\id COL Kapingamarangi \h Colossians \toc1 Di Lede a Paul ang gi di Nohongo Dabu i Colosse \toc2 Colossians \toc3 Colossians \mt1 COLOSSIANS \mt2 Di Lede a Paul ang gi di Nohongo Dabu i Colosse \imt1 Di haga modongoohia: \im \bk Di lede a Paul ang gi di Nohongo Dabu i Colosse\bk* la ne hihi gi nia daangada daumaha i Colosse, di waahale i tenua go Asia-Dulii, i baahi gi dua di guongo go Ephesus. Di nohongo dabu deenei la hagalee ni Paul ne haga duu, gei di maa i lodo tenua dela gu haga ingoo gi Paul belee ngalua ai, i mee ne hagau ana gau hai hegau mai Ephesus, dela di guongo dagi o Rome, i tenua go Asia. Paul gu longono ia bolo ma iai digau agoago kai tilikai i lodo di nohongo dabu i Colosse ala e agoago maaloo gi nia daangada ala e hiihai gi iloo a God mo di hai mee gi di mouli, bolo digaula gi daumaha ang gi nia hagataalunga huaidu ala e aamua ge e mogobuna. Digau agoago hai kai tilikai aanei guu hai bolo digaula gi heia nia mee aanei: gi daudali di agoago o di sirkumsais, mo di daudali nia haganoho o nia meegai, mo nia mee ala i golo. \ip Paul e hihi di hai o nia agoago e donu o nia dama a God i lodo di lede deenei, belee hai baahi gi digau agoago hai kai tilikai aalaa. Di hagamau o nia helekai a maa, la go di hai o Jesus Christ dela e mee di haga mouli gidaadou, gei nia hagadilinga daumaha ala i golo e haga mogowaa gidaadou gi daha mo Christ. God ne hai nia mee huogodoo mai i Christ, go Mee dela e gaamai nia mee huogodoo gi God. Maa gidaadou ga buni anga hua gi Christ, gei gidaadou ga hagamouli. Paul e haga modongoohia gi digaula nia hadinga o di agoago humalia deenei ang gi nia mouli o digau ala gu hagadonu. \ip E humalia gi iloo bolo Tychicus dela ne kae di lede a Paul gi Colosse la ne hula ginaua mo Onesimus, di hege dela ne hidi ai a Paul gaa hihi dana lede ang gi Philemon. \iot Di hagahonu di beebaa deenei: \io1 Di haga modongoohia \ior (1.1-8)\ior* \io1 Di hai mo nnegau a Christ \ior (1.9—2.19)\ior* \io1 Di mouli hoou i baahi o Christ \ior (2.20—4.6)\ior* \io1 Di hagaodi gi muli o di lede deenei \ior (4.7-18)\ior* \c 1 \p \v 1 Mai baahi o Paul, ne hili go God belee hai tangada agoago hagau ni Jesus Christ, mo mai baahi o tadau duaahina Timothy, \v 2 ang gi nia dama a God ala i Colosse, ala go madau duaahina manawa dahi i lodo tadau hagadaubuni ang gi Christ. \p God tadau Damana gi dugu adu gi goodou tumaalia mo di noho i di aumaalia. \s1 Talodalo danggee \p \v 3 I nia laangi huogodoo, gimaadou e danggee ang gi God, Tamana o tadau Dagi go Jesus Christ, i madau madagoaa ma ga dalodalo i goodou. \v 4 Idimaa, gimaadou gu longono di godou hagadonu a Jesus Christ, mo di godou aaloho i nia dama a God huogodoo. \v 5 Di madagoaa o di Longo Humalia dela e donu, ne dae adu gi goodou, goodou gu longono di hai o di hagadagadagagee. Malaa, godou hagadonu mo godou aaloho gu hagamau goodou gi godou mee ala e hagadagadagagee ginai, ala guu lawa di benebene adu gi goodou i di langi. \v 6 Di Longo Humalia e gaamai nia maluagina ge e dele gi nia madagoaa huogodoo i henuailala, dela hogi di hai di maa nogo gila i godou baahi, i taamada di godou longono matagidagi tumaalia dehuia o God, gei goodou guu donu humalia ginai. \v 7 Goodou guu lawa di iloo di hai o tumaalia o God mai baahi o Epaphras, di hoo hagaaloho ni gidaadou, tangada hai hegau manawa dahi dela ne hagamaamaa goodou i nia hegau a Christ.