\id 1JN \ide UTF-8 \h 1 YOWAN \toc1 Uţup uŧeek wi Yowan apiiŧuŋ banfiyaaruŋ \toc2 1 Yowan \toc3 1Yo \mt2 Uţup uŧeek wi \mt1 Yowan \mt2 apiiŧuŋ banfiyaaruŋ \is1 Uţup ujuni \ip Ulibra wi uwooŋ kakaarta kaŧeek ki Yowan apiiŧuŋ. Yowan i abi piiŧ ulibra uloŋ uŧeek wi aţiiniyaanuŋ ubida wi Yeŧu ţi mboş: uwooŋ Uţup Ulil Unuura wi Yowan apiiŧuŋ. Akak apiiŧ ikaarta itëb inţaşuŋ ţi ki. Du unjon bañaaŋ baloŋ babi ţilan aji Yeŧu Kriŧtu ambiiŋ abi ţi umundu wi awo ñaaŋ najën aanwo Abuk Naşibaţi. Baji baji kak kë ñaaŋ ahil kado uko wi aŋaluŋ, kë Naşibaţi aankdo baka uko uloŋ. Uko mënţ ukaaŋ kë Yowan apiiŧ banfiyaaruŋ aţup baka in awooŋ Yeŧu. Aţup baka aji ubida wi mnţo uwoo, akuţ adiiman baka jibi ñaaŋ ahiluŋ kaka wa : Ñaaŋ anfiyaaruŋ Yeŧu andoli, aka ubida mënţ. Akak ahoţalëş aji bañaaŋ bawo ţi ploolan na Naşibaţi na Yeŧu Abukul, baŋal Naşibaţi na banfiyaaruŋ bandukiiŋ. Aji woli bado haŋ bame kë baka ubida wi mnţo. \ip Hënk di ifah yi ulibra wi iwooŋ: \io1 1. Uţup unjaaŋ uwul ubida (1.1-4) \io1 2. Nawulën ŋpoş ţi bjeehi (1.5–2.6) \io1 3. Bgah bhalu (2.7-17) \io1 4. Başoorad Kriŧtu na babuk Naşibaţi (2.18–3.10) \io1 5. Bŋalad (3.11–4.21) \io1 6. Ppok iko yi mboş (5.1-21) \c 1 \s1 Uţup unkwuluŋ ubida \q1 \v 1 Ŋţiiniyaan ţi nawo Uţup unkwuluŋ ubida ; \q1 awo du ujuni, \q1 ŋŧiinka \q1 awina na këş ki nun, \q1 abot atena bnuura, \q1 akuţ abana na iñen yi nun. \p \v 2 Anwooŋ ubida apën awinana, kë ŋkţup uko wi ŋmaaruŋ. Ŋţupan uko wi anwooŋ ubida wi mnţo ambiiŋ awo du Naşibaţi Aşin nja aşë pën awinana ţi un. \v 3 Uko wi ŋwinuŋ akuţ aŧiink, ŋţupan wa an kak, nahilna nabi namëbandër na un, ŋnaakiir nja bŧi ţi pmëbandër pi ŋmëbandëruŋ na Naşibaţi Aşin nja na Yeŧu *Kriŧtu Abukul. \v 4 Ŋpiiŧ uko wi, un ţi ŋleefun, mnlilan mi nun\f + \fr 1:4 \fr*\fq Mnlilan mi nun : Baloŋ bapiiŧ aji \fq*\ft mnlilan mi nan.\ft*\f* manhilna mandëm maakan. \s1 Ppoş ţi bjeehi \p \v 5 Uţup wi ŋŧiinknuŋ ţi Yeŧu *Kriŧtu aşë ţupan hënkuŋ wi : Naşibaţi awo bjeehi, nin bdëm bloŋ baanwo ţi a. \v 6 Woli ŋji ŋmëbandër na Yeŧu aşë poş ţi bdëm, ŋwo baţilan, ŋënkdo uko unwooŋ manjoonan. \v 7 Aşë wo woli ŋpoş ţi bjeehi jibi Naşibaţi ţi uleeful awooŋ ţi bjeehi, ŋkeer awo baloolan nja bŧi, kë pñaak pi Yeŧu Abukul pajinţan nja ţi pekadu bŧi. \p \v 8 Woli ŋji ŋënwo na nin pekadu dloŋ, ŋguur ŋleef ŋi nja, manjoonan maanwo ţi nja. \v 9 Aşë woli ŋdinan aji ŋwo na pekadu, ŋhinan kahaţ Naşibaţi, awo naŧool : aluŋ kamiir nja ipekadu, kabot kajinţan nja