\id LUK - Kanjobal, Western (San Miguel Acatán) NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h LUCAS \toc1 Ja' Watx' K'ane Tz'ibebil Can Yu Naj Lucas \toc2 Lucas \toc3 Lc \mt1 JA' WATX' K'ANE TZ'IBEBIL CAN YU NAJ LUCAS \c 1 \s1 Ja' Naj Lucas Jix Tz'ibentoj Jun Juun Ti' Tet Naj Teófilo \p \v 1-4 Ja' tinani' xin, chin tz'ibetoj jun juun ti' e ach Teófilo, yet watx' cha wotajne el oj, tol yel wan tzet yetal jix ja cuy el tu'. Cax c'al ec'al ánima jix tz'ibentoj wan tzet yetal jix yun cu xol ti', pero jix jin na' tol watx' ta chi waltoj e ach masanil tzet jix yun yin xolilal yet tax jix ẍa'on el yich. Ja' eb chi alon el sk'ane Dios tinani', ec'al eb jix ilon wan tu' yet tax jix ẍa'on el yich. Ja' yin jix cu cuyle yu eb on. Jix jin cuy masanil wan ti' yin c'uan c'ulal yet watx' chi ske' jin tz'ibentoj e ach yin jichan. \s1 Albil Can Yu Jun Ángel Tol Oj Aloj Naj Juan Bautista \p \v 5 Ja' yet ey oc \w Herodes\w* yaawil bey tx'otx' Judea, ey jun bulan eb yak'omal xaambal eb Israel tet Dios chi yij sbi Abías. Ey jun winaj xol eb chi yij sbi Zacarías. Elisabet sbi yistil naj. Yic'aal to Aarón pax ix. \v 6 Watx' sbeybal eb scawanil yul sat Dios. Jijyom eb tet ẍejbanil c'al tet sley naj Kaawil. Yuxan c'am junoj mac chi ske' yaloni, tol ey junoj spenail eb. \v 7 C'am junoj yuninal eb, yutol man unewom oj ix. Yetoj pax oj icham ánima xa eb scawanil. \p \v 8 Ja' yet jun c'ual, yet jix a apnoj stiempoal yak'wi servil Zacarías yetoj jaywan xa eb yetbi, yet chi ak'le servil Dios yu eb Israel, \v 9 jix yaoc puesto eb, jaxca c'al ta' sbeybal eb jun jun ta' el, yu xeclo el mac oj cha'on jun opiso tu'. Ja' yiban Zacarías jix eyi. Yuxan jix octoj naj yul stemplo naj Kaawil. Jix bet yak'on tz'a' pom suk'uk'i sab. \v 10 Ja' yet jix yak'on tz'a' tu', masanil eb ánima ey oc titu' ey can eb sti' templo txaloj. \v 11 Ja' yet ey octoj tu', jix jul x'oxon ec' sba jun yángel naj Kaawil tet Zacarías tu'. Jix jul ec' wojan bey jun pac' smeẍail snusbanil pom tu' bey yet c'ulal swatx' k'ab Zacarías. \v 12 Ja' yet jix yilon yin jun ángel naj tu', caw jix q'uey a sc'ul. Jix xiw can a naj yu. \v 13 Catu' jix yalon jun ángel tu' tet naj jaxca ti': \p —Zacarías, manchej jaach xiwi, jix yab Dios ja txa. Yuxan, ja' ja wetbi Elisabet, oj aloj jun swinaj unin. Juan oj ja wak' yij sbi naj. \v 14 Caw oj tzala je c'ul yin. Ec'al ánima oj tzala a yet oj yabeni tol jix ali jun je yuninal. \v 15 Ja' jun unin tu', caw miman oj yun yel oc apnoj yul sat Dios. Man oj yuc' vino, man oj yuc' an. Ey xa oc Santo Espíritu yin naj yet oj aloj naj. \v 16 Ec'al eb Israel oj swa'ne oc sba yin naj Kaawil Dios junel xa yu jun ja c'aal tu'. \v 17 Ja' naj Juan tu' oj baboj sattaj naj Kaawil. Jaxca c'al sna'bal naj Elías c'al yipal naj, quey tu' oj yun sna'bal c'al yipal naj ja c'aal. Yuxan oj tenchanele eb mame, c'al eb uninale yet ey jowal xol eb, yet watx' chi tan el oj. Ja' oj q'uexon pax sna'bal eb, yet watx' ey eb listo xa ye yet oj jul naj Kaawil, ẍi jun ángel tu'. \v 18 Jix yalon Zacarías tu' tet jun ángel jaxca ti': \p —¿Tzet oj yun wotajne el oj ta tol yel wan cha wal ti'? Yutol jainti', caw icham jin xa an, yetoj wetbi an, ixnam xa pax ix, ẍi naj tet jun ángel. \p \v 19 Jix yalon jun ángel tu' tet naj: \p —Jain, Gabriel jin an. Yak'omal jin servil Dios an. Jain jix jin chejletej yu jul walon jun k'ane ti' e ach an. \v 20 Tinani', ma xa ske' ja k'anab nioj, masanta' c'al oj aloj jun unin jix wal tu' an. Yutol ma ja waoc yin ja c'ul tzet jix wal tu' an, yuxan quey tu' oj ja wune. Ja' to yet oj apnoj stiempoal catu' oj yunen jun ti', ẍi jun ángel tu' tet naj. \p \v 21 Ja' eb ánima chi yechbane yeltej Zacarías tu'. Jix q'uey a sc'ul eb yutol caw miman tiempo jix bet octoj naj yul stemplo Dios tu'. \v 22 Jaxa yet jix eltej, ma xa ske' sk'anab tet eb. Jix sna'on el eb conob tu' tol ey junoj tzet yetal jix x'ox Dios tet naj. Sk'ab xa c'al jix x'ox yin yechel oj, yutol jix maji el sti' naj. \v 23 Jix apnoj stiempoal jix lwai yak'le servil yu naj Zacarías, catu' jix paxtoj eb bey sna. \v 24 Man to pey oj tu', catu' jix yijon oc unin ix Elisabet. Joeb xaaw ey xa c'al ec' ix bey sna. Jix c'oli sna'ontanen jaxca ti': \v 25 “Yu yipal naj Kaawil, yuxan quey tu' chi wun an, yetoj pax yet watx' c'am xa chi al-le jin k'umal yu ánima, yutol c'am wune' an,” ẍi ix. \s1 Jix Al-le Tet Ix María Yu Jun Ángel Tol Oj Aloj Naj Jesús \p \v 26 Wajeb xa xaaw yijon oc jun unin ix Elisabet tu', catu' jix chejletej ángel Gabriel yu Dios bey conob Nazaret, bey tx'otx' Galilea. \v 27 Jix jul ec' bey jun ix k'opo chi yij sbi María. C'am to chi yil-le sba yetoj junoj winaj. Ja' jun ix tu', ey xa strato ix yetoj jun winaj chi yij sbi José, ic'aale to ye naj yu naj rey David. \v 28 Jix octoj jun ángel tu' bey ey ec' ix. Jix yalon tet ix jaxca ti': \p —Tzalaan c'al yutol caw xaan jaach yu naj Kaawil Dios. Ey oc Dios ja wetoj. Yel xa c'al miman swatx' c'ulal Dios jix yak' e ach sattaj masanil ja wet ixal, ẍi ángel Gabriel. \v 29 Ja' yet jix yilon oc ix yin jun ángel tu', jix q'uey a sc'ul ix. Jix sna'ontej ix tzet chi yal yel oc apnoj tzet jix yal jun ángel tu'. \v 30 Catu' jix yalon pax jun ángel tu' tet ix jaxca ti': \p —María, manchej jaach xiwi, yutol miman swatx' c'ulal Dios jix x'ox e ach. \v 31 Ja' tinani', oj oc jun unin ja win, oj aloj jun winaj unin ja wu. Jesús, oj ja wak' yij sbi. \v 32 Caw miman winaj oj yun yel oc oj. Oj bina oj tol sc'aal jun yel xa c'al miman yel oc apnoj, ja' ton Dios. Ja' Dios Kaawil tu', oj aon oc naj reyal. Catu' oj oc can sq'uexel oj naj rey David, naj yichmam naj. \v 33 Oj oc Yaawil oj eb ja wet conob Israel yin tobal k'inal. C'am bak'in oj lawoj jun yopiso tu', ẍi jun ángel tu' tet ix. \p \v 34 —¿Pero tzet oj yun ske'on jun cha wal tu'? Jainti' c'am to wetbi, ẍi ix tet jun ángel tu'. \p \v 35 —Ja' Santo Espíritu oj jul ja wiban. Ja' yipal naj yel xa c'al miman yel oc apnoj tu', ja' oj eyol yenel ja wiban. Yuxan, ja' jun unin oj aloj tu' yet c'al Dios yei. Oj bina oj, tol Sc'aal Dios naj. \v 36 Catu' ja' ja wican Elisabet, caw ixnam xa ix, pero oj aloj jun swinaj unin. Chi yal eb ánima tol c'am bak'in oj yil junoj unin ix. Pero wajeb xa xaaw yijon oc unin ix tinani'. \v 37 Yutol masanil chi c'al ske' yu Dios, ẍi jun ángel tu' tet ix. \p \v 38 Catu' jix tak'wi ix María: \p —Ẍejab Kaawil wei, yuxan ske' ojab jaxca jix ja wal tu', ẍi ix tet jun ángel tu': Jix lawi tu' xin, catu' jix to jun ángel tu'. \s1 Yet Jix Bet Il-le Ix Elisabet Yu Ix María \p \v 39 Txenxane tiempo catu' jix to María bey jun conob ey ey xol wan wonquiltaj tx'otx' yul yet Judea. \v 40 Jix apni ix bey sna naj Zacarías. Jix ak'le scawil sc'ul ix Elisabet yu ix. \v 41 Ja' yet jix yaben Elisabet sk'anab ix María tu', catu' jix bilwi a jun unin ey xa oc yin ix tu'. Catu' caw ey oc Santo Espíritu yin ix Elisabet tu'. \v 42 Catu' jix yalon ix yin ipal jaxca ti': \p —Jaachti', yel miman swatx' c'ulal Dios jix x'ox e ach sattaj masanil eb ix ket ixal. Miman pax swatx' c'ulal oj x'ox tet jun oj aloj ja wu. \v 43 Jainti', c'am nioj wel oc apnoj, jal jaachti' xin, xutx jaach naj Kaawil. Pero chach jul pax k'anab wetoj an. \v 44 Asanne c'al jix waben ja k'anab yet jix jaach juli, jix bilwi a jun unin ey xa oc win ti' an. Quichan xa c'al tol chi tzala chi wab an. \v 45 Jaachti', xa waoc yin ja c'ul tol oj yun tzet jix yal naj Kaawil e ach. Yuxan, caw tzala c'ulalil ja wei, ẍi Elisabet tu' tet ix María. \v 46 Jix lawi tu' xin, jix yalon María jaxca ti': \q1 —Chi wal watx' k'ane tet naj Kaawil yin masanil jin c'ul. \q1 \v 47 Caw chi tzala jin c'ul yin Dios cu Colomal. \q1 \v 48 Jainti', yak'omal jin servil Dios an. C'am nioj wel oc apnoj, pero jix ok' sc'ul Dios win an. Yuxan oj yal eb ánima tobal k'inal tol Dios jix x'ox swatx' c'ulal e in an. \q1 \v 49 Yutol ja' Dios, caw miman yipal. Miman swatx'ilal jix x'ox e in an. C'am junoj xa bie jaxca sbi Dios. \q1 \v 50 Tobal k'inal chi ok' sc'ul yin mac jijyom tet. \q1 \v 51 Jix x'ox el oj tol caw miman yipalil. Jix can can eb chi yec'banne sba yalan yu Dios. \q1 \v 52 Jix i'le can el eb yaaw yin yopiso, jal eb c'am yel oc apnoj, jix i'le a can eb. \q1 \v 53 Jix yak' no sc'ul eb ey snochail. Jal eb be'om, c'am nioj tzet jix ak'le tet eb catu' jix ujteletoj eb. \q1 \v 54 Jix oc ketoj jaon Israel jon ti', jaon yak'omal jon servil ti'. Ma toj q'uey c'ulal yok' sc'ul kin. \q1 \v 55 Jaxca yalon can tet eb kichmam, yutol yak'naj can sti' tet naj Abraham, c'al tet jantaj eb yic'aal yin junelne, ẍi ix María tu'. \p \v 56 Oxeb mi xaaw jix bet ec' María tu' bey Elisabet, catu' jix meltzotej bey sna tu' junel xa. \s1 Yalubal Naj Juan Bautista \p \v 57 Ja' yet jix jul xa c'al stiempoal ali yune' ix Elisabet, winaj unin jun jix ali. \v 58 Ja' yet jix yaben eb ánima scawilal c'al eb yican tol jix x'ox swatx' c'ulal naj Kaawil tet ix, jix tzala a eb yetoj ix. \v 59 Jujubixi tax ali, catu' jix apni eb bey sna naj Zacarías, yu yale oc jun yechel chi yij sbi \w circuncisión\w* yin swinajil jun unin tu'. Jix yoche eb jix yij sbi jun unin yin Zacarías, yet watx' chi oc sq'uexel oj smam tu'. \v 60 Pero jix yalon ix txutxe tu' tet eb jaxca ti': \p —C'amaj, Juan oj yija, ẍi ix tet eb. \p \v 61 —¿Tzet yuxan quey tu' oj ja wak' yija? C'am junoj je yetbi quey tu' yoc sbi, ẍi eb tet ix. \p \v 62 Ja' yet jix sk'anlen eb tet smam naj unin tu' yin yechel tzet bieal chi yoche chi yij naj. \v 63 Catu' jix sk'anon nioj tzet yetal bey chi tz'ibe ey tu'. Catu' jix s'iben ey oj: “Juan chi yij sbi jun unin ti',” jix s'iben ey oj. Tuxa c'al jix q'uey a sc'ul masanil eb yet jix yilon jun tu'. \v 64 Ja' yet jix tz'iben jun tu' yu naj Zacarías, catu' jix jajcha a sti' yu chi ske' sk'anabi. Jix yalon watx' k'ane naj tet Dios tu'. \v 65 Yuxan, caw chi q'uey a sc'ul jantaj eb ánima scawilal. Catu' jix abcha sk'umal jun ti' bey masanil jun wonquiltaj tx'otx' bey tx'otx' yul yet Judea tu'. \v 66 Ja' masanil eb jix aben wan tu', catu' jix sna'ontane eb, tzet yei. Jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet oj yun yel oc jun unin ti'? ẍi eb. \p Quey tu' jix yal eb yin naj yutol chi ske' yilon eb tol ey oc yipal naj Kaawil yin jun unin tu'. \s1 Sbit' Naj Zacarías \p \v 67 Ja' smam jun unin tu', ja' ton naj Zacarías. Caw ey oc Santo Espíritu yin. Yuxan jix ak'le k'anab a yu. Jix yalon jaxca ti': \q1 \v 68 Kal wej watx' k'ane tet naj Kaawil, cu Diosal jaon Israel jon ti'. Yutol jix jul ku, jaon sconob jon ti', yu cu scolon el oj. \q1 \v 69 Oj yatej jun cu Colomal caw miman yipal. Ja' snan xol eb yic'aal naj David, naj yak'omal servil Dios, ja' xol eb oj aloj. \q1 \v 70 Jaxca tu' jix yute yalon can Dios yet peyxa, yet jix yak'balnen eb ẍejab, ja' ton eb \w profeta\w*, sic'bil el yu Dios. \q1 \v 71 Jix yal can Dios tol oj cu scol el yul sk'ab eb cajat oc kin, c'al yul sk'ab jantaj eb chi chichon oc sc'ul kin. \q1 \v 72 Albil pax can tol oj ok' sc'ul yin eb kichmam. Man oj toj q'uey c'ulal jun strato jix yak' yetoj eb, yutol ja' jun strato tu', asan Dios ey yet. \q1 \v 73 Quey tu' jix yute yak'on can sti' tet kichmam Abraham yet jix slocon sbi tet. \q1 \v 74 Jix yal can oj tol oj cu scol el yul sk'ab eb cajat oc kin, yet watx' c'am chi cu xiw wej kak'on servil Dios. \q1 \v 75 Quey tu' oj kute yet watx', watx' ojab cu beybal, asanne ojab yin Dios chi kaoc cu c'ul tobal k'inal. \q1 \v 76 Jal jaachti' xin, jaach jin c'aal, oj jaach oc ẍejab oj Dios miman yel oc apnoj. Yutol oj jaach baboj sattaj naj Kaawil, catu' oj c'oli swa'nen sna'bal eb ánima, jaxca chi yun swa'xi junoj be. \q1 \v 77 Jaach oj ja wak' na'cha el yu eb sconob tzet oj yun scolcha eb, catu' oj el can spenail eb yiban. \q1 \v 78 Yutol cam c'ulnebil jon yu Dios. Caw chi ok' sc'ul cu Diosal kin wej. Jaxca chi yun yaol c'u, catu' chi cu sejteneni, jaxca tu' oj yun sjul jun chejbiltej yu Dios tu'. \q1 \v 79 Yu sejtenen spixan eb ey ec' xol k'ej k'inal tu'. Eb lalan sto bey camich. Ja' oj tx'oxon pax e on tzet chi yun cu beybalneni, yet watx' yin watx' c'ulal chi cu ec' yetoj, ẍi naj Zacarías. \p \v 80 Ja' jun unin tu', jix ch'ib c'al a oj, jix jul sna'bal, catu' jix betle ec' bey cusiltaj tx'otx', masanta' c'al jix a apnoj stiempoal x'oxon a sba tet eb yet Israelal. \c 2 \s1 Ja' Yet Jix Ali Naj Jesús \p \v 1 Ja' yet jun tiempoal tu', ey jun naj yaaw a Roma, Augusto sbi naj. Jix yak' jun chejbanil naj tol chi bisle jantaj ánima ey yul yiban k'inal ti'. \v 2 Jix oc jun babel biswal yet ey oc naj Cirenio yaawil bey jun lugar Siria sbi. \v 3 Sowalil chi to masanil ánima bey sconob yichmam yu jun biswal tu'. \v 4 Yuxan jix tit naj José bey conob Nazaret yul scuenta Galilea. Jix to naj bey conob Belén yul scuenta Judea. Ja' jun naj rey David tu', ichmame ye naj yu naj José. \v 5 Jix to naj José yak' sbi yetoj ix María yul an libro bey conob Belén. Xax yak' strato eb pero c'am to chi yil-le sba eb, pero mimejal xa ix. \v 6 Yet ey ec' eb bey conob Belén jix jul stiempoal yali jun yune' ix María. \v 7 Ja' titu' jix ali naj babel unin, catu' jix spichon oc an k'ap ix yin naj nene' tu', catu' jix yaon eytoj ix yul jun jucub bey chi low no' nok', yutol c'am bey chi ey ey eb bey jun posada tu'. \s1 Ja' Eb Ángel Jix X'ox A Sba Tet Eb Naj Ilom Me' \p \v 8 Bey scawilal conob Belén ey wan eb naj ilom me'. Ey ec' eb bey jun ac'al yet jun ak'bal tu'. Tol chi sweyne sme' eb naj. \v 9 Jix jul jun yángel cu Mam Dios yin eymanil sc'atan wan ilom me'. Jix el sejejial yinlaj eb naj yu yipal cu Mam Dios. Caw chi xiw eb naj ilom me' tu'. \v 10 Pero jix yal naj ángel tu' tet eb naj: \p —Manchej jex xiwi, yutol i'bil jun caw watx' k'ane wu an. Yu jun k'ane ti' oj tzalaboj masanil eb ánima yin tobal k'inal. \v 11 Ja' bey conob Belén, sconob naj David, jix ali jun unin, je Colomal, \w Cristo\w* sbi yopiso naj, tol je Yaawil. \v 12 Oj je na'tej ta caw yel chi wal e ex yet che yilon jun unin tu' pichbil oc k'ap yin, ey eytoj yul jun jucub, ẍi jun ángel tet eb naj ilom me' tu'. \p \v 13 Ja' yet lalan yal-le jun ti' tet eb xin, catu' jix jul wan xa eb ángel. Jix tit yin eymanil bey satcan. Jix yalon watx' k'ane eb tet Dios jaxca ti': \p \v 14 ¡Kal wej watx' k'ane tet Dios bey satcan, c'al yetoj bey yul yiban k'inal ti'! Yu swatx' c'ulal Dios oj jul watx' c'ulal yin eb ánima chi tzala yetoj, ẍi wan ángel tu'. \p \v 15 Xax paxtoj wan ángel bey satcan tu', catu' jix yal-len wan ilom me' tu' tet yet. Jix yalon eb jaxca ti': \p —Toon nej bey Belén tu', kil wej naj Kaawil jix al-le e on tu'. \v 16 Catu' jix to eb yin ani. Jix txax eltej ix María yetoj naj José yu eb naj, catu' jix yilontej jun unin eb naj tu', tol jilan eytoj yul jun jucub. \v 17 Yet jix yilontej eb naj ilom me' tu', jix yalon eb naj tet naj José yetoj ix María tzet yetal jix al-le tet eb naj yu wan ángel yin jun nene' unin tu'. \v 18 Masanil mac txequel jix aben yalon wan ilom me' tu', jix q'uey a sc'ul eb yu tzet yetal chi yal wan ilom me' tu'. \v 19 Jal ix María xin, jix yaoc wan k'ane ti' yin sc'ul, jix sna'on el wan k'ane ti' ix. \v 20 Catu' jix paxtoj eb naj ilom me' tu' xin. Jix yalon watx' k'ane eb naj tet Dios yu masanil tzet yetal jix yab eb naj, jix yil eb naj. Yutol masanil jix yil eb naj jaxca tzet yetal jix al-le tet eb naj yu wan ángel. \s1 Ja' Yet Jix Bet Tx'oxle Naj Jesús Bey Templo \p \v 21 Jujubixi tax ali jun unin tu', jix ale oc jun yechel chi yij sbi \w circuncisión\w* yin swinajil. Catu' jix yijon sbi yin Jesús yu eb. Ja' ton jun bie ti' jix yal can naj ángel tet María. Yet c'am to chi oc jun unin tu' yin. \p \v 22 Ja' sbeybal eb Israel, sowalil ey jun tiempoal chi sajbane sba eb ix yet xax ali yune', jaxca yalon sley Moisés. Yuxan, ja' yet jix lawi stiempoal sajbanen sba ix María,\f + \fr 2:22 \ft Ja' c'al jun c'ual yet chi ak'le jun sa'beal tet Dios yet sajbannilal jun ix txutxe, ja'c'ala' chi ak'le jun sa'beal tet Dios yet chi manle el jun yune' ta tol babel unin. Ja' jun ti' beybalnebil yu eb Israel yet chi tx'oxon el eb tol ja' jun babel unin yet ton cu Mam Dios. Éxodo 13:12-15; Levítico 12:6.\f* jix yi'ontoj eb jun unin tu' bey Jerusalén. Jix bet ak'le jun unin tu' yu eb tet naj Kaawil. \v 23 Jix yun eb jaxca tu', yutol quey tu' tz'ibebil can yul sley naj Kaawil, chi yal jaxca ti': “Ja' jun winaj unin chi babi ali, chi ak'le tet naj Kaawil yu yak'on servil,” ẍi yul An Juun Tz'ibebil can tu'.\x * \xo 2:23 \xt Éxodo 13:2, 12\x* \v 24 Yu pax yak'on xaambal eb tet Dios, yuxan jix bet eb, chi yal sleyal xaambal jaxca ti': “Sowalil cac'onoj no' cajmu, ma cac'onoj cuate',” ẍi ley.\f + \fr 2:24 \ft Ja' no' cajmu ma no' cuate' chi oc xaambal oj eb meba'. Jal eb man meba' oj xin, ja' no' yune' me' chi yak' eb. Levítico 12:6-8.\f* \v 25 Ja' yet jun tiempoal tu', ey ec' jun naj chi yij sbi Simeón bey Jerusalén tu'. Caw watx' sbeybal naj, asan tet Dios chi yi' ey sba. Echbanebil c'al sjul Scolomal eb yet Israelal yu. Ey oc Santo Espíritu yin naj. \v 26 Ja' tet naj jix ak'le na'cha el oj, tol ma to oj cam naj masanta' c'al oj yil oc yin \w Cristo\w* naj, naj chejbiltej yu Dios. \v 27 Jix ijbaletoj naj bey stemplo Dios yu Santo Espíritu tu'. Ja' yet jix i'letoj nene' Jesús bey stemplo Dios yu naj José c'al xutx yu sjijen eb yunen jaxca yalon can yul ley, \v 28 catu' jix cha'le ec' jun naj nene' Jesús yu naj Simeón, catu' jix ẍelon a naj, catu' jix yalon watx' k'ane tet Dios yu jun tu', jix yal jaxca ti': \q1 \v 29 —Mamin, jainti' ja wak'omal servil we an. Ja' tinani', cam oj jin yin watx' c'ulalil yutol jix yun tzet albil can ja wu e in an. \q1 \v 30 Yutol jix wil yetoj jin sat jun Colwawom an. \q1 \v 31 Ja' ton jun naj ti', jix ja wak' yopiso sattaj masanil ánima yul yiban k'inal ti'. \q1 \v 32 Ja' ton jun ti', oj ak'on saj k'inal yin spixan eb man Israel oj. Ja' jaon ja conob Israel jon xin, miman oj yun kel oc apnoj jon, ẍi naj Simeón tu'. \p \v 33 Ja' naj José yetoj xutx naj Jesús tu', jix q'uey a sc'ul eb yaben tzet jix yal naj Simeón tu' yin naj unin tu'. \v 34 Catu' jix sk'anon swatx' c'ulal Dios naj Simeón yiban eb. Jix yalon tet ix María, xutx naj Jesús tu' jaxca ti': \p —Ilala, ja' jun unin ti', txequel xa yei, tol ec'al eb ket Israelal oj somcha el sc'ul yin. Pero ec'al pax eb oj swa'ne sbeybal yu. Ja' oj tx'oxon el oj, tzet utbil chi yun scolcha eb, pero ec'al eb oj intajnen el naj. \v 35 Quey tu' oj yun xeclo el oj, tzet chi sna' jun jun ánima yin spixan. Jal jaachti' xin, ey jun c'ual oj oc pitz'an cus c'ulal yin ja pixan yu, jaxca junoj ch'en oj tejletoj bey ja pixan quey tu' oj ja yun ja waben sya'il, ẍi naj Simeón tu' tet María. \p \v 36 Ey pax jun ix ix yalomal el sk'ane Dios ey ec' titu'. Ana sbi ix. Scutz'in jun naj chi yij sbi Fanuel, yic'aal naj Aser. Caw ixnam xa ix. Jix ocle yetbi yet caw k'opo to ix tu'. Jujebne jabil jix yil-le sba ix yetoj yichamil catu' jix cam naj. \v 37 Catu' jix can can ix xojli, ja' yet tu' ochenta y cuatro ya'bilal xa ix. Ja' c'al bey stemplo Dios ey c'al ec' ix, c'ualil c'al ak'balil, ja' c'al titu' jix ak'le servil Kaawil yu ix. Chi yijle nocha sba catu' chi txali. \v 38 Jix apni ix sc'atan José yetoj María yet jun txolan tu', catu' jix yalon yu diosalil ix tet Dios. Catu' jix yalon el sk'aneal Jesús ix xol jantaj eb chi echbanen sjul stiempoal oj colcha el conob Jerusalén tu'. \p \v 39 Ja' yet jix lawi sjijen eb jaxca yalon sley naj Kaawil yu eb unin chi ali, catu' jix paxtoj eb bey conob Nazaret junel xa bey yul yet Galilea. \v 40 Jal jun unin tu' xin, yel c'ulal jix ch'ib a oj. Jix yi'on c'al yip, c'al sjelanil. Jix yak'on c'al swatx' c'ulal Dios yiban. \s1 Ja' Yet Jix K'anab Jesús Yetoj Eb Cuywam Yin Ley Yul Templo \p \v 41 Jun jun jabil chi bet ec' smam xutx Jesús bey Jerusalén, jix to eb yu ilo k'in pascua. \v 42 Lacaweb xa jabil sk'inal Jesús tu' yet jix bet yetoj eb yin sbabelal yu ilo k'in jaxca sbeybal eb. \v 43 Jix lawi c'al k'in tu', catu' jix paxtoj eb. Pero ja' naj Jesús tu', jix can can naj bey Jerusalén tu', pero man yotaj oj xutx c'al José tu' tol jix can can naj. \v 44 Ja' sna'on eb tol ey ec' naj yetoj eb ánima yaman spaxtoj yetoj eb. Yuxan, ja' yet jix ey c'u jix seyle ec' naj yu eb xol yican c'al xol eb yamigo. \v 45 Pero ma txax naj yu eb. Yuxan jix meltzo pax eb yintaj junel xa, catu' jix bet seyle ec' naj yu eb bey Jerusalén tu'. \p \v 46 Caabi tax tu', catu' jix ilcha naj yu eb yul stemplo Dios. Chotan ey naj xol eb cuywam yin sley Moisés. Chi able tet eb, catu' chi yak'on pax k'anlebal tet eb. \v 47 Caw chi q'uey a sc'ul eb chi aben yin tzet chi yal Jesús tu', yutol caw yotaj naj sic'lebil. Watx' c'al chi yute tak'woj sba tet eb. \v 48 Ja' yet jix yilon smam xutx tu', tol ja' titu' ey ec' oj, caw jix q'uey a sc'ul eb yu. Yuxan jix yal xutx tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaach wune', ¿tzet yuxan quey tu' cha wute ja ba e on? Ja mam c'al jainti', caw chach cu sey ec' yin cus c'ulal, ẍi ix tet Jesús. \p \v 49 —Pero, ¿tzet yuxan chin je sey ec' oj? ¿Tumi man je yotaj oj tol sowalil chin wa'ne smulnail jin Mam an? ẍi Jesús tet eb. \p \v 50 Pero ma na'cha el yu eb tzet jix yal tet eb tu'. \p \v 51 Jix lawi tu' xin, catu' jix paxtoj naj yetoj eb bey Nazaret tu'. Jijyom c'al jix yute sba tet eb jaxca c'al ta' sbeybal. Jix sc'uba wan ti' ix txutxe yin sna'bal, catu' jix sna'oteneni. \v 52 Jal naj Jesús tu' xin, ja'c'ala' ẍ'ib naj, ja'c'ala' ẍ'ib pax sna'bal naj. Caw chi tzala Dios yetoj, c'al chi tzala ánima pax yetoj. \c 3 \s1 Ja' Naj Juan Bautista Jix Alon El Sk'ane Dios Bey Cusiltaj Tx'otx' \p \v 1 Jolaneb xa jabil c'oli yak'on yaawil naj Tiberio bey Roma. Jaxa naj Poncio Pilato ey oc gobernador bey Judea. Jaxa naj \w Herodes\w* ey oc gobernador bey Galilea. Ja' naj Felipe, yuẍtaj naj Herodes, ey oc gobernador bey jun lugar chi yij Iturea c'al bey Traconite. Jaxa naj Lisanias ey oc gobernador bey Abilinia. \p \v 2 Ja' yet jun tiempoal tu', ja' naj Anás yetoj naj Caifás ey oc eb yaawil oj yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Jaxa Juan sc'aal naj Zacarías xin, ja' bey cusiltaj tx'otx' ey ec' oj. Ja' yet chi ec' naj titu', jix yalon Dios tet naj tzet oj yal tet eb ánima. \v 3 Yuxan jix ec' naj bey masanil wan lugar scawilal ja' Jordán. Jix ec' yalon el xol-laj eb ánima, tol sowalil chi yak' bautizar sba eb yu xeclo el oj tol jix sna' sba sc'ul eb yin spenail, catu' jix ak'le miman c'ulal yiban spenail eb yin junelne yu Dios. \v 4 Jix yun jaxca tzet albil can yu jun ẍejab Dios chi yij sbi Isaías, jix yal naj Isaías jaxca ti': \q1 Ey jun mac txequel bey jun cusiltaj tx'otx'. Jaxca ti' oj yute yalon yet oj a yaw yin ipal. “Jaxca che yute je wa'nen be yet chi jul junoj yaaw, jaxca tu' che yute je wa'nen je beybal, yutol oj jul naj Kaawil. Je jichlonen el wan be bey oj ec' naj yaaw tu'. \q1 \v 5 Masanil wan jolquiẍtaj, oj ak'le no oj, catu' oj pananboj el oj. Ja'c'ala' jun jun tzalan c'al jun jun wonan, oj k'ule pananboj. Masanil be cotxquiltaj, oj jichlonele el oj. Yetoj wan jomquiẍtaj, oj mujle oj, catu' oj pananboj. \q1 \v 6 Catu' oj yilon masanil eb, tol ey jun colbanile chi yak' Dios,” ẍi bey jun cusiltaj tx'otx' tu', ẍi yul An Juun Tz'ibebil can tu'.\x * \xo 3:6 \xt Isaías 40:3-5\x* \m \v 7 Ey eb ánima jix apni sc'atan naj Juan, yu yak'on bautizar sba eb, pero jix yal naj tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', caw jelan jex jaxca no' laba. ¿Mac jix alon e ex, tol chi ske' je colon el je ba tet jun miman sya'tajil oj jul je yiban yu sjowal sc'ul Dios? \v 8 Ta oj je na' je ba yin je penail, sowalil watx' che yute je beybal, yet watx' chi txeclo el oj tol yel jix je na' je ba. Manchej je yal jaxca ti': “c'am tzet che na', yic'aal jon to naj Abraham,” man ojab je chi oj jaxca tu'. Yutol chi wal e ex an, ta chi yal sc'ul Dios, chi ske' yoc wan ch'en ti' yic'aal oj naj Abraham je q'uexel oj. \v 9 Ja' jun miman sya'tajil oj jul oj, laan jaxca junoj winaj listo xa ye yetoj yeche yich junoj te'. Masanil te' c'am swatx'il sat chi yak'a, chi tzoc' a oj, catu' chi sk'ojontoj yiban k'ak', ẍi naj Juan tet eb. \p \v 10 —¿Tzet ch'un cu beybalnen jon xin? ẍi eb tet naj. \p \v 11 —Jaex, ta ey caab oj je camiẍ, che yak' junoj tet junoj mac c'am yet, yetoj ta ey tzet che lo', che yak' nioj tet eb c'am yet, ẍi naj tet eb. \p \v 12 Ey pax jaywan eb tejom el tolabal jix apni sc'atan naj Juan tu', yu yak'on bautizar sba eb. Yet jix apni eb jix sk'anlen eb tet naj jaxca ti': \p —Jaach cuywawom, ¿tzet ch'un cu wa'nen cu beybal jon xin? ẍi eb tet naj. \p \v 13 —Ja' yet che tejon el tumin yin eb ánima, ja'ta'c'ala' jantaj yalon ley che tej el oj, ẍi naj tet eb. \p \v 14 Ey pax jaywan eb soldado jix apni sk'anlen tet naj jaxca ti': \p —Jal pax jaonti' jon, ¿tzet ch'un cu beybalnen jon xin? ẍi eb tet naj. \p —Manchej je xibte eb ánima. Manchej je na' a k'ane yiban eb, catu' che yi'on ec' tzettaj yetal tet eb. Ak' wej tzalaboj je c'ul yetoj je tool che yi' tu', ẍi naj tet eb. \p \v 15 Ja' eb ánima ey ec' titu', chi yechbane yab eb, yutol chi sna' eb, tejan ja' naj Juan tu', \w Cristo\w*. \v 16 Pero jix yal naj tet masanil eb jaxca ti': \p —Jainti', yel chex wak' bautizar yetoj ja', pero ey jun mac txequel tol toj oj jul oj. Ja' oj jex ak'on bautizar yetoj Santo Espíritu, ma yetoj k'ak'. Ja' jun mac txequel oj jul tu', yel xa c'al miman yel oc apnoj wintaj an. Yuxan man jin moo oj woc yak'omal oj servil, cax c'al yin jin xuyon el x'anil xanab. \v 17 Ja' jun mac txequel chi wal tu', laan jaxca junoj mac txequel chi xeye strigo, yu yi'on can el sk'ail ixim xol sbak' ixim. Chi lawi xeyeni, catu' chi yi'ontoj strigo bey sc'uanbal, jal sk'ail ixim chi el can tu' xin, chi slan can toj yiban jun k'ak' c'am chi tani, ẍi naj Juan tet eb. \p \v 18 Ec'al to c'al wan xa cuybanile jaxca wan ti' jix yal naj Juan tet eb ánima tu', yu yaben eb jun watx' k'ane ti'. \v 19 Yetoj pax oj jix ak'le tenchanele naj yaaw Herodes yu naj Juan, yutol jix i'le el ix Herodías, yistil yuẍtaj chi yij sbi Felipe yu naj Herodes. Pero man asanne oj jun tu' jix yun naj, pero ey to c'al wan xa spenail jix el yuneni. Yuxan jix tenchanele naj yu naj Juan. \v 20 Pero ja' naj Herodes tu', c'am nioj jix sjije naj tzet jix yal naj Juan tu', c'al jix yunen xa c'al spenail yel miman, jix oc naj Juan tu' preso yu naj. \s1 Ja' Yet Jix Ak'le Bautizar Jesús \r (Mateo 3:13-17; Marcos 1:9-11) \p \v 21 Ja' yet junel, yet c'am to chi oc naj Juan yul preso, lalan yak'le bautizar eb ánima jix apni sc'atan naj, catu' jix ak'le pax bautizar naj Jesús yu naj. Ja' yet lalan xali naj Jesús tu', catu' jix jajcha spuertail satcan. \v 22 Catu' jix eyol Santo Espíritu yiban naj, laan yili jaxca junoj no' uch. Jix able yoc k'ane jix al-le eytej satcan, ẍi jaxca ti': \p —Jaach ton ti', jin c'aal jaach an, chach jin cam c'ulne an. Caw chin tzala ja wetoj an, ẍi. \s1 Sbi Eb Yichmam Naj Jesucristo \r (Mateo 1:1-7) \p \v 23 Treinta jabil xam naj Jesús, jix c'oli ẍa'on el yich smulna naj yin yet Dios. Ja' naj Jesús tu', sc'aal naj José chi sna' ánima. Ja' ton eb yichmam naj Jesús ti', Elí, \v 24 Matat, Leví, Melqui, Jana, José, \v 25 Matatías, Amós, Nahum, Esli, Nagai, \v 26 Maat, Matatías, Seméi, José, Judá, \v 27 Joana, Resa, Zorobabel, Saltiel, Neri, \v 28 Melqui, Adi, Cosam, Elmodam, Er, \v 29 Josué, Eliezer, Jorim, Matat, \v 30 Leví, Simeón, Judá, José, Jonán, Eliaquim, \v 31 Melea, Mainán, Matata, Natán, \v 32 David, Isaí, Obed, Booz, Salmón, Naazón, \v 33 Aminadab, [Admin,] Aram, Esrom, Fares, Judá, \v 34 Jacob, Isaac, Abraham, Taré, Nacot, \v 35 Serug, Ragau, Peleg, Heber, Sala, \v 36 Cainán, Arfaxad, Sem, Noé, Lamec, \v 37 Matusalén, Enoc, Jared, Mahalaleel, Cainán, \v 38 Enós, Set, Adán. Ja' naj Adán ti', ja' Dios jix wa'neni. \c 4 \s1 Ja' Yet Jix Yak'len Naj Diablo Yijban Jesús Yin Spenail \r (Mateo 4:1-11; Marcos 1:2-13) \p \v 1 Ja' naj Jesús, ey oc Santo Espíritu yin naj sic'lebil. Jix meltzotej bey miman ja' Jordán. Jix i'letoj yu Santo Espíritu tu' bey jun cusiltaj tx'otx'. \v 2 Cawinaj c'u jix bet ec' titu'. Jix yak'len naj diablo yijban naj yin spenail. C'am nioj tzet jix slo' yet ey ec' titu'. Jix tit swail naj sic'lebil. \v 3 Yuxan jix yal naj diablo tu' tet naj jaxca ti': \p —Ta yel tol Sc'aal jaach Dios, al tet jun ch'en ti', tol chi oc lo'beal, ẍi naj tet Jesús. \p \v 4 Jix yalon Jesús tet naj: \p —Ja' yul An Juun Tz'ibebil can oj chi alon jaxca ti': “Man asanne oj yu lo'be yuxan iquis jon. Pero chi cu iquisbi pax ec' yu sk'ane Dios,” quey tu' yalon yul An Juun,\x * \xo 4:4 \xt Deuteronomio 8:3\x* ẍi Jesús tet naj diablo. \p \v 5 Jix lawi jun tu', catu' jix i'letoj Jesús yu naj bey jun miman wonan. Jix x'oxle masanil wan mimej conob yul yiban k'inal ti' tet Jesús yin jun txolan yu naj. \v 6 Catu' jix yalon naj tet Jesús tu' jaxca ti': \p —Oj jaach waoc yaawil oj masanil wan mimej conob ti', catu' oj wak' e ach masanil sbe'omal. Ja' masanil wan ti', ey oc yul jin k'ab an, yuxan chi ske' wak'on tet mac chi yal jin c'ul. \v 7 Ta chach ey kaan jin sattaj an, catu' cha walon ja ba e in an, oj wak' masanil wan ti' e ach, ẍi naj diablo tet naj Jesús. \p \v 8 Catu' jix yalon naj Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaach Satanás, elan jin c'atan an. Yutol chi yal yul An Juun Tz'ibebil can jaxca ti': “Chex ey kaan sattaj Dios Kaawil. Asan Dios che yak' servil, ẍi yul An Juun,”\x * \xo 4:8 \xt Deuteronomio 6:13\x* ẍi Jesús tet naj diablo. \p \v 9 Jix lawi jun tu', catu' jix i'le pax toj Jesús yu naj diablo bey conob Jerusalén. Jix yi'on atoj naj bey ẍumuc stemplo Dios. Jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —Ta yel tol Sc'aal jaach Dios, k'oj eytoj ja ba sat tx'otx' tu'. \v 10 Yutol chi yal can yul An Juun Tz'ibebil can jaxca ti': \q1 Oj ẍejtej eb yángel Dios yu ja steyneni. \q1 \v 11 Oj jaach ẍa' eb ja wey apnoj yetoj sk'ab, yet watx' man oj yasitoj ja wajan yin ch'en, ẍi yul An Juun tu',\x * \xo 4:11 \xt Salmos 91:11, 12\x* ẍi naj diablo tu'. \p \v 12 Jix yalon pax Jesús tet naj: \p —Pero chi yal pax yul An Juun Tz'ibebil can tu' jaxca ti': “Manchej ja wak'len ja wijban ja Dios, Kaawil,” ẍi yul An Juun tu',\x * \xo 4:12 \xt Deuteronomio 6:16\x* ẍi Jesús tet naj. \p \v 13 Jix lawi jun tu', c'am xa junoj xa porobal jix na'cha yak'on naj diablo tu'. Yuxan jix sbej can naj jun tiempoal. \s1 Ja' Bey Galilea Jix Ẍa' El Yich Yopiso Naj Jesús \r (Mateo 2:12-17; Marcos 1:14-15) \p \v 14 Jix lawi jun tu', catu' jix paxtoj Jesús bey Galilea, Caw ey c'al oc Santo Espíritu yetoj. Eyman jix abcha sk'umal Jesús bey wan lugar tu'. \v 15 Jix ec' cuywal bey wan snail sculto eb Israel. Masanil eb ánima jix alon naj watx'il. \s1 Yet Ey Ec' Jesús Bey Nazaret \r (Mateo 13:53-58; Marcos 6:1-6) \p \v 16 Jix lawi jun tu', jix to Jesús. Jix apni bey Nazaret bey jix ch'ibi. Jaxa yet sc'ual xewilal eb \w Israel\w*, jix oc yul snail sculto eb, jaxca ta' sbeybal. Jix a linan oj yu yawten a An Juun Tz'ibebil can oj.