\id MRK - Tabo (Aramia dialect) NT - Papua New Guinea 2006 (DBL 2014) \h Mak \toc3 Mak \toc1 Ya꞉sukunu Hido Tabo Makate Miya꞉tiya꞉ \toc2 Maka \mt2 YA꞉SUKUNU HIDO TABO \mt1 MAKATE \mt2 MIYA꞉TIYA꞉ \c 1 \s1 Yoneko Tawakalubi Beyamo Wadulateledawate Godokono Tabo Dolamagiya꞉ \r Ma꞉t 3.1-12; Luk 3.1-18; Yon 1.19-28 \p \v 1 Ya꞉su Kelisoko ba꞉ Godokono Oemedawala ba꞉gala ebeno Gudula, ba꞉bene Ya꞉sukunu Hido Tabo da꞉tupuimiya꞉ ba꞉moe ba꞉be mabula. \p \v 2 Ba꞉ hibila, Godote dopamo ebeno ukui hawakalimidawa Aisayako ipuwado Kelisokono pe komoma꞉ ebeno Bukamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, \b \q1 “Nale Kelisokono dopo hapuamo \q2 naeno tabo atadawa kopoemema꞉nemo, \q2 ebete ebeno gabo kopihiduimima꞉. \q1 \v 3 Iyo, lumagiti dito hopolo \q2 tabo ba꞉ma ka꞉na ibulu kopegoema꞉ne, \q1 ‘Kodawoeno gabo na꞉hiduima꞉la꞉, \q2 ebeno gabo na꞉tuputupuima꞉la꞉!’” \b \p \v 4 Ba꞉be mabuma꞉ Yonete a꞉puluhukuya꞉. Ebete tawakalubi dito hopolo beyamo ba pewadulatele Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na polamagiya꞉, “La꞉eno kubane ohobila꞉te beyamo aduti komo lawema꞉ na꞉pelama꞉la꞉, ba꞉bene Godote la꞉eno kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉na꞉ta.” \v 5 Ba꞉bema꞉ tawakalubi hiliyonomate Yudiya hopone ba꞉gala Yelusalema ko habane tolamiya꞉ Yonekono tabo ulihoma꞉, ba꞉bene iba꞉te ibino kuba da꞉nehawakalilameholiya꞉, Yonete ibi Yodane Tulilo beyamo ba꞉bo wadulateliya꞉. \v 6 Ba꞉ba tetelo Yonekono emede komo komopino emede komo huiyaha꞉, mabu ebete ka꞉molo-goe ipo kuba kaliko kau-goe tama kamaka꞉go pulinakui, ba꞉gala ebeno baa꞉ wawaka ba꞉gala molo benahanakui. \p \v 7 Yonete Godokono tabo ba polamagi na꞉goiya꞉, “Eta lumagiti naeno gala hapuni ba꞉pena. Ebeno helo konomote naeno helo na꞉gogolona, ba꞉bema꞉ na hidoenoha꞉ nale hopamo tudiwatate ebeno nato ukulalemema꞉. \v 8 Nale la꞉ beyamo wadulatelemata, huiyatiya ebete Godokono Gobogobamo la꞉ kopewadulatelema꞉na꞉ta.” \fig Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawa da꞉puluhukuya꞉|alt="John the Baptist in wilderness" src="CN01651B.tif" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="1.4" \fig* \s1 Yonete Ya꞉suku Beyamo Dadutiya꞉ \r Ma꞉t 3.13-17; Luk 3.21-22 \p \v 9 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku Ga꞉lili hopoeno Nasalete habane pete, Yonete Yodane Tulilo ebe beyamo ba꞉bo adutiya꞉. \v 10 Ya꞉suti beyane ba podolo ba꞉ba tetenomolo Godote ebeno Hunu Haba a꞉hiya꞉midutalo ba꞉bo umiya꞉, ba꞉bene ebete Godokono Gobogobo bumiya꞉ ebetamo gimai holamo da꞉pihitigutiya꞉. \v 11 Ba꞉bene tabote Hunu Habane ba꞉ma ka꞉na pihitiguya꞉, “Ama꞉ naeno kapiya Gudunomolata. Na ama꞉tamo na꞉kalakalutamo.” \s1 Saitanate Ya꞉suku Kuba Gabamo Kemogabuimima꞉ Ebetamo Duluhukuya꞉ \r Ma꞉t 4.1-11; Luk 4.1-13 \p \v 12 Ba꞉ba tetenomolo Godokono Gobogobote Ya꞉suku dito hopamo na꞉magatuya꞉, \v 13 ba꞉bene ebete dito hopolo 40 hegela ba nemede, Saitanate kuba gabamo kemogabuimima꞉ ebetamo ba꞉bo uluhukuya꞉. Ba꞉bolo hiya꞉hiya꞉ helohelo ilinate na꞉pola꞉nuya꞉, huiyatiya Godokono nopopa꞉te ebe na꞉buiya꞉minutiya꞉. \s1 Ya꞉suti Ebeno Oko Da꞉tupuimiya꞉ \r Ma꞉t 4.12-17; Luk 4.14-15 \p \v 14 Ba꞉bene gabomana꞉te Yoneko du genamamo dihatiya꞉, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Ga꞉lili hopamo Godokono Hido Tabo olamaga꞉go ba꞉bo piya꞉. \v 15 Ebete na꞉pegoiya꞉, “Hido tete ba꞉ a꞉pe. Godokono Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ tete tatalila, ba꞉bema꞉ la꞉eno kubane ohobila꞉te Hido Tabo hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉.” \s1 Ya꞉suti Daha Uwateholepi Netewa-netewa Duwatiya꞉ \r Ma꞉t 4.18-22; Luk 5.1-11 \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suku Ga꞉lili Bobo dododo ba tonato, ebete daha uwateholepi netewapi ba꞉bo nulamiya꞉, Saimonoko ba꞉gala ebeno ekawi A꞉nduluku iba꞉te daha kamahamo na꞉hutiya꞉. \v 17 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ na na꞉ta꞉mahena꞉la꞉, ba꞉bene nale la꞉ tawakalubi uwatepima꞉ komidilima꞉nemata.” \v 18 Ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino kamahu miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \v 19 Ba꞉bene Ya꞉suti nanekela꞉mo gala katote Sebedikono gudu Ya꞉imesiko ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko ba꞉bo kanulamiya꞉, iba꞉te ibino bogelo emedehote kamahu bihiduilamitiya꞉. \v 20 Ya꞉suti ibi da꞉ka꞉lamiya꞉, ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino nabiwi Sebediko miya꞉pate Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉, huiyatiya ibino nabiwino mani oko dowatihonama꞉ ba꞉bi komo dubate eba꞉go bogelo pola꞉nuya꞉. \s1 Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Luk 4.31-37 \p \v 21 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Kapeniyama habamo tolamiya꞉. Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ebete ibino baidi ibubulamehole genamamo tote ibi da꞉niya꞉tulamitiya꞉, \v 22 iba꞉te ebeno tabamo na꞉hanohanohutiya꞉, mabu ebete Godokono heloamo iya꞉tulamitiya꞉ huiyatiya ebe ibino Godokono Tutumu iya꞉tulamepi huiyaha꞉. \p \v 23 Ba꞉be atu tetelo kuba gobogobagoeno dubuti ibino baidi ibubulamehole genama gulu na꞉lutiya꞉, \v 24 ba꞉bene ebete gaa꞉tepahalo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su Nasaletenapi, ama꞉ atamo bada komo na꞉kododiomena꞉? Ama꞉ a kubahia꞉mema꞉ ka꞉pa꞉wa? A꞉iye, na iya꞉tawala amia꞉no komo, ama꞉ ba꞉ Godokono Hido-talona Dawalata!” \p \v 25 Ya꞉suti huiyatiya ebe na꞉kiyahamiya꞉, “Ama꞉ kodakodate, ebegodone nuluhuka!” \p \v 26 Ba꞉bene kuba gobogobote gaa꞉tepahago ba꞉gala ewagelehago dubuino apene duluhukuya꞉, \v 27 tawakaluba꞉te ba꞉be komoma꞉ na꞉hanohanohutiya꞉. Etate eta goemenakui, etate eta goemenakui, “Moe badala꞉ka꞉? Moe eta hiya꞉ uli iya꞉tulame komola꞉ka꞉? Ba꞉moe dubuino helo konomola! Numa꞉la꞉, kubakuba gobogobate ebeno tabamo a꞉papamila꞉!” \v 28 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉be atu hegelalo Ya꞉sukunu oko owati tabote ba꞉be Ga꞉lili hopo konomamo ba꞉ dito tuya꞉, iyo, puya꞉te ba꞉bolo demedehonama꞉ ibi hiliyonomate ebeno komoma꞉ tabo ba꞉bo nikiyahuya꞉. \s1 Ya꞉suti Saimonokono Moto Kakidubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 8.14-17; Luk 4.38-39 \p \v 29 Ba꞉bene Ya꞉imesiko Yoneko iba꞉te Ya꞉sukuba꞉ Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamane pikuliti, Saimonoko A꞉nduluku ibi netewapino genamamo tolamenomo tolamiya꞉. \v 30 Ba꞉bolo Saimonokono moto kakidubu ape koe tawetawa꞉go watitiya꞉, ba꞉bene tawakaluba꞉te ba꞉moe kamenoeno komoma꞉ Ya꞉suku ba꞉bo ga꞉lamiya꞉. \v 31 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebetamo pete ebe kokotamo da꞉padipatiya꞉ ebeno tawetawete na꞉wibuya꞉, ba꞉bene ba꞉be kamenate mahigate ibi mabuma꞉ baa꞉ okalimi oko ba꞉bo tupuimiya꞉. \s1 Ya꞉suti Hiliyonomo Temetema꞉gopi Da꞉hiduilameniya꞉ \r Ma꞉t 8.16-17; Luk 4.40-41 \p \v 32 Ba gapogapohona hegelate da꞉nihila꞉minaniya꞉, habaluba꞉te hiliyonomo temetema꞉gopi ba꞉gala kuba gobogobagopi Ya꞉sutamo ba꞉bo magaheleniya꞉, \v 33 ba꞉bene komo ibi hiliyonomate genama gigiho dopo hapulu pepola꞉nuya꞉. \v 34 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi ipuwalo komo hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi hiliyonomo hiduilamenate, ba꞉gala hiliyonomo kuba gobogobo komopa꞉godone ba꞉bo oelameniya꞉. Ba꞉bi kuba gobogobo iya꞉tawahala Ya꞉suku ba꞉ Godogodone piya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebeno komo kohawakalimima꞉ ebete tabo ga꞉la talona bihatelameniya꞉. \s1 Ya꞉suti Ga꞉lili Hopo Konomolo Godokono Tabo Da꞉nolamaginakui \r Luk 4.42-44 \p \v 35 Ba꞉be du tetenomolo owaloho hapuamo Ya꞉suti ebeno u wata bahini mahiganate, ebe ha꞉kiya tataba hopamo tonate Godokoba꞉ tabo ba꞉bo nega꞉laniya꞉. \v 36 Ba꞉bene duiduiyalo Saimonoko ba꞉gala ebeno mabulubi iba꞉te Ya꞉suku ohowadima꞉ da꞉tolamiya꞉, \v 37 iba꞉te ebe numiti na꞉nega꞉lamiya꞉, “Hiliyonomo tawakaluba꞉te ama꞉ bohowaditata.” \p \v 38 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kubaha꞉, a kotolamiya꞉. Nale komo habahabalo Godokono tabo konolamagima꞉nemo, mabu na ba꞉bema꞉ piya꞉mo.” \p \v 39 Ba꞉ba tetelo ebete Ga꞉lili hopoeno hiliyonomo habahabamo tonakui, ba꞉bene ebete Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genama gulu Godokono tabo olamaginakui ba꞉gala ebete kuba gobogobo tawakaluba꞉godone akoelamenakui. \s1 Ya꞉suti Kuitikuita꞉goeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 8.1-4; Luk 5.12-16 \p \v 40 Ba꞉bene kuitikuita꞉goeno dubuti Ya꞉sutamo pete ebeno pupamo pemedete ebetamo koamo ba petoetoe na꞉pegoiya꞉, “Amia꞉no ubi ditama꞉na, ama꞉le na kohiduinamema꞉na꞉ta.” \p \v 41 Ya꞉suti ebe koamo malemaletelo ebeno kokoto hogaminate ebe ologilo na꞉goemiya꞉, “Na ubila, ama꞉ na꞉hida!” \v 42 ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo kuitikuiti temetemete ebegodone wibote ebe ba꞉bo hiduya꞉. \v 43 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ba oeme koamo ba꞉ma ka꞉na kiyahamiya꞉, \v 44 “Ama꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akanikiyalama꞉la꞉. Wadiyala ama꞉ huiyatiya ba꞉moe tetenomolo tote amia꞉no ape Godotamo hawa꞉goeno ikamehodawatamo na꞉nemutuimiya꞉, ba꞉bene hawa꞉goeno malemale ilina Godotamo akona꞉nikamiya꞉, Mosesete dolamagiya꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉be komote tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne amia꞉no temetemete a꞉wibui.” \p \v 45 Huiyatiya ba꞉be dubuti ba to tawakalubi hiliyonomo na꞉kiyahalamenatuya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suti komo habahabamo hawakala toma꞉ kamodobuya꞉ha꞉. Ba꞉ba tetene tupuimiti ebete huiyatiya dito hopolo emedenami, ba꞉bene hapuhapuni tawakaluba꞉te ebetamo pelamenakuya꞉. \c 2 \s1 Ya꞉suti Ape Kodakoda Temetema꞉goeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 9.1-8; Luk 5.17-26 \p \v 1 Ba꞉bene komo hegela da꞉wibohuya꞉ Ya꞉suti Kapeniyama habamo gala na꞉kapiya꞉. Ebete ebeno genamalo da꞉lutiya꞉ tawakaluba꞉te ulihuya꞉, \v 2 ba꞉bema꞉ komo ibi hiliyonomate da꞉pelamiya꞉, genama gulu ba꞉gala gigiho dopo hapulu eta habate kitanuya꞉ha꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Godokono tabo iba꞉tamo ba olamagita, \v 3 netewa-netewa dubate ape kodakoda temetema꞉goeno dubu ebetamo ba꞉bo agatuya꞉. \v 4 Mabu tawakalubi hiliyonomate ba꞉bolo na꞉pola꞉nuya꞉, ba꞉bi dubate Ya꞉suku tama꞉mo tolamema꞉ gabohenola. Ba꞉bema꞉ iba꞉te genama hunamo nalehawaminate, Ya꞉suti kebo ka꞉la꞉nuya꞉ iba꞉te ba꞉be genamoeno hunu a꞉himiti temetema꞉goeno dubu tilago Ya꞉sutamo ba꞉bana nadutiya꞉. \v 5 Ya꞉suti ibino hibima꞉ midi komo umilamete temetema꞉goeno dubutamo na꞉goiya꞉, “Naeno mabulubi, Godote amia꞉no kuba egebolemete adodoholema꞉ta.” \fig Dubate ibino temetema꞉goeno mabulubi mabuma꞉ genamoeno hunu da꞉himiya꞉|alt="Men making hole in roof for friend" src="CN01686B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="2.4" \fig* \p \v 6 Huiyatiya komo Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉bo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te ba꞉be tabo uliti ibino tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na emalagidolutiya꞉, \v 7 “Ba꞉moe dubu awagalo kuba tabo badama꞉ ka꞉goe Godokono holoholo hapulu? Kuba egeboledawa potela꞉ka꞉? Ba꞉ Godoko kapiyala!” \p \v 8 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti iya꞉tawuya꞉ iba꞉te bada komoma꞉ ukui da꞉miya꞉titiya꞉, ba꞉bema꞉ ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉eno tepo ipuwalo ba꞉moi komo demalagidolitama? \v 9 Ba꞉moe tabo kodakodala꞉ka꞉ nale ba꞉moe temetema꞉goeno dubutamo goema꞉, ‘Godote amia꞉no kuba egebolemete adodoholema꞉ta?’ O ba꞉moe eta tabo goema꞉ kodakodala꞉ka꞉, ‘Mahigate, amia꞉no tilo lawete na꞉toa?’ \v 10 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ kiya꞉tulamema꞉nemata, na Tawakalubino Naniwigodolo\f * \fr 2.10 \ft Tawakalubino Naniwi ba꞉ Ya꞉sukunu mahilo etala. Ebe ba꞉ tawakalubi hiliyonomoeno Naniwila, atumu Godoko ba꞉ aeno Nabiwila.\f* helo bitana ba꞉moe hopolo tawakalubino kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉.” Ba꞉bene ebete ape kodakoda temetema꞉goeno dubutamo na꞉goiya꞉, \v 11 “Nale ama꞉ begoememata, na꞉mahiga! Amia꞉no tilo mokopa꞉midate genamamo na꞉toa.” \p \v 12 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ebe ba umita, ba꞉be dubuti mahigate ebeno tilo lawete tiyonomolo ba꞉bo tuya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te hibinomolo hanohanoholo na꞉ga꞉luya꞉, “Godoko hunamo nadipata꞉la꞉. A dopamo ba꞉mako komo kuminakuiha꞉!” \s1 Ya꞉suti Libaiko\f * \fr 2.13 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Libaikono eta mahilo ba꞉ Ma꞉tiyutila.\f* Da꞉ka꞉miya꞉ \r Ma꞉t 9.9-13; Luk 5.27-32 \p \v 13 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Ga꞉lili dodamo gala na꞉katuya꞉, ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pelamiya꞉, ebete ibi ba꞉bo iya꞉tulamiya꞉. \v 14 Ba꞉bene ebete ba petonato A꞉lapiyasikono gudu Libaiko ba꞉bo numiya꞉, ebe ta꞉kese uwatedawala, ebete ebeno oko habalo lutiya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Na na꞉ta꞉mahena꞉,” ba꞉bene ebete mahigate Ya꞉suku na꞉ta꞉matuya꞉. \p \v 15 Ba꞉bene tete nanekele da꞉petuya꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Libaikono genamalo ahiditi baa꞉ ba nahuta, komo ta꞉kese uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu uwateha꞉pi iba꞉go na꞉pola꞉nuya꞉, mabu hibila, ba꞉makomako tawakalubi hiliyonomate Ya꞉suku beta꞉matuya꞉. \v 16 Babema꞉ komo Pa꞉lisi kapiyuimipino\f * \fr 2.16 \ft Ya꞉suku tetelo Pa꞉lisi tawakalubi ba꞉ Yu tawakalubino kapiyuimi etala. Godote ibino iniwala꞉tamo Moseseko ipuwado dikalamiya꞉ ba꞉bi Tutumu Tabo, ba꞉gala ibino iniwala꞉te ha꞉kiya kebe komokomo koko kukalama꞉ da꞉ga꞉lanama꞉, Pa꞉lisi tawakaluba꞉te ba꞉bi hiliyonomo komamo hidonomamo papamila꞉hanakuya꞉, ba꞉bene iba꞉te tawakalubi ba꞉ma ka꞉na ba iya꞉tulamena, puya꞉te ibino tabamo papamila꞉haheno iba꞉te ibi kubapima꞉ ga꞉late iba꞉go kakapiyuiminakuiha꞉.\f* tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te ba꞉be komo dumiya꞉, iba꞉te Ya꞉suku ta꞉matapa꞉tamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ebete ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu uwateha꞉pa꞉go baa꞉ badama꞉ ka꞉nanako?” \p \v 17 Ya꞉suti ba꞉be tabo uliti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Hidohido tawakaluba꞉te dogetatamo a꞉katolama꞉mena꞉, huiyatiya tawetawa꞉gopa꞉te kotolamema꞉na꞉. Iyo, puya꞉te ha꞉kiya da꞉ga꞉lana, ‘A hidohido tawakalubila,’ na ba꞉bakobako tawakalubi uwatema꞉ kapiya꞉ha꞉. Na huiyatiya kubakuba tawakalubi kapiya uwatema꞉ piya꞉mo, iba꞉te na kota꞉mahenema꞉.” \s1 Godokono Oko Owatima꞉ Baa꞉ Nahaheno Pola꞉na Komo \r Ma꞉t 9.14-15; Luk 5.33-35 \p \v 18 Eta tetelo Yoneko ta꞉matapi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimi watowatopino ta꞉matalepi iba꞉te baa꞉ nahaheno pola꞉nuya꞉. Ba꞉bene komo tawakaluba꞉te Ya꞉sutamo pelamete ebe na꞉palatediya꞉, “Keka꞉ mabu Yoneko ta꞉matapi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi iba꞉te hiya꞉hiya꞉ tetelo baa꞉ nahaheno da꞉pola꞉nanaka Godokono oko owatima꞉, huiyatiya ama꞉ ta꞉matapa꞉te baa꞉ nahaheno a꞉kapola꞉nala꞉?” \p \v 19 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Dubuti kamena da꞉lawemene, ba꞉ba tetelo ebeno mabuluba꞉te poko habalo baa꞉heno dito ba꞉ka꞉pola꞉namena꞉? Ao, wadiyaha꞉! Ebete iba꞉go ba pola꞉na poko baa꞉ kapimilo konahama꞉na꞉. \v 20 Huiyatiya kamena uli lawe dubuti ebeno kamena eta habamo magata tete ba꞉ na꞉pe, hibila, ba꞉be hegelalo ebeno mabuluba꞉te ibino tepo temeteme komoma꞉ baa꞉ nahaheno kopola꞉nama꞉na꞉. Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, ka꞉lo ba꞉ la꞉eno kalakalago baa꞉ naha tetela mabu nale la꞉go bemedenamo.” \s1 Pakala Emede Komo Ba꞉gala Uli Emede Komo \r Ma꞉t 9.16-17; Luk 5.36-39 \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Lumagiti uli kaliko hapu pakala kalikoeno bolagala꞉mo a꞉kakohomehamene. Ebete ba꞉ma ka꞉na dododimini, uli kaliko haputi pakala kaliko kanagiya꞉midalema꞉ne, ba꞉bene bolagalete konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne. \v 22 Atu gabodo lumagiti pakala gautu-goe tama kalila꞉mo uli gao beya a꞉kahaminamene, mabu uli gao beyate pakala tama kalili ka꞉na꞉ta꞉pumima꞉ne, ba꞉bene gao beyate hakamo ka꞉ka꞉la꞉te gao beya ba꞉gala kalili ibi netewate kapiya tetelo kokubakubahama꞉na꞉. Ba꞉moe mabuma꞉ iya꞉tawadawate uli gao beya uliuli tama kalili kapiyamo ba꞉haminahanakomene.” \s1 Okoha꞉ Talona Hegeloeno Komo \r Ma꞉t 12.1-8; Luk 6.1-5 \p \v 23 Yu tawakalubino eta okoha꞉ talona hegelalo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go kona pali ipuwado ba petolamenato, ebe ta꞉matapa꞉te kona konahama꞉ kapiyakapiya kubakubadopo ba꞉bo newakalamiya꞉. \v 24 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉, ama꞉ ta꞉matapa꞉te okoha꞉ talona hegela badama꞉ kadikanalita?” \p \v 25 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Wadiyala Godote ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, la꞉ ba꞉be komo nemalagidolala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya꞉, ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go baa꞉ma꞉ da꞉kapemitiya꞉, ba꞉bene ebete bada komo kododiya꞉? \v 26 Ebete Godokono Genamamo nodolote, ba꞉be Genamoeno okopa꞉te Godotamo da꞉miya꞉tenakui ba꞉be talona baa꞉ ebete a꞉nenahuya꞉. Numa꞉la꞉, aeno tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena Godotamo hawa꞉goeno ikamehopa꞉te ba꞉be baa꞉ ha꞉kiya nahanaka, komo tawakaluba꞉te naha talonala. Huiyatiya Da꞉ibiditi ba꞉be baa꞉ nahate eba꞉go wapata꞉lamepa꞉tamo dikalameholiya꞉, Godote ba꞉be komo kubama꞉ kagoiya꞉ha꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉moe komote Abayatakono tetelo uluhukuya꞉, ebe Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawala.” \p \v 27 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Numa꞉la꞉, Godote okoha꞉ talona hegela tawakalubi owalubilima꞉ ba ododi, ebete ubi kihatiya꞉ha꞉ okoha꞉ talona hegelamo ibino emede komo kokodakoduilamema꞉. \v 28 Ba꞉bema꞉ hibila, na Tawakalubino Naniwiti okoha꞉ talona hegela namutudawama꞉ eda꞉namo.” \c 3 \s1 Ya꞉suti Kokoto Hapu Hoeme Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 12.9-14; Luk 6.6-11 \p \v 1 Eta tetelo Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamamo Ya꞉suti gala da꞉kanodoluya꞉, kokoto hapu hoeme dubuti ba꞉bolo na꞉lutiya꞉. \v 2 Ba꞉bene ba꞉be haboeno Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Ya꞉suku baidi kodakodalo umitiya꞉, ebete okoha꞉ talona hegelalo ba꞉be lumagi hiduimilo iba꞉te ebe kubadawama꞉ koga꞉lama꞉. \v 3 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kokoto hapu hoeme dubutamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ mahigate, mamo na꞉pa꞉.” \v 4 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be napa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Aeno tutumu tabote kebe talona komo kiya꞉tua꞉mena? Ale okoha꞉ hegelalo hido komo o kuba komo ba꞉kododima꞉? Tawakalubi ba꞉ka꞉hiduilamema꞉ o ba꞉ka꞉kubahilamema꞉?” \p Iba꞉te huiya tabo kaga꞉luya꞉ha꞉, \v 5 ba꞉bema꞉ Ya꞉suti maubate ibino wato kodakoda komo umilamete, ba꞉be mabuma꞉ ibi tepo menemena꞉go ba ulamehole ba꞉be dubutamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no kokoto na꞉hogamina,” ba꞉bene ebete kokoto da꞉hogaminuya꞉ ebeno kokotote ba꞉bo hiduya꞉. \v 6 Ba꞉be mabuma꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te maubahago tolamete, ba꞉ba tetenomolo iba꞉te Ko Gawadubu Helodikono kapiyuimipa꞉go tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ Ya꞉suku anakapumima꞉. \s1 Hiliyonomo Tawakaluba꞉te Ya꞉suku Umima꞉ Da꞉pelamiya꞉ \p \v 7-8 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Ga꞉lili Bobamo gala na꞉katuya꞉, ba꞉bene Yu tawakalubi hiliyonomate ba꞉be komo uliti iba꞉te Ga꞉lili hopone, Yudiya hopone, ba꞉gala Yelusalema ko habane pelameholete ebe ba꞉bo ta꞉matuya꞉. Ba꞉gala komo tawakalubi hiliyonomate hiya꞉hiya꞉ muhulu hopone atumu a꞉kapelameholiya꞉, ba꞉ba꞉te Idumiya hopone, Yodane Tuli hapuni, Taya ko habane, ba꞉gala Saidono ko habane pelameholiya꞉. \v 9-10 Ba꞉bene ibi ipuwalo Ya꞉suti temetema꞉gopi hiliyonomo da꞉hiduilamiya꞉, komo temetema꞉gopi hiliyonomate ba꞉be komo ba iya꞉tawaha ebe ologihoma꞉ emokatihuilo da꞉pelamiya꞉, ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te boge kadahemema꞉, ba꞉bi tawakaluba꞉te ibino emokatihui komamo ebe kubahimikapoma꞉. \p \v 11 Ba꞉ba tetelo kuba gobogobagopa꞉te Ya꞉suku duminakui, iba꞉te ebeno nato mabamo da꞉pegudinakui ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉lanakuya꞉, “Ama꞉ ba꞉ Godokono Gudulata!” \v 12 huiyatiya Ya꞉suti ibi koamo kiyahalamenakui, mabu ebe ubihinola iba꞉te ebeno komo hawakalimi. \s1 Ya꞉suti Ebeno 12 Oelamepi Dubu Da꞉ka꞉lamiya꞉ \r Ma꞉t 10.1-4; Luk 6.12-16 \p \v 13 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti eta haka hunamo da꞉nodoluya꞉, ebete ebeno ubi tawakalubi ebetamo peka꞉lamiti, iba꞉te ebetamo ba꞉bo tolamiya꞉. \v 14 Ba꞉bene ebete ibi ipuwalo 12 dubu uwatete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉ naeno oelamepilata. Nale la꞉ buwatemata la꞉le nago kemedenama꞉, ba꞉bema꞉ nale la꞉ Godokono tabo olamagimima꞉ koelamema꞉nemata, \v 15 ba꞉gala na la꞉tamo helo kikalamema꞉nemata la꞉le kuba gobogobo tawakaluba꞉godone konoelamema꞉.” \p \v 16 Ya꞉suti 12 dubu duwatiya꞉, ba꞉moi ba꞉ ibino mahilola. \b \mi Saimonoko, Ya꞉suti ebetamo eta Pita mahilo bikamiya꞉. \b \mi \v 17 Sebedikono gudu Ya꞉imesiko ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko, Ya꞉suti ibi netewapa꞉tamo Bowanagese mahilo bikalamiya꞉, ba꞉be mahiloeno ipuwa ba꞉ ‘Alomo Ga꞉lawata Dubula.’ \b \mi \v 18 A꞉nduluku ba꞉gala Pilipiko, \mi Batolomuku ba꞉gala Ma꞉tiyuku, \mi Tomasiko ba꞉gala A꞉lapiyasikono gudu Ya꞉imesiko. \b \mi Ta꞉diyasiko ba꞉gala Saimonoko, ba꞉moe eta Saimono ebe ubila kapela Loma gabomani tawakaluba꞉go ba alaholo iba꞉te ebeno Ka꞉inane hopo ba꞉bo komiya꞉pama꞉. \b \p \v 19 Ba꞉gala Ya꞉suti Keliyotanapi Yudasiko atumu a꞉kalawiya꞉, ba꞉moe dubu ba꞉ galane tetelo Ya꞉suku anakapumipi dowalubiliya꞉ ba꞉be dawala. \s1 Ya꞉suku Ba꞉gala Biyesibuluku\f * \fr 3.20 \ft Biyesibuluku ba꞉ Saitanakono eta nopodawala, ebete Yu tawakalubino hopolo Saitanakono hopodawama꞉ eda꞉nami, atumu Tabo tawakalubino hopolo Galega꞉ko bemedena.\f* Ibino Komo \r Ma꞉t 12.22-32; Luk 11.14-23; 12.10 \p \v 20 Ba꞉bene Ya꞉suti genamamo da꞉tuya꞉ tawakalubi hiliyonomate ebetamo pelamete gala eba꞉go da꞉kapekapiyuya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi baa꞉ nahama꞉ kamodobuya꞉ha꞉. \v 21 Ba꞉ba tetelo ebeno ekaka꞉te ba꞉be komo uliti ebe adabuima꞉ ba꞉bo tolamiya꞉, mabu tawakaluba꞉te iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Ebe daedaela.” \p \v 22 Ba꞉bene Godokono Tutumu iya꞉tulamepi Yelusalema ko habane da꞉pelamiya꞉, ba꞉bi dubate na꞉pega꞉luya꞉, “Biyesibuluku ebegodolo bemedena, iyo, ebete kubakuba gobogoboeno Kodawoeno heloamo oelamenako, Godokono heloamoha꞉!” \p \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi ebetamo ka꞉lamiti komo uwi ba iya꞉tulame na꞉goiya꞉, “Saitanate ebeno kubakuba gobogobo lumagigodone ba꞉koelamemene? Ao, a꞉koelama꞉mene. \v 24 Numa꞉la꞉, haba kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be habate kokubama꞉ne, \v 25 ba꞉gala genama kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be genamanapa꞉te a꞉kemedenamena꞉, ibino genamate ba꞉ atumu kakakubama꞉ne. \v 26 Ba꞉bema꞉ Saitanakono ukui ba꞉ma ka꞉nala, ebete ebeno kubakuba gobogobo tawakaluba꞉godone a꞉koelama꞉le, mabu keba tetelo ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene ebeno oko owati helote kowiboma꞉ne, iyo, ebeno kuititi bitana. \p \v 27 “Numa꞉la꞉, Saitanako ba꞉ eta helo dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, ba꞉gala ebete pilolo duwatiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉ ebeno genamoeno ilinala. Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ba꞉mako helo dubuino genamamo ogomote ebeno ilina uwatemema꞉ ubi dihatemena꞉, iba꞉te dopamo ebe hala꞉mo matuhumihote, ba꞉bene ebeno ilina ba꞉bo kuwatemema꞉na꞉. \p \v 28 “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakalubino hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo kuba komo Godote egebolelamete adodohole iya꞉tawala, ba꞉gala tawakaluba꞉te Godoko ubiha꞉ma꞉ da꞉ga꞉lamena꞉, ba꞉bi kuba tabo komokomo Godote egebolelamete kadodoholelamema꞉ne. \v 29 Huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno ododi komoma꞉ kubama꞉ da꞉goemene, Godote ba꞉be lumagino kuba egebolemete a꞉kadodomenamene, ebete emedena tetelo ebe kubadawama꞉ ba꞉goenakomene.” \p \v 30 Ba꞉ hibila, ba꞉moe komo Ya꞉suti goiya꞉ mabu ba꞉bi tawakaluba꞉te ebeno komoma꞉ ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Ebe kuba gobogobagoenola.” \s1 Ya꞉sukunu Menoko Ba꞉gala Ebeno Ekaki \r Ma꞉t 12.46-50; Luk 8.19-21 \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉sukunu menoko ba꞉gala ebeno ekaki iba꞉te ebe umima꞉ da꞉pelamiya꞉, iba꞉te genama tamelo ba pela꞉mota꞉hana, ebete iba꞉tamo pema꞉ tabo ba꞉bo noemiya꞉. \v 32 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉suku tamelo na꞉pola꞉nuya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉, amia꞉no menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te genama tamelo ba꞉pepola꞉na. Ibi ubila ama꞉.” \p \v 33 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “Naeno menoko potela꞉ka꞉, ba꞉gala naeno ekaki puya꞉tela꞉ka꞉?” \v 34 Ba꞉bene ebete tawakalubi ebe tamelo da꞉pola꞉nuya꞉ ulamete na꞉goiya꞉, “Ba꞉moi ba꞉ naeno menokobila ba꞉gala naeno ekakila. \v 35 Pote Godokono ubi komo dododimini, ba꞉be lumagi naeno menokola ba꞉gala naeno ekawila.” \c 4 \s1 Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwi \r Ma꞉t 13.1-9; Luk 8.4-8 \p \v 1 Eta tetelo Ya꞉suti Ga꞉lili Bobo dodolo tawakalubi biya꞉tulamitiya꞉, ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pelamiya꞉, ba꞉bema꞉ ebete boga꞉mo ololote boge dodone nanekela꞉mo nalima꞉tepate boga꞉mo dito emediya꞉, huiyatiya tawakaluba꞉te Ga꞉lili haka dodolo pepola꞉nuya꞉. \v 2 Ba꞉bene ebete komo hiliyonomo komokomo iya꞉tulame uwa꞉mo ba hawakalilame, eta iya꞉tulame tabo iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \v 3 “La꞉ nulia꞉la꞉. Eta lumagiti haka da꞉hiduimi kona kikipo haminahala꞉go ba꞉bo tui. \v 4 Ebete haminahala꞉go ba tonato, komo kikipo iba꞉te gabamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ holaholate pelamete ba꞉bo penaliya꞉. \v 5 Komo kikipo iba꞉te nakola hakamo gudiya꞉, ba꞉bolo haka koha꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te tiyonomo ikulihuya꞉ mabu haka dobodoboha꞉, \v 6 ba꞉bene hegelate da꞉podolui iba꞉te na꞉waiwaihuya꞉ mabu ibino haha ipuwamo katolameha꞉, iyo, iba꞉te ba꞉bema꞉ tiyonomo ha꞉lahuya꞉. \v 7 Komo kikipo iba꞉te olagopi hemo hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉bi hemate dapepehui kona ba꞉bo alukuliya꞉, ba꞉bene ba꞉ba꞉te kanolohoha꞉. \v 8 Huiyatiya komo kikipo iba꞉te hido hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba꞉te apepehote ba꞉bo nolohuya꞉, komo 30 teta꞉mo, komo 60 teta꞉mo, komo 100 teta꞉mo hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉.” \p \v 9 Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!” \s1 Ya꞉sukunu Hiya꞉hiya꞉ Iya꞉tulame Uwino Mabu \r Ma꞉t 13.10-17; Luk 8.9-10 \p \v 10 Ba꞉bene hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉suku da꞉miya꞉puya꞉, komo kapiyakapiya tawakaluba꞉te ebeno 12 ta꞉matapa꞉go ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Amia꞉no iya꞉tulame uwino ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉?” \p \v 11 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komoeno ipuwa kolawema꞉ nale helo la꞉tamo ikalamimata, iyo, ba꞉be komoeno awamina komo la꞉ ba꞉ iya꞉tawahuimata. Huiyatiya komo tawakalubi eba ka꞉naha꞉, iba꞉te iya꞉tulame uwini hiliyonomo komokomo ulihote hidamo a꞉kiya꞉tawahamena꞉. \v 12 Ba꞉ hibila, \b \q1 ‘Iba꞉te bohowadinakomena꞉ \q2 huiyatiya a꞉kuminakamena꞉, \q1 ba꞉gala iba꞉te bulinakomena꞉ \q2 huiyatiya a꞉kiya꞉tawahanakamena꞉, \q1 ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino kubane a꞉kohobila꞉hamena꞉, \q2 ba꞉gala Godote ibino kuba a꞉kegebolelama꞉mene.’” \s1 Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwino Ipuwa \r Ma꞉t 13.18-23; Luk 8.11-15 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe iya꞉tulame uwino ipuwa kiya꞉tawahutaha꞉, ba꞉bema꞉ la꞉ galane tetelo naeno komo iya꞉tulame uwino ipuwa keba ka꞉na na꞉kiya꞉tawahonama? Ba꞉moe uwino ipuwa ba꞉ma ka꞉nala, \v 14 kona kikipo haminahaledawa ebete Godokono tabo behaminahalena. \v 15 Ba꞉bene komo tawakalubi gabamo da꞉gudi ba꞉bi kona kikipo keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, iba꞉te tabo dulimina꞉ Saitanate pete ibino tepo ipuwane tiyonomo kopuwatema꞉ne. \v 16 Komo tawakalubi nakola hakamo da꞉gudi, ibi ba꞉ ba꞉bi kikipola, iba꞉te Godokono tabo dulimina꞉ kalakalago kolawema꞉na꞉, \v 17 huiyatiya ibino tepo ipuwalo haha puliyala. Ba꞉bema꞉ iba꞉te Godokono oko ipuwalo nanekela꞉mo emeda꞉tepate, ba꞉bene Godokono Taboma꞉ temeteme iba꞉tamo da꞉pikulimina꞉ ba꞉gala tawakaluba꞉te ibino komoma꞉ da꞉ga꞉lamena꞉, iba꞉te tiyonomo kalahutihoma꞉na꞉. \v 18 Komo tawakalubi iba꞉te olagopi hemo hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te Godokono tabo kulima꞉na꞉, \v 19 huiyatiya iba꞉te ilina konomamo emalagidolena ba꞉gala ibino emede komoma꞉ ukui bilibilinomoma꞉ eda꞉hana, ba꞉bema꞉ ibino tepo ipuwalo ba꞉bakobako ukui hiliyonomo ba꞉pola꞉na, ba꞉moi ukui komate hido tabo ba anakapumi, ba꞉bene iba꞉te a꞉kanolohamena꞉. \v 20 Huiyatiya komo tawakalubi iba꞉te hido hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te Godokono tabo uliti, hibinomolo lawete konolohoma꞉na꞉, komo 30 teta꞉mo, komo 60 teta꞉mo, komo 100 teta꞉mo konolohoma꞉na꞉.” \s1 Wuiki Alo Hawakala Baha꞉mo Ihate Komo \r Luk 8.16-18 \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Lumagiti ebeno wuiki alo bagolo ipuwamo a꞉kihata꞉mene ba꞉gala ebeno wata bahi ipuwamo a꞉kihata꞉mene, huiyatiya ebete hawakala baha꞉mo kihatema꞉ne. \v 22 Kebe awalelahale komate da꞉pola꞉na galane tetelo Godote kohawakalilamema꞉ne, ba꞉gala kebe ugumuili komate da꞉pola꞉na galane tawakaluba꞉te alo tetelo kulameholema꞉na꞉. \v 23 Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!” \p \v 24 Ba꞉gala Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉kagoiya꞉, “La꞉le dulihonama ba꞉bi komo hidamo nulamenakuya꞉la꞉! La꞉le eta lumagitamo anagiya꞉mida komo keba ka꞉na dododima, Godote la꞉tamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kopododima꞉ne, huiyatiya la꞉eno anagiya꞉mida huiyate konomamo kopema꞉ne. \v 25 Ba꞉ hibila, Godokono tabo ulihoma꞉ lumagigodolo hidohido ukui da꞉pola꞉na, Godote ebetamo hiliyonomo hidohido komo gala kakikamehoma꞉ne. Huiyatiya lumagigodolo hidohido ukui pola꞉naheno, ebegodolo kebe kapiyakapiya komate da꞉pola꞉na Godote ebegodone gala kakuwatemema꞉ne.” \s1 Kona Kikipoeno Ape Komoeno Iya꞉tulame Uwi \p \v 26 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ma ka꞉nala. Dubuti ebeno ko pali hakamo kona kikipo da꞉haminahali, \v 27 ba꞉bene ebete kawata, kamahiga, ba꞉ba ka꞉na ba ewagelena, ba꞉bi kona huha꞉te ikulihote ba꞉bo apepehuya꞉. Huiyatiya kikipate haka ipuwalo ba pola꞉na, tete ga꞉ga꞉dopolo iba꞉te keba ka꞉na dapepehona, ba꞉be dubuti kiya꞉tawanaha꞉, \v 28 mabu hakate ilina ha꞉kiya noluilamena, dopamo paha ba꞉gala ugiugi, ba꞉bene naha kikipo. \v 29 Ba꞉bema꞉ hibila, naha kikipate da꞉kodakodahamena꞉, ba꞉be dubuti tiyonomo tote konewakalamima꞉ne mabu kona wakalami tete ba꞉ a꞉pe.” \s1 Mastada Kikipoeno Iya꞉tulame Uwi \r Ma꞉t 13.31-32; Luk 13.18-19 \p \v 30 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komo ale bada goamo na꞉ka꞉hawakalimima꞉, ba꞉gala ba꞉be komo ale kebako iya꞉tulame uwa꞉mo na꞉ka꞉tuputupuimima꞉? \v 31 Hibila, ba꞉moe hopo konomolo keha kikipo kokonomo ba꞉pola꞉na huiyatiya mastada kikipo ba꞉ deha꞉potonomola, ba꞉bema꞉ Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komo ba꞉ mastada kikipo huiyala. \v 32 Dubuti damimini, ba꞉be deha꞉poto kikipote apete komo hiliyonomo keha gogolete koko gedawa komela꞉midahalema꞉ne, ba꞉bene holaholate pelamete keha gedawoeno dedelalo ba꞉pemedehonamena꞉.” \p \v 33 Ba꞉ hibila, tawakalubino iya꞉tawa komote da꞉modobuya꞉, Ya꞉suti ibi ba꞉mako hiliyonomo iya꞉tulame uwa꞉mo iya꞉tulamenakui. \v 34 Iyo, ebete Godokono tabo iya꞉tulame uwa꞉mo olamaginakui, huiyatiya komo hiliyonomo tawakaluba꞉te ibino habahabamo gala da꞉katolamenakui, ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉tamo hiliyonomo uwino ipuwa diya gabodo ba꞉bo hawakalilamenakui. \s1 Ya꞉suti Gogo Da꞉tatabuiminiya꞉ \r Ma꞉t 8.23-27; Luk 8.22-25 \p \v 35 Ba꞉be hegelate da꞉duniya꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goeniya꞉, “A bobo hapuamo kona꞉hiwaliya꞉.” \v 36 Ba꞉bene iba꞉te komo tawakalubi hiliyonomo miya꞉palenate, Ya꞉suti da꞉lutiya꞉ ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be boga꞉mo ololonate ba꞉ dito tolameniya꞉. Ba꞉ba tetelo komo boga꞉te atumu iba꞉go na꞉katolameniya꞉, \v 37 ba꞉bene ko gogonomote ba mahigana koko gawiyoeno beyate ta꞉matapino boga꞉mo da꞉pa꞉la꞉haniya꞉, boge gu beyate dito taboniya꞉. \v 38 Huiyatiya Ya꞉suku boge gala hapulu ebeno wato tenamo apatinate ba꞉bo wataniya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe modoetenate na꞉ga꞉lameniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ama꞉ a hidamo badama꞉ kua꞉menaha꞉? A ba꞉ koha꞉lahama꞉nema꞉!” \p \v 39 Ba꞉bene Ya꞉suti mahiganate huhu na꞉kiyahameniya꞉, “Na꞉tataba!” ba꞉gala gawiyatamo atu tabo bekagoeniya꞉, “Na꞉ka꞉la꞉liyahala꞉!” ba꞉bene huhuti wibonate bobote tatabanomoma꞉ ba꞉ dito eda꞉niya꞉. \v 40 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ badama꞉ ka꞉toletolehonama? La꞉eno hibima꞉ midi komo puliyala꞉ka꞉?” \p \v 41 Huiyatiya iba꞉te konomamo ba hanohanohona ibi ipuwalo na꞉ga꞉laniya꞉, “Moe lumagi potela꞉ka꞉? Huhu ba꞉gala gawiya iba꞉te ebeno tabo uliti a꞉papamila꞉!” \c 5 \s1 Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 8.28-34; Luk 8.26-39 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te Ga꞉lili Bobo hapuamo na꞉hiwaliya꞉ Gelasa haboeno hopamo. \v 2 Ya꞉suti bogene hakamo ba nodolo kuba gobogobagoeno dubuti eba꞉go alugama꞉ ba꞉bo piya꞉. Ba꞉be hopo tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligili hiya꞉hiya꞉ bobo ba꞉bo ododilinakuya꞉ iba꞉te ibino ha꞉laha tawakalubi miya꞉tenoma꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉moe dubuti ba꞉be ha꞉laha tawakalubino bobo habane piya꞉, \v 3 mabu ebete ba꞉bi nakola bobo ipuwalo emedenami. Tawakaluba꞉te ebe auli hala꞉mo da꞉matuhumihonakui ba꞉be hale kamodobonakuiha꞉, \v 4 iyo, hiliyonomo tetelo iba꞉te ebeno nato kokoto auli hala꞉mo da꞉matuhulameholemenakui, ebete kokotoeno hale iya꞉hilinakui ba꞉gala natoeno hale atumu akiya꞉hilinakui. Ba꞉ hibila, ebete helonomoma꞉ eda꞉nami, ba꞉bema꞉ lumagiti ebe duhimi modoboha꞉. \v 5 Ba꞉gala ebete hegela du hiliyonomolo nakola bobo habalo ba꞉gala haka hunulu ba gaa꞉tepaha, ebe ha꞉kiya ebeno ape nakolamo danagalimihonakui hawiti ba꞉bo pikulihomenakui. \p \v 6 Ba꞉bene ba꞉moe dubuti Ya꞉suku muhulamo numiti, ebetamo nipuligate ebeno nato mabamo da꞉nepapamiwatuya꞉, \v 7-8 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Kuba gobogobo, ama꞉ ba꞉moe dubugodone nuluhuka!” \fig Kuba gobogobagoeno dubuti Ya꞉sutamo da꞉puliguya꞉|alt="Demoniac running to Jesus" src="CN01709B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="5.6" \fig* \p Ba꞉ba tetelo ebete gaa꞉tepahalo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su! Ama꞉ Hununomo Godokono Gudulata! Ama꞉le natamo bada komo na꞉kododiomena꞉? Na ama꞉ Godokono mahilamo goememata, natamo kuba huiya akikanama꞉la꞉!” \p \v 9 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe nalatediya꞉, “Amia꞉no mahilo potela꞉ka꞉?” \p Ebete na꞉huiyuya꞉, “Naeno mahilo Hiliyonomotela mabu a kuba gobogobo hiliyonomola!” \v 10 Ba꞉bene ba꞉be dubuti Ya꞉suku koamo ba toemeho ebe na꞉goemiya꞉, “Nagodolo demedehona ba꞉bi kubakuba gobogobo ba꞉moe hopone akoelama꞉la꞉!” \p \v 11 Ba꞉ba tetelo dabihole goegoe hiliyonomate haka hunulu nala꞉go ba꞉bolo na꞉wapata꞉lamitiya꞉, \v 12 ba꞉bema꞉ kuba gobogobate Ya꞉sutamo toetoeholo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ a goegoa꞉tamo noea꞉ma꞉, ale iba꞉tamo konogomoma꞉.” \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti modobo tabo goete ibi ba꞉bo goelamiya꞉, “Na꞉tolama꞉la꞉!” Ba꞉ba tetelo kubakuba gobogobate dubugodone ikuliti goegoa꞉tamo ba꞉bo nogomuya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉bi 2,000 goegoa꞉te haka hununi pulila꞉hate iya꞉ha꞉midale hakane da꞉negudiya꞉, beyamo nululuhuliti ibi hiliyonomate ba꞉ dito neha꞉lahuya꞉. \p \v 14 Ba꞉ba tetelo goegoe ulamepi dubate ba꞉be komo umiti ibino habamo pulila꞉hate habalubi ba꞉gala tumu genamalo demedehonama꞉ da꞉nikiyahalamiya꞉, tawakalubi hiliyonomate ba꞉bo pelamiya꞉, Ya꞉suti dododiya꞉ ba꞉be komo umima꞉. \v 15 Iba꞉te ebetamo pikuliti, dopamo kubakuba gobogobo hiliyonomago demedenami ba꞉be dubu ba꞉bo pumiya꞉, ebete kaliko puliti ba꞉bolo lutiya꞉ mabu ebeno ukui a꞉tuputupumiya꞉. Ba꞉moe mabuma꞉ iba꞉te na꞉toletolehutiya꞉, \v 16 ba꞉bene Ya꞉suti kubakuba gobogobagoeno dubutamo ba꞉gala goegoa꞉tamo kebe komokomo kododiliya꞉, puya꞉te ba꞉bi komo dulamiya꞉ iba꞉te komo tawakalubi ba꞉bo kiyalamiya꞉. \p \v 17 Ba꞉ba tetelo ba꞉bi tawakaluba꞉te Ya꞉suku na꞉kiyahamiya꞉ ebete ibino hopo komiya꞉pama꞉, \v 18 ba꞉bene Ya꞉suti boga꞉mo ba ololo, dopamo kubakuba gobogobago demedenami ba꞉be dubuti ebe ba꞉bo toemehuya꞉, “Na niliyala, ama꞉go kopa꞉mo!” \p \v 19 Huiyatiya Ya꞉suti ebe ba duhimi na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ genamamo na꞉toa. Godote ama꞉tamo keba ka꞉na kododila꞉ka ba꞉gala ama꞉ da꞉malemaleta꞉ka, ba꞉bi koko komonomo amia꞉no mabu tawakalubi na꞉nikiyalamiya꞉.” \p \v 20 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe dubuti Ta꞉ni Habahaboeno hopo konomamo tote, Ya꞉suti ebetamo dododiliya꞉ ba꞉bi komo olamaga꞉go tuya꞉, ba꞉bene puya꞉te ba꞉bi komo dulihuya꞉ iba꞉te konomamo hanohanohuya꞉. \s1 Ya꞉ilasiti Ya꞉suku Da꞉toemehuya꞉ Ebeno Bohele Kohiduimima꞉ \r Ma꞉t 9.18; Luk 8.40-42 \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti boga꞉go bobo hapuamo gala da꞉kana꞉hiwuya꞉, ebete ba꞉bolo ba niluta tawakalubi hiliyonomate ebetamo ba꞉bo pelamiya꞉. \v 22 Ba꞉ba tetelo Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genama umidawa dubu, ebeno mahilo Ya꞉ilasitila, ebete Ya꞉sutamo pete ebeno nato mabamo pepapamiwatate, \v 23 konomamo ba petoetoe na꞉pegoiya꞉, “Naeno bohele deha꞉poto hoe tatalila. Ama꞉ pete amia꞉no kokoto ebetamo na꞉pemowatima꞉ ebete kohidoma꞉, ba꞉bene ebete a꞉kahaa꞉mene.” \s1 Hawi Ka꞉ka꞉la꞉ Temetema꞉goeno Kamenate Ya꞉sukunu Kaliko Dologiya꞉ \r Ma꞉t 9.19-22; Luk 8.42-48 \p \v 24 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moe dubago to da꞉tupuimiya꞉, tawakalubi