ţi buţaan bŧi. \v 10 Woli ŋji ŋëndo pekadu, ŋţu Naşibaţi ŋţilan, kë uţup wi nul ubot awo uunwo ţi nja. \c 2 \p \v 1 An babuk naan, dpiiŧan uko wi nahilna nawut kado kajuban. Aşë woli ñaaŋ aloŋ ajubani, ŋka ñaaŋ ankyeŋanuŋ nja du Naşibaţi Aşin nja : Yeŧu *Kriŧtu naŧool a. \v 2 Ul awuluŋ uleeful, awo bţeŋan, Naşibaţi ahilna amiir nja ipekadu ; aanliŋ liŋ ţi yi nja ţañ, ado haŋ ahilna amiir kak yi bañaaŋ biki umundu bŧi. \s1 Uko wi pdo \p \v 3 Uko unjaaŋ uyuuj kë ŋme *Kriŧtu uwo pdo kaţaş uko wi ajakuŋ ŋdo. \v 4 Woli ñaaŋ abubara aji ame'a aşë wo aankŧiinka, awo naţilan, manjoonan maanwo ţi a. \v 5 Kë anşaaŋ amëban uko wi ajakuŋ, uŋal wi Naşibaţi uji uwo ţi a kaŧum. Hënk di di ŋjaaŋ ŋmeena kë ŋmëbandër na Kriŧtu. \v 6 Ñaaŋ anjakuŋ awo ţi a, awo i kado kado jibi ajaaŋ ado. \p \v 7 An banoh naan, mënkpiiŧan piiŧ uko uhalu wi nawooŋ kado, uko ujon wi nayeenkuŋ du ujuni wa. Uko mënţ uwooŋ uţup wi nadooŋ abi ŧiink. \v 8 Kë uko wi nji kapiiŧanaŋ uşë woha uhalu ha. Manjoonan mi uko mënţ manwinana ţi Kriŧtu abot awinana ţi an ; bdëm baya, kë bjeehi bi manjoonan bado bi kajeehan jeehan. \p \v 9 Ñaaŋ anjakuŋ aji awo ţi bjeehi aşë şoor ayiţul ţi Kriŧtu, ahum ţi bdëm. \v 10 Ñaaŋ anŋaluŋ ayiţul awo ţi bjeehi, hënk, nin uko uloŋ uunkhil kadola ajuban. \v 11 Kë ñaaŋ anşaaŋ aşoor ayiţul awo ţi bdëm ; aji poş ţi bdëm, aamme dko di akyaaŋ ţiki bdëm bawuna këş. \q1 \v 12 An babuk naan, dţupan uko wi : \q2 Yeŧu Kriŧtu ado kë Naşibaţi amiiran ipekadu \q1 \v 13 An başin bapoţ, dţupan uko wi : \q2 name anwoonuŋ du ujuni ; \q1 kaţupan, an baţaşa : \q2 nawat *Unŧaayi Uweek. \q1 \v 14 Dţupan kak uko wi, an babuk naan : \q2 name Naşibaţi Aşin nja ; \q1 kaţupan kak, an başin bapoţ: \q2 name anwoonuŋ du ujuni, \q1 kaţupan kak an baţaşa : \q2 nahinaa, \q2 uţup wi Naşibaţi uwo ţi an \q2 kë nabot awat Unŧaayi Uweek. \p \v 15 Nawutan kaŋal umundu këme uko unwooŋ wi umundu. Woli ñaaŋ aŋal umundu, uŋal wi Naşibaţi Aşin nja uunji uwo ţi a. \v 16 Iko bŧi inwooŋ yi umundu : iko yi uleef uŋaluŋ, iko yi ñaaŋ awinuŋ añeebar na phaţ ţi bka bi ŧul kabot kapiiŧar ţi ba, iinwoona du Naşibaţi Aşin nja, iwoona ţi umundu. \v 17 Kë umundu wi uşë ba na iko yi bañaaŋ bakñeebaruŋ ; kë anşaaŋ ado uko wi Naşibaţi aŋaluŋ aka ubida wi mnţo. \s1 Naşoorad Kriŧtu \p \v 18 An babuk naan, wal wi umundu ukbaaŋ ubani. Naŧiink kë baji *Naşoorad Kriŧtu awo i pbi, hënkuŋ kë başooradul baŧum başë do bi bi bi. Uko waŋ ukaaŋ kë ŋyikrën kë wal ubaañşaani