\x * \xo 1.7 \xt Colossians 4.12; Philemon 23\x* \v 8 Ma go mee dela ne hagi mai gi gimaadou di aloho dela ne dugu adu go di Hagataalunga Dabu. \p \v 9 Deenei laa gaa hidi ai gimaadou gaa hai dalodalo i goodou i nia laangi huogodoo, mai taamada di madau longono i goodou. Gimaadou e hai dangidangi ang gi God gi haga honu ina goodou gi ono hiihai mo ono kabemee huogodoo ala e gaamai i baahi dono Hagataalunga. \v 10 Gei goodou gaa mee di mouli be di hiihai o Tagi, ge e hai nia mee ala e haga tenetene dono manawa. Gei nia hagadilinga hegau humalia huogodoo ga kila aga i godou baahi, gei di godou iloo a God ga tomo aga. \v 11-12 Gimaadou e dangidangi bolo goodou gi hai mee gi nia hagadilinga maaloo huogodoo, ala e loomoi i ono mahi madamada, gii mee ai goodou di hai hegau hagamahi i lodo nia haingadaa huogodoo i di hagakono o di manawa mo di tenetene. Danggee gi Tamana i di manawa tene, i Mee dela ne haga honu goodou bolo gii mee di hai mee gi ana mee ala gu dugu anga gi ana dama i lodo tenua maalama. \v 13 Mee ne haga dagaloaha gidaadou gi daha mo di mogobuna o di bouli, gu dagi mai gidaadou gi lodo tenua o dana Dama dela e aloho ai. \v 14 Deenei go Mee ne haga dagaloaha gidaadou, dono hadinga bolo ne wwede tadau huaidu huogodoo.\x * \xo 1.14 \xt Ephesians 1.7\x* \s1 Tangada mo nnegau a Christ \p \v 15 Christ la go di ada o God dela e de gidee. Gei Mee la go Tama madua dela e aamua i nia mee huogodoo ala ne hai. \v 16 Idimaa, God ne hai nia mee huogodoo mai i Mee, nia mee ala i di langi mo i henuailala, nia mee ala e gidee mo e de gidee, digau di langi mogobuna, mo nia dagi di langi, mo digau aamua di langi mo henuailala. God ne hai nia mee huogodoo mai i Christ, ge ne hai ang gi Mee. \v 17 Christ guu i golo i mua nia mee huogodoo ne hai. I di buni gi Mee, nia mee huogodoo la gu haga noho hagahumalia gi nadau lohongo. \v 18 Mee go di libogo o dono huaidina, go di nohongo dabu. Di mouli o tuaidina le e hanimoi i dono baahi. Mee go di ulumadua dela ne hagamouli aga mai i di made, bolo gi i mua a Mee i nia mee huogodoo.\x * \xo 1.18 \xt Ephesians 1.22-23\x* \v 19 Idimaa, ma di manawa donu ni God bolo dana Dama daane la gi hai hua be Ia i nia mee huogodoo. \v 20 God ne hagamaanadu bolo Ia gaa hai nia mee huogodoo gi buni anga gi de Ia mai i dana Dama, nia mee i di langi mo i henuailala. Mai i nia dodo o dana Dama i hongo di loobuu, God guu hai gidaadou gii noho i di aumaalia.\x * \xo 1.20 \xt Ephesians 2.16\x* \p \v 21 I mua, gei goodou nogo mogowaa i daha mo God, gei goodou nogo hai nia hagadaumee ni Mee, idimaa goodou nogo maanadu huaidu mo di haihai nia mee huaidu. \v 22 Malaa dolomeenei, God guu hai goodou nia hoo hagaaloho ni oono mai i di made o dana Dama daane, belee hai goodou gii dabu, gi madammaa, gii donu i ono mua. \v 23 Goodou gi haga mau dangihi ina godou hagadonu gi muli, hudee kilia gi daha godou hagadagadagagee mai di Longo Humalia. Deenei di Longo Humalia dela gu agoago gi nia daangada huogodoo i henuailala. Gei au go Paul, tangada hai hegau ni di Longo Humalia deenei. \s1 Tegau a Paul gi di nohongo dabu \p \v 24 Dolomeenei, gei au e tenetene huoloo i dogu hagaduadua i goodou, idimaa, mai dogu duadua deenei, au e hagamaamaa e hagangudu tuadua o Christ ang gi di nohongo dabu dela go dono huaidina. \v 25 God ne hai au tangada