\id ROM - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h Rom \toc1 Rom \toc2 Rom \toc3 Ro \mt1 Rom \ip Pol ni nyumo raqe wen ur nindiq wute Jisas nei rimbig kin Rom ris ye ninde neq wuso. Ni nei namb kin te ni otiwo Rom no ni ane ris, di brequne mune no kantri Spen pe God ningg wand simbe nand. \ip Buk wen nde Pol ni God beghi puq nengu tuquine nganye pas kin te ningg ur nand. Te piyi beghi wute Juda kin o wute Juda segi kin. God ni wuti iri neti nowi tedi wuti te nas kin te urupui. Ququ Yuwon Ye wuti tende nas di yumbo ur brequ ni mune wuti te nyinge wuwi naghe kin gre te pre. Sapta 5 wuso 8 pe Pol ni God ningg lo di Ququ Yuwon Ye ningg gre te ningg ur nand. \ip Sapta 9 wuso 11 pe Pol ni mai ire ningg ur nand. Te pugri Pol ni wute tit Juda kin iri, pudi ni wute Juda kin buagi Jisas dob reng nuqond. Wute aye kin quan Jisas nei rimbig, pudi wute Juda kin te ire ire. Pol nari te nikinne unje rip, te pugri ni God ningg wand te otinde ruqond nei rimbiny segi. Pudi Pol nei namb kin te otiwo ei wute Juda kin quan nei rire ritinde Jisas nei rimbig. \ip Sapta dobu kin tende Pol ni beghi Kraist nei bibig kin, beghi pughe gri ei pas kin te ningg ur nand. Sapta tende ni yumbo ur ren ningg ur nand: beghi wute aye yawo pirany righe, beghi pughe gri God ningg yembe te tuquine yembe bad, beghi gavman nde si nambu pas, di beghi wute aye sabi bidiny. \c 1 \p \v 1 Nge Pol, Kraist Jisas ningg yembe ye wuti iri, nge nyumo raqe wen ur gidiq. Ni nge aposel ningg naip ko ei ni nde nyamb pe God ningg wand yuwon kin te wute simbe gidiny. \v 2 God ningg wand yuwon kin te asi nganye God ni wand yuwon kin te wute simbe nindiny ye di propet asi kin ni te kin ningg simbe mand, di God ningg wand yuwon nganye rise kin buk pe tende ur mand. \v 3-4 Wand yuwon kin te God ningg wo ningg mari. Nge God ningg wo ningg kari, te Jisas Kraist beghi Yumbui. Ni wutamu kin pugrine nas, di King Devit ningg kimem dobu. Ni nati pre God ni mune nindingi newo di te kin ningg Ququ Yuwon Ye ni bei nand te pugri God ni gre neng di ni God ningg wo. \v 5 Jisas Kraist nde gri God ni nikin nde nei pene beghi yuwon nuangu di aposel ningg nupumu po di ninde nyamb pe wand simbe bad. God ni pugri puq nen ei beghi Jisas nde nyamb pe wute Juda segi kin buagi ane simbe bidiny ei ni Kraist nei rimbig di te ningg ni nari kin pugrine puq ren. \v 6 Nungoqi wutaqu tiqe yumbui Rom was kin nungoqi wute God ngam nirany Jisas Kraist ningg wute ningg ris ye te kin ninge. \p \v 7 Nge nungoqi buagi ane Rom was kin, God nganyene nungoqi yawo nirauq righe di nari wondo nikin te wute yuwon kin ningg was ye nungoqi nde nyumo raqe wen ur gidiq. \p Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di beghi Yumbui Jisas Kraist ane nikin nde nei pene wute yuwon muany kin te di umbo yuwon kin te nungoqi nde rundo. \s1 Pol Rom no ningg, pudi ni no segi \p \v 8 Muq nge wand gad ningg di nge wand ven ye kawo vis, wute nganye buagi qi pe