuti tige ekalesiaeau namigevei avoe, “Dilavana bae la huhuevei au uvu laovei la hoesegevei.” \v 41 Ige abu halevai Silia isi Silisia vatae ekalesia haivege abu abu evievimo negolahalu. \c 16 \s1 Timotiu Bolota Sailasitahi tinu. \p \v 1 Bolou Sailasiti tiale Debi oe velehovoi tilialeau Listae velehovolu. O kemo evievi ata abuiau ua. Keabulike Timotiu abu neinati. Neinave keu Diue keate. Isege mamave keu Gilikie malaha. \v 2 Ige evievi ataeau Lista isi Aikoniomue umale keau Timoti eahalema. \v 3 Katealemo Bolou isiviale melamei avuti tai. Isito Diue ataeau hilokage mamaveu Gilikie ata holialemo Bolou melamei vudive vate etulenu. \v 4 Isi kateai au esemuhi o igaegaela tiliale Dielusalemae abostolo isi dubue kosive keau menaka nehe louale ke loui evievi ata haivei avoe, “Menaka ko evisime ehovave.” \v 5 Ige ekalesiaeau ke evisi abu evievimo negolahage ata degomoleau ke elehai Iesu ehovama. \s1 Bolou Toloasie lahoahoanu. \p \v 6 Iniale vani mole Bolou au esemuhi isiviale Esia vatae tai. Isito Munanae Tumuu isiviholinu abu keve taliho. Ige abu halevai Vilisia vatae tiale halevai Galesia vatae tilu. \v 7 Tiale keau Misia vatae velehovoi isiviale Bitinia vatae tiho vasege Iesu Munanae Tumuu humahaeabe bamunu. \v 8 Ige abu inuta Misia vatae tialeau o mole Toloasie velehovolu. \v 9 Keve velehovoale vavi kemo Bolou lahoahoasege Masedonia malaha moleu lamisi hohavoi avoe, “Loholive kove no tedaevenela.” \v 10 Bolou lohoahoa ke vageto no isiviale Masedoniae tai. Kosealemo no hilokage Dilavaike lahoahoa kemo no haivei isiviale no talive hotoe dua loui ata kebia havei. \s1 Keate mole Lidia keu evievi ata holinu. \p \v 11 Katealemoike no Toloasi halevai bouti mai inuta tiale Samotesie velehovolu. Isi vani mole tilialeau Masedonia vata keve o mole Niabolisie velehovolu. \v 12 Velehovoi heila tialeau Masedonia vata kemo o mole baluga Bilibaie velehovolu. Loma ata moagaeau o kemo umale kemoike no tiale vani degomole ua. \v 13 Uliale bulamo huhulahai kosea, “Diue ataeabuna e bavae guligulilahai.” Isi kateai tige keate degomoleau keve mole bevuevei uge no hotoe dua loui kebia haivelu. \v 14 Ige Taiataila keate mole Lidia keu no hoto evima. Keate keu ogoe dua tahote voievemale keate. Keu Diue ata holioholisito Dilava hoesehavomale keate. Ige Dilavau keate ke uvu alavoge au Bolou hoto loumale ke evisi au uvu mai Iesu ominu. \v 15 Iniale keate keu ovemo umale kebiahi Iesu ehovai babatisolahalu. Ige keate keu no namigevei avoe, “La huhuige di evievie keate seleve holige loholive di oe nohehi uve.” Isi kateai negoai louge no avuluvuta tilu. \s1 Abu Bolota Sailasita malevei dibulae otovelu. \p \v 16 Vani mole no guliguliho tisege ma mole kosiveveau mage au abuemo heiata loviamale keu nohehi belemanu. Ma kemo munanae toelau uale kemo auna gabie ono vadeu lohoveve ke loui ata namigevege abuna ibinave vage kosiveve abuna kemo moni baluga malegei. \v 17 Iale ma keu no ehovei baita hoai loui avoe, “Malaha koeau Dilava esemu abulike koea. Iale keau la oleve kateai ukolikoli maveve ke louma.” \v 18 Vani moaga kateai loulage Bolou avuho itumuai hoilahai munanae toela ke namihai avoe, “Iesu Keliso ivimo di a imihama. Ma ke halei tenela.” Ige solekavesite munanae toela keu ma ke halei tinu. \v 19 Isi kateige ma ke kosiveau ke elehai loui avoe, “Noeabuna bae oleve kateai ma komo moni malegei.” Kateai ke loui Bolota Sailasita malevei kotaho tilu. \v 20 Kebia malevei tialeau Loma kosive kebia vudimo otovei loui avoe, “Ata koeau Diue ataea. Iale abu nahie o komo vaveve toela vama. \v 21 Keau abu vaveve loui o komo Loma ata nahie menaka aiogevema. Iale nahi bae vaveveabe ke ehovai nahie vaveve halevalivebene.” \v 22 Kateai louge oe ataeau ke evisi isiviale Bolota Sailasita malevei havei. Ige Loma kosiveau ogoeabe dikohai abu esemu namigevege abu visugevelu. \v 23 Kebia visugevelata dibulae hanavei dibulae kosive namihai avoe, “Kobia malevei otovei bamueve dua vanela.” \v 24 Ige dibulae kosive keu ke evisi malevei oe uvu seleve otovei abu idi baluga kobugeveale ke uvumo veloeabe malei emei bamuevelu. \p \v 25 Iniale vavie minamo Bolou Sailasiti nogoli loui Dilava hoesehavosege dibulae uale keau ke evima. \v 26 Kateisege hamu balugau hatuge dibulae o keu kibikibiage solekavesite udaha bahataeau solahai alavoge abu seimita umudieveale keau bahata solahalu. \v 27 Ige dibulae kosiveu hovelahai elehage udaha bahataeau solahage au huhuai avoe, “Atae abulemo bahata nova detuluvisi tihatulu.” Isime au siga mai isiviale au ebika bisi. \v 28 Kateisege Bolou baita hohavoi avoe, “A ebika hama halenela. Noeabulike bahata kove ua.” \v 29 Kateai louge dibulae kosiveu au esemu mole namihage au lameba mai omige au mai Bolome Sailasime oe uvue tiale teteai vudiabemo dobai hoesegevenu. \v 30 Isi holoevei heie lohoale namigevei avoe, “Di kosivea, dana ono vade vai ukolikoli mai.” \v 31 Ige abu namihai avoe, “A uvu mai Iesu Kelisomo mamoi bae a esehi ukolikoli mave.” \v 32 Kateai louito Kosive hoto loui haivui ovemo umale kebiata haivelu. \v 33 Kateimale vavimo dibulae kosiveu Bolome Sailasime vatee ohe totoai hoesegevenu. Hoesegevege uoholige au au omo umale kebiahi babatisoalu. \v 34 Ige kosive keu kebia holoevei au oe tiale lovi ovege abu ilu. Ige malaha keu au ese laluvei abu uvu mai Iesuemo mavoalemo vahaeholahalu. \p \v 35 Iliale vavita Loma kosiveau abu bukate hanavege abu tiale dibulae kosive ke namihai avoe, “Kebia iovege abu tai.” \v 36 Ige dibulae kosiveu ke evisi tiale Bolo namihai avoe, “Loma kosiveau hoto hanavoi isiviale Sailasiti teve. Iale halevai talive ue dua vave.” \v 37 Isito Bolou tiale bukate kebia namigevei avoe, “Keau no malevei kotaholisito ata moaga kebia vudimo no visugevei no malevei dibulamo otovelu. Isi aike isiviale no iovege no hoidevei tai. Iale no bae katelahalivebene. Kosealemo noeau Loma ataea. Iale Loma kosiveau bae loholive no iovege no bae tai.” \v 38 Kateai louge bukateau hoidevei tiale Loma kosive namigevei avoe, “La malaha abuita malevei dibulamo otoveale keau Loma atae abulike.” Ige Loma kosiveau ke evisi vabulahalu. \v 39 Isi tialeau Bolota Sailasita sovavigevei loui avoe, “La nohovu. No la aiogeveale keu toelanu. La o ko halevai tige duave.” \v 40 Kateige Bolou Sailasiti dibula halevai Lidia oe tialeau keve evievi ata elegevei hoto loui negotieveito halevai tilu. \c 17 \s1 Bolomeau Tesaloniae tilu. \p \v 1 Halevai tilialeau Avibolisi isi Abolonia evihai tilialeau Diue dubuu Tesaloniae ualeve velehovolu. \v 2 Keabuna oleve keve tiliege Diue dubuu uale keve guligulilahagei. Iale bula abuita igaeta kebiamo Bolou tiale dubumo guliguliai Bukae Hoto dodavei ata haivenu. \v 3 Isi Bukae Hotou Kelisou lohoveve louale ke loui namigevei avoe, “Dilavana Diue ata tedaeveveve kosive ke hanavoge auna lohoniege vatehani maleime hatisi tota hovelahai. Iale di la namigevema. Diue ata tedaeveveve keike Iesu Keliso.” \v 4 Kateai louge Diue ata degomole isi Dilava hoesehavomale Gilikie ata moaga isi keate ivite degomole keau hoto ke evisi Iesu ehovalu. \p \v 5 Ige Diue ata degomoleau hoto ke evisi itumulahai tilialeau laskolo namigevege abu mole bevuevei igaetoai loholu. Lohoaleau o ke bahata aiohavoito Bolome Sailasimeho nilahai lohoaleau evievie ata mole Diesoni ke omo loholu. Keau isivialeike Bolome Sailasime elegevei havei malevei talive atae nimo otovei. \v 6 Isito nilahage uoholige abu Diesoni mai evievi ata degomoleta malevei tiale oe kosive nimo otovei baita abuho loui avoe, “Ata koeabulike o bahatala vaveve toela vama. Iale keabulike ko nahie oe loholu. \v 7-8 Keau lohoge Diesoniu malevei o hatuevenu. Iale keau bahata Loma kosive baluga Sisa ke menaka aiohavoma. Kosealemo abu loui avoe, ‘Kosive mole baluga Iesu keu ua.’” Laskoloeau kateai louge Loma kosiveau ata bahatahi hoto ke evisi itumulahalu. \v 9 Ige Loma kosiveau louge Diesoniu evievi atahi ke ibina vai moni ovege abu iovege tilu. \s1 Bolomeau Beliae tilu. \p \v 10 Iniale vau giduige evievi ataeau Bolota Sailasita hanavege abu Beliae tiale velehovoito halevai Diue dubue tilu. \v 11 Keve tige ata kebia vaveveu Tesalonia ata kebia vaveve nahate vaholisito duaveanu. Keau hotoeabe evisi ma seleveai vani bahata Bukae Hoto dodavei isiviale hilokage Bolou loumale kena vali seleve holisi. \v 12 Vaveve katealemoike Diue ata moagaeau hoto ke evisi Iesu ehovage Gilikie ata ivite degomoleta Iesu ehovalu. \v 13 Kateige Diue ataeau Tesaloniae umale keau ke evisi hilokage Bolou Beliae tiale Dilava hoto loui ata haivenu. Ige abu ke evisi lohoaleau isiviai ata holoevei abuhi talive Bolo hamai. \v 14 Kateige evievi ataeau ke evisi Bolo melavei avuluvuta davala vavae tisege Sailasiu Timotiti oe ua. \v 15 Keau Bolo melavei tiale Atenie velehovoi mavoito hoidevei Beliae lohoho vage Bolou namigevei avoe, “Talive Timotita Sailasita namigevege abu solekai loholive komo daemo lohoi.” \s1 Bolou Atenie ua. \p \v 16 Bolou kateai louito o kemo Sailasime Timotime hemevei uime loboe dilava moagamoaga elegeveime kabebianu. \v 17 Au kebia elegevei tiale Diue dubue Diue ata isi Gilikie ata kebia haivenu. Isi tiale maketie Dilava hoto loui ata kebiata haivenu. \v 18 Kateige lulelete ata degomoleau Ebikulia hoto mai lohoale keau Sitoika hoto male kebiahi Bolo hoto kemo hoto nimolete louma. Kosealemo Bolou Iesuu hatai hovelahale ke loui namigevenu. Ige abu mole namigevei avoe, “Malaha vadeike ko au ebika mai mihatuma. Mesoho malaha keu dilava nimolete deiadaike au ke louma.” \v 19 Kateai Bolo melavei kanisolo balugaeau umale keve tilu. Matama ke ivilike Aliobagasi. Abu Bolo mai tiale keve velehovoi avuho loui avoe, “A aike loumale hoto ke ihu loui no namigevenela. \v 20 A hoto degomole louale keau noemo hotoe doga. Iale no isiviale aike ke ihu loui no namigevenela.” \v 21 Kosealemoike abu hoto ke loulu. Ateni ata isi ata degomoleau abuhi umale keabuna vani bahata hoto mole doga loui mole haivei isiviale ke evigei. \p \v 22 Abu kateai louge Bolou hovelahai namigevei avoe, “Ateni malahaea, di elehage laeau dilava moagamoaga hoesegevema. \v 23 Di la o kola lohoale la loboe dilava hoesegevemale ke elehanu. Isi la batabatae golomo la loboe dilava hoesehavoi hisaliai loui kosea, ‘No hilokaholiale dilava ke no komo hoesehavoma.’ Isito la dilava hilokaholisito hoesehavomale ke dana nova loui la namigevei. \v 24 Dilava keu vata vai onobenobe vaevei avuemo otoveale keu otogoe Kosive isi vatae Kosive. Iale keu bae ataeau abu adala dubu houale kemo ulivebene. \v 25 Dilava igaeu onobenobe bahata vaevei lu ata ovealemo nahiabuna oleve kateai bae adala vale mai omisi. \v 26 Dilavau subuta ata mole igae vale kemoike ata bahataeau lohoale vata bahatamo igaegaeai ui lotilu. Isito ataeau uoholisege au abu oleve keve uveve isi vani vaesute uveve ke ovenu. \v 27 Au ke vai isiviale ataeau kaovai huhuai elike hoesehavoi. Au ke vaito nahiemo haeava holioholinu. \v 28 Iale nahiabuna vuvunevemo ui tigei. Di hoto ke igaemo la ata moleu loui avoe, ‘Nahita eseabe nahiabulike.’ \v 29 Iale nahi Dilava ese holialemo huhuihuhui nimolete va halevai. Ataeau golo, silivi, mune malei abu lulelemo loboe dilava vaeveale keau Dilava seleve holioholilu. Isito Dilava seleve keu nimolete. \v 30 Subuta ataeau vaveve kateale vage Dilavau kebia elegevei aiogeveholisito aike ata bahata namigevei avoe, ‘La vaveve toela ke halevai di ehovave.’ \v 31 Au louale keu koseanu. Au vani mole ebagemale kela au ata mole ebagemale kena bae ata bahatae vaveve kaovai abu vamale kemo ibinaeabe ovei. Iale ata keike Dilavau etuvage hovelahanu.” \p \v 32 Atau hatisi hovelahale ke Bolou louge ata degomoleau ke evisi hehavosege degomoleau loui avoe, “Loholive tota hoto ke loumoleage no evisi.” \v 33 Kateai louge Bolou halevei tinu. \v 34 Isege ata degomoleau hoto evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi Bolo ehovalu. Iale kebiamo ata degomole abulike koea. Daioniasi (Keu Aliobagasie kanisoloe esemu). Ige keate moleike Damalisi. Ige ata degomoleta. \c 18 \s1 Bolou Kolinitie tinu. \p \v 1 Iniale vani mole Bolou Ateni halei Kolinitie tinu. \v 2 Keve tiale Diue ata mole Akuila isi mahinave Bisila kebiamo tinu. Malaha ke neinaveu Bontasi vatae mamoge au halei tiale Itali vatae ua. Keve uniale Loma Kosive baluga Kalodiasiu menaka mamoge Diue ata bahataeau vata ke halevai vata degomoleve tilu. Kateige Akuilau abu mahinati Kolinitie lohoge Bolou tiale kebia elegevei abuhi ua. \v 3 Abuhi keve ui loviabe ke nahate vai abu valai houmale ke nahate vai kemo ibina malenu. \v 4 Isi bula bahata kela auna Diue dubue tiniege Diue ata isi. Giliki ata kebia haivei isivialeike abu Iesu hoto evisi ehovai. \p \v 5 Isege vani mole Sailasiu Timotiti Masedonia halevai Kolinitie loholu. Lohoale velehovoge Bolou au lovi ke halei vani bahata hotoe dua loui Diue ata haivei avoe, “La tedaeveveve kosive keike Iesu.” \v 6 Kateai louge abu ke evilata hotove ke bamui avuho hotoe toela louge au abuho itumuai au ogo sesiai abuho loui avoe, “La hoto ko bamualemo vatehani malege keu la isivimoike. Keu di isivi holioholinu. Iale nova komo dana la halevei Diue ata holioholiale kebia haiveho tai.” \v 7 Kateai louito halevei tiale Diue ata holioholiale malaha mole Tisiasi Diasitasi ke ou Diue dubue vavamo ualemo biloanu. Malaha keu Dilava hoesehavomale ata. \v 8 Isege Diue dubue kosive Kilisibasiu au uvu mai Iesu omige ovemo umale kebiata abu uvu mai Iesu omilu. Ige Koliniti ata degomoleau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi babatisolahalu. \p \v 9 Vavi molemo Dilavau lohoahoa nahate Bolo omige au elehasege Kosiveu avuho loui avoe, “Ainaho bae di hoto louveve ke vabuhavoi halegelive. Isito negobedai ata haivegenela. \v 10 Dana aiti uge atabeu bae a aiohavolivebene. Kosealemo di ata moagaeabulike kove ua.” \v 11 Ige Bolou vagana igae isi bata sigisi (6) ke uvumo o kemo ui Dilava hoto loui ata haivenu. \p \v 12 Vani mole Loma gamaniu kosive mole Galio ebagemage au Giliki vata nalinu. Kateimalela Diue ataeau mole bevuevei Bolo mai kotaho tilu. \v 13 Mai tiale kotae kosive namihai avoe, “Malaha kou isiviale ataeau vaveve nimolete vai Dilava hoesehavoi Lomae menaka ke aiohavoi.” \v 14 Kateai louge Bolou isiviai hotoeabe ibina louho vasege Galiou Diue ata namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Malaha kou laemo vaveve toela vage dana la hoto evisi la tedaevei. \v 15 Isito di huhuige laeau la menaka kemo atae ivi unaha isi hoto moleike la ko loumalemo di bae malaha kemo vaveveve kaovalivebene. Isito la biaeau bae ke kaovave.” \v 16 Isi kateai loui ata kebia nunuvege abu heie tilu. \v 17 Kosive keu hotoeabe evioholige abu heie tiale abu dubue kosive Soseteni evudei mai lohoale kotae oe ulidamo hamage Galiou ke elehai hotobe louholisi momoleai ua. \s1 Bolou Antiokae hoilahanu. \p \v 18 Vaveve keu uoholige Bolou Koliniti atahi uniale vani mole kebia halevei Akuilata Bisilata holoevei abuhi Senikiliae tilu. Keve usege Bolou Dilava ivimo menakale kemo Diue vaveve nahate vai au kina bohinu. Kateaito abuhi bouti mai Siliae tilu. \v 19 Tilialeau humaha tavae Evesasie dobuluvige Bolou avu igae tiale Diue dubue atahi hotohotoanu. \v 20 Ige ataeau isiviale Bolou vani degomole abuhi ui. Isito au isiviholinu. \v 21 Isi kebia namigevei avoe, “Dilavana isiviage dana tota lohoniege bae la elegevei.” Kateai louito kebia halevei bouti mai tinu. \v 22 Tiale Sesaliae velemai bouti halei Dielusalemae tiale ekalesia kebiahi vahaehoaito halevei Antiokae tinu. \v 23 Keve velemai vani degomole unahamo uito halei tota Galesia isi Vilisia vatae tiale evievi ata tedaevei negotievenu. \s1 Abolosiu ekalesia tedaevenu. \p \v 24 Bolou kateai oisege Diue malaha mole Abolosiu Alekisandia o balugamo lohoale Evesasie lohonu. Malaha keu hoto loue dua vai Bukae Hoto kaovai kemo lulele baluganu. \v 25 Subuta malaha moleu Dioniu Iesu deiada louale ke loui namihage au negobedai Iesu hoto loue dua vai ata haivenu. Isito keu Iesu vaveve bahata hilokaholisito Dioni ata babatisogevemale ke vaveve unaha hilokanu. \v 26 Au kateai Diue dubumo vabuoholisi Kosive hoto louge Akuilau abu mahinati ke evisi melavei tiale abu oe Dilava deiada degomole neniai loui namihalu. \v 27 Iniale vani mole Abolosiu isiviale Giliki vatae tai. Tige Evesasie ataeau haokuvuiabeau Giliki vatae umale kebiaho levaleva hisaliai isiviale abu Abolosi hoesehavoi mai o hatui. Iniale au keve velemai Dilavau kebia huhuevei hoesegeveale hoto ke loui kebia negotievenu. \v 28 Negotievei ata moaga kebia vudimo lamisi Diue ata kebiaho hoto negote loui hotoeabe hamai Bukae Hoto mai selevetisi abuho loui avoe, “Iesu keu Diue ata tedaeveveve kosive Keliso.” \c 19 \s1 Bolou Evesasi oe lovianu. \p \v 1 Abolosiu Kolinitie usege Bolou lohoale Esia vatae tiale Evesasi oe velemai evievi ata degomole elegevenu. \v 2 Elegevei belagevei avoe, “La subuta evievi ata holige Munana Tumutena laemo lohonu.” Ige abu loui avoe, “Noeau a Munana Tumute loumale ke hilokaholilu.” \v 3 Ige Bolou belagevei avoe, “La ole hotoike evisi babatisolahalu.” Ige abu namihai avoe, “Noeau Dioni hotoike evisi babatisolahalu.” \v 4 Ige Bolou namigevei avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu Diue ata namigevei avoe, ‘La la vaveve toela halevaliege bae babatisolahave. Isi la uvu mai di iae lohomale Kosive Iesu kemo mavoi ehovave.’” \v 5 Kateai loui haivege abu ke evisi Kosive Iesu ke ivimo babatisolahalu. \v 6 Ige Bolou au ada mai kebia tatamo mamoge Munanae Tumuu abuemo lohoge abu hoto nimolete loui kemo Dilava hotota loulu. \v 7 Vaveve kateale vale keau bahata tuelo (12) unaha. \p \v 8 Ige Bolou ata kebia halevei bata abuita igaeta ke uvumo Diue dubumo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivenu. Au kateai baita loui isiviale ataeau hoto ke evisi Iesu ehovai. \v 9 Isito ata degomoleau hoto ke evisito isiviholilu ehovaliho. Isi atae uvumo Kosive ehovaveve ke aiohavoi hotoe toela louge Bolou kebia halevei evievi ata unaha holoevei abuhi tiale ebouamale o baluga kemo biloanu. O keu Tailanasi oike. Iale o kemo Bolou vani bahata hotohotoai ata haivema. \v 10 