hiliyonomate ebe ba anataguma꞉tuta emokatihuia꞉go tolamitiya꞉. \v 25 Ibi ipuwalo eta kamena 12 gogo tetelo hawi ka꞉ka꞉la꞉ temetemete uminami, \v 26 komo dogeta tawakaluba꞉te ebetamo hiya꞉hiya꞉ menemene komo bikamenama꞉. Iba꞉te ebe kahiduimiya꞉ha꞉, huiyatiya ba꞉be kamenate ebeno mani iba꞉tamo ba ikalame dupula꞉liya꞉, ebeno temetemete kodopoma꞉ ediya꞉. \v 27 Ba꞉bema꞉ ebete Ya꞉sukunu komo duliya꞉ tawakalubi ipuwamo nopegate, ebeno gala hapuni pete ebeno kaliko ba꞉bo pologiya꞉, \v 28 mabu ebete nemalagidoluya꞉, “Nale ebeno kaliko dologimo na ba꞉bo kohidoma꞉nemo.” \p \v 29 Ba꞉bene ebete Ya꞉sukunu kaliko dologiya꞉, ba꞉ba tetenomolo ebeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ komote da꞉wibuya꞉ ebete iya꞉tawuya꞉ ebeno ape ba꞉ a꞉hido. \v 30 Huiyatiya Ya꞉suti iya꞉tawuya꞉ helote ebegodone duluhukuya꞉, ba꞉bene ebete pohobigate tawakalubi na꞉palateda꞉liya꞉, “Naeno kaliko pote kologi?” \p \v 31 Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ba꞉moi tawakalubi hiliyonomate ama꞉tamo emokatihuia꞉go pelamita. Ama꞉ ibi ulamelo badama꞉ kolamagiuta ama꞉ pote dologita?” \v 32 Ya꞉suti ibino tabo kahuiyuya꞉ha꞉, huiyatiya ebete ba꞉moe lumagi kumima꞉ tawakalubi bulameholiya꞉. \p \v 33 Ba꞉ba tetelo ba꞉be kamenate iya꞉tawuya꞉ Ya꞉sukunu helote ebeno ape a꞉hiduimi, ba꞉bema꞉ ebete toletolelo lililago pete, Ya꞉sukunu nato mabamo pepapamiwatalo ebeno temetemeno komokomo ebetamo ba꞉bo pehawakalilamiya꞉. \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Kamena, amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta. Ama꞉ kalakalago na꞉toa, mabu ama꞉ duminama꞉ ba꞉be temetemete ba꞉ a꞉wibo.” \s1 Ya꞉suti Ya꞉ilasikono Bohele Hoene Dadipatiya꞉ \r Ma꞉t 9.23-26; Luk 8.49-56 \p \v 35 Ya꞉suti ba꞉moe tabo ba olamagita, tabo adahepa꞉te Yu watodawa Ya꞉ilasikono genamane pelamete ebe na꞉pega꞉lamiya꞉, “Amia꞉no bohele a꞉hoe, ba꞉bema꞉ Iya꞉tulamedawa gala akagoema꞉la꞉ ebe kopihiduimima꞉.” \p \v 36 Ya꞉suti ibino tabo dito ulia꞉tepuya꞉, ba꞉bene ebete Ya꞉ilasiko na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ akatoletola꞉la꞉, ama꞉ Godoko hibima꞉ na꞉mida꞉.” \v 37 Ba꞉ba tetelo ebete Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko, ibi kapiya ba magatale komo tawakalubi na꞉duhilamiya꞉ iba꞉te iba꞉go tolamema꞉. \v 38 Ba꞉bene ibi ha꞉kiya Ya꞉ilasikono genamamo da꞉nikuliya꞉ Ya꞉suti tawakalubi hiliyonomo ba꞉bo nulamiya꞉, iba꞉te howela꞉go konomamo ihimitiya꞉. \v 39 Ya꞉suti genama guamo nodolote ibi na꞉negoelamiya꞉, “La꞉ hiliyonomo howela꞉go bada mabuma꞉ kihimiutama? Gudu bohele kahaa꞉kaha꞉, ebete u bewatita.” \p \v 40 Huiyatiya iba꞉te ebe na꞉walitiya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi hiliyonomo genamane ba꞉ dito poelamiya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti guduino menoko, nabiwi, ba꞉gala ebeno netewa-kapiya ta꞉matapi uwatete, guduti da꞉kapitanuya꞉ iba꞉te ba꞉be habamo dito na꞉pa꞉la꞉huya꞉. \v 41 Ba꞉ba tetelo ebete bohele kokotamo nelawete Yu tawakalubino tabamo na꞉goemiya꞉, “Talita kumi!” Ba꞉moe taboeno ipuwa nitana, “Bohele, nale ama꞉ begoememata, na꞉mahiga!” \p \v 42 Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo ba꞉be 12 gogo tete bohelete mahigate na꞉patiya꞉. Puya꞉te ba꞉moe komo dumiya꞉ iba꞉te koamo hanohanohuya꞉, \v 43 huiyatiya Ya꞉suti ibi konomamo kiyahalamiya꞉, “La꞉ ba꞉moe komoma꞉ komo tawakalubi akakiyalama꞉la꞉!” ba꞉gala ebete iba꞉tamo na꞉kagoiya꞉, “Boheletamo naha ilina nikamehala꞉.” \c 6 \s1 Nasalete Habanapa꞉te Ya꞉suku Ubiha꞉ma꞉ Deda꞉huya꞉ \r Ma꞉t 13.53-58; Luk 4.16-30 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ba꞉be habane tote ebeno emede haba Nasaleta꞉mo gala da꞉katuya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ebe bana kapimilo katolamiya꞉. \v 2 Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ebete baidi ibubulamehole genamalo tawakalubi ba iya꞉tulamita, komo ibi hiliyonomate ebeno tabo dulihutiya꞉ ba꞉bema꞉ hanohanohutiya꞉. Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Moe dubuino iya꞉tulame komo mulunomola! Ebete ba꞉moi komo kebolo kiya꞉tawui? Ba꞉gala ebete hanohano komo dododilina bada kokonomola꞉ka꞉! \v 3 Ebe kapeneta dubunomola, Ma꞉likono gudula. A iya꞉tawahala ebeno ekaki Ya꞉imesiko, Yausesiko, Yudasiko, ba꞉gala Saimonoko, iyo, ebeno ekaki bohelemela꞉te ba꞉moe habalo ago bemedena.” \p Ba꞉bene iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ ba eda꞉huta \v 4 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono ukui hawakalimidawa tawakaluba꞉te ebe hunamo kadipatema꞉na꞉, huiyatiya ebeno habanapi ba꞉gala ebeno genamanapi ba꞉gala ebeno hawi tawakalubi, iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ beda꞉hanakomena꞉.” \p \v 5-6 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Nasaletenapino hibima꞉ midiha꞉ komoma꞉ koamo la꞉wa꞉te, ebete ebeno kokoto temetema꞉gopi kapiyakapiyanomatamo demowatilamiya꞉ ibi ba꞉bo hiduilamiya꞉, huiyatiya ebete ibino habalo komo hanohano komo ododilima꞉ kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi ba miya꞉pale huiyatiya komo hiya꞉hiya꞉ habahabalo iya꞉tulama꞉go pata꞉nami. \s1 Ya꞉suti 12 Ta꞉matapi Dubu Doelamiya꞉ \r Ma꞉t 10.5-15; Luk 9.1-6 \p \v 7 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti, etapi netewa, etapi netewa, hiya꞉hiya꞉ habahabamo ba꞉bo oelamiya꞉, ba꞉gala ebete iba꞉tamo helo ikalamiya꞉ tawakaluba꞉godone kuba gobogobo konoelamema꞉. \v 8 Ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉eno tolame tetelo kuku kapiya nuwatiya꞉la꞉, huiyatiya komo ilina akuwata꞉la꞉, iyo, la꞉ baa꞉heno, kuihaheno, ba꞉gala manihino na꞉tolamiya꞉la꞉. \v 9 Ba꞉gala wadiyala la꞉ nato ilina ba꞉gala kapiyakapiya kaliko pupuliti ba꞉bo na꞉tolamiya꞉la꞉, komo pupulino ilina akuwata꞉la꞉. \v 10 Ba꞉bene la꞉ eta habamo nikuliti kebe genamamo da꞉nalehawaminama, la꞉ ba꞉be genamalo nemeda꞉tepate galane ba꞉be genamane eta hopamo kakatolamema꞉nemata, iyo, la꞉ eta genamane eta genamamo eba ka꞉na akanewagela꞉la꞉. \v 11 Ba꞉gala kebe habaluba꞉te la꞉ kalakalago uwateheno ba꞉gala la꞉eno tabo ulihoheno, ba꞉be haba ba miya꞉pa la꞉le natoeno puhulu na꞉moda꞉midatepaliya꞉la꞉. Ba꞉moe komote ba꞉bi tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne, Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete ibino komo kopanagiya꞉midalamema꞉ne.” \p \v 12 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te tolamete Godokono tabo nolamagiminatuya꞉ tawakaluba꞉te ibino kubane kohobila꞉ma꞉. \v 13 Ba꞉bene iba꞉te tawakaluba꞉godone kuba gobogobo boelameholenakuya꞉, ba꞉gala iba꞉te komo temetema꞉gopi hiliyonomo olibi kikipoeno iha꞉mo ibino wato dabutilamelelamenakui, ibi ba꞉bo hiduilamenakuya꞉. \s1 Hiliyonomo Tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu Komoma꞉ Da꞉ga꞉lanakui \r Ma꞉t 14.1-2; Luk 9.7-9 \p \v 14 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubu Heloditi ba꞉bi hanohano komo ulihuya꞉, mabu hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu komo ba iya꞉tawaha ibi ipuwalo komopa꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate hoe ipuwane a꞉mahigui, ba꞉bema꞉ ba꞉moi hanohano komate ebegodone pikulinaka.” \v 15 Ba꞉bene komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe Elayate, Godokono ukui hawakalimidawala,” huiyatiya komopa꞉te na꞉kaga꞉luya꞉, “Ao, ebe ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawa etala, dopamo aeno iniwala꞉tamo da꞉pikuliya꞉ ba꞉bi huiyala.” \p \v 16 Huiyatiya Heloditi Ya꞉sukunu komo duliya꞉, ebete na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe dubu ba꞉ Yonetela, nale ebeno wato ditamidamimo, huiyatiya ebete hoene gala a꞉kamahigui!” \s1 Heloditi Yonekono Wato Ditamidamiya꞉ \r Ma꞉t 14.3-12 \p \v 17-18 Ba꞉moe komo ba꞉ Yonete keba ka꞉na ka꞉hoiya꞉ ba꞉be komola. \p Yonete dopamo ba emedena Ko Gawadubu Heloditi ebeno ekawi Pilipikono kamena pilolo lawiya꞉, ba꞉be kamenoeno mahilo ba꞉ Helodiyasitila. Ba꞉moe mabuma꞉ Yonete Helodiko ba kiyahame na꞉goemiya꞉, “Ama꞉le ba꞉be kamena lawe wadiyaha꞉, ko kubanomola!” Ba꞉bema꞉ Heloditi ebeno alaholohopi doelamiya꞉, iba꞉te Yoneko nelawete du genama guamo dito pa꞉da꞉nuya꞉, mabu ebete ebeno ubi bihatiya꞉ ba꞉be ododi komodo ebete Helodiyasiko kokalakaluimima꞉. \p \v 19 Ba꞉ba tetelo Helodiyasiti Yonetamo maubate ebe anakapumima꞉ ebeno ubi ba꞉bo ihatiya꞉, huiyatiya Heloditi ba꞉moe komo ododima꞉ ubihinola. \v 20 Ebete Yoneko na꞉tolemenami, mabu ebe iya꞉tawala Yonete tuputupudawama꞉ ba eda꞉na Godokono talona ipuwalo emedena. Ba꞉ hibila, ebete Yonekono tabo dopamo duliya꞉ ukui bilibilima꞉ ba꞉bo ediya꞉, huiyatiya ebete du genamalo ba emedena, Heloditi ebe hidamo ba umina komo hiya꞉hiya꞉ tetelo ebeno tabo kalakalago ulinakui. \p \v 21 Ba꞉bene Heloditi da꞉hawakaluya꞉, ba꞉be hegela emalagidololo ebete ko poko bododitiya꞉. Ba꞉bema꞉ ebeno gabomani dubu, alaholoho gawadubu, ba꞉gala Ga꞉lili hopoeno watowatopi, ibi hiliyonomate tolamiya꞉ poko habamo. Ba꞉ba tetelo Helodiyasiti hido tete bumiya꞉. \v 22 Ebete ebeno bohele noemete, ebete ibino holoholo hapulu da꞉pemoitiya꞉, Helodiko ba꞉gala eba꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ebetamo na꞉kalakalahutiya꞉. Ba꞉bene Heloditi boheletamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le kebe komoma꞉ na da꞉goenamemena꞉, nale ama꞉tamo kikamema꞉nemata.” \v 23 Heloditi ebetamo hibinomolo gala na꞉kagoiya꞉, “Ama꞉ bada komoma꞉ na da꞉goenamemena꞉, amia꞉no ubi dihatemena꞉ naeno komo ilina ba꞉gala naeno komo hopo, nale ama꞉tamo kikamehoma꞉nemata! Naeno tabo a꞉kadikanala꞉mo.” \p \v 24 Ba꞉bene ba꞉be bohelete ebeno menokotamo tote na꞉negoiya꞉, “Na bada komoma꞉ na꞉ka꞉negoemo?” \p Ebeno menokote na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno watoma꞉ ebe na꞉negoemiya꞉.” \p \v 25 Ba꞉bene ba꞉be bohelete Ko Gawadubu Heloditamo gala tiyonomo kapete ebe na꞉pegoemiya꞉, “Na ubila Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno wato kikipo kapeyago. Ka꞉lonomo natamo nikanama꞉!” \p \v 26 Ba꞉bema꞉ Heloditi ebeno tepo ipuwalo menemenenomoma꞉ ediya꞉, huiyatiya ebete boheletamo kebe tabo ka꞉goiya꞉, eba꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ba꞉be tabo uliya꞉, ba꞉be mabuma꞉ ebete amawada꞉ma꞉ kamodobuya꞉ha꞉. \v 27 Ba꞉ba tetenomolo Heloditi ebeno eta alaholohodawa dubu ba noeme, ebe na꞉goemiya꞉ ebete Yonekono wato konelawema꞉, ba꞉bene ebete du genama guamo tote Yonekono wato ba꞉bo nitamidamiya꞉. \v 28 Ba꞉bene ebete wato kapeyamo nihatete boheletamo dadahiya꞉, ebete lawete ebeno menokotamo ba꞉ dito nikamiya꞉. \v 29 Ba꞉ba tetelo Yoneko ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo duliya꞉, iba꞉te ebeno ape pelawete nakola bobo ipuwamo dito nihatiya꞉. \s1 Ya꞉suti Hiliyonomo Tawakaluba꞉tamo Baa꞉ Dikalameholeniya꞉ \r Ma꞉t 14.13-21; Luk 9.10-17; Yon 6.1-14 \p \v 30 Ba꞉bene Ya꞉suti doelamiya꞉ ba꞉bi ta꞉matapi dubate gala ebetamo kapelamete, iba꞉te kebe komokomo tawakaluba꞉godolo da꞉nododiliya꞉ ba꞉gala ibi keba ka꞉na ka꞉niya꞉tulamiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo komokomoma꞉ iba꞉te ebe na꞉pikiyahamiya꞉. \v 31 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉suku umima꞉ gogolatepahuilo wapata꞉lamitiya꞉, ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi baa꞉ nahama꞉ tete kumiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “Wadiyala a ha꞉kiya tataba hopamo tolamete hawela konamihuya꞉,” \v 32 ba꞉bene iba꞉te ibino boga꞉go eta tataba hopamo tolame ba꞉bo tupuimiya꞉. \p \v 33 Huiyatiya iba꞉te ba tolamita, tawakalubi hiliyonomate ibi ulamete iya꞉tawahuya꞉ ibi puya꞉tela꞉ka꞉. Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kebamo ka꞉tutiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo habahabanapa꞉te ba꞉be komo umiti, iba꞉te bobo dododo pulila꞉hate ba꞉be hopamo dopamo dito nikuliya꞉. \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo da꞉nuluhukuya꞉, tawakalubi hiliyonomo nulamete ebeno tepo ipuwalo ibi konomamo nemalemalelateliya꞉, mabu sipi-goegoa꞉te ulamedawaheno keba ka꞉na kemedena iba꞉te ba꞉ba ka꞉na pola꞉nuya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi komo hiliyonomo komokomo ba iya꞉tulame, \v 35 iba꞉te gapogapo teta꞉mo ba꞉bo nikuliniya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamenate ebe na꞉pega꞉lameniya꞉, “Moe tawakalubiha꞉ bahila, tiyo kuduma꞉ne. \v 36 Ba꞉bema꞉ ama꞉ ibi noelama꞉, iba꞉te habahabamo ba꞉gala tumu genamamo tolameholete baa꞉ konuwatehoma꞉.” \p \v 37 Ya꞉suti huiyatiya ibi na꞉goelameniya꞉, “Ao, la꞉le iba꞉tamo naha ilina nikalamehola꞉la꞉.” \p Ba꞉bene iba꞉te ebe nalateda꞉niya꞉, “A tolamete kapiya gogoeno oko huiya mana꞉mo baa꞉ uwatehote, iba꞉tamo ba꞉kikalameholema꞉? Ao, a modoboha꞉!” \p \v 38 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉leniya꞉, “La꞉godolo kebaleta baa꞉te ka꞉pola꞉na? La꞉ tolamete na꞉nulama꞉la꞉.” \p Iba꞉te ulamenate na꞉ga꞉laniya꞉, “Agodolo paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa ba꞉pola꞉na.” \p \v 39 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapi na꞉goelameniya꞉, “Tawakalubi na꞉kiyalama꞉la꞉ hiya꞉hiya꞉ kapiyuilame ododiliti hido hemolo kahidima꞉.” \v 40 Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ kapiyuilame hiliyonomo ododilinate ba꞉bo pola꞉nuya꞉, eta kapiyuimi ipuwalo 100, eta kapiyuimi ipuwalo 50, ba꞉ba ka꞉na ahidihoniya꞉. \v 41 Ba꞉bene Ya꞉suti paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa uwatenate, Hunu Habamo gahimilo Godotamo kalakala tabo goenate baa꞉ wakalamiholenate ebe ta꞉matapa꞉tamo dito ikalameniya꞉ iba꞉te tawakaluba꞉tamo kikalameholenama꞉, ba꞉gala ebete atu gabodo daha netewa kuwatenate tawakalubi hiliyonomatamo ba꞉bo kikalameholeniya꞉. \v 42 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate baa꞉ da꞉nahaniya꞉ ibino kape komo ba꞉bo wiboholameniya꞉. \v 43-44 Ba꞉ hibila, ba꞉be baa꞉ 5,000 dubate nahaniya꞉, ba꞉bene da꞉luhiliniya꞉ ba꞉bi baa꞉ komokomamo ba꞉gala daha hapuhapamo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te 12 bagolo betabuilameniya꞉. \s1 Ya꞉suti Beya Hunudu Da꞉toniya꞉ \r Ma꞉t 14.22-33; Yon 6.15-21 \p \v 45 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti tawakalubi ba oelamena ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Boge lawete Ga꞉lili Bobo hapuamo na꞉na꞉hiwala꞉la꞉ Betasaida habamo,” \v 46 ba꞉bene ebete ibi hiliyonomo oelamenate, ebete haka hunamo dito nodoloniya꞉ Godokoba꞉ tabo koga꞉lanama꞉. \p \v 47 Da꞉duniya꞉ ta꞉matapa꞉te boga꞉go bobo tulinomodo ba tolamena, huiyatiya Ya꞉suti hakalo ha꞉kiya lutiya꞉. \v 48 Ebete ibi ulameniya꞉, iba꞉te boge helonomamo da꞉mabihoniya꞉ huiyatiya ibino helo kamodoboniya꞉ha꞉ mabu huhuti ibi na꞉duhilameniya꞉, ba꞉bema꞉ du tetelo hegela owaloho tatalima꞉ ba eda꞉na, ebete beya hunudu iba꞉tamo ba꞉bo toniya꞉ ibino holoholo hapudu kopenuluhukunama꞉. \v 49 Huiyatiya ebete beya hunudu ba tonato, iba꞉te ebe uminate gubalima꞉ ga꞉lanate ba꞉bo ga꞉ga꞉niya꞉ \v 50 mabu ibi hiliyonomate kubanomamo toletolehoniya꞉. \p Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Na Ya꞉sutila, la꞉ katoletolehonala꞉!” \v 51 ba꞉bene ebete penate ibino boga꞉mo da꞉pololoniya꞉ huhuti ba꞉ dito wiboniya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te konomamo hanohanohoniya꞉, \v 52 mabu iba꞉te ibino tepo ipuwalo kodakodama꞉ eda꞉hanama꞉, iyo, ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti hiliyonomo tawakaluba꞉tamo baa꞉ dikalameholeniya꞉, iba꞉te ba꞉be hanohano komoeno ipuwa ibino ukuia꞉mo nipo ohowadiniya꞉. \s1 Ya꞉suti Genasalete Hopolo Temetema꞉gopi Da꞉hiduilamenakui \r Ma꞉t 14.34-36 \p \v 53 Ba꞉bene duiduiya tetelo iba꞉te bobo hapuamo da꞉na꞉hiwaliya꞉ Genasalete hopoeno boge utihole baha꞉mo boge dito nutiya꞉. \v 54 Iba꞉te bogene hakamo da꞉nalehawaminuya꞉, puya꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu komo tiyonomo iya꞉tawahate, \v 55 iba꞉te ba꞉be hopoeno habahabamo na꞉pulila꞉huya꞉ komo tawakalubi ebeno pe komo konikiyalamema꞉. Ba꞉ hibila, Ya꞉suti kebe habalo da꞉lutanakui, tawakaluba꞉te ba꞉be komo dulinakui temetema꞉gopi tilago ba꞉bo magatalenakuya꞉. \v 56 Iyo, Ya꞉suti kebe hiya꞉hiya꞉ hegehege ba꞉gala koko habahaba ba꞉gala tumu genamamo da꞉tonakui, tawakaluba꞉te ibino temetema꞉gopi ba꞉bamo da꞉magatalenakui, iba꞉te ba꞉bi habahaboeno ilina kolowami habamo ba newadila꞉latele ebe ba꞉bo netoemehonakuya꞉ temetema꞉gopa꞉te ebeno kaliko kologihoma꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, puya꞉te ebeno kaliko dologihonakui, ba꞉ba꞉te ba꞉bo hidohidohonakuya꞉. \c 7 \s1 Yu Tawakalubino Iniwalino Iya꞉tulame Komo \r Ma꞉t 15.1-9 \p \v 1 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ipuwalo puya꞉te Yelusalema ko habalo oko dowatihonama꞉, komo iba꞉te Ya꞉sutamo kapimilo da꞉pelamiya꞉, \v 2 iba꞉te ebeno komo ta꞉matapi bepulamiya꞉, iba꞉te kokoto ukulaleheno baa꞉ da꞉nahutiya꞉. Ba꞉moe gabodo iba꞉te Pa꞉lisi kapiyuimipino eta tutumu tabamo kapapamiliya꞉ha꞉. \p \v 3 Numa꞉la꞉, hiliyonomo Yu tawakalubino iniwala꞉te ibi diya꞉tulamenakui, ibi hiliyonomate ba꞉be atu ukuilo ba emedena ba꞉bo ododilinaka, ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉bi iniwalino tutumu tabamo atumu hidonomamo kapapamila꞉halena, kebako deha꞉potonomo tutumu iba꞉te a꞉kadikamidala꞉la꞉. Ba꞉moe mabuma꞉ ibino kokoto hidamo ukulaleheno iba꞉te baa꞉ a꞉kanahamena꞉, \v 4 ba꞉gala naha ilina kolowami habalo duwatehomena꞉ iba꞉te ba꞉bi ilina ukulaleheno a꞉kapenahamena꞉. Ba꞉ hibila, iba꞉godolo beya niho kalili ba꞉gala hiya꞉hiya꞉ oho kalili ukulale tutumate ba꞉kapola꞉na, iyo, ba꞉ma ka꞉na ibino iniwala꞉te iba꞉tamo dikalameholiya꞉, komo ba꞉bakobako tutumu hiliyonomo iba꞉godolo ba꞉pola꞉na. \p \v 5 Ba꞉bema꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉go Ya꞉suku nalatediya꞉, “Bada mabuma꞉ ama꞉ ta꞉matapa꞉te aeno iniwala꞉te da꞉ga꞉lanakui ba꞉bi tutumamo kapapamila꞉hanaha꞉, huiyatiya ibi ha꞉kiya ibi kubahilamete kokoto ukulaleheno baa꞉ ba꞉bo nahanaka?” \p \v 6 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate la꞉eno komoma꞉ dopamo hibi tabo dolamagiya꞉, Godokono Bukalo ba꞉be tabote ba꞉ma ka꞉na itana, \b \q1 ‘Ba꞉moi tawakaluba꞉te na tabamo adikunamena, \q1 huiyatiya ibino tepo ipuwoeno ukui \q2 na tamelo kapola꞉naha꞉, \q2 muhulunomolo ba꞉nepola꞉na. \q1 \v 7 Iba꞉te naeno mahilo hunamo nadipatena, \q2 huiyatiya hibi komo puliyala, \q1 iyo, iba꞉te hopo habanapino tutumu \q2 Godokono hibi Tutumuma꞉ midiliti \q2 ba꞉bo iya꞉tulamenaka.’” \b \p \v 8 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Aisayakono tabo hibinomola, mabu la꞉ Godokono hibi Tutumu Tabo a꞉miya꞉paliya꞉mata, huiyatiya tawakaluba꞉te da꞉ga꞉lana ba꞉bi tutumamo papamila꞉hanamata. \p \v 9 “La꞉ hibi mulu tawakalubilata! Iyo, la꞉ Godokono hibi Tutumu Tabo tama꞉mo ba miya꞉te, huiyatiya la꞉eno iniwala꞉te da꞉ga꞉lanakui la꞉ ba꞉bi komo kapiya bododilinakomata. \v 10 Numa꞉la꞉, Godokono Bukalo Mosesete na꞉goiya꞉, ‘La꞉eno menokobi nabi nowalubila꞉la꞉,’ ba꞉gala ebete na꞉kagoiya꞉, ‘Kebe lumagiti ebeno menoko o nabiwino komoma꞉ kuba tabo dolamagimini, la꞉le ebe nanakapumiya꞉la꞉.’ \v 11 Huiyatiya la꞉ ba꞉moe Godokono tabo tama꞉mo miya꞉palo na꞉ga꞉lanamata, ‘Lumagigodolo da꞉pola꞉na menoko nabiwi owalubilima꞉, ebete iba꞉tamo ikalamema꞉ ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene, kubahenola. Ebete dito kogoema꞉ne, ‘Ba꞉moi ilina talonala, nale Godotamo ikamehote ba꞉moi ilinamo naeno menoko nabiwi a꞉kowalubila꞉mo.’ ’ \v 12 Ba꞉bema꞉ la꞉ ba꞉bako kuba ukui lumagi nonaminanakomata, ebete ebeno menoko nabiwi a꞉kowalubila꞉le. \v 13 Iyo, ba꞉moe gabodo la꞉eno iya꞉tulame komate Godokono hibi tabo tama꞉mo miya꞉tena, ba꞉bene la꞉le ba꞉be atu kuba ukui gabodo komo hiya꞉hiya꞉ kuba komo hiliyonomo na꞉kododilinamata.” \s1 Tawakalubi Da꞉kubahilamenaka Ba꞉bi Komokomo \r Ma꞉t 15.10-20 \p \v 14 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi ebetamo gala kaka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ hiliyonomo naeno tabo uliti, ukui hidamo na꞉tuputupuilama꞉la꞉. \v 15 Lumagi tamelo ditana ba꞉be ilinate ebe ipuwamo opegate ebe a꞉kakubahima꞉mene, huiyatiya lumagino tepo ipuwane dikulimina꞉ ba꞉bi komate ebe kokubahimima꞉na꞉. \v 16 Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!”\f * \fr 7.16 \ft Mak 7.16 komoeno tabo Makate bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi miya꞉palete genama guamo da꞉nodoluya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ebete bada tabo ka꞉goiya꞉ ba꞉be taboeno ipuwama꞉ ebe nalatediya꞉. \v 18 Ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Komopa꞉te ukui hidamo katuputupuilamenaha꞉, la꞉ ba꞉ atumu. La꞉ iya꞉tawahala꞉ka꞉? Naha ilinate lumagino tepo ipuwamo opegate ebe a꞉kakubahima꞉mene, \v 19 mabu naha ilinate lumagino ukui mabamo katutaha꞉, huiyatiya wapamo tuta ba꞉bene nea꞉go kopenuluhukuma꞉ne.” Ba꞉bema꞉ hibila, Ya꞉suti ba꞉moe tabamo hiliyonomo naha ilinoeno talona hiliyonomo tama꞉mo miya꞉tenomo a꞉miya꞉tiya꞉. \p \v 20 Ba꞉bene ebete gala na꞉kagoiya꞉, “Numa꞉la꞉, lumagino tepo ipuwane dikulimina꞉ ba꞉bi komo kapiyate ebe kokubahimima꞉na꞉, \v 21-22 mabu lumagino tepo ipuwane hiya꞉hiya꞉ kuba ukui komate pikulinaka, ba꞉bene ba꞉bi kuba ukuia꞉godone ba꞉moi koko kubate kapikulinaka — bohele pilo komo ba꞉gala eta lumagino kamena pilo komo, ilina pilo komo ba꞉gala eta lumagino ilina ubi komo, mauba komo ba꞉gala lumagi anakapumi komo, ha꞉da amiho komo ba꞉gala eta lumagino mahilo kubahimi komo, apa꞉mo kuba ododili komo ba꞉gala hiya꞉hiya꞉ kuba oholelo ododili komo, awagaha komo ba꞉gala daedae ukui komo. \v 23 Iyo, ba꞉ hibila! Ba꞉moi kuba hiliyonomate lumagino tepo ipuwane pikuliti lumagi ba꞉bo kokubahimima꞉na꞉.” \s1 Taya Habanapi Kamenoeno Hibima꞉ Midi Komo \r Ma꞉t 15.21-28 \p \v 24 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be hopo miya꞉pate Taya ko haboeno hopamo dito tuya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ubihinola ebete kebe genamamo da꞉nodoluya꞉ tawakaluba꞉te iya꞉tawaha, huiyatiya iba꞉te ba꞉be genama tiyo iya꞉tawahuya꞉. \v 25-26 Ba꞉bema꞉ ba꞉be hoponapi kamena eta, ebeno bohele deha꞉poto kuba gobogobagoenola, ebete Ya꞉sukunu komo uliti ebetamo pete ebeno nato mabamo ba pepapamiwata ebe ba꞉bo petoemehuya꞉, ebete ebeno bohelegodone kuba gobogobo koemema꞉. Huiyatiya ba꞉be kamena Yu lumagiha꞉, \v 27 ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ nale ama꞉ owalubima꞉ da꞉goita? Tawakaluba꞉te dopamo ibino guguda꞉tamo baa꞉ nikalama꞉mena꞉. Wadiyaha꞉ iba꞉te gugudino baa꞉ komopa꞉tamo dito ikalame, mabu ba꞉be ododi komo ba꞉ gahagahatamo ikalame komo huiyala.” \p \v 28 Ebete huiyatiya Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Kodawa, ama꞉le da꞉gaa꞉ ba꞉ hibila, huiyatiya guguda꞉te hopamo diya꞉hekenaka, ba꞉bi baa꞉ hapuhapu gahagahate naha wadiyala!” \p \v 29 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Mabu ama꞉ ba꞉ba ka꞉na a꞉gaa꞉ta, ama꞉ kalakalago genamamo na꞉toa. Kuba gobogobote amia꞉no bohelegodone uluhuku.” \p \v 30 Ba꞉bene ba꞉be kamenate genamamo tote ebeno bohele ba꞉bo numiya꞉, kuba gobogobote ebegodone ya꞉lo uluhukuti, ebete tilolo watitiya꞉. \s1 Ya꞉suti Galo Duhumi Ba꞉gala Tabo Olamagiha꞉ Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti Taya hopo miya꞉pate Saidono ko habamo tote, ebete Ta꞉ni Habahaboeno hopodo kapetote Ga꞉lili Bobamo gala dito kanuluhukuya꞉. \v 32 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te galo duhumi ba꞉gala tabo olamagiha꞉ dubu Ya꞉sutamo magahete ebe na꞉petoemehuya꞉ ebete ebeno kokoto ba꞉be dubutamo kemowatimima꞉. \v 33 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be dubu tawakaluba꞉godone nanekela꞉mo hiya꞉ baha꞉mo magatate, ebeno kokoto dubuino galo ipuwamo ba꞉bo newadulateliya꞉, ba꞉bene ebete ebeno kokotamo kowe mehamidate dubuino ma꞉lapila ba꞉bo ologimiya꞉. \v 34 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Hunu Habamo gahimilo, hawela ama꞉midate Yu tawakalubino tabamo na꞉goiya꞉, “Epa꞉ta!” ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉na itana, “Na꞉tutukula꞉hala꞉!” \p \v 35 Ba꞉bema꞉ ba꞉be dubuino galote tutukula꞉hate ba꞉gala ebeno ma꞉lapilate da꞉hiduya꞉, ebete tabo hidamo ba꞉bo olamagiya꞉. \v 36-37 Tawakaluba꞉te ba꞉be komo dumiya꞉ iba꞉te hanohanoholo konomamo ga꞉luya꞉, “Ya꞉suti hiliyonomo komo hidonomamo ododilinako. Numa꞉la꞉, ebete galo duhulamepi na꞉hiduilamena iba꞉te tabo kulihoma꞉, ba꞉gala tabo ga꞉laha꞉pi atumu na꞉kahiduilamena iba꞉te tabo koga꞉lama꞉!” \p Ba꞉bene Ya꞉suti ibi konomamo kiyahalamiya꞉, “La꞉le komo tawakaluba꞉tamo ba꞉moe komo akahawakalima꞉la꞉!” Ba꞉ hibila, komo hiya꞉hiya꞉ tetelo Ya꞉suti tawakalubi ba꞉ma ka꞉na kiyahalamenakui, huiyatiya iba꞉te ebeno tabamo papamila꞉haheno ebeno ododili komo ba꞉ dito nehawakalilamenakuya꞉. \c 8 \s1 Ya꞉suti Hiliyonomo Tawakaluba꞉tamo Baa꞉ Gala Da꞉kikalameholiya꞉ \r Ma꞉t 15.32-39 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sutamo pelamete gala na꞉kapekapiyuya꞉. Ba꞉bene ibino baa꞉te da꞉wiboholamiya꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉goelamiya꞉, \v 2 “Na ba꞉moi tawakalubi na꞉malemalelatilitamo, mabu iba꞉te nago netewa-kapiya hegela demedenati ibino baa꞉ a꞉wiboholami. \v 3 Na ibi baa꞉heno ibino habahabamo doelamemo, diyala, gabo tetelo heloha꞉ma꞉ da꞉ neda꞉hamena꞉, mabu komo iba꞉te muhulunomone pelamiya꞉.” \p \v 4 Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Moe baa꞉ha꞉ hopola. Ale ba꞉moi tawakalubi hiliyonomatamo baa꞉ ikalameholema꞉ modoboha꞉.” \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, “La꞉godolo kebaleta baa꞉te ka꞉pola꞉na?” \p Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Sa꞉ba꞉ni.” \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi hakamo kahidima꞉ da꞉goelamiya꞉, ba꞉ba tetelo ebete ba꞉bi sa꞉ba꞉ni baa꞉ komokomo uwatete Godotamo kalakala tabo ba꞉bo goiya꞉, ba꞉bene ebete wakalamiholete ebe ta꞉matapa꞉tamo dito ikalamiya꞉ iba꞉te tawakaluba꞉tamo kikalameholema꞉. \v 7 Ba꞉gala iba꞉godolo daha hegehege kapiyakapiya na꞉kapola꞉nuya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi dahama꞉ Godotamo kalakala tabo kagoete, ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te tawakaluba꞉tamo kakikalameholema꞉. \v 8-9 Ba꞉ba tetelo puya꞉te ba꞉be baa꞉ da꞉nahuya꞉ ibino kape komo ba꞉ dito wiboholamiya꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉be baa꞉ 4,000 tawakaluba꞉te nahuya꞉, ba꞉bene da꞉luhiliya꞉ ba꞉bi baa꞉ komokomamo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te sa꞉ba꞉ni bagolo betabuilamiya꞉. Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi tawakalubi ibino habahabamo doelamiya꞉, \v 10 ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ta꞉matapa꞉go boga꞉mo ololote Da꞉lamanuta hopamo ba꞉ dito tolamiya꞉. \s1 Pa꞉lisi Kapiyuimipa꞉te Hanohano Komo Umima꞉ Ya꞉suku Da꞉ga꞉lamiya꞉ \r Ma꞉t 16.1-4 \p \v 11 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Ya꞉sutamo pelamete ebe na꞉polowabeletiya꞉. Ibi ubila ebe kuba gabamo kemogabuimima꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ama꞉godolo Godokono helo ditana, ba꞉be komo hawakalimima꞉ eta hanohano komo atamo nododa꞉.” \p \v 12 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno tepo ipuwalo hawela konomamo ama꞉midalo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ ba꞉ma tete tawakaluba꞉te hanohano komo dohowadina? Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote ebeno helo hawakalimima꞉ ba꞉ma tete tawakaluba꞉tamo hanohano komo a꞉kikalama꞉mene!” \v 13 Ba꞉bene ebete ibi ubiha꞉ma꞉ eda꞉lo boga꞉mo ololote bobo hapuamo gala na꞉kana꞉hiwuya꞉. \s1 Pa꞉lisi Kapiyuimipi Ba꞉gala Helodiko Ibino Awagaha Komo \r Ma꞉t 16.5-12 \p \v 14 Ga꞉lili Bobo a꞉hiwale tupuimihino Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te baa꞉ uwate komo nadoduya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉godolo kapiya baa꞉nomote itanuya꞉ boge gulu. \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi koamo kiyahalamiya꞉, “La꞉ hidamo nulia꞉la꞉! Palawa baa꞉te ha꞉kiya hunamo da꞉mahiga, Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Helodiko ibino awagaha komo ba꞉ba ka꞉nala. A꞉iye, ba꞉mako awagaha komote la꞉tamo akuluhukala꞉!” \p \v 16 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibi ipuwalo tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Ebete atamo ba꞉moe tabo begoe mabu a baa꞉henola.” \p \v 17 Huiyatiya iba꞉te tabo da꞉ga꞉lutiya꞉ Ya꞉suti iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le baa꞉heno pola꞉na tabo badama꞉ ka꞉ga꞉lutama? La꞉le naeno hibi komo hidamo kuminaha꞉ ba꞉gala kiya꞉tawahanaha꞉. Mabu keka꞉ la꞉le la꞉eno tepo ipuwa badama꞉ da꞉kodakoduilamenama? \v 18-19 La꞉ baida꞉gopila huiyatiya la꞉ a꞉kuma꞉lemata, iyo, la꞉ galagopila huiyatiya la꞉ a꞉kulia꞉lemata. Nale eta gapogapolo paibo baa꞉ 5,000 dubatamo da꞉wakalamiholenimo, ba꞉moe komoma꞉ la꞉godolo ukui ba꞉kitana? Ba꞉ba tetelo la꞉ baa꞉ komokomamo kebaleta bagolo ka꞉tabuilameonima?” \p Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “12 bagolola.” \p \v 20 “Ba꞉gala eta hegelalo nale sa꞉ba꞉ni baa꞉ 4,000 tawakaluba꞉tamo da꞉kawakalamiholimo, ba꞉ba tetelo la꞉ baa꞉ komokomamo kebaleta bagolo ka꞉tabuilamiuima?” \p Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Sa꞉ba꞉nila.” \p \v 21 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le naeno komo hibilo kiya꞉tawahanaha꞉?” \s1 Ya꞉suti Baidi Tamiho Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \p \v 22 Ba꞉bene iba꞉te Betasaida habamo da꞉nikuliya꞉, komo tawakaluba꞉te baidi tamiho dubu Ya꞉sutamo magahete, ebe ba꞉bo petoemehuya꞉ ebete ebe kologima꞉. \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti baidi tamiho dubu kokotamo lawete habane nanekela꞉mo magatate, ebete ebeno baida꞉mo kowe miya꞉temete ebeno kokoto emowatilamelo ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ ilina na꞉kulamiuta?” \p \v 24 Ba꞉be dubuti gahimiti na꞉goiya꞉, “Na tawakalubi da꞉wapata꞉lamita nulamitamo, huiyatiya ibi kehamo la꞉mota꞉hana.” \p \v 25 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno kokoto ba꞉be dubuino baida꞉mo gala da꞉kemowatilamiya꞉, ebete ibulu a꞉la꞉minalete ebeno baiditi ba꞉bo hidohidohomiya꞉, iyo, ba꞉ba tetelo ebete ilina hiliyonomo hidamo ba꞉bo ulameholiya꞉. \v 26 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe na꞉goemiya꞉, “Amia꞉no genamamo tonomo na꞉toa, ba꞉moe habamo gala akapa꞉la꞉.” \s1 Pitate Ya꞉sukunu Hibi Komo Da꞉hawakalimiya꞉ \r Ma꞉t 16.13-20; Luk 9.18-21 \p \v 27 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Sisaliya-Pilipai hopoeno habahabamo ba tuta, gabo tetelo ebete ebeno ta꞉matapi na꞉nalateda꞉liya꞉, “Tawakaluba꞉te na pokomo ka꞉ga꞉lanaka?” \p \v 28 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Komopa꞉te ama꞉ Yoneko beyamo wadulateledawama꞉ ga꞉lanaka, komopa꞉te ama꞉ Elayako Godokono ukui hawakalimidawama꞉ ga꞉lanaka, ba꞉gala komopa꞉te ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawa etama꞉ ga꞉lanaka.” \p \v 29 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, “Huiyatiya la꞉le na pokomo ka꞉midinionama?” \p Pitate ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉ ba꞉ Kelisotela, Godokono Oemedawalata!” \p \v 30 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉kiyahalamiya꞉, “La꞉le naeno komoma꞉ komopi akakiyalama꞉la꞉.” \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Dopamo Da꞉goiya꞉ \r Ma꞉t 16.21-28; Luk 9.22-27 \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ba iya꞉tulame na꞉goiya꞉, “Tawakalubino Naniwi tawakaluba꞉godone koko temeteme galane kuwatema꞉ne, Godokono ubila. Iyo, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉bene tawakaluba꞉te ebe kanakapumima꞉na꞉ huiyatiya netewa-kapiya hegelalo ebete hoene gala kakamahigama꞉ne.” \p \v 32 Ebete ba꞉moe tabo iba꞉tamo da꞉goiya꞉, Pitate Ya꞉suku komo ta꞉matapa꞉godone nanekela꞉mo magatate ba꞉be tabo komoma꞉ ebe ba꞉bo nikiyahamiya꞉. \v 33 Ba꞉bene Ya꞉suti ohobigate, komo ta꞉matapi ulamete Pitako kiyahamelo na꞉goiya꞉, “Pita, ama꞉ Saitanako huiyala! Na na꞉miya꞉pana꞉ mabu amia꞉no ukui Godotamo kihatitaha꞉, ama꞉ tawakalubino ukuilo emedenata!” \p \v 34 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti tawakalubi hiliyonomo ebe ta꞉matapa꞉go ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉goelamiya꞉, “Kebe lumagiti na ta꞉mahenema꞉ ubi dihatemene, dopamo ebete ebeno komo adodolete ebeno keha pihiga aguti na ba꞉bo na꞉ta꞉mahena꞉mene. \v 35 Ba꞉ hibila, kebe lumagiti ebeno ka꞉ka꞉ natamo damawada꞉mene ebeno ka꞉ka꞉te kalatidima꞉ne, huiyatiya kebe lumagiti Godokono Hido Tabo olamagima꞉ ebeno ka꞉ka꞉ na mabuma꞉ datutimini, ebete hibi ka꞉ka꞉ kolawema꞉ne. \v 36 Ba꞉bema꞉ lumagiti hopoeno ilina hiliyonomo uwatenomo ba uwate, ebeno ka꞉ka꞉ datutimini ba꞉be lumagino huiya keka꞉? \v 37 Ebete ebeno ka꞉ka꞉ gala kakalawema꞉ bada ilina na꞉kikamemene? Gabo puliyala, kitanaha꞉. \v 38 Numa꞉la꞉, ba꞉ma tete tawakaluba꞉te kubakubanomoma꞉ eda꞉hate, iba꞉godolo Godoko hibima꞉ midi komo puliyala. Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti natamo ba꞉gala naeno tabamo da꞉hilopomene, na Tawakalubino Naniwiti ba꞉ atumu ebetamo kohilopoma꞉nemo, iyo, nale naeno Nabiwino helonomo alago ba꞉gala ebeno hido-talona nopopa꞉go da꞉pemo, ba꞉ba tetelo ebe kopehilopuimima꞉nemo.” \c 9 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉ma tetelo demedehona komo iba꞉te Godokono Ko Gawadubuino tetete heloago da꞉pemene, ba꞉be ko komo dopamo umiti galane ba꞉bo koha꞉lahama꞉na꞉.” \s1 Godokono Helonomo Alote Ya꞉sukunu Ape Da꞉la꞉minuya꞉ \r Ma꞉t 17.1-13; Luk 9.28-36 \p \v 2 Ba꞉bene sikisi hegela da꞉wibuya꞉ Ya꞉suti Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala Yoneko eta hununomo hakamo magataliya꞉, iba꞉te ha꞉kiya ba꞉bolo konepola꞉nama꞉. Ba꞉ba tetelo ibino dopo hapulu Ya꞉sukunu apete hiya꞉ma꞉ ba edita, \v 3 ebeno pupulino ilinate a꞉la꞉minahamete hibilo keyakeyanomoma꞉ eda꞉hamitiya꞉, ba꞉moe hopo konomolo eta lumagiti kaliko ba꞉ma ka꞉na ukulalelo keyakeyanomoma꞉ midili wadiyaha꞉. \v 4 Ba꞉bene ta꞉matapino holoholo hapuamo Moseseko ba꞉gala Elayako iba꞉te puluhukuti Ya꞉sukuba꞉ tabo ba꞉bo ga꞉lutiya꞉. \v 5 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ale ba꞉malo da꞉pola꞉nama꞉, kalakala konomola. Wadiyala a mimiya netewa-kapiya ketemotema꞉nema꞉, eta amia꞉nola, eta Mosesekonola, eta Elayakonola.” \v 6 Ba꞉ hibila, ta꞉matapa꞉te konomamo toletolehutiya꞉, ba꞉bema꞉ Pitate ukui hidamo emalagidoloheno ba꞉be tabo ba꞉ dito goiya꞉. \p \v 7 Ba꞉bene hawaiti pete ibi da꞉patulateliya꞉, tabote hawai ipuwane ba꞉ma ka꞉na piya꞉, “Ba꞉moe naeno kapiya Gudunomola, na ebetamo na꞉kalakalutamo. La꞉ ebeno tabo nulia꞉la꞉!” \v 8 Huiyatiya ba꞉ba tetelo iba꞉te hopo tiyonomo umihote Moseseko Elayako ibi gala kulamiya꞉ha꞉, Ya꞉suku kapiyate iba꞉go ba꞉bolo la꞉nuya꞉. \p \v 9 Ba꞉bene iba꞉te haka hununi ba pepalaga Ya꞉suti ibi na꞉pegoelamiya꞉, “La꞉le kebe komo kumioma, ba꞉be komo ba꞉ma tetelo komopi akakiyalama꞉la꞉, huiyatiya na Tawakalubino Naniwiti hoene gala da꞉kamahigamo, la꞉ tawakalubi ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata.” \p \v 10 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be komo tepo ipuwamo ihatiya꞉, huiyatiya hoene mahiga komoeno ipuwa ibi ipuwalo ga꞉lutiya꞉. \v 11 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku nalatediya꞉, “Bada mabuma꞉ Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te da꞉ga꞉lanaka, Elayate dopamo pete, ebeno gala hapuni Kelisote kopema꞉ne?” \p \v 12 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Hibila, Elayako dopamo pete hiliyonomo komokomo kopetuputupuilamema꞉ne. Huiyatiya Godokono Bukalo eta tabo ba꞉ma ka꞉na ba꞉ka-itana, Tawakalubino Naniwi temeteme hiliyonomo kuwatema꞉ne ba꞉gala tawakaluba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ keda꞉hama꞉na꞉. Ba꞉moe taboeno ipuwama꞉ la꞉eno ukui keba ka꞉na ka꞉pola꞉na? \v 13 Na la꞉tamo na꞉goemo, Elayako tawakaluba꞉tamo ya꞉lo a꞉pi\f * \fr 9.13 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Ya꞉suti Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno komoma꞉ olamagiya꞉.\f* huiyatiya iba꞉te ibino ubilo koko kuba ebetamo ododilinakuya꞉, Godote ebeno Bukalo dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉ba ka꞉na.” \fig Moseseko ba꞉gala Elayako iba꞉te Ya꞉sukuba꞉ tabo da꞉galuya꞉|alt="Jesus, Moses, Elijah, disciples" src="CN01728B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="9.4" \fig* \s1 Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Kuhi Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 17.14-21; Luk 9.37-43 \p \v 14 Ba꞉bene iba꞉te komo ta꞉matapa꞉tamo pikuliti, tawakalubi hiliyonomate iba꞉go ba pola꞉na ba꞉bo pulamiya꞉. Ba꞉ba tetelo Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba olowabeletehuita, \v 15 huiyatiya tawakaluba꞉te Ya꞉suku dumiya꞉ iba꞉te konomamo la꞉wa꞉halo ebetamo pulila꞉hate nolata tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉. \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi nalateda꞉liya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉ ba꞉moi dubago dolowabeletehuitama?” \p \v 17 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomo ipuwalo eta lumagiti Ya꞉sukunu tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na naeno gudu ama꞉tamo a꞉magaha꞉kamo mabu ebe kuba gobogobote lawenako, ba꞉bema꞉ ebe tabo olamagi modoboha꞉. \v 18 Keba tetelo kuba gobogobote ebe gala da꞉kalawemene hopamo kopena꞉da꞉nama꞉ne, ba꞉bene ebete lalo ba ikilame paguti ebeno tabo ipuwane pikulimiti, ebeno apete kodakodanomoma꞉ ba꞉bo keda꞉ma꞉ne. Nale ama꞉ ta꞉matapi a꞉goelama꞉kamo iba꞉te kuba gobogobo koemema꞉, huiyatiya iba꞉godolo helo puliyala.” \p \v 19 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ hibima꞉ midiha꞉ tawakalubilata! La꞉le natamo menemene bikanamenamata, ba꞉bema꞉ na ubihinola tete ga꞉ga꞉lo la꞉go emedena! La꞉ kuhi natamo na꞉magaha꞉la꞉!” \p \v 20 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be kuhi Ya꞉sutamo da꞉magatuya꞉, kuba gobogobote Ya꞉suku umiti kuhi kubanomamo ba꞉bo lawiya꞉. Kuhiti hakamo gate ewageleholo ba miwa꞉digahuta ebeno tabone paguti pikulimitiya꞉. \v 21 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kuhino nabiwi nalatediya꞉, “Ebe ba꞉moe komo kebako tetelo ka꞉tupuimi?” \p Ebete na꞉huiyuya꞉, “Gudu deha꞉poto tetelo tupuimi. \v 22 Hiliyonomo tetelo kuba gobogobote ebe koa꞉mo ba꞉da꞉na, ba꞉gala beyamo ba꞉da꞉na, ba꞉ba ka꞉na amitina ebe kanakapumima꞉. Ba꞉bema꞉ amia꞉no helo modobola꞉ka꞉ a kowalubima꞉? Helote modobolo ditama꞉na, a malemalea꞉telo ebe nowaluba꞉.” \p \v 23 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ ama꞉le naeno helo komoma꞉ da꞉kiyanama꞉? Ba꞉moe komo naeno komoha꞉, ba꞉ amia꞉no komola! Wadiyala ama꞉ Godoko hibima꞉ na꞉mida꞉, ba꞉bene ama꞉godolo helo bitanamene hiliyonomo komokomo ododilima꞉.” \p \v 24 Ba꞉ba tetenomolo kuhino nabiwiti konomamo na꞉goiya꞉, “Na hibima꞉ na꞉miditamo huiyatiya naeno hibima꞉ midi komo deha꞉potola. Na꞉koiminama꞉!” \p \v 25 Ba꞉bene komo tawakalubi hiliyonomate ba pelamenape, Ya꞉suti ibi ulamete kuba gobogobo kiyahamelo na꞉goiya꞉, “Taboha꞉dawa ba꞉gala galo duhumi gobogobo, nale