\id JHN - Kanjobal, Western (San Miguel Acatán) NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h JUAN \toc1 Ja' Watx' K'ane Tz'ibebil Can Yu Naj Juan \toc2 Juan \toc3 Jn \mt1 JA' WATX' K'ANE TZ'IBEBIL CAN YU NAJ JUAN \c 1 \s1 Ja' Sk'ane Dios Jix Oc Yin Animail \p \v 1 Ja' yet c'am to yul yiban k'inal ti', ey xa c'al ta' ec' jun mac txequel chi yij Sk'ane Dios, catu' Dios toni. \v 2 Ja' yet yichbanil, yet c'am to chi ẍa' el yich Dios swa'nen jun yul yiban k'inal ti' ey xa c'al ta' ec' jun mac txequel tu' yetoj. \v 3 Ja' jun mac txequel tu', jix yak'balne Dios yin swa'nen masanil tzet yetal. Yuxan, ta manaj yu jun mac txequel tu', c'am mi tzet jix wa'nelei. \v 4 Ja' yu jun mac txequel tu', yuxan chi ki' cu k'inale cu masanil. Catu' ja' yu sk'inal jun mac txequel tu', yuxan ey pax saj k'inal yin cu pixan. \v 5 Ja' jun saj k'inal tu', saj k'inale c'al ye snan xol k'ej k'inal. C'am chi tan yu k'ej k'inal. \v 6 Ey jun winaj chejbiltej yu Dios, Juan sbi. \v 7 Ja' jul yak'naj sba testigoal yin jun saj k'inal tu', yet watx' chi yab masanil ánima sk'aneal tu', catu' chi yaon oc sc'ul eb yin. \v 8 Manaj naj Juan tu' jun saj k'inal tu'. Tu' c'al jul yak'naj sba testigoal yin. \v 9 Ey jun caw yel saj k'inal yet Dios jix jul bey yul yiban k'inal ti'. Ja' chi ak'on saj k'inal yin spixan masanil ánima. \v 10 Ja' jun chi yij Sk'ane Dios tu', julnaj ec' yul yiban k'inal ti'. Ja' jix wa'nen pax jun yul yiban k'inal ti'. Pero ja' yet julnaj eytej tu', ma na'cha el yu eb ánima ta tol ja'. \v 11 Julnaj ec' xol masanil tzet wa'nebil yu, pero jaywanne eb yet conob jix cha'le naj yu. \v 12 Pero ja' jantaj mac jix ẍa'oni, jantaj eb jix yaoc sc'ul yin, ja' chi aloni, tol ey yalon yet eb yoc eb yuninal oj Dios. \v 13 Ja' yet chi oc eb yuninal oj Dios, jaxca tol chi ali eb junel xa. Pero man jaxca oj chi yun yali junoj ánima. Man yin oj sna'bal junoj winaj chi tita, yuxan chi ali eb. Pero ja' Dios chi i'on oc eb yuninal oj. \v 14 Ja' jun chi ijon Sk'ane Dios tu', jix oc yin animail. Julnaj ec' cu xol ti' jun tiempoal. Ja' jun tu' caw yel. Miman swatx' c'ulal Dios jix jul x'ox e on. Jix kil yin, caw miman yel oc apnoj yutol asan ch'an jun q'uetxan Sc'aal Dios tu' chejbiltej yu Smam. \v 15 Ja' naj Juan jix alontej sk'aneal jun tu', jix yal jaxca ti': \p —Ja' ton jun ti' jix wal e ex, tol ey jun tzunan winaj ec'ban yopiso naj wintaj an, yutol ja' yet c'am to chin ali, ey xa c'al ta' ec' oj, ẍi naj Juan tu'. \v 16 Jix yalon naj Juan jaxca ti', catu' miman swatx' c'ulal jix x'ox e on. Yutol, tz'ajaji c'al jix x'ox swatx' c'ulal ti' e on. \v 17 Ja' naj Moisés, jix ak'on can sley Dios e on, caw ya'taj sjijelei. Pero ja' naj Jesucristo, ja' swatx' c'ulal Dios jix x'ox e on. Jix yak'on pax jun cuybanile caw yel. \v 18 C'am junoj mac txequel jix ilon yin Dios junel oj. Pero ja' jun q'uetxan Sc'aal tu', ey c'al ta' ec' yetoj Smam tobal k'inal. Ja' jix ak'on kotajne el oj. \s1 Ja' Naj Juan Bautista, Jix Alontej Sk'aneal Jesucristo \r (Mateo 3:11-12; Marcos 1:7-8; Lucas 3:15-17) \p \v 19 Ja' junel, ey wan eb Israel a conob Jerusalén, jix chejtoj jaywan eb yak'omal xaambal tet Dios yetoj jawan xa eb yic'aal naj Leví sc'atan naj Juan. Jix bet sk'anlen eb chejabwom tu' jaxca ti': \p ¿Tzet ja wopiso? ẍi eb tet naj. \v 20 Catu' jix yalon naj Juan tu' yin yal c'al tzet jix sk'anlen eb tu'. Watx' c'al jix yute yalon tet eb jaxca ti': \p —Jainti', ma jin \w Cristo\w* oj, jun echbanebil ku, ẍi naj tet eb. \v 21 Catu' jix sk'anlen eb tet junel xa: \p —¿Tzet pax ja wopiso xin? ¿Ma jaachti' Elías jaach? jun chi jul sattaj jun Cristo, ẍi eb tet naj. \p C'amaj, ma jin naj, ẍi naj tet eb. \p —¿Ma jaachti' ẍejab jaach Dios, jun echbanebil sjul ku? ẍi eb tet naj. \p —C'amaj, ẍi naj tet eb. \v 22 Jix sk'anlen eb tet junel xa: \p —¿Tzet ja wopiso xin? Al e on tzet pax ja wopiso, yutol sowalil oj kal kapni tet eb jix cu chejontej. Al e on, ¿tzet ja wei? ẍi eb tet naj. \v 23 Yuxan jix yal tet eb jaxca ti': \p —Jain ton albil can jin k'aneal yu jun naj ẍejab Dios chi yij Isaías peyxa yet jix yal jaxca ti': “Ey jun winaj chi awi bey cusiltaj tx'otx',” catu' chi yalon jaxca ti': “Jaxca che yute je wa'nen be yet chi jul junoj yaaw, jaxca tu' che yute je wa'nen je beybal, yutol oj jul naj Kaawil,” ẍi can oj, ẍi naj Juan tu' tet eb.\x * \xo 1:23 \xt Isaías 40:3\x* \v 24 Ja' eb jix apni sc'atan naj Juan tu', ja' eb fariseo jix chejon eb. \v 25 Jix sk'anlen pax el eb jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan cha wak' bautizar ánima, ta man Cristo oj jaach, ta man Elías oj jaach, ta man naj ẍejab Dios oj jaach, jun echbanebil ku? ẍi eb tet naj. \v 26 Yuxan jix yal naj Juan tu' tet eb jaxca ti': \p —Jainti', chi wak' bautizar ánima yetoj ja'. Pero ey jun cu xol, man je yotaj oj. \v 27 Ja' jun tu', tzunan chi tit wintaj an, pero caw miman yel oc apnoj wintaj an. Yuxan, man jin moo oj woc yak'omal oj servil, cax c'al yin jin xuyon el x'anil xanab yin yajan naj, ẍi naj Juan tu' tet eb. \v 28 Ja' bey sk'axepal ec' ja' miman Jordán, bey jun lugar chi yij Betábara, ja' tu' chi yak' bautizar eb ánima naj Juan tu'. Ja' titu' jix bet eb sk'anle el wan ti' tet naj. \s1 Jaxca Yopiso Junoj No' Me' Chi Ak'le Yin Xaambal Yet Peyxa, Quey Tu' Yopiso Jesús Yu Dios \p \v 29 Yet yewial tu', jix yilon sjul naj Jesús naj Juan tu', yuxan jix yal jaxca ti': \p —Ilala. Ja' jun lalan sjul ti', jaxca yopiso junoj no' me' chi ak'le yin xaambalil, quey tu' yopiso naj yu Dios, yutol ja' chi jul yu yi'on el cu penail cu masanil bey yul yiban k'inal ti'.\f + \fr 1:29 \ft Ja' no' me' chi yak' eb Israel yin xaambal oj tet Dios yet chi sk'anon miman c'ulal eb yu spenail.\f* \v 30 Ja' ton jun jix wal an yet jix walon jaxca ti': “Ey jun tzunantoj tit wintaj an, pero ec'ban yopiso naj wintaj an, yutol ja' yet c'am to chin ali, ey xa c'al ta' ec' oj,” jin chi, jix waloni. \v 31 Ma wotajne el oj, mac txequel jun tu', pero jix jin jul ak'o bautizar ánima yetoj ja', yet watx' oj na'cha el yu eb Israel, mac txequel jun tu', ẍi naj Juan tu'. \v 32 Jix yalon pax naj Juan tu' jaxca ti': \p —Jix wil yeyol Santo Espíritu yiban naj jaxca junoj no' uch, catu' jix oc can yin. \v 33 Man to wotaj oj mac txequel jun tu'. Pero ja' jun mac jix jin chejontej wak'on bautizar ánima yetoj ja', ja' jix alon e in jaxca ti': “Jaach oj ja wil yeyol Santo Espíritu yiban jun mac txequel, catu' oj oc can yin. Ja' ton jun tu' oj aon oc Santo Espíritu yin ánima jaxca tol oj ak'le bautizar eb yu,” ẍi e in an. \v 34 Jainti', jix wil jun tu'. Yuxan chi wak' testigoal jin ba yin, tzet utbil tol ja' Jesús ti', Sc'aal ton Dios, ẍi naj Juan tu'. \s1 Ja' Eb Babel Scuywom Jesús \p \v 35 Scaabial tu', ey ec' naj Juan junel xa yetoj cawan eb scuywom. \v 36 Catu' jix yilontoj, lalan yec'ab Jesús, yuxan jix yal naj jaxca ti': \p —Ilala. Ja' jun chi ec' tu', jaxca yopiso no' me' chi ak'le yin xaambal yu ánima, quey tu' yopiso naj yu Dios, ẍi naj tet eb. \v 37 Ja' yet jix yaben jun tu' eb scuywom naj Juan tu', jix tzajlo eb yintaj Jesús. \v 38 Catu' jix meltzotoj jacan Jesús yintaj, jix yiloni tol tzajan oc eb yintaj. Jix yalon jaxca ti': \p —¿Tzet che yoche? ẍi naj tet eb. \p —Jaach cuywam, ¿beytu' ey jaach ey ec' oj? ẍi eb tet Jesús. \p \v 39 —Sebach wej, jul il wej, ẍi naj tet eb. Catu' jix to eb yetoj naj, jix bet yilon eb, beytu' ey oc ec' naj, catu' jix can eb yetoj naj yet jun yey c'ualil tu' yutol a las cuatro xa mi yet jix to eb. \v 40 Ja' cawan eb tu' jix yab eb tzet jix yal naj Juan, yuxan jix oc tzajan eb yintaj Jesús. Ey jun chi yij Andrés xol eb, yuẍtaj sba naj yetoj Simón Pedro. \v 41 Jix lawi c'al sk'anab Andrés tu' yetoj Jesús, jix to seyon ec' jun yuẍtaj tu', jix ilcha c'al yu, jix yalon tet jaxca ti': \p —Jix ilcha naj \w Mesías\w* ku, ẍi naj tet naj Simón. [Mesías chi yal yel oc apnoj Cristo, naj Ak'bil Yopiso yu Dios.] \v 42 Yet xa c'al jun txolan tu', catu' jix yi'ontoj jun yuẍtaj naj tu' sc'atan Jesús. Jix oc t'anan Jesús yin naj Simón tu', catu' jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Simón, sc'aal jaach naj Jonás, Cefas oj ja wij can a oj, ẍi Jesús tet naj. (Cefas laan yetoj Pedro, ma ch'en.) \s1 Awtebiltej Naj Felipe Yetoj Naj Natanael Yu Jesús \p \v 43 Yoxial tu', jix yoche chi to Jesús bey tx'otx' Galilea. Catu' jix ẍa'len sba naj yetoj Felipe: \p —Ec'an c'al cuywoj wintaj an, ẍi Jesús tet naj. \v 44 Ja' naj Felipe tu', a conob Betsaida naj. Quey pax tu' naj Andrés yetoj Pedro, junne sconob eb. \v 45 Ja' naj Felipe tu', jix bet naj seyon ec' naj Natanael. Jix c'al ilcha naj yu, catu' jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Ey jun jix ilcha ku. Ja' ton jun tu' tz'ibebil can sk'aneal yu naj Moisés yul slibroal ley. Tz'ibebil pax can yu eb ẍejab Dios yet peyxa. Ja' ton Jesús, sc'aal naj José, a conob Nazaret, ẍi naj. \v 46 Catu' jix yalon naj Natanael tu' tet naj jaxca ti': \p —¿Tumi ey junoj swatx'il chi tit bey Nazaret xin? ẍi naj tet. \p —Sebach, toon kila, ẍi Felipe tu' tet. \v 47 Catu' jix yilontoj naj Jesús, tol lalan sjul naj Natanael sc'atan. Catu' jix yalon yin naj Natanael tu' jaxca ti': \p —Ja' jun chi jul ti', ja' caw a Israel naj yul sat Dios, c'am chi i'le eytej sat ánima, ẍi Jesús. \v 48 Yuxan, jix sk'anle Natanael tu' tet Jesús jaxca ti': \p —¿Tzet utbil jix jin ja wotanen el xin? ẍi naj. \p —¿Wotaj xa jaach yet c'am to chach awtele yu naj Felipe? Xax xaach wila yet ey jaach ec' yich jun te' higo, ẍi Jesús tet naj. \p \v 49 —Jaach cuywam, yel ton Sc'aal jaach Dios. Sreyal jaach eb ket conob Israel, ẍi naj tet Jesús. \p \v 50 —¿Asanne mi yu jix wal tol jix jaach wil yich te' higo, yuxan cha waoc ja c'ul win? Pero ey wan xa milagro oj ja wila, tol yel xa c'al miman yel oc apnoj, ẍi Jesús tet naj. \v 51 Jix yalon pax Jesús tet eb ey ec' yetoj tu' jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex an, oj je yila, tol jajan spuertail satcan. Catu' oj je yilon spax a eb yángel Dios, catu' oj je yilon yeyol eb wiban, catu' oj je yilon ya pax toj eb, yutol \w Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail\w*, ẍi Jesús.\f + \fr 1:51 \ft Ja' jun versículo ti' chi ak'on na'letej sweyich naj Jacobo. Chi kil sk'aneal bey Génesis 28:12.\f* \c 2 \s1 Jun Nupil Jix Oc Bey Conob Caná \p \v 1 Caabi lawi jun tu' xin, catu' jix oc jun nupil bey conob Caná, bey yul yet Galilea. Jix bet xutx naj Jesús bey jun nupil tu'. \v 2 Jix bet pax ec' Jesús yetoj eb scuywom, yutol awtebil eb. \v 3 Jix lawi a svino eb, yuxan jix yal xutx Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Jix lawi svino eb, ẍi ix tet Jesús. \v 4 Catu' jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —Chicay, ¿tzet yuxan ja' e in an cha wala? C'am to chi a apnoj stiempoal jin tx'oxon el wipal xol ánima,\f + \fr 2:4 \ft Jix yal Jesús: “C'am to chi jul wora.” Chi yal yel oc apnoj jaxca jix yun tz'ibele yul jun versículo ti'.\f* ẍi naj tet xutx. \v 5 Catu' jix yalon xutx naj tu' tet eb chi ak'on servil tu' jaxca ti': \p —Ja' masanil tzet oj yal Jesús e ex, che jije c'al, ẍi ix tet eb. \v 6 Ey wajeb ch'en k'uchbal yet c'al ta' ja' ja' ey ec' titu'. Chim to joeb oj, ma wajeb oj moc yul jun jun. Snetal ya' eb yet chi sajbane el settaj yetal eb jaxca ta' sbeybal eb Israel.\f + \fr 2:6 \ft Il tzet chi yal bey diccionario yu tx'a'banil k'abe.\f* \v 7 Catu' jix yalon Jesús tet eb chi ak'on servil tu' jaxca ti': \p —Ak' wej no wan net ti', ẍi naj tet eb. \v 8 Catu' ja' yet jix noi, jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Tinani' xin, letx wej atej nioj, catu' che yak'on tet naj chi ilon slo'oal jun nupil ti', ẍi Jesús tet eb. \p Catu' jix yak'on tet naj tu'. \v 9 Ja' yet jix yablen naj yuq'ueni, ey xa oc svinoal. Man yotaj oj naj beytu' jix tit jun vino tu'. Pero ja' eb chi ak'on servil tu', yotaj eb, yutol ja' eb jix letxon atej. Ja' naj chi ilon slo'oal jun nupil tu' jix awten naj chi nupi tu'. \v 10 Jix yalon naj tet naj jaxca ti': \p —Ja' sbeybal ánima, tol ja' vino watx' yuc'lei, ja' chi yak' eb uc'le sbabelal. Tzunan xa chi ale eltoj svino eb ey wal chi yal yuq'ui. Pero jaach, jix ja wa'ne can jun vino watx' yuq'ui. Tzunan xa, xa wi'tej uc'le oj, ẍi naj chi ak'on cuenta masanil tu'. \v 11 Ja' bey conob Caná, yul yet Galilea, ja' tu' jix x'oxo jun milagro Jesús. Babel milagro jun jix x'ox tu'. Quey ton tu' jix yute x'oxon el oj tol miman yipal, catu' jix yaon oc sc'ul eb scuywom yin naj. \v 12 Jix lawi c'al tu', jix to Jesús bey conob Capernaum. Jix to xutx c'al eb yuẍtaj c'al eb scuywom. Jix ey ec' eb jayeb c'u titu'. \s1 Jix Ujtele Eltej Eb Txonwom Yul Stemplo Dios \r (Mateo 21:12-13; Marcos 11:15-18; Lucas 19:45-46) \p \v 13 Lalan xa sjul jun sk'in eb Israel chi yij pascua. Yuxan jix to Jesús bey Jerusalén. \v 14 Ja' titu' jix octoj yul stemplo Dios. Catu' jix yiloni, ey eb chi txonwi wacax. Ey eb chi txonwi me'. Ey eb chi txonwi uch. Ey eb xin, q'uexo tumin chi yune'.\f + \fr 2:14 \ft Ja' wan nok' chi txonle yul templo tu', ja' ton wan oj yak' eb yin xaambalil. Chi sq'uex tumin yul titu', yutol asan stumin yet templo chi ẍa' eb yin ofrenda ma sa'beal yul templo tu'. Ec'al mac chi yetne eb yin wan ti'.\f* \v 15 Ja' yet jix yilon jaxca tu' xin, jix swa'nen jun tx'an tz'um yin eyman. Jix ujtele eltej masanil eb yul stemplo Dios tu', yetoj c'al no' me' tu', c'al no' wacax tu'. Jix lawi tu' xin, jix smak'on el tiẍna stumin eb q'uexom tumin tu' sat meẍa. Jix tenon pax a pac'laboj smeẍa eb. \v 16 Catu' jix yalon tet eb chi txonwi uch tu' jaxca ti': \p —I' wej el wan tz'iquin ti'. Manchej je yute sna jin Mam ti' txombalil, ẍi Jesús tet eb. \v 17 Catu' jix sna'ontej tzet albil can yul An Juun Tz'ibebil can yu eb scuywom tu', bey chi yal jaxca ti': “Caw pitz'an oc jin c'ul jin ya' ilnen ja templo ti',” ẍi yul An Juun tu'.\x * \xo 2:17 \xt Salmos 69:9\x* \v 18 Catu' jix yalon eb yaawil ye bey Judea tu' tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet milagroal junoj cha tx'ox e on, yet watx' chi kotajne el tol ey ja walon ja wet ja wunen wan ti'? ẍi eb tet Jesús. \v 19 Yuxan jix yal naj tet eb jaxca ti': \p —Ta che yak' lawoj jun stemplo Dios ti', yin yox c'ual catu' chi a pax wu junel xa an, ẍi naj tet eb. \v 20 Catu' jix yalon eb yaawil ye bey Judea tu' tet naj junel xa jaxca ti': \p —Ja' jun stemplo Dios ti', cuarenta y seis jabil jix yak' eb swa'neni, ¿Tumi ta chi wa'xi yin oxeb c'u ja wu? ẍi eb tet naj. \v 21 Ja' stemplo Dios chi yaltej sna'on eb. Pero tol ja' smimanil naj chi yal pax oj. \v 22 Yuxan, ja' yet jix pitzc'u a xol eb camnaj, ja' yet tu' jix sna'ontej eb scuywom tzet jix yala, catu' jix yaon oc eb yin sc'ul tzet tz'ibebil can yul An Juun tu', c'al tzet albil can tet eb yu Jesús. \s1 Yotaj Sbeybal Masanil Eb Ánima Jesús \p \v 23 Ja' yet ey ec' Jesús bey Jerusalén yu k'in pascua tu', ec'al mac jix yaoc sc'ul yin naj, yutol jix yil eb wan milagro jix x'ox naj. \v 24 Pero ja' Jesús ma yaoc eb yip oj sc'ul, yutol yotaj xa sna'bal masanil ánima naj. \v 25 Man sowalil oj ey mac chi alon tet naj yu tzet chi sna' junoj mac txequel. Yutol yotaj naj tzet chi ec' yul cu c'ul jun jun jon. \c 3 \s1 Ja' Sk'aneal Yet Jix K'anab Jesús Yetoj Naj Nicodemo \p \v 1 Ey jun naj fariseo Nicodemo sbi, yaaw ye naj snan xol eb yet Israelal, c'al snan xol eb yet yaawilal. \v 2 Ja' naj Nicodemo ti', jix apni naj sc'atan Jesús yet jun ak'balil. Jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach cuywam, kotaj on tol Dios jix jaach aontej yu cu cuyomal oj on. Yutol asan yetoj yipal Dios chi c'al ske' x'oxle milagro jaxca cha wun ti', ẍi naj tet Jesús. \v 3 Catu' jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ach an, ja' mac txequel c'am chi ali el yet scaelal, ma ske' yoc yul sk'ab Dios, ẍi Jesús tet naj. \v 4 Catu' jix sk'anlen pax naj Nicodemo tu': \p —Ja' junoj icham ánima xa, ¿tzet utbil chi yun yali el yet scaelal? ¿Tumi chi to ske' yoc yin xutx junel xa, catu' chi ali el junel xa? ẍi naj tet Jesús. \v 5 Catu' jix tak'wi Jesús jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ach an, ja' mac c'am chi ali yu ja' c'al yu Yespíritu Dios, ma ske' yoc yul sk'ab Dios. \v 6 Ja' mac txequel chi ali el yin ánima, ánima toni, ja' pax mac txequel chi ali el yu Espíritu, chi oc can Yespíritu Dios yin. \v 7 Manchej q'uey a ja c'ul yutol chi wal wan ti', tol sowalil chi ali el masanil ánima yin scaelal. \v 8 Ja' ka'e' chi to beytu' chi yal sc'ul chi to coj. Chi kab yeq'ui, pero man kotaj oj bey chi to oc oj. Quey ton tu' eb chi ali yu Yespíritu Dios, c'am chi kil yin Yespíritu tu', pero chi kil tzet chi yun kin, ẍi Jesús tet naj.\f + \fr 3:8 \ft Ja' wan ti'e jix yal Jesús, ja' ton griego c'al hebreo. Ja' yin caab ti'eal ti', junne k'ane chi yal yel oc apnoj “espíritu,” c'al “ka'e'”.\f* \v 9 Catu' jix sk'anlen naj Nicodemo tu' junel xa: \p —¿Tzet utbil oj yun wan ti'? ẍi naj tet Jesús. \v 10 Catu' jix tak'wi naj Jesús jaxca ti': \p —¿Tumi man ja wotaj oj wan ti' xin? Pero cuywam jaach pax xol eb ket Israelal. \v 11 Caw yel chi wal e ach an, ja' tzet kotaj, ja' chi kala. Ja' tzet chi kil yetoj cu sat, ja' chi kal pax oj. Pero ja' jaexti', c'am che cha' pax je yab tzet chi kal e ex. \v 12 Ta c'am che cha' pax je yab tzet chi wal e ex yu tzettaj yetal ey yul yiban k'inal ti', ¿tumi oj je cha' pax je yabe, ta ja' tzettaj yetal ey satcan chi waltej e ex? \v 13 C'am to junoj mac txequel chi bet ec' bey satcan. Jal jin xin, ja' tu' titnaj jin, yutol jain Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios, [a satcan jin]. \v 14 Jainti', jain Ak'bil Wopiso yu Dios xol eb ket animail, pero jaxca jix yute st'unban a jun ch'en yechel laba naj Moisés bey cusiltaj tx'otx', quey tu' oj yun wa t'unan oj.\f + \fr 3:14 \ft Ja' bey Números 21:6-9 chi ilcha sk'aneal jun ch'en laba ti'.\f* \v 15 Oj jin a t'unan oj, yet watx', ja' masanil mac txequel chin aon oc yin sc'ul c'am chi q'uey el oj, pero tol oj ẍa' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. \s1 Chi Scam C'ulne Masanil Ánima Dios \p \v 16 Yu caw ey scam c'ulal Dios yin eb yul yiban k'inal ti', yuxan jix yatej jun q'uetxan Sc'aal. Ja' mac txequel chi yaoc sc'ul yin naj Sc'aal Dios tu', man oj q'uey el oj, ey sk'inal yin tobal k'inal. \v 17 Jix yatej jun Sc'aal Dios yul yiban k'inal ti' yu scolcha can el ánima, man yu oj sq'ueyon can el eb. \v 18 Ja' mac chi yaoc sc'ul yin Sc'aal Dios tu', jajbil el oj. Pero ja' pax mac c'am chi yaoc sc'ul yin naj xin, majan eb yutol c'am chi yaoc sc'ul eb yin jun q'uetxan Sc'aal Dios. \v 19 Jainti', jix jin eyol yul yiban k'inal ti' yu wak'on saj k'inal yin spixan eb ánima. Pero ey eb c'am chi ochen jun saj k'inal ti'. Yuxan, oj c'al can can sya'ilal yiban eb. Asan k'ej k'inal chi yoche eb, yutol asan spenail chi el yunen eb. \v 20 Ja' masanil eb chi unen spenail, ma yoche jun saj k'inal ti' eb. C'am chi yal sc'ul eb chi ẍa', yutol chi xiw eb ta chi txeclo el wan tzet man watx' oj chi el yunen eb tu'. \v 21 Pero ja' eb chi jijen jaxca yalon jun cuybanil ja' caw yel, chi ẍa' eb jun saj k'inal ti', yet watx' chi txeclo el oj tol ey oc Dios yetoj eb yin tzet chi yune', ẍi Jesús tet naj Nicodemo tu'. \s1 Ja' Naj Juan Jix Yaltej Sk'aneal Cristo Junel Xa \p \v 22 Jix lawi tu' xin, catu' jix to Jesús yetoj eb scuywom tu' bey Judea, catu' jix ey ec' naj jayeb c'u yetoj eb titu'. Catu' jix yak'on bautizar ánima eb cuywom tu'. \v 23 Chi yak'on pax bautizar ánima naj Juan bey jun lugar chi yij Enón, bey scawilal Salim, yutol caw ey ja' titu'. Jix apni eb ánima sc'atan, jix apni eb yak' bautizar sba tet naj Juan tu'. \v 24 Ja' yet c'am to chi ale oc naj Juan tu' yul preso, catu' jix yunen c'al wan tu'. \v 25 Ey jaywan eb scuywom naj Juan jix steele sba eb yetoj eb Israel, yu tzet chi yute sajbanen spixan ánima. \v 26 Yuxan, jix bet yal eb jaxca ti' tet naj Juan: \p —Jaach cuywam, ja' jun jix ec' ja wetoj bey sk'axepaltoj ja' Jordán, jun jix ja wal e on, ja' jun tu', lalan yak'on bautizar eb ánima tinani'. Caw ey eb lalan yapni sc'atan naj, ẍi eb tet naj Juan tu'. \v 27 Catu' jix yalon naj tet eb jaxca ti': \p —C'am junoj mac txequel comon c'al chi oc yopiso, ta manaj Dios chi ak'on tet. \v 28 Jaexti', jix je yab walon an, tol ma jin Cristo oj an. Jainti', tu' c'al babel chejbil jin tej. \v 29 K'inaloj ey junoj nupil chi oc tinani', ja' naj chi nupi, chi yi' junoj ix naj. Ta ey junoj yamigo naj ey ec' yetoj, chi c'al yab naj masanil tzet chi yal naj. Caw chi tzala naj sic'lebil, chi yaben naj tzet chi yal naj chi nupi tu'. Quey ton tu', ch'un jin tzala tinani', yutol lalan yapni eb ánima sc'atan Jesús.\f + \fr 3:29 \ft Ey bey chi yal yul Biblia yin nupil, tol yechel Dios yetoj conob Israel, ma Cristo yetoj yiglesia. Ja' jun sk'aneal ti', ja' naj chi nupi, ja' ton Cristo. Ja' jun yamigo naj chi nupi tu', ja' ton naj Juan Bautista.