hai hegau ni di nohongo dabu, ne gaamai tegau deenei belee hai ko au e hagahumalia ai goodou. Tegau deenei le e hagadele ana helekai huogodoo. \v 26 Nnelekai aanei nogo de iloo nia daangada huogodoo, nogo hagammuni hua go Mee mai namua, malaa, dolomeenei, gu haga modongoohia gi ana dama. \v 27 God dana hagamaanadu bolo ana daangada le e hai gi iloo ginaadou di mee dela nogo de iloo. Di mee hagammuni deenei le e honu i nia maluagina, gei e madamada huoloo dela ne hagatogomaalia go Mee gi nia daangada huogodoo. Di mee hagammuni deenei le e hai boloo, “Christ e noho i godou lodo,” dono hadinga e hai bolo goodou digau tuadimee e hai mee labelaa gi nia madamada o God. \v 28 Malaa, gimaadou e hagadele di Longo Humalia o Christ gi nia daangada huogodoo. Gimaadou e hagi anga ge agoago gi digaula i madau kabemee huogodoo ala e mee, gi iloo ginaadou di buni anga gi Christ, mo di lloomoi gi mua o God. \v 29 Au e hai hegau gi ogu mahi hagatau gii gila di mee deenei. Au e mee di hai nia mee aanei, idimaa, Christ ne dugu mai ono mahi e hai hegau iei au. \c 2 \p \v 1 Au e hiihai bolo goodou gi iloo dogu hai hegau hagamahi adu gi goodou mo nia daangada o Laodicea, mo huogodoo ala e de iloo ginaadou au. \v 2 Au e hai hegau beenei belee hagamaaloo aga nia manawa digaula, gii buni digaula gi di hagadau aaloho, gi modongoohia nia mee huogodoo mai di iloo dela e donu. Maa gaa hai beenei, gei digaula ga iloo di mee hagammuni i baahi o God, deelaa go Mee go Christ. \v 3 Go Mee go di gii dela e huge nia maluagina nngala huogodoo o di kabemee mo di iloo mee a God. \p \v 4 Malaa, au e helekai adu gi goodou, bolo gii pula i goodou gi de halahalau hua go nia daangada i nadau lagalagamaaloo dilikai, ma e aha maa nadau helekai le e hai bolo ginaadou le e humalia. \v 5 Ma e aha maa au e de igolo i godou baahi, gei au e madalia goodou i di hagataalunga, gei au e tenetene huoloo i dogu longono bolo goodou e manawa maaloo i lodo godou hagadaubuni hagadonu a Christ. \s1 Di mouli hagatau o Christ \p \v 6 Idimaa goodou guu kae Jesus Christ di Tagi ni goodou, goodou gi mouli buni anga gi Mee. \v 7 Haga mau ina goodou gi Mee, gi tomo aga i di ala o dono mouli. Haga maaloo aga ina godou hagadonu, gii hai be di hai dela ne aago adu gi goodou. Gi haga honu ina goodou gi tanggee. \v 8 Gii pula i goodou gi de haga hai hege hua go digau ala e halahalau goodou gi nadau iloo balumee, ala nogo hagadau mai baahi nia adu daangada mai i mua, mo i nia hagataalunga o di ahiaalangi ala e dagi henuailala, ge hagalee mai baahi o Christ. \v 9 Di mouli hagatau o God le e noho i lodo o Christ i dono madagoaa ne hai tangada. \v 10 Di mouli hagatau la guu lawa di gowadu gi goodou i di godou buni anga gi Mee. Go Mee e aamua i nia dagi o digau di langi mo nia mogobuna huogodoo. \p \v 11 Goodou guu lawa di sirkumsais mai i di godou buni anga gi Christ, hagalee ne sirkumsais mai baahi o nia daangada, gei ne sirkumsais mai baahi o Christ, di sirkumsais dela e haga maahede ai goodou gi daha mo di mogobuna o godou haihai huaidu. \v 12 Idimaa, goodou ala gu babdais, guu danu madalia a Christ. Malaa, goodou ala gu babdais, gu mouli aga labelaa madalia a Christ mai di godou hagadonu di mogobuna o God dela ne haga mouli aga a Mee gi daha mo di made.