kin ni riri nungoqi Rom kin Kraist quan nganye nei wumbig. Pugri bu te kin ningg nge Jisas Kraist nde gri God nge te chumbuai gidig. \v 9 God nge nuqoind di nei namb te pugri, nge nungoqi wand simbe guduq kin te nganyene nganye. Nge yumbo buagi si kare di nge nde umbo pe God irine ningg quan nganye yembe gad di yumbui nyamb girag. Nge wand bir kawo kin te ni kuwonyimi ningg wand yuwon ye simbe gad, di God nei namb te pugri nge priprine nungoqi nei gubuq di nungoqi ningg God ane wand. \v 10 Nge pripri nungoqi ningg God temu wand kin tende puayi nge God pengu gidig ei God nei namb nge godo kin te yuwon tedi nge asine nungoqi gudoqu ningg kari kin te muq ngim ire wuse. \p \v 11 Nge quan nganye God pengu gidig ei nge godo nungoqi gudoqu kin puate te pugri: nge godo nungoqi gudoqu ei te Ququ Yuwon Ye nde gri God wute ququ pe gri yuwon nuany di yembe neny kin te nungoqi keuq ei nungoqi gre pu yequ. \v 12 Nge godo ei beghi oyi oyi ghav bad. Di te kin te pugri: Nge godo nungoqi nge Kraist nei gibig kin te wuqond di te kin ningg nge nungoqi ghav guduq di nungoqi gre pu yequ. Di te kin pugrine nge mune nungoqi Kraist nei wumbig kin te guqod di te kin ningg nge gre pu yengu. \v 13 Nge mand nungoqi yumbo ren ei nei wamb ningg kari, nge pripri godo nungoqi gudoqu ningg kari pudi nge godo segi segine rindi muq. Di nge godo ningg kari ye puate te pugri: nge godo ei wute Juda segi kin aye te ghav gidiny Kraist nei rimbig di ni nari kin pugrine puq ren kin pugrine nungoqi mune ghav guduq Kraist nei wumbig di ni nari kin pugrine puq wen. \p \v 14 Nge wand bir kawo kin te wute Grik ris kin pugrine ris ye, di segi kin, wute nei yuwon kin rise ye di wute nei yuwon kin rise segi ye ninde ei wand bir kawo. God nge yembe ren negh di nge ni nari kin pugrine ei puq ken. \v 15 Pugri bu nge nungoqi ninge Rom was kin nungoqi nde anene Jisas ningg wand yuwon ye bir kawo yawo kuregh. \p \v 16 Te pugri nge Jisas ningg wand yuwon ye te simbe gad kin te ningg minyuw kati segi. Jisas ningg wand yuwon ye te God ningg gre rise, pugri bu wand te ningg God ni wute ni nei rimbig kin yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi di ninde rar pe yuwon pu nawo ris. Te Juda pre muq wute Grik kin mune. \v 17 Te pugri wand yuwon kin pe God ni pughe gri wute puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris kin te bei nand. Ren kin te wute God nei rimbig tedi God nari ni God nde rar pe tuquine ris ye. God ni pughe gri wute puq neny ninde rar pe tuquine ris kin ngim te irene, aye segi. Di te kin te God nei bibig kinne. Ren kin te wand puch ire buk pe ur mand kin ane tuquine. Wand puch taq: “Wute God nde rar pe tuquine nganye ris ye ni God nei rimbig ye te ningg di urupui ris ye.” \rq [Hab 2:4]\rq* \s1 God nde rar pe wute buagi unje rip pre \p \v 18 Wute God ningg wand rutungu segi, di ni nari kin pugrine puq ren segi, di ni yumbo ur brequ rind. Ni puq ren kin te ningg ni wand nganyene kin