\id MAT - Tabo (Aramia dialect) NT - Papua New Guinea 2006 (DBL 2014) \h Ma꞉t \toc3 Ma꞉t \toc1 Ya꞉sukunu Hido Tabo Ma꞉tiyuti Miya꞉tiya꞉ \toc2 Ma꞉tiyu \mt2 YA꞉SUKUNU HIDO TABO \mt1 MA꞉TIYUTI \mt2 MIYA꞉TIYA꞉ \c 1 \s1 Ya꞉sukunu Mabu Tawakalubino Mahiloeno Komo \r Luk 3.23-38 \p \v 1 Ya꞉su Kelisoko ba꞉ Da꞉ibidikono eyono gudula, ba꞉gala Da꞉ibidiko ba꞉ A꞉ibalahamakono galane dawala, ba꞉bene ba꞉moe ba꞉ Ya꞉sukunu mabu tawakalubino mahiloeno komola. \b \p \v 2 A꞉ibalahamako tetene tupuimiti Da꞉ibidiko teta꞉mo puluhuku, Ya꞉sukunu mabu tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala — \p A꞉ibalahamakono gudu Aisa꞉ketela. \p Aisa꞉kekono gudu Ya꞉ikobotela. \p Ya꞉ikobokono gudu Yudatela, huiyatiya Yudako kapiya kododiya꞉ha꞉, ebeno komo nani ekaki eba꞉go nemedenama꞉.\f * \fr 1.2 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Yu tawakalubi ipuwalo 12 gu kapiyuimipa꞉te emedenama꞉, ba꞉ba꞉te Ya꞉ikobokono 12 dubu guguda꞉godone ikuliya꞉.\f* \p \v 3 Yudakono gugudi netewa ba꞉ Peleseko ba꞉gala Silako, ibino menoko ba꞉ Ta꞉imatela. \p Pelesekono gudu Hesalonatela. \p Hesalonakono gudu Lamatela. \p \v 4 Lamakono gudu Aminadabatela. \p Aminadabakono gudu Nasonatela. \p Nasonakono gudu Samonotela. \p \v 5 Samonokono gudu Bowasetela, ba꞉be guduino menoko ba꞉ La꞉iha꞉batela. \p Bowasekono gudu Obedatela, ba꞉be guduino menoko ba꞉ Lutitila. \p Obedakono gudu Yesitila. \p \v 6 Yesikono gudu Da꞉ibiditila, ebete Isalaela hopoeno Ko Gawadubuma꞉ eda꞉nami. \b \p Ba꞉bene Da꞉ibidiko tetene tupuimiti Yekonayako teta꞉mo puluhuku, Ya꞉sukunu mabu tawakalubi ba꞉ ba꞉moi ba꞉bi Yunapi Koko Gawadubula, ibino mahiloeno komo ba꞉ma ka꞉nala — \p Da꞉ibidikono gudu Solomonotela, ba꞉be guduino menokote dopamo Ulayakono kamenama꞉ eda꞉nami. \p \v 7 Solomonokono gudu Lihobaumatela. \p Lihobaumakono gudu Abayatela. \p Abayakono gudu A꞉isatela. \p \v 8 A꞉isakono gudu Yehosapatatela. \p Yehosapatakono gudu Yolamatela. \p Yolamakono gudu Usayatela. \p \v 9 Usayakono gudu Yautamatela. \p Yautamakono gudu A꞉ihasatela. \p A꞉ihasakono gudu Hesekayatela. \p \v 10 Hesekayakono gudu Ma꞉na꞉satela. \p Ma꞉na꞉sakono gudu A꞉monatela. \p A꞉monakono gudu Yausayatela. \p \v 11 Yausayakono gudu Yekonayatela, huiyatiya ebe kapiya kododiya꞉ha꞉, ebeno komo ekaki eba꞉go nemedenama꞉. Yekonayako tetelo Ba꞉baloni alaholohopa꞉te pelamete Isalaela hoponapi heloamo puwatete ibino Ba꞉baloni hoponomamo ba꞉bo magataliya꞉. \b \p \v 12 Ba꞉bene alaholohopa꞉te ibi Ba꞉baloni hopamo da꞉magataliya꞉, ba꞉ba tetene tupuimiti Yausepeko teta꞉mo puluhuku, Ya꞉sukunu mabu tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala — \p Yekonayakono gudu Siyatiyelatela. \p Siyatiyelakono gudu Selababelatela. \p \v 13 Selababelakono gudu Abiyudatela. \p Abiyudakono gudu Elayakimitila. \p Elayakimikono gudu A꞉isotela. \p \v 14 A꞉isokono gudu Sa꞉idokatela. \p Sa꞉idokakono gudu A꞉ikimitila. \p A꞉ikimikono gudu Eliyudatela. \p \v 15 Eliyudakono gudu Eliyesatela. \p Eliyesakono gudu Ma꞉ta꞉natela. \p Ma꞉ta꞉nakono gudu Ya꞉ikobotela. \p \v 16 Ya꞉ikobokono gudu Yausepetela. Yausepeko ba꞉ Ma꞉likono awila ba꞉gala Ma꞉liti Ya꞉suku balahimiya꞉, ba꞉be gudu tawakaluba꞉te Godokono Oemedawa Kelisoma꞉ ka꞉minaka. \p \v 17 Ba꞉bema꞉ Ya꞉sukunu mabu tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala. A꞉ibalahamako tetene tupuimiti Da꞉ibidiko teta꞉mo puluhuku 14 tawakalubila, ba꞉gala Da꞉ibidiko tetene tupuimiti alaholohopa꞉te tawakalubi Ba꞉baloni hopamo da꞉magataliya꞉ ba꞉ba teta꞉mo puluhuku 14 tawakalubila, ba꞉gala Ba꞉baloni tetene tupuimiti Kelisoko teta꞉mo puluhuku 14 tawakalubila. \s1 Ya꞉su Kelisokono Hawakala Komo \r Luk 2.1-7 \p \v 18 Ba꞉bene Ya꞉su Kelisote keba ka꞉na ka꞉hawakaluya꞉, ba꞉moe ba꞉be komola. Ebeno menoko Ma꞉liko Yausepetamo na꞉galuimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te kapiyama꞉ eda꞉heno, Ma꞉liti dopamo iya꞉tawuya꞉ ebete Godokono Gobogobamo lamituma꞉ eda꞉te gudu kalahimima꞉ne. \v 19 Ebeno awi Yausepeko ba꞉ hido tuputupudawanomola. Ba꞉bema꞉ ebete Ma꞉likoba꞉ kapiyama꞉ eda꞉heno ebete ebeno lamituma꞉ eda꞉ komo diya꞉tawuya꞉, ba꞉ba tetelo ebe ubila Ma꞉liko gelebadia꞉go ibuki, mabu ebe ubihinola tawakalubino holoholo hapulu ebetamo hilopo ikame. \v 20 Huiyatiya ebete ba꞉moe komo ba emalagidolo Kodawa Godokono nopodawate hiyo gabodo ebetamo uluhukunate na꞉goeniya꞉, “Da꞉ibidikono hogo Yausepe, ama꞉le Ma꞉liko amia꞉no kamenama꞉ eda꞉ma꞉ akatoletola꞉la꞉, mabu ebeno tepo ipuwalo demedena ba꞉be gudu Godokono Hido-talona Gobogobote ebetamo ikami. \v 21 Iyo, ebete dubu gudu kalahimima꞉ne ba꞉bene ama꞉ ebeno mahilo Ya꞉suma꞉ na꞉ka꞉miya꞉, mabu ebete ebeno tawakalubi ibino hiya꞉hiya꞉ kuba ododili ipuwane uwatete ibino ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉ne.”\f * \fr 1.21 \ft Ya꞉su mahiloeno ipuwa nitana ‘Godoko ba꞉ Ka꞉ka꞉ Mula꞉dawala.’\f* \p \v 22 Ba꞉bene ba꞉moi hiliyonomo komate ikulihuya꞉, Kodawa Godote ebeno ukui hawakalimidawa ipuwado da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ya꞉lo tetelo ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 \v 23 “Bohelete lamituma꞉ eda꞉te dubu gudu kalahimima꞉ne, \q2 ba꞉bene iba꞉te ebeno mahilo Ima꞉nuwelama꞉ koka꞉mima꞉na꞉.” \b \m Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ niya꞉tawa ba꞉moe Ima꞉nuwela mahiloeno ipuwa nitana ‘Godote ago bemedena.’ \b \p \v 24 Ba꞉bema꞉ Yausepete u wata bahini mahiganate Godokono nopodawate ebe bada tabo ka꞉goemeniya꞉, ebete ba꞉be tabamo papamiwatate Ma꞉liko ebeno kamenama꞉ ba꞉bo lawiya꞉. \v 25 Huiyatiya Ma꞉liti gudu Ya꞉suku alahimihino Yausepete dopamo eba꞉go kapiyama꞉ kediya꞉ha꞉, ba꞉bene Ma꞉liti Godokono gudu dalahimiya꞉ ba꞉ba tetelo Yausepete ebe Ya꞉suma꞉ ba꞉bo ka꞉miya꞉. \c 2 \s1 Mululu Oloki Ka꞉lamiholepi Dubuino Komo \p \v 1 Heloditi Yudiya hopolo Ko Gawadubuma꞉ ba eda꞉na, eta dulu Ya꞉suti ba꞉be hopoeno Beteleheme habalo ba꞉bo hawakalaniya꞉. Ba꞉bene komo hegelate da꞉petohuya꞉, ba꞉ba tetelo mululu oloki ka꞉lamiholepi dubate hegelate da꞉puluhukunako ba꞉ba hapuni muhulu hopone pelamiya꞉ Yudiya hopoeno ko haba Yelusalemamo. \v 2 Iba꞉te ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, “Keka꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ma꞉ da꞉hawakalui ba꞉be gudu? Ale ebeno oloki aeno muhulu hopolo umiti ebe adikumima꞉ pelamema꞉.” \p \v 3 Ba꞉bema꞉ Ko Gawadubu Heloditi ba꞉moe komo duliya꞉ ebeno tepo ipuwalo ukui bilibilinomoma꞉ ediya꞉, ba꞉gala Yelusalema ko habalo demedehonama꞉ ibi hiliyonomate atumu ukui bilibili komo ba꞉bo kalawiya꞉. \v 4 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, Heloditi ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti nalateda꞉liya꞉, “La꞉eno ukui kebanala꞉ka꞉? La꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubu Kelisote kebe habalo na꞉ka꞉hawakalamene?” \p \v 5 Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ebete Yudiya hopoeno Beteleheme habalo kohawakalama꞉ne, mabu Godokono ukui hawakalimidawate Godokono Bukamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, \b \q1 \v 6 ‘Beteleheme haba Yudiya hopolo ditana, \q2 Yudiya hopoeno koko gawadubu ipuwalo \q2 ama꞉ deha꞉potoha꞉, \q1 mabu ama꞉ ipuwane \q2 tawakalubino watodawate kuluhukuma꞉ne, \q2 naeno Isalaela tawakalubi ebete bulamenamene.’” \b \p \v 7 Ba꞉bene gapogapo tetelo Ko Gawadubu Heloditi oloki ka꞉lamiholepi diya gabodo ebetamo ba꞉bo ka꞉laminiya꞉, mabu ebe ubila olokiti keba tetelo kuluhukuniya꞉le iba꞉godone ba꞉be tete kiya꞉tawanama꞉. \v 8 Ebete ba꞉be komo lawenate ibi ba oelamena na꞉goelameniya꞉, “La꞉ tolamete Beteleheme habalo gudu hidonomamo nohowaditi da꞉numima, wadiyala la꞉ gala kapelamete na na꞉pikiyanamiya꞉la꞉, ba꞉bene nale atumu katote ebe kakanadikumima꞉nemo.” \p \v 9-10 Ba꞉bema꞉ oloki ka꞉lamiholepa꞉te Helodikono tabo ulinate ba꞉ dito tolameniya꞉. Ba꞉bene iba꞉te ba tolamena, hegelate da꞉puluhukunako ba꞉be muhulu hopolo dopamo duminiya꞉, ba꞉be atu oloki gala na꞉kanuminiya꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te oloki da꞉kanuminiya꞉ kalakala ba꞉bo nelaweniya꞉, o kalakala bada konomola꞉ka꞉, ba꞉bene ba꞉be olokiti ibi dopalamenate ba tona, guduti kebolo ka꞉kapitanuya꞉ olokiti ba꞉be tetenomamo dito nutiniya꞉. \v 11 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be genama guamo nogomonate gudu ba꞉gala ebeno menoko Ma꞉liko ba꞉bo nulameniya꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ibino pupamo ba ahidina gudutamo papamila꞉nate ebe ba꞉bo adikuminiya꞉, ba꞉bene iba꞉te dopamo mani kokonomamo duwatehuya꞉ ba꞉bi malemale ilina uluhukulatelenate gudutamo ba꞉bo ikamehoniya꞉, ba꞉ma ka꞉na golodo mani, ape abutimino hido nibo ilina, ba꞉gala eta hido nibo ihi ilina. \fig Oloki ka꞉lamiholepa꞉te atu oloki gala da꞉kanuminiya꞉|alt="Wise men go to Bethlehem" src="CN01629B.tif" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="2.9-10" \fig* \p \v 12 Ba꞉be dulu Godote hiyolo ibi na꞉goelameniya꞉, “La꞉ Ko Gawadubu Heloditamo gala akatolama꞉la꞉,” ba꞉bema꞉ eta hegelalo iba꞉te tupuimiti eta gabodo ibino hoponomamo ba꞉bo tolamiya꞉. \s1 Yausepeko Ma꞉liko Iba꞉te Isipiti Hopamo Dalahutiniya꞉ \p \v 13 Ba꞉bene eta dulu Kodawa Godokono nopodawate Yausepetamo hiyolo puluhukunate ebe na꞉pegoemeniya꞉, “Wadiyala ama꞉ tiyonomo mahigate, gudu ba꞉gala ebeno menoko uwatete Isipiti hopamo nalahuta꞉la꞉. La꞉ ba꞉bolo ba nemedena, keba tetelo nale la꞉ da꞉kakiyalamema la꞉ ba꞉mamo gala ba꞉bo kakapema꞉nemata, mabu tete tatalila Heloditi gudu anakapumima꞉ Beteleheme habalo kopohowadima꞉ne.” \v 14 Ba꞉ba tetelo Yausepete mahiganate gudu ba꞉gala ebeno menoko uwatenate Isipiti hopamo to gabodo ba꞉bo toniya꞉. \p \v 15 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Isipiti hopamo nikuliti ba꞉bolo nemediya꞉ Ko Gawadubu Helodikono hoe teta꞉mo. Ba꞉moe komote ba꞉ ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉ Kodawa Godote ebeno ukui hawakalimidawa ipuwado da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ya꞉lo tetelo ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Naeno guduti Isipiti hopone kopema꞉ nale ebe koka꞉mima꞉nemo.” \s1 Heloditi Gugudi Hegehege Danakapulamiya꞉ \p \v 16 Ba꞉bene oloki ka꞉lamiholepi dubate Helodiko ha꞉da damihomiya꞉, ebete ba꞉moe komo iya꞉tawate konomamo maubuya꞉. Ebe ubi konomola gudu Kelisoko anakapumi, ba꞉bema꞉ ebete Beteleheme haba ba꞉gala tamelo demedenama꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉tamo alaholohopi dubu boelamiya꞉, iba꞉te tolamete netewa gogo tete dubu gugudi ba꞉gala a꞉lia꞉li gugudi hiliyonomo konanakapulamema꞉. Ebete ba꞉ma ka꞉na ododiya꞉ mabu oloki ka꞉lamiholepi dubate ebe a꞉kiyamiya꞉ ko olokiti ya꞉lo netewa gogo tetelo dopamo uluhukuniya꞉. \p \v 17 Ba꞉moe komote ba꞉ ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉ Kodawa Godote ebeno ukui hawakalimidawa Yelemayako ipuwado da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ya꞉lo tetelo ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 \v 18 “La꞉ima habanapa꞉godone \q2 ihimi konomote uluhuku, \q2 mabu Lesula꞉te ebeno gugudi bela꞉lamena! \q1 Iyo, ebete howela꞉go dihina kekelamenaha꞉, \q2 mabu ebeno gugudi hiliyonomate \q2 ba꞉ a꞉ha꞉laha.” \s1 Yausepeko Ma꞉liko Iba꞉te Isipiti Hopone Gala Da꞉kapiya꞉ \p \v 19 Galane tetelo Heloditi da꞉hoiya꞉, Yausepete Isipiti hopolo ba emedena Godokono nopodawate hiyo gabodo ebetamo ba꞉bo uluhukuniya꞉. \v 20 Nopodawate ebe na꞉goemeniya꞉, “Ama꞉ gudu ba꞉gala ebeno menoko uwatete, la꞉ Isalaela hopamo na꞉kawilala꞉la꞉, mabu gudu anakapumima꞉ dewagelenama꞉ iba꞉te a꞉ha꞉lahuya꞉.” \v 21 Ba꞉bene Yausepete mahigate gudu ba꞉gala ebeno menoko uwatete Isalaela hopoeno pe gabodo gala na꞉kapiya꞉. \p \v 22 Huiyatiya Yausepete eta komo ba꞉ma ka꞉na uliya꞉, ka꞉lo Helodikono gudu Akeleyasiko ebete ebeno nabiwino haba lawete Yudiya hopolo Ko Gawadubuma꞉ edi. Ba꞉bema꞉ Yausepete Yudiya hopolo nemedema꞉ da꞉toletoliya꞉, ba꞉ba tetelo Godote hiyo gabodo eta tabo ba꞉ma ka꞉na poemiya꞉ ebete Ga꞉lili hopamo kotoma꞉. \v 23 Ba꞉bene iba꞉te Ga꞉lili hopoeno Nasalete habamo nikuliti ba꞉bo nemediya꞉, mabu ya꞉lo tetelo Godokono ukui hawakalimipa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Tawakaluba꞉te Kelisoko Nasaletenapima꞉ koka꞉mima꞉na꞉,” ba꞉bema꞉ ba꞉moe komote ba꞉ ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉ Kodawa Godokono tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉. \c 3 \s1 Yoneko Tawakalubi Beyamo Wadulateledawate Godokono Tabo Dolamagiya꞉ \r Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Yon 1.19-28 \p \v 1 Ba꞉bene komo gogo da꞉petolamiya꞉, ba꞉ba tetelo Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate pete Yudiya hopoeno dito hopolo Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na polamagiya꞉, \v 2 “La꞉eno kubane nohobila꞉la꞉, mabu Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komote ba꞉ na꞉pe!” \p \v 3 Ba꞉ hibila, Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate dopamo Yonekono pe komoma꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 “Lumagiti dito hopolo tabo ba꞉ma ka꞉na \q2 ibulu kopegoema꞉ne, \q1 ‘Kodawoeno gabo na꞉hiduima꞉la꞉, \q2 ebeno gabo na꞉tuputupuima꞉la꞉!’” \b \p \v 4 Ba꞉ba tetelo Yonekono emede komo komopino emede komo huiyaha꞉, mabu ebete ka꞉molo-goe ipo kuba kaliko kau-goe tama kamaka꞉go pulinakui, ba꞉gala ebeno baa꞉ wawaka ba꞉gala molo benahanakui. \v 5 Ba꞉bema꞉ Yelusalema ko habanapi ba꞉gala komo Yudiya hoponapi ba꞉gala Yodane Tuli hapulu demedehonama꞉, ibi hiliyonomate Yonetamo tolamiya꞉ ebeno tabo ulihoma꞉, \v 6 ba꞉bene iba꞉te ibino kuba da꞉nehawakalilameholiya꞉, ebete ibi Yodane Tulilo beyamo ba꞉bo wadulateliya꞉. \p \v 7 Ba꞉ba tetelo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi,\f * \fr 3.7 \ft Ya꞉suku tetelo Yu tawakalubino iya꞉tulamepa꞉te netewa kapiyuimi ipuwalo emedenama꞉, ba꞉bi kapiyuimi netewoeno mahilo ba꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipila. Ba꞉bi netewa kapiyuimipa꞉te ukui kapiyama꞉ keda꞉hanamiha꞉, iba꞉te olowabeletihuia꞉go emedenama꞉. Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉godolo hiliyonomo tutumate pola꞉nama꞉, iba꞉te komo tutumu Godokono Bukane uwatiya꞉ ba꞉gala komo tutumu ibi ha꞉kiya ibino ukui mabuni uwatiya꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉bi tutumu hiliyonomo uwatete hidonomamo papamila꞉hanama꞉, ba꞉gala puya꞉te atu tutumu uwateheno Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ibi kubapima꞉ ga꞉lanakuya꞉. Sa꞉diyusi kapiyuimipino komo hiya꞉la. Iba꞉te ha꞉kiya ibi Godoko ta꞉matapima꞉ ga꞉lanakuya꞉, huiyatiya ibino kateneno ubilo wapata꞉lamenama꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te Pa꞉lisi kapiyuimipino hiliyonomo tutumamo kapapamila꞉hanamiha꞉.\f* komo ibi hiliyonomate Yonetamo tolamiya꞉ ebete ibi beyamo kowadulatelema꞉, huiyatiya Yonete ibi ulamete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ bu kalulata! La꞉ pote ka꞉goelamiti beyamo wadulatelema꞉ da꞉pelamema, aba꞉, Godokono konomo mauba komote la꞉tamo a꞉kapa꞉mene? Ao, kopema꞉ne! \v 8 La꞉eno tepo ipuwa hiya꞉ma꞉ da꞉midilima, wadiyala la꞉ la꞉eno hibi komo hawakalimima꞉ hidohido komo nododila꞉la꞉. \v 9 La꞉ ha꞉kiya la꞉eno ukuilo ba꞉ma ka꞉na akaga꞉lanakala꞉, ‘A modobola mabu A꞉ibalahamako ba꞉ aeno iniwa nabiwila.’ Ao, la꞉ a꞉kamodobamata! Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godogodolo helo bitana ebete ba꞉moi nakolamo A꞉ibalahamakono gugudi kododilimima꞉! \v 10 Ba꞉bema꞉ ka꞉lo Godote ebeno kabi adi, hiliyonomo nolohoha꞉ gao keha ebete luhuti koa꞉mo kiya꞉hekema꞉ne. \p \v 11 “Komo la꞉ la꞉eno kubane dohobila꞉huima, nale ba꞉be komo kohawakalimima꞉ la꞉ beyamo wadulatelemata. Huiyatiya eta lumagino helo konomote naeno helo na꞉gogolona, ba꞉bema꞉ na hidoenoha꞉ ebeno nato ukulaleno beya agatamema꞉. Ebete naeno gala hapuni ba꞉pena, ba꞉bene ebete la꞉ Godokono Gobogobamo ba꞉gala ebeno koa꞉mo kopewadulatelema꞉na꞉ta. \v 12 Iyo, ebete witi-laisoeno nonoka tama꞉mo miya꞉teno ilina a꞉lawi, ba꞉bene ebete witi-laisa nahoeno ebeno genama guamo ba miya꞉te nonoka koa꞉mo ba꞉bo kiya꞉hekema꞉ne, ba꞉be koete itana tetelo na꞉woena, a꞉kaha꞉gale.” \s1 Yonete Ya꞉suku Beyamo Dadutiya꞉ \r Mak 1.9-11; Luk 3.21-22 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili hopone Yodane Tula꞉mo Yonetamo piya꞉, ebete ebe beyamo kadutima꞉. \v 14 Ba꞉ba tetelo Yonete na꞉goiya꞉, “Ama꞉le na beyamo adunatene modobola, huiyatiya mabu keka꞉ ama꞉ ba꞉be komo nagodone lawema꞉ da꞉pa꞉? Modoboha꞉!” \p \v 15 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Modobola a kododima꞉nema꞉, mabu Godokono tuputupu gabodo tolame ipuwalo ebete a hiliyonomo komo ododilima꞉ da꞉kiyaa꞉menakomene, ale ubiha꞉ma꞉ a꞉keda꞉hanakama꞉.” \p Ba꞉ba tetelo Yonete Ya꞉sukunu tabamo papamiwatate ba꞉bo ododiya꞉. \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti beyane ba podolo, ba꞉ba tetenomolo Godote ebeno Hunu Haba a꞉hiya꞉midutalo ba꞉bo umiya꞉, ba꞉gala ebete eta komo ba꞉ma ka꞉na kumiya꞉, Godokono Gobogobo gimai hola keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉na pihitigate ebetamo dito pemediya꞉. \v 17 Ba꞉ba tetelo tabote Hunu Habane ba꞉ma ka꞉na pihitiguya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ naeno kapiya Gudunomola. Na ebetamo na꞉kalakalutamo.” \c 4 \s1 Saitanate Ya꞉suku Kuba Gabamo Kemogabuimima꞉ Ebetamo Duluhukuya꞉ \r Mak 1.12-13; Luk 4.1-13 \p \v 1 Ba꞉bene Godokono Gobogobote Ya꞉suku dito hopamo na꞉magatuya꞉, mabu ebe ubila Saitanatamo tete ba꞉bolo nikamete, ebete Ya꞉suku kuba gabamo kemogabuimima꞉. \v 2 Ba꞉bene Ya꞉suti dito hopolo 40 hegela ba nemede, ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo baa꞉ kananakuiha꞉, ba꞉bema꞉ ebete baa꞉ma꞉ kape komo ba꞉bo iya꞉tawuya꞉. \p \v 3 Ba꞉bene Saitanate ebetamo uluhukuti ebe na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ Godokono hibi Guduma꞉ deda꞉na, ba꞉moi nakola baa꞉ma꞉ na꞉midila꞉.” \p \v 4 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Lumagiti ba꞉moe hopoeno baa꞉ kapiyalo a꞉kaka꞉ka꞉namene, huiyatiya ebete Godokono hiliyonomo tabo komo da꞉nahamene hibinomolo ba꞉ka꞉ka꞉namene.’” \p \v 5 Ba꞉bene Saitanate Ya꞉suku Godokono hido-talona haba Yelusalemamo magatate Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno uba hunamo nadipiti \v 6 ebe ba꞉bo negoemiya꞉, “Ama꞉ Godokono hibi Guduma꞉ deda꞉na, ama꞉ ha꞉kiya hakamo na꞉nepatega, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, \b \q1 ‘Godote ebeno nopopi \q2 amia꞉no komoma꞉ kopoelamema꞉ne, \q1 iyo, iba꞉te ibino kokotamo ama꞉ kopelawema꞉na꞉ta, \q2 ba꞉bema꞉ ama꞉le nakolalo \q2 nato a꞉kanukamidamena꞉ta.’”\f * \fr 4.6 \ft Saitanate da꞉goiya꞉ ba꞉be tabo Godokono Bukalo hibinomolo bitana, iyo, wadiyala ama꞉ Sam Ohale Buka 91.11-12 numiya꞉. Saitanako ba꞉ konomo ha꞉da amihodawala, ba꞉bema꞉ komo tetelo ebete Godokono hiya꞉hiya꞉ tabo tawakalubino ukui mabamo wadahenako, huiyatiya ba꞉bi taboeno hibi ipuwa ebete kahawakalilamenaha꞉, iyo, ba꞉moe ba꞉be gabodo ebete ibi kuba gabamo emogabuilamenako, ebete Ya꞉sutamo ododima꞉ dewageliya꞉ ba꞉ba ka꞉na.\f* \b \p \v 7 Huiyatiya Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ao, nale ba꞉be kuba komo a꞉kododa꞉mo, mabu Godokono Bukalo eta tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Hopo lumagiti Kodawa Godoko pawima꞉ akewagela꞉la꞉.’ Iyo, ba꞉be mabuma꞉ hopo haba lumagiti ebeno daedae ukuia꞉mo eta komo dododimini, ebete akemalagidolala꞉ Godote ebeno ka꞉ka꞉ dito kopemula꞉mema꞉.” \p \v 8 Ba꞉bene Saitanate Ya꞉suku eta hununomo hakamo magatate ba꞉moe hopo konomoeno hiya꞉hiya꞉ koko hopo ba niya꞉tumiho, iba꞉te ba꞉bi hiliyonomo hopo ba꞉gala koko ilina bulameholiya꞉. \v 9 Saitanate ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ pupamo emedete na nadikunama꞉, ba꞉bene nale ba꞉moi hiliyonomo komokomo ama꞉tamo kikamehoma꞉nemata.” \p \v 10 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Saitana, ama꞉ nagodone na꞉toa! Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Ama꞉ amia꞉no Kodawa Godoko adikumilo ebe kapiyatamo na꞉papamiwatanakuya꞉!’” \p \v 11 Ba꞉bene Saitanate Ya꞉suku miya꞉pate, huiyatiya Godokono nopopa꞉te pelamete ebe ba꞉bo pebuiya꞉minuya꞉. \s1 Ya꞉suti Ebeno Oko Da꞉tupuimiya꞉ \r Mak 1.14-15; Luk 4.14-15 \p \v 12 Ba꞉bene gabomana꞉te Yoneko du genamamo dihatiya꞉, Ya꞉suti ba꞉be komo uliti ebete Ga꞉lili hopamo ba꞉ dito tuya꞉. \v 13 Ebete Nasalete haba miya꞉pate Kapeniyama habalo nemedenami, Kapeniyama haba ba꞉ Ga꞉lili Bobo dodolo itanami, ba꞉moe bobo Sebulana ba꞉gala Na꞉patali ba꞉moi netewa gu tawakalubino hopo tamelo itanami. \v 14 Ba꞉moe komote uluhukuya꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate kebe tabo kolamagiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ebete ya꞉lo tetelo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, \b \q1 \v 15 “Sebulana hoponapi ba꞉gala Na꞉patali hoponapi, \q2 Ga꞉lili Bobamo tolame gabo tamelo demedehonama, \q2 la꞉ ba꞉bi tawakalubilata. \q1 Iyo, la꞉ ba꞉ Yodane Tuli hapuwagutilo da꞉pola꞉nama \q2 ba꞉bi tawakalubilata, \q1 la꞉eno hopoeno mahilo \q2 ba꞉ Yuha꞉ tawakalubino Ga꞉lilila. \q1 \v 16 Puya꞉te du ipuwalo demedehona, \q2 iba꞉te alo konomo kumima꞉na꞉, \q1 iyo, puya꞉te hoe ipuwalo demedehona, \q2 huiyatiya ka꞉ka꞉ alote \q2 ibi ka꞉la꞉minalema꞉ne.” \b \p \v 17 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Godokono tabo olamagi ba tupuimi na꞉goiya꞉, “La꞉eno kubane ohobila꞉te ukui hiya꞉ma꞉ na꞉midila꞉la꞉, mabu Godokono Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ tete tatalila.” \s1 Ya꞉suti Daha Uwateholepi Netewa-netewa Duwatiya꞉ \r Mak 1.16-20; Luk 5.1-11 \p \v 18 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili Bobo dododo ba peto dubu netewa ba꞉bo nulamiya꞉, Saimonoko ebeno eta mahilo Pitatela ba꞉gala ebeno ekawi A꞉nduluku, ibi netewapi daha uwateholepila, iba꞉te daha kamahamo na꞉hutiya꞉. \v 19 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ na na꞉ta꞉mahena꞉la꞉, ba꞉bene nale la꞉ tawakalubi uwatepima꞉ komidilima꞉nemata.” \v 20 Ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino kamahu miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti nanekela꞉mo gala katote Sebedikono gudu Ya꞉imesiko ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko ba꞉bo kanulamiya꞉, iba꞉te ibino nabiwa꞉go bogelo ahiditi kamahu bihiduilamitiya꞉. Ba꞉bene Ya꞉suti ibi netewapi da꞉ka꞉lamiya꞉, \v 22 ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ibino boge ba꞉gala nabiwi miya꞉palete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \fig Ya꞉suti Pitako A꞉nduluku ibi duwatiya꞉|alt="Jesus calling Peter and Andrew" src="CN01681B.TIF" size="span" loc="1/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="4.18" \fig* \s1 Ya꞉suti Godokono Heloamo Tawakalubi Hiliyonomo Dowalubilinakui \r Luk 6.17-19 \p \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili hopo konomodo da꞉petonakui, ba꞉ba tetelo ebete Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo ibi ba iya꞉tulame, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ebete ba꞉be komoeno Hido Tabo iba꞉tamo ba꞉bo olamaginakui, ba꞉gala tawakalubi ipuwalo puya꞉te hiya꞉hiya꞉ temetema꞉go demedehonama꞉ ebete ibi hiliyonomo atumu akahiduilamenakui. \v 24 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo Siliya hoponapi hiliyonomate atumu Ya꞉sukunu komo kulihote, iba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi ebetamo ba꞉bo magahelenakuya꞉. Ba꞉ma ka꞉na kuba gobogobagopi, ala꞉ temetema꞉gopi, ape kodakoda temetema꞉gopi, ba꞉gala komo hiya꞉hiya꞉ tawetawa꞉gopi hiliyonomate Ya꞉sutamo da꞉pelamenakui, ebete ibi ba꞉bo hiduilamenakui. \v 25 Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sutamo hiya꞉hiya꞉ hopone pelamiya꞉, iyo, iba꞉te Ga꞉lili hopone, Ta꞉ni Habahaboeno hopone, Yelusalema ko habane, Yudiya hopone, ba꞉gala Yodane Tuli hapuni hiya꞉hiya꞉ pelameholete Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \c 5 \s1 Ya꞉suti Tawakalubi Iya꞉tulamema꞉ Haka Hunamo Da꞉nodoluya꞉ \p \v 1 Ba꞉bene ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sutamo da꞉pelamiya꞉, ebete ibi ulamete haka hunamo nodolote dito nemediya꞉. Ba꞉bema꞉ ebe ta꞉matapi dubate pelamete ebe da꞉panataguma꞉diguya꞉, \v 2 ebete ibi iya꞉tulame ba꞉bo tupuimiya꞉. \s1 Godokono Hibi Kalakala Komo \r Luk 6.20-23 \p \v 3 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, \q1 “Puya꞉te ibi ha꞉kiya ibi hegehegema꞉ ga꞉lalo \q2 Godoko ibino Kodawama꞉ da꞉ga꞉lanaka, \q1 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, \q2 ba꞉be hido haboeno komo ibinola! \b \q1 \v 4 “Ba꞉gala puya꞉te ba꞉ma tetelo temetema꞉go dihimina, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote iba꞉tamo gelebadi kikalamema꞉ne! \b \q1 \v 5 “Ba꞉gala puya꞉te awagahaha꞉pima꞉ deda꞉hana, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote ba꞉moe hopo konomo \q2 iba꞉tamo kikalamema꞉ne! \b \q1 \v 6 “Ba꞉gala puya꞉te tuputupu emede komoma꞉ da꞉kapimina, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote ibino kape komo komodobuilamema꞉ne! \b \q1 \v 7 “Ba꞉gala puya꞉te malemale da꞉hawakalilamena, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote iba꞉tamo \q2 ebeno malemale kohawakalimima꞉ne! \b \q1 \v 8 “Ba꞉gala puya꞉te ibino tepo ipuwa hidamo dukulalena, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu iba꞉te Godokono holoholo kumima꞉na꞉! \b \q1 \v 9 “Ba꞉gala puya꞉te maubahapa꞉tamo gelebadi dikalamena, \q2 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote ibi ebeno gugudima꞉ kogoema꞉ne! \b \q1 \v 10 “Ba꞉gala puya꞉te tuputupu gabodo ba wapata꞉lamena \q2 ba꞉be mabuma꞉ temeteme duwatenaka, \q1 wadiyala iba꞉te na꞉kalakalahanamena꞉, \q2 mabu Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, \q2 ba꞉be hido haboeno komo ibinola! \b \p \v 11 “Ba꞉gala tawakaluba꞉te na mabuma꞉ la꞉ iduduputilamelo koko temeteme ba ikalame la꞉ kubapima꞉ da꞉ga꞉lana, la꞉ atumu na꞉kakalakalahala꞉! \v 12 Iyo, la꞉ konomamo na꞉kalakalahala꞉, mabu galane tetelo la꞉le Godokono Hunu Habalo la꞉eno huiya kokonomo konuwatema꞉nemata. Numa꞉la꞉, dopamo tetelo demedenama꞉ ba꞉bi kubapa꞉te atumu Godokono ukui hawakalimipa꞉tamo koko temeteme ba꞉ba ka꞉na kikalamenama꞉.” \s1 Solo Ba꞉gala Alo Ibino Komo \r Mak 9.50; Luk 14.34-35 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ ba꞉ ba꞉moe hopoeno solo golalata, huiyatiya la꞉eno solo golate dalatidimini, eta lumagiti gala soloma꞉ a꞉kamida꞉mene. Ba꞉be solo ba꞉ kubanomoma꞉ eda꞉, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te gobogobamo hola꞉minalete natamo komikimoelema꞉na꞉. \p \v 14 “Ba꞉gala eta komo, la꞉ ba꞉ ba꞉moe hopo konomoeno alolata, mabu hibila, haka hunulu ditana tawakaluba꞉te ba꞉be haba hidonomamo buminamena꞉. \v 15 Iyo, lumagiti ebeno wuiki alo pa꞉titi bagolo ipuwamo a꞉kihata꞉mene, huiyatiya ebete hawakala baha꞉mo kihatema꞉ne, ba꞉bene ba꞉be alote genama gulu demedena ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo ka꞉la꞉minalema꞉ne. \v 16 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉eno alote ba꞉be atu gabodo komo tawakalubi na꞉la꞉minala꞉mene, iba꞉te la꞉eno hidohido ododili komoma꞉ la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwi komilimihoma꞉.” \s1 Godote Moseseko Ipuwado Tawakaluba꞉tamo Dikalamiya꞉ Ba꞉bi Tutumu Taboeno Komo \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ hidamo nemalagidolala꞉, Godote Moseseko ipuwado tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, nale ba꞉bi hidohido Tutumu Tabo gobogobamo miya꞉tema꞉ kapiya꞉ha꞉. Ao, eba ka꞉naha꞉. Nale huiyatiya ba꞉bi Tutumu Taboeno hibi komo hawakalimima꞉ piya꞉mo. \v 18 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo. Ba꞉moe hopo ba꞉gala alomo ibino ilinate tete ga꞉ga꞉nomolo ba pola꞉na Godokono Tutumu Tabote atumu ba꞉kapola꞉namena꞉, ibi hiliyonomo ipuwalo eta deha꞉potonomo tabote a꞉kalatida꞉mene. Iyo, Godote kebe tabo komokomo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi komate tawakalubi biya꞉tulamenakomena꞉ ebeno oko hiliyonomo upula꞉le kuitita꞉mo! \v 19 Ba꞉bema꞉ Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo kebe lumagiti eta deha꞉potonomo tabo ubiha꞉ma꞉ eda꞉te, ba꞉bene ebete komopi papamila꞉haha꞉ komo diya꞉tulamemene, galane tetelo ebete Godokono Hunu Habalo deha꞉potonomoma꞉ koneda꞉ma꞉ne. Huiyatiya kebe lumagiti Godokono Tutumu Tabo hiliyonomamo ba papamiwata komo tawakalubi atu komo ododilima꞉ diya꞉tulamemene, ebete Godokono Hunu Habalo koma꞉ koneda꞉ma꞉ne. \v 20 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, wadiyala la꞉le Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi ibino komo nemalagidolala꞉. Tawakaluba꞉te ibi tuputupupima꞉ ga꞉lana, huiyatiya la꞉eno tuputupu emede komote ibino emede komo gogoloheno la꞉ Godokono Hunu Habamo a꞉kana꞉pa꞉la꞉hamata.” \s1 Tawakalubino Mauba Komo \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Dopamo tetelo tawakaluba꞉te Godokono eta tutumu ba꞉ma ka꞉na diya꞉tulamenakui, la꞉ uliya꞉mata. ‘Lumagi akanakapuma꞉la꞉. Pote eta lumagi danakapumimini, tawakalubino tabo anagilamelelamedawate ebetamo kuba huiya kikamema꞉ne.’ \v 22 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. Kebe lumagiti ebeno ekawitamo da꞉maubamene, tabo anagiya꞉midadawate ebetamo kuba huiya kikamema꞉ne, ba꞉gala kebe lumagiti ebeno ekawi diduduputimimini, Ka꞉nisolo dubate ebetamo kuba huiya kikamema꞉na꞉, ba꞉gala kebe lumagiti ebeno ekawi watohenoma꞉ da꞉goemene, ba꞉be kuba mabuma꞉ Godote ebe Koe Habamo konoemema꞉ne. \v 23 Ba꞉bema꞉ ama꞉ Godoko owatidoloenoma꞉ hawa꞉goeno ilina patapatamo ba adahe ama꞉ ukui hidamo ba꞉ma ka꞉na da꞉nelawemena꞉, ‘A꞉iye! Naeno ekawiti natamo na꞉maubana!’ \v 24 wadiyala ba꞉ba tetelo ama꞉ amia꞉no malemale ilina ba꞉bamo na꞉miya꞉patepuya꞉. Ama꞉ dopamo tote amia꞉no ekawi negelebadimiti, ba꞉bene ama꞉ gala kapete ba꞉be malemale ilina Godotamo ba꞉bo na꞉pikamiya꞉. \p \v 25 “Ama꞉tamo da꞉maubana ba꞉be lumagiti ama꞉ gabomani ko dubutamo da꞉magatamena꞉, la꞉ ebetamo nuluhukuhino wadiyala ama꞉ dopamo eba꞉go na꞉negelebadiya꞉la꞉. Ama꞉ ebe gelebadimihino, hibila, ebete ama꞉ ko dubuino kokotamo konihatema꞉na꞉ta, ba꞉bene ko dubuti amia꞉no kuba anagiya꞉midamete ama꞉ polisi dubutamo ba noeme, ama꞉ du genamamo ba꞉bo kotoma꞉na꞉ta. \v 26 Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ama꞉ du genama gulu ba nemede, gabomani dubuti kebako tete emedema꞉ ama꞉ da꞉kiyamemena꞉, ama꞉le ba꞉bako kuba huiya modobotenomo modobotete habamo gala kakapema꞉na꞉ta, huiyatiya ama꞉le ba꞉be huiya modoboteheno a꞉kuluhukamena꞉ta.” \s1 Kamena Pilo Komo \p \v 27 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Tawakaluba꞉te Godokono eta tutumu ba꞉ma ka꞉na diya꞉tulamenakui, la꞉ uliya꞉mata. ‘Eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉.’ \v 28 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. Kebe dubuti eta kamena umiti ubi ebetamo dihatemene, Godokono umi ipuwalo ebete ebeno tepo ipuwalo ba꞉be kuba ya꞉lo ododi. \v 29 Ba꞉bema꞉ amia꞉no tu hapu baiditi ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, ama꞉ magubutiti gobogobamo na꞉da꞉na! Wadiyala amia꞉no baiditi ba꞉ma tetelo alatidi, huiyatiya galane tetelo Godote amia꞉no ape konomo Koe Habamo a꞉da꞉na modoboha꞉! \v 30 Ba꞉gala amia꞉no tu hapu kokotote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, ama꞉ itamidate gobogobamo na꞉da꞉na. Wadiyala amia꞉no kokotote ba꞉ma tetelo alatidi, modoboha꞉ galane tetelo ama꞉le ape konomago Koe Habamo to!” \s1 Kamena Ibuki Komo \r Ma꞉t 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18 \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉gala tawakaluba꞉te Godokono eta tutumu ba꞉ma ka꞉na iya꞉tulamenakuya꞉, ‘Kebe dubuti ebeno ubiha꞉ tetelo kamena dibukimini, kubaha꞉. Ebete ebe ibuki tabo pepamo miya꞉tete ebetamo ikamelo ba꞉bo konoemema꞉ne.’ \v 32 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. Eta dubuino kamenate eta dubago kuba ododihino, ba꞉bene ebeno awiti ebe ubiha꞉ma꞉ eda꞉te dito dibukimini, ba꞉be dubuti ko kuba kododima꞉ne, ba꞉bene ebete Godogodone kuba huiya hibilo kolawema꞉ne. Mabu ebeno kuba ododi komodo ebeno kamenate ba to eta dubu da꞉nelawemene, Godokono umi ipuwalo ibi netewapino ododi komote ba꞉ pilo komoma꞉ keda꞉ma꞉ne.” \s1 Godokono Holoholo Hapulu Tabo Hibinomolo Goe Komo \p \v 33 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Dopamo tetelo tawakaluba꞉te Godokono eta tutumu ba꞉ma ka꞉na diya꞉tulamenakui, la꞉ uliya꞉mata. ‘Ama꞉le Godokono mahilamo kebe tabo dolamagihomena꞉ ba꞉bi tabo hiliyonomo hibinomolo nododiliya꞉.’ \v 34 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. Ama꞉le komopa꞉tamo hibinomo tabo goema꞉ dewagelemena꞉, iba꞉te amia꞉no tabo hibima꞉ komidima꞉ ama꞉le Godokono Hunu Haboeno mahilo akaka꞉ma꞉la꞉, mabu ba꞉be Haba talonama꞉ eda꞉na, ba꞉ Godokono emede bahila. \v 35 Ba꞉gala ba꞉moe hopo haboeno mahilo akaka꞉ma꞉la꞉, mabu ba꞉moe hopo atumu talonama꞉ eda꞉na, ba꞉ Godokono nato a꞉puti bahila. Ba꞉gala atumu Yelusalema ko haboeno mahilo akaka꞉ma꞉la꞉, mabu ebe ba꞉ aeno Ko Gawadubu Godokono habala. \v 36 Ba꞉gala amia꞉no tabo ulidawate amia꞉no tabo hibima꞉ komidima꞉, ama꞉le amia꞉no mahilo akaka꞉ma꞉la꞉ mabu ama꞉ kodawaha꞉, iyo, ama꞉godolo helo kitanaha꞉ amia꞉no kapiya kilikili hinibo keyakeyama꞉ midi. \v 37 Ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ huiyatiya amia꞉no tabo olamagi ipuwalo eta ilinoeno mahilo ka꞉mihino tabo hibilo ba꞉ma ka꞉na na꞉goiya꞉, ‘Iyo, na kododima꞉nemo,’ ba꞉gala keba tetelo ama꞉ eta komo ododi modoboha꞉ma꞉ deda꞉mena꞉, wadiyala ama꞉ eta hibi tabo ba꞉ma ka꞉na na꞉goiya꞉, ‘Ao, na a꞉kododa꞉mo.’ A꞉iye! Komopa꞉te amia꞉no tabo hibima꞉ komidima꞉ ama꞉le amia꞉no tabo heluimima꞉ eta tabo akagaa꞉la꞉, mabu ba꞉bako tabo olamagi komote Saitanagodone kopema꞉ne.” \s1 Ama꞉tamo Kuba Dododinako Ba꞉be Lumagitamo Kuba Akododa꞉la꞉ \r Luk 6.29-30 \p \v 38 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Tawakaluba꞉te Godokono eta tutumu ba꞉ma ka꞉na diya꞉tulamenakui, la꞉ uliya꞉mata. ‘Eta lumagiti amia꞉no baidi da꞉kubahimimini, ama꞉ huiyatiya ebeno baidi kokubahimimima꞉na꞉ta. Ba꞉gala eta lumagiti amia꞉no lalo da꞉wakaa꞉midalemene ama꞉ atumu ebeno lalo kowakaa꞉midalemema꞉na꞉ta.’ \v 39 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. Pote ama꞉tamo kuba dododinako ebe akaduhima꞉la꞉, ba꞉ma ka꞉na ebete ama꞉ tu hapu tatakolo danagalimimina꞉, wadiyala ama꞉ pele hapu ebetamo na꞉kikamiya꞉. \v 40 Ba꞉gala kebe lumagiti amia꞉no atuino ilina lawema꞉ ubi ihatelo ama꞉ tabo anagiya꞉mida habamo magatama꞉ da꞉goemene, wadiyala ebetamo dito nikamiya꞉ ba꞉gala ba꞉be atu tetelo amia꞉no sete ilina akamawada꞉la꞉, ama꞉le ebetamo malemalelo dito na꞉kikamiya꞉. \v 41 Ba꞉gala eta gabomani dubuti ebeno ilina kapiya kilomita tatalidopamo agatamema꞉ ama꞉ da꞉goememena꞉, wadiyala ama꞉ kalakalago ebeno ilina netewa kilomita muhuludopamo aguti eba꞉go dito na꞉tuya꞉. \v 42 Ba꞉gala kebe lumagiti amia꞉no eta ilinama꞉ ama꞉ da꞉toemehomena꞉, wadiyala ama꞉ ebetamo malemalelo nikamiya꞉. Iyo, etate eta tetelo ama꞉godone ilina lawete gala ama꞉tamo ikamema꞉ da꞉kagoemene, wadiyala ama꞉le ebe dito nowalubiya꞉.” \s1 La꞉go Alaholohopi Malemalelo Emalagidole Komo \r Luk 6.27-28,32-36 \p \v 43 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Tawakaluba꞉te ba꞉ma ka꞉na diya꞉tulamenakui, la꞉ uliya꞉mata. ‘Ama꞉ amia꞉no mabulubi malemalelo nemalagidolona, huiyatiya pote ama꞉go dalaholona ama꞉le ba꞉bako lumagitamo mauba kubaha꞉.’ \v 44 Huiyatiya ba꞉ma tetelo nale eta tabo bekagoemo. La꞉tamo dalaholohona, wadiyala la꞉ ibi malemalelo nemalagidolenala꞉, ba꞉gala la꞉tamo temeteme dikalamena ibi Godotamo na꞉wadiya꞉paa꞉latelenakuya꞉la꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. \v 45 Ba꞉mako ododi komodo la꞉ Hunu Haboeno Nabiwino gugudima꞉ beda꞉hanamata, mabu ebete ebeno hegeloeno alo ba꞉gala ebeno wegoloeno a꞉la꞉li kuba tawakalubi ba꞉gala tuputupu tawakalubi iba꞉tamo kapimilo pikalamenako. \v 46 Puya꞉te la꞉ malemalelo demalagidolena, la꞉ ba꞉bi tawakalubi kapiya demalagidolenama la꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ba꞉be mabuma꞉ Godote la꞉tamo hido huiya ba꞉kikalametamena꞉? Ao, mabu mani pilolo uwatepa꞉te atumu ibino mabulubi kapiya emalagidolenaka! \v 47 Ba꞉gala la꞉ la꞉eno tawakalubi kapiyatamo hidohido komo dododilinama la꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? La꞉ ba꞉bi hidohido ododili ipuwado komo tawakalubi ba꞉ka꞉gogoleoma? Ao, mabu hibima꞉ midiha꞉pa꞉te atumu ibino tawakalubi kapiyatamo hidohido komo ododilinaka! \v 48 Ba꞉bema꞉ la꞉eno ododili ipuwalo hidonomamo nemedeniya꞉la꞉, la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwi keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉na, mabu ebegodolo eta kapiya kuba kitanaha꞉.” \c 6 \s1 Tawakalubino Hidohido Ododili Komo Ba꞉gala Awaepa꞉tamo Malemale Ilina Ikalame Komo \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ hidamo, hidohido komo ododili tetelo komopa꞉te la꞉eno hido komo umima꞉ ibino holoholo hapulu akododila꞉la꞉. La꞉ eba ka꞉na dewagelema la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti la꞉tamo hido huiya a꞉kikalama꞉mena꞉ta. \v 2 Ba꞉bema꞉ malemale ilina awaepa꞉tamo ikalame tetelo komopa꞉te la꞉eno hido ododi komo umima꞉ hawakala akododa꞉la꞉. Numa꞉la꞉, ma꞉lapila netewa tawakaluba꞉te baidi ibubulamehole genamalo ba꞉gala tawakalubino holoholo hapulu ibino malemale ilina diyamo konomago ikalamenaka komopa꞉te ibi komililameholema꞉. Ba꞉bema꞉ na la꞉tamo hibi tabo begoemo, iba꞉te tawakalubino mililamehole ipuwalo ibino ko huiya ba꞉ a꞉lawa꞉, Godogodone gala a꞉kuwata꞉mena꞉. \v 3 Huiyatiya la꞉eno malemale ilina ikalame tetelo wadiyala la꞉le diya gabodo nododiya꞉la꞉, ba꞉ma ka꞉na la꞉eno eta hido mabulubiti akiya꞉tawala꞉, Godoko kapiyate niya꞉tawamene. \v 4 Iyo, la꞉ malemale ilina diya gabodo nikalamenakuya꞉la꞉, ba꞉bene la꞉eno Nabiwi Godote la꞉eno diya ododi komo umiti ebete ha꞉kiya la꞉tamo hido huiya bikalamenakomena꞉ta.” \s1 Godokoba꞉ Tabo Ga꞉la Komo \r Luk 11.2-4 \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉le Godokoba꞉ tabo ga꞉la tetelo ma꞉lapila netewa tawakalubima꞉ akeda꞉hala꞉. Iba꞉te baidi ibubulamehole genamalo ba꞉gala tawakalubino holoholo hapulu utitatate tabo madodo hunamo wadiya꞉paa꞉latelelo Godotamo ba꞉bo ga꞉lanaka, mabu ibi ubila tawakaluba꞉te ibino ga꞉la komo kulilatelema꞉. Ba꞉bema꞉ na la꞉tamo hibi tabo begoemo, iba꞉te tawakalubino mililamehole ipuwalo ibino ko huiya ba꞉ a꞉lawa꞉, Godogodone gala a꞉kuwata꞉mena꞉. \v 6 Huiyatiya ama꞉le Godokoba꞉ tabo da꞉ga꞉lama, wadiyala ama꞉ genamamo nodolote gigiho na꞉pekalapiluya꞉. Ba꞉bene ama꞉le amia꞉no Nabiwa꞉go diya gabodo tabo ba ga꞉la, ama꞉le ebe a꞉kuma꞉mena꞉ta, huiyatiya ebete amia꞉no diya ododi komo umiti ama꞉tamo hido huiya ba꞉bo kikamema꞉na꞉ta. \p \v 7 “Ba꞉bema꞉ ama꞉le Godokoba꞉ tabo ga꞉la tetelo, ama꞉ Godoko iya꞉tawaha꞉ lumagima꞉ akeda꞉la꞉. Numa꞉la꞉, ba꞉bako lumagiti Godoko toemeho tetelo ba꞉ma ka꞉na emalagidolonako, ‘Nale atu toetoe tabo hiliyo teta꞉mo dolamaginakomo, ba꞉bema꞉ Godote naeno tabo hibinomolo kulima꞉ne.’ \v 8 Huiyatiya la꞉ ba꞉bako lumagima꞉ akeda꞉hala꞉, mabu la꞉le la꞉eno modoboha꞉ komokomoma꞉ Godoko ga꞉lameheno ebete ya꞉lo iya꞉tawanako. \v 9 Ba꞉bema꞉ la꞉ Godotamo toetoe tabo ba꞉ma ka꞉na na꞉ga꞉lanakuya꞉la꞉, \b \q1 ‘Aeno Hunu Haboeno Nabiwi, \q2 wadiyala amia꞉no talona mahilo \q2 tawakaluba꞉te nadipata꞉mena꞉, \q1 \v 10 ba꞉gala wadiyala ama꞉le Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na \q2 ba꞉be komote na꞉hawakalamene. \q1 Hibila, ama꞉le amia꞉no ubi keba ka꞉na ka꞉miya꞉teona \q2 Hunu Habalo ba꞉ba ka꞉na bododilinakomena꞉ta, \q1 ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ hopo habalo \q2 amia꞉no ubi komokomo atumu na꞉kododilinakuya꞉. \b \q1 \v 11 ‘Ba꞉gala wadiyala ama꞉ ba꞉moe kapiya hegeloeno baa꞉ \q2 atamo modobolo nikaa꞉ma꞉. \q1 \v 12 Ba꞉gala komopa꞉te atamo kuba dododilina, \q2 ale ba꞉bi kuba egebolelamete \q2 kadodoholelamema꞉nema꞉, \q1 ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ atumu \q2 aeno kuba egebolea꞉mete nadodoholea꞉ma꞉. \b \q1 \v 13 ‘Ba꞉gala Saitanakono kuba gabamo emogabuimi ipuwalo \q2 ama꞉le huiyatiya a ba owalubi \q2 amia꞉no hido gabodo na꞉magatoenakuya꞉, \q1 iyo, ebeno kuba ododi ipuwane \q2 aeno ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉lea꞉ma꞉, \q1 mabu amia꞉no Ko Gawadubu komo, \q2 ba꞉gala helo konomo, \q2 ba꞉gala awagaha komo \q1 emedena emedena tetelo ama꞉godolo ba꞉pola꞉namena꞉. \q2 Ba꞉ba꞉la.’”\f * \fr 6.13 \ft Ma꞉t 6.13b komoeno tabo Ma꞉tiyuti bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \b \p \v 14 Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Komopa꞉te kuba la꞉tamo dododili, la꞉le ibino kuba dadodoholelamema la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti atumu la꞉eno kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉na꞉ta, \v 15 huiyatiya la꞉le komopino kuba adodolelameheno, la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti atumu la꞉eno kuba egebolelamete a꞉kadodoholelama꞉mena꞉ta.” \s1 Godokono Oko Owatima꞉ Baa꞉ Nahaheno Pola꞉na Komo \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉le Godokono oko owatima꞉ baa꞉ nahaheno da꞉pola꞉nama, ma꞉lapila netewa tawakalubima꞉ akeda꞉hala꞉. Iba꞉te baa꞉ nahaheno pola꞉na tetelo ibino dopo menemenema꞉ eda꞉halamenaka, mabu ibi ubila tawakaluba꞉te ibino baa꞉ nahaha꞉ komo kumilamema꞉. Ba꞉bema꞉ na la꞉tamo hibi tabo begoemo, iba꞉te tawakalubino mililamehole ipuwalo ibino ko huiya ba꞉ a꞉lawa꞉, Godogodone gala a꞉kuwata꞉mena꞉. \v 17 Huiyatiya amia꞉no baa꞉ naheno luta tetelo wadiyala ama꞉ ba꞉be komo diya gabodo nododinakuya꞉. Ba꞉bema꞉ ama꞉ baa꞉ kapete umihino, ama꞉le kalakalago demedena ama꞉ ba꞉ ba꞉ba ka꞉na na꞉lutiya꞉, ama꞉le amia꞉no hinibo ahigiwadolete amia꞉no holoholo hidamo kukulama꞉na꞉ta. \v 18 Ba꞉bene tawakaluba꞉te a꞉kiya꞉tawahamena꞉ ama꞉le baa꞉ naheno da꞉luta, Nabiwi Godoko kapiyate kiya꞉tawama꞉ne. Ama꞉le ebe a꞉kuma꞉mena꞉ta, huiyatiya ebete amia꞉no diya ododi komo umiti ama꞉tamo hido huiya ba꞉bo kikamema꞉na꞉ta.” \s1 Godokono Hunu Habalo Ilina Dogodoguilame Komo \r Luk 12.33-34 \p \v 19 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ ba꞉moe hopolo ilina akadogodoguilamenala꞉, mabu ba꞉moe hopolo hidohido kaliko unawa꞉te a꞉kubahilamenaka ba꞉gala auli ilina hakate atumu a꞉kakubahilamenaka. Iyo, ba꞉ hibila, pilo tawakaluba꞉te genama guamo pogomote la꞉eno komo ilina dito kopekubahilamema꞉na꞉. \v 20 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ Godokono Hunu Habalo la꞉eno ilina na꞉dogodoguilamenala꞉, mabu ba꞉bolo unawa꞉te ilina a꞉kanala꞉la꞉, ba꞉gala hakate ilina a꞉kakubahilama꞉le, ba꞉gala pilo tawakaluba꞉te genama guamo ogomote la꞉eno ilina a꞉kuwata꞉mena꞉. \v 21 La꞉ hidamo! La꞉eno ilinate kebolo da꞉pola꞉namena꞉ la꞉eno tepo ipuwoeno ukui atumu ba꞉bolo konepola꞉nama꞉na꞉.” \s1 Apeno Alo Komo \r Luk 11.34-36 \p \v 22 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Lumagino apeno alo ba꞉ ebeno baidila. Ba꞉bema꞉ amia꞉no baiditi hidamo da꞉la꞉minalemene amia꞉no tepo ipuwoeno alote atumu hidonomamo kaka꞉la꞉minama꞉ne, \v 23 huiyatiya baiditi hidamo a꞉la꞉minaleheno amia꞉no apete du ipuwalo kitanama꞉ne. Ba꞉bema꞉ ama꞉ hidamo, amia꞉no tepo ipuwoeno alote da꞉dumini, ba꞉be du komo bada konomola꞉ka꞉!” \s1 Godoko Ba꞉gala Mani Ibino Komo \r Luk 16.13 \p \v 24 “Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola, lumagiti netewa gawadubatamo okodawama꞉ eda꞉ modoboha꞉. Ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene etatamo ba maubana eta malemalelo bemalagidolonamene, ba꞉gala ebe etatamo ba utina eta ubiha꞉ma꞉ beda꞉namene. Ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉ atumu, Godotamo ba꞉gala manitamo kapiya tetelo papamiwata modoboha꞉.” \s1 Godoko Hibima꞉ Midi Komo \r Luk 12.22-31 \p \v 25 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Nale la꞉ begoelamemata, la꞉eno emedeho komokomoma꞉ aka-ukuibilibilihonala꞉, iyo, la꞉le naha ilina, niho ilina, ba꞉gala pupulino ilina uwatema꞉ koamo akemalagidola꞉la꞉, mabu naha ilina ba꞉gala pupulino ilina iba꞉te kokoma꞉ keda꞉hanaha꞉. Naha ilinate lumagitamo hibi ka꞉ka꞉ ba꞉kikamemene? Ao, a꞉kikama꞉mene, ba꞉gala pupulino ilinate atumu ebeno ape emedena tetelo a꞉kowalubinamene. \v 26 Ba꞉bema꞉ la꞉ holaholoeno komo nemalagidolala꞉, iba꞉te pali ilina a꞉kamihala꞉ ba꞉gala iba꞉te pelamete nahoeno kikipo a꞉kapetapihala꞉, iyo, ibino pali ilina miya꞉teno genama puliyala, huiyatiya la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti iba꞉tamo baa꞉ modobolo ikalamenako. Numa꞉la꞉, Godokono malemale hibilo bitana holaholatamo, huiyatiya la꞉tamo keba ka꞉na kitana? Ba꞉ hibila, ebeno malemale la꞉tamo konomoma꞉ eda꞉te emedena emedena tetelo bitanamene! \v 27 Ba꞉bema꞉ la꞉ ukui bilibilima꞉ akeda꞉hala꞉. Lumagiti ebe ha꞉kiya ebeno hoe tete eta hegelamo keba ka꞉na na꞉kihatemene, ba꞉gala ebete ebeno ka꞉ka꞉ keba ka꞉na na꞉ka꞉ga꞉gima꞉tepamene? Gabo puliyala, kitanaha꞉. \p \v 28 “Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ la꞉ pupulino ilinama꞉ ukui bilibilima꞉ deda꞉hanama? La꞉ hopoeno haiyaino komo nemalagidolala꞉, iba꞉te oko a꞉kowata꞉la꞉ ba꞉gala pupulino ilina a꞉kododila꞉la꞉. \v 29 Nale la꞉ begoelamemata, Ko Gawadubu Solomonote dogodogodawanomoma꞉ eda꞉nami, huiyatiya ebete hidohido tita꞉goeno ilina da꞉pupulinakui, ba꞉bi kalikoeno titi ba꞉moe hopoeno haiyaino hido komote na꞉gogolena. \v 30 Numa꞉la꞉, ba꞉moe hopoeno hemate ka꞉lo napepehuta, dumutu tawakaluba꞉te koa꞉mo kiya꞉hekema꞉na꞉, huiyatiya Godote ba꞉bi nonoka ilina tita꞉goenoma꞉ midilina, ba꞉bema꞉ ebete atumu la꞉tamo pupulino ilina modobolo bikalamenakomena꞉ta. La꞉ ba꞉moe komo hidamo iya꞉tawahaheno la꞉eno hibima꞉ midi komo Godotamo kokoha꞉! \p \v 31 “Ba꞉bema꞉ la꞉le ukui bilibilima꞉ eda꞉halo ba꞉ma ka꞉na akaga꞉lanakala꞉, ‘A bada na꞉ka꞉nahama꞉, ba꞉gala a bada na꞉ka꞉nihoma꞉, ba꞉gala a bada na꞉ka꞉pupulima꞉?’ \v 32 Hibima꞉ midiha꞉pa꞉te ba꞉moi ilina ukui bilibila꞉go oholena, la꞉ huiyatiya eba ka꞉na akewagelenala꞉, mabu ba꞉bi ilina la꞉godolo modobolo pola꞉naheno la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti ya꞉lo iya꞉tawanako. \v 33 Ba꞉bema꞉ la꞉ la꞉eno Ko Gawadubu Godotamo papamila꞉lo ebeno tuputupu emede komo dopamo nohowada꞉la꞉, ba꞉bene la꞉eno modoboha꞉ tetelo ebete la꞉eno komokomo ulamelelamete la꞉tamo modobolo bikalameholenakomena꞉ta. \v 34 Ba꞉bema꞉ la꞉ dumutu hegeloeno komoma꞉ ukui bilibilima꞉ akeda꞉hala꞉ mabu ba꞉be hegeloeno komote ha꞉kiya kopuluhukuma꞉ne. Ka꞉lo hegelalo da꞉pola꞉na ba꞉bi hiya꞉hiya꞉ komo nemalagidola꞉la꞉, huiyatiya eta hegeloeno kuba komate pikulihino dopamo tole komote la꞉tamo akapa꞉la꞉.” \c 7 \s1 Tawakalubino Komokomo Anagilamelelame Komo \r Luk 6.37-38,41-42 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Komo tawakalubino kuba ododili komoma꞉ la꞉le ibi kubapima꞉ tiyolo akaka꞉lama꞉la꞉, ba꞉bene Godote la꞉ kubapima꞉ a꞉kaka꞉lama꞉mena꞉ta, \v 2 mabu la꞉le tawakalubino komo keba ka꞉na danagilamelelamema, Godote ba꞉ ba꞉ba ka꞉na la꞉eno komo kanagilamelelamema꞉na꞉ta, ba꞉gala la꞉ komopa꞉tamo keba ka꞉na dododilinakoma, ba꞉ba ka꞉na Godote la꞉tamo atumu ba꞉ka-ododilinakomene. \v 3 Keka꞉ mabu ama꞉le ekawino baidilo puhulu deha꞉poto umilo huiyatiya amia꞉no baidilo ditana ba꞉be ko keha tete kuminaha꞉? \v 4 Ba꞉gala bada mabuma꞉ amia꞉no ekawitamo ba꞉ma ka꞉na da꞉goita, ‘Wadiyala amia꞉no baidilo ditana ba꞉be puhulu deha꞉poto nale kolawemema꞉nemata,’ huiyatiya amia꞉no baidilo ditana ba꞉be ko keha tete ama꞉ kalawenaha꞉? \v 5 A꞉iye! Ama꞉ ma꞉lapila netewa lumagilata! Wadiyala ama꞉ dopamo amia꞉no baidilo ditana ba꞉be keha lawete, ama꞉le galane hidamo gahimiti amia꞉no ekawino baidilo ditana ba꞉be puhulu deha꞉poto ba꞉bo kolawemema꞉na꞉ta. \p \v 6 “Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola, la꞉le Godokono talona ilina gahagahatamo akikalama꞉la꞉. La꞉ ba꞉ba ka꞉na dewagelema, diyala, iba꞉te la꞉tamo ohobila꞉te la꞉ kubanomamo da꞉ aloholetamena꞉, ba꞉gala la꞉eno hidohido mani goegoa꞉tamo akikalama꞉la꞉, iba꞉te ba꞉bi ilina natamo mikimoelete dito miya꞉paledemena꞉.” \s1 Modoboha꞉ Tetelo Godoko Toemeho Komo \r Luk 11.9-13 \p \v 7 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ Godoko na꞉toemehala꞉, ebete la꞉tamo kikalamema꞉na꞉ta. Iyo, la꞉ ebeno hido komo nohowada꞉la꞉, la꞉le kumima꞉nemata, ba꞉gala gigiho nanakama꞉la꞉, ebete la꞉tamo ka꞉hiya꞉midama꞉ne. \v 8 Numa꞉la꞉, puya꞉te Godoko da꞉toemehonaka, iba꞉te ebegodone kolawema꞉na꞉, ba꞉gala puya꞉te ebeno hido komo dohowadinaka iba꞉te kumima꞉na꞉, ba꞉gala puya꞉te gigiho danakaminaka ebete iba꞉tamo ka꞉hiya꞉midama꞉ne. \v 9 La꞉ ipuwalo kebe dubu ebeno guduti ebe baa꞉ma꞉ da꞉toemehomene, huiyatiya ebetamo nakola ba꞉kikamemene? \v 10 Ba꞉gala amia꞉no guduti ama꞉ dahama꞉ da꞉toemehomena꞉, ama꞉ huiyatiya ebetamo bu kalu ba꞉kikameomena꞉? \v 11 Numa꞉la꞉, la꞉ hidohido tawakalubiha꞉ huiyatiya la꞉ iya꞉tawahala la꞉eno guguda꞉tamo hidohido baa꞉ ikalamema꞉, ba꞉bema꞉ la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti atumu iya꞉tawanomola hidohido komo tawakaluba꞉tamo ikalamema꞉, puya꞉te ebe da꞉toemehonaka iba꞉tamo kikalamema꞉ne. \p \v 12 “Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te la꞉tamo bada komo ododima꞉ la꞉le ubi dihatenakoma, la꞉ komopa꞉tamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na nododinakuya꞉la꞉, mabu Godote ebeno Tutumu Tabo Moseseko ipuwado tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi koko taboeno ipuwa kapiya ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, la꞉ komopa꞉tamo malemale komo na꞉hawakaliminakuya꞉la꞉.” \s1 Tutuwa Gigihoeno Komo \r Luk 13.24 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ tutuwa gigihodo na꞉pa꞉la꞉hala꞉, mabu Koe Habamo da꞉na꞉pa꞉la꞉hanaka ba꞉be gigiho konomola, gabo kodakodaha꞉. Tawakalubi hiliyonomate ba꞉bana na꞉pa꞉la꞉hate ba꞉be gabodo tolamena. \v 14 Huiyatiya Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo da꞉na꞉pa꞉la꞉hanaka ba꞉be gigiho tutuwanomola, gabo kodakodala. Tawakalubi kapiyakapiyate ba꞉be gigiho numiti ba꞉bana tolamena.” \s1 Keha Ba꞉gala Ebeno Gao \r Luk 6.43-44; 13.25-27 \p \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉le Godokono mahilamo ha꞉da tabo olamagimipi hidamo nulama꞉la꞉. Iba꞉te gelebadihole sipi-goegoeno tama pupuliti la꞉tamo ba꞉bo pelamenaka, huiyatiya ibino tepo ipuwalo ibi helohelo gahagaha keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala. \v 16 La꞉ ibino ododili komokomo hidamo nulamelelamiya꞉la꞉. Lumagiti hidohido gala꞉ipi gao olagoeno kehalo a꞉kanulama꞉mene, ba꞉gala ebete olagoeno kehamo tote anahu kehoeno gao a꞉kanetapihamene. \v 17 Numa꞉la꞉, hidohido kehalo hidohido gaote konolohoma꞉na꞉, ba꞉gala kuba kehalo ba꞉ kuba gaote konolohoma꞉na꞉. \v 18 Iyo, hido kehalo kuba gaote a꞉kanolohamena꞉, ba꞉gala kuba kehalo hidohido gaote a꞉kanolohamena꞉, \v 19 ba꞉bema꞉ hibila, hidohido gao nolohoha꞉ keha tawakaluba꞉te luhuti koa꞉mo kiya꞉hekema꞉na꞉. \v 20 Ba꞉bema꞉ la꞉ ha꞉da tabo olamagimipino ododili komokomo ba ulame la꞉le ibino noloho komamo ibino hibi komo ba꞉bo kiya꞉tawahama꞉nemata. \p \v 21 “Numa꞉la꞉, puya꞉te na Kodawama꞉ dito da꞉ka꞉naminaka huiyatiya hibi komo puliyala, ba꞉bi tawakaluba꞉te Godokono Hunu Habamo a꞉kana꞉pa꞉la꞉hamena꞉. Huiyatiya puya꞉te naeno Nabiwino ubi komamo da꞉papamila꞉halena, ibi kapiyate ebeno Hunu Habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉. \v 22 Ba꞉bema꞉ Godokono Ko Hegelalo komopa꞉te natamo ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉na꞉, ‘Kodawa, Kodawa! Ale amia꞉no mahilamo Godokono tabo olamagiminakuima꞉, ba꞉gala amia꞉no mahilamo kuba gobogobo oelamenakuima꞉, ba꞉gala atumu ale komo hanohano komo ododilinakuima꞉.’ \v 23 Huiyatiya nale iba꞉tamo kogoema꞉nemo, ‘Na iya꞉tawaha꞉ la꞉eno komo. La꞉ kuba ododilipilata, nagodone na꞉tolama꞉la꞉!’” \s1 Genama Netewa Etemotepino Komo \r Luk 6.47-49 \p \v 24 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Kebe lumagiti naeno tabo ulihote ba꞉bi komokomo dododilimini, ebe hido mulu ukui lumagila. Ebete ebeno genama kodakoda haka hunamo detiya꞉, ba꞉be dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala. \v 25 Ba꞉ba tetelo wegolate duya꞉ beyate ba꞉bo odoluya꞉, ba꞉bene konomo gogote pete genama da꞉pemida꞉miya꞉ genamate kakaguya꞉ha꞉ mabu ebete hido hakamo etiya꞉. \v 26 Huiyatiya kebe lumagiti naeno tabo ulihote ododilihino, ebe ba꞉ daedae ukui lumagila. Ebete ebeno genama kulili hakamo detiya꞉ ba꞉be dubu huiyala. \v 27 Ba꞉ba tetelo wegolate duya꞉ beyate ba꞉bo odoluya꞉, ba꞉bene konomo gogote pete genama da꞉pemida꞉miya꞉ genamate kagate kubanomoma꞉ ba꞉bo ediya꞉. O olalati bada konomola꞉ka꞉!” \s1 Tabo Ulihopa꞉te Ya꞉suku Mabuma꞉ Da꞉hanohanohuya꞉ \p \v 28 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moi komokomo olamagi da꞉wibuya꞉ ebeno tabo ulihopi hiliyonomate na꞉hanohanohutiya꞉, \v 29 mabu ebete Godokono heloamo iya꞉tulamitiya꞉, huiyatiya ebe ibino Godokono Tutumu iya꞉tulamepi huiyaha꞉. \c 8 \s1 Ya꞉suti Kuitikuita꞉goeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 1.40-45; Luk 5.12-16 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti haka hununi da꞉pihitiguya꞉ komo tawakalubi hiliyonomate ebe anataguma꞉talo ba꞉bo tolamiya꞉. \v 2 Ba꞉bene kuitikuita꞉goeno dubuti ebetamo pete ebeno pupamo pemedete na꞉pegoiya꞉, “Kodawa, amia꞉no ubi ditama꞉na, ama꞉le na kohiduinamema꞉na꞉ta.” \p \v 3 Ya꞉suti ebeno kokoto hogaminate ebe ba ologi ebetamo na꞉goiya꞉, “Na ubila, ama꞉ na꞉hida!” ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo kuitikuiti temetemete ebegodone da꞉wibuya꞉ ebete ba꞉bo hiduya꞉. \v 4 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉, “Ama꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akanikiyalama꞉la꞉. Wadiyala ama꞉ huiyatiya ba꞉moe tetenomolo tote amia꞉no ape Godotamo hawa꞉goeno ikamehodawatamo na꞉nemutuimiya꞉, ba꞉bene hawa꞉goeno malemale ilina Godotamo akona꞉nikamiya꞉, Mosesete dolamagiya꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉be komote tawakalubi kiya꞉tulamema꞉ne amia꞉no temetemete a꞉wibui.” \s1 Ya꞉suti Alaholohodawa Gawadubuino Okodawa Da꞉hiduimiya꞉ \r Luk 7.1-10 \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti Kapeniyama habamo da꞉tuya꞉ Lomanapino eta alaholohodawa gawadubuti ebetamo pete ebe petoemeholo na꞉pegoemiya꞉, \v 6 “Kodawa, naeno okodawa genamalo ko tawetawa꞉go watita, ebe ape kodakoda temetemete umita.” \p \v 7 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Wadiyala, na pete ebe kopihiduimima꞉nemo.” \fig Ya꞉suti alaholohodawa gawadubago tabo da꞉ga꞉luya꞉|alt="Jesus talking to officer" src="CN01701B.TIF" size="col" loc="1/4 of page on right half side in lower corner" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="8.7" \fig* \p \v 8 Alaholohodawa gawadubuti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ao, Kodawa, eba ka꞉naha꞉. Na hido lumagiha꞉ ama꞉le naeno genamamo pa꞉pa꞉gama꞉. Huiyatiya na niya꞉tawutamo, ama꞉le genamamo peheno tabo dito da꞉goemena꞉, naeno okodawate hibinomolo kohidoma꞉ne. \v 9 Mabu na atumu alaholohopino koko gawadubuino hopodawama꞉ ba eda꞉na ibino tabamo a꞉papamiwatanakomo, ba꞉gala atu tetelo naeno alaholohopa꞉te naeno umi ipuwalo pola꞉na. Ibi ipuwalo nale eta da꞉kiyamemo, ‘Ama꞉ na꞉toa!’ ebete ba꞉bo kotoma꞉ne. Ba꞉gala eta da꞉kakiyamemo, ‘Ama꞉ na꞉pa꞉!’ ebete ba꞉bo kopema꞉ne. Atumu nale naeno huiyaha꞉ okodawa da꞉kiyamemo, ‘Ama꞉ ba꞉moe komo nododa꞉!’ ebete ba꞉be komo kododima꞉ne. Ba꞉bema꞉ Kodawa, wadiyala ama꞉ tabote na꞉gaa꞉ naeno okodawate kohidoma꞉.” \p \v 10 Ya꞉suti ba꞉be tabo duliya꞉ ebete na꞉la꞉wiya꞉, ba꞉bema꞉ ebe da꞉ta꞉matutiya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibinomolo goemo, na Isalaela tawakalubi hiliyonomo ipuwalo ba꞉mako lumagino hibima꞉ midi komo a꞉kuma꞉lemo! \v 11 Nale la꞉ begoelamemata, hiliyonomo tawakaluba꞉te ba꞉moe hopo konomoeno hapuhapuni pelameholete, iba꞉te A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko iba꞉go kapimilo Ko Gawadubu Godokono poko habalo kopepola꞉nama꞉na꞉. \v 12 Huiyatiya komo la꞉ Yu tawakalubi Godote la꞉ du ipuwamo kopiya꞉hekema꞉na꞉ta, ba꞉be du ipuwalo la꞉ lalo ba ikilame konomamo kihimima꞉nemata.” \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti alaholohodawa gawadubutamo na꞉goiya꞉, “Mabu ama꞉le na hibima꞉ a꞉midina꞉ta, ba꞉bema꞉ ama꞉ tote amia꞉no okodawa na꞉numiya꞉, ebete a꞉hido.” Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goita okodawate ba꞉bo hiduya꞉. \s1 Ya꞉suti Pitakono Moto Kakidubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 1.29-31; Luk 4.38-39 \p \v 14 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Pitakono genama guamo nodolote ebeno moto kakidubu ba꞉bo numiya꞉, ebete ape koe tawetawa꞉go watitiya꞉. \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be kamenoeno kokoto dologimiya꞉, tawetawete ebegodone ba uluhuku ebete mahigate Ya꞉suku mabuma꞉ baa꞉ okalimi oko ba꞉bo tupuimiya꞉. \p \v 16 Ba gapogapohona habaluba꞉te hiliyonomo kuba gobogobagopi Ya꞉sutamo ba꞉bo magaheleniya꞉, ba꞉bene ebete tabo olamagi kapiyamo kuba gobogobo iba꞉godone ba oelamena komo temetema꞉gopi hiliyonomo atumu ba꞉bo kahiduilameniya꞉. \v 17 Ba꞉ hibila, Ya꞉suti ba꞉makomako hidohido komo tawakaluba꞉tamo ododilinakui, Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ba꞉be dawate ya꞉lo tetelo tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Ebete aeno temeteme ba꞉gala tawetawe kuwatea꞉mema꞉ne.” \s1 Ukui Netewago Ya꞉suku Ta꞉mata Modoboha꞉ \r Luk 9.57-62 \p \v 18 Eta hegelalo komo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉suku danataguma꞉diguya꞉, ebete ba꞉be komo umiti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉, “A bobo hapuamo kona꞉hiwaliya꞉.” \p \v 19 Ba꞉ba tetelo Godokono Tutumu iya꞉tulamedawa etate pete ebetamo na꞉pegoiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ama꞉ kebamo da꞉tomena꞉, nale ama꞉ ba꞉bamo kota꞉matama꞉nemata.” \p \v 20 Huiyatiya Ya꞉suti ebeno tabo uliti na꞉goiya꞉, “Hiya꞉, ama꞉ dopamo ba꞉moe eta komo hidamo nemalagidola. Tumu gahagahoeno laha bahi haka gugu ba꞉pola꞉lama꞉na ba꞉gala holaholate ibino genama etemotehonaka, huiyatiya na Tawakalubino Naniwi\f * \fr 8.20 \ft Tawakalubino Naniwi ba꞉ Ya꞉sukunu mahilo etala. Ebe ba꞉ tawakalubi hiliyonomoeno Naniwila, atumu Godoko ba꞉ aeno Nabiwila.\f* naeno wata bahi puliyala.” \p \v 21 Ba꞉bene eta ta꞉matadawate na꞉goiya꞉, “Kodawa, wadiyala na dopamo tote, naeno kadele nabiwiti da꞉hoemene, nale ebe bobamo nihatete na galane ama꞉ kota꞉mahema꞉nemata.” \p \v 22 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ao, ama꞉ ka꞉lonomo na na꞉ta꞉mahena꞉, huiyatiya wadiyala ha꞉laha tawakaluba꞉te ibi ha꞉kiya ibino ha꞉lahapi bobamo na꞉miya꞉ta꞉mena꞉.” \s1 Ya꞉suti Gogo Da꞉tatabuiminiya꞉ \r Mak 4.35-41; Luk 8.22-25 \p \v 23 Ba꞉bene gapogapo tete ba tatalina Ya꞉suti boga꞉mo da꞉nihitiganiya꞉ ebe ta꞉matapa꞉te eba꞉go kapimilo nepalaganiya꞉. \v 24 Iba꞉te boga꞉mo ololonate da꞉tolameniya꞉ ba꞉ba tetelo ko gogonomote ba pena koko gawiyate mahila꞉halenate boge guamo beya ba꞉bo pehaminahaniya꞉, huiyatiya Ya꞉suti boge gulu u bewataniya꞉. \v 25 Ba꞉bema꞉ ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamenate ebe ba pemodoetena ba꞉bo pega꞉lameniya꞉, “Kodawa, aeno ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉lea꞉ma꞉! A ba꞉ koha꞉lahama꞉nema꞉!” \p \v 26 Ya꞉suti huiyatiya na꞉goeniya꞉, “La꞉ badama꞉ ka꞉toletolehonama? La꞉eno hibima꞉ midi komo hegehegenomola!” Ba꞉ba tetelo ebete mahiganate huhu ba꞉gala gawiya na꞉kiyahalameniya꞉, “La꞉ na꞉tatabahala꞉!” ba꞉bene bobote tatabanomoma꞉ ba꞉ dito eda꞉niya꞉. \p \v 27 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ba hanohanohona na꞉ga꞉laniya꞉, “Moe kebako dubula꞉ka꞉? Huhu ba꞉gala gawiya iba꞉te ebeno tabo uliti a꞉papamila꞉!” \s1 Ya꞉suti Gadala Habanapi Kuba Gobogobagopi Dubu Netewa Da꞉hiduilamiya꞉ \r Mak 5.1-20; Luk 8.26-39 \p \v 28 Ba꞉bene eta hegelalo Ya꞉suti bobo hapuamo na꞉hiwate Gadala haboeno hopamo nuluhukuti, hakamo ba nodolo kuba gobogobagoeno dubu netewapa꞉te eba꞉go ba꞉bo paluguya꞉. Ba꞉bi dubu netewapa꞉te ha꞉laha tawakalubino bobo habalo emedenama꞉ ba꞉gala ibi helohelonomola, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ba꞉be gabodo wapata꞉lame koamo toletolehonama꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉be hopo tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligili hiya꞉hiya꞉ bobo ba꞉bo ododilinakuya꞉ iba꞉te ibino ha꞉laha tawakalubi miya꞉tenoma꞉. \v 29 Ba꞉moi dubu netewapa꞉te Ya꞉suku dumiya꞉ ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ Godokono Gudulata! Ama꞉ atamo bada komo na꞉kododiomena꞉? Godokono kuba huiya ikalame tete peheno, ama꞉ dopamo a alukuima꞉ ka꞉pa꞉wa?” \p \v 30 Ba꞉ba tetelo ibi tamelo dabihole goegoe hiliyonomate nala꞉go wapata꞉lamitiya꞉, \v 31 ba꞉bema꞉ kuba gobogobagopi dubate Ya꞉suku toemeholo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ a ba꞉moi dubagodone oea꞉mema꞉ ubi dihatita, wadiyala ama꞉le a goegoa꞉tamo noea꞉ma꞉.” \p \v 32 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na꞉tolama꞉la꞉!” Ba꞉ba tetelo iba꞉te dubagodone ikuliti goegoa꞉tamo ba꞉bo nogomuya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉bi goegoa꞉te haka hununi pulila꞉hate iya꞉ha꞉midale hakane da꞉negudiya꞉, beyamo nululuhuliti ibi hiliyonomate ba꞉ dito neha꞉lahuya꞉. \p \v 33 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kuba gobogobagopi keba ka꞉na ka꞉hiduilamiya꞉, goegoe ulamepi dubate ba꞉be komo umiti ibino habamo pulila꞉hate tawakalubi hiliyonomo ba꞉bo nikiyalamiya꞉. \v 34 Ba꞉bene habalubi hiliyonomate Ya꞉sutamo pelamete, iba꞉te ebe da꞉pumiya꞉ ebe na꞉pega꞉lamiya꞉ ebete ibino hopo miya꞉pate kotoma꞉. \c 9 \s1 Ya꞉suti Ape Kodakoda Temetema꞉goeno Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 2.1-12; Luk 5.17-26 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti boga꞉mo ololote bobo hapuamo na꞉hiwate ebeno emede haba Kapeniyamamo dito nuluhukuya꞉. \v 2 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te ape kodakoda temetema꞉goeno dubu talatalago agatuya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti ibino hibima꞉ midi komo umilamete ebetamo na꞉goiya꞉, “Naeno mabulubi, ama꞉ na꞉kalakala! Godote amia꞉no kuba egebolemete adodoholema꞉ta.” \p \v 3 Huiyatiya komo Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te ba꞉be tabo uliti ibi ipuwalo tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉lutiya꞉, “Ba꞉moe dubuti awagalo kuba tabo begoe Godokono holoholo hapulu!” \p \v 4 Iba꞉te ibino tepo ipuwalo da꞉ga꞉luya꞉, Ya꞉suti iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉eno tepo ipuwalo ba꞉moi kuba komo demalagidolitama? \v 5 Ba꞉moe tabo kodakodala꞉ka꞉ nale goema꞉, ‘Godote amia꞉no kuba egebolemete adodoholema꞉ta?’ O ba꞉moe eta tabo goema꞉ kodakodala꞉ka꞉, ‘Ama꞉ mahigate na꞉toa?’ \v 6 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ kiya꞉tulamema꞉nemata na Tawakalubino Naniwigodolo helo bitana ba꞉moe hopo konomolo tawakalubino kuba egebolelamete kadodoholelamema꞉.” Ba꞉bene Ya꞉suti temetema꞉goeno dubutamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ mahigate, tilo mokopa꞉midate genamamo na꞉toa.” \p \v 7 Ba꞉bema꞉ ba꞉be dubuti mahigate ebeno genamamo dito tuya꞉. \v 8 Ba꞉ hibila, tawakalubi hiliyonomate ba꞉be komo umiti ba hanohanohuta Godokono mahilo hunamo ba꞉bo adipatiya꞉, mabu ibino holoholo hapulu ebete Ya꞉suku ipuwado ebeno helo konomo a꞉hawakalimiya꞉. \s1 Ya꞉suti Ma꞉tiyuku Da꞉ka꞉miya꞉ \r Mak 2.13-17; Luk 5.27-32 \p \v 9 Ya꞉suti ba꞉be genamane uluhukuti ba petonato eta dubu ba꞉bo numiya꞉, ebeno mahilo Ma꞉tiyutila, ebe ta꞉kese uwatedawala, ebete ebeno oko habalo lutiya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ na na꞉ta꞉mahena꞉,” ba꞉bene ebete mahigate Ya꞉suku na꞉ta꞉matuya꞉. \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Ma꞉tiyukunu genamalo baa꞉ ba nahuta, komo hiliyonomo ta꞉kese uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pi iba꞉te pelamete iba꞉go pepola꞉nuya꞉. \v 11 Ba꞉ba tetelo komo Pa꞉lisi kapiyuimipi dubate ba꞉be komo umiti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉ga꞉luya꞉, “La꞉eno iya꞉tulamedawate ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pa꞉go baa꞉ badama꞉ ka꞉nanako?” \p \v 12 Ya꞉suti ba꞉be tabo uliti na꞉goiya꞉, “Hidohido tawakaluba꞉te dogetatamo a꞉katolama꞉mena꞉, huiyatiya tawetawa꞉gopa꞉te kotolamema꞉na꞉. \v 13 Iyo, puya꞉te ha꞉kiya da꞉ga꞉lana, ‘A hidohido tawakalubila,’ na ba꞉bakobako tawakalubi uwatema꞉ kapiya꞉ha꞉. Na huiyatiya kubakuba tawakalubi kapiya uwatema꞉ piya꞉mo, iba꞉te na kota꞉mahenema꞉. Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉moe Godokono Buka taboeno ipuwa na꞉nohowada꞉la꞉, ‘La꞉ natamo hawa꞉goeno ilina dito akapikanama꞉la꞉, na ubihinola. Huiyatiya na ubila la꞉eno tepo ipuwalo malemale komo umi.’” \s1 Godokono Oko Owatima꞉ Baa꞉ Nahaheno Pola꞉na Komo \r Mak 2.18-20; Luk 5.33-35 \p \v 14 Ba꞉bene komo Yonekono ta꞉matapa꞉te Ya꞉sutamo pelamete ebe na꞉palatediya꞉, “Mabu keka꞉ a ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi a hiliyonomate hiya꞉hiya꞉ tetelo baa꞉ nahaheno da꞉pola꞉nanakoma꞉ Godokono oko owatima꞉, huiyatiya ama꞉ ta꞉matapa꞉te baa꞉ nahaheno a꞉kapola꞉nala꞉?” \p \v 15 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Dubuti kamena da꞉lawemene, ba꞉ba tetelo ebeno mabuluba꞉te poko habalo tepo menemena꞉go dito ba꞉ka꞉pola꞉namena꞉? Ao, wadiyaha꞉! Iba꞉te eba꞉go poko baa꞉ kapimilo konahama꞉na꞉. Huiyatiya kamena uli lawe dubuti ebeno kamena eta habamo magata tete ba꞉ na꞉pe, hibila, ba꞉ba tetelo ebeno mabuluba꞉te ibino tepo temeteme komoma꞉ baa꞉ nahaheno kopola꞉nama꞉na꞉. Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, ka꞉lo ba꞉ la꞉eno kalakalago baa꞉ naha tetela mabu nale la꞉go bemedenamo.” \s1 Pakala Emede Komo Ba꞉gala Uli Emede Komo \r Mak 2.21-22; Luk 5.36-39 \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Lumagiti uli kaliko hapu pakala kalikoeno bolagala꞉mo a꞉kakohomehamene, mabu kaliko ukula tetelo ba꞉be uli kaliko haputi pakala kaliko kanagiya꞉midalema꞉ne, ba꞉bene bolagalete konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne. \v 17 Ba꞉gala atu gabodo eta lumagiti pakala gautu-goe tama kalila꞉mo uli gao beya a꞉kahaminamene, mabu uli gao beyate pakala gautu-goe tama kalili ka꞉na꞉ta꞉pumima꞉ne, ba꞉bene gao beyate hakamo ka꞉ka꞉la꞉te gao beya ba꞉gala kalili ibi netewate kapiya tetelo kokubakubahama꞉na꞉. Ba꞉moe mabuma꞉ iya꞉tawadawate uli gao beya uliuli tama kalili kapiyamo na꞉haminahanakamene, gao beya ba꞉gala kalili iba꞉te tete ga꞉ga꞉lo hidamo kopola꞉nama꞉.” \s1 Yu Watodawa Dubuti Ya꞉suku Da꞉toemehuya꞉ Ebeno Bohele Kohiduimima꞉ \r Mak 5.21-23; Luk 8.40-42 \p \v 18 Ya꞉suti ba꞉moe tabo iba꞉tamo ba olamagita, Yu watodawa dubuti ebetamo pete pupamo pemedete na꞉pegoiya꞉, “Naeno bohele ka꞉ma꞉nomo hoe, huiyatiya ama꞉ pete amia꞉no kokoto ebetamo da꞉pemowatilamemena꞉ ebete hoene gala kakamahigama꞉ne.” \s1 Hawi Ka꞉ka꞉la꞉ Temetema꞉goeno Kamenate Ya꞉sukunu Kaliko Dologiya꞉ \r Mak 5.24-34; Luk 8.42-48 \p \v 19 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti mahigate ebe ta꞉matapa꞉go ba꞉be ko dubu ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \v 20 Ba꞉ba tetelo eta kamena 12 gogo tetelo hawi ka꞉ka꞉la꞉ temetemete duminami, ebete Ya꞉sukunu gala hapuni pete ebeno kaliko ba꞉bo pologiya꞉, \v 21 mabu ebete nemalagidoluya꞉, “Nale ebeno kaliko dologimo, nale kohidoma꞉nemo.” \p \v 22 Ya꞉suti ohobigate ebe dumiya꞉ ebetamo na꞉goiya꞉, “Kamena, ama꞉ na꞉kalakala! Amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta.” Ba꞉ba tetenomolo ba꞉be kamenoeno temetemete ba꞉bo wibomiya꞉. \s1 Ya꞉suti Yu Watodawa Dubuino Bohele Hoene Dadipatiya꞉ \r Mak 5.35-43; Luk 8.49-56 \p \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti Yu watodawa dubuino genamamo pete hoe bohele la꞉mema꞉ pa꞉lola꞉ da꞉moleholitiya꞉ ba꞉bi dubu ba꞉gala tawakalubi hiliyonomo ba꞉bo pulamiya꞉, iba꞉te howele konomago pola꞉nuya꞉. \v 24 Ba꞉bema꞉ ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ hiliyonomo genama guni nikula꞉la꞉. Bohele deha꞉poto kahaa꞉kaha꞉, ebete u bewatita.” Huiyatiya ibi hiliyonomate ebe na꞉walitiya꞉. \v 25 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti tawakalubi genamane poelamete bohelete da꞉kapitanuya꞉ ba꞉be habamo na꞉pa꞉gate ebeno kokoto da꞉nelawemiya꞉ ebete ba꞉bo mahiguya꞉. \v 26 Ba꞉bene ba꞉be hanohano komoeno tabote ba꞉be hopo konomamo ba꞉ dito tuya꞉. \s1 Ya꞉suti Baidi Tamiholame Dubu Netewa Da꞉hiduilamiya꞉ \p \v 27 Ya꞉suti ba꞉be haba miya꞉pate ba tonato, baidi tamiholame dubu netewapa꞉te ebe ba ta꞉matanato ibulunomamo ba꞉bo nega꞉lapatiya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ a na꞉malemalea꞉tea꞉!” \p \v 28 Ba꞉bene Ya꞉suti eta genama guamo nodolote ba꞉bi baidi tamiholame dubate atu genamamo da꞉kanodoluya꞉ Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, “La꞉ hibima꞉ na꞉ka꞉midiutama, nagodolo helo bitana la꞉ kohiduilamema꞉?” \p Iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Iyo, Kodawa, ama꞉godolo helo bitana.” \p \v 29 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibino baida꞉mo ebeno kokoto ba emowatilame iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉le na hibima꞉ a꞉midinimata, ba꞉be mabuma꞉ nale la꞉eno baidi kohiduilamema꞉nemo.” \v 30 Ba꞉bene ibino baiditi da꞉hidohidoholamiya꞉, Ya꞉suti ibi koamo kiyahalamelo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe komoma꞉ komo tawakalubi akakiyalama꞉la꞉!” \v 31 huiyatiya iba꞉te tote ba꞉be hopo konomamo Ya꞉sukunu komo ba꞉bo nikiyahuya꞉. \s1 Ya꞉suti Tabo Olamagiha꞉ Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \p \v 32 Ba꞉bene ba꞉bi dubu netewapa꞉te ba tuta komo tawakaluba꞉te eta dubu Ya꞉sutamo ba꞉bo magatuya꞉, mabu ebe tabo olamagiha꞉ kuba gobogobagoenola. \v 33 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebegodone kuba gobogobo doemiya꞉ ebete tabo olamagi ba꞉bo tupuimiya꞉, ba꞉bema꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te ba꞉moe komo umiti hanohanoholo na꞉ga꞉luya꞉, “A Isalaela hopolo ba꞉mako komo kuminakuiha꞉!” \v 34 huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebete kuba gobogoboeno Kodawoeno heloamo oelamenako, Godokono heloamoha꞉!” \s1 Ya꞉suti Ebeno Malemale Tawakaluba꞉tamo Da꞉hawakalimiya꞉ \p \v 35 Ya꞉suti Yunapino koko ba꞉gala hegehege habahabado da꞉petonakui, ba꞉ba tetelo ebete ibino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo ibi ba iya꞉tulame ebete Godokono Ko Gawadubu komoeno Hido Tabo iba꞉tamo ba꞉bo olamaginakui, ba꞉gala ebete ibino hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi akahiduilamenakui. \v 36 Ba꞉bene eta hegelalo ebete hiliyonomo tawakalubi ulamete ebeno tepo ipuwalo konomamo malemalelatelitiya꞉, mabu iba꞉te ukui bilibilima꞉ ba꞉gala heloha꞉ma꞉ eda꞉hutiya꞉, sipi-goegoa꞉te ulamedawaheno keba ka꞉na kemedena ba꞉ba ka꞉na. \v 37 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono pali ipuwalo kona hiliyonomo ba꞉ a꞉kodakodahui, huiyatiya wakalami okopi hiliyoha꞉, \v 38 ba꞉bema꞉ la꞉ pali namutudawatamo toetoe tabo na꞉ga꞉lala꞉, ebete komo okopi pali ipuwamo kopoelamema꞉ne hidohido kona nahoeno kopewakalamiholema꞉.” \c 10 \s1 Ya꞉suti Ebeno 12 Oelamepi Dubu Da꞉ka꞉lamiya꞉ \r Mak 3.13-19; Luk 6.12-16 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi dubu ebetamo ka꞉lamiti iba꞉tamo helo ba꞉bo ikalamiya꞉, iba꞉te tawakaluba꞉godone kuba gobogobo konoelamema꞉ ba꞉gala hiya꞉hiya꞉ temetema꞉gopi konihiduilamema꞉. \v 2 Ba꞉moi ba꞉ Ya꞉sukunu 12 oelamepi dubuino mahilola. \b \mi Dopo dubu ba꞉ Saimonotela, ebeno eta mahilo Pitate, ba꞉gala ebeno ekawi A꞉ndulutila. \b \mi Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko. \b \mi \v 3 Pilipiko, Batolomuku, Tomasiko, ba꞉gala Ma꞉tiyuku, ebe ta꞉kese uwatedawala. \b \mi A꞉lapiyasikono gudu Ya꞉imesiko, Ta꞉diyasiko, \v 4 ba꞉gala Saimonoko. Ba꞉moe eta Saimonoko ubila kapela Loma gabomani tawakaluba꞉go ba alaholo iba꞉te ebeno Ka꞉inane hopo ba꞉bo komiya꞉pama꞉. \b \p Ba꞉gala kuititidawa ba꞉ Keliyotanapi Yudasitila, ebete galane tetelo Ya꞉suku anakapumipi bowalubiliya꞉. \s1 Ya꞉suti 12 Ta꞉matapi Dubu Doelamiya꞉ \r Mak 6.7-13; Luk 9.1-6 \p \v 5 Ya꞉suti ba꞉moi 12 dubu ba oelame ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ Yuha꞉pa꞉tamo akatolama꞉la꞉, ba꞉gala Samaliya hoponapa꞉tamo akanikula꞉la꞉. \v 6 Huiyatiya la꞉ Isalaela hopolo demedehona ba꞉bi Yu tawakalubi kapiyatamo na꞉tolamiya꞉la꞉, iba꞉te tumamo dalatidiholiya꞉ ba꞉bi sipi-goegoe keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉na bemedena. \v 7 Ba꞉bene la꞉ ba tolame ba꞉moe tabo kapiyate nolamagiminatuya꞉la꞉, ‘Godokono Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ tete tatalila.’ \v 8 Ba꞉gala la꞉ ba꞉bolo tawetawete dulamena ba꞉bi tawakalubi na꞉nihiduilamenakuya꞉la꞉, kuitikuita꞉gopi ibi atumu. Ba꞉be atu tetelo ha꞉lahapi hoe ipuwane na꞉wadiya꞉paa꞉latelenakuya꞉la꞉ ba꞉gala kuba gobogobo tawakaluba꞉godone noelamenakuya꞉la꞉. \p “Ba꞉ hibila, hiliyonomo tetelo Godote ebeno hidohido komo la꞉tamo malemalelo dito ikalamenakata, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ komopi atu malemale komago nowalubilinakuya꞉la꞉. \v 9 Ba꞉bema꞉ la꞉ ba tolame koko mani kuiha ipuwamo akamiya꞉ta꞉la꞉, ba꞉gala hegehege mani atumu akawatala꞉. \v 10 Gabo tetelo la꞉ kapiyakapiya ilina na꞉pupuliya꞉la꞉, komo akuwata꞉la꞉. Ba꞉gala la꞉ ilina miya꞉teno hika, nato ilina, ba꞉gala kuku atumu akuwata꞉la꞉, mabu habaluba꞉te hido okodawoeno modoboha꞉ komokomo ba꞉bolo na꞉modobuilamelemenakamena꞉. \p \v 11 “La꞉ eta habamo nikuliti hido emede lumagi nohowaditi da꞉numima, ebeno genamamo nalehawaminate ebegodolo nemeda꞉tepate galane ebeno genamane eta hopamo kakatolamema꞉nemata, iyo, la꞉ eta genamane eta genamamo eba ka꞉na akanewagela꞉la꞉. \v 12 Ba꞉gala la꞉ kebe genamamo da꞉nalehawaminama, wadiyala la꞉ ba꞉be genamanapa꞉tamo nolata tabo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Godokono kalakalate la꞉godolo nitanamene.’ \v 13 Ba꞉bema꞉ ba꞉be genamanapa꞉te la꞉ kalakalago uwatete la꞉eno tabo dulimina꞉, Godokono kalakalate iba꞉godolo hibilo kitanama꞉ne, huiyatiya iba꞉te la꞉ uwateheno, la꞉ nolata tabo da꞉ga꞉lama ba꞉be taboeno hibi komote ba꞉bolo a꞉kitanamene. \v 14 Ba꞉bene kebe tawakaluba꞉te la꞉ kalakalago uwateheno, la꞉ ba꞉be genamane o habane ba tolame la꞉eno natoeno puhulu na꞉moda꞉midatepaliya꞉la꞉. Ba꞉moe komote ibi kiya꞉tulamema꞉ne, Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete ibino komo kopanagilamelelamema꞉ne. \v 15 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo ebete ba꞉moi habaluba꞉tamo kuba huiya konomo kikalamema꞉ne. Ba꞉ba tetelo ebete Sodomo ba꞉gala Gomola habaluba꞉tamo\f * \fr 10.15 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, ama꞉ Sodomo ba꞉gala Gomola habanapino komo iya꞉tawama꞉ dewagelemena꞉, wadiyala ama꞉ Tupuilamehole Mabu 18.16–19.29 numiya꞉.\f* kuba huiya ba ikalame malemale nanekela꞉mo kohawakalimima꞉ne, huiyatiya hibila, ebete malemale a꞉kihata꞉mene la꞉ uwateha꞉pa꞉tamo.” \s1 Koko Temetema꞉te Pelamema꞉ Ya꞉suti Da꞉goiya꞉ \r Mak 13.9-13; Luk 21.12-17 \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ nulia꞉la꞉! La꞉ sipi-goegoe keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, nale la꞉ helohelo gahagahoeno kapiyuimi ipuwamo oelamemata. Ba꞉bema꞉ puya꞉te la꞉go alaholohopima꞉ deda꞉hana, la꞉le iba꞉go ba nepola꞉na wadiyala la꞉ mulunomo ukuia꞉go nemalagidoleniya꞉la꞉, ba꞉gala atu tetelo tatabanomoma꞉ ba eda꞉ha temeteme eta lumagitamo akikamenakala꞉. \v 17 La꞉ hidamo, mabu kubapa꞉te la꞉ heloamo uwatete tabo anagiya꞉mida habamo komagatalema꞉na꞉ta, ba꞉gala Yunapino baidi ibubulamehole genama gulu iba꞉te la꞉ giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉latilima꞉na꞉ta. \v 18 Iba꞉te la꞉ na mabuma꞉ hiya꞉hiya꞉ koko gawadubuino holoholo hapuamo heloago da꞉magatalemena꞉, ba꞉ba tetelo la꞉ naeno Hido Tabo iba꞉tamo ba꞉gala Yuha꞉pa꞉tamo kolamagimima꞉nemata. \v 19 Ba꞉gala iba꞉te la꞉ tabo anagiya꞉mida habamo da꞉magatalemena꞉, ba꞉ba tetelo la꞉eno ga꞉la komoma꞉ aka-ukuibilibilihala꞉, ba꞉ma ka꞉na, ‘Na bada tabo na꞉ka꞉goemo? Ba꞉gala na tabo keba ka꞉na na꞉kolamagimo?’ Tete da꞉pemene Godote ebeno tabo komokomamo la꞉ kowalubilima꞉na꞉ta, \v 20 mabu la꞉ ha꞉kiya a꞉kolamagima꞉mata, la꞉eno Nabiwi Godokono Gobogobote la꞉ ipuwado kolamagima꞉ne. \p \v 21 “Ba꞉ba tetelo naniwiti ekawi hoea꞉mo koemema꞉ne, ba꞉gala atu gabodo ekawiti naniwi kanakapumima꞉ne. Iyo, dubuti ebeno gudu ba꞉ atumu kakamitima꞉ne, ba꞉gala guguda꞉te maubahalete ibino menokobi nabi hoea꞉mo koelamema꞉na꞉. \v 22 Ba꞉bene na mabuma꞉ tawakalubi hiliyonomate la꞉tamo komaubahalema꞉na꞉, huiyatiya kebe lumagiti temeteme ipuwalo kodakodalo utiti kuitita꞉mo da꞉nuluhukumini, Godote ebeno ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ne. \v 23 Ba꞉bema꞉ iba꞉te la꞉tamo temeteme dikalamemena꞉, ba꞉ba tetelo la꞉ huiyatiya eta habamo nalahutihuya꞉la꞉. Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ Isalaela hopoeno haba hiliyonomolo oko ba nowatiho ba꞉bi oko upula꞉leheno Tawakalubino Naniwiti ba꞉bo kopuluhukuma꞉ne. \p \v 24 “Numa꞉la꞉, tawakalubino umi ipuwalo sikulu guduino iya꞉tawa komote ebeno iya꞉tulamedawoeno iya꞉tawa kagogolonaha꞉, ba꞉gala okodawoeno helote ebeno oko namutudawoeno helo a꞉kagogolale. \v 25 Ba꞉bema꞉ wadiyala sikulu guduti ebeno iya꞉tawa ipuwalo ebeno iya꞉tulamedawa keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ na꞉keda꞉mene, ba꞉gala okodawate ebeno oko ipuwalo ebeno namutudawa keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ na꞉keda꞉mene. La꞉ nulia꞉la꞉! Iba꞉te na genama namutudawa kuba gobogobo Biyesibulu mahilamo a꞉ka꞉namiya꞉, ba꞉bema꞉ galane iba꞉te atumu la꞉ naeno ekaki kuba mahilamo koka꞉lamima꞉na꞉ta!” \s1 La꞉ Poko Na꞉ka꞉tolemeonama \r Luk 12.4-7 \p \v 26 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉bema꞉ ba꞉bi helohelo dubu akatolelama꞉la꞉. Kebe ihilatehole komate da꞉pola꞉na galane tetelo Godote kohawakalilamema꞉ne, ba꞉gala awalelahale komate da꞉pola꞉na galane tawakaluba꞉te kulameholema꞉na꞉. \v 27 Ba꞉bema꞉ nale du tetelo la꞉ da꞉kiyalamenakoma, la꞉le huiyatiya alo tetelo nolamagiminakuya꞉la꞉, ba꞉gala la꞉ nagodone ganalo dulihonakoma, ba꞉bi komokomoma꞉ la꞉eno tabo madodo ba adipate tawakalubi hiliyonomatamo na꞉hawakalilamenakuya꞉la꞉. \v 28 La꞉ ape anakapulame iya꞉tawahapi akatolelama꞉la꞉. Iba꞉godolo helo puliyala tawakalubino gobogobo anakapulamete Koe Habamo iya꞉hekema꞉. Huiyatiya la꞉ Godoko kapiya na꞉tolemenala꞉, mabu ebegodolo helo bitana tawakalubino ape ba꞉gala gobogobo Koe Habamo kapimilo iya꞉hekema꞉. \v 29 Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉te netewa de holahola kapiya toea mana꞉mo uwatema꞉ ga꞉lanaka, ba꞉bi holaholoeno ka꞉ka꞉ kokoha꞉, huiyatiya la꞉eno Nabiwi Godote ba꞉bako hegehege holahola ba emalagidolena, ebete modobo tabo goeheno ibi ipuwalo eta kapiyate a꞉kahaa꞉mene. \v 30 Ba꞉gala hibila, la꞉eno watoeno hinibo hiliyonomo Godote ya꞉lo tetelo a꞉ka꞉lamiholiya꞉, iyo, la꞉eno hiya꞉hiya꞉ komo ebete iya꞉tawanomola. \v 31 Ba꞉bema꞉ la꞉ ukui bilibilima꞉ akeda꞉hala꞉. Ebeno malemale holaholatamo hibilo bitana, huiyatiya ebeno malemale la꞉tamo konomoma꞉ eda꞉te emedena tetelo bitanamene!” \s1 Tawakalubino Holoholo Hapulu Ya꞉suku Hawakalimi Komo \r Luk 12.8-9 \p \v 32 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Kebe lumagiti hawakala da꞉goemene, ‘Na Ya꞉suku ta꞉matadawala,’ na ba꞉ atumu Nabiwi Godokono holoholo hapulu kogoema꞉nemo, ‘Ba꞉moe lumagi ba꞉ naeno ekawila.’ \v 33 Huiyatiya kebe lumagiti na iya꞉tawaha꞉ma꞉ da꞉goemene, na ba꞉ atumu Godotamo ebe iya꞉tawaha꞉ma꞉ kakagoema꞉nemo.” \s1 Ya꞉suti Tawakalubino Alaholo Mabuma꞉ Eda꞉na \r Luk 12.51-53; 14.26-27 \p \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ na꞉kemalagidolutama nale ba꞉moe hopamo gelebadi adahema꞉ pe? Ao, na tawakaluba꞉tamo gelebadi ikalamema꞉ kapiya꞉ha꞉, na alaholo gili ikalamema꞉ piya꞉mo. \v 35 Numa꞉la꞉, naeno tabo komokomoma꞉ anagiya꞉mida komote tawakalubi ipuwalo kuluhukuma꞉ne. Ba꞉ ba꞉ma ka꞉na anagiya꞉mida komote dubu ba꞉gala ebeno nabiwi ibi ipuwalo kitanama꞉ne, ba꞉gala bohele ebeno menokago ibi ipuwalo kitanama꞉ne, ba꞉gala kamena ebeno awino menokago ibi ipuwalo kitanama꞉ne. Iyo, na anagiya꞉mida komo tawakaluba꞉tamo ikalamema꞉ piya꞉mo, \v 36 ba꞉bema꞉ hibila, na mabuma꞉ dubuino genamanapa꞉te eba꞉go kalaholohoma꞉na꞉. \p \v 37 “Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti ebeno nabiwi ba꞉gala menoko konomamo ba emalagidole na nanekela꞉mo demalagidolonena, ba꞉be lumagiti naeno oko owatima꞉ a꞉kamodobamene. Ba꞉gala kebe lumagiti ebeno gugudi konomamo ba emalagidolena na nanekela꞉mo demalagidolonena, ba꞉be lumagiti naeno oko owatima꞉ a꞉kamodobamene. \v 38 Ba꞉gala kebe lumagiti ebeno keha pihiga aguti na ta꞉maheneheno, ebete atumu naeno oko owatima꞉ a꞉kamodobamene. \v 39 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti ebeno kateneno ubi gabodo ba to ebeno ka꞉ka꞉ natamo damawada꞉mene, ebeno ka꞉ka꞉te kalatidima꞉ne, huiyatiya kebe lumagiti ebeno ka꞉ka꞉ na mabuma꞉ datutimini, ebete hibi ka꞉ka꞉ kolawema꞉ne.” \s1 Godogodone Hido Huiya Lawe Komo \r Mak 9.41 \p \v 40 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Kebe lumagiti ama꞉ kalakalago dowalubina ebete na bowalubinina, ba꞉gala kebe lumagiti na dowalubinina ebete na kapiya kowalubininaha꞉, ebete na Oenamedawa Godoko atumu na꞉ka-owalubina. \v 41 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti Godokono ukui hawakalimidawa kalakalago dowalubina ebete galane Godogodone ebeno ukui hawakalimidawoeno huiya konelawema꞉ne, ba꞉gala kebe lumagiti tuputupudawa kalakalago dowalubina ebete ba꞉ atumu tuputupudawoeno huiya konelawema꞉ne. \v 42 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉moi hegehegepi ipuwalo kebe lumagiti na ta꞉mahenedawama꞉ deda꞉na, ba꞉be mabuma꞉ etate gibagiba beya ebetamo dikamemene, ebete Godogodone da꞉lawemene ba꞉be hido huiyate a꞉kalatida꞉mene.” \c 11 \s1 Yonete Ebe Ta꞉matapi Ya꞉sutamo Doelamiya꞉ \r Luk 7.18-35 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi iya꞉tulame da꞉wibuya꞉, ebete ba꞉be haba miya꞉pate Yu tawakalubino komo habahabalo ibi iya꞉tulama꞉go ba to Godokono tabo ba꞉bo kiyahanatuya꞉. \p \v 2 Ba꞉ba tetelo Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate du genamalo ba emedena, Kelisote hidohido komo dododilinami ebete ba꞉bi komo ulihote ebe ta꞉matapi ebetamo ba꞉bo oelamiya꞉. \v 3 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te Ya꞉sutamo da꞉puluhukuya꞉ iba꞉te ebe ba꞉ma ka꞉na pega꞉lamiya꞉, “Ama꞉ ba꞉ Yonete pema꞉ da꞉goi ba꞉be lumagila꞉ka꞉, o ale eta lumagi beka꞉latiminama꞉?” \p \v 4 Ba꞉bene Ya꞉suti huiya tabo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ tote la꞉le kebe tabo kulihutama ba꞉gala kebe komo kulamiutama, ba꞉bi komokomo Yoneko na꞉nega꞉lama꞉la꞉. \v 5 Baidi tamihopa꞉te a꞉la꞉minahala꞉ ba꞉gala nato a꞉ta꞉buta꞉midalelamepa꞉te ba꞉ na꞉wapata꞉lama꞉! Kuitikuita꞉gopa꞉te a꞉hidohidoha ba꞉gala galo duhulamepa꞉te ba꞉ nuliha! Ha꞉lahapa꞉te hoene gala a꞉kamahila꞉hala꞉ ba꞉gala awae tawakaluba꞉tamo Godokono Hido Tabote a꞉pe! \v 6 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti na hibima꞉ ba midini ukui netewama꞉ eda꞉heno, ebegodolo Godokono kalakala komote bitanamene!” \p \v 7 Ba꞉bene Yonete da꞉poelamiya꞉ ba꞉bi dubate ba to, Ya꞉suti Yonekono komoma꞉ tawakaluba꞉tamo ba꞉bo olamagiya꞉. Ebete na꞉goiya꞉, “La꞉ Yonekono komo ulihote dito hopamo da꞉nikulima, bada komo umima꞉ ka꞉tolamiuima? Pudu kapiya huhuti dito dagegetiti, ba꞉be umima꞉ ka꞉tolamiuima? \v 8 O la꞉ hidohido kaliko pupuli dubu umima꞉ ka꞉tolamiuima? Ao, la꞉ iya꞉tawahala hidohido kaliko pupulihopa꞉te dito hopolo kemedehonaha꞉, huiyatiya iba꞉te koko gawadubuino genamalo ibino kateneno ubilo emedehona! \v 9 Ba꞉bema꞉ la꞉ na niya꞉tunama꞉la꞉, la꞉ badama꞉ ka꞉tolamiuima? Godokono ukui hawakalimidawa umima꞉la꞉ka꞉? Iyo, na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Yonete Godokono ukui hawakalimipi hiliyonomo a꞉gogoli. \v 10 Ba꞉ hibila, Yoneko mabuma꞉ Godote ebeno Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 ‘Nale Kelisokono dopo hapuamo \q2 naeno tabo atadawa kopoemema꞉nemo, \q1 ebete ebe dopamete \q2 ebeno gabo kohiduimima꞉.’” \b \p \v 11 Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Nale la꞉tamo hibi tabo begoemo, tupuimi mabuni ba꞉ma teta꞉mo puluhuku ba꞉moe hopo konomolo da꞉hawakalahaliya꞉, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo ipuwalo Yoneko kodawanomoma꞉ eda꞉na. Huiyatiya ba꞉ma tetene tupuimiti Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo kebe lumagiti deha꞉potonomoma꞉ deda꞉mene ebete Yoneko hibilo kogogoloma꞉ne. \v 12 Ba꞉moe ba꞉ eta komola. Yoneko tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, helohelo dubate ubila Godokono Hido Haba ibi ha꞉kiya ibino heloamo lawete ba꞉bamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉, huiyatiya iba꞉te a꞉kamodobamena꞉. \v 13 La꞉ nulia꞉la꞉. Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉gala ebete ebeno Tutumu Tabo Moseseko ipuwado tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉, ba꞉be hido taboeno komote ya꞉lo tetelo uluhukuti, penatete Yoneko teta꞉mo ba꞉bo puluhukui. \v 14 Ba꞉ hibila, Godote dopamo tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, ebeno ukui hawakalimidawa Elayako kopema꞉ne, iyo, Yoneko ba꞉moe ba꞉be lumagila, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉moe komo hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉. \v 15 Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!” \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ma tete tawakalubino komo kebe go tabamo na꞉ka꞉hawakalimimo? Ibi ba꞉ kolowami habalo diya꞉da꞉mita ba꞉bi gugudi hegehege huiyala. Komo guguda꞉te komopa꞉tamo kaga꞉la, komopa꞉te komopa꞉tamo kaga꞉la, iba꞉te olowabeletihuilo ba꞉ma ka꞉na ewagelena, \v 17 ‘Ale poko ba ododi pa꞉lola꞉ da꞉moleholema꞉ huiyatiya la꞉ ago kamoeha꞉, ba꞉gala a hoe lumagi bobamo ihatema꞉ dewagelitama꞉ huiyatiya la꞉ ebe kala꞉mitaha꞉!’ Iyo, ba꞉ma tete tawakalubi ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelena, iba꞉te Godokono okopa꞉tamo ubiha꞉ tabo bega꞉lanaka. \v 18 Numa꞉la꞉, Yonete da꞉puluhukui ba꞉ba tetelo ebete helo gao beya kaninakuiha꞉ ba꞉gala komo tetelo ebete baa꞉ naheno lutanakui Godokono oko kowatima꞉, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, ‘Ebe kuba gobogobagoenola!’ \v 19 Huiyatiya Tawakalubino Naniwiti da꞉puluhukui, ebeno komo hiya꞉la. Ebete baa꞉ a꞉nanako ba꞉gala helo gao beya a꞉ninako, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉lanaka, ‘Ebeno kuba numa꞉la꞉! Ebe tumu goema꞉ eda꞉te baa꞉ konomamo nanako, ebe helo gao beya ni kodawala! Ebe ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi ba꞉gala komo Godokono Tutumu Tabo uwateha꞉pi ibino mabulubila!’” \p Ba꞉bene kuititinomolo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono hido mulu komo da꞉ta꞉matana, ba꞉bi tawakaluba꞉te ibino ododili ipuwalo ba꞉be mulu hibinomolo ba꞉hawakaliminakomena꞉.” \s1 Hibima꞉ Midiha꞉ Habalubino Komo \r Luk 10.13-15 \p \v 20 Ya꞉suti kebe habahabalo hanohano komo hiliyonomo dododilinakui, ba꞉bi haba tawakaluba꞉te ibino kuba ukui hiya꞉ma꞉ midiliti Godotamo kohobiliya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti ibi koamo ba꞉ma ka꞉na kiyahalamiya꞉, \v 21 “Kolasini haba, ama꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉na꞉ta! Betasaida haba, ama꞉ ba꞉ atumu! Mabu nale la꞉godolo hanohano komo dododilimo, nale ba꞉bakobako oko Taya habalo ba꞉gala Saidono habalo dopamo nododiliya꞉tale, ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te ibino kubakuba ukui hiya꞉ma꞉ ba꞉midiliya꞉na꞉. Iyo, iba꞉te ibino kuba ododili mabuma꞉ tepo temetemema꞉ eda꞉hate ba꞉be temeteme kohawakalimima꞉ kubakuba kaliko pupuliti hoeno puhulamo dito ba꞉gagahidiya꞉na꞉. \v 22 Ba꞉bema꞉ na la꞉tamo na꞉goemo, Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo ebete Taya habanapa꞉tamo ba꞉gala Saidono habanapa꞉tamo kuba huiya ba ikalame malemale nanekela꞉mo kohawakalimima꞉ne, huiyatiya hibila, Kolasini haba ba꞉gala Betasaida haba, ebete la꞉tamo malemale a꞉kihata꞉mene! \v 23 Ba꞉gala Kapeniyama haba, amia꞉no komo ba꞉ma ka꞉nala. Ama꞉ ubila ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ Godokono Hunu Habamo kadipatema꞉, huiyatiya Godote ama꞉ Koe Habamo ka꞉da꞉nama꞉na꞉ta! Mabu nale ama꞉godolo hanohano komo dododilimo, nale ba꞉bakobako oko Sodomo habalo nododiliya꞉tale, ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te ibino kubane ohobila꞉hate Godote ibi ba꞉kanakapulamiya꞉na꞉. \v 24 Ba꞉bema꞉ na ama꞉tamo na꞉goemo, Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo ebete Sodomo habaluba꞉tamo kuba huiya ba ikalame malemale nanekela꞉mo kohawakalimima꞉ne, huiyatiya Kapeniyama haba, ebete ama꞉tamo malemale a꞉kihata꞉mene!” \s1 Ya꞉suti Tutulu Emede Komo Tawakaluba꞉tamo Dikalamena \r Luk 10.21-22 \p \v 25 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Godotamo na꞉goiya꞉, “Nabiwi, ama꞉ ba꞉moe hopo konomo ba꞉gala Hunu Haba Namutudawama꞉ eda꞉nata! Na ama꞉tamo kalakala tabo begoemo, mabu ama꞉ ba꞉moe hopoeno koko iya꞉tawahapi dubatamo amia꞉no mulu ukui ba awaminale, iya꞉tawaha꞉ tawakaluba꞉tamo hawakalilamia꞉ta. \v 26 Nabiwi, ba꞉ hibila, ba꞉moe komote amia꞉no ubilo puluhukui.” \p \v 27 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno Nabiwi Godote hiliyonomo komokomo naeno kokotamo a꞉miya꞉tiya꞉ nale kulamenama꞉, ba꞉bema꞉ ebete ha꞉kiya iya꞉tawala na ebeno Guduino komo, eta lumagiti iya꞉tawaha꞉. Ba꞉gala Nabiwino komo atumu, eta lumagiti iya꞉tawaha꞉ huiyatiya na ebeno Guduti ha꞉kiya iya꞉tawala, ba꞉gala nale puya꞉tamo Nabiwino komo hawakalimima꞉ ubi dihatemo, ibinomate atumu Nabiwino komo kakiya꞉tawahama꞉na꞉. \p \v 28 “Ba꞉bema꞉ la꞉ puya꞉te menemene ipuwalo demedenama, la꞉ natamo da꞉pelamema nale tutulu emede komo la꞉tamo kikalamema꞉nemata. \v 29 Numa꞉la꞉, netewa kau-goegoa꞉te oko ba owatita, namutudawate ibino abau hunamo keha pihiga ihatelamete iba꞉te kapimilo ba꞉bo kotoma꞉na꞉, ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉ atumu, ama꞉ ba꞉gala na, ale badi ba꞉tonakoma꞉ oko kowatinama꞉. Ba꞉be komo ipuwalo ama꞉ naeno komo hidamo ba꞉ma ka꞉na kiya꞉tawama꞉na꞉ta, nale mulu ba꞉gala tatabadawama꞉ deda꞉namo. Ba꞉gala ama꞉ nagodone tutulu emede komo kolawema꞉na꞉ta, \v 30 ba꞉bema꞉ nale amia꞉no abau teta꞉mo dihatemema, ama꞉ ba꞉be keha pihiga menemenenomoma꞉ a꞉kagaa꞉mena꞉ta, ba꞉gala nale ilina wagatama꞉ dikamema ama꞉ tutuma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” \fig Ama꞉ ba꞉gala na, ale badi ba꞉tonakoma꞉ oko kowatinama꞉|alt="Man plowing with yoked oxen" src="HK00019B.TIF" size="span" loc="1/4 of page" copy="Horace Knowles, the British and Foreign Bible Society 1954, 1967, 1972" ref="11.29-30" \fig* \c 12 \s1 Okoha꞉ Talona Hegeloeno Komo \r Mak 2.23-28; Luk 6.1-5 \p \v 1 Yu tawakalubino eta okoha꞉ talona hegelalo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go kona pali ipuwado petolamiya꞉, ba꞉bene baa꞉ kape komote ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉piya꞉, iba꞉te kona nahama꞉ kapiyakapiya kubakubadopo ba꞉bo newakalamiya꞉. \v 2 Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉be komo umiti Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉, amia꞉no ta꞉matapa꞉te okoha꞉ talona hegela badikanalita.” \p \v 3 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Wadiyala Godote ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, la꞉ ba꞉be komo nemalagidolala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya꞉, ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go baa꞉ma꞉ da꞉kapemitiya꞉, ba꞉bene ebete bada komo kododiya꞉? \v 4 Ebete Godokono Genamamo nodolote, ba꞉be Genamoeno okopa꞉te Godotamo da꞉miya꞉tenakui ba꞉be talona baa꞉ ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go a꞉nenahuya꞉. Ba꞉be komo ipuwalo iba꞉te aeno tutumu tabo adikanaliya꞉, mabu tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena a hiliyonomate ba꞉be baa꞉ naha talonala, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopa꞉te ha꞉kiya nahanaka. Huiyatiya numa꞉la꞉, Da꞉ibidia꞉te da꞉nahuya꞉ Godote ba꞉be komo kubama꞉ kagoiya꞉ha꞉. \v 5 Ba꞉gala Godote ebeno Bukamo Moseseko ipuwado da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉moe eta komo nemalagidolala꞉. Puya꞉te ebetamo hawa꞉goeno ikamehopima꞉ deda꞉hana, iba꞉te okoha꞉ talona hegelalo ebe adikumino genamalo oko dowatihonaka, ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be talona hegela dadikanalenaka huiyatiya Godote ba꞉be komo modoboma꞉ goena. \p \v 6 “Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo goemo, Godoko Adikumino Genamoeno talona hibilo bitana, huiyatiya nagodolo ditana ba꞉be talonoeno helote komo hiya꞉hiya꞉ talonoeno helo na꞉gogolena. \v 7 Godote ebeno Bukalo na꞉goena, ‘La꞉ natamo hawa꞉goeno ilina dito akapikanama꞉la꞉, na ubihinola, huiyatiya na ubila la꞉eno tepo ipuwalo malemale komo umi.’ La꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉moe taboeno ipuwa niya꞉tawahotale, na ta꞉mahenepa꞉te tuputupu komo ba ododi la꞉ ibi kubapima꞉ ba꞉ka꞉ga꞉lana꞉, \v 8 mabu hibila, na Tawakalubino Naniwiti okoha꞉ talona hegela namutudawama꞉ eda꞉namo.” \s1 Ya꞉suti Kokoto Hapu Hoeme Dubu Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 3.1-6; Luk 6.6-11 \p \v 9 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi miya꞉palete ibino baidi ibubulamehole genamamo da꞉nodoluya꞉, \v 10 kokoto hapu hoeme dubuti ba꞉bolo na꞉lutiya꞉. Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, ibi ubila Ya꞉suku kubadawama꞉ koga꞉lama꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe nalatediya꞉, “Okoha꞉ talona hegelalo temetema꞉godawa hiduimima꞉ talona ba꞉kitana?” \p \v 11 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no sipi-goete talona hegelalo haka gugamo da꞉negamene, ama꞉ tiyolo ebe nowalubiti konuluhukutima꞉na꞉ta, aba꞉ hibila꞉ka꞉? \v 12 La꞉ ba꞉moe komo iya꞉tawahala, sipi-goeno ka꞉ka꞉ komote koma꞉ keda꞉naha꞉ huiyatiya lumagino ka꞉ka꞉ ba꞉ ko komonomola. Ba꞉bema꞉ aeno tutumu tabote talona kihatea꞉menaha꞉ okoha꞉ talona hegelalo hidohido komo ododilima꞉.” \v 13 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kokoto hapu hoeme dubutamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no kokoto na꞉hogamina,” ba꞉bene ebete kokoto da꞉hogaminuya꞉ ebeno kokotote ba꞉bo hiduya꞉, hapulu hidoeno ditama꞉nuya꞉ ba꞉ba ka꞉na. \v 14 Ba꞉be mabuma꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te maubahago tolamete tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉. \s1 Godote Ebeno Gudu Ya꞉suku Hido Okodawama꞉ Da꞉ka꞉miya꞉ \p \v 15 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipino kuba nopo iya꞉tawate ebete ba꞉be haba miya꞉pate ba꞉ dito tuya꞉, ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebeno komo umiti ebe ba꞉bo ta꞉matuya꞉. Ibi ipuwalo puya꞉te temetema꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ Ya꞉suti ibi hiliyonomo hiduilamete, \v 16 ibi ba꞉ma ka꞉na kiyahalamiya꞉, “La꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akakiyalama꞉la꞉!” \v 17 Ba꞉bema꞉ Ya꞉sukunu ododi ipuwalo Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate da꞉goiya꞉, ba꞉be taboeno hibi komote uluhukuya꞉. Ya꞉lo tetelo ebeno tabo olamagi ipuwalo Godote ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 \v 18 “Ba꞉moe ba꞉ naeno hido Okodawala, \q2 nale ebe dopamo a꞉ka꞉miya꞉mo. \q1 Nale ebe malemalelo ba emalagidolona \q2 ebetamo koamo na꞉kalakalanamo, \q1 ba꞉bema꞉ nale naeno Hido-talona Gobogobo \q2 ebe hunamo noemete, \q1 ba꞉bene ebete hiya꞉hiya꞉ hopo tawakaluba꞉tamo \q2 ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelame komoma꞉ \q2 tabo kolamagima꞉ne. \b \q1 \v 19 “Ba꞉moe Okodawate olowabeletihui komo a꞉kiya꞉tawale, \q2 ebete naeno tabo ba olamagi a꞉kagaa꞉tepahamene, \q1 ba꞉gala tawakalubino holoholo hapulu \q2 ebete tabo madodo hunamo a꞉kadipata꞉mene. \q1 \v 20 Puya꞉te heloha꞉ma꞉ deda꞉hana \q2 ebete iba꞉tamo malemala꞉go kotoma꞉ne, \q1 ba꞉ba ka꞉na ebete balibali pudu \q2 dito a꞉kadikanala꞉mene, \q1 ba꞉gala wuiki aloeno powa deha꞉potoma꞉ deda꞉na \q2 ebete dito a꞉kaha꞉guma꞉mene. \b \q1 “Ba꞉ hibila, naeno Okodawate \q2 hidohido komo ba ododili \q1 Tuputupu Emede komote Kuboeno \q2 wato kikipo kolawema꞉ne, \q1 \v 21 ba꞉bema꞉ hopo hiliyonomoeno tawakaluba꞉te \q2 ba꞉moe naeno Okodawoeno pe komo belatimina.” \s1 Ya꞉suku Ba꞉gala Biyesibuluku\f * \fr 12.22 \ft Biyesibuluku ba꞉ Saitanakono eta nopodawala, ebete Yu tawakalubino hopolo Saitanakono hopodawama꞉ eda꞉nami, atumu Tabo tawakalubino hopolo Galega꞉ko bemedena.\f* Ibino Komo \r Mak 3.20-30; Luk 11.14-23; 12.10 \p \v 22 Ba꞉ba tetelo komo tawakaluba꞉te eta dubu Ya꞉sutamo magatuya꞉, ba꞉be dubuti tabo kolamaginakuiha꞉ ba꞉gala ebe baidi tamihomela, mabu ebe kuba gobogobagoenola. Ba꞉bene Ya꞉suti ebe da꞉hiduimiya꞉, ebete tabo olamagi tupuimiti baidi ba꞉bo a꞉la꞉minaliya꞉. \v 23 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te ba hanohanohuta na꞉ga꞉lutiya꞉, “Diyala, ba꞉moe dubu Ya꞉suku da꞉ Da꞉ibidikono hogo Kelisotela꞉!” \v 24 Huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ibino tabo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, ebete kubakuba gobogoboeno Kodawa Biyesibulukunu heloamo oelamenako, Godokono heloamoha꞉!” \p \v 25 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino kuba ukui iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Numa꞉la꞉, haba kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be habate kokubama꞉ne, ba꞉gala genama kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be genamanapa꞉te a꞉kemedenamena꞉, ibino genamate ba꞉ atumu kakakubama꞉ne. \v 26 Ba꞉bema꞉ Saitanakono ukui ba꞉ma ka꞉nala, ebete ebeno kubakuba gobogobo tawakaluba꞉godone a꞉koelama꞉le, mabu ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene ebeno oko owati helote kowiboma꞉ne. \v 27 La꞉le naeno komoma꞉ na꞉ga꞉lamata, ‘Ebete kubakuba gobogobo Biyesibulukunu heloamo oelamenako.’ Ba꞉be tabo da꞉ga꞉lama hibila꞉ka꞉? Ao, hibiha꞉. La꞉eno kapiyuimipa꞉te kubakuba gobogobo doelamenaka, ba꞉be helo iba꞉tamo pote kikalamenako? Ba꞉ Godotela, Saitanateha꞉! Ba꞉bema꞉ la꞉eno kapiyuimipino hido ododi komote la꞉eno kuba ukui behawakalimina. \v 28 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale kubakuba gobogobo Godokono Gobogoboeno heloamo oelamenakomo, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉moe komone kiya꞉tawahama꞉nemata, Godokono Ko Gawadubu tetete la꞉tamo ba꞉ a꞉pe. \p \v 29 “Numa꞉la꞉, Saitanako ba꞉ eta helo dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, ba꞉gala ebete pilolo duwatiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉ ebeno genamoeno ilinala. Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ba꞉mako helo dubuino genamamo ogomote ebeno ilina uwatemema꞉ ubi dihatemena꞉, iba꞉te dopamo ebe hala꞉mo matuhumihote ba꞉bene ebeno ilina ba꞉bo kuwatemema꞉na꞉. \p \v 30 “Ba꞉ hibila, kebe lumagiti na owalubinihino ebete naeno alaholodawama꞉ eda꞉na, ba꞉ma ka꞉na ebete tawakalubi kapiya baha꞉mo magahelema꞉ nago oko owatihino huiyatiya ibi hiya꞉hiya꞉ oelamenako. \v 31 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, tawakalubino hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo kuba komo Godote egebolelamete adodohole iya꞉tawala, ba꞉gala kebe lumagiti Godoko ubiha꞉ma꞉ da꞉goemene, ba꞉be kuba tabo komo Godote egebolemete kadodomema꞉ne. Huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno ododi komoma꞉ kubama꞉ da꞉goemene, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodoma꞉mene. \v 32 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti Tawakalubino Naniwino komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ebeno kuba egeboleme iya꞉tawala, huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno oko owati komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodomenamene, emedena emedena tetelo ebeno kubate bitanamene.” \s1 Keha Ba꞉gala Ebeno Gao \r Luk 6.43-45 \p \v 33 Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Naeno gao keba ka꞉nala꞉ka꞉? La꞉ keha hidoma꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ hidohidoenola, huiyatiya la꞉ eta keha kubama꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ kubakubala. Iyo, ba꞉ hibila, la꞉ hiya꞉hiya꞉ kehoeno gao ibino holoholamo dulamema la꞉ ba꞉bo kiya꞉tawahama꞉nemata ibi ipuwalo kebe gaote nahama꞉ hidohidoma꞉ keda꞉hana. \v 34 Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉la꞉, la꞉ ba꞉ bu kalulata! La꞉eno tepo ipuwa kubanomoma꞉ ba eda꞉hana hido tabo keba ka꞉na na꞉ka꞉ga꞉loma? Gabohenola! Mabu lumagino tepo ipuwalo kebe komate ka꞉pola꞉na, ba꞉ ba꞉bi komate ebeno tabo olamagi komodo kopikulima꞉na꞉. \v 35 Ba꞉bema꞉ hido lumagiti ebeno tepo ipuwane hidohido komo buluhukulatelenakomene, huiyatiya kuba lumagino tepo ipuwalo kuba komate pola꞉na, ba꞉bema꞉ ebegodone kuba komate ba꞉pikulinakomena꞉. \p \v 36 “Na la꞉tamo na꞉goemo, tawakaluba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ kuba tabo dolamagiminaka, ba꞉bi kuba tabo mabuma꞉ iba꞉te Godokono Ko Hegelalo ebeno dopo hapuamo konikulima꞉na꞉, ba꞉bene ebete ibino hiliyonomo komo ba anagilamelelame iba꞉tamo huiya dikalamemene, ibi ipuwalo eta lumagiti ebe duhimima꞉ eta tabo a꞉kagaa꞉mene. \v 37 Ba꞉bema꞉ ama꞉ hidamo! Ama꞉le kebe hiya꞉hiya꞉ tabo dolamaginaka, galane tetelo Godote ba꞉bi hiliyonomo tabo ba anagilameleme, ebete ama꞉ tuputupudawama꞉ da꞉ goemene o ama꞉ kubadawama꞉ da꞉ ka꞉mimitamena꞉.” \s1 Pa꞉lisi Kapiyuimipa꞉te Hanohano Komo Umima꞉ Ya꞉suku Da꞉ga꞉lamiya꞉ \r Mak 8.11-12; Luk 11.29-32 \p \v 38 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ubila ama꞉godolo eta hanohano komo umima꞉.” \p \v 39 Ya꞉suti tabo ba huiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kuba ododilipi ba꞉gala hibima꞉ midiha꞉pi, iba꞉te ubi konomola Godokono helo hawakalimino hanohano komo kumima꞉, huiyatiya Godote eta komo a꞉kahawakalima꞉mene. Ba꞉ hibila, ebete ebeno ukui hawakalimidawa Yaonako ipuwado da꞉hawakalimiya꞉, ba꞉be hanohano komo kapiya la꞉tamo ikalamiya꞉ta. \v 40 Numa꞉la꞉, Yaonate hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya ko dahoeno tepo ipuwalo lutiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be atu gabodo Tawakalubino Naniwiti hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya bobo ipuwalo kolutama꞉ne. \v 41 Ba꞉gala eta komo. Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo Niniba habanapa꞉te mahila꞉halete la꞉ Yu tawakalubi kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te Yaonakono tabo duliya꞉ iba꞉te ibino kubane Godotamo ohobiliya꞉. Ba꞉ba tetelo ibi ubila Godokono tabo Yaonagodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. La꞉ numa꞉la꞉, Tawakalubino Naniwino helote Yaonakono helo na꞉gogolona! \p \v 42 “Ba꞉gala Godokono Ko Hegelalo Siba hoponapi Ko Gawa Kamenate mahigate la꞉ atumu kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉be Yuha꞉ kamenate muhulu hoponomone piya꞉ Isalaela hopamo Ko Gawadubu Solomonokono mulu tabo kopulihoma꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ubila Godokono mulu Solomonogodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwino muluti Solomonokono mulu na꞉gogolona!” \s1 Kuba Gobogobote Lumagitamo Gala Da꞉kapemene Ba꞉be Komo \r Luk 11.24-26 \p \v 43 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Kuba gobogobote eta lumagigodone duluhukumini, ba꞉ba tetelo ebete gagale hopamo tote eta emede bahi kohowadinatoma꞉ne. Huiyatiya ebete hido emede bahi numihino \v 44 ebe ha꞉kiya ebetamo kogoema꞉ne, ‘Nale da꞉miya꞉puimo ba꞉be atu emede baha꞉mo gala kakatoma꞉nemo.’ Ebete gala kapete ba꞉be emede genamalo etate emedenaheno, hidamo moda꞉midala ba꞉gala ilina hidamo miya꞉tela, ebete ba꞉be genama ba꞉ba ka꞉na kakapumima꞉ne. \v 45 Ba꞉bene ebete gala katote komo sa꞉ba꞉ni kuba gobogobo kanadabuiliti kakamagahelema꞉ne, iba꞉te ba꞉be genamamo a꞉pa꞉la꞉hate ba꞉bolo kemedehonama꞉. Numa꞉la꞉, galane da꞉pelamemena꞉ ba꞉bi kuba gobogobate koko kuba ba꞉pododilinakomena꞉, dopamo demedenami ba꞉be kapiya kuba gobogoboeno emede huiyaha꞉. O ba꞉be lumagi niliya! Ebe dopamo nanekela꞉mo kubadopola, huiyatiya ba꞉ma tetelo ebete ba꞉ kubanomoma꞉ eda꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ma teteno kubakuba tawakaluba꞉la꞉, la꞉ hidamo, mabu la꞉ ba꞉ ba꞉ma ka꞉na kewagelema꞉nemata!” \s1 Ya꞉sukunu Menoko Ba꞉gala Ebeno Ekaki \r Mak 3.31-35; Luk 8.19-21 \p \v 46 Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo tabo ba olamagita, ebeno menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te pelamete genama tamelo pela꞉mota꞉hanuya꞉ eba꞉go tabo kopega꞉lama꞉. \v 47 Ba꞉bema꞉ tawakalubi ipuwalo etate Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Numa꞉, amia꞉no menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te genama tamelo ba꞉pela꞉mota꞉hana. Ibi ubila ama꞉go tabo koga꞉lama꞉.” \p \v 48 Ya꞉suti ba꞉be lumagitamo na꞉huiyuya꞉, “Naeno menoko potela꞉ka꞉, ba꞉gala naeno ekaki puya꞉tela꞉ka꞉?” \v 49 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebeno kokotamo mida꞉lamelo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moi ba꞉ naeno menokobila ba꞉gala naeno ekakila, \v 50 mabu pote naeno Hunu Haboeno Nabiwino ubi komo dododimini, ba꞉be lumagi naeno menokola ba꞉gala naeno ekawila.” \c 13 \s1 Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwi \r Mak 4.1-9; Luk 8.4-8 \p \v 1 Ba꞉be atu hegelalo Ya꞉suti genama guni uluhukuti, ebete tawakalubi iya꞉tulamema꞉ Ga꞉lili Bobo dodolo nilutiya꞉, \v 2 ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pelamiya꞉, ebete boga꞉mo ololote dito emediya꞉ huiyatiya tawakaluba꞉te haka dodolo pela꞉mota꞉hanuya꞉. \v 3 Ba꞉bene ebete iba꞉tamo komo hiliyonomo komokomo iya꞉tulame uwa꞉mo ba hawakalilame eta tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Eta lumagiti haka da꞉hiduimi kona kikipo haminahala꞉go ba꞉bo tui. \v 4 Ebete haminahala꞉go ba tonato komo kikipo iba꞉te gabamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ holaholate pelamete ba꞉bo penaliya꞉. \v 5 Komo kikipo iba꞉te nakola hakamo gudiya꞉, ba꞉bolo haka koha꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te tiyonomo ikulihuya꞉ mabu haka dobodoboha꞉, \v 6 ba꞉bene hegelate da꞉podolui iba꞉te na꞉waiwaihuya꞉ mabu ibino haha ipuwamo katolameha꞉, iyo, iba꞉te ba꞉bema꞉ tiyonomo ha꞉lahuya꞉. \v 7 Komo kikipo iba꞉te olagopi hemo hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉bi hemate dapepehui kona ba꞉bo alukuliya꞉. \v 8 Huiyatiya komo kikipo iba꞉te hido hakamo gudiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba꞉te apepehote ba꞉bo nolohuya꞉, komo 100 teta꞉mo, komo 60 teta꞉mo, komo 30 teta꞉mo hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉.” \p \v 9 Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!” \s1 Ya꞉sukunu Hiya꞉hiya꞉ Iya꞉tulame Uwino Mabu \r Mak 4.10-12; Luk 8.9-10 \p \v 10 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Bada mabuma꞉ ama꞉ uwa꞉mo tawakalubi diya꞉tulamenaka?” \p \v 11 Ya꞉suti tabo ba huiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komoeno ipuwa kolawema꞉ nale helo la꞉tamo ikalamimata, iyo, ba꞉be komoeno awaminale komokomo la꞉ ba꞉ iya꞉tawahuimata. Huiyatiya nale ba꞉be iya꞉tawa komo komopa꞉tamo kikalameha꞉. \v 12 Ba꞉ hibila, Godokono tabo ulihoma꞉ lumagigodolo hidohido ukui da꞉pola꞉na, Godote ebetamo hiliyonomo hidohido komo ikamehote ebeno tepo ipuwa kotabuimima꞉ne. Huiyatiya lumagigodolo hidohido ukui pola꞉naheno, ebegodolo kebe kapiyakapiya komate da꞉pola꞉na Godote ebegodone gala kakuwatemema꞉ne. \v 13 Ba꞉be mabuma꞉ nale tawakalubi uwa꞉mo iya꞉tulamenakomo, mabu iba꞉te naeno taboeno ipuwa ohowaditi a꞉kuma꞉la꞉, iyo, iba꞉te uliti atumu a꞉kiya꞉tawahala꞉. \v 14 Ba꞉bema꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate ibino komoma꞉ da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote ba꞉ hibima꞉ eda꞉. Ebete ya꞉lo tetelo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 ‘La꞉ tabo bulinakomata \q2 huiyatiya a꞉kiya꞉tawahanakamata, \q1 iyo, la꞉ ipuwa bohowadinakomata \q2 huiyatiya a꞉kuminakamata. \q1 \v 15 Mabu ba꞉moe tawakalubino ukui hegabema꞉ eda꞉halamiya꞉, \q2 ibi hibi komo uli ubihinola, \q1 ba꞉bema꞉ iba꞉te galo a꞉muhilameholiya꞉, \q2 ba꞉gala ibino baidi atumu a꞉mula꞉haliya꞉. \q1 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino baidi mula꞉haleha꞉ma꞉ neda꞉hatale, \q2 ibino baiditi naeno hido komo bulamena꞉, \q1 ba꞉gala ibino galote nulihotale, \q2 iba꞉te ibino tepo ipuwoeno ukui \q1 hidamo emalagidolete natamo bohobila꞉na꞉, \q2 ba꞉bema꞉ na modobola ibi hiduilamema꞉.’” \b \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono kalakala konomo la꞉godolo bitana, mabu la꞉ la꞉eno baida꞉mo ebeno komokomo hidamo nulamenamata! Iyo, la꞉le la꞉eno galamo Godokono hibi komo hidamo nulihonamata! \v 17 Nale la꞉tamo hibi tabo begoemo, dopamo tetelo Godokono ukui hawakalimipi ba꞉gala komo tuputupu emede tawakalubi, iba꞉te ubi konomo bihatenama꞉ la꞉le dulamenama ba꞉bi koko komo ulamema꞉, huiyatiya iba꞉te kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉gala ibi ubila la꞉le dulihonama ba꞉bi komo kulihoma꞉, huiyatiya iba꞉te kamodobuya꞉ha꞉.” \s1 Kona Kikipo Haminahaledawoeno Iya꞉tulame Uwino Ipuwa \r Mak 4.13-20; Luk 8.11-15 \p \v 18 “Ba꞉bema꞉ la꞉ kona kikipo haminahala꞉go da꞉tui ba꞉be lumagino uwino ipuwa nulia꞉la꞉. \v 19 Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, tawakaluba꞉te ba꞉be komoeno tabo uliti ipuwa hidamo iya꞉tawahaheno, ba꞉ba tetelo Saitanate pete ibino tepo ipuwane ba꞉be tabo gala kakapuwatema꞉ne. Ba꞉mako tawakalubi gabamo da꞉gudi, ibi ba꞉bi kona kikipo keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala. \v 20 Ba꞉gala komo tawakalubi nakola hakamo da꞉gudi ibi ba꞉ ba꞉bi kikipola, iba꞉te Godokono tabo dulimina꞉, ba꞉ba tetenomolo kalakalago kolawema꞉na꞉, \v 21 huiyatiya ibino tepo ipuwalo haha puliyala. Ba꞉bema꞉ iba꞉te Godokono oko ipuwalo nanekela꞉mo emeda꞉tepate, ba꞉bene Godokono taboma꞉ temeteme komate iba꞉tamo da꞉pikulimina꞉ ba꞉gala tawakaluba꞉te ibino komoma꞉ da꞉ga꞉lamena꞉, iba꞉te tiyonomo kalahutihoma꞉na꞉. \v 22 Komo tawakalubi iba꞉te olagopi hemo hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te Godokono tabo kulima꞉na꞉, huiyatiya iba꞉te ilina konomamo emalagidolena ba꞉gala ibino emede komoma꞉ ukui bilibilima꞉ eda꞉hana. Ba꞉bema꞉ ibino tepo ipuwalo ba꞉bakobako ukui hiliyonomo ba꞉pola꞉na, ba꞉moi ukui komate hido tabo ba anakapumi, ba꞉bene iba꞉te a꞉kanolohamena꞉. \v 23 Huiyatiya komo tawakalubi iba꞉te hido hakamo da꞉gudi ba꞉bi kikipola. Iba꞉te Godokono tabo uliti hido iya꞉tawa lawete hibinomolo konolohoma꞉na꞉, komo 100 teta꞉mo, komo 60 teta꞉mo, komo 30 teta꞉mo konolohoma꞉na꞉.” \s1 Kuba Hemate Pali Ipuwalo Dikulihui Ba꞉be Iya꞉tulame Uwi \p \v 24 Ba꞉bene Ya꞉suti eta uwi tawakalubi ba iya꞉tulame na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ eta dubuti ebeno pali haka hiduimiti hido kona kikipo da꞉haminahali ba꞉ba ka꞉nala. \v 25 Eta dulu tawakalubi hiliyonomate da꞉lahani, eba꞉go alaholodawama꞉ deda꞉nami ba꞉be dubuti penate kuba hemo kikipo pali ipuwamo pamihonate ba꞉ dito toni. \v 26 Galane tetelo konate apepehote da꞉nolohui, kuba hemate ikuliti konoeno haha ba꞉bo a꞉wiholiya꞉, \v 27 ba꞉bene pali namutudawoeno okopa꞉te ebetamo pelamete ebe na꞉pega꞉lamiya꞉, ‘Ama꞉ pali ipuwamo hidohido kikipo bamihuia꞉ta, huiyatiya ba꞉moi kuba hemate kebene kikulihui?’ \p \v 28 “Ebete tabo ba huiya na꞉goi, ‘Eta ago dalaholona, ba꞉bete amihui.’ \p “Ba꞉bene okopa꞉te ebe nalatediya꞉, ‘Wadiyala꞉ka꞉ a ba꞉bi kuba hemo komagobelema꞉nema꞉?’ \p \v 29 “Namutudawate huiyatiya na꞉goi, ‘Ao, la꞉le da꞉magobelema, diyala, la꞉ atu tetelo komo hidohido kona magobeledemata. \v 30 Ba꞉bema꞉ wadiyala iba꞉te kapimilo napepehamena꞉, huiyatiya galane naha kona uwate tetelo nale okopi kokiyalamema꞉nemo iba꞉te dopamo kuba hemo magobelete koa꞉mo kiya꞉hekema꞉, ba꞉bene iba꞉te hidohido naha kona uwatete naeno pali ilina miya꞉teno genamamo kopemiya꞉tema꞉na꞉.’” \s1 Mastada Kikipoeno Iya꞉tulame Uwi \r Mak 4.30-32; Luk 13.18-19 \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti eta uwi ibi ba iya꞉tulame na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komo ba꞉ mastada kikipo huiyala, iyo, eta tetelo dubuti ba꞉moe kikipo lawete ebeno pali ipuwamo dito ami. \v 32 Hibila, ba꞉moe hopo konomolo keha kikipo kokonomo ba꞉pola꞉na huiyatiya mastada kikipo ba꞉ deha꞉potonomola. Huiyatiya numa꞉la꞉, lumagiti damimini ba꞉be deha꞉poto kikipote apete komo hiliyonomo keha kogogolema꞉ne, ba꞉bene holaholate pelamete ba꞉be keha gedawalo ba꞉pemedehonamena꞉.” \s1 Palawa Baa꞉ Huhuimino Puhulu Ilinoeno Iya꞉tulame Uwi \r Luk 13.20-21 \p \v 33 Ba꞉bene Ya꞉suti eta uwi ibi ba iya꞉tulame na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komo ba꞉ palawa baa꞉ huhuimino puhulu ilina huiyala. Eta kamenate modobo palawa lawete huhuimino ilina nanekele hola꞉minalete ba꞉bo a꞉ba꞉gui, ba꞉bene huhuimino ilinate palawa lawenomo ba lawe palawa baa꞉te hunamo ba꞉bo mahigui.” \s1 Ya꞉suti Tawakalubi Uwa꞉mo Diya꞉tulamenakui Ba꞉be Komoeno Mabu \r Mak 4.33-34 \p \v 34 Ya꞉suti ba꞉moi komokomo tawakalubi hiliyonomatamo iya꞉tulame uwa꞉mo kiyahanakui, ba꞉ma ka꞉na ebete eta komo iba꞉tamo iya꞉tulame uwihino kakiyahanakuiha꞉. \v 35 Ba꞉be komote uluhukuya꞉ Godote ebeno ukui hawakalimidawa ipuwado da꞉goiya꞉, ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉. Ebete ya꞉lo tetelo tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 “Na Godote tawakaluba꞉tamo tabo olamagi tetelo \q2 iya꞉tulame uwa꞉mo bolamaginakomo. \q1 Iyo, nale ba꞉moe hopo dododiya꞉mo \q2 ba꞉ba tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, \q1 kebe komate awaminale ipuwalo da꞉pola꞉nama꞉, \q2 na ba꞉bi komo ba꞉ma ka꞉na kohawakalilamema꞉nemo.” \s1 Kuba Hemate Dikulihui Ba꞉be Iya꞉tulame Uwino Ipuwa \p \v 36 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi hiliyonomo miya꞉palete genama guamo dito nodoluya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Kona pali ipuwalo dapepehui ba꞉bi kuba hemoeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ama꞉ a niya꞉tua꞉ma꞉.” \p \v 37 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Hido kona kikipo kebe dubuti ka꞉haminahali, ebe ba꞉ Tawakalubino Naniwila. \v 38 Ba꞉bema꞉ ebeno pali ba꞉ ba꞉moe hopo konomola, hidohido kona kikipo ibi ba꞉ Godokono Hunu Haboeno gugudila, ba꞉gala kuba hemo ibi ba꞉ Saitanakono gugudila. \v 39 Kuba hemo damihui ba꞉ Saitanatela, ba꞉gala naha kona uwate tete ba꞉ ba꞉moe hopoeno kuititila, ba꞉gala naha kona uwatepi ba꞉ Godokono nopopila. \v 40 Ba꞉bema꞉ okopa꞉te kuba hemo magobelete koa꞉mo diya꞉heki, ba꞉moe hopoeno kuititi ba꞉ba ka꞉na kitanama꞉ne. \v 41 Ba꞉ba tetelo Tawakalubino Naniwiti ebeno nopopi kopoelamema꞉ne. Ba꞉bema꞉ puya꞉te ebeno tawakaluba꞉go ba emedena kuba dododilinaka, nopopa꞉te ibi hiliyonomo puwatete \v 42 konomo koete da꞉woena ba꞉be baha꞉mo ba꞉ dito koniya꞉hekema꞉na꞉, ba꞉bene iba꞉te ba꞉bolo lalo ba ikilame konomamo ba꞉bo kihimima꞉na꞉. \v 43 Huiyatiya Godokono tuputupu emede guguda꞉godolo ebeno alote konomamo ka꞉la꞉minama꞉ne, ibino Nabiwino Hunu Habalo da꞉la꞉minana ba꞉ba ka꞉na. Galagodawa, ama꞉ hidamo nulia꞉!” \s1 Ugumuili Manino Iya꞉tulame Uwi \p \v 44 “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ lumagiti ko mani ba꞉gala hidohido ilina ya꞉lo tetenomolo hakamo dawaminaliya꞉ ba꞉ba ka꞉nala. Galane tetelo ebete ba꞉bo hoiya꞉, ba꞉bene gogo hiliyonomo da꞉petohuya꞉ eta lumagiti haka aligi oko ba owati ba꞉bi hidohido ilina ba꞉bo ulamiya꞉. Ba꞉ba tetelo ebete kalakalago gala kihilatelete, ba꞉bene ebeno genamamo tote ebeno ilina hiliyonomo kolowamima꞉ nimidiliti modobo mani ba꞉bo nelawiya꞉. Ba꞉bene ba꞉be mana꞉mo ebete ba꞉be haka lawete, ba꞉be haka ipuwalo ugumuililo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi hidohido ilinate ebenoma꞉ ba꞉bo eda꞉huya꞉.” \s1 Huiya Ko Neheno Iya꞉tulame Uwi \p \v 45 “Ba꞉gala Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ kolowami lumagiti hidohido nehe ilina ohola꞉go da꞉pata꞉na ba꞉ba ka꞉nala. \v 46 Eta hegelalo ebete kapiya hidonomo nehe dumi, ba꞉ba tetelo ebeno ilina hiliyonomo kolowamima꞉ nimidiliti modobo mani nelawete, ba꞉bene ba꞉be mana꞉mo ebete ba꞉be hido nehe lawete ebenoma꞉ ba꞉bo midi.” \s1 Kamahuino Iya꞉tulame Uwi \p \v 47 “Ba꞉gala Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ lumagiti daha hiliyonomo uwateholema꞉ kamahu tula꞉mo dahubi ba꞉ba ka꞉nala. \v 48 Ba꞉bene daha hiliyonomate da꞉tahui ba꞉ba tetelo okopa꞉te kamahu tuli dodamo adimuya꞉midate hidohido daha bagolamo ba miya꞉te kubakuba daha dito iya꞉hekiya꞉. \v 49 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe hopoeno kuititi ba꞉ba ka꞉na kitanama꞉ne. Ba꞉ba tetelo Godokono nopopa꞉te pelamete kuba ododilipi tuputupu emede tawakaluba꞉godone powatiya꞉midalete \v 50 konomo koete da꞉woena ba꞉be baha꞉mo ba꞉ dito koniya꞉hekema꞉na꞉, ba꞉bene iba꞉te ba꞉bolo lalo ba ikilame konomamo ba꞉bo kihimima꞉na꞉.” \s1 Godokono Ko Gawadubu Komoeno Ipuwa Da꞉lawiya꞉ Ba꞉be Lumagino Komo \p \v 51 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moi hiliyonomo komo hidamo na꞉kiya꞉tawahonama?” \p Iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Iyo, a modobola.” \p \v 52 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ipuwalo, pote Godokono Ko Gawadubu komoeno ipuwa lawenomo da꞉lawi, ba꞉be lumagi ba꞉ ko genama namutudawa huiyala. Ba꞉be mulu dubuino genamalo koko hidohido ilinate ba꞉pola꞉na, ba꞉ma ka꞉na pakalapakala ilina ba꞉gala uliuli ilina kapimilo ba꞉pola꞉ma꞉na, ba꞉bema꞉ ebete ebeno ubilo ba꞉bi hiya꞉hiya꞉ ilina tawakaluba꞉tamo buluhukulatelenakomene ibi hidonomamo kowalubilinama꞉.” \s1 Nasalete Habanapa꞉te Ya꞉suku Ubiha꞉ma꞉ Deda꞉huya꞉ \r Mak 6.1-6; Luk 4.16-30 \p \v 53 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi iya꞉tulame uwi olamagi da꞉wibuya꞉, ebete ba꞉be habane tote \v 54 ebeno emede haba Nasaleta꞉mo gala na꞉katuya꞉. Ebete tawakalubino baidi ibubulamehole genamalo ibi ba iya꞉tulamita iba꞉te hanohanoholo na꞉ga꞉lutiya꞉, “Moe dubuino mulu iya꞉tulame ukui ebete kebolo kiya꞉tawui? Ba꞉gala ebete hanohano komo pokono heloamo kododilina? \v 55 Ebe kapeneta dubuino gudula, ebeno menoko ba꞉ Ma꞉litila. A iya꞉tawahala ebeno ekaki Ya꞉imesiko, Yausepeko, Saimonoko, ba꞉gala Yudasiko, \v 56 iyo, ebeno ekaki bohelemele hiliyonomate ago bemedena. Ba꞉bema꞉ ba꞉moe dubuti ebeno helo ba꞉gala mulu kebolo kuwati?” \p \v 57 Ba꞉bene iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ ba eda꞉huta Ya꞉suti ibi na꞉kiyalamiya꞉, “Godokono ukui hawakalimidawa tawakaluba꞉te ebe hunamo kadipatema꞉na꞉, huiyatiya ebeno habanapi ba꞉gala ebeno genamanapi iba꞉te ebe ubiha꞉ma꞉ beda꞉hanakomena꞉.” \v 58 Ba꞉bema꞉ Nasaletenapino hibima꞉ midiha꞉ mabuma꞉ Ya꞉suti ibino habalo hiliyonomo hanohano komo kododiliya꞉ha꞉, ebete ibi ipuwalo kapiyakapiyanomo bododiliya꞉. \c 14 \s1 Heloditi Yonekono Wato Ditamidamiya꞉ \r Mak 6.14-29 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo Ga꞉lili hopoeno Ko Gawadubu Heloditi Ya꞉sukunu ododili komokomo ulihote, \v 2 ebete ebeno hopopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe Ya꞉suku ba꞉ Yonete, tawakalubi beyamo wadulateledawala. Ebete hoe ipuwane a꞉mahigui, ba꞉bema꞉ ba꞉moi hanohano komate ebegodone pikulinaka.” \p \v 3-4 Ba꞉moe komo ba꞉ Yonete keba ka꞉na ka꞉hoiya꞉ ba꞉be komola. \p Yonete dopamo ba emedena Heloditi ebeno ekawi Pilipikono kamena pilolo lawiya꞉, ba꞉be kamenoeno mahilo ba꞉ Helodiyasitila. Ba꞉moe mabuma꞉ Yonete Helodiko ba kiyahame na꞉goemiya꞉, “Ama꞉le ba꞉be kamena lawe wadiyaha꞉, ko kubanomola!” Ba꞉bema꞉ Heloditi ebeno alaholohopi da꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te Yoneko nelawete du genama guamo dito pa꞉da꞉nuya꞉, mabu ebete ebeno ubi bihatiya꞉ ba꞉be ododi komodo ebete Helodiyasiko kokalakaluimima꞉. \v 5 Ba꞉ba tetelo Heloditi ebe anakapumima꞉ ubi nihatitiya꞉ huiyatiya ebete Yu tawakalubi tolelamelo dito miya꞉puya꞉, mabu iba꞉te Yoneko Godokono ukui hawakalimidawama꞉ ga꞉lanakuya꞉. \p \v 6 Ba꞉bene Heloditi da꞉hawakaluya꞉, ba꞉be hegela emalagidololo ebeno mabuluba꞉te eba꞉go poko baa꞉ benahutiya꞉. Ba꞉ba tetelo Helodiyasikono bohelete ibi hiliyonomoeno holoholo hapuamo pete ba pemoita, Heloditi ebetamo koamo kalakalutiya꞉, \v 7 ba꞉bema꞉ ebete boheletamo na꞉goiya꞉, “Nale Godokono mahilamo goemo, ama꞉le bada komoma꞉ ubi dihatemena꞉ nale ama꞉tamo hibinomolo kikamema꞉nemata!” \p \v 8 Ba꞉bene boheleno menokote ebe da꞉kiyamiya꞉, ebete Heloditamo ba꞉ma ka꞉na huiyuya꞉, “Na ubila Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawoeno wato kikipo kapeyago. Ka꞉lonomo natamo nikanama꞉!” \p \v 9 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubu Heloditi ebeno tepo ipuwalo menemenema꞉ ediya꞉, huiyatiya ebete dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabo ebete Godokono mahilamo goiya꞉ poko tawakalubino holoholo hapulu. Ba꞉bema꞉ ebete ebeno eta alaholodawa da꞉kiyamiya꞉, \v 10 ba꞉be dubuti du genamamo tote Yonekono wato ba꞉bo nitamidamiya꞉. \v 11 Ba꞉bene ebete wato kikipo kapeyago adahete boheletamo da꞉pikamiya꞉, huiyatiya ebete ebeno menokotamo dito atuya꞉. \v 12 Ba꞉ba tetelo Yoneko ta꞉matapa꞉te ebeno ape pelawete bobo ipuwamo dito nihatiya꞉, ba꞉bene iba꞉te tolamete ba꞉be komo Ya꞉suku ba꞉bo nikiyamiya꞉. \s1 Ya꞉suti Hiliyonomo Tawakaluba꞉tamo Baa꞉ Dikalameholeniya꞉ \r Mak 6.30-44; Luk 9.10-17; Yon 6.1-14 \p \v 13 Ya꞉suti ba꞉be komo uliti ebe ta꞉matapa꞉go boge lawete dito tolamiya꞉, ebete ha꞉kiya tataba hopamo konuluhukuma꞉. Huiyatiya tawakalubi hiliyonomate ebeno to komo duliya꞉, iba꞉te ibino habahabane ikuliti Ya꞉sukuba꞉ konalugama꞉ haka gabuya dito tolamiya꞉. \v 14 Ba꞉bene Ya꞉suti boga꞉go da꞉nuluhukuya꞉, tawakalubi hiliyonomo nulamete ibi konomamo nemalemalelateliya꞉, ba꞉bema꞉ ebete hakamo nodolote ibino temetema꞉gopi ba꞉bo nihiduilamiya꞉. \p \v 15 Ba gapogapohona ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamenate ebe na꞉pega꞉lameniya꞉, “Moe tawakalubiha꞉ bahila. Tete ba꞉ a꞉wibo, tiyo kuduma꞉ne, ba꞉bema꞉ ama꞉ ibi noelama꞉, iba꞉te habahabamo tolameholete ibi ha꞉kiya ibino baa꞉ konuwatehoma꞉.” \p \v 16 Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Ao, iba꞉te tolameheno la꞉le iba꞉tamo naha ilina dopamo nikalamehola꞉la꞉.” \p \v 17 Iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “Agodolo paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa ba꞉binomate pola꞉na.” \p \v 18 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Ba꞉be baa꞉ ba꞉gala daha natamo na꞉wadaha꞉la꞉.” \v 19 Ba꞉bene ebete tawakalubi hemolo ahidima꞉ da꞉kiyalameniya꞉, ba꞉ba tetelo ebete paibo baa꞉ ba꞉gala daha netewa uwatenate, Hunu Habamo gahimilo Godotamo kalakala tabo ba꞉bo goeniya꞉. Ba꞉bene ebete ba꞉bi baa꞉ wakalamiholenate ebe ta꞉matapa꞉tamo ikalamenate, iba꞉te tawakalubi hiliyonomatamo dito ikalameholeniya꞉. \v 20 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate baa꞉ da꞉nahaniya꞉ ibino kape komo ba꞉bo wiboholameniya꞉, ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te da꞉luhiliniya꞉ ba꞉bi baa꞉ komokomamo 12 bagolo betabuilameniya꞉. \v 21 Ba꞉ hibila, ba꞉be baa꞉ 5,000 dubate nahaniya꞉ ibino kamenakamena guguda꞉go. \s1 Ya꞉suti Beya Hunudu Da꞉toniya꞉ \r Mak 6.45-52; Yon 6.15-21 \p \v 22 Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti tawakalubi ba oelamena ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Boge lawete Ga꞉lili Bobo hapuamo na꞉na꞉hiwala꞉la꞉.” \v 23 Ba꞉bene ebete tawakalubi hiliyonomo oelamenate ebete haka hunamo dito nodoloniya꞉ Godokoba꞉ tabo konega꞉lanama꞉. Ba꞉bene da꞉duniya꞉ Ya꞉suti ha꞉kiya ba꞉bolo lutiya꞉. \v 24 Ba꞉ba tetelo ta꞉matapa꞉te boga꞉go bobo tuli tetenomodo ba tolamena, gawiyate boge hapuamo ola꞉la꞉midanakui, hapuamo ola꞉la꞉midanakui, ba꞉ba ka꞉na ewageleniya꞉ mabu huhuti ibi na꞉duhilameniya꞉. \v 25 Ba꞉bema꞉ du tetelo hegela owaloho tatalima꞉ ba eda꞉na, Ya꞉suti beya hunudu iba꞉tamo ba꞉bo toniya꞉. \v 26 Huiyatiya ebete beya hunudu ba tonato, iba꞉te ebe uminate ba toletolehona na꞉ga꞉laniya꞉, “Gubaliti pe!” ba꞉bema꞉ iba꞉te tole konomago ba꞉bo ga꞉ga꞉niya꞉. \p \v 27 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Na Ya꞉sutila, la꞉ katoletolehonala꞉!” \p \v 28 Ba꞉bene Pitate huiyatiya ebetamo na꞉goeniya꞉, “Kodawa, ama꞉lela꞉ka꞉? Ama꞉ na na꞉kiyanama꞉, nale beya hunudu ama꞉tamo kopema꞉.” \p \v 29 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na꞉pa꞉!” ba꞉bene Pitate boge miya꞉panate beyamo a꞉putinate beya hunudu ebetamo ba꞉bo toniya꞉. \v 30 Huiyatiya ebete ko huhuino gawiya ulamenate ba꞉bo toletoleniya꞉, ba꞉bene ebete beyamo ba ululuna Ya꞉sutamo ibulunomolo na꞉goeniya꞉, “Kodawa, ama꞉ naeno ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉nama꞉!” \p \v 31 Ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti kokoto hogaminanate Pitako lawenate na꞉goemeniya꞉, “Amia꞉no hibima꞉ midi komo koha꞉, nanekelela. Mabu keka꞉ ama꞉le ukui netewama꞉ deda꞉?” \v 32 ba꞉bene iba꞉te gala boga꞉mo da꞉kololoniya꞉ huhuti ba꞉bo wiboniya꞉. \fig Ya꞉suti kokoto hogaminate Pitako da꞉laweniya꞉|alt="Jesus reaching out to Peter" src="CN01722B.tif" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="14.31" \fig* \p \v 33 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebe ba adikumina na꞉ga꞉laniya꞉, “Hibila, ama꞉ ba꞉ Godokono Gudulata!” \s1 Ya꞉suti Genasalete Hopolo Temetema꞉gopi Da꞉hiduilamenakui \r Mak 6.53-56 \p \v 34 Ba꞉bene iba꞉te duiduiya tetelo bobo hapuamo na꞉hiwalete Genasalete hopamo dito nikuliya꞉. \v 35 Ba꞉ba tetelo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu komo iya꞉tawahate ba꞉be hopoeno hiliyonomo habahabamo tabo na꞉noemiya꞉, iba꞉te temetema꞉gopi ebetamo komagahelema꞉. \v 36 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ba꞉bolo ba nemedena, temetema꞉gopa꞉te da꞉pelamenakui ebe na꞉petoemehonakuya꞉ iba꞉te ebeno kaliko kologihoma꞉, ba꞉bene puya꞉te ebeno kaliko dologihonakui ba꞉ba꞉te ba꞉bo hidohidohonakuya꞉. \c 15 \s1 Yu Tawakalubino Iniwalino Iya꞉tulame Komo \r Mak 7.1-13 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Yelusalema ko habane pelamete Ya꞉sutamo na꞉pega꞉luya꞉, \v 2 “Mabu keka꞉ ama꞉ ta꞉matapa꞉te aeno iniwala꞉te diya꞉tulamenakui ba꞉bi tutumu tabo da꞉wakalaminaka? Numa꞉, iba꞉te kokoto ukulaleheno baa꞉ ba꞉bo nahanaka!” \p \v 3 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ bada mabuma꞉ iniwala꞉te da꞉ga꞉lanakui ba꞉bi tutumu tabo ba emalagidolena, huiyatiya Godokono Tutumu Tabo bewakalaminamata? \v 4 Numa꞉la꞉, Godote ebeno Bukalo na꞉goiya꞉, ‘La꞉eno menokobi nabi nowalubila꞉la꞉,’ ba꞉gala ebete na꞉kagoiya꞉, ‘Kebe lumagiti ebeno menoko o nabiwino komoma꞉ kuba tabo dolamagimini, la꞉le ebe nanakapumiya꞉la꞉.’ \v 5 Huiyatiya la꞉ ba꞉moe Godokono tabo tama꞉mo miya꞉palo na꞉ga꞉lanamata, ‘Lumagigodolo da꞉pola꞉na menoko nabiwi owalubilima꞉, ebete iba꞉tamo ikalamema꞉ ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene, kubahenola. Ebete dito kogoema꞉ne, ‘Ba꞉moi ilina talonala, nale Godotamo ikamehote ba꞉moi ilinamo naeno menoko nabiwi a꞉kowalubila꞉mo.’ ’ \v 6 Ba꞉ ba꞉ma ka꞉na la꞉ ipuwalo kuba ukui lumagiti ebeno nabiwi a꞉kowaluba꞉le, mabu la꞉ Godokono hibi tabo tama꞉mo miya꞉telo huiyatiya la꞉eno iniwala꞉te da꞉ga꞉lanakui la꞉ ba꞉bi komo kapiya bododilinakomata. \v 7 La꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate la꞉eno komoma꞉ dopamo hibinomolo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 \v 8 ‘Ba꞉moi tawakaluba꞉te na tabamo adikunamena, \q2 huiyatiya ibino tepo ipuwoeno ukui \q2 na tamelo kapola꞉naha꞉, muhulunomolo ba꞉nepola꞉na. \q1 \v 9 Iba꞉te naeno mahilo hunamo nadipatena, \q2 huiyatiya hibi komo puliyala, \q1 iyo, iba꞉te hopo habanapino tutumu \q2 Godokono hibi Tutumuma꞉ midiliti ba꞉bo iya꞉tulamenaka.’” \s1 Tawakalubi Da꞉kubahilamenaka Ba꞉bi Komokomo \r Mak 7.14-23 \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moe tabo uliti la꞉eno ukui hidamo na꞉tuputupuilama꞉la꞉. \v 11 Naha ilinate lumagino tepo ipuwamo dopegamene ba꞉be ilinate ebe a꞉kakubahima꞉mene, huiyatiya lumagino tabone dikulimina꞉ ba꞉bi komate ebe kokubahimima꞉na꞉.” \p \v 12 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ama꞉ iya꞉tawala꞉ka꞉, Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ama꞉le da꞉gaa꞉ ba꞉be taboma꞉ na꞉maubaha?” \p \v 13 Ya꞉suti huiyatiya na꞉goiya꞉, “Naeno Nabiwiti Hunu Habalo demedena, ebeno pali ipuwamo tawakaluba꞉te ha꞉kiya ibino heloamo damihonaka, ba꞉bi keha hiliyonomo ebete hahago kopemagobelema꞉ne, huiyatiya ebete ha꞉kiya kebe keha kamihona, ba꞉binomate ba꞉la꞉mota꞉hanamena꞉. \v 14 Ba꞉bema꞉ la꞉le Pa꞉lisi kapiyuimipino tabo akulia꞉la꞉, na꞉miya꞉paliya꞉la꞉ mabu ibi ba꞉ baidi tamihopila, iba꞉te tawakalubi kubamo iya꞉tulamenaka. Numa꞉la꞉, baidi tamiho dubuti eta baidi tamiho dubu gabodo da꞉magatamene iba꞉te haka gugamo badi konegudima꞉na꞉.” \p \v 15 Ba꞉bene Pitate ebe na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe komoeno ipuwa a niya꞉tua꞉ma꞉.” \p \v 16 Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Komopa꞉te ukui hidamo katuputupuilamenaha꞉, la꞉ ba꞉ atumu. \v 17 La꞉ iya꞉tawahala꞉ka꞉? Naha ilinate lumagi ipuwamo opegate wapamo tote ba꞉bene nea꞉go kopenuluhukuma꞉ne, \v 18 huiyatiya lumagiti ebeno tabamo dolamagimini, ba꞉bi tabo ba꞉ ebeno tepo ipuwoeno ukui mabuni kopikulima꞉na꞉, ba꞉bi tabote ebe ba꞉bo kokubahimima꞉na꞉. \v 19 Numa꞉la꞉, lumagino tepo ipuwane hiya꞉hiya꞉ kuba ukui komate pikulinaka, ba꞉bene ba꞉bi kuba ukuia꞉godone ba꞉moi koko kubate kapikulinaka — lumagi anakapumi komo ba꞉gala ilina pilo komo, bohele pilo komo ba꞉gala eta lumagino kamena pilo komo, ha꞉da tabo olamagi komo ba꞉gala eta lumagino mahilo kubahimi komo. \v 20 Iyo, ba꞉ hibila! Ba꞉moi kubate pikuliti lumagi ba꞉bo kokubahimima꞉na꞉, huiyatiya lumagiti kokoto ukulahaheno baa꞉ da꞉namene ba꞉be komote ebeno ukui mabu a꞉kakubahima꞉mene.” \s1 Taya Habanapi Kamenoeno Hibima꞉ Midi Komo \r Mak 7.24-30 \p \v 21 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be hopo miya꞉pate Taya ba꞉gala Saidono koko haboeno hopamo dito tuya꞉. \v 22 Ba꞉be Ka꞉inane hopolo demedenami, eta kamena ebe Yuha꞉ lumagila, ebete Ya꞉sutamo gaa꞉tepahago pete na꞉pegoiya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo, na na꞉malemalenatena꞉! Naeno gudu bohele kuba gobogobagoenola, ba꞉bema꞉ ebete ko temeteme biya꞉tawana!” \p \v 23 Huiyatiya Ya꞉suti ba꞉be kamenoeno tabo kahuiyuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe kamena gobogobamo noema꞉, mabu ebe ago da꞉patita howele konomo bododita.” \p \v 24 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Isalaela tawakalubi ipuwalo dalatidiholiya꞉, Godote na ba꞉bi sipi-goegoe kapiya oholema꞉ poenamiya꞉, komo hopo tawakaluba꞉tamoha꞉.” \p \v 25 Ba꞉bene ba꞉be Yuha꞉ kamenate ebeno tabo uliti ebetamo gala kapete ebeno nato mabamo pepapamiwatalo na꞉pegoiya꞉, “Kodawa, ama꞉ na nowalubina꞉.” \p \v 26 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ nale ama꞉ owalubima꞉ da꞉goita? Wadiyaha꞉ tawakaluba꞉te gugudino baa꞉ komopa꞉tamo dito ikalame, mabu ba꞉be ododi komo ba꞉ gahagahatamo ikalame komo huiyala.” \p \v 27 Kamenate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iyo, ama꞉le da꞉gaa꞉ ba꞉ hibila, huiyatiya eta ko dubuino baa꞉ naha habane hopamo da꞉penigudinaka, ba꞉bi baa꞉ hapuhapu gahagahate naha wadiyala!” \p \v 28 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Kamena, ama꞉godolo hibima꞉ midi komo konomo bitana, ba꞉bema꞉ ama꞉le ubi dihatita, na ba꞉be komo hibilo kododima꞉nemo.” Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetenomolo ba꞉be kamenoeno bohelete ba꞉bo hiduya꞉. \s1 Ya꞉suti Temetema꞉gopi Hiliyonomo Da꞉hiduilamiya꞉ \p \v 29 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be hopo miya꞉pate Ga꞉lili Bobo dododo petote haka hunamo nodolote dito nemediya꞉. \v 30 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sutamo ba pelame iba꞉te ibino temetema꞉gopi ebetamo ba꞉bo magaheliya꞉, ba꞉ma ka꞉na iba꞉te nato kubakubapi, baidi tamihopi, tabo olamagimiha꞉pi, ba꞉gala komo hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ tawetawa꞉gopi Ya꞉sutamo magahelete ebeno nato mabamo da꞉pewadila꞉lateliya꞉, ebete ibi ba꞉bo hiduilamiya꞉. \v 31 Ba꞉bene tawakaluba꞉te konomamo hanohanohuya꞉ mabu iba꞉te ibino baida꞉mo ba꞉moi komokomo ulamiya꞉, tabo olamagimiha꞉pa꞉te tabo olamagimiya꞉, nato kubakubapa꞉te a꞉wapata꞉lamiya꞉, ba꞉gala baidi tamihopa꞉te a꞉la꞉minahaliya꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo Godote Isalaela tawakalubi dowalubilinako, iba꞉te ebeno mahilo hunamo ba꞉bo adipatiya꞉. \s1 Ya꞉suti Hiliyonomo Tawakaluba꞉tamo Baa꞉ Gala Da꞉kikalameholiya꞉ \r Mak 8.1-10 \p \v 32 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉goelamiya꞉, “Na ba꞉moi tawakalubi na꞉malemalelatilitamo, mabu iba꞉te nago netewa-kapiya hegela demedenati ibino baa꞉ a꞉wiboholami. Na ubihinola ibi baa꞉heno ibino habahabamo dito oelame. Diyala, iba꞉te gabo tetelo heloha꞉ma꞉ da꞉ neda꞉hamena꞉.” \p \v 33 Ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Moe baa꞉ha꞉ hopola. Ale ba꞉moi tawakalubi hiliyonomatamo baa꞉ ikalamehole modoboha꞉.” \p \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, “La꞉godolo kebaleta baa꞉te ka꞉pola꞉na?” \p Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Sa꞉ba꞉ni baa꞉ ba꞉gala daha hegehege kapiyakapiyate pola꞉na.” \p \v 35 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi hakamo kahidima꞉ da꞉goelamiya꞉, \v 36 ba꞉ba tetelo ebete ba꞉bi sa꞉ba꞉ni baa꞉ komokomo ba꞉gala daha uwatete Godotamo kalakala tabo ba꞉bo goiya꞉, ba꞉bene ebete wakalamiholete ebe ta꞉matapa꞉tamo dito ikalamiya꞉ iba꞉te tawakaluba꞉tamo kikalameholema꞉. \v 37-38 Ba꞉ba tetelo puya꞉te ba꞉be baa꞉ da꞉nahuya꞉ ibino kape komo ba꞉ dito wiboholamiya꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉be baa꞉ 4,000 dubate nahuya꞉ ibino kamenakamena guguda꞉go, ba꞉bene da꞉luhiliya꞉ ba꞉bi baa꞉ komokomamo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te sa꞉ba꞉ni bagolo betabuilamiya꞉. \p \v 39 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi tawakalubi ibino habahabamo doelamiya꞉, ba꞉ba tetelo ebete boga꞉mo ololote Magadana hopamo ba꞉ dito tuya꞉. \c 16 \s1 Pa꞉lisi Kapiyuimipa꞉te Hanohano Komo Umima꞉ Ya꞉suku Gala Da꞉kaga꞉lamiya꞉ \r Mak 8.11-13; Luk 12.54-56 \p \v 1 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi iba꞉te ubi bihatiya꞉ Ya꞉sutamo pelamete ebe kuba gabamo kopemogabuimima꞉. Iba꞉te ebe ba꞉ma ka꞉na pega꞉lamiya꞉, “Ama꞉godolo Godokono helo ditana, ba꞉be komo hawakalimima꞉ eta hanohano komo atamo nododa꞉.” \p \v 2 Ya꞉suti tabo ba huiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Hegelate ba nihitiga hegela hunu hawihawima꞉ da꞉neda꞉mene, la꞉ ba꞉be komo umiti koga꞉lama꞉nemata, ‘Dumutu hegela hidamo kopowalohoma꞉ne.’ \v 3 Ba꞉gala eta tetelo hegelate ba owalohuta la꞉ wegola bubu dulamema la꞉ koga꞉lama꞉nemata, ‘Ba꞉moe hegelate kokubama꞉ne.’ Iyo, la꞉ alomoeno komokomo ulame iya꞉tawahala, huiyatiya ba꞉ma tetelo Godote la꞉ ipuwalo dododilina ba꞉bi komoeno ipuwa la꞉ hidamo kiya꞉tawahanaha꞉. \v 4 Kuba ododilipi ba꞉gala hibima꞉ midiha꞉pi, ibi ubi konomola Godokono helo hawakalimino hanohano komo kumima꞉, huiyatiya Godote eta komo iba꞉tamo a꞉kahawakalima꞉mene. Ba꞉ hibila, ebete Yaonako ipuwado da꞉hawakalimiya꞉ ba꞉be hanohano komo kapiya la꞉tamo ikalamiya꞉ta.” \f * \fr 16.4 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Yaonako ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawa etala, ebete Godokono tabo Niniba habanapa꞉tamo atuya꞉. Yaonate ba꞉bi Yuha꞉pa꞉tamo nuluhukuhino, dopamo gabo tetelo ko olalatiti ebetamo uluhukuya꞉, ba꞉ma ka꞉na konomo dahate ebe dito migiguya꞉. Ba꞉bene Yaonate netewa-kapiya hegelalo dahoeno tepo ipuwalo lutate, ba꞉ba tetelo Godote ebe malemaletelo ko hanohano komo ba ododi ebeno ka꞉ka꞉ ba꞉bo mula꞉miya꞉. Ya꞉suti ba꞉be hanohano komoma꞉ olamagiya꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo.\f* \p Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi miya꞉palete ba꞉ dito tuya꞉. \s1 Pa꞉lisi Kapiyuimipi Ba꞉gala Sa꞉diyusi Kapiyuimipi Ibino Awagaha Komo \r Mak 8.14-21 \p \v 5 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Ga꞉lili Bobo hapuamo da꞉na꞉hiwaliya꞉, ba꞉ba tetelo iba꞉te baa꞉ uwate komo nadoduya꞉. \v 6 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ hidamo nulia꞉la꞉. Palawa baa꞉te ha꞉kiya hunamo da꞉mahiga, Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi ibino awagaha komo ba꞉ba ka꞉nala. A꞉iye, ba꞉mako komote la꞉tamo akuluhukala꞉!” \p \v 7 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibi ipuwalo tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Ebete atamo ba꞉moe tabo begoe mabu ale baa꞉ kawadaheha꞉.” \p \v 8 Huiyatiya iba꞉te tabo da꞉ga꞉lutiya꞉ Ya꞉suti iya꞉tawate na꞉goiya꞉, “La꞉eno hibima꞉ midi komo kokoha꞉. La꞉le baa꞉heno pola꞉na tabo badama꞉ ka꞉ga꞉lutama? \v 9 Keka꞉ mabu la꞉le naeno hibi komo hidamo kuminaha꞉? Nale eta gapogapolo paibo baa꞉ 5,000 dubatamo da꞉wakalamiholenimo, ba꞉moe komoma꞉ la꞉godolo ukui ba꞉kitana? Ba꞉ba tetelo la꞉ kebaleta bagolo ka꞉tabuilameonima? \v 10 Ba꞉gala eta hegelalo nale sa꞉ba꞉ni baa꞉ 4,000 dubatamo da꞉kawakalamiholimo, ba꞉ba tetelo la꞉ kebaleta bagolo ka꞉tabuilamiuima? \v 11 La꞉ bada mabuma꞉ naeno komo hidamo kemalagidolonaha꞉? Nale la꞉eno baa꞉ naha komoma꞉ kagoeha꞉. La꞉ hidamo, Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi ibino awagaha komote la꞉tamo akuluhukala꞉!” \p \v 12 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebeno tabo ipuwa hidamo ba꞉ma ka꞉na lawiya꞉, Ya꞉suti palawa baa꞉ hunamo mahiga tabo da꞉kiyalamiya꞉, ebete Pa꞉lisi kapiyuimipino awagaha iya꞉tulame komoma꞉ goiya꞉. Ebe ubihinola ba꞉be kubate ebe ta꞉matapa꞉tamo uluhuku. \s1 Pitate Ya꞉sukunu Hibi Komo Da꞉hawakalimiya꞉ \r Mak 8.27-30; Luk 9.18-21 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti Sisaliya-Pilipai hopamo da꞉nuluhukuya꞉ ebete ebeno ta꞉matapi ba꞉bo nalateda꞉liya꞉, “Na Tawakalubino Naniwi iba꞉te pokomo ka꞉ga꞉lanaka?” \p \v 14 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Komopa꞉te ama꞉ Yoneko beyamo wadulateledawama꞉ ga꞉lanaka, komopa꞉te ama꞉ Elayama꞉ ga꞉lanaka, komopa꞉te ama꞉ Yelemayama꞉ ga꞉lanaka, ba꞉gala komopa꞉te ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawa etama꞉ ga꞉lanaka.” \p \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, “Huiyatiya la꞉le na pokomo ka꞉midinionama?” \p \v 16 Saimono Pitate tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉ ba꞉ Kelisotela, iyo, ama꞉ ba꞉ Ka꞉ka꞉ Godoeno Gudulata!” \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Saimono, Yonekono gudu, ama꞉ koamo na꞉kalakala! Mabu ba꞉moe hibi komo eta lumagiti ama꞉ kiya꞉tumiha꞉, ama꞉ naeno Hunu Haboeno Nabiwiti iya꞉tumia꞉ta. \v 18 Na ama꞉tamo ba꞉ma ka꞉na goemo, ‘Ama꞉ ba꞉ Pitate, naeno nakolalata.\f * \fr 16.18 \ft Pita mahiloeno ipuwa nitana ‘Nakolala.’\f* Ba꞉ hibila, nale ba꞉moe nakola hunamo naeno sose ketema꞉nemo, ba꞉bema꞉ Saitanakono hoe komote ba꞉be sose kubahimima꞉ a꞉kamodobamene. \v 19 Numa꞉, nale Ko Gawadubu Godokono hiya꞉hiya꞉ ki ama꞉tamo kikamehoma꞉nemata. Ba꞉bema꞉ ama꞉le Saitanako koduhimima꞉ ba꞉moe hopolo kebe gigiho ba꞉moi kia꞉mo da꞉kalapilamena꞉ Godokono Hunu Habalo atu kalapila komote konitanama꞉ne, ba꞉gala ama꞉le lumagino ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ ba꞉moe hopolo kebe gigiho ba꞉moi kia꞉mo da꞉hiya꞉midamena꞉, Hunu Habalo atu a꞉hiya꞉mida komote konitanama꞉ne.’” \p \v 20 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno ta꞉matapi koamo ba꞉ma ka꞉na kiyahalamiya꞉, “Nale Kelisoma꞉ hibilo deda꞉namo, la꞉le ba꞉moe komo komopi akakiyalama꞉la꞉!” \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Dopamo Da꞉goiya꞉ \r Mak 8.31–9.1; Luk 9.22-27 \p \v 21 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapi iya꞉tulame ba꞉ma ka꞉na tupuimiya꞉, “Nale Yelusalema ko habamo tote tawakaluba꞉godone koko temeteme ba꞉bo konuwatema꞉nemo, Godokono ubila. Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu iba꞉te na kanakapunamema꞉na꞉, huiyatiya netewa-kapiya hegelalo Godote na hoene kadipanatenema꞉ne.” \p \v 22 Ba꞉bene Pitate Ya꞉suku komo ta꞉matapa꞉godone nanekela꞉mo magatate ebe koamo ba꞉ma ka꞉na kiyamiya꞉, “Kodawa, ba꞉moe kubate ama꞉tamo akuluhukala꞉, wadiyala Godote na꞉duhima꞉mene!” \p \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti ohobigate Pitatamo na꞉goiya꞉, “Pita, ama꞉ Saitanako huiyala! Na na꞉miya꞉pana꞉! Ama꞉le naeno nato ukamidadawama꞉ editata mabu amia꞉no ukui Godotamo kihatitaha꞉, ama꞉ tawakalubino ukuilo emedenata!” \p \v 24 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉, “Kebe lumagiti na ta꞉mahenema꞉ ubi dihatemene, dopamo ebete ebeno komo adodolete ebeno keha pihiga aguti na ba꞉bo na꞉ta꞉mahena꞉mene. \v 25 Ba꞉ hibila, kebe lumagiti ebeno ka꞉ka꞉ natamo damawada꞉mene ebeno ka꞉ka꞉te kalatidima꞉ne, huiyatiya kebe lumagiti ebeno ka꞉ka꞉ na mabuma꞉ datutimini, ebete hibi ka꞉ka꞉ ebo konumima꞉ne. \v 26 Ba꞉bema꞉ lumagiti hopoeno ilina hiliyonomo uwatenomo ba uwate, ebeno ka꞉ka꞉ datutimini ba꞉be lumagino huiya keka꞉? Ebete ebeno ka꞉ka꞉ gala kakalawema꞉ bada ilina na꞉kikamemene? Gabo puliyala, kitanaha꞉. \v 27 Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti ebeno hido-talona nopopa꞉go ba꞉gala Nabiwi Godokono helonomo alago kopema꞉ne. Ba꞉ba tetelo ebete tawakalubino komo ba anagilamelelame ibino modobo oko huiya hibilo kikalamema꞉ne. \v 28 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉ma tetelo demedehona komo iba꞉te Tawakalubino Naniwi ebeno Ko Gawadubu heloago da꞉pemene, ba꞉be ko komo dopamo umiti galane ba꞉bo koha꞉lahama꞉na꞉.” \c 17 \s1 Godokono Helonomo Alote Ya꞉sukunu Ape Da꞉la꞉minuya꞉ \r Mak 9.2-13; Luk 9.28-36 \p \v 1 Ba꞉bene sikisi hegela da꞉wibuya꞉ Ya꞉suti Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala ebeno ekawi Yoneko, ibinomo bemagataliya꞉ eta hununomo hakamo. \v 2 Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapino dopo hapulu Ya꞉sukunu apete hiya꞉ma꞉ ediya꞉, ba꞉bene ebeno holoholote hegeloeno a꞉la꞉mina keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ ba eda꞉, ebeno pupulino ilinate atumu keyakeyanomoma꞉ eda꞉hamiya꞉. \v 3 Ba꞉bene ta꞉matapino holoholo hapuamo Moseseko ba꞉gala Elayako iba꞉te puluhukuti Ya꞉sukuba꞉ tabo ba꞉bo ga꞉lutiya꞉. \v 4 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Kodawa, ale ba꞉malo da꞉pola꞉nama꞉, kalakala konomola. Ama꞉ ubi dihatemena꞉, nale mimiya netewa-kapiya ketemotema꞉nemo, eta amia꞉nola, eta Mosesekonola, eta Elayakonola.” \p \v 5 Pitate ba꞉be tabo ba olamagita, ba꞉ba tetenomolo hiya꞉nomo a꞉la꞉mina hawaiti pete ibi dito patulateliya꞉, ba꞉bene hawai ipuwane tabote ba꞉ma ka꞉na piya꞉, “Ba꞉moe naeno kapiya Gudunomola, na ebetamo na꞉kalakalutamo. La꞉ ebeno tabo nulia꞉la꞉.” \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be tabo uliti konomamo ba toletoleho hakamo ba꞉bo gudiya꞉, \v 7 huiyatiya Ya꞉suti pete ibi ba pologihole na꞉pegoiya꞉, “Na꞉mahila꞉hala꞉, akatoletolehala꞉!” \v 8 Ba꞉ba tetelo iba꞉te baidi da꞉gahilameholiya꞉ eta lumagi kumiya꞉ha꞉, Ya꞉suku kapiyate ba꞉bolo la꞉nuya꞉. \p \v 9 Iba꞉te haka hununi ba pepalaga Ya꞉suti ibi na꞉pikiyalamiya꞉, “La꞉le kebe hanohano komo dumima, ba꞉be komo ba꞉ma tetelo komopi akakiyalama꞉la꞉, huiyatiya Godote na Tawakalubino Naniwi hoene gala da꞉kadipanatenemene tawakalubi ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata.” \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebe nalatediya꞉, “Mabu keka꞉ Godokono Tutumu iya꞉tulamepa꞉te da꞉ga꞉lanaka, Elayate dopamo pete, ebeno gala hapuni Kelisote kopema꞉ne?” \p \v 11 Ebete tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Hibila, Elayako dopamo pete hiliyonomo komokomo kopetuputupuilamema꞉ne. \v 12 Na la꞉tamo na꞉goemo, Elayako tawakaluba꞉tamo ya꞉lo a꞉pi huiyatiya iba꞉te ebeno komo kiya꞉tawahaha꞉, ba꞉bene iba꞉te ibino ubilo koko kuba ebetamo ododilinakuya꞉. Ba꞉bema꞉ la꞉ niya꞉tawahala꞉, Tawakalubino Naniwiti atumu iba꞉godone koko temeteme hibilo kuwatema꞉ne.” \p \v 13 Ba꞉bene ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwa hidamo ba꞉ma ka꞉na lawiya꞉, Ya꞉suti Yoneko beyamo wadulateledawoeno komoma꞉ goe. \s1 Ya꞉suti Kuba Gobogobagoeno Kuhi Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 9.14-29; Luk 9.37-43 \p \v 14 Ba꞉ba tetelo iba꞉te komo tawakaluba꞉tamo da꞉pikuliya꞉, eta dubuti Ya꞉sutamo pete pupamo pemedete \v 15 na꞉pegoiya꞉, “Kodawa, ama꞉ naeno kuhi na꞉malemaleta꞉! Mabu ebe ala꞉ komote lawenako, ba꞉bema꞉ komo tetelo ebe koa꞉mo ba꞉ga, beyamo ba꞉ga, ba꞉ba ka꞉na ewagelena. \v 16 Nale ebe ama꞉ ta꞉matapa꞉tamo da꞉magaha꞉kamo, huiyatiya iba꞉godolo helo puliyala ebe hiduimima꞉.” \p \v 17 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ hibima꞉ midiha꞉ kuba tawakalubilata! La꞉le natamo menemene bikanamenamata, ba꞉bema꞉ na ubihinola tete ga꞉ga꞉lo la꞉go emedena! La꞉ kuhi natamo na꞉magaha꞉la꞉!” \v 18 Ba꞉bene Ya꞉suti kuba gobogobo da꞉kiyahamiya꞉ ebete kuhi ipuwane dito uluhukuya꞉, ba꞉ba tetenomolo kuhiti ba꞉bo hiduya꞉. \p \v 19 Ba꞉bene komo tawakaluba꞉te pola꞉naha꞉ tetelo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ale kuba gobogobo oemema꞉ kamodobakaha꞉?” \p \v 20 Ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉be mabu ba꞉ma ka꞉na bitana, la꞉eno hibima꞉ midi komote hegehegema꞉ eda꞉hana. Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, mastada kikipo koha꞉, deha꞉potonomola. Huiyatiya la꞉eno hibima꞉ midi komote ba꞉makoma꞉ deda꞉mene, la꞉eno helote modoboma꞉ ba eda꞉ ba꞉moe hakatamo koga꞉lama꞉nemata, ‘Ama꞉ ba꞉moene ebamo na꞉toatepa!’ ba꞉bene hakate la꞉eno tabamo kopapamiwatama꞉ne. Ba꞉moe tabo ba꞉ hibila, la꞉godolo hibima꞉ midi komo ba itana eta ododiha꞉ komote a꞉kitanamene, iyo, kodakoda komote modobonomoma꞉ keda꞉ma꞉ne. \v 21 Ba꞉bema꞉ la꞉le la꞉eno emede ipuwalo komo tetelo baa꞉ nahaheno ba pola꞉na Godokoba꞉ tabo da꞉ga꞉lanakoma, la꞉le helo ba꞉bo kolawema꞉nemata ba꞉mako kuba gobogobo oemema꞉.”\f * \fr 17.21 \ft Ma꞉t 17.21 komoeno tabo Ma꞉tiyuti bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Gala Da꞉kagoiya꞉ \r Mak 9.30-32; Luk 9.43-45 \p \v 22 Eta tetelo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te Ga꞉lili hopolo gala da꞉kakapiyuya꞉, ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godote Tawakalubino Naniwi kuba tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, \v 23 ba꞉bene iba꞉te ebe kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya netewa-kapiya hegelalo Godote ebe hoene gala kakadipatema꞉ne.” \p Ba꞉bema꞉ Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebeno tabo uliti tepo temeteme konomo ba꞉bo lawiya꞉. \s1 Godokono Genamoeno Ka꞉pita꞉isin Huiya\f * \fr 17.24 \ft Ba꞉moe ka꞉pita꞉isin huiya miya꞉te komo ba꞉ma ka꞉nala. Yu tawakalubi ipuwalo hiliyonomo dubate hiliyonomo gogolo ba꞉moe mani bimiya꞉tenakuya꞉ Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama kohiduimima꞉.\f* Miya꞉te Komo \p \v 24 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te Kapeniyama habamo da꞉pelamiya꞉, ba꞉ba tetelo komo dubate Pitatamo pikuliya꞉ Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno ka꞉pita꞉isin huiya uwatema꞉. Iba꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, “La꞉eno iya꞉tulamedawate Godokono Genamoeno ta꞉kese mani a꞉kihatenako?” \p \v 25 Pitate na꞉goiya꞉, “Iyo, ihatenako.” \p Ba꞉bene Pitate genamamo da꞉nodoluya꞉ ebete tabo goeheno dopamo Ya꞉suti ebe na꞉goemiya꞉, “Saimono, amia꞉no ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ba꞉moe hopoeno koko gawadubatamo ta꞉kese mani puya꞉te ka꞉miya꞉tenaka? Atu hopo tawakaluba꞉tela꞉ka꞉ o kapela tawakaluba꞉tela꞉ka꞉?” \p \v 26 Pitate ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Kapela tawakaluba꞉te ha꞉kiya miya꞉tenaka.” \p Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Iyo, ba꞉ hibila, atu hopo tawakaluba꞉te gabomana꞉tamo ta꞉kese mani a꞉kamiya꞉ta꞉la꞉. Numa꞉la꞉, a Yu tawakalubi ba꞉moe Isalaela hopoeno gugudila, ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ale Godokono Genamoeno okopa꞉tamo ka꞉pita꞉isin mani dikalamenakoma꞉? Mabu kitanaha꞉. \v 27 Huiyatiya na iba꞉tamo temeteme ikalame ubihinola, ba꞉bema꞉ ama꞉ Ga꞉lili bobamo tote kimai na꞉notalama꞉. Dopamo da꞉ta꞉mugamene ba꞉be daha lawete ebeno tabo alalaa꞉midamete kapiya siliba mani ba꞉bo numiya꞉, ba꞉bene ama꞉ ba꞉be mani lawete Godokono Genamoeno okopa꞉tamo na꞉nikalamiya꞉, amia꞉no ba꞉gala naeno ka꞉pita꞉isin huiya komoma꞉.” \c 18 \s1 Kodawama꞉ Pote Na꞉keda꞉mene \r Mak 9.33-37; Luk 9.46-48 \p \v 1 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te pelamete ebe na꞉pega꞉lamiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo kodawama꞉ pote na꞉keda꞉mene?” \p \v 2 Ba꞉bene ebete gudu deha꞉poto ebetamo ka꞉miti ibi tetenomamo adipiti \v 3 na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le la꞉eno awagaha ukui hiya꞉ma꞉ midiliti gugudi hegehege keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ neda꞉huya꞉la꞉, mabu la꞉ ba꞉ba ka꞉na ewageleheno Godokono Ko Gawadubu habamo a꞉kana꞉pa꞉la꞉hamata. \v 4 Ba꞉ hibila, kebe lumagiti ba꞉mako gudu deha꞉potomo ebe ha꞉kiya ebe hopamo dihatemene, ebete Godokono Ko Gawadubu habalo kodawama꞉ koneda꞉ma꞉ne, \v 5 ba꞉gala kebe lumagiti naeno mahilamo ba꞉mako gudu deha꞉poto kalakalago dowalubina ebete na atumu na꞉kowalubinina.” \fig La꞉le gugudi hegehege keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ neda꞉huya꞉la꞉|alt="Jesus and disciples with child" src="CN01733B.TIF" size="span" loc="1/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="18.3" \fig* \s1 Kuba Gabamo Emogabuimi Komo \r Mak 9.42-48; Luk 17.1-2 \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉bema꞉ deha꞉poto guduti na hibima꞉ ba midinina, kebe lumagiti ebe kuba gabamo demogabuimina, wadiyala tawakaluba꞉te ebe lawete ebeno kokoba꞉mo konomo nakola ma꞉homete kehaha꞉ kolomamo na꞉da꞉namena꞉ ebete kulukulu beyamo kululuma꞉. \v 7 La꞉ nulia꞉la꞉, ba꞉moe hopo habate kubanomo kokubama꞉ne! Hibila, Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komate tawakaluba꞉tamo kikulihoma꞉na꞉, huiyatiya kebe lumagigodone ba꞉mako kuba komote duluhukumini, Godote ebetamo kuba huiya konomo kikamema꞉ne! \p \v 8 “Ba꞉gala amia꞉no kokotote o natote ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, wadiyala ama꞉ itamidate gobogobamo na꞉da꞉na! Wadiyala ama꞉le kapiya kokotago o kapiya natago Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo nopega, kubala kokoto netewago ba꞉gala nato netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na. Ba꞉ hibila, ba꞉be habalo koete itana tetelo na꞉woena. \v 9 Ba꞉gala amia꞉no baiditi ama꞉ kuba gabamo demogabuimina, wadiyala ama꞉ magubutiti gobogobamo na꞉da꞉na. Wadiyala ama꞉le kapiya baida꞉go Godokono Ka꞉ka꞉ Habamo nopega, kubala baidi netewago Godote ama꞉ Koe Habamo na꞉da꞉na.” \s1 Sipi-goete Dalatidi Ba꞉be Iya꞉tulame Uwi \r Luk 15.3-7 \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Nale la꞉tamo na꞉goemo, Godote hegehege gugudi konomamo ba emalagidole ebete ebeno nopopi iba꞉tamo poelamenako ibi kopebuiya꞉minalema꞉. Ba꞉bema꞉ la꞉ hidamo, la꞉ ba꞉mako gudu deha꞉poto ubiha꞉ma꞉ eda꞉hate la꞉eno tabamo ebe akakubahima꞉la꞉. \v 11 Ba꞉gala eta komo. Puya꞉te kuba ododili ipuwalo dalatidiholena, na Tawakalubino Naniwiti ba꞉bi tawakalubino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉ piya꞉mo.\f * \fr 18.11 \ft Ma꞉t 18.11 komoeno tabo Ma꞉tiyuti bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \p \v 12 “Ba꞉bema꞉ la꞉ ba꞉moe komo keba ka꞉na na꞉kemalagidoloma? Eta dubu ebeno 100 sipi-goegoa꞉te da꞉pola꞉ma꞉na, ba꞉bene kapiyate dalatidimini ebete bada komo na꞉kododimini? Iyo, ebete 99 sipi-goegoe hido hemo hopolo miya꞉palete, ebete hunuhunu hakamo gala kanodolote dalatidi ba꞉be sipi-goe konohowadima꞉ne. \v 13 Nale la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉be dubuino kalakalate bitana komo alatidiholeha꞉ 99 sipi-goegoa꞉tamo, huiyatiya ebete dalatidi ba꞉be sipi-goe da꞉numimini ebeno kalakalate konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne. Ba꞉ hibila, kalakala bada konomola꞉ka꞉! \v 14 Ba꞉bema꞉ la꞉eno Hunu Haboeno Nabiwiti atumu ubihinola ba꞉mako gudu deha꞉poto kapiyate alatidi.” \s1 Ama꞉tamo Kuba Dododilina Ba꞉be Dawoeno Komo \p \v 15 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Amia꞉no naniwiti ama꞉tamo kuba komo dododimini, ama꞉ diya gabodo tote ebeno kuba komo ebe na꞉niya꞉tuma꞉. Ba꞉bene ebete amia꞉no tabo hibinomolo dulimini, wadiyala ama꞉ eba꞉go gala mabulubima꞉ na꞉kediya꞉la꞉. \v 16 Huiyatiya ebete amia꞉no tabo uliha꞉ma꞉ deda꞉mene, ba꞉ba tetelo ama꞉ owalubima꞉ ama꞉le komo tawakalubi kapiya o netewa na꞉nuwatiya꞉, ba꞉bene la꞉ naniwitamo pawa tolamete atu tabo da꞉nikiyahamema, ebete ba꞉ba tetelo la꞉eno tabo hibima꞉ komidima꞉ne. \v 17 Huiyatiya ebete la꞉eno tabo uliha꞉ma꞉ gala da꞉keda꞉mene, la꞉le ebeno komo sose tawakaluba꞉tamo na꞉nehawakalimiya꞉la꞉, ba꞉bene ebete sose tawakalubi hiliyonomoeno tabo uliha꞉ma꞉ deda꞉mene, wadiyala, nitanamene. Ba꞉ba tetelo la꞉le ebe hibima꞉ midiha꞉dawa keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉gala mani pilo dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bako lumagima꞉ miditi eba꞉go gala akakapiyala꞉.” \s1 Matuhulamehole Komo Ba꞉gala Pahalamihole Komo \p \v 18 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ Saitanakono komo koduhimima꞉ ebe keba ka꞉na da꞉matuhumihoma, ba꞉be matuhumiho komote Godokono Hunu Habalo ba꞉ba ka꞉na konitanama꞉ne, ba꞉gala lumagino ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ la꞉ kebe komo ba꞉moe hopolo da꞉pahamima, ba꞉be atu komote Hunu Habalo pahami ba꞉ba ka꞉na konitanama꞉ne. \v 19 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo eta komo bekagoemo, la꞉ hibima꞉ midipi netewapa꞉te ukui kapiyama꞉ eda꞉hate naeno Hunu Haboeno Nabiwi toemeholo ebete eta komo matuhumima꞉ da꞉kiyamema, hibila, ebete la꞉eno tabo uliti ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kododima꞉ne. \v 20 Mabu netewa o netewa-kapiya hibima꞉ midipa꞉te ukui kapiyalo ba pola꞉na, iba꞉te naeno mahilo da꞉ka꞉mimina꞉ nale ba꞉bolo iba꞉go hibilo kolutama꞉nemo.” \s1 Lumagino Kuba Adodome Ubiha꞉ma꞉ Dedi Ba꞉be Okodawoeno Iya꞉tulame Uwi \p \v 21 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉sutamo pete na꞉pegoiya꞉, “Kodawa, naeno ekawi natamo kuba dododilinako na ebeno kuba kebako teta꞉mo na꞉kadodolememo? Sa꞉ba꞉ni teta꞉mo wadiyala꞉ka꞉?” \p \v 22 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Na ama꞉tamo na꞉goemo, sa꞉ba꞉ni teta꞉moha꞉. Ao, wadiyala ama꞉le amia꞉no emedena tetelo ba꞉ma ka꞉na 77 teta꞉mo ebeno kuba egebolemete nadodolemenakuya꞉.” \p \v 23 Ba꞉bene ebete tabo moga꞉melo na꞉goiya꞉, “La꞉ numa꞉la꞉, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉moe uwino ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ ba꞉ba ka꞉nala. Eta hopoeno Ko Gawadubuti ebeno koko mani ba ka꞉lamihole ebeno ukui nitama꞉nui ebeno okopino hibi komo kopulamelelamema꞉. Ba꞉bene ebete ebeno ukui ba꞉ma ka꞉na ihati, okopi ipuwalo puya꞉te ebegodone owalubi mani dito duwata꞉digahui ibino komo kotuputupuilamema꞉. \v 24 Ba꞉bene ebete mani ka꞉lamihole da꞉tupuimi, ba꞉ba tetelo komopa꞉te ebetamo dopo okodawa bemagahiya꞉, ba꞉be dubuti ta꞉ni taosene koko mani ebegodone dopamo dito uwata꞉digui. \v 25 Mabu ebete ba꞉be mani huiyama꞉ ebegodolo gabote kitanuiha꞉, ba꞉bema꞉ Ko Gawadubuti ebeno hopopa꞉tamo tabo ba꞉ma ka꞉na goi, ‘La꞉ ba꞉moe dubu, ebeno kamena ebeno gugudi eba꞉go, ibi hiliyonomo uwatete komo koko dubatamo kolowamilo nikalama꞉la꞉, iba꞉te emedena tetelo ibino huiyaha꞉ okopima꞉ keda꞉hanama꞉. Na ba꞉be gabodo ba꞉moe dubuino kuba huiya ebetamo kikamema꞉nemo.’ \p \v 26 “Ba꞉ba tetelo huiyaha꞉ dubuti hopamo gate ebeno pupamo emedete Ko Gawadubutamo toetoelo na꞉goi, ‘Hiya꞉, ama꞉ nuta꞉tepa. Na gabo numiti ba꞉bako ko huiya hibilo kopehuiyama꞉nemo!’ \p \v 27 “Ko Gawadubuti huiyatiya ebe malemaletelo na꞉goemi, ‘Amia꞉no huiyaha꞉ komo nale egebolemete adodolememata. Ama꞉ kalakalago na꞉toa!’ \p \v 28 “Huiyatiya ba꞉be huiyaha꞉ okodawate Ko Gawadubugodone uluhukuti ba to ebeno eta mabulubi ba꞉bo numi, ba꞉be mabulubiti ebegodone dopamo 100 hegehege mani duwati, gala ebetamo kahuiyaha꞉. Ba꞉ba tetelo ebete ebe kokobene lawete ba idadanaa꞉midaha na꞉goemi, ‘Ama꞉ naeno mani natamo tiyonomo na꞉huiya!’ \p \v 29 “Ba꞉bene ebeno mabulubiti hopamo gate ebetamo toetoelo na꞉goi, ‘Hiya꞉, ama꞉ nuta꞉tepa. Na gabo numiti hibilo kopehuiyama꞉nemo!’ \p \v 30 “Huiyatiya ebete ebeno mabulubi malemaleteheno du genamamo ba꞉ dito magatui, ebete ba꞉bolo ba emedena ebeno tawakaluba꞉te pehuiyate ebe ba꞉bo kopuluhukutima꞉. \v 31 Ba꞉ba tetelo komo okopa꞉te ba꞉be komo umiti tepo temetemema꞉ ba eda꞉ha, iba꞉te tolamete ibino Ko Gawadubutamo ba꞉be komo ba꞉bo nehawakalimiya꞉. \p \v 32 “Ba꞉bene Ko Gawadubuti ba꞉be okodawa ka꞉miti koamo ba kiyahame na꞉goemi, ‘Ama꞉ kubanomo okodawalata! Ama꞉le ka꞉lo duiduiyalo na da꞉toenamehona꞉ka, nale amia꞉no konomo huiyaha꞉ komo dito egebolema꞉kamata. \v 33 Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉le naeno eta okodawa kamalemaleta꞉kaha꞉, nale ama꞉ da꞉malamaleta꞉kama ba꞉ba ka꞉na?’ \v 34 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti ebetamo koamo maubate du genamamo dito noemi, ebete ba꞉bolo ko temetema꞉go ba emedena ta꞉ni taosene koko mani huiyate ba꞉bo kopuluhukuma꞉.” \p \v 35 Ba꞉bene Ya꞉suti kuititi tabo ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ numa꞉la꞉! La꞉le la꞉eno tepo ipuwoeno malemale hawakalilameheno ba꞉gala komo tawakalubino kuba egebolelameheno, ba꞉ba tetelo naeno Hunu Haboeno Nabiwiti la꞉tamo atumu ba꞉ba ka꞉na ododiti la꞉ ko temeteme habamo konoelamema꞉na꞉ta.” \c 19 \s1 Kamena Ibuki Komo \r Mak 10.1-12 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉sukunu tabo olamagi komote da꞉wibomiya꞉, ebete Ga꞉lili hopo miya꞉pate Yudiya hopodo petote Yodane Tuli hapuamo dito nuluhukuya꞉. \v 2 Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate ba꞉be hopamo ebe da꞉ta꞉matuya꞉, ebete ibino temetema꞉gopi ba꞉bo nihiduilamiya꞉. \p \v 3 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te Ya꞉suku kuba gabamo kemogabuimima꞉ ebetamo pelamete ebe na꞉palatediya꞉, “Kamenate ebeno awitamo bada ko kuba ododiti ebo na꞉kibukimini? O ba꞉ba tetelo awiti ebe dibukimini Godokono Tutumu Tabo ba꞉kadikanalemene?” \p \v 4 Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Wadiyala la꞉ Godokono Bukoeno eta tabo hidamo nemalagidolala꞉. Ba꞉be tabote ba꞉ma ka꞉na itana, Godote ba꞉moe hopoeno tupuimi mabuni dubu kamena bododiliya꞉, \v 5 ba꞉bene ebete na꞉goiya꞉, ‘Ba꞉moe mabuma꞉ dubuti ebeno nabiwi ba꞉gala menoko miya꞉palete, ebeno kamenago kapiya bahilo kemedema꞉na꞉, ba꞉bene ibi netewapa꞉te kapiyama꞉ eda꞉te gala hiya꞉ma꞉ a꞉keda꞉mena꞉. \v 6 Iyo, ibi ba꞉ kapiyanomola.’ Numa꞉la꞉, Godote ibi netewapi kapiyama꞉ a꞉midiliya꞉, ba꞉bema꞉ lumagiti ibi hiya꞉ma꞉ midili modoboha꞉.” \p \v 7 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi dubate Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ da꞉gaa꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉mene, keka꞉ mabu Mosesete tutumu tabo ba꞉ma ka꞉na dihatiya꞉, dubuti ebeno kamena ibukima꞉ kamena ibuki pepa ododiti ebetamo kikamema꞉ne?” \p \v 8 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉eno tepo ipuwa kodakoda hibinomola Mosesete ba꞉moe tutumu la꞉tamo ba꞉bema꞉ ikalamiya꞉ta, huiyatiya ba꞉moe hopoeno tupuimi mabuni Moseseko teta꞉mo puluhuku ba꞉be komote ba꞉ba ka꞉na kitanamiha꞉. \v 9 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo goemo, kamenate eta dubago kuba ododihino, ba꞉ba tetelo ebeno awiti ebe ibukiti eta kamena da꞉lawemene, ebete Godokono holoholo hapulu ba꞉be kamena pilolo kolawema꞉ne.” \p \v 10 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Dubuti kamena lawe ipuwalo ba꞉mako kodakoda komote ditanamene, modobola dubate kamenakamena a꞉kuwatehola꞉mena꞉.” \p \v 11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti huiyatiya na꞉goiya꞉, “Nale la꞉ diya꞉tulamema ba꞉be taboeno ipuwa kodakoda hibila. Godote puya꞉tamo mulu dikalamemene ibinomate ibino ukuilo ba꞉moe taboeno ipuwa lawe komodoboma꞉na꞉. \v 12 Komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu komo ibino apete menokobino tepo ipuwalo kubakubadopoma꞉ eda꞉tepahalamiya꞉. Ba꞉gala komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu alaholo ipuwalo komopa꞉te ibi ba꞉ba ka꞉na amilatiliya꞉. Ba꞉gala komo dubate kamenakamena uwateholema꞉ kamodobohonaha꞉, mabu ibi ha꞉kiya ibi ba꞉ba ka꞉na midilina Ko Gawadubu Godokono oko kowatihonama꞉. Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti ba꞉moe taboeno ipuwa lawe da꞉modobomene, wadiyala ebete na꞉lawa꞉mene.” \s1 Ya꞉suti Guguda꞉tamo Kokoto Demowatilamiya꞉ \r Mak 10.13-16; Luk 18.15-17 \p \v 13 Ba꞉bene tawakaluba꞉te gugudi Ya꞉sutamo na꞉magataliya꞉ ebete iba꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko kogoemema꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te tawakalubi ba kiyahalame ibi da꞉duhilamiya꞉, \v 14 Ya꞉suti ibino ododi komo umiti na꞉goiya꞉, “Gugudi natamo pelame wadiyala. Akaduhilama꞉la꞉ mabu ba꞉mako tawakaluba꞉te Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉.” \p \v 15 Ba꞉bene ba꞉bi gugudi kowalubilima꞉ ebete ebeno kokoto iba꞉tamo emowatilamete, ibi ba miya꞉pale ebeno to gabodo ba꞉ dito tuya꞉. \s1 Ilina Dogodogo Dubuti Ya꞉sutamo Da꞉piya꞉ \r Mak 10.17-31; Luk 18.18-30 \p \v 16 Ba꞉ba tetelo eta dubuti Ya꞉sutamo pete na꞉pegoiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na bada hido komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?” \p \v 17 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le hido komo ododima꞉ na badama꞉ ka꞉kiyanama꞉wa? Godoko kapiyate hidodawala, ba꞉bema꞉ ama꞉ ubi dihatemena꞉ ebeno Ka꞉ka꞉ Habamo na꞉pa꞉gama꞉, wadiyala ama꞉le ebeno Tutumu Tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉.” \p \v 18 Dubuti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Kebe tutumu taboma꞉ ka꞉gaa꞉wa?” \p Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉ lumagi akanakapuma꞉la꞉, eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉, ilina pilolo akuwata꞉la꞉, eta lumagino komoma꞉ ha꞉da tabo akolamaga꞉la꞉, \v 19 ba꞉gala amia꞉no nabiwi menoko ibino tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉. Ba꞉gala eta tutumu tabote ba꞉ma ka꞉na bitana, ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.” \p \v 20 Ba꞉bene ba꞉be uli ape dubuti Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉moi hiliyonomo tutumu kodakodalo uwatete eta kapiya kadikanaliya꞉ha꞉. Ba꞉bema꞉ na bada eta komo na꞉kododimo?” \p \v 21 Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉le hidonomo lumagima꞉ keda꞉ma꞉ ubi hibilo dihatemena꞉, wadiyala ama꞉ tote komopa꞉te amia꞉no ilina mana꞉mo uwatehomete, ama꞉le ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito na꞉nikalamehola꞉. Ba꞉ba tetelo ama꞉ gala kapete na na꞉ta꞉maheniya꞉, ba꞉bene amia꞉no ilina hiliyonomate Godokono Hunu Habalo konepola꞉nama꞉na꞉.” \p \v 22 Ba꞉be uli ape dubuti ba꞉be tabo uliti tepo menemena꞉go dito tuya꞉, mabu ebe ilina dogodogodawanomola. \p \v 23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉goelamiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ilina hiliyonomagodawate ba꞉be habamo na꞉pa꞉gama꞉ kodakodanomola! \v 24 Nale la꞉tamo eta komo bekagoemo, ka꞉molo-goete\f * \fr 19.24 \ft Ya꞉suku tetelo Yu tawakalubino komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te kokonomo gelebadihole ka꞉molo-goegoa꞉mo ibino oko bowatihonakuya꞉. Iyo, komo hiya꞉hiya꞉ tetelo ka꞉molo-goegoa꞉te ibino ilina bewatanakuya꞉ muhulu hopamo, ba꞉gala komo tetelo iba꞉te bogema꞉ watenama꞉.\f* kaliko akohomehoeno ola gugudu nilupiga kodakodama꞉ eda꞉na, gabohenola. Ba꞉ atumu ilina hiliyonomagodawate Godokono Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉ga kodakodanomola, gabote hibinomolo a꞉kitanamene.” \p \v 25 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be tabo uliti konomamo la꞉wa꞉hate ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ da꞉gaa꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉na, puya꞉te modobola꞉ka꞉ Godote ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉?” \p \v 26 Huiyatiya Ya꞉suti ibi ulamenate na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te ha꞉kiya ibino ka꞉ka꞉ mula꞉le modoboha꞉, huiyatiya Godoko kapiyate modobola mabu ebegodolo helo bitana hiliyonomo komokomo ododilima꞉.” \p \v 27 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉ numa꞉, a ilina hiliyonomo miya꞉palete ama꞉ na꞉ta꞉mahenata. Ba꞉bema꞉ Godote atamo bada huiya na꞉kikaa꞉memene?” \p \v 28 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote ba꞉moe hopoeno hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ ilina ulinoma꞉ da꞉midilimini, ba꞉ba tetelo na Tawakalubino Naniwiti naeno Ko Gawadubu emede bahilo konomo alago kolutama꞉nemo. Ba꞉bene atu tetelo la꞉le na da꞉ta꞉mahenenama, la꞉ koko gawadubuino gagahidi bahilo gagahiditi Isalaela 12 gu tawakalubino komokomo anagilamelelamepima꞉ keda꞉hama꞉nemata. \v 29 Hibila, kebe lumagiti ebeno genama, o ebeno nani nanikokubi ekaki, o ebeno nabi menokobi gugudi ba꞉gala ebeno hopo, ebete na mabuma꞉ ba꞉bi komokomo da꞉miya꞉palemene, ebete ba꞉bi atu komokomo hiliyonomo gala kakuwatema꞉ne, ba꞉gala galane nale ebetamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kikamema꞉nemo. \v 30 Iyo, ka꞉lo dopopi hiliyonomo da꞉pola꞉na iba꞉te galane galapima꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉gala ka꞉lo galapi da꞉pola꞉na iba꞉te galane dopopima꞉ keda꞉hama꞉na꞉.” \c 20 \s1 Gao Pali Okopino Iya꞉tulame Uwi \p \v 1 Ba꞉be atu tetelo Ya꞉suti na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala. Eta ko dubuti duiduiyanomolo mahigate ebeno genamane uluhukuti ba꞉bo tui ebeno gao pali okopi konuwatema꞉. \v 2 Ba꞉bene ebete komo dubu nulamete iba꞉tamo kapiya hegeloeno oko huiya ikalamema꞉ negoelami. Iba꞉te ebeno tabo uliti modoboma꞉ da꞉ga꞉lui, ebete ibi ba꞉bo oelami ebeno pali oko konetupuimima꞉. \p \v 3 “Ba꞉bene hegelate nanekela꞉mo da꞉podolatepui, ebete gala katote komo dubu kolowami habalo dito la꞉mota꞉hanalo da꞉nulami, \v 4 ebete iba꞉tamo na꞉goi, ‘Wadiyala la꞉ atumu naeno pali okamo na꞉katolama꞉la꞉, ba꞉bene nale oko huiya la꞉tamo modobolo kikalamema꞉nemata.’ \v 5 Ba꞉ba tetelo iba꞉te atu pali okamo dito katolamiya꞉. \p “Ba꞉bene hegela tuli tetelo ba꞉gala hegelate dewegelegui, ba꞉bi netewa teta꞉mo ebete gala katote komo okopi atumu kanulamete okamo ba꞉bo kanoelami. \v 6 Ba꞉bene hegelate gala da꞉katoatepui, ebete gala katote komo dubu kolowami habalo dito la꞉mota꞉hanalo nulamete na꞉negoelami, ‘Bada mabuma꞉ la꞉ ka꞉lo hegelalo okoheno dito da꞉pola꞉nama?’ \p \v 7 “Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, ‘Mabu etate atamo oko kikaa꞉ma꞉kaha꞉.’ \p “Ba꞉bene ko dubuti iba꞉tamo na꞉goi, ‘Wadiyala la꞉ atumu naeno pali okamo na꞉katolama꞉la꞉.’ \p \v 8 “Da꞉gapogapohoni ba꞉be pali namutudawate penate ebeno oko umidawatamo na꞉pegoeni, ‘Ama꞉ okopi hiliyonomo ka꞉lamiti huiya nikalamehola꞉. Galanenomolo oko da꞉petupuima꞉ka ba꞉bi dubagodone tupuimiti, huiyatiya duiduiyanomolo oko da꞉petupuima꞉ka ama꞉le ibi kuititilo nowalubiliya꞉.’ \p \v 9 “Ba꞉bene galanenomolo oko da꞉tupuimi ba꞉bi dubate dopamo pelamenate, ebete iba꞉tamo kapiya hegeloeno modobo oko huiya ba꞉ba ka꞉na ikalameni. \v 10 Ba꞉bene duiduiyanomolo oko da꞉tupuimi ba꞉bi dubate pelamenate kodopamo na꞉puwatenamo pemalagidoloniya꞉, huiyatiya ebete iba꞉tamo ba꞉ atu huiyanomo beka-ikalameholeni. \v 11 Ba꞉ba tetelo iba꞉te huiya uwatenate pali namutudawatamo ubiha꞉ tabo ba ga꞉lana, \v 12 ibi ipuwalo etate penate na꞉pegoeni, ‘Galane da꞉tupuima꞉ka iba꞉te tete nanekela꞉mo powatiti huiyatiya ba꞉be oko huiya ago modobolo badama꞉ kuwata꞉, mabu a hegela konomolo oko ko kolohago owatitakama꞉?’ \p \v 13 “Ba꞉ba tetelo ebete na꞉huiyani, ‘Naeno mabulubi, na eta kuba komo ama꞉tamo kododiha꞉. Duiduiyalo ama꞉la, nala, ale hibi tabonomo bega꞉lakama꞉ ama꞉ kapiya hegeloeno modobo oko huiya kolawema꞉, nale ama꞉tamo ba꞉ma ka꞉na ba꞉bema꞉ ikamemata. \v 14 Ba꞉bema꞉ amia꞉no huiya lawete kalakalago na꞉toa. Ama꞉le oko huiya da꞉lawa꞉, nale ba꞉be atu modobo mani galane da꞉tupuima꞉ka iba꞉tamo ubi dihatemo, nale ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kikalamema꞉nemo. \v 15 Ba꞉moe oko huiya mani ba꞉ naeno manila, ba꞉bema꞉ nale ha꞉kiya naeno ubilo dododimo ba꞉be komo ba꞉ naeno komola. Mabu keka꞉ ama꞉le naeno malemale komoma꞉ da꞉maubana?’” \p \v 16 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Hibila, ka꞉lo galapi hiliyonomo da꞉pola꞉na iba꞉te galane dopopima꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉gala ka꞉lo dopopi da꞉pola꞉na iba꞉te galane galapima꞉ keda꞉hama꞉na꞉.” \s1 Ya꞉suti Ebeno Hoe Komoma꞉ Gala Da꞉kagoiya꞉ \r Mak 10.32-34; Luk 18.31-34 \p \v 17 Ba꞉bene Ya꞉suti Yelusalema ko habamo ba tuta, gabo tetelo ebete ebeno 12 ta꞉matapinomo uwatete tabo diya na꞉goelamiya꞉, \v 18 “La꞉ nulia꞉la꞉, a Yelusalemamo tolamitama꞉. Ba꞉bolo Godote Tawakalubino Naniwi tawakaluba꞉tamo kikalamema꞉ne, ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te ebe anakapumima꞉ ga꞉late \v 19 Yuha꞉pa꞉tamo ba꞉bo kikalamema꞉na꞉. Ba꞉ba꞉te ebe iya꞉da꞉tete giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi ebe ba꞉bo kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya netewa-kapiya hegelalo Godote ebe hoene kadipatema꞉ne.” \s1 Ta꞉matapi Netewapino Menokote Kuba Ukuia꞉mo Ya꞉suku Eta Komoma꞉ Da꞉goemiya꞉ \r Mak 10.35-45 \p \v 20 Ba꞉bene Sebedikono gugudino menokote ebeno guguda꞉go Ya꞉sutamo pete ebeno pupamo pemedete, ebete ebe kowalubima꞉ na꞉pegoemiya꞉. \p \v 21 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ bada ubi kihatiuta nale ama꞉tamo ododima꞉?” \p Ebete tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ba꞉moi naeno gugudi netewa na꞉kulamiuta? Ama꞉le Ko Gawadubuma꞉ deda꞉mena꞉, na ubila ama꞉le da꞉goemena꞉ etate amia꞉no tu hapulu ba꞉gala etate pele hapulu amia꞉no Ko Gawadubu helo ipuwalo kolumutitama꞉.” \p \v 22 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le na hido ukuia꞉mo kaga꞉lanamitaha꞉. La꞉ modobola꞉ka꞉ nale da꞉nimo ba꞉be temeteme kalila꞉mo niho?” \p Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A modobola.” \p \v 23 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale da꞉nimo la꞉ ba꞉be kalila꞉mo nihote temeteme bulihonakomata. Huiyatiya naeno tu hapuamo ba꞉gala pele hapuamo ahidi komoma꞉ nale a꞉kagaa꞉mo. Nabiwi Godote puya꞉tamo da꞉hiduilamiya꞉ ba꞉binomate ba꞉bolo kopola꞉nama꞉na꞉, iyo, ba꞉moe komoma꞉ ebete ha꞉kiya kogoema꞉ne.” \p \v 24 Ba꞉bene komo ta꞉ni ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo uliti ba꞉bi dubu netewapa꞉tamo na꞉maubahalitiya꞉, \v 25 huiyatiya Ya꞉suti ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti na꞉goiya꞉, “La꞉ iya꞉tawahala, Godoko hibima꞉ midiha꞉pino koko dubate ibi ha꞉kiya ibi ba wadiya꞉paa꞉latele komo tawakalubi heloamo kiyahalamenaka, iba꞉te ibino ubi komamo kopapamila꞉halenama꞉. \v 26 Huiyatiya la꞉ ba꞉bakopima꞉ a꞉keda꞉hamata. Kebe lumagiti la꞉eno koma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉eno huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene, \v 27 ba꞉gala kebe lumagiti dopoma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉eno du genamoeno okodawama꞉ neda꞉mene, iyo, ebe ha꞉kiya ebe hoponomamo ihatenomo nihata꞉mene. \v 28 Ba꞉ma ka꞉na Tawakalubino Naniwiti da꞉piya꞉, ebe ubihinola ba꞉moe hopo tawakaluba꞉te ebetamo huiyaha꞉ okopima꞉ eda꞉ha, huiyatiya ebete na꞉piya꞉ tawakaluba꞉tamo huiyaha꞉ okodawama꞉ kopeda꞉ma꞉, ba꞉gala ebeno ka꞉ka꞉ gobogobamo ihatete ebeno hoe huiyate komo hiliyonomo tawakalubi Saitanakono du genamane dito kuluhukulatelema꞉.” \s1 Ya꞉suti Baidi Tamiholame Dubu Netewa Da꞉hiduilamiya꞉ \r Mak 10.46-52; Luk 18.35-43 \p \v 29 Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Yeliko ko habane da꞉nikuliya꞉, ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate ebe beta꞉matuya꞉. \v 30 Ba꞉bene dubu netewa baidi tamiholamela, iba꞉te gabo tamelo ba lumutita Ya꞉sukunu pe komo uliti ibulunomamo na꞉ga꞉luya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ a na꞉malemalea꞉tea꞉!” \p \v 31 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te ibi kiyahalamelo na꞉duhilamiya꞉ iba꞉te tatabalo kolumutitama꞉, huiyatiya iba꞉te gala ibulunomamo na꞉kaga꞉luya꞉, “Kodawa Ya꞉su, Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ a na꞉malemalea꞉tea꞉!” \p \v 32 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo utiti ibi ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ bada ubi kihatiutama nale la꞉tamo kododima꞉?” \p \v 33 Baidi tamihopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Kodawa, aeno baidi na꞉hiduilamelea꞉ma꞉.” \p \v 34 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi malemalelatelelo ibino baida꞉mo ebeno kokoto demowatilamiya꞉, ba꞉ba tetenomolo ibino baiditi hidohidohote iba꞉te Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉. \c 21 \s1 Ya꞉suti Yelusalema Ko Habamo Da꞉na꞉pa꞉guya꞉ \r Mak 11.1-11; Luk 19.28-40; Yon 12.12-19 \p \v 1 Ba꞉bene iba꞉te Yelusalema ko haba tama꞉mo ba pelame, Betapa꞉gi haba tamedo tolamete Olibi Kehakeha Hunu Hakamo ba꞉bo nikuliya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapi netewa dopamo ba noelame \v 2 iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉be tatali habamo tote, ba꞉be habamo da꞉nuluhukuma donoki-goe hala꞉mo ma꞉home ebeno gudago konulama꞉digalema꞉nemata. Wadiyala la꞉ hale pahamiti ebeno gudago na꞉magaheliya꞉la꞉. \v 3 Etate la꞉ duhilame tabo da꞉goemene la꞉ huiyatiya ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉nemata, ‘Kodawate ba꞉moi donoki-goegoe ubila, ebete gala tiyonomo kakapoelamema꞉ne.’” \p \v 4 Ba꞉bene ba꞉moe komote uluhukuya꞉, Godokono ukui hawakalimidawate da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉. Ya꞉lo tetelo ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, \b \q1 \v 5 “La꞉ Yelusalemanapa꞉tamo na꞉nega꞉luya꞉la꞉, \q2 ‘Numa꞉la꞉, la꞉eno Ko Gawadubuti la꞉tamo pita. \q1 Ebete donoki-goe hunamo emedete gelebadia꞉go pita, \q2 iyo, la꞉ numa꞉la꞉, ebete donoki deha꞉potago ba꞉pe.’” \b \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te tote, ebete keba ka꞉na ka꞉goiya꞉ iba꞉te ba꞉ ba꞉ba ka꞉na nododiya꞉. \v 7 Iba꞉te donoki-goe ba꞉gala ebeno gudu Ya꞉sutamo magahelete, ibino watuino kaliko ibi hunamo miya꞉telamete, Ya꞉suti ba꞉bi kaliko hunamo ba꞉bo emediya꞉. \v 8 Ba꞉ba tetelo komo tawakalubi hiliyonomate ibino ga꞉ga꞉ga꞉ kaliko pipikulamete gabamo apohohago tolamiya꞉, ba꞉gala komopa꞉te ele iya꞉hiliti gabamo atumu kamiya꞉teholenatuya꞉. \v 9 Ba꞉bene puya꞉te da꞉dopuya꞉ ba꞉gala Ya꞉sukunu gala hapuni da꞉pelamitiya꞉, iba꞉te kapimilo ibulunomamo ba꞉ma ka꞉na ga꞉lutiya꞉, \b \q1 “Da꞉ibidikono hogo nadipata꞉la꞉! \q1 Godo, amia꞉no mahilago da꞉pita, \q2 wadiyala ama꞉ ba꞉be lumagi na꞉koimiya꞉! \q1 O tawakaluba꞉la꞉, la꞉ Godoko milimiholo \q2 hunamo nadipata꞉la꞉!” \b \p \v 10 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Yelusalema ko habamo da꞉na꞉pa꞉guya꞉, ba꞉moe haba tawakalubi hiliyonomate ebe umima꞉ pikuliti na꞉pega꞉luya꞉, “Ba꞉moe lumagi potela꞉ka꞉?” \p \v 11 Ba꞉ba tetelo Ya꞉sukuba꞉ da꞉tolamitiya꞉ ibi hiliyonomate habalubino tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Ya꞉sutila, ebete Ga꞉lili hopoeno Nasalete habane pe.” \s1 Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama Da꞉hiduimiya꞉ \r Mak 11.15-19; Luk 19.45-48; Yon 2.13-22 \p \v 12 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo tote, ba꞉be genamalo ebete ilina kolowamipi nulamete ibi hiliyonomo helonomamo neta꞉malateliya꞉, ba꞉gala ebete mani oweheta꞉midahalepino patapata gimai kolowamipino ahidi patapatago ba꞉bo nohoba꞉midahalelamiya꞉. \v 13 Ba꞉bene ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Naeno Genama tawakaluba꞉te Godoko Adikumi Genamama꞉ koga꞉lama꞉na꞉, la꞉le huiyatiya pilo tawakalubino genamama꞉ a꞉midimata.’” \p \v 14 Ba꞉ba tetelo baidi tamiholamepi ba꞉gala nato a꞉ta꞉buta꞉midalelamepi, iba꞉te Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo da꞉pelamiya꞉ Ya꞉suti ibi ba꞉bo hiduilamiya꞉. \v 15 Huiyatiya Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Ya꞉sukunu hido hanohano komo dulamitiya꞉ iba꞉te ebetamo na꞉maubahalitiya꞉. Ba꞉gala ba꞉be atu tetelo iba꞉te eta komoma꞉ kamaubahalitiya꞉ ba꞉ma ka꞉na, komo guguda꞉te ba ga꞉gita da꞉ga꞉lutiya꞉, “Da꞉ibidikono hogo nadipata꞉la꞉!” Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te \v 16 Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ama꞉ guguda꞉te tabo kubamo da꞉ga꞉luta na꞉kuliuta?” \p Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Iyo, na nulitamo. Wadiyala la꞉ ba꞉moe Godokono Buka tabo hidamo nemalagidolala꞉, ‘O aeno Kodawa Godo, gugudi hegehege ba꞉gala nono da꞉nihona, ama꞉le ibino tabo ipuwane hidohido tabo olamaginakata ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ komilimihonama꞉.’” \p \v 17 Ba꞉bene da꞉gapogapohoniya꞉ Ya꞉suti ibi miya꞉palenate ko haba ipuwane uluhukunate Betani habamo tonate ba꞉bo newataniya꞉. \s1 Ya꞉suti Gao Noloha꞉ Anahu Keha\f * \fr 21.18 \ft Tawakaluba꞉te anahu kehoeno mahilo Gogodala tabamo salibisama꞉ ka꞉minaka.\f* Dumiya꞉ \r Mak 11.12-14,20-24 \p \v 18 Eta duiduiyalo Ya꞉suti ko habamo gala da꞉kawiluya꞉, gabo tetelo ebe baa꞉ kapete umitiya꞉, \v 19 ba꞉bene ebete anahu keha gabo tamelo pumiti gao oholema꞉ ba꞉bamo da꞉tuya꞉ huiyatiya pahanomuya nulamiya꞉. Ba꞉bema꞉ ebete anahu kehatamo na꞉goiya꞉, “Emedena tetelo gaote ama꞉godone a꞉kanolonakamene!” Ba꞉ba tetenomolo ba꞉be gao kehate kaloloma꞉ ba꞉bo ediya꞉. \p \v 20 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo umiti koamo hanohanohote na꞉ga꞉luya꞉, “Anahu kehate kaloloma꞉ tiyonomolo badama꞉ keda꞉?” \p \v 21 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ hiliyonomo tetelo Godoko hibima꞉ ba midina la꞉eno tepo ipuwalo ukui netewama꞉ eda꞉haheno, nale anahu kehatamo keba ka꞉na kododimo, la꞉le ba꞉be atu komo ododima꞉ komodoboma꞉nemata. Ba꞉gala la꞉ hibima꞉ midilo ba꞉moe hakatamo ba꞉ma ka꞉na da꞉ga꞉lama, ‘Ama꞉ kehaha꞉ kolomamo na꞉toatepa!’ la꞉le ba꞉be komo hibilo kumima꞉nemata. \v 22 Iyo, ba꞉ hibila, la꞉ Godoko hibima꞉ ba midina bada komoma꞉ ebe da꞉toemehoma, ba꞉ba tetelo la꞉le ba꞉be komo kolawema꞉nemata.” \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉sukunu Helo Mabuma꞉ Ebe Dalatediya꞉ \r Mak 11.27-33; Luk 20.1-8 \p \v 23 Ba꞉bene Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo tote tawakalubi ba niya꞉tulamita, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Yu tawakalubino komo koko dubu, iba꞉te ebe duhimima꞉ pelamete ebe ba꞉ma ka꞉na palatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉moi komo pokono heloamo kododiliona? Ba꞉gala ba꞉moe helo ama꞉tamo pote kikameti?” \p \v 24 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “Nale la꞉ dopamo kapiya komoma꞉ kalateda꞉lema꞉nemata. La꞉le na huiya tabo hidamo da꞉ga꞉lanamema, ba꞉bene nale ba꞉moi komo pokono heloamo kododilinamo, ba꞉be komo nale la꞉ ba꞉bo kokiyalamema꞉nemata. \v 25 Naeno alateda꞉ tabo la꞉tamo ma kumu bitana, Yonete tawakalubi beyamo da꞉wadulatelenakui, ebete ebeno helo pogodone ka꞉lawi, Godogodonela꞉ka꞉ o eta lumagigodonela꞉ka꞉?” \p Ba꞉bema꞉ ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo olowabeletihuilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale da꞉ga꞉lama꞉ Godote Yonetamo helo ikami, ebete kogoema꞉ne, ‘Mabu keka꞉ la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉?’ \v 26 Ba꞉gala a modoboha꞉ ebe ba꞉ma ka꞉na ga꞉lame, hopo lumagiti Yonetamo helo ikami, mabu ale ba꞉moi tawakalubino mauba komo betolemitama꞉. Ibi hiliyonomate na꞉ga꞉lana Yoneko Godokono ukui hawakalimidawala.” \v 27 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino tepo ipuwoeno ukui ugumuililo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Yonekono helo mabu a iya꞉tawaha꞉.” \p Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nale la꞉ atumu a꞉kakiyalama꞉mata nale ba꞉moi komo pokono heloamo dododilinamo.” \s1 Kuhi Netewapino Iya꞉tulame Uwi \p \v 28 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bi Yu watowatopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo eta uwi kokiyama꞉nemo. La꞉ ba꞉be uwi hidamo uliti ebeno ipuwa natamo na꞉hawakalimiya꞉la꞉. Kapiya dubuti nemedenami, ebeno kuhi netewala. Eta hegelalo ebete ebeno dopo kuhitamo pete na꞉pegoi, ‘Ama꞉ tote naeno pali ipuwalo oko na꞉nowata꞉.’ \v 29 Ebeno guduti na꞉huiyui, ‘Ao, na ubihinola,’ huiyatiya galane tetelo ebete ukui hiya꞉ma꞉ miditi okamo dito tui. \v 30 Ba꞉bene ba꞉be dubuti ekawitamo kapete atu tabo da꞉kapegoi, ba꞉be guduti na꞉huiyui, ‘Iyo, Nabiwi, na kotoma꞉nemo,’ huiyatiya ebete katoha꞉.” \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno tabo ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Gugudi netewa ipuwalo ebeno nabiwi pote ka꞉kalakaluimi?” \p Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Dopo gudutila.” \p Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ta꞉kese mani ha꞉da amiholo uwatepi dubu ba꞉gala dubu bilibili kamenakamena, iba꞉te la꞉eno haba uwatelamete Godokono Ko Gawadubu habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉. \v 32 Mabu Yoneko tawakalubi beyamo wadulateledawate Godokono tuputupu gabodo da꞉pi, la꞉le ebeno tabo hibima꞉ kamidiha꞉, huiyatiya mani pilolo uwatepi dubu ba꞉gala dubu bilibili kamenakamena iba꞉te ebe hibima꞉ miditi ibino tepo ipuwa Godotamo ohoba꞉midaliya꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetelo la꞉le ibino komo dulamelelamima, huiyatiya la꞉eno kubakuba ukui hiya꞉ma꞉ midilihino Yonekono tabo kalaweha꞉.” \s1 Tupina Gao Pali Lawamepino Iya꞉tulame Uwi \r Mak 12.1-12; Luk 20.9-19 \p \v 33 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Wadiyala la꞉le naeno eta iya꞉tulame uwi nulia꞉la꞉. Eta ko dubuti pali ododiti tupina gao keha ba꞉bo amihui, ba꞉be gaoeno mahilo ba꞉ gala꞉ipi gaola. Amiho komote da꞉wibui, ebete kala imiti gao ihi adilutihoeno nakola bobo aligiti, pali lawamepino hunu mimiya ba꞉bo eti. Ba꞉ba tetelo ba꞉be dubuti ebeno pali komo lawamepi dubatamo dito miya꞉pui, iba꞉te ba꞉bolo oko ba owatina ba꞉be pali hidamo umilo ebeno gao kuwateholemenakoma꞉, ba꞉bene ebete muhulu hopamo ba꞉ dito tui. \fig Gala꞉ipi gao keha palila|alt="Walled vineyard, watchtower" src="LB00103B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="Louise Bass, British and Foreign Bible Society 1994" ref="21.33" \fig* \p \v 34 “Ba꞉bene gao tapiho tete da꞉pi ebete pali lawamepa꞉tamo komo huiyaha꞉ okopi na꞉poelami, iba꞉te iba꞉godone ebeno gao kopuwatema꞉. \v 35 Huiyatiya pali lawamepa꞉te ibi uwatete eta kukamo anagalimihuya꞉, ba꞉gala eta dito anakapumiya꞉, ba꞉gala eta nakolamo mapemiya꞉. \v 36 Dopamo pali namutudawate kapiyakapiya huiyaha꞉ okopi bepoelami, ba꞉bene ebete gala komo hiliyonomo da꞉kapoelami pali lawamepa꞉te iba꞉tamo ba꞉ atu kuba komokomo beka-ododiliya꞉. \v 37 Galanomone ebete ebeno gudu ba poeme ebeno ukuilo na꞉goi, ‘Hibila, iba꞉te naeno gudutamo kopapamila꞉halema꞉na꞉.’ \p \v 38 “Huiyatiya ba꞉bi pali lawamepi dubate ba꞉be gudu pitalo dumi iba꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Numa꞉la꞉, ba꞉moe guduti nabiwino ilina namutudawama꞉ deda꞉mene, ba꞉be guduti ba꞉ na꞉pe. Ba꞉bema꞉ wadiyala ale ebe anakapumiti ebeno pali kolawema꞉nema꞉,’ \v 39 ba꞉bene iba꞉te ebe lawete palino kala ipuwane na꞉da꞉nate ba꞉ dito nanakapumiya꞉.” \p \v 40 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ulihopa꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Pali namutudawate muhulu hopone da꞉pemene, ebete bada komo na꞉ka꞉pododimini pali lawamepa꞉tamo?” \p \v 41 Yu watowatopa꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Hibila, ebete ba꞉bi kuba okopi kubanomamo palukuliti kopanakapulamema꞉ne. Ba꞉ba tetelo ebete ebeno pali komo lawamepi dubatamo kopikalamema꞉ne, gao noloho tetelo iba꞉te ebeno pali ilina ebetamo hidamo kikamehonakoma꞉.” \p \v 42 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ dopamo Godokono Bukalo ba꞉moe tabo hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata, \b \q1 ‘Genama etepa꞉te tama꞉mo dihati, \q2 ba꞉be hototote huiyatiya \q2 genamoeno helo mabuma꞉ eda꞉na. \q1 Ba꞉moe komo ba꞉ Godote ododi, \q2 ba꞉bema꞉ aeno ukuilo na꞉hanohanohutama꞉!’ \b \p \v 43 “Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo na꞉goemo, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ebete la꞉godone puwatete puya꞉godolo hidohido noloho gao da꞉pola꞉na ba꞉bako tawakaluba꞉tamo dito kikalamema꞉ne. \v 44 Numa꞉la꞉, nale hototoeno komoma꞉ da꞉goemo, ebeno kodakoda ba꞉ nakola huiyala. Iyo, ba꞉moe nakola hunamo da꞉gamene ba꞉be lumagiti kota꞉ta꞉pula꞉tihoma꞉ne, ba꞉gala ba꞉moe nakolate lumagi dihita꞉timini kotakotakuimima꞉ne.” \p \v 45 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo Pa꞉lisi kapiyuimipi iba꞉te Ya꞉sukunu uwi dulihuya꞉, iba꞉te ba꞉bo iya꞉tawahuya꞉ Ya꞉suti ibino komoma꞉ olamagiya꞉. \v 46 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe lawema꞉ ubi bihatitiya꞉, huiyatiya iba꞉te tawakalubi betolelamitiya꞉ mabu ibi hiliyonomate Ya꞉suku Godokono ukui hawakalimidawama꞉ ga꞉lanakuya꞉. \c 22 \s1 Dubuti Kamena Lawe Pokoeno Iya꞉tulame Uwi \r Luk 14.15-24 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti eta iya꞉tulame uwi tawakaluba꞉tamo olamagilo na꞉goiya꞉, \v 2 “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ma ka꞉na itana. Eta Ko Gawadubuti ebeno kuhino kamena laweno poko ododiti \v 3 ebeno okopi ba꞉bo oelami, ebete dopamo da꞉ka꞉lami ba꞉bi tawakalubi nuwatete poko habamo komagahelema꞉. Huiyatiya iba꞉te pelamema꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉huya꞉, \v 4 ba꞉bene ebete gala komo okopi ba kanoelame na꞉kagoi, ‘Na dopamo da꞉ka꞉lamimo, la꞉le ba꞉bi tawakalubi ba꞉ma ka꞉na gala na꞉kanikiyalama꞉la꞉, ‘Na poko ilina a꞉hiduilama꞉kamo, kau-goegoe gadigadinomo alukula꞉kamo, poko ilina hiliyonomo hiduilame a꞉wibo. Wadiyala la꞉ pelamete na꞉penahala꞉.’ ’ \p \v 5 “Huiyatiya iba꞉te ba꞉be tabo ubiha꞉ma꞉ eda꞉hate ibino hiya꞉hiya꞉ okamo dito tolamiya꞉, ba꞉ma ka꞉na etate ebeno pali okamo tui ba꞉gala etate kolowami habamo tui, \v 6 ba꞉bene komopa꞉te Ko Gawadubuino okopi uwatete ba iduduputilame ibi ba꞉bo anakapulamiya꞉. \v 7 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti konomamo maubalo ebeno alaholohopi ba꞉bo noelami, ba꞉bene puya꞉te ebeno okopi danakapulami, alaholohopa꞉te ibi kubamo alukuliti ibino haba koa꞉mo dito emadomelamiya꞉. \p \v 8 “Ba꞉ba tetelo ebete ebeno okopa꞉tamo na꞉goi, ‘Naeno kuhino kamena lawe pokoeno ilina hiliyonomo a꞉hiduilama꞉kamo, huiyatiya nale dopamo da꞉ka꞉lamimo ba꞉bi tawakalubi hidohidoenoha꞉, iba꞉te pelamema꞉ na ubihinola. \v 9 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ koko gabo gagagaga teta꞉mo tolamete la꞉le da꞉nulamema, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo na꞉nikiyalama꞉la꞉ iba꞉te naeno poko baa꞉ kopenahama꞉.’ \v 10 Ba꞉ba tetelo okopa꞉te tolamete gabo gagagaga tetelo tawakalubi hiliyonomo ba꞉bo nuwatiya꞉, ba꞉ma ka꞉na awaepi ba꞉gala dogodogopi, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate kapimilo poko habamo pelameholete, iba꞉te baa꞉ kebe genamalo ka꞉nahuti ba꞉be ko genama gu ba꞉ dito tabui. \p \v 11 “Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti tawakalubino kokoto uwateholamema꞉ poko genamamo da꞉pi, ebete kapiya dubu bepumi ebete hidonomo poko kaliko pulihino podolui. \v 12 Ko Gawadubuti ebetamo na꞉goi, ‘Mabulubi, mabu keka꞉ ama꞉ hido kaliko pulihino da꞉podola?’ \p “Ba꞉ba tetelo ebete ebeno tabo uliti kahuiyaha꞉, \v 13 ba꞉bema꞉ Ko Gawadubuti ebeno hopopa꞉tamo na꞉goi, ‘Wadiyala la꞉ ebeno kokoto nato hala꞉mo matuhulamelemete du ipuwamo a꞉da꞉nate ba꞉bo na꞉nimiya꞉puya꞉la꞉. Ebete ba꞉bolo lalo ba ikilame konomamo kihima꞉ne.’” \p \v 14 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Hibila, Godote hiliyonomo tawakalubi beka꞉lamina, huiyatiya ibi ipuwalo kapiyakapiyanomo buwatenako.” \s1 Loma Tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo\f * \fr 22.15 \ft Sisako ba꞉ Loma tawakalubino Konomo Gawadubula, hopo konomolo ebe kapiyate helonomoma꞉ eda꞉nami. Ebete ebeno alaholohopi hiya꞉hiya꞉ hopamo oelameholenakui, ba꞉bene iba꞉te ba꞉bi hopolo ba nemedehona tawakaluba꞉godone ta꞉kese mani konomo ba꞉bo nuwatelamenakuya꞉, ba꞉bi mana꞉mo ibino Loma gabomanino hiya꞉hiya꞉ oko kowatihonama꞉.\f* Ta꞉kese Mani Ikameho Komo \r Mak 12.13-17; Luk 20.20-26 \p \v 15 Ba꞉ba tetelo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te tolamete Ya꞉sukunu komoma꞉ ibi ipuwalo tabo da꞉nega꞉luya꞉ ibino ubi ba꞉bo nihatiya꞉, iba꞉te ebe kuba gabamo ba nemogabuimi ebete kebako tabo goelo ebe ba꞉bo kolawema꞉. \v 16 Ba꞉bene iba꞉te komo ibino ta꞉matalepi ba꞉gala Ko Gawadubu Helodikono kapiyuimipi atu tetelo Ya꞉sutamo oelamiya꞉. Ba꞉ba꞉te ebetamo pelamete ha꞉da amiho gabodo na꞉pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a iya꞉tawahala ama꞉ hibi lumagilata, iyo, ama꞉ tawakalubi Godokono gabo hidamo iya꞉tulamenata. Hibila, ama꞉ komopino dito ga꞉la komamo a꞉kapapamiwatala꞉ta, ba꞉gala ama꞉ tawakalubi hunu nikapa꞉mo kulamenaha꞉, ba꞉ma ka꞉na eta lumagi miya꞉palo eta lumagi ebo a꞉kalawa꞉la꞉ta. \v 17 Ba꞉bema꞉ amia꞉no ukui hawakalimiti a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Loma tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikameho hidola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikamehoma꞉ o a꞉kikamehama꞉?” \p \v 18 Ya꞉suti ibino ha꞉da amiho komo iya꞉tawate na꞉goiya꞉, “La꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! Mabu keka꞉ la꞉le na ha꞉da amihonamema꞉ dewagelitama? \v 19 La꞉ mani kapiya natamo nikanama꞉la꞉.” \p Ba꞉bene iba꞉te kapiya mani ebetamo dikamiya꞉, \v 20 ebete ibi nalateda꞉liya꞉, “Ba꞉moe manilo da꞉pola꞉na, mahilo ba꞉gala holoholo pokonola꞉ka꞉?” \p \v 21 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Konomo Gawadubu Sisakonola.” \p Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Sisakono ilina Sisatamo nikamehala꞉, huiyatiya Godokono ilina Godotamo nikamehala꞉.” \p \v 22 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti ba hanohanoho ebe miya꞉pate ba꞉ dito tolamiya꞉. \s1 Hoe Ipuwane Ka꞉ka꞉mo Mahila꞉hale Komo \r Mak 12.18-27; Luk 20.27-40 \p \v 23 Hoe ipuwane mahila꞉haleha꞉ma꞉ da꞉ga꞉lana, ba꞉bi tawakalubi ba꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipila.\f * \fr 22.23 \ft Ya꞉suku tetelo Sa꞉diyusi tawakalubi ba꞉ Yu tawakalubino kapiyuimi etala, iba꞉te Pa꞉lisi kapiyuimipino hiya꞉hiya꞉ tutumu hiliyonomamo kapapamila꞉halenakuiha꞉. Ba꞉gala tawakaluba꞉te ha꞉lahate hoene gala kamahila꞉halete Godotamo da꞉nikulimina꞉, ba꞉be komo Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te hibima꞉ kamidinakuiha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be atu hibima꞉ midiha꞉ komamo tawakalubi biya꞉tulamenakuya꞉.\f* Ba꞉be atu hegelalo komo iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete \v 24 tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, Mosesete Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Dubuti hoete kamena gugudihino da꞉miya꞉pamene, ebeno ekawiti ba꞉be hamole lawete ebeno naniwi mabuma꞉ gugudi nododilima꞉mene.’ \v 25 Aeno tawakalubi ipuwalo kapiya dubuino sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te nemedenama꞉. Dopo guduti kamena lawete gugudi ulameheno hoiya꞉, ba꞉bene ebeno ekawiti ebeno hamole dito kalawiya꞉. \v 26 Ba꞉ba tetelo ebe ba꞉ atumu gugudi ulameheno dito kahoiya꞉, ba꞉gala eta tetedawate ba꞉ba ka꞉na ka-ewageliya꞉. Ba꞉bene ba꞉bi sa꞉ba꞉ni badininipala hiliyonomate ba꞉ba ka꞉na ha꞉lahuya꞉, \v 27 huiyatiya kamenate galane dito hoiya꞉. \v 28 Ba꞉bema꞉ iba꞉te hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉be Ko Hegelalo ba꞉be kamenate sa꞉ba꞉ni dubu ipuwalo pokono kamenama꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe ibi hiliyonomate a꞉lawa꞉tepahuya꞉?” \p \v 29 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te la꞉eno ukuilo tawakalubino ha꞉la komoma꞉ kubamo ga꞉lanakomata, mabu la꞉ Godokono Buka tabo ba꞉gala ebeno helo iya꞉tawaha꞉. \v 30 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, tawakaluba꞉te hoe ipuwane mahila꞉hale tetelo iba꞉te gala kamenakamena a꞉kapuwatehola꞉mena꞉ ba꞉gala dubu a꞉kapuwatehola꞉mena꞉, iyo, iba꞉te Godokono Hunu Haboeno nopopimo bemedehonamena꞉. \v 31 Ba꞉be mabuma꞉ Godokono Bukate a biya꞉tua꞉mena ha꞉lahapa꞉te hoe ipuwane mahila꞉halema꞉, iyo, ebete ebeno Bukalo la꞉tamo ya꞉lo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabo la꞉ hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata. Ba꞉be tabote ba꞉ma ka꞉na itana, \v 32 ‘Na ba꞉ Godotela. A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko, iba꞉te emedena tetelo poko kadikumina na ba꞉ ba꞉betela.’ Ba꞉bema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipi, la꞉eno ukuilo na꞉kemalagidolonama ba꞉bi iniwalino ka꞉ka꞉te a꞉wibuya꞉? Ao, kawibuya꞉ha꞉, mabu ha꞉lahapa꞉te Godoko a꞉kadikuma꞉la꞉, huiyatiya puya꞉te da꞉ka꞉ka꞉halena ba꞉bi tawakalubinomate ebe badikumina.” \p \v 33 Ba꞉ba tetelo hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti ebeno tabamo hanohanoholo na꞉kalakalahutiya꞉. \s1 Kebe Tutumu Tabote Konomoma꞉ Keda꞉na \r Mak 12.28-34; Luk 10.25-28 \p \v 34 Ya꞉sukunu tabote Sa꞉diyusi kapiyuimipino tabo dalukulilamiya꞉, ba꞉be komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te uliti iba꞉te kapimilo ebetamo pelamiya꞉. \v 35 Ba꞉bene ibi ipuwalo eta dubu ebe Godokono Tutumu Tabo iya꞉tawanomola, ebete Ya꞉suku kuba gabamo emogabuimima꞉ ebe palateda꞉lo na꞉pegoiya꞉, \v 36 “Iya꞉tulamedawa, Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo kebe tutumuti konomoma꞉ keda꞉na?” \p \v 37-38 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo ba꞉moe tabote ba꞉ konomoma꞉ eda꞉na, ‘Ama꞉ amia꞉no Kodawa Godoko malemalelo nemalagidolona, amia꞉no tepo ipuwanomamo, ba꞉gala amia꞉no gobogoboeno heloamo, ba꞉gala amia꞉no ukui konomamo.’ \v 39 Ba꞉gala ba꞉moe eta konomo tutumu atumu ba꞉ka-itana, ‘Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.’ \v 40 Hibila, Godote tawakaluba꞉tamo Moseseko ipuwado dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo Tutumu Taboeno ipuwa ba꞉ kapiyala, ba꞉moi koko tutumu netewa ipuwalo ba꞉pola꞉na.” \s1 Godokono Oemedawa Kelisoko Potela꞉ka꞉ \r Mak 12.35-37; Luk 20.41-44 \p \v 41 Ba꞉bene Pa꞉lisi dubate ibino kapiyuimi ipuwalo ba pola꞉na Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉, \v 42 “La꞉ Kelisokono komoma꞉ keba ka꞉na kemalagidolonama? Ebe pokono hogola꞉ka꞉?” \p Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Da꞉ibidikono hogola, ebeno eyoni gugudi ipuwane komahigama꞉ne.” \p \v 43 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno tabo ba꞉ hibila, ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ Da꞉ibiditi Kelisoko ebeno Kodawama꞉ da꞉ka꞉miya꞉? Iyo, ebete Godokono Gobogoboeno heloamo tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, \b \q1 \v 44 ‘Kodawa Godote naeno Kodawa \q2 Kelisotamo na꞉goe, \q2 ‘Ama꞉ naeno tu hapuamo na꞉pemeda꞉, \q1 ba꞉bene ama꞉go alaholohopi \q2 ama꞉le naeno heloamo \q2 ibi komikimoelema꞉na꞉ta.’ ’” \b \p \v 45 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ ba꞉moe tabo ba emalagidolo na na꞉kiyanama꞉la꞉, Da꞉ibiditi ebeno hogo Kelisoko ebeno Kodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tu hapuamo emedema꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komote keba ka꞉na na꞉kuluhukumini?” \p \v 46 Ba꞉ba tetelo ibi ipuwalo eta lumagiti Ya꞉sutamo huiya tabo goema꞉ kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti tawakaluba꞉te ebe eta tabo alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉. \c 23 \s1 Ya꞉suti Godokono Tutumu Iya꞉tulamepino Awagaha Komoma꞉ Da꞉goiya꞉ \r Mak 12.38-39; Luk 11.43,46; 20.45-46 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakalubi hiliyonomo ba꞉gala ebeno ta꞉matapa꞉tamo tabo ba olamagi na꞉goiya꞉, \v 2 “Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, Godote iba꞉tamo Mosesekono oko haba ikalamiya꞉, ba꞉ma ka꞉na Mosesete Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ iba꞉te ba꞉bi Tutumu Tabo hidamo niya꞉tulamenakamena꞉. \v 3 Ba꞉bema꞉ iba꞉te la꞉ Godokono tabamo papamila꞉ma꞉ da꞉kiyalamenakomena꞉, wadiyala la꞉ na꞉papamila꞉nakuya꞉la꞉, huiyatiya la꞉le ibino emede komokomo dulamema la꞉ ibi akibamilatela꞉la꞉, mabu iba꞉te komopi koamo kiyahalamenaka hidohido komo kododilima꞉, huiyatiya hibi komo puliyala, iba꞉te ba꞉bi atu hidohido komo a꞉kododila꞉la꞉. \v 4 Numa꞉la꞉, iba꞉te ibino tutumu tabamo tawakaluba꞉tamo menemene komokomo bikalamenaka, iyo, ibino tutumu tabo ba꞉ tawakaluba꞉te menemene ilina okamo da꞉wagalatelena ba꞉ba ka꞉nala. Ba꞉bema꞉ iba꞉te tawakalubino menemene dulamemena꞉ eta owalubi deha꞉potonomo a꞉kihata꞉la꞉, kokoto makupuhuliti dito la꞉mota꞉hananaka. \p \v 5 Ba꞉gala ibi ubi konomola tawakaluba꞉te ibino hunu tama ba ulamelelame ibi hidohidopima꞉ koga꞉lama꞉. Ba꞉bema꞉ Godokono Buka tabo komokomo iba꞉te hegehege pepamo miya꞉teholete ibino wato kala꞉mo ba꞉bo matuhulameholenaka, ba꞉gala ibino watuino kaliko komokomo iba꞉te boelamo a꞉dehote ba꞉bo ododilinaka.\f * \fr 23.5 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ Tutumu Tabo 6.6-9 ba꞉gala Nabas Ka꞉lamihole 15.37-41 nulamiya꞉. Ba꞉moi buka komokomo ba꞉ Godote Moseseko ipuwado Yu tawakaluba꞉tamo dikalamiya꞉ ba꞉bi netewa tutumu tabola. Ya꞉suku tetelo komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉bi tutumu tabo netewa kodakodalo uwatete ibino awagaha komodo ba ododili huiyatiya ibino tepo ipuwalo hibi komo puliyala, kapola꞉lama꞉namiha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉suti ibi koamo kiyahalamiya꞉.