\x * \xo 2.12 \xt Romans 6.4\x* \v 13 I mua gei goodou digau guu mmade, idimaa, goodou nogo hai digau tuadimee, nogo haihai nia mee hala, godou haganoho ai. Malaa dolomeenei, gei God guu hai goodou gi mouli madalia a Christ. God gu dumaalia mai gi gidaadou i tadau huaidu huogodoo.\x * \xo 2.13 \xt Ephesians 2.1-5\x* \v 14 Mee guu tono gi daha tadau boibana mo nia haganoho ala nogo lawalawa gidaadou. Mee guu kili nia maa huogodoo gi daha i di daudau o Christ i di loobuu.\x * \xo 2.14 \xt Ephesians 2.15\x* \v 15 I hongo di loobuu deelaa, Christ gu hagamehede Ia gi daha mo nia mogobuna o nia dagi hagataalunga mono dagi aamua, gei Mee gu hagammada digaula i mua digau dogologo, i dana hai ne dagi digaula be digau lawalawa i lodo dono aali mai di loobuu. \p \v 16 Malaa, hudee dugu anga gi tangada e dahi gi heia ana haganoho be nia maa nia aha ala e gai be e inu, be nia laangi llauehe behee ala e budu, be nia daumaha o di Malama Hoou, be di Laangi Sabad.\x * \xo 2.16 \xt Romans 14.1-6\x* \v 17 Nia haganoho huogodoo beenei, la nia ada mee hua o nia mee ala e kila mai maalia. Di mee dela e donu, la go Christ. \v 18 Goodou gii pula i goodou gi de halahalau hua go tangada, dela bolo ia e aamua mai i ana moe, gei e hila gi lala tilikai, ge e daumaha ang gi digau di langi. Tagadilinga dangada beenei, le e bida hagalaamua ia mai i ana hagamaanadu oono. \v 19 Gei mee gu hagalee dogi ang gi Christ, dela go di libogo o tuaidina. I lala nia mogobuna o Christ, tuaidina hagatau le e mouli gei e daahi go nia dudaginga mo nia galawa gi di gowaa e dahi, ge tuaidina le e tomo aga be di hiihai a God.\x * \xo 2.19 \xt Ephesians 4.16\x* \s1 Di made mo di mouli madalia a Christ \p \v 20 Goodou guu mmade dalia a Christ, gu maahede gi daha mo nia hagataalunga ala e dagi henuailala. Gei goodou e aha ala e mouli hua igolo be digau henuailala? Goodou e aha ala e daudali hua igolo nia haganoho beenei: \v 21 “Hudee heia di mee deenei, hudee momia, be hudee bili gi di mee dela i golo”? \v 22 Huogodoo la nia mee hua balumee ma ga hai hegau ai; nia maa la nia haganoho mo nia agoago mai baahi nia daangada. \v 23 Nia haganoho beenei le hai be nia haganoho ala ne hau go nadau iloo kabemee i lodo nadau hagamaaloo aga nia daumaha ang gi digau di langi ne bida hai go ginaadou, nadau hagahuaidu tilikai, mo nadau hagammaemmae nadau huaidina. Malaa, nia haganoho beenei e deemee di duuli tangada gi daha mo di hiihai huaidu. \c 3 \p \v 1 Goodou gu mouli aga dalia a Christ, malaa, goodou gi haa manawa i nia mee o di langi i nua, di gowaa dela e noho ai a Christ i hongo dono lohongo king i baahi gau donu o God.\x * \xo 3.1 \xt Pisalem 110.1\x* \v 2 Goodou gi hagamaanadu ina hua nia mee o di langi, hagalee go nia mee o henuailala. \v 3 Idimaa, goodou guu mmade gi di mouli dolomeenei, gei godou mouli la guu dugu hagammuni dalia a Christ i baahi o God. \v 4 Di godou mouli donu la go Christ. Dono madagoaa ma ga hanimoi, goodou ga madalia a Mee labelaa, e hai mee gi ono madamada. \s1 Di mouli namua mo di mouli hoou \p \v 5 Haga mmaa ina gi daha nia hiihai o henuailala ala i godou lodo: di mouli hai be di manu, hangaahai gulugulua, hiihai huaidu, hagamaanadu huaidu mo hagagailaa, idimaa di hagagailaa la di hai daumaha ang gi nia balu god. \v 6 Idimaa go nia mee beenei, di hagawelewele a God gaa tale ang gi digau ala e de hagalongo. \v 7 I mua, gei goodou nogo hai hegau gi nia hiihai beenei, i di