\f + \fr 4:16 \ft Ja' sbeybal eb, tol chi a linan eb yet chi awtele An Juun Tz'ibebil can oj.\f* \v 17 Jix yak'on eb jun An Juun Tz'ibebil can tet naj, An Tz'ibebil yu jun ẍejab Dios chi yij sbi Isaías. Jix xuyontoj, catu' jix seyon eltej bey chi yal jaxca ti': \q1 \v 18 Ey oc Yespíritu Kaawil win an, yutol ja' jix ak'on wopiso yin walon el watx' k'ane tet eb meba'. Jain jix jin chejletej yu wak'on smimanil sc'ul eb ey scus c'ulal. Chi walon pax tet eb jaxca tol preso yei, tzet utbil chi yun scolcha eb. Chin jajon sat eb c'am chi ske' yilwi. Ja' eb ey oc yalan eb yaaw pena, chin jaj can el eb an. \q1 \v 19 Yetoj pax oj, yu walon can el oj tol jix jul stiempoal jun colbanile chi yak' Dios Kaawil, ẍi yul An Juun Tz'ibebil can ti',\x * \xo 4:19 \xt Isaías 61:1, 2\x* jix awtele yu naj Jesús. \p \v 20 Jix lawi tu' xin, catu' jix xulun pax can ey An naj. Catu' jix yaon pax toj tet jun mac txequel ey yopiso bey jun snail culto tu'. Jix ey chotan naj Jesús, catu' jix cuywa tet eb.\f + \fr 4:20 \ft Ja' sbeybal eb, tol chi ey chotan eb yet chi yalon el sk'ane cu Mam Dios eb.\f* Masanil jantaj eb ey octoj yul snail culto tu', jix oc t'anan yin naj. \v 21 Ja' yet jix ẍa'on el yich yaloni, jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' yet jun c'u ti', tol lalan yunen el je sattaj tzet chi yal An Juun Tz'ibebil can ti', ẍi Jesús tet eb. \p \v 22 Masanil eb yaman titu' jix al-le naj watx'il yu eb. Jix q'uey a sc'ul eb sic'lebil, yutol caw watx' wan tzet jix yal tet eb. Pero ey eb jix alon jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', asan sc'aal naj José ti', ẍi eb yin Jesús. \p \v 23 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Wotaj tol oj je yal jun q'uetxan k'ane ti' e in an, “Jaach anwam, ante can ja ba yin sbabelal kil on,” tejan je chi. Tejan oj je yal pax jaxca ti': “Chi kab miman tzet jix el ja wunen bey Capernaum. Ute pax bey cu conob ti' kil on,” je chi e in an. \p \v 24 Caw yel chi wal e ex, c'am junoj ẍejab Dios ey yel oc apnoj yul sat eb yet conob. \v 25 Che na'tej sk'aneal naj Elías yet peyxa, tzet utbil jix yun tu'. Nan scan jabil ma yak' nab. Jix jul jun miman wail yiban masanil ánima. Ja' yet jun tiempoal tu', ec'al eb ix ket Israelal camnaj xa yichamil. \v 26 Pero manaj tet eb ix jix chejletoj naj Elías colwa oj. Asan tet jun ix man Israel oj, jun ix a Sarepta scawilal conob Sidón, ja' tet ix tu' jix jul ec' colwa oj. \v 27 Na' wej pax tej sk'aneal jun xa ẍejab Dios chi yij sbi Eliseo. Ec'al eb ket Israelal jix mi'cha oc yu jun ya'bil chi k'a'toj ánima yu, jun chi yij sbi lepra. Pero c'am junoj eb jix wa'xi can sc'ul yu naj Eliseo tu'. Asan jun naj man Israel oj, Naamán sbi, a Siria naj, asan jun tu' jix wa'xi can sc'ul yu naj Eliseo tu', ẍi Jesús tet eb. \p \v 28 Ja' yet jix yaben eb ey octoj yul snail culto tu' wan ti', caw jix tit sjowal eb yin naj. \v 29 Yuxan jix a linan eb, jix i'letoj naj yu eb bey sti' conob tu'. Jix apni eb bey sjolom jun wonan spac'anil conob tu', catu' jix yochen eb jix stentoj sat pac'an tu'. \v 30 Pero ja' naj Jesús jix el can mocna xol eb, catu' jix toi. \s1 Jun Winaj Jix El Can Jun Pena Espíritu Yin Yu Jesús \r (Marcos 1:21-28) \p \v 31 Jix to Jesús bey conob Capernaum, yul yet Galilea. Jix c'oli scuyle eb ánima yet sc'ual xewilal eb \w Israel\w* yu naj. \v 32 Jix q'uey a sc'ul eb yaben wan cuybanile tu', yutol ja' yet lalan sk'anabi, jix txeclo el oj, tol ak'bil yopiso naj yu Dios. \p \v 33 Ey jun winaj ey ec' bey snail sculto eb tu'. Ey oc jun pena espíritu yin. Jix a yaw jun pena espíritu tu' yin ipal, jix yalon jaxca ti': \p \v 34 —Jesús a Nazaret, elan cu c'atan, ¿tzet ja walon ja wet kin? ¿Jam yu jon ja wak'on lawoj el oj yuxan chach juli? Wotaj mac jaach txequel. Jaachti', sic'bil jaach el yu Dios, ẍi jun pena espíritu tet Jesús. \p \v 35 Jix tzuwa naj yin jun pena espíritu tu': \p —Tz'in ja chi. Elan yin jun winaj ti', ẍi Jesús tet jun pena espíritu tu'. \p Eyman jix k'ojle ey naj sat tx'otx' yu jun pena espíritu, catu' jix el yin naj. C'am nioj tzet jix i'on naj. \v 36 Jix q'uey a sc'ul masanil eb jix iloni. Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet la ye wan k'ane jix yal ti'? Ja' jun winaj ti' caw ey yopiso, ey yip ẍejon el eb pena espíritu. Ilala, tol chi el yu naj, ẍi eb. \p \v 37 Eyman jix abcha a sk'umal Jesús xol eb ánima bey wan lugar scawilal tu'. \s1 Ja' Ix Sni' Simón Pedro Jix Wa'xi Can Sc'ul Yu Jesús \r (Mateo 8:14-15; Marcos 1:29-31) \p \v 38 Catu' jix eltej Jesús yul snail sculto eb tu', catu' jix to bey sna naj Simón. Caw ya' ey ix sni' naj Simón tu' yu k'ak'al ya'bil. Yuxan jix sk'an favor eb tet Jesús yu ix. \v 39 Catu' jix oc linan Jesús tu' sc'atan ix. Jix stenon oc tucan jun k'ak'al ya'bil tu'. Eyman jix sicbi sc'ul ix. Catu' jix a linan ix tu', jix ak'le servil eb yu ix. \s1 Ec'al Eb Ya' Ey Jix Wa'xi Can Sc'ul Yu Jesús \r (Mateo 8:16-17; Marcos 1:32-34) \p \v 40 Jaxa yet yey c'ualil xin, masanil eb mac txequel ey sya' ey yu yal c'al tzet ya'bilal jix yi'tej eb sc'atan Jesús. Jix batxbatoj sk'ab naj yiban jun jun eb. Catu' jix wa'xi can sc'ul eb. \v 41 Ec'al mac jix i'le can el pena espíritu yin yu naj. Chi a yaw eb pena espíritu tu', chi yalon eb jaxca ti': \p —Jaachti', Sc'aal jaach Dios, ẍi eb tet Jesús. \p Pero jix tenchanele eb yu Jesús. Ma cha'le k'anab eb, yutol yotaj eb tol ja' ton \w Cristo\w*. \s1 Jix Ec' Jesús Yal El Sk'ane Dios Yul-laj Yet Galilea \r (Marcos 1:35-39) \p \v 42 Jaxa yet jix sajbi el xin, jix to Jesús tu' xamlaj conob bey c'am ánima. Pero jix to eb ánima seyon ec' oj. Jix apni eb bey ey ec' naj tu', jix c'oli yoc tean eb yin naj tol c'am chi to naj. \v 43 Jix yalon naj tet eb jaxca ti': \p —Sowalil chin ec' wal can el watx' k'ane bey wan xa conob, yet watx' chi yab can oc eb tzet utbil oj yun yoc Dios yin Yaawil oj. Ja' ton yu jun ti' yuxan chejbil jin tej an, ẍi naj tet eb. \p \v 44 Yuxan jix ec' c'al Jesús yal can el sk'ane bey jun jun snail sculto eb yet Israelal bey yul-laj yet Galilea tu'. \c 5 \s1 Ja' No' Pescado Jix Mi'cha Yin \w Milagroal\w* \r (Mateo 4:18-22; Marcos 1:16-20) \p \v 1 Ja' yet junel jix to Jesús sti' ja' mar Genesaret.\f + \fr 5:1 \ft Ja' Genesaret, jun xa sbi yu mar Galilea.\f* Ec'al mac jix syamba sba yin naj titu'. Caw chi switz'le oc sba eb yin naj, yutol chi yoche eb chi yab sk'ane Dios. \v 2 Jix yilon Jesús, ey caab barco ey ec' sti' ja' tu'. C'am yaaw te' ey octoj yul, yutol lalan x'a'on wan xim eb chi mitx'on pescado. \v 3 Yuxan jix octoj naj yul jun te' yet naj Simón. Catu' jix yalon tet naj, tol chi sjitztoj sba eb nioj xa bey naat yich ja'. Jix lawi tu' xin, jix ey chotan Jesús tu'. Ja' titu' jix cuywatej tet eb ánima tu'. \v 4 Jix lawi scuywa tet eb xin, catu' jix yalon tet naj Simón tu' jaxca ti': \p —Cu jitz wej toj cu ba bey naat yich ja'. Ja' titu' oj je yay eytoj je txim mitx'bal pescado ti', ẍi Jesús tet eb. \p \v 5 —Mamin, masanil c'al ak'bal jix kak'le ma'i on, pero ma ki' on. Pero yutol cha wala, oj key eytoj cu txim ti' junel xa, ẍi naj Simón tet Jesús. \p \v 6 Ja' yet jix yaon eytoj xim eb tu', man xa jantaj oj no' jix mi'chai. Jix c'oli snic'chatoj yul-laj sat xim eb tu' yu no'. \v 7 Jix yak'on sk'ab eb tet wan xa eb yetbi bey jun xa te' barco, yet watx' chi tit eb colwa stok'on atej eb, jix yak'on no te' barco tu' eb scaabil yu no'. Ian chi to te' yich ja' yu yalil no'. \v 8 Ja' yet jix yilon naj Simón Pedro jun tu', jix ey kaan sattaj Jesús. Jix yalon tet: \p —Mamin, c'am mi chach el jin c'atan an, yutol jainti', caw penawom jin an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 9 Quey tu' jix yute yalon jaxca tu', yutol caw jix q'uey a sc'ul naj sic'lebil. Ja'c'ala' eb yetbi yul sbarco naj, caw jix q'uey a sc'ul eb yilon no' pescado tu'. \v 10 Yetoj pax naj Jacobo c'al naj Juan, eb naj sc'aal naj Zebedeo, eb yetbi naj Simón tu', caw jix q'uey pax a sc'ul eb yiloni. Jix yalon Jesús tet naj Simón jaxca ti': \p —Manchej jaach xiwi. Jaxca jix ja wute ja mitx'on no' pescado ti', jaxca tu', oj ja wute ja wi'ontej eb ánima e in an, ẍi Jesús tet naj Simón. \p \v 11 Jaxa yet jix apni eb sti' ja' yetoj te' barco tu' xin, jix sbejon can masanil settaj yetal eb. Catu' jix oc tzajan eb yintaj Jesús tu'. \s1 Ja' Naj Ya' Ey Yu Lepra Jix Wa'xi Can Sc'ul \r (Mateo 8:1-4; Marcos 1:40-45) \p \v 12 Ja' yet junel, yet ey ec' Jesús bey jun conob, jix apni jun winaj scawilal Jesús. Caw ya' ey sic'lebil yu jun ya'bil chi k'a'toj ánima yu, lepra sbi. Ja' yet jix yilon yin Jesús naj, jix ey kaan oj, catu' jix ey noan naj sat tx'otx' sattaj Jesús. Jix oc tean naj yin. Jix yalon naj jaxca ti': \p —Mamin, ta chi yal ja c'ul, chi ske' chin ja wak'on wa'xoj can an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 13 Catu' jix batxban oc sk'ab Jesús yiban naj tu': \p —Chi yal jin c'ul. Tol chach wak' can wa'xoj, ẍi Jesús tet naj. Jix lawi c'al yalon jun tu', catu' jix taj wan ya'bil tu' yin naj. \v 14 Catu' jix cam yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Manchej ja wal tet ánima. Asi' tx'ox ja ba tet naj yak'omal xaambal tet Dios, catu' cha wak'on ja sa'beal tet Dios, jaxca yalon can Moisés. Jaxca tu' oj yun xeclo el oj tol jix jaach wa'xi, ẍi Jesús tet naj. \p \v 15 Pero tol jix el sk'umal Jesús tu' xol ánima. Yuxan ec'al eb jix syamba sba yin Jesús. Chi yoche pax eb chi wa'xi can sc'ul yin tzettaj ya'bilal chi i'on eb. \v 16 Pero ja' naj Jesús, chi bet c'al bey c'am ánima. Ja' titu' jix bet txaloj. \s1 Jix Wa'xi Can Jun Naj Sicbinaj El Smimanil \r (Mateo 9:1-8; Marcos 2:1-12) \p \v 17 Ja' yet jun c'ual, jix cuywa Jesús tet eb ánima. Ey wan eb naj \w fariseo\w* chotan ey titu' yetoj wan eb \w cuywam yin sley Moisés\w*. Ja' bey jun jun conob yul yet Galilea yetoj yul yet Judea jix tit eb. Ey pax eb jix tit bey Jerusalén. Caw jix x'ox el yipal Dios yin Jesús titu' yet jix yak'on wa'xoj sc'ul eb ya' ey. \v 18 Ja' yet lalan scuywa tu', jix apni jaywan winaj, yetbi oc eb jun winaj sicbinaj el smimanil. Batxbil oc yu eb sat batxbal. Chi yoche eb chi octoj yetoj naj yul na, catu' chi stelban ey eb sattaj Jesús. \v 19 Pero ma ske' yoctoj eb yetoj naj yutol caw nonaj yul na tu' yu ánima. Yuxan jix atoj eb yiban ẍumuc spananil na. Catu' jix sjolontoj eb. Catu' jix yaon eytoj t'unon oj naj eb sat batxbal xol eb ánima. Jix ey apnoj naj sattaj Jesús. \v 20 Ja' yet jix yilon Jesús tol jix yaoc sc'ul eb yin, jix yalon Jesús tet naj sicbinaj el smimanil tu' jaxca ti': \p —Wuẍtaj, tol chi lawi can el ja penail, ẍi Jesús tet naj. \p \v 21 Ja' eb cuywam yin sley Moisés, c'al eb fariseo, jix sna' eb jaxca ti': “¿Mac txequel jun winaj ti', yuxan chi xem c'ajtza sc'ul Dios? ¿Tumi ey junoj mac chi ske' yak'on miman c'ulal yin cu penail? Asanne Dios,” ẍi eb yul sc'ul. \p \v 22 Pero yotaj Jesús tzet lalan sna'on eb. Yuxan jix yal jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan che na' wan ti' jaxca ti'? \v 23 ¿Beytet junoj yel subo yali che na'? Ta cu chi jaxca ti': “Tol jix lawi can ja penail,” ma ja', “aan waan oj, beyan”. \v 24 Ja' tinani', oj jin tx'ox el e ex, tol ja' jain \w Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an\w*, ey wip wak'on can lawoj spenail ánima yul yiban k'inal ti' an, ẍi Jesús tet eb. \p Jix lawi tu' xin, catu' jix yalon tet naj sicbinaj el smimanil tu' jaxca ti': \p —Chi wal e ach an, aan waan oj, I' a ja batxbanil ti', paxantoj bey ja na, ẍi Jesús tet naj. \p \v 25 Yet xa c'al jun txolan tu', jix a waan naj sattaj eb, jix yi'on a sbatxbal naj bey telan ey tu', catu' jix paxtoj naj bey sna. Lalan yalon watx' k'ane naj tet Dios yet lalan sbey naj tu'. \v 26 Yuxan caw jix q'uey a sc'ul masanil eb jix ilon tu', jix yalon pax watx' k'ane eb tet Dios tu'. Caw chi xiw pax eb. Yuxan jix yal eb jaxca ti': \p —Ja' wan tzet yetal lalan kilon wej yet jun c'u ti', c'am to bey chi kil jaxca ti', ẍi eb. \s1 Yet Jix Awtele Oc Naj Leví Yin Cuywomal \r (Mateo 9:9-13; Marcos 2:13-17) \p \v 27 Jix lawi tu' xin, catu' jix to Jesús. Yet lalan sbeyi jix yilon yin jun tejom el tolabal, Leví sbi naj.\f + \fr 5:27 \ft Ja' naj Leví chi yij pax naj Mateo bey Evangelio Mateo 9:9.\f* Chotan ey naj bey chi tejwi el tolabal tet ánima. \p —Ocan jin cuywom oj an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 28 Jix a linan naj, catu' jix sbejon can masanil settaj yetal. Catu' jix ẍa'on el yich yec' c'al cuywoj yintaj Jesús tu'. \p \v 29 Ja' naj Leví tu', jix yak' wa'xoj jun miman lo'be bey sna, yet watx' chi low Jesús yetoj. Ec'al eb tejom el tolabal yetoj wan xa ánima jix oc chotan yin smeẍa naj yetoj eb. \v 30 Pero ja' eb \w fariseo\w* xin, yetoj eb \w cuywam yin sley Moisés\w*, pena tzet jix yal eb yin eb scuywom Jesús tu'. Jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan chex low yetoj eb tejom el tolabal c'al yetoj wan xa eb pena sbeybal ti'? ẍi eb tet eb cuywom. \p \v 31 Jix yalon Jesús jaxca ti': \p —C'am yopiso junoj anwam yu eb watx' sc'ul, asan eb ya' ey, ja' eb tu' ey yopiso yu. \v 32 Man yu oj wawten eb watx' sbeybal an, yuxan jix jin jul an. Pero yu eb pena sbeybal, yet watx' chi sna' sba eb yin spenail, ẍi Jesús tet eb. \s1 C'am Chi Ẍa'le Sba Icham Beybale Yetoj Ac' Beybale \r (Mateo 9:14-17; Marcos 2:18-22) \p \v 33 Jix lawi tu' xin, jix yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —Ja' eb scuywom naj Juan Bautista yetoj eb scuywom eb \w fariseo\w*, ec'al el chi yijle nocha sba eb catu' chi txali eb. Pero ja' eb ja cuywom jaachti', ¿tzet yuxan, tu' c'al chi low eb catu' chi yuq'uen eb? ẍi eb tet Jesús. \p \v 34 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —K'inaloj ey junoj nupil chi oc tinani'. Ja' eb awtebil bey jun nupil tu', ¿tumi oj ske' tol man oj low eb yet ey ec' naj lalan snupi tu' yetoj eb? \v 35 Ja' yet man xa ey oj ec' naj, ja' tu' c'am xa chi low eb, ẍi Jesús tet eb. \p \v 36 Catu' jix yalontej jun xa k'ane tet eb: \p —C'am junoj jon chi cu lot' el nioj yin junoj cu ac' pichil catu' chi kaon oc snipil oj junoj xil pichile. Ta ey bey quey tu' chi kute xin, chi ketne el an ac' tu'. Yetoj pax oj, man watx' oj yili an xil tu' yu an ac' snipil tu'. \v 37 Yetoj pax oj, c'am mac chi aon ey vino tol to chi wa'xi yul junoj icham net tz'um,\f + \fr 5:37 \ft Jix s'is s'umal no' eb snetal oj svino. Ja' yet chi ch'ib a vino tu', catu' chi nic'cha wan icham net tu' yu yutol caw eb. Yuxan asanne ac' tz'umal chi sk'an eb yetoj ac' vino.\f* yutol ja' yet chi ch'ib a jun vino tu', chi nic'chatoj no' net tz'um tu' yu. Catu' tu' c'al chi etex el vino tu', c'al no' tz'um tu'. \v 38 Yuxan, asan yul ac' tz'um chi ey wan vino tol to chi wa'xi tu', yet watx' c'am c'al junoj tu' c'al chi etex el oj. \v 39 Yetoj pax oj, ja' mac txequel jix uq'uen vino ey xa swa'xi, c'am chi yoche jun tol to chi wa'xi tu'. Catu' chi yalon jaxca ti': “Ja' wan peyxa tax a, yel watx',” ẍi eb, ẍi Jesús. \c 6 \s1 Jix Yaltej Jesús Yu Sc'ual \w Xewilal\w* \r (Mateo 12:1-8; Marcos 2:23-28) \p \v 1 Ja' yet jun xewbal c'u yet eb Israel, jix ec' Jesús bey jun be xol wan ixim trigo yetoj eb scuywom. Ja' eb scuywom tu', jix yi' el jayeb sjolom ixim eb, catu' jix sbutxon eltej ixim eb, catu' chi sc'uxun eb. \v 2 Catu' jix sk'anlen el wan eb fariseo tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan che yun jun tzet yetal chi yal cu ley tol c'am chi ske' yet sc'ual xewilal? ẍi eb tet eb scuywom. \p \v 3 Catu' jix yalon Jesús tet eb: \p —¿Tumi c'am to bey che yil tzet chi yal yul An Juun Tz'ibebil can oj, tzet jix yun naj David junel yet peyxa, yet jix tit swail yetoj eb yetbi naj? \v 4 Jix octoj eb yul \w Snail Sley Dios\w*, jix yi'on a ixim pan asan Dios ey yet. Jix lo'on naj yetoj eb yetbi. Ja' wan pan tu', asan eb yak'omal xaambal tet Dios ey sleyal slo'oni, ẍi Jesús tet eb. \p \v 5 Catu' jix yalon pax oj: \p —Jainti', chi ske' walon tzet chi ske' el kunen yet sc'ual xewilal, yutol \w Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail\w*, ẍi Jesús tet eb fariseo tu': \s1 Ja' Naj Sicbinaj El Jun Sk'ab Jix Wa'xi Can Oj \r (Mateo 12:9-14; Marcos 3:1-6) \p \v 6 Ja' yet jun xa sc'ual xewilal, jix octoj Jesús yul jun snail sculto eb yet Israelal. Jix c'oli scuywa snan xol eb. Ey jun winaj sicbinaj el swatx' k'ab, ey ec' naj titu'. \v 7 Ja' eb cuywam yin sley Moisés yetoj eb fariseo, jix smaj eb yila ta oj wa'xoj can sk'ab naj tu' yu Jesús yet sc'ual xewilal tu'. Yutol chi yoche eb chi ilcha junoj tzet chi oc spenail oj Jesús, catu' chi buchwa eb yin. \v 8 Pero yotaj xa Jesús tzet lalan sna'on oc eb yin. Yuxan jix yal tet naj sicbinaj el sk'ab tu' jaxca ti': \p —Titan jin c'atan an, catu' chach oc linan cu nan on, ẍi Jesús tet naj. \p Catu' jix a linan naj. \v 9 Jix lawi tu' xin, jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ey jun tzet yetal oj jin k'anle el e ex an. ¿Beytet junoj ey sleyal kunen yet sc'ual xewilal che na'? ¿Jam tzet watx' chi ske' el kuneni, ma ja' tzet pena? ¿Chim ske' kak'on can wa'xoj sc'ul junoj ya' ey, ma chi ske' kak'on can cam junoj ánima? ẍi Jesús tet eb. \p \v 10 Jix lawi tu', jix ec' t'anan oj Jesús xol eb joyan oc yin tu'. Jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Bi eltoj ja k'ab, ẍi Jesús tet naj. Jix sbion eltoj sk'ab naj, catu' jix wa'xi can oj. \v 11 Pero jix tit sjowal wan xa eb. Catu' jix slatinen el sba eb yu tzet oj yute Jesús eb. \s1 Ja' Yet Jix Sic'on El Lacawan Ẍejab Jesús \r (Mateo 10:1-4; Marcos 3:13-19) \p \v 12 Ja' yet jun tiempoal tu', jix to Jesús txaloj bey jun wonan. Jun ak'bal txa c'al jix yun tet Dios titu'. \v 13 Jaxa yet jix k'inibi a yet jun xa c'ual, jix yawtentej eb scuywom tu' sc'atan. Catu' jix sic'on el lacawan xol eb. Catu' jix yaon oc yopiso eb tu' yu yoc eb ẍejab oj. \v 14 Ja' sbi eb ti': Simón, naj jix yij pax Pedro yu Jesús, yetoj jun yuẍtaj naj, Andrés sbi, yetoj Jacobo, Juan, Felipe, Bartolomé, \v 15 Mateo, Tomás, ey jun xa chi yij sbi Jacobo, sc'aal naj Alfeo. Ey jun xa Simón sbi, yetbi sba yetoj eb Cananista\f + \fr 6:15 \ft Eb cananista, chi yal yel oc apnoj sbi jun bulan eb ac'ul oc yin naj yaaw bey Roma. Chi yoche eb chi el yalan naj yaaw tu', catu' chi yaon oc jun yaawil eb yul yet xojli.\f* yet yalantoj. \v 16 Ey jun chi yij sbi Judas, yuẍtaj Jacobo, yetoj pax Judas Iscariote, naj jix aon oc Jesús yul sk'ab camich. \s1 Jun Miman Bulan Ánima Jix Oc Joyan Yin Jesús \r (Mateo 4:23-25) \p \v 17 Jix lawi tu' xin, catu' jix eytej Jesús tu' yetoj eb scuywom bey jun wonan tu'. Palan yeyol eb bey jun ac'al. Ec'al ánima jix tit bey wan conoblaj yul yet Judea. Jix apni eb sc'atan Jesús titu'. Ey eb jix tit bey conob Jerusalén. Ey pax eb jix tit bey sti'laj ja' mar, ja' ton bey conob Tiro yetoj bey conob Sidón. Jix apni eb yab tzet chi yal Jesús. Ey eb xin, yu yi'le can el junoj sya'ilal yin eb yu Jesús, yuxan jix apni eb. \v 18 Ey eb ey oc pena espíritu yin, jix wa'xi can sc'ul eb yu Jesús. \v 19 Masanil eb chi yoche chi oc mitx'an yin Jesús tu', yutol chi wa'xi can sc'ul masanil eb yu yipal Jesús. \s1 Ey Eb Watx' Yet, Catu' Ey Eb Pena Yet \p \v 20 Jix ec' t'anan oj Jesús xol eb scuywom tu', catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' jaex meba' jex ti', watx' je yet, yutol ey oc Dios je Yaawil oj. \p \v 21 Ja' jaex ey je wail ti', watx' je yet, yutol oj no can je c'ul. \p Ja' jaex chex ok' tinani', watx' je yet, yutol oj jex tzeewoj. \p \v 22 Jin ya'il oj jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti', oj chichon oc sc'ul eb ánima je yin, oj jex ujtele el xol eb, catu' oj jex buchle yu eb. Caw c'am swatx'il oj yal eb je yin jin ya'il oj an. Pero ja' yet quey tu' oj jex yute eb tu', caw watx' je yet. \p \v 23 Tzala jon nej yin sic'lebil, yutol ey tzet oj je cha' sq'uexel oj satcan. Jaxca chex utele ti' tinani', quey pax tu' jix utele eb ẍejab Dios yu eb ánima yet peyxa. \p \v 24 Pero ja' jaex be'om jex, caw ok'bal jex c'ule, yutol xax je yil swatx'ilal, c'am xa tzet oj je cha' je sattajtoj. \p \v 25 Ja' jaex nonaj je c'ul tinani', caw ok'bal jex c'ule, yutol oj jul jun tiempoal oj je yab je yak'on wail. \p Ja' jaex chex tzee tinani', caw ok'bal jex c'ule, yutol oj jex ok' yu cus c'ulal. \p \v 26 Ja' yet watx' jex yalon eb ánima, caw ok'bal jex c'ule, yutol quey tu' jix utele eb jix tz'aj yal oc sba ẍejab oj Dios yu eb ánima yet peyxa tu'. \s1 Chi Cu Cam C'ulne Eb Cu Cajat \r (Mateo 5:38-48; 7:12) \p \v 27 Chi wal e ex mac jex lalan je yaben tzet chi wal an, cam c'ulne eb je cajat, ak' wej watx' c'ulal tet eb chi chichon oc sc'ul je yin. \v 28 Ja' eb chi k'anontej sjowal sc'ul Dios je yiban, ja' ojab swatx' c'ulal Dios che k'antej yiban eb. Chex txali yin eb chex buchoni. \v 29 Ta ey mac chi mak'ontoj jun pac' je ti', che jacbatoj jun pac' xa. Ta ey mac chi tok'on ec' ja chumpa, jaj can toj je camiẍ pax yetoj. \v 30 Yal c'al mac chi k'anon junoj tzet yetal e ex, ak' wej tet. Ja' eb chi i'on ec' junoj je tzet yetal, manchej je k'an meltzo tet eb. \v 31 Watx' ojab che yute je ba tet eb je yet animail, yutol chex tzalai yet watx' chi yute sba eb e ex. \p \v 32 Ta asanne eb chex cam c'ulneni, ta ja' c'al ch'an eb che cam c'ulne pax oj, ¿ta watx' jaxca tu' che na'? Quey pax tu' chi yun eb penawom. \v 33 Yetoj pax oj, ta asan tet eb watx' chi yute sba e ex, watx' che yute je ba, ¿ta watx' jaxca tu' che na' xin? Quey pax tu' chi yun eb penawom. \v 34 Ta asan mac tet chi ak'on meltzo je tzettaj yetal che na' yet chi xew smaaneni, ta asan tet che yak' maanil, ¿ta watx' jaxca tu' che na'? Chi yak' pax eb penawom junoj settaj yetal maanil tet eb yet penawomal, yutol chi sna' eb tol oj ẍa' eb junel xa. \v 35 Pero jaexti' xin, cam c'ulne wej eb je cajat. Ak' wej c'al watx' c'ulal. Ja' yet che yak'on junoj tzet yetal maanil, c'am che na' tol oj je cha' junel xa. Ta che yun jaxca tu', caw miman tzet oj je cha' sq'uexel oj satcan, catu' chi txeclo pax el oj tol yuninal jex xa pax Dios miman yel oc apnoj. Ilala, chi x'ox swatx' c'ulal Dios tet eb penawom, eb c'am chi yal nioj yu diosalil yu tzet chi ẍa' eb tet Dios. \v 36 Ok' ojab je c'ul yin eb je yet animail, jaxca chi yun yok' sc'ul cu Mam Dios je yin. \s1 C'am Chi Ske' Cu Na'on Oc Yin Junoj Xa Mac Txequel \r (Mateo 7:1-5) \p \v 37 Manchej je na' oc yin junoj xa mac txequel, yet watx' man oj na'le oc je yin yu Dios. Man comon oj che yal tol ey spenail junoj mac txequel, yet watx' c'am chi yal Dios tol ey je penail pax oj. Jo' wej q'uey sjowal je c'ul yin je yet animail, catu' oj sjo'on q'uey sjowal sc'ul Dios je yiban. \v 38 Ak' wej tet je yet animail. Ta quey tu' oj je yute, oj yak' pax Dios e ex. Jaxca junoj tzet yetal tz'ajan chi yun yechelei, teq'ueq'ui chi noi, bululi chi yune', c'am xa chi ske' spixle sti' snetal, quey tu' oj yute yak'on Dios tzettaj yetal e ex. Jaxca che yute je yak'on tet eb je yet animail, quey tu' oj yute yak'on pax Dios e ex. \p \v 39 K'inaloj ta ey junoj mac c'am chi ske' yiloni, ta chi quetz'letoj yu junoj xa c'am chi ske' yiloni. Chi stok'letoj sba eb scawanil sat pac'an. \v 40 C'am junoj cuywom ec'ban yel oc apnoj yintaj scuywam. Pero ja' yet chi lawi scuywi, laan xa jaxca scuywam tu'. \p \v 41 K'inaloj ta junoj ja wet animail chi to sc'ail te' yul sat. Cha woche cha wi' eltej jun sc'ail te' tu', pero ey pax jun miman te' ey octoj yul ja sat.\f + \fr 6:41 \ft Ja' jun sc'ail te' c'al jun miman te' chi yal eb Israel yu junoj spenail. Ta sc'ail te', txenne cu penail. Ta miman te', miman cu penail.\f* \v 42 Cha wal tet, “wuẍtaj, chi ske' wi'on eltej jun sc'ail te' yul ja sat,” ja chi tet. ¿Pero tumi c'am cha wil jun miman te' yul ja sat? Ta quey tu' cha wute ja walon xin, caw caab sat jaach. Sowalil cha wi' can eltej jun miman te' yul ja sat babel, catu' chi ske' ja wi'on eltej jun sc'ail te' yul sat ja wet animail tu'. \s1 Ja' Cu Beybal Chi Txeclonen El Oj Tzetal Ey Yin Cu Pixan \r (Mateo 7:17-20; 12:34-35) \p \v 43 K'inaloj ta ey te' te' watx', man pena oj sat chi yak'a. Ja'c'ala' pax te' pena, c'am pax sat te' watx' chi yak'a. \v 44 Yu sat jun jun te' chi yak'a, yuxan chi kotajne el tzet te'al te'. K'inaloj junoj te' q'uix tinani', man mansan oj sat chi yak'a. K'inaloj pax junoj ste'al tulus tinani', man tzoyol oj sat chi yak'a.\f + \fr 6:44 \ft Jix yal Jesús, uva c'al higo titi', pero yutol man otajbil oj wan sat te' ti', yuxan jix cu k'an sbi wan sat te' tol otajbil ku.\f* \v 45 Ja' mac watx' sna'bal, watx' tzet chi yala, yutol asan tzet yetal watx' ey bey spixan eb. Jal pax eb pena sna'bal xin, pena tzet chi yal eb, yutol asan tzet yetal pena ey bey spixan eb. Yutol ja' tzet ey bey cu pixan, ja' chi kala. \s1 Sowalil Chi Cu Jije Tzet Chi Yal Jesús \r (Mateo 7:24-27) \p \v 46 ¿Tzet yuxan, “Mamin, Mamin” je chi e in an, pero c'am che jije pax tzet chi wal an? \v 47 Oj waltej e ex tzet oj yun yel oc eb chi jijen tzet chi wal an, yet chi yaben eb. \v 48 Laan oj yun yel oc eb jaxca junoj winaj chi swa'ne sna. Chi sculon tx'otx' masanta' c'al chi mitx'a ch'en ch'en, catu' chi yaon ey xe' sna tu'. Chi lawi swa'xi yu naj xin, chi c'oli yec' elom ja' yinlaj, chi a sjowal ja', chi smak'on oc sba ja' yin. Pero c'am c'al nioj chi bilwi jun na tu' yutol caw watx' ye xe' yiban ch'en tu'. \v 49 Pero ja' eb c'am chi jijen pax tzet chi wal an, laan eb jaxca junoj mac txequel, tu' c'al chi ya a sna sat tx'otx'. C'am xe' chi ey xol tx'otx'. Chi lawi swa'xi tu', chi c'oli yec' elom ja' yinlaj jun na tu', chi a sjowal ja', chi smak'on oc sba ja' yin. Eyman chi telc'o jun na tu', catu' chi etextoj, ẍi Jesús tet eb. \c 7 \p \v 1 Ja' yet jix lawi sk'anab Jesús tet eb ánima, jix to bey Capernaum. \v 2 Ja' titu' ey jun naj scapitán eb soldado, a Roma naj. Ey jun smoso naj caw xaan yu naj sic'lebil. Pero ya' ey, tuxa chi cam naj. \v 3 Ja' yet jix able sk'umal Jesús, jix ẍejontoj jaywan eb winaj ey yopiso xol eb Israel. Jix bet sk'anon favor eb tet Jesús tu', tol chi to ak'le wa'xoj sc'ul naj smoso naj tu'. \v 4 Ja' yet jix apni eb sc'atan Jesús, jix oc tean eb yin Jesús, jix yalon eb tet naj jaxca ti': \p —Ja' jun naj capitán tu', smoo chach colwa tet naj. \v 5 Yutol caw ey scam c'ulal naj kin, jaon Israel jon ti'. Jix yak' wa'xoj jun na naj bey chi kak' culto, ẍi eb tet Jesús. \p \v 6 Jix to Jesús yetoj eb. Pero txenxane yapni eb bey sna tu', jix ẍejon jaywan eb yamigo naj capitán tu' sc'atan Jesús tu'. Jix yalon eb jaxca ti' tet Jesús: \p —Ẍi naj e ach jaxca ti': “Mamin, manchej ja wetne ja ba ja jul jin c'atan an, yutol man jin moo oj chach octoj yul jin na. \v 7 Yuxan ma jin toj wal e ach yu naj jin moso ti'. Asanne ojab tol cha waltej tol chi wa'xi can naj, catu' chi wa'xi naj. \v 8 Ila jainti', ey eb waawil chin chejon an. Ja'c'ala' ey pax eb soldado chin cheja. Ta ey junoj mac chin cheja, chi c'al sjije stoi. Ta ey mac chi wawte, chi c'al sjije sjuli. Yetoj pax oj, ta ey tzet chin chej swa'ne junoj jin moso an, chi c'al sjije swa'neni. Yuxan, wotaj an, jaxca chi wute jin chejon eb tu', quey pax tu' chi ske' ja walon masanil tzet yetal jaachti',” ẍi naj capitán tu', ẍi eb tet Jesús. \p \v 9 Ja' yet jix yaben Jesús jaxca tu', caw jix q'uey a sc'ul yabeni. Catu' jix oc t'anan yin eb ánima tzajan yintaj tu'. Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex, c'am to junoj a Israel chi wil yaon oc sc'ul yin Dios jaxca jun winaj ti', ẍi Jesús. \p \v 10 Ja' yet jix apni eb ẍejab bey sna tu' xin, jix yilon eb tol xax wa'xi sc'ul naj smoso naj tu' yu Jesús. \s1 Naj Ach'e Jix Pitzc'u A Yu Jesús \p \v 11 Jix lawi tu' xin, jix to Jesús tu' bey jun conob Naín sbi yetoj eb scuywom. Ec'al ánima jix oc tzajan yintaj eb. \v 12 Ja' yet lalan yapni eb scawilal jun conob tu', jix yil eb tol ey jun camom lalan sto mujlei. Ec'al eb a conob titu' tzajan oc yintaj. Ja' naj jix cam tu', jun ch'an naj yu xutx, camnaj xa yichamil ix txutxe tu'. \v 13 Ja' yet jix yilon oc naj Kaawil yin ix txutxe tu', jix ok' sc'ul naj yin ix. \p —Manchej jaach ok'i, ẍi Jesús tet ix. \p \v 14 Catu' jix sjitzontoj sba Jesús sc'atan sca'ail naj camom tu'. Jix oc mitx'an yin sbatxbanil naj tu'. Jix oc linan eb batxnen oc tu'. Catu' jix yalon Jesús tet naj camnaj xa tu' jaxca ti': \p —Cha ach'e, chi wal e ach, aan waan oj, ẍi Jesús tet naj camnaj xa tu'. \p \v 15 Catu' jix a chotan naj camnaj tu'. Jix c'oli sk'anab a naj, catu' jix aletoj naj tet xutx yu Jesús. \v 16 Ja' yet jix yilon eb ánima jun ti', caw jix xiw a eb smasanil. Jix yalon watx' k'ane tet Dios: \p —Ja' jun ẍejab Dios jix ẍejtej cu xol wej ti', caw miman yel oc apnoj, ẍi eb. \p Jix yalon pax eb jaxca ti': \p —Caw jix jul Dios colwa kin, jaon sconob Dios jon ti', ẍi eb. \p \v 17 Ja' jun tzet jix el yunen Jesús, eyman jix abcha yul-laj Judea tu', yetoj bey wan xa conoblaj scawilal tu'. \s1 Cawan Ẍejab Naj Juan Bautista Jix Apni Sk'anle Tet Jesús \r (Mateo 11:2-19) \p \v 18 Ja' eb scuywom Juan Bautista jix bet alon tet naj, jantaj tzet jix el yunen Jesús. \v 19 Yuxan jix yawtetej cawan eb scuywom. Catu' jix ẍejontoj eb sc'atan Jesús tu', yu sk'anlen eb ta ja' Jesús tu', ja' jun lalan yechbanen sjul eb ma ey jun xa chi yechbane sjul eb xin. \v 20 Yuxan, ja' yet jix apni eb sc'atan Jesús jix yalon eb jaxca ti' tet Jesús: \p —Ja' naj Juan Bautista jix cu chejontej e ach ti' on, yu cu k'anle e ach ta jaach \w Cristo\w* jaach, ta jaach lalan jaach kechbanen ja jul on, ma ey junoj xa chi kechbane sjul on xin, ẍi eb tet Jesús. \p \v 21 Ja' yet jix sk'anlen eb tu', caw ey eb ya' ey yu yal c'al tzet sya'ilal, c'al eb ey oc pena espíritu yin jix wa'xi can sc'ul eb yu Jesús. Ec'al pax eb c'am chi ske' yilwani jix wa'xi can sat yu. \v 22 Yuxan jix yal naj Jesús tet eb ẍejab naj Juan tu' jaxca ti': \p —Paxan nej toj bey naj Juan tu'. Che yal tet naj tzetal jix je yabe, c'al tzetal jix je yil titi'. Che yal tet naj tol ey eb c'am ta' chi ilwi, pero jix ilwi can a eb tinani'. Yetoj pax eb coxo' jix bey a eb. Ja' eb ey oc lepra yin, jix wa'xi can eb, c'al eb c'am chi yabe, jix yab can a eb. Ey eb camnaj xa jix pitzc'u can a oj. Lalan yaben watx' k'ane yet colbanile eb meba'. \v 23 Caw watx' yet eb c'am chi somcha can el sc'ul win an. Quey tu' che yute je yalon tet naj Juan tu' yet oj jex apnoj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 24 Ja' yet jix lawi spax can toj eb chejabwom tu', jix yalontej Jesús yu naj Juan tu' tet ánima jaxca ti': \p —Na' wej tej, tzet jix bet je yil bey cusiltaj tx'otx' tu'. ¿Jam junoj te' a chi bilwi yu ka'e' jix bet je yila? \v 25 ¿Tzet jix bet je yil xin? ¿Ma ja' junoj winaj watx' spichil jix bet je yila? Je yotaj tol ja' eb watx' spichil tu', c'al eb miman tzet yetal ey tet, ja' bey sna eb yaaw ey ec' eb. \v 26 Ta manaj wan tu' xin, ¿Tzet jix bet je yila? ¿Ma ja' junoj yalomal el sk'ane Dios jix bet je yila? Yalomal ton el sk'ane Dios jun jix bet je yil tu'. Yutol ja' naj Juan tu', yel miman yel oc apnoj, \v 27 yutol ja' ton sk'aneal naj Juan ti', yalnaj can Dios yul An Juun Tz'ibebil can oj, bey chi yal jaxca ti': \q1 Oj jin chejtej jun jin chejab, oj baboj to ja sattaj jaxca chi yun swa'nen junoj be, jaxca tu', oj yute swa'nen sbeybal eb ánima yu, yet c'am to chach juli, ẍi yul An Juun.\x * \xo 7:27 \xt Malaquías 3:1\x* \m \v 28 Chi wal e ex tol ja' xol ánima yul yiban k'inal ti', c'am junoj mac txequel ec'ban yel oc apnoj yintaj Juan Bautista tu'. Pero ja' eb ey oc Dios Yaawil oj, yel ec'ban swatx'il yet eb yintaj naj Juan tu', cax c'al c'am yel oc apnoj eb, ẍi Jesús tet eb. \v 29 Ja' yet jix yaben eb ánima yetoj eb tejom el tumin tzet jix yala, jix yalon eb tol caw watx' Dios, yutol jix yak' ak'le bautizar sba eb yu naj Juan tu'. \v 30 Jal pax eb fariseo yetoj eb cuywam yin sley Moisés, ma ak'le bautizar eb yu naj Juan tu'. Jaxca ti' jix yute x'oxon el oj tol ja' tzet chi yoche Dios yin eb, c'am nioj yel oc apnoj yul sat eb. \v 31 Jix yalon naj Kaawil tet eb ánima ey ec' titu' jaxca ti': \p —Ja' eb ánima yet jun tiempoal ti', oj waltej e ex tzet utbil ye sna'bal eb. \v 32 Laan eb jaxca unin tu' c'al chi ec'ab txombal. Ey la eb chi yal tet wanoj xa yet uninal jaxca ti': “na'ba c'al jix ketne cu ba cu sonle je yu, pero ma c'al jex canalwoj pax oj. Yetoj pax oj na'ba c'al jix cu bit'ne wan bit' caw cusiltaj xa c'al yoqui, pero ma c'al jex ok' pax ketoj,” ẍi eb. Jaxca eb unin c'am chi sajchi tu', quey tu' eb ánima chi wal ti' an. \v 33 Yutol beybalnebil yu naj Juan tol c'am chi lowi, c'am chi yuc' vino. Yuxan jaex che yala, tol ey jun pena espíritu chi etnen naj. \v 34 Ja' yet jix jin jul xin, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti'. Jainti' chin lowi, chi wuq'ue. Pero jaex che yal jaxca ti' win an: “Ja' naj Jesús tu', lo' c'al chi yoche chi yune', chi uc'wi pax vino. Yamigo sba naj yetoj eb tejom el tolabal, c'al yetoj wan xa eb pena sbeybal,” je chi win an. \v 35 Pero ja' eb ey oc sjelanil Dios yin, chi txeclo el yin eb yu tzet chi el yuneni, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Bet Ec' Jesús Bey Sna Jun Fariseo Simón Sbi \p \v 36 Ja' yet junel, ey jun naj fariseo jix awten Jesús low bey sna. Jix lawi yapni, catu' jix ey chotan Jesús low yetoj naj. \v 37 Pero ey jun ix a conob titu' caw pena sbeybal. Jix yab sk'umal ix tol jix apni Jesús low bey sna naj fariseo tu'. Catu' jix to ix titu'. Jix yi'toj jun alabastro limeta nonaj yu jun ambal suk'uk'i xa c'al yec' sab.\f + \fr 7:37 \ft Ja' ch'en alabastro, ja' ton jun ch'en watx' yili, c'uun pax oj. Catu' chi k'anbalnele ch'en yet chi wa'xi snetal xumac te' c'al wan limeta watx' yili.\f* \v 38 Jix apni kaan ix scawilal Jesús. Jix c'oli yok' ix. Catu' jix x'a'on el yajan Jesús tu' yetoj yal sat ix.\f + \fr 7:38 \ft Ja' yet chi low eb yin meẍa, tz'eyan ey eb, catu' chi low eb, yuxan chi ske' x'a'li el yajan naj yu jun ix tu'.\f* Jix lawi c'al tu' xin, jix sjo'on taj yajan naj yetoj xil ya' ix, catu' jix tz'uble el yajan Jesús yu ix. Jix stobon oc ix jun ambal suk'uk'i sab tu' yin yajan naj. \v 39 Ja' yet jix yilon naj fariseo jun tu', jix sna'on naj jaxca ti': “ta yel ẍejab Dios jun winaj ti', chim na'cha el yu tzet ixal jun chi mitx'on yajan ti'. Chim na'cha pax el yu naj tzet utbil ye oc ix, tol pena sbeybal ix ti',” ẍi naj yul sc'ul. \v 40 Catu' jix yalon Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Simón, ey nioj tzet chi woche chi wal e ach an, ẍi Jesús tet naj. \p —Ala jaach cuywam tzet chi yoche ja c'ul cha wal e in an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 41 —K'inaloj ta ey cawanoj winaj ey sjec' tet spatrón tinani'. Ta quinientos quetzales sjec' junoj, jal junoj xa xin cincuenta quetzalne sjec'.\f + \fr 7:41 \ft Ja' yin griego chi yal denario titi'. Jun denario stool sc'u eb yet peyxa tu'.\f* \v 42 Pero k'inaloj ta c'am bey chi ske' chi yi' ch'en eb. Catu' tu' c'al chi jo'le q'uey sjec' eb yiban yu naj. ¿Mac junoj yel chi cam el sc'ul yin naj spatrón tu' cha na'? ẍi Jesús tet naj. \p \v 43 —Ja' chin na' jainti' an, ja' naj yel miman sjec' chi jo'le q'uey yiban yu naj tu', ja' naj tu' yel miman chi cam c'ulnen naj, ẍi naj Simón tu' tet Jesús. \p —Yel ton cha wala, ja' ton naj, ẍi Jesús tu'. \p \v 44 Jix lawi tu' xin, jix oc t'anan Jesús yin ix tu', catu' jix yalon naj tet Simón tu' jaxca ti': \p —Ja' yet jix jin jul yul ja na ti', ma ja wak' nioj wa' x'a'il oj wajan an, pero jun ix ti', jix x'a' el wajan yetoj yal sat. Catu' jix sjo'on taj wajan ix yetoj xil ya'. \v 45 Ma ja tz'ub el jin ti' yu ja tx'oxon el ja cam c'ulal. Pero jun ix ti', yechel tax jin jul titi', c'am c'al chi sbej tz'ubon el wajan an. \v 46 C'am nioj yanil jin jolom jix atoj. Pero jun ix ti', jix stob oc jun ambal suk'uk'i xa c'al sab yin wajan ti' an.\f + \fr 7:46 \ft Ja' yet chi apni eb bey junoj na, chi tx'a'li el yajan eb, catu' chi tz'uble el sti' eb, c'al chi bonle eb yetoj aceite olivo yet chi x'oxon el scam c'ulal eb a na tu'.\f* \v 47 Yuxan chi wal e ach, caw miman scam c'ulal jun ix ti', yutol caw miman spenail jix jo'le q'uey yiban ix. Jal pax mac nian ch'an spenail chi jo'le q'uey yiban xin, nian ch'an scam c'ulal chi x'oxo, ẍi Jesús tet naj Simón tu'. \p \v 48 Jix lawi tu' xin, jix yalon Jesús tet ix jaxca ti': \p —Tol chi lawi can ja penail wu an, ẍi Jesús tet ix. \v 49 Catu' jix c'oli yalon jaywan xa eb chotan ey yetoj Jesús tu' jaxca ti': \p —¿Bey jix tit oc yip jun winaj ti'? Ilala, chi ske' sjo'on can q'uey cu penail, ẍi eb. \p \v 50 Catu' jix yalon tet ix tu' jaxca ti': \p —Jix jaach colchai, yutol jix ja waoc ja c'ul win an. Yuxan, paxan yin tzala c'ulal, ẍi Jesús tet ix. \c 8 \s1 Ja' Eb Ix Jix Colwa Yin Tzet Sowalil Yu Jesús \p \v 1 Jix lawi tu' xin, ec'al wan conoblaj c'al wan aldealaj bey jix ec'ab Jesús. Yet jix ec' yalon can el sk'ane Dios xol-laj ánima, jix ec' yal can el watx' k'ane xol-laj eb, tzet utbil chi yun yoc Dios yin Yaawil oj eb. Ja' eb lacawan ẍejab jix ec' yetoj Jesús. \v 2 Ey wan eb ix i'bil el pena espíritu yin eb ix yu Jesús, c'al wan xa eb ix jix wa'xi can sc'ul yu. Ja' eb ix jix to yetoj naj. Ey oc María, chi yij pax sbi Magdalena xol eb. Ja' ix bey jix el can jujwan pena espíritu yin yu Jesús. \v 3 Ey jun ix chi yij sbi Juana, ix yistil naj scaporal Herodes, chi yij sbi naj yin Chuza. Ey pax jun ix chi yij sbi Susana, yetoj jaywan xa eb ix chi colwa eb yin Jesús yetoj set yetal eb. \s1 Sk'aneal Jun Naj Txi'om Trigo \r (Mateo 13:1-9; Marcos 4:1-9) \p \v 4 Caw ey ánima jix tit bey jun jun conob yu yilon Jesús. Ja' yet jix syamban sba eb, jix yalontej Jesús jun k'aneal ti' tet eb, jix yalon jaxca ti': \p \v 5 —Ey jun winaj jix to txi'o trigo. Ja' yet lalan txi'on ey ixim tu', catu' ey wan chi ey q'uey can yul be. Ja' ixim tu', tu' c'al jix tec'letoj ixim. Catu' jix ec' sic'le a ixim yu no' tz'quin. \v 6 Ey ixim xin, yibanlaj saam ch'en jix apni can ixim. Ja' yet jix aol ixim, eyman jix taj el oj, yutol man ch'acan oj tx'otx' tx'otx' yiban ch'en saam ch'en tu'. \v 7 Ey ixim jix apni can xol q'uix. Tu' c'al jix q'uey a ixim xol an yet jix ch'ib a an q'uix. \v 8 Ey pax ixim jix apni can bey yax tx'otx'. Ja' yet jix ch'ib a ixim, jix ch'ib a masanta' c'al ey sjolom ixim ciento sbak' jun jun, ẍi Jesús tet eb. Ja' yet jix lawi yalontej jun sk'aneal ti', catu' jix yalon yin ipal jaxca ti': \p —Ja' wan tzet che yab ti', na' wej tej sic'lebil, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Yopiso Wan Sk'aneal Chi Yak' Na'cha El Ti' \r (Mateo 13:10-17; Marcos 4:10-12) \p \v 9 Jix sk'anlen el eb scuywom tu' tet Jesús, tzet yel oc apnoj jun k'aneal tu'. \v 10 Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Lalan x'oxon Dios e ex wan tzet c'am mac otajnen ti', yet watx' chi na'cha el je yu tzet utbil ye oc Dios yin Yaawil oj. Jal tet wan xa ánima xin, asan wan sk'aneal yet tx'oxbanile chi waltoj tet eb. Yuxan, cax c'al chi yil eb junoj tzet yetal, pero chi can can eb jaxca tol c'am tzet chi yil eb. Yetoj pax oj, cax c'al chi yab eb, pero c'am nioj chi na'cha el yu eb.\x * \xo 8:10 \xt Isaías 6:9\x* \s1 Tzet Chi Yal Yel Oc Apnoj Jun Sk'aneal Naj Txi'om Trigo Ti' \r (Mateo 13:18-23; Marcos 4:13-20) \p \v 11 Oj wal e ex tzet chi yal yel oc apnoj jun k'aneal jix wal ti' an. Ja' ixim jinat tu', yechel sk'ane Dios. \v 12 Ja' ixim jinat jix apni can oc yul be, yechel eb ánima chi xew yaben sk'ane Dios catu' chi jul naj diablo yin. Chi jul yi'on el sk'ane Dios naj yin spixan, yet watx' c'am chi yaoc sc'ul eb yin, catu' c'am chi colcha eb yu. \v 13 Ja' ixim jinat jix apni can oc yiban ch'en saam ch'en, yechel eb ánima chi cha'on aben sk'ane Dios yin tzala c'ulalil. Pero c'am stec'anil eb, txenne tiempo chi yaoc sc'ul eb yin. Yutol ja' yet chi jul junoj porobal yiban eb, yin jun txolan chi meltzo eb yintaj junel xa. \v 14 Ja' ixim jix apni can oc xol q'uix, yechel eb chi aben sk'ane Dios, pero ja' yet chi bey c'al toj tiempo, miman tzet chi sna' eb. Chi sna' eb sbe'omal. Chi sna' eb yet smimanil. Yu wan tu', chi etex el sna'bal eb. Laan chi yun yel oc eb jaxca ixim trigo c'am chi wa'xi sjolom. \v 15 Jal pax ixim jix ey q'uey bey yax tx'otx' xin, yechel eb chi cha'on aben sk'ane Dios yin masanil sc'ul. Junelne chi yaoc eb yin sc'ul. Tec'an chi yute sba eb. Yuxan laan eb jaxca ixim trigo ec'al sbak' chi yak'a. \s1 Sk'aneal Jun Cantin \r (Marcos 4:21-25) \p \v 16 Ja' yet chi kaon oc cu cantin, c'am chi cu noba oc junoj tzet yetal yiban, catu' c'am chi ka pax octoj yalan tx'at. Pero ja' yiban junoj tzet yetal naat ey a oj, ja' titu' chi cu batxba atoj, yet watx' chi yil yajan eb jantaj eb chi octoj yul na. \v 17 Jantaj tzet ewan c'uan ye tinani', oj txeclo c'al ta' a oj. Yetoj jantaj tzet c'ubabil el tinani', oj ak'le otajnele el oj, masanil oj abcha oj. \p \v 18 Yuxan chi cam je yaben tzet chi wal an. Yutol ja' mac chi yoche chi na'cha el yu, oj ak'le na'cha el yu eb. Jal eb c'am chi yoche chi na'cha el wan ti' yu xin, ja' nioj tzet ian chi na'cha el yu eb, oj i'le xa c'al ec' tet eb, ẍi Jesús. \s1 Xutx Jesús Yetoj Eb Yuẍtaj Naj \r (Mateo 12:45-50; Marcos 3:31-35) \p \v 19 Ja' ix xutx Jesús yetoj c'al eb yuẍtaj, jix apni eb bey ey ec' oj. Pero ma ske' yoctoj eb bey ey ec' naj tu', yutol witz'an yu ánima. \v 20 Yuxan, ey jun jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Jix jul ja txutx yetoj eb ja wuẍtaj sti' na. Tol ab chi yoche eb chi k'anab ja wetoj, ẍi eb, ẍi jun tet Jesús. \p \v 21 Jix yalon Jesús tet eb ey ec' titu' jaxca ti': \p —Yal c'al mac chi aben sk'ane Dios, ta chi sjije, ja' ton eb tu' jaxca tol jin txutx ye, jaxca tol wuẍtaj ye, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jun Miman Ka'e' C'al Ja' Mar Jix Oc Tucna Yu Jesús \r (Mateo 8:23-27; Marcos 4:35-41) \p \v 22 Ja' yet junel, jix oc Jesús yul jun barco yetoj eb scuywom. Catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Toon nej bey jun xa sk'axepal ja', ẍi Jesús tet eb. \p Catu' jix to eb. \v 23 Ja' yet lalan sto eb tu', jix wey a Jesús. Pero eyman jix jul jun ka'e' caw jow sic'lebil. Jix c'oli yak' pululoj ja'. Jix oc ja' yul te' yu. Ian jix pax ey te' yich ja'. \v 24 Jix stenon el sweyan Jesús eb: \p —Mamin, Mamin, tol chi cu pax ey yich ja', ẍi eb tet Jesús. Jix a linan naj tu'. Jix stenon oc tucan jun ka'e' tu', c'al ja' mar tu'. Catu' jix sjijen yoc tucan oj, tz'inini xa c'al. \v 25 Jix lawi tu' xin, jix yalon Jesús tet eb scuywom tu' jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan c'am che yaoc je c'ul yin Dios? ẍi Jesús tet eb. \p Pero tu' c'al jix q'uey a sc'ul eb yu sic'lebil. Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet la ye jun winaj ti'? Ila chi yak' mandar ka'e' yetoj ja' mar, catu' chi sjijen tet, ẍi eb. \s1 Jun Winaj A Gadara Ey Oc Pena Espíritu Yin \r (Mateo 8:28-34; Marcos 5:1-20) \p \v 26 Jix lawi jun tu', jix ec' apnoj eb sk'axepal ja' bey yul yet Gadara, bey spac'anil Galilea. \v 27 Ja' yet jix apni Jesús sti' ja', ey jun winaj a conob titu' jix apni sc'atan Jesús, ey xa tiempo yoc wan pena espíritu yin. C'am xa chi yaoc spichil naj. C'am xa chi yal sc'ul chi ey ec' bey junoj na. Asan bey camposanto ey ec' oj. \v 28-29 Ja' yet jix yilon yin Jesús naj, jix ey kaan naj yajantaj naj. Catu' jix yalon Jesús tu' tet wan pena espíritu yin naj tu' tol chi el eb yin naj. Catu' jix a yaw naj, jix yalon naj jaxca ti': \p —Jaach Jesús, Sc'aal jaach Dios, yel xa c'al miman yel oc apnoj. ¿Tzet ja walon ja wet win an? Chin k'anon e ach, man chin ja wetne, ẍi naj tet Jesús tu'. \p Ec'al el chi mitx'a naj yu pena espíritu tu'. Yuxan chi pixle ey naj yetoj cadena yu ánima, chi oc ch'en yin yajan c'al yin sk'ab. Chi pix ey eb yet watx' c'am chi mak' cam sba naj. Pero chi c'al nic'chatoj wan cadena tu' yu naj. Chi i'le bey naj yu wan pena espíritu tu' bey cusiltaj tx'otx'laj. \v 30 Jix sk'anle Jesús tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet ja bi? ẍi Jesús tet naj. \p —Legión\f + \fr 8:30 \ft Legión chi yal yel oc apnoj tol ec'al. Legión sbi jun jun bulan soldado Romano, sbisil jun jun bulan tu' oxeb mil ma wajeb mil soldado.\f* jin bi, ẍi naj. \p Quey tu' jix yute yalon naj jaxca ti', yutol ec'al pena espíritu ey oc yin naj. \v 31 Catu' jix sk'anon favor eb pena espíritu tet Jesús tol manchej aletoj eb bey \w xab c'am yich\w*. \v 32 Ja' bey spac'anil jun witz' bey ey ec' eb titu', ey wan no' txitam lalan slowi. Yuxan jix sk'anon eb pena espíritu tu' tet Jesús, tol chi jajle can to eb yin no' txitam tu'. Jix jajle can toj eb yin no' yu Jesús. \v 33 Yuxan jix el can eb yin jun naj tu'. Ja' yin no' txitam jix to can eb. Yuxan jix el no' sat pac'an tu', catu' jix ey apnoj no' xol ja' mar. Jix jik'wi eytoj masanil no' xol ja' tu', catu' jix cam no'. \p \v 34 Ja' yet jix yilon eb yilomal no' tu' tzet jix yun no', caw jix xiw can a eb sic'lebil. Jix to eb yalon el xol conob, c'al bey yinlaj conob tu'. \v 35 Yuxan jix tit ánima yilon jun tzet jix yun tu'. Ja' yet jix apni eb bey ey ec' Jesús tu', jix yilon eb, tol chotan ey naj bey jix el eb pena espíritu tu'. Ey xa oc spichil naj. Watx' xa sc'ul naj ey oc pena espíritu yin tu'. Yuxan jix xiw a eb sic'lebil. \v 36 Ja' eb jix ilon jun tzet jix el yunen Jesús tu', ja' eb jix alon tet wan xa eb jix apni ilon tu', tzet jix yun swa'xi sc'ul naj bey jix el eb pena espíritu tu'. \v 37 Yuxan, ja' masanil ánima yul yet Gadara tu', jix sk'anle eb tet Jesús, tol chi sbos el sba naj yul slugar eb, yutol caw chi xiw eb. Catu' jix octoj naj yul te' barco tu' yu spaxtoj. \v 38 Ja' naj bey jix el can eb pena espíritu tu', jix sk'an oc tzajan sba naj yintaj Jesús. Pero ma cha'le toj naj. Jix yal Jesús tet naj jaxca ti', tol chi can naj bey jun lugar tu': \p \v 39 —Paxan bey ja na. Cha wala jantaj tzet jix el yunen Dios ja win, ẍi Jesús tet naj. \p Jix to can naj tu' xin. Jix yal naj tet masanil eb yul jun conob tu' tzet jix el yunen Jesús yin naj. \s1 Ix Scutz'in Naj Jairo Yetoj Jun Ix Ix Jix Mitx'on Sti' Spichil Jesús \r (Mateo 9:18-26; Marcos 5:21-43) \p \v 40 Yet jix pax ec' Jesús bey jun xa sk'axepal ja' bey jix tita. Ja' yet jix ec' apnoj tu', jix tzala masanil eb ánima titu' yutol caw echbanebil xa c'al Jesús yu eb. \v 41 Ey jun naj yaawil snail sculto eb Israel titu', Jairo sbi naj. Jix apni sc'atan Jesús, catu' jix ey kaan yajantaj. Jix sk'anon favor tet Jesús tu', tol chi to yetoj bey sna. \v 42 Yutol ja' jun q'uetxan scutz'in, tuxa chi cam ix. Ey mi lacaweb oj jabil sk'inal ix scutz'in naj tu'. Ja' yet jix to Jesús yetoj naj bey sna tu', ec'al ánima jix to yetoj. Chi switz'le xa c'al sba eb stobululoj yetoj. \p \v 43 Ja' xol eb ánima tu', ey jun ix ix ey xam lacaweb oj jabil ian c'al chi cam ix yu s'ilal ix chi eyi. Jix lawi el masanil settaj yetal ix tet eb anwam, pero c'am nioj jix wa'xi sc'ul ix yu eb. \v 44 Yuxan jix apni ix yintaj Jesús, jix oc mitx'an ix yin sti' spichil Jesús. Ja' yet jix oc mitx'an ix yin sti' spichil naj, catu' jix oc tucan yey s'ilal ix tu'. \p \v 45 Jix sk'anlen Jesús tet eb ánima tu' jaxca ti': \p —¿Mac txequel jun jix oc mitx'an sk'ab win an? ẍi Jesús. \p Pero jix yal masanil eb, tol c'am mac jix oc mitx'an sk'ab yin. Catu' jix yalon naj Pedro yetoj wan xa eb yet cuywomal tu' tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj caw chi switz' sba ánima ja win yet chi cu beyi. Ec'al eb chi sten oc sba ja win, pero cha k'anlen pax oj: “¿Mac jix oc mitx'an sk'ab win an?” ja chi pax oj, ẍi eb tet Jesús. \p \v 46 Catu' jix yalon Jesús tu': \p —Ey jun mac jix oc mitx'an win an. Wotaj an, jix wa'xi can sc'ul yu wip an, ẍi Jesús. \p \v 47 Ja' yet jix yilon ix ix tu', tol ma ske' yewban el sba ix xol ánima tu', caw jix bilwi a ix yu xiw c'ulal, jix apni ix sc'atan Jesús. Jix ey kaan ix yajantaj. Jix yalon el ix sattaj masanil eb ánima tu', tzet yuxan jix oc mitx'an ix yin Jesús. Jix yalon ix tzet jix yun swa'xi sc'ul ix. \v 48 Yuxan jix yal Jesús tet ix jaxca ti': \p —Txo ix, jix wa'xi can ja c'ul wu an, yutol jix ja waoc ja c'ul win an. Yuxan, paxan yin tzala c'ulal, ẍi Jesús tet ix. \p \v 49 Lalan to yalon Jesús tet ix jaxca tu', ey jun mac txequel speto bey sna naj Jairo tu', jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Ja' ix ja cutz'in tu', jix cam ix. Tuxa c'al chi yetne sba naj cuywam ti' sto yiloni, ẍi eb tet naj Jairo tu'. \p \v 50 Pero ja' yet jix yaben Jesús jun tu', jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Manchej jaach ok'i. Asan tol cha waoc ja c'ul yin Dios, oj wa'xoj can sc'ul ix ja cutz'in tu', ẍi Jesús tet naj. \p \v 51 Ja' yet jix apni eb bey sna naj, ma cha'le octoj eb ánima yu Jesús yul na tu'. Asanne Pedro, Jacobo c'al Juan yetoj smam xutx ix unin tu' jix ẍa' octoj Jesús tu' yetoj. \v 52 Tuxa c'al chi nilili ánima yok' yu ix. Catu' jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —Manchej jex ok'i. Ja' ix unin ti', man camnaj oj ix, asan chi weyi, ẍi Jesús tet eb. \p \v 53 Pero tu' c'al jix tzeewi a eb, yutol yotaj xa eb tol camnaj xa ix. \v 54 Jix lawi tu' xin, jix oc mitx'an Jesús yin sk'ab ix tu'. Catu' jix yalon naj yin ipal jaxca ti': \p —Txo k'opo, aan linan oj, ẍi Jesús. \p \v 55 Eyman jix pitzc'u a ix. Jix a linan ix tu'. Catu' jix yalon Jesús tol chi ak'le slo'be ix. \v 56 Caw jix q'uey a sc'ul smam xutx ix yet jix yilon eb. Jix yalon Jesús tet eb tu', tol c'am ojab junoj mac txequel bey chi yal eb tzet jix yun spitzc'u a ix. \c 9 \s1 Ja' Yet Jix Ẍejontoj Lacawan Scuywom Jesús \r (Mateo 10:5-15; Marcos 6:7-13) \p \v 1 Ja' yet junel, jix yawte oc joyan eb lacawan scuywom sc'atan Jesús. Jix ak'le yip eb. Catu' jix ak'le pax yopiso eb i'o can el pena espíritu yin ánima, c'al yak'on can wa'xoj sc'ul eb ánima ya' ey. \v 2 Jix ẍejontoj eb, yu ec' yalon can el eb tzet utbil chi yun yoc Dios Yaawil oj eb ánima, c'al ec' yak'le can wa'xoj sc'ul eb ya' ey yu eb. \v 3 Ja' yet c'am to chi to eb, catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Manchej je yi' nioj yet je be. Manchej je yi' je k'ojoch, je pa, je lo'be, ma je tumin. Catu' je pichil asan jun jun ey oc je yu ti' che yi'toj. \v 4 Yal c'al tzet nail bey chex apni, ja' c'al titu' che yak' je posada masanta' c'al chex to bey junoj xa lugar. \v 5 Ta ey mac c'am chex cha'oni, chex el yul sconob eb tu'. Che tzic' can el spojojal je yajan yu je tx'oxon el oj tol c'am xa je yalon je yet yin eb, catu' chex toi, ẍi Jesús tet eb. \p \v 6 Jix lawi tu' xin, catu' jix to eb. Jix ec' eb bey jun jun aldea. Jix yal can el watx' k'ane yet colbanile eb. Jix wa'xi pax can sc'ul eb ya' ey bey jun jun lugar yu eb. \s1 Jix Q'uey A Sc'ul Naj Herodes Yu Jesús \r (Mateo 14:1-12; Marcos 6:14-29) \p \v 7 Ja' naj Herodes, naj yaaw bey Galilea, jix yab sk'umal naj tzettaj yetal jix el yunen Jesús. Tu' c'al chi q'uey a sc'ul naj, yutol ey eb jix alon jaxca ti': “Ja' jun tu' chi el yunen wan tzet yetal tu', ja' naj Juan, jix pitzc'u a naj xol eb camnaj,” ẍi eb. \v 8 Ey pax eb chi aloni: “Ja' naj Elías chi jul x'ox ec' sba,” ẍi eb. Pero ey pax wan xa chi aloni tol ja' junoj xa eb ẍejab Dios peyxa jix pitzc'u a oj catu' chi jul x'ox ec' sba. \v 9 Jix yalon naj Herodes tu' jaxca ti': \p —Pero jainti', jix wak' orden, catu' jix i'le el sjolom naj Juan tu'. Yuxan, ¿mac mi txequel jun caw chi yal el eb tu'? ẍi naj. Caw chi yoche naj Herodes tu' chi yil Jesús yetoj sat. \s1 Ja' Eb Joeb Mil Winaj Jix Ak'le Low Yu Jesús \r (Mateo 14:13-21; Marcos 6:30-44; Juan 6:1-14) \p \v 10 Ja' yet jix jul eb ẍejab Jesús yin ẍejbanil tu', jix c'oli yalon eb tet, tzettaj c'al jix el yunen jun jun eb. Catu' jix i'letoj eb yu Jesús. Jix apni eb xojli yetoj Jesús bey jun lugar scawilal conob Betsaida. \v 11 Pero jix yab eb ánima tol chi to eb titu'. Yuxan, tzajan sto eb yintaj Jesús. Jix cha'le apnoj eb yu Jesús bey jix apni tu', catu' jix yalon xol eb tu' tzet oj yun yel oc eb chi oc Dios Yaawil oj. Jix yak'on pax can wa'xoj sc'ul eb ya' ey. \p \v 12 Ja' yet lalan xa yey c'u, jix apni eb lacawan scuywom sc'atan Jesús. Jix yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —Tejan watx' ta cha chejtoj eb ánima ti' bey wan aldea yetoj bey wan lugar cawil ti', yet watx' chi sman slow sba eb, catu' chi wey eb titu'. Yutol ja' bey ey jon ec' ti', cusiltaj tx'otx', ẍi eb tet Jesús. \p \v 13 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ak' wej low eb jaexti', ẍi Jesús tet eb. \p —Pero asan ch'an joeb cu pan on i'bil yetoj cac'on pescado on. ¿Tumi chi to cu man yet eb ánima ti' on? ẍi eb tet Jesús. \p \v 14 Ey mi joeb oj mil sbisil eb winaj ey ec' titu'. Jix yalon Jesús tet eb scuywom tu' jaxca ti': \p —Al wej tet eb, ey ojab chotan eb yin bulquiltajil. Cincuentataj ojab sbisil jun jun bulan, ẍi Jesús tet eb. \p \v 15 Jaxca tu' jix yute eb. Ja' yet jix ey chotan masanil eb ánima tu', \v 16 jix yi'on a joeb ixim pan tu' naj Jesús, c'al cac'on no' pescado tu'. Jix a t'anan satcan, catu' jix yalon yu diosalil tet Dios yu, catu' jix spo'on ey oj. Catu' jix yak'on tet eb scuywom tu' yet chi spo'on ec' eb xol ánima tu'. \v 17 Jix low masanil eb, jix cam sno sc'ul smasanil eb. Ja' yet jix lawi slow eb, lacaweb to xuc jix no can yu sobrail lo'be. \s1 Jix Yal Naj Pedro, Tol Ja' Jesús, \w Cristo\w* Toni \r (Mateo 16:13-19; Marcos 8:27-29) \p \v 18 Ja' junel, ey ec' Jesús txaloj xojli yetoj eb scuywom. Jix sk'anlen tet eb jaxca ti': \p —¿Mac jin txequel yal eb ánima che yabe? ẍi Jesús tet eb. \p \v 19 —Ey eb chi aloni tol ja' naj Juan Bautista jaach, yal eb. Ey pax eb chi aloni tol ja' naj Elías jaach, yal eb. Ey eb xin, tol ja' junoj xa eb ẍejab Dios peyxa, jix pitzc'u a xol eb camom, ẍi eb, ẍi eb cuywom tu' tet Jesús. \p \v 20 Jal jaex pax oj, ¿mac jin txequel je yaloni? ẍi Jesús tet eb. \p Jix tak'wi naj Pedro tet Jesús jaxca ti': \p —Jaachti', Cu \w Cristoal\w* jaach, Ak'bil ja Wopiso yu Dios, ẍi naj Pedro tet Jesús. \s1 Jix Yaltej Jesús Yu Scamichal \r (Mateo 16:20-28; Marcos 8:30–9:1) \p \v 21 Pero jix cam yalon Jesús tet eb, tol c'am junoj mac txequel bey chi yal eb jun jix yal Pedro tu'. \v 22 Jix yalon pax tet eb jaxca ti': \p —Jainti', Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, pero sowalil oj wil sya'ilal. Oj jin intajnele can el yu eb ichamtaj winaj ey yopiso, c'al yu eb yak'omal xaambal tet Dios yetoj yu eb cuywam yin sley Moisés. Oj jin yak' cam eb an, pero yoxial tu', oj jin pitzc'u pax a oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 23 Catu' jix yalon tet masanil eb jaxca ti': \p —Ta ey mac txequel chi yoche chi ec' c'al cuywoj wintaj an, sowalil man xa ojab yetoj sba xojli. Yab ojab sya'il eb jin ya'il oj jainti' jun jun c'u an, jaxca tol chi locbale a eb yin culus. Ta bejan sc'ul eb jaxca tu', ec' ojab eb cuywoj wintaj an. \v 24 Yutol ja' eb c'am chi yoche chi cam bey yul yiban k'inal ti', chi sbej