ubani. \v 19 Bakaŋ mënţan bapënna ţi nja, aşë wo baanwo biki nja. Woli bawo lah biki nja, baţo na nja. Kë başë ya, uko mënţ uyuuj kë bukal bŧi baanwo biki nja. \p \v 20 Kë an, nayeenkna *Uhaaş wi Naşibaţi ţi Yeŧu *Kriŧtu, name bŧi manjoonan. \v 21 Woli dpiiŧan keeri, uunwo wo ji naamme manjoonan. Dpiiŧan ţiki name ma abot ame kë nin ŋţilan ŋloŋ ŋaanji ŋapënna ţi banwooŋ na manjoonan. \v 22 Kë in awooŋ naţilan bë mënţ anjakuŋ aji Yeŧu aanwo Kriŧtu? Uŋ mënţan awooŋ Naşoorad Kriŧtu! Apok Naşibaţi Aşin nja abot apok Abukul. \v 23 Ñaaŋ ampokuŋ Abuk Naşibaţi apok Aşin kak. Andinanuŋ aji Abukul awoo, adinan kak kë Aşin awoo. \p \v 24 Kë an, uko wi naŧiinknuŋ du ujuni namëbaan wa. Woli namëban uko wi naŧiinknuŋ du ujuni, nawo an kak ţi Naşibaţi Aşin nja na ţi Abukul. \v 25 Kë uko wi Kriŧtu ahoŋuŋ, uwooŋ: ubida wi mnţo. \p \v 26 Uko wi, wi wi nŋaluŋ lah kaţupan ţi bañaaŋ bankdoluŋ na pneemanan. \v 27 Kë an, Uhaaş wi Naşibaţi wi nayeenknuŋ ţi Kriŧtu uduka ţi an, kë naannuma bajukanan. Uhaaş wi nul ukjukananaŋ iko bŧi, uwo manjoonan, awo uunji uţilan. Kë jibi ukjukananaŋ, nadukiin namëban ţi a. \p \v 28 An babuk naan, hënkuŋ, nadukiin namëban ţi Kriŧtu, ahilna wal wi akpënuŋ kawinana, ŋhil kanaţ kaliinŧ, kawo ŋënkkowa kanaţ kalowa. \s1 Babuk Naşibaţi na manjoonan \p \v 29 Name kë Naşibaţi awo naŧool, nayikrënën keeri kë ñaaŋ ankdoluŋ uko uŧool awoona du a. \c 3 \p \v 1 Natenan jibi Naşibaţi Aşin nja aŋaluŋ nja. Aŋal nja adoo dinan kë ŋdoo du'ana babukul. Ŋwo babukul na manjoonan. Bañaaŋ biki umundu baamme Aşinun, ukaaŋ kë baanhinan pme nja. \v 2 An banohnaan, ŋwo hënkuŋ babuk Naşibaţi, kë uko wi ŋëkbiiŋ kawo uundo meeţana. Kë ŋşë me uko wi : woli *Kriŧtu aluŋ apën awinana, ŋkak kanaam na a, ţiki ŋwina jibi awooŋ. \v 3 Ñaaŋ anhaţuŋ uko waŋ ţi Kriŧtu, ajinţan uleeful jibi ul ajinţuŋ. \p \v 4 Nado pekadu aji diiman kë apën ţi *bgah bi Naşibaţi, ţiki pdo pekadu pawo ppën ţi bgah. \v 5 Kë naşë me kë Kriŧtu abi bi pa ppënan nja ipekadu, abot awo aanwo na pekadu. \v 6 Ñaaŋ ammëbanuluŋ aanwo nado pekadu. Nado pekadu aanwina abot awo aamme'a. \p \v 7 An babuk naan, nakdinan nin ñaaŋ aneemanan. Ñaaŋ ankdoluŋ uko uŧool awo naŧool jibi Kriŧtu awooŋ naŧool. \v 8 Nado pekadu awo i *Unŧaayi Uweek, wul uwo udo pekadu du ujuni. Kë Abuk Naşibaţi aşë bi bi pŧok iko yi Unŧaayi Uweek ukdoluŋ. \v 9 Ñaaŋ ambuknaaniiŋ du Naşibaţi aanji duka ţi pekadu ţiki ubida unwoonuŋ du Naşibaţi uwo ţi a ; aanhinan kajuban ţiki abuknaana du Naşibaţi. \v 10 Uko umpaţşuŋ babuk Naşibaţi na biki Unŧaayi Uweek wii wi : ñaaŋ anwooŋ aanwo naŧool këme awo aaŋŋal ayiţul ţi Kriŧtu aanwo i Naşibaţi. \s1 Bŋalad bi banfiyaaruŋ Kriŧtu \p \v 11 Ŋwo kaŋalad, uko waŋ wi wi naŧiinkuŋ du ujuni. \v 12 Ŋënwo kado ji Kayin anwooŋ i *Unŧaayi Uweek, afiŋ aţa'ul\x + \xo 3:12 \xo*\xt Natenan ţi Ujuni 4.3-10.