\f* \v 30 Ja' naj Jesús tu', sowalil chi a c'al can yopiso naj. Jal jin xin, c'uan c'ulal chi tan can ey wopiso, ẍi naj Juan tet eb scuywom tu'. \s1 Ja' jun Mac Txequel Titnaj Satcan \p \v 31 Ja' jun mac txequel eynajtej satcan, Yaaw ye yiban masanil ánima. Jal jaon a yul yiban k'inal jon ti', ánima jon c'al el cu masanil. Asan yet yul yiban k'inal ti' chi kala. Pero ja' jun mac eynajtej satcan tu' xin, Yaaw ye kiban cu masanil. \v 32 Ja' tzet abbil yu, yetoj tzet ilbil yu, ja' chi yala, pero c'am wal mac chi cha'on pax yab tet. \v 33 Ta ey eb chi cha'on yab tet naj, chi yak' sba testigoal eb yin tzet utbil tol caw yel chi yal Dios. \v 34 Yutol ja' jun mac txequel tu', ja' Dios jix chejontej. Yuxan, ja' sk'ane Dios chi yala. Ja' bey jun tu', tz'ajaji chi yun yak'on Yespíritu Dios tet. \v 35 Sc'aal cu Mam Dios jun tu', caw cam c'ulnebil yu. Yuxan, ja' Smam tu', jix aon oc masanil tzet yetal yul sk'ab yu yak'on cuenta. \v 36 Ja' mac chi yaoc sc'ul yin naj Sc'aal Dios tu', ey sk'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. Pero ja' mac c'am chi yaoc sc'ul yin naj xin, ma ẍa' k'inale eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Ja' ti' yet eb, tol chi eytej sjowal sc'ul Dios yiban eb. \c 4 \s1 Ja' Yet Jix K'anab Jesús Yetoj Jun Ix A Samaria Ix \p \v 1 Jix abcha sk'umal yu eb fariseo tol ec'ban xa sbisil eb scuywom Jesús yintaj eb yet naj Juan. Ec'ban pax eb jix yak' bautizar. \v 2 Manaj Jesús tu' jix ak'on bautizar eb, ja' eb scuywom naj. \v 3 Ja' yet jix yaben Jesús tol jix yab eb fariseo jun tu' xin, jix el eb bey Judea tu', catu' jix to bey Galilea. \v 4 Sowalil ja' yul yet Samaria chi ec' eb yet chi to tu'. \v 5 Yuxan ja' yet ey to ec' Jesús yul yet Samaria tu' xin, jix apni eb scawilal jun conob chi yij Sicar. Ja' jun tx'otx' ak'bil can yu naj Jacob tet jun sc'aal chi yij José yet peyxa. \v 6 Ja' titu' ey jun c'op jotbil can yu naj Jacob tu'. Chuman mi c'u jix apni Jesús sti' jun c'op tu'. Yutol caw chi c'umbi naj yu sbeyi, yuxan jix ey chotan sti' ja' tu'. \v 7-8 Jal eb scuywom xin, jix to eb sman nioj lo'be yet chuman bey jun conob scawilal jun c'op tu'. Ja' yet xax to eb tu', jix apni jun ix ix a Samaria, jix apni yu yi'on atej ya'. Jix yalon Jesús tet ix jaxca ti': \p —Ak' nioj ja' ti' wuq'ue, ẍi naj tet ix. \p \v 9 Catu' jix yalon ix tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan cha wal e in an, yutol jaachti' Israel jaach, catu' cha k'anon pax ja' e in an? ¿Tumi man ja wotaj oj tol a Samaria pax jin an? ẍi ix tet naj Jesús tu'. Quey tu' jix yute sk'anab sba ix tet naj, yutol ja' eb Israel, c'am chi ẍa'le sba yak'on eb yetoj eb a Samaria tu'. \v 10 Jix lawi tu' xin, catu' jix yalon Jesús tet ix jaxca ti': \p —Chin k'an nioj ja' wuc' e ach, pero man ja wotaj oj mac jin txequel. Man ja wotaj oj pax tzet chi yoche Dios chi yak'a. K'inaloj ta ja wotaj, chim ja k'an e in an, catu' chi wak'on jun ja' ja' chi ak'on k'inale e ach, ẍi Jesús tet ix. \v 11 Catu' jix yalon ix jaxca ti': \p —Mamin, ¿toj ey ja net cha wak' i'on atej ja'? Caw naat ey eytoj ja'. ¿Beytu' ey jun ja' chi ak'on k'inale cha wal tu' xin? \v 12 Ja' kichmam Jacob, ja' jun ja' ti' jix yuc'balne yetoj c'al yuninal, c'al no' nok'. Ja' yet jix cam naj, jix can jun c'op ti' e on. ¿Toj yel xa c'al miman ja wel oc apnoj yintaj naj Jacob tu'? ẍi ix tet Jesús. \v 13 Yuxan jix yal naj tet ix jaxca ti': \p —Yal c'al mac chi uq'uen jun ja' ti', chi tit stajinti'al junel xa. \v 14 Pero ja' eb chi uq'uen jun ja' chi wak' an, c'am xa bak'in chi tit stajinti'al eb junel xa. Yutol ja' jun ja' chi wak' ti', chi el sne ja', catu' chi a wolna ja' bey spixan eb, catu' chi ak'le sk'inal eb ey c'al yin tobal k'inal yu jun ja' tu', ẍi Jesús tet ix. \v 15 Catu' jix yalon ix tet naj jaxca ti': \p —Mamin, ak' nioj ja' ja' cha wal tu' e in an, yet watx' c'am xa bak'in chi tit jin tajinti'al, catu' man xa sowalil oj chi jul wi' wet bey jun c'op ti' an, ẍi ix tet Jesús. \p \v 16 —Asi', i'tej ja wichamil, catu' chex jul je cawanil titi', ẍi Jesús tet ix. \p \v 17 —C'am wichamil an, ẍi ix tet naj. \p —Yel ton cha wala, c'am ja wichamil tinani'. \v 18 Ec'naj jowan winaj ja c'atan. Ja' naj bey ey jaach ec' tinani', man caw ja wichamil oj naj. Yuxan, yel ton cha wala, c'am ja wichamil, ẍi Jesús tet ix. \v 19 Jix lawi c'al yaben ix tzet jix al-le tet, catu' jix yalon ix tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, ẍejab jaach Dios chi wil an. \v 20 Ja' eb kichmam, jaon a \w Samaria\w* jon ti', ja' bey jun wonan ti' chi jul ki' ey cu ba tet Dios. Jal pax jaex a Israel jex ti' xin, ja' ta' c'al bey Jerusalén sowalil chex to je yi' ey je ba tet Dios je yala, ẍi ix. \v 21 Catu' jix yalon Jesús tet ix ix tu' jaxca ti': \p —Ab tzet oj wal an, txo ix. Ey jun tiempoal oj jul oj, tol man xa ja' oj bey jun wonan ti' oj je yi' ey je ba tet cu Mam Dios. Man xa sowalil oj jex toj pax bey Jerusalén tu'. \v 22 Ja' jaex a Samaria jex ti', che yi' ey je ba tet Dios je yaloni, pero man je yotaj oj pax Dios tu'. Jal jaon Israel jon ti', caw kotaj cu Diosal bey chi ki' ey cu ba. Ja' cu xol chi eltej jun Colwawom. \v 23 Ey eb ja' tet cu Mam Dios chi yi' ey sba yin yel. Tinani' jix jul stiempoal yi'on ey sba eb yin yel yin spixan jun jun. Ja' cu Mam Dios, quey ton tu' chi yoche sc'ul chi yun yi'on ey sba eb ánima tet. \v 24 Ja' Dios Espíritu toni, yuxan ta ey mac chi yi' ey sba tet, sowalil chi yi' ey sba eb yin yel yin spixan eb, ẍi Jesús tet ix. \v 25 Catu' jix yalon ix tet naj jaxca ti': \p —Jainti', wotaj an, ey jun naj \w Mesías\w*, ja' ton naj \w Cristo\w* oj jul oj. Ja' yet oj jul naj tu', jichan c'al oj yute yalon masanil tzet yetal, ẍi ix tet naj. \p \v 26 —¿Toj wal mac to txequel? jain ton lalan jin k'anab ja wetoj ti' an, ẍi Jesús tet ix. \v 27 Jix lawi yalon Jesús wan tu', catu' jix apni eb scuywom tu'. Caw jix q'uey a sc'ul eb yet jix yilon eb, tol chi k'anab Jesús yetoj jun ix ix. Pero c'am junoj eb jix k'anlen el tet naj tzet chi yoche sc'ul chi sk'anle el tet ix, ma tzet chi yal yetoj ix. \v 28 Jix lawi jun tu', catu' jix sbejon can smoc ix sti' ja' tu', catu' jix to ix yalon yab eb ánima yul conob tu' jaxca ti': \p \v 29 —Ey jun winaj, caw yotaj masanil tzet jix el wuneni. Jix yaltej masanil. Toon nej wetoj an, toon nej kila. Tejan ja' Cristo, ẍi ix tet eb. \v 30 Yuxan, jix to eb a conob tu', bet yilon bey ey ec' Jesús tu'. \v 31 Ja' yet c'am to chi apni eb ánima tu' sc'atan naj, catu' jix yalon eb scuywom tu' tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, lowan nioj, ẍi eb tet naj. \p \v 32 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ey jin lo'be, pero man je yotaj oj jun lo'be tu', ẍi naj tet eb. \v 33 Ja' yu tzet jix yal tu', yuxan jix c'oli sk'anlen ec' eb xol jaxca ti': \p —¿Ey mi mac jix jul ak'on can slo'be? ẍi eb. \v 34 Catu' jix yalon naj tet eb: \p —Caw yochwan jin c'ul chi wun tzet chi yoche sc'ul naj mac chejnen jin tej, chin wa'ne el smulnail, wan jix yaoc yul jin k'ab. Ja' yet chi wunen jun tu', jaxca tol ja' chi oc jin lo'be oj. \v 35 Jaexti', caneb to xaaw catu' chi oc c'upo trigo je yaloni. Pero jain chi wal e ex an: “Ilala, jix jul stiempoal sc'uplei.” Ja' yu eb tol to oj jin cha'on oj, yuxan chi wal jaxca tu' an. \v 36 Ey eb ec'naj xa mulna xol eb, jaxca mac chi txi'wi trigo. Ey pax eb chi mulna xol eb jaxca mac chi c'upon a trigo, yet watx' chi ẍa' eb ánima ti' jun k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal. Ja' eb chi mulna tu', oj ẍa' spaj jun smulnail eb tu', yet watx' jun laan c'al oj yun tzala a eb masanil. \v 37 Yuxan yel ton ta' chi al-le jun k'ane: “Ey eb chi txi'on ey trigo. Tx'oj pax eb chi c'upon a oj,” ẍi. \v 38 Chex jin chejtoj mulna xol ánima jaxca junoj c'upom a trigo. Pero manaj jex jix jex babi mulna xol eb jaxca junoj txi'om ey trigo. Jaexti', jaxca tol tu' xa c'al oj je c'up tzet awbil yu eb tu', ẍi Jesús tet eb. \v 39 Ja' bey jun conob yul yet Samaria tu', ec'al eb jix yaoc sc'ul yin Jesús, yutol jix yal jun ix tu' xol eb jaxca ti': “Yotaj naj masanil tzet jix el wuneni, jix yal e in masanil an,” ẍi ix tet eb. \v 40 Yuxan jix sk'an favor eb tet Jesús tu', yet watx' chi can yetoj eb yul sconob tu'. Yuxan jix ey ec' caab c'u yetoj eb. \v 41 Ec'al to c'al mac jix yaoc sc'ul yin naj yet jix yaben eb tzet jix yal naj. \v 42 Catu' jix yalon eb tet ix ix tu' jaxca ti': \p —Ja' yet sbabelal, ja' yu tzet jix ja wal e on yuxan jix kaoc cu c'ul yin Jesús. Jal tinani' xin, ja' caw Jesús jix alon e on. Yuxan, caw chi kaoc cu c'ul yin tinani', caw kotaj xa sic'lebil, tol ja' Jesús ti', caw yel [Cristo], ja' ton cu Colomal cu masanil jaon a yul yiban k'inal jon ti', ẍi eb tet ix. \s1 Sk'aneal Naj Sc'aal Jun Naj Yaaw Wa'xinaj Can Sc'ul Yu Jesús \p \v 43 Jix lawi yec' caab c'u bey Samaria tu', catu' jix to Jesús tu' bey Galilea. \v 44 Ja' ton Jesús alnen can oj, tol c'am yel oc apnoj junoj ẍejab Dios yul sat eb yet conob. \v 45 Ja' yet jix apni eb bey Galilea tu', caw tzala c'ulal jix yun ẍa'le apnoj yu ánima, yutol ja' yet jix bet eb ilo k'in pascua bey Jerusalén, ja' titu' jix yil eb, tol caw ey tzet jix bet yun Jesús titu'. \v 46 Jix apni Jesús bey jun conob chi yij Caná, bey yul yet Galilea tu', bey jix oc ja' ja' yin vinoal yu naj. Catu' bey jun xa conob chi yij Capernaum. Ja' titu' ey jun naj yaaw caw ya' ey jun sc'aal naj. \v 47 Ja' yet jix yaben naj tu' tol ja' Jesús speto bey Judea, jix apni bey Galilea tu', jix bet sk'anon favor tet naj, tol chi to naj yetoj bey sna, yu sto yak'le wa'xoj sc'ul sc'aal naj yaaw tu', yutol ian chi cam el jun sc'aal naj tu'. \v 48 Pero jix yal Jesús tet naj tu' jaxca ti': \p —Ta c'am che yil milagro, wan tzet chi tx'oxon el wopiso, toj che yaoc je c'ul win an, ẍi Jesús tet naj. \v 49 Catu' jix yalon naj yaaw tu' tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, toon wetoj an, yajban iquis to jun jin c'aal tu', Ta c'am chach toi, oj cam naj, ẍi naj tet Jesús. \p \v 50 —Paxan toj. Ja' naj ja c'aal tu', man oj cam naj tinani', ẍi Jesús tet naj. Jix yaoc yin sc'ul naj tzet jix yal Jesús tu' tet. Catu' jix meltzo naj bey sna. \v 51 Yul xa be jix ẍa'le sba yetoj eb smoso. Jix yalon eb tet naj jaxca ti': \p —Man oj cam naj ja c'aal tu', iquis naj, watx' xa sc'ul naj, ẍi eb tet naj. \v 52 Catu' jix sk'anlen naj tet eb jaxca ti': \p —¿Jantaj hora jix oc tucna sya'il tu'? ẍi naj tet eb. \p —Ewi taxa. Yet tz'eymo c'u jix sicbi jun k'ak' tu' yin naj, ẍi eb tet naj. \v 53 Catu' jix sna'ontej naj tu', tol caw tz'eymo pax c'u yet jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': “Ja' naj ja c'aal tu', man oj cam naj tinani'.” Yuxan jix yaoc sc'ul naj yin Jesús c'al yetoj eb ey bey yul sna. \v 54 Ja' ton jun yet scaab milagro tx'oxbanil el yopiso ti'. Ja' yet jix bet bey Judea, catu' jix apni junel xa bey Galilea, catu' jix yuneni. \c 5 \s1 Jun Winaj Sicbinaj El Oj, Jix Wa'xi Can Sc'ul Yu Jesús \p \v 1 Jix lawi tu' xin, catu' jix to Jesús bey Jerusalén tu', jix to yilon jun sk'in eb Israel. \v 2 Ja' bey Jerusalén tu', ey jun ja' lean ey oj, Betesda sbi yin sti' eb Israel. Scawilal spuertail chi yij sbi Yet No' Me', ja' titu' ey jun ja' tu'. Ja' bey jun ja' tu', ey joeb pat c'am yichlaj. \v 3 Ec'al eb ya' ey telan octoj yul-laj wan pat tu'. Ey eb c'am chi ske' yilwi. Ey eb c'am chi ske' sbeyi. Ey pax eb sicbinaj el smimanil. [Ey ec' eb yechbanen sbilwi sat jun ja' tu', \v 4 yutol ey tiempo chi jul eytej jun ángel bey jun ja' tu', catu' chi jul yak'on bilwoj ja' tu'. Asan mac babel chi eytoj xol ja' yet chi xew sbilwi ja' tu', asan jun tu' chi wa'xi can sc'ul, chi wa'xi yin yal c'al tzet ya'bilal.] \v 5 Ey jun winaj, treinta y ocho jabil sya'bi ey oj, ey ec' titu'. \v 6 Jix yilon Jesús tol telan ey sat tx'otx'. Catu' jix yotajnen el oj tol naatil xa tiempo quey tu' ye naj. Yuxan jix sk'anle tet naj jaxca ti': \p —¿Chim ja woche chi wa'xi can ja c'ul? ẍi Jesús tet naj. \v 7 Catu' jix tak'wi naj tu' jaxca ti': \p —Chi woche, Mamin, pero ja' yet chi bilwi sat ja' ja' ti', c'am mac chi ok' sc'ul win an, catu' chin yaon eytoj xol ja'. Jun jun el, ja' yet chi wak'len jin to xol ja', tx'oj c'al mac chi babi yeytoj jin sattaj, ẍi naj tet Jesús tu'. \v 8 Yuxan jix yal Jesús tet naj jaxca ti': \p —Aan waan oj, i' a ja weyub. Beyan, ẍi Jesús tet naj. \v 9 Eyman jix wa'xi sc'ul jun winaj tu'. Jix yi'on a sweyub naj, jix c'oli sbeyi. Asan tol sc'ual xewilal eb Israel yet tu'. \v 10 Yuxan ey jaywan eb yaawil ye bey Judea tu' jix alon tet naj jix wa'xi can sc'ul tu' jaxca ti': \p —Ja' tinani', sc'ual xewilal. Caw c'am sleyal ja wijon a ja weyub ti', ẍi eb tet naj. \p \v 11 —Ja' jun jix ak'on wa'xoj jin c'ul, ja' jix alon e in jaxca ti': “I' a ja weyub, beyan,” ẍi e in an, ẍi naj tet eb. \v 12 Yuxan jix sk'anlen eb tet naj jaxca ti': \p —¿Mac txequel jun jix alon e ach tol cha wi' a ja weyub tu', catu' chach beyi? ẍi eb tet naj. \v 13 Pero man yotaj oj naj tzet sbi jun jix ak'on wa'xoj sc'ul tu', yutol caw ey ánima ey ec' titu'. Yuxan ma il-le yin Jesús yu naj, yutol jix calchatoj xol eb ánima. \v 14 Ja' to yet junel xa jix yil-len el sba Jesús yetoj naj yul stemplo Dios, catu' jix yalon tet naj jaxca ti': \p —Ilabi. Ja' tinani' watx' xa ja c'ul. Man xa cha wun spenail, yet watx' c'am xa chi jul junoj yel miman sya'ilal ja wiban, ẍi Jesús tet naj. \v 15 Catu' jix to naj yalon tet eb yaawil ye bey Judea tu', tzet utbil tol ja' Jesús jix ak'on wa'xoj sc'ul naj. \v 16 Yuxan, caw jix tit sjowal sc'ul eb yin Jesús tu'. [Jix yak'le eb seyon tzet utbil chi yute yak'on cam naj eb] yutol yet sc'ual xewilal jix yunen wan tu'. \v 17 Pero jix yal Jesús tet eb yaawil ye bey Judea tu' jaxca ti': \p —Ja' naj jin Mam, c'am bey chi oc tucan smulnail. Yuxan ja'c'ala' chin mulna pax jainti' an, ẍi naj tet eb. \v 18 Ja' yet jix yalon Jesús jaxca tu', tol jix yoche xa c'al eb chi yak' cam oj, man asanne oj yu ma sjije sc'ual xewilal, pero yu pax jix laba sba yetoj Dios, yet jix yalon oc Dios tu' Smam oj. \s1 Ja' Yopiso Naj Sc'aal Dios \p \v 19 Jix yalon pax Jesús tet eb jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex an, jainti' Sc'aal jin Dios an, c'am tzet chi ske' wunen jin txojli. Asan tzet chi wil swa'nen jin Mam, asan chi wun an. Masanil tzet chi yun jin Mam tu', chi wun pax jainti' an. \v 20 Ja' jin Mam tu', chin scam c'ulne jain C'aale jin ti'. Masanil tzet chi el yuneni, chi x'ox e in an. Ey to wan xa tzet oj x'ox e in tol oj q'uey a je c'ul yet oj je yiloni. \v 21 Yutol ja' jin Mam tu', chi ske' yak'on pitzc'u a eb camnaj, catu' chi yak'on sk'inal eb. Quey jin pax tu', jain C'aale jin ti'. Ta ey eb chi woche chi wak' sk'inal, chi wak' an. \v 22 C'am junoj ánima chi na'le oc yin yu jin Mam. Pero jain C'aale jin ti', jain jix ak'le can wopiso jin na'on oc yin eb masanil. \v 23 Jix yak' can wopiso jin Mam tu' jain C'aale jin ti' an, yet watx' laan wel oc apnoj yetoj jin Mam tu' yul sat masanil ánima. Ta ey mac c'am wel oc apnoj yul sat, c'am pax yel oc apnoj jin Mam yul sat, yutol ja' jix jin chejontej. \v 24 Caw yel chi wal e ex, ja' mac chi aben jin k'ane, catu' chi yaon oc sc'ul yin jun mac jix jin chejontej, ja' ton eb chi yi' can sk'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. Man xa oj toj eb bey sya'ilal, yutol jix colcha can el eb yul sk'ab camich, catu' jix ẍa'on can sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 25 Caw yel chi wal e ex an, ja' tinani', jix jul stiempoal yaben eb camnaj ya waw, jain Sc'aal jin Dios ti' an. Ja' eb chi jijeni, ja' ton eb oj ẍa' sk'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 26 Yutol ja' jin Mam ey yopiso yak'on sk'inal ánima. Jix yak' pax can jun yopiso tu' e in jain C'aale jin ti'. Yuxan, jainti', chi ske' pax wak'on sk'inal eb. \v 27 Jix yak' pax can wopiso jin na'on oc yin masanil ánima, yutol jain tol Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios. \v 28 Manchej q'uey a je c'ul yu wan tzet chi wal e ex ti' an. Yutol ey jun tiempoal yet ya toj tu', oj yab eb mujan xa ya waw an. \v 29 Catu' oj a waan eb camnaj tu'. Ja' eb watx' tzet jix el yunen yul yiban k'inal ti', oj pitzc'u a eb, catu' oj ẍa'on sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Jal eb c'am swatx'il jix el yuten sba xin, oj pitzc'u pax a eb, pero oj toj can eb bey sya'tajilal yin junelne. \s1 Jix Yaltej Jesucristo Tzet Yopiso \p \v 30 Jainti', c'am junoj tzet yetal chi ske' wunen yul wet jin txojli an. Jaxca chi yute yalon jin Mam e in an, quey tu' ch'un jin na'on oc yin. Bey c'al ian ch'un jin na'on oc yin, yutol manaj tzet chi ẍa' jin c'ul chin sey an, pero ja' tzet chi ẍa' sc'ul mac jix jin chejontej, ja' ton jin Mam. Ja' tzet chi yoche jin Mam, ja' ton chi wun an. \v 31 Ta jain c'al chi wak' testigoal jin ba, yet chi walon tol ey wopiso, c'am yel oc apnoj tzet chi wal tu'. \v 32 Pero ey jun xa chi yak' sba testigoal yin wopiso. Ja' jun tu' wotaj an, tol caw yel chi yala. \v 33 Jaexti', jix bet je yak' k'anlele el tet naj Juan tzet wopiso. Ja' tzet jix yal wu tu' an, yel c'al el oj. \v 34 Jainti', c'am chi waoc yip oj jin c'ul tzet chi yal ánima win an. Tu' c'al chin jej je na' tzet jix yal naj Juan e ex, yet watx' chex colchai. \v 35 Ja' naj Juan tu', laan jaxca junoj tzejtebal jow ẍaw yajan, yutol jix x'ox can el tzet ye oc Dios. Yuxan, jix jex tzala a jayeb c'u yetoj. \v 36 Pero ey jun xa ec'ban yel oc apnoj yintaj naj Juan tu'. Ja' tzet chi el wunen an, ja' jin Mam jix ak'on e in an. Ja' ton wan tu' chi ak'on testigoal win an, tol ja' jin Mam tu' jix jin chejontej. \v 37 Yetoj pax jin Mam, naj jix jin chejontej tu', chi yak' sba testigoal win an. Jaexti', c'am junel oj jix je yab yul snuk' sk'anabi. C'am bey jix je yil yin Dios junel oj. \v 38 C'am che yaoc sk'ane yin je c'ul, yutol c'am che yaoc je c'ul win an, jain chejbil jin tej yu ti'. \v 39 Yel c'ulal ton che cuy An Juun Tz'ibebil can oj, yutol ja' je na'oni, tol ja' yin An oj ilcha je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal ta che jije. Pero ja' yul An Juun tu' chi yaltej jin k'aneal. \v 40 Cax c'al chi yal jin k'aneal pero c'am chi yal je c'ul chex jul pax e in an yet che cha' je k'inal tu'. \v 41 C'am yel oc apnoj yul jin sat swatx'ilal chi yal eb ánima win an. \v 42 Jaexti', wotaj je na'bal an, c'am che cam c'ulne Dios. \v 43 Jainti', ja' jin Mam jix jin chejontej, pero c'am chin je cha'. Ta ey junoj xa mac txequel chi jul yul yet, ja' jun tu' bian, oj je cha'. \v 44 Ta jaex c'al oc che mimanne je ba jun jun jex, catu' c'am che yoche chex mimanbinele yu Dios ja' caw yel, ¿toj oj ske' je yaon oc yin je c'ul? \v 45 Manchej je na' tol jain oj wal a je penail tet jin Mam. Ey jun xa oj alon a je penail tet, ja' ton naj Moisés, naj che tz'aj je yaoc yip oj je c'ul. \v 46 K'inaloj ta che yaoc yin je c'ul tzet tz'ibebil can yu naj Moisés tu', chim je yaoc je c'ul win an, yutol jix s'ibe can jin k'aneal. \v 47 Ta c'am che yaoc yin je c'ul tzet tz'ibebil can yu naj tu', ¿tzet utbil oj je yute je yaon oc yin je c'ul tzet chi wal e ex an? ẍi Jesús tet eb yaawil ye bey Judea tu'. \c 6 \s1 Jix Ak'le Low Joeb Mil Ánima Yu Jesús \r (Marcos 14:13-21; Marcos 6:39-44; Lucas 9:10-17) \p \v 1 Jix lawi tu' xin, jix to Jesús tu' bey jun xa sk'axepal ja' mar Galilea. Chi yij pax ja' mar tu', Tiberias. \v 2 Ec'al ánima jix oc tzajan yintaj naj, yu jix yil wan milagro eb jix x'oxo yet jix yak'on wa'xoj can sc'ul eb ya' ey. \v 3 Ja' Jesús tu', jix to yetoj eb scuywom bey jun wonan, catu' jix ey chotan yetoj eb titu'. \v 4 Tuxa chi jul stiempoal sk'in pascua eb Israel yet tu'. \v 5 Jix yilon Jesús tol caw ey ánima chi apni sc'atan. Yuxan jix yal tet naj Felipe jaxca ti': \p —¿Beytu' oj cu man low wan ánima ti'? ẍi Jesús tet naj. \v 6 Pero tu' c'al jix k'anle jaxca tu', yet watx' chi yabe tzet oj yal naj Felipe tu' tet, yutol yotaj xa naj tzet oj yute. \v 7 Catu' jix tak'wi Felipe tu' tet naj jaxca ti': \p —Cax c'al mi ey caab cien quetzal\f + \fr 6:7 \ft Jix yal naj Felipe: “dos cientos denarios.”