\f* \v 6 Ibi ubi konomola poko ododi tetelo koko habalo ahiditi kopola꞉nama꞉, ba꞉gala ibi ubila a Yunapino baidi ibubulamehole genama gulu koko dubuino habalo kogagahidima꞉. \v 7 Iyo, ibi ubila kolowami habalo tawakaluba꞉te ibi ulamete ba꞉bo kawagaminalema꞉, ba꞉gala ibi ubila tawakaluba꞉te ibi iya꞉tulamepima꞉ koka꞉lamima꞉.” \s1 Ya꞉sukunu Ta꞉matapa꞉te Awagaha Modoboha꞉ \p \v 8 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Wadiyaha꞉ komo tawakaluba꞉te la꞉tamo iya꞉tulamepima꞉ ga꞉la, mabu hibila, la꞉ hiliyonomo ba꞉ kapiya badininipalalata ba꞉gala na ba꞉ la꞉eno kapiya Iya꞉tulamedawanomola. \v 9 Ba꞉gala ba꞉moe hopolo la꞉ eta lumagi la꞉eno nabiwima꞉ akamida꞉la꞉, mabu la꞉eno kapiya Nabiwinomo Hunu Habalo bemedena. \v 10 Ba꞉gala modoboha꞉ komo tawakaluba꞉te la꞉tamo watowatopima꞉ ga꞉la, mabu na Kelisote ba꞉ la꞉eno kapiya Watodawanomola. \v 11 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti koma꞉ eda꞉ma꞉ ubi dihatemene, wadiyala ebete la꞉eno huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene, \v 12 mabu kebe lumagiti ebe ha꞉kiya ebe koma꞉ da꞉midimini Godote ebe deha꞉potoma꞉ komidima꞉ne, ba꞉gala kebe lumagiti ebe ha꞉kiya deha꞉potoma꞉ da꞉midimini Godote huiyatiya ebe koma꞉ komidima꞉ne.” \s1 Ya꞉suti Godokono Tutumu Iya꞉tulamepino Ma꞉lapila Netewa Komoma꞉ Da꞉goiya꞉ \r Mak 12.40; Luk 11.39-42,44,52; 20.47 \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ galane kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! Tawakaluba꞉te Godokono Ko Gawadubu habamo a꞉pa꞉la꞉hama꞉ da꞉pelamenaka, la꞉le huiyatiya ibino gabo bekalapilalamenamata. La꞉ ha꞉kiya a꞉pa꞉la꞉hama꞉ ubihinola, ba꞉bema꞉ la꞉ ibi atumu na꞉kaduhilamenamata! \p \v 14 “Ba꞉ hibila, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! \p “La꞉le hamolehamoleno ilina ha꞉da amiho komodo ba uwate ba꞉bo wibuilamelelamenakomata, ba꞉bene la꞉le ba꞉be komo kubaha꞉ma꞉ ga꞉lalo tolamete Godotamo baidi ba nibubulamehole ga꞉ga꞉ga꞉ toetoe tabo ba꞉bo nega꞉lanakomata, mabu la꞉ ubila tawakaluba꞉te la꞉eno komo umilo la꞉ hidohidopima꞉ koga꞉lama꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, la꞉le kuba huiya konomo kolawema꞉nemata!\f * \fr 23.14 \ft Ma꞉t 23.14 komoeno tabo Ma꞉tiyuti bukamo kamiya꞉tiya꞉ha꞉, huiyatiya ebeno buka ododi gala hapuni eta hibima꞉ mididawate miya꞉tiya꞉.\f* \p \v 15 “Ba꞉ hibila, la꞉ Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! \p “La꞉ kehaha꞉ kolomolo ba꞉gala hopo konomolo awagahago wapata꞉lamenamata eta kapiya lumagi lawete la꞉eno kapiyuimidawama꞉ komidima꞉, ba꞉bene ba꞉be uli lumagiti la꞉ ba ibamilatele atu kuba komokomo ododiliti huiyatiya ebeno kubate la꞉ hiliyonomoeno kuba kogogolema꞉ne. Ba꞉bema꞉ hibila, la꞉ hiliyonomate kapimilo Koe Habamo konepalagama꞉nemata! \p \v 16 “A꞉iye, la꞉ puya꞉te kuba gabo diya꞉tulamenama, la꞉ ba꞉ ba꞉bi baidi tamihopi dubulata! \p “La꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ba꞉ma ka꞉na ga꞉lanakomata, ‘Pote Godoko Adikumino Genamoeno mahilamo olamagiti, ebete ba꞉be tabo gala da꞉kadikamidalemene, ba꞉be komo kubaha꞉. Huiyatiya ebete atu tabo Godokono Genamoeno golodo ilinoeno mahilamo dolamagimini, ebete ebeno tabo kodakodama꞉ miditi gala a꞉kadikamidala꞉mene.’ \v 17 Hibila, la꞉ ba꞉ baidi tamiholamepi dubula ba꞉gala la꞉ daedae ukuipilata! Godoko Adikumino Genamoeno talona konomola, huiyatiya genama gulu ditana ba꞉be golodo ilinoeno talona koha꞉! \p \v 18 “Ba꞉gala la꞉ eta komo ba꞉ma ka꞉na ga꞉lanakomata, ‘Pote Godoko owatidoloeno patapatoeno mahilamo olamagiti, ebete ba꞉be tabo gala da꞉kadikamidalemene, ba꞉be komo kubaha꞉. Huiyatiya ebete ba꞉be patapata hunulu ditana ba꞉be hawa꞉goeno ilinoeno mahilamo atu tabo dolamagimini, ebete ebeno tabo kodakodama꞉ miditi gala a꞉kadikamidala꞉mene.’ \p \v 19 “Hibila, la꞉ ba꞉ baidi tamiholamepi dubulata! Godoko owatidoloeno patapatoeno talona konomola, huiyatiya ebe hunulu ditana ba꞉be hawa꞉goeno ilinoeno talona koha꞉! \v 20 La꞉ nulia꞉la꞉, ba꞉be patapatate Godoko owatidoloenoma꞉ itana, ba꞉gala tawakaluba꞉te patapata hunamo da꞉miya꞉tenaka ba꞉bi hawa꞉goeno ilinate atumu Godoko owatidoloenoma꞉ kapola꞉na. Ba꞉bema꞉ lumagiti talona patapatoeno mahilamo dolamagimini ebete ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene, ba꞉gala etate talona hawa꞉goeno ilinoeno mahilamo dolamagimini ebete atumu ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene. \v 21 Ba꞉ hibila, aeno Ko Talona Godote ebeno Adikumino Genamalo bemedena, ba꞉bema꞉ lumagiti Godokono talona mahilamo dolamagimini ebete ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene, ba꞉gala etate Godokono Genamoeno mahilamo dolamagimini ebete atumu ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene. \v 22 Ba꞉gala eta komo, Godokono Hunu Habalo ebete ebeno Ko Gawadubuino luta bahilo bemedena. Ba꞉bema꞉ lumagiti Hunu Haboeno mahilamo dolamagimini ebete ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene, ba꞉gala etate Ko Gawadubu Godokono mahilamo dolamagimini ebete atumu ebeno tabo gala a꞉kadikamidala꞉mene. \p \v 23 “Ba꞉ hibila, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! \p “La꞉ la꞉eno pali ilina hiliyonomo ipuwalo ta꞉ni komokomo ba anagilamehole Godotamo ebeno komo hidamo ikamehonakomata. Ba꞉be komo ipuwalo la꞉ kapiya deha꞉potonomo komo a꞉kotalemata, huiyatiya Godokono kokonomo tutumu ododilima꞉ la꞉ hidamo kemalagidolenaha꞉. Ba꞉ma ka꞉na la꞉ tawakaluba꞉godolo tuputupulu kemedenaha꞉, ba꞉gala la꞉le ibi malemalelo kemalagidolenaha꞉, ba꞉gala la꞉eno ododili komodo Godokono hibi komo kahawakaliminaha꞉. Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉bi koko komo nododilinala꞉ ba꞉gala atu tetelo hegehege komo ododili akadodohola꞉la꞉. \v 24 A꞉iye, la꞉ puya꞉te gabo kubamo diya꞉tulamenama, la꞉ ba꞉ ba꞉bi baidi tamihopi dubulata! Ba꞉bema꞉ la꞉eno ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, la꞉ beya niho tetelo la꞉ dopamo beya ba hola꞉minahale hegehege ilina humagago tama꞉mo miya꞉tenakomata, huiyatiya la꞉eno kalili ipuwalo da꞉pola꞉na ba꞉bi koko ababale ilina ulameheno beyago dito nihonakomata! \p \v 25 “Ba꞉ hibila, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! La꞉le la꞉eno kalili ba꞉gala meleke hunu hapu bukulalenakomata, huiyatiya la꞉eno tepo ipuwalo da꞉pola꞉na ba꞉bi komokomo a꞉kukulala꞉lemata, ba꞉bema꞉ la꞉le pilo gabodo ba꞉gala kateneno ubi gabodo dododilinakoma, ba꞉bi koko kuba tabotabohonomola. \v 26 Ba꞉bema꞉ Pa꞉lisi baidi tamihodawa, wadiyala ama꞉ kalili ipuwa dopamo ukulate ba꞉bene tame atumu na꞉kukuluya꞉! Ba꞉be gabo kapiyado amia꞉no dalowa꞉te kowiboma꞉ne. \p \v 27 “Ba꞉ hibila, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! \p “Iyo, ha꞉lahapino bobo bahino piki tawakaluba꞉te hidohido tita꞉goenoma꞉ da꞉midilinaka, la꞉ ba꞉ ba꞉ba ka꞉nala mabu hunuti hidamo pola꞉na huiyatiya piki mabulu tawakalubino goha ababale tabotabohote pola꞉na! \v 28 Hibila, ba꞉ ba꞉ba ka꞉na tawakaluba꞉te la꞉eno hunu tama ba ulamelelamena la꞉ tuputupupima꞉ ka꞉laminata, huiyatiya la꞉eno tepo ipuwalo ma꞉lapila netewa komo ba꞉gala kuba ododili komate la꞉godolo tabotabohote pola꞉na.” \s1 Godokono Tutumu Iya꞉tulamepa꞉te Ibino Kuba Huiya Lawema꞉ Ya꞉suti Gala Da꞉kagoiya꞉ \r Luk 11.47-51 \p \v 29 Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, la꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉nemata, mabu la꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! \p “Numa꞉la꞉, la꞉eno iniwala꞉te Godokono ukui hawakalimipi danakapulamenakui, la꞉ ba꞉ma tetelo ba꞉bi Godokono tuputupu okopi hunamo ba wadiya꞉paa꞉latele ibino bobo bahi hidonomamo ododiliti haiyai ba꞉bo amihonakomata. \v 30 Ba꞉gala atu tetelo la꞉ na꞉kaga꞉lanakomata, ‘Aeno iniwala꞉te demedenama꞉, a ba꞉ba tetelo iba꞉go nemedenatale, ale Godokono ukui hawakalimipa꞉tamo owalubi ba ihate aeno hidohido ododili komodo ibino ka꞉ka꞉ ba꞉mula꞉lelamiya꞉na꞉.’ \v 31 Ao, la꞉le ba꞉ atumu ibi banakapulamiuya꞉na꞉! Numa꞉la꞉, la꞉ ha꞉kiya la꞉eno tabamo la꞉eno kuba ukui behawakalilamenakomata, iyo, la꞉ ba꞉ iniwalino gugudilata! \v 32 Ba꞉bema꞉ la꞉eno iniwala꞉te da꞉tupuimiya꞉, modobola la꞉ ibino kuba konomo upula꞉te la꞉eno kuba huiya Godogodone na꞉lawiya꞉la꞉! \p \v 33 “A꞉iye, la꞉ kaluino gugudilata, iyo, la꞉ ba꞉ bu kalulata, ba꞉bema꞉ la꞉ Koe Haboeno huiya komone keba ka꞉na na꞉kalahutihoma? \p \v 34 “Nale la꞉ hibinomolo goelamemata, nale Godokono ukui hawakalimipi ba꞉gala ebeno mulupi dubu ba꞉gala ebeno hibi Tutumu iya꞉tulamepi la꞉tamo kopoelamema꞉nemo. Huiyatiya la꞉le komopi kehamo ba pihomolatele kanakapulamema꞉nemata, ba꞉gala la꞉le komo la꞉eno baidi ibubulamehole genamalo giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉latilima꞉nemata, ba꞉bene naeno okopa꞉te la꞉eno temeteme ikalame ipuwane eta habamo da꞉nawalelahalemena꞉, la꞉le ba꞉bamo nikuliti ibi gala eta habamo kakaneta꞉malatelema꞉nemata. \v 35 Ba꞉bema꞉ la꞉le kuba huiya kolawema꞉nemata, mabu ba꞉moe hopoeno tupuimi mabuni la꞉le Godokono ukui hawakalimipi anakapulamenakuimata. Tuputupudawa A꞉ibolokono hawiti hakamo da꞉ka꞉ka꞉liya꞉, ba꞉be komo ba꞉ tupuimi mabula. Ba꞉bene la꞉le komo tuputupu okopi hiliyonomo anakapulamete, kuititi tetelo Godoko Adikumino Genamalo la꞉le Balakayakono gudu Sekalayako ba꞉bo kanakapumiya꞉mata, iyo, ebete ba꞉be Genamoeno Talona Haba ba꞉gala Godotamo hawa꞉goeno ikameho bahi tetenomolo ba la꞉na, la꞉le ebe kubanomamo anagalimiya꞉mata. \p \v 36 “Ba꞉bema꞉ na la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, ba꞉ma tete tawakaluba꞉tamo ba꞉bi hiliyonomoeno kuba huiyate hibilo kopema꞉ne.” \s1 Ya꞉suti Yelusalema Haboeno Komoma꞉ Tepo Temeteme Diya꞉tawuya꞉ \r Luk 13.34-35 \p \v 37 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “O Yelusalema, Yelusalema! Ama꞉le Godokono ukui hawakalimipi anakapulamenakata, ba꞉gala ebete ama꞉ kowalubima꞉ da꞉poelamenako, ama꞉le ibi nakolamo mapelamelo akanakapulamenakata. Tete ga꞉ga꞉nomolo na ubi nihatenamimo amia꞉no tawakalubi naeno ekatamo kitagua꞉midalema꞉, kakabate ebeno gugudi ditagua꞉midalenako ba꞉ba ka꞉na, huiyatiya ama꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉nama꞉ta! \v 38 Ba꞉bema꞉ mu numitota꞉, amia꞉no habate kubanomo kokubama꞉ne. \v 39 Nale ama꞉tamo na꞉goemo, amia꞉no tawakaluba꞉te na tete ga꞉ga꞉nomolo a꞉kunama꞉mena꞉, huiyatiya amia꞉no galanepa꞉te Godotamo ba꞉ma ka꞉na da꞉ga꞉lamena꞉, ‘Amia꞉no mahilago da꞉pita, ale ebe hunamo kadipatema꞉nema꞉!’ ba꞉ba tetelo nale gala da꞉kapemo iba꞉te na ba꞉bo kunamema꞉na꞉.” \c 24 \s1 Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama Kubahimi Komo \r Mak 13.1-2; Luk 21.5-6 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama miya꞉pate ba to, ebe ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete ba꞉bi koko genamoeno komokomoma꞉ ba꞉bo pega꞉lamiya꞉. \v 2 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉moi ilina hiliyonomo bekulamiutama? Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, galane ba꞉moi genamoeno komoma꞉ eta nakolate eta hunulu a꞉kapola꞉namena꞉, mabu alaholohopa꞉te nakola hiliyonomo mapitahalete hopamo iya꞉hekenomo kopiya꞉hekema꞉na꞉.” \s1 Koko Temetema꞉te Pelamema꞉ Ya꞉suti Da꞉goiya꞉ \r Mak 13.3-13; Luk 21.7-19 \p \v 3 Ba꞉bene Ya꞉suti Olibi Kehakeha Hunu Hakalo ba luta, ebe ta꞉matapi ha꞉kiya ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Godokono Genama kubahimi komote keba tetelo na꞉kuluhukumini? Ama꞉le ba꞉moe hopamo gala da꞉kapemena꞉, ba꞉be komo ba꞉gala hopo haboeno kuititi komoeno tetema꞉ a bada hanohano komote na꞉kiya꞉tua꞉memene?” \p \v 4 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ hidamo. Eta lumagiti la꞉ ha꞉da damiholamemena꞉, la꞉ ebeno tabo akulia꞉la꞉, \v 5 mabu komo hiliyonomo dubate naeno mahilamo pelamete kopega꞉lama꞉na꞉, ‘Na ba꞉ Kelisotela!’ ba꞉bene iba꞉te hiliyonomo tawakalubi ha꞉da ba꞉ma ka꞉na ba pamiholame hiya꞉ gabamo ba꞉bo komagatalema꞉na꞉. \v 6 Ba꞉gala la꞉le hiya꞉hiya꞉ hopo tawakalubino alaholoho komo ba꞉gala ibino alaholohoma꞉ nopo tamote komo kulihoma꞉nemata. Ba꞉ba tetelo la꞉le la꞉eno ukui kodakoduilamete akatoletolehala꞉, mabu ba꞉moi komate hibilo kopikulima꞉na꞉ huiyatiya ba꞉be tete ebe kuititi teteha꞉. \v 7 Ba꞉ hibila, komo hopo tawakaluba꞉te komo hopo tawakaluba꞉go kalaholohoma꞉na꞉, iyo, eta hopote etatamo alaholo komo kododima꞉ne, ba꞉bene komo habahabalo tawakaluba꞉te baa꞉heno kemedehoma꞉na꞉ ba꞉gala wima꞉la꞉te hiya꞉hiya꞉ hopo hiliyonomatamo kopelamema꞉na꞉. \v 8 Numa꞉la꞉, ba꞉moi hiliyonomo komo ba꞉ kamenate gudu lawema꞉ temeteme da꞉tupuimi ba꞉ba ka꞉nala. \p \v 9 “Ba꞉ba tetelo iba꞉te la꞉tamo koko temeteme ba ikalame la꞉ heloamo uwatete anakapulamema꞉ komagatalema꞉na꞉ta, ba꞉gala na mabuma꞉ hiliyonomo hopoeno tawakaluba꞉te la꞉tamo komaubahama꞉na꞉. \v 10 Ba꞉bene komo hiliyonomo tawakaluba꞉te ibino hibima꞉ midi ipuwalo nato ba ukamidahale, iba꞉te ibino mabuluba꞉tamo maubahalete diya gabodo ibino mahilo ibi anakapulamepa꞉tamo kowatama꞉na꞉. \v 11 Ba꞉gala Godokono mahilamo ha꞉da tabo olamagimipa꞉te kikulima꞉na꞉ komo hiliyonomo tawakalubi kuba gabamo komagatalema꞉. \v 12 Ba꞉ba tetelo kuba ododili komote konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne, ba꞉bema꞉ tawakalubino tepo ipuwalo malemale emalagidolo komote gibagiba hibima꞉ keda꞉hama꞉ne, \v 13 huiyatiya numa꞉la꞉, kebe lumagiti kodakodalo utiti kuitita꞉mo da꞉nuluhukumini, Godote ebeno ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ne. \v 14 Ba꞉bema꞉ Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komoeno Hido Tabo ebeno okopa꞉te dopamo ba꞉moe hopo konomolo kolamagimima꞉na꞉ hiya꞉hiya꞉ hopoeno tawakalubi hiliyonomate kulihoma꞉, ba꞉bene ba꞉moe hopoeno kuititi ba꞉bo kuluhukuma꞉ne.” \s1 Talona Haba Kubahimidawoeno Komo \r Mak 13.14-23; Luk 21.20-24 \p \v 15 Na Ma꞉tiyuti buka ka꞉lamiholedawatamo na꞉goemo, ama꞉ ba꞉moe tabo Ya꞉suti da꞉goiya꞉ hidamo niya꞉tawa. \p Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Godokono ukui hawakalimidawa Da꞉niyolote dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉be komote hibilo kuluhukuma꞉ne, ba꞉bema꞉ Godokono Genama kubahimidawate ba꞉be talona habalo la꞉nalo la꞉le ebe dumima, \v 16 ba꞉ba tetelo wadiyala Yudiya hoponapa꞉te hunuhunu hakamo nalahutihamena꞉. \v 17 Iyo, genama panalo da꞉lutamene, ba꞉be lumagiti genama guamo a꞉kana꞉pa꞉gamene ebeno ilina uwatema꞉, \v 18 ba꞉gala tumulu oko dowatitamene, ba꞉be lumagiti gala genamamo a꞉katoamene ebeno atuino kaliko lawema꞉. \p \v 19 “Numa꞉la꞉, lamitulamitu ba꞉gala nono dikalamena ba꞉bi kamenakamenatamo ba꞉be hegelate kubanomoma꞉ keda꞉ma꞉ne! \v 20 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ toetoeholo Godoko na꞉toemehuya꞉la꞉, la꞉eno alahutiho komote gibagiba tetelo o okoha꞉ talona hegela tetelo akuluhukala꞉, \v 21 mabu ba꞉ba tetelo kokonomo temetema꞉te hibilo kopikulima꞉na꞉. Numa꞉la꞉, ba꞉moe hopo tupuimi mabuni tupuimiti ka꞉lo ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, ba꞉bakobako temetema꞉te dopamo kapikuliya꞉ha꞉, ba꞉gala galane tetelo ba꞉bakobako temetema꞉te gala a꞉kapelama꞉mena꞉, iyo, iba꞉te kapiya tetenomolo kopikulima꞉na꞉. \v 22 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Godote ba꞉be tete gopowahimihino eta lumagiti ba꞉moe hopolo a꞉kemedenamene, huiyatiya ebete da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉bi tawakalubi malemalelatelelo tete kogopowahimima꞉ne. \p \v 23 “Ba꞉ba tetelo eta lumagiti la꞉tamo ba꞉ma ka꞉na da꞉goemene, ‘Numa꞉la꞉, Godokono Oemedawa Kelisote ba꞉malo bemedena!’ o, ‘Ebete ba꞉bolo bemedena!’ la꞉ hibima꞉ akamida꞉la꞉, \v 24 mabu ha꞉da Kelisoma꞉ eda꞉hapi ba꞉gala naeno mahilamo ha꞉da tabo olamagimipi, iba꞉te ikulihote hiya꞉hiya꞉ hanohano komo kokonomo kododilima꞉na꞉. Iyo, ibi ubila ba꞉bi ododili komamo Godote da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiya꞉ gabamo komagatalema꞉. \v 25 Numa꞉la꞉, ba꞉moi komate pikulihino nale la꞉ dopamo kiyalamemata. \p \v 26 “Ba꞉bema꞉ iba꞉te la꞉tamo ba꞉ma ka꞉na da꞉ga꞉lamena꞉, ‘Numa꞉la꞉, Kelisote dito hopolo bemedena!’ la꞉ ebamo akatolama꞉la꞉. Ba꞉gala iba꞉te da꞉kaga꞉lamena꞉, ‘Numa꞉la꞉, ebete eta lumagino genamalo awalelate ba꞉luta!’ la꞉ hibima꞉ akamida꞉la꞉. \v 27 Hibila, hegelate da꞉la꞉wa꞉hiyamene ba꞉ba tetelo hegelate alomo hunu konomo ba a꞉la꞉mina alote hapuni tupuimiti hapuamo dito kopetoma꞉ne, ba꞉bema꞉ na Tawakalubino Naniwiti gala da꞉kapemo naeno pe komote ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kitanama꞉ne, iyo, hopo habanapi hiliyonomate naeno pe komo kumima꞉na꞉. \p \v 28 “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, abale ilinate kebolo ditana, wala꞉te alehola꞉go ba꞉bamo koguditama꞉na꞉.” \s1 Tawakalubino Naniwino Pe Tete \r Mak 13.24-27; Luk 21.25-28 \p \v 29 “Ba꞉be ko temeteme tetete da꞉wibomene, ba꞉ba tetenomolo hegelate kuduma꞉ne ba꞉gala manomete a꞉ka꞉la꞉minamene, iyo, oloka꞉te alomone hopamo kopigudima꞉na꞉ ba꞉gala alomoeno helohelo ilinate komidiwiholema꞉na꞉. \v 30 Ba꞉ba tetelo Tawakalubino Naniwino helo hawakalimino hanohano komote alomolo kuluhukuma꞉ne, ba꞉bene ba꞉moe hopoeno hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ tawakaluba꞉te ko tola꞉go kihimima꞉na꞉, mabu Tawakalubino Naniwiti alomo hununi ba pihitiga iba꞉te ebe ba꞉bo kumima꞉na꞉, ebete ebeno heloago ba꞉gala alo konomago kopema꞉ne. \v 31 Ba꞉bene ebeno nopodawate gebole ibulu ba mole, ebete Hunu Haboeno komo nopopi hiya꞉hiya꞉ hopo hiliyonomamo kopoelamema꞉ne, Godote da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉moe hopo hapuhapuni kopuwatema꞉.” \s1 Anahu Kehoeno Komo \r Mak 13.28-31; Luk 21.29-33 \p \v 32 “La꞉ anahu kehoeno komone ba꞉moe eta komo hidamo niya꞉tawahala꞉. Gedawoeno huha꞉te pikuliti uliuli paha da꞉mogolamemena꞉, ba꞉be komote la꞉ kiya꞉tulamema꞉na꞉ta gogoeno tete ba꞉ na꞉tatali, \v 33 ba꞉bema꞉ la꞉le ba꞉moi temeteme komo hiliyonomo dulamema, la꞉ kiya꞉tawahama꞉nemata Tawakalubino Naniwino pe tete tatalila, ebe ba꞉ gigihodo a꞉pa꞉gama꞉ pe. \v 34 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, ba꞉moi hiliyonomo komate dopamo kopikulihoma꞉na꞉, galane ba꞉ma tete tawakaluba꞉te ba꞉bo koha꞉lahama꞉na꞉, \v 35 iyo, ba꞉moe hopo ba꞉gala alomo iba꞉te kowiboma꞉na꞉, huiyatiya naeno tabote a꞉kawibamene, itana tetelo bitanamene.” \s1 Tawakalubino Naniwino Pe Tete Tawakaluba꞉te Iya꞉tawahaha꞉ \r Mak 13.32-37; Luk 17.26-30,34-36 \p \v 36 “Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉te ba꞉be Ko Hegeloeno tete iya꞉tawahaha꞉, Hunu Haboeno nopopi ba꞉gala Godokono Gudu iba꞉te iya꞉tawahaha꞉, Nabiwi Godote ha꞉kiya iya꞉tawala. \v 37 Nowako tetelo kebako komote kuluhukuya꞉, Tawakalubino Naniwiti gala da꞉kapemene ba꞉ba tetelo atu komote kakuluhukuma꞉ne. \v 38 Mabu beyate peheno iba꞉te ba꞉ba tetelo baa꞉ nahata ba꞉gala helo gao beya koamo nihota, dubate kamenakamena uwateholeta ba꞉gala kamenakamenate dubu uwateholeta, iba꞉te ba꞉ba ka꞉na ba ewagelena Nowate ko boga꞉mo ba꞉bo opeguya꞉. \v 39 Ba꞉ba tetelo iba꞉te kiya꞉tawahanamiha꞉ beya konomote odolote ibi hiliyonomo danakapulamemene, ba꞉bema꞉ Tawakalubino Naniwiti gala da꞉kapemene ba꞉be tetete ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kitanama꞉ne. \v 40 Ba꞉ba tetelo dubu netewate tumulu da꞉wapatitamena꞉, Tawakalubino Naniwiti pete eta ba pelawe eta ba꞉bo komiya꞉pama꞉ne, \v 41 ba꞉gala kamenakamena netewate baa꞉ da꞉lapahutamena꞉, ebete pete eta ba pelawe eta ba꞉bo komiya꞉pama꞉ne. \v 42 Ba꞉bema꞉ la꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉, mabu la꞉ iya꞉tawaha꞉ la꞉eno Kodawoeno pe tete. \v 43 Ba꞉gala ba꞉moe eta komo na꞉kemalagidolala꞉. Genama namutudawate pilo lumagino pe tete diya꞉tawamene ebete ba꞉be du konomolo ba꞉ba teta꞉mo kulihonama꞉ne, mabu ebe ubihinola pilo dawate ebeno genamamo popegama꞉. \v 44 Ba꞉bema꞉ la꞉ atumu na꞉hidala꞉, mabu diyala, la꞉ ulihoheno ba emedena Tawakalubino Naniwiti ba꞉bo da꞉ pemene.” \s1 Mulu Okodawa Ba꞉gala Daedae Okodawa Ibino Komo \r Luk 12.41-48 \p \v 45 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Namutudawatamo da꞉papamiwatanako ba꞉be mulu okodawoeno komo keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ba꞉ hibila, namutudawate ebe lawete komo okopi ulamedawama꞉ kihatema꞉ne, ba꞉ma ka꞉na ebete ibino baa꞉ naha tetelo iba꞉tamo baa꞉ kikalameholema꞉ne. \v 46 Ba꞉bene ba꞉be muludawate oko hidamo ba owatina, ebeno namutudawate pete ebeno komo da꞉pumimini, ba꞉be okodawate koamo kokalakalama꞉ne. \v 47 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, namutudawate ba꞉be mulu okodawoeno komoma꞉ ba pekalakala, ebete ebe ebeno ilina hiliyonomo ulamedawama꞉ kihatema꞉ne. \p \v 48 “Huiyatiya ba꞉be okodawate kuba ukui lawete ebeno tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na da꞉goemene, ‘Naeno namutudawate tete ga꞉ga꞉dopolo nemedena, tiyolo kapenaha꞉,’ \v 49 ba꞉ba tetelo ebete oko owatihino komo kuba ododilipa꞉go ebeno namutudawoeno baa꞉ koamo nahate helo gao beya ba꞉bo konihoma꞉na꞉, ba꞉bema꞉ ebete daedaema꞉ eda꞉te komo okopi alukuli ba꞉bo kotupuimima꞉ne. \v 50 Ba꞉bene ba꞉be daedae okodawate ulihoheno ba emedena ebeno namutudawoeno pe komo a꞉kiya꞉tawamene. Ba꞉ba tetelo namutudawate pete \v 51 daedae okodawa koamo panagalimihote ma꞉lapila netewa tawakaluba꞉go konoemema꞉ne ebeno kuba huiya konelawema꞉, ba꞉be temeteme habalo iba꞉te lalo ba nikilame konomamo kihimima꞉na꞉.” \c 25 \s1 Ta꞉ni Bohelemeleno Iya꞉tulame Uwi \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉be hegelalo Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komote ba꞉ma ka꞉na kitanama꞉ne. Eta dubuti uli kamena da꞉lawi, ba꞉ba tetelo ta꞉ni bohelemela꞉te ibino wuiki alo uwatete genamane nikuliti eba꞉go poko habamo tolamema꞉ nelatimitiya꞉, \v 2 ibi ipuwalo paibo bohelemela꞉te daedaema꞉ eda꞉huya꞉, huiyatiya komo paibate hido ukuia꞉go tolamiya꞉. \v 3 Ba꞉ma ka꞉na daedae bohelemela꞉te ibino wuiki da꞉watui iba꞉te modobo beyago kawataha꞉, \v 4 huiyatiya hido ukuia꞉go da꞉tolami ba꞉bi bohelemela꞉te modobo beya iyapohote ibino wuiki ba꞉gala beya ba꞉bo watuya꞉. \p \v 5 “Da꞉duni dubuti poko habamo tiyolo kapuluhukuniha꞉, ba꞉bema꞉ bohelemela꞉te tete ga꞉ga꞉lo nipo da꞉latimini iba꞉te ba꞉ dito lahaniya꞉. \v 6 Iwa tetenomolo eta lumagiti ba꞉ma ka꞉na goewatani, ‘Dubuti ba꞉ na꞉pe! La꞉ hiliyonomate eba꞉go alugama꞉ na꞉pelama꞉la꞉!’ \p \v 7 “Ba꞉ba tetelo ba꞉bi bohelemela꞉te mahila꞉halenate ibino wuiki pa꞉tihoma꞉ ba ewagelena, \v 8 ba꞉bene paibo daedae bohelemela꞉te ibino hido ukui mabuluba꞉tamo na꞉ga꞉laniya꞉, ‘Wadiyala꞉ka꞉ la꞉eno wuiki beya tata atamo ikaa꞉mehoe? Aeno wuikiti tatalila koha꞉lahama꞉na꞉.’ \p \v 9 “Huiyatiya hido ukui bohelemela꞉te iba꞉tamo na꞉ga꞉laniya꞉, ‘Ao, ale la꞉tamo dikalamemena꞉, a hiliyonomate modoboha꞉ma꞉ keda꞉hama꞉nema꞉. Wadiyala la꞉ tolamete kolowami genamalo beya na꞉niyapohala꞉.’ \v 10 Ba꞉bene daedae bohelemela꞉te beya oholema꞉ da꞉tolameni, dubuti poko habamo ba꞉bo puluhukuni. Ba꞉ba tetelo paibo bohelemela꞉te dopamo hido ukuia꞉go da꞉latimini, iba꞉te eba꞉go poko genamamo nalehawaminanate genama namutudawate gigiho ba꞉ dito pekalapilani. \p \v 11 “Ba꞉bene komo paibo daedae bohelemela꞉te galane da꞉pelameni, iba꞉te gigiho tama꞉mo putitatanate genama namutudawa ba꞉ma ka꞉na pega꞉lameniya꞉, ‘Aeno Kodawa! Gigiho na꞉pa꞉hiya꞉midaa꞉ma꞉!’ \v 12 Huiyatiya ebete na꞉goeni, ‘Ao, na la꞉eno komo iya꞉tawaha꞉.’” \p \v 13 Ba꞉bene Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “La꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉, mabu Tawakalubino Naniwino hegela ba꞉gala tete la꞉ kiya꞉tawahanaha꞉.” \s1 Ko Dubuti Okopa꞉tamo Mani Dikalameholiya꞉ Ba꞉be Iya꞉tulame Uwi \r Luk 19.11-27 \p \v 14 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komote ba꞉ma ka꞉na kitanama꞉ne. Eta ko dubuti muhulu hopamo ba to ebeno okopi ebetamo ka꞉lamiti, iba꞉te ebeno ilina ba꞉gala mani hidamo kulamelemenama꞉ hiya꞉hiya꞉ ikalameholete ba꞉bo tuya꞉. \v 15 Ba꞉ba tetelo ebete etatamo 5,000 mani bikamiya꞉, ba꞉gala etatamo 2,000 mani, ba꞉gala etatamo 1,000 mani, ibino ukuia꞉go modobolo ba꞉ba ka꞉na ba ikalamehole, ebete ibi ba꞉ dito miya꞉paliya꞉. \v 16 Ba꞉bene 5,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti tonomo tote eta bisnisi oko ba nowati eta 5,000 mani ba꞉bo nododiya꞉, \v 17 ba꞉gala 2,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti atumu ba kanewagele eta 2,000 mani benododiya꞉, \v 18 huiyatiya 1,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti tote haka naligiti ebeno namutudawoeno mani dito nawaminuya꞉. \p \v 19 “Komo gogo da꞉petohuya꞉ ba꞉bi okopino namutudawate gala kapete iba꞉go kapimilo ibino mani kuititi ba꞉bo peka꞉lamiholelamiya꞉. \v 20 Ba꞉bene 5,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti pete 10,000 mani ba pehawakalimi na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, numa꞉. Ama꞉ 5,000 mani natamo ikanamiya꞉ta, huiyatiya naeno oko ipuwalo eta 5,000 mani gala da꞉kododimo, mola.’ \v 21 Ebeno namutudawate ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ehe! Ama꞉ ba꞉ hido okodawalata ba꞉gala hido tuputupudawalata! Ama꞉ deha꞉poto komo hidamo ododia꞉ta, ba꞉bema꞉ na huiyatiya ama꞉ naeno komo koko komokomo ulamedawama꞉ komidima꞉nemata. Ama꞉ naeno kalakala poko habamo na꞉pa꞉pa꞉ga.’ \p \v 22 “Ba꞉bene 2,000 mani da꞉lawiya꞉ ba꞉be dubuti pete na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, numa꞉. Ama꞉ 2,000 mani natamo ikanamiya꞉ta, huiyatiya naeno oko ipuwalo eta 2,000 mani gala da꞉kododimo, mola.’ \v 23 Ebeno namutudawate ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ehe! Ama꞉ ba꞉ atumu hido okodawalata ba꞉gala hido tuputupudawalata! Ama꞉ deha꞉poto komo hidamo ododia꞉ta, ba꞉bema꞉ na huiyatiya ama꞉ naeno komo koko komokomo ulamedawama꞉ komidima꞉nemata. Ama꞉ naeno kalakala poko habamo na꞉pa꞉pa꞉ga.’ \p \v 24 “Ba꞉bene kuititidawate 1,000 mani da꞉lawiya꞉, ebete pete na꞉pegoiya꞉, ‘Namutudawa, na iya꞉tawala ama꞉ tabo helonomo dubulata. Komopa꞉te ilina damihonaka ama꞉ ba꞉bi ilina dito ba꞉petapihonakomena꞉ta, ba꞉gala iba꞉te kikipo ibino pala꞉mo da꞉haminahalenaka ama꞉ noloho tetelo dito ba꞉puwatenakomena꞉ta ama꞉le ha꞉kiya konahama꞉. \v 25 Ba꞉bema꞉ ama꞉ da꞉tuiya꞉la, nale ama꞉ tolemelo amia꞉no 1,000 mani haka ipuwamo dito nugumuiya꞉mo. Mola, ba꞉moe ba꞉bela. Amia꞉no ilina na꞉kalawa꞉.’ \p \v 26 “Ebeno namutudawate huiyatiya ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Ama꞉ kubanomo buhama okodawalata! Ama꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na a꞉gaa꞉ta, komopa꞉te damihonaka nale ba꞉bi ilina dito ba꞉petapihonakomo, ba꞉gala iba꞉te kikipo da꞉haminahalenaka nale noloho tetelo dito ba꞉puwatenakomo. \v 27 Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ naeno mani baneka okopa꞉tamo kanikalamiya꞉ha꞉? Iba꞉te mani uwatete eta oko nowatitale kodopoma꞉ beda꞉na꞉, ba꞉bene nale pete ama꞉le natamo atu mani huiyatiya nanekela꞉mo hunudopamo gala ba꞉ka-ikanameona꞉.’ \p \v 28 “Ba꞉bene ko dubuti ebeno hopopa꞉tamo na꞉goiya꞉, ‘La꞉ ebeno 1,000 mani lawemete 10,000 mana꞉goeno dubutamo nikama꞉la꞉. \v 29 Mabu kebe lumagigodolo hidohido ukui da꞉pola꞉na, etate ebetamo hiliyonomo hidohido komo ikamehote ebeno tepo ipuwa kotabuimima꞉ne, huiyatiya kebe lumagigodolo hidohido ukui pola꞉naheno, ebegodolo kebe kapiyakapiya komate da꞉pola꞉na etate ebegodone gala kakuwatemema꞉ne. \v 30 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe buhama okodawa du ipuwamo dito na꞉na꞉da꞉nala꞉, ba꞉bolo ebete komopa꞉go lalo ba nikilame konomamo kihimima꞉na꞉.’” \s1 Godote Hopo Habanapi Hiya꞉hiya꞉ Da꞉pemiya꞉temene \p \v 31 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Tawakalubino Naniwiti ebeno alo konomago ba꞉gala Hunu Haboeno nopopa꞉go da꞉pemene, ba꞉ba tetelo ebete ebeno Ko Gawadubu emede bahilo kopilutama꞉ne tawakalubino komo kopanagilamelelamema꞉. \v 32 Ba꞉bene hiya꞉hiya꞉ hopo tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pekapiyuimimina꞉, ba꞉ba tetelo ebete ibi hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ komiya꞉tema꞉ne, sipi-goegoe ulamedawate sipi ba꞉gala gautu hiya꞉hiya꞉ keba ka꞉na ka꞉miya꞉tenako ba꞉ba ka꞉na, \v 33 ba꞉bene ebete sipi-goegoe ebeno tu hapuamo miya꞉tete gautu-goegoe ebeno pele hapuamo komiya꞉tema꞉ne. \p \v 34 “Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti tu hapu tawakaluba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na kogoema꞉ne, ‘Naeno Nabiwiti hidohidopima꞉ da꞉goena, la꞉ ebeno Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉la꞉hala꞉ hidohido komokomo ba꞉bolo kopuwatema꞉. Iyo, ebete hopo haba ododi tetelo la꞉tamo da꞉hiduimiya꞉, la꞉ ba꞉moe uli haba na꞉pelawa꞉la꞉. \v 35 Mabu na baa꞉ kapete dunamenakui ba꞉ba tetelo la꞉le baa꞉ natamo ikanamehonenakuimata, ba꞉gala na beya kapete dunamenakui la꞉le na beyamo owalubininakuimata. Nale kapeladawamo la꞉tamo duluhukunakuimo ba꞉ba tetelo la꞉le na kalakalago a꞉lawenenakuimata, \v 36 ba꞉gala pupulino ilinaha꞉ tetelo dito da꞉lutanakuimo la꞉le kaliko a꞉pulinamenakuimata. Tawetawete dunamenakui ba꞉ba tetelo la꞉le na hidamo buiya꞉menanenakuimata, ba꞉gala komo kubapa꞉te na du genamamo dihatenenakui la꞉le na unamema꞉ ba꞉bamo a꞉pelamenakuimata.’ \p \v 37 “Ba꞉ba tetelo tuputupupa꞉te huiya tabo Ko Gawadubutamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘Kodawa, keba tetelo ama꞉ baa꞉ kapete dumitiya꞉la, ale ama꞉ umiti baa꞉ ba꞉bo kikametiya꞉la? Ba꞉gala ale beya kebolo kikametiya꞉la? \v 38 Keba tetelo ama꞉ kapeladawamo da꞉puluhukuya꞉la, ale ama꞉ umiti kalakalago ba꞉bo ka꞉lawitiya꞉la? Ba꞉gala ale hido kaliko kebolo ka꞉pulimitiya꞉la? \v 39 Keba tetelo ama꞉ tawetawete dumitiya꞉la ale owalubi ba꞉bo ka꞉pihatiya꞉ma꞉? Ba꞉gala komopa꞉te ama꞉ du genamamo dihatitiya꞉la ale keba tetelo ama꞉ umima꞉ ba꞉bamo ka꞉pelamiya꞉ma꞉?’ \p \v 40 “Ba꞉bene Ko Gawadubuti iba꞉tamo kohuiyama꞉ne, ‘Ba꞉moi naeno ta꞉matapi nulama꞉la꞉. Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le ibi ipuwalo deha꞉potonomo lumagitamo ba꞉mako hido komo dododinamima, la꞉ natamo ododinamimata.’ \p \v 41 “Ba꞉bene ebete ohobigate pele hapupa꞉tamo ba꞉ma ka꞉na kogoema꞉ne, ‘Godote la꞉tamo kuba huiya ikalamema꞉ goena, ba꞉bema꞉ la꞉ naeno holoholo hapuni na꞉tolama꞉la꞉! Ebete Saitanako ba꞉gala ebeno nopopi mabuma꞉ ha꞉gaha꞉ koe ya꞉lo demaduya꞉, la꞉ ba꞉be koe ipuwamo na꞉tolama꞉la꞉! \v 42 Mabu na baa꞉ kapete dunamenakui la꞉le baa꞉ natamo kikanamenakuiha꞉, ba꞉gala na beya kapete dunamenakui la꞉le beyamo kowalubininakuiha꞉. \v 43 Na kapeladawamo duluhukunakuimo, la꞉le na kalakalago kalawenenakuiha꞉, ba꞉gala na pupulino ilinaha꞉ tetelo dito da꞉lutanakuimo la꞉le kaliko kapulinamenakuiha꞉. Tawetawete na dunamenakui ba꞉gala komo kubapa꞉te na du genamamo dihatenenakui, la꞉le na kapowalubininakuiha꞉.’ \p \v 44 “Ba꞉ba tetelo iba꞉te huiya tabo ebetamo koga꞉lama꞉na꞉, ‘Kodawa, ama꞉ baa꞉ kapete o beya kapete keba tetelo kumititiya꞉la? Ba꞉gala ama꞉ kapeladawamo o ilinaha꞉dawamo atamo keba tetelo ka꞉puluhukuya꞉la? Ba꞉gala ama꞉ tawetawete dumitiya꞉la o komopa꞉te ama꞉ du genamamo dihatitiya꞉la keba tetelola꞉ka꞉? Ale ama꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelitalo kuminakuiha꞉!’ \p \v 45 “Ebete huiyatiya iba꞉tamo kogoema꞉ne, ‘Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉le naeno deha꞉potonomo lumagitamo ba꞉mako hido komo ododihino demedenamima, la꞉le natamo kododinamiha꞉.’” \p \v 46 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Ba꞉ hibila, ba꞉bi kubapa꞉te wiboha꞉ Temeteme Habamo ba tolame, huiyatiya tuputupupa꞉te wiboha꞉ Ka꞉ka꞉ Habamo kotolamema꞉na꞉.” \c 26 \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉ga꞉luya꞉ \r Mak 14.1-2; Luk 22.1-2; Yon 11.45-53 \p \v 1 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉moi tabo hiliyonomo olamagi da꞉wibuya꞉, ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, \v 2 “La꞉ iya꞉tawahala Adaguila꞉ Poko\f * \fr 26.2 \ft Ba꞉moe Adaguila꞉ Pokoeno mabu ba꞉ Moseseko tetelo tupuimiya꞉. Ba꞉ba tetelo Isipiti Ko Gawadubu Pa꞉lote Yu tawakalubi hiliyonomo uwatete ibi ebeno huiyaha꞉ okopima꞉ midiliya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ubihinola ibi dito oelame ibino Ka꞉inane hopamo. Godote Pa꞉lokono wato kodakoda komo dumiya꞉, ba꞉bema꞉ eta dulu ebete ebeno hoe nopodawa Isipiti hopamo na꞉poemeniya꞉ hiliyonomo Isipitinapino dopo gugudi kopanakapulamenama꞉. Ba꞉bene ba꞉be dulu hoe nopodawate Yu tawakalubino gugudi adaguila꞉lenate, huiyatiya Isipitinapino gugudinomo banakapulameniya꞉. Ba꞉be hanohano komodo Yu tawakalubi hiliyonomate Isipiti hopone ba꞉bo ikuliniya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ iba꞉te hiliyonomo gogo ipuwalo Adaguila꞉ Poko bododinakomena꞉.