te imb ruwo di ni nei rimb segi. Pugri bu God ni ker nawo di wute yembe neny ye te nginy tu wam pu bei nand. \v 19 God ni yembe neny ye, te pugri God ni nganyene pughe gri nas kin te wute nei rimb ningg nari kin te raqene rise. God nikinne raqe nand. \v 20 God ni qi di yumbo buagi qi pe kin yembe nindiny kin tende puayi pu rindi rindi muq ni gre te pre kin tuqui segi di ni nganyene nas. Di God ni gre pre tuqui segi ye di nganyene pughe gri nas kin buqod tuqui segi kin te wute segine nei rimb, te pugri ni yumbo God yembe nindiny kin te ruqond di nei rimb kin tuqui. Pugri bu ni riri ni God nei rimbig segi di nikin nde nei pe yumbo puq ren yawo kureny kin te puq reny ye, ni puq rind kin tuqui segi. \p \v 21 Te pugri ni God nei rimbig, pudi God ni wute ni yumbui nyamb rirang ningg nari kin pugrine yumbui nyamb rirang o ni ghav nindiny kin te ningg God chumbuai rindig segi. Pudi ni nei oghi ye vise segi di riri God ni wuti pughe gib namb, di yumbo pughe ye te ni puq ren di yumbo pughe ye te puq ren segi. Te kin ningg di ni nei imb ruany di ni yumbo pughene te segine puq ren di yumbo pughene te puq ren segi ye te nei rimb segi. \v 22 Ni riri ni nei oghi kin rise, pudi ni nei te wute jebo mand kin pugri. \v 23 Ni God ti yumbui pe nas nas te kin nas kin ni dob reng di oyi yumbo ninge wute, wapi, kau, di kuraip gib rimb kin ni rise nganye segi ye te yembe mindiny di yumbo te God kin pugri yumbui nyamb rirany. \p \v 24 Ni pugri puq ren kin te ningg God ni yumbo ur brequ ni nikin quan nganye puq ren yawo kureny kin ninde si pe ni rundo di ni minyuw kin yumbo te oyi oyi nikin nde ghimbi pe puq ren. \v 25 Ni God ningg wand nganyene kin te merire viso, di te kin oyi te ni wandoqi kin wand te ritevi. Ni yumbo God yembe nindiny kin te oyi yumbui nyamb rirany di ni ningg yembe te yembe rind, di ni God wuti yumbo yembe nindiny kin ni yumbui nyamb rirang segi. Beghi God irine ni nyamb ei bidivi viyo viyo te kin vise. Te nganyene nganye. \p \v 26 Wute pugri puq ren kin te ningg God ni minyuw kin yumbo ur di ni yumbo ur nikin umbo pe puq ren yawo kureny kin tende si pe ni rundo. Yumbo ur ren kin te nyumbueg ni quayi ane rise kin te si rire di ni nyumbuegne aye ninge ane rise. \v 27 Te kin pugrine quayi ni nyumbueg ane rise kin te si mare di nikin quayi quayine ane quan nganye mase yawo kurem. Quayi ni quayine aye ane yumbo ur brequ mand, di te kin ningg God oyi ni mai nem kin te ni yumbo ur brequ mand kin te ane tuquine. \p \v 28 Tene segi, God pughe gri nganyene nas kin bei neny ye te ni nei pe ruwo ris yambu riri, pugri bu ni nei brequ nde si pe ni rundo di yumbo wute puq ren segi ye te puq ren. Te kin ningg di ni yumbo wute puq ren kin tuquine puq ren segi. \v 29 Yumbo ur brequ buagi isis ninde bre pu rise kin taq ren: ni wute aye nde oyi oyi yumbo ur brequ yembe rindiny, nine yumbo quan riteri yawo kureny, di wute aye ane ker ruwo di rege kin yumbo ur yembe rindiny. Ni wute