\f* ¿toj oj yab yin eb, catu' chi yi'on nioj yet masanil eb? ẍi naj tet Jesús. \v 8 Pero ey jun xa scuywom Jesús chi yij Andrés, yuẍtaj sba yetoj Simón Pedro, jix yal tet Jesús jaxca ti': \p \v 9 —Ey jun naj unin ey ec' cu xol ti', ey joeb span cebada naj i'bil yetoj cac'on spescado. Pero ¿tumi oj yab nian ti' yin masanil ánima? Ila, tol caw ec'al eb, ẍi naj tet Jesús. \v 10 Jix lawi jun tu' xin, catu' jix yalon Jesús tet eb scuywom tu': \p —Al wej tet eb ánima ti', tol chi ey chotan masanil eb, ẍi naj tet eb. \p Catu' jix sjijen eb yey chotan oj. Ey mi joeb oj mil winaj. Ja' jun lugar bey ey ec' eb tu', caw ey an ch'im. \v 11 Catu' jix ẍa'on ec' ixim pan naj Jesús. Catu' jix yalon yu diosalil tet Dios yu ixim. Catu' jix spo'on ec' yin eb scuywom tu'. Jaxa eb cuywom, jix po'ontoj yin eb jix ey chotan tu'. Quey pax tu' jix yute yetoj no' pescado, jantaj c'al chi yoche sc'ul jun jun eb. \v 12 Ja' yet jix xew slow eb sic'lebil, jix yalon Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Yamba wej a masanil ixim jix can ti', yet watx' c'am nioj ixim chi etaxtoj, ẍi naj tet eb. \v 13 Ja' yet jix lawi ec' yi'on a ixim eb, lacaweb to xuc jix no can yu sobrail ixim joeb pan cebada tu'. \v 14 Masanil eb ánima jix ilon jun milagro jix x'ox Jesús, yuxan jix yal eb jaxca ti': \p —Ja' ton jun ẍejab Dios ti', tol echbanebil sjul ku bey yul yiban k'inal ti', ẍi eb. \v 15 Pero yotaj xa Jesús tol chi yoche eb tol chi smitx'a, catu' chi yaon oc naj sreyal oj eb, Yuxan jix el xol eb, catu' jix to xojli bey jun wonan tu' junel xa. \s1 Ja' Yet Jix Bey Jesús Yiban Ja' Mar \r (Mateo 14:22-27; Marcos 6:45-52) \p \v 16 Ja' yet lalan xa sk'ejbi, jix to eb scuywom Jesús tu' sti' ja' mar. \v 17 Jix octoj eb yul barco, Jichan jix yute ec'toj eb bey conob Capernaum ey ec' sti' ja' mar tu'. Caw k'ej taninaj xa yet jix to eb. Jal pax Jesús xin, c'am to chi apni sc'atan eb. \v 18 Lalan sbey eb yiban ja' tu', catu' jix tit jun miman ka'e' caw jow. Catu' jix a pomna ja' mar tu', jix mak'le a yu jun miman ka'e'. \v 19 Ey xam nan oj scaab legua xa bey ey eb, catu' jix yilontej eb tol lalan yapni Jesús yintaj eb. Chi bey naj yiban ja' yetoj yajan. Yuxan, caw jix xiw a eb. \v 20 Pero jix yal naj tet eb jaxca ti': \p —Jain ton Jesús jin ti' an, manchej jex xiwi, ẍi Jesús tet eb. \v 21 Catu' jix tzala a eb, jix ẍa'on octoj naj eb yetoj yul barco. Ja' yet lalan yoctoj naj yul barco tu' jix apnoj eb sk'axepal ja' mar bey lalan sto eb tu' yin jun mutzsatil. \s1 Ja' Eb Ánima Jix Seyon Ec' Jesús \p \v 22 Ey c'al ec' eb ánima tu' yet yewial bey sk'axepal ec' ja' mar tu'. Catu' jix sna'ontej eb tol jun ch'an te' barco tu' jix sk'axpon ec' oj. Jix yil eb tol asan ch'an eb scuywom Jesús jix to yul te'. Catu' ma octoj Jesús yetoj eb. \v 23 Pero ey wan barco jix tit bey conob Tiberias, catu' jix apni eb scawilal jun lugar bey jix lo'le ixim pan yet jix yak'on yu diosalil naj Kaawil yu ixim. \v 24 Catu' jix yilontej eb ánima tu', c'am xa Jesús ey ec' oj, catu' c'am pax eb scuywom xol eb. Catu' jix oc eb yul wan barco tu', catu' jix to eb seyon ec' naj bey conob Capernaum. \s1 Laan Jesús Jaxca Lo'be, Ja' Chi Ak'wi K'inale \p \v 25 Ja' yet jix ec' apnoj eb ánima sk'axepal ec' ja' mar tu' xin, jix ilcha Jesús yu eb. Catu' jix sk'anlen eb tet naj jaxca ti': \p —Jaach Cuywam, ¿janic' jix jaach jul titi'? ẍi eb tet naj. \v 26 Catu' jix yalon naj tet eb jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex an, asan yu jix no je c'ul yu jix wak' pan je lo' tu', yuxan chin jul je seyon ec' oj. Man yu oj tol jix je yil wan milagro jix jin tx'ox an, catu' jix na'cha el je yu tzet yel oc apnoj wan milagro tu'. \v 27 Man ojab yin tzet chi cu lo' che yaoc je na'bal je seyoni, yutol tu' c'al chi lawi el oj. Ey jun xa tzet yetal jaxca tzet chi cu lo' tu', pero c'am bak'in chi lawi. Ja' chi ak'on je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. Yuxan, ja' ojab jun tu' che yi' atej je c'ul je seyoni. Jain oj wak' jun tu' e ex an, yutol Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios, jix jin tx'ox el cu Mam Dios an, ẍi Jesús tet eb. \v 28 Catu' jix sk'anlen eb tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet chi yun cu seyon ec' jun tzet chi yoche sc'ul Dios tu' on xin? ẍi eb tet naj. \v 29 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Tol ja' jun ti' chi yoche Dios che yune', chi yoche tol che yaoc je c'ul win an, yutol ja' jix jin chejontej, ẍi Jesús tet eb. \v 30 Jix lawi yaben eb jun tu' xin, jix sk'anlen pax eb tet naj junel xa jaxca ti': \p —¿Tzet milagroal junoj cha tx'ox e on xin, catu' chi kaon oc cu c'ul ja win? ¿Tzet chi ske' ja wu? \v 31 Ja' eb kichmam, ey jun milagro ilbil yu eb yet peyxa tu', yet jix slo'on maná eb bey jun cusiltaj tx'otx' jaxca yalon yul An Juun Tz'ibebil can oj, ẍi eb tet Jesús.\x * \xo 6:31 \xt Éxodo 16:4; Salmos 78:24\x* \v 32 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex an, manaj Moisés jix ak'on jun satcanil lo'be tu' tet eb. Pero ja' jin Mam, ja' chi aontej jun ja' caw lo'be chi tit satcan tu'. \v 33 Yutol ja' jun lo'be chi wal tol chi yak' Dios ti', ja' bey satcan jix eytej. Ey eb bey yul yiban k'inal ti' oj ẍa' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal yu, ẍi Jesús tet eb. \p \v 34 —Mamin, ak' c'al jun lo'be tu' e on tobal k'inal, ẍi eb tet naj. \v 35 Catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Jainti', jaxca lo'be wei, yutol ak'om k'inale jin an, tol ey c'al yin tobal k'inal. Ja' eb chi jul e in an, c'am xa bak'in oj tit swail eb. Ja' eb chin aon oc yin sc'ul, c'am xa chi tit pax stajinti'al eb. \v 36 Pero jaxca ta' jix yun walon e ex an, cax c'al chin je yila, ¿toj oj je yaoc je c'ul win an? \v 37 Masanil eb chi yak' cu Mam Dios e in an, oj jul eb e in ti'. Ja' eb chi jul e in ti' an, c'am junoj eb man oj jin cha'. \v 38 Jainti', jix jin tit satcan, ja' yochwan jun jix jin chejontej chi jul wun an. Man yu oj wunen wochwan yul wet jin txojli, yuxan jix jin tita. \v 39 Ja' jin Mam jix jin chejontej, chi yoche sc'ul c'am junoj mac xol eb chi yak' e in ti' an, oj q'uey can el oj. Chi yoche tol jain, oj wak' pitzc'u a eb yet slawub c'ual. \v 40 Ja' yochwan jin Mam tu', tol masanil mac chi aben jin k'aneal, catu' chin yaon oc eb yin sc'ul, chi ẍa' can sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Yuxan, jain, oj wak' pitzc'u pax a eb yet slawub c'ual tu', ẍi Jesús tet eb. \v 41 Ja' yet jix yaben a eb yaawil ye bey Judea wan tu', pena jix yal eb yin Jesús. Yutol jix yal Jesús jun ti': “Jain ton jaxca lo'be wei, bey satcan jix jin eytej,” ẍi Jesús tet eb. \v 42 Yuxan jix yal eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', ja' ton naj Jesús, naj sc'aal naj José. Kotaj smam c'al xutx naj. Pero lalan yalon pax naj tol bey satcan jix eytej yaloni, ẍi eb yaawil ye bey Judea tu'. \v 43 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Manchej jin je buchu. \v 44 C'am junoj mac tu' c'al chi yak' jul sba e in an, ta manaj jin Mam chi chejontej eb e in an. Ja' eb chi jul e in ti' an, oj wak' pitzc'u a eb yet slawub c'ual. \v 45 Ey jun xol eb ẍejab Dios jix tz'iben can ey jaxca ti': “Oj cuyle masanil ánima yu Dios,” ẍi can naj.\x * \xo 6:45 \xt Isaías 54:13\x* Yuxan, masanil mac chi yaoc xiquin yaben tzet chi yal cu Mam Dios, ta chi na'cha el yu eb tzet chi yala, oj jul eb e in an. \v 46 Man lalan oj walon an, ta tol ey junoj mac jix ilon yin cu Mam Dios. Asanne jain wotaj yili, yutol jix jin tit bey ey ec' oj. \v 47 Caw yel chi wal e ex an, ja' mac chin aon oc yin sc'ul, ey sk'inal yin tobal k'inal. \v 48 Jainti', jaxca tol lo'be jin, yutol ak'om k'inale jin tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 49 Ja' eb kichmam, lo'bil maná yu eb bey cusiltaj tx'otx', pero jix cam eb masanil. \v 50 Jal pax mac chi lo'on jun lo'be jix eytej satcan ti' xin, c'am bak'in oj cam eb. \v 51 Jain ton jix jin eytej satcan tu', laan jin jaxca lo'be, yutol ak'om k'inale jin tol ey c'al yin tobal k'inal. Yuxan, ja' mac chi lo'on jun ti', iquis c'al eb tobal k'inal. Ja' jun tzet yetal laan jaxca lo'be chi wak' lo'le ti', ja' ton jin mimanil. Chi wak' an, yet watx' chi ske' yiquisbi c'al ec' masanil ánima yin tobal k'inal, ẍi Jesús tet eb. \v 52 Catu' jix steelen a sba eb yaawil ye bey Judea tu' yin tzet jix yal tu', catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet oj yun yak'on smimanil jun winaj ti' cu chi', chi sna'? ẍi eb. \v 53 Catu' jix yalon Jesús tet eb: \p —Caw yel chi wal e ex an, ta c'am che chi' jin mimanil ti', catu' c'am che yuc' jin chiq'uil ti', jain Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios, ma ske' je cha'on je k'inal. \v 54 Yuxan, yal c'al mac oj chi'on jin mimanil ti', catu' oj yuq'uen pax jin chiq'uil ti', ey sk'inal eb yin tobal k'inal. Jain c'al oj wak' pitzc'u a eb yet slawub c'ual. \v 55 Yutol ja' jin mimanil ti', caw laan jaxca lo'be, c'al jin chiq'uil ti', laan jaxca tzet chi uc'lei. \v 56 Yal c'al mac oj ẍi'on jin mimanil ti', catu' oj yuq'uen pax jin chiq'uil ti', junxane chi yun can wetoj. Ey c'al ec' win an, catu' ey jin pax ec' yin. \v 57 Ja' cu Mam Dios iquis c'al naj yul yet. Ja' jix jin chejontej. Yu Dios, yuxan iquis jin pax oj. Yuxan, ja' mac chi chi'on jin mimanil ti', oj wak' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 58 Ja' jun jaxca lo'be jix eytej satcan chi waltej ti', ja' jun ti', man laan oj jaxca maná lo'bil yu eb kichmam yet peyxa. Caw miman jix slo' eb, pero ila tol jix cam pax eb. Pero ja' mac oj lo'on jun jaxca lo'be ti', oj ẍa' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal, ẍi Jesús tet eb. \v 59 Ja' wan cuybanile ti', ja' bey snail sculto eb Israel bey conob Capernaum, ja' titu' albil yu Jesús. \s1 Jix Yaltej Jesús Yin Jun K'inale Tol C'am Slawubal \p \v 60 Ja' yet jix yaben eb scuywom wan k'ane tu', ec'al eb jix alon jaxca ti': \p —Caw pena jun chi yal ti'. ¿Mac oj ẍa' sc'ul yaben wan chi yal tu'? ẍi eb. \v 61 Pero yotaj xa Jesús tzet yetal lalan yalon eb, yuxan jix yal naj tet eb jaxca ti': \p —¿Tumi chi somcha el je na'bal yu wan k'ane chi wal ti' an? \v 62 Jainti', Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios. ¿Tzet je chi ta che yil yet oj jin pax a bey jix jin tit an? \v 63 Ja' Yespíritu Dios chi ak'on k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal. Jal cu mimanil xin, c'am yopiso yin yak'on k'inale. Ja' wan k'ane chi wal e ex ti' an, caw yel yet Espíritu. Yuxan, ja' chi ske' yak'on je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 64 Pero ey jaywan jex c'am chin je yaoc yin je c'ul, ẍi Jesús tet eb scuywom tu'. \p Quey tu' jix yute yalon Jesús tet eb jaxca tu', yutol yotaj xa yet tax yichbanil mac txequel eb man t'inan oj yaon oc sc'ul yin. Yotaj pax naj mac txequel jun t'inan oj aon oc naj yul sk'ab camich. \v 65 Jix yalon pax naj jaxca ti': \p —Yutol ey jex c'am che yaoc je c'ul win an, yuxan jix wal e ex, tol c'am junoj mac tu' c'al chi yak' jul sba e in an, ta manaj jin Mam chi i'on jul oj, ẍi Jesús tet eb. \v 66 Yet tax c'al tu' xin, ec'al eb scuywom tu' jix meltzo yintaj junel xa. Ma xa c'al yal sc'ul eb jix tzajlo yintaj naj. \v 67 Yuxan, jix sk'anlen Jesús tet eb lacawan jaxca ti': \p —¿Jal jex, jaexti', ma che yoche chex meltzo je yintaj pax oj? ẍi Jesús tet eb. \v 68 Yuxan jix tak'wi Simón Pedro tu' tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj c'am junoj xa mac txequel bey oj cu oc tzajan oj. Yutol ja' yin wan k'ane cha wal e on ti', ja' tu' oj cu cha' cu k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 69 Jaonti', tuxa jix jaach kaoc yin cu c'ul. Kotaj tol jaachti', \w Cristo\w* jaach. Jaachti', Sc'aal jaach Dios iquis, ẍi naj Pedro tet Jesús. \v 70 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Jaex lacawan jex ti', jain jix jex jin sic' can el oj. Pero ey jun je xol tol ẍejab diablo yei, ẍi Jesús tet eb. \v 71 Yu naj Judas, sc'aal naj Simón Iscariote, yuxan quey tu' jix yala. Yutol ja' Judas tu' t'inan c'al ta' yale oc naj yul sk'ab camich yu. Pero tol pax yet cuywomal sba yetoj eb jusluc'wan tu'. \c 7 \s1 Ja' Eb Yuẍtaj Jesús, Ma Yaoc Sc'ul Eb Yin Naj \p \v 1 Jix lawi tu' xin, jix c'oli yec'ab Jesús yul-laj yet Galilea. Jal yul-laj yet Judea tu' xin, ma yal sc'ul jix eq'ui, yutol ja' eb yaawil ye bey Judea tu', jix ochen jix mak'on cam naj. \v 2 Pero c'uxan c'al tol lalan sjul pax jun sk'in eb Israel chi yij Sk'inal Patlaj.\f + \fr 7:2 \ft Ja' jun Sk'inal Patlaj, ja' ton yet chi swa'ne wan pat eb Israel catu' chi ey ec' yul jayeb oj c'u, yet watx' chi na'ontej jun cuarenta jabil yet jix ey ec' eb yul wan carpa pat bey cusiltaj tx'otx', yet jix eltej eb bey Egipto catu' jix apni eb bey tx'otx' Canaán.\f* \v 3 Yuxan jix yal eb yuẍtaj Jesús tet jaxca ti': \p —Manchej jaach ey ec' titi'. Asi' bey Judea, yet watx' chi yil pax eb ja cuywom a lugar titu' wan milagro cha tx'oxo. \v 4 Ta ey junoj mac txequel chi yoche sc'ul chi otajnele el yu ánima, c'am junoj tzet yetal tol ja' bey ewantaj chi yune'. Yuxan, quey ojab tu' cha wute ja ba. Ta yel ey milagro chi el ja wuneni, sowalil cha tx'ox el ja ba sattaj ánima, ẍi eb tet. \v 5 Quey tu' jix tz'aj yal eb yuẍtaj tu' tet, yutol c'am chi yaoc sc'ul eb yin naj. \v 6 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Man to sc'ual oj jin tx'oxon el jin ba. Jal jex xin, yal c'al mi tzet c'ual chi ske' je na'oni. \v 7 Ja' eb je yet yul yiban k'inal ti', c'am chi ske' ẍichon oc sc'ul eb je yin. Pero ja' win chi chichon oc sc'ul eb, yutol chin tx'ox el oj tol pena sbeybal eb. \v 8 Asi' wej, tx'ox el je ba bey jun k'in tu' jaexti'. Jainti', c'am to chin toi, yutol man to sc'ual oj jin tx'oxon el jin ba, ẍi Jesús tet eb. \v 9 Catu' jix can can bey Galilea tu' yet jix lawi yalon jaxca tu'. \s1 Yet Ey Xa Ec' Jesús Bey Jun Sk'inal Patlaj \p \v 10 Ja' yet xax to eb yuẍtaj tu' bey jun k'in tu', jix to Jesús pax oj, catu' yin ewantajil jix yun yapni. \v 11 Caw jix seyle ec' naj yu eb yaawil ye bey Judea bey jun k'in tu': \p —¿Beytu' la ey jun winaj tu'? ẍi eb chi ec' eb. \v 12 Miman tzet chi al-le yin naj xol ánima titu'. Ey eb chi aloni: “Caw watx' jun winaj ti',” ẍi eb. Pero ey pax eb chi aloni: “C'amaj, pena, chi etnele eb ánima yu,” ẍi eb. \v 13 Ewantajil chi yal eb jaxca tu', yutol chi xiw eb, tala chi yab eb yaawil ye bey Judea tu'. \v 14 Snan wal ey oc jun k'in tu', catu' jix oc Jesús yul stemplo Dios. Catu' jix c'oli scuywa xol ánima titu'. \v 15 Caw jix q'uey a sc'ul eb Israel ey octoj yul tu' yabeni. Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet jix yute yotajnen el wan chi yal jun naj ti', tol pax man cuywinaj oj? ẍi xa c'al eb. \v 16 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' wan cuybanile chi wal e ex ti' an, man wetoj an. Yet naj mac jix jin chejontej. \v 17 Ta ey mac chi yal sc'ul chi yun yochwan Dios, oj na'cha el yu, tol yet Dios wan cuybanile ti', catu' man yul oj wet chi walon an. \v 18 Ja' mac tol yul c'al yet chi k'anabi, tol chi yi' can a sba, yet watx' miman xa c'al yel oc apnoj sna'oni. Pero jainti', chi woche tol ja' naj mac jix jin chejontej, ja' ojab naj miman yel oc apnoj yul je sat. Yuxan, caw yel chi wal an. C'am c'al lek'ti'al chi wun an. \v 19 Ak'bil can sley Dios e ex yu naj Moisés, pero ila, c'am junoj jex che jije tzet chi yal jun ley tu'. ¿Tzet yuxan che yoche chin je yak' cam oj? ẍi Jesús tet eb. \v 20 Catu' jix tak'wi eb ánima bulan ec' titu' tet naj jaxca ti': \p —Jaachti', tejan ey junoj pena espíritu ey oc ja win. ¿Mac txequel junoj chi ochen chach yak' cam tu' cha wila? ẍi eb tet naj. \v 21 Yuxan jix yal pax naj tet eb jaxca ti': \p —Asan yu jun tzet jix el wunen yet sc'ual xewilal, yuxan caw jix q'uey a je c'ul yu. \v 22 Ja' tax eb kichmam yet peyxa, ja' tax eb jix i'on can el yich jun beybale chi yij \w circuncisión\w*. Catu' ja' naj Moisés jix alon can tol sowalil chi cu beybalne jun tu'. Yuxan, cax c'al sc'ual xewilal, che yak' circuncidar eb unin chi ali, \v 23 yet watx' c'am che ten tzet chi yal sley Moisés tu', yuxan che yak' circuncidar eb unin yet sc'ual xewilal. ¿Tzet yuxan chi tit pax je jowal win an, yu jix wak' wa'xoj sc'ul naj tu' yet sc'ual xewilal? \v 24 Man ojab comon oj che na' oc win an. Ta ey mac che na' oc yin, watx' ojab che yute je na'on oc yin, ẍi Jesús tet eb. \s1 Jix Yaltej Jesús Beytu' Jix Tita \p \v 25 Yuxan ey jaywan eb a Jerusalén jix alon jaxca ti': \p —¿Tumi manaj jun winaj ti' chi seyle ec' yu eb chi ochen chi ak'on cam oj? \v 26 Pero tol ey ec' titi', lalan sk'anab cu xol. C'am c'al tzet chi al-le pax tet. Tejan jix yaoc sc'ul eb yaaw yin, tol ja' ton Cristo. \v 27 Ja' yet oj jul Cristo tu', c'am mac otajnen bey oj tit oc oj. Pero jun winaj ti', kotaj beytu' jix tita, ẍi eb. \v 28 Ja' yet jix yaben Jesús wan tu', lalan yak'on wan cuybanile snan xol eb ey octoj yul stemplo Dios tu', catu' jix yalon eltej xol eb jaxca ti': \p —Yel toni, je yotaj jin an, catu' je yotaj pax bey titnaj jin an. Pero man yul oj wet jix jin juli. Ja' naj ja' caw yel, ja' naj jix jin chejontej. Pero man je yotaj oj naj tu'. \v 29 Jal jin xin, wotaj naj, yutol ja' titu' jix jin tit an. Ja' ton jix jin chejontej, ẍi Jesús tet eb. \v 30 Lalan yalon wan ti', catu' ey eb jix ochen jix aon oc naj preso. Pero c'am junoj mac txequel jix oc lacan yin naj, yutol man to sc'ual oj scami. \v 31 Ec'al eb ánima jix yaoc sc'ul yin, catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —Ja' yet oj jul naj Cristo, ¿tumi yel ec'ban milagro oj x'ox yintaj jun ti'? ẍi eb. Yuxan jix yaoc eb yin sc'ul tol ja' ton Cristo naj Jesús. \s1 Jix Chejle Eb Policía Yu Eb Fariseo To Yi'le Jesús \p \v 32 Ja' yet jix yaben eb fariseo tzet chi yal eb ánima yin Jesús tu', junne eb yetoj eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, jix chejontoj eb policía steynemal templo yu sto tit Jesús preso yalon eb. \v 33 Catu' jix yalon Jesús tu' jaxca ti': \p —Jayeb xane c'ual ey jin ec' je yetoj. Oj lawoj tu' xin, oj jin pax a bey ey naj jix jin chejontej an. \v 34 Jaexti', oj to jin je sey ec' oj, pero ma xa jin ilcha je yu, yutol ma ske' je yapni bey oj jin apnoj tu', ẍi tet eb. \v 35 Catu' jix k'anab a eb Israel xol yet jaxca ti': \p —¿Bey la tu' oj toj jun ti', yuxan chi yala tol man oj ilcha ku, sna'oni? Toj ja' bey eb ket conob ey ec' xol eb griego. ¿Tumi ta chi yoche ja' titu' oj toj xol eb, catu' chi to cuywa xol eb griego tu', sna'oni? \v 36 Ila tol jix yal e on jaxca ti': “Jaexti', oj to jin je sey ec' oj, pero man xa oj jin ilcha je yu, yutol ma ske' je yapni bey oj jin apnoj tu',” ẍi naj e on. ¿Tzet la chi yal yel oc apnoj wan jix yal e on tu' tinani' xin? ẍi eb Israel tu'. \s1 Jun Jaxca Ja' Ja' Chi A Wolna Yin Cu Pixan \p \v 37 Ja' yet jun c'u yet chi lawi can el k'in, ec'al ánima jix yamchai. Yuxan ja' to yet slawub sc'ual k'in tu', jix a linan Jesús snan xol eb, catu' jix yalon yin ipal jaxca ti': \p —Ta e ex che yoche che cha' can k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal, sebach wej e in an. Jaxca che yute che yuq'uen ja' ja' yu je tajinti'al, quey tu' oj je yute je cha'on jun k'inale tu' e in an. \v 38 Ta e ex che yaoc je c'ul win an, jaxca tol ey jun ja' ja' oj aol snuk' yin je pixan, catu' oj el sne. Ja' ton jun tu' oj ak'on je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. Yutol jaxca tu' yalon can An Juun Tz'ibebil can oj, ẍi Jesús tet eb. \v 39 Quey tu' jix yute yalon jaxca tu', yutol ja' eb chi yaoc sc'ul yin naj, chi ale oc naj Espíritu yin eb yu. Ja' yet jun tiempoal tu', c'am to chi ak'le Espíritu tet eb ánima, yutol c'am to chi pax a Jesús bey satcan. \s1 Jix Steele A Sba Eb Ánima Yu C'al Jesús \p \v 40 Jix lawi c'al yaben eb ánima tu' tzet jix yal Jesús tu', catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —Caw yel, ja' ton jun ẍejab Dios tol echbanebil sjul ku ti', ẍi eb. \v 41 Ey pax eb jix aloni: \p —Ja' jun ti', ja' ton naj \w Cristo\w*, ẍi eb. \p Pero ey wan xa eb jix alon jaxca ti': \p —Ja' jun Cristo tu', ¿tumi a Galilea jaxca jun ti' che na'? \v 42 Chi yal yul An Juun Tz'ibebil can oj, tol ja' jun Cristo tu', ja' bey conob Belén sowalil chi ali, bey ec'naj David yet peyxa, yutol yic'aal naj David, ẍi wan xa eb tu'. \v 43 Yuxan jix teele ton a sba eb ánima tu' yu c'al Jesús. \v 44 Ey jaywan eb jix ochen jix aon oc naj preso, pero c'am junoj mac txequel jix oc lacan yin naj. \s1 Ma Yaoc Sc'ul Eb Yaaw Yin Jesús \p \v 45 Asan eb policía, eb steynemal stemplo Dios, jix paxtoj eb xojli bey eb fariseo, yetoj bey eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, tutun ja' eb jix chejontoj eb. Catu' jix k'anlele el tet eb tu': \p —¿Tzet yuxan ma je yi'tej Jesús tu'? ẍi eb tet eb. \p \v 46 —Pero c'am junoj mac txequel chi apni sk'anab jaxca jun tu', ẍi eb policía tu'. \v 47 Catu' jix yalon eb fariseo tu' tet eb jaxca ti': \p —¿Tumi che yak' pax je ba etnele jaexti' xin? \v 48 ¿Ey mi junoj eb cu yaawil ti' chi yaoc sc'ul yin naj? Ja'c'ala' jaon fariseo jon ti', c'am junoj jon chi kaoc cu c'ul yin naj. \v 49 Asan eb comon ánima, eb man yotaj oj nioj sley Moisés, asan eb chi yaoc sc'ul yin. Pero ey sjowal sc'ul Dios yiban eb, ẍi eb fariseo tu'. \v 50 Ey jun yet fariseoal eb tu' chi yij Nicodemo. Jun betnaj ec' k'anab yetoj Jesús yet ak'balil. Ja' jun tu' jix alon tet eb jaxca ti': \p \v 51 —Ja' yalon cu ley, tol c'am sleyal chi kaoc sya'ilal yiban junoj mac txequel ta c'am chi kab tet tzet smul, ẍi naj tet eb. \v 52 Yuxan jix yal eb tet naj jaxca ti': \p —¿Tumi a Galilea jaach yetoj jun winaj tu'? Il yul An Juun Tz'ibebil can oj, ja' titu' oj ja wila, tol c'am junoj ẍejab Dios chi tit bey Galilea, ẍi eb tet naj. \v 53 Catu' jix pax can jun jun eb bey sna. \c 8 \p \v 1 Jal pax Jesús tu' xin, jix to can bey wonan Olivalaj. \s1 Sk'aneal Jun Ix Amul Ix \p \v 2 Ja' yet jix k'inibi a yet yewial tu', jix apni pax Jesús bey stemplo Dios junel xa. Ja' yet jix apni naj tu', masanil eb ánima ec' titu' jix yamcha oc sc'atan naj. Catu' jix ey chotan naj scuyon eb. \v 3 Catu' jix i'letej jun ix ix sc'atan naj yu eb cuywam yin sley Moisés tu' yetoj eb fariseo tu'. Lalan smulwi ix, catu' jix mi'cha el ix yu eb, jix i'letej ix sc'atan naj yu eb. Ja' sattaj masanil eb ánima jix oc