madagoaa nogo mouli ai goodou i lodo nia huaidu beenei. \p \v 8 Gei dolomeenei, goodou e hai gii kili gi daha nia mee huogodoo aanei: Di hagawelewele, ahi ibu, mo di mouli hai baahi. Tamu tangada mo nnelekai huaidu gi de lloomoi i godou ngudu. \v 9 Hudee hai kai tilikai i godou mehanga, idimaa, goodou guu kili gi daha di mouli namua mo ono hangahaihai huaidu,\x * \xo 3.9 \xt Ephesians 4.22\x* \v 10 gu hai tangada hoou. Deenei tangada hoou dela ne hai go God e haga hohoou go Mee i nia madagoaa huogodoo gii hai be Ia, gi iloo humalia goodou Ia.\x * \xo 3.10 \xt Genesis 1.26; Ephesians 4.24\x* \v 11 Deelaa laa, dei di hai geegee i mehanga digau tuadimee mo digau o Jew ai, be i mehanga nia daane gu sirkumsais mo digi sirkumsais, mouli llamu dauwa de iloo namua mo mouli iloo madammaa dolomeenei, digau hege mo digau moholo, gei Christ la hua go nia mee huogodoo. Christ la i lodo nia mee huogodoo. \p \v 12 Goodou nia daangada ni God. Mee ne aloho i goodou ge ne hili belee hai ana dama donu. Malaa, gi gahu ina goodou gi di aloho, tumaalia, hila gi lala, manawa balabala, mo manawa hagakono.\x * \xo 3.12 \xt Ephesians 4.2\x* \v 13 Goodou gi hagadau dumaalia i godou mehanga, gi dumaalia ang gi tangada dela ma ga helekai hagahuaidu i tangada. Gi dumaalia ang gi tangada be di hai a Tagi dela ne dumaalia adu gi goodou.\x * \xo 3.13 \xt Ephesians 4.32\x* \v 14 Goodou gi haga punia nia mee aanei gi di aloho, dela e daabui nia mee huogodoo gi di gowaa e dahi gii dahi hua. \v 15 Di noho i di aumaalia mai Christ gi dagia godou hai maanadu, idimaa, God ne gahigahi goodou gi di noho i di aumaalia deenei, gii hai tuaidina e dahi. Gi danggee ang gi Mee. \v 16 Di maluagina o nia helekai a Christ gii noho i godou lodo. Gi hagadau agoago ina goodou gi nia iloo mee huogodoo. Dadaahili ang gi God i nia daahili Pisalem, nia daahili hagaamu mo nia daahili mai di Hagataalunga i lodo godou manawa danggee.\x * \xo 3.16 \xt Ephesians 5.19-20\x* \v 17 Nia mee huogodoo ala e hai go goodou be e helekai ai, gi heia i di ingoo o Tagi go Jesus, gi hagaamuina God Tamana mai i Jesus. \s1 Gi hagadaubuni i lodo di mouli hoou \p \v 18 Nia ahina, dugu anga goodou gi godou lodo, idimaa, deelaa di mee e tau anga e hai go nia dama a Christ.\x * \xo 3.18 \xt Ephesians 5.22; 1-Peter 3.1\x* \p \v 19 Nia daane, aaloho i godou lodo, gi manawa balabala ang gi digaula.\x * \xo 3.19 \xt Ephesians 5.25; 1-Peter 3.7\x* \p \v 20 Nia damagiigi, goodou gi hagalongo gi godou maadua i nia madagoaa huogodoo, idimaa, deenei di hiihai a God.\x * \xo 3.20 \xt Ephesians 6.1\x* \p \v 21 Nia maadua, goodou hudee heia godou damagiigi gi hagawelewele, gi de duugia hua nadau manawa.\x * \xo 3.21 \xt Ephesians 6.4\x* \p \v 22 Nia hege, goodou gi hagalongo gi godou dagi henuailala i nia mee huogodoo, hagalee go di madagoaa hua digaula e daumada goodou, bolo gi humalia goodou i baahi digaula, malaa, ngalua hua i lodo godou manawa donu, mai i godou hagalaamua Tagi.\x * \xo 3.22 \xt Ephesians 6.5-8\x* \v 23 Nia mee ma gaa hai go goodou, ngalua ginai aga i lodo godou manawa hagatau, be goodou e ngalua ang gi Tagi, hagalee ang gi tangada. \v 24 Gi langahia goodou bolo Tagi la ga gowadu dana hui dela ne hagatogomaalia ang gi ana dama, idimaa Christ la go Tagi donu dela e hai hegau ginai goodou. \v 25 Tangada dela e haihai nia mee huaidu e kae dono hui i ana huaidu ala nogo hai, idimaa, God e hagi aga nia daangada huogodoo i di ala hua e dahi.