rip riri, wute aye rumb riti, oyi oyi ker ruwo, wute wandoqi rindiny, di wute aye brequ puq rindiny kin yumbo ur ninde bre pu rise. Ni wute dobu simbe rindiny ye, \v 30 di wute aye oyi oyi wand brequ rindiny, ni wute God yambu rireng ye, wute wand peq rindiny, nikin nde nei pe riri ni mune nganye, nikin nyamb rindivi viyo, ni yumbo ur brequ rind kin ngim aye isis nei rimbiny, di kiyi kumo ningg wand rutungu segi. \v 31 Ni wute yumbo ur brequ rind ye, nei oghi kin ninde vise segi; ni yumbo puq ren puq rind kin te puq ren segi; di ni wute aye sabi rindiny o yawo rutony segi. \v 32 Ni nei rimb pre te pugri God ningg lo tuquine kin ni wuri wute yumbo ur pugri kin puq ren ye ni te kin ningg riti ye tuqui. Ni ren kin te nei rimb pre, pudi ni yumbo ur brequ yembe rindiny rindinyne. Pudi tene segi, ni wute aye mune yumbo ur tene puq ren kin te simbe rindiny riri ni puq ren kin te yuwon. \c 2 \s1 God ni wute buagi ir nawo ye \p \v 1 Beghi wutamu buagi yumbo ur brequ bad kin pugri bu nungoqi wute aye yumbo ur brequ rind ye te kin ningg simbe wundiny, tedi nungoqi wari nungoqi yumbo ur brequ wand segi ye puq wand kin ngim segi. Di nungoqi wute aye simbe wundiny ye te ningg nungoqi nonne unje wap di God nungoqi yembe neuq ye. Te pugri nungoqi wute aye yumbo ur brequ rind ye te ningg simbe wundiny, pudi nungoqi nonne yumbo ur ni puq ren kin tene puq wen. \v 2 Beghi nei bab te pugri God ni wute priprine yumbo ren kin puq ren kin te ningg simbe nindiny, tedi ni tuquine simbe nindiny. \v 3 Pudi nungoqi wutene, nungoqi wute yumbo ur brequ rind di te kin ningg simbe wundiny, muq nungoqi mune yumbo ur brequ pugri kinne yembe wundiny! Nungoqi God wute yembe neny kin te ningg wu wase wo kin tuqui segi. \v 4 God ni nungoqi quan nganye yuwon nuauq, brequne ker nuauq segi, di unje nupuqu segi ye puate taq pugri: Nungoqi rar nundoqu musoq was chiraq ei God ni wute yawo nitony kin te nei wamb di nei ware witinde. God ni yumbo ur ren puq nen kin te nungoqi nei pe wawo ris yawo kureuq segi. \p \v 5 Pudi nungoqi ngawu gre wand di nei ware witinde segi ye te ningg nungoqi nonne God ni umbo ker nawo di wute otiwo yembe neny di tuquine wute ir nawo kin nginy te ningg nungoqi yembe kring wap riwo rinde yumbui rise. \v 6 Te pugri God ni wute ire ire yumbo ur pughe gri yembe rindiny kin pugrine ei oyi mune yembe neny ye. \rq [Sng 62:12; Snd 24:12]\rq* \m \v 7 Wute ninge ni pripri God nde rar pe yumbo ur tuquine puq ren. Ni puq ren ei God ni nyamb nindiri riwo, ni nyamb yumbui neny, di ris ris te kin ris ningg riri. Wute pugri ye te God nari ni nganyene ris ris te kin ris ye. \v 8 Pudi wute nikin nde nei pe yumbo ur puq ren yawo kureny kin te puq ren di ni God ningg wand nganyene kin te rutungu yambu riri, di yumbo ur yuwon kin te puq ren yambu riri kin te God ni quan nganye umbo ker nuany di wute yembe neny kin te ninde rindi ye. \v 9 Wute buagi yumbo ur brequ yembe rindiny ye ni mai di yuqo