linan jun ix tu'. \v 4 Catu' jix yalon eb tet naj jaxca ti': \p —Jaach cuywam, ja' jun ix ti', lalan smulwi yet jix ilcha el ku on. \v 5 Ja' sley Moisés chi aloni, tol ja' eb ix ix quey tu' sbeybal jaxca ti', sowalil chi k'ojch'ennele can cam eb. Jal jaach, ¿tzet ja chi jaachti'? ẍi eb tet Jesús. \v 6 Pero tu' c'al jix tz'aj sk'anle eb jaxca tu', yu yak'le porobal naj yu eb, yutol chi yoche eb, tol chi ak'le queja naj yu eb. Ja' Jesús tu', tu' c'al jix ey noan oj, catu' jix tz'ibli ey yetoj yiximal sk'ab sat tx'otx'. \v 7 Catu' jix sk'anlen eb tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet wal chi yun jun ti' xin? ẍi eb tet naj. \p Yuxan jix a linan naj, catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ta ey junoj jex c'am nioj je penail, ja' ojab chi babi sk'ojon oc ch'en ch'en yin ix, ẍi naj tet eb. \v 8 Jix lawi yalon jaxca tu', jix ey pax noan junel xa. Catu' jix tz'ibli ey junel xa sat tx'otx'. \v 9 Ja' yet jix yaben eb tzet jix yal tu', jix sna'on sba jun jun eb, tol ey spenail jun jun eb. Yuxan, jun jun ta' xa c'al jix yun spaxtoj eb. Ja' eb ichamtaj winaj jix babi cha'on el yich yeltoj, catu' tzajan yeltoj eb ach'e. Xojli xa c'al Jesús jix can bey linan oc ix ix tu'. \v 10 Catu' jix a linan oj, catu' jix yiloni, xojli xa c'al ix ix tu' linan can oc oj, catu' jix yalon tet ix jaxca ti': \p —Txo ix, ¿beytu' ey eb chach ak'on queja tu'? ¿C'am mi junoj mac txequel jix ak'on queja ja win? ẍi Jesús tet ix. \p \v 11 —C'am mac txequel, Mamin, c'am junoj, ẍi ix. \p —Yetoj jin pax oj, man oj wak' queja ja win an. Asi' manchej xa ja sey ja mul junel xa, ẍi Jesús tet ix. \s1 Ja' Jesús Chi Ak'on Saj K'inal Yin Spixan Eb Ánima \p \v 12 Catu' jix yalon Jesús xol eb ánima tu' jaxca ti': \p —Jainti', jaxca saj k'inal we xol eb ket animail bey yul yiban k'inal ti'. Ja' mac chi oc jin cuywom oj an, oj wak' saj k'inal bey spixan. Yu jun saj k'inal tu', yuxan oj ẍa' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Ma xa ec'ab eb xol k'ej k'inal, ẍi Jesús. \v 13 Catu' jix yalon eb fariseo tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaachti', yul c'al ja wet cha waloni tol ey ja wopiso. Yuxan c'am yel oc apnoj nioj ja wet cha wal tu', ẍi eb tet Jesús. \v 14 Yuxan jix yal pax naj tet eb jaxca ti': \p —Cax c'al mi yul wet chi walon an, tol ey wopiso, pero caw yel chi wal an. Yutol jainti', caw wotaj bey jix jin tit an. Yetoj pax oj, wotaj bey oj jin toj an. Jaexti', man je yotaj oj bey titnaj jin an, catu' man pax je yotaj bey oj jin toj. \v 15 Jaexti', tu' c'al comon che na' oc yin junoj mac txequel yin eyman. Jainti', c'am mac chin na' oc yin. \v 16 Pero k'inaloj ta ey mac chi woche chin na' oc yin, jichan c'al ch'un jin na'on oc yin. Yutol man jin txojli oj chin na'on oc yin. Junne ey jin Mam wetoj an, yutol ja' jix jin chejontej. \v 17 Ja' cu ley ey ec' yul cu k'ab chi aloni, ta tol ey cawan oj testigo laan c'al yaloni, sowalil chi cu cha' kab tzet chi yal eb. \v 18 Pero ilabi, ey cawan mac chi yak' sba testigoal win an. Chi wak' jin ba testigoal win an. Testigo pax jin Mam wetoj an, yutol ja' chejnen jin tej, ẍi Jesús tet eb. \p \v 19 —¿Pero beytu' ey ja Mam tu' xin? ẍi eb tet naj. \p Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', man je yotaj oj mac jin txequel. Man je yotaj oj pax jin Mam tu' an. K'inaloj ta je yotaj mac jin txequel, je yotaj pax jin Mam tu', ẍi naj tet eb. \v 20 Ja' yul stemplo Dios, bey scawilal cha'bal sa'beal tet Dios, ja' titu' jix yal Jesús wan ti'. Ja' titu' jix cuywa xol ánima. C'am junoj mac jix oc lacan yin, yutol c'am to chi jul sc'ual scami. \s1 Ma Ske' Je To Bey Oj Jin Toj, Ẍi Jesús \p \v 21 Jix yal Jesús tet eb junel xa jaxca ti': \p —Oj jin toj, jainti'. Oj to jin je sey ec' oj, pero xol je penail oj jex cam oj. Catu' ma ske' je yapni bey oj jin apnoj tu', ẍi Jesús tet eb. \v 22 Yuxan jix yal eb yaawil ye bey Judea tu' jaxca ti': \p —Tejan oj yak' cam sba yul yet, yuxan chi yala, tol ma ske' kapni bey oj apnoj tu', ẍi eb. \v 23 Catu' jix yalon pax naj tet eb jaxca ti'. \p —Jaexti', a sat tx'otx' jex, yutol yet jex yul yiban k'inal ti'. Jainti', man yet oj jin jun yul yiban k'inal ti', yutol a satcan jin an. \v 24 Yuxan jix wal e ex an, tol xol je penail oj jex cam oj. Ta c'am che yaoc yin je c'ul, tol jain ton mac jix wute waloni, yin je mul oj jex cam oj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 25 —¿Mac jaach txequel xin? ẍi pax eb tet naj. \p Catu' jix yalon jaxca ti': \p —Albil xa wu an yet tax yalantoj e ex, mac jin txequel. \v 26 Caw ey tzetal chi ske' walon je yin, catu' chi ske' jin na'on oc je yin, pero asan tzet yalnaj e in yu mac jix jin chejontej, asan chi wal tet eb ánima yul yiban k'inal ti'. Caw yel tzet chi yala, ẍi Jesús tet eb. \v 27 Pero ma na'cha el yu eb, tol ja' yin cu Mam Dios chi yala. \v 28 Yuxan jix yal pax naj tet eb jaxca ti': \p —Ja' to yet oj jin je t'unban a oj, catu' oj na'cha el je yu, tol jain ton Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios. Catu' oj je yotajnen el oj, tol man yul oj wet chi wunen wan ti'. Asan wan cuybanile yalnaj jin Mam e in an chi wal an. \v 29 Ja' jun chejnen jin tej tu', ja' ey oc wetoj an. Ja' jin Mam tu', c'am chin sbej can jin txojli, yutol asan tzet chi ẍa' sc'ul, asan chi c'al wun an, ẍi Jesús tet eb. \v 30 Ja' yet jix yalon naj wan ti', ec'al eb jix yaoc sc'ul yin. \s1 Eb Yuninal Xa Dios Yetoj Eb Ey To Oc Yin Spenail \p \v 31 Catu' jix yalon Jesús tu' tet eb Israel jix yaoc sc'ul yin naj tu' jaxca ti': \p —Ta ey c'al oc je na'bal tobal k'inal yin tzet chi wal an, ja' caw jin cuywom jex ton sic'lebil. \v 32 Catu' oj je yotajnen el sk'ane Dios tol caw yel. Yu jun yel tu', oj jex jajcha el oj, ẍi Jesús tet eb. \v 33 Catu' jix yalon pax eb tet naj jaxca ti': \p —Jaonti', yic'aal jon pax naj Abraham ja wetoj. C'am junel oj jix cu oc moso oj junoj ánima. ¿Yuxan, tzet yuxan cha wala, tol oj cu jajcha el oj? ẍi eb. \p \v 34 —Caw yel chi wal e ex an, yal c'al mac tol ja'c'ala' yunen spenail, caw ey oc eb yin yak'omal oj servil spenail tu'. \v 35 K'inaloj ey junoj mac txequel ey oc yak'omal oj servil junoj ánima tinani'. Ja' jun moso tu', ma ske' ye ec' yetoj jun ánima tu' junelne. Pero ja' junoj sc'aal junoj ánima tu', caw sc'aal ton junelne. \v 36 Yuxan, ta jain chex jin jaj el yin je penail, caw yel oj jex ton jajcha el oj, yutol Sc'aal jin Dios. \v 37 Jainti', wotaj toni, tol yic'aal jex naj Abraham wetoj an. Pero ila, che yoche chin je yak' pax cam oj, yutol ja' tzet chi wal e ex, c'am yel oc apnoj yul je sat. \v 38 Ja' tzet ilbil wu bey jin Mam, ja' chi wal e ex. Jaexti', tx'oj je mam. Ja' yochwan je mam tu' che yune', ẍi Jesús tet eb. \p \v 39 —Pero jaonti', yic'aal jon naj Abraham, ẍi eb tet Jesús. \p —Ta yel yic'aal jex naj Abraham tu'. Tzet yuxan c'am che yun tzet jix yun naj. \v 40 Asan wan tzet yetal yel albil yu Dios e in an, chi wal e ex. Pero che yoche chin je yak' pax cam oj. Ja' naj Abraham tu', c'am junel oj quey tu' jix yute sba. \v 41 Jaexti', ja' tzet chi yun je mam, ja' che yun yetoj, ẍi Jesús tet eb. \p —Pero jaonti', man comon winaj jon. Junne cu Mam, ja' ton Dios, ẍi eb tet Jesús. \v 42 Man yel oj tol ja' Dios je mam. Ta yel ja' Dios je Mam, ey je cam c'ulal win an, yutol ja' bey Dios jix jin tit an, catu' jix jin jul titi'. Man tu' c'al oj jix jin jul yul wet an, ja' Dios jix jin chejontej. \v 43 ¿Tzet yuxan c'am chi na'cha el je yu tzet chi wal e ex ti' an? C'am chi na'cha el je yu, yutol c'am chi yal je c'ul che cha' je yab tzet chi wal ti' an. \v 44 Ja' je mam jaexti', ja' ton naj diablo. Yuxan, asan yin naj che yaoc je na'bal. Asan tzet chi yoche naj diablo che yune'. Mak'om cam ánima xa naj diablo yet tax jix wa'xi yul yiban k'inal ti'. C'am nioj yel oc apnoj junoj tzet yetal yel yu naj, yutol c'am junoj tzet yetal yel chi yala. Ja' yet chi yak'on junoj lek'ti'al, ja' bey sna'bal chi tita, yutol caw lek'ti' naj. Ja' ey yet masanil lek'ti'al. \v 45 Jal jin xin, caw yel wan tzet yetal chi wal e ex an, pero c'am che cha' pax je yabe. \v 46 ¿Mac junoj jex chi ske' je tx'oxon oc nioj jin penail? Caw yel wan chi wal e ex ti' an, yuxan, ¿tzet yuxan c'am che cha' pax je yabe? \v 47 Ja' eb yet Dios, chi yak' xiquin eb tet sk'ane. Pero jaexti', ma jex yetoj Dios. Yuxan, c'am chi yal je c'ul che yak' je txiquin tet, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ey Xa Ec' Jesús Yet C'am To Chi Ali Naj Abraham \p \v 48 Catu' jix yalon pax eb yaawil ye bey Judea tu' tet naj jaxca ti': \p —Ila xin, yel chi kala. Tejan tol a Samaria jaach. Tejan ey junoj pena espíritu ey oc ja win, ẍi eb tet Jesús. \p \v 49 —C'amaj, c'am junoj pena espíritu ey oc win an. Tol lalan jin jijen tzet chi yal jin Mam. Tu' c'al chex buchwa win. \v 50 Jainti', c'am chi woche tol miman xa c'al wel oc apnoj. Pero ey jun mac txequel chi aloni tol miman wel oc apnoj yul sat. Ja' jun tu' oj alon oj mac txequel chi alon yin yel c'al mac txequel chi alon yin man yel oj. \v 51 Caw yel chi wal e ex, ja' mac chi jijen tzet chi wal an, c'am bak'in oj cam eb, ẍi Jesús tet eb. \p \v 52 —Ja' tinani', caw kotaj sic'lebil tol ey junoj pena espíritu ey oc ja win. Ja' naj Abraham, yetoj c'al eb ẍejab Dios yet peyxa, jix cam masanil eb. Catu' cha walon pax oj: “Ta ey mac chi jijen tzet chi wal an, man oj cam eb,” ja chi to wal pax oj. \v 53 ¿Tumi yel ec'ban ja wopiso yintaj kichmam Abraham tu', c'al yintaj eb ẍejab Dios yet peyxa? Pero ilabi, jix cam pax eb tu'. ¿Mac jaach txequel ja na'on tinani'? ẍi eb tet Jesús. \v 54 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ta yul c'al wet chi wi'on can a jin ba, c'am nioj wel oc apnoj. Ja' ton jin Mam chi aloni tol ey wel oc apnoj. Ja' ton jin Mam tu' che yal oc je Diosal oj. \v 55 Pero cax c'al che yal oc je Diosal oj, man je yotaj oj naj. Jal jainti', caw wotaj Dios tu'. K'inaloj ta chi wal an, tol man wotaj oj Dios. Lek'ti' jin jaxca jex tu'. Pero caw yel wotaj Dios. Ja' tzet chi yala, chin jije. \v 56 Ja' kichmam Abraham, jix tzala a oj, yutol albil tet naj, tol oj yil jin juli. Jix ton yila, yuxan jix yak' tzala sc'ul naj, ẍi Jesús tet eb. \p \v 57 —¿Tumi ilbil yin Abraham ja wu? Pero toj ey jaach xa pax junoj cincuenta jabil, ẍi eb tet Jesús. \p \v 58 —Caw yel chi wal e ex an, ja' yet c'am to chi ali naj Abraham tu', ey jin xa ec' jainti' an, ẍi Jesús tet eb.\f + \fr 8:58 \ft Tuxa chi lawi caab mil jabil scam naj Abraham yet jix yalon Jesús jun ti'.\f* \v 59 Jix lawi tu' xin, jix c'oli sic'on a ch'en eb, catu' jix yochen eb jix k'ojch'enne cam oj. Jix yewban el sba naj tet eb. Catu' jix eltej yul stemplo Dios tu'. \c 9 \s1 Naj Jix Jajcha Can Sat Yu Jesús \p \v 1 Ja' yet junel, yet lalan sbey Jesús yetoj eb scuywom, jix yilon jun winaj eb c'am chi ske' yilwi yet c'al ta' jix ali. \v 2 Catu' jix sk'anlen eb cuywom tu' jaxca ti': \p —Jaach cuywam, ¿tzet yuxan c'am chi ske' yilwi jun winaj ti' yin tax yalubal? ¿Jam eb mame txutxe ey smul, ma ja' naj ey smul? ẍi eb tet Jesús. \p \v 3 —Ja' jun winaj ti', man yu oj smul smam xutx, yuxan quey tu' yei. Man pax yu oj smul naj yuxan quey tu' yei. Pero tol chi yoche Dios chi x'ox junoj milagro yin naj, yuxan quey tu' yei. \v 4 Sowalil chi cu wa'ne smulnail naj jix jin chejontej, yajban ey to c'u. Yutol ja' yet oj ey to c'u, c'am xa mac chi ske' smulnai. \v 5 Yet ey jin to ec' yul yiban k'inal ti', jaxca saj k'inal oj eb ánima we an, ẍi Jesús tet eb. \v 6 Jix lawi yalon wan ti', catu' jix tz'ubli ey sat tx'otx' tu'. Catu' jix swa'nen nian sok'om yetoj s'ub tu'. Catu' jix yaon oc yin sbak'sat naj c'am chi ske' yilwi tu'. \v 7 Jix lawi jun tu', jix yalon Jesús tet naj: \p —Asi' bey jun ja' chi yij Siloé. Ja' titu' oj ja tx'a' el ja sat, ẍi Jesús tet naj. (Siloé chi yal yel oc apnoj, chejbil ja'.) \p Jix lawi c'al tu', jix to naj x'a'on el sat bey ja' tu'. Catu' ja' yet jix meltzoi, chi xa ske' yilwi. \v 8 Ja' eb ey scawil-laj naj tu', c'al jantaj eb otajneni tol c'am c'al ta' chi ske' yilwani, jix yalon eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', chi cu na' tol ja' jun chi ey chotan k'ano sa'beal, ẍi eb. \p \v 9 —Ja' ton naj, ẍi wan xa. \p Pero ey wan xa chi alon pax oj: \p —C'amaj. Manaj. Tu' c'al mi laan yili jun ti' yetoj naj c'am chi ske' yilwi tu', ẍi eb. \p Catu' jix yalon naj tu'. \p —Jain toni, ẍi naj tet eb. \p \v 10 —¿Tzet jix yun sjajcha ja sat tu' xin? ẍi eb tet naj. \p \v 11 —Ja' jun chi yij Jesús jix ak'on jajcha can jin sat ti' an. Jix swa'ne nian sok'om. Jix yaon oc yin sbak' jin sat ti' an. Catu' jix yalon e in jaxca ti': “Asi' bey jun ja' chi yij Siloé. Asi' tx'a' el ja sat titu',” ẍi e in an. Jix jin to jin tx'a'on el jin sat tu'. Quey tu' jix yun sjajcha can jin sat ti', ẍi naj tet eb. \p \v 12 —¿Beytu' ey jun winaj tu' tinani'? ẍi eb tet naj. \p —Man wotaj oj, ẍi naj tet eb. \s1 Ja' Eb Fariseo Jix K'anlen Tzet Jix Yun Sjajcha Sat Naj \p \v 13 Jix lawi tu', catu' jix i'letoj naj yu eb sc'atan eb fariseo tu'. \v 14 Sc'ual xewilal yet jix jajcha can sat naj yu nioj sok'om jix swa'ne Jesús yetoj s'ub. \v 15 Yu jun tu', yuxan jix sk'anle eb fariseo tu' tet naj jaxca ti': \p —¿Tzet jix yun sjajcha a ja sat tu' xin? ẍi eb. \p —Ja' Jesús jix aon oc nian sok'om yin sbak' jin sat ti' an. Catu' jix ẍejon jin tx'a' el oj. Yuxan watx' xa wilwi tinani', ẍi naj. \v 16 Catu' jix yalon jaywan eb fariseo tu' tet naj jaxca ti': \p —Ja' jun winaj jix jajon ja sat tu', man yetoj Dios, yutol c'am chi sjije yet sc'ual xewilal, ẍi eb. \p Pero ey jaywan xa jix alon jaxca ti': \p —Ja' Jesús tu', man penawom oj. Ja' junoj penawom, ¿tumi ta chi ske' x'oxon wanoj milagro jaxca wan chi x'ox ti'? ẍi eb. Yuxan caab tujan jix el oc eb ánima tu'. \v 17 Yu jun tu', yuxan jix sk'anle eb junel xa tet naj chi xa ilwi tu' jaxca ti': \p —Jal jaach, jaachti', ¿tzet ja chi yu naj jix jajon ja sat tu'? ẍi eb tet naj. \p —Jainti', ẍejab Dios yei, jin na'oni, ẍi naj. \v 18 Pero eb yaawil ye bey Judea tu', ma ẍa' eb yabe, ta tol, tol to jix ilwi a naj. Ja' sna'on eb, tol chi ilwi c'al ta' a. Yuxan jix awtele smam c'al xutx naj yu eb. \v 19 Ja' tet eb jix sk'anle el eb jaxca ti': \p —¿Ja' naj ti', yel mi je yuninal, catu' yel mi tol c'am chi ilwi yin tax yalubal? Ta yel wan ti', ¿Tzet yuxan chi xa ilwi pax naj xin? ẍi eb tet eb. \p \v 20 —Ja' ton naj, c'am c'al ta' chi ilwi yin tax yalubal. \v 21 Pero man kotaj oj tzet jix yun sjajcha can sat. Man pax kotaj oj mac jix jajon can tet naj. Ilabi, ey xa ya'bilal naj. ¿Tzet yuxan manaj tet naj che k'anle je yabe? Oj ske' yalon e ex, tzet utbil jix yun sjajcha can sat tu', ẍi eb. \v 22 Jaxca tu' jix yute yalon eb, yutol caw chi xiw eb yu eb yaaw xol eb a Judea tu'. Yutol tuxa jix yal eb yaaw tu' jaxca ti': “Ta tol ey eb oj alon oj, tol ja' Jesús, ja' ton naj Cristo, ẍi, oj kujte eltoj eb yul snail culto ti',” ẍi eb. \v 23 Yu jun tu', yuxan asan c'al nian ti' jix yal smam c'al xutx naj tu': “Ilabi ey xa ya'bilal naj, ¿tzet yuxan manaj tet naj che k'anle je yabe?” ẍi c'al eb. \v 24 Jix lawi tu' xin, jix awtele pax naj chi xa ilwi tu' yu eb junel xa, catu' jix yalon eb tet jaxca ti': \p —Caw yel cha wal sattaj Dios, yutol kotaj, caw penawom jun winaj tu', jun cha wal tol jix jajon ja sat tu', ẍi eb tet naj. \v 25 Jix tak'wi naj jaxca ti': \p —Jainti', man wotaj oj ta penawom naj, ma c'amaj. C'am chi ske' waloni. Asan jun ti' wotaj an, tol ja' yet yalantoj, c'am chi ske' wilwi nioj, jal tinani', chi xa ske' wilwi, ẍi naj. \p \v 26 —Pero, ¿tzet wal jix jaach yute xin? ¿Tzet jix yute sjajon ja sat ti'? ẍi eb tet naj. \p \v 27 —Jix wal e ex tzet jix yun sjajcha jin sat ti' an, pero c'am che cha' je yab tzet chi wal an. ¿Tzet yuxan che yoche chi wal pax e ex junel xa? ¿Tumi che yoche chex oc scuywom oj pax oj? ẍi naj tet eb yaawil ye bey Judea tu'. \v 28 Ja' yet jix yaben eb wan ti', catu' jix buchwa a eb yin naj, jix yalon eb jaxca ti': \p —Jaachti', scuywom jaach ton jun winaj tu'. Jal jon jaonti' xin, scuywom jon naj Moisés. \v 29 Kotaj, tol jix k'anab can Dios tet Moisés tu', pero ja' Jesús tu', man kotaj oj mac jix ak'on yopiso naj, ẍi eb yaawil ye bey Judea tu'. \p \v 30 —¿E… tz'i xam wal bian? Jaexti', che yala, tol man je yotaj oj mac ak'bil yopiso. Pero ilabi, jix jajcha pax can jin sat ti' yu naj. \v 31 Kotaj, tol caw c'am chi able xa eb pena sbeybal yu Dios. Asan eb chi yi' ey sba tet, eb chi jijen tzet chi yala, asan eb tu' chi able xa yu Dios. \v 32 C'am to junoj chi kab sk'umal tol chi sjaj sat junoj mac c'am chi ske' yilwi yin tax yalubal. \v 33 K'inaloj ta man ẍejab oj Dios Jesús tu', c'am mi nioj tzet chi ske' yu, ẍi naj tet eb. \p \v 34 —Jaachti', yin spenail alinaj jaach, ¿tumi cha woche jaach oj jon ja cuyu? ẍi eb tet naj. \p Catu' jix ujtele eltej naj yul snail culto tu' yu eb, ma xa cha'le octoj naj xol eb. \s1 Ja' Eb Chi Jajcha Can Sat Yin Yet Dios, Catu' Chi Na'cha El Yu \p \v 35 Jix yaben Jesucristo tol jix ujtele eltej naj jix jajcha can sat tu' bey yul snail culto tu' yu eb, yuxan ja' yet jix yil-len sba yetoj naj junel xa, jix yalon tet naj jaxca ti': \p —¿Chim ja waoc ja c'ul yin naj Sc'aal Dios? ẍi Jesús tet naj. \p \v 36 —Mamin, al e in an, mac txequel jun Sc'aal Dios tu', yet watx' chi waoc jin c'ul yin, ẍi naj. \p \v 37 —Ja wotaj xa mac txequel. Jain ton mac lalan jin k'anab ja wetoj ti', ẍi Jesús tet naj. \v 38 Jix lawi yalon Jesús jaxca tu' xin, catu' jix ey kaan naj sattaj Jesús tu', catu' jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —Mamin, chi waoc jin c'ul ja win, ẍi naj. \v 39 Catu' jix yalon Jesús tet naj tu': \p —Yu swa'xi el eb ánima wu an, yuxan jix jin jul bey yul yiban k'inal ti', yutol ey eb c'am chi ske' yilon set yetal yet Dios tinani'. Pero jaxca tol oj jajcha sat eb tu' wu an. Ey wan xa eb xin, caw chi ske' yilon set yetal yet Dios sna'oni, pero ja' eb tu', jaxca tol oj etex el sat eb wu an, ẍi Jesús. \v 40 Ja' yet jix yaben jaywan eb fariseo ey ec' titu' wan tu', jix yalon eb tet Jesús jaxca ti': \p —¿Tumi cha na', tol c'am chi ske' kilon yet Dios? ẍi eb. \p \v 41 —Ta chi na'cha el je yu tol c'am chi ske' je yilon yet Dios, c'am chi can je penail je yiban. Pero yutol che yala, tol chi ske' je yilon yet Dios tu', yuxan oj can je penail je yiban. \c 10 \s1 Sk'aneal Jun Colal No' Me' \p \v 1 K'inaloj ey junoj colal no' me' bey chi octoj junoj winaj tinani'. Ta manaj bey sti' jun colal tu' chi octoj, pero tx'oj pax bey chi octoj, caw yel chi wal e ex, elk'om ton jun chi unen jaxca tu'. \v 2 Ja' pax mac ja' yul sti' colal chi octoj xin, ja' ton naj yilomal no' tu'. \v 3 Ja' naj weynem colal,\f + \fr 10:3 \ft Ja' sbeybal eb ey sme' bey Israel tu', tol junne mac chi weynen no' yul colal yet ak'balil catu' tx'oj jun naj ilom me' chi teynen no' yet c'ualil.\f* ja' naj chi jajon sti' colal tet naj ilom me' tu'. Yotaj yilomal no' me' tu'. Yotaj sbi jun jun sme' naj ilom me' tu'. Ja' naj chi i'on eltej no'. \v 4 Chi lawi yi'on eltej no' sme' naj, catu' chi babi naj sattaj no'. Chi oc tzajan no' yintaj naj, yutol k'eynaj xa no' yetoj naj. \v 5 Pero k'inaloj ey junoj xa winaj man k'eynaj oj no' yetoj, man comon oj chi oc tzajan no' yintaj. Ta man k'eynaj oj no' yetoj, chi el no' tet, ẍi Jesús. \v 6 Jix yaltej jun k'aneal ti' Jesús tet eb, pero ma na'cha el yu eb tzet chi yal yel oc apnoj. \s1 Laan Jesús Jaxca Junoj Watx' Ilom Me' \p \v 7 Catu' jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex an, jaxca sti' colal bey chi octoj no' me', quey jin tu' an. \v 8 Ey eb babel julnaj jin sattaj, jix tz'aj yalon oc sba eb colwawomal. Jaxca junoj elk'om chi oc yul colal quey tu' masanil eb. Pero eb yet xa Dios, ma yaoc sc'ul eb yin eb. \v 9 Jainti', laan jin jaxca junoj sti' colal tu' an. Ja' eb chi octoj yul jun sti' colal tu', oj colcha eb. Jaxca junoj me' chi octoj, chi eltej yul scolal seyon low sba, quey tu' oj yun eb. \v 10 Ey eb jaxca junoj elk'om chi juli, chi yelk'anentoj catu' chi yak'on cam oj. Jal jin jainti', jix jin jul yu wak'on sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal, yet watx' caw miman swatx' c'ulal Dios oj ẍa' eb. \v 11 Jainti', laan jin jaxca junoj ilom me' caw watx', bejan sc'ul scam sq'uexel oj no', quey jin pax tu', jainti', bejan jin c'ul jin cam sq'uexel oj eb wet. \v 12 Ey bey tu' c'al chi maanele junoj mac txequel chi ilon no' me', pero man ja' caw ilom me' oj. Ja' yet chi yilon sjul no' oj, eyman chi sbej can bulan no' me' tu' xojli, catu' chi eli, yutol man yet oj no'. Chi lawi tu', catu' chi mi'cha can oc no' me' tu' yu no' oj tu', catu' chi yuchon can sajlem oj. \v 13 Ja' naj ilom me' tu', chi el naj, yutol asan yu stool sc'u naj yuxan chi ilwi me', man yu oj tol ey yel oc apnoj no' yul sat naj. \v 14-15 Jainti', laan jin jaxca junoj ilom me' caw watx'. Ja' eb wet an, jaxca tol jin me' eb an. Otajbil jin yu jin Mam. Ja'c'ala' jin, wotaj jin Mam tu'. Jaxca wotajnen jin ba yetoj jin Mam tu', quey tu' wotajnen jin ba yetoj eb wet xa yei. Oj wak' cam jin ba sq'uexel oj eb wet tu' an. \v 16 Ey wan xa eb tol to oj yaoc sc'ul win an, asan tol man ket conob oj eb. Sowalil oj jin yamba oc eb. Oj sjijen eb e in an. Junxane bulan oj yun eb wet tu' masanil, yutol junne mac oj ilon eb. \v 17 Chi cam el sc'ul jin Mam win an, yutol oj wak' jin ba cam oj, catu' oj jin pitzc'u pax a junel xa. \v 18 Jainti', chi el yin jin c'ul wak'on cam jin ba. C'am mac chi ske' jin yak'on cam oj ta c'am chi yal jin c'ul. Ey wopiso wak'on cam jin ba. Ey pax wopiso wiquisbi a junel xa. Yutol quey tu' jix yute yak'on can jun chejbanil ti' jin Mam e in an, ẍi Jesús tet eb. \v 19 Ja' yet jix yalon wan ti', jix steelen can a sba eb yaawil ye bey Judea tu' yu. Caab tujan jix yute can to sba eb junel xa. \p \v 20 Ey eb jix alon jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan che yab tzet chi yal jun winaj ti'? Ila, tol ey oc pena espíritu yin naj. Cha'bil joybinaj sat yu, ẍi eb. \v 21 Pero ey pax wan xa eb chi alon jaxca ti': \p —Ta ja' pena espíritu ey oc yin, ¿tumi ta chi ske' yalon jaxca ti': Tumi chi ske' sjajle sat junoj mac c'am chi ske' yilwi yu pena espíritu? ẍi wan xa eb tu'. \s1 C'am Chi Cha'le Jesús Yu Eb Yaawil Ye Bey Judea \p \v 22 Ja' yet stiempoal xa nabil k'inal, jix cha'le sk'inal stemplo Dios bey Jerusalén.