el eb jun k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal. Jal pax eb bejan sc'ul scam jin ya'il oj an xin, ja' ton eb tu' oj cha'on k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 25 K'inaloj ta chi kak' ganar ki'on masanil tzet ey yul yiban k'inal ti', pero ta c'am pax scolbanil cu pixan, chi cu to can bey sya'tajilal yin junelne. ¿Tzet cu ganar jaxca tu' xin? \v 26 Ta ey mac chi q'uixwi a jin ya'il oj an, c'al yu jin k'ane an, oj jin q'uixwoj pax walon el eb an, jain Ak'bil Wopiso xol eb ket animail ti' an, yet oj jin jul wak'on Yaawil. Ja' yet tu' oj jin jul yetoj yipalil jin Mam an, c'al yetoj yipalil eb ángel. \v 27 Caw yel chi wal e ex, ey wan jex titi', c'am to chex cami catu' oj je yiloni, tol ey oc Dios yin Yaawil oj, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Q'uexmo Yili Jesús \r (Mateo 17:1-8; Marcos 9:2-8) \p \v 28 Jujubixi mi yal Jesús wan tu', jix to txaloj bey jun wonan. Jix yi'ontoj Pedro yetoj Jacobo c'al Juan yetoj. \v 29 Ja' yet lalan xali tu', jix q'uexmo yili Jesús, tx'oj xa jix yun yili sat. Ja' spichil, caw saj jix yun yili, tuxa c'al chi tzejeji. \v 30 Eyman jix x'ox a sba cawan winaj, naj Moisés yetoj naj Elías. \v 31 Ey jun miman tzejejial jix majchen ey eb. Jix k'anab eb yetoj Jesús yu tzet oj yun scam naj bey Jerusalén. \v 32 Ja' naj Pedro yetoj eb yet cuywomal, cax c'al caw chi yal weyan sat eb, pero jix yilon pax sejejial a Jesús eb. Jix yilon pax eb cawan winaj ey ec' yetoj naj tu'. \v 33 Ja' yet lalan xa yel eb cawan tu' sc'atan Jesús, jix yalon Pedro tet Jesús tu' jaxca ti': “Wuẍtaj, caw watx' ket, yutol ey jon ec' titi'. Tejan watx' chi cu wa'ne oxeb oj pat, junoj ja wet, junoj yet Moisés, yetoj junoj yet Elías,” ẍi Pedro tet Jesús. \p Pero man yotaj oj tzet lalan yaloni. \v 34 Lalan to sk'anab Pedro tu', jix ey jotna jun asun yiban eb. Caw jix xiw a eb scuywom Jesús tu' xol asun. \v 35 Jix lawi tu' xin, catu' ey junoj mac jix alon xol jun asun tu' jaxca ti': \p —Ja' ton jun jin C'aal ti', sic'bil el wu an. Ab tzet chi yal naj, ẍi. \p \v 36 Jix lawi c'al yaben jun tu', catu' jix yilontej eb tol xojli xa Jesús ey ec' oj. Ja' eb cuywom tu', c'am junoj mac bey jix yal eb tzet jix yil eb tu'. \s1 Jun Unin Jix El Can Pena Espíritu Yin Yu Jesús \r (Mateo 17:14-21; Marcos 9:14-29) \p \v 37 Ja' yet jun xa c'ual, yet jix eytej eb bey jun wonan tu', ec'al ánima jix apni sc'atan Jesús. \v 38 Ja' xol ánima tu', ey jun winaj jix a yaw yin ipal tet naj jaxca ti': \p —Mamin, chin k'an favor e ach, c'am mi cha wil jun jin c'aal jin k'an an, yutol asan ch'an jun q'uetxan jin c'aal ti'. \v 39 Ey xa tiempo sc'oli yetnele yu jun pena espíritu ey oc yin. Chi swek' el yaw, chi tit snum sat. Chi el som sti' yu. Caw chi etnele yu sic'lebil. C'am chi jajle el yu. \v 40 Jix wak'le walon tet eb ja cuywom, tol chi yi' el jun pena espíritu ti' eb yin naj, pero ma ske' yu eb, ẍi naj tet Jesús. \p \v 41 Jix yalon Jesús tu' tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', caw c'am che yaoc je c'ul yin Dios, caw caw je na'bal. Ilala ey xa tiempo c'al we ec' je yetoj. ¿Bak'in oj na'cha el je yu xin? ¿Jayel ta' xam el chin awtele ec' je yu? Catu' jix yalon tet naj: “Asi', i'tej naj ja c'aal tu' e in an,” ẍi Jesús tet naj. \p \v 42 Pero ja' yet jix apni jun unin tu', jix k'ojle ey sat tx'otx' yu jun pena espíritu tu'. Caw jow jix yun stit sya'ilal naj tu'. Pero ja' naj Jesús, jix tzuwa yin jun pena espíritu tu', jix wa'xi can sc'ul naj unin tu', catu' jix ak'le can naj tet smam yu Jesús. \v 43 Masanil eb ánima titu', jix q'uey a sc'ul eb yiloni tol caw miman yip Dios. \s1 Chi Yaltej Jesús Yu Scamichal Junel Xa \r (Mateo 17:22-23; Marcos 9:30-32) \p Ja' yet jix q'uey a sc'ul eb ánima tu' yilon tzet jix el yunen Jesús tu', jix yalon naj tet eb scuywom tu' jaxca ti': \p \v 44 —Chi cam wal je yaben sic'lebil tzet oj wal e ex. Manchej q'ueytoj yul je c'ul. Yutol cax c'al Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, pero oj jin ale oc yul sk'ab wan winaj, ẍi tet eb. \p \v 45 Pero ja' eb scuywom tu', ma na'cha el yu eb, tzet jix yal tet eb tu', yutol ma ak'le na'cha el yu eb. Jix xiw eb sk'anlen pax tet Jesús tzet chi yal yel oc apnoj. \s1 ¿Mac Junoj Yel Miman Yel Oc Apnoj? \r (Mateo 18:1-5; Marcos 9:33-37) \p \v 46 Jix c'oli steelen sba eb cuywom tu' yu mac junoj mac txequel yel miman yel oc apnoj xol eb, yutol jun jun c'al eb, chi sna' eb tol ja' eb yel miman yel oc apnoj xol yet cuywomal. \v 47 Pero yotaj Jesús, tzet lalan sna'on eb. Yuxan jix yi'ontej jun unin sc'atan. \v 48 Jix yalon tet eb scuywom tu' jaxca ti': \p —Yal c'al mac chi cha'on junoj unin jaxca jun unin ti', yutol wet an, jaxca tol jain chin ẍa' eb an. Man asanne oj jin, chin ẍa' eb an. Chi ẍa' pax eb jun mac txequel jix jin chejontej an. Ja' mac yel xa c'al chi yi' ey sba je xol, ja' ton jun tu' yel xa c'al miman yel oc apnoj, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Mac Man Ac'ul Oj Oc Kin, Ja' Ketoj Ey Oc Oj \r (Marcos 9:38-40) \p \v 49 Jix yalon naj Juan tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ey jun winaj jix kil on. Lalan yi'on el pena espíritu yin ánima yu ja wip. Pero jix cu ten oc tucan on, yutol man junne oj chi ec' ketoj, ẍi Juan tet Jesús. \p \v 50 Jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —C'am ojab che ten oc tucan naj, yutol ja' eb man ac'ul oj oc kin, ja' ketoj ey oc eb, ẍi Jesús tet eb. \s1 Tenbil Oc Tucan Jacobo Yetoj Juan Yu Jesús \p \v 51 Ja' yet tuxa chi apni stiempoal spax a Jesús satcan, jix tec'ba sba sto bey Jerusalén. \v 52 Ey wan eb ẍejab jix babi ẍejtoj. Jix apni eb bey jun aldea yul yet Samaria, yutol chi yoche eb chi swa'ne sposada yet chi apni, yuxan jix babi toj eb. \v 53 Pero ja' eb a Samaria tu', ma ak'le sposada yu eb, yutol yotaj eb tol lalan sto naj bey Jerusalén. \v 54 Ja' eb cawan scuywom tu', ja' ton Jacobo yetoj Juan, ja' yet jix yilon eb jaxca tu', jix yalon eb tet Jesús: \p —Wuẍtaj, ¿chim yal ja c'ul chi cu k'antej k'ak' bey satcan yiban eb, catu' chi lawi el eb? [Quey tu' jix yun naj Elías yet peyxa,] ẍi eb tet Jesús. \p \v 55 Jix oc t'anan Jesús yin eb. Jix tenchanele eb yu Jesús. [Jix yalon jaxca ti': \p —Jaexti', c'am chi na'cha el je yu tzet na'baleal che k'anbalne yet che yalon jaxca tu'. \v 56 Ja' jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an, man yu oj wak'on lawoj el ánima an, yuxan jix jin jul an, pero yu jin colon el eb an, ẍi Jesús tet eb.] Catu' jix to eb bey jun xa aldea. \s1 Eb Chi Yoche Chi Oc Scuywom Oj Jesús \r (Mateo 8:19-22) \p \v 57 Ja' yet lalan sto eb yul be, ey jun winaj jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, yal c'al bey oj jaach toj, oj jin toj ja wetoj an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 58 Jix yalon Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Ja' no' wax, ey sna ch'en no', c'al no' tz'iquin, ey sweyub no'. Pero jainti', cax c'al Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, c'am nioj jin na bey chin weyi, ẍi Jesús tet naj. \p \v 59 Catu' jix yalon tet jun xa jaxca ti': \p —Ec'an c'al cuywoj wintaj an, ẍi Jesús tet. \p Pero ẍi naj tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, ak' nioj xa jin permiso an, chi woche chin muj can toj jin mam an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 60 —Ja' eb camnaj to el yul sat Dios, ja' eb chi ske' smujon can eb yet camnajil tu'. Pero jaachti', asi' al el tzet utbil ye oc Dios yin Yaawilal, ẍi Jesús tet naj. \p \v 61 Ey jun xa naj jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, chi woche chin ec' c'al cuywoj ja wintaj an, pero chi woche cha wak' jin permiso an, chin to wal to jin ba tet eb ey bey jin na yin sbabelal an, catu' oj jin toj ja wetoj an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 62 Pero jix yal Jesús tet naj jaxca ti': \p —K'inaloj ta ey junoj winaj chi mulna yetoj wacax tinani', chi oc mitx'an yin smitx'banil ch'en k'ubal tx'otx' tocbil oc yu no', pero chi to pax t'anan naj yintaj. Ta ey mac quey tu' yak'on sna'bal, c'am nioj yopiso eb yin yoc ẍejab oj Dios, ẍi Jesús. \c 10 \s1 Eb Setenta Scuywom Jesús Jix Ẍetoj Yet Junel \p \v 1 Jix lawi wan tu' xin, jix sic'on el jun xa setenta scuywom naj Kaawil. Jix ẍejon babojtoj eb. Catawan jix yun sto eb bey jun jun conob. Bey jun jun lugar bey oj ec' pax naj Kaawil tu'. \v 2 Ja' yet c'am to chi to eb, jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' eb ánima laan eb jaxca ixim trigo stiempoal xa sc'uplei. Caw yel, ec'al ton eb, pero jaywanne mac chi mulna xol eb. Yuxan, txalan nej tet naj a mulnail tu', yet watx' chi ẍejontej smulnawom yu yi'on a eb. \v 3 Asi' wej xin, jaxca no' me' chi to xol no' oj, quey tu' chex wute waontoj an. \v 4 Manchej je yi' je pa, je tumin, yetoj je xanab. Manchej jex oc linan k'anab yetoj junoj mac txequel yul-laj be. \v 5 Ja' yet chex apni bey jun jun na, ja' scawil sc'ul eb chi babi je yak'a. Che yalon tet eb jaxca ti': “Ey ojab watx' c'ulal snan xol eb yul jun na ti',” je chi. \v 6 Ta ey eb chi ochen watx' c'ulal titu', oj ak'le tet eb jaxca oj je yute je yalon tu'. Ta ey mac c'am chi ocheni, man oj ak'le tet eb jaxca che yute je yalon tu'. \v 7 Asan bey junoj na che yak' je posada. Ja' tzet chi slo' eb, che lo' yetoj eb, yutol ja' mac chi mulnai, smoo ẍa'on stool. Manchej jex ec' txolol oj xol-laj na. \v 8 Ja' yet chex apni bey jun jun conob bey chex cha'lei, yal c'al tzet chi echbale eltej e ex, lo' wej. \v 9 Che yak' can wa'xoj sc'ul eb ya' ey bey chex ec' c'al tu'. Catu' che yal tet eb, “Tuxa oj oc Dios yin Yaawil oj,” je chi tet eb. \v 10 Pero ta ey junoj conob bey c'am jex cha'le xin, che yal yul scalleal jun conob tu' tet eb jaxca ti': \v 11 “Ja' spojojal jun je conob chi oc can yin kajan ti' on, chi cu tzic' can el on, yu cu tx'oxon el on, tol c'am xa kalon ket je yin on. Pero na'cha ojab el je yu, tuxa oj oc Dios yin Yaawilal,” je chi tet eb. \v 12 Chi wal e ex, tol ja' yet oj jul jun c'ual yet chi sna' oc Dios yin ánima, yel xa c'al miman castigo oj ẍa' eb tu' yintaj eb a conob Sodoma. \s1 Wan Conoblaj Man Jijyom Oj \r (Mateo 11:20-24) \p \v 13 Chi wal e ex an, jex a Corazín, caw ok'bal jex c'ule. C'al jex a Betsaida, ok'bal jex pax c'ule. K'inaloj ta ja' bey Tiro yetoj bey Sidón jix yun wan milagro jix yun je xol ti'. Xax yaoc eb wan eel coẍtal spichil oj. Yetoj sti'k'ak'il taan xax yatoj eb yin sjolom, yu xeclonen el eb tol caw chi cus sc'ul eb yu \w spenail\w*. \v 14 Ja' yet oj jul jun c'ual yet chi sna' oc Dios yin ánima, yel xa c'al miman sya'tajilal oj je cha' yintaj eb a Tiro c'al eb a Sidón. \v 15 Yetoj pax jex a Capernaum, che na' tol je moo je ya apnoj satcan, pero tol oj jex toj bey sya'tajilal, ẍi Jesús. \p \v 16 Jix yalon tet eb scuywom jaxca ti': \p —Ja' mac chi cha'on aben e ex, chi yal yel oc apnoj tol ja' e in chi ẍa' yab eb an. Jal pax eb chex intajnen el oj, chi yal yel oc apnoj tol jain chin yintajne el eb an. Ja' eb chin intajnen can el tu', chi yal yel oc apnoj tol ja' jun mac txequel jix jin chejontej, ja' lalan pax yintajnen el eb, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Eb Setenta Chejabwom Jix Paxtej Yet Jix Lawi Ẍejbanil \p \v 17 Jix apni eb setenta chejabwom sc'atan Jesús yin tzala c'ulal junel xa. Jix yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ja' eb pena espíritu, jix sjije eb tzet jix kalon yet jix kawten ja bi, ẍi eb. \p \v 18 Jix yalon Jesús tet eb tu': \p —Jainti', jix wil tzet jix yun yeytej Satanás satcan, jix ey can jul yul yiban k'inal ti' jaxca chi yun ya letz'na yichcan. \v 19 Jainti', jix wak' je yip, catu' chi ske' chex oc linan yiban no' laba, c'al yiban no' sinam. Wu an, yuxan che yak' ganar scan yipalil naj ac'ul oc je yin yalan, catu' c'am junoj tzet chex etneni. \v 20 Manchej jex tzala yutol chi sjije eb pena espíritu e ex. Pero tzalaan nej, yutol tz'ibebil je bi bey Dios, mac jex che yaoc je c'ul yin, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Sala C'ulal Jesús \r (Mateo 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Ja' yet jun tiempo tu', caw jix tzala a Jesús yu Santo Espíritu. Jix yalon jaxca ti': \p —Mamin, Yaaw jaach bey satcan yetoj bey yul yiban k'inal ti'. Chi wal watx' k'ane e ach an, yutol jix ja wewba el wan ti' tet eb jelan, c'al tet eb caw jelan yul sat yet animail. Jal eb c'am yel oc apnoj yul sat ánima xin, jix ja wak' yotajne el oj. Quey tu' jix ja wute jaxca tu', Mamin, yutol quey tu' jix ẍa' ja c'ul, ẍi Jesús tet Dios. \p \v 22 Jix yalon Jesús tet eb ánima ey ec' titu' jaxca ti': \p —Ja' jin Mam an, jix yak' masanil tzettaj yetal yul jin k'ab. C'am junoj mac txequel otajnen jin, jain C'aale jin ti'. Asan jin Mam tu' otajnen jin an. Yetoj pax oj, c'am mac comon c'al chi otajnen el jin Mam an. Asan jin Jain Sc'aal jin ti', wotaj an, yetoj pax eb mac tet chi yal jin c'ul chi wak' otajnele el oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 23 Jix lawi jun tu', jix ec' t'anan oj xol-laj eb scuywom, jix yalon tet eb xojli jaxca ti': \p —Caw watx' je yet yutol che yil jun tzet lalan je yilon ti'. \v 24 Yutol chi wal e ex, ec'al eb ẍejab Dios c'al eb yaaw yet peyxa, jix ochen jix ilon wan tzet che yil ti', pero ma yil eb. Yetoj pax oj, jix yoche eb jix yab wan lalan je yaben ti', pero ma yab eb, ẍi Jesús tet eb. \s1 Naj A Samaria, Watx' Sc'ul Naj \p \v 25 Jix lawi c'al jun tu', ey jun naj cuywam yin sley Moisés jix a linan oj. Jix yoche naj jix yak' porobal naj Jesús. Yuxan jix sk'anle naj tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach cuywam, ¿tzet yetal sowalil chi wun an catu' oj jin cha'on jin k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal? ẍi naj tet Jesús. \p \v 26 —¿Tzetal tz'ibebil can yul sley Moisés? ¿Tzet ẍi? ẍi Jesús tet naj. \p \v 27 —Chi yal jaxca ti': “C'am c'ulne wej Kaawil cu Diosal yin masanil je c'ul, yin masanil je pixan, yetoj masanil je yip, yin masanil je na'bal. Catu' che cam c'ulnen pax je yet animail jaxca che yute je cam c'ulnen je ba jun jun ex,” ẍi ley, ẍi naj tet Jesús.\x * \xo 10:27 \xt Deuteronomio 6:5; Levítico 19:18\x* \p \v 28 —Watx' ton jix ja wute ja waloni, ta cha wun wan ti', oj ja cha' ja k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal, ẍi Jesús tet naj. \p \v 29 Ja' naj tu', jix yoche naj jix x'oxo tol watx' sbeybal naj, yuxan jix yal pax naj tet Jesús jaxca ti': \p —¿Mac txequel eb wet animail chi al-le tu'? ẍi naj tet Jesús. \p \v 30 Jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —Ja' yet junel, ey jun winaj lalan sto yul be chi tit bey Jerusalén catu' chi ey apnoj bey Jericó. Lalan sbey naj catu' jix eltej wan elk'om yin naj. Tz'ajan jix tok'le can ec' tet naj masanil settaj yetal naj, ja' spichil naj jix yi' el eb. Xew c'al smak'le naj yu eb, catu' jix to eb. Nianxane ma cam naj yu eb. \v 31 Catu' ey jun naj yak'omal xaambal tet Dios jix ec' yul jun be tu', tu' c'al jix oc t'anan naj yin naj, catu' jix to naj. \v 32 Jix lawi tu' xin, ey jun xa naj yic'aal Leví jix ec' pax yul jun be tu'. Tu' c'al jix oc pax t'anan jun xa tu' yin naj catu' jix toi.\f + \fr 10:32 \ft Ja' jun Levita c'al jun yak'omal xaambal tet Dios ey yopiso eb yak'on servil Dios, yuxan smoo ton chi ok' sc'ul eb yin naj yasinajtoj tu'.\f* \v 33 Pero ey jun naj a Samaria lalan pax sbey yul jun be. Jix yilon naj tol telan ey naj yul be. Jix ok' sc'ul naj yin naj tu'. \v 34 Jix apni sc'atan naj, catu' jix yaon oc aceite olivo yetoj vino yanil oj bey jix yasitoj naj tu'.\f + \fr 10:34 \ft Chi sk'anbalne vino c'al aceite olivo eb yu yanil oj yasil.\f* Catu' jix spichon naj yetoj k'ap. Jix lawi tu' xin, catu' jix slacon atoj naj yiban ẍe. Jix yi'on can toj bey jun posada. Caw jix scam c'ulnele naj sic'lebil. \v 35 Ja' yet jun xa c'u, yet jix to naj a Samaria tu', jix yi' atej naj caab tumin, catu' jix yak'on can naj tet naj a posada tu'. Catu' jix yalon can naj tet naj jaxca ti': “Watx' cha wute ja teynen naj yasinajtoj ti' jin k'an an. Ta c'am chi yab nian tumin ti', oj ja wal e in an jantaj to jix ja q'uey el oj, catu' oj wak'on sq'uexel ja tumin yet oj jin jul pax jun el xa an,” ẍi naj tet naj a posada tu', ẍi Jesús yul jun sk'aneal ti'. \p \v 36 —Ja' tinani' xin, ey jun chin k'anle e ach. Ja' naj jix mak'le yu eb elk'om tu', “¿mac junoj eb oxwan tu' caw yel yet animail naj cha na'?” ẍi Jesús tet naj cuywam yin sley Moisés tu'. \p \v 37 —Ja' ton naj jix ok' sc'ul yin naj tu', ẍi naj tet Jesús. \p —Ja' toni, yuxan, asi' catu' cha wun jaxca jix yun jun naj tu', ẍi Jesús tet naj. \s1 Ja' Yet Ey Ec' Jesús Bey Sna Ix Marta Yetoj Ix María \p \v 38 Jix to c'al Jesús yul be tu'. Jix apni bey jun aldea tu'. Bey ey jun ix ix, Marta sbi. Jix cha'le apnoj Jesús yu ix bey sna. \v 39 Ey jun ix sno ix Marta tu', María sbi. Jix ey chotan ix yin sc'ul yajan Jesús, yu yaben ix tzet chi yala. \v 40 Pero ja' ix Marta tu', caw c'am scolanil ix yu smulnail. Yuxan jix apni ix bey Jesús, catu' jix yalon ix tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, ¿tumi c'am cha wil nioj tol chi sbej can bulan mulnail ix jin no ti' e in jin txojli an? Al tet ix jin k'an an, tol chi colwa ix wetoj an, ẍi ix Marta tet Jesús. \p \v 41 Jix yalon Jesús tu': \p —Marta, caw miman chach oc il. Catu' cha wak'on q'uey ja na'bal yu ec'al tzet cha wun tu'. \v 42 Pero junne tzet caw sowalil chi wa'xi ja wu. Ja' ton jun swatx'ilal tu' chi yoche María ti'. Yuxan, c'am junoj mac txequel oj ske' yi'on ec' jun tu' tet ix, ẍi Jesús tet ix Marta. \c 11 \s1 Albiltej Jun Txa Yu Jesús \r (Mateo 6:9-15; 7:7-11) \p \v 1 Ja' yet junel, jix txali Jesús bey jun lugar. Ja' yet jix lawi xali, ey jun scuywom jix alon tet jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿c'am mi cha cuyon yin txa, jaxca jix yute scuyon eb scuywom Juan? ẍi naj tet Jesús. \p \v 2 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' yet chex txali, quey ti' che yute je yalon jaxca ti': \q1 Mamin, [tol ey jaach ec' bey satcan]. \q1 Miman ojab yel oc apnoj ja bi. \q1 Titan ja wak' Yaawilal titi'. [Jaxca ojab yunen tzet cha woche bey satcan tu', quey ojab tu' yunen sat tx'otx' ti'.] \q1 \v 3 Ak' cu lo'be cu lo'on yet jun jun c'u on. \q1 \v 4 Ak' miman c'ulal kiban yu cu penail, jaxca chi kute kak'on miman c'ulal yiban eb ey tzet chi cu uteni. \q1 Manchej jon ja wak' ak'le porobal. \q1 [Catu' chon ja colon pax el yul sk'ab spenail.] \m \v 5 Jix lawi yalon Jesús wan ti' xin, jix yalon pax jaxca ti': \p —K'inaloj ta ey junoj jex chi jul junoj je yamigo je c'atan yet chuman ak'bal. Chi jul yalon e ex jaxca ti': “Jaach wamigo, ak' nioj lo'be jin q'uexa. \v 6 Yutol ey jun wamigo lalan to sjul ti', naat ta' speto. C'uxan c'am pax nioj tzet watx' wak'on tet,” ta ẍi chi jul je c'atan. \v 7 K'inaloj tu' c'al chex tak'wi pax eltoj tet naj jaxca ti': “Manchej jin ja wetne. Jix jin majche jin na an. Lalan xa jin wey yetoj eb wuninal sat tx'at. Yuxan c'am chi ske' chin a waan an wak'on tzet cha k'an e in ti' an,” k'inaloj je chi eltoj tet. \v 8 Jain chi wal e ex, cax c'al je yamigo, pero c'am chex a waan je yak'on tet yin eymanil. Pero ta ja'c'ala' c'al sk'anon e ex, tejan chex a waan je yak'on tet, yet watx' chi sbej yawi octoj e ex. Catu' che yak'on ja'ta'c'ala' jantaj tzet chi sk'an tu'. \v 9 Yuxan chi wal pax e ex: K'an wej, oj yak' Dios e ex. Sey wej, oj ilcha je yu. Awan nej octoj sti' puerta, oj jajle e ex. \v 10 Yutol ja' eb chi k'anoni, chi ẍa' eb. Ja' eb chi seyoni, chi ilcha yu eb. Yetoj pax eb chi awi octoj sti' puerta, chi jajle tet eb. \p \v 11 Ja' jaex mame jex ti', ta chi sk'an je yuninal junoj lo'be e ex, [¿tumi ja' junoj ch'en che yak' tet?] Ta ja' junoj pescado chi sk'an e ex, ¿tumi ja' junoj laba che yak' tet? \v 12 Ta ja' junoj jos chi sk'an e ex, ¿tumi ja' junoj no' sinam che yak' tet? \v 13 Ja' jaexti', cax c'al pena jex, pero je yotaj che yak' tzet yetal watx' tet je yuninal. Yel c'al chi yak' pax cu Mam ey ec' bey satcan, chi yak' Santo Espíritu tet eb chi k'anon tet, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Eb Jix Aloni Tol Ja' Naj Diablo Ey Oc Yin Jesús \r (Mateo 12:22-30; Marcos 3:19-27) \p \v 14 Ja' yet junel, ey jun naj ey oc pena espíritu yin. C'am nioj chi ske' sk'anab naj yu. Ja' Jesús, jix i'on el jun pena espíritu tu' yin naj. Ja' yet jix el yin naj, chi xa ske' sk'anab naj. Yuxan, ec'al eb ánima jix q'uey a sc'ul yu. \v 15 Pero ey eb jix alon jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', chi ton ske' yi'on el pena espíritu yin ánima yutol ja' naj Beelzebú, ja' ton naj yaawil eb pena espíritu tu' ey oc yetoj, ẍi eb. \p \v 16 Ey wan eb xin, tol jix yoche eb jix yak' porobal Jesús. Yuxan jix sk'an eb yil junoj satcanil milagro tet Jesús yu x'oxon naj yil eb ta tol yel jix tit naj bey Dios. \v 17 Pero yotaj xa Jesús tzet lalan sna'on eb. Yuxan jix yal tet eb jaxca ti': \p —K'inaloj ta ey junoj miman conob bey chi po'cha eb yaaw, catu' chi yak'len a jowal eb, chi lawi el jun conob tu'. K'inaloj ta ey junoj nail eb ánima chi po'cha yu jowal. Chi sajlemtoj jun nail eb ánima tu'. \v 18 Quey ton pax tu' Satanás, ta chi po'chatoj naj yetoj eb yet pena espíritu tu', ¿tumi chi can can naj yin yopiso? Chi wal wan ti' e ex, yutol ja' naj Beelzebú ey oc wetoj an je yaloni, catu' chi wi'on el eb yet pena espíritu. \v 19 Pero ta yel che yala, ¿Mac pax ey oc yetoj eb je cuywom yet chi i'le el eb pena espíritu yin ánima yu eb? Ila xin, man jichan oj je na'oni, yutol ja'c'al oc eb je cuywom tu' chi tx'oxon el oj tol man jichan oj je na'oni. \v 20 Jainti', asan yipal Dios chi wak'balne catu' chi wi'on el eb pena espíritu tu'. Yuxan, miman txequel tol jix ẍa' el yich yak'on Yaawil Dios je xol. \p \v 21 K'inaloj ta ey junoj winaj caw ey yip. Ey smitx'k'ab yet jowal, yet watx' chi ske' scolon sna. C'am tzet chi oqui yin settaj yetal tu'. \v 22 Pero k'inaloj ta chi jul junoj xa max txequel yel ec'ban yip yintaj naj. Ta chi ak'cha ganar naj a na yu, chi yi' ec' masanil smitx'k'ab naj ey oc yip oj sc'ul tu'. Chi lawi jun tu', chi spo'on ec' masanil wan chi stok' ec' tet naj tu'. \v 23 Ja' eb man ey oj oc wetoj an, cajat oc eb win an. Ja' eb c'am chi yamban oc wetoj an, ja' ton eb chi ak'on sajlem can toj eb. \s1 Sk'aneal Jun Pena Espíritu Chi Meltzotoj Bey Ey Ta' A \r (Mateo 12:43-45) \p \v 24 K'inaloj ta ey junoj pena espíritu chi el yin junoj ánima tinani'. Chi lawi tu' xin, chi ec' bey masanil tajin lugarlaj. Chi seyon ec' bey watx' chi xew nioj. Pero c'am chi ilcha bey watx' chi eyi. Yuxan chi sna' jaxca ti': “Oj jin meltzo bey ey jin ta' a bey jix jin tita,” ẍi. \v 25 Ja' yet chi apni, chi yilon oc spixan naj tu', laan jaxca junoj na q'uisbil, caw watx' yili. \v 26 Yuxan chi to yi'tej jujwanoj xa yet pena espíritu ec'ban xa spenail yintaj. Catu' chi swa'nen xa c'al ey sba eb yin spixan naj. Yuxan, yel xa c'al pena chi yun yel oc naj yintaj yet sbabelal, ẍi Jesús. \s1 Eb Watx' Yet \p \v 27 Ja' yet lalan yalon Jesús wan tu', ey jun ix ix jix awi a xol eb ánima tu': \p —Caw watx' yet ix ix ey jaach yune', ix bey jix jaach txutxwi, ẍi ix tet Jesús. \p \v 28 Jix yalon Jesús jaxca ti': \p —Yel xa c'al ec'ban swatx'il yet eb chi aben sk'ane Dios catu' chi sjijen eb, ẍi Jesús. \s1 Eb Jix K'anon Junoj Milagro Yila \r (Mateo 12:38-42; Marcos 8:12) \p \v 29 Caw ec'al ánima jix oc joyan yin Jesús. Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' eb ánima yet jun tiempoal ti', caw pena eb. Yutol tu' c'al chi sk'an junoj milagro eb yila, junoj chi tx'oxon yipal Dios. Pero asan jun milagro oj jin tx'ox yil eb. Ja' ton junoj jaxca jun jix x'oxon Dios yin jun ẍejab chi yij sbi Jonás. \v 30 Ja' naj Jonás tu', x'oxbanil el yipal Dios tet eb ánima a conob Nínive yet peyxa. Jaxca naj Jonás tu' quey jin ton tu', jain, Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an. X'oxbanil el yipal Dios oj jin utele sattaj eb ánima yet jun tiempoal ti'. \v 31 Ja' yet oj jul sc'ual yet oj sna'on oc Dios yin eb ánima ti', ja' ix yaaw bey sur yet peyxa, oj a linan ix, catu' oj yalon a ix spenail eb ánima ti'. Yutol caw naat jix tit ix, jix jul ix yaben tet naj Salomón jantaj sjelanil. Jaxa tinani', ey jun mac txequel ec'ban yel oc apnoj yintaj \w Salomón\w* tu', pero c'am chi jul eb ánima yab tzet chi yala. \v 32 Ja' eb ánima a Nínive yet peyxa tu' ja' yet jix ec' yalon el sk'ane Dios naj Jonás xol eb, caw jix sna' sba sc'ul eb. Jal tinani', ey jun mac txequel ec'ban yel oc apnoj yintaj naj Jonás tu', pero c'am chi sna' pax sba eb ánima ti' yin spenail. Yuxan, ja' yet oj jul sc'ual yet oj sna'on oc Dios yin eb ánima ti', oj a waan eb a Nínive, catu' oj yalon a spenail eb tinani'. \s1 Sk'aneal Tzejtebal \r (Mateo 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Ja' yet chi kaon oc cu tzejtebal, c'am bey chi katoj bey man txequel oj. C'am bey chi ka octoj yalan junoj caan te'. Pero ja' yiban junoj tzet yetal naat ey a oj, ja' tu' chi katoj, yet watx' chi tzejtenele eb ey octoj yul na yu. \v 34 Ja' sbak' cu sat, laan jaxca junoj tzejtebal yu cu mimanil. Yuxan, ta watx' tzet bey ey oc cu sat, saj k'inal jon toni, watx' chi el kunen yetoj cu mimanil. Pero ta jaex pena bey che yaoc je sat, chex can xol k'ej k'inal yu. \v 35 Che yil c'al je ba xin, yet watx' ja' je tzejtebal manchej je q'uextoj yin k'ej k'inalil. \v 36 Ta saj k'inal ye masanil je mimanil, ta c'am nioj k'ej k'inal je yin, saj k'inal jex toni. Jaxca junoj tzejtebal chex tzejteneni, jaxca tu' chi yun sajbi el je na'bal, ẍi Jesús. \s1 Chi Yaltej Jesús Spenail Eb Fariseo C'al Eb Cuywam Yin Sley Moisés \r (Mateo 23:1-36; Marcos 12:38-40; Lucas 20:45-47) \p \v 37 Ja' yet jix lawi yalon Jesús wan tu', ey jun naj fariseo jix i'ontoj naj low bey sna. Yuxan jix to Jesús bey sna naj tu'. Jix ey chotan low yetoj naj. \v 38 Ja' naj fariseo tu', jix q'uey a sc'ul yutol ma sajbane sk'ab Jesús jaxca sbeybal eb. \v 39 Jix yalon naj Kaawil tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaex fariseo jex ti', caw saj che yute yinlaj je vaso c'al je plato. Pero ja' yin je na'bal, asan chichon c'ulal, yetoj wan xa tzet yetal man watx' oj ey oc oj. \v 40 Caw c'am je na'bal, ¿tumi man je yotaj oj tol ja' jun mac txequel jix wa'nen wan tzet yetal chi kil yinlaj, ja' pax jix wa'nen wan tzet yetal c'am chi kil yul-laj? \v 41 Ta watx' che yun tet je yet animail, ta quey tu' che yute jaxca tu', oj sajboj el je pixan c'al je na'bal. Chi yal yel oc apnoj c'am xa tzet pena ey oc je yin. \p \v 42 Ok'bal jex c'ule jaex fariseo jex ti'. Che yak' sdiezmoal an alawen, yetoj an ruda. Tz'ajan xa c'al che yak' sdiezmoal masanil ita.\f + \fr 11:42 \ft Ja' diezmo chi yal yel oc apnoj, jun chi el xol laoneb catu' chi ak'le tet Dios ja'ta'c'ala' tzet ẍi sley Moisés. Ja' eb fariseo chi yak' sdiezmoal eb yin masanil tzet yetal, cax c'al comon ita, yet watx' chi x'ox el eb tol caw miman yel oc apnoj Dios yul sat eb.\f* Pero ja' je na'oni tol man sowalil oj watx' che yute je na'bal. Man sowalil oj che cam c'ulne Dios. Tol ja' wan ti' sowalil che yune', catu' c'am che bej can je yunen c'al ta' wan jix je yun tu'. \v 43 Ok'bal jex c'ule jaex fariseo jex ti'. Ja' bey snail culto, asan bey chi ey chotan eb mimej winaj che yoche chex ey chotan oj. Yetoj pax yet chex ec' yul-laj calle, che yoche xa c'al chi yi' ey sba eb ánima e ex. \v 44 Caw ok'bal jex c'ule. Caw caab sat jex. Laan jex jaxca bey mujan junoj camnaj man xa txequel oj bey mujan. Chi ec' ánima yiban, pero man yotaj oj eb ta ey mac k'aẍnaj xa eytoj bey linan oc eb tu', ẍi Jesús. \v 45 Jix lawi yalon jun tu', ey jun naj cuywam yin sley Moisés jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach cuywam, ja' yet jix ja walon wan ti', jaonti', man watx' oj jix kabe, ẍi naj tet Jesús. \p \v 46 Jix yalon Jesús tu': \p —Ok'bal jex pax c'ule jaex cuywam jex yin sley Moisés ti'. Ja' wan je chejbanil, laan jaxca junoj ijatz c'am chi laccha a yu ánima. Tu' c'al che bulba a ijatz che yak'on yij eb ánima. Pero c'am chex oc mitx'an je t'unon a nioj yijatz eb tu'. \v 47 Caw ok'bal jex c'ule, yutol chi bet cam je wa'ne spantion eb ẍejab Dios bey camposanto, eb mak'bil cam yu eb je yichmam yet peyxa. \v 48 Yuxan, ja' yet che yunen wan tu', lalan je tx'oxon el oj tol watx' jix yute sba eb je yichmam je na'oni. Yutol ja' ton eb mak'nen cam eb ẍejab Dios tu'. Jaex xa chex bet je tz'aj je wa'ne a pantion yiban eb. \p \v 49 Yuxan jix yal can Dios yetoj sjelanil jaxca ti': “Oj jin chejtoj wan eb oj alon el jin k'ane je nan je xol, yetoj wan xa eb jin chejab. Ey eb oj je mak' cam oj. Ey eb tu' c'al oj je yetne yetoj sya'tajilal,” ẍi Dios. \v 50 Yuxan, masanil eb ẍejab Dios mak'bil cam yet tax c'al jix el yich yul yiban k'inal ti', oj ak'le oc eb smul oj eb ánima yet jun tiempoal ti'. \v 51 Masanil eb ẍejab Dios mak'bil xa cam oj, yet c'al jix mak'le cam naj Abel, masanta' c'al yet jix cam naj Zacarías.