\f* tupuimima꞉ netewa hegelate ba꞉nepola꞉na. Ba꞉ba tetelo Godote Tawakalubino Naniwi tawakalubino kokotamo kihatema꞉ne, ba꞉bene iba꞉te ebe kehamo pihomotete ba꞉bo kanakapumima꞉na꞉.” \p \v 3 Ba꞉be gogolo Kayapasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ eda꞉nami. Ba꞉bema꞉ ba꞉be ko dubu ba꞉gala ebeno hopopi ba꞉gala Yu tawakalubino komo koko dubu, iba꞉te ebeno genamamo pekapiyuimiti \v 4 tabo ba꞉bo ihatiya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo ba ohowadita \v 5 komopa꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalete ago alaholohodemena꞉.” \s1 Betani Habanapi Kamenate Ya꞉sutamo Hido Nibo Ihi Da꞉haminamiya꞉ \r Mak 14.3-9; Yon 12.1-8 \p \v 6 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo lutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola. \v 7 Ya꞉suti baa꞉ ba nuta ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno huiya konomola. \v 8 Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo dumiya꞉ iba꞉te maubahalete na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete huiya ko ilina gigilepalama꞉ da꞉midi? \v 9 A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale mani konomo buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉!” \p \v 10 Ya꞉suti ibino tabo ga꞉la iya꞉tawate huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ba꞉moe kamena badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi. \v 11 La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo ibi nowalubilinakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata. \v 12 Ba꞉bema꞉ nale hoeha꞉ tetelo ba꞉moe kamenate hido nibo ihi naeno apa꞉mo da꞉hamina, ba꞉be komodo ebete gabo bihiduimi naeno ape bobamo ihatema꞉. \v 13 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.” \s1 Yudasiti Ya꞉suku Lawema꞉ Nopo Da꞉tamotiya꞉ \r Mak 14.10-11; Luk 22.3-6 \p \v 14 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote, \v 15 na꞉negoiya꞉, “Nale Ya꞉suku la꞉eno kokotamo dihatemo, la꞉le natamo bada huiya na꞉kikanameoma?” Ba꞉ba tetelo iba꞉te 30 siliba mani ba꞉bo ikamiya꞉, \v 16 ba꞉bene ba꞉ba tetene tupuimiti ebete gabo bohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉. \s1 Ya꞉suti Ebe Ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko Da꞉naniya꞉ \r Mak 14.12-21; Luk 22.7-14,21-23; Yon 13.21-30 \p \v 17 Ba꞉bene tawakaluba꞉te Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko\f * \fr 26.17 \ft Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko ba꞉ Yu tawakalubino eta pokola. Adaguila꞉ Poko da꞉wibomene, eta hegelalo ba꞉moe eta poko tupuimiti iba꞉te sa꞉ba꞉ni hegela tetelo bododinakomena꞉. Ba꞉moe pokoeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala. Yu tawakaluba꞉te Isipiti hopone Godokono heloamo dikuliniya꞉, ba꞉be dulu ibino palawa baa꞉ ododilinate hidamo okalehonaheno iba꞉te gahugahulu ba꞉bo tolameniya꞉. Mabu ba꞉bi baa꞉te hunamo mahila꞉hama꞉ tetehenola, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ Yu tawakaluba꞉te ba꞉moe poko bododinakomena꞉.\f* naha da꞉tupuimiya꞉, ba꞉be hegelalo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo pelamete na꞉pega꞉luya꞉, “Ale Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉hiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?” \p \v 18 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ netewapi ko habamo tote aeno eta mabulubi da꞉numima, ba꞉be dubutamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, naeno olalati komoeno uluhuku tete tatalila, Godokono ubila. Ba꞉bema꞉ na ubila amia꞉no genamalo nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉.’” \p \v 19 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi keba ka꞉na ka꞉kiyalamiya꞉, ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉ba ka꞉na nododiti Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉. \p \v 20 Ba꞉bene ba꞉be dulu Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go baa꞉ nahama꞉ da꞉gagahidiniya꞉, \v 21 ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.” \p \v 22 Iba꞉te tepo menemenenomoma꞉ ba eda꞉hana Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Kodawa, nalela꞉ka꞉?” \p \v 23 Ebete iba꞉tamo na꞉huiyaniya꞉, “Baa꞉ kalila꞉mo pote nago kokoto ka꞉ma꞉ daduti, ba꞉be ba꞉be lumagila. Ebete na anakapunamepino kokotamo kihatenema꞉ne. \v 24 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!” \p \v 25 Ba꞉bene Yudasiko, ebete dopamo Yu watowatopa꞉go nopo da꞉tamotiya꞉ Ya꞉suku lawema꞉, ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nalela꞉ka꞉?” \p Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta.” \s1 Ya꞉suku Emalagidolo Baa꞉ Naha Komoeno Tupuimi Mabu \r Mak 14.22-26; Luk 22.14-20; 1 Kol 11.23-25 \p \v 26 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ uwatete na꞉nahala꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.” \p \v 27 Ba꞉bene ebete kalili kalawenate, Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomo na꞉nihala꞉, \v 28 mabu Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubino kuba egebolelamema꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne. \v 29 Nale la꞉ begoelamemata, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya naeno Nabiwiti Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo la꞉go koninihoma꞉nema꞉.” \p \v 30 Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉. \s1 Ya꞉suti Pitako Da꞉kiyameniya꞉, Ama꞉le Na Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Kogoema꞉na꞉ta \r Mak 14.27-31; Luk 22.31-34; Yon 13.36-38 \p \v 31 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Ka꞉lo dulu la꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo ebeno kapiyuimi sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’ \v 32 Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.” \p \v 33 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo ama꞉ miya꞉pate dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!” \p \v 34 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” \p \v 35 Pitate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉. \s1 Ya꞉suti Getasemanilo Godotamo Da꞉toetoeniya꞉ \r Mak 14.32-42; Luk 22.39-46 \p \v 36 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.” \v 37 Ba꞉ba tetelo ebete Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko, ibi netewapi ba꞉gala Pitako baleta toetoe tabo ga꞉la baha꞉mo magatalenate, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉. \v 38 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉ ba꞉malo nago uliholo na꞉pola꞉nala꞉.” \p \v 39 Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate, ebeno holoholo hakamo nihatenate Godotamo ba꞉ma ka꞉na netoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ama꞉ modoboma꞉ da꞉goemena꞉, ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.” \p \v 40 Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Mabu keka꞉ la꞉le nago tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama?” \v 41 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.” \p \v 42 Ya꞉suti eta tetelo gala katonate Godotamo ba꞉ma ka꞉na kanetoetoeniya꞉, “Naeno Nabiwi, ba꞉moe temeteme kalili ama꞉ nagodone lawema꞉ gabote itanaheno wadiyala, amia꞉no ubi ditanamene na konima꞉nemo.” \v 43 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉, mabu ibino baiditi menemenema꞉ eda꞉halameniya꞉. \p \v 44 Ba꞉bene Ya꞉suti netewa-kapiya tetelo ibi gala kamiya꞉palenate, dopamo ebete toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉ ebete Godotamo ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉. \v 45 Ba꞉ba tetelo ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Numa꞉la꞉, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉. \v 46 Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!” \s1 Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉laweniya꞉ \r Mak 14.43-50; Luk 22.47-53; Yon 18.3-11 \p \v 47 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena Yudasiti ba꞉bo peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go komo dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula. \v 48 Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo na꞉lawiya꞉la꞉.” \p \v 49 Ba꞉bene Yudasiti penate, Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa, nolata!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba꞉bo aboetehoniya꞉. \p \v 50 Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Mabulubi, ama꞉ bada komo ododima꞉ da꞉pa꞉, nododa꞉,” ba꞉bene komo dubate Ya꞉sutamo pelamenate ibino kokotamo ebe kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉. \v 51 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉. \v 52 Huiyatiya Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Amia꞉no gili gala na꞉kahula꞉, mabu gila꞉mo dalaholohona galane komopa꞉te ibi atumu gila꞉mo kanakapulamema꞉na꞉. \v 53 Ama꞉ iya꞉tawala꞉ka꞉, nale ubi ihatete Godoko da꞉kiyamemo, ba꞉ba tetelo na kowalubinima꞉ ebete ebeno 12 taosene alaholoho nopopi kopoelamema꞉ne? \v 54 Huiyatiya nale ba꞉ba ka꞉na dewagelemo, Godote dopamo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi hibi komate keba ka꞉na na꞉kikulimina꞉? Buka tabote hibilo goena ba꞉moi komate natamo nikula꞉mena꞉!” \p \v 55 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti komo dubu hiliyonomatamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema? Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba luta tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉, \v 56 huiyatiya ba꞉moi hiliyonomo komate ba꞉ ikuliha, Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.” \p Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉. \s1 Yunapi Ka꞉nisolo Dubate\f * \fr 26.57 \ft Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Ya꞉suku tetelo komo Yu tawakalubino watowatopi dubu ba꞉moe ba꞉bi Ka꞉nisolo dubula. Ba꞉bi watowatopa꞉te Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ komo ba anagilamelelame kubapa꞉tamo ibino huiya ba꞉bo ikalamenakuya꞉, huiyatiya ba꞉bi Ka꞉nisolo dubagodolo helo kitanamiha꞉ lumagi hoea꞉mo oemema꞉.\f* Ya꞉sukunu Komo Danagiya꞉midameniya꞉ \r Mak 14.53-65; Luk 22.54-55,63-71; Yon 18.13-14,19-24 \p \v 57 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku da꞉laweniya꞉ ba꞉bi dubate ebe Kayapasikono genamamo magataniya꞉, Kayapasiko ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawala. Iba꞉te Ya꞉suku ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godokono Tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala komo koko dubu iba꞉te pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉. \v 58 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate lawamepa꞉go ba꞉bo nilutiya꞉. Ebe ubila kebe komote Ya꞉sutamo duluhukumini ba꞉be komo ebeno baida꞉mo kuminama꞉. \v 59 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate ha꞉da tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉. \v 60 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da bamihohoniya꞉ huiyatiya ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukunu hoe mabuma꞉ eta kuba kuminiya꞉ha꞉. Ba꞉bene kuititi hapuamo netewapa꞉te badi puluhukunate \v 61 ulihopa꞉tamo na꞉pega꞉laniya꞉, “Ba꞉moe dubuti ba꞉ma ka꞉na goi, ‘Naeno helo modobola Godoko Adikumino Genama anabulimiti netewa-kapiya hegelalo gala kaketema꞉nemo.’” \fig Yunapi Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukunu kuba doholemeniya꞉|alt="Jesus before the High Priest" src="CN01815B.tif" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="26.59" \fig* \p \v 62 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate mahiganate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?” \v 63 Ya꞉suti tabo goeheno Hununomo Watodawate ebetamo gala na꞉kagoeniya꞉, “Nale ama꞉ Ka꞉ka꞉ Godokono mahilamo na꞉goememata, ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Gudu Kelisotela꞉ka꞉?” \p \v 64 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta. Nale la꞉ begoelamemata, hibila, la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!” \p \v 65 Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be atuino ga꞉ga꞉ kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola! Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’ \v 66 Ba꞉bema꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉ ebeno komoma꞉?” \p Ka꞉nisolo dubate huiya tabo na꞉ga꞉laniya꞉, “Wadiyala ebete na꞉haa꞉mene!” \v 67 Ba꞉bene komo iba꞉te kowe ebeno holoholamo mehoholenate, ba꞉gala komopa꞉te kokotamo ebe tatakolo ba anagalimihona \v 68 na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawa Kelisoma꞉ hibilo deda꞉na, a na꞉kiyaa꞉ma꞉ ama꞉ puya꞉te kanagalimihotana!” \s1 Pitate Ya꞉suku Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Da꞉goeniya꞉ \r Mak 14.66-72; Luk 22.56-62; Yon 18.15-18,25-27 \p \v 69 Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ba luta, oko bohelete ebetamo penate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Ga꞉lili hoponapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!” \p \v 70 Pitate ibi hiliyonomoeno holoholo hapulu na꞉goeniya꞉, “Ao, ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na iya꞉tawaha꞉.” \v 71 Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo eta oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi na꞉kapekiyalameniya꞉, “Ba꞉moe dubuti Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nami!” \p \v 72 Huiyatiya Pitate ba꞉ atu tabo ba꞉ma ka꞉na kagoeniya꞉, “Na Godokono mahilamo goemo, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!” \p \v 73 Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitatamo pelamenate ebe gala na꞉kapikiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu amia꞉no tabo olamagi komote ba꞉moe komo behawakalimina, ama꞉ ba꞉ Ga꞉lili hopodawa etama꞉ eda꞉nata.” \p \v 74 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! Nale ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉!” \p Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate da꞉goehoniya꞉, \v 75 Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate goehoheno ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate gobogobamo tonate konomo tepo temetema꞉go ibulunomo ba꞉bo nihiniya꞉. \c 27 \s1 Yunapino Watowatopa꞉te Ya꞉suku Paeletetamo\f * \fr 27.0 \ft Ya꞉suku tetelo Loma tawakaluba꞉te Paeleteko bepoemiya꞉ Yunapino Yudiya hopamo, ebete ibino kapela Ko Gawadubuma꞉ kopeda꞉nama꞉, ba꞉bene ba꞉be hopolo Paeleteko kapiyagodolo helo nitanami lumagi hoea꞉mo oemema꞉.\f* Da꞉magatuya꞉ \r Mak 15.1; Luk 23.1-2; Yon 18.28-32 \p \v 1 Hegelate da꞉powalohuya꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo kokopi, ibi hiliyonomate Ya꞉suku anakapumima꞉ tabo bega꞉lutiya꞉. \v 2 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku hala꞉mo matuhumihote Paeletetamo ba꞉bo magatuya꞉, ebe ba꞉ Lomanapa꞉te Yudiya hopamo da꞉poemiya꞉ ba꞉be kapela Ko Gawadubula. \s1 Yudasiti Ha꞉kiya Ebe Danakapumiya꞉ \r Oel 1.18-19 \p \v 3 Ba꞉ba tetelo Yu watowatopa꞉te Ya꞉suku anakapumima꞉ nopo hibinomolo da꞉tamotiya꞉, Yudasiti ba꞉be komo uliya꞉, ebe ba꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo dihatiya꞉ ba꞉be lumagila. Ba꞉bema꞉ ebete du tetelo kebe kuba komo kododiniya꞉ ba꞉be mabuma꞉ tepo temeteme konomoma꞉ eda꞉lo, ebete 30 siliba mani Yu watowatopa꞉tamo kawadahete na꞉pegoiya꞉, \v 4 “Na kuba ododinimo. Na tuputupunomo lumagi la꞉eno kokotamo ihatenimo.” \p Ba꞉bene watowatopa꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe aeno komoha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no komola.” \p \v 5 Ba꞉ba tetelo Yudasiti ba꞉bi mani Godoko Adikumino Hiya꞉ Genama guamo ba꞉bo nemela꞉midaliya꞉, ba꞉bene ebete tote ebeno kokoba꞉mo hale nema꞉homete ebe ha꞉kiya ebe ba꞉bo nanakapumiya꞉. \p \v 6 Ba꞉bema꞉ Yu watowatopa꞉te ba꞉bi mani ba uwatehole ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, “Tutumu tabote talona bihatea꞉mena ale ba꞉moe mani Godokono mana꞉go kapiyuimima꞉, mabu ba꞉moe mani ba꞉ lumagi anakapumi manila.” \v 7 Ba꞉bene iba꞉te tabo ba꞉ma ka꞉na ihatiya꞉, “Wadiyala a ba꞉moe mana꞉mo Kalili Ododili-dawoeno Haka kolawema꞉nema꞉, ba꞉bene kapela tawakaluba꞉te Yelusalema ko habalo da꞉peha꞉lanakomena꞉, ale ibi ba꞉moe hakamo ba꞉miya꞉tenakoma꞉.” \v 8 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku tawakaluba꞉te ba꞉be haka Hawi Huiya Hakama꞉ ka꞉mina, mabu dopamo iba꞉te ba꞉be mana꞉mo lumagi anakapumiti ebeno hawi hakamo ba꞉bo ka꞉ka꞉liya꞉. \p \v 9-10 Ya꞉lo tetelo Godokono ukui hawakalimidawa Yelemayate tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Isalaela tawakaluba꞉te 30 siliba mani uwatete na꞉ga꞉luya꞉, ‘Ba꞉moe ba꞉ Godokono okodawoeno huiyala.’ Ba꞉bema꞉ Kodawa Godote na Yelemayako keba ka꞉na ka꞉kiyanami, tawakaluba꞉te ba꞉bi mana꞉mo kebe komo na꞉kododimina꞉, iba꞉te hibilo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ododiya꞉, iyo, iba꞉te ba꞉be mana꞉mo Kalili Ododilidawoeno Haka belawiya꞉.” Ba꞉bema꞉ ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Ya꞉suku tetelo Yu watowatopa꞉te ba꞉be haka mana꞉mo da꞉lawiya꞉, ba꞉ba tetelo Godote Yelemayako ipuwado dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibinomoma꞉ ba꞉bo ediya꞉. \s1 Paeletete Ya꞉sukunu Komoma꞉ Ebe Dalatediya꞉ \r Mak 15.2-5; Luk 23.3-5; Yon 18.33-38 \p \v 11 Ba꞉bene Ya꞉suti kapela Ko Gawadubu Paeletekono holoholo hapulu ba la꞉na, ebete ebe ba꞉bo alatediya꞉, “Ama꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?” \p Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Ama꞉ ba꞉ a꞉gaa꞉ta.” \v 12 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉sukunu komoma꞉ na꞉ga꞉lutiya꞉ ebete hiya꞉hiya꞉ kuba bododilinami. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti huiyatiya tabo kagoiya꞉ha꞉. \p \v 13 Ba꞉bene Paeletete ebetamo na꞉goiya꞉, “Iba꞉te na꞉ga꞉lita ama꞉ hiliyonomo koko kuba bododilia꞉ta. Ibino tabo ga꞉la na꞉kuliuta?” \p \v 14 Huiyatiya Ya꞉suti eta tabo deha꞉poto kapiya kagoiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ kapela Ko Gawadubuti konomamo hanohanuya꞉. \s1 Paeletete Ya꞉suku Hoea꞉mo Doemiya꞉ \r Mak 15.6-15; Luk 23.13-25; Yon 19.1-16 \p \v 15 Ba꞉ba tete tawakalubino ododi komo ba꞉ma ka꞉nala, hiliyonomo gogo ipuwalo Yunapino Adaguila꞉ Poko tetelo ibi hiliyonomate du genamalo kapiya lumagi mahilamo da꞉ka꞉minakui, kapela Ko Gawadubu Paeletete ba꞉be lumagi ebeno kuba huiyane dito oemenakui. \v 16 Ba꞉ba tetelo eta lumagiti du genamalo nemedenami, ebeno mahilo Balabasitila ba꞉gala ebete kebe koko kuba dododiliya꞉ tawakaluba꞉te iya꞉tawahala. \v 17 Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te Paeletetamo da꞉pekapiyuya꞉ ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ ubila꞉ka꞉ nale Balabasiko ebeno kuba huiyane dito oeme? O la꞉ ubila꞉ka꞉ Ya꞉suku, komopa꞉te ebe Kelisoma꞉ da꞉ka꞉mina?” \v 18 Paeletete ba꞉moe tabo begoiya꞉ mabu ebete iya꞉tawuya꞉ Yunapi hiliyonomate Ya꞉sutamo na꞉kalakalahutiya꞉, huiyatiya ibino watowatopa꞉te ba꞉be mabuma꞉ maubahate ebe dito magahiya꞉, iyo, iba꞉godolo hibi komo puliyala, kitanuya꞉ha꞉. \p \v 19 Ba꞉ba tetelo Paeletete tabo anagiya꞉mida habalo ba luta, ebeno kamenate ebetamo tabo ba poeme na꞉pegoiya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe tuputupunomo dubutamo eta komo akododa꞉la꞉, mabu na ka꞉lo dulu ebe mabuma꞉ hiyolo temeteme konomo a꞉lawenakamo.” \p \v 20 Huiyatiya Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te tabo ga꞉la ipuwalo komo hiliyonomo tawakaluba꞉tamo helo bikalamiya꞉, iba꞉te Paeleteko koga꞉lamema꞉ ebete Balabasiko ka꞉ka꞉mo dito oemete huiyatiya Ya꞉suku kanakapumima꞉. \v 21 Ba꞉bene kapela Ko Gawadubuti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Ba꞉moi netewapi ipuwalo nale poko dito na꞉koememo?” \p Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Balabasiko dito noema꞉!” \p \v 22 Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe Ya꞉su komopa꞉te ebe Kelisoma꞉ da꞉ga꞉lana, nale ebe keba ka꞉na na꞉kamitimo?” \p Ibi hiliyonomate na꞉ga꞉luya꞉, “Keha pihigamo pihomotete, ikoko nalukulima꞉!” \p \v 23 Ba꞉bene Paeletete na꞉goiya꞉, “Bada mabuma꞉? Ebete bada kuba kododi?” \p Huiyatiya iba꞉te konomamo ga꞉ga꞉lo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Keha pihigamo na꞉pihomota꞉!” \p \v 24 Ba꞉ba tetelo Paeletete iya꞉tawuya꞉ iba꞉te ebeno tabo kalawitiya꞉ha꞉ huiyatiya alaholoho komote uluhukutiya꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ebete beya lawete hiliyonomo tawakalubino holoholo hapulu kokoto ba ukulaha na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe tuputupudawoeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ komote naeno kubama꞉ a꞉keda꞉mene, ba꞉ la꞉eno kubala!” \p \v 25 Hiliyonomo tawakaluba꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “Wadiyala! Ebeno hawi ka꞉ka꞉la꞉ mabuma꞉, a ba꞉gala aeno guguda꞉go ba꞉be kuba huiya kolawema꞉nema꞉!” \p \v 26 Ba꞉bema꞉ Paeletete Balabasiko du genamane ba꞉ dito oemiya꞉, ba꞉gala ebete alaholohopi na꞉goelamiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉tima꞉. Ba꞉bene ba꞉be komo da꞉wibuya꞉ ebete Ya꞉suku alaholohopa꞉tamo dito ikalamiya꞉, iba꞉te ebe keha pihigamo pihomotete ikoko kalukulimima꞉. \s1 Alaholohopi Dubate Ya꞉suku Da꞉walititiya꞉ \r Mak 15.16-20; Yon 19.2-3 \p \v 27 Ba꞉ba tetelo Paeletekono alaholohopi dubate Ya꞉suku Loma gabomanino ko genama guamo magatate ibino alaholohopino kapiyuimi dubu hiliyonomate iba꞉go ba꞉bo nekapiyuya꞉. \v 28 Iba꞉te Ya꞉suku ba waliti ebeno kalikonomo pekanamete huiyatiya huiya konomo hawihawi kaliko ebetamo ba꞉bo pulimiya꞉. \v 29 Ba꞉bene iba꞉te olagoeno tupina nelawete anagogobeya꞉midahalo a꞉dete Ya꞉sukunu watamo dito pulimiya꞉, ba꞉gala iba꞉te kuku ebeno tu hapu kokotamo ihatemiya꞉, ko gawadubuino helo hawakalimino kuku keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉na. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe iya꞉da꞉telo ibino pupamo ahiditi ebetamo ba papamila꞉ha na꞉ga꞉luya꞉, “A꞉iye! Yu tawakalubino Ko Gawadubu, ama꞉ nolata!” \v 30 ba꞉bene iba꞉te ebetamo kowe mehoholete, ebeno kuku lawemete watolo ba꞉bo anagalimihuya꞉. \v 31 Iba꞉te ebe waliti da꞉wibuya꞉, hawihawi kaliko ebeno apene pekanamete ebeno kalikonomo gala dito kapulimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe hoe habamo na꞉magatuya꞉ keha pihigamo ebe konepihomotema꞉. \s1 Alaholohopa꞉te Ya꞉suku Keha Pihigamo Da꞉pihomotiya꞉ \r Mak 15.21-32; Luk 23.26-43; Yon 19.17-27 \p \v 32 Iba꞉te ko habane ba tolamita alaholohopa꞉te eta Sailiniya habanapi dubu Saimonoko numiti ba꞉bo nelawiya꞉ Ya꞉sukunu keha pihiga kagatamema꞉. \v 33 Ba꞉bene iba꞉te Gologota hakamo nikuliya꞉, ba꞉be hakoeno mahilo ipuwa ba꞉ ‘Wato Gohala.’ \v 34 Ba꞉bolo iba꞉te helo gao beya ba꞉gala temeteme uliha꞉ kaka mulamula kapiyuilamete Ya꞉sutamo dikamiya꞉, ebete nanekela꞉mo totoma꞉namidate ba꞉ dito miya꞉puya꞉. \p \v 35 Ba꞉ba tetelo alaholohopa꞉te ebe kehamo pihomotete ikoko ba꞉bo alukulimiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebeno kaliko hiya꞉hiya꞉ alabahamema꞉ nakola hegehege iya꞉hekeholo iya꞉da꞉mi komo ododiti, \v 36 hakalo gagahiditi ebe ba꞉bo umitiya꞉. \p \v 37 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉sukunu wato hunu hapuamo ebeno hoe mabu hawakalimima꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, “Ba꞉moe Ya꞉suku ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula,” \v 38 ba꞉gala iba꞉te pilo dubu netewa Ya꞉sukuba꞉ hiya꞉hiya꞉ kehamo a꞉kapihomolateliya꞉, eta tu hapuamo, eta pele hapuamo. \p \v 39 Ba꞉bene puya꞉te ba꞉be gabodo da꞉petolamitiya꞉ iba꞉te Ya꞉suku iduduputimilo niya꞉da꞉titiya꞉, iyo, iba꞉te ibino wato wagegelatelelo \v 40 na꞉ga꞉lutiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ Godokono Genama anabulimiti netewa-kapiya hegelalo gala etema꞉ da꞉goi, ama꞉ ba꞉be lumagilata! Ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ka꞉ka꞉ na꞉mula꞉! Ama꞉ Godokono hibi Guduma꞉ deda꞉na, ama꞉ keha pihiga hununi na꞉pihitiga!” \p \v 41 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉suku atumu iya꞉da꞉telo na꞉kaga꞉lutiya꞉, \v 42 “Ya꞉suti komo tawakalubino olalati komo bemula꞉lelamenakui, huiyatiya ebe ha꞉kiya ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉ wadiyaha꞉! Ebete Isalaela tawakalubino hibi Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, wadiyala ebete keha pihiga hununi hopamo na꞉pihitigana, iyo, ale ba꞉be komo umiti ebe hibima꞉ ba꞉bo komidima꞉nema꞉! \v 43 Ebete na꞉goenako, ‘Na Godoko hibima꞉ na꞉midinamo, ba꞉gala na ba꞉ ebeno Gudula,’ ba꞉bema꞉ Godote ebetamo na꞉kalakalatale, ebete ebeno ka꞉ka꞉ ba꞉mula꞉mena꞉!” \p \v 44 Ba꞉ba tetelo eba꞉go da꞉pihomolateliya꞉, ba꞉bi pilo dubu netewapa꞉te atumu Ya꞉suku iduduputimilo kuba tabo bekaga꞉lutiya꞉. \s1 Ya꞉suti Da꞉hoeniya꞉ \r Mak 15.33-41; Luk 23.44-49; Yon 19.28-30 \p \v 45 Ba꞉bene hegelate tuli teta꞉mo dutiya꞉ hopo konomote ba꞉bo duya꞉. Ba꞉ba tetelo du komote hegeloeno alo ba mula꞉, hegelate a꞉hiwate nanekela꞉mo a꞉nihitigatepaniya꞉, hegela tuli tetene tupuimiti 3 koloko teta꞉mo. \v 46 Ba꞉bene Ya꞉suti Yu tawakalubino tabamo ibulunomamo na꞉goeniya꞉, “Elai, Elai, lama sabakatani?” ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉na itana, “Naeno Godo, naeno Godo, na ama꞉le badama꞉ ka꞉miya꞉pana꞉wa?” \p \v 47 Komo ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ iba꞉te ebeno tabo ulinate na꞉ga꞉laniya꞉, “Ba꞉moe dubuti Elayako beka꞉mina!” \v 48 Ba꞉ba tetenomolo ibi ipuwalo kapiya dubuti nipuliganate, humago kaka gao beyamo nadutinate pudamo negalapata꞉midanate Ya꞉sutamo ba꞉bo nikameniya꞉. \p \v 49 Huiyatiya komopa꞉te na꞉ga꞉laniya꞉, “Hiya꞉, a kumitotiya꞉! Elayate pete ebeno ka꞉ka꞉ da꞉pemula꞉memene.” \v 50 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibulunomo gala kagoewatanate hoenomo ba꞉bo hoeniya꞉. \p \v 51 Ba꞉bene Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kaliko ubiliti tulituliya bolagale hununi tupuiminate hopamo ba꞉bo pihitiganiya꞉, ba꞉gala wima꞉la꞉te da꞉peniya꞉ iya꞉ha꞉midale nakola hakate ba bola꞉la꞉halena, \v 52-53 komo tawakalubino ha꞉laha bobote ha꞉kiya ba꞉bo ka꞉kehola꞉haniya꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, Ya꞉suti hoe ipuwane da꞉kamahiguya꞉, ba꞉be atu tetelo kebe tuputupupa꞉te dopamo da꞉ha꞉lahuya꞉ Godote komo ibi hoe ipuwane atumu ba kawadia꞉paa꞉latele, iba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ nakola bobo ipuwane ibino apa꞉go ba꞉bo pikuliya꞉, iyo, iba꞉te Yelusalema ko habamo nikuliti ibi ha꞉kiya ibino komokomo tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nehawakalilamiya꞉. \p \v 54 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉gala ebeno hopopi ipuwalo puya꞉te Ya꞉sukunu hoe komo duminiya꞉, iba꞉te wima꞉la꞉ ba꞉gala komo hanohano komo ba ulamena konomo tole komago na꞉ga꞉laniya꞉, “Hibila, ba꞉moe ba꞉ Godokono Gudula!” \p \v 55 Ba꞉ba tetelo komo hiliyonomo kamenakamenate Ya꞉suku umima꞉ muhuluni putitataniya꞉, Ya꞉suti Ga꞉lili hopone Yelusalema ko habamo da꞉tuya꞉ ba꞉ba꞉te ebe ba ta꞉mata ebe hidonomamo owalubinatuya꞉. \v 56 Ba꞉bi kamenakamena ipuwalo Magadalanapi Ma꞉liko, ba꞉gala eta Ma꞉li ebeno gugudi netewa Ya꞉imesiko ba꞉gala Yausesiko, ba꞉gala Sebedikono kamena ebete ebeno gugudi netewa dalahilamiya꞉, ba꞉moi ba꞉te pola꞉nuya꞉. \s1 A꞉limitiya Habanapi Yausepete Ya꞉sukunu Ape Nakola Bobo Ipuwamo Dihateniya꞉ \r Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Yon 19.38-42 \p \v 57 Gapogapo tetelo eta ilina dogodogo dubuti na꞉peniya꞉, ebeno mahilo Yausepete A꞉limitiyanapila, ebe Ya꞉suku ta꞉matadawa etala. \v 58 Ba꞉ba tetelo ba꞉be dubuti Paeletetamo tonate Ya꞉sukunu ape lawenama꞉ ebe da꞉nikiyameniya꞉, Paeletete ebeno alaholohopi ba꞉bo goelameniya꞉ iba꞉te ebetamo kikamenama꞉. \v 59 Ba꞉bene ebete Ya꞉sukunu ape lawenate uli keyakeya kalikamo a꞉wa꞉tinate \v 60 bobo ipuwamo ba꞉bo nihateniya꞉, ba꞉be bobo ba꞉ uli bobola, tawakaluba꞉te iya꞉ha꞉midale nakola haka ba aligi Yausepekonoma꞉ ya꞉lo ododimiya꞉. Ba꞉ba tetelo Yausepete konomo nakola emokamidanate bobo gigiho netakuminate ba꞉ dito toniya꞉, \v 61 ba꞉bene Magadalanapi Ma꞉liko ba꞉gala eta Ma꞉li, iba꞉te nakola bobo hapulu ba lumutita Yausepekono ododili komokomo ba꞉bo ulamelemeniya꞉. \fig Yausepete Ya꞉sukunu ape bobo ipuwamo da꞉nihateniya꞉|alt="Carrying Jesus' body to tomb" src="CN01847B.tif" size="span" loc="3/4 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="27.59-60" \fig* \s1 Alaholohopa꞉te Ya꞉sukunu Bobo Da꞉lawamiya꞉ \p \v 62 Eta hegela ba꞉ Yu tawakalubino okoha꞉ hegelala. Ba꞉ba tetelo komo Yu watowatopi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi iba꞉te Paeletetamo tolamete \v 63 ba꞉ma ka꞉na nega꞉luya꞉, “Kodawa, ba꞉be ha꞉da amiho dubu Ya꞉suku ebete hoeheno dopamo na꞉goi, ‘Netewa-kapiya hegelalo na hoene kakamahigama꞉nemo.’ \v 64 A ba꞉moe komo ba emalagidolo, a ubila ama꞉ tabo na꞉gaa꞉ alaholohopa꞉te ba꞉be nakola bobo netewa-kapiya hegelalo hidamo kolawamema꞉, mabu diyala, ebeno ta꞉matapa꞉te ebeno ape pilolo da꞉ pelawemena꞉, ba꞉bene iba꞉te ba꞉ma ka꞉na koga꞉lama꞉na꞉, ebete hoene a꞉kamahigui. Numa꞉, dopo ha꞉da amiho tabote a temeteme ikaa꞉mi, huiyatiya keba tetelo tawakaluba꞉te ba꞉moe eta ha꞉da amiho tabo hibima꞉ da꞉midimina꞉, aeno temeteme komote konomoma꞉ keda꞉ma꞉ne.” \p \v 65 Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Wadiyala, la꞉ bobo haba hidamo lawamema꞉ naeno komo alaholohopi nuwata꞉la꞉. Ba꞉bene la꞉ ha꞉kiya la꞉godolo hido ukui da꞉pola꞉namene, la꞉ ba꞉ba ka꞉na nododiya꞉la꞉.” \p \v 66 Ba꞉bema꞉ iba꞉te bobo habamo tolamete, bobo da꞉kalapiluya꞉ ba꞉be nakola hunamo kukala ba꞉bo nihatiya꞉ tawakaluba꞉te ologikapoma꞉, ba꞉bene iba꞉te bobo lawamema꞉ alaholohopi ba꞉bo miya꞉paliya꞉. \c 28 \s1 Ya꞉suti Hoene Gala Da꞉kamahiguya꞉ \r Mak 16.1-10; Luk 24.1-12; Yon 20.1-10 \p \v 1 Ba꞉bene Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegela da꞉wibuya꞉, Sande hegelate ba owalohuta, Ma꞉li Magadalanapi ba꞉gala eta Ma꞉li, iba꞉te komo kamenakamenago nakola bobo umima꞉ ba꞉bo tolamiya꞉. \v 2 Huiyatiya iba꞉te bobo habamo nuluhukuhino, dopamo konomo wima꞉la꞉te piya꞉, ba꞉bene Kodawa Godokono nopodawate Hunu Habane pihitigate, bobo da꞉takuminiya꞉ ba꞉be ko nakola tama꞉mo penemokamidate ba꞉be nakola hunulu lutiya꞉. \v 3 Ebeno holoholo hegelate da꞉la꞉wa꞉hiya keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, ba꞉gala ebeno pupulino ilinate keyakeyahibinomoma꞉ ba eda꞉hame ba꞉bo a꞉la꞉minahalemiya꞉. \v 4 Ba꞉be mabuma꞉ bobo haba lawamepi dubate toletoleholo ba lililahale hakamo guditi ha꞉lahapimo toda꞉la꞉mota꞉hanuya꞉. \p \v 5 Godokono nopodawate huiyatiya kamenakamenatamo na꞉goiya꞉, “La꞉ akatoletolehala꞉! Na iya꞉tawala, la꞉le Ya꞉suku tawakaluba꞉te ebe keha pihigamo da꞉pihomoti, ebe bohowaditamata. \v 6 Ebe malo puliyala mabu ebe a꞉mahigaka, ebete dopamo da꞉goi ba꞉ba ka꞉na! La꞉ pelamete ebete da꞉kapitanui ba꞉be haba na꞉puma꞉la꞉. \v 7 Ba꞉bene la꞉le ebeno ta꞉matapi tiyonomolo na꞉nikiyalama꞉la꞉, ‘Ya꞉suti hoe ipuwane a꞉mahigaka. La꞉ nulia꞉la꞉, ebete Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉ne, la꞉ tolamete ebe ba꞉bo konumima꞉nemata. Hibila, na Godokono nopodawate ba꞉moe komoma꞉ la꞉ dopamo kiyalamemata.’” \p \v 8 Ba꞉bema꞉ iba꞉te bobo haba tiyolo miya꞉pate, ko tole komo ba꞉gala kalakala komote ibi ba uwate, iba꞉te ba꞉ba ka꞉na pulila꞉huya꞉ Ya꞉sukunu ta꞉matapi konikiyalamema꞉. \p \v 9 Iba꞉te ba tolame ba꞉ba tetenomolo Ya꞉suti iba꞉go alugate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nonolata!” ba꞉bene iba꞉te ebeno dopo hapulu hakamo neguditi ebeno nato ba na꞉ga꞉da꞉midaleme ebe ba꞉bo nadikumiya꞉. \v 10 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ akatoletolehala꞉. La꞉ tolamete, na da꞉ta꞉mahenena ba꞉bi naeno ekaki na꞉nikiyalama꞉la꞉ iba꞉te Ga꞉lili hopamo na꞉tolama꞉mena꞉. Iba꞉te na ba꞉bo konunamema꞉na꞉.” \s1 Nakola Bobo Lawamepino Ha꞉da Tabo Ga꞉la Komo \p \v 11 Ba꞉bene kamenakamenate Ya꞉sugodone ba tolamita, nakola bobo lawamepi alaholohopa꞉te ko habamo tolamete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉bo nikiyalamiya꞉, bobo habalo dikuliya꞉ ba꞉bi hiliyonomo komokomo. \v 12 Ba꞉bene ba꞉bi watowatopa꞉te komo Yunapino koko dubago kapiyuimiti tabo ba꞉bo ihatiya꞉ alaholohopa꞉tamo koko mani kikalameholema꞉. \v 13 Iba꞉te ba ikalamehole na꞉ga꞉luya꞉, “La꞉ tawakalubi ha꞉da amiholamelo tabo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Du tetelo ale ba lahana Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te pelamenate ebeno ape pilolo ba꞉bo pelawa꞉diganiya꞉.’ \v 14 Ba꞉gala la꞉ aka-ukuibilibilihala꞉, mabu kapela Ko Gawadubu Paeleteko ba꞉moe u laha tabo dulimini, ale ebe konegelebadimima꞉nema꞉ ebete la꞉tamo kuba huiya ikalamekapoma꞉.” \p \v 15 Ba꞉bene alaholohopa꞉te ba꞉bi mani uwatete, Yu watowatopa꞉te keba ka꞉na ka꞉ga꞉luya꞉ iba꞉te ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ododiya꞉, ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be ha꞉da tabote Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ habahabamo tuya꞉, ka꞉lo ba꞉be tabote iba꞉godolo bitana, kekelanaha꞉. \s1 Ya꞉suti Kuititi Tabo Ebeno Ta꞉matapa꞉tamo Dolamagiya꞉ \r Mak 16.14-18; Luk 24.36-49; Yon 20.19-23; Oel 1.6-8 \p \v 16 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 11 ta꞉matapa꞉te Ga꞉lili hopamo dito tolamiya꞉, Ya꞉suti ibi dopamo da꞉kiyalamiya꞉ ba꞉be hununomo hakamo. \v 17 Iba꞉te ebe numiti ebe ba꞉bo nadikumiya꞉, huiyatiya ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ komo iba꞉te ukui bilibilima꞉ ba eda꞉huta hibima꞉ kamiditiya꞉ha꞉. \v 18 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo pete ibi ba꞉ma ka꞉na pikiyalamiya꞉, “Godote ya꞉lo tetelo helo konomo natamo ikanamiya꞉, ebeno Hunu Habalo ba꞉gala hopo konomolo ebeno hiliyonomo ubi komokomo kododilinama꞉. \v 19 Ba꞉bema꞉ la꞉ hopo haboeno hiya꞉hiya꞉ tawakalubi hiliyonomatamo tolamete ibi na ta꞉mahenepima꞉ na꞉nimidiliya꞉la꞉. Ba꞉ma ka꞉na la꞉le ibi Nabiwi Godokono mahilamo, ba꞉gala ebeno Guduino mahilamo, ba꞉gala ebeno Talona Gobogoboeno mahilamo beyamo na꞉newadulateliya꞉la꞉, \v 20 ba꞉gala nale la꞉ diya꞉tulamima, ba꞉bi hiliyonomo komokomo la꞉le ibi na꞉niya꞉tulamiya꞉la꞉ iba꞉te naeno tabamo kopapamila꞉halema꞉. Mu numitota꞉la꞉! Na emedena tetelo la꞉go bemedenamo, ba꞉moe hopoeno kuititi tete da꞉nuluhukumini ba꞉ba teta꞉mo.”