\f + \fr 10:22 \ft Ja' jun yaaw chi yij Antioco Epifanes, ja' naj jix ak'on jun ley tol chi tan sculto eb Israel. Ja' yet jix ak'le spermiso yoc sculto eb junel xa, jix ẍa' el yich jun sk'inal templo tu'.\f* \v 23 Lalan yec'ab Jesús bey templo tu', bey jun yamak'il chi yij yet Salomón. \v 24 Catu' jix oc joyan eb yaawil ye bey Judea ey ec' titu' yin naj Jesús. Jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Bak'in c'al oj ja bej can jun caab c'ulal tu'? Ta Cristo jaach, al e on tinani', ẍi eb tet naj. \v 25 Catu' jix tak'wi Jesús tet eb jaxca ti': \p —Xax wal e ex an, pero c'am che yaoc yin je c'ul. Ja' wan milagro chin tx'oxo, asan yu yopiso jin Mam yuxan chi ske' wu jin tx'oxoni. Catu' ja' ton wan tu' chi tx'oxon el oj mac jin txequel. \v 26 Pero jaexti', caw c'am che yaoc yin je c'ul, yutol man wetoj je yei, jaxca ta' jix wal e ex junel an. \v 27 Ja' eb wet an, chi yaoc xiquin eb yin tzet chi wal an. Catu' wotaj eb an. Jaxca no' me' chi oc tzajan yintaj yilomal, quey tu' chi yun tzajlo eb wintaj an. \v 28 Jain, chi wak' sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. Yuxan, c'am bak'in oj q'uey el eb. C'am junoj mac txequel chi ske' yi'on ec' eb yul jin k'ab. \v 29 Ja' jin Mam, ec'ban yel oc apnoj yintaj masanil, ja' jix ak'on e in an. C'am junoj mac txequel chi ske' yi'on ec' eb yul sk'ab jin Mam tu'. \v 30 Jainti', laan jin yetoj cu Mam Dios, yutol junne animail we yetoj, ẍi Jesús tet eb yaawil ye bey Judea tu'. \v 31 Yu jix yal jun tu', yuxan jix sic' a ch'en eb, catu' chi yoche eb jix k'ojch'ennen cam naj. \v 32 Pero jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Caw ey tzet yetal watx' jix el wunen yu yipal jin Mam je nan je xol. ¿Beytet junoj wan tu', yuxan che yoche chin je k'ojch'enne cam an? ẍi Jesús tet eb. \p \v 33 —Man yu oj junoj watx' jix el ja wunen tu', yuxan chi koche chach cu k'oj cam on, pero asan yu cha buch Dios. Jaachti', comon ánima jaach, pero ila cha wal pax oc ja ba Diosal, ẍi eb tet naj. \v 34 Yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Ja' yul an ley ey ec' e on, quey tu' tz'ibebil can ey jaxca ti': “Jain chi wal an, tol dios jex jun jun jex,” ẍi can Dios yul An Juun.\x * \xo 10:34 \xt Salmos 82:6\x* \v 35 Kotaj, ja' tzet tz'ibebil can yul An Juun tu', ma ske' tu' c'al oj cu tena. Ja' Dios jix alon can tet eb cha'nen can jun k'ane tu', tol dios eb. \v 36 Jainti', Dios jix jin sic'on el oj, ja' jix jin chejontej yul yiban k'inal ti'. Yu jun tu' yuxan, ¿tzet yuxan che yala, tol chin buchwa yin Dios, yet chi waloni tol Sc'aal jin Dios? \v 37 Ta manaj tzet chi yun jin Mam tu' chi wun an, manchej je yaoc je c'ul win an. \v 38 Pero jainti', lalan wunen tzet chi yun jin Mam tu'. Yuxan, cax c'al mi c'am che yaoc je c'ul yin tzet chi wal an, pero a wej oc je c'ul win yu wan tzet yetal chi wun tu'. Catu' oj na'cha el je yu, catu' oj je yaon oc yin je c'ul tol ey oc cu Mam Dios win, catu' ey jin pax oc yin, ẍi Jesús tet eb. \v 39 Yu jun tu' yuxan jix to yak'le eb smitx'on naj junel xa, pero jix scol sba naj yul sk'ab eb. \v 40 Jix lawi tu' xin, jix k'axpon ec'toj naj yul ja' miman Jordán. Catu' jix ec' naj bey yak'naj bautizar eb ánima naj Juan. \v 41 Ec'al eb ánima jix apni ilon naj. Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —Ja' naj Juan, c'am bey jix x'ox junoj milagro, pero masanil tzet jix yal yu Jesús ti', yel c'al ton masanil, ẍi eb. \v 42 Ec'al mac txequel jix yaoc sc'ul yin Jesús bey jun lugar tu'. \c 11 \s1 Scamichal Naj Lázaro \p \v 1 Ja' bey jun aldea chi yij Betania, ey jun winaj chi yij Lázaro. Ya' ey naj. Ey cawan yanab naj Lázaro tu', ey jun chi yij María, ey jun xa chi yij Marta. A Betania c'al eb yoxwanil. \v 2 Ja' ix María tu', ja' ton jun jix aon oc jun ambal suk'uk'i sab yin Jesús Kaawil, catu' jix sjo'on taj yajan Jesús ix yetoj xil ya'. Caw ya' ey naj Lázaro tu'. \v 3 Yuxan jix yatoj sti' eb ix anabe tu' tet Jesús. Jix yal eb ix jaxca ti': \p —Mamin, ja' naj cam c'ulnebil ja wu, caw ya' ey naj tinani', ẍi eb. \v 4 Ja' yet jix yaben Jesús tzet jix yaltoj eb ix, catu' jix yalon naj jaxca ti': \p —Ja' jun ya'bil tu', man oj cam naj yu yin junelne. Jix mi'cha naj yu jun ya'bil tu', yet watx' chi x'ox el sba Dios tol miman yel oc apnoj naj, c'al yu x'oxon pax el oj, tol miman wel oc apnoj jain C'aale jin ti' an, ẍi Jesús. \v 5 Caw ey scam c'ulal Jesús yin naj Lázaro tu', c'al yin ix María yetoj ix Marta. \v 6 Pero ja' yet jix yaben tol caw ya' ey naj, ma toj naj yin eymanil yiloni. Scaabial xa tu', catu' jix toi. \v 7 Ja' yet jix apni sc'ual sto tu', jix yalon tet eb scuywom jaxca ti': \p —Toon nej bey lugar yul yet Judea junel xa, ẍi naj tet eb. \v 8 Catu' jix yalon eb tet naj: \p —Pero Wuẍtaj, jayeb jix to c'u yak'len eb yaawil ye bey Judea tu' jaach sk'ojch'ennen titu'. ¿Tumi cha woche chach to pax junel xa titu' tinani'? ẍi eb tet naj. \v 9 Jix yalon naj tet eb: \p —Kotaj, ey lacaweb hora yul jun jun c'u. Ta c'ualil chi cu ec'abi, man comon oj chi cu telc'oi, yutol saj k'inal. \v 10 Pero eb chi ec'ab yet ak'balil xin, comon c'al chi telc'o eb, yutol c'am saj k'inal eb, ẍi Jesús tet eb. \v 11 Jix lawi tu', jix yalon pax tej yu naj Lázaro: \p —Ja' naj kamigo tu', tol chi wey naj, pero oj jin toj jin ten el sweyan naj, ẍi naj tet eb. \p \v 12 —Pero Wuẍtaj, ta tol chi weyi, tejan oj wa'xoj sc'ul, ch'al tu', ẍi eb scuywom tu' tet Jesús. \v 13 Ja' yet jix yalon Jesús tol chi wey naj Lázaro tu', ja' scamichal chi yala. Pero ja' sna'on eb xin, ja' caw weyan chi yune'. \v 14 Yu jun tu', yuxan jix yalon naj junel xa tet eb jaxca ti': \p —Jix cam naj Lázaro. \v 15 Tinani' caw chin tzala an, yutol c'am jin ey jin ec' titu' yet jix cami, yet watx' che yaoc je c'ul win. Tinani' toon nej kila, ẍi naj tet eb. \v 16 Ja' naj Tomás, naj chi yij pax Tioẍ, jix yal naj tet eb yet cuywomal tu' jaxca ti': \p —Toon nej pax oj, to kak' cu ba cam yetoj, ẍi naj tet eb. \s1 Ja' Jesús Ak'om K'inale Tol Ey C'al Yin Tobal K'inal \p \v 17 Ja' yet jix apni eb xin, jix yaben eb, tol oxi tax jix muji naj Lázaro tu'. \v 18 Ja' scawilal Jerusalén, ey conob Betania tu', jaxca snan oj legua xol. \v 19 Yu jun tu', yuxan ec'al eb a Jerusalén jix bet miman c'ulnen ix María yetoj ix Marta, yu jun sno eb jix cam tu'. \v 20 Ja' yet jix yaben ix Marta tol lalan yapni Jesús bey sna eb, jix to ix ẍa'oni. Jal ix María xin, jix can can ix yul sna. \v 21 Jix yalon ix Marta tet Jesús tu' jaxca ti': \p —Mamin, ta ey jaach ec' titi', ma mi cam naj jin no tu'. \v 22 Pero ja' tinani', wotaj an, yal c'al tzet oj ja k'an tet Dios, oj yak' e ach, ẍi ix tet naj. \p \v 23 —Ja' naj ja no tu', oj pitzc'u a naj, ẍi Jesús tet ix. \p \v 24 —Yel toni, wotaj an. Ja' yet slawub c'ual, yet oj pitzc'u a eb camnaj, catu' oj pitzc'u a naj yetoj eb, ẍi ix tet naj. \v 25 Catu' jix yalon Jesús tet ix jaxca ti': \p —Jainti', ak'om jin pitzc'u a camnaj, a k'inale jin pax oj. Yal c'al mac txequel chin yaoc yin sc'ul, cax c'al mi oj cam oj, pero oj pitzc'u pax a oj. \v 26 Masanil eb iquis to chin aon oc yin sc'ul, c'am bak'in oj cam eb, ¿Chim ja waoc jun ti' yin ja c'ul? ẍi Jesús tet ix. \p \v 27 —Chi ton waoc yin jin c'ul, Mamin, tol jaachti' Cristo jaach, Sc'aal jaach Dios. Jaach ton ti' echbanebil ja wul yul yiban k'inal ti' ẍi ix tet naj. \s1 Jix Ok' Naj Jesús Yu Naj Lázaro \p \v 28 Jix lawi yalon ix Marta jaxca tu', jix pax toj ix. Jix to yawtentej sno ix. Yin ewantajil jix yun yalon ix tet sno tu' jaxca ti': \p —Jix jul naj Cuywam, chach yawte naj, ẍi ix. \v 29 Jix yab c'al ix María jaxca tu', catu' eyman jix a waan oj, catu' jix to ix bey ey ec' Jesús tu'. \v 30 Tutun c'am to chi oc Jesús tu' yul conob tu'. Ja' bey jix bet cha'le yu Marta, ja' tu' ey to ec' oj. \v 31 Pero ey ec' eb a Judea bey sna yetoj ix. Jix apni smiman c'ulnele ix yu eb. Ja' yet jix yilon eb, tol eyman jix a waan ix, catu' jix toi, eyman jix tzajlo eb yintaj ix, yutol ja' sna'on eb, tol ja' bey mujan naj sno tu' chi to ok' oj. \v 32 Ja' yet jix apni ix bey ey ec' Jesús tu', jix ey kaan ix sattaj naj. Catu' jix yalon ix tet naj jaxca ti': \p —Mamin, ta ey jaach ec' titi' ma mi cam naj jin no ti', ẍi ix tet. \v 33 Ja' yet jix yilon Jesús tol chi ok' ix, catu' chi ok' pax eb a Judea jix tzajlo yintaj ix tu', catu' jix cus pax a naj yetoj eb sic'lebil. \v 34 Catu' jix sk'anlen tet eb jaxca ti': \p —¿Beytu' jix je muj naj? ẍi naj tet eb. \p —Mamin, toon kila, ẍi eb tet Jesús. \v 35 Ja' yet tu' jix ok' naj Jesús tu'. \v 36 Catu' jix yalon eb a Judea ey ec' yilon tu', jaxca ti': \p —Ilala, caw cam c'ulnebil naj yu naj, ẍi c'al eb. \v 37 Ey pax eb jix alon jaxca ti': \p —Pero ja' Jesús ti', ja' jix jajon sat jun naj c'am chi ske' yilwi. ¿Tumi ma ske' yak'on jul sc'ul naj Lázaro ti', yet watx' c'am chi cami? ẍi eb. \s1 Jix Pitzc'u A Naj Lázaro Yu Jesús \p \v 38 Caw jix tit pitz'na scus c'ulal Jesús yet jix apni bey mujan naj. Ja' yul jun ch'en jolbil, ja' titu' ey octoj smimanil naj. Patxan can oc jun xa ch'en smajil oj. \p \v 39 —I' wej el ch'en smajil ti', ẍi Jesús. \p Jix yalon ix Marta, ix yanab naj Lázaro tu' jaxca ti': \p —Pero Mamin, oxi tax jix cam naj. Tejan ey xa sab naj tinani', ẍi ix tet naj. \p \v 40 —Jix wal e ach, ta tol chin ja waoc yin ja c'ul, oj ton ja wil yipal Dios, ẍi naj tet ix. \v 41 Catu' jix yi'on el smajil eb bey ey octoj naj tu'. Jix a t'anan Jesús satcan, jix yalon naj jaxca ti': \p —Mamin, yu wal dios e ach, jix ja wab tzet jix wal an. \v 42 Wotaj xa tol tobal k'inal cha wab c'al ta' tzet chi wal an. Pero ja' yu jantaj ánima bulan ec' titi', yuxan chi wal wan ti' e ach, yet watx' oj yaoc eb yin sc'ul tol jaach jix jin ja chejtej, ẍi Jesús. \v 43 Jix lawi yalon naj wan tu', catu' jix a yaw yin ipal jaxca ti': \p —Lázaro, elantej, ẍi Jesús. \v 44 Catu' jix eltej naj camnaj tu'. Chulan oc wan k'ap yin yajan c'al yin sk'ab naj. Ey pax jun an xotan oc yalan sti'. Jix yal Jesús jaxca ti': \p —Xuy wej el wan k'ap ey oc yin naj tu', ẍi Jesús tet eb.\f + \fr 11:44 \ft Ja' sbeybal eb Israel, tol chi chule oc wan an k'ab yin scamom eb, yuxan jix yal Jesús tol chi xuyle el an k'ab ey oc yin naj Lázaro tu'.\f* \s1 Jix Sey Eb Yaaw Tzet Utbil Chi Yute Yak'on Cam Jesús \r (Mateo 26:1-5; Marcos 14:1-2; Lucas 22:1-2) \p \v 45 Catu' ec'al eb a Judea ey ec' yetoj ix María tu', jix yil eb tzet c'al jix yun Jesús tu'. Yu jun tu', yuxan ec'al eb jix yaoc sc'ul yin. \v 46 Pero ey wan xa eb jix bet alon yab eb fariseo, tzettaj jix yun Jesús. \v 47 Catu' jix slatinen el sba eb fariseo tu' yetoj eb yaawil yak'omal xaambal eb tet Dios, c'al eb mimej winaj chi ak'on cuenta conob. Catu' jix yalon eb jaxca ti': \p —¿Tzet chi kute jun winaj ti' che na'? Yutol caw ey wan milagro lalan x'oxon tinani'. \v 48 Ta tu' c'al oj kil oc naj tinani', masanil eb ket conob oj yaoc sc'ul eb yin. Ja' eb yaaw bey Roma, oj jul yuche jun stemplo Dios eb ti', catu' oj yak'on jowal eb yin eb ket conob masanil. Caw oj cu can yalan yu eb naj, ẍi eb. \v 49 Pero ey jun naj chi yij Caifás xol eb. Ja' jun tu' ey oc yaawil yak'omal xaambal eb tet Dios yet jun jabil tu'. Ja' jix alon tet eb jaxca ti': \p —Jaexti', caw c'am nioj tzet je yotaj. \v 50 C'am chi na'cha el je yu, tol yel watx' chi cu cani ta chi cam junoj winaj sq'uexel oj ánima masanil. Ta quey tu' chi yune', c'am chi lawi el eb ket conob masanil, ẍi naj Caifás tu'. \v 51 Pero ja' yet jix yalon wan k'ane tu', man yul oj yet jix yaloni, pero yutol yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios ye yet jun jabil tu', yu jun tu', yuxan jix ak'le yal yu Dios tol oj cam Jesús sq'uexel oj eb Israel masanil. \v 52 Man asanne oj yu eb Israel tu', yuxan jix cami. Jix cam yu syamban oc jantaj eb yuninal Dios sajleminaj ye yul yiban k'inal ti', yet watx' junxane chi yun can eb. \v 53 Yu jun tu', yuxan ja' yet jun c'ual tu', jix ẍa' el yich eb yaaw tu' seyon tzet utbil oj yute yak'on cam Jesús eb. \v 54 Yu jun tu', yuxan c'am xa chi ec' Jesús snan xol eb a Judea tu'. Jix el bey jun lugar tu'. Catu' jix to bey jun conob chi yij Efraín sti'laj el jun cusiltaj tx'otx'. Ja' ta' titu' jix apni naj yetoj scuywom. \v 55 Ja' yet lalan xa sjul stiempoal jun sk'in eb Israel chi yij pascua, ec'al eb naat speto, catu' chi apni eb bey Jerusalén. C'am to chi oc k'in tu', catu' chi apni eb, yet watx' chi swa'ne sba eb jaxca ta' sbeybal. \v 56 Ja' yet ey ec' eb titu', caw jix seyle ec' Jesús yu eb, catu' ey eb jix alon yul stemplo Dios jaxca ti': \p —¿Tzet ẍi je c'ul? ¿Oj mi jul Jesús bey k'in ti', ma man oj jul che na'? ẍi eb. \v 57 Ja' yet tu' jix yi' eltej jun ley eb fariseo yetoj eb yaawil eb yak'omal xaambal eb Israel tet Dios tu'. Chi yal jun ley tu' jaxca ti': “Ta ey bey che yil yin Jesús, chi jul je yal titi',” ẍi. Quey tu' jix yun sajlem k'ane yu eb, yutol chi yoche eb chi yaoc naj preso. \c 12 \s1 Sk'aneal Yet Jix Sec' Oc Jun Ambal Suk'uk'i Sab Ix María Yin Jesús \r (Mateo 26:6-13; Marcos 14:3-9) \p \v 1 Jobix oj toj yoc jun k'in pascua bey Jerusalén, jix apni Jesús bey Betania bey caan naj Lázaro, naj jix pitzc'u a yu Jesús. \v 2 Ja' yet jix apni Jesús tu', jix oc jun miman lo' yu eb yu naj. Ja' jun Lázaro tu', jix low yetoj eb. Ja' ix Marta chi i'wi eltoj lo'be. \v 3 Jal ix María xin, i'bil oc snan litro ambal suk'uk'i sab yu ix, chi yij nardo.\f + \fr 12:3 \ft Nardo, ja' jun tujan suk'uk'i sab chi tit bey tx'otx' India. Yu caw naat chi tita, yuxan caw ey stool. Chi c'ubale yul wan net tol watx' smajil.\f* Ja' jun ambal tu' caw ey stool. Jix apni c'al ix bey Jesús, catu' jix sec'on oc ix yin yajan naj. Jix lawi c'al tu', jix sjo'ontaj ix yetoj xil. Jun txolan jix no el yul jun na tu' yu sab. \v 4 Ja' jun scuywom Jesús chi yij Judas, sc'aal Simón Iscariote, naj t'inan yaon oc Jesús yul sk'ab camich. Ja' jix alon jaxca ti': \p \v 5 —Ja' jun ambal suk'uk'i sab ti', ey mi junoj oxeb cien quetzal stool.\f + \fr 12:5 \ft Jix yal Judas: “tres cientos denarios.”\f* Tol oj wal jix cu txon el oj, catu' chi kak'on stool tet eb meba', ẍi naj, chi tz'aj yaloni. \v 6 Pero tu' c'al chi tz'aj yala. Man yel oj tol chi ok' sc'ul naj yin eb meba'. Yutol c'ubam tumin yei, yu jun tu', yuxan ja' jix ochen jix tz'aj c'uba stool tu', catu' chi yi'on can el nioj yet yin ch'en, yutol elk'om naj. \v 7 Jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Bej ja tzuon ix. Yutol ja' jun yambal ix suk'uk'i sab ti', jix sc'uba ec' ix, yu jin bonle yet sc'ual jin mujbanil. \v 8 Ja' eb meba' tu', ey c'al ec' eb je yetoj. Jal jin xin, man tobal k'inal oj ey jin ec' je yetoj, ẍi Jesús tet naj. \s1 Eb Jix Ochen Scamichal Naj Lázaro \p \v 9 Ec'al eb Israel jix abeni, tol ey ec' Jesús bey Betania, yuxan jix to eb yila. Man asanne oj Jesús chi yoche chi yil eb. Pero chi yoche pax chi yil yin naj Lázaro eb, yutol jix pitzc'u a naj xol eb camnaj yu Jesús. \v 10-11 Yu spitzc'ubail naj Lázaro tu', yuxan ec'al eb Israel jix yaoc sc'ul yin Jesucristo. C'am xa chi yaoc sc'ul eb yin eb yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Yu jun tu', yuxan jix slatine el sba eb yaawil yak'omal xaambal eb tu', catu' chi yochen eb chi smak' cam naj Lázaro tu' pax oj. \s1 Ja' Yet Jix Oc Jesús Bey Conob Jerusalén \r (Mateo 21:1-11; Marcos 11:1-11; Lucas 19:28-40) \p \v 12 Ec'al ánima jix apni bey Jerusalén yu sk'in pascua. Ja' yet jun c'ual tu', jix yaben eb tol lalan yapni Jesús titu'. \v 13 Yu jun tu', ec'al eb jix i'on el xaj te' ch'ib. Jix yi'ontoj eb, catu' jix to eb ẍa'on Jesús. Jix a yaw eb yin ipal, jix yalon eb jaxca ti': \p —Yu wal dios. Kal wej watx' k'ane tet jun chejbiltej yu Dios ti'.\x * \xo 12:13 \xt Salmos 118:25, 26\x* Kal wej watx' k'ane tet naj cu reyal jaon Israel jon ti', ẍi eb. \v 14 Jix ilcha jun no' burro yu Jesús tu'. Catu' jix a yiban no' jaxca tz'ibebil can yul An Juun bey chi yal jaxca ti': \p \v 15 Jex a Sión, manchej jex xiwi. \p Il wej sjul je Reyal. \p Ey a yiban jun no' yune' burro, ẍi An Juun tu'.\x * \xo 12:15 \xt Zacarías 9:9\x* \v 16 Ja' yet jun c'u tu', ma na'cha el wan ti' yu eb scuywom Jesús. Ja' to yet jix i'le pax a Jesús tu' satcan, catu' jix sna'ontej eb, tol sk'aneal Jesús tz'ibebil can yul An Juun tu', jaxca c'al ye can tz'ibele can tu', quey tu' jix yun yel oc oj. \v 17 Ja' eb ey ec' yetoj Jesús, yet jix yawten eltej Lázaro bey mujan octoj, yet jix pitzc'u a oj, jix yal el tzet jix yil eb tu'. \v 18 Yu jun tu', yuxan jix to eb ánima tu', sto ẍa'on Jesús, yutol jix yab sk'aneal jun milagro jix yun naj. \v 19 Jix yalon eb fariseo jaxca ti': \p —Ja' tinani' c'am xa tzet watx' chi kune. Ilala, masanil ánima chi oc yetoj, ẍi eb. \s1 Ey Wan Eb Griego Chi Yoche Chi Yil Yin Jesús \p \v 20 Ey wan eb griego jix apni bey Jerusalén bey k'in tu', yu yi'on ey sba eb tet Dios. \v 21 Ja' eb tu', jix apni eb sc'atan naj Felipe a Betsaida yul yet Galilea. Catu' jix yalon eb tet naj jaxca ti': \p —Cha wamigo, chi koche chi kil yin Jesús, ẍi eb. \v 22 Jix to naj Felipe yalon tet naj Andrés, catu' jix to eb scawanil yalon tet Jesús. \v 23 Catu' jix yalon Jesús tu' tet eb jaxca ti': \p —Jainti', Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios, ja' tinani', lalan sjul yorail xeclo el oj, tol yel miman wel oc apnoj. \v 24 Caw yel chi wal e ex, k'inaloj ey junoj ixim sbak' trigo chi can yiban tx'otx'. Tu' c'al chi can jaxca tu'. Ta chi mujlei, jaxca tol chi cami, pero chi a pax jul oj, miman xa sbak' chi yak'a. \v 25 Ja' mac asanne sk'inal ey yel oc apnoj yul sat, oj lawoj can el sk'inal tu'. Jal pax mac c'am yel oc apnoj sk'inal yul sat yul yiban k'inal ti' xin, ja' ton eb tu' oj ẍa' sk'inal tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 26 Ta ey mac chi ochen chin ak'on servil, tzajlo ojab wintaj an, yet watx' ja' bey ey jin ec' oj, ja' tu' oj ey pax ec' oj. Ta ey mac chin ak'on servil, ja' jin Mam oj pajtzen tet eb, miman oj yun yel oc eb, ẍi Jesús. \s1 Jix Yaltej Jesús Tzet Oj Yun Scami \p \v 27 Ja' tinani', caw chi oc pitz'an cus c'ulal yin jin pixan. Pero, ¿tzet oj wute walon an? ¿Tumi oj wal tet Dios jaxca ti', “Mamin, col jin el yul sk'ab jun sya'ilal oj jul wiban ti' an,” tumi ta jin chi? Yutol yu ton jun ti', yuxan chin jul an. \v 28 Mamin, txeclo ojab el oj, tzet utbil tol miman ja wel oc apnoj, ẍi Jesús. \p Jix lawi tu' xin, jix yaben yoc jun k'ane eb bey satcan, jix yal jaxca ti'; \p Jix jin tx'oxlei, tol miman wel oc apnoj. Ja' tinani' xin, oj jin tx'ox junel xa, ẍi jun k'ane tu'. \v 29 Ja' eb ánima ey ec' titu', jix yab jun tu' eb, yuxan ey eb jix alon jaxca ti': \p —Tejan c'u jun jix bilwi tu', ẍi eb. Ey eb xin: \p —Tejan ángel junoj jix k'anab eytej tet Jesús ti', ẍi eb. \v 30 Yu jun tu', yuxan jix yal Jesús tet eb jaxca ti': \p —Man wu oj, yuxan jix al-le eytej wan ti', pero tol je yu. \v 31 Ja' tinani', ja' eb ey yul yiban k'inal ti', oj na'le oc yin eb. Catu' oj jin k'ojon el jun chi ak'wi mandar yul yiban k'inal ti' yin yopiso. \v 32 Jal jainti' xin, ja' yet oj jin i'le a oj, oj wawtetej masanil ánima e in an, ẍi Jesús. \v 33 Jix yal naj jaxca tu', yu tzet utbil oj yun scami. \v 34 Catu' jix yalon eb ánima tet naj jaxca ti': \p —Ja' yul an ley ey ec' e on, ja' tu' jix kab tzet utbil tol ja' jun Cristo, ey c'al ec' yin tobal k'inal. Yu jun tu', ¿tzet yuxan cha wala, tol ja' jun Ak'bil Yopiso yu Dios xol eb ket animail, sowalil oj i'le a oj? ¿Mac txequel jun Ak'bil Yopiso yu Dios cha wal tu'? ẍi eb tet naj. \v 35 Catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Jain chi wak' saj k'inal bey je pixan, jain ey jin ec' je nan je xol tinani', pero nianxane tiempo ey jin ec' oj. Caw che wa'ne je beybal, yajban tol ey jin to ec' jayeb oj xa c'ual je yetoj. Ta c'amaj, oj somcha el je c'ul. Jaxca junoj mac txequel chi bey xol k'ej k'inal, c'am chi ske' yilon bey chi toi, quey tu' oj yun je yel oc apnoj. \v 36 Jainti', laan jin jaxca saj k'inal an. Yu jun tu', yuxan a wej oc je c'ul win an, yajban tol ey jin to ec' je yetoj, catu' chi wak'on saj k'inal bey je pixan yin junelne, ẍi Jesús tet eb. Jix lawi c'al yalon wan ti', catu' jix eli. Jix yewba el sba tet eb. \s1 Ma Yaoc Sc'ul Eb Israel Yin Jesús \p \v 37 Cax c'al ec'al milagro jix x'ox Jesús tet eb, pero toj wal yu jun tu' chi yaoc sc'ul eb yin naj. \v 38 Quey ton tu' jix yun yel oc tzet albil can yu naj Isaías, ẍejab Dios, yet jix yalon can jaxca ti': \q1 Mamin, ¿mac wal junoj jix yaoc yin sc'ul tzet jix kala? Cax c'al jix ja tx'ox ja wipal tet eb, pero c'am eb jix yaoc sc'ul ja win, ẍi can Isaías tu' yul An Juun Tz'ibebil can oj.