\f + \fr 11:51 \ft Ja' naj babel winaj mak'bil cam yu yet animail, ja' ton naj Abel. Chi kil sk'aneal bey Génesis 4:1-8. Jaxa naj Zacarías, slawub ẍejab Dios mak'bil cam naj yu yet animail. Chi kil sk'aneal bey 2 Crónicas 24:21.\f* Jun jix cam snan xol smeẍail xaambal yetoj stemplo Dios. Pero jain chi wal e ex, masanil eb mak'bil cam tu', oj ak'le oc eb smul oj eb ánima yet jun tiempoal ti'. \p \v 52 Ok'bal jex c'ule jex cuywam yin sley Moisés, yutol yin junelne che yal tol je yopiso je cuyon eb ánima yin sk'ane Dios. Pero ilala, c'am pax che yaoc je na'bal yin sk'ane Dios tu'. Catu' eb chi yoche chi yaoc sc'ul yin, c'am che cha' pax yaoc sc'ul eb yin, ẍi Jesús tet eb. \p \v 53 Yet jix lawi yalon Jesús wan tu', jix tit sjowal eb cuywam yin sley Moisés yetoj eb fariseo tu' yin naj. Caw ey tzet yetal jix sk'anle eb tet Jesús. \v 54 Jix yechbane eb yabeni, ta ey tzet pena oj yute yaloni, catu' chi buchwa eb yin. \c 12 \s1 Jix Yaltej Jesús Yin Eb Ánima Caab Sat \p \v 1 Ja' yet junel, ec'al sbisil smilal eb ánima jix yamcha oc sc'atan Jesús. Chi stec'le xa c'al toj sba ánima yutol tuxa c'al chi nilili ec' eb. Jix yalon Jesús sbabelal tet eb scuywom jaxca ti': \p —Che yil c'al je ba yu yich span eb fariseo, ja' ton scaab satil eb. \v 2 Yutol masanil jantaj tzet majan ey tinani', oj txeclo a oj. Yetoj jantaj tzet ewan c'uan yei, oj ak'le otajnele el oj. \v 3 Yuxan, masanil tzet jix je yal yin ewantajil, oj yab masanil eb ánima. Yetoj masanil tzet jix je ewan alne yul je txiquin, oj al-le el xol ánima yul-laj calle. \s1 Asanne Ojab Tet Dios Chi Cu Xiwi \r (Mateo 10:28-31) \p \v 4 Ja' jaex jex wamigo, chi wal e ex, manchej jex xiw tet eb chi ske' yak'on cam je mimanil ti', yutol ja' yet chi xew je cam yu eb, c'am junoj xa tzet chi ske' yunen eb je yin. \v 5 Pero oj wal e ex, mac tet smoo chex xiwi. Ja' tet Dios ja' tu' chex xiwi, ja' yet chi xew slawi je yak'le cam yu, ey pax yipal jex yaontoj bey sya'tajilal. Ja' ton tet Dios smoo chex xiwi. \p \v 6 Ila no' ni'tej tz'iquin tinani', c'am yel oc apnoj no'. Joc'on no' chi ske' ki'on yin caab centavo mi. Pero ja' Dios, ilbil c'al no' masanil yu. \v 7 Jaexti', yel miman je yel oc apnoj yintaj no'. Ja' xil je jolom bisbil yu Dios. Yuxan, manchej jex xiwi. \s1 Ja' Eb Chi Alon Tol Yet Cristo Eb \r (Mateo 10:32-33; 12:32; 10:19-20) \p \v 8 Chi wal e ex, yal c'al mac c'am chi q'uixwi yalon sattaj ánima tol wet an, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an, oj wal oc eb wetoj an sattaj eb yángel Dios. \v 9 Pero ja' eb chi alon sattaj ánima tol man wetoj an, oj wal pax sattaj eb yángel Dios tol man wetoj pax eb an. \v 10 Yal c'al mac chi alon junoj tzet yetal win an, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an, ey to miman c'ulal yin. Pero ja' mac chi buchon naj Santo Espíritu, ja' jun tu' xin, c'am xa miman c'ulal yin. \p \v 11 Ja' yet oj jex i'letoj bey snail sculto eb ket Israelal, ma yet oj jex i'letoj sattaj eb yaaw, manchej je yi' bis c'ulal yu tzet oj je yute je pajtzen tet eb. Manchej je yi' bis c'ulal yu tzet oj je yala. \v 12 Yutol ja' yet oj jul stiempoal je yalon tu', ja' Santo Espíritu oj ak'on tzet watx' oj je yala, ẍi Jesús tet eb. \s1 Caw Ey Smey Yu Eb Ey Sbe'omal \p \v 13 Ja' xol eb ánima tu', ey jun mac txequel jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach cuywam, al tet jun wuẍtaj an, tol chi yak' nioj wet yin jantaj tzet jix can yu cu mam, ẍi naj tet Jesús. \p \v 14 Pero jix yal Jesús tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿mac jix ak'on wopiso woc je yilomal oj, catu' chex jin wa'nen el oj? ẍi Jesús tet naj. \p \v 15 Catu' jix yalon Jesús tet eb ánima tu' jaxca ti': \p —Chi cam je yabeni, catu' che teynen c'al je ba. Yet watx' c'am junoj tzet yetal comon c'al che yoche oc oj. Man yu oj tol miman tzet ey jon, yuxan tzala c'ulal ket yul yiban k'inal ti', ẍi Jesús. \p \v 16 Catu' jix yalontej jun sk'aneal ti' tet eb: \p —Ja' yet junel, ey jun winaj caw be'om naj. Miman tzet awbil yu jix el sat x'otx'. \v 17 Yuxan, jix sna' naj jaxca ti': “¿Tzet la oj wute an? ¿Yutol c'am xa bey watx' oj jin c'uba tzet awbil wu oj wi' ti' an?” ẍi naj. \v 18 Catu' jix sna'on pax naj jaxca ti': “A… tol oj wute jun ti' an. Oj jin xuy ey wan jin c'una ti' an, catu' oj jin wa'nen wanoj xa yel mimej oj wute an. Ja' tu' oj jin yamba tzet awbil wu ti' an, c'al masanil tzet yetal ey e in an. \v 19 Oj lawoj tu', oj walon yetoj jin pixan jaxca ti' an: Ja' tinani' xin, miman tzet jix jin yamba, caw miman tiempo oj jin k'anbalne. Yuxan, chi ske' chin xew tinani', chi ske' chin lowi, chi wuq'ue jantaj c'al chi woche. Chi ske' wak'on tzalaboj jin c'ul an, jin chi catu' oj waloni,” ẍi naj. \v 20 Pero jix yal Dios tet naj jaxca ti': “Jaachti', Caw c'am nioj ja na'bal. Ja' yet jun ak'bal ti', oj jaach cam oj. Jal pax jantaj tzet oj ja yamba a tu', ¿mac oj i'on can cha na'?” ẍi Dios tet naj. \v 21 Jaxca ton jun winaj tu', quey ton tu' oj yun yel oc eb lalan syamban sbe'omal yu yoc yetoj xojli, ta c'am pax tzet lalan syamban eb yin yet Dios, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Dios Chi Steyne Eb Yuninal Xa \r (Mateo 6:25-34) \p \v 22 Jix lawi jun tu', jix yalon Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Chi wal e ex xin, manchej je yak' bis c'ulal yu tzet chi yun yec' tiempo je yu titi', yu tzet che lo'. Manchej je yak' bis c'ulal yu je pichil. \v 23 Ja' Dios chi ak'on cu cawil. Oj yak' pax tzet oj cu lo'. Ja' jix ak'on cu mimanil ti'. Oj yak' pax cu pichil, ¿ta man oj yak' che na'? \v 24 Pero ila tax no' jo tinani', c'am tzet awbil yu no', c'am nioj tzet chi sjatx'a no', catu' chi syamba no'. C'am sc'una no', c'am bey watx' chi sc'uban no' nioj tzet yetal. Pero ja' Dios chi ak'on masanil tzet chi slo' no'. Jaexti', yel miman je yel oc apnoj yintaj no' yul sat Dios. \v 25 ¿Ma ey junoj jex chi ske' je yaon oc junoj xa c'u yak'il oj je k'inal yu che yak' bis c'ulal yin? \v 26 Yuxan, ta c'am chi ske' je wa'nen wan ti', ¿tzet yuxan che yak' bis c'ulal yu wanoj xa tzet yetal xin? \p \v 27 Ila tzet chi yun ẍ'ib an xumac cultaj tinani'. Ja' an xumac tu', c'am chi mulna an, c'am chi ske' x'alwi an, pero chi wal e ex, ja' naj rey Salomón, cax c'al caw watx' yili naj yetoj spichil, pero ma apnoj yili jaxca an xumac te' tu'. \v 28 Ja' an xumac te' tu', watx' yili an tinani', pero yecal, chi tz'a' an yul horno. Cax c'al jaxca tu' chi lawi el an yu naj, pero ja' Dios chi ak'on swatx'il yili an tu'. Jaexti', yel xa c'al oj yak' je pichil. Pero ian c'am pax che yaoc je c'ul yin Dios. \v 29 Manchej je na' caw miman xin. Manchej je yak' bis c'ulal yu tzet che lo', c'al yu tzet che yuq'ue. \v 30 Yutol ja' eb man otajnen oj Dios, asan yin wan tu', bey ey oc sna'bal eb. Pero cu Mam Dios yotaj xa tol chi oc pax yopiso wan tu' ku. \v 31 Yuxan ak' wej je yip je cha'on Dios je Yaawil oj. Ta che yun jaxca tu', oj ak'le masanil wan ti' e ex. \s1 Ja' Tzet Yetal Chi Cu Yamba Satcan Jaxca Cu Be'omal Yin Yet Dios \p \v 32 Jaexti', jaxca tol jin me' je yei. Manchej jex xiwi. Jaywanne jex toni, pero ja' cu Mam Dios chi yoche chi oc je Yaawil oj, yutol jaxca tu' jix el yin sc'ul. \v 33 Txon wej can el masanil je tzettaj yetal, catu' che sa'ontoj stool tet eb meba'. Jaxca ton tu' oj je yute je wa'nen sca'ail je tumin c'am bak'in chi xilbi el oj. Ja' bey satcan oj je yamba wan jaxca je be'omal tu'. Ja' wan tu', c'am bak'in oj lawoj. C'am junoj elk'om oj ske' yapni yelk'anen titu'. Yetoj pax oj, c'am pax no' i oj oc yin titu'. \v 34 Yutol, ja' bey chi cu yamba cu be'omal, ja' tu' chi ka pax toj cu na'bal. \s1 Sowalil Listo Chi Kute Cu Ba \p \v 35 Caw listo che yute je ba, jaxca junoj mac txequel ey oc spichil, tzejbil pax sejtebal catu' chi smajon sjul spatrón. \v 36 K'inaloj ey wan moso lalan yechbanen sjul spatrón jix bet bey junoj k'in nupil. Ja' yet chi apni naj bey sna, chi awi octoj yul sna, catu' listo ye eb sjajon yin eymanil. Jaxca chi yute yechbanen spatrón eb moso tu', quey tu' che yute je ba jaexti'. \v 37 Ja' eb smoso iquis to yet chi apni spatrón tu', caw watx' yet eb. Caw yel chi wal e ex, ja' naj patrón tu', eyman oj sq'uexel sba, jaxa yak'le low yu eb smoso tu'. Catu' oj yak'on servil eb naj tu'. \v 38 Cax c'al chuman ak'bal, ma yet tuxa chi sajbi, yet chi apni, ta iquis to eb smoso tu' yet chi apni, caw watx' yet eb. \v 39 Na'cha ojab el jun k'aneal ti' je yu. K'inaloj ey junoj elk'om chi oc elk'an yul sna junoj ánima. K'inaloj ta yotaj jantaj hora chi jul jun elk'om tu', listo c'al ye naj steyneni, catu' c'am chi ẍa' oc elk'om bey sna tu'. \v 40 Yuxan, quey jex ojab tu'. Listo che yute je ba je majoni. Yutol ja' yet jun tiempoal che na' tol c'am chin jul an, ja' tu' oj jin jul an, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an, ẍi Jesús tet eb scuywom tu'. \s1 Eb Moso Jijyom, C'al Eb Penawom \p \v 41 Jix sk'anle naj Pedro tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿Asanne mi e on jix ja wal jun sk'aneal ti', ma yu masanil ánima ti', yuxan jix ja wala? ẍi naj Pedro. \p \v 42 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —K'inaloj ta ey junoj patrón tinani'. Ta ey junoj smoso jijyom catu' jelan pax oj, ja' ton jun tu' chi yaoc yopiso naj yiban masanil eb yu steynele eb masanil, c'al yu yak'le slo'be eb jun jun ta' el. ¿Pero mac txequel junoj eb moso tu' jijyom che na? \v 43 Ja' ton naj lalan smulna jaxca chi yoche sc'ul spatrón tu' yet oj jul oj. Caw watx' yet jun moso tu'. \v 44 Caw yel chi wal e ex, oj ale oc naj moso tu' yaawil oj yiban jantaj tzet ey yul sk'ab yu naj patrón tu'. \v 45 Pero k'inaloj ta jaxca ti' chi yun sna'on jun smoso tu' tol man to c'al oj jul spatrón tu'. Catu' chi c'oli smak'on eb yet mosoal, c'al eb ix criadaeal. Catu' asan c'al low chi yune', c'al uq'ue an. \v 46 Ja' yet jun c'ual man echbanebil oj sjul spatrón naj moso tu', ja' ton yet tu' oj jul naj. Junelne man yotaj oj naj ta ja' yet jun txolan tu' chi juli. Oj ak'le sya'ilal naj sic'lebil yu naj patrón tu'. Catu' oj ale can toj naj bey ey ec' wan eb ma yaoc sc'ul yin Dios yu naj patrón tu'. \p \v 47 K'inaloj ta ey junoj moso yotaj tzet chi yoche sc'ul spatrón chi swa'ne. Pero man listo oj chi yute sba, catu' c'am chi sjije tzet chi yal spatrón tu'. Ja' jun moso tu', caw miman sya'ilal oj ẍa'. \v 48 Pero k'inaloj ta ey junoj xa moso man yotaj oj, catu' chi swa'nen wan tzet yetal tol smoo chi yij tz'um yu. Ja' jun tu', txenne tz'um oj yija. Ja' eb miman tzet ak'bil tet, miman tzet oj k'anle el tet eb. Yetoj eb miman tzet ak'bil yul sk'ab, sowalil miman pax tzet oj yak' eb. \s1 Eb Oj Yak'le A Jowal Sya'il Oj C'al Jesús \p \v 49 Jainti', jix jin jul yu waon oc jun tzet yetal jaxca junoj k'ak' bey yul yiban k'inal ti'. Caw chi woche tol lalan xa snusle jun tzet yetal jaxca k'ak' tu' tinani'. \v 50 Ey jun miman sya'ilal oj jul wiban an, jaxca tol oj jin ak'le bautizar yetoj an. Caw ey jun jin miman cus c'ulal tinani', masanta' c'al oj yun jun tu'. \v 51 ¿Ma yu wak'on watx' c'ulal yul yiban k'inal ti', yuxan jix jin jul an je na'oni? Caw yel c'amaj. Pero yu yoc po'lebail yu eb ánima, yuxan jix jin jul an. \v 52 K'inaloj ey jowanoj ánima bey jun na. Oxwan eb chi oc scajat wan cawan. Jaxa eb cawan chi oc scajat wan oxwan. Quey tu' oj yun eb ánima yet jun tiempoal lalan sjul ti'. \v 53 Ey mame oj oc scajat oj yuninal. Ey uninale oj oc scajat oj smam. Yetoj pax oj, ey eb txutxe oj oc scajat oj yune'. Ey yune' oj oc scajat oj xutx. Ey eb ix alibe oj oc scajat oj yalib, ẍi Jesús tet eb. \s1 Wan Yechel Chi Tx'oxon El Tzet Oj Jul Oj \p \v 54 Jix yalon pax Jesús wan xa ti' tet ánima tu': \p —Ja' yet che yiloni, tol chi tit asun bey jun pac', che yala: “Tol oj yak' nab,” je chi. Yel ton che yala, chi yak' nab. \v 55 Yetoj pax yet chi tit ka'e' bey sur, che yal pax jaxca ti': “Ja' tinani', oj k'axna a oj,” je chi. Yel c'al che yala, tol oj k'axna a oj. \v 56 Pero jaexti', caw caab sat jex. Jelan jex ton je na'on el tzet oj jul yu wan che yil satcan tu', c'al sat tx'otx' ti'. Pero, ¿tzet yuxan c'am pax chi na'cha el je yu tzet utbil ye oc jun tiempoal ti' tinani'? ẍi Jesús tet eb. \s1 Wa'ne Ye Yetoj Ja Cajat \p \v 57 ¿Tzet yuxan c'am che na' tzet yetal watx' yul sat Dios? \v 58 K'inaloj ta ey junoj mac txequel chach awten sattaj yaaw. Ja' ojab yet lalan ja to yul be yetoj, cha wak'on ja wip ja wa'nen ey yetoj, yet watx' c'am xa chach yi'toj sattaj yaaw tu'. Yutol ta chach apnoj sattaj yaaw tu', catu' chach yaon oc naj yul sk'ab eb policía. Catu' chach yi'ontoj eb preso. \v 59 Chi wal e ex, ma jex jajle el oj masanta' c'al tz'ajan che yak' can masanil je multa. \c 13 \s1 Sowalil Chi Cu Na' Cu Ba Yin Cu Penail \p \v 1 Ja' yet jun tiempoal tu', ey wan eb jix apni sc'atan Jesús. Jix yalontej eb sk'aneal tzet utbil jix yun yak'le cam wan eb a Galilea yu naj Pilato, yet lalan yak'on wan xaambal eb tet Dios. \v 2 Jix yalon Jesús tet eb tu' jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan quey tu' jix utele eb a Galilea tu' che na'? ¿Yu mi tol yel xa c'al pena sbeybal eb yintaj yet conob tu'? \v 3 Jain chi wal e ex, c'amaj. Pero jaexti', ta c'am che na' je ba yin je penail, oj jex cam je masanil jaxca eb tu'. \v 4 Na' wej tej eb waxajlaonwan jix cam bey Siloé tu', yet jix ey q'uey jun na miman stel yiban eb. ¿Tzet yuxan quey tu' jix yun eb che na'? ¿Yu mi tol caw pena sbeybal eb yintaj eb yet a Jerusalén eb tu'? \v 5 Jain chi wal e ex, c'amaj. Pero jaexti', ta c'am che na' je ba yin je penail, oj jex cam je masanil jaxca eb tu', ẍi Jesús tet eb. \s1 Sk'aneal Jun Te' Higo C'am Sat \p \v 6 Catu' jix yalontej Jesús tu' jun k'ane ti' tet eb: \p —Ja' junel ey jun winaj, ey jun ste'al \w higo\w* awbil yu sat x'otx'. Jix to yiloni ta ey sat te'. Pero ja' yet jix apni tu', c'am junoj sat te' jix ilcha yu. \v 7 Jix yalon tet naj chi mulna sat x'otx' tu' jaxca ti': “Ilala, oxeb xa jabil c'al c'oli wilon jun te' ti' an. C'am c'al junoj sat chi wi' el an. Yuxan tzoc' a oj. Na'ba c'al majbil el tx'otx' ti' yu,” ẍi naj. \v 8 Pero jix yalon naj ilom mulnail tu' tet naj jaxca ti': “Patrón, c'am to chi cu tzoc' a te' yet jun jabil ti'. Oj wak'le jin k'uon c'uumboj tx'otx' yich, catu' oj waon oc yabonoal. \v 9 Ta oj satnoj, watx' ch'al tu'. Ta c'am chi satni xin, oj cu tzoc'on a jaxca cha wal tu',” ẍi naj tet spatrón.\f + \fr 13:9 \ft Ey bey chi oc te' higo yin tx'oxbanil oj sconobal eb Israel.\f* \s1 Ix Ix Jix Wa'xi Can Yu Jesús Yet Sc'ual Xewilal \p \v 10 Ja' yet jun sc'ual xewilal eb Israel jix octoj Jesús yul snail sculto eb yet Israelal. Jix c'oli scuywa snan xol eb. \v 11 Ey jun ix ix ey ec' titu', waxajlaoneb xa jabil ya' c'al ey yu jun pena espíritu. Eynaj can locan snan ix yu. C'am xa chi jichlo a linan ix. \v 12 Ja' yet jix yilon Jesús tol ey ec' ix, jix awteletej ix yu naj sc'atan. Jix yalon naj tet ix jaxca ti': \p —Txo ix, tol chach wa'xi yin jun ja ya'ilal ti' wu an, ẍi Jesús tet ix. \p \v 13 Catu' jix sbatxban oc sk'ab Jesús yiban ix. Yet jun txolan tu', jix jichlo can snan ix. Jix c'oli yalon watx' k'ane ix tet Dios tu'. \v 14 Ja' naj yaawil snail culto tu', jix tit sjowal naj, yutol ja' yet sc'ual xewilal jix wa'xi can sc'ul ix yu Jesús tu'. Yuxan jix yal tet eb ánima yaman ec' tu' jaxca ti': \p —Wajebne c'u smoo cu mulna yul semana. Ja' yin wajeb c'ual tu', yal c'al tzet c'ualil chi ske' je yul je yak'on wa'xoj can je c'ul. Pero man smoo oj chi ak'le can wa'xoj je c'ul yet sc'ual xewilal ti', ẍi naj tet eb masanil. \p \v 15 Jix yalon naj Kaawil tu' tet naj jaxca ti': \p —Ja' jaachti', caw caab sat jaach. Ta ey junoj je wacax, ma junoj je burro pixbil oj yet sc'ual xewilal, ¿tumi c'am che jaj el oj catu' chi to je yak'on yuc' ja'? \v 16 Jal jun ix ix ti', yic'aal naj Abraham ix. Waxajlaoneb xa jabil smitx' a ix yu Satanás, jaxca tol pixbil ix yu. ¿Tumi man smoo oj scolcha can el ix yin sya'ilal yet sc'ual xewilal ti' che na'? ẍi Jesús tet naj. \p \v 17 Ja' yet jix yalon Jesús jaxca tu', jix q'uixwi a masanil eb ac'ul oc yin naj. Pero masanil eb ánima xin, caw chi tzala eb yilon wan tzet jix el yunen Jesús tu', yutol caw miman yel oc apnoj naj yul sat ánima tu'. \s1 Sk'aneal An Sbak' Mostaza \r (Mateo 13:31-32; Marcos 4:30-32) \p \v 18 Jix yalon pax Jesús jaxca ti': \p —¿Tzet utbil chi yun ẍ'ib sbisil eb ánima chi oc Dios Yaawil oj che na'? Oj waltej jun k'ane ti' je yabe. \v 19 Ja' eb ánima tu', laan eb jaxca junoj jinat mostaza chi yaw junoj ánima sat x'otx'. Ja' jun jinat tu', chi aol oj, chi ch'ibi. Laan chi yun jaxca te' te' mimejtaj. Chi ch'ib te' masanta' c'al chi ske' swey no' tz'iquin xol sk'ablaj, ẍi Jesús. \s1 Sk'anel Yich Pan \r (Mateo 13:33) \p \v 20 Jix yalon pax Jesús jun xa ti': \p —Oj waltej jun xa k'aneal ti' e ex, tzet utbil chi yun ẍ'ib sbisil eb ánima chi oc Dios Yaawil oj. \v 21 Ja' jun tu', laan jaxca nioj yich pan chi yatoj ix ix xol junoj arroba harina. Yu nioj yich pan tu', chi ch'ib a masanil ixim, ẍi Jesús. \s1 Jun Yali' Puerta \r (Mateo 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Ja' Jesús ja'c'ala' sbey to yul sbeal Jerusalén. Ey wan conoblaj c'al wan aldealaj bey jix ec' naj cuywal. \v 23 Ja' yet junel, ey jun mac txequel jix sk'anlen tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, ¿jaywanne mi eb oj colcha oj? ẍi naj tet Jesús. \p Jix yalon Jesús tet naj tu': \p \v 24 —Ak' wej je yip je yoc bey jun jaxca yali' puerta. Yutol chi wal e ex, ec'al eb chi yak'le yoqui, pero ma ske' yoc eb. \v 25 Yutol ja' Dios, laan jaxca junoj a na. Chi a waan oj, chi smajchen sna. Oj lawoj tu', jaxa jaex chex can linan sti' na tu', oj to je yak'le je yawi octoj jaxca ti': “Mamin, jajon octoj ja wetoj,” je chi tole. “Man wotaj oj jex, catu' man wotaj oj bey ey jex oc oj,” ẍi eltej oj tak'woj. \v 26 “Pero ila jix cu low ja wetoj. Jix jon ja cuy yul calle bey cu conob,” je chi oj je yalon tet. \v 27 Pero oj tak'woj Dios e ex jaxca ti': “Jix wal e ex, tol man wotaj oj jex, catu' man wotaj oj bey ey ex oc oj. Elan nej je masanil jex che yun penail,” ẍi Dios e ex. \v 28 Ja' titu' caw oj mi'chcha je c'ul je yok'i. Yu oj je yila tol ey ec' Abraham, Isaac, yetoj Jacob c'al masanil eb ẍejab Dios ey ec' eb bey ey oc Dios yin Yaawil oj. Jal jex pax xin, sti'laj ey jex can el oj. \v 29 Ey eb oj tit bey jun jun lugar. Ey eb oj tit bey chi aol c'u, c'al bey chi to can c'u. Ey eb oj tit bey norte, c'al bey sur, catu' oj ey chotan eb low yin meẍa bey ey oc Dios Yaawil. \v 30 Ey mac c'am xa c'al nioj yel oc apnoj cu xol tinani'. Pero ja' yet jun tiempoal tu', oj oc eb yin yel miman yel oc apnoj titu'. Ey pax mac caw miman yel oc apnoj cu xol tinani'. Pero ja' yet jun tiempoal tu', oj oc pax eb yin c'am xa nioj yel oc apnoj titu', ẍi Jesús. \s1 Scus C'ulal Jesús Yu Eb A Jerusalén \r (Mateo 23:37-39) \p \v 31 Ja' yet jun c'ual tu', jix apni wan eb fariseo. Jix yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —Asi', elan bey jun lugar ti', yutol chi yoche naj Herodes chach yak' cam oj, ẍi eb tet Jesús. \p \v 32 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj tu', caw jelan ton jaxca junoj no' wax. Asi', al tet naj jaxca ti': “Ilala, tinani' c'al yecal, chi wi' el eb pena espíritu yin eb ánima, catu' chi wak'on pax wa'xoj sc'ul eb ya' ey. Ja' yet caabe, chi lawi c'al can jin mulnail ti', je chi tet naj,” ẍi Jesús. \v 33 Pero jainti', oj jin bey c'al tinani', yecal c'al caabe. Yutol sowalil asan bey Jerusalén chi ak'le cam eb ẍejab Dios. \p \v 34 Chi wal e ex ti' jex a Jerusalén, che mak' cam eb ẍejab Dios. Ja' wan xa eb chejbiltej yu Dios je xol, che k'ojch'enne eb. Ec'al el jix woche jix jex wawtetej jin c'atan an, jaxca junoj no' caẍlan chi sk'uttetej yune' catu' chi smooni, pero ma yal je c'ul. \v 35 Ab wej, ja' jun je conob tu', tz'inini oj yun can oj. Chi wal e ex, c'am xa bey oj je yil win an, masanta' yet oj je yalon jaxca ti': “Kal wej watx' k'ane tet jun chejbiltej yu naj Kaawil ti',”\x * \xo 13:35 \xt Salmos 118:26\x* je chi, ẍi Jesús tet eb. \c 14 \s1 Jun Winaj Jix Mal A Oj, Jix Wa'xi Can Yu Jesús \p \v 1 Ja' yet jun sc'ual xewilal eb Israel jix bet ec' Jesús low bey sna jun yaaw fariseo. C'uxan ey pax wan xa eb yet fariseoal chi majon yila. \v 2 Ey jun winaj jix mal a yu jun ya'bil, ey ec' naj sattaj Jesús titu'. \v 3 Jix yalon Jesús tet eb cuywam yin sley Moisés tu', c'al tet eb fariseo jaxca ti': \p —¿Ey mi sleyal chi kak' wa'xoj sc'ul junoj ya' ey yet sc'ual xewilal, ma c'amaj? ẍi Jesús tet eb. \p \v 4 Pero tz'in xa c'al ẍi eb. Jix oc mitx'an Jesús yin naj ya' ey tu'. Jix yak'on can wa'xoj sc'ul naj. Jix yalon tet naj tol chi paxtoj naj. \v 5 Jix c'al lawi jun tu', jix yalon tet eb fariseo tu' jaxca ti': \p —K'inaloj ta ey junoj je burro, ma junoj je wacax chi to yul junoj jolan. Cax c'al sc'ual xewilal, ¿tumi c'am chi to je yi' atej yin eymanil? ẍi Jesús tet eb. \p \v 6 Pero ma xa na'cha spajtzen nioj eb tet Jesús. \s1 Sk'aneal Ánima Chi Awtele Bey Junoj K'in Nupil \p \v 7 Ja' yet jix yilon Jesús, tzet jix yute sba eb awtebil low yetoj bey jun low tu', tzet utbil tol ja' bey chi ey chotan eb mimej winaj, ja' tu' chi ey chotan eb.\f + \fr 14:7 \ft Ja' wan ẍila bey scawilal ẍila naj a na tu', ja' tu' chi ey chotan eb yel miman yel oc apnoj.\f* Yuxan jix yal tet eb jaxca ti': \p \v 8 —Ta ey bey chex awtele bey junoj k'in nupil, manchej jex ey chotan bey chi ey chotan eb mimej winaj. Tala c'uxan ey junoj xa awtebil yel miman yel oc apnoj je yintaj chi apni. \v 9 Jaxa tala yalon naj awtene jex tu' e ex jaxca ti': “Elan yul jun ẍila ti', catu' cha wak'on tet naj ti',” ẍi tala jex utelei. Yuxan, sowalil ja' xol eb c'am nioj yel oc apnoj chex apni. Caw che yak' je q'uixwil oj. \v 10 Ja' yet chex awtele tu' xin, yel watx' ja' xol eb c'am yel oc apnoj chex apni chotan oj, yet watx' ja' yet chi jul ec' naj awtene jex tu', chi yal e ex jaxca ti': “Jaach wamigo, asi' eyan chotan bey chi ey chotan eb mimej winaj tu',” ẍi ojab e ex. Jaxca tu' xin, caw miman je yel oc apnoj yul sat eb ey oc je yetoj yin meẍa tu'. \v 11 Yal c'al mac chi yi' can a sba, oj i'le ey oj, c'am xa nioj yel oc apnoj yet tu'. Pero eb chi yi' ey sba, ja' eb oj i'le can a oj, ja' ton eb miman oj yun yel oc apnoj, ẍi Jesús. \p \v 12 Catu' jix yalon tet naj awtenen tu' jaxca ti': \p —Ja' yet cha wa'nen miman oj lo'be, manchej ja wawte eb ja wamigo. Manchej ja wawte pax ja mam, c'al ja wuẍtaj, eb ja wican, yetoj eb ja vecino be'om. Yutol ja' eb tu', oj jaach yawte pax eb low yetoj. Jaxa ja cha'on pax sq'uexel ja wet tu'. \v 13 Pero ja' yet cha cha'on junoj ja k'in, asan eb meba' cha wawte low ja wetoj, eb man tz'ajan oj smimanil, jaxca eb coxo', c'al eb c'am chi ske' yilwi. \v 14 Ta quey tu' oj ja wute jaxca tu', caw watx' ja wet ch'al tu', yutol ja' eb tu', c'am nioj sq'uexel oj ske' yak'on eb e ach. Pero ja' yet oj pitzc'u a eb watx' sbeybal, ja' yet tu' oj ja cha' spaj ja wet tu', ẍi Jesús tet naj. \s1 Sk'aneal Jun Miman Lo'be \p \v 15 Ja' yet jix yaben jun naj ey oc yin te' meẍa tu' wan tu', jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —Caw watx' yet eb oj lo'on pan bey ey oc Dios yin Yaawil oj, ẍi naj tet Jesús. \p \v 16 Jix yalon Jesús jun xa k'ane ti': \p —Ja' junel, ey jun winaj ec'al ánima jix bet yawtetej low yetoj. \v 17 Ja' yet jix a apnoj stiempoal yoc jun lowo tu', jix ẍejontoj jun smoso sto yalon tet eb awtebil yu tu' jaxca ti': “Titan nej, jix apni stiempoal yoc lowo, jix swa'xi,” ẍi naj moso tet eb. \v 18 Pero jun jun c'al eb, jix yal eb tol ma ske' sto eb. Jix yalon naj babel jaxca ti': “Tol ey jun jin tx'otx' tol to jix jin mana, sowalil chin to wila. Cha wak' miman c'ulal win an, man oj jin toj an,” ẍi naj. \v 19 Jix yalon jun xa jaxca ti': “Tol ey joeb moan jin mulnawom wacax jix jin mana. Sowalil oj jin toj wak' porobal eb, tzet utbil smulna eb. Cha wak' miman c'ulal win an,” ẍi naj. \v 20 Jix yalon pax jun xa jaxca ti': “Tol to jix oc wetbi an. Yuxan ma ske' jin toi,” ẍi naj. \v 21 Ja' yet jix jul naj moso tu', jix yalon naj tzet c'al jix yute tak'woj sba masanil eb tet. Yuxan caw jix tit sjowal naj patrón tu'. Jix yalon naj tet jun smoso tu' jaxca ti': “Asi' eyman yul-laj calle, c'al yul-laj sbeal jun conob ti'. Cha wi'tej eb meba', eb man tz'ajan oj smimanil, eb coxo', c'al eb c'am chi ske' yilwi,” ẍi naj tet smoso. \v 22 Jix lawi sbet ec' jun moso tu', jix yalon tet spatrón tu' jaxca ti': “Mamin, jix jin bet wi' eb jix ja wal tu', pero colan to c'al,” ẍi smoso naj tu' tet naj. \v 23 Jix yalon naj patrón tu' tet naj jaxca ti' junel xa: “Ja' tinani', asi' bey wanoj xa calle sti'laj conob, c'al bey wanoj xa be titu'. Chach to ja wal tet eb ánima sowalil chi tit eb yet watx' oj no jin na ti' yu eb. \v 24 Chi wal e ach, c'am junoj eb babel awtebil wu tu' an, oj ske' slow bey jun miman lo'be ti',” ẍi naj patrón, ẍi Jesús. \s1 Sowalil Bejan Sc'ul Yaben Sya'il Mac Chi Ec' C'al Cuywoj Yintaj Jesús \p \v 25 Ja' yet junel, ec'al ánima jix oc tzajan yintaj Jesús. Yuxan jix meltzotoj jacan yin eb catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p \v 26 —Ta ey mac chi yoche chi oc cuywoj wintaj an, pero yel miman yel oc apnoj smam xutx wintaj sna'oni, ma yetbi, ma yuninal, yuẍtaj, yanab, ma sk'inal, ta quey tu' sna'on jaxca tu', tol yel miman yel oc apnoj wan ti' wintaj an. Ma ske' yec' c'al cuywoj wintaj an. \v 27 Ja' eb c'am chi yal sc'ul chi yil sya'ilal jin ya'il oj an, eb man bejan oj sc'ul yoc yin culus jin ya'il oj an, ma ske' yec' c'al cuywoj eb wintaj an. \v 28 K'inaloj ey junoj jex che yoche che wa'ne junoj je na mimantaj che yoche che yute. Ja' yet c'am to che mitx' oc je wa'neni, ¿tumi ta c'am che yi' je cuenta yin sbabelal jantaj tumin chi lawi yin, catu' che yiloni ta chi yab je tumin yu swa'xi jun na tu'? \v 29 Ta c'am che yi' je cuenta sbabelal, asanne mi yich chi ey can oj, catu' chi lawi je tumin je yu. Ja' eb chi iloni tol c'am chi lawi je yu, chex tzeele yu eb. \v 30 Chi yalon eb je yin jaxca ti': “Ja' jun winaj ti', jix tz'aj ẍa' oc swa'nen jun na ti', pero ma wa'xoj yu,” ẍi eb. \v 31 ¿K'inaloj ey junoj rey, chi to yak'le jowal yetoj junoj xa yet reyal, pero asan pax ch'an laoneb oj mil soldado chi yi'toj yetoj. Jal jun xa tu', ey pax junc'al oj mil eb i'bil oc yu. Ja' yet c'am to chi to jun txenne yet tu', tumi ta c'am chi cam sna'on sic'lebil ta oj yak' ganar yetoj eb soldado chi yi'toj tu'? \v 32 Ta c'am chi yak' ganar chi yabe, chi yatoj ẍejab bey jun xa rey tu' yet naat to ey. Tol chi sk'anle tzet utbil chi yun stan jun jowal tu'. \v 33 Yetoj pax oj, yal c'al mac txequel jex c'am chi yal je c'ul che bej can masanil tzettaj yetal ey e ex, ma ske' je yec' c'al cuywoj wintaj an, ẍi Jesús. \s1 Ey Smey Ta Jaxca Nioj Atz'am Q'ueynaj Xa Sc'a'chi'al Ta Jaxca Tu' Chi Kun Can El Oj \r (Mateo 5:13; Marcos 9:50) \p \v 34 Ja' atz'am atz'am, watx' atz'am, ey yopiso atz'am. Pero k'inaloj ta chi q'uey sc'a'chi'al atz'am tu', ¿tzet to oj yun sc'a'chi'bi pax oj? \v 35 C'am xa yopiso. Cax c'al chi ale ey sat tx'otx', cax c'al chi to sc'alil oj abono, tutun c'am xa yopiso. Tuxa c'al chi k'ojle el oj. Ja' wan jix je yab ti', na' wej tej sic'lebil, yutol jaexti', laan jex jaxca atz'am, ẍi Jesús tet eb. \c 15 \s1 Sk'aneal Jun No' Me' Jix Q'ueytoj \p \v 1 Masanil eb tejom el tolabal c'al wan xa eb pena chi el yuneni, jix apni eb yaben sk'ane Jesús. \v 2 Yuxan jix al-le sk'umal Jesús yu eb fariseo c'al eb cuywam yin sley Moisés, jix yalon eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', chi c'al ẍa' eb pena chi el yunen sc'atan, catu' chi low pax yetoj eb. \p \v 3 Catu' jix yalontej Jesús jun k'ane ti', yet watx' chi na'cha el yu eb. Jix yalon jaxca ti': \p \v 4 —K'inaloj ta ey junoj winaj ey junoj ciento sme' catu' chi q'ueytoj junoj no'. C'am mi chi sbej can wan noventa y nueve no' naj bey ac'al tu' catu' chi to naj seyon ec' jun no' jix q'ueytoj tu', masanta' c'al chi ilcha no' yu naj. \v 5 Ja' yet chi txax no' tu' yu naj, chi yi'ontej naj yin tzala c'ulal. \v 6 Ja' yet chi apni bey sna xin, chi syamban oc jantaj eb swatx'il ánima naj c'al jantaj eb ey scawilal naj tu', catu' chi yalon naj tet eb jaxca ti': “Ja' no' jin me' jix q'ueytoj an, ja' tinani', jix txax no' wu an, yuxan, tzalan nej wetoj an,” ẍi naj. \v 7 Quey tu', k'inaloj ta ey noventa y nueve ánima watx' chi yute sba, man sowalil oj chi sna' sba sc'ul eb yin spenail sna'oni. C'am mac chi tzala sc'ul yu eb bey satcan tu'. Pero chi wal e ex an, ta ey junoj penawom chi sna' sba sc'ul catu' chi sq'uexponen sna'bal, ja' yu jun ánima tu' xin, tx'oj xa wal tzala c'ulal chi oc bey satcan yu eb ángel. \s1 Jun Tujan Tumin Jix Q'ueytoj \p \v 8 Ma k'inaloj tinani' ta ey junoj ix ix, ey laoneboj stumin, pero ta chi q'ueytoj junoj ch'en. Tumi c'am chi sejtene ix yul sna tu', chi c'oli sq'uison sna ix tu' yin c'uan c'ulal, catu' chi c'oli seyon ec' ch'en jix q'ueytoj tu' masanta' c'al chi ilcha ch'en yu ix. \v 9 Ja' yet chi txax ch'en tu' yu ix, chi syamban oc eb swatx'il ixal ix, c'al jantaj eb ix ey scawilal ix tu', catu' chi yalon ix tet eb jaxca ti': “Ja' ch'en jin tumin jix q'ueytoj an, ja' tinani' jix txax ch'en wu an, yuxan tzalan nej wetoj an.” \v 10 Quey ton tu' chi yun yoc mimej tzala c'ulal bey satcan yu eb ángel, yet chi yilon eb sna'on sba junoj penawom yin spenail catu' chi sq'uexon sna'bal, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jun Naj C'aale Jix Yetne El Settaj Yetal \p \v 11 Jix yalon pax Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ey jun winaj ey cawan sc'aal. \v 12 Ja' naj tzunan unin jix yal tet smam: “Mamin, ak' jin tzetal beytet ta' oj wi' tu' an.” Ja' yet jix yak'on naj mame tu' set yetal tu' xin, \v 13 jix c'oli syamban a set yetal naj tu', catu' jix xonon el naj. Jix to naj bey jun conob caw naat. Ja' titu' jix sq'uey el stumin naj yin spenail. \v 14 Ja' yet xax q'uey el smasanil stumin naj tu', jix apni jun miman wail bey jun conob tu', catu' jix c'oli yoc naj yin cus c'ulal. \v 15 Quey ton tu' jix yun sto seyon smulnail naj yintaj jun winaj yul conob tu', catu' jix chejletoj naj bey jun ac'al ilo txitam yu naj.