ama꞉ bikiyahamemata, ebegodone uluhukuti na꞉toa! Gala ebetamo akapopegala꞉!” \p \v 26 Ba꞉ba tetelo kuba gobogobote ibulu goewatalo kuhi hakamo a꞉da꞉nate, ba꞉bene kuhiti kubanomamo ewageleholo kuba gobogobote ebegodone duluhukuya꞉, ebete hoemo ba꞉bo kapitanuya꞉. Ba꞉be mabuma꞉ komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe a꞉hoe,” \v 27 huiyatiya Ya꞉suti ebe kokotamo lawete dadipatiya꞉ ebe ba꞉bo mahiguya꞉. \p \v 28 Ba꞉bene Ya꞉suti genama guamo da꞉na꞉pa꞉guya꞉, komo tawakaluba꞉te pola꞉naha꞉ tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebe nalatediya꞉, “Mabu keka꞉ ale kuba gobogobo oemema꞉ kamodobakaha꞉?” \p \v 29 Ebete ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Pote ebeno emede ipuwalo Godokoba꞉ tabo da꞉ga꞉lanaka, ebe kapiyate ba꞉mako kuba gobogobo koemema꞉ne.” \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Gala Da꞉kagoiya꞉ \r Ma꞉t 17.22-23; Luk 9.43-45 \p \v 30 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be haba miya꞉pate Ga꞉lili hopodo ba petolame, Ya꞉suku ubihinola ebete kebolo ka꞉lutiya꞉ tawakaluba꞉te iya꞉tawaha, \v 31 mabu ebete ebe ta꞉matapi komo hiya꞉hiya꞉ komokomo biya꞉tulamitiya꞉. Ebete ibi iya꞉tulamelo na꞉goiya꞉, “Godote Tawakalubino Naniwi kuba tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya ebete netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.” \p \v 32 Huiyatiya Ya꞉suti da꞉goiya꞉ ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwa hidamo kemalagidolutiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉moe komoma꞉ Ya꞉suku alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉. \s1 Kodawama꞉ Pote Na꞉keda꞉mene \r Ma꞉t 18.1-5; Luk 9.46-48 \p \v 33 Ba꞉bene iba꞉te Kapeniyama habamo da꞉pelamiya꞉, Ya꞉suti genama guamo nodolote ebe ta꞉matapi ba꞉bo nalateda꞉liya꞉, “Gabo tetelo la꞉ bada mabuma꞉ ka꞉ga꞉lutakama?” \p \v 34 Iba꞉te tabo kahuiyuya꞉ha꞉ mabu iba꞉te ibi ipuwalo pote koma꞉ eda꞉ma꞉ a꞉polowabeletehuiya꞉. \v 35 Ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti emedete ebeno 12 ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kebe lumagiti koma꞉ eda꞉ma꞉ ubi dihatemene, ebete ebe ha꞉kiya galanomoma꞉ miditi komopino huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene.” \v 36 Ba꞉bene Ya꞉suti gudu deha꞉poto lawete ibi tetenomamo adipiti, ebe kokotamo ba a꞉ga꞉da꞉mida iba꞉tamo na꞉goiya꞉, \v 37 “Kebe lumagiti naeno mahilamo ba꞉mako gudu deha꞉poto kalakalago dowalubina ebete na bowalubinina, ba꞉gala kebe lumagiti na dowalubinina ebete na kapiya kowalubininaha꞉, ebete na Oenamedawa Godoko atumu na꞉kowalubina.” \s1 Ago Alaholoha꞉dawa Ebete A Owalubidawama꞉ Eda꞉na \r Luk 9.49-50 \p \v 38 Ba꞉bene Yonete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ale eta dubu umima꞉ ebete amia꞉no mahilamo kuba gobogobo doelamiti, huiyatiya ale ebe a꞉kiyahamima꞉ ba꞉be komo kekelamema꞉ mabu ebe aeno kapiyuimi lumagiha꞉.” \p \v 39 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ebe akaduhima꞉la꞉. Kebe lumagiti naeno mahilamo hanohano komo dododimini, ba꞉be lumagiti tote naeno komoma꞉ kuba tabo a꞉kanolamaga꞉mene, \v 40 mabu hibila, kebe lumagiti ago alaholohoha꞉dawama꞉ deda꞉na, ebete ba꞉ a bowalubina. \v 41 Nale la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le na Kelisokono tawakalubima꞉ deda꞉hanama, ba꞉be mabuma꞉ etate beya la꞉tamo dikalamemena꞉, ebete Godogodone da꞉lawemene ba꞉be hido huiyate a꞉kalatida꞉mene.” \s1 Kuba Gabamo Emogabuimi Komo \r Ma꞉t 18.6-9; Luk 17.1-2 \p \v 42 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Deha꞉poto guduti na hibima꞉ ba midinina, kebe lumagiti ebe kuba gabamo demogabuimina, wadiyala tawakaluba꞉te ebe lawete ebeno kokoba꞉mo konomo nakola ma꞉homete kehaha꞉ kolomamo na꞉da꞉namena꞉, ebete atu kuba komo eta gudutamo ododikapoma꞉. \v 43 Ba꞉gala amia꞉no kokotote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, nitamida! Wadiyala ama꞉le kapiya kokotago Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉ga, kubala kokoto netewago Koe Habamo to. Ba꞉ hibila, ba꞉be habalo koete itana tetelo na꞉woena, \v 44 ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale.\f * \fr 9.44 \ft Mak 9.44 ba꞉gala Mak 9.46 komoeno tabo Makate bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \v 45 Ba꞉gala amia꞉no natote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, nitamida! Wadiyala ama꞉le kapiya natago Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉ga, kubala nato netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na. \v 46 Ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale. \v 47 Ba꞉gala amia꞉no baiditi ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, na꞉magubuta꞉! Wadiyala ama꞉le kapiya baida꞉go Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo na꞉pa꞉ga, kubala baidi netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na. \v 48 Ba꞉bolo tawakalubino ha꞉laha ape da꞉nalenaka ba꞉bi la꞉ga꞉te ba꞉pola꞉na, a꞉kaha꞉lahala꞉, ba꞉gala koete a꞉kaha꞉gale.” \p \v 49 Ba꞉bene Ya꞉suti eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉, “Tawakaluba꞉te solo baa꞉mo keba ka꞉na ka꞉miya꞉tenaka, Godote tawakalubi hiliyonomoeno emede komamo ebeno koe ba꞉ba ka꞉na kopemiya꞉telamema꞉ne. \p \v 50 “Solo hidonomola, huiyatiya eta lumagino solo golate dalatidimini, ama꞉le gala soloma꞉ a꞉kamida꞉mena꞉ta. Ba꞉bema꞉ Godokono solote la꞉eno kapiyuimi ipuwalo nitanamene, iyo, wadiyala etate eta malemaletelo ba꞉ba ka꞉na nemedeniya꞉la꞉.”\f * \fr 9.50 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, Ya꞉suti da꞉goiya꞉ ba꞉be go taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala, solo ba꞉ hibima꞉ mididawoeno emede komola.\f* \c 10 \s1 Kamena Ibuki Komo \r Ma꞉t 19.1-12; Luk 16.18 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili hopo miya꞉pate Yudiya hopodo petote Yodane Tuli hapuamo dito nuluhukuya꞉. Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate ebetamo gala da꞉kapelamiya꞉, ba꞉bene ebete ibi gala na꞉ka-iya꞉tulamiya꞉ mabu ebeno ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala. \p \v 2 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te pelamete, Ya꞉suku kuba gabamo kopemogabuimima꞉ ebe na꞉palatediya꞉, “Dubuti ebeno kamena dibukimini, Godokono Tutumu Tabo ba꞉kadikamidalemene?” \p \v 3 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mosesete la꞉ bada tutumu tabo ka꞉goelamitiya꞉la?” \p \v 4 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Dubuti ebeno kamena ibukima꞉ Mosesete gabo atamo ba꞉ma ka꞉na hiduimiya꞉, dubuti ebeno ubi dihatemene, ebete kamena ibuki pepa ododiti ebetamo dito kikamema꞉ne.” \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉eno tepo ipuwa kodakoda hibinomola, Mosesete kamena ibuki tabo Godokono Bukamo ba꞉bema꞉ ihatiya꞉. \v 6 Huiyatiya numa꞉la꞉, dopamo Godote ba꞉moe hopo dododiya꞉, ba꞉ba tetelo ebete dubu kamena bododiliya꞉. \v 7 Ba꞉moe mabuma꞉ dubuti ebeno nabiwi ba꞉gala menoko miya꞉palete ebeno kamenago kapiya bahilo kemedema꞉na꞉, \v 8 ba꞉bene ibi netewapa꞉te kapiyama꞉ eda꞉te gala hiya꞉ma꞉ a꞉keda꞉mena꞉. Iyo, ibi ba꞉ kapiyanomola. \v 9 Numa꞉la꞉, Godote ibi netewapi kapiyama꞉ a꞉midiliya꞉, ba꞉bema꞉ lumagiti ibi hiya꞉ma꞉ midili modoboha꞉.” \p \v 10 Galane genama gulu Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwama꞉ ebe da꞉nalatediya꞉, \v 11 ebete iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Kebe lumagiti ebeno kamena ibukiti eta kamena da꞉lawemene, ebete Godokono holoholo hapulu ba꞉be kamena pilolo kolawema꞉ne, \v 12 ba꞉gala kebe kamenate ebeno dubu ibukiti eta dubu da꞉lawemene, ebete ba꞉be dubu atumu pilolo kolawema꞉ne.” \s1 Ya꞉suti Guguda꞉tamo Kokoto Demowatilamiya꞉ \r Ma꞉t 19.13-15; Luk 18.15-17 \p \v 13 Ba꞉bene komo tawakaluba꞉te ibino gugudi Ya꞉sutamo na꞉magataliya꞉, ebete iba꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko kogoemema꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉bi tawakalubi ba kiyahalame ibi da꞉duhilamiya꞉, \v 14 Ya꞉suti ibino ododi komo umiti iba꞉tamo maubalo na꞉goiya꞉, “Gugudi natamo pelame wadiyala. Akaduhilama꞉la꞉, mabu ba꞉mako tawakaluba꞉te Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉. \v 15 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti gudu deha꞉poto huiyamo aeno Ko Gawadubu Godoko laweheno, ba꞉be lumagiti ebeno Kalakala Habamo a꞉kana꞉pa꞉gamene.” \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti guguda꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko ba꞉bo goemiya꞉, ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. \s1 Ilina Dogodogo Dubuti Ya꞉sutamo Da꞉piya꞉ \r Ma꞉t 19.16-30; Luk 18.18-30 \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti mahigate gabodo ba tuta, eta dubuti ebetamo nipuligate pupamo nemedete ebe na꞉goemiya꞉, “Hido Iya꞉tulamedawa, na bada komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?” \p \v 18 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le na hidodawama꞉ badama꞉ ka꞉ka꞉nama꞉wa? Eta hidodawa puliyala, Godoko kapiyate hidodawanomola. \v 19 Ama꞉ Godokono Tutumu Tabo iya꞉tawala. Lumagi akanakapuma꞉la꞉, eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉, ilina pilolo akuwata꞉la꞉, eta lumagino komoma꞉ ha꞉da tabo akolamaga꞉la꞉, lumagino ilina ha꞉da gabodo akuwata꞉la꞉, ba꞉gala amia꞉no nabiwi menoko ibino tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉.” \p \v 20 Huiyatiya ebete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na deha꞉poto tetene tupuimiti ba꞉moi hiliyonomo tutumu kodakodalo uwatete eta kapiya kadikanaliya꞉ha꞉.” \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe uminate malemaletelo ebe na꞉goemiya꞉, “Kapiya komote ama꞉godolo kamodobonaha꞉. Wadiyala ama꞉ tote, komopa꞉te amia꞉no ilina hiliyonomo mana꞉mo uwatehomete, ama꞉le ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito na꞉nikalamehola꞉. Ba꞉ba tetelo ama꞉ gala kapete na na꞉ta꞉maheniya꞉, ba꞉bene amia꞉no ilina hiliyonomate Godokono Hunu Habalo konepola꞉nama꞉na꞉.” \v 22 Ebete ba꞉be taboma꞉ dopo menemenenomoma꞉ eda꞉te tepo menemena꞉go dito tuya꞉, mabu ebe ilina dogodogodawanomola. \p \v 23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ulameholelo na꞉goelamiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ilina hiliyonomagopa꞉te ba꞉be habamo na꞉pa꞉la꞉hama꞉ kodakodanomola!” \p \v 24 Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebeno taboma꞉ na꞉hanohanohutiya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Naeno ekaka꞉la꞉, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, tawakaluba꞉te ba꞉be habamo na꞉pa꞉la꞉hama꞉ kodakodanomola! \v 25 Numa꞉la꞉, ka꞉molo-goete\f * \fr 10.25 \ft Ya꞉suku tetelo Yu tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te kokonomo gelebadihole ka꞉molo-goegoa꞉mo ibino oko bowatihonakuya꞉. Iyo, komo hiya꞉hiya꞉ tetelo ka꞉molo-goegoa꞉te ibino ilina bewatanakuya꞉ muhulu hopamo, ba꞉gala komo tetelo iba꞉te bogema꞉ watenama꞉.\f* kaliko akohomehoeno ola gugudu nilupiga kodakodama꞉ eda꞉na, gabohenola. Ba꞉ atumu ilina hiliyonomagodawate Godokono Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉ga kodakodanomola, gabote hibinomolo a꞉kitanamene.” \p \v 26 Ba꞉bene iba꞉te konomamo la꞉wa꞉hate ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo na꞉ga꞉lutiya꞉, “Ya꞉suti da꞉goe ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉na, puya꞉te modobola꞉ka꞉ Godote ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉?” \p \v 27 Ya꞉suti ibi ulamenate na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te ha꞉kiya ibino ka꞉ka꞉ mula꞉le modoboha꞉, huiyatiya Godoko kapiyate modobola mabu ebegodolo helo bitana hiliyonomo komokomo ododilima꞉.” \p \v 28 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ numa꞉, a ilina hiliyonomo miya꞉palete ama꞉ na꞉ta꞉mahenata.” \p \v 29 Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti ebeno genama, o ebeno nani nanikokubi ekaki, o ebeno menokobi nabi gugudi ba꞉gala ebeno hopo, ebete na mabuma꞉ ba꞉gala Godokono Hido Tabo olamagima꞉ ba꞉bi komo da꞉miya꞉palemene, \v 30 ebete ba꞉ma tetelo hiliyonomo genama, nani, nanikokubi, ekaki, menokobi, gugudi, ba꞉gala hopo konomo gala kakuwatema꞉ne. Ba꞉gala ba꞉be atu tetelo tawakaluba꞉te temeteme komo ebetamo kikamehoma꞉na꞉, huiyatiya galane nale ebetamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kikamema꞉nemo. \v 31 Iyo, ba꞉ hibila, ka꞉lo dopopi hiliyonomo da꞉pola꞉na, iba꞉te galane galapima꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉gala ka꞉lo galapi da꞉pola꞉na, iba꞉te galane dopopima꞉ keda꞉hama꞉na꞉.” \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Gala Da꞉kagoiya꞉ \r Ma꞉t 20.17-19; Luk 18.31-34 \p \v 32 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Yelusalema ko habamo ba tolamita, ebete ibi dopalamete tutiya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ukui bilibilinomoma꞉ eda꞉hutiya꞉, ba꞉gala kebe tawakaluba꞉te ibino gala hapuni da꞉pelamitiya꞉ iba꞉te atumu na꞉katoletolehutiya꞉. Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi uwatete, ebetamo da꞉pikulimina꞉ ba꞉bi temeteme komoma꞉ ibi ba iya꞉tulame na꞉goiya꞉, \v 33 “La꞉ nulia꞉la꞉, a Yelusalemamo tolamitama꞉. Ba꞉bolo Godote Tawakalubino Naniwi tawakaluba꞉tamo kikalamema꞉ne, ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te ebe anakapumima꞉ ga꞉late Yuha꞉pa꞉tamo ba꞉bo kikalamema꞉na꞉. \v 34 Ba꞉bene ba꞉ba꞉te ebe iya꞉da꞉tete, ebetamo kowe mehoholete, giya꞉pa꞉pa꞉mo ebe a꞉na꞉miga꞉titi kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya ebete netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.” \s1 Ya꞉imesiko Ba꞉gala Yoneko Iba꞉te Kuba Ukuia꞉mo Ya꞉suku Eta Komoma꞉ Da꞉ga꞉lamiya꞉ \r Ma꞉t 20.22-28 \p \v 35 Ba꞉bene Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko iba꞉te pete Ya꞉sutamo na꞉pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ubila ale ama꞉ bada komoma꞉ da꞉ga꞉lamemena꞉, nikaa꞉miya꞉.” \p \v 36 Ya꞉suti ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ bada komo ubila꞉ka꞉ nale la꞉tamo ikalamema꞉?” \p \v 37 Iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉le Ko Gawadubuma꞉ deda꞉mena꞉, a ubila ama꞉le da꞉goemena꞉ etate amia꞉no tu hapulu ba꞉gala etate pele hapulu amia꞉no konomo alo ipuwalo kolumutitama꞉.” \p \v 38 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le na hido ukuia꞉mo kaga꞉lanamitaha꞉. La꞉ modobola꞉ka꞉ nale da꞉nimo ba꞉be temeteme kalila꞉mo niho? La꞉ modobola꞉ka꞉ Godote na hoe komamo dadunatenemene ba꞉be komamo la꞉ wadulatele?” \p \v 39 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A modobola.” \p Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale da꞉nimo galane tetelo la꞉ ba꞉ atumu ba꞉be kalila꞉mo nihote temeteme bulihonakomata, ba꞉gala Godote na dadunatenemene ba꞉be hoe komamo la꞉ kowadulatelema꞉na꞉ta. \v 40 Huiyatiya naeno tu hapuamo ba꞉gala pele hapuamo ahidi komoma꞉ nale a꞉kagaa꞉mo. Godote puya꞉tamo da꞉hiduilamiya꞉ ba꞉binomate ba꞉bolo kopola꞉nama꞉na꞉, iyo, ba꞉moe komoma꞉ ebete ha꞉kiya kogoema꞉ne.” \p \v 41 Ba꞉bene komo ta꞉ni Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo uliti, Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko iba꞉tamo na꞉maubahalitiya꞉, \v 42 huiyatiya Ya꞉suti ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ iya꞉tawahala, Godoko hibima꞉ midiha꞉pino koko dubate ibi ha꞉kiya ibi ba wadiya꞉paa꞉latele komo tawakalubi heloamo kiyahalamenaka, iba꞉te ibino ubi komamo kopapamila꞉halenama꞉. \v 43 Huiyatiya la꞉ ba꞉bakopima꞉ a꞉keda꞉hamata. Kebe lumagiti la꞉eno koma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉eno huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene, \v 44 ba꞉gala kebe lumagiti dopoma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉ hiliyonomoeno du genamoeno okodawama꞉ neda꞉mene, iyo, ebe ha꞉kiya ebe hoponomamo ihatenomo nihata꞉mene. \v 45 Numa꞉la꞉, Tawakalubino Naniwiti da꞉piya꞉, ebe ubihinola ba꞉moe hopo tawakaluba꞉te ebetamo huiyaha꞉ okopima꞉ eda꞉ha, huiyatiya ebete na꞉piya꞉ tawakaluba꞉tamo huiyaha꞉ okodawama꞉ kopeda꞉ma꞉, ba꞉gala ebeno ka꞉ka꞉ gobogobamo ihatete ebeno hoe huiyate komo hiliyonomo tawakalubi Saitanakono du genamane dito kuluhukulatelema꞉.” \s1 Ya꞉suti Batimiyasikono Baidi Da꞉hiduilamiya꞉ \r Ma꞉t 20.29-34; Luk 18.35-43 \p \v 46 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Yeliko ko habamo pelamete, ba꞉bene iba꞉te komo tawakalubi hiliyonomago kapimilo ba꞉be habane ikuliti ba tolame, Timiyasikono gudu Batimiyasiko baidi tamiho dubula, ebete gabo tamelo ba luta komo tawakalubi manima꞉ ba꞉bo toelameholitiya꞉. \v 47 Ba꞉bene ebete Nasaletenapi Ya꞉sukunu pe komo uliti ibulunomamo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su, Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!” \p \v 48 Ba꞉ba tetelo komo hiliyonomo tawakaluba꞉te ebe kiyahamelo na꞉duhimiya꞉ ebete tatabalo kolutama꞉, huiyatiya ebete gala ibulunomamo na꞉kagoiya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!” \p \v 49 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo utiti na꞉goiya꞉, “La꞉ ebe mamo na꞉ka꞉ma꞉la꞉.” \p Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be baidi tamiho dubu ba ka꞉mi ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Na꞉kalakala, ebete ama꞉ bepeka꞉mitata! Na꞉mahiga!” \p \v 50 Ba꞉ba tetelo ebete ebeno atuino kaliko tama꞉mo a꞉da꞉nate, tiyonomo mahigate Ya꞉sutamo ba꞉bo piya꞉. \v 51 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ bada ubi kihatiuta nale ama꞉tamo kododima꞉?” \p Baidi tamiho dubuti na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na ubila ilina hidamo kulamema꞉.” \p \v 52 Ya꞉suti ebe na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ na꞉toa. Amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta,” ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉ba tetenomolo ebeno baiditi da꞉hidohidohuya꞉, ebete ba꞉be gabodo Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \c 11 \s1 Ya꞉suti Yelusalema Ko Habamo Da꞉na꞉pa꞉guya꞉ \r Ma꞉t 21.1-11; Luk 19.28-40; Yon 12.12-19 \p \v 1 Ba꞉bene iba꞉te Yelusalema ko haba tama꞉mo ba pelame, Betapa꞉gi haba ba꞉gala Betani haba tamedo tolamete Olibi Kehakeha Hunu Hakamo ba꞉bo nikuliya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapi netewa dopamo ba noelame \v 2 ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ ba꞉be tatali habamo tote, ba꞉be habamo da꞉nuluhukuma donoki-goe deha꞉poto hala꞉mo ma꞉home konuma꞉digama꞉nemata, lumagiti dopamo ebe hunamo kemediya꞉ha꞉. Wadiyala la꞉le hale pahamiti na꞉magahiya꞉la꞉. \v 3 Etate la꞉tamo da꞉goemene, ‘La꞉ ba꞉moe komo badama꞉ kododiutama?’ la꞉ huiyatiya ba꞉ma ka꞉na na꞉ga꞉luya꞉la꞉, ‘Kodawate donoki-goe ubila, ebete gala tiyonomo kakapoemema꞉ne.’” \p \v 4 Ba꞉bene iba꞉te tote, gabolo donoki-goe deha꞉poto gigiho tamelo ma꞉home numiti hale ba꞉bo nepahamiya꞉. \v 5 Ba꞉bema꞉ puya꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ibi nalateda꞉liya꞉, “La꞉ hale bada mabuma꞉ ka꞉pahamiutama?” \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi netewapa꞉tamo dopamo kebe tabo ka꞉goiya꞉, iba꞉te ba꞉be atu tabo ibi da꞉kiyalamiya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te ibi dito miya꞉paliya꞉. \v 7 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be donoki-goe deha꞉poto Ya꞉sutamo magahete, ibino watuino kaliko donoki-goe hunamo miya꞉temete, Ya꞉suti ba꞉bi kaliko hunamo ba꞉bo emediya꞉. \v 8 Ba꞉ba tetelo komo hiliyonomo tawakaluba꞉te ibino ga꞉ga꞉ga꞉ kaliko pipikulamete gabamo apohohago tolamiya꞉, ba꞉gala komopa꞉te gabo tametamene ele iya꞉hiliti gabamo atumu kamiya꞉teholenatuya꞉. \v 9 Ba꞉bene puya꞉te da꞉dopuya꞉ ba꞉gala Ya꞉sukunu gala hapuni da꞉pelamitiya꞉, ibi hiliyonomate ibulunomamo ba꞉ma ka꞉na ga꞉lutiya꞉, \b \q1 “Godoko nadipata꞉la꞉! \q1 Godo, amia꞉no mahilago da꞉pita, \q2 wadiyala ama꞉ ba꞉be lumagi na꞉koimiya꞉! \q1 \v 10 Iyo, aeno iniwa nabiwi Da꞉ibidikono hogote \q2 Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, \q1 wadiyala ama꞉le ebe na꞉koimiya꞉! \q1 O tawakaluba꞉la꞉, la꞉ Godoko milimiholo \q2 hunamo nadipata꞉la꞉!” \b \p \v 11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Yelusalema ko habamo na꞉pa꞉gate, Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo nodolote ilina hiliyonomo ulamehola꞉go ba꞉bo petuya꞉, ba꞉bene da꞉gapogapohoniya꞉ ebete Betani habamo gala na꞉katoniya꞉ ebeno 12 ta꞉matapa꞉go. \s1 Ya꞉suti Gao Noloha꞉ Anahu Keha\f * \fr 11.12 \ft Tawakaluba꞉te anahu kehoeno mahilo Gogodala tabamo salibisama꞉ ka꞉minaka.\f* Dumiya꞉ \r Ma꞉t 21.18-19 \p \v 12 Eta hegelalo iba꞉te Betanini gala da꞉kapelamitiya꞉, gabo tetelo Ya꞉suku baa꞉ kape komo ba piya꞉tawa, \v 13 ebete anahu keha pahagoeno muhulamo pumiti, gao oholema꞉ ba꞉bamo dito tuya꞉. Huiyatiya ebete ba꞉bamo da꞉nuluhukuya꞉ pahanomuya nulamiya꞉, mabu ba꞉be tete anahu gao kehoeno noloho teteha꞉, \v 14 ba꞉bema꞉ ebete ba꞉be anahu kehatamo na꞉goiya꞉, “Emedena tetelo tawakaluba꞉te ama꞉godone gao a꞉kanahanakamena꞉!” Ba꞉be tabo ebe ta꞉matapa꞉te uliya꞉. \fig Tawakaluba꞉te Ya꞉suku milimiholo ebete Yelusalema ko habamo da꞉pa꞉guya꞉|alt="Triumphal entry" src="CN01783B.tif" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="11.9-11" \fig* \s1 Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama Da꞉hiduimiya꞉ \r Ma꞉t 21.12-17; Luk 19.45-48; Yon 2.13-22 \p \v 15 Ba꞉bene iba꞉te Yelusalemamo nikuliti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo tolamete, ba꞉be genamalo Ya꞉suti ilina kolowamipi nulamete helonomamo neta꞉malateliya꞉, ba꞉gala ebete mani oweheta꞉midahalepino patapata gimai kolowamipino ahidi patapatago ba꞉bo nohoba꞉midahalelamiya꞉. \v 16 Ba꞉gala Yelusalemanapa꞉te ibino ilina hapuhapuni da꞉wadahenakui, iba꞉te ba꞉bi ilinago Godokono Genamoeno kala ipuwado palehawaminanakui hapudu da꞉nikulinakui, Ya꞉suti ibi ba꞉be mabuma꞉ duhilamiya꞉. \v 17 Ba꞉ba tetelo ebete tawakalubi ba iya꞉tulame na꞉goiya꞉, “Ba꞉ hibila, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Naeno Genama hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ hopo tawakaluba꞉te Godoko Adikumi Genamama꞉ koga꞉lama꞉na꞉, la꞉le huiyatiya pilo tawakalubino genamama꞉ a꞉midimata!’” \p \v 18 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te ba꞉be tabo uliti Ya꞉suku anakapumima꞉ gabo bohowaditiya꞉, huiyatiya iba꞉te ebe na꞉tolemitiya꞉ mabu hiliyonomo tawakaluba꞉te ebeno iya꞉tulame komoma꞉ hanohanoholo na꞉kalakalahutiya꞉. \p \v 19 Ba꞉bene da꞉gapogapohoniya꞉ Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi ba꞉be ko habane gala na꞉kikuliniya꞉. \s1 Ya꞉suku Ta꞉matapa꞉te Anahu Keha Kaloloma꞉ Eda꞉ Dumiya꞉ \r Ma꞉t 21.20-22 \p \v 20 Eta hegela duiduiyanomolo iba꞉te ko habamo gala ba kapelamita, anahu kehate hahane tupuimiti apa꞉mo puluhuku kaloloma꞉ eda꞉ ba꞉bo pumiya꞉. \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti dopamo bada tabo da꞉goi, Pitate ba꞉be komo emalagidolote Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, numa꞉! Ama꞉le da꞉kiyahami ba꞉be anahu kehate ba꞉ kaloloma꞉ edi!” \p \v 22 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ Godoko hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉. \v 23 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti hibima꞉ midilo ba꞉moe hakatamo ba꞉ma ka꞉na da꞉goemene, ‘Ama꞉ kehaha꞉ kolomamo na꞉toatepa!’ ba꞉bene ebete tepo ipuwalo ukui netewama꞉ eda꞉heno, ba꞉be komote uluhukuma꞉ hibima꞉ da꞉midimini, ebete ba꞉be komo hibilo kumima꞉ne. \v 24 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ na꞉goelamemata, la꞉ bada komoma꞉ Godoko da꞉toemehoma, la꞉ ba꞉be komo ya꞉lo lawema꞉ ga꞉lalo hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉, ba꞉bene la꞉ ba꞉be komo hibilo kolawema꞉nemata. \v 25 Ba꞉gala keba tetelo la꞉le mahila꞉hate Godotamo toetoe tabo dolamagimima, ba꞉bene eta lumagitamo mauba komote ditanamene, la꞉ ba꞉be lumagino kuba egebolemete nadodoholemiya꞉la꞉, ba꞉bene la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti la꞉eno kuba egebolelamete atumu kakadodoholelamema꞉na꞉ta. \v 26 Huiyatiya la꞉ tawakalubino kuba egebolelamete adodoholelameheno, la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti la꞉eno kuba egebolelamete a꞉kadodoholelama꞉mena꞉ta.”\f * \fr 11.26 \ft Mak 11.26 komoeno tabo Makate bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉sukunu Helo Mabuma꞉ Ebe Dalatediya꞉ \r Ma꞉t 21.23-27; Luk 20.1-8 \p \v 27 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi Yelusalema ko habamo gala na꞉kapikuliya꞉. Ba꞉bene ebete Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba nepata꞉, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te ebetamo pelamete \v 28 ebe ba꞉ma ka꞉na palatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉moi komo pokono heloamo kododiliona? Ba꞉gala ba꞉moe helo pote kikameti, ama꞉le ba꞉moi komo kododilinama꞉?” \p \v 29 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nale kapiya komoma꞉ la꞉ kalateda꞉lema꞉nemata. La꞉le na huiya tabo hidamo da꞉ga꞉lanamema, ba꞉bene nale ba꞉moi komo pokono heloamo kododilinamo, ba꞉be komo nale la꞉ ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata. \v 30 Naeno alateda꞉ tabo ma kumu bitana la꞉tamo, Yonete tawakalubi beyamo da꞉wadulatelenakui, ba꞉be helo ebetamo pote kikami, Godotela꞉ka꞉ o eta lumagitila꞉ka꞉?” \p \v 31 Ba꞉bema꞉ ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo olowabeletihuilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale da꞉ga꞉lama꞉ Godote Yonetamo helo ikami, ebete kogoema꞉ne, ‘Mabu keka꞉ la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉?’ \v 32 Ba꞉gala a modoboha꞉ ebe ba꞉ma ka꞉na ga꞉lame, hopo lumagiti Yonetamo helo ikami.” Iba꞉te tawakalubino mauba komoma꞉ toletoleholo tabo ba꞉ba ka꞉na ga꞉luya꞉, mabu ibi iya꞉tawahala tawakalubi hiliyonomate Yoneko Godokono hibi ukui hawakalimidawama꞉ ga꞉lana. \v 33 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino tepo ipuwoeno ukui ugumuililo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Yonekono helo mabu a iya꞉tawaha꞉.” \p Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉bema꞉ nale la꞉ atumu a꞉kakiyalama꞉mata nale ba꞉moi komo pokono heloamo dododilinamo.” \c 12 \s1 Tupina Gao Pali Lawamepino Iya꞉tulame Uwi \r Ma꞉t 21.33-46; Luk 20.9-19 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti eta uwi tabamo ibi ba꞉ma ka꞉na iya꞉tulamiya꞉, “Dubuti pali ododiti tupina gao keha ba꞉bo amihui, ba꞉be gaoeno mahilo ba꞉ gala꞉ipi gaola. Ba꞉bene amiho komote da꞉wibui, ebete kala imiti, gao ihi adilutihoeno nakola bobo aligiti, pali lawamepino hunu mimiya ba꞉bo eti. Ba꞉ba tetelo ba꞉be dubuti ebeno pali komo lawamepi dubatamo dito miya꞉pui, iba꞉te ba꞉bolo oko ba owatina ba꞉be pali hidamo umilo ebeno gao kuwateholemenakoma꞉, ba꞉bene ebete muhulu hopamo ba꞉ dito tui. \p \v 2 “Ba꞉bene gao tapiho tete da꞉pi ebete pali lawamepa꞉tamo huiyaha꞉ okodawa na꞉poemi, ebete iba꞉godone gaoeno mani ipuwane ebeno namutudawoeno komo kopelawema꞉, \v 3 huiyatiya iba꞉te ebe lawete kukamo anagalimihote ilinaheno dito noemiya꞉. \v 4 Ba꞉bene pali namutudawate eta huiyaha꞉ okodawa gala da꞉kapoemi, huiyatiya iba꞉te ebe watolo ba kanagalimiho ebe hilopo ikamete atumu dito koemiya꞉. \v 5 Ba꞉bene ebete gala eta huiyaha꞉ okodawa da꞉kapoemi iba꞉te ebe anakapumiya꞉. Ba꞉bene komo huiyaha꞉ okopi hiliyonomate da꞉pelami, iba꞉te ba꞉ atumu komo alukuliti dito oelamiya꞉, huiyatiya iba꞉te komo anakapulamiya꞉. \p \v 6 “Ba꞉bene namutudawagodolo eta kapiya nemedenami, ba꞉be gudu ebete konomamo emalagidolonami. Ba꞉bema꞉ galanomone ebete ba꞉be gudu ba poeme ebeno ukuilo na꞉goi, ‘Hibila, iba꞉te naeno gudutamo kopapamila꞉hama꞉na꞉.’ \p \v 7 “Ba꞉bi pali lawamepi dubate huiyatiya ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Numa꞉la꞉, ba꞉moe guduti nabiwino ilina namutudawama꞉ deda꞉mene, ba꞉be guduti ba꞉ na꞉pe. Ba꞉bema꞉ wadiyala ale ebe anakapumiti ebeno pali lawenomo kolawema꞉nema꞉,’ \v 8 ba꞉bene iba꞉te ebe lawete anakapumiti palino kala ipuwane ba꞉ dito na꞉da꞉nuya꞉.” \p \v 9 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉, pali namutudawate bada komo na꞉kododimini? Hibila, ebete pete pali lawamepi panakapulamete ebeno pali komopa꞉tamo kopikalamema꞉ne. \v 10 Iyo, la꞉ dopamo Godokono Bukalo ba꞉moe tabo hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata, \b \q1 ‘Genama etepa꞉te tama꞉mo dihati, \q2 ba꞉be hototote huiyatiya \q2 genamoeno helo mabuma꞉ eda꞉na. \q1 \v 11 Ba꞉moe komo ba꞉ Godote ododi, \q2 ba꞉bema꞉ aeno ukuilo na꞉hanohanohutama꞉!’” \b \p \v 12 Ba꞉bema꞉ Yu watowatopi dubate Ya꞉suku lawe ubila mabu ibi iya꞉tawahala ebete ba꞉be uwi ibino komoma꞉ olamagiya꞉, huiyatiya iba꞉te tawakalubi tolelamelo ebe miya꞉pate dito tolamiya꞉. \s1 Loma Tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo\f * \fr 12.13 \ft Sisako ba꞉ Loma tawakalubino Konomo Gawadubula, hopo konomolo ebe kapiyate helonomoma꞉ eda꞉nami. Ebete ebeno alaholohopi hiya꞉hiya꞉ hopamo oelameholenakui, ba꞉bene iba꞉te ba꞉bi hopolo ba nemedehona tawakaluba꞉godone ta꞉kese mani konomo ba꞉bo nuwatelamenakuya꞉, ba꞉bi mana꞉mo ibino Loma gabomanino hiya꞉hiya꞉ oko kowatihonama꞉.\f* Ta꞉kese Mani Ikameho Komo \r Ma꞉t 22.15-22; Luk 20.20-26 \p \v 13 Ba꞉bene Yu watowatopa꞉te komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Ko Gawadubu Helodikono kapiyuimipi Ya꞉sutamo oelamiya꞉, iba꞉te ebe kuba gabamo ba nemogabuimi ebete kebako tabo goelo ebe ba꞉bo kolawema꞉. \v 14 Iba꞉te ebetamo pelamete ha꞉da amiho gabodo na꞉pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a iya꞉tawahala ama꞉ hibi lumagilata. Ama꞉ komopino dito ga꞉la komamo a꞉kapapamiwatala꞉ta, ba꞉gala ama꞉ tawakalubi hunu nikapa꞉mo kulamenaha꞉, ba꞉ma ka꞉na eta lumagi miya꞉palo eta lumagi ebo a꞉kalawa꞉la꞉ta. Iyo, ama꞉ tawakalubi Godokono gabo hidamo iya꞉tulamenata, ba꞉bema꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Loma tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikameho hidola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikamehoma꞉ o a꞉kikamehama꞉?” \p \v 15 Huiyatiya Ya꞉suti ibino ma꞉lapila netewa komo iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le na ha꞉da amihonamema꞉ dewagelitama? La꞉ mani kapiya natamo nikanama꞉la꞉, nale kumima꞉nemo.” \p \v 16 Ba꞉bene iba꞉te mani kapiya ebetamo dikamiya꞉, ebete ibi nalateda꞉liya꞉, “Ba꞉moe manilo da꞉pola꞉na, mahilo ba꞉gala holoholo pokonola꞉ka꞉?” \p Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Konomo Gawadubu Sisakonola.” \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Sisakono ilina Sisatamo nikamehala꞉, huiyatiya Godokono ilina Godotamo nikamehala꞉.” \p Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebeno taboma꞉ koamo hanohanohutiya꞉. \s1 Hoe Ipuwane Ka꞉ka꞉mo Mahila꞉hale Komo \r Ma꞉t 22.23-33; Luk 20.27-40 \p \v 18 Hoe ipuwane mahila꞉haleha꞉ma꞉ da꞉ga꞉lana, ba꞉bi tawakalubi ba꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipila.\f * \fr 12.18 \ft Ya꞉suku tetelo Sa꞉diyusi tawakalubi ba꞉ Yu tawakalubino kapiyuimi etala, iba꞉te Pa꞉lisi kapiyuimipino hiya꞉hiya꞉ tutumu hiliyonomamo kapapamila꞉halenakuiha꞉. Ba꞉gala tawakaluba꞉te ha꞉lahate hoene gala kamahila꞉halete Godotamo da꞉nikulimina꞉, ba꞉be komo Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te hibima꞉ kamidinakuiha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be atu hibima꞉ midiha꞉ komamo tawakalubi biya꞉tulamenakuya꞉.\f* Komo iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, \v 19 “Iya꞉tulamedawa, Godokono Bukamo Mosesete tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, ‘Dubuti hoete kamena gugudihino da꞉miya꞉pamene, ebeno ekawiti ba꞉be hamole lawete ebeno naniwi mabuma꞉ gugudi nododilima꞉mene.’ \v 20 Kapiya dubuino sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te nemedenama꞉. Ibi ipuwalo dopo guduti kamena lawete gugudi ulameheno hoiya꞉, \v 21 ba꞉bene ebeno ekawiti atu kamena kalawete gugudi ulameheno dito kahoiya꞉, ba꞉gala eta tetedawate ba꞉ atumu kewageliya꞉. \v 22 Ba꞉bene ba꞉bi sa꞉ba꞉ni badininipalate gugudihino ba꞉ba ka꞉na ha꞉lahuya꞉, huiyatiya kamenate galane dito hoiya꞉. \v 23 Ba꞉bema꞉ iba꞉te hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉be Ko Hegelalo ba꞉be kamenate pokono kamenama꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe sa꞉ba꞉ni dubate a꞉lawa꞉tepahuya꞉?”\fig Loma gabomanino mani kapiyala|alt="Roman denarius" src="HK00166B.TIF" size="span" loc="1/6 of page on left half side in upper corner - must white out second coin image to agree with caption" copy="Horace Knowles, British and Foreign Bible Society 1954, 1967, 1972" ref="12.15" \fig* \p \v 24 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉ Godokono Buka tabo ba꞉gala ebeno helo iya꞉tawaha꞉, ba꞉be mabuma꞉ la꞉eno ukuilo tawakalubino ha꞉laha komoma꞉ kubamo ga꞉lanakomata. \v 25 Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉te hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉ba tetelo iba꞉te gala kamenakamena a꞉kapuwatehola꞉mena꞉ ba꞉gala dubu a꞉kapuwatehola꞉mena꞉, huiyatiya iba꞉te Godokono Hunu Haboeno nopopimo bemedehonamena꞉. \v 26 Ba꞉be mabuma꞉ Godokono Bukate a biya꞉tua꞉mena ha꞉lahapa꞉te hoe ipuwane mahila꞉halema꞉. Iyo, Mosesete dihatiya꞉ ba꞉be tabo la꞉ hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata, ba꞉ma ka꞉na koete kehalo da꞉woitiya꞉ huiyatiya kehate ka꞉mutigutiya꞉ha꞉, ba꞉ba tetelo Godote Mosesetamo na꞉goiya꞉, ‘Na ba꞉ Godotela. A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko, iba꞉te emedena tetelo poko kadikumina, na ba꞉ ba꞉betela.’ \v 27 Ba꞉bema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipi, la꞉eno ukuilo na꞉kemalagidolonama ba꞉bi iniwalino ka꞉ka꞉te a꞉wibuya꞉? Ao, kawibuya꞉ha꞉, mabu ha꞉lahapa꞉te Godoko a꞉kadikuma꞉la꞉ huiyatiya puya꞉te da꞉ka꞉ka꞉halena ba꞉bi tawakalubinomate ebe badikumina. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ la꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te tawakalubino ha꞉laha komoma꞉ kubamo ga꞉lanakomata!” \s1 Kebe Tutumu Tabote Konomoma꞉ Keda꞉na \r Ma꞉t 22.34-40; Luk 10.25-28 \p \v 28 Ba꞉bene eta Godokono Tutumu iya꞉tulamedawate pete, iba꞉te da꞉ga꞉lutiya꞉ ba꞉be tabo ba꞉bo puliya꞉. Ya꞉suti Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉tamo tabo hidamo dolamagiya꞉, ba꞉be komo umiti ebete Ya꞉suku nalatediya꞉, “Kebe tutumu tabote konomoma꞉ keda꞉na?” \p \v 29 Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ konomo tutumula, ‘Isalaela tawakaluba꞉la꞉, la꞉ nulia꞉la꞉! Godoko aeno Kodawala, ebe ba꞉ kapiyanomola, eta puliyala. \v 30 Ama꞉ amia꞉no Kodawa Godoko malemalelo nemalagidolona, amia꞉no tepo ipuwanomamo ba꞉gala amia꞉no gobogoboeno heloamo, amia꞉no ukui konomamo ba꞉gala amia꞉no helo konomamo.’ \v 31 Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta konomo tutumula. ‘Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.’ Eta tutumu tabote ba꞉moi koko tutumu netewa a꞉kagogola꞉mene.” \p \v 32 Godokono Tutumu iya꞉tulamedawate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, hibila, ama꞉ hidamo gaa꞉ta. Aeno Kodawa Godoko ba꞉ kapiyanomola, eta puliyala, kemedenaha꞉. \v 33 Lumagiti ebeno tepo ipuwanomamo ba꞉gala ebeno gobogoboeno heloamo, ebeno ukui konomamo ba꞉gala ebeno helo konomamo ebete Godoko malemalelo nemalagidolonamene. Ba꞉gala ebe ha꞉kiya ebe demalagidolona, ebete ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ebe tamelo demedehona ba꞉bi tawakalubi malemalelo nemalagidolenamene. Ba꞉ hibila, ba꞉moi netewa tutumate kokonomoma꞉ eda꞉hana, huiyatiya Godotamo ikameho komate kokoma꞉ keda꞉hanaha꞉, iyo, tawakaluba꞉te koelo wamote sipi-goegoe ba꞉gala komo malemale ilina Godotamo dikamehonaka, ebete ba꞉bi hiliyonomo komo koko komoha꞉ma꞉ goena.” \p \v 34 Ebete tabo hidamo da꞉goiya꞉, Ya꞉suti uliti ebetamo na꞉goiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habamo ama꞉ a꞉pa꞉gama꞉ ba꞉ tatalila.” \p Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetene tupuimiti tawakaluba꞉te Ya꞉suku eta komoma꞉ alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉. \s1 Godokono Oemedawa Kelisoko Potela꞉ka꞉ \r Ma꞉t 22.41-46; Luk 20.41-44 \p \v 35 Ba꞉bene Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo tawakalubi ba iya꞉tulamita na꞉goiya꞉, “Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te na꞉ga꞉lana Godokono Oemedawa Kelisoko ba꞉ Da꞉ibidikono hogola, ebeno eyoni gugudi ipuwane komahigama꞉ne. Huiyatiya ba꞉moe komoeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉? \v 36 Numa꞉la꞉, Da꞉ibiditi Godokono Gobogoboeno heloamo tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, \b \q1 ‘Kodawa Godote naeno Kodawa Kelisotamo na꞉goe, \q2 ‘Ama꞉ naeno tu hapuamo na꞉pemeda꞉, \q1 ba꞉bene ama꞉go alaholohopi \q2 ama꞉le naeno heloamo ibi komikimoelema꞉na꞉ta.’ ’” \b \p \v 37 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ ba꞉moe tabo ba emalagidolo na na꞉kiyanama꞉la꞉, Da꞉ibiditi ebeno hogo Kelisoko ebeno Kodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tu hapuamo emedema꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komote keba ka꞉na na꞉kuluhukumini?” \p Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetelo hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu tabo kalakalago ulihutiya꞉. \s1 Ya꞉suti Godokono Tutumu Iya꞉tulamepino Awagaha Komoma꞉ Da꞉goiya꞉ \r Ma꞉t 23.1-7,28; Luk 11.43; 20.45-47 \p \v 38 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi ba iya꞉tulamita, ebete na꞉goiya꞉, “La꞉le Godokono Tutumu iya꞉tulamepi hidamo nulama꞉la꞉. Ibi ubila ga꞉ga꞉ga꞉ kaliko pupuliti kolowami habalo ba wapata꞉lame, tawakaluba꞉te ibi ba꞉bo kawagaminalema꞉. \v 39 Iyo, ibi ubila a Yunapino baidi ibubulamehole genama gulu koko dubuino habalo kogagahidima꞉, ba꞉gala ibi ubila poko ododi tetelo koko habalo ahiditi kopola꞉nama꞉. \v 40 Ba꞉gala iba꞉te hamolehamoleno ilina ha꞉da amihoho komodo ba uwate ba꞉bo wibuilamelelamenaka, ba꞉bene iba꞉te ba꞉be komo kubaha꞉ma꞉ ga꞉lalo tolamete Godotamo baidi ba nibubulamehole ga꞉ga꞉ga꞉ toetoe tabo ba꞉bo nega꞉lanaka, mabu ibi ubila tawakaluba꞉te ibino komo umilo ibi hidohidopima꞉ koga꞉lama꞉. Ba꞉be mabuma꞉, hibila, iba꞉te kuba huiya konomo kolawema꞉na꞉!” \s1 Hamole Kamenate Godotamo Mani Dikamiya꞉ \r Luk 21.1-4 \p \v 41 Ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo tawakaluba꞉te mani ba miya꞉tita, Ya꞉suti ba꞉be haba tamelo emedete tawakalubino mani miya꞉te komo bulamitiya꞉. Komo ilina dogodogopa꞉te mani kokonomo bimiya꞉titiya꞉, \v 42 ba꞉bene eta ilinaha꞉ hamole kamenate pete mani hegehege netewa, kapiya toea huiyala, ebete ba꞉bo pimiya꞉tiya꞉. \v 43 Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te mani da꞉pemiya꞉ta꞉, ba꞉moe ilinaha꞉ hamole kamenate ibi hiliyonomo a꞉gogole, \v 44 mabu ilina dogodogopa꞉te ibino komo ilina da꞉luhililamenaka ba꞉bi ilina bepemiya꞉ta꞉, huiyatiya ba꞉moe hamole kamena ilinahenola. Ebete ebeno kuititi mani miya꞉tenomo a꞉pemiya꞉te, ba꞉ ebeno baa꞉ uwatehoeno manila.” \c 13 \s1 Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama Kubahimi Komo \r Ma꞉t 24.1-2; Luk 21.5-6 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamane ba pihitiguta, ebeno ta꞉matapi ipuwalo etate na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ama꞉ nulama꞉. Ba꞉moi nakola genama hiya꞉hiya꞉nomola ba꞉gala hidohidonomola!” \p \v 2 Ya꞉suti huiyatiya ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ ba꞉moi koko genama bekulamiuta? Ba꞉moi genamoeno komoma꞉ eta nakolate eta nakola hunulu a꞉kapola꞉namena꞉, mabu alaholohopa꞉te nakola hiliyonomo mapitahalete hopamo iya꞉hekenomo kopiya꞉hekema꞉na꞉.” \s1 Koko Temetema꞉te Pelamema꞉ Ya꞉suti Da꞉goiya꞉ \r Ma꞉t 24.3-14; Luk 21.7-19 \p \v 3 Ba꞉bene Ya꞉suti Olibi Kehakeha Hunu Hakalo ba luta, Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama hapuamo umilo lutiya꞉. Ba꞉ba tetelo Pitako, Ya꞉imesiko, Yoneko, ba꞉gala A꞉nduluku, ibinomate ebetamo tolamete na꞉nega꞉luya꞉, \v 4 “Ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Godokono Genama kubahimi komote keba tetelo na꞉kuluhukumini? A bada hanohano komote na꞉kiya꞉tua꞉memene, tete ba꞉ na꞉pe ba꞉moi hiliyonomo komate kopikulihoma꞉?” \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ hidamo. Eta lumagiti la꞉ ha꞉da damiholamemena꞉, la꞉ ebeno tabo akulia꞉la꞉, \v 6 mabu komo hiliyonomo dubate naeno mahilamo pelamete kopega꞉lama꞉na꞉, ‘Na ba꞉ Kelisotela!’ ba꞉bene iba꞉te tawakalubi hiliyonomo ha꞉da ba꞉ma ka꞉na ba pamiholame hiya꞉ gabamo ba꞉bo komagatalema꞉na꞉. \v 7 Ba꞉gala la꞉le hiya꞉hiya꞉ hopo tawakalubino alaholoho komo ba꞉gala ibino alaholohoma꞉ nopo tamote komo dulihoma, ba꞉be mabuma꞉ la꞉ akatoletolehala꞉. Ba꞉moi komate hibilo kopikulima꞉na꞉, huiyatiya ba꞉be tete ebe kuititi teteha꞉. \v 8 Ba꞉ hibila, komo hopo tawakaluba꞉te komo hopo tawakaluba꞉go kalaholohoma꞉na꞉, iyo, eta hopote etatamo alaholo komo kododima꞉ne, ba꞉bene wima꞉la꞉te hiya꞉hiya꞉ hopo hiliyonomamo kopelamema꞉na꞉, ba꞉gala komo habahabalo tawakaluba꞉te baa꞉heno kemedehoma꞉na꞉. Numa꞉la꞉, ba꞉moe komo ba꞉ kamenate gudu lawema꞉ temeteme da꞉tupuimi ba꞉ba ka꞉nala. \p \v 9 “Ba꞉bema꞉ la꞉ la꞉eno komo hidamo nulamenala꞉, mabu kubapa꞉te la꞉ heloamo uwatete tabo anagiya꞉mida habamo komagatalema꞉na꞉ta, ba꞉gala iba꞉te Yunapino baidi ibubulamehole genama gulu la꞉ kukamo kalukulima꞉na꞉ta. Iba꞉te na mabuma꞉ la꞉eno komo danagilamelelamemena꞉, ba꞉ba tetelo la꞉ hiya꞉hiya꞉ koko gawadubuino holoholo hapulu utitatate naeno Hido Tabo iba꞉tamo ba꞉bo kolamagimima꞉nemata. \v 10 Iyo, kuititi tete peheno, Godoko ubila dopamo la꞉le ebeno Hido Tabo hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ hopolo konolamagimima꞉. \v 11 Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te tabo anagiya꞉mida habamo la꞉ da꞉magatalemena꞉, ba꞉be tetete uluhukuhino la꞉eno ga꞉la komoma꞉ aka-ukuibilibilihala꞉, ba꞉ma ka꞉na, ‘Na bada tabo na꞉ka꞉goemo?’ Tete da꞉pemene Godote kebe tabo komokomamo la꞉ dowalubilimina꞉, wadiyala la꞉le ba꞉bi tabo kapiya nolamagimiya꞉la꞉, mabu hibila, la꞉ ha꞉kiya a꞉kolamagima꞉mata, Godokono Gobogobote la꞉ ipuwado kolamagima꞉ne. \p \v 12 “Ba꞉ba tetelo naniwiti ekawi hoea꞉mo koemema꞉ne, ba꞉gala atu gabodo ekawiti naniwi kanakapumima꞉ne, iyo, dubuti ebeno gudu ba꞉ atumu kakamitima꞉ne, ba꞉gala guguda꞉te maubahalete ibino menokobi nabi hoea꞉mo koelamema꞉na꞉. \v 13 Ba꞉bene na mabuma꞉ tawakalubi hiliyonomate la꞉tamo komaubahama꞉na꞉, huiyatiya kebe lumagiti kodakodalo utiti kuitita꞉mo da꞉nuluhukumini, Godote ebeno ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ne.” \s1 Talona Haba Kubahimidawoeno Komo \r Ma꞉t 24.15-28; Luk 21.20-24 \p \v 14 Na Makate buka ka꞉lamiholedawatamo na꞉goemo, ama꞉ ba꞉moe tabo Ya꞉suti da꞉goiya꞉ hidamo niya꞉tawa. \p Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Godokono Genama kubahimidawate ba꞉be talona habalo la꞉nalo la꞉le ebe dumima, ba꞉ba tetelo wadiyala Yudiya hoponapa꞉te hunuhunu hakamo nalahutihamena꞉. \v 15 Iyo, genama panalo da꞉lutamene, ba꞉be lumagiti genama guamo gala a꞉kana꞉pa꞉gamene ebeno ilina uwatema꞉, \v 16 ba꞉gala tumulu oko dowatitamene, ba꞉be lumagiti gala genamamo a꞉katoamene ebeno atuino kaliko lawema꞉. \p \v 17 “Numa꞉la꞉, lamitulamitu ba꞉gala nono dikalamena ba꞉bi kamenakamenatamo ba꞉be hegelate kubanomoma꞉ keda꞉ma꞉ne! \v 18 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ Godoko na꞉toemehuya꞉la꞉ ba꞉moi komate gibagiba tetelo akapikulihala꞉, \v 19 mabu ba꞉ba tetelo kokonomo temetema꞉te kopikulima꞉na꞉. Numa꞉la꞉, Godote ba꞉moe hopo dododiya꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti ka꞉lo ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, ba꞉bakobako temetema꞉te dopamo kapikuliya꞉ha꞉, ba꞉gala galane tetelo ba꞉bakobako temetema꞉te gala a꞉kapelama꞉mena꞉, kapiya tetenomolo kopikulima꞉na꞉. \v 20 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Kodawa Godote ba꞉be tete gopowahimihino eta lumagiti ba꞉moe hopolo a꞉kemedenamene, huiyatiya ebete pui ka꞉lamiti duwatiya꞉ ba꞉bi tawakalubi malemalelatelelo tete kogopowahimima꞉ne. \p \v 21 “Ba꞉ba tetelo eta lumagiti la꞉tamo ba꞉ma ka꞉na da꞉goemene, ‘Numa꞉la꞉, Godokono Oemedawa Kelisote ba꞉malo bemedena!’ o, ‘Numa꞉la꞉, ebete ba꞉bolo bemedena!’ la꞉ hibima꞉ akamida꞉la꞉, \v 22 mabu ha꞉da Kelisoma꞉ eda꞉hapi ba꞉gala naeno mahilamo ha꞉da tabo olamagimipi, iba꞉te ikulihote hiya꞉hiya꞉ hanohano komo kododilima꞉na꞉. Iyo, ibi ubila ba꞉bi ododili komamo Godote da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiya꞉ gabamo komagatalema꞉. \v 23 Ba꞉bema꞉ la꞉ hidamo nulia꞉la꞉, ba꞉moi hiliyonomo komate pikulihino nale la꞉ dopamo kiyalamemata.” \s1 Tawakalubino Naniwino Pe Tete \r Ma꞉t 24.29-31; Luk 21.25-28 \p \v 24 “Ba꞉be ko temeteme tetete da꞉wibomene, ba꞉ba tetelo hegelate kuduma꞉ne ba꞉gala manomete a꞉ka꞉la꞉minamene, \v 25 iyo, oloka꞉te alomone hopamo kopigudima꞉na꞉, ba꞉gala alomoeno helohelo ilinate komidiwiholema꞉na꞉. \v 26 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo Tawakalubino Naniwiti alomo hununi ba pihitiga, iba꞉te ebe ba꞉bo kumima꞉na꞉, ebete ebeno heloago ba꞉gala alo konomago kopema꞉ne. \v 27 Ba꞉bene ebete Hunu Haboeno nopopi hiya꞉hiya꞉ hopo hiliyonomamo kopoelamema꞉ne, Godote da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉moe hopo hapuhapuni kopuwatema꞉.” \s1 Anahu Kehoeno Komo \r Ma꞉t 24.32-35; Luk 21.29-33 \p \v 28 “La꞉ anahu kehoeno komone ba꞉moe eta komo hidamo niya꞉tawahala꞉. Gedawoeno huha꞉te pikuliti uliuli paha da꞉mogolamemena꞉, ba꞉be komote la꞉ kiya꞉tulamema꞉na꞉ta gogoeno tete ba꞉ na꞉tatali, \v 29 ba꞉bema꞉ ba꞉moi temeteme komate ikuliholo dulamema, la꞉ kiya꞉tawahama꞉nemata Tawakalubino Naniwino pe tete tatalila, ebe ba꞉ gigihodo a꞉pa꞉gama꞉ pe. \v 30 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉moi hiliyonomo komate dopamo kopikulihoma꞉na꞉, galane ba꞉ma tete tawakaluba꞉te ba꞉bo koha꞉lahama꞉na꞉, \v 31 iyo, ba꞉moe hopo ba꞉gala alomo iba꞉te kowiboma꞉na꞉, huiyatiya naeno tabote a꞉kawibamene, itana tetelo bitanamene.” \s1 Tawakalubino Naniwino Pe Tete Tawakaluba꞉te Iya꞉tawahaha꞉ \r Ma꞉t 24.36-44; Luk 17.26-30,34-36 \p \v 32 “Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉te ba꞉be Ko Hegeloeno tete iya꞉tawahaha꞉, Hunu Haboeno nopopi ba꞉gala Godokono Gudu iba꞉te iya꞉tawahaha꞉, Nabiwi Godote ha꞉kiya iya꞉tawala. \v 33 Ba꞉bema꞉ la꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉, mabu ba꞉be tetete da꞉pemene la꞉ iya꞉tawaha꞉. \v 34 Ba꞉moe komote ba꞉ma ka꞉na kitanama꞉ne, eta ko dubuti eta muhulu hopolo konemeda꞉tepama꞉ ebeno genama huiyaha꞉ okopa꞉tamo komiya꞉pama꞉ne iba꞉te hidamo kuminama꞉. Ba꞉bene ebete iba꞉tamo oko hiya꞉hiya꞉ ikalameholete, gigiho umidawa kogoemema꞉ne, ‘Ama꞉ naeno pe teta꞉mo uliholo nemedeniya꞉.’ \v 35 Ba꞉bema꞉ la꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉, mabu la꞉ iya꞉tawaha꞉ genama namutudawoeno pe tete, diyala, da꞉ gapogapo tetelola꞉ o du tetelola꞉, da꞉ owaloho hapuamola꞉ o duiduiya tetelola꞉. \v 36 Iyo, ebete tiyonomo da꞉pemene la꞉ lahanalo da꞉ pulametamena꞉, \v 37 ba꞉bema꞉ nale ba꞉moe tabo la꞉ kapiyatamo kagoeha꞉, hiliyonomo tawakaluba꞉tamo goemo, la꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉!” \c 14 \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉ga꞉luya꞉ \r Ma꞉t 26.1-5; Luk 22.1-2; Yon 11.45-53 \p \v 1 Adaguila꞉ Poko\f * \fr 14.1 \ft Ba꞉moe Adaguila꞉ Pokoeno mabu ba꞉ Moseseko tetelo tupuimiya꞉. Ba꞉ba tetelo Isipiti Ko Gawadubu Pa꞉lote Yu tawakalubi hiliyonomo uwatete ibi ebeno huiyaha꞉ okopima꞉ midiliya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ubihinola ibi dito oelame ibino Ka꞉inane hopamo. Godote Pa꞉lokono wato kodakoda komo dumiya꞉, ba꞉bema꞉ eta dulu ebete ebeno hoe nopodawa Isipiti hopamo na꞉poemeniya꞉ hiliyonomo Isipitinapino dopo gugudi kopanakapulamenama꞉. Ba꞉bene ba꞉be dulu hoe nopodawate Yu tawakalubino gugudi adaguila꞉lenate, huiyatiya Isipitinapino gugudinomo banakapulameniya꞉. Ba꞉be hanohano komodo Yu tawakalubi hiliyonomate Isipiti hopone ba꞉bo ikuliniya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ iba꞉te hiliyonomo gogo ipuwalo Adaguila꞉ Poko bododinakomena꞉.\f* ba꞉gala Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko,\f * \fr 14.1 \ft Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko ba꞉ Yu tawakalubino eta pokola. Adaguila꞉ Poko da꞉wibomene, eta hegelalo ba꞉moe eta poko tupuimiti iba꞉te sa꞉ba꞉ni hegela tetelo bododinakomena꞉. Ba꞉moe pokoeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala. Yu tawakaluba꞉te Isipiti hopone Godokono heloamo dikuliniya꞉, ba꞉be dulu ibino palawa baa꞉ ododilinate hidamo okalehonaheno iba꞉te gahugahulu ba꞉bo tolameniya꞉. Mabu ba꞉bi baa꞉te hunamo mahila꞉halema꞉ tetehenola, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ Yu tawakaluba꞉te ba꞉moe poko bododinakomena꞉.\f* ibino komo tupuimima꞉ netewa hegelate ba nepola꞉na, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Ya꞉suku anakapumima꞉ tabo ba꞉bo ihatiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo bohowaditiya꞉. \v 2 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalete ago alaholohodemena꞉.” \s1 Betani Habanapi Kamenate Ya꞉sutamo Hido Nibo Ihi Da꞉haminamiya꞉ \r Ma꞉t 26.6-13; Yon 12.1-8 \p \v 3 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo baa꞉ benutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola. Ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete, ebete petokamidate Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno mahilo ba꞉ nadala, ebeno huiya konomola. \v 4 Komo tawakalubi ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te maubahalete ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo tabo ba ga꞉la na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete ba꞉moe hido nibo ihi gigilepalama꞉ da꞉midi? \v 5 A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale kapiya gogoeno oko huiya mani buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉.” Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be kamena ba꞉bo kiyahamiya꞉. \p \v 6 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ebe na꞉miya꞉pala꞉! Badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi. \v 7 La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo iba꞉tamo malemale ilina ba꞉bo nikalamenakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata. \v 8 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉moe kamenate natamo hido komo bododi, eta kuba kitanaha꞉. Nale hoeha꞉ tetelo ebete naeno ape bobamo ihatema꞉ gabo bihiduimi, iyo, ba꞉be komo ba emalagidolo ebete naeno apa꞉mo hido nibo ihi ba꞉bema꞉ hamina. \v 9 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.” \s1 Yudasiti Ya꞉suku Lawema꞉ Nopo Da꞉tamotiya꞉ \r Ma꞉t 26.14-16; Luk 22.3-6 \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote, nopo ba꞉bo netamotiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉. \v 11 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be komo uliti kalakalahalo tabo ba꞉bo ihatiya꞉ ebetamo mani kikamema꞉, ba꞉bema꞉ Yudasiti iba꞉godone tote gabo ba꞉bo nohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉. \s1 Ya꞉suti Ebe Ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko Da꞉naniya꞉ \r Ma꞉t 26.17-25; Luk 22.7-14,21-23; Yon 13.21-30 \p \v 12 Yunapino ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te hiliyonomo gogolo Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko naha da꞉tupuiminakui, ba꞉be dopo hegelalo Adaguila꞉ Pokoma꞉ iba꞉te sipi-goegoe hegehege balukulinakuya꞉. Ba꞉be komo ba emalagidolo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “A tolamete Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉nihiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?” \p \v 13 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapi netewa ba oelame iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ko habamo na꞉toala꞉, ba꞉bene beya dagahita ba꞉be dubuti la꞉go da꞉palugamene, la꞉le ebe ba꞉bo na꞉ta꞉matuya꞉la꞉. \v 14 Ebete kebe genamamo da꞉nodolomene, la꞉ ba꞉be genama namutudawatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, genama keka꞉ nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉?’ \v 15 Ba꞉ba tetelo ebete genama guamo la꞉ komagatalema꞉na꞉ta, hunu genamalo haba ko bitana, ya꞉lo a꞉hiduima꞉ka. La꞉ ba꞉bolo aeno naha ilina na꞉nihiduilamiya꞉la꞉.” \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te ko habamo nuluhukuti, Ya꞉suti kebe komoma꞉ ka꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ba꞉bi komo nulamete Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉. \p \v 17 Ba꞉bema꞉ da꞉duniya꞉ Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go ba꞉be genamamo na꞉pelameniya꞉. \v 18 Iba꞉te ahidinate baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.” \p \v 19 Ba꞉ba tetelo iba꞉te tepo menemenema꞉ ba eda꞉hana, Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Nalela꞉ka꞉?” \p \v 20 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ 12 ta꞉matapi ipuwalo baa꞉ kalila꞉mo nago kokoto dadutimini, ba꞉be ba꞉be lumagila. \v 21 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!” \s1 Ya꞉suku Emalagidolo Baa꞉ Naha Komoeno Tupuimi Mabu \r Ma꞉t 26.26-30; Luk 22.14-20; 1 Kol 11.23-25 \p \v 22 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ nuwata꞉la꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.” \p \v 23 Ba꞉bene ebete kalili kalawenate Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena, ibi hiliyonomate ba꞉bo nihoniya꞉. \v 24 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubi owalubilima꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne. \v 25 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo ba꞉bo koninima꞉nemo.” \p \v 26 Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale kapiya alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉. \fig Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Olibi Kehakeha Hunu Hakamo da꞉tolameniya꞉|alt="Jesus and disciples leave Jerusalem" src="CN01807B.TIF" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publsihing Co" ref="14.26" \fig* \s1 Ya꞉suti Pitako Da꞉kiyameniya꞉, Ama꞉le Na Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Kogoema꞉na꞉ta \r Ma꞉t 26.31-35; Luk 22.31-34; Yon 13.36-38 \p \v 27 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’ \v 28 Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.” \p \v 29 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!” \p \v 30 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” \p \v 31 Huiyatiya Pitate ibulunomolo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉. \s1 Ya꞉suti Getasemanilo Godotamo Da꞉toetoeniya꞉ \r Ma꞉t 26.36-46; Luk 22.39-46 \p \v 32 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.” \v 33 Ba꞉ba tetelo ebete Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala Yoneko, ibi baleta toetoe tabo ga꞉la baha꞉mo magataleniya꞉, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉. \v 34 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉le na mabuma꞉ ba꞉malo uliholo na꞉pola꞉nala꞉.” \p \v 35 Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate ebeno ape hakamo nihatenate Godotamo ba꞉bo netoetoeniya꞉, gabote da꞉modobomene ba꞉ba teteno temetemete ebe komiya꞉pama꞉. \v 36 Ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉, Nabiwi! Hiliyonomo komokomo ododilima꞉ ama꞉godolo helo bitana, ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.” \p \v 37 Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Saimono, la꞉ badama꞉ ka꞉lahonama? Mabu keka꞉ la꞉le na mabuma꞉ tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama.” \v 38 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.” \p \v 39 Ba꞉bene Ya꞉suti gala katonate, ebete dopamo Godotamo toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉, ebete ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉, \v 40 ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo gala da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉. Ba꞉ba tetelo ibino baiditi menemenenomoma꞉ eda꞉halameniya꞉, ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te hilopago ebetamo ga꞉la tabo nipo ohowadiniya꞉. \p \v 41 Ba꞉bene ebete gala katonate netewa-kapiya tetelo Godotamo netoetoenate da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Ba꞉ba꞉la, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉. \v 42 Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!” \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉laweniya꞉ \r Ma꞉t 26.47-56; Luk 22.47-53; Yon 18.3-11 \p \v 43 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena ba꞉ba tetenomolo Yudasiti peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago da꞉pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula. \v 44 Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo lawete hidamo na꞉magatuya꞉la꞉.” \p \v 45 Ba꞉bene Yudasiti penate Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba aboetehona, \v 46 komo dubate Ya꞉suku ibino kokotamo kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉. \v 47 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate, galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉. \v 48 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema? \v 49 Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo la꞉go ba luta tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉, huiyatiya ba꞉moi komate ba꞉ ikuliha Godokono Buka tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.” \p \v 50 Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉. \v 51 Ba꞉bolo eta uli ape dubuti na꞉la꞉nuya꞉, ebete dopamo hido keyakeya kalikonomo pulinate Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba꞉bamo da꞉puluhukuniya꞉, ba꞉bema꞉ komo dubate ubila ebe kolawenama꞉, \v 52 huiyatiya ebete ebeno kaliko miya꞉panate kikipuiyanomo atumu dito kalahula꞉niya꞉. \s1 Yunapi Ka꞉nisolo Dubate\f * \fr 14.53 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Ya꞉suku tetelo komo Yu tawakalubino watowatopi dubu ba꞉moe ba꞉bi Ka꞉nisolo dubula. Ba꞉bi watowatopa꞉te Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ komo ba anagilamelelame, kubapa꞉tamo ibino huiya ba꞉bo ikalamenakuya꞉, huiyatiya ba꞉bi Ka꞉nisolo dubagodolo helo kitanamiha꞉ lumagi hoea꞉mo oemema꞉.