\x * \xo 12:38 \xt Isaías 53:1\x* \m \v 39 Yuxan ma c'al ta' ske' yaon oc eb yin sc'ul. Ila, tol albil pax yu naj Isaías junel xa jaxca ti': \q1 \v 40 Ja' Dios, jaxca tol ja' chi majchen sat eb, chi ak'on cawxo sna'bal eb, yet watx' jaxca tol c'am chi ilwi eb, catu' c'am chi na'cha el yu eb, yet watx' c'am xa chi ske' sq'uexon sna'bal eb. \q1 Yu jun tu', ja' Dios, ma yak' lawoj spenail eb, ẍi Isaías tu'.\x * \xo 12:40 \xt Isaías 6:10\x* \m \v 41 Yalnaj can naj Isaías wan ti', yutol yilnaj swatx'il Jesús, yuxan ja' ton sk'aneal ti' albil can yul An Juun Tz'ibebil can oj. \v 42 Cax c'al albil can jaxca tu', pero ey eb Israel tu' jix yaoc sc'ul yin Jesús. Man asanne oj eb comon ánima, pero ey pax eb yaaw, ec'al eb jix yaoc yin sc'ul. Asan tol c'am chi x'ox el sba eb, yutol chi xiw eb tet eb fariseo, yutol tala chi ujtele eltej eb yul snail sculto eb yu eb. \v 43 Jix yute sba eb jaxca tu', yutol chi yoche eb tol miman yel oc apnoj eb yul sat ánima. C'am chi sna' eb ta tol ey yel oc apnoj eb yul sat Dios. \s1 Ja' Sk'ane Jesús Oj Na'on Oc Yin eb Ánima \p \v 44 Ja' naj Jesús, yin ipal jix k'anab eltej xol ánima jaxca ti': \p —Ja' eb chi yaoc sc'ul win an, man asanne oj win chi yaoc sc'ul eb. Chi ya pax oc sc'ul eb yin jin Mam jix jin chejontej. \v 45 Ja' eb chin aon oc yin sc'ul, lalan pax yaon oc jun mac jix jin chejontej eb yin sc'ul. \v 46 Jainti', jix jin jul yu wak'on saj k'inal yin spixan eb ánima yul yiban k'inal ti', yet watx' ja' eb chi yaoc sc'ul win an, c'am xa k'ej k'inal yin spixan eb. \v 47 Ja' eb chi aben jin k'ane, ta c'am chi sjije eb, man jain oj, oj waoc sya'ilal eb. Yutol man yu oj waon oc sya'ilal ánima, yuxan jix jin jul yul yiban k'inal ti'. Pero yu jin colon el eb, yuxan jix jin jul an. \v 48 Ja' eb c'am wel oc apnoj yul sat, eb c'am chi sjije jin k'ane, ey xa jun tujan oj aon oc sya'ilal eb, ja' ton jin k'ane chi wal ti' an. Ja' jin k'ane ti', oj aon oc sya'ilal eb yet slawub c'ual. \v 49 Yutol man yul oj wet chin k'anab jin txojli. Ja' jin Mam, jun jix jin chejontej, ja' chi ak'on ẍejbanil e in tzet chi wal an. \v 50 Wotaj an, yu ẍejbanil tu', chi ske' ẍa'on can sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal ta chi yaoc eb yin sc'ul. Yu jun tu', jaxca jix yun yalon jin Mam e in an, quey tu' chi wute walon pax an, ẍi Jesús. \c 13 \s1 Sk'aneal Yet Jix Tx'a'le El Yajan Eb Scuywom Jesús Yu \p \v 1 Yecal oj xa c'al k'in pascua, yotaj xa Jesús, tol jix jul stiempoal sbejon can jun yul yiban k'inal ti', catu' chi pax a bey cu Mam Dios. Caw ey scam c'ulal naj yin eb scuywom, eb ey to ey ec' yul yiban k'inal ti'. Ja' tinani' jix x'ox jantaj scam c'ulal yin eb. \v 2-4 Tuxa jix oc naj diablo yin spixan naj Judas, sc'aal Simón Iscariote, tzet utbil tol ja' naj oj aon oc Jesús yul sk'ab camich. Pero ja' Jesús yotaj, tol ja' bey Dios titnaj, catu' ja'c'ala' titu' oj pax a oj. Yotaj, tol ja' cu Mam Dios jix ak'on masanil yipal yul sk'ab. Ja' yet lalan slow yetoj eb scuywom tu', jix a waan oj, jix yi'on el an spichil. Catu' jix spixon oc jun toalla yin snan.\f + \fr 13:2-4 \ft Ja' jun yak'omal oj servil caw c'am nioj yel oc apnoj, ja' ton jun tu' ey yopiso x'a'on el ajane.\f* \v 5 Catu' jix yaon ey ja' yul jun palangana. Jix x'a'on el yajan eb scuywom tu', jix sjo'on taj yetoj an toalla jix spix oc yin snan tu'. \v 6 Ja' yet ian tuxa oj tx'a' el yajan naj Simón Pedro jix yalon naj Pedro tu' tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿tumi ian cha tx'a' el wajan ti' an ja waloni? ẍi naj tet. \p \v 7 —Ja' tinani', c'am chi na'cha el oj, tzet yetal chi wun ti'. Pero c'uan c'ulal oj na'cha el oj, ẍi Jesús tu' tet naj. \p \v 8 —C'am bak'in tol jaach, oj ja tx'a' el wajan ti' an, ẍi naj Pedro tu' tet Jesús. \p —Ta c'am cha wak' jin tx'a' el xin, c'am ja walon ja wet wetoj an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 9 —Ta quey tu' xin, Wuẍtaj, man ojab asanne oj wajan ti' cha tx'a' el oj, tx'a' pax jin k'ab ti', c'al jin jolom, ẍi naj Pedro tu'. \v 10 Catu' jix yalon Jesús jaxca ti': \p —K'inaloj ey junoj mac tol to jix axni, man xa sowalil oj chi tx'a'le smimanil masanil. Asanxane yajan chi tx'a'lei, yutol ja' smimanil, saj xa yei. Jaexti' jaxca junoj jix axni tu', quey tu' je yei, yutol tuxa jix wa'xi je na'bal. Pero man je masanil oj jix wa'xi je na'bal, ẍi Jesús tu'. \v 11 Yotaj xa naj mac txequel oj aon oc yul sk'ab camich. Yu jun tu', yuxan jix yal jaxca ti': “Man je masanil oj jix wa'xi je na'bal,” ẍi. \v 12 Ja' yet jix lawi x'a'le yajan eb tu', catu' jix yaon pax oc an spichil tu' junel xa. Catu' jix ey chotan yetoj eb, jix yalon tet eb jaxca ti': \p —¿Chim na'cha el je yu, tzet yuxan quey tu' chex wute an? \v 13 Jainti', chin je yal oc je Cuywam oj, catu' chin je yalon oc je Yaawil oj. Yel ton che yala. \v 14 Je Cuywam jin toni. Je Yaawil jin toni. Pero ila jix jin tx'a' el je yajan ti'. Yu jun tu', smoo quey tu' che yute je ba pax oj. \v 15 Jix jin tx'ox jun ti' e ex, yet watx' jaxca chex wute wak'on servil ti' an, quey tu' che yute je yak'wi servil pax oj. \v 16 Caw yel chi wal e ex an, c'am junoj moso ec'ban yintaj spatrón. Quey pax tu' eb ẍejab, c'am junoj mac ec'ban yintaj mac chi chejon eb tu'. \v 17 Ta chi na'cha el wan ti' je yu, catu' che jijeni, caw watx' je yet. \v 18 Man je yu oj je masanil, yuxan chi wal jaxca ti', yutol wotaj an, mac jex sic'bil jex xa el wu. Pero sowalil oj yun c'al ta' tzet tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can oj bey chi yal jaxca ti': “Ja' jun chi low wetoj, ja' oj meltzo oc win an,” ẍi An Juun tu'.\x * \xo 13:18 \xt Salmos 41:9\x* \v 19 Yin ey oj to chi walon can wan ti' e ex, yet watx', ja' yet oj jul wiban, catu' caw oj je yaon oc je c'ul win, tol jain ton Cristo jin an. \v 20 Caw yel chi wal e ex an, ja' mac chi cha'on eb jin chejab, jain ton chin ẍa' eb an. Ja' eb chin cha'on tu', chi ẍa' pax eb mac jun jix jin chejtej, ẍi Jesús. \s1 Jix Yalon Jesús Yin Ey Oj To Mac Oj Aon Oc Yul Sk'ab Camich \r (Mateo 26:20-25; Marcos 14:17-21; Lucas 22:21-23) \p \v 21 Ja' yet jix lawi yalon wan ti' Jesús, jix oc pitz'an cus c'ulal yin spixan, yuxan jix yal jaxca ti': \p —Caw yel chi wal e ex, ja' je xol, ey jun oj jin aon oc yul sk'ab camich, ẍi Jesús tet eb. \v 22 Catu' jix c'oli yil-len oc sba eb scuywom tu', yutol man yotaj oj eb, mac jun chi yal tu'. \v 23 Ey jun cam c'ulnebil yu sic'lebil, chotan ey sc'atan naj yet lalan slow eb tu'. \v 24 Jix yak'on yechel Simón Pedro tet naj, yet watx' chi sk'anle tet Jesús tu', mac txequel jun chi yal tu'. \v 25 Yu jun tu' xin, yuxan jix sjitz xa c'al oc sba sc'atan naj. Jix sk'anlen tet: \p —Wuẍtaj, ¿mac txequel jun cha wal tu' tinani'? ẍi naj tet Jesús. \v 26 Catu' jix yalon Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Oj wak' chacboj nian pan ti', catu' oj wak'on tet, ja' ton jun tu', ẍi Jesús.\f + \fr 13:26 \ft Ja' yet chi oc jun k'in, chi ak'le nian pan tet jun mac txequel cam c'ulalnebil yu naj a k'in tu'.\f* \p Jix lawi yalon Jesús jaxca tu' xin, catu' jix yak'on chacboj nian pan tu', catu' jix yak'on tet naj Judas, naj sc'aal Simón Iscariote. \v 27 Jix lawi c'al ẍa'on nian pan tu' naj Judas tu', catu' jix oc Satanás yin naj, catu' jix yalon Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Ja' tzet jix ja na'balne el ja wuneni, cha wun yin eymanil, ẍi Jesús tet naj. \v 28 Ja' eb chi low yin meẍa tu' yetoj, c'am junoj eb jix na'cha el yu, tzet yuxan quey tu' jix yal tet naj. \v 29 Ja' naj Judas tu', c'ubom tumin ye xol eb. Yu jun tu', yuxan ey eb jix na'oni, tol chi chejletoj mano junoj tzet yetal bey k'in tu', ma xin ja' nioj tumin tu' chi chejle to yak' tet eb meba', sna'on eb. \v 30 Ja' naj Judas tu' xin, jix lawi c'al slo'on nian pan tu', jix el xol eb, yet k'ejbintajil xa. \s1 Jix Yaltej Jun Ac' Chejbanil Jesús \p \v 31 Ja' yet jix eltoj Judas tu', jix yalon Jesús jaxca ti': \p —Ja' tinani', oj x'ox el oj, tol caw miman wel oc apnoj, jain Ak'bil Wopiso xol eb ket animail yu Dios, catu' oj jin tx'oxon pax el oj, tol miman yel oc apnoj Dios. \v 32 Ta chin tx'ox el oj, tol miman yel oc apnoj Dios, oj x'oxon pax el oj tol miman pax wel oc apnoj. \v 33 Jex jin cam c'ulnebil, txenxane tiempoal ey jin ec' je yetoj. Oj jin je sey ec' oj, pero ma to ske' je yapni bey oj jin apnoj tu', jaxca tu' jix yun walon tet eb yaawil ye bey Judea. \v 34 Ey jun xa ac' chejbanil oj wal can e ex tinani', tol che cam c'ulne je ba jun jun jex. Jaxca chex wute jin cam c'ulneni, quey ojab tu' che yute je cam c'ulnen pax je ba. \v 35 Ta che cam c'ulne je ba jun jun jex, oj yotajne el masanil eb ánima, tol yel toni jin cuywom jex, ẍi Jesús tet eb. \s1 Yin Ey Oj To Jix Yaltej Jesús Tol Oj Yi' El Naj Pedro Yin \r (Mateo 26:31-35; Marcos 14:27-31; Lucas 22:31-34) \p \v 36 Jix sk'anlen Simón Pedro tu' tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿beytu' oj jaach toj xin? ẍi naj tet Jesús. \p —Ja' bey oj jin apnoj ma to ske' je to wetoj tinani' an. Ja' to yet oj jul sc'ual, oj ske' je to wetoj titu' an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 37 —Pero Wuẍtaj, ¿tzet yuxan c'am chi ske' jin to ja wetoj eyman tinani' xin? Caw bejan jin c'ul wak'le cam oj, ẍi naj Pedro tu' tet naj. \p \v 38 —¿Yel mi bejan ja c'ul ja wak'le cam wu an? Caw yel chi wal e ach, oxel xax jin ja wi'on el ja win, catu' oj ok' a no' caẍlan yet jun ak'bal ti', oj ja waloni, tol ma jin ja wotaj oj, ẍi Jesús tet naj. \c 14 \s1 Oj Ske' Kapni Bey Dios Yu Jesús \p \v 1 Jix yal Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Manchej somcha el je na'bal. A wej oc je c'ul yin Dios, catu' che yaon pax oc je c'ul win an. \v 2 Ja' bey sna naj jin Mam an, caw ey lugar bey chi cu eyi. Ta c'am tzet jaxca ti', ¿xax mi wal e ex an? Oj jin toj jin wa'ne je lugar bey oj jex a apnoj. \v 3 Oj lawoj jin wa'nen je lugar tu', catu' oj jin jul pax junel xa. Catu' oj jex wi'ontoj wetoj an, yet watx' ja' bey ey jin ec' tu', ja' tu' oj jex ey ec' wetoj an. \v 4 Jaexti', je yotaj xa bey chin to an, je yotaj pax sbeal bey chin to tu', ẍi Jesús tet eb. \v 5 Catu' jix yalon naj Tomás tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, man kotaj oj, bey oj jaach toj tu'. ¿Tzet oj kute kotajnen el jun be tu'? ẍi naj. \v 6 Jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Ja' jun be chi wal ti', jain toni. Asan jin chi ske' jex wi'ontoj bey ey ec' cu Mam Dios. Jain ton yel jin, jain ton a k'inale in an. \v 7 Tol oj wal chin je yotajne el oj. Ta chin je yotajne el oj, oj je yotajne pax el jin Mam, jal tinani', je yotaj xa jin Mam tu', yutol tuxa jix je yil yin, ẍi Jesús tet eb. \v 8 Jix yalon Felipe tet naj jaxca ti': \p —Wuẍtaj, tx'ox ja Mam tu' kila, catu' c'am xa sowalil wanoj xa, ẍi naj Felipe tu'. \v 9 Jix tak'wi Jesús jaxca ti': \p —Felipe, miman xa tiempo ey jin ec' je yetoj. ¿Tumi c'am to cha wotajne el mac jin txequel xin? Ja' eb chin ilon an, lalan yilon eb yin cu Mam Dios. Yu jun tu', ¿tzet yuxan cha wal e in: “Tx'ox ja Mam tu' kila,” ja chi? \v 10 ¿Tumi c'am cha waoc yin ja c'ul tol ey jin oc yin cu Mam Dios, catu' ey pax oc naj win an? Ja' tzet chi wal an, man yul oj wet chi walon an. Pero tol ja' cu Mam Dios ey oc win an, ja' chi oc wetoj an. \v 11 A wej oc yin je c'ul, tol ey jin oc yin cu Mam Dios, catu' ey pax oc win. Ta c'am che yaoc je c'ul win yu tzet chi wal ti' an, a wej oc je c'ul win yu wan milagro chin tx'oxo. \v 12 Caw yel chi wal e ex an, ja' mac chin aon oc yin sc'ul, oj yun eb wan chi wun ti' an. Tol tax ey wan tzet yetal ec'ban oj el yunen eb yintaj wan ti', yutol oj jin pax a bey ey ec' cu Mam Dios. \v 13 Yal c'al tzet oj je k'an tet Dios yin jin bi an, oj jin wa'ne el e ex. Oj jin wa'ne el jainti', tol Sc'aal jin Dios, yet watx' oj jin tx'ox el oj, tol caw miman yel oc apnoj cu Mam Dios. \v 14 Yal c'al tzet oj je k'an tet Dios yin jin bi, oj jin wa'ne el e ex an. \s1 Jix Yal Jesús Tol Oj Ẍejtej Naj Santo Espíritu \p \v 15 Ta chi cam el je c'ul win an, jije wej jin chejbanil an. \v 16 Jainti' oj jin k'an tet cu Mam Dios, catu' oj jin chejontej jun xa mac oj colwa je yetoj, ja' ton Yespíritu caw yel. Ja' oj ey ec' je yetoj yin tobal k'inal. \v 17 Ja' eb yet yul yiban k'inal ti', ma ske' ẍa'on jun ti' eb, yutol c'am chi ske' yilon oc eb yin, man yotaj oj eb. Jal jex xin, je yotaj xa Yespíritu ti', yutol ey ec' je yetoj. Ja' oj ey ec' je yin yin junelne. \v 18 Jainti', ma jex jin bej can je txojli, oj jin jul pax junel xa. \v 19 Txenxane tiempo, catu', c'am xa bak'in oj yil eb ánima win an. Jal jex, jaexti' xin, oj jin je yil an. Yutol iquis jin c'al tobal k'inal, yu jun tu', yuxan iquis jex pax tobal k'inal. \v 20 Ja' yet jun c'ual yet oj oc Yespíritu tu' je yin, catu' oj na'cha el je yu, tol ey jin oc yin jin Mam, catu' ey oc naj win an. Catu' oj na'cha pax el je yu, tol ey jex oc win an, catu' ey jin pax oj je yin. \v 21 Ja' mac chi aben jin chejbanil, catu' chi sjijen pax oj, ja' ton eb tu' chi cam el sc'ul win an. Ja' eb chi cam el sc'ul win, ja' jin Mam oj cam c'ulnen eb. Yetoj jin pax oj, oj jin cam c'ulne pax eb. Catu' oj jin tx'oxon jin ba tet eb an, ẍi Jesús tet eb. \v 22 Ey jun xa mac chi yij Judas, manaj naj Judas Iscariote, ja' jix alon tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ¿tzet yuxan asanne e on oj ja tx'ox ja ba? ¿Tzet yuxan man oj ja tx'ox ja ba tet eb yet yul yiban k'inal ti'? ẍi naj tet Jesús tu'. \v 23 Catu' jix yalon naj tet naj Judas tu' jaxca ti': \p —Ja' mac chin cam c'ulneni, chi sjije tzet chi wal an. Yuxan ja' jin Mam chi cam c'ulnen pax eb. Catu' oj cu ey ec' yetoj eb. \v 24 Jal eb c'am chin cam c'ulneni, c'am chi sjije eb tzet chi wal an. Ja wan k'ane chi wal e ex ti' an, man wetoj an, yet cu Mam Dios, naj jix jin chejontej. \v 25 Chi wal can wan ti' e ex, yajban tol ey jin to ec' je yetoj. \v 26 Ja' cu Mam Dios oj chejontej Yespíritu e ex jin q'uexel oj. Ja' ton oj colwa je yetoj. Oj jex scuy yin masanil tzet yetal. Oj sjej je na' jantaj tzet albil can e ex wu an. \v 27 Ja' tinani' xin, chex wa can oc yin watx' c'ulal. Ja' caw jin watx' c'ulal chi wak' can e ex. Manaj swatx' c'ulal eb yul yiban k'inal ti' chi wak' can e ex, man quey oj tu' wet chi wak' can e ex.\f + \fr 14:27 \ft Ja' yet chi yil-len sba eb Israel c'al yet chi yal-len to sba eb, chi yal jun k'ane ti' eb: “Ey ojab watx' c'ulal snan je xol.” Ja' ton jun ti' jix sna'tej Jesús yet jix yalon jaxca ti': “Manaj swatx' c'ulal eb yul yiban k'inal ti' chi wak' can e ex, man quey oj tu' wet chi wak' can e ex.”\f* Manchej je yak' bis c'ulal, catu' c'am chex xiwi. \v 28 Xax wal je yab an, tol oj jin pax a oj, pero oj jin jul pax oj, catu' oj jin ey ec' je yetoj. Ta yel chin je cam c'ulne, ta jaxca tu', smoo chex tzalabi yet che yabeni tol oj jin pax a bey cu Mam Dios. Yutol ec'ban naj wiban. \v 29 Yin ey oj to chi wal can wan ti' e ex, yet watx' ja' yet oj yunen tzet chi wal ti' an, catu' oj jin je yaon oc yin je c'ul. \v 30 Man xa miman oj tzet chi wal can e ex an, yutol lalan sjul jun yaaw yul yiban k'inal ti'. Ja' jun tu' c'am yalon yet win. \v 31 Pero chin jije ẍejbanil cu Mam Dios jix yal e in, yet watx' oj yotajne el eb ánima masanil, tol ey jin cam c'ulal yin naj. Ja' tinani' xin, aan linan oj, toon nej, ẍi Jesús tet eb. \c 15 \s1 Sk'aneal Jun Xutxal Uva C'al Yak'il \p \v 1 Jix yalon Jesús tet eb scuywom jaxca ti': \p —Ja' jun xutxal uva chin tx'ox ti', tol quey jin pax tu'. Ja' jun winaj chi ilwi uva tu', ja' chi tx'oxon el yechel jin Mam.\f + \fr 15:1 \ft Ja' yul Antiguo Testamento, jaxca bey Isaías 5 chi yaltej eb Israel jaxca jun yak'il uva yet Dios, pero pena sat chi yak'a. Ja' yin jun k'aneal ti' chi yal Jesús ta ey jon oc yin chi kun yochwan Dios.\f* \v 2 Ta ey junoj an ak'ile c'am chi satni, ja' chi i'on el oj. Ta ey an ak'ile watx' chi satni, chi yi'on el stajinal yak'il an yet watx' chi c'al satni. Jaxca chi yute swa'nen el an naj tu', quey tu' chi yun swa'nele el eb ey oc win yu jin Mam. \v 3 Jaexti', xax wa'xi oc je na'bal yu wan cuybanile albil can e ex wu ti' an. \v 4 Eyan nej c'al ec' win an. Jain xa oj jin ey ec' je yin. Jaxca junoj yak'il an chi el yin xutxal, c'am xa chi ske' satni, quey pax tu' che yune', ta c'am chex ey c'al ec' win an. \v 5 Jainti', jaxca xutxal uva, quey jin tu'. Jaex jaxca yak'il uva jex. Ja' mac ey c'al oc win an, ey jin pax oc yin. Ja' jun tu' miman sat chi yak'a, jaxca junoj te' miman sat chi yak'a. Ta c'am jin oc je yin, c'am nioj tzet chi ske' je yu je txojli. \v 6 Jal eb c'am chi ey c'al ec' win an xin, laan oj yun yel oc eb jaxca jun yak'il uva chi i'le el yin xutxal, catu' chi taj el oj, chi lawi tu', chi yambale a oj, catu' chi tz'a'i. \v 7 Ta chex ey c'al ec' win an, catu' ey c'al oc je c'ul yin jin k'ane, k'an wej tzet chi yoche je c'ul, oj ak'le e ex. \v 8 Ta miman je sat che yak'a, quey ton tu' oj je yute je tx'oxon el oj, tol miman yel oc apnoj jin Mam. Quey pax tu' oj je yute je tx'oxon el oj, tol jin cuywom jex an. \v 9 Jaxca chin yute scam c'ulnen cu Mam Dios, quey tu' chex wute jin cam c'ulnen pax oj. Yu jun tu', yuxan eyan nej c'al ec' yin jin cam c'ulal ti'. \v 10 Ta che jije jin chejbanil an, oj jex ey c'al ec' yin jin cam c'ulalil. Yutol quey tu' wak'on yetoj jin Mam, chin jije ẍejbanil. Yu jun tu', yuxan ey jin c'al ec' yin scam c'ulal naj. \v 11 Chi wal can wan ti' e ex an, yet watx' jaxca ojab jin tzala an, quey ojab tu' je tzala pax oj, catu' chi tz'ajna xa c'al el je tzala c'ulal. \v 12 Ja' tinani', ey jun jin chejbanil oj wak' can e ex, tol che cam c'ulne je ba jun jun jex, jaxca chex wute jin cam c'ulnen an. \v 13 Ta ey junoj mac chi yak' sba cam yu junoj yamigo, c'am junoj xa mac ec'ban scam c'ulal yintaj jun mac txequel tu'. \v 14 Ta che jije jin chejbanil tu' jaexti', wamigo jex toni. \v 15 Ja' tinani', chi wal e ex, man xa yak'omal oj servil je ye e in an. Yutol ja' junoj yak'omal oj servil man yotaj oj tzet chi yun spatrón. Pero ja' tinani', wamigo jex, yutol masanil c'al tzet jix yal jin Mam e in, jix c'al wal el e ex an. \v 16 Manaj jex jix jin je sic' el oj. Pero tol jain jix jex jin sic' el oj. Jix waon oc je yopiso jex jin chejon satnoj. Ja' je sat tu', oj ey ec' c'al yin tobal k'inal. Yu jun tu', yuxan jantaj c'al tzet oj je k'an tet cu Mam Dios oj yak' e ex yutol wet jex an. \v 17 Ja' ton jun chejbanil ti' chi wak' can e ex, tol che cam c'ulne je ba jun jun jex. \s1 Ja' Ẍichon C'ulal Eb A Yul Yiban K'inal Yin Jesús C'al Yin eb Yuninal \p \v 18 Ta ey eb yet yul yiban k'inal ti' chi chichon oc sc'ul je yin, otajne wej el oj, tol ja' win jix babi chichon oc sc'ul eb. \v 19 K'inaloj ta yet jex yul yiban k'inal ti' yetoj eb, tejan chex scam c'ulne eb, yutol je yetbi je ba yetoj eb. Pero ma jex xa yetoj yul yiban k'inal ti', yutol xax jex jin sic' el xol eb. Yu jun tu', yuxan chi chichon oc sc'ul eb je yin, yutol man xa je yetbi oj je ba yetoj eb. \v 20 Caw che na'tej jun k'ane jix wal e ex ti': “C'am junoj moso ec'ban yintaj spatrón,” jin chi e ex. Jaxca jix yun yoc eb ac'ulal win, quey tu' oj yun pax yoc eb ac'ulal je yin. Ta jix sjije eb tzet jix wal jainti' an, oj sjije pax eb tzet oj je yala. \v 21 Jin ya'il oj, catu' oj je yaben sya'il masanil wan ti' yu eb, yutol man yotaj oj eb jun jix jin chejontej. \v 22 K'inaloj ta ma jin jul wal tet eb, c'am mi spenail eb. Pero tinani', c'am xa bey watx' chi scol sba eb yu spenail. \v 23 Yutol ja' mac chi chichon oc sc'ul win, chi chichon pax oc sc'ul yin jin Mam. \v 24 Ja' wan milagro xin tx'ox el xol eb, c'am junoj xa chi ske' yunen jaxca tu'. K'inaloj ta c'am milagro tu' jix jin tx'oxo, c'am mi spenail eb. Jal tinani' xin, cax c'al mi jix yil wan tu' eb, pero ja'c'ala' c'al chichon oc sc'ul eb win, catu' chi chichon pax oc sc'ul eb yin jin Mam. \v 25 Pero ja'c'ala' oj el yunen wan ti' eb, yet watx' chi yun tzet tz'ibebil can yul an ley bey chi tz'aj yaoc sc'ul eb, bey chi yal jaxca ti': “C'am jin penail tet eb, pero jix chichon oc sc'ul eb win,” ẍi yul An Juun Tz'ibebil can tu'.