\f + \fr 15:15 \ft Ja' yul sley Moisés chi yaloni, tol c'am chi ske' ẍi'on ẍi'beal txitam yu eb Israel, yuxan caw q'uixwiltaj steynele txitam yu junoj eb.\f* \v 16 Jix yochen xa c'al naj slo'on sat te' te' naj chi slo' no' txitam tu', yutol caw chi nocha naj, pero c'am mac chi ak'on nioj slo'be naj. \v 17 Quey to tu' jix yun sna'oni: “¿Tzet yuxan, quey tu' chi wute jin ba an? ¿Tumi jantaj eb naj smoso naj jin mam an, catu' chi yak' pax sobra lo'be tet eb naj? Jal jin pax an xin, chi wak' cam jin ba yu wail titi' an,” ẍi naj. \v 18 Oj jin paxtoj bey sna naj jin mam tu' an, catu' oj walon tet naj: “Mamin, jix oc jin mul tet Dios an, catu' jix oc pax jin mul e ach an. \v 19 Man xa jin moo oj chin ja wal oc ja c'aal oj an, jaxca junoj ja moso chi wun oc an,” ẍi naj yin sna'bal. \v 20 Catu' jix a linan naj, jix to bey smam tu' xin. \p Ey to wal yapni naj sc'atan smam tu', catu' jix yilontoj naj mame tol ja' sc'aal naj chi apni, eyman jix to naj ẍa'on sc'aal tu'. Jix oc lacan naj yin naj, catu' jix oc pax tz'uban naj yin sti' naj yu tzala c'ulal. \v 21 Ja' naj c'aale tu', jix yal naj tet smam jaxca ti': “Mamin, jix oc jin mul tet Dios an, catu' jix oc jin mul e ach an, catu' man xa jin moo oj chin ja wal oc ja c'aal oj an,” ẍi naj tet smam. \v 22 Pero ja' naj mame tu', jix yal naj tet eb moso ye yintaj jaxca ti': “Eyman, i' wej tej an pichile caw watx' yili, catu' che yaon oc an yin naj, catu' che yaon oc scolk'ab naj, catu' che yaon pax oc xanab naj. \v 23 I' wej pax tej no' wacax lo'tzebil, catu' che potx'on cam no', tol oj cu low wej, catu' oj oc sk'inal naj. \v 24 Yutol ja' jun jin c'aal ti', quichan tol camnaj xa ye naj, ja' tinani', jix pitzc'u a naj. Q'ueynaj ta' toj naj, pero ja' tinani', jix yak' jul sba naj,” ẍi naj mame tu'. Catu' jix oc sk'inal naj tu' xin. \p \v 25 Ja' yet jix apni naj tzunan unin tu' xin, c'am naj babel c'aale ey ec' oj yutol ey to naj mulnail. Ja' yet jix apni naj babel c'aale tu' scawilal na xin, jix yaben naj tol lalan yoc bit' c'al canal. \v 26 Jix yawtentej jun smoso smam naj tu', jix sk'anlen naj tet: “¿Tzet yuxan ey jun k'in ti'?” ẍi naj. \v 27 Jix tak'wi naj moso tu' tet naj, jix yalon naj jaxca ti': “Yu naj ja wuẍtaj jix juli, yuxan ey oc k'in ti'. Jix mak'le cam no' wacax lo'tzebil yu ja mam, yutol jix jul naj ja wuẍtaj tu' yin tzala c'ulal,” ẍi naj moso tu'. \v 28 Ja' naj babel c'aale tu' xin, jix tit sjowal naj sic'lebil. Ma ẍa' sc'ul naj yoctoj naj yul na yu sjowal sc'ul tu' xin, masanta' c'al jix eltej naj mame, jix jul smonten naj, yet watx' chi octoj yul na tu'. \v 29 Catu' jix tak'wi naj tet smam jaxca ti': “Ilala, ey xa tiempo jaach c'oli wak'on servil an, catu' c'am bey pena chi wute jin ba e ach an. Jainti', caw jijyom jin c'al e ach an. Pero c'am junel oj cha wak' pax junoj yune' jin chiw jin chi' yetoj eb naj jin watx'il ánima an. \v 30 Jal yet chi jul jun naj ja c'aal jix bet q'ueyon can el ja tumin yin spenail yetoj eb ix xec' ix ix, cha mak'on pax cam no' wacax lo'tzebil,” ẍi naj tet smam. \v 31 Catu' jix yalon naj mame tu' tet naj jaxca ti': “Cha c'aal, jaachti', ey jaach c'al ta' ec' wetoj an. Ja' masanil jin tzet yetal an, ja wet c'al ta' ye wetoj an. \v 32 Ja' tinani' xin, smoo ton cu cha'on sk'inal naj ja wuẍtaj ti', c'al cu tzala yu naj, yutol ja' jun ja wuẍtaj ti', quichan tol camnaj xa ta' ye naj, ja' tinani', jaxca tol jix pitzc'u a naj. Q'ueynaj ta' toj naj pero ja' tinani', jix yak' jul sba naj,” ẍi naj mame tu'. \c 16 \s1 Jun Naj Maromo Caw Jelan \p \v 1 Jix yalon pax Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Ey jun naj be'om ey jun smaromo naj. Jix yabtej naj be'om, tol lalan sq'ueyle el stumin naj yu naj maromo tu'. \v 2 Ja' naj patrón tu', jix awteletej naj, catu' jix yalon tet naj jaxca ti': “Ey jun chi wab ja win an. Ja' tinani', sowalil cha wak' cuenta yu ja wopiso ti', c'am xa chi ske' chach mulna wintaj an. Man xa chach oc jin maromo oj an,” ẍi naj tet smaromo tu'. \v 3 Catu' jix sna'on naj maromo tu' jaxca ti': “¿Tzet oj wun an? C'am xa jin mulnail an, pero c'am wip an jin k'uo tx'otx' an, catu' chin q'uixwi jin k'anon tumin an,” ẍi naj yul sc'ul. \v 4 Catu' jix sna'on naj jaxca ti': “Wotaj tinani', tzet oj wun an, yu yet chi tan el wopiso an ey xa eb wamigo chin cha'on an,” ẍi naj yul sc'ul. \v 5 Jix c'oli yawten eb ey sjec' tet spatrón tu' yin jun jun tajil. Jix sk'anlen tet naj babel jix jul jaxca ti': “¿Jantaj ja jec' tet jin patrón?” ẍi naj tet. \v 6 “Cien barril aceite comer jin jec' tet naj,” ẍi naj. “Ta quey tu' ja jec' aceite tu' xin, ja' jun yuunal ja jec' ti'. Eyan chotan oj, wa'ne junoj xa, cincuentane cha wute ja tz'iben can oc yin,” ẍi naj maromo tu' tet. \v 7 Jix lawi c'al tu', catu' jix sk'anlen tet jun xa. “Jal jaach, jaachti', ¿jantaj ja jec'?” ẍi naj tet. “Jainti', cien quintal trigo jin jec' tet naj,” ẍi jun xa tu'. “Ta quey tu' xin, ja' yuunal ja jec' tu'. Ochenta quintalne chi yun ja tz'iben can oc yin,” ẍi naj tet. \v 8 Jix yalon naj patrón tu', tol jelan jun maromo tu' yin elk'an, yuxan ja' eb yul yiban k'inal ti', yel xa c'al jelan chi yute sba eb yin yul yet yintaj eb ey xa saj k'inalil Dios yin spixan. \p \v 9 Chi wal e ex, ja' ch'en tumin, comon c'al chi to ch'en yin spenail. Pero ja' je yet jaexti' xin, yin ojab swatx'ilal che k'anbalne, yet watx' ey eb oj je yamigone je ba yetoj. Ta quey tu' che yute jaxca tu', ja' yet oj lawoj yoc yopiso jun ch'en tumin tu' je yu, Dios oj cha'on je yapni bey ey jun je na yin junelne. \p \v 10 Ja' eb watx' c'al chi yute sba yetoj nioj tzet yetal chi ak'le yul sk'ab, ta tol miman pax tzet chi ak'le yul sk'ab eb tu', watx' c'al chi yute pax sba eb yetoj. Jal eb pena chi yute sba yetoj nioj tzet yetal chi ak'le yul sk'ab eb tu' xin, yetoj pax oj, cax c'al miman tzet chi ak'le yul sk'ab eb, man c'al ta' watx' oj chi yute sba eb yetoj. \v 11 Yuxan, ta man watx' oj che yute je ba yetoj sbe'omal bey yul yiban k'inal ti', ¿tumi oj ak'le yul je k'ab ja' caw be'omal ey bey satcan, che na'? \v 12 Yetoj pax oj, ta man watx' oj che yute je ba yetoj tzet man je yetoj, ¿tumi ta chi ak'le yul je k'ab wan tzet yetal caw je yet ey bey satcan? \v 13 C'am junoj mac txequel chi ske' jun laan c'al yak'on servil cawan oj spatrón. Yutol ja' naj chi scajle sba yetoj junoj, catu' chi scam c'ulne sba pax yetoj junoj xa. Ey jun chi sjije naj tzet chi yala, catu' jun xa c'am yel oc apnoj yul sat naj. Yuxan c'am chi ske' jun laan je cam c'ulnen je yak'on servil Dios c'al je cam c'ulnen ch'en tumin, ẍi Jesús tet eb. \p \v 14 Ja' yet jix yaben eb fariseo tzettaj jix yal Jesús tu', tutun asan yin stumin eb ey oc sna'bal. Yuxan jix buchwa eb yin Jesús. \v 15 Jix yalon naj tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', asan sattaj eb ánima watx' che yute je ba. Pero yotaj Dios tzet utbil yili je pixan. Ja' wan tzet miman yel oc apnoj yul sat ánima, c'am chi ẍa' sc'ul Dios. \s1 Ja' Sley Moisés \p \v 16 Ja' sley Moisés c'al tzet tz'ibebil can yu eb ẍejab Dios peyxa, jix oc yopiso masanta' c'al jix jul naj Juan Bautista. Jal tinani' xin, yet tax c'al jix jul naj Juan tu', jix el yich yal-le watx' k'ane tzet utbil chi yun yoc Dios yin Yaawil oj eb, catu' ec'al eb chi yak' yip yoc yin jun ey oc Yaawil tu'. \v 17 Pero yel xa c'al ya'taj stan el jun sletrail jun ley tu' yintaj tet stan el satcan c'al sat tx'otx' ti'. \s1 Jix Yaltej Jesús Yu Eb Chi Spo'le Sba Yetoj Yetbi \p \v 18 Ta ey junoj winaj chi spo'le sba yetoj yetbi, catu' chi yi'on junoj xa ix, mul chi yun jun winaj tu' jaxca tu'. Ja'c'ala' junoj winaj chi i'on junoj ix ix chi spo'le sba yetoj yichamil, mul chi yun pax oj, ẍi Jesús. \s1 Sk'aneal Jun Be'om Yetoj Naj Chi Yij Lázaro \p \v 19 Catu' jix yalon Jesús jun xa k'aneal ti': —Ja' junel, ey jun winaj caw be'om. Ja' an pichile caw ey stool chi yaoc naj. Watx' c'al tzet chi slo' jun jun c'u. \v 20 Ey pax jun winaj chi yij Lázaro, caw meba' naj. Ey wan mimej ya'bil ey oc yin naj. Asan c'al sti' sna jun be'om tu' chi bet ey chotan naj. \v 21 Chi yochen naj chi slo' sc'ail slo'be jun be'om tu' chi ey c'otlaboj yalan smeẍa. Ja' wan no' tx'i' chi jul ec' oj, ja' no' chi lek'on sat wan ya'bil ey oc yin naj tu'. \v 22 Jix jul sc'ual scam naj xin, jix i'letoj spixan naj yu eb ángel. Jix apni naj sc'atan naj Abraham bey jun lugar chi yij Watx'ilal. Ja'c'ala' jix jul pax sc'ual scam jun be'om tu'. Jix muji naj tu'. \v 23 Pero ja' spixan, ja' jix apni bey ey spixan eb camnaj. Ja' yet lalan yaben sya'il bey jix apni tu', jix a t'anan oj. Jix yilontoj cawan ánima naat. Ja' naj Abraham yetoj naj Lázaro ey ec' eb scawanil. \v 24 Jix a yaw naj tu', catu' jix yalon jaxca ti': “Mamin Abraham, c'am mi chi ok' ja c'ul win an. Cha chejtej naj Lázaro jin c'atan jin k'an an. Ya ojab eytoj yiximal sk'ab naj xol ja' chi jul yaon octoj naj yul jin ti' an, yutol ey jin ec' xol sya'tajil xol k'ak' ti' an,” ẍi naj be'om. \v 25 Jix yalontej naj Abraham tu' tet naj jaxca ti': “Jaach wuẍtaj, na'tej caw watx' jix yun ja wec' yul yiban k'inal tu'. Jal pax naj Lázaro ti' xin, caw c'am nioj swatx'ilal jix yil naj. Jal tinani' xin, lalan ẍa'on smimanil sc'ul titi'. Jal jaach lalan ja waben sya'il tinani'. \v 26 Yetoj pax oj, ey jun miman jo'be naat yich snan cu xol wej. Yuxan, cax c'al ey eb ey ec' titi' chi yoche chi to e ex tu', c'am chi ske' sk'axpon eb. Yetoj jex pax oj, c'am chi ske' je k'axpon ec'tej titi',” ẍi naj Abraham tu'. \v 27 “Ta quey tu' xin, Mamin Abraham, c'am mi cha chejtoj naj Lázaro tu' bey sna naj jin mam an, \v 28 bey ey ec' jowan wuẍtaj an. Chi to yalon yab eb, yet watx' c'am chi jul eb wetoj xol sya'ilal bey ey jin ec' ti' an,” ẍi naj. \v 29 “Pero ja' eb ja wuẍtaj tu', ey ec' tzet jix s'ibe can Moisés c'al tzet jix s'ibe can eb ẍejab Dios tet eb. Yab ojab eb wan k'ane tz'ibebil can tu',” ẍi naj Abraham tu'. \v 30 “Yel ton Mamin Abraham, pero ta chi yil eb junoj mac txequel jix pitzc'u a xol eb camnaj, oj sna' sba sc'ul eb yin spenail,” ẍi naj. \v 31 “Ta c'am chi yab eb wan tzet tz'ibebil can yu Moisés tu', c'al wan tz'ibebil can yu eb ẍejab Dios tu', cax c'al ey junoj mac txequel chi pitzc'u a xol eb camnaj tu', ma c'al ta' yaoc eb yin sc'ul,” ẍi naj Abraham tu' tet naj, ẍi Jesús. \c 17 \s1 Caw Ey Smey Ta Chi Kak' Ey Q'uey Junoj Xa Mac Txequel \r (Mateo 18:6-7, 21-22; Marcos 9:42) \p \v 1 Jix yal Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Sowalil chi jul wan tzet yetal chi i'on etex el cu na'bal. Pero ok'bal c'ule eb chi ak'on etex el sna'bal yet animail. \v 2 Ta ey mac chi ak'on etex el sna'bal junoj unin, yel watx' yet ta chi pixle oc t'unan junoj miman ch'en yin snuk', catu' chi k'ojle eytoj xol ja' mar, yet watx' c'am to chi ak'le etex el sna'bal jun unin tu' yu, catu' oj ẍa'on spaj yu jun tu'. \v 3 Yu tu' xin, il wej c'al je ba. Ta ey junoj je yet animail chi oc spenail e ex, che tenchane yin spenail tu'. Ta chi sna' sba sc'ul, che yak' miman c'ulal yin junelne. \v 4 Cax c'al chi oc spenail e ach jujeloj chi ec' c'u, ta chi bet sk'an miman c'ulal jujeloj e ach jaxca ti': “Man xa oj wun junel xa,” ta ẍi, sowalil che yak' miman c'ulal yin, ẍi Jesús. \s1 Ey Tzet Chi Ske' Ku Ta Chi Kaoc Dios Yin Cu C'ul \p \v 5 Jix yal eb ẍejab naj Kaawil tet jaxca ti': \p —Chi cu k'an e ach, cha wak' kaoc cu c'ul yin Dios, ẍi eb. \v 6 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ta yel che yaoc Dios yin je c'ul, cax c'al nian ch'an che yute je yaon oc yin je c'ul jaxca junoj sbak' mostaza, oj ske' je yalon tet junoj mimej te' ti' jaxca ti': “I' atej ja ba yetoj c'al ja xe'. Asi' xol ja' mar, ja' ta' tu' chi to ja waw eytoj ja ba,” ta je chi tet, oj sjije tzet oj je yala. \s1 Ja' Tzet Smoo Kunen Tet Mac Chi Cu Ak'on Servil \p \v 7 K'inaloj ey junoj cu moso chi cu ak'on servil. K'inaloj ey ec' mulna yin ket, ma ilo no' me' ey ec' oj. Ja' yet chi jul pax naj, “Ocan, eyan chotan oj, lowan,” ¿tumi ta cu chi tet? \v 8 C'amaj, “Wa'ne tzet oj jin lo' an. Cha balon a sk'ab ja camiẍ, yajban chin lowi cha batxontej wan xa tzet chin lo' an. Oj to lawoj tu' catu' oj jaach low oj,” tejan cu chi tet naj. \v 9 ¿Tumi ta chi kal pax yu diosalil tet jun cu moso tu' yu jix sjije yunen tzet jix kal tet tu'? C'amaj. \v 10 Jaxca ton junoj moso tu', quey jex ton tu' jaexti'. Ja' yet jix lawi je jijen masanil tzet chi chejle je jije yu Dios, smoo che yal jaxca ti': “Jaonti', cax c'al yak'omal jon servil Dios, caw c'am kel oc apnoj nioj, yutol asan tzet cu cuenta kunen jix kune,” je chi, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ey Laonwan Winaj Jix Wa'xi Can Sc'ul Yu Jesús \p \v 11 Ja' yet lalan c'al sto Jesús yul sbeal Jerusalén, jix ec'toj naj bey smoon Samaria yetoj Galilea. \v 12 Ja' yet jix apni scawilal jun aldea, ey laonwan winaj ey ec' sti' be. Ya' ey eb yu jun ya'bil chi k'a'toj ánima yu, chi yij lepra. Yuxan jix apni eb scawilal Jesús. \v 13 Jix a yaw eb yin ipal jaxca ti': \p —Jesús, c'am mi chi ok' ja c'ul kin, ẍi eb. \p \v 14 Ja' yet jix yilon Jesús yin eb naj, jix yalon jaxca ti': \p —Asi', tx'ox wej je ba tet eb yak'omal xaambal tet Dios, ẍi Jesús tet eb naj.\f + \fr 17:14 \ft Jix yalon Jesús tet eb naj tol chi to x'ox sba tet eb yak'omal xaambal tet Dios, yutol jaxca tu' yalon yul sley Moisés, tol chi yun eb yet chi el jun ya'bil tu' yin eb, yet watx' chi yal eb yak'omal xaambal tu', tol chi ske' yec' eb xol-laj ánima junel xa. Levítico 13:1-46.\f* \p Ja' yet lalan sto eb tu', jix el jun ya'bil yin eb slaonwanil. \v 15 Ey jun xol eb jix yila, tol jix el ya'bil yin, jix meltzo yin eymanil. Jix yalon watx' k'ane tet Dios yin ipal. \v 16 Jix apni sc'atan Jesús, jix ey kaan yajantaj. Jix ey noan oj, masanta' jix ey xa c'al pitxan sat tx'otx'. Jix yalon yu diosal tet Jesús. Ja' naj jix meltzo tu', a Samaria naj. \v 17 Jix yalon Jesús tet eb ey ec' titu' jaxca ti': \p —¿Tumi man laonwanoj eb jix wa'xi sc'ul? Jal pax balonwan xa eb tu', ¿beytu' ey oc eb? \v 18 Tol asan ch'an jun naj ti' jix meltzo yu yalon yu diosalil tet Dios. Pero ilala, man pax ket conob oj naj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 19 Catu' jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Aan linan oj, paxantoj. Tol jix wa'xi ja c'ul yutol jix ja waoc ja c'ul yin Dios, ẍi Jesús tet naj. \s1 Ja' Tzet Oj Yun Yet Oj Oc Dios Kaawil Oj \p \v 20 Ey wan eb fariseo jix sk'anlen tet Jesús jaxca ti': \p —¿Bak'in oj jul stiempoal oj swa'xi oc Dios Kaawil oj? ẍi eb tet Jesús. \p —Ja' yet oj oc Dios Kaawil oj, c'am chi ske' kilon yetoj cu sat. \v 21 Ma ske' kalon jaxca ti': “Tol ja' titi', ma tol ja' titu',” man cu chi oj. Yutol ja' yin cu pixan jun jun jon ey oc Dios Kaawil oj,\f + \fr 17:21 \ft Yin griego chi yal jaxca tu', ma jaxca ti': “Yutol ja' cu xol ti' ey oc Dios Kaawil oj”.\f* ẍi Jesús tet eb. \p \v 22 Catu' jix yalon tet eb scuywom jaxca ti': \p —Ey jun tiempoal oj jul oj, catu' oj je yalon jaxca ti': “Tol oj wal chi jul jun Ak'bil Yopiso yu Dios xol eb ket animail junel xa, cax c'al jun ojab ch'an c'u,” je chi oj je yaloni. Pero man oj jul oj. \v 23 Ey eb oj alon e ex jaxca ti': “Tol ja' titi',” ma, “Tol ey ec' titu',” ẍi eb oj yalon eb. Pero manchej jex oc tzajan yintaj eb. \v 24 Yutol jaxca yet chi letz'lon c'u caw miman txequel, quey tu' oj yun jin jul yet jun c'ual jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an. \v 25 Pero ja' tinani', sowalil oj wab sya'il sic'lebil. Oj jin intajnele el yu eb ánima yet jun tiempoal ti' an. \v 26 Ja' yet oj jin jul pax oj, jaxca tzet jix yun yul stiempoal naj Noé, quey tu' tzet oj yun eb yet oj jin jul tu' an. \v 27 Yutol ja' ánima yet jun tiempoal tu', tol chi low eb, chi yuc' ja' eb. Ey eb tol chi oc yetbi. Ey eb chi yatoj scutz'in alibeal. Toj chi sna' eb ta ey tzet oj jul yiban eb. Quey c'al tu' chi yun eb, masanta' c'al yet jix jul sc'ual yoctoj Noé yul te' arca. Jix jul jun miman nab tu', catu' jix cam masanil eb. \v 28 Ja'c'ala' pax yul stiempoal naj Lot. Toj ey pax tzet chi sna' ánima. Tol chi low pax eb c'al yuq'uen ja' eb. Chi manwi eb, chi txonwi eb. Chi awalwi eb. Chi swa'nen sna eb. \v 29 Pero ja' yet jix eltej naj Lot bey conob Sodoma tu', jix eyol k'ak' yetoj wan ch'en coc' ch'en caj xininaj yili yu s'a'toj. Jaxca xa c'al yey nab, quey xa c'al tu' stit ch'en satcan tu'. Yuxan jix cam masanil ánima yu. \v 30 Jaxca jix yun yet jun tiempoal tu', quey tu' oj yun yet jun c'ual yet oj jin jul an, jain, Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an. \p \v 31 Ja' yet jun c'ual tu', ja' mac ey atoj ẍumuc spananil sna,\f + \fr 17:31 \ft Ja' wan na yet tiempo tu', panan ẍumuc eb. Ey bey chi atoj eb ánima xew bey yiban eb tu'.\f* cax c'al ey settaj yetal ey can yul na tu', manchej ec' je yi'toj. Yetoj eb eytoj bey smulnail, manchej jex to bey je na. \v 32 Na' wej tej tzet jix tit yiban ix yistil naj Lot. \v 33 Ja' eb c'am chi yoche chi cami, chi sbej can jun k'inale eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Jal pax eb bejan sc'ul scam jin ya'il oj an xin, ja' ton eb tu' oj i'on k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal. \p \v 34 Chi wal e ex, k'inaloj ey cawanoj mac txequel chi wey sat x'at yet jun ak'bal tu', jun oj i'letoj, jun oj can oj. \v 35 K'inaloj ey cawanoj ix lalan scawni, jun oj i'letoj, jun oj can oj. \v 36 [K'inaloj ta ey pax cawanoj winaj junne chi mulnai, jun oj i'letoj, jun oj can oj. Ja' wan oj i'letoj ja' ton eb ey oc sc'ul yin Dios,] ẍi Jesús tet eb scuywom tu'. \p \v 37 Ja' yet jix yaben eb wan tu', jix sk'anlen eb tet jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿Beytu' oj yun oc jaxca tu'? ẍi eb. \p —Yal c'al bey telan can junoj mimanile camnaj xa, ja' tu' chi syamba sba no' mij. Quey tu' oj yun je yotajne el oj yet oj je yilon jun lugar tu', ẍi Jesús tet eb. \c 18 \s1 Sk'aneal Jun Ix Camnaj Xa Yichamil Yetoj Jun Naj Yaaw \p \v 1 Jix yaltej Jesús jun k'aneal ti' tet eb scuywom, yu yalon yab eb, tol watx' chi txali c'al eb tobal k'inal, catu' c'am chi isabi a eb. \v 2 Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' junel, ey jun naj yaaw bey jun conob. C'am yel oc apnoj Dios yul sat naj. C'am pax yel oc apnoj eb yet animail naj yul sat. \v 3 Ja' bey jun conob tu', ey jun ix ix camnaj xa yichamil. Jun jun c'al c'u chi apni ix sattaj naj yaaw tu'. Chi apni yalon ix jaxca ti': “Ey jun ánima ac'ul oc win an. ¿C'am mi chin ja wa'ne el yetoj?” ẍi ix. \v 4 Pero c'am c'al chi yal sc'ul naj chi swa'ne jun jowal tu'. Yuxan, ja'c'ala' sjul ec' ix yalon sba. Pero niẍtejal jix sna'on naj jaxca ti': “Jainti', c'am yel oc apnoj Dios yul jin sat an. C'am pax yel oc apnoj junoj ánima yul jin sat an. \v 5 Pero ja' jun ix ix ti', jun jun c'al c'u jaxca ti' yul ec' ix jin c'atan an. Yuxan, oj jin wa'ne ye jun jowal ti' tet ix an. Ta c'amaj, ma xa techa ix wu an, ta ja'c'ala' sjul ec' ix jin c'atan an,” ẍi naj. \p \v 6 Quey tu' jix yute sna'on naj yaaw pena sna'bal tu'. \v 7 Jal pax Dios, ¿ma yal sc'ul swa'ne el tzet chi jul yal eb sic'bil el yu tet yet c'ualil c'al ak'balil? ¿tumi miman tiempo oj ec' oj, catu' oj swa'ne el Dios tzet chi yoche eb tu'? \v 8 Chi wal e ex, oj wa'nele el eb yu Dios yin eymanil. Pero ja' yet oj jin jul junel xa, jain, Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, ¿ey mi c'al eb chi yaoc sc'ul yin Dios yul yiban k'inal ti'? ẍi Jesús tet eb. \s1 Sk'aneal Jun Naj Fariseo Yetoj Jun Naj Tejom El Tolabal \p \v 9 Ja' jun xa sk'aneal ti', jix yaltej Jesús tet wan eb watx' sbeybal yaloni. Ja' eb tu', c'am swatx'il wanoj xa ánima yul sat eb. Yuxan jix yal Jesús tu' tet eb jaxca ti': \p \v 10 —Ey cawan winaj jix bet ec' txaloj bey stemplo Dios, fariseo jun, tejom el tolabal jun xa. \v 11 Ja' jun fariseo tu', linan a oj, catu' jix txali jaxca ti': “Jaach jin Diosal, chi wal yu diosal e ach an, yutol jainti', man laan oj jin jaxca wanoj xa ánima an. Ja' eb ánima tu', caw elk'om eb, man watx' oj sbeybal eb, chi mulwi eb. Yetoj pax jun naj tejom el tumin ti', yu wal dios yutol man laan oj jin yetoj naj an. \v 12 Yutol jainti', cael chi wijle nocha jin ba jun jun semana. Yetoj pax oj, chi wak' sdiezmoal masanil tzet chi wak' ganar,” ẍi naj chi tz'aj yalon naj tet Dios. \v 13 Ja' jun tejom el tumin tu', naat ta' linantej. Caw chi xiw sc'ul, ma a t'anan nioj satcan, tu' c'al jix mak' xam sc'ul yu scus c'ulal. Jix yaloni: “Jaach jin Diosal, c'am mi chi ok' nioj ja c'ul win an, caw penawom jin sic'lebil an,” ẍi naj tet Dios. \v 14 Chi wal e ex, ja' naj tejom el tumin tu', yet xa c'al jun txolan tu', jix al-le naj watx'il yu Dios, yet c'am to chi paxtoj naj bey sna. Jal naj fariseo tu' xin, ma yal Dios tol watx' naj yul sat. Yutol ja' mac chi yi' a can sba, chi i'le eytej. Jal mac chi yi' ey sba, chi i'le a oj, ẍi Jesús. \s1 Jix X'ox El Swatx' C'ulal Jesús Yin Eb \r (Mateo 19:13-15; Marcos 10:13-16) \p \v 15 Ey mac jix i'ontej wan unin sc'atan Jesús, yu yaon atoj sk'ab naj yiban sjolom eb. Pero ja' yet jix yilon eb scuywom jaxca tu', jix tenon oc tucan eb chi i'ontej eb unin tu'. \v 16 Jix yalon naj tet eb jaxca ti': \p —I' wej tej eb unin e in an. Manchej je tenoc tucan eb chi i'ontej eb unin. Yutol asan eb ey oc sna'bal yin Dios jaxca eb unin ey oc sna'bal yin smam xutx, asan eb ey yalon yet yoc Dios Yaawil oj. \v 17 Caw yel chi wal e ex, ja' eb c'am chi cha'on Dios Yaawil oj jaxca chi yun sjijen eb unin tzet chi al-lei, c'am bak'in oj oc eb yul sk'ab Dios, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jun Be'om Jix K'anab Yetoj Jesús \r (Mateo 19:16-30; Marcos 10:17-31) \p \v 18 Ey jun naj yaaw jix k'anlen tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, watx' jaach, yuxan chin k'anle e ach an, ¿tzet yetal sowalil chi wun an, catu' chi wi'on k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal an? ẍi naj tet Jesús. \p \v 19 —¿Tzet yuxan chin ja wal watx'il? C'am junoj mac watx', asan Dios watx'. \v 20 Ja wotaj xa wan chejbanil chi alon jaxca ti': “Manchej oc ja mul yul sk'ab ja wetbi. Manchej jaach mak'wi cam ánima. Manchej jaach elk'anwi. Manchej ja na' a k'ane yin ja wet animail. Ey ojab yel oc apnoj ja mam ja txutx yul ja sat,”\x * \xo 18:20 \xt Éxodo 20:12-16; Deuteronomio 5:16-20\x* ẍi Jesús tet naj. \p \v 21 —Yin tax jin yali'al jix c'oli c'al jin jijen masanil wan chejbanil ti', ẍi naj tet Jesús. \p \v 22 —Pero ey jun sowalil to cha wune. Yuxan asi', txon can el masanil ja tzettaj yetal, catu' cha po'ontoj stool xol eb meba', yet watx' oj ja cha' ja be'omal bey satcan. Chi lawi jun tu', chach jul pax jin c'atan junel xa an, catu' chach ec' c'al cuywoj wintaj an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 23 Ja' yet jix yaben naj wan tu', caw jix cus a sc'ul naj, yutol caw be'om naj sic'lebil. \v 24 Ja' yet jix yilon Jesús tol jix cus a naj, jix yalon jaxca ti': \p —Ja' eb be'om ti', caw ya'taj yoc Dios Yaawil oj eb. \v 25 K'inaloj junoj no' camello. ¿Tumi ta chi ec' el no' yul yixal junoj acuẍa? Yel xa c'al ya'taj yoc Dios Yaawil oj eb be'om tet yet chi ec' el no' yul yixal junoj acuẍa, ẍi Jesús. \p \v 26 Jix yalon eb jix yaben wan k'ane tu' jaxca ti': \p —Ta quey tu' jaxca tu' xin, ¿mac wal junoj chi ske' scolchai? ẍi eb. \p \v 27 —Ja' wan tzet c'am chi ske' yu ánima, ja' Dios chi ske' yu, ẍi Jesús tet eb. \p \v 28 Jix yalon naj Pedro tu' tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, jaonti', jix cu bej can masanil cu tzettaj yetal, catu' jix cu ec' c'al cuywoj ja wintaj, ¿tzet oj yun kel oc apnoj jaonti'? ẍi naj Pedro. \p \v 29 Jix yalon Jesús tet eb tu' jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex, ja' eb chi sbej can sna, yistil, smam, xutx, yuẍtaj, yanab, yuninal, jin ya'il oj, catu' asan Dios chi yoche chi yak' servil. \v 30 Yel xa c'al miman oj ẍa' eb yet jun tiempoal ti'. Jaxa yet jun tiempoal oj jul ya toj tu', ja' ta' tu', oj ẍa' eb sk'inal tol ey c'al yin tobal k'inal, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Yaltej Scamichal Jesús Junel Xa Yin Ey Oj To \r (Mateo 20:17-19; Marcos 10:32-34) \p \v 31 Jix yawten eb lacawan scuywom Jesús tu' xojli. Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' tinani', tol lalan cu to bey Jerusalén. Ja' tu' oj yun el masanil tzet tz'ibebil can yu eb ẍejab Dios peyxa, yet jix yalon can el jin k'aneal eb, jain, Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an. \v 32 Catu' oj jin ale oc yul sk'ab eb man Israel oj. Oj jin sbuchon eb. Oj yalon eb tzet yetal pena win an. Catu' oj tz'ubloj oc eb win an. \v 33 Oj jin smak'on pax eb. Oj lawoj tu', catu' oj jin yak'on cam eb. Pero yoxial tu', oj jin pitzc'u pax a oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 34 Pero ma na'cha el nioj yu eb. Man yotaj oj eb nioj tzet chi yal yel oc apnoj wan jix yal tu', yuxan ma na'cha el yu eb. \s1 Ja' Naj A Jericó Jix Ilwi Can A Yu Jesús \r (Mateo 20:29-34; Marcos 10:46-52) \p \v 35 Ja' yet lalan yapni Jesús bey conob Jericó, ey jun naj c'am chi ske' yilwi, chotan ey naj sti' be. Lalan sk'anon sa'beal tet ánima chi ec' yul be tu'. \v 36 Ja' yet jix yaben naj tol ec'al ánima chi bilwi yec' yul be tu', jix sk'anlen naj yabe, tzet yuxan ec'al eb chi eq'ui. \v 37 Jix al-le tet naj, tol ja' Jesús a Nazaret chi eq'ui. \v 38 Yuxan jix a yaw naj yin ipal jaxca ti': \p —Jesús, Yic'aal naj David,\f + \fr 18:38 \ft Yic'aal naj David jun xa sbi yu Cristo. Tol Ak'bil Yopiso Colwawomal.