\xt*\x*. Kë we ukaaŋ kë afiŋ aţa'ul? Aji do buţaan kë aţa'ul aşë ji do iko inwooŋ iŧool. \v 13 An bayiţ naan, nawutan kañoŋar woli bañaaŋ biki umundu wi başooran. \v 14 Nja, ŋme kë ŋpënna du pkeţ aya du ubida ; ŋme uko mënţ ţiki ŋŋal bayiţ nja ţi *Kriŧtu. Ñaaŋ anwooŋ aaŋŋal ayiţul aduka ţi pkeţ. \v 15 Ñaaŋ anşooruŋ ayiţul ţi Kriŧtu awo nafiŋ bañaaŋ ; kë naşë me kë bafiŋ bañaaŋ baanji baka ubida wi mnţo. \p \v 16 Ŋme uko unwooŋ uŋal ţiki Kriŧtu awul ubida wi nul pa nja. Ukaaŋ kë ŋwo kawul ubida wi nja pa bayiţ nja ţi Kriŧtu. \v 17 Woli ñaaŋ aloŋ aka iko bŧi aşë win ayiţul anwoyi ţi kanuma aşë pok pţënka, hum di di uŋal wi Naşibaţi ukwooŋ ţi a ba? \v 18 An babuk naan, nawutan kaŋalna ţi ŋţup ţañ, nadoon kaţënk, hënk naŋal na manjoonan. \p \v 19 Woli ŋŋalad haŋ, wi wi ŋkmeeŋ kë ŋwo biki manjoonan, ŋhaaş ŋi nja ŋabot ŋaţoora ţi kadun ki Naşibaţi. \v 20 Kë woli ŋhaaş ŋi nja ŋado leşan nja buţaan bi ŋdoluŋ, ŋënji ŋhaajala, ŋji ŋme kë Naşibaţi adëm apel ŋhaaş ŋi nja abot ame iko bŧi. \p \v 21 An banoh naan woli ŋhaaş ŋi nja ŋaţoora, ŋñoom kañoga. \v 22 Awul nja iko yi ŋkñehanuluŋ bŧi ţiki ŋmëban uko wi ajakuŋ ŋdo, kë uko wi ŋkdoluŋ ubot alila. \v 23 Uko wi ajakuŋ ŋdo uwo : ŋfiyaar Yeŧu Kriŧtu Abukul ŋbot ŋŋalad jibi ajakuŋ na nja ŋdo kado. \v 24 Kë ñaaŋ ankdoluŋ uko wi Naşibaţi ajakuŋ ado, aji mëbana, Naşibaţi kamëbana. Uhaaş wi nul wi awuluŋ nja ujaaŋ uyuuj kë amëban nja. \c 4 \s1 Uhaaş wi Naşibaţi na wi Naguuru \p \v 1 An banoh naan, nawutan kafiyaar bañaaŋ banjaaŋ babubara kaji bawo na *Uhaaş wi Naşibaţi, naţëpan ţëp naten bnuura nameena me uhaaş wi bawoonaanuŋ uwoona du Naşibaţi. Bañaaŋ baŧum bandaaruŋ aji bawo *baţupar Naşibaţi baniink umundu. \v 2 Hënk di di nakyikrënaanuŋ Uhaaş wi Naşibaţi : ñaaŋ andinanuŋ aji Yeŧu *Kriŧtu akak ñaaŋ najën, awo na Uhaaş wi Naşibaţi. \v 3 Kë ñaaŋ anşaaŋ apok pdinan uko wi Yeŧu awooŋ, aanwo na Uhaaş wi Naşibaţi. Awo na wi naşoorad Kriŧtu i naŧiinkuŋ kë baji abi, ado bi bi bi, awo ţi umundu. \p \v 4 An babuk naan nanwooŋ biki Naşibaţi, nawat başoorad Kriŧtu bukuŋ, ţiki anwooŋ ţi an adëm apel anwooŋ i