Vagana abuita ke uvumo ata haivelage hoto keu Esia vatamo o kebia bahata sonumai gabiage Diue ata isi Diue ata holioholiale keau bahata hoto ke evilu. \s1 Sikiva esee deiada \p \v 11 Dilavau au vuvune mai Bolo omige au vaveve nimolete vaevenu. \v 12 Katealemo evievi ataeabuna Bolo muko isi ogove ivi ke unaha malei tiliege vavahanite kebia golomo otovege vavahaniabe kena uoholigei. Isi munanae toela malemale kebia golomo otovege munanae toelana halevei tigei. \v 13-14 Bolou au esemuhi kateisege Diue ata degomoleau o igaegaela olahai munanae toela nunuvemale keau lohoale Bolou vamale ke nahate vai isiviale Iesu ivimo ata hoesegevei. Diue dubue kosive baluga Sikiva ke ese bahata seveni (7) abulike vaveve kateale vama. Iale vani mole keau tiale munanae toelau malaha molemo uale ke namihai avoe, “Bolou Iesu ivimo ata haivemale ke ivimo no a namihale halei tenela.” \v 15 Kateai louge munanae toela keu abuho loui avoe, “Di Iesuta Bolota hilokaevenu. Isito laeau olemea.” \v 16 Kateai lousege malaha nehe munanae toelau avuemo uale keu kebia vudievei havei ogoeabe dikohage keau vatetumu malei ove ke halevai vava unahata detuluvisi tilu. \v 17 Abu kateige ata bahata Evesasie uale keau ke evisi vabulahai Iesu hoesehavoge Kosive Iesu ke iviu abuemo baluganu. \v 18 Ige evievi ataeau lohoale ata bahatae vudimo vaveve toela abu vamale ke loui haivelu. \v 19 Ige eveimale ata degomoleau abu evee vaveve bukamo hisaliamale kebia malei lohoale ata bahatae vudimo mahoevelu. Buka kebia bahata mahoeveale ibinaeabeu bahata vivti taoseni kina (K50,000). \v 20 Vaveve katealemoike Dilava hotou negoai o bahata sonumai tinu. \s1 Evesasie ata moleu Boloho itumuale deiada \p \v 21 Vaveve ke iae Bolou isiviale o ke halei Masedonia vata, Giliki vata isi Dielusalema o baluga kebiae tai. Kateai huhuai avoe, “Dana o kebiae taito bae halei tota Lomae tai.” \v 22 Kateai Esia vatae uito au esemu Timoti isi Elasitasi kebia hanavege abu vasohuta Masedonia vatae tilu. \p \v 23 Bolou Evesasie usege vaveve toelau evievi ataemo lohoale keu koseanu. \v 24 O kemo abuna siliva mahoi loboe dilavae munana vaevegei. Loboe dilava ke ivilike Daiana. Iale keabuna lovi ke vai moni baluga malegei. Lovi ke vale malaha mole ivilike Demitiasi. \v 25 Iale malaha keu au haokuvu degomole abu avuluvuta lovimale kebia hohavege abu mole bevuevesege malaha keu namigevei avoe, “Di haokuvuia, nahi lovi komoike ibinae dua malema. \v 26 Isito Bolou vamale ke la elehai evige au ata haivei avoe, ‘Ataeau abu adata dilava nahate vaevemale keau Dilava seleve holioholilu.’ Bolou hoto kateale louge Esia vata komo isi o baluga komo ata moagaeau hotove evisi ehovalu. \v 27 Katealemo ataeabuna nahi vamale ko voilahaholige nahiabuna monioholisi. Isi kateale vage nahie dilava Daiana ketana uoholige oleteabuna bae lohoi dubu komo ke hoesehavoi. Aike Esia vatamo umale kebia isi vata degomolemo umale kebiabulike nahie dilava hoesehavoma. Isito ataeabuna Bolo hoto evisi ehovage nahie dilava kena uoholisi.” \p \v 28 Demitiasiu kateai louge kemo mole bevuevei uale keau hoto ke evisi detumulahai baita holahai avoe, “Nahie dilava Daiana keu Evesasi o komo balugataho.” \v 29 Kateai baita louge o kemo ata bahataeau ke evisi loui tai lohoma. Kateilata mole bevuevei lohoale Bolo haokuvu Gaiasi isi Alistakasi kebia elegevelu. Masedonia ata abui keau Bololuvuta olahamale ataea. Iale abu kebia elegevei malevei eboue oe tilu. \v 30 Ige Bolou ke evisi isiviale talive ata kebia namigevei. Isito evievi ataeau katealeho isiviholisi kelualu. \v 31 Ige Bolo haokuvuiau vata kemo gamani baluga holiale keau hoto ke evisime Boloho hoto hanavoi namihai avoe, “Ainaho eboumale o keve talive.” \v 32 Kateisege o ke uvue ata bahataeau hoto ke loui daudauasege degomoleau hoto nimolete lousege degomoleau hoto mole louma. Kosealemo abu keve igaetoale ke ihu hilokaholilu. \v 33 Ata bahataeau kateisege Diue ataeau Alekisanda kabitisi iovai isiviale au talive atae vudimo lamisi hoto loui. Ige au tiale au adata keluevei isiviale namigevege abu hoto ke hilokai. \v 34 Isito abu ke elehage keu Diue ata. Katealemo abu tota hoto ke baita loui holahai avoe, “Nahie dilava Daiani keu Evesasi o komo dilava baluga.” \p \v 35 Abu hoto ke unaha loui kateilage oe kosive balugau hovelahai kebia keluevei namigevei avoe, “Evesasi ataea, ata bahataeau hilokage nahie o komo nahie dilava baluga Daiana ke nahiabulike nalima. Isi mune tumuteu otogomo dobai lohoale keta nahiabulike nalima. \v 36 Atabeu bae ke vovoholivebene. Iale la osiohoike vaveve kateale vama. Vaveve kateale halevai tobekai uve. \v 37 La osiohoike malaha abuita kobia malevei loholu. Keau nahie dilavae dubu kemo onobe vai vavoloholilu. Isi nahie dilava keho hotobe toela louholilu. \v 38 Iale Demitiasiu au esemuhi isiviai kotaho valiege kotae vaniu lohoge bae loholive vaveveabe lousege abuta la vaveve loui. Vani kela kotae kosiveu usege loholive bae ke louve. \v 39 Isi o komo hotobeta uge ke mai talive kanisolo hotohotomo bae louve. \v 40 Lana kateale vaholisito vaveve toela koseale vage Loma gamanina ke evisi nahie o ko aiohavoi. Isi nahie belagevege nahiabuna oleve kateai vaveve ke ihu loui namihai.” \v 41 Kateai louito ata kebia iovege tilu. \c 20 \s1 Bolou Masedonia isi Giliki vatae tinu. \p \v 1 Vaveve toela keu uoholisege Bolou evievi ata bahata hohavege abu igaetolahasege au hotoe dua loui kebia negotieveito halevei Masedonia vatae tinu. \v 2 Keve tiale o igaegaela ata haivei negotievege uoholige au halei Giliki vatae lohonu. \v 3 Keve uale bata abuita igaetaeau uoholige au isiviale bouti mai Silia vatae tai. Isito evige Diue ataeabuna mai hamai. Kateige au kemo au tiveve ke halei hoilahai Masedoniae tinu. \v 4 Keve tige ata koeau nohehi tilu. Belia malaha mole Bilusi ke mo Sobata. Ige Tesalonia ata abui Alistakasi isi Sekudasi. Ige Debi malaha mole Gaiasi. Ige Esia ata abuita igaeta Timoti, Tikikasi isi Tolovimasi. \v 5 No kebiahi tige keau tota vasohuta tiale Toloasie no hemevei ua. \v 6 Keau keve usege no Bilibai o kemo uale Diue vahaeho vani mole Basova keu uoholige no bouti mai tiale vanie ni ada moleu uoholisege no Toloasie velehovolu. Keve velehovoi evievi ata nehe kebiahi belehovoi bula igae uvumo abuhi ua. \s1 Bolou Toloasie au hotoe gabi lounu. \p \v 7 Iniale bulae vavimo no lovi iliho bahata mole bevuevei igaetolahasege Bolou vavita halevei taliho namigevelage tiale keu vae mina manu. \v 8 No hotohotoimale o ke uvue lameba moagaeau ua. \v 9 Iale ehue o ke vuindoamo mo mole ivi Iutikasi keu kemo ugulamoi Bolo hoto evinata niveu haniage au kemo lahanu. Inata o ke egete vuvehai heila dobage abu heie tiale ebagevai elehage hatinu. \v 10 Ige Bolou heie tiale mo ke ebagemai evudei loui avoe, “Ninalaha halevave. Mo kou hatioholisito nita ua.” \v 11-12 Kateige abu mo ke melavei oe tiale mo ke elehage nita uge abu ke elehai vahaeho balugalu. Ige Bolou tiale oe uvue abuhi aleto isi tota haivelage vau alamoge halevei tinu. \s1 Toloasi halevai Militasie tilu. \p \v 13-14 Bolou heila Asosie taito no namigevege no bouti mai tiale keau keve mai bae abuhi Mitilinie tilu. \v 15 Tiale vata mole ivi Kiosi evihai tialeau vani mole Samosie velehovolu. Isi vani mole tialeau Evesasi o kemo lavioholisito inuta tiale Militasie velehovolu. \v 16 Bolou Esia vata kemo uliho isiviholilike vage no inuta loholu. Kosealemo au isiviale no solekai talive Dielusamae velehovoi solekaliege Diue vahaeho vani Bentikosi kemo keve ui. \s1 Bolou au hotoe gabi loui Evesasi namigevenu. \p \v 17 Ialemo Bolou Militasi o kemo uito Evesasi dubue elodaho hoto hanavoi isivialeike keau loholive avuemo lohoi hotohotoai. \v 18 Ige eloda keau tiale keve velehovoge Bolou abuho loui avoe, “Vani moaga di Esia vatae lohoale lahehi uale ke la hilokai vaveve bahata di vamale keta la hilokalu. \v 19 La hilokage di di ebika mai mihatuholisege Diue ataeau isiviale di aiohavoge di vatehani malei. Di vani bahata ninanamoike Kosive lovi ke vai vatehani malema. \v 20 La hilokage di la o igaegae kela la haivei ologomo ataeau mole bevuevemale ketala la haivei hotobe laemo mahogovaholisito hoto bahata keike di loui la haivelage la kemo lulelelahalu. \v 21 Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia di haivei isuta abuho loui kosea, ‘La vaveve toela ke halevai Dilava hoto evisi la uvu mai omisi nahie Kosive Iesu Keliso ke ehovave.’ \v 22 Di hoto kateale loui la haive dua vanu. Iale aike Munanae Tumuu dahoe loualelua dana la halevei Dielusalemae tai. Iale mesoho dana keve tige vaveve oletealena keve daemo velemai. \v 23 Isito di hilokage di o bahata kebiala lohosege Munanae Tumuu abu di mai dibulae mavoi vatehani daovaveve ke loui di haivunu. \v 24 Ige di hoto ke evisi di hatihati kemo vabuoholisito isivialeike Kosiveu lovi daoale ke vage au gabiai. Iesu lovi keu koseanu. Dana hotove dua loui ata haivege abu elike Dilavau au uvu ovei hoesegeveale ke hilokai. \p \v 25 “Di subuta lahehi ui la Dilava adae vuvunemo uveve ke deiada loui la haivei hilokage la bae tota gabie di ni elehalivebene. \v 26 Iale di hoto ko louge evive. La di louale ke evisi ukolikoli maholige keu bae di toela holilivebene. Isito keu la toela. \v 27 Kosealemo di Dilava hoto loui la haivei laemo ke ihube mahogovaholisito Dilava vaveve bahata keike di loui la haivenu.” \v 28 Bolou kateai louito eloda kebia namigevei avoe, “La evievimo nenilahai negolahave. Isi Munanae Tumuu vuvune laoveale kemo evievi ata kebia nalieve dua vave. Kosealemo Dilavau au moe tahomo ata malevege abu atave holilu. \v 29 Isito di hilokage dana la halevei tisege vavoloe ataeabuna loholiege loboe hoto loui la uvu isi aiogevei. \v 30 Ige vani moleu lohoge la vigomo la degomole abuna hovedevei loboe hoto louge evievi ata degomole abuna ke evisi ehovei. \v 31 Ialelua la ebia nenigeveve. Isi di vagana abuita igaetamo vavita gututa ninanamo la haivemale ke huhulahave. \p \v 32 “Iale dana nova Dilava adae uvumo la halevei tige au au uvu laovei la hoesegeveale hoto kena lahehi ui la negotievege Dilavau au ataho uveve dua louale ke lana maleve. \v 33 La hilokage di subuta lahehi uale kemo la monita la ogotaho la imigeveholinu. \v 34 Isito di di adatela loviai moni malei kemo di esemuhi lovi isi abuhi uma. \v 35 Iale di vaveve katealeike la haiveale ke nahate vai negolahai lovilahalive elike ata degomoleau negoholimale kebia tedaeveve. Isi Iesuu louale ko huhulahave. Au loui avoe, ‘Nahi onobenobe ata ovemale kemo vahaeho balugana ui. Isito nahi nahie ebika unahaho onobenobe malemale kemo vahaehou bae ulivebene.’” \v 36 Bolou kateai louge uoholige abuhi au kome bokoai vata bisi Dilava imihanu. \v 37 Imihai gabiageto abu lohoi Bolo evudei ninahavolu. \v 38 Isi Bolou elegeveholiveve hoto ke abu evisi uvu balugai boutie halevahatuho tilu. \c 21 \s1 Bolou Dielusalemae tinu. \p \v 1 Tiale no halevehatuevegeto no bouti mai inuta tialeau vata mole Kosi ke evihai tilu. Isi vani mole tilialeau Lodasi vata evihai Batala oe velehovoi keve dobuluvilu. \v 2 Isege bouti moleu Venisia vatae tiho vasege no kemo biloluvisi tilu. \v 3 Isi lohoaleau davala nie velehovoi Saibalasi elehai ke vavae giloai matama ke inuteatave tiale Silia vatae velehovoi tiale Taeae dobuluvisege abu bouti kemo kako malei heie otovelu. \v 4 Isege no tiale evievi ata kaovei elegevei abuhi bula igae uvumo ua. Ige evievi ata keau Munanae Tumue vuvunemo Bolo namihai avoe, “Ainaho bae Dielusalemae tigei.” \v 5 Kateige no keve abuhi uliale bula keu uoholige evievi ata keau abu ese abu mahinuvu kebiahi boutie no halevehatuho tilu. No bahata tialeau esagae velehovoi kome bokoai Dilava imihalu. \v 6 Keu uoholige abu no halevehatueveito hoidevei abu oe tisege no boutimo biloluvisi tilu. \p \v 7 Tilialeau Tolomeasi oe velehovoi kemo dobuluvisi tialeau evievi ata kaovei elegevei abuhi ulialeau emo ladevelu. \v 8 Iliale vavita hovedevei kebia halevei tilialeau Sesaliae velehovoi tilialeau Bilibi abu subuta Dielusalemae ata seveni (7) tabagevemale kela keta ebagevale keluvuta ladevelu. \v 9 Iale malaha ke mahoho bahata voa (4) keau kolivuholisito vani bahata abuna belovetae vaveve vai Dilava hoto lougei. \v 10 Iale no vani degomole o keve usege Diudia vatamo beloveta mole Agabasi keu lohoale noe velemanu. \v 11 Velemai Bolo beleta mai au velota au adata umuvai loui avoe, “Munanae Tumuu daho louale nahateike di ko vanu. Iale beleta ko biage Diue ataeabuna Dielusalemae umuvai mai Loma gamani kosive kebia ovei.” \v 12 Ige o ke evievi ata isi no bahataeau hoto ke evisi ninalahai isiviholilu Bolou Dielusalemae taliho. \v 13 Ige au namigevei avoe, “La osiohoike ninalahai di uvu aiohavoma. Halege di keve tige abu Iesu ivimo di umuvai dahavoi vatetumu daovale keta duave.” \v 14 Kateai louge no keluveve ke halevai namihai kosea, “Halege Kosive isivi unaha.” \p \v 15 Kateaito no kunai bevuevei malei o ke halevai heila Dielusalemae tilu. \v 16 Keve tige Sesalia evievi ata degomoleau nohehi tiale keau no holoevei Nesoni oe tige no keve avuluvuta ladevelu. Malaha keu subuta Saibalasie evievi ata holisi lohoale Dielusalemae ua. \s1 Bolou Diemisie deiai tinu. \p \v 17 No Dielusalema keve velehovoge evievi ataeau no vahaeho vai no tovu valu. \v 18 Iniale vani mole Bolou no holoevei Diemisi elehaho tilu. No keve tige ekalesiae kosive keau bahata keve ua. \v 19 Ige Bolou adaeabe hatuevei hoesegevei Dilavau lovivemo Diue ata holioholiale kebia tedaevemale ke loui haivenu. \v 20 Kateai haivege abu ke evisi Dilava hoesehavoi namihai avoe, “No haoka, a hilokage nahie Diue ata moagataho keau Iesu ehovaito isiviale Mosese menaka ke ehovai ma tumuai. \v 21 Isito keau a vata degomoleve vamale hoto ke evige a Diue ata haivei namigevei kosea, ‘Lainaho Mosese menaka ke ehovai la esee vudie vate bohisi la buluve vaveve ke nahate vagelive.’ \v 22 A lohoale hoto ko abu evilu. Iale nahiabuna abuho vaveve vade vai. \v 23 No isiviale no huhuale ko vanela. No ata abuita abuitaeau Dilava ivimo hoto loui menakale keau kove ua. \v 24 Iale kebia holoevei abuhi talive Diue dubue vaveve mole vai la ebika hoesegevege uoholige abu mesia malei mahoi Dilava hoesehavoveve ke ibina vanela. Igeto ke iae abuna bae abu kina bohige abu Dilava ivimo menakale kena uoholisi. Ana kateige ata bahataeabuna hilokage abu subuta a vaveve eviale keu seleve holioholisito a Mosese menaka ehomama. \v 25 Isito Diue ata holioholiale keau Iesu ehovale kebiaho no levaleva hanavoi namigevei kosea, ‘Lainaho abu lovi malei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho bae taho isi mesia tahota igelive. Isi lainaho bae mole keatehi ladevegelive.’” \v 26 Kateai louge Bolou ata kebia holoevei vani mole abuhi tiale Diue menaka ehovai abu ebika hoesegevelu. Ige Bolou Diue dubu baluga ke uvue tiale dubue kosive namihai avoe, “No no ebika hoesegevege uoholiale noeabuna uliege bula igaeu uoholisege hoidevei loholive mesia malei Kosive hoesehavoi.” \s1 Diue ataeau dubumo Bolo evudei malu. \p \v 27 Iniale bula keu uoholiho vasege Diue ata degomoleau Esia vatamo lohoale keau dubue uvue Bolo elehai Diue ata bahata hohavei evudelu. \v 28 Evudei hohavei avoe, “Iselala ataea, loholive no tedaeveve. Malaha koike matama bahatae timale ata haivei nahie ata aiogevema. Isi Mosese menaka aiohavoi dubuta aiohavoma. Katealemoike au tota kove lohoale Diue ata holioholiale kebia holoevei dubue tumu ko aiohavoma.” \v 29 Abu hoto ke louale keu koseanu. Abu elehasege Bolou Evesasi malaha mole Tolovimasi ke melamei avuti o kemo olahama. Katealemo abu ke elehai huhulahai avoe, “Mesoho Bololemo nova malaha ke melamei dubue lohonu.” \v 30 Iale dubumo ataeau hoto ke evisi dolodoloai loui tai lohoma. Ige oe ataeau ke evisi bibuluvisi lohoale keau Bolo evudei dubu halevai mai heie tilu. Isege ata degomoleau dubue udaha bamuevelu. \v 31 Ige abu isiviale Bolo hamage au hatai. Kateisege ata moleu Loma ame kosiveho hoto hanavoi loui avoe, “Dielusalemae ata bahataeau mole havema.” \v 32 Ige solekavesite ame kosiveu au esemu holoevei ata moaga kebia vigoe tinu. Ige ataeau ame kosiveta esemuveta elegevei Bolo hamale ke halevalu. \v 33 Ige ame kosiveu tiale Bolo mai au esemuho louge abu seimi abuitata Bolo umuvage au deiadave eviliho ata belagevenu. \v 34 Kateisege ata degomoleau hoto nimolete lousege degomoleau hoto nimolete louge ame kosiveu kemo daudauai au esemu namigevege abu Bolo melavei ame balikie tilu. \v 35 Melavei tiale anakamo tige ataeau hamaho vage abu bae ehumo ebagevai mai tilu. \v 36 Isege ataeau iaeabela tai baita loui avoe, “Hamave. Hamave.” \p \v 37 Ige abu mai tiale oe uvue tiho vasege Bolou Gilikie hotomo ame kosive ke namihage au vikoai avoe, “Ana Gilikie hoto hilokanu. \v 38 Ana subuta Egubitoe malaha moleu lohoale ata bahata voa taoseni (4,000) malevei abuhi gamani aiohavoito ataeau uvesiteve tiale malaha ke anike ko.” \v 39 Ige Bolou namihai avoe, “Ba, dau Diue ata dalike. Vata mole Silisia kemo o mole baluga Tasisi kemoike di lohonu. Iale a isiviage di ata kebiaho hoto loui.” \v 40 Ige ame kosiveu isiviage Bolou anakamo lamisi ata keluevege abu tobekai usege au Diue hotomo abuho lounu. \c 22 \s1 Bolou Diue ataho au deiada lounu. \p \v 1 Au loui avoe, “Di haokuvuia, bahata di hoto evisege di di deiada louge evive.” \v 2 Isi kateai hotoeabe selevemo namigevege abu bahata hotohotoholisi ua. \v 3 Ige au namigevei avoe, “Dau Diue ata. Iale di neinau vata mole Silisia keve o mole Tasisie di mamoito di esebuluta usege abu di mai hanavoge di Dielusalemae lohoale kove velemage menaka haivemale kosive baluga Gameliela keu di haivunu. Kosive keu nahie buluve vaveve isi menakaeabe ke bahata loui di haivuge di kemo negoai la nahate vai isiviale Dilava hoesehavoi. \v 4 Isime di subuta Iesu evievi ata kebia havei aiogevei keate malaha kebiata havei malei dibulae otovema. \v 5 Iale lana la dubue kosive isi kanisolo baluga kebia namigevege abuna bae di vaveve hilokamale ke loui la namigevei. Diue ataeau Damasikasie umale kebiaho abu levaleva hisaliai malei daovage di ke elehai isiviai talive Iesu evievi ata kebia seimita umudievei malevei loholive kove aiogevei.” \s1 Bolou Kosive elehale deiada lounu. \r (Abostolo 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 “Di vaveve kateale huhuaito halei lohoale Damasikasi vavae lohosege vanie lilimo ataga mole balugau otogomo dobai lohoale di bamunu. \v 7 Ige di vatamo dobai evisege hoto moleu dahoe loui avoe, ‘Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma.’ \v 8 Ige di loui kosea, ‘Kosive, ole a.’ Ige au loui avoe, ‘Dau Nasaleta ata Iesu keike a aiohavoma.’ \v 9 Kateai di namihage daluvuta lohoale keau ataga ke elehaito daho loumale hoto ke evioholilu. \v 10 Kateige di Kosive namihai kosea, ‘Kosive, dana vadeu vai.’ Ige au daho loui avoe, ‘Hovelahai Damasikasie talive ata moleu bae Dilavau a ono vade vaveve louale ke loui a namihai.’ \v 11 Ige ataga balugau daemo lohoge di niu keduige daluvuta tiale keau di melavei Damasikasie tilu. \p \v 12 “O kemo malaha mole Ananaiasi keu ui vani baita nahie menaka ehomai Dilava hoesehavoma. Katealemo Diue ata bahataeau Damasikasie umale keau vaveveve ke elehai malaha ke eahalema. \v 13 Iale malaha keu lohoale di vavamo lamisi loui avoe, ‘Di haoka Solo, bato nianela.’ Kateai lousege di niai elehanu. \v 14 Ige keu loui avoe, ‘Nahie buluvebia Dilavau a ebagemai isivialeike a isivive ke hilokai esemuve tumute ke elehai biageu au hoto louale ke evisi hilokai. \v 15 Isi isivialeike a vadeu elehai eviale ke loui ata bahata haive. \v 16 Iale a ono vade nalisi uma. Hovelahai Kosive ivimo babatisoage a vaveve toelau uoholisi.’” \s1 Dilavau lahoahoamo Bolo haivunu. \p \v 17 “Kateige di o kemo uniale hoilahai Dielusalemae lohoale dubue uvue guligulianata lohoahoai Kosive elehanu. \v 18 Elehage au dahoe loui avoe, ‘Solekai hovelahai o ko halei tenela. Kosealemo ata koeau bae a di hoto louale ke evisi malivebene.’ \v 19 Ige di loui kosea, ‘Kosive, keau hilokage di dubuiabe tiniale a ehovamale evievi ata kebia malei havei aiogevenu. \v 20 Ige ata degomoleau a hoto loumale esemu mole Sitiveni hamage di kebia kelueveholisito dabaeabe ogo nalievesege abu hamage hatinu.’ \v 21 Kateai louge Kosiveu daho loui avoe, ‘Dana a hanavoge haeavamoleve Diue ata holioholiale kebia haiveho tenela.’” \p \v 22 Bolou au deiada ke lounata Diue ata holioholiale kebiae tiveve hoto louge abu ke evisi hovedevei baita loui avoe, “Hamage au hatai uoholisi. Keu nita uale keu toelanu.” \v 23 Kateai loui itumulahai itolahai abu ogo malei hatui gogea mugai malei ehue hatulu. \v 24 Kateisege Loma ame kosiveu au esemu namigevei avoe, “Ko mai talive oe uvue visuhavoge au au vamale ke nahiho louge elike nahi Diue ataeau avuemo vamale ko ihu hilokai.” \v 25 Kateai louge abu mai tiale oe uvue visuhavoho umuvage au ame esemu moleu vavavemo lamiale ke namihai avoe, “La di toela kaovai hilokaholisito dahavo kavage keu toelanu. Dau Loma ata. Iale lana daemo vaveve kateale valiege Loma menaka ke eguvave.” \v 26 Ige ame malaha keu ke evisi tiale au kosive baluga namihai avoe, “Ata keu Loma ataike. Iale nahi hamage keu toelanu.” \v 27 Ige ame kosiveu tiale Bolo belahai avoe, “Au ana Loma ata.” Ige Bolou loui avoe, “Ito.” \v 28 Ige kosive keu namihai avoe, “Dau Loma ata holiliho ibina baluga vanu.” Ige Bolou loui avoe, “Au kateanu. Isito dau di mamau Loma ata.” \v 29 Kateai lousege ame esemu keau visuhavoho vavavemo laviale keau halevalu. Ige ame kosive keu Bolou Loma ata holiale ke evisi vabuanu. Kosealemo au au esemu namigevege abu Bolo umuvalu. \v 30 Iniale vavita ame kosive keu isiviale Bolo mai Diue ataeau avuemo hoto loumale ke kaovai. Isi louge abu dibulae melavei loholu. Isi hoto hanavoge Diue dubue kosive isi kanisolo ata bahata keau lohoale usege au Bolo mai vudiabemo mamonu. \c 23 \s1 Bolou kanisolo kebia vudimo laminu. \p \v 1 Bolou kanisolo kebia niavei abuho loui avoe, “Di haokuvuia, di uvumo toelabeu uoholige di hilokage di vaveve keau Dilava nimo duave unaha.” \v 2 Kateai louge dubue kosive baluga Ananaiasiu au esemu namigevege Bolo vavamo lavisi uale keau aivemo hamalu. \v 3 Ige Bolou kosive ke namihai avoe, “Dilavana bae ahamoi. Kosealemo a vaveve keu abu momolue golomo o beniale ke nahate. A keve ugulamoi nahie menakamo di vaveve kaovama. Isito a esemuho louge abu dahavoale kemo a menaka ke egumanu.” \v 4 Ige ata degomoleau vavavemo laviale keau avuho loui avoe, “A hoto kateale louale keu Dilava dubue kosive balugaike a ke aiohavonu.” \v 5 Ige Bolou abuho loui avoe, “Di hilokage keu dubue kosive baluga holivatebe di kateai avuho louoholinu. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Lainaho la nalievemale kebiaho hotoe toela lougelive.’” \p \v 6 Kateai louito elehasege kanisolo kebia degomoleau Sadukea ataea. Isege degomoleau Balisia ataea. Ige au baita hoai kebia namigevei avoe, “Di haokuvuia, dau di mamati Balisia ata. Iale la daemo di vaveve kaovale keu koseanu. Di hilokage haluviale keabuna hovedevei.” \v 7 Bolou kateai louge Balisia ata isi Sadukea ata keau ke evisi moleho loui itumulahai mole tasalievelu. \v 8 Mole tasalievege Sadukea ataeau loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene. Abu haluvige munanaeabe keta uoholinu. Ige anelu kebiata uoholilu.” Keau kateai lousege Balisia ataeau abuho loui avoe, “Ba, la louale keau kateholilu.” \v 9 Kateai baita louge hotou kutikutiai ua. Isege Balisia menaka haivemale malaha moleu hovelahai loui avoe, “Malaha kou atae dua. No avuemo vavevebe toela elehaholilu. Iale mesoho alue munanaike avuho lounu. O mesoho anelu moleike avuho lounu.” \p \v 10 Au kateai louge ataeau moleho itumulahai moleho baita louge ame kosiveu ke evisi huhuai avoe, “Mesoho abuna nova Bolo hamai aiohavoi.” Kateai au esemu hanavege abu lohoale ata kebia vigomo Bolo melavei ame balikie tilu. \v 11 Kateimale vavimo Iesuu Boloe lohoale vavavemo lamisi namihai avoe, “Ainaho vabualive. A Dielusalema kove di hoto louale ke nahate Loma o baluga ketave di hoto lounela.” \s1 Diue ataeau Bolo hamaveve hoto louma. \p \v 12 Vavita Diue ata degomoleau mole bevuevei igaetoai hotohotoai hoto isute loui loui avoe, “Nahi lovi i halevai e i halevai Bolo hamaito bae lovita eta isi.” \v 13 Ata bahata votiabulike (40) hoto ke huhuai loulu. \v 14 Isime tilialeau dubue kosive isi oe kosive kebia namigevei avoe, “No hoto mole isute louale no bae onobehame ilivebene. Usege no Bolo hamaito bae lovi isi. \v 15 Iale laeau kanisolo ata kebiahi Loma ame kosiveho hoto hanavoge au Bolo hanavoge au lohoi. Ame kosive ke namihai kosea, ‘No isiviale Bolo vaveve ke avuemo kaovai hilokai.’ Ige ame kosiveu hanavoge au lohosege no talive humaha tavae hamage au hatai.” \p \v 16 Kateai lousege Bolo dumuu hoto ke evisi tiale ame oe uvue deluai tiale Bolo namihanu. \v 17 Ige Bolou ame esemu mole hohavoi namihai avoe, “Mo ko melamei ame kosive balugae tige au hoto mole loui namihai.” \v 18 Ige ame esemu keu mo ke melamei au ame kosive balugae tiale namihai avoe, “Dibulae malaha mole ivi Bolo keike di hohavoi di hanavoge di mo ko melamei lohonu. Kosealemo mo kou isiviale hoto mole loui a namihai.” \v 19 Ige ame kosive baluga keu mo ke adala holisi melamei lilikateve tiale belahai avoe, “A onoleike daho louliho lohonu.” \v 20 Ige mo keu avuho loui avoe, “Diue kosiveau isivialeike nivu Bolo hanavoge au kanisolo ata kebiae tai. Kanisolo keabuna nivu a lobohavoi loui kosea, ‘No isiviale Bolo hanavoge au lohoge no avuemo vaveve kaovai hilokai.’ \v 21 Abu kateai louge ainaho hotoeabe ke evilive. Kosealemo ata bahata voti (40) keabuna Bolo hamaliho humaha tavae hogodevei ui. Keau hoto mole isute loui loui avoe, ‘No bae onobehame ilivebene. Usege no ulive Bolo hamaito bae lovi isi.’ Keau kateale loui hemei ui isiviale au Bolo hanavoge au tai.” \v 22 Ige ame kosive keu mo ke namihai avoe, “Ainaho a loui di namihale ko loui atabe namihalive.” Isi kateai louito mo ke hanavoge tinu. \s1 Ame kosiveu Bolo hanavoge kosive mole elehaho tinu. \p \v 23 Ame kosive keu au esemu abuita hohavege abu lohoge au abuho loui avoe, “Talive tuvalie ata bahata tu handele (200) malevei osimo tiveve ata bahata seveniti (70) malevei kebia tedaeveveve ata tu handele (200) kebiata maleveve. Isi hau bahata gadehavolive vavie naini (9) okolokie hovedevei Sesaliae teve. \v 24 Isi osi mole Boloho malive au avuemo tai. Isi avuluvuta tie dua valive gamanie kosive baluga Velisie velehovove.” \v 25 Kateai louito levaleva mole hisaliai gamani kosive baluga Velisiho hanavonu. \v 26 Isi loui avoe, “Di kosive baluga, ana duave. Di ivilike Kalodiasi Lisiasi. Di deiada ko louge evinela. \v 27 Diue ataeau isiviale malaha ko mai hamai. Isito di hilokage malaha keu Loma ata. Ige di di esemu holoevei tiale ke melavei ame oe loholu. \v 28 Di ata ke vaveve kaovalihoike melamei Diue kanisolo kebiae tinu. \v 29 Kebiae tiale ke kaovage malaha keu vavevebe toela vaholiale dana oleve kateai ke mai hamai o mesoho mai dibulae hanavoi. Keau Diue menaka ke unahamo hoto mai avuemo mavolu. \v 30 Ige ata moleu abu Bolo hamaveve hoto ke loui di namihaike vage di ke hanavoge ae