\x * \xo 15:25 \xt Salmos 35:19; Salmos 69:4\x* \v 26 Pero ey jun oj tit bey cu Mam Dios, ja' ton naj Espíritu caw yel. Oj jul oj, catu' oj colwa je yetoj. Jain oj toj jin chejtej. Ja' jun tu' oj yak' testigoal sba win an. \v 27 Ja'c'ala' jex pax oj, oj je yak' pax je ba testigoal win, yutol junne c'al jex wetoj yet tax c'al jix el yich jin mulnail ti'. \c 16 \p \v 1 Chi wal can wan ti' e ex an, yet watx' c'am chi somcha el je c'ul. \v 2 Yutol oj jex yujte eltej eb ket Israelal yul snail sculto eb. Tol tax ey jun tiempoal yel xa c'al oj jex ak'on cam oj, catu' ja' oj yute sna'on eb, tol ja' Dios lalan yak'on servil eb. \v 3 Oj yun eb jaxca tu', yutol man yotaj oj jin Mam eb, catu' ma jin yotaj oj jin pax eb. \v 4 Chi wal can wan ti' e ex, yet watx' ja' yet oj jul wan tiempoal tu', oj je na'tej, tol albil can e ex wu an. \s1 Smulnail Naj Santo Espíritu \p Ma wal wan ti' e ex yet yalantoj, yutol ey jin ec' je yetoj yet tu'. \v 5 Jal tinani' xin, oj jin pax a sc'atan naj jix jin chejontej. Pero c'am junoj jex che k'anle el e in, bey oj jin toj. \v 6 Ja' ti' je yet, tol chex cus a yu wan chi wal ti' an. \v 7 Pero caw yel chi wal e ex an, ja' yu oj jin toj, yuxan caw watx' je yet. Ta c'am chin to an, c'am chi jul jun t'inan scolwa je yetoj tu'. Pero ja' yet oj jin toj, oj jin chejtej jun tu' e ex. \v 8 Ja' yet oj jul oj, oj ak'le yotajne el eb yet yul yiban k'inal ti', tol penawom eb. Oj ak'le yotajne el eb, tol jichan c'al jix wute jin ba, catu' oj yak' pax yotajne el eb, tol oj na'le oc yin eb yu Dios. \v 9 Oj ak'le yotajne el eb tol penawom eb, ja' ton yu c'am chin yaoc eb yin sc'ul. \v 10 Oj ak'le yotajne el eb, tol watx' c'al jix wute jin ba, yutol jainti', oj jin pax bey ey ec' cu Mam Dios. C'am xa bey oj je yil win titi'. \v 11 Oj ak'le pax yotajne el eb, tol oj na'le oc yin eb yu Dios, yutol xax na'le oc yin jun yaaw yul yiban k'inal ti'. \v 12 Ey to c'al tzet yetal chi yoche jin c'ul chi wal e ex an, pero ma to na'cha el je yu tinani'. \v 13 Ja' to yet oj jul Yespíritu Dios tol yel chi yala, ja' yet tu' oj na'cha el je yu, yutol man oj yal yul yet. Ja' masanil tzet oj al-le tet, ja' oj yala. Oj yal pax je yab tzet tol to oj jul oj. \v 14 Ja' oj tx'oxon el oj, tol miman wel oc apnoj. Masanil c'al tzet oj wal tet, oj yal e ex. \v 15 Wet c'al ye masanil tzet ey bey cu Mam Dios. Yu jun tu', chi wal e ex, masanil c'al tzet oj wal tet, oj yal e ex. \s1 Jix Yal Jesús Tet Eb Scuywom, Tol Oj Jul Sala C'ulal Eb \p \v 16 Junxane txolan che yil oc win an, ja' yet jun xa txolan ma xa je yil win. Pero oj jin je yil yet caabe oxe, yutol oj jin pax a bey ey ec' cu Mam Dios, ẍi Jesús tet eb. \v 17 Jix lawi yalon jaxca tu' xin, jix c'oli yalon jaywan eb scuywom jaxca ti': \p —¿Tzet la chi yal yel oc apnoj wan chi yal e on ti'? Ila tol jix yala: “Junxane txolan che yil oc win tinani'. Ja' yet jun xa txolan ma xa je yil win, ja' to yet caabe oxe oj jin je yila,” Ila ẍi. Chi yalon pax oj: “Yutol oj jin pax a sc'atan cu Mam Dios,” ẍi e on. \v 18 Ja' jun chi yal ti', “junxane txolan” ¿tzet la wal chi yal yel oc apnoj wan ti'? Caw c'am chi na'cha el ku, tzet chi yala, ẍi eb. \v 19 Ja' Jesús xin, jix yotajne el oj, tol chi yoche eb chi sk'anle tet, tzet chi yal yel oc apnoj tzet jix yal tu'. Yu jun tu', yuxan jix yal tet eb jaxca ti': \p —Jix wal e ex: “Junxane txolan che yil oc win tinani'. Jal yet jun xa txolan, ma xa je yil win. Pero yet caabe oxe oj jin je yila,” jin chi e ex. ¿Tumi ja' tu' c'al wan jix wal e ex tu' che yalotene je xol? \v 20 Caw yel chi wal e ex, oj jex cus oj, oj jex ok' oj. Jal eb yet yul yiban k'inal ti' xin, oj tzala eb. Oj jex ton cus oj, pero ja' jun je cus c'ulal tu', tzala c'ulal xa oj yute a sba. \v 21 K'inaloj junoj ix tinani', lalan yali yune'. Ya' ton chi yabe, yutol lalan yec' ya'. Pero ja' yet xax jul yune' tu', toj na'an to sya'ilal tu' yu, ja' ti' yet, caw chi tzalai, yutol xax jul jun unin yu yul yiban k'inal ti'. \v 22 Jaxca ton junoj ix tu', quey tu' oj je yune'. Chex ton cus tinani'. Pero ja' yet oj jin je yilon yet junel xa tu', caw oj jex tzala a junel xa. Ja' jun je tzala c'ulal tu', c'am mac oj ske' yi'on ec' e ex. \v 23 Ja' yet jun c'ual tu', c'am xa tzet oj je k'anle el e in an. Caw yel chi wal e ex, masanil c'al tzet oj je k'an tet cu Mam Dios, oj yak' e ex yutol wet ex an. \v 24 Ja' tinani', c'am to tzet che k'an tet Dios yin jin bi. K'an wej, oj je cha'. Oj ak'le e ex, yet watx' oj tz'ajna el je tzala c'ulal. \s1 Cannaj Xa Eb A Yul Yiban K'inal Ti' Yalan Yu Jesús \p \v 25 Yin yechel k'ane jix yun walon wan cuybanile ti' e ex. Pero ey jun tiempoal oj jul oj, tol man xa quey oj tu' oj wute walon jaxca tu', yutol tool xa oj wute walon sk'aneal cu Mam Dios e ex. \v 26 Ja' to yet oj jul jun c'ual tu', oj je k'an tzet che yoche yin jin bi. Man lalan oj walon e ex, ta jain oj jin k'an tzettaj yetal tet cu Mam Dios je yu. \v 27 Ila, tol ja' caw naj chi cam el sc'ul je yin, yutol chin je cam c'ulne. Catu' che yaon oc yin je c'ul tol ja' tu' titnaj jin. \v 28 Yel, ja' sc'atan cu Mam Dios titnaj jin, catu' jix jin jul bey yul yiban k'inal ti', yuxan ja' tinani' xin, oj jin bej can yul yiban k'inal ti', catu' oj jin pax a bey ey ec' cu Mam Dios tu', ẍi Jesús tet eb. \v 29 Catu' jix yalon eb scuywom tu' tet naj jaxca ti': \p —Ja' tinani', watx' xa jix ja wute ja walon e on. Man xa yechel k'ane oj jix ja wute ja walon e on jaxca yet junel. \v 30 Ja' tinani', kotaj tol ja wotaj masanil tzet yetal. Man sowalil oj chi cu k'anle el e ach, catu' oj ja walon e on. Yu jun tu', yuxan chi kaoc yin cu c'ul tol ja' sc'atan Dios titnaj jaach, ẍi eb tet Jesús. \v 31 Yuxan jix yal naj tet eb jaxca ti': \p —¿Chim je yaoc je c'ul win tinani'? \v 32 Pero lalan xa sjul tiempoal je sajlem can toj. Tx'oj tx'oj xa c'al bey oj jex toj can oj jun jun jex. Jal jin oj jin je bej jin can jin txojli. Pero man jin txojli oj, yutol ey ec' cu Mam Dios wetoj an. \v 33 Jix wal masanil wan ti' e ex, yet watx' ey watx' c'ulal snan je xol yutol ey jin oc je yin. Ja' bey yul yiban k'inal ti', oj ton je yil sya'il. Pero tec'ba wej je ba, yutol ja' eb a yul yiban k'inal ti', xax can yalan wu an, ẍi Jesús tet eb. \c 17 \s1 Ja' Yet Jix Txali Jesús \p \v 1 Jix lawi yalon wan tu' Jesús, jix a t'anan bey satcan. Catu' jix yalon jaxca ti': \p —Mamin, jix jul stiempoal ja tx'oxon yil eb tol miman wel oc apnoj jain ja C'aal jin ti'. Catu' oj jin tx'oxon pax el oj, tol caw miman ja wel oc apnoj. \v 2 Yutol jaach jix ja wak' wopiso yiban masanil ánima, yet watx' chi ske' wak'on k'inale tol ey c'al yin tobal k'inal tet eb jix ja wak' e in an. \v 3 Ta chach yotajne el eb tol asan jaach Dios jaach, catu' chin yotajnen el eb, jain Jesucristo jin ti' an, tol jain ton chejbil jin tej an, ja' ton yu jun tu', yuxan ey sk'inal eb tol ey c'al yin tobal k'inal. \v 4 Ja' yet ey jin ec' bey yul yiban k'inal ti', jix jin tx'ox el oj tol caw miman ja wel oc apnoj. Ja' jun mulanil ak'bil can wun ti', jix wa'xi wu. \v 5 Ja' yet c'am to chi wa'xi yul yiban k'inal ti', ey jin xa c'al ta' ec' ja wetoj bey xol cu watx'ilal. Jal tinani' xin, Mamin, cha' jin pax apnoj ja wetoj bey xol cu watx'ilal tu', jaxca c'al ta' we ec' ja wetoj. \v 6 Ja' eb jix ja sic' eltej xol eb yet yul yiban k'inal ti', catu' jix ja wak'on eb e in an, jix wak' yotajne el eb tzet utbil yoc ja na'bal. Ja' eb jix ja wak' e in tu', tu' c'al ta' ja wet c'al ta' eb. Jix sjije ja k'ane eb. \v 7 Ja' tinani', masanil c'al tzet ak'bil e in, yotaj eb, tol ja' e ach jix tita. \v 8 Ja' ja k'ane ak'bil e in tu', jix c'al wal tet eb, catu' jix yaon oc sc'ul eb yin. Yu jun tu', yuxan yotaj eb, tol yel toni ja' e ach tu' jix jin tita. Chi yaoc eb yin sc'ul, tol jaach jix jin ja chejtej. \v 9 Yu jun tu' xin, chin txali yu eb. Jal eb yet yul yiban k'inal ti' xin, c'am chin txali yu eb. Asanne eb jix ja wak' e in an, asan eb tu' chin txali yu, yutol ja wet xa eb. \v 10 Masanil c'al eb wet, ja wet xa pax eb. Ja'c'ala' pax eb ja wet, wet xa pax ye eb ja wetoj. Ja' ton eb tu' chi tx'oxon el oj tol caw miman wel oc apnoj. \v 11 Txenxane tiempo ey jin ec' yul yiban k'inal ti', catu' chin pax a ja wetoj. Jal eb ti' xin, oj can eb nioj xa bey yul yiban k'inal ti'. Mamin, caw watx' ja na'bal. Ja' eb jix ja wak' e in ti', teyne eb yetoj ja wipal, yet watx' junxane ojab sna'bal eb jaxca wak'on ja wetoj. \v 12 Yet ey jin ec' yetoj eb bey yul yiban k'inal ti', jix jin teyne eb yetoj ja wipal. Ja' eb jix ja wak' e in an, jix ton jin teyne eb, yet watx' c'am tzet chi i'on eb. Yu jun tu', yuxan c'am junoj eb jix q'uey el oj. Pero asanne naj t'inan c'al ta' sq'uey el oj, yet watx' chi yun tzet tz'ibebil can yul An Juun. \v 13 Oj jin pax a e ach tu' an. Yajban ey jin to ec' nioj xa yul yiban k'inal ti', chi wal can wan ti', yet watx' jaxca ojab jin tzala ti', quey ojab tu' chi yun tzala a eb sic'lebil. \v 14 Jix wal ja k'ane tet eb. Pero ja' eb ánima yet yul yiban k'inal ti', caw chi chichon oc sc'ul eb yin eb, yutol man xa yetoj yul yiban k'inal eb yetoj eb. Jaxca jin ton pax oj, ma jin xa yetoj yul yiban k'inal ti'. \v 15 Man lalan oj walon e ach, tol cha wi' el eb yul yiban k'inal ti' yin eymanil. Pero tol chin k'an e ach, tol cha teyne eb, yet watx' c'am eb chi etex el yu jun yel xa c'al pena. \v 16 Jainti', ma jin yetoj yul yiban k'inal ti'. Ja'c'ala' pax eb, man yetoj yul yiban k'inal ti' eb. \v 17 Cha wa'ne oc sna'bal eb yu ja k'ane tol yel chi yala. Asan ton ja k'ane tu' caw yel chi yala. \v 18 Jaxca jix jin ja wute ja chejontej xol ánima yul yiban k'inal ti', jaxca ton tu' jix wute jin chejon pax toj eb xol ánima tu'. \v 19 Yu swatx'il oj eb, yuxan chi wak' jin ba e ach, yet watx' chi oc eb ja wetoj sic'lebil. \v 20 Man asanne oj yu eb, chin txali, pero chin txali pax yu eb tol to oj yaoc sc'ul win yu tzettaj oj yal eb jin chejab ti'. \v 21 Chin k'an e ach xin, tol junxane ojab chi yun sna'bal eb masanil. Mamin, junne we ja wetoj, junne pax ja we wetoj an. Tol oj wal jaxca ke tu', quey ojab tu' chi yun eb, junxane chi yun eb ketoj. Jaxca tu' xin, oj yaoc eb ánima bey yul yiban k'inal ti' yin sc'ul, tol jaach jix jin ja chejtej. \v 22 Ja' ja watx'ilal ak'bil can e in an, ja' jix wak' tet eb, yet watx' junxane chi yun can sna'bal eb, jaxca jin ja wetoj. \v 23 Jain, ey jin oc yin eb, jaach, ey jaach oc win an, yet watx' junxane oj yun sna'bal eb, catu' oj na'cha el yu eb ánima bey yul yiban k'inal, tol jaach jix jin ja chejtej. Oj yil eb, tol jaxca chin ja wute ja cam c'ulneni, jaxca tu' cha wute ja cam c'ulnen pax eb ti'. \v 24 Mamin, ja' eb jix ja wak' e in tu' an, chi woche tol ja' bey oj jin ey ec' oj, ja' tu' chi ey pax ec' eb wetoj an, yet watx' oj yil eb swatx'ilal ak'bil e in an. Yutol cam c'ulnebil jin xa an, yet tax c'am to chi wa'xi yul yiban k'inal ti'. \v 25 Mamin, watx' ton ja na'bal. Ja' eb yet yul yiban k'inal ti', ma jaach yotaj oj eb. Jal jin jainti', wotaj jaach an. Jal eb ti' xin, yotaj xa eb, tol jaach jix jin ja chejtej. \v 26 Jain jix wak' yotajne el eb, tzet utbil ja na'bal. Tol oj wak' c'al yotajne el eb, yet watx' jaxca chin ja wute ja cam c'ulneni, jaxca ojab tu' cha wute ja cam c'ulnen pax eb. Catu' chach oc caan yin eb yin junelne, ẍi Jesús tet cu Mam Dios. \c 18 \s1 Smitx'banil Jesús \r (Mateo 26:47-56; Marcos 14:43-50; Lucas 22:47-53) \p \v 1 Jix lawi yalon Jesús wan ti', catu' jix to yetoj eb scuywom tu'. Jix to yetoj eb bey sk'axepal jun jo'be chi yij Cedrón, bey ey wan te' awbeal te'. Ja' titu' jix apni eb xol te'. \v 2 Ja' naj Judas, naj t'inan yaon oc Jesús yul sk'ab camich, yotaj naj jun lugar tu', yutol ec'al el jix bet Jesús yetoj eb scuywom titu'. \v 3 Yu jun tu', yuxan jix to naj titu', yetoj jun bulan soldado, c'al wan eb steynemal stemplo Dios. Jix chejletoj yu eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. C'al yetoj eb fariseo. Tzejbil oc sta eb, i'bil pax slámpara eb, catu' yetbi pax oc eb smitx'k'abil jowal, catu' jix apni eb. \v 4 Ja' Jesús xin, yotaj xa jantaj tzet t'inan oj jul yiban. Yu jun tu', yuxan jix eltej yu ẍa'on eb jix apni tu', jix sk'anlen tet eb jaxca ti': \p —¿Mac txequel che seya? ẍi Jesús tet eb. \v 5 Ja' Jesús a Nazaret, ja' chi cu seya, ẍi eb tet naj. \p —Jain ton xin, ẍi Jesús tet eb. \p Yaman Judas yetoj eb, naj lalan yaon oc naj yul sk'ab camich. \v 6 Jix lawi c'al yalon Jesús tet eb jaxca tu', jix to tecton eb yintaj, jix to pac'na eb tu'. \v 7 Jix sk'anlen Jesús tet eb junel xa: \p —¿Mac txequel che sey xin? ẍi Jesús tet eb junel xa. \p —Ja' Jesús a Nazaret, ja' chi cu seya, ẍi eb tet naj junel xa. \p \v 8 —Pero jix wal e ex, tol jain toni. Ta jain chin je sey ec' oj, bej wej can el eb ey ec' wetoj ti' an, ẍi Jesús tet eb. \v 9 Jaxca ton tu' jix yun xin, yet watx' chi yun tzet jix yal Jesús yin eb scuywom, yet jix yalon jaxca ti': “Ja' eb jix ja wak' e in ti' an, c'am junoj eb jix q'uey can el oj,” ẍi.\x * \xo 18:9 \xt Juan 6:39\x* \v 10 Jix yi'on atej yespada naj Simón Pedro yul s'umal tu', jix soc'on oc yin jun naj chi yij Malco, naj smoso naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Ja' xiquin naj bey swatx' jix el yu. \v 11 Catu' jix yalon Jesús tet naj Pedro tu' jaxca ti': \p —A eytoj ja wespada yul s'umal. ¿Chim ja na' tol man oj wak' jin ba yul sk'ab jun sya'ilal chi sbej cu Mam Dios wiban ti' an? ẍi Jesús tet naj. \s1 Jix I'letoj Jesús Sattaj Naj Anás \r (Mateo 26:57-58; Marcos 14:53-54; Lucas 22:54) \p \v 12 Jix mitx'le Jesús yu eb soldado c'al yu naj coronel yetoj eb policía a Judea tu', catu' jix c'al-le ey naj yu eb. \v 13 Catu' jix i'letoj naj yu eb bey sna naj Anás, naj sni' naj Caifás. Ja' naj Caifás tu', yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios yet jun jabil tu'. \v 14 Ja' ton jix alon tet eb yaawil ye bey Judea tu', tol sowalil chi cam junoj mac txequel sq'uexel oj masanil ánima. \s1 Jix Yi' El Jesús Naj Pedro Yin \r (Mateo 26:69-70; Marcos 14:66-68; Lucas 22:55-57) \p \v 15 Ja' yet jix i'letoj Jesús yu eb, tzajan oc Simón Pedro yintaj, yetoj jun xa scuywom Jesús. Ja' jun xa scuywom tu', yotaj sba yetoj naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Yu jun tu', yuxan jix octoj naj yetoj Jesús bey yamak'il sna naj. \v 16 Jal pax naj Pedro xin, jix can can sti' puerta. Ja' jun xa scuywom Jesús tu', jix elol bey linan can oc Pedro tu', catu' jix yalon tet ix ix teynem sti' na tu', tol chi octoj naj Pedro tu' yetoj eb. \v 17 Catu' jix yalon ix teynem sti' na tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaachti', tejan scuywom jaach jun winaj jix mitx'le ti', ẍi ix tet Pedro tu'. \p —C'amaj. Man jin scuywom oj, ẍi naj, jix tz'aj yalon tet ix. \v 18 Ja' yet jun tiempoal tu', stiempoal sic'. Yu jun tu', yuxan jix yaoc sk'ak' yetoj tzak'ak' eb, eb moso c'al eb policía. Catu' jix oc linan eb k'aẍnoj. Jix oc pax linan naj Pedro k'aẍnoj yetoj eb. \s1 Jix Bet Ec' Jesús Sattaj Naj Anás \r (Mateo 26:59-66; Marcos 14:55-64; Lucas 22:66-71) \p \v 19 Ja' naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, jix sk'anlen el tet Jesús jaxca ti': \p —¿Mac taj txequel eb ja cuywom? ¿Tzettaj cuybanile cha wak' scuy eb? ẍi naj tet Jesús. \v 20 Catu' jix yalon Jesús tu' tet eb jaxca ti': \p —Ja' wan jin cuybanil ti', jix wal el xol eb ánima masanil. Masanil c'al tiempo chi wal el yul-laj snail cu culto, c'al yul stemplo Dios, c'al bey c'al chi syamba sba eb ket Israelal masanil. C'am junoj tzet yetal jix wal yin ewantajil. \v 21 ¿Tzet yuxan ja' e in cha k'anle? K'anle tet eb jix aben walon eltej tu'. Yal ojab eb e ach, tzettaj ẍi wan jin cuybanil tu'. Yutol yotaj xa eb, tzettaj jix wal el oj, ẍi Jesús tet naj. \v 22 Jix lawi c'al yalon Jesús wan tu', catu' jix tzak'letoj sat Jesús tu' yu jun naj steynemal stemplo Dios ey ec' titu'. Catu' jix yalon naj tet Jesús jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan quey tu' cha wute tak'woj ja ba tet naj yaawil yak'omal xaambal tet Dios? ẍi naj tet Jesús tu'. \p \v 23 —Ta ey tzet pena jix wal jix ja wabe, ala tzet yetal pena jix wal tu'. Pero ta watx' c'al jix wute k'anab jin ba tet, ¿tzet yuxan comon c'al chin ja mak'a? ẍi Jesús tet naj. \v 24 Jix lawi tu' xin, catu' jix ak'le i'letoj naj bey Caifás yu naj Anás tu', ja' ton naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios. Calbil c'al naj yet jix yi'ontoj eb. \s1 Jix Yi' El Jesús Naj Pedro Yin Yet Scaelal, C'al Yet Yoxelal \r (Mateo 26:71-75; Marcos 14:69-72; Lucas 22:58-62) \p \v 25 Linan c'al oc naj Pedro k'aẍnoj sti' k'ak' yetoj eb policía, catu' jix yalon eb tet jaxca ti': \p —Jaachti', tejan tol scuywom jaach Jesús, ẍi eb tet naj. Catu' jix yi'on el yin, catu' jix yalon jaxca ti': \p —C'amaj, ma jin scuywom oj, ẍi Pedro, jix tz'aj yaloni. \v 26 Jix lawi tu', ey jun smoso naj yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yican to sba yetoj naj tzoc'bil el xiquin yu naj Pedro tu'. Ja' naj jix alon tet Pedro tu' jaxca ti': \p —Jaachti', ¿tumi manaj jaach jix wil ja wec' yetoj Jesús bey xol-laj wan te' awbeal te'? ẍi naj tet naj Pedro tu'. \v 27 Jix yi'on pax el naj Pedro tu' yin junel xa. Jix lawi c'al yalon jaxca tu', jix ok' a no' caẍlan. \s1 Ja' Yet Jix I'letoj Jesús Sattaj Naj Pilato \r (Mateo 27:1-2, 11-14; Marcos 15:1-5; Lucas 23:1-5) \p \v 28 Ja' yet jix sajbi a xin, catu' jix i'le eltej Jesús yu eb yul sna Caifás tu', catu' jix i'letoj naj yu eb bey sdespacho naj yaaw. Ja' sley eb a Judea tu', tol c'am chi ske' yoc eb yul sdespacho naj yaaw tu'. Ja' chi yute sna'on eb, tol chi tz'ilbi el eb yul sat Dios ta chi octoj eb. Catu' c'am xa chi ske' slow eb yet sk'in pascua chi jul tu'. \v 29 Yu jun tu', yuxan jix eltej naj yaaw tu' sti' sdespacho tu', ja' ton naj chi yij Pilato. Jix k'anab naj snan xol eb tu' jaxca ti': \p —¿Tzet smul jun winaj chi jul je yak' e in ti' an? ẍi naj. \p \v 30 —Ta man pena oj jun winaj ti', ma ske' comon c'al oj ki'tej e ach, ẍi eb. \v 31 Yuxan jix yal Pilato jaxca ti': \p —I' wej toj naj jaexti'. Catu' che na'on oc yin naj jaexti' titu', yin ja'ta'c'ala' yalon je ley, ẍi Pilato tet eb. \p —Ja' jaon Israel jon ti', c'am chi ske' tol comon c'al chi kaoc camich yiban junoj mac txequel, ẍi eb tet naj. \v 32 Jaxca ton ti' jix yun yel can apnoj tzet jix yal Jesús, tzet utbil oj yun scami. \v 33 Jix pax oc Pilato tu' yul sdespacho tu', catu' jix awtele octoj Jesús tu' yu. Jix sk'anlen el tet naj jaxca ti': \p —¿Tumi jaachti', Sreyal jaach eb Israel? ẍi naj tet Jesús. \p \v 34 ¿Yul c'al mi ja wet chi tita, yuxan cha k'anle el jun ti' e in an, ma ey mac jix alon e ach? ẍi Jesús tet naj. \p \v 35 —¿Tumi Israel jin cha wila? Ja' eb ja wet conob, c'al eb yaawil yak'omal xaambal eb tet Dios, ja' eb jix jaach jul aon oc yul jin k'ab. ¿Tzet jix ja sey ja mulne? ẍi naj tet Jesús. \p \v 36 —Jainti', manaj yul yiban k'inal ti' rey jin an. K'inaloj ta ja' yul yiban k'inal ti' rey jin an, chim a waan eb wak'omal servil yin jowal, yet watx' c'am chin ale oc yul sk'ab eb yaawil ye bey Judea, yuxan manaj titi', rey jin an, ẍi Jesús tet naj. \p \v 37 —¿Tumi caw yel rey jaach xin? ẍi Pilato tet Jesús. \p —Ja' toni, rey jin ton jaxca ja walon ti'. Jainti', chin jul ec' yul yiban k'inal ti', yu jul walon tzet yetal caw yel. Yu ch'an jun tu', yuxan jix jin ali. Masanil c'al eb yet xa jun k'ane yel, chi yak' xiquin eb tet tzet chi wal an, ẍi Jesús. \v 38 Catu' jix yalon Pilato tu' tet naj jaxca ti': \p —A… ¿tzet yetal jun yel cha wal tu'? ẍi Pilato tet Jesús. \s1 Jix Ale Xa C'al Oc Camich Yiban Jesús \r (Mateo 27:15-31; Marcos 15:6-20; Lucas 23:13-25) \p Jix lawi yalon jaxca tu' xin, catu' jix el pax tej sti' sdespacho bey ey ec' eb a Judea tu'. Jix yalon eltej xol eb tu' jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', c'am nioj smul chi wil an. \v 39 Pero ey jun je ley, tol ja' yet jun jun k'in pascua ti', che k'an jajcha junoj preso yei, catu' chin jajon el oj. Yu jun tu' xin, ¿c'am mi wal chi yal je c'ul ja' jun je reyal jaex Israel jex ti' chin jaj el tinani' yet jun jabil ti'? ẍi naj tet eb. \v 40 Yu jun tu', jix a yaw eb masanil, jix yalon eb jaxca ti': \p —Ja' jun winaj ti', c'am chi koche. Ja' ojab naj Barrabás chi jajchai, ẍi eb tet Pilato. Pero elk'om naj Barrabás tu'. \c 19 \p \v 1 Catu' jix yi'ontoj Jesús naj Pilato tu', jix to yak'on mak'le oj. \v 2 Jix lawi tu', jix spatx'onen ey jun q'uix eb soldado tu'. Catu' jix yaon atoj eb yin sjolom scorona oj. Catu' jix yaon oc jun morado pichile eb yin naj.\f + \fr 19:2 \ft Ja' wan morado pichile, asan eb rey chi aon oc oj.\f* \v 3 Jix lawi tu', jix apni eb sc'atan, catu' jix c'oli tz'ajon yalon eb jaxca ti' tet naj: \p —Tzalaan jaach sreyal eb Israel, ẍi eb tet Jesús. Chi lawi tu', catu' jix mak'le naj yu eb. Jix yun masanil wan ti' yin naj yu chi buchwa eb yin. \v 4 Catu' jix el pax toj Pilato sti' sdespacho bey ey ec' eb yaawil ye bey Judea tu'. Jix yalon pax eltej snan xol eb jaxca ti': \p —Ila, tol chi wi' eltej je yila. Catu' che yotajnen el oj, tol c'am nioj smul chi wil an, ẍi naj tet eb. \v 5 Catu' jix eltej Jesús tu' sti' despacho tu'. Ey atoj jun q'uix tu' scorona oj yu eb. Ey oc an morado pichile tu' yu, jix yalon eltej Pilato snan xol eb jaxca ti': \p —Ila naj ti', ẍi naj tet eb. \v 6 Ja' yet jix yilon eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios, yetoj c'al eb policía, tol chi elol sti' tu', jix a bulna eb yalon yin ipal jaxca ti': \p —A ojab locan yin culus. A ojab locan yin culus, ẍi eb. Catu' jix yalon Pilato tu' tet eb jaxca ti': \p —Yel watx' che yi'toj jaexti', catu' che locban a yin culus tu' je txojli. Jal jin an xin, c'am nioj smul chi wil an, ẍi naj tet eb. \v 7 Pero jix yal pax eb tet naj jaxca ti': \p —Jaonti' ey cu ley, catu' ja'ta'c'ala' yalon cu ley tu', tol smoo chi cami, yutol jix yal oc sba Sc'aal oj Dios, ẍi eb tet naj. \v 8 Ja' yet jix yaben Pilato tu' jaxca tu', caw jix xiw a oj. \v 9 Yu jun tu' jix pax oc yul sdespacho tu' junel xa. Catu' jix sk'anlen el tet Jesús tu' jaxca ti': \p —¿Beytu' ta titnaj jaach xin? ẍi naj tet Jesús. Pero ma tak'woj Jesús tet naj. \v 10 Yu jun tu', yuxan jix yal naj tet Jesús jaxca ti': \p —¿Tzet yuxan c'am chach tak'wi e in an? ¿Tumi man ja wotaj oj, tol ey wipal jaach jin locban a yin culus, catu' ey pax wipal jaach jin jajon el oj? ẍi naj tet Jesús. \v 11 Yuxan jix yal Jesús tet naj jaxca ti': \p —Yutol ja' Dios jix ak'on ja wopiso ti', ta c'amaj, caw c'am nioj ja walon ja wet win an. Yu jun tu', yuxan, ja' jun jix jin aon oc yul ja k'ab ti' an, ec'ban smul jun tu' ja wintaj, ẍi Jesús tu' tet naj. \v 12 Ja' yet jix yaben jaxca tu' xin, jix sna'on naj tu', tzet utbil chi yute sjajon el Jesús tu'. Pero ja' eb yaawil ye bey Judea tu', jix a c'al bulna eb yalon yin ipal jaxca ti': \p —Ta cha jaj el oj, ac'ul jaach yin naj yaaw bey Roma, ch'al tu'. Ja' jun ti' jix yal oc sba reyal. Pero yal c'al mac chi alon jaxca tu', ac'ul oc yin naj yaaw bey Roma tu', ẍi eb tet naj. \v 13 Ja' yet jix yaben naj jaxca tu', jix yak'on i'le eltej Jesús tu' yu bey ey ec' tu', catu' jix ey chotan bey chi na'le oc smul eb ánima tu'. Ja' jun lugar tu', Gabata sbi yin hebreo, sti' eb Israel. Chi yal yel oc apnoj, latz'bil ey ch'en. \v 14 Ja' yet jix ey chotan naj tu', tuxa chi oc chuman c'u. T'inan xa yoc sk'in pascua. Catu' jix yalon eltej snan xol eb a Judea tu' jaxca ti': \p —Il ton ab naj je reyal ti', ẍi eltej naj tet eb. \v 15 Pero jix a pax yaw eb yin ipal junel xa jaxca ti': \p —Cam ojabi, Cam ojabi. A ojab locan yin culus, ẍi eb. \p —¿Tumi oj jin locba a je reyal ti' yin culus, ch'al tu'? ẍi naj tet eb. Catu' jix tak'witoj eb yaawil yak'omal xaambal eb tet Dios jaxca ti': \p —Jaonti', asan naj yaaw bey Roma ey oc cu yaawil oj. C'am junoj xa, ẍi eb. \v 16 T'ey xin, jix ale oc Jesús tu' yul sk'ab eb, yu sto slocban a eb yin culus. Yu jun tu' xin, yuxan jix yi'toj eb. \s1 Ja' Yet Jix A Locan Jesús Yin Culus \r (Mateo 27:32-44; Marcos 15:21-32; Lucas 23:26-43) \p \v 17 Ja' Jesús xin, jix sjolomxic'netoj sculusal. Catu' jix i'letoj bey jun lugar chi yij Gólgota yin hebreo, tol chi yal yel oc apnoj: “Sbajil Jolome”. \v 18 Ja' tu' jix yaoc Jesús eb yin culus. Ey cawan xa mac jix a pax locan yin culus yetoj naj, jun bey jun jun pac'. Yuxan ja' snan xol sculusal eb tu' jix a locan naj yin culus tu'. \v 19 Jix yak'on tz'ibele oc jayeb k'ane naj Pilato sjolomtaj sculusal Jesús, tol chi yal jaxca ti': “Ja' ton Jesús a Nazaret ti', Sreyal eb Israel,” ẍi. \v 20 Sti' conob ey jun lugar bey jix bet a t'unan tu'. Yu jun tu', yuxan ec'al eb Israel jix ilon tzet ẍi jayeb k'ane ey oc sjolomtaj sculusal tu'. Tz'ibebil oc yin sti' eb, c'al yin sti' eb Griego, c'al yin latin, sti' eb a Roma. \v 21 Yu jun tu', yuxan jix yal eb yaawil yak'omal xaambal eb Israel tet Dios tu' tet Pilato jaxca ti': \p —Tol oj wal manaj “Sreyal eb Israel” tu' jix ja wak' tz'ibele oc sjolomtaj te' culus tu'. Yel watx' quey ti' oj ja wute ja tz'iben jaxca ti': “Ja' naj ti', jix yal oc sba naj sreyal eb Israel,” ta ja chi, ẍi eb tet naj. \p \v 22 Ja' jayeb k'ane jix wak' tz'ibele oc ti', can ojab jaxca tu', ẍi naj tet eb. \v 23 Jix lawi st'unban a Jesús eb soldado tu' xin, catu' jix yi'on a spichil eb tu'. Jix spo'on ec' eb. Caneb jix el oc an yu eb, yuxan jun jun c'al liman yet jun jun eb. Pero an pichile chi ya c'al ta' oc xin, junne c'al ye an, c'am bey tz'isbil. \v 24 Yu jun tu', yuxan jix yal eb jaxca ti': \p —Ja' jun ti' xin, manchej cu nic'toj an catu' chi cu po'on ec' an kin. Yel watx' chi kaoc suerte yin an, yal c'al mac ey suerte yi'oni, ẍi eb. Jaxca ton ti' jix yun yunen el tzet tz'ibebil can yul An Juun, bey chi yal jaxca ti': “Oj spo' ec' jin pichil eb yin, catu' oj yak'on suerte eb yin jun xa,” ẍi can yul An Juun tu'.\x * \xo 19:24 \xt Salmos 22:18\x* Yu jun tu', yuxan quey tu' jix yute eb soldado tu'. \v 25 Ja' scawilal bey t'unan a Jesús tu', ey ec' xutx. Ey jun sno ix ec' yetoj, yetoj pax María, yistil Cleofas, c'al ix María Magdalena. \v 26 Ey pax jun scuywom Jesús ey ec' sc'atan xutx tu', jun scuywom caw cam c'ulnebil yu. Jix tit t'anan Jesús yin eb, catu' jix yalon tet xutx tu' jaxca ti': \p —Chicay, ja' jun ey ec' ja wetoj ti', jaxca ja wune' chi yun can oc oj, ẍi Jesús tet xutx. \v 27 Catu' jix yalon tet jun scuywom tu' jaxca ti': \p —Ja' jin txutx ti', jaxca ojab ja txutx cha wute ja c'ul yin, ẍi Jesús tet naj. Yu jun tu' xin, yuxan ja' jun scuywom tu', ja' jix i'on can toj ix xutx Jesús tu' yetoj bey sna, catu' jix ey ec' ix yintaj. \s1 Scamichal Jesús \r (Mateo 27:45-56; Marcos 15:33-41; Lucas 23:44-49) \p \v 28 Jix lawi tu' xin, yotaj xa Jesús, tol jix yun masanil tzet tz'ibebil can yin, yuxan jix yal jaxca ti': \p —Caw chi taj jin ti', ẍi Jesús. Jix yal jaxca tu', yu yunen el tzet tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can oj. \v 29 Ey jun vaso vinagre ey ec' titu', jix slaba eytoj jun chi sococqui eb xol. Ja' jix yaoc eb ẍumuc jun te' hisopo tu', jix yaon atoj eb yin sti' Jesús tu'. \v 30 Jix lawi tu', jix tz'uben el oj, catu' jix yalon jaxca ti': \p —Jix yi' sba masanil, ẍi Jesús. Jix lawi tu' xin, catu' jix ey nona oj catu' jix yak'on spixan yul sk'ab Dios, catu' jix cami. \s1 Ja' Yet Jix Tejletoj Lanza Bey Smotx Jesús Yu Jun Soldado \p \v 31 Yecal oj xa c'al k'in pascua yet jun c'u tu', sc'ual xa xewilal pax oj. Ja' eb yaawil ye bey Judea, c'am chi yoche eb chi can smimanil eb yin culus tu'. Yutol ja' jun xa c'u lalan xa sjul tu', caw miman yel oc apnoj yul sat eb Israel. Yu jun tu', yuxan jix to eb sk'an favor tet Pilato, ta chi yak' mak'le po' sbajil spenec eb, yet watx' eyman chi eytej smimanil eb yin culus tu'.\f + \fr 19:31 \ft Chi yoche eb tol chi mak'le po' spenec eb ey atoj yin culus yu eb, yet watx' chi cam eb yin eymanil, catu' chi i'le eytej eb. Ja' sbeybal eb Romano, tol chi can can t'unan smimanil eb masanta' chi k'a'toj smimanil eb yin culus.\f* \v 32 Yu jun tu', yuxan jix to eb soldado bey t'unan a eb tu', catu' jix mak'le po' sbajil spenec eb t'unan a yetoj Jesús tu' yu eb. \v 33 Pero ja' yet jix apni eb yin Jesús xin, jix yilon eb, tol camnaj xa. Yuxan ma xa mak'le po' sbajil spenec naj yu eb. \v 34 Pero ey jun soldado jix tejon atoj slanza yin smotx Jesús. Eyman jix eltej chic' c'al ja'. \v 35 Jain Juan jin ti', caw jix wil wan ti'. Yu jun tu', yuxan chi wak' jin ba testigoal yin, yet watx' che yaoc yin je c'ul jaexti'. Ja' wan tzet chin tz'ibe can ti', caw yel. Jainti', wotaj, tol caw yel chi wal an. \v 36 Yu yunen el tzet tz'ibebil can yul An Juun, yuxan quey tu' jix yune', yutol chi yal yul An jaxca ti': “C'am junoj sbajil oj smak' po' eb,” ẍi.\x * \xo 19:36 \xt Éxodo 12:46; Números 9:12; Salmos 34:20\x* \v 37 Chi yalon pax jun xa ti' yul An Juun tu': “Ja eb jix tejon naj, oj yil oc eb yin,” ẍi.\x * \xo 19:37 \xt Zacarías 12:10\x* \s1 Oclenajtoj Smimanil Jesús Yul Ch'en Smujbanil Camnaj \r (Mateo 27:57-61; Marcos 15:42-47; Lucas 23:50-56) \p \v 38 Ey jun winaj chi yij José, a conob Arimatea. Ja' jun winaj tu', scuywom Jesús, asan tol scuywom yin ewantajil, yutol caw chi xiwi, ta chi yab eb yaawil ye bey Judea. Ja' jix jul k'anon eytej smimanil Jesús yin culus tet naj Pilato, yet watx' chi smuj octoj. Jix ak'le tet yu Pilato tu', yuxan jix bet yi' eytej, catu' jix yi'ontoj. \v 39 Jix apni pax Nicodemo titu', jix yi'tej oxeb arroba wan suk'uk'i sab chi yij mirra,\f + \fr 19:39 \ft Mirra, yal jun tujan te'. Chi i'le el oj, catu' chi ak'le taj oj, catu' chi k'anbalne yin perfumeal.\f* calbil yetoj jun xa chi yij áloes.\f + \fr 19:39 \ft Áloes, yal jun xa tujan te' chi k'anbalne yin perfumeal.\f* Ja' jun Nicodemo ti', ja' ton betnaj ec' k'anab yetoj Jesús yet ak'balil. \v 40 Jix yi'on a smimanil Jesús eb tu'. Catu' jix spichon oc wan mimej k'ab eb yin, jix yaon pax oc wan suk'uk'i sab tu' eb yin. Yutol quey tu' yoc sbeybal eb Israel tu' yet chi smujon scamom eb. \v 41 Ja' scawilal bey jix a locan Jesús tu' yin culus, ey wan awbeal te'. Ja' xol tu', ja tu' ey jun ch'en jolbil yul. C'am to junoj camom chi ec' yul jun ch'en tu'. \v 42 Yutol junxane txolan catu' chi ẍa'on el yich sc'ual xewilal eb Israel, yu jun tu', yuxan ja' yul jun ch'en tu' jix bet ya can octoj smimanil Jesús eb, catu' yu pax tol scawilal bey jix cam tu' ey jun ch'en tu'. \c 20 \s1 Spitzc'ubail Jesús \r (Mateo 28:1-10; Marcos 16:1-8; Lucas 24:1-12) \p \v 1 Ja' yet ey to sajbi yet domingo xin, jix to María Magdalena bey ey octoj smimanil Jesús tu'. Jix yilon yet jix apni, tol elnaj xa smajil ch'en ch'en tu'. \v 2 Yu jun tu', yuxan jix yak' ani smeltzotej, catu' jix apni sc'atan Simón Pedro. Ey pax ec' jun scuywom cam c'ulnebil yetoj Pedro tu', jix yalon ix tet eb jaxca ti': \p —Jix i'le eltej smimanil naj Kaawil bey jix ale can octoj. ¿Bey mi tu' jix i'letoj? ẍi ix tet eb. \v 3 Jix yab c'al Pedro yetoj jun xa cuywom tu' xin, jix to eb yilon bey ch'en ch'en tu'. \v 4 Ani sto eb scawanil. Pero jix can can Pedro tu' yu jun xa tu', yuxan ja' jun xa cuywom tu' jix babi apni bey jun jolan tu'. \v 5 Jix octoj t'anan yul ch'en ch'en tu'. Jix yiloni, asanxane an k'ap jix pixle oc yin, lanan can ey oj. Ma octoj jun cuywom tu' yul ch'en. \v 6 Tzajan yapni Simón Pedro tu' yintaj. Jix apni c'al oc oj, jix octoj yul ch'en ch'en tu'. Ja' jix iloni, asanxane an k'ap tu' lanan can ey oj, \v 7 c'al an tx'ambale jix oc pixan yin sjolom Jesús tu' chulan can ey an, catu' naat ta c'otan can toj an. \v 8 Jix lawi tu', jix octoj jun xa cuywom jix babi apni oc tu'. Ja' to yet jix yilon jaxca tu', jix yaon oc yin sc'ul. \v 9 C'am to chi yaoc eb yin sc'ul, tol yel jix pitzc'u a Jesús. Yutol c'am chi na'cha el yu eb, tzet tz'ibebil can yul An Juun Tz'ibebil can oj, tzet utbil tol oj pitzc'u pax a Jesús xol eb camnaj. \v 10 Jix lawi yilon eb tu' xin, jix pax eb bey sna. \s1 Ja' Yet Jix X'oxon A Sba Jesús Tet María Magdalena \r (Marcos 16:9-11) \p \v 11 Jal pax María Magdalena tu' xin, jix can can sc'atan jun ch'en tu'. Ma octoj ix yul ch'en. Tu' c'al jix octoj t'anan ix yul, catu' jix ok' a ix. \v 12 Catu' jix yilon ix, ey octoj cawan ángel yul ch'en tu'. Caw saj spichil eb. Chotan ey eb bey jix ec'le smimanil Jesús tu', jun bey sjolomtaj, jun xa bey yajantaj. \v 13 Catu' jix sk'anlen eltej eb tet ix jaxca ti': \p —Jaach ix, ¿tzet yuxan chach ok'i? ẍi eltej eb. \p —Chin ok'i, yutol jix i'letej smimanil naj Waawil titi'. ¿Bey mi tu' jix i'letoj? ẍi ix tet eb. \v 14 Ja' to yet jix lawi yalon ix jaxca tu', jix meltzotoj t'anan ix yintaj. Catu' jix yilontej ix, tol ey ec' Jesús. Pero man yotaj oj ix, ta tol ja' naj. \v 15 Yuxan jix sk'anle el tet ix jaxca ti': \p —Jaach ix, ¿tzet yuxan chach ok'i? ¿Mac cha sey ec' oj? ẍi Jesús tet ix. Ja' sna'on ix, tol ja' naj ilom awbeal te' linan ec' titu'. Yuxan jix yal ix tet naj jaxca ti': \p —Jaach winaj, ta jaach jix jul ja wi' eltej smimanil Jesús tu', al e in an, bey jix bet ja wak' can oj, catu' chin to wi'on an, ẍi ix tet Jesús. \p \v 16 —María, ẍi Jesús tu' tet ix. Yu jun tu', yuxan jix meltzotoj t'anan ix yin naj. Jix sk'anab a ix yin hebreo tu' jaxca ti': \p —Raboni, ẍi ix. Chi yal yel oc apnoj, Cuywam. \v 17 Catu' jix yalon Jesús tet ix jaxca ti': \p —Manchej jin ja mitx'a, yutol c'am to chin atoj bey ey ec' jin Mam. Pero asi', al tet eb wuẍtaj, c'al tet eb wanab masanil, tzet utbil tol oj jin pax a bey ey ec' jin Mam. Ja' jin Mam tu', je Mam pax wetoj an. Ja' jin Diosal tu', je Diosal pax wetoj an, ẍi Jesús tet ix. \v 18 Yu jun tu', ja' María Magdalena tu', jix to yal tet eb scuywom Jesús tu' jaxca ti': \p —Caw jix wil yin naj Kaawil, ẍi ix tet eb. Catu' jix yalon pax ix tet eb tzet jix al-le yu naj tet ix. \s1 Ja' Yet Jix X'ox A Sba Jesús Tet Eb Scuywom \r (Mateo 28:16-20; Marcos 16:14-18; Lucas 24:36-49) \p \v 19 Ja' c'al oc yet jun domingoal tu' yet k'ejbintajil, jix syamba sba eb scuywom Jesús. Caw canani ye smajil jun na bey yaman ec' eb tu' yu xiw c'ulalil eb tet eb yaawil ye bey Judea. Catu' jix yilontej eb, linan xa oc Jesús snan xol eb, catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ey ojab watx' c'ulal snan je xol, ẍi naj tet eb. \v 20 Catu' jix x'oxon yul sk'ab tet eb tu', c'al smotx bey jix to ch'en lanza. Ja' yet jix yilon eb scuywom tol ja' naj Kaawil, caw jix tzala a eb sic'lebil. \v 21 Catu' jix yalon naj tet eb junel xa jaxca ti': \p —Ey ojab watx' c'ulal snan je xol. Jaxca jix yun jin ẍejontej cu Mam Dios, quey tu' chi yun jex jin chejon pax toj, ẍi Jesús tet eb. \v 22 Jix lawi yalon wan ti', catu' jix xuontoj ska'e' yiban eb tu'. Catu' jix yalon naj jaxca ti': \p —Cha' wej can naj Santo Espíritu. \v 23 Ta ey mac che yak' miman c'ulal yin spenail, oj yak' pax Dios miman c'ulal yiban eb. Ta ey mac c'am che yak' miman c'ulal yin spenail xin, oj can c'al ta' spenail eb tu' yiban, ẍi Jesús tet eb. \s1 Ja' Yet Jix Il-le Yin Jesús Yu Naj Tomás \p \v 24 Ey jun yetbi eb scuywom Jesús chi yij Tomás, chi yij pax Tioẍ. C'am naj ey ec' yetoj eb yet jix il-le yin Jesús yu eb. \v 25 Yu jun tu', yuxan jix yal eb yet cuywomal tu' tet naj jaxca ti': \p —Jaonti', jix kil yin naj Kaawil, ẍi eb tet naj. \p —Ta c'am chi wil yechel ch'en lawuẍ yul sk'ab, catu' c'am chin jejtoj yiximal jin k'ab yul sjolanil ch'en tu', c'al jin jejontoj jin k'ab bey smotx ma waoc yin jin c'ul, ẍi naj. \v 26 Waxajeb xa c'ual tu', catu' jix syamban pax oc sba eb junel xa bey yul jun na tu'. Ey ec' naj Tomás tu' yetoj eb yet tu'. Caw canani ye smajil jun na tu', pero jix yilontej eb, linan xa oc Jesús snan xol eb, catu' jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Ey ojab watx' c'ulal snan je xol, ẍi naj tet eb. \v 27 Catu' jix yalon tet naj Tomás tu' jaxca ti': \p —Il jin k'ab ti' an. Jejtoj yiximal ja k'ab yul sjolanil ti'. Catu' cha jejontoj pax ja k'ab bey sjolanil jin motx ti'. Manchej ja wak' caab c'ulal, pero aoc ja c'ul win an, ẍi Jesús tet naj. \v 28 Jix yalon Tomás tu' tet Jesús jaxca ti': \p —Jaach Waawil, jaach jin Diosal, ẍi naj. \v 29 Catu' jix yalon Jesús tu' tet naj jaxca ti': \p —Tomás, jix ja waoc ja c'ul win an, yutol jix jin ja wil an. Ja' eb c'am chin ilon an, catu' chi yaon oc sc'ul eb win, yel xa c'al watx' yet eb, ẍi Jesús tet naj. \s1 Ja' Tzet Yuxan Jix Tz'ibele Jun Libro Ti' \p \v 30 Ec'al to c'al milagro jix el yunen Jesús sattaj eb scuywom tu', pero ma tz'ibele can sk'aneal masanil yul jun libro ti'. \v 31 Jix tz'ibele can wan ti', yet watx' che yaoc yin je c'ul, tol ja' Jesús naj Sc'aal Dios, ja' ton Cristo. Ta quey tu' oj je yute je yaon oc yin je c'ul, oj je cha' je k'inal tol ey c'al yin tobal k'inal tet naj. \c 21 \s1 Ja' Yet Jix X'ox A Sba Jesús Tet Jujwan Eb Scuywom \p \v 1 Jix lawi tu' xin, jix x'oxon a sba Jesús tet eb scuywom junel xa tu', yet ey ec' eb sti' ja' mar Tiberias.\f + \fr 21:1 \ft Tiberias, jun xa bie yu ja' mar Galilea.\f* Tol jaxca ti' jix yun x'oxon a sba tet eb. \v 2 Junne c'al ey ec' Simón Pedro yetoj Tomás, naj chi yij Tioẍ, c'al Natanael a Caná yul yet Galilea. Ey pax ec' eb sc'aal Zebedeo, yetoj cawan xa yet cuywomal eb. \v 3 Jix yalon Simón Pedro tet eb jaxca ti': \p —Toj jin mitx'o pescado, ẍi naj tet eb. \p —Oj jon toj ja wetoj, ẍi eb tet naj. Catu' jix to eb tu'. Jix oc eb yul jun barco. Pero ja' yet jun ak'bal tu', c'am junoj no' pescado jix yi' eb. \v 4 Ja' yet lalan xa sajbi, ey ec' Jesús sti' ja' mar tu'. Pero eb cuywom, c'am c'al chi yiltej eb ta ja' naj ey ec' sti' ja' tu'. \v 5 Jix yalon tet eb jaxca ti': \p —Jex wuẍtaj, ¿ey xam no' chi atej je yu? ẍi toj tet eb. \p —C'am tzet, c'am c'al junoj, ẍi eb tet naj. \p \v 6 —K'oj wej eytoj je txim bey je watx' k'ab. Ja' tu' oj je yi' je pescado tu', ẍi Jesús tet eb. Jix sjije eb tzet jix yal Jesús tu'. Ja' yet jix yak'len stok'on atej xim eb tu' xin, ma xa atej yu yalil no' pescado tu', yutol caw jix no sic'lebil. \v 7 Catu' jix yalon jun scuywom cam c'ulnebil yu Jesús tet Pedro jaxca ti': \p —Ja' naj Kaawil ey ec' ti', ẍi naj tet Pedro. \p Jix yab c'al Simón Pedro jaxca tu', jix yaon oc spichil tu', yutol asan c'al yet yul spichil ey oc oj. Catu' jix k'ojon el sba naj yul barco tu', catu' jix el sti' ja'. \v 8 Caneb jix tom tx'anil chi bey eb yiban ja', catu' jix apni wan xa eb scuywom yul jun te' yali' barco tu'. Tok'bil oc xim eb, nonaj yu no' pescado tu'. \v 9 Catu' jix eltej eb, jix yilon eb, tol ey jun k'ak' ey oc sti' ja' tu'. Batxan oc jun pescado yiban tzak'ak', catu' ey pax ey wan pan scawilal tu'. \v 10 Jix yalon Jesús tet eb jaxca ti': \p —I' wej tej jayc'on oj no pescado jix je mitx' tu', ẍi naj tet eb. \v 11 Jix octoj Simón Pedro yul barco tu'. Jix tok'on el tx'an txim tu' sti' el ja'. Nonaj tx'an yu mimej pescado. Ciento cincuenta y tres no' yin masanil. Caw miman no' pero ma nic'chatoj tx'an txim tu' yu yalil no'. \v 12 Jix lawi tu' xin, jix yalon Jesús tu' tet eb jaxca ti': \p —Sebax wej low oj jon nej, ẍi Jesús tet eb. C'am junoj eb scuywom tu' jix k'anlen el tet naj jaxca ti': ¿Mac jaach txequel xin? Man ẍi oj eb, yutol yotaj xa eb, tol ja' naj Kaawil. \v 13 Catu' jix sjitzontej sba Jesús sc'atan eb tu'. Catu' jix yi'on a ixim pan tu', jix c'oli spo'on ec' xol eb, catu' jix spo'on pax ec' no' pescado tu'. \v 14 Yet xa yoxelal jix x'oxon a sba Jesús tet eb scuywom ti', yet tax c'al jix pitzc'u a xol eb camnaj. \s1 Ja' Yet Jix K'anab Jesús Yetoj Simón Pedro \p \v 15 Jaxa yet jix lawi slow eb, jix yalon Jesús tet Simón Pedro jaxca ti': \p —Simón, sc'aal naj Jonás, chin k'anle e ach an, ¿yel xa c'al mi chin ja cam c'ulne yintaj wan ti'? ẍi Jesús tet naj. \p —Ja' ton Wuẍtaj. Ja wotaj xa, tol chach jin cam c'ulne, ẍi Pedro tu' tet naj. \p —Ta jaxca tu' xin, jaxca ojab junoj ilom yune' me', quey ojab tu' cha wute ja wilon eb wet xa an, ẍi Jesús tet naj. \v 16 Jix lawi yalon wan ti', jix yalon junel xa jaxca ti' tet naj: \p —Simón, sc'aal naj Jonás. ¿Chim jin ja cam c'ulne? ẍi Jesús tet naj. \p —Ja' ton Wuẍtaj. Ja wotaj xa, tol chach jin cam c'ulne, ẍi Pedro tet Jesús. \p —Ta jaxca tu' xin, jaxca ojab junoj ilom me' quey ojab tu' cha wute ja wak'on cuenta eb wet xa an, ẍi Jesús tet naj. \v 17 Jix yalon pax yet yoxelal jaxca ti': \p —Simón, sc'aal naj Jonás, ¿Chim jin ja cam c'ulne? ẍi Jesús tet naj. Jix cus a sc'ul naj Pedro tu' bian, yutol yoxel xa c'al chi sk'anle Jesús tu' tet naj, ta chi cam el sc'ul yin Jesús tu', yuxan jix yal naj tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ja wotaj xa ta' masanil. Ja wotaj tol chach jin cam c'ulne an, ẍi Pedro tet Jesús. \p —Ta jaxca ja walon tu', jaxca ojab junoj ilom me', jaxca ojab tu' cha wute ja wilon eb wet xa ye an. \v 18 Caw yel chi wal e ach an, ja' yet ach'e jaach to, asan c'al cha waoc ja pichil catu' chach to c'al bey chi yal ja c'ul chach toi. Pero ja' yet oj jaach ichamboj, oj el jenan ja k'ab, catu' tx'oj xa mac oj c'alon ja nan, catu' oj jaach i'letoj bey c'am chi yal ja c'ul, ẍi Jesús tet naj. \v 19 Jix yal jaxca ti', yu tzet utbil oj yun scam Pedro tu', catu' oj x'oxon el oj tol caw miman yel oc apnoj Dios. Jix lawi tu', catu' jix yalon pax tet naj jaxca ti': \p —Ocan tzajan wintaj an, ẍi Jesús tet Pedro. \s1 Jun Cuywom Cam C'ulnebil Yu Jesús \p \v 20 Catu' jix to t'anan Pedro tu' yintaj, jix yiloni, tol ja' jun cuywom cam c'ulnebil yu Jesús tzajan oc yintaj eb. Jun jix sjitz oc sba sc'atan Jesús yet lalan slow eb yet junel, catu' jix sk'anlen el tet jaxca ti': “Wuẍtaj, ¿mac txequel oj jaach aon oc yul sk'ab camich?” ẍi naj. \v 21 Ja' yet jix yilon Pedro jaxca ti', jix sk'anlen tet Jesús jaxca ti': \p —Wuẍtaj, ja' jun chi jul ti', ¿tzet oj yun pax scami? ẍi naj tet Jesús. \v 22 Catu' jix yalon Jesús tet naj jaxca ti': \p —Ta chi yal jin c'ul tol iquis to c'al jun ti', yet oj jin jul junel xa, c'am ja walon ja wet yin. Asan tol chach tzajlo wintaj jaachti' an, ẍi Jesús tet Pedro tu'. \v 23 Yu jun tu', jix el sk'umal xol eb creyente tol man oj cam jun cuywom tu'. Pero c'am tzet jix yal Jesús tu', ta man oj cam oj. Asan jix yal naj jaxca ti': “Ta chi yal jin c'ul iquis to c'al, yet oj jin jul junel xa, c'am ja walon ja wet yin,” ẍi. \v 24 Ja' ton jun scuywom ti' chi yak' sba testigoal yin wan ti', catu' jix tz'iben pax can oj. Jaonti', kotaj, tol caw yel wan jix tz'ibe can ti'. \v 25 Miman to c'al wan xa tzet yetal jix el yunen Jesús. K'inaloj ta jun junal jix yun tz'ibele can sk'aneal, ja' chi wute jin na'oni, c'am chi yab yul yiban k'inal ti', bey chi ey an juun bey jix tz'ibele can sk'aneal tu'.