\x * \xo 3.25 \xt Deuteronomy 10.17; Ephesians 6.9\x* \c 4 \p \v 1 Nia dagi, haga hai hegau ina godou hege gi di mee dela e donu ge humalia. Gi langahia labelaa di godou Dagi i di langi.\x * \xo 4.1 \xt Ephesians 6.9\x* \s1 Nnelekai aago \p \v 2 Gii noho mau di hai dalodalo, gii noho kanakana mo di hagaamu a God i lodo godou dalodalo. \v 3 Di madagoaa hua deelaa, dalodalo labelaa i gimaadou, bolo God gi dugu mai di madagoaa humalia e agoago ai ana helekai, i nia mee ala e de iloo nia daangada i baahi o Christ, deelaa di mee ne lawalawa iei au. \v 4 Gi dalodalo i di au, gii mee au di helekai madammaa i di ala dela belee helekai ai. \p \v 5 Gii pula i godou hangaahai i mua digau de hagadonu. Hagamahi hai hegau gi godou madagoaa humalia.\x * \xo 4.5 \xt Ephesians 5.16\x* \v 6 Godou helekai gi heia nnelekai dahidamee ge e haga tenetene. Heia gi iloo di helekai gii donu gi nia heeu o nia daangada. \s1 Nia hagaaloho haga muliagina \p \v 7 Tadau duaahina go Tychicus, e hai hegau manawa dahi, e hai hegau madalia gimaadou ang gi Tagi, ga hagadae adu laa ogu longo.\x * \xo 4.7 \xt Acts 20.4; 2-Timothy 4.12\x* \v 8 Deelaa dagu mee e hagau adu a mee, belee haga tenetene godou lodo mai i di godou longono bolo gimaadou huogodoo le e humalia hua.\x * \xo 4.8 \xt Ephesians 6.21-22\x* \v 9 Onesimus, tadau tuaahina hagaaloho ge e hai hegau manawa dahi, tangada ni goodou dela ga lloo adu ginaua, ga hagi adu laa nia mee huogodoo ala e hai i ginei.\x * \xo 4.9 \xt Philemon 10-12\x* \p \v 10 Aristarchus, e lawalawa dalia au, mo Mark tangada ni Barnabas, e hai di nau hagaaloho adu gi goodou. (Goodou guu kae di haga iloo bolo gi benebene ina Mark i dono madagoaa ma gaa dau adu).\x * \xo 4.10 \xt Acts 19.29; 27.2; Philemon 24; Acts 12.12,25; 13.13; 15.37-39\x* \v 11 Joshua, e haga ingoo labelaa bolo Justus, e hai dana hagaaloho labelaa. Digau hagadonu o Jew dogodolu aanei e hai hegau madalia au gi Teenua King o God, gu hagamaamaa au huoloo. \p \v 12 Tagaaloho mai baahi o Epaphras adu gi goodou. Mee tangada labelaa ni godou buini, tangada hai hegau ni Jesus Christ, e hagamahi e dalodalo i goodou i nia madagoaa huogodoo bolo God gi heia goodou gii tuu maaloo gii dohu godou hagadonu, i lodo di godou daudali hagatau di manawa o God.\x * \xo 4.12 \xt Colossians 1.7; Philemon 23\x* \v 13 Au e mee di hagi adu dono hai hegau hagamahi adu gi goodou mo nia daangada o Laodicea mo Hierapolis. \v 14 Luke tadau ihoo dogidaa hagaaloho, mo Demas e hai di nau hagaaloho adu gi goodou.\x * \xo 4.14 \xt 2-Timothy 4.10,11; Philemon 24\x* \p \v 15 Hagadae ina madau hagaaloho gi tadau duaahina ala i Laodicea. Madau hagaaloho labelaa gi Nympha mo di nohongo dabu dela e dagadagabuli i lodo dono hale. \v 16 I muli hua di godou dau di lede deenei, goodou hagau ina di lede deenei gii dau labelaa go digau di nohongo dabu o Laodicea. I di madagoaa hua deelaa, goodou gaa dau labelaa di lede mai i di nohongo dabu o Laodicea dela ga hagau adu. \v 17 Hagadae ina gi Archippus bolo gi haga lawa ina dana hegau ne kae koia i lodo nnegau o Tagi.\x * \xo 4.17 \xt Philemon 2\x* \p \v 18 Au e hihi nia helekai aanei gi ogu lima donu: \sig Taga aloho mai Paul. Gi langahia ogu siini.\sig* Tumaalia a God gii noho madalia goodou.