umundu. \v 5 Bukal bawo biki umundu ukaaŋ kë uţup wi baka uwo wi umundu, kë umundu ubot aŧiink baka. \v 6 Nja, kë ŋşë wo biki Naşibaţi ; ammeeŋ Naşibaţi aji ŧiink nja ; kë anwooŋ aanwo i Naşibaţi aanji ŧiink nja. Kë hënk di di ŋjaaŋ ŋmeena Uhaaş wi Manjoonan na uhaaş wi kaguuru. \s1 Uŋal wi Naşibaţi \p \v 7 An banoh naan, nawulën ŋŋalad ; uŋal uwoona du Naşibaţi, kë ñaaŋ anŋaluŋ aŧënţul abuknaana du Naşibaţi akuţ ame'a. \v 8 Ñaaŋ anwooŋ aanŋal aŧënţul, aambaaŋ kameha Naşibaţi ţiki Naşibaţi awo uŋal. \v 9 Naşibaţi adiiman uŋal wi akaaŋ pa nja wi ayiluŋ Abukul aloolan i akahaŋ ţi umundu ŋhilna ŋţëpna ţi a ŋka ubida. \v 10 Uŋal na manjoonan uunwo pŋal pi ŋŋaluŋ Naşibaţi, uwo pŋal pi aŋaluŋ nja. Ayil Abukul kë awo bţeŋan bankpënanuŋ ipekadu yi nja. \v 11 An banoh naan, wi Naşibaţi aŋaluŋ nja haŋ, ŋwo kaŋalad kak. \v 12 Nin ñaaŋ aambaaŋ kawin Naşibaţi. Kë woli ŋŋaladi, Naşibaţi aji wo ţi nja, uŋalul ubot kawinana bnuura ţi nja. \p \v 13 Naşibaţi awul nja *Uhaaş wi nul, ukaaŋ kë ŋji ŋme kë ŋmëbana, kë abot amëban nja. \v 14 Naşibaţi ayil Abukul kë awo nabuuran umundu. Ŋwin uko waŋ, aşë ţup wa bañaaŋ. \v 15 Ñaaŋ andinanuŋ aji Yeŧu awo Abuk Naşibaţi, Naşibaţi aji mëbana, ul kabot kamëban Naşibaţi. \v 16 Kë nja, ŋme abot afiyaar kë Naşibaţi aŋal nja. Naşibaţi awo uŋal. Kë woli ŋŋal baŧënţ nja, ŋji ŋmëban Naşibaţi, Naşibaţi abot kamëban nja. \p \v 17 Woli ŋŋal baŧënţ nja na manjoonan ŋënkdo kaţaaf unuur wi pwayëş ţiki ubida wi nun ţi umundu wi, unaam na wi *Kriŧtu. \v 18 Anŋaluŋ na manjoonan aanji wo na palënk, uŋal unjoonanuŋ uji udook palënk. Na manjoonan, palënk paji pagakandër na uşal wi kakob. Kë anwooŋ na palënk aanji ŋal na manjoonan. \p \v 19 Kë nja, ŋşë ŋal ţiki ul aŋaluŋ nja uŧeek. \v 20 Woli ñaaŋ aji aŋal Naşibaţi, aşë şoor ayiţul ţi Kriŧtu, awo naţilan, ţiki woli ñaaŋ aaŋŋal aŧënţul i akwinuŋ, aanhilan kaŋal Naşibaţi i awooŋ aanwini. \v 21 Uko wi Naşibaţi ajakuŋ na nja ŋdo kado wii wi : ñaaŋ aŋŋaluŋ Naşibaţi akaan aŋal ayiţul ţi Kriŧtu. \c 5 \p \v 1 Ñaaŋ anfiyaaruŋ aji Yeŧu awooŋ *Kriŧtu awo abuk Naşibaţi, kë ñaaŋ aŋŋaluŋ aşin ñaaŋ aji ŋal abukul. \v 2 Ñaaŋ aji me kë aŋal babuk Naşibaţi woli aŋal Naşibaţi abot ado uko wi ajakuŋ. \v 3 Hënk di uwooŋ, pŋal Naşibaţi pawo pdo uko wi ajakuŋ ŋdo kado. Kë uko wi ajakuŋ ŋdo kado ubot awo uuntam pdo. \v 4 Banwooŋ babuk Naşibaţi baji bawat iko yi umundu. Kë uko wi ŋkdooŋ kawatna iko yi umundu uşë wo pfiyaar pi nja. \v 5 Kë in aşaaŋ awo anjaaŋ awat iko yi umundu bë mënţ anfiyaaruŋ aji Yeŧu awo Abuk Naşibaţi a? \s1 Uko wi baţupuŋ ţi Yeŧu Kriŧtu \p \v 6 Yeŧu *Kriŧtu abiiŋ ţi nja na meel mi batiŧmu bi nul na pñaak pi pkeţ pi nul\f + \fr 5:6 \fr*\fq Na meel mi batiŧmu bi nul na pñaak pi pkeţ pi nul : \fq*\ft Baloŋ başal aji Yowan aţiiniyaan ţi iko inţëpuŋ ţi Yowan 19.34, di batowuŋ kanŧaagan ki Yeŧu kë meel na pñaak mampëni.\ft*\f*. Aambi bi ţañ na meel, abi na meel na pñaak, kë *Uhaaş wi Naşibaţi ujaaŋ uţup uko mënţ, wul unwooŋ manjoonan. \p \v 7 Iko iwajanţ ikyuujuŋ kë uko wi Yeŧu ujoonani, iwooŋ: \v 8 Uhaaş wi Naşibaţi na meel na pñaak, iyeenkiir yul iwajanţ\f + \fr 5:8 \fr*\fq Iwajanţ: \fq*\ft Ţi bayuday woli bañaaŋ batëb këme bawajanţ bawo ţi uţup uloolan baji badinan kë uwo manjoonan.\ft*\f* bŧi. \v 9 Jëm ŋji ŋdinan uko wi bañaaŋ baţupuŋ i? Kë wi Naşibaţi aţupuŋ uşaaŋ adëmna apel wi bañaaŋ baţupuŋ. Uko wi Naşibaţi aţupuŋ wii wi : aţiiniyaan Abukul. \v 10 Ñaaŋ anfiyaaruŋ Abuk Naşibaţi amëban uţup mënţ ţi uhaaşul. Ñaaŋ anwooŋ aanfiyaar Naşibaţi aţu'a naţilan ţiki aanfiyaar uko wi Naşibaţi aţupuŋ ţi uko wi Abukul. \v 11 Kë uko wi Naşibaţi aţupuŋ wii wi : Awul nja ubida wi mnţo kë ubida mënţ uşë woona ţi Abukul. \v 12 Anwooŋ na Abukul aka ubida mënţ, anwooŋ aanwo na Abukul aanka wa. \s1 Ubida wi mnţo \p \v 13 Dpiiŧan iko yi, an nanfiyaaruŋ Abuk Naşibaţi nahilna name kë naka ubida wi mnţo. \v 14 Ŋhaţ kë woli ŋnaţ ţi kadun ki Naşibaţi añehana uko unliluluŋ, aţen nja wa. \v 15 Kë woli ŋme kë Naşibaţi aji ŧiink uko wi ŋjaaŋ ŋñehana bŧi, ŋhinan kafiyaar na manjoonan kë ŋdo bi yeenk yeenk uko wi ŋñehanuluŋ. \p \v 16 Woli ñaaŋ awin ayiţul ţi Kriŧtu kë akjuban pjuban panwooŋ paanji paţij pkeţ, añehandërëna Naşibaţi awula ubida wi mnţo. Uko mënţ uwo pa pjuban panwooŋ paanji paţij pkeţ ţañ. Kë uşë ka pjuban panjaaŋ paţij pkeţ, mënji nañehandër anjubanuŋ pjuban mënţ. \v 17 Pjuban bŧi pawo pekadu, kë pekadu dloŋ daşë wo daanji daţij pkeţ. \p \v 18 Ŋme kë bañaaŋ banwooŋ babuk Naşibaţi baanji baduka ţi pekadu ; Abuk Naşibaţi aji yeŋ baka, *Unŧaayi Uweek kalow baka. \v 19 Ŋme kë ŋwo biki Naşibaţi, kë umundu bŧi uşë wo ţi iñen yi Unŧaayi Uweek. \v 20 Ŋkak ame kë Abuk Naşibaţi abi abot awul nja mnhina mi pyikrën anwooŋ Naşibaţi na manjoonan. Ŋmëbandër na anwooŋ Naşibaţi na manjoonan ţi pmëbandër pi ŋmëbandëruŋ na Yeŧu *Kriŧtu Abukul. Ul awooŋ Naşibaţi na manjoonan, ul anwooŋ anjaaŋ awul ubida wi mnţo. \p \v 21 An babuk naan, nalowan ŋnŧoŋ.