\f* ¿c'am mi chi ok' ja c'ul win an? ẍi naj tet Jesús. \p \v 39 Ja' eb babel sattaj naj Jesús tu', jix tenchanele naj c'am chi ilwi tu' yu eb, yet watx' chi tz'ini naj. Pero ja' yet jix yaben naj jaxca tu', tol jix a sjowal yel yaw naj: \p —Mamin, Yic'aal naj David, ¿c'am mi chi ok' ja c'ul win an? ẍi naj junel xa. \p \v 40 Jix oc linan Jesús tu', jix yalon Jesús yu stit naj. Ja' yet jix apni naj sc'atan Jesús, jix sk'anlen tet naj jaxca ti': \p \v 41 —¿Tzet cha woche chach wute an? ẍi Jesús tet naj. \p —Mamin, chi woche cha jaj jin sat ti' an, ẍi naj tet Jesús. \p \v 42 —Jajcha ojab can ja sat. Tol jix wa'xi, yutol jix ja waoc ja c'ul win an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 43 Ja' yet jun txolan tu', jix jajcha sat naj, jix yilon naj. Yuxan jix oc tzajan naj yintaj Jesús. Jix yalon watx' k'ane naj tet Dios. Yetoj pax masanil eb jix ilon jun tu', jix yal watx' k'ane eb tet Dios. \c 19 \s1 Sk'aneal Naj Chi Yij Zaqueo \p \v 1 Jix apni Jesús bey conob Jericó. Catu' jix ec'ab yul conob tu'. \v 2 Ey jun winaj be'om titu', Zaqueo sbi naj. Yaaw tejom el tolabal bey jun conob tu'. \v 3 Ja' naj Zaqueo tu', caw chi yoche c'al chi yil yin Jesús, tzet utbil yili, pero c'am c'al chi ske' yiloni, yutol ec'al ánima chi to bululoj yin sc'ul naj yet chi beyi. Yetoj pax oj yu yali' stel naj Zaqueo tu'. \v 4 Yuxan jix babitoj naj sattaj catu' jix atoj sk'ab jun te' sicómoro sti' be tu', catu' oj yilon yin Jesús yet oj ec' yich tu'. \v 5 Ja' yet jix ec' el naj yich te' te' tu', jix atoj t'anan Jesús yin naj catu' jix awi atoj Jesús tet naj jaxca ti': \p —Zaqueo, eyantej eyman, yutol ja' bey ja na oj jin apnoj wak' jin posada, ẍi atoj Jesús tet naj. \p \v 6 Jix yab c'al naj Zaqueo jun tu', catu' jix eytej yin eymanil. Catu' jix cha'le apnoj Jesús yin tzala c'ulalil bey sna. \p \v 7 Ja' yet jix yilon eb ánima jaxca tu', caw ey tzet chi yal eb yin Jesús tu', yutol jix apni yak' sposada bey sna jun pena sbeybal. \v 8 Catu' jix a linan naj Zaqueo tu', catu' jix yalon tet naj Kaawil tu' jaxca ti': \p —Ja' tinani' Mamin, jantaj tzet ey e in an, snan c'al oj wak' tet eb meba'. Ta ey eb jix wetne an, ta ey eb jix welk'ane stumin eb an, canel oj yun wak'on sq'uexel tet eb an, ẍi naj Zaqueo tu'. \p \v 9 Jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —Ja' tinani' jix jul scolbanil spixan eb bey jun na ti'. Ja' naj Zaqueo ti', caw yel yic'aal naj Abraham. \v 10 Jainti' Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, jix jin jul yu jin seyon eb q'ueynajtoj, catu' chi colon can el eb an, ẍi Jesús. \s1 Sk'aneal Laoneb Ch'en Tumin \p \v 11 Ja' yet lalan yaben eb tzet chi yal Jesús, ey jun sk'aneal jix yaltej tet eb, yutol lalan yapni eb scawilal Jerusalén, catu' jix sna'on eb tol oj wa'xi oc naj Yaawil yul yiban k'inal ti' yu Dios yin eymanil. \v 12 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' junel ey jun winaj yic'aal eb naj yaaw. Jix awteletoj bey jun conob naat yu sto ẍa'on yopiso, catu' oj oc yaawil bey jun conob tu'. \v 13 Ja' yet c'am to chi toi, catu' jix yawten laonwan eb smoso. Ey wan ch'en tumin ey yip sat jix yak' can yul sk'ab jun jun eb. Laan c'al sbisil ch'en jix yak' can tet eb. Catu' jix yalon can tet eb jaxca ti': \p —Ak' wej negocio yetoj wan ch'en tumin ti' masanta' c'al chin juli, catu' che yak'on ch'en junel xa e in an, ẍi naj tet eb. Jix lawi c'al tu', jix to naj. \v 14 Pero ja' eb yet conob caw chi chichon oc sc'ul eb yin. Yuxan tzajan sto cawan oxwan ẍejab eb yintaj. Jix bet yalon eb tet eb chi aon oc yopiso naj tu' jaxca ti': “Ja' jun winaj tu', caw c'am chi yal cu c'ul chi oc naj kaawil oj bey cu conob,” ẍi eb. \v 15 Pero jix ak'le c'al ta' yopiso yoc yaawilal. Catu' jix jul ec' bey sconob. Jix yawten eb smoso bey jix yak' can ch'en tumin tu', yu yaben naj jantaj xa yune' ch'en jix yak' ganar jun jun eb. \v 16 Yuxan jix jul jun babel moso, catu' jix yalon jaxca ti': “Patrón, ja' ch'en ja tumin, jix ja wak' can e in an, laoneb yune' ch'en jix yak' ganar,” ẍi naj tet naj. \v 17 Jix yalon naj tu': “Watx' xin, jaachti' caw watx' xa wun e in an. Cax c'al txenne ch'an jix wak' yul ja k'ab, pero watx' c'al jix ja wute ja na'bal yetoj. Yuxan, tol chi waoc ja wopiso yaawil yiban laoneb conob,” ẍi naj tet smoso tu'. \v 18 Catu' jix jul ec' jun xa smoso. Jix yalon naj tet spatrón tu' jaxca ti': “Patrón, ja' ch'en ja tumin jix ja wak' e in an, joeb xa sbisil yune' ch'en jix yak' ganar,” ẍi naj tet spatrón. \v 19 Yuxan jix yal pax naj patrón tu' tet naj jaxca ti': “Watx' xin, jaachti' oj wak' ja wopiso ja woc yaawil oj yiban joeboj conob,” ẍi naj patrón tet naj. \v 20 Jix lawi tu' xin, jix jul jun xa naj moso. Jix yalon tet spatrón tu' jaxca ti': “Patrón, ja' ch'en ja tumin ti', c'ubabil ch'en wu yul jun jin tx'ambal an. \v 21 Jainti', chin xiw e ach an, yutol wotaj caw ch'aan jaach. Yutol jaachti', tuxa c'al cha cha' tzet chi yak' ganar junoj xa ánima. Tuxa c'al cha jatx' a bey tzet awbil yu junoj xa,” ẍi naj tet spatrón. \v 22 Jix yalon naj patrón tet naj tu' jaxca ti': “Jaachti', moso jaach toni, pero pena jaach. Yu wan jix ja wal ti', oj jin na' oc ja win an. Ilala, ja wotaj xa tol ch'aan jin an. Tuxa c'al chin cha' tzet yetal chi yak' ganar wan xa ánima. Chin jatx'on a bey ma waw an. \v 23 ¿Tzet yuxan, ma ja watoj ch'en maanil tet junoj xa mac txequel, yet watx' chi yak' ganar nioj yune' ch'en? K'inaloj ta jix ja watoj ch'en maanil, ja' yet jix jin juli, jix jin cha'on yune' ch'en,” ẍi naj patrón tet naj. \v 24 Catu' jix yalon tet eb ey ec' yetoj tu' jaxca ti': “I' wej ec' ch'en tet naj. Che yak'on ch'en tet naj laoneb sbisil yune' ch'en jix yi' yu naj tu',” ẍi naj tet eb. \v 25 “Pero patrón, ja' naj cha wal tol chi ak'le ch'en tet naj tu', ey xa laoneb yune' ch'en yet naj,” ẍi eb tet naj. \v 26 “Pero chi wal e ex, ja' mac ey xa yet, oj ak'le c'al tet. Jal mac c'am yet, oj i'le ec' nioj tzet ey xa tet. \v 27 Ja' eb cajat oc win an, eb jix ochen tol ma jin oc yin wopiso ti' an, che to je yi' eb. Ja' yet chi jul eb, che yak'on cam eb jin sattaj,” ẍi naj. \s1 Yet Jix Apni Jesús Bey Conob Jerusalén \r (Mateo 21:1-11; Marcos 11:1-11; Juan 12:12-19) \p \v 28 Jix lawi yalon Jesús jun sk'aneal tu', jix ẍa'on pax be sto bey Jerusalén yetoj eb scuywom. \v 29 Ja' yet jix apni eb scawilal conob Betfagé yetoj Betania, bey wonan Olivo, jix ẍejon baboj cawan eb scuywom. \v 30 Ja' yet c'am to chi to eb, catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Asi' wej bey jun aldea cu cawilal ti'. Ey jun no' burro oj ilcha je yu titu', txuan no'. C'am to junoj mac chi a yiban no'. Che ti el no', catu' che yi'ontej no' e in an. \v 31 Ta ey mac chi alon e ex jaxca ti': “¿Tzet yuxan che ti el no'?” ta ẍi, quey ti' che yun je yalon jaxca ti': “Tol ey tzet oj oc no' yu naj Kaawil,” je chi tet, ẍi Jesús tet eb. \v 32 Jix to eb cuywom tu'. Jix ilcha yu eb jaxca c'al jix yun yal-le tet eb yu Jesús tu'. \v 33 Ja' yet lalan stion el no' burro eb tu', jix apni wan yaaw no', catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan che ti el no'? ẍi eb yaaw no' tu' tet eb. \p \v 34 —Tol ey tzet oj oc no' yu naj Kaawil, ẍi eb. \p \v 35 Catu' jix yi'ontej no' eb bey Jesús tu'. Jix yatoj jun jun spichil eb sk'an oj yichin no', catu' jix ale atoj Jesús yiban no' yu eb. \v 36 Ja' yet lalan xa sbeyi, catu' jix c'oli slitx'ban ey spichil eb sattaj yul be bey lalan sbey Jesús tu'.\f + \fr 19:36 \ft Chi ey spichil ánima c'al xaj te' yul be, yu x'oxon el eb tol chi tzala eb yet chi jul junoj rey ma junoj mac txequel miman yel oc apnoj.\f* \v 37 Ja' yet lalan xa yapni bey spac'anil wonan Olivo tu', jix a yaw masanil eb scuywom yin ip yu tzala c'ulal. Jix c'oli yalon watx' k'ane eb tet Dios yu wan milagro jix yil eb. \v 38 Jix yal eb jaxca ti': \p —Kal wej watx' k'ane tet naj cu Reyal jix chejletej yu Dios. Caw ey watx' c'ulal satcan, miman ojab yel oc apnoj cu Diosal,\x * \xo 19:38 \xt Salmos 118:26\x* ẍi eb. \p \v 39 Pero ey wan eb fariseo ey ec' xol ánima tu'. Jix yal eb tet Jesús jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan c'am cha tenchane wan ja cuywom ti'? ẍi eb tet Jesús. \p \v 40 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Chi wal e ex, ta chi tz'ini ey eb, catu' c'am xa mac chi a yaw, ja' wan ch'en ti' oj a yaw, ẍi Jesús tet eb. \p \v 41 Ja' yet jix yilontoj conob Jerusalén Jesús yet jix apni scawilal, caw jix ok' yu. \v 42 Catu' jix yalon jaxca ti': \p —Ja' yet jun c'u ti', jex a conob, tol oj wal tol jix na'cha je yu tzet utbil che yute je cha'on swatx' c'ulal Dios. Pero ja' tinani', c'am chi ske' sna'cha el je yu, yutol ewbabil xa el e ex. \v 43 Yuxan ey jun tiempoal oj jul oj. Ja' eb ac'ul oc yin jun conob ti', oj oc joyan eb, catu' oj yaon oc colal eb yinlaj, yet oj yak'len jowal eb yetoj tu'. \v 44 Oj mak'le ey bulan masanil jun conob ti' sat tx'otx' yu eb. Oj smak'on cam eb ánima eb. Ja' ch'en latz'bil yin nail bey jun conob ti', oj ec' bulnaj masanil ch'en. Quey tu' oj yun can el oj, yutol ja' yet jun tiempoal ti', jix jul Dios jex scoloni, pero ma na'cha el je yu, ẍi Jesús. \s1 Eb Ujtebil Yu Jesús Yul Stemplo Dios \r (Mateo 21:12-17; Marcos 11:15-19; Juan 2:13-22) \p \v 45 Jix lawi jun tu' xin, jix octoj Jesús tu' yul stemplo Dios. Jix yujten eltej eb chi txonwi, c'al eb chi manwi. \v 46 Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Yalnaj can Dios yul An Juun Tz'ibebil can jaxca ti': “Ja' jin na an, yet c'al txa ye,”\x * \xo 19:46 \xt Isaías 56:7\x* ẍi yul An Juun. Pero jaexti', jaxca junoj na ch'en bey chi yewba el sba eb elk'om, quey tu' che yute,\x * \xo 19:46 \xt Jeremías 7:11\x* ẍi Jesús tet eb. \p \v 47 Jun jun c'al c'u sbet ec' Jesús cuywa bey yul stemplo Dios tu'. Ja' eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj eb cuywam yin sley Moisés, c'al eb yaaw conob tu', jix sey eb tzet chi yute yak'on cam naj eb. \v 48 Pero ma na'cha tzet chi yute eb, yutol ey oc sc'ul masanil ánima yaben tzet chi yal Jesús. \c 20 \s1 Yopiso Jesús \r (Mateo 21:23-27; Marcos 11:27-33) \p \v 1 Ey jun c'ual jix cuywa Jesús xol eb ánima yul stemplo Dios. Jix c'oli yalon el watx' k'ane yet colbanile tet eb. Ja' eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj eb cuywam yin sley Moisés, c'al eb ichamtaj winaj ey yopiso, jix apni eb sc'atan Jesús. \v 2 Jix yalon eb jaxca ti': \p —Al e on tzet ja wopiso, yuxan cha wun wan ti'. ¿Mac txequel jix ak'on ja wopiso tu'? ẍi eb tet Jesús. \p \v 3 —Jainti', oj jin k'anle pax junoj tzet yetal e ex. Al wej e in an. \v 4 ¿Mac jix ak'on yopiso naj Juan yuxan jix yak' bautizar ánima? ¿Dios mi, ma ánima? ẍi Jesús tet eb. \p \v 5 Jix c'oli yal-len eb yabe xol eb yu tzet jix yal tu'. Jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet chi kute kalon wej tet? Ta chi kal wej, tol ja' Dios jix ak'on yopiso naj Juan tu', oj sk'anle e on jaxca ti': “¿Tzet yuxan c'am che ya pax oc yin je c'ul xin?” ẍi mi. \v 6 Pero ta chi kala, tol ja' ánima jix ak'on yopiso tu', oj tit sjowal masanil ánima kin, catu' oj cu sk'ojch'enne cam eb. Yutol ja' naj Juan tu', ẍejab Dios ye yul sat eb masanil, ẍi eb. \p \v 7 Yuxan, jix yal eb tet Jesús tol man yotaj oj eb mac txequel jix ak'on yopiso naj Juan tu'. \v 8 Jix yalon pax Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ta quey tu' xin, man pax oj wal e ex mac jix ak'on wopiso wunen wan ti' an, ẍi Jesús. \s1 Sk'aneal Wan Eb Mulnawom Pena Sna'bal \r (Mateo 21:33-44; Marcos 12:1-11) \p \v 9 Catu' jix yalontej Jesús jun sk'aneal ti' tet eb ánima yaman ec' titu', jix yalon jaxca ti': \p —Ey jun winaj jix awon wan uva sat x'otx'.\f + \fr 20:9 \ft Ey bey chi oc yak'il uva x'oxbanil oj sconobal Israel.\f* Ja' yet jix lawi yawon can oj, jix yaon can toj x'otx' tu' maanil yetoj c'al tzet awbil yu tu' tet wan eb mulnawom ánima. Jix el bey jun lugar tu'. Naatil jix bet ec' caan titu'. \v 10 Ja' yet jix a apnoj stiempoal syambale a an, jix ẍejontoj jun ẍejab naj a tx'otx' tu'. Jix bet sk'anon yuca' tzet awbil tu'. Pero tu' c'al jix bet yetne sba. Jix smak'on eb. Jix ujtele meltzo naj yu eb. C'am nioj yuca' tx'otx' jix yi' naj. \v 11 Yuxan jix ẍejtoj jun xa ẍejab naj a tx'otx' tu'. Pero tu' c'al pax jix bet yetne sba. Jix mak'le naj yu eb catu' jix yujten pax eb. Ja'c'ala' c'am nioj tzet jix ak'le tet naj. \v 12 Jix lawi tu' xin, jix ẍejontoj jun xa. Jix apni c'al jun xa tu' sc'atan eb, jix smak'on eb, jix yasi, catu' jix sk'ojon can el eb. \p \v 13 Jix yalon naj a tx'otx' tu' jaxca ti': “¿Tzet la watx' chi wute an? Oj jin chejtoj jun jin c'aal, jun caw cam c'ulnebil wu an. Tejan oj xiw eb tet,” ẍi naj. \v 14 Pero ja' yet jix il-le yapni naj c'aale tu', jix swa' alnen eb jaxca ti': “Ilala, tol ja' naj c'aale tu' chi juli. K'inaloj ta chi cam smam naj tinani', tu' c'al ta' ja' naj chi i'on can tx'otx' ti'. Kak' wej cam oj, yet watx' jaon xa chi ki' wej can tx'otx' ti',” ẍi eb. \v 15 Yuxan jix c'al apni naj sc'atan eb, jix sac'ontej eb. Jix yi'ontoj eb sti' el tx'otx' tx'otx' tu'. Ja' tu' jix bet smak' cam naj eb. Yuxan chin k'anle e ex, ¿tzet pax oj utele eb mulnawom tu' yu naj mame che na? \v 16 Ja' naj mame tu' oj toj catu' oj ak'le lawoj eb yu naj. Catu' oj yaon can toj x'otx' tu' maanil tet wanoj xa mac txequel, ẍi Jesús. \p Jix lawi yaben eb wan tu', catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¡Tol oj wal man jaxca oj tu' chi yute! ẍi eb. \p \v 17 Pero jix oc t'anan Jesús yin eb. Jix yalon jaxca ti': \p —Pero ¿tzet pax chi yal yel oc apnoj wan tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can che na'? bey chi yal jaxca ti': \q1 Ey jun ch'en ma oc yopiso yu eb wa'nem na. \q1 Ja' ton jun tu' yel miman yopiso jix oqui, ẍi yul An Juun tu'.\x * \xo 20:17 \xt Salmos 118:22\x* \m \v 18 Yal c'al mac chi mak' ey sba yiban jun ch'en tu', coc' xa c'al chi yun sk'atoj. Jal mac txequel chi ey q'uey jun ch'en tu' yiban, coc' xa c'al chi yuntoj, ẍi Jesús tet eb. \s1 Wan Ch'en Tumin Chi K'anle El Yin Ánima Yu Eb Yaaw \r (Mateo 21:45-46; 22:15-22; Marcos 12:12-17) \p \v 19 Ja' eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj eb cuywam yin sley Moisés, jix yoche eb tol chi smitx' Jesús yin eymanil, yutol jix na'cha el yu eb, tol ja' tet eb jix al-le jun sk'aneal tu'. Pero jix xiw a eb tet ánima. \v 20 Yuxan jix ẍejtoj eb jaywan chejab sto smajon yila, ta ey bey oj oc smul Jesús. Ja' yet jix apni eb tu', watx' xa c'al chi slan yute sba eb yet watx' chi ey q'uey Jesús yin junoj k'anlebal yu eb, yutol chi yoche eb tol yin c'al tzet chi el yalon naj, ja' tu' chi ey q'uey naj, yet watx' chi i'letoj naj yu eb sattaj yaaw. \v 21 Jix slan yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach cuywam, kotaj sic'lebil tol tool c'al cha wute ja walon junoj tzet yetal, watx' pax ja cuywai. C'am junoj mac bey chach xiwi, yutol laan c'al yel oc apnoj jun jun mac txequel yul ja sat. Kotaj pax oj, ja' jun beybale chi ẍa' sc'ul Dios, ja' cha wak' cuyle yin yel. \v 22 Yuxan chi cu k'anle e ach, ja' ch'en tumin chi k'anle el kin yu naj yaaw a Roma, ¿ey mi sleyalil kak'on ch'en, ma c'amaj? ẍi eb tet. \p \v 23 Pero yotaj xa Jesús tol man watx' oj tzet lalan sna'on oc eb yin naj. Yuxan jix yal tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan chin je yak' porobal? \v 24 Tx'ox wej junoj ch'en tumin tu' wil an. ¿Mac txequel jun ey oc yechel sat yin ch'en ti'? ¿Mac txequel jun tz'ibebil oc sbi yin ch'en ti'? ẍi Jesús tet eb. \p —Yechel sat naj yaaw a Roma yetoj c'al sbi naj, ẍi eb. \p \v 25 Yu tu', xin, ja' tzet yetal tol yet c'al ta' naj yaaw tu' yei, ak' wej tet naj. Pero ja' tzet yetal yet Dios, ak' wej pax tet, ẍi Jesús tet eb. \p \v 26 Ma yak' ganar eb yey q'uey yin junoj sk'ane naj sattaj eb ánima. Yuxan jix q'uey a sc'ul eb. C'am xa tzet jix yal eb. \s1 Ja' Eb Chi Alon Tol Man Oj Pitzc'u A Eb Camnaj \r (Mateo 22:23-33; Marcos 12:18-27) \p \v 27 Ey wan eb saduceo jix apni sc'atan Jesús, eb chi aloni, tol man oj pitzc'u a eb camnaj. Jix yalon eb tet naj jaxca ti': \p \v 28 —Jaach cuywam, ja' naj Moisés, jix tz'iben can jaxca ti': “K'inaloj ey junoj winaj chi cami, catu' chi can yistil pero c'am junoj yuninal chi el can oj. Sowalil junoj yuẍtaj naj chi i'on can ix, yet watx' chi el yuninal naj chi i'on can ix tu', jaxca tol yuninal naj camom tu' chi el yu yuẍtaj.” Quey tu' jix yute yalon can Moisés. \v 29 Ja' junel, ey jujwan winaj jix ec' cu xol ti', yuẍtaj c'al sba eb. Jix oc yetbi naj babel winaj. Pero jix cam naj, c'am c'al junoj yuninal naj jix el can oj. \v 30 Ja' naj tzunan yintaj naj babel tu' jix i'on can ix. Jix cam pax naj, ja'c'ala' c'am yuninal naj jix el can oj. \v 31 Jix lawi tu' xin, jix yi'on can a ix ix naj yet yox tu'. Ja'c'ala' c'al jix yun eb naj sjujwanil. Jix cam c'al toj eb naj, c'am c'al junoj eb naj jix el can junoj yuninal. \v 32 Jix lawi scamtoj eb naj xin, catu' jix cam pax ix ix tu'. \v 33 Ja' yet oj pitzc'u a eb camnaj tu', ¿mac txequel naj ey yistil ix sic'lebil? yutol jix yil-le ix yu eb naj jujwan tu', ẍi eb. \v 34 Jix yalon Jesús tu' tet eb saduceo tu' jaxca ti': \p —Ja' yul yiban k'inal ti', chi ton yil-le sba winaj yetoj ix. \v 35 Pero ey jun xa lugar. Ja' eb oj pitzc'u a xol eb camnaj, eb smoo yapni titu', ma xa yil-le sba eb titu'. Ma xa ak'le cutz'ine yin alibeal. \v 36 Yutol ja' yet jun tiempoal tu', c'am xa bak'in oj cam eb. Laan xa oj yun eb jaxca eb ángel. Caw yuninal xa Dios eb, yutol oj ak'le pitzc'u a eb. \v 37 Ja' naj Moisés, jix yak' can otajnele el oj, tzet utbil tol oj pitzc'u a eb camnaj, yet jix s'iben sk'aneal jun tiempoal yet jix yilon s'a' te' q'uix. Ja' tax yet tu' jix yalon can Dios jaxca ti': “Jain ton ti', Sdiosal jin naj Abraham, Sdiosal jin naj Isaac, Sdiosal jin pax naj Jacob,” ẍi Dios.\x * \xo 20:37 \xt Éxodo 3:6\x* \v 38 Yuxan, cax c'al camnaj xa eb, kotaj tol ja' Dios man Sdiosal oj eb camnaj, pero Sdiosal eb iquis. Ja' yul sat Dios, iquis ye eb ánima masanil, ẍi Jesús. \p \v 39 Yuxan, Jix yal wan eb cuywam yin sley Moisés tet Jesús jaxca ti': \p —Yel ton cha wal Mamin, ẍi eb. \v 40 Ma xa stec'ban sba eb saduceo sk'anlen junoj xa tzet yetal tet Jesús. \s1 Ja' Jesucristo Sc'aal Ton Dios \r (Mateo 22:41-46; Marcos 12:35-37) \p \v 41 Jix yalon Jesús tet eb ey ec' titu' jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan ey eb chi alon jaxca ti'? “\w Cristo\w*, yic'aal naj David,” ẍi eb. \v 42 Pero ja' naj David jix yal can yul jun Salmo jaxca ti': \q1 Jix yal Dios tet naj Waawil: \q1 “Eyan chotan bey jin watx' k'ab. \q1 \v 43 Masanta' oj can eb chi chichon oc sc'ul ja win yalan wu an,” ẍi Dios tet naj Waawil, ẍi David.\x * \xo 20:43 \xt Salmos 110:1\x* \p \v 44 Quey tu' jix yute yalon can David, ¿tzet utbil tol ja' Cristo, ey oc Yaawil oj? Yuxan, ¿tumi ja' Cristo yic'aal c'al naj David\f + \fr 20:44 \ft Yic'aal naj David, jun xa sbi yu Cristo. Tol Ak'bil Yopiso Colwawomal.\f* ye xin? ẍi Jesús tet eb. \s1 Spenail Eb Cuywam Yin Sley Moisés \r (Mateo 23:1-36; Marcos 12:38-40; Lucas 11:37-54) \p \v 45 Ja' yet lalan to yaben masanil eb ánima, jix yalon tet eb scuywom jaxca ti': \p \v 46 —Che yil c'al je ba, yet watx' c'am chex etex el yu sbeybal eb cuywam yin sley Moisés. Yutol chi ẍa' sc'ul eb yec' yetoj wan an jojan pichile. Chi yoche eb tol tuxa c'al chi yi' ey sba ánima tet, yet chi ec' eb txombal. Chi yoche eb asan bey chi ey chotan eb mimej winaj yul snail sculto, ja' tu' chi ey chotan eb. Yetoj yet chi wa'xi wan lo'be caw watx', asan bey watx' chi yoche eb chi ey chotan oj. \v 47 Chi i'le ec' sna eb ix camnaj xa yichamil yu eb. Chi lawi jun tu', catu' miman chi yute yajan xa eb, tzet utbil oj chi sna' ánima tol c'am smul eb. Ja' eb tu' caw miman sya'tajil oj jul yiban eb, ẍi Jesús. \c 21 \s1 Sa'beal Jun Ix Meba' Ix Tet Dios, Camnaj Xa Yichamil \r (Marcos 12:41-44) \p \v 1 Ja' junel, ey ec' Jesús yul stemplo Dios. Jix yiloni, tzet c'al jix yute yaon eytoj stumin eb be'om yul jun cha'bal sa'beal tet Dios. \v 2 Jix yilon pax yapni jun ix meba' ix, camnaj xa yichamil. Jix yaon eytoj caab ch'en centavo ix. \v 3 Yuxan jix yal Jesús tet eb ey ec' yetoj jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex, ja' jun ix camnaj xa yichamil ti', caw meba' ix. Pero ja' sa'beal ix tet Dios jix yak' tu', yel ec'ban yel oc apnoj yintaj yet masanil eb jix yak' yet. \v 4 Yutol jun jun eb, ja' ch'en jix yak' can sobra chi ya eytoj eb sa'beal oj tet Dios. Pero jun ix ix ti' xin, caw meba' ton ix. Tz'ajan jix ya eytoj masanil stumin ix sa'beal oj tet Dios. C'am xa tzet jix can tet ix, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Yaltej Jesús Tol Oj Mak'le El Stemplo Dios \p \v 5 Ey wan eb lalan yalontej yu stemplo Dios tu', tzet utbil tol caw watx' yili, caw watx' scawxi yu ch'en ch'en ey oc yin, yetoj yu wan sa'beal ánima ey oc yin. Yuxan jix yaltej Jesús tet eb jaxca ti': \p \v 6 —Ja' wan lalan je yilon ti', oj ec' bulna masanil yet jun tiempoal oj jul oj. C'am junoj wan ch'en latz'bil a ti' oj can yiban yet ch'enal, ẍi Jesús tet eb. \s1 Wan Yechel Oj X'ox Dios Yet Tuxa Chi Jul Slawubal Yul Yiban K'inal \r (Mateo 24:3-28; Marcos 13:3-23) \p \v 7 Jix sk'anlen eb tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿bak'in oj jul jun cha wal tu'? ¿Tzet yechelal oj x'ox Dios yet tuxa oj jul oj? ẍi eb tet Jesús. \v 8 Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Caw listo c'al che yute je ba, yet watx' c'am mac oj jex etnen oj. Yutol ec'al mac oj jul oj, oj tz'aj ya oc jin bi eb yin, “Jain ton Cristo jin an,” ẍi eb oj tz'aj yalon eb. “Tol jix jul slawubal yul yiban k'inal,” ẍi eb oj yalon pax eb. Pero manchej je yaoc yin je c'ul tzet oj yal eb tu'. \v 9 Oj je yab sk'aneal wan mimej jowal, oj a waan eb comon ánima yin jowal yin eb yaaw. Manchej je xiw a oj. Yutol sowalil ja' wan ti' oj baboj ec' el oj. Pero man to oj lawoj ec' yul yiban k'inal ti' yet tu'. \v 10 Oj smitx'le a sba mimej \w nación\w* yin jowal. Yetoj wan tx'oj tx'oj mimej conobal, oj smitx'le pax a sba yin jowal. \v 11 Ec'al bey oj ec' mimej quixcab caw jow. Ec'al wan tzet yetal oj je yil satcan, caw oj xiw ánima yu. Oj x'oxon a sba wan yechel bey satcan tol caw miman yel oc apnoj tu'. \p \v 12 Pero ja' yet c'am to chi jul wan tu', ey mac oj jex mitx'on oj, catu' oj yak'on eb pena c'ulalil je yin. Oj jex yi'toj eb bey snail sculto yu chi sna' oc eb je yin, catu' oj jex yaon oc eb preso. Oj jex yi'toj eb sattaj eb rey, c'al sattaj wan xa eb yaaw yu c'al che yaoc je c'ul win an. \v 13 Pero jaxca tu' oj ske' je yalon can el jin k'aneal tet eb. \v 14 Sowalil ojab che yotajne el sbabelal, tol ma ske' je seyon tzet oj je yute je colon je ba yet oj jex apnoj sattaj eb tu'. \v 15 Yutol jain oj jin k'anab el je yin, catu' oj wak'on je jelanil. Yuxan, c'am junoj eb chi chichon oc sc'ul je yin tu' oj jex ak'on ganar. C'am junoj eb chi apni sjelanil jaxca jun oj wak' e ex an. \v 16 Ey jex ja' je mam je txutx, je yuẍtaj, je yican, je yamigo, ja' oj meltzo oc je yin. Ey jex oj jex mak'le cam yu eb. \v 17 Jal masanil ánima xin, oj chichon oc sc'ul je yin, yutol ey oc je c'ul win an. \v 18 Pero c'am junoj jex oj jex q'ueyle el oj, cax c'al junoj xil je jolom. \v 19 Ta tec'an c'al oj je yute je ba, oj je yak' ganar je cha'on je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. \p \v 20 Ja' yet oj je yiloni, tol jix joyle Jerusalén ti' yu eb soldado, na'cha ojab el je yu, tol tuxa oj lawoj. \v 21 Ja' eb ey ec' bey Judea ti', to ojab eb bey wonan. Ja' eb ey ec' bey Jerusalén ti', el ojab pax eb. Ja' eb chi ec' naatlaj, c'am ojab chi oc eb yul conob ti'. \v 22 Yutol ja' yet jun tiempoal tu' oj jul jun miman castigo. Ja' ton yet tu', oj yun jantaj tzet tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can oj. \v 23 Ja' eb ix mimejal xa ix yet jun tiempoal tu', c'al eb ix ey to yune' chi txutxwi, ok'bal c'ule eb ix yet oj eltoj eb ix tu'. Yutol caw miman castigo oj jul yiban eb ánima bey wan lugar ti'. Yutol oj tit sjowal sc'ul Dios yiban eb ket Israelal. \v 24 Ec'al eb oj cam can xol jowal tu'. Ec'al eb oj toj can preso, oj sajlem can toj eb bey conoblaj. Oj etex can ey Jerusalén ti' yu eb man Israel oj tu', masanta' c'al yet oj lawoj stiempoal yak'on eb yaawil, jaxca chi yoche Dios. \s1 Ja' Tzet Oj Jul Oj Yet Oj Jul Jesús Yet Scaelal \r (Mateo 24:29-35, 42-44; Marcos 13:24-37) \p \v 25 Ey wan yechel oj x'ox sba yin c'u, c'al yin xaaw, c'al yin weycan. Jal bey sat tx'otx' ti' xin, oj somcha el sc'ul ánima yu xiw c'ulal bey jun jun conob. Yutol oj a pulna ja' mar catu' oj awoj smak'on ey sba ja'. \v 26 Oj sajboj el ánima yu xiw c'ulal, yet oj sna'ontej eb tzettaj yetal oj jul yul yiban k'inal ti'. Ja' wan tzet yetal ey yip bey satcan, oj tz'icotenele eb. \v 27 Oj lawoj tu', catu' oj yilon eb ánima, oj jin eyol xol jun asun, jain \w Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an\w*. Oj jin jul yetoj miman wip an, c'al jin miman tzejejial. \v 28 Ja' yet lalan xa sbey sjul wan tzet yetal jix wal ti' an, tzala jon nej. Chex a t'anan satcan, yutol tuxa oj jex colcha oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 29 Catu' jix yalontej jun sk'aneal ti' tet eb: \p —Na' wej tej tzet utbil chi yun yak'on xaj te' higo c'al wan xa te' te' chi puj xaj. \v 30 Ja' yet chi uninbi xaj te', je yotaj xa tol tuxa chi jul nabil k'inal.\f + \fr 21:30 \ft Yin Castilla chi yal “verano” titi', yutol ja' bey sconobal Israel, verano stiempoal nab, man jaxca oj titi'.\f* \v 31 Yetoj pax oj, ja' yet oj je yilon sjul wan jix wal ti' an, na'cha ojab el je yu, tol tuxa chi wa'xi oc Dios Yaawil oj. \p \v 32 Caw yel chi wal e ex, man oj cam wan ánima tu', masanta' c'al oj yun masanil wan jix wal ti' an. \v 33 Oj lawoj el satcan c'al yul yiban k'inal ti', jal jin k'ane xin, man oj tan el tzet chi wal an. \p \v 34 Che yil c'al je ba. Manchej je yak' cawxo el je ba yu k'in c'al yu uq'ueanil, ma yu junoj xa tzet yetal chex oc bis c'ulal yu bey yul yiban k'inal ti'. Ta c'amaj, ja' yet oj jul jun c'ual tu', man listo oj je yei. \v 35 Jaxca junoj yal, quey tu' oj yun sjul yiban masanil ánima yul yiban k'inal ti'. \v 36 Yuxan caw listo che yute je ba. Txalan nej c'al tobal k'inal, yet watx' oj ske' je colon je ba yalan wan tzet oj jul tu', catu' chex apni jin sattaj, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an, ẍi Jesús tet eb. \p \v 37 Jun jun c'al c'u jix cuywa Jesús yul stemplo Dios. Ja' yet ak'balil, ja' bey wonan Olivo chi bet wey oj. \v 38 Jun jun c'u, chi pet jul eb ánima yet sk'inibalil bey stemplo Dios, yu yaben tzet chi yal Jesús. \c 22 \s1 Eb Jix Slatine El Sba Tzet Oj Yute Smitx'on Jesús \r (Mateo 26:1-5, 14-16; Marcos 14:1-2, 10-11; Juan 11:45-53) \p \v 1 Lalan xa sjul stiempoal sk'in pascua eb Israel, yet chi slo'on ixim pan eb c'am yich. \v 2 Jix seyon eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios c'al eb cuywam yin sley Moisés tzet utbil oj yute cam Jesús eb yin ewantajil, yutol chi xiw eb tet eb conob. \p \v 3 Ey jun chi yij Judas, chi yij pax Iscariote. Yetbi sba yetoj eb jusluc'wan jix ec' c'al cuywoj yintaj Jesús. Pero jix oc Satanás yin. \v 4 Yuxan jix to k'anab yetoj eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj eb yaaw bey templo. Jix bet naj yalon tet eb tzet oj yute yaon oc Jesús naj yul sk'ab eb. \v 5 Jix tzala a eb sic'lebil. Catu' jix yak'on strato eb, tol oj yak' tumin eb tet Judas tu'. \v 6 Catu' jix ẍa'on sc'ul naj tzet jix yal eb. Jix seyon tzet oj yute yak'on Jesús yul sk'ab eb yin ewantajil tu' yet c'am ánima ey ec' yetoj. \s1 Ja' Santa Cena \r (Mateo 26:17-29; Marcos 14:12-25; Juan 13:21-30; 1 Corintios 11:23-26) \p \v 7 Ja' yet jix a apnoj stiempoal slo'on ixim pan eb c'am yich, yet chi yak'on cam no' sme' eb yet pascua, \v 8 jix yalon Jesús tet Pedro yetoj tet Juan jaxca ti': \p —Asi' wej wa'ne wej tzet oj cu lo' yet pascua, ẍi Jesús tet eb. \p \v 9 —¿Beytu' cha woche chi cu wa'ne? ẍi eb tet Jesús. \p \v 10 —Ja' yet oj jex apnoj yul conob, ey jun winaj oj ilcha je yu. I'bil oc jun moc ja' yu, lalan sto bey sna. Chex oc tzajan yintaj naj masanta' c'al chex apni yetoj naj bey chi apni. \v 11 Catu' oj je yalon tet naj a na tu' jaxca ti': “Tol quey ti' jix yute yalon naj cu cuywam ti': ¿Beytu' ey jun cuarto bey oj jin low yetoj eb jin cuywom an, yu cu na'ontej pascua ti'? je chi tet,” ẍi Jesús. \v 12 Catu' oj x'oxon jun miman cuarto e ex naat ey a oj, watx' xa ye. Ja' tu' che wa'ne tzet oj cu lo' tu', ẍi Jesús tet eb. \p \v 13 Jix to eb xin. Ja' yet jix apni eb, catu' jix yilon eb, caw yel ton chi yal Jesús tu'. Yuxan, ja' tu' jix swa'ne eb tzet oj lo'le yet pascua tu'. \v 14 Ja' yet jix a apnoj yorail, catu' jix apni Jesús yetoj wan xa eb scuywom. Catu' jix oc joyan eb yin meẍa low oj. \v 15 Catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Caw chi yoche jin c'ul chin lo' yet jun pascua ti' je yetoj an, yajban c'am to chin cam an. \v 16 Yutol chi wal e ex, c'am xa bak'in oj jin low junoj xa pascua masanta' c'al oj oc jun yet oj wa'xoj oc Dios Yaawil oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 17 Catu' jix yi'on a jun vaso. Jix yalon yu diosalil tet Dios yu. Catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Cha' wej jun ti'. Uc' wej. \v 18 Yutol chi wal e ex, c'am xa bak'in oj wuc' yal sat uva ti', masanta' c'al oj wa'xoj oc Dios Yaawil oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 19 Catu' jix yi'on a jun pan. Jix yak'on yu diosalil yu. Jix spo'on ec' xol eb tu'. Catu' jix yalon tet eb: \p —Ja' ton jin mimanil oj ak'le je yu c'al ti'. Lo' wej, yu jin je na'ontej, ẍi Jesús tet eb. \p \v 20 Quey pax tu' jix yute jun vaso, yet jix lawi slo'on ixim pan eb tu'. Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ja' tzet ey ey yul jun vaso ti', jun strato Dios tol to chi yak' je yetoj. Yu jin chiq'uil, oj yun jun trato tu'. Ja' jin chiq'uil chi el je yu. \p \v 21 Ja' mac oj jin aon oc yul sk'ab eb tu', ey ec' yin meẍa ti' wetoj an. \v 22 Jain \w Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti' an\w*, sowalil oj jin cam oj, jaxca sna'bal Dios. Pero ja' jun oj jin aon oc yul sk'ab camich tu' an, caw ok'bal c'ule naj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 23 Yuxan, jix sk'anle el eb yin jun junal tet Jesús, mac txequel jun oj aon oc yul sk'ab camich tu'. \s1 Steelebail Eb Cuywom Yu C'al Yalon Eb Mac Txequel Junoj Yel Miman Yel Oc Apnoj Xol Eb \p \v 24 Jix lawi jun tu', catu' jix steelen sba eb cuywom yu mac txequel junoj yel miman yel oc apnoj xol eb, yutol jun jun c'al mac txequel yel miman yel oc apnoj sna'oni. \v 25 Pero jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' eb rey bey jun jun nación, caw yaaw ye eb. Yetoj eb yaaw, watx' eb yalon eb ánima. \v 26 Jaexti', manchej je yute je ba jaxca eb yaaw tu'. Ta e ex yel miman je yel oc apnoj je xol, i' wej eytej je ba jaxca junoj unin c'am yel oc apnoj. Yetoj pax oj, ta jaex yaaw je ye, ute wej je ba yin mosoal. \v 27 K'inaloj yet chi oc junoj lo'be tinani', ¿mac txequel junoj miman yel oc apnoj che na'? ¿Jam mac txequel chi ey chotan lowoj, ma ja' mac chi batxwi eltej lo'be? Ja' mac chi ey chotan low tu', yel miman yel oc apnoj. Pero jainti', moso we je xol jex wak'on servil. \p \v 28 Jaexti', jix je tec'ba je ba je ye ec' wetoj yet jix jul wan porobal wiban an. \v 29 Yuxan oj jex waoc yaawil, jaxca oj yun woc Yaawilal yu cu Mam Dios. \v 30 Yuxan oj ske' je low wetoj an yin jin meẍa bey ey jin oc Yaawil oj tu' an. Yetoj pax oj, oj jex ey chotan bey jun jun je despacho. Catu' oj je yak'on yaawilal yiban eb lacaweb bulan ket Israelal, ẍi Jesús tet eb scuywom tu'. \s1 Jix Yaltej Jesús Yin Ey Oj To Tol Oj Yi' El Jesús Naj Pedro Yin \r (Mateo 26:31-35; Marcos 14:27-31; Juan 13:36-38) \p \v 31 Jix yalon pax naj Kaawil jaxca ti': \p —Simón, Simón, ja' Satanás jix sk'an spermiso tet Dios yutol chi yoche naj chex yak' porobal, jaxca chi yun ixim trigo yet chi txeyele ixim.\f + \fr 22:31 \ft “Yet chex txeyele jaxca trigo,” chi yal yel oc apnoj tol chi yak'le naj diablo jex yijbantoj yin spenail.\f* \v 32 Pero caw jix jin k'anle tet Dios yet watx' c'am cha wi' el ja c'ul yin Dios. Ja' yet oj ja waon pax oc ja c'ul win junel xa an, ak' stec'anil sna'bal eb ja wuẍtaj, ẍi Jesús tet naj Pedro. \p \v 33 Yuxan jix yal pax naj Simón tu' tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, bejan jin c'ul woc preso ja wetoj an, cax c'al oj jin cam ja wetoj an, ẍi naj Pedro tet Jesús. \p \v 34 —Pedro chi wal e ach, oxel xax jin ja wi' el ja win an, catu' oj ok' a no' caẍlan yet jun ak'balil ti', ẍi Jesús tet Pedro. \s1 Sowalil Oj Yun Tzet Chi Yal Yul An Juun Tz'ibebil Can Oj \p \v 35 Jix yal Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Che na'tej yet jix jex jin chejontoj yet junel, c'am nioj je pa jix je yi', c'am je tz'um yet je tumin, c'am je xanab jix je yi'toj je toi. ¿Ey mi tzet c'am e ex? ẍi Jesús tet eb. \p —Tz'ajan c'al tzet ey e on, Wuẍtaj, ẍi eb tet Jesús. \p \v 36 Jal tinani' xin, ja' mac jex ey je morral, je tz'um yet je tumin, i' wej tej je yetoj. Ja' mac jex c'am je yespada, txon wej el je chumpa, catu' che manon je yet. \v 37 Yutol chi wal e ex, sowalil oj yun tzet albil can yul An Juun Tz'ibebil can oj, bey chi yal jaxca ti': “Jaxca tzet chi utele oc yiban eb pena sbeybal, quey tu' tzet oj ale oc yiban jun xa,” ẍi yul An Juun tu'.\x * \xo 22:37 \xt Isaías 53:12\x* Masanil jin k'aneal tz'ibebil yul An Juun tu', sowalil oj yune', ẍi Jesús tet eb. \p \v 38 Jix yalon eb scuywom tu' tet jaxca ti': \p —Wuẍtaj, tol ey caab espada titi', ẍi eb tet Jesús. \p —K'ojbil caab ti', ẍi Jesús tet eb. \s1 Yet Jix Bet Ec' Jesús Txaloj Bey Getsemaní \r (Mateo 26:36-46; Marcos 14:32-42) \p \v 39 Jix eltej Jesús yul na, catu' jix to bey wonan Olivo tu' jaxca ta' sbeybal. Jix oc tzajan eb scuywom yintaj. \v 40 Jix c'al apni catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Txalan nej, yet watx' c'am chex ak'le porobal, ẍi Jesús tet eb. \p \v 41 Catu' jix sboson el sba tet eb tu'. Jaxca ta' snaatil chi apni junoj ch'en sk'ojlei, quey tu' bey jix sbos el sba. Jix ey kaan titu', catu' jix txali. \v 42 Jix yal yin xa jaxca ti': \p —Mamin, ta chi el yin ja c'ul, cha tenel jun ya'ilal ti' wiban an, catu' c'am chi wab sya'il an. Pero man jaxca oj chi woche an, pero jaxca ojab cha woche, ẍi Jesús. \p \v 43 Jix lawi c'al jun tu', jix eyol jun ángel bey satcan, jix jul ak'le stec'anil yu. \v 44 Caw jix oc pitz'an cus c'ulal yin sc'ul. Yuxan jix yi' atej sc'ul xali sic'lebil. Caw jix el ja' yin. Caw jix ey t'ulaboj ja' yin jaxca chic', quey tu' jix el yin, jix ey q'uey sat tx'otx'. \p \v 45 Ja' yet jix lawi xali, catu' jix a linan oj. Jix meltzo bey jix ey can eb scuywom tu'. Ja' yet jix apni sc'atan eb, jix yiloni, tol chi wey eb. Jix tit sweyan eb yu cus c'ulal. \v 46 Yuxan, jix yal tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan chex weyi? Aan nej waan oj. Txalan nej, yet watx' c'am chex ak'le porobal, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Yet Jix Mitx'le Jesús \r (Mateo 26:47-56; Marcos 14:43-50; Juan 18:2-11) \p \v 47 Lalan to yalon Jesús tet eb jaxca tu', catu' jix apni bulna jun miman bulan ánima titu'. Ja' naj Judas, naj yetbi sba yetoj eb jusluc'wan, ja' naj jix babi sattaj eb. Eyman jix apni yin Jesús, yu s'ubon sti'. \v 48 Jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Judas, ¿tumi jaxca ti' chin ja wute ja wak'on yul sk'ab camich, jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail ti', yuxan cha tz'ub el jin ti' an? ẍi Jesús tet naj. \p \v 49 Ja' yet jix yilon eb ey ec' yetoj Jesús tu' tzet yetal lalan sjul yiban eb. Jix sk'anlen eb tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿chim ske' cu xibtentoj eb yetoj kespada ti'? ẍi eb tet. \p \v 50 Yet jun txolan tu', ey jun scuywom tu' jix tz'oc'on el xiquin jun smoso naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, c'uxan c'al ja' swatx' jix mitx' a yu. \v 51 Jix yalon Jesús tet eb scuywom tu' jaxca ti': \p —Bej wej, manchej je yute jaxca tu', ẍi tet eb. \p Catu' jix to mitx'an yin xiquin naj tu'. Jix oc can yu junel xa. \v 52 Ja' eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj eb yaawil stemplo Dios c'al eb ichamtaj winaj ey yopiso, ja' eb jix apni smitx'on Jesús. Yuxan, jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet utbil wili che yil an? ¿Tumi elk'om jin? yuxan chex jul win an yetoj espada c'al te'. \v 53 Ey jin c'al ec' je yetoj jun jun c'u yul stemplo Dios, pero ma jin je mitx' pax oj. Pero ja' ton yorail je yak'on je na'bal ti', yetoj naj yaawil k'ej k'inal, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Yal Naj Pedro Tol Man Yotaj Oj Mac Txequel Jesús \r (Mateo 26:57-58, 69-75; Marcos 14:53-54, 66-72; Juan 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Jix lawi jun tu' xin, jix oc mitx'an eb yin Jesús. Jix yi'ontoj eb bey sna naj yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Jal pax naj Pedro xin, naat xa c'al tzajan sto naj. \v 55 Jix yaoc sk'ak' eb bey sti' na tu'. Jix ey chotan eb, catu' jix oc joyan eb yin k'ak'. Catu' jix apni naj Pedro, catu' jix ey chotan xol eb. \v 56 Ey jun ix criada jix ilon oc yin naj Pedro yin eymanil yet chotan ey xol eb tu'. Jix oc t'anan ix yin, catu' jix yalon ix jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', yetbi sba yetoj Jesús, ẍi ix. \p \v 57 Pero ja' naj Pedro jix tak'wi: \p —Txo ix, man wotaj oj jun mac txequel cha wal tu', ẍi Pedro tet ix. \p \v 58 Jun xa txolan tu', catu' jix il-le oc yin naj yu jun xa. Catu' jix yalon pax jaxca ti': \p —Jaachti', ja wetbi ja ba yetoj eb, ẍi naj tet Pedro. \p —C'amaj cha, man wetbi oj jin ba yetoj eb, ẍi naj Pedro tet naj. \p \v 59 Jun xa mi wal hora yalon jun tu', jix yal xa c'al jun xa jaxca ti': \p —Ja' naj ti', caw yel yetbi sba yetoj naj jix i'le jul ti', yutol yet a Galilea sba naj yetoj eb, ẍi jun xa tu'. \p \v 60 Caw yel cha, caw man wotaj oj tzet cha wal tu', ẍi Pedro tu' tet naj. \p Lalan to yaloni, jix ok' a no' caẍlan. \v 61 Jix meltzotoj jacan naj Kaawil yin naj Pedro tu'. Yuxan jix sna'tej tzet jix yal naj tet. Jaxca ti' jix yute yalon naj tet: “Oxel xax jin ja wi' el ja win an, oj ja waloni tol man ja wotaj oj jin an, catu' oj ok' a no' caẍlan yet jun ak'balil ti',” ẍi Jesús tet. \v 62 Catu' jix eltoj naj xol eb tu'. Ja' yet jix lawi yeltoj, caw jix ok' a naj. \s1 Sbuchbanil Jesús \r (Mateo 26:67-68; Marcos 14:65) \p \v 63 Ja' eb chi teynen Jesús, jix buchwa eb yin, catu' jix smak'on pax eb. \v 64 Jix smajchen sat naj eb. Jix c'oli smak'ontoj sat eb. Catu' jix tz'aj sk'anlen tet jaxca ti': \p —Al e on, mac chach mak'on cha wabe, ẍi eb tet Jesús. \p \v 65 Jantaj tzet jix yal eb tet yin buchwal k'aneal. \s1 Sk'aneal Yet Jix Bet Ec' Jesús Sattaj Eb Yaaw \r (Mateo 26:59-66; Marcos 14:55-64; Juan 18:19-24) \p \v 66 Jaxa yet jix sajbi, jix syamba sba eb icham winaj ey yopiso xol eb Israel yetoj eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, c'al eb cuywam yin sley Moisés. Jix yi'ontoj Jesús eb sattaj eb yaaw. Jix sk'anlen eb tet titu' jaxca ti': \p \v 67 Al e on, ¿tumi yel jaach \w Cristo\w* jaach? ẍi eb tet. \p —Na'ba c'al chi wal e ex, toj oj je yaoc yin je c'ul. \v 68 Yetoj pax oj, ta ey tzet chin k'anle el e ex, ¿tumi oj je yal e in an? ¿Tumi oj jin je jaj pax el an? \v 69 Pero jainti', Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail an, ja' tinani' oj jin apnoj chotan bey swatx' k'ab Dios, caw miman yip tu', ẍi Jesús tet eb. \p \v 70 —¿Tumi Sc'aal Jaach Dios ch'al tu'? ẍi eb tet. \p —Jainti', Sc'aal jin ton Dios jaxca je yalon ti', ẍi tet eb. \p \v 71 Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —Tinani', man xa sowalil oj ey cu testigo. Ilala ja' caw chi alon yetoj sti', ẍi eb. \c 23 \s1 Sk'aneal Yet Jix Bet Ec' Jesús Sattaj Naj Pilato \r (Mateo 27:1-2, 11-14; Marcos 15:1-5; Juan 18:28-38) \p \v 1 Jix a linan masanil eb tu', catu' jix i'letoj Jesús yu eb sattaj naj Pilato. \v 2 Catu' jix c'oli sna'on a k'ane eb yiban. Jix yalon eb jaxca ti': \p —Jix kil on, ja' jun winaj ti', lalan yak'on somcha el sc'ul eb ket conob on. Jix yala tol c'am chi ske' kak'on ch'en tumin chi k'anle el yu naj yaaw a Roma. Catu' chi yalon pax oc sba \w Cristoal\w*, chi yal yel oc apnoj, rey, ẍi eb. \p \v 3 Jix sk'anlen naj Pilato tu' tet jaxca ti': \p —Chin k'anle e ach, ¿Tumi sreyal jaach eb Israel tu'? ẍi naj tet Jesús. \p —Jaa', yel toni, quey ton tu' jaxca ja walon tu', ẍi naj tet naj Pilato. \p \v 4 Jix yalon Pilato tu' tet eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios yetoj eb ánima ey ec' titu' jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', c'am nioj smul chi wabe, ẍi tet eb. \p \v 5 Pero tol jix yi' atej sc'ul eb yalon junel xa jaxca ti': \p —Pero ja' jun winaj ti', masanil eb a Judea ti' lalan somcha el sc'ul eb yu stit sjowal yin gobierno yu wan cuybanile chi yak'a. Ja' tax bey Galilea jix el yich yalon wan cuybanile chi yal ti', masanta' c'al jix jul titi', ẍi eb tet Pilato. \s1 Sk'aneal Yet Jix Bet Ec' Jesús Sattaj Herodes \p \v 6 Ja' yet jix yaben Pilato wan tu', jix sk'anlen tet eb, ta tol a Galilea Jesús tu'. \v 7 Ja' yet jix yabeni, tol a Galilea toni, yuxan jix yatoj tet Herodes, yutol ja' naj Herodes yaaw ye bey Galilea tu'. Ja' yet tu' ey ec' Herodes tu' ca-oxeb c'ual bey Jerusalén tu'. \v 8 Ja' yet jix yilon sjul Jesús sattaj, caw jix tzalai, yutol ey xa stiempoal yaben sk'umal Jesús tu'. Yuxan caw chi yoche chi k'anab nioj yetoj. Catu' chi yochen chi yil junoj milagro chi yune'. \v 9 Ec'al tzet jix sk'anle el tet Jesús tu', pero c'am c'al tzet jix spajtze. \v 10 Ja' eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, jix apni eb yetoj eb cuywam yin sley Moisés. Yel c'ulal tol jix sna' a k'ane eb yiban naj. \v 11 Yuxan jix bawa a Herodes yetoj eb soldado yin Jesús tu'. Catu' jix buchwa eb yin naj sic'lebil. Jix tz'aj yaon oc jun pichile eb caw watx' yin naj, jaxca yet eb rey. Jix lawi jun tu' xin, catu' jix ale paxtoj bey Pilato tu' junel xa. \v 12 Ja' to yet jun c'ual tu', jix yamigone a sba naj Pilato tu' yetoj naj Herodes tu'. Yutol ja' yet yalantoj, scajat sba eb. \s1 Yet Jix Na'le Oc Yin Jesús \r (Mateo 27:15-20; Marcos 15:6-15; Juan 18:39–19:6) \p \v 13 Jix yal Pilato tol chi syamba oc sba eb yaaw yak'omal xaambal eb Israel tet Dios yetoj eb yaaw, c'al masanil ánima. \v 14 Catu' jix yalon xol eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj jix je yi'tej e in ti' an, che yala tol chi somcha el eb ánima yu. Pero ilala je sattaj jix jin k'anle tet, c'am nioj smul chi txeclo el jaxca je yalon yin tu'. \v 15 Ja'c'ala' Herodes, c'am nioj mule jix ilcha el yin naj yu. Yuxan, jix ẍej pax tej cu c'atan junel xa. Yuxan c'am nioj smul smoo scam yu. \v 16 Yuxan tu' c'al oj wak' mak'le an, catu' oj jin jajon el oj, ẍi tet eb. \p \v 17 Ja' sley Pilato tu', tol chi sjaj el jun jun a presowom yet jun jun k'in pascua. \v 18 Ja' yet jix yaben ánima tol quey tu' oj yun naj, jix a yaw eb yin ipal jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', cam ojabi. Ja' ojab naj Barrabás cha jaj el oj, ẍi eb. \p \v 19 Ja' naj Barrabás tu', ey oc preso yutol locan xol eb jix yak'le jowal yetoj eb yaaw yul conob tu', catu' mak'om pax cam ánima naj. \v 20 Ja' naj Pilato tu', caw chi yoche chi sjaj el Jesús. Yuxan, quey tu' jix yute yalon tet eb ánima tu' junel xa. \v 21 Pero ja' yet jix yaben eb jaxca tu', caw jix a yaw eb yalon jaxca ti': \p —Tol chi cam yin culus. Tol chi cam yin culus, ẍi eb. \p \v 22 Jix yalon naj Pilato tet eb yin yoxelal jaxca ti': \p —¿Tzet yu xin? ¿Tzet jix sey smulne che yila? Jainti', c'am nioj smul tol smoo scam yu chi wil an. Yuxan, tu' c'al oj wak' mak'le an, catu' oj jin jajon el an, ẍi tet eb. \p \v 23 Pero tol caw jix yi' atej sc'ul eb. Jix a yaw eb sic'lebil, tzet utbil tol sowalil chi cam naj yin culus. Caw ip jix a yaw eb yetoj eb yaaw yak'omal xaambal eb tet Dios. Yuxan jix yak' c'al ta' ganar eb. \v 24 Yuxan jix yal Pilato tu' jaxca ti': “Ske' ojab jaxca chi yoche eb tu'” ẍi naj. \v 25 Yuxan, ja' jun winaj locan xol jowal tu', jun mak'om cam ánima ey oc preso tu', ja' jix jajle el oj jaxca jix yute sk'anon eb tu'. Jal Jesús jix ale can toj yul sk'ab eb yu chi yun tzet yetal chi yoche eb chi yun yin tu'. \s1 Sk'aneal Yet Jix Oc Jesús Yin Culus \r (Mateo 27:32-44; Marcos 15:21-32; Juan 19:17-27) \p \v 26 Ja' yet lalan yi'ontoj Jesús eb bey oj cam tu', ey jun winaj a Cirene chi yij Simón, lalan sjul naj, jix bet ec'ab naj naat, jix smitx'on a eb. Jix yak'on te' culus eb tu' yij naj. Catu' jix oc tzajan yintaj Jesús. \p \v 27 Ec'al pax ánima jix oc tzajan yintaj. Ec'al eb ix, chi el yaw yok' yin naj. \p \v 28 Jix meltzotoj jacan Jesús yin eb, catu' jix yalon jaxca ti': \p —Jex txo ix a Jerusalén, manchej jex ok' win an. Ok'an nej je yin. Ok'an nej yin eb je yune'. \v 29 Yutol ey jun tiempoal oj jul oj catu' oj je yalon jaxca ti': “Caw watx' yet eb ix c'am yune', c'al eb man unewom ix oj, yetoj eb ix c'am yune' chi yak' txutxwoj, watx' pax yet eb,” je chi oj je yaloni. \v 30 Ja' yet jun tiempoal tu', oj yal eb ánima yu wonanlaj jaxca ti': “Tol oj wal ey tzet utbil chi yun stit wejna wan wonan tu' kiban,” ẍi eb oj yalon eb. Oj yalon pax eb yu tzalanlaj: “Ey oj wal tzet utbil chi yun cu muji can yalan wan tzalan tu',”\x * \xo 23:30 \xt Oseas 10:8\x* ẍi eb oj yalon eb. \v 31 Jainti', jaxca tol yax te' jin an, ta chi yun eb jaxca ti' e in an, yutol c'am jin mul, yel xa c'al yel miman tzet oj yun eb je yin, yutol laan jex jaxca junoj te' te' caw tajin xa, yutol ey je mul yul sat eb, ẍi Jesús tet eb. \p \v 32 Ey cawan xa mac txequel ey smul jix i'letoj cam yetoj Jesús. \v 33 Jix apni eb bey jun lugar chi yij Calavera. Chi yal yel oc apnoj Calavera, “Sbajil Jolome.” Ja' tu' jix slocba a Jesús eb yin culus. Catu' jix slocban pax a cawan ey smul tu' eb. Jun bey swatx' k'ab Jesús, jun bey sq'uexan. \v 34 Ja' yet lalan slocbale a Jesús yu eb, catu' jix yalon jaxca ti': \p —Mamin ak' miman c'ulal yin eb, yutol man yotaj oj eb tzet chi yune', ẍi Jesús tet Dios. Jix c'oli yak'on suerte eb soldado yin spichil Jesús tu', catu' jix spo'on ec' an eb yin. \v 35 Ja' eb ánima, jix oc bulan eb yilon wan tzet yetal chi yun tu'. Jix c'oli sbuchwa eb yaaw yin Jesús tu'. Jix yalon eb jaxca ti': \p —Jix colcha wan ánima yu. Jal tinani', ta tol yel ja' \w Cristo\w* ti', catu' ja' sic'bil el yu Dios, scol ojab sba kila, ẍi eb. \p \v 36 Ja'c'ala' eb soldado pax oj, caw chi buchwa atoj eb yin. Jix apni eb scawilal. Jix yak'on eb vinagre yuq'ue. \v 37 Jix yalon eb tet jaxca ti': \p —Ta tol yel sreyal jaach eb Israel, col ja ba kila, ẍi eb tet. \p \v 38 Ey jayeb k'ane ey oc sjolomtaj naj. [Tz'ibebil oc yin sti' eb Griego, eb Romano, yetoj eb Israel] ẍi jayeb k'ane tu' jaxca ti': “Ja' jun mac txequel ti', sreyal eb Israel,” ẍi. \p \v 39 Ey jun eb naj locan a yetoj tu', jix buchwa yin, jix yalon jaxca ti': \p —Ta tol yel jaach Cristo jaach, col ja ba wil an. Chi lawi jun tu' chon ja colon pax ja wetoj, ẍi naj tet Jesús. \p \v 40 Jal jun xa naj yetbi tu', jix tenchaneni, jix yalon naj jaxca ti': \p —¿Tumi c'am chach xiw nioj tet Dios? Ilala, lalan kaben sya'il yetoj. \v 41 Jaonti', cu moo kaben sya'il, yu cu tolanen el cu penail. Pero jun ti', c'am nioj tzet jix el yuneni, ẍi naj. \p \v 42 Catu' jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —Jesús, tol oj wal chin ja na'tej yet oj jaach jul ja wak'on Yaawilal, ẍi naj tet Jesús. \v 43 Jix yalon Jesús tu' tet jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ach, yet jun c'u ti', oj jaach apnoj wetoj an bey jun lugar chi yij Watx'ilal, ẍi Jesús tet naj. \s1 Scamichal Jesús \r (Mateo 27:45-56; Marcos 15:33-41; Juan 19:28-30) \p \v 44 Ja' yet chuman xa c'u jix k'ejbi masanil yul yiban k'inal ti', masanta' c'al yet a las tres. \v 45 Jix k'ejol el c'u. Catu' jix tzilchatoj snan an k'ap ey oc smajil oj yul snan stemplo Dios. \p \v 46 Catu' jix a yaw Jesús yin ipal jaxca ti': \p —Mamin, chi wak' can jin pixan yul ja k'ab, ẍi Jesús tet Dios. \p Yet jix lawi yalon jaxca tu', jix cami. \p \v 47 Ja' yet jix yilon naj scapitán eb soldado tzet jix yune', jix yal naj watx' k'ane tet Dios. Jix yalon naj jaxca ti': \p —Caw yel, ja' jun winaj ti', caw c'am spenail, ẍi naj. \p \v 48 Ja' masanil ánima chi matz'li, jix yil masanil eb tzet jix yune'. Ja' yet jix paxtoj eb, caw chi cus sc'ul eb sic'lebil. \v 49 Ja' masanil eb jix otajnen Jesús c'al wan eb ix ix jix oc tzajan yintaj yet jix tit bey Galilea, naat jix can linan eb, catu' chi matz'litej eb. \s1 Jix Mujle Octoj Smimanil Jesús Yul Jun Ch'en \r (Mateo 27:57-61; Marcos 15:42-47; Juan 19:38-42) \p \v 50 Ey jun winaj chi yij José, a conob Arimatea yul yet Judea. Watx' sc'ul naj, catu' watx' pax sbeybal naj. Yaaw ye xol eb yet yaawil. \v 51 Ma yaoc sba yetoj eb yet jix yunen eb jaxca tu'. Yutol lalan yechbanen swa'xi oc Dios yak'on Yaawilal. \v 52 Jix octoj José tu' bey Pilato, jix bet sk'anon eytej smimanil Jesús. \v 53 Catu' jix bet yi'on eytej tu'. Catu' jix spichon oc yul jun sábana. Catu' jix bet yaon can octoj yul jun ch'en ch'en jolbil xa. C'am to junoj camom chi mujle yul jun jolan tu'. \v 54 Ja' yet jun c'ual tu' lalan xa c'al yey c'u, catu' sc'ual pax yak'on lista sba eb Israel yu tzet chi sk'an yu eb yet jun xa sc'ual xewilal tuxa oj jul oj. \p \v 55 Ja' eb ix jix oc tzajan yintaj naj bey Galilea tu', jix bet eb yil ch'en ch'en tu'. Jix bet yilon eb tzet utbil jix yun yale can octoj smimanil naj yul ch'en. \v 56 Catu' jix paxtoj eb. Jix bet swa'nen wan ambal suk'uk'i sab eb, yetoj wan sak'al yel sab chi jo'le oc yin smimanil tu'. Ja' yet sc'ual xewilal tu', jix xew eb jaxca ta' yalon sley eb. \c 24 \s1 Spitzc'ubail Jesús \r (Mateo 28:1-10; Marcos 16:1-8; Juan 20:1-10) \p \v 1 Ja' yet lalan to sajbi yet domingo, jun babel c'u yul semana, jix to eb ix bey jix bet muji can octoj smimanil Jesús tu'. Jix yi'toj wan ambal suk'uk'i sab eb jix swa'ne eb ix tu'. Ey pax wan xa eb ix jix to yetoj eb. \v 2 Ja' yet jix apni eb, jix yilon eb tol elnaj xa jun ch'en ey oc smajil bey jix muji Jesús tu'. \v 3 Jix octoj eb yul ch'en, catu' jix yilon eb, c'am xa smimanil naj Kaawil Jesús tu' ey ec' titu'. \v 4 Caw jix q'uey a sc'ul eb yiloni. Jix yilon eb ey ec' cawan ángel jaxca yili winaj, linan oc eb bey sc'atan eb. Chi tzejeji yili spichil eb ángel tu'. \v 5 Yuxan, caw chi xiw eb ix, catu' jix ey t'anan eb sat tx'otx'. Jix yalon eb ángel tu' tet eb ix jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan ja' bey chi muji eb camnaj ti' che sey naj tol iquis xa? \v 6 C'am xa naj ey ec' titi'. Jix pitzc'u a naj. Na' wej tej tzet jix yal can e ex, yet ey ec' bey Galilea. \v 7 Jix yal can oj tol ja' Ak'bil Yopiso yu Dios xol eb je yet animail, sowalil oj ak'le yul sk'ab eb penawom, catu' oj ale oc yin culus, jix yaloni. Ja' yet yoxial, catu' oj pitzc'u a oj, ẍi jix yalon can e ex, ẍi eb tet eb ix. \p \v 8 Catu' jix sna'ontej eb ix tzet albil can tet eb yu Jesús. \v 9 Catu' jix paxtoj eb. Jix to yalon eb jun sk'aneal ti' tet eb jusluc'wan ẍejab Jesús, c'al tet masanil eb scuywom. \v 10 Ja' ix María Magdalena, Juana, yetoj María xutx Jacobo, ja' eb jix bet alon wan k'ane tu'. Ey pax wan xa eb ix ix ey ec' yetoj eb. \v 11 Pero ja' eb ẍejab tu', tu' c'al chi yal eb ix sna'on eb. Ma ẍa' eb yabe. \p \v 12 Pero ja' naj Pedro, jix a linan naj. Jix yak'on ani sto bey ch'en ch'en tu'. Jix apni c'al catu' jix yilon octoj yul ch'en ch'en tu'. Asanxane an pichile ey can xojli. Catu' jix paxtej. Caw jix q'uey a sc'ul naj yin wan jix yil tu'. \s1 Jix X'ox A Sba Jesús Yul Be \r (Marcos 16:12-13) \p \v 13 Ja' yet jun c'ual tu', ey cawan eb scuywom lalan sto yul be chi apni Emaús. Ja' jun conob tu', ey mi oxeb oj legua snan xol yetoj Jerusalén. \v 14 Ja' yet lalan sbey eb tu', lalan yalon eb yu tzet jix yun tu'. \v 15 Ja' yet lalan c'al yalontenen wan tu' eb, jix apni Jesús sc'atan eb. Catu' junne xa c'al chi ec' eb yetoj naj. \v 16 Chi moyi a sat eb yu, yet watx' c'am chi yotane el eb ta tol ja' naj. \v 17 Jix sk'anlen Jesús tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yetal che yala, yet chex bey ti'? ¿Tzet yuxan caw chex cusi? ẍi tet eb. \p \v 18 Jix tak'wi jun chi yij Cleofas tet naj: \p —Yotaj masanil ánima tzet jix yun bey Jerusalén yet cabi-oxi ti'. Jal jaach, ¿tumi c'am cha wab nioj? Pero ilala, jix jaach ec' pax titu', ẍi eb tet Jesús. \p \v 19 ¿Tzet jix yun titu' xin? ẍi Jesús tu' tet eb. \p —Ey jun a Nazaret, chi yij Jesús, caw ẍejab Dios ye naj. Ja' tzet jix el swa'neni c'al tzet jix el yaloni caw miman yel oc apnoj yul sat Dios yetoj yul sat eb ánima masanil. \v 20 Pero ja' eb yaaw yak'omal xaambal tet Dios, yetoj eb yaaw ye cu xol jix aon oc yul sk'ab camich. Yuxan jix yaon oc yin culus. \v 21 Ja' ton jun tu' chi kaoc yip oj cu c'ul, tzet utbil tol oj cu colcha el jaon Israel jon ti' yu. Pero ja' tinani', oxi tax jix yun wan tu'. \v 22 Ey wan eb ix ketbi jon jix q'uey a cu c'ul yu, yet jix kaben on, ja' yet jix sajbi, jix bet yilon ch'en ch'en eb bey jix bet muji can octoj smimanil Jesús tu'. \v 23 Ja' yet jix yilon eb tol man xa ey oj ec' smimanil tu', jix to eb yalon e on, tzet utbil tol jaxca weyiche jix yute yilon wan ángel eb. Jix yalon eb ángel tu' tet eb, tol iquis naj. \v 24 Jix c'al lawi tu' xin, ey wan eb ketbi jix bet ilon oj. Jaxca c'al yalon eb ix ix tu', quey tu' jix yute yilon eb. Pero ma yil yin Jesús eb, ẍi eb tet Jesús. \p \v 25 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', jaxca tol c'am nioj je na'bal. Caw c'am che yaoc yin je c'ul jantaj tzet albil can yu eb ẍejab Dios peyxa. \v 26 Ja' \w Cristo\w* sowalil ton t'inan yaben sya'il wan tu' yet c'am to chi oc Yaawilal, ẍi Jesús tet eb. \p \v 27 Catu' jix ẍa'on el yich yalon tet eb, beytaj c'al ey oc sk'aneal yul An Juun Tz'ibebil can oj. Jix ẍa'ontej yich yalon tzettaj tz'ibebil can yu naj Moisés. Jix yalon pax tej tzet tz'ibebil can yu eb ẍejab Dios peyxa. \p \v 28 Ja' yet jix apni eb bey jun conob bey lalan sto eb tu', ian palan c'al yec' el Jesús tu'. \v 29 Pero jix yak'on yip eb smitx'on oc tucan oj. Jix yalon eb tet jaxca ti': \p —Canan ketoj, ilala, lalan yey c'u, lalan xa sk'ejbi, ẍi eb tet Jesús. Ja' yet jix octoj yul na tu', jix can titu' yetoj eb. \v 30 Ja' yet jix ey chotan yin meẍa yetoj eb, jix yi'on a jun ixim pan, catu' jix yalon yu diosalil tet Dios yu. Catu' jix ẍi'on ec' xol eb tu'. \v 31 Ja' yet jix yun jun tu', jaxca tol jix jajcha sat eb. Catu' jix yilon oc eb, tol ja' Jesús. Pero jix yesnen q'uey sba. Jix yilontej eb, c'am xa mac txequel. \v 32 Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —Yel toni, caw jix jul cu na'bal yet jix yalon e on yul be, yet jix yak'on na'cha el ku, tzettaj chi yal yul An Juun Tz'ibebil can oj, ẍi eb. \p \v 33 Jix to xa c'al eb bey Jerusalén yet jun txolan tu', jix il-le yin eb jusluc'wan ẍejab Jesús titu' yu eb, yetoj wan xa eb yetbi eb. Yaman ec' eb titu'. \v 34 Jix yalon eb tu' tet eb cawan tu' jaxca ti': \p —Caw yel jix pitzc'u a naj Kaawil junel xa. Jix x'ox sba tet naj Simón ti', ẍi eb. \p \v 35 Catu' jix yalontej eb cawan tu' tzet jix yun eb yul-laj be. Jix yalon pax tej eb tzet jix yun sna'cha el Jesús yu eb, yet jix ẍi'on ec' ixim pan. \s1 Jix X'ox A Sba Jesús Tet Eb Scuywom \r (Mateo 28:16-20; Marcos 16:14-18; Juan 20:19-23) \p \v 36 Lalan to yalon eb wan tu', jix yilontej eb, ey xa ec' Jesús snan xol eb. Catu' jix yalon jaxca ti': \p —Ey ojab watx' c'ulal snan je xol, ẍi Jesús tet eb. \p \v 37 Jal eb, tu' c'al chi xiw eb catu' caw chi q'uey a sc'ul eb. Ja' sna'on eb tol lab jun chi yil eb tu'. \v 38 Pero jix yal tet eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan tu' c'al chi somcha el je c'ul yet chin je yiloni? ¿Tzet yuxan ey je caab c'ulal win an? \v 39 Ilala, il wej jin k'ab c'al wajan ti' an. Jain toni, mitx' jin wej an. Chi cam je yoc t'anan win an. Ja' junoj lab, toj ey ẍi'beal, toj ey sbajil bey watx' chex oc mitx'an yin jaxca wet ti' an, ẍi Jesús tet eb. \p \v 40 Jix lawi yalon jun tu', jix x'oxon sk'ab tet eb tu', c'al yajan. \v 41 Cax c'al chi tzala a eb, pero ja'c'ala' ian ma yaoc eb yin sc'ul, yutol tu' c'al chi q'uey a sc'ul eb. Yuxan jix yal pax tet eb jaxca ti': \p —¿C'am mi nioj tzet watx' chin lo' titi'? ẍi naj tet eb. \p \v 42 Yuxan jix yak' nioj bolbil pescado eb tet, [c'al nian yal awcab]. \v 43 Jix ẍa'on tu' catu' jix slo'on sattaj eb. \v 44 Yet jix lawi slo'oni, jix yalon pax tet eb jaxca ti': \p —Ja' tinani', jix yun jaxca jix yun walon e ex yet jix jin ec' je yetoj. Ilala, jix wal e ex tol sowalil oj yun jantaj tzet yetal tz'ibebil can wu an yul sley Moisés, yetoj tzet tz'ibebil can yu eb ẍejab Dios, yetoj wan chi alon win an yul libro Salmo, ẍi Jesús tet eb. \p \v 45 Catu' jix yak'on jajcha sna'bal eb, yet watx' chi na'cha el yu eb, tzet tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can tu'. \v 46 Yuxan jix yal tet eb jaxca ti' junel xa: \p —Ja' yul An Juun Tz'ibebil can jin k'aneal, jain \w Cristo\w* jin ti' an, tol sowalil oj jin cam oj, yoxial tu', catu' chin pitzc'u pax a xol eb camnaj. \v 47 Yetoj pax oj, sowalil oj al-le el jin k'aneal xol ánima bey jun jun nación. Oj al-le el xol eb tol sowalil chi sna' sba sc'ul eb yin spenail, yet watx' chi jo'le q'uey spenail eb tu' yiban. Ja' bey Jerusalén ti' oj baboj al-le el jin k'aneal, catu' oj sajlemtoj bey jun jun conob. \v 48 Jaexti', oj je yak' je ba testigoal yin wan ti'. \v 49 Yak'naj can Dios sti', tol ey jun oj eyol e ex. Ja' ton jun tu', oj toj jin chejab oj. Pero echbane wej bey Jerusalén ti', masanta' c'al che cha' je yip oj ale eytej satcan, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Pax A Jesús Satcan \r (Marcos 16:19-20) \p \v 50 Catu' jix yi'ontoj eb scuywom bey scawilal conob Betania. Jix sq'uetxba a sk'ab titu', catu' jix sk'anon swatx' c'ulal Dios yiban eb. \v 51 Lalan to sk'anon swatx' c'ulal Dios tu', catu' jix i'le atoj satcan, catu' jix can can eb yu. \v 52 Jix lawi yi'on ey sba eb tet, catu' jix meltzo eb yin tzala c'ulalil bey Jerusalén. \v 53 Jun jun c'al c'u chi bet eb bey stemplo Dios. Jix bet yalon watx' k'ane eb tet Dios. Amén.