tinu. Iale dana bae Diue ata namigevege abu talive vaveveve hoto loui a namihai.” \v 31 Iniale vavimo tuvalie ataeau levalevave ke mai Bolota melavei tilialeau o mole Atibatasie tisege vau alamonu. \v 32 Isege vavita tuvalie ataeau heila tiale keau hoidevei ame oe lohosege osimo tiale keau Bololuvuta tilu. \v 33 Keau ke melavei tilialeau Sesalia oe velehovoi Bolo melavei gamani kosive baluga oe mavolu. Isi ame kosive levaleva ke mai kosive ke omilu. \v 34 Ige au levaleva ke dodavei Bolo belahai avoe, “Au oleve vata ke ata.” Ige Bolou namihai avoe, “Dau Silisia ata.” \v 35 Ige kosive keu Bolo namihai avoe, “A vaveve elehai louale keau kove lohogeto di bae a deiada evisi.” Kateai louito au esemu namigevege abu Bolo melavei kosive mole Elodiu o balugataho houale keve mai bamuho tilu. \c 24 \s1 Abu Bolo mai kotalahama. \p \v 1 Iniale vanie ni ada moleu uoholisege dubue kosive baluga Ananaiasiu Diue kosive degomole holoevei kotae hoto hilokamale Tetulasi keta melavei Sesalia oe tilu. Keve tiale velehovoi gamani kosive Velisi ke vudimo Bololuvuta kotalahalu. \v 2 Isi Tetulasi namihage au hovelahai Bolo vaveve ke loui Velisi namihai avoe, “No kosive baluga, au no nibievei no hoesegevei vata komo vaveve dua vage no kemo ue dua vama. \v 3 A kateige no vani bahata ue dua vai a vahaeho vama. \v 4 Iale no isiviholilu hoto moaga loui butuhaliho. Isito no hoto kohame louge evinela. \v 5 No malaha ko vaveve elehage malaha kou malahae toela seleve. Kena vani bahata tiniege vata bahata keve Diue ata bahata aiogevei uvuiabe igei. La hilokage Iesu keu Nasaleta ata. Iale ata kou Iesu ehovamale kebiae kosive. \v 6 Vani mole malaha kou isivialeike Diue dubu baluga aiohavoi. Kateike vage no ko mai isiviale no menakamo vaveveve kaovai. \v 7 Isito ame kosive Lisiasiu solekai lohoale noemo malaha ko adala holisi mai tinu. \v 8 Isi no namigevei avoe, ‘Talive bae gamani kosive baluga Velisi kemo ko vaveve toela louve.’ Ilike vage no kove lohoale deiadave ahoe loumale kou seleve. Iale a biageu bae belahage au bae au deiada loui a namihai.” \v 9 Kateai louge Diue ataeau hotove ivi ebagevai loui avoe, “Hoto seleveike au ke lounu.” \s1 Bolou Velisi vudimo au deiada louma. \p \v 10 Abu kateai louge gamani kosiveu Boloho loui avoe, “Hovelahai a deiadate lounela.” Ige Bolou hovelahai loui avoe, “Di hilokage au vagana moaga vata ko nalisi no ata kebiata nibievenu. Iale dana vahaehomo a vudimo lamisi di vale hoto ahoe loui. \v 11 Di lohoale Dielusalemae velemai guliguliale vanie ni tueloau (12) aike uoholilu. Ana ata belagevege abuna seleveta di vale ke loui a namihai. \v 12 Di Diue dubu baluga keve guliguliale vavevebe toela vaholisi kebia aiogevei hotobe toela abuho louholisi ebouamaleve mesoho heie vaveve katealebe vaholinu. \v 13 Iale ata koeau daemo hotoe toela louale abuna oleve kateai hoto ke ihu mai selevetisi. Keu abuemo anekianu. \v 14 Koeau no buluvebia Dilava hoesehavoi Moseseu hisaliale isi belovetaeau hisaliale ke ehovage dataike kebia ehovema. Isito Iesu humaha seleveike dau ehomai hoesehavoma. Ige abu loui avoe, ‘Iesu humaha keu loboe humaha.’ \v 15 Isito di hilokage ata kobiata hilokage atae toela, atae dua haluviale keabuna bae hovedevei. \v 16 Katealemo di isiviale di uvu hoesehavoi vani bahata Dilava nimo isi atae nitamo negobedai vaveve dua unaha vagei. \p \v 17 “Di vagana moaga Dielusalemae tioholinata tiale keu koseanu. Di moni malei di ata seleve kebia ovege uoholige di halevei dubue tiale mesia havei Dilava hoesehavonu. \v 18 Di keve ui atabe aiohavoholisi vaveve ke vai di ebika hoesehavoniale uoholisege abu di vaveve elehai hilokalu. \v 19 Isito Diue ata degomoleau Esia vatamo lohoale keau abege loholive a vudimo lavisi di vale ke loui a namihai. Isito keau lohoholilu. \v 20 Iale kobia namigevege abu subuta kanisoloe vudimo di vaveve kaovage di vavevebe toelau uoholiale ke loui a namihai. \v 21 Isito kateimalela di kebiaho baita loui kosea, ‘La di mai kove lohoale keu koseanu. Di hilokage haluviale keabuna bae hovedevei.’” \p \v 22 Bolou kateai louge Velisiu abu Iesu vaveve loui namihalemo Boloemo kotaveve ke halei ata namigevei avoe, “Usege ame kosive Lisiasiu lohogeto di bae tota kotaveve deiada loui la namigevei.” \v 23 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Bolo melavei talive dibulae bamuito lainaho avuemo dibulae vaveve ke nahate valive. Haokuvuiabeau isiviai tedahoho vage kelueve halevaito isiviabe ke vave.” \s1 Bolou Velisita mahinaveta vudimo laminu. \p \v 24 Iniale vani degomoleau uoholisege Velisiu abu mahina Dulusilati loholu. Mahinave keu Diue keate. Iale keau lohoale louge abu Bolo melavei tige Bolou Iesuemo evievi mavoveve ke loui haivenu. \v 25 Isi namigevei avoe, “Uveve dua vai la isivi unaha va halevaito Iesu isivi ke vave. Kosealemo Dilavana bae vatae atae vaveve bahata kaovai.” Kateai louge Velisiu vabuai namihai avoe, “Halei talive di vani maniege a hohavoge tota lohonela.” \v 26 Kateai loui isiviale Bolou moni omige au iomage au tai. Kateai lohomale vani igaegaela Bololuvuta hotohotoai namihama. Isito Bolou monibe omioholinu. \p \v 27 Kateilage vagana abuitaeau uoholige gamani kosive mole Bosiasi Vesitasi keu Velisi lovo manu. Isege Velisiu Diue atae isivi vai dibulae Bolo halenu. \c 25 \s1 Bolou isiviale Loma o baluga keve kotai. \p \v 1 Iniale vanie ni abuita igaetaeau uoholige kosive nehe Vesitasiu au o Sesalia halei Dielusalemae tinu. \v 2 Tiale keve velemage Diue dubue kosive isi oe kosive degomoleau avue lohoale Bolou vamale deiada ke loui namihalu. \v 3 Namihai avoe, “Ana vali Bolo hanavoge au Dielusalemae lohoi.” Abu hoto ke loui isivialeike Bolou lohosege abu humaha tavae hamai. \v 4 Abu kateai louge kosive keu namigevei avoe, “Bolou aike Sesaliae dibulamo uale di hoilahai tiveveu vuguvuguanu. \v 5 Ialelua la oleuoleu vuvune malealeau daluvuta Sesaliae talive keve Boloemo vavevevebe toelau uge kaovave. \p \v 6 Vesitasiu deiada kateale louge uoholige au abuhi ui bula mole ke vaito bula mole ke uvue halevei Sesaliae tinu. Iniale vavita au kotamale keve ugulamoi louge abu Bolo melavei loholu. \v 7 Lohoge Diue ataeau Dielusalemamo lohoale keau Bolo mai evilikahavoi au vaveve degomole vaeveholimale ke loulu. Abu kateai hoto ke mai selevetiveve humahadau uoholinu. \v 8 Kateige Bolou hotoeabe hamai loui avoe, “Dau Diue menaka isi dubuiabe aiohavoholisi Loma kosive baluga Sisa keta di aiohavoholinu.” \v 9 Kateai louge Vesitasiu isivialeike Diue atae isivi vai. Kateai Bolo namihai avoe, “Ana isiviage naiti Dielusalemae talive keve kotalahai bae hoto ko inutolotolohavoi.” \v 10 Ige Bolou avuho loui avoe, “Di bae keve talivebene. Loma gamani balugau kotamale komo dana di vaveve bahata louge au uoholisi. Di hilokage dau vavevebe toela Diue ata kebiamo vaholige ata di vaveve ke hilokanu. \v 11 Iale mesoho di vaveve toela vai menaka aiohavoge a dahamoge di hatige keta duave. Isito di vaveve toela vaholisege a bae di mai ata kobia ovelivebene. Di isiviale Loma gamani kosive baluga Sisa keu di deiada evisi.” \v 12 Kateai louge Vesitasiu au esemuhi hotohotoai gabiai Boloho loui avoe, “Duave. A isivialeike Loma kosive balugau a hoto evisi. Iale dana a hanavoge avue tenela.” \s1 Bolou Agilibata amakiniveta vudimo laminu. \p \v 13 Vani mole Kini Agilibau abu amakini Benisiti Sesaliae deiai Vesitasie loholu. \v 14 Lohoale vani degomole avuluvuta usege au Bolo deiada loui Agiliba namihai avoe, “Di Velisi lovo mage au dibulae ata mole halege keu ua. \v 15 Ige di vani mole Dielusalemae tige Diue dubue kosive isi oe kosive degomole keau daemo ata ke vaveve kaovai isiviale di ke hamage au hatai. \v 16 Ige di kebia haivei kosea, ‘Keu Loma gamani vaveve holioholinu. Iale vasohuta mole vudimo lavisi mole vaveve kaovai kotalahai ke hilokaito bae hamave.’ \v 17 Iniale abu kove kotaho lohoge di vavita solekai tiale kotamale keve ugulamoi louge abu malaha ke melavei dae loholu. \v 18 Isi lohoge Diue ataeau hovedevei vaveveve toela louge di huhuai kosea, ‘Mesoho abuna malaha ke vaveve toela baluga loui.’ Isito abu kateholilu. \v 19 Isito abu guliguliamale ke hoto unaha louma. Ige Bolou malaha mole Iesuu hatiale kemo loui avoe, ‘Keu hovelahanu.’ \v 20 Abu kateige di dolodoloai huhuai kosea, ‘Dana oleve kateai hoto kobia ihu hilokaevei.’ Isi kateai Bolo namihai kosea, ‘Ana isiviage naiti Dielusalemae talive kotalahai hoto ko ihu kaovai.’ \v 21 Ige keu katealiho isiviholisito isiviale tige Loma kosive balugau bae deiadave evisi. Ige di iomage au dibulae usege di au tiveve ke humahada kaovama.” \v 22 Velisiu hoto kateale loulage Agilibau namihai avoe, “Di isivialeike data malaha ke hoto evisi.” Ige au avuho loui avoe, “Duave. Nivu loholive bae hotove evinela.” \p \v 23 Iniale vavita Agilibau Benisiti Bolo elehaliho lohoge ata moagaeau lohoale isiviale kosive kebia vaveve elegevei. Ige ame kosiveau oe kosivehi bahata igaetoai loholu. Kateisege Vesitasiu hoto hanavoge abu Bolo melavei loholu. \v 24 Ige Vesitasiu loui avoe, “Kini Agiliba isi la bahataea, malaha ko elehave. Kove isi Dielusalema keve Diue ataeau malaha ko vaveve toela loui di namihai isivialeike di ata ko hamage au hatai. \v 25 Kateige di ata ko vaveve kaovage vavevevebe toelau uoholige di hamaveve ke humahadau uoholinu. Isito biageu isiviale Loma kosive baluga elehai au deiada loualemo dana iomage auna tai. \v 26 Isito dana hanavoniege hoto vade toleai Loma kosive haivui. Kateike di vaime mai lae lohonu. Iale Kini Agiliba, di isiviale neniai ata ko hoto evisi bae tota di haivuge di Loma kosive balugaho levaleva toleai haivui. \v 27 Kosealemo di dibulae atae vaveve toela hilokaholisito levaleva hisalikavai hanavoale keu daemo anekianu. \c 26 \s1 Bolou Kini Agiliba vudimo hoto louma. \p \v 1 Vesitasiu kateai louge Agilibau Bolo namihai avoe, “Di a namihama. A biageu hovelahai a deiada lounela.” Ige Bolou hovelahai au ada ebagemai loui avoe, “Kini Agiliba, di deiada ko louge evi. \v 2 Di a vudimo lamisi Diue ataeau daemo loumale ke loui a haivui vahaehoanu. \v 3 Kosealemo di hilokage au Diue menaka isi vaveveabe ke hilokale di isiviale kabebi haleito di louale ke evinela. \v 4 Di esebuluta ui lohoale ke bahata Diue ataeau hilokalu. Isi di vata seleve uniale kosi holisi halei lohoale Dielusalemae uale ke bahata abu hilokalu. \v 5 Iale abu hilokale ke abuna louge keu duave. Abu hilokage dau Balisia ata. Iale Balisia keau Diue menaka kebia ehovei vaveveabe kemo negoai ke vama. Ige data vaveveabe kemo negoai ke vama. \v 6 Iale di nova lamisi kotamale keu koseanu. Di huhuige Dilavau subuta no buluvebiaho louale keike lohoale nova velemanu. \v 7 Iale hoto ke igaeike Diue valada tuelo (12) keau ke kaovai vavita gututa Dilava hoesehavoi isivialeike ke mai. Diue ataeau di mai kotalahale keu di menakaeabe aiohavoholisito hoto nehe ke igae no abuhi ehovamale keike di louge abu di mai kotalahalu. \v 8 Iale Iesuu hatai hovelahale hoto kemo la osiohoike dolodololahalu. Ose la huhuige Dilavau haluviale kebia tatuveveve keu avuemo anekianu. \p \v 9 “Di subuta huhuai kosea, ‘Dana vaveve toela moaga vai Nasaleta ata Iesu ke ivi aiohavoi.’ \v 10 Isi kateai subuta Dielusalemae ui vaveve kateimale vai Diue kosivebiamo vuvune malei Iesu ata kebia aiogevei malei dibulae otovema. Kosealemo kosive keau isiviale evievi ata kebia havege abu haluvisi. Ige data katealeho isivianu. \v 11 Vani degomole di no dubu moagae timale Iesu ata kebia kaovei malevei aiogevei isivialeike abu Iesu ehovamale ke halevai. Isi dana itumu baluganiege tiniege o degomole keve kebia degomoleta aiogevegei.” \s1 Bolou au ekalesiale deiada louma. \r (Abostolo 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 “Di kateai vani mole isiviai talive dubue kosivebiamo vuvune malei Damasikasi oe talive ata katealebia aiogevei. \v 13 Isi kateai tiale keu humahada tavae vanie lilimo tisege ataga baluga vanie ni ke evihaleu daemo halui daluvuta tiale kebiatamo halunu. \v 14 Ige no bahata vatamo dobuluvisege da igaeu Diue hotomo hoto mole evige au loui avoe, ‘Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma. A di ata aiogevemale kemo onoinata a ebikata aiohavoma.’ \v 15 Ige di hoto ke evisi loui kosea, ‘Kosive, ole a.’ Ige au loui avoe, ‘A di aiohavomale Iesu ke dalike. \v 16 Iale hovelahai laminela. Di ae lohoi isiviale au di esemu holisi a nova elehale ko loui ata haivei di gabie onole vaveve a haivuge keta loui ata haivenela. \v 17 Isege dana bae Diue ata isi Diue ata holioholiale kebiamo a tedahoi a hanavoge kebiae tenela. \v 18 Kebiae tiniege niabe alavoge abuna vavie vaveveta Setene vaveveta halevai atagae vaveve vai Dilava ehovai. Abuna kateale vai abu evievi mai daemo mavoge dana vaveveabe toela ulihage abuna otogoe tai Dilavau au ata maleveale kebiahi ui.’” \s1 Bolou au lovie deiada louma. \p \v 19 Bolou kateai loui Kini Agiliba namihai tota loui avoe, “Hoto keu otogomo lohoge di ke kabebihavoholisito evinu. \v 20 Di ke evisi vasohuta tiale Damasikasi ata haivei halei tiale Dielusalemae velemai ata haivenu. Isi Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia vata bahatae tiale haivei namigevei kosea, ‘La vaveve toela halevai Dilava ehovai vaveve dua vage auna ke elehai huhuige laeau ekalesia seleve.’ \v 21 Katealemoike di vani mole Diue dubu baluga keve usege abu isiviale dahavoge di hatai. \v 22 Isito kateimalela Dilavau di tedahoge di aike uniale hotove loui vatae kosive isi ata bahata kebia haivema. Subuta beloveta degomole isi Mosese keau louale nahateike di loui ata haivema. \v 23 Abu loui avoe, ‘Kelisona hatiniege tota hatihatimo hovelahai ukolikolie hoto loui Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia haivege abuna kemo lulelelahai.’ Iale ke nahateike data louma.” \p \v 24 Bolou hoto kateale louge Vesitasiu baita avuho loui avoe, “Bolo, ana tilogoanu. Mesoho a lulele moaga kaovalage a kinau toelanu.” \v 25 Ige Bolou avuho loui avoe, “Kosive, di tilogoholisito hoto seleveike di ke lounu.” \v 26 Kateai louito Kini Agiliba namihai avoe, “Di huhuige vaveve ko bahataeau hogodeveholige a vaveve bahata kobia hilokaevenu. Iale di vabuoholisito momoleai hoto ko louma. \v 27 Iale Kini Agiliba, ana belovetaeau louale ke evisi manu. Di huhuige a ke evisi manu.” \v 28 Kateai louge Agilibau namihai avoe, “Bolo, a huhuige ana valive hotoe esehame kemo di mage di evievi ata holisi Dilava ehomai.” \v 29 Ige Bolou namihai avoe, “Hotoe esehame mesoho hoto baluga keta duave. Isito di Dilava imihai isiviale a isi ata bahata komo ualeau da nahate vai evievi ata holisi Dilava ehovai. Di katealeho Dilava imihaito isiviholinu la seimita di ada umuvale ko nahate valiho.” \p \v 30 Bolou kateai louge gamani kosive Vesitasi, Kini Agilibau abu amakini Benisiti isi esemuiabe bahata keau hovedevei heie tilu. \v 31 Heie tiale mole namigevei avoe, “Malaha kou vavevebe toela vaholiale nahiabuna oleve kateai dibulae hanavoi mesoho hamage au hatai.” \v 32 Ige Agilibau Vesitasi namihai avoe, “Malaha keu Loma kosive baluga Sisa elehaho namihaholivatebe nahi iovage au oe tinu.” \c 27 \s1 Bolou bouti mai Lomae tinu. \p \v 1 Iniale vani mole kosive keau Bolo mai Italie hanavoveve humaha ke kaovaliale bae bouti mole elehai Bolota dibulae ata degomoleta malevei ame kosive mole Diuliasi omisi isiviale au nalievei. Keu ame etule mole Ogasita ke kosive. \v 2 Ige no bouti kemo biloluvilu. Bouti keu Adalamiti kemo lohoale isiviale Esia vatae tai. Kateige no kemo biloluvisi tige malaha mole Alistakasi keu nohehi tinu. Malaha keu subuta Masedonia vatae o mole Tesalonia ke halei lohonu. \v 3 No vani mole lohoale Saidoni oe velehovoge ame kosive Diuliasiu Bolo hoesehavoi namihage au tiale au haokuvu elegevege abu isivive hau omilu. \v 4 Ige no o ke halevai tota tige no tiveve keveatae heluka balugau lohoma. Ige no hedevei vata mole Saibalasi ke iae lotilu. \v 5 Keve lotilialeau Silisia vata evihai lotilialeau Babilia vata keta evihai tilialeau Lisia vatae velehovoi o mole Maila keve dobuluvilu. \v 6 Isi keve usege ame kosive keu bouti kaovasege bouti moleu Alekisandia kemo lohonu. Iale bouti keu Italie tiho vage kosive keu no holoevei kemo tinu. \p \v 7 Kemo tiale heluka balugau lohoge no saiavoi tilialeau o mole Naidasi keve velehovolu. Isi kemo inuta tioholisito hedevei vata mole Keliti keve tilialeau matama mole Salomone ke evihai Keliti vatae iae lotilu. \v 8 Keve lotiale vatae vava unahala lotilu. E keu toela balugage no saiavoi tilialeau boutiu lamimale matamae duae lavilu. Matama ke vavamo o mole Lasia keu ua. \p \v 9 Ige no keve dobuluvisi vani moaga ua. No isiviai taito eu toela seleveage no keve usege Diue ataeau abu vaveve toela ulihamale ke vaniu uoholinu. Ige Bolou hoto mole loui kebia namigevenu. \v 10 Isi avoe, “Di la namigevege evive. Nahiabuna vani kosealemo tiliege boutina toelage kunaiabuna emo tai uoholige mesoho nahiabuna haluvisi.” \v 11 Bolou kateai lousege ame kosive keu hotove evioholisito bouti ke biage isi matahamale kebia hoto evinu. \v 12 Abu isiviale ke halevai o moleve tai. Kosealemo boutiu vaganamo keve lamiale keu toelanu. Kateige abu isiviai talive Keliti vatamo o mole Vonisi keve ui. Keu boutiu lamimale matamae dua. Helukau lohoito negoholimale matama. \s1 Hanunu balugau lohoale deiada \p \v 13 Iniale vani mole heluka esehameu lohoi duaveage abu loui avoe, “Nahi tai.” Isi kateai abu boutie anika butuhai mai mavoi vatae vava unahala tilu. \v 14 Tisege hanunu baluga bouti matahamaleau ivihai avoe, Elokadoni keu vataeatae lohoale boutiemo lohonu. \v 15 Keu lohoale bouti mai tige abu isiviai bouti giloai hoidevei vataeatae tai. Isito hanunu balugau negoalemo abu kateige anekianu. Ige abu halevasege hanunu keu bouti mai e ni seleve tinu. \v 16 No katelahalata lohoale e nie vata mole Kolada ke iae loholu. No ke iae lohoime vanagi mai bouti baluga iae etunuvale ke ebagevage keu toloanu. Isito no negoai ke ebagevai mai boutie uvue mavolu. \v 17 Ige eu no bouti baluga ke aiohavoge toelale ke no hote mai bouti ke valahatui umuvage bouti matahamale keau vabulahai valai butuhai etolevalu. Abu huhuai avoe, “Onoilage hanunuu no malevei Avilikae tiniege esagamo vatoge no haluvima.” Kateisege hanunuu no malevei tota e nie tinu. \v 18 Iniale vani mole eu balugai toelage abu kako degomole malei davalamo hatuge boutiu vokovokoanu. \v 19 Iniale vani mole eu tota kateige abu boutie hau degomole malei davalamo hatulu. \v 20 Hanunuu kateai vani moaga loholage vau bukai loalage no vanita didita elehaholisi moleho loui kosea, “Nahi bae ulivebene.” \p \v 21 Keau katelahai vani moaga lovi ioholige Bolou vigoeabemo lamisi namigevei avoe, “Evive. Di Keliti vatae laheho loui kosea, ‘Ti halevave.’ Ige la di hoto evioholige nahi lohoalemoike vaveve toela kou nahiemo velemanu. \v 22 Isito di hoto mole louge evive. Negolahave. Labeu bae hatilivebene. Lana bahata usege bouti unahana toelai uoholisi. \v 23 Di hilokale keu koseanu. Di Dilava baluga ke hoesehavoi atave holialemo au nivu vavimo au anelu hanavoge dae lohonu. \v 24 Isi loui avoe, ‘Bolo, ainaho vabualive. Ana bae Loma kosive baluga Sisa ke vudimo lamisi a deiada lounela. Ige Dilavau a guliguli ke evialemo aluvuta timale kebiataeabuna ue dua vai.’ \v 25 Anelu keu daho louale deiadaike di loui la namigevealemo negolahave. Di huhuige Dilavau hoto ke louale auna bae velemai. \v 26 Velemage bouti kona tiniege vata moleve vunavunai toelai.” \p \v 27 Bolou kateai lousege hanunu balugau bula abuita ke uvumo no bouti mai e baluga Meditelenia kemo tiniale vavi ke vigomo bouti matahamaleau huhulahai avoe, “Mesoho nahi aike vatae vavaike ko lohoma.” \v 28 Kateai loui isiviai hilokage esagana vuguvuguanu. Emena egeanu. Kateai hote mai mune mai avuemo etunuvai emo manevege keu dobai esaga male egeveu uani handele tuenti (120). Ige abu uito tota ke nahate va moleage egeveu dobai naintianu (90). \v 29 Kateai vabulahai loui avoe, “Nahi aike onolahalata munemo tima.” Isi kateai bouti iae anika abuita abuita malei emo hatui isiviale vau solekai alamoi. \v 30 Isi vabulahai isiviale vanagi mai bouti baluga halevai vatae tai. Isi lobogevei loui avoe, “No anika malei vanagimo talive boutie ulimo hatui.” \v 31 Kateai vanagi mai manevesege Bolou ame kosiveta esemuiabeta namigevei avoe, “Koeabuna bouti halevai tige laeabuna bahata uoholive.” \v 32 Bolou kateai louge ame esemu keau vanagie hote heisi bohige keu emo dobage eu mai tinu. \p \v 33 Iniale vau alamoho vasege Bolou isiviale namigevege abu lovi isi. Isi loui avoe, “Nahi vanie ni votini (14) ke uvumo lovi ioholisito u unahalu. \v 34 Iale di isiviale lovi ilive elike negolahave. La bae haluvilivebene. Nahi bahataeabuna vatehani maleholisi bahata vatae velehovoi.” \v 35 Kateai loui namigeveito lovi mai kebia vudimo hoesehavoi vakoai inu. \v 36 Ige abu bahata ke elehai negolahai bae abuta lovi ilu. \v 37 Ata bahata bouti kemo uale noeau bahata tu handele seveniti sigisi (276). \v 38 Ata keau bahata lovi ige uniabeu hanilahage abu tiale boutie uvue laisu busi moaga malei emo hatuge boutiu vokovokoanu. \s1 Boutiu toelale deiada \p \v 39 Iniale vau alamosege bouti matahamale keau vata elehai ke hilokaholilu. Isito esagae dua elehai isiviale keve bouti mavoi dobuluvisi ui. \v 40 Isi kateai anikae hote bohisi abu tali umuvale ke lulehai isiviale matahage boutiu inuta esagae tai. Isi boutie ulimo valaie ese ebagevai isiviale helukau bouti mai esagae tai. \v 41 Isito bouti keu tiale munemo vatoge uliveu munemo dai gigiai usege e balugau deive hamasege keu vunavunama. \p \v 42 Ige tuvalie ataeau isiviale dibulae ata bahata havege abu haluvisi. Kosealem keau isiviholilu abu esagae talive detuluviliho. \v 43 Kateige ame kosive keu Bolo huhuai isiviholinu abu haveliho. Isi etolahai hilokale kebiaho louge abu vasohuta emo biloluvisi esagae tilu. \v 44 Isege no degomoleau etolahai hilokaholiale keau boutiu bokobokoale ivi malei avuemo tige no bahataeau esagae tihatulu. \c 28 \s1 Abu Malita vatae ua. \p \v 1 No bahata vatae tialebeu toela holioholige vatae biaeau no namigevei avoe, “Vata ko ivilike Malita.” \v 2 Isi kateai nohehi haokuvuage veniu lohoge dabage abu no hoesegevei noheho vene beilu. \v 3 Ige Bolou tiale vene homoi malei lohoale vene beiale ke golomo otovesege veneu vuvuneage ute mole toelau velemai adavemo uahanu. \v 4 Uahai adavemo kikokasege vatae biaeau ke elehai loui avoe, “Elehave. Kou mesoho ata havemale atae toela. Keu nova davalamo hatioholialemoike vatae lohoale au ibina manu.” \v 5 Kateisege Bolou au ada hatuge uteu dobai venemo lahanu. Isito Bolou vatehanibe maleholinu. \v 6 Abu kateai hemei ui avuemo nilahai huhuai avoe, “Adave kena uvui tumuige auna lokilahai dobai hatai.” Kateai hemei nibisi ulage Bolou momoleai uge abu tota huhulahai avoe, “Mesoho no dilava moleike ko.” \p \v 7 Kateisege no lohoale vata ke biage seleve Bubuliasiu no vahaeho vai no tedaevege no vanie ni abuita igaetamo avuluvuta ovemo ua. \v 8 Keve usege Bubuliasi mamau hobeiai debibiai oe uvue lahai ulage Bolou tiale avuho guliguliai au ada mai golovemo mamoi hoesehavoge momoleai hovelahanu. \v 9 Kateige vata kemo vavahaniamaleau lohoge Bolou kebiata hoesegevege vavahaniabeau uoholilu. \v 10-11 Kateige abu onobenobe moaga noeveliale bata abuita igaetaeau uoholige no bouti mole ivi Kavoloe Mohoho mai tiho vage abu no tiveve onobenobe ke malei boutimo otovelu. Bouti keu subuta Alekisandiamo lohoniale hanunuu loholage au lohoale vata kemo nihomai ua. \s1 Abu Malita halevai Lomae tilu. \p \v 12 No bouti ke mai Silakusie tialeau velehovoi vanie ni abuita igaetamo keve ua. \v 13 Isi tota kemo bouti ke igae mai tilialeau Legumu oe velehovoliale vavita helukae duau no iae no hanavege no vanie ni abuitamo tiale Buteolie velehovolu. \v 14 Keve velehovoi dobuluvisi tiale evievi ata degomole kaoveliale elegevege abu noheho louge no abuhi bula igaemo uliale halevai heila Lomae tilu. \v 15 Isege Loma evievi ataeau no tiale hoto ke evisi ulila no beiavei lohoale Abiasie noemo lohosege gabie lohoale keau Tilio Tabenie noemo loholu. Ige Bolou kebia elegevei vahaehoai Dilava hoesehavonu. \s1 Abu nova Lomae velehovolu. \p \v 16 No abuhi tiale Lomae velehovoge Bolou au ahuvela o molemo uho vage ame kosiveu tuvalie ata moleho louge au Bolo nalisi ua. \v 17 Iniale vanie ni abuita igaetaeau uoholige Bolou Diue kosive kebiahi hotohotoaho hohavege keau mole bevuevei igaetoai lohoge au namigevei avoe, “Di haokuvuia, di Dielusalemae usege Diue ataeau di mai kotaho Loma gamanie tai isiviale dahavoi. Isito di nahie ata aiogeveholisi nahie buluve menaka kebiata aiogeveholinu. \v 18 Ige Loma kosiveu di vaveve ke kaovai daemo vavevebe toela elehaholige dahavoveve ke humahau uoholige au isiviale di iomage di tai. \v 19 Isito Diue ataeau negolahai kosive ke namihage di data negobedai kosive ke namihai kosea, ‘Di isiviai talive Loma gamanie kosive baluga Sisa kemo bae di deiada loui.’ Katealemoike di lohoale isiviholinu kateale vai nahie ata aiogeveliho. \v 20 Isito di isiviale laeau lohoge nahi hotohotoai. Kosealemo di isiviale seimi kou daemo uale ko hilokave. Iselala ataeau ata tedaeveveve ke hemei umale ke ivimoike abu di mai dibulae mavolu.” \v 21 Kateai louge abu avuho loui avoe, “No Diue ataemo levaleva maholisi no haokuvuiau Diudia vatamo uale kebiamo a vavevebe toela evioholilu. \v 22 Iale no isivialeike a deiada evisi. No kosealehame unaha hilokalu. Vatae ata bahata keau evievi ata laemo hotoe toela louma.” \p \v 23 Abu kateai louito avuho vani mavoale keu lohoge Diue ata moagaeau lohoale Bolo oe igaetoai uge au vanimo vavimo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui Iesu deiadata loui namigevema. Isi Moseseu buka hisalieveale isi belovetaeau hisalieveale kebiamo Iesu deiada loui isiviale abu kemo luleleai hilokai. \v 24 Kateai haivelage ata degomoleau evi unahasege degomoleau evisi abu uvu mai Iesu omilu. \v 25 Abu katelahai halevai tiho vasege Bolou hoto mole igae loui namigevei avoe, “Dilava Munanae Tumuu louale keu seleveike. Au beloveta Aisaia namihage au avuta loui la buluve kebia namigevenu. \v 26 Isi Aisaia namihai avoe, \q1 ‘Talive ata kobiaho loui namigevei kosea, Laeabuna hoto ko evisito bae ihuve malivebene. \q1 Isi kaovalata bae nenilahai hilokalivebene. \q1 \v 27 Kosealemo uvuiabe keau toloige keau golemata holievei ni kedutebia holievelu. \q1 Isito abuna vaveve kateale vaholisi hoidevei di ehovaliege abuna hoto evie dua vai neniai elehai bae kemo lulelelahage dana kebia hoesegevei.’” \m \v 28 Bolou Bukae Hoto ke louito namigevei avoe, “Di isiviale hilokave. La hoto evioholialemo Dilavau ukolikolie hoto mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna hoto ke evisi.” \v 29 Kateai louge Diue ataeau itumulahai halevai moleho louma. \p \v 30 Bolou vagana abuita ke uvumo biageu au o mole male kemo usege ataeabuna avue deiai lohoge auna kebia vahaeho vagei. \v 31 Auna kateaito ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui nahie Kosive Iesu Keliso ke deiadata loui haivegei. Keu au uvu bahata mai Kosive omisi vani bahata negobedai hoto ke louge atabeu ke keluoholinu.