\f* Ya꞉sukunu Komo Danagiya꞉midameniya꞉ \r Ma꞉t 26.57-68; Luk 22.54-55,63-71; Yon 18.13-14,19-24 \p \v 53 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genamamo ba꞉ dito magataniya꞉. Iba꞉te ebe ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino komo watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, ibi hiliyonomate pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉. \v 54 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate ebete lawamepa꞉go koelo ba꞉bo nigiga꞉niya꞉. \v 55 Ba꞉bene Hununomo Watodawa ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉. Huiyatiya iba꞉te ebeno eta kuba kuminiya꞉ha꞉, \v 56 iyo, hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, hiya꞉hiya꞉ tabo da꞉ga꞉laniya꞉ ibino tabote huiyatiya kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉. \p \v 57 Ba꞉bene komopa꞉te mahila꞉hanate Ya꞉sukunu komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, iba꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉laniya꞉, \v 58 “Ebete tabo da꞉goiti ale ba꞉ma ka꞉na ulitima꞉, ‘Ba꞉moe Godokono Genama tawakaluba꞉te kokotamo detiya꞉, nale anabulimiti netewa-kapiya hegelalo eta genama gala kaketema꞉nemo, ba꞉bako genama komo tawakaluba꞉te ete modoboha꞉.’” \v 59 Huiyatiya dopo ha꞉da amihopi keba ka꞉nala꞉ka꞉, ba꞉moi uli tabo ga꞉lapi ba꞉ ba꞉ba ka꞉nala, iba꞉te ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ya꞉sukunu komoma꞉ ukui kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉. \v 60 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate ibi ipuwalo mahiganate Ya꞉suku nalateda꞉niya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?” \p \v 61 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti tabo goeheno dito la꞉nuya꞉, ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ebe gala na꞉kalateda꞉niya꞉, “Godoko tawakaluba꞉te dadikumina, ama꞉ ba꞉ ebeno Gudu Kelisotela꞉ka꞉?” \p \v 62 Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Na ba꞉ ba꞉betela. Ba꞉bene la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!” \p \v 63 Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola! \v 64 Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’ Ba꞉bema꞉ ebeno komoma꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉?” \p Ba꞉bene ibi hiliyonomate Ya꞉sukunu komo ba anagiya꞉midamena ebe anakapumima꞉ ba꞉bo ga꞉laniya꞉. \v 65 Ba꞉ba tetelo komo iba꞉te Ya꞉sutamo kowe mehoholenate, ebeno holoholo mula꞉menate ba anagalimihona na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawama꞉ hibilo deda꞉na, ama꞉ na꞉gaa꞉ puya꞉te kanagalimihotana!” ba꞉bene lawamepi dubate ebe lawenate kokotamo ba꞉bo anagalimihoniya꞉. \s1 Pitate Ya꞉suku Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Da꞉goeniya꞉ \r Ma꞉t 26.69-75; Luk 22.56-62; Yon 18.15-18,25-27 \p \v 66-67 Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ebeno apete kotanotanonama꞉ koelo lutiya꞉. Ba꞉bene Hununomo Watodawoeno oko bohelete penate, Pitako hidamo pumihonate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!” \p \v 68 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Ao, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉. Ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na kemalagidolonaha꞉.” Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo kakabate na꞉goehoniya꞉. \p \v 69 Ba꞉bene oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi gala na꞉kakiyalameniya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagila!” \v 70 huiyatiya Pitate ba꞉ atu iya꞉tawaha꞉ tabo bekagoeniya꞉. \p Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitako gala na꞉kakiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu ama꞉ Ga꞉lili hoponapilata.” \p \v 71 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! La꞉le kebe lumagima꞉ da꞉ga꞉lanama, na ebe iya꞉tawaha꞉!” \p \v 72 Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate goeho netewa tetema꞉ deda꞉meniya꞉, Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate ibulunomo ba꞉bo ihiniya꞉. \c 15 \s1 Yunapino Watowatopa꞉te Ya꞉suku Paeletetamo\f * \fr 15.0 \ft Ya꞉suku tetelo Loma tawakaluba꞉te Paeleteko bepoemiya꞉ Yunapino Yudiya hopamo, ebete ibino kapela Ko Gawadubuma꞉ kopeda꞉nama꞉, ba꞉bene ba꞉be hopolo Paeleteko kapiyagodolo helo nitanami lumagi hoea꞉mo oemema꞉.\f* Da꞉magatuya꞉ \r Ma꞉t 27.1-2,11-14; Luk 23.1-5; Yon 18.28-38 \p \v 1 Duiduiyanomolo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, ba꞉moi Ka꞉nisolo tawakalubi hiliyonomate nopo betamotiya꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉suku hala꞉mo matuhumihote Paeletetamo da꞉magatuya꞉, \v 2 Paeletete ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?” \p Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉le ba꞉ a꞉gaa꞉ta.” \p \v 3 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉te Ya꞉sukunu komoma꞉ na꞉ga꞉lutiya꞉ ebete hiya꞉hiya꞉ kuba bododilinami, \v 4 ba꞉bene Paeletete ebe gala na꞉kalatediya꞉, “Ama꞉ ibino tabo ba꞉ka꞉huiyomena꞉? Iba꞉te na꞉ga꞉lita ama꞉ hiliyonomo koko kuba ododilidawalata!” \p \v 5 Huiyatiya Ya꞉suti eta tabo kagoiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ Paeletete koamo hanohanuya꞉. \s1 Paeletete Ya꞉suku Hoea꞉mo Doemiya꞉ \r Ma꞉t 27.15-26; Luk 23.13-25; Yon 19.1-16 \p \v 6 Ba꞉ba tete tawakalubino ododi komo ba꞉ma ka꞉nala, hiliyonomo gogo ipuwalo Yunapino Adaguila꞉ Poko tetelo iba꞉te du genamalo kapiya lumagi mahilamo da꞉ka꞉minakui, Paeletete ba꞉be lumagi ebeno kuba huiyane dito oemenakui. \v 7 Ba꞉ba tetelo kapiya dubu ebeno mahilo Balabasitila, ebete du genama gulu nemedenami, ebeno komo ba꞉ma ka꞉nala. Dopamo komo dubate Loma gabomana꞉go alaholohopima꞉ ba eda꞉ha, iba꞉te komo tawakalubi ba꞉bo anakapulamiya꞉, ba꞉be mabuma꞉ Loma gabomani watowatopa꞉te ibi Balabasiko bana uwatete du genamamo dito miya꞉tiya꞉. \v 8 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Paeletekono holoholo hapulu ba la꞉na tawakalubi hiliyonomate ebetamo pelamete na꞉pega꞉lamiya꞉, ebete poko tetelo dopamo keba ka꞉na kododinakui ba꞉ba ka꞉na gala kakododima꞉. \v 9 Ba꞉bene Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ubila꞉ka꞉ nale la꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubu dito oeme?” \v 10 Ebete ba꞉moe tabo begoiya꞉ mabu ebete iya꞉tawuya꞉, Yunapi hiliyonomate Ya꞉sutamo na꞉kalakalahutiya꞉, huiyatiya ibino watowatopa꞉te ba꞉be mabuma꞉ maubahate ebe ba꞉ dito magahiya꞉, iyo, iba꞉godolo hibi komo puliyala, kitanuya꞉ha꞉. \p \v 11 Huiyatiya ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉te komo hiliyonomo tawakaluba꞉tamo helo bikalamiya꞉ iba꞉te Paeleteko koga꞉lamema꞉, ebete Balabasiko du genamane dito oemete huiyatiya Ya꞉sutamo kuba huiya kikamema꞉. \v 12 Ba꞉bene Paeletete iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉moe dubu la꞉le Yu tawakalubino Ko Gawadubuma꞉ da꞉ga꞉lanama, nale ebe keba ka꞉na na꞉kamitimo?” \p \v 13 Iba꞉te ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Keha pihigamo pihomotete, ikoko nalukulima꞉!” \p \v 14 Ba꞉bene Paeletete na꞉goiya꞉, “Bada mabuma꞉? Ebete bada kuba kododi?” \p Huiyatiya iba꞉te konomamo ga꞉ga꞉lo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Keha pihigamo ebe na꞉pihomota꞉!” \p \v 15 Ba꞉bema꞉ Paeletete ba꞉bi tawakalubi kokalakaluilamema꞉ ubi ba ihate, ebete Balabasiko du genamane ba꞉ dito oemiya꞉, huiyatiya ebete ebeno alaholohopi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉tima꞉. Ba꞉bene ba꞉be komo da꞉wibuya꞉ ebete Ya꞉suku iba꞉tamo dito ikalamiya꞉, iba꞉te ebe keha pihigamo pihomotete ikoko kalukulimima꞉. \s1 Alaholohopi Dubate Ya꞉suku Da꞉walititiya꞉ \r Ma꞉t 27.27-31; Yon 19.2-3 \p \v 16 Ba꞉ba tetelo alaholohopi dubate Ya꞉suku na꞉magatuya꞉ Loma gabomanino ko genama guamo, ba꞉be genamoeno mahilo ba꞉ Pelatoliyamala, ba꞉bene iba꞉te ibino alaholohopino kapiyuimi dubu hiliyonomo ka꞉lamiti iba꞉go ba꞉bo nekapiyuya꞉. \v 17 Iba꞉te Ya꞉suku ba waliti huiya konomo hawihawi kaliko ebetamo ba꞉bo pulimiya꞉, ba꞉gala iba꞉te olagoeno tupina nelawete anagogobeya꞉midahalo a꞉dete ebeno watamo dito pulimiya꞉. \v 18 Ba꞉bene iba꞉te ebe iya꞉da꞉telo na꞉ga꞉luya꞉, “A꞉iye! Yu tawakalubino Ko Gawadubu, ama꞉ nolata!” \v 19 ba꞉gala iba꞉te ebe kukamo watolo anagalimihote ebetamo kowe mehoholete, iba꞉te ebe ba waliti ibino pupamo ahiditi ebetamo ba꞉bo papamila꞉huya꞉. \v 20 Iba꞉te ebe waliti da꞉wibuya꞉, hawihawi kaliko ebeno apene pekanamete ebeno kalikonomo gala dito kapulimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe na꞉magatuya꞉ keha pihigamo ebe konepihomotema꞉. \s1 Alaholohopa꞉te Ya꞉suku Keha Pihigamo Da꞉pihomotiya꞉ \r Ma꞉t 27.32-44; Luk 23.26-43; Yon 19.17-27 \p \v 21 Ba꞉ba tetelo eta dubu Saimonoko ebe ba꞉ Sailiniya habanapila, ebe ba꞉ A꞉lesandako ba꞉gala Lupasiko ibino nabiwila, ebete gobogobone ko habamo ba꞉moe gabodo ba pita, alaholohopa꞉te ebe duhimiti ba꞉bo lawiya꞉ Ya꞉sukunu keha pihiga kagatamema꞉. \v 22 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku na꞉magatuya꞉ Gologota hakamo, ba꞉be hakoeno mahilo ipuwa ba꞉ ‘Wato Gohala.’ \v 23 Ba꞉bolo iba꞉te helo gao beya ba꞉gala temeteme uliha꞉ kaka mulamula kapiyuilamete ebetamo dikamiya꞉ Ya꞉suti kaniya꞉ha꞉. \v 24-25 Ba꞉bene hegelate nanekela꞉mo da꞉podolatepuya꞉ 9 koloko tetelo, alaholohopa꞉te Ya꞉suku kehamo pihomotete ikoko ba꞉bo alukulimiya꞉, ba꞉gala iba꞉te nakola hegehege iya꞉hekeholo iya꞉da꞉mi komo ba ododi ebeno kaliko hiya꞉hiya꞉ uwatemete ba꞉bo alabahamiya꞉. \p \v 26 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉sukunu hoe mabu hawakalimima꞉ tabo hunamo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, “Ba꞉moe dubu ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula,” \v 27 ba꞉gala iba꞉te pilo dubu netewa Ya꞉sukuba꞉ hiya꞉hiya꞉ kehamo a꞉kapihomolateliya꞉, eta tu hapuamo, eta pele hapuamo. \v 28 Ba꞉be komote ba꞉ ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, Godote ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ebeno Bukalo tabote ba꞉ma ka꞉na itana, “Iba꞉te ebe kubapa꞉go kapiyama꞉ midiya꞉.”\f * \fr 15.28 \ft Mak 15.28 komoeno tabo Makate bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \p \v 29 Ba꞉bene puya꞉te ba꞉be gabodo da꞉petolamitiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku iduduputimilo niya꞉da꞉titiya꞉, iyo, iba꞉te ibino wato wagegelatelelo na꞉ga꞉lutiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ Godokono Genama anabulimiti, netewa-kapiya hegelalo gala etema꞉ da꞉goi, ama꞉ ba꞉be lumagilata! \v 30 Wadiyala ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ mula꞉te keha pihiga hununi hopamo na꞉pihitiga!” \p \v 31 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉te Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉go Ya꞉suku atumu na꞉ka-iya꞉da꞉titiya꞉, ba꞉ma ka꞉na etate etatamo goenakui, etate etatamo goenakui, ba꞉ba ka꞉na ewagelitiya꞉, “Ya꞉suti komo tawakalubino olalati komo bemula꞉lelamenakui, huiyatiya ebe ha꞉kiya ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉ wadiyaha꞉! \v 32 Ebete Godokono Oemedawa ba꞉gala Isalaela tawakalubino hibi Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, wadiyala ebete keha pihiga hununi hopamo na꞉pihitigana, iyo, ale ba꞉be komo umiti ebe hibima꞉ ba꞉bo komidima꞉nema꞉!” \p Ba꞉ba tetelo eba꞉go da꞉pihomolateliya꞉, ba꞉bi dubu netewapa꞉te atumu Ya꞉suku iduduputimilo kuba tabo bekaga꞉lutiya꞉. \s1 Ya꞉suti Da꞉hoeniya꞉ \r Ma꞉t 27.45-56; Luk 23.44-49; Yon 19.28-30 \p \v 33 Ba꞉bene hegelate tuli teta꞉mo dutiya꞉ hopo konomote ba꞉bo duya꞉. Ba꞉ba tetelo du komote hegeloeno alo ba mula꞉, hegelate a꞉hiwate nanekela꞉mo a꞉nihitigatepaniya꞉, hegela tuli tetene tupuimiti 3 koloko teta꞉mo. \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti Yu tawakalubino tabamo ibulunomamo na꞉goeniya꞉, “Elai, Elai, lama sabakatani?” ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉na itana, “Naeno Godo, naeno Godo, na ama꞉le badama꞉ ka꞉miya꞉pana꞉wa?” \p \v 35 Komo ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ebeno tabo ulinate na꞉ga꞉laniya꞉, “Numa꞉la꞉, ebe Elayako beka꞉mina!” \v 36 Ba꞉bene kapiya dubu nipuliganate, humago kaka gao beyamo nadutinate pudamo negalapata꞉midanate Ya꞉sutamo ba nikamena na꞉goeniya꞉, “Hiya꞉, a kumitotiya꞉! Elayate ebe pelawete hopamo da꞉padipotemene!” \p \v 37 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibulunomo goewatanate hoenomo ba꞉bo hoeniya꞉. \p \v 38 Ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti tulituliya bolagale hununi tupuiminate hopamo ba꞉bo pihitiganiya꞉. \v 39 Ba꞉gala Ya꞉sukunu holoholo hapulu da꞉la꞉nuya꞉, ba꞉be alaholohopino gawadubuti Ya꞉suti keba ka꞉na ka꞉hoeniya꞉ ba꞉be komo uminate na꞉goeniya꞉, “Hibila, ba꞉moe dubu ba꞉ Godokono Gudula!” \fig Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti da꞉bolagaleniya꞉|alt="Temple veil being torn in two" src="CN01843B.TIF" size="span" loc="2/3 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="15.38" \fig* \p \v 40-41 Ba꞉ba tetelo komo kamenakamenate Ya꞉suku umima꞉ muhuluni putitataniya꞉, ibi ba꞉ puya꞉te eba꞉go Yelusalemamo da꞉pelamiya꞉ ba꞉bi kamenakamenala, ba꞉gala ibi ipuwalo Salomiko, ba꞉gala Magadalanapi Ma꞉liko, ba꞉gala eta Ma꞉li ebeno gugudi netewa Yausesiko ba꞉gala Deha꞉potodawa Ya꞉imesiko, ba꞉moi ba꞉te pola꞉nuya꞉. Ba꞉ hibila, Ya꞉suti Ga꞉lili hopolo da꞉pata꞉nami ba꞉moi netewa-kapiya kamenakamenate ebe hidonomamo owalubinama꞉. \s1 A꞉limitiya Habanapi Yausepete Ya꞉sukunu Ape Nakola Bobo Ipuwamo Dihateniya꞉ \r Ma꞉t 27.57-61; Luk 23.50-56; Yon 19.38-42 \p \v 42-43 Gapogapo tetelo A꞉limitiya habanapi Yausepete na꞉peniya꞉, ebe Yunapi Ka꞉nisolo ipuwalo eta tuputupu lumagima꞉ eda꞉nami, iyo, ebete Godokono Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ tete belatiminami. Ba꞉bene ebete ba꞉ma ka꞉na pemalagidoloniya꞉, ba꞉be hegela ba꞉ Yu tawakalubino okoha꞉ hegeloeno ilina hiduilame tetela mabu dumutu ba꞉ talona hegelala, ba꞉bema꞉ ebete tonate Paeleteko toleheno na꞉nikiyameniya꞉ Ya꞉sukunu ape lawenama꞉. \v 44 Paeletete ba꞉be tabo ulinate koamo la꞉wa꞉nate ukuilo na꞉goeniya꞉, “Ya꞉suku ya꞉lo a꞉ka꞉haa꞉ka?” ba꞉bema꞉ ebete alaholohopino gawadubu ebetamo ka꞉minate Ya꞉sukunu hibi hoe komoma꞉ ebe ba꞉bo alateda꞉niya꞉. \v 45 Ba꞉bene Paeletete alaholohodawa gawadubugodone Ya꞉sukunu hoe tete ulinate Yausepetamo modobo tabo ba꞉bo goeniya꞉ ebete Ya꞉sukunu ape lawenama꞉. \v 46 Ba꞉bene Yausepete hidonomo keyakeya kaliko mana꞉mo lawenate Ya꞉sukunu ape hopamo padipotenate, hido kalikamo a꞉wa꞉tinate nakola bobo ipuwamo ba꞉bo nihateniya꞉, ba꞉be bobo tawakaluba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligi ya꞉lo ba꞉bo ododiya꞉. Ba꞉ba tetelo Yausepete ko nakola emokamidanate bobo gigiho ba꞉bo netakuminiya꞉, \v 47 ba꞉bene Magadalanapi Ma꞉liko ba꞉gala Yausesikono menoko Ma꞉liko, Yausepete Ya꞉sukunu ape dihateniya꞉ iba꞉te ba꞉be bobo haba uminiya꞉. \c 16 \s1 Ya꞉suti Hoene Gala Da꞉kamahiguya꞉ \r Ma꞉t 28.1-8; Luk 24.1-12; Yon 20.1-10 \p \v 1 Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegela tete da꞉wibuya꞉, Magadalanapi Ma꞉liko, Ya꞉imesikono menoko Ma꞉liko, ba꞉gala Salomiko, iba꞉te tolamenate hido nibo ilina mana꞉mo na꞉nuwatehoniya꞉ eta hegelalo Ya꞉sukunu apa꞉mo kopabutilamelemema꞉. \v 2 Ba꞉bene Sande hegela duiduiyanomolo hegela ba owalohuta, iba꞉te nakola bobo habamo da꞉tolamitiya꞉ \v 3-4 na꞉nega꞉luya꞉, “Bobo gigiholo ditana ba꞉be ko nakola tama꞉mo pote na꞉ka꞉nemokamidaa꞉memene?” Iba꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉lutiya꞉ mabu ba꞉be nakola menemenenomola, huiyatiya iba꞉te hidamo ba gahilamehole ba꞉be ko nakola tama꞉mo ya꞉lo emokamida ba itana ba꞉bo umiya꞉. \v 5 Ba꞉bene iba꞉te nakola bobo ipuwamo nogomote, uli ape dubu ga꞉ga꞉ keyakeya kaliko puliti tu hapulu da꞉lutiya꞉ numiti konomamo nehanohanohutiya꞉. \p \v 6 Ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ akahanohanohala꞉! Nasaletenapi Ya꞉suku tawakaluba꞉te ebe keha pihigamo da꞉pihomoti, la꞉le ebe bohowaditamata. Ebe malo puliyala, ebe a꞉mahigaka! Iba꞉te ditidi gapogapolo ebe dihateni ba꞉be haba la꞉ numa꞉la꞉. \v 7 Ba꞉bema꞉ la꞉ tolamete Pitako ba꞉gala komo ebe ta꞉matapi na꞉nikiyalama꞉la꞉, ‘Ya꞉suti Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉ne. La꞉ tolamete ebe ba꞉bo konumima꞉nemata, ebete la꞉ dopamo keba ka꞉na ka꞉kiyalamiti ba꞉ba ka꞉na.’” \p \v 8 Ba꞉bene iba꞉te hanohanoholo lililahala꞉go nakola bobo ipuwane pikuliti ba꞉ dito pipulila꞉huya꞉, huiyatiya iba꞉te eta lumagi kanikiyamiya꞉ha꞉ mabu iba꞉te koamo toletolehutiya꞉. \s1 Ya꞉suti Magadalanapi Ma꞉litamo Duluhukuya꞉\f * \fr 16.9 \ft Mak 16.9-20 komoeno tabo Makate bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \r Ma꞉t 28.9-10; Yon 20.11-18 \p \v 9 Ba꞉be Sande hegela duiduiyanomolo Ya꞉suti hoe ipuwane mahigate Magadalanapi Ma꞉litamo dopamo nuluhukuya꞉, ba꞉be kamenagodone Ya꞉suti dopamo sa꞉ba꞉ni kuba gobogobo boelamiya꞉. \v 10 Ba꞉bema꞉ Ma꞉liti tote, puya꞉te dopamo Ya꞉sukuba꞉ da꞉wapata꞉lamenama꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉te ba ihimita ibi ba꞉bo nikiyalamiya꞉, \v 11 huiyatiya iba꞉te Ya꞉sukunu ka꞉ka꞉mo mahiga komo ba꞉gala Ma꞉liti ebe dumiya꞉, iba꞉te ba꞉be tabo uliti hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉. \s1 Ya꞉suti Netewa Ta꞉matapa꞉tamo Duluhukuya꞉ \r Luk 24.13-35 \p \v 12 Galane Ya꞉sukunu ta꞉matapi netewapa꞉te Yelusalema ko habane ba tuta, Ya꞉sukunu apete hiya꞉ma꞉ eda꞉mete ebete iba꞉tamo ba꞉bo nuluhukuya꞉. \v 13 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te gala na꞉katuya꞉ komo ta꞉matapi konikiyalamema꞉, huiyatiya iba꞉te ba꞉be tabo uliti hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉. \s1 Ya꞉suti Ebeno 11 Ta꞉matapa꞉tamo Duluhukuya꞉ \r Ma꞉t 28.16-20; Luk 24.36-49; Yon 20.19-23; Oel 1.6-8; 1 Kol 15.5 \p \v 14 Galane Ya꞉sukunu 11 ta꞉matapa꞉te ahiditi baa꞉ ba nahuta Ya꞉suti iba꞉tamo ba꞉bo nuluhukuya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ibi koamo kiyahalamiya꞉ mabu iba꞉te ibino tepo ipuwalo kodakodahibima꞉ ba eda꞉ha hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉, iyo, komopa꞉te ebeno ka꞉ka꞉ komo umiti ibi da꞉pikiyalamiya꞉, iba꞉te ibino tabo uliti ebeno hoe ipuwane mahiga komo iba꞉te hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉. \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ hopo konomamo tolamete Godokono Hido Tabo hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ tawakaluba꞉tamo na꞉nolamagiminakuya꞉la꞉. \v 16 Kebe lumagiti hibima꞉ miditi ba꞉bene beyamo aduti komo da꞉lawemene, Godote ebeno ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ne, huiyatiya kebe lumagiti hibima꞉ midihino Godote ba꞉be lumagino komo anagiya꞉midamete ebetamo kuba huiya hibilo kikamema꞉ne. \v 17 Ba꞉ hibila, Godokono helo hawakalimima꞉ hanohano komate hibima꞉ midipa꞉godolo kopola꞉nama꞉na꞉. Iyo, iba꞉te naeno mahilamo tawakaluba꞉godone kuba gobogobo boelamenakomena꞉ ba꞉gala iba꞉te Hunu Haboeno nopopino hiya꞉hiya꞉ tabamo bolamagiminakomena꞉. \v 18 Ba꞉bene iba꞉te kalu kokotamo duwateholenakomena꞉ ba꞉gala iba꞉te hoe beya da꞉nihonakomena꞉, ba꞉bi komate ibi a꞉kakubahilamenakamena꞉, ba꞉gala iba꞉te temetema꞉gopa꞉tamo ibino kokoto demowatilamenakomena꞉, ba꞉ba tetelo ba꞉bi temetema꞉gopa꞉te ba꞉hidohidohonakomena꞉.” \s1 Godote Ya꞉suku Hunu Habamo Dadipatiya꞉ \r Luk 24.50-53; Oel 1.9-11 \p \v 19 Ba꞉bene Kodawa Ya꞉suti iba꞉tamo tabo olamagi da꞉wibuya꞉, Godote ebe pelawete Hunu Habamo ba꞉bo adipatiya꞉, ba꞉bolo ebete Godokono tu hapuamo ba꞉ dito nemediya꞉. \v 20 Ba꞉bene ta꞉matapa꞉te tolamete hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ hopolo Godokono tabo ba nolamagimi, Kodawa Ya꞉suti iba꞉go kapimilo Godokono oko na꞉nowatinami, iyo, ba꞉ba tetelo ebete Godokono helo hawakalimino hanohano komokomo ipuwado ba꞉be Hido Tabo na꞉neheluiminami.