rire ye, God Juda nde puq nen pre, di Grik kin mune. \v 10 Pudi wute yumbo ur yuwon kin puq ren ye, God ni yumbo neny puq nand kin te neny. Ni nyamb nindiri riwo, nyamb yumbui neny, di umbo yuwon kin neny yuwon pu ris, te Juda nde pre muqdi Grik kin mune. \v 11 Te pugri God ni wute buagi te yumbo ur irene bei nindiny di tuqui tuquine ir nawo, ni opu ire nase segi ye. \p \v 12 Wute Juda segi kin ni lo ninde wundi segi bu ni yumbo ur brequ rind tedi ni ir righe di wase pe ruso ye, pudi God ni lo wuri kin pugrine ir nawo segi. Wute Juda kin ni Moses ningg lo te ritaqwi, pugri bu ni yumbo ur brequ rind, tedi lo wuri kin pugrine God ni ir nawo di wase pe tiqi nundony ruso. \v 13 Te pugri wute lo kin wand rutungu kin te ninggne ni tuquine ris segi, pudi lo te rutungu di lo wuri kin pugrine puq ren ye ni God nde rar pe tuquine ris. \v 14 Wute Juda segi kin ni lo ninde wundi segi pudi ni nikin nde nei pe yumbo puq ren yawo kureny kin te puq ren muq lo wuri kin pugrine puq ren, tedi piyi ni lo segi, pudi ni nikinne lo nikin nde yembe runduw. \v 15 Ni yumbo ur yembe rindiny kin te bei rind te pugri lo ni wuri kin yumbo buagi te ninde umbo pe bre pu rise. Ninge puayi ninde umbo pe ni nei rimb di riri ni unje rip. Pudi ninge puayi ni nei te gre rind, di riri ni tuquine puq ren. Te kin ningg di nei bab, lo te ninde umbo pe wuse pre. \v 16 Di te kin pugrine nge God ningg wand yuwon ye bir kawo kin ven ni simbe rind te pugri yumbo ren kin te otiwo God ni Jisas Kraist nde gri wute nei suqo pu rise kin ir nawo kin nginy te ningg ei ni pugri puq nen. \s1 Lo ni wute Juda kin pughe gri simbe wundiny \p \v 17 Muq nungoqi wari nungoqi Juda kin, di nungoqi wari nungoqi lo wutaqwi pre bu yuwon pu was ye, di wute simbe wundiny wari nungoqine God te wute yuwon ye puq wand di wute aye segi. \v 18 Di nungoqi yumbo pughe ye God ni puq wen ningg nari kin te nei wamb, di lo nde gri nungoqi nei wateri di yumbo yuwon kin te ir wawo. \v 19 Di nungoqi nei wamb te pugri nungoqi wute rar mat segi ye ngim bei wem kin pugri ye, wute burpoq pe mas kin ni ningg ti kin pugri, \v 20 di wute umbo pe oghine gre pu yemu segi kin te wand yeri wundim ei gre materi, di nungoqi wari nungoqine ei wute pughe gri God nyamb rirang kin te bei weny kin pugri. Di nungoqi quan nganye nei wamb gre te pugri nungoqi wari lo nungoqi nde wuse pugri bu nungoqi yumbo buagi te nei wumbiny di nungoqi wand simbe wand kin te nganyene. \v 21 Muq nungoqi wute aye bei weny-pudi nungoqi nonne wand te nei wumbiny segi. Di nungoqi wand bir wawo wari, “Nyungu wand wayequ” - pudi nungoqi nonne nyungu wand. \v 22 Nungoqi wute simbe wundiny wari, “Nungoqi wute ngam kin ane wase wayequ.” Pudi nungoqi nonne wute ngam kin ane wase. Nungoqi god wandoqi kin ni ningg yembe te ningg quan nganye segi puq wand, pudi nungoqi ni ningg yumbo mawo ris kin baj yumbui pe war wo di ni yumbo wateri. \v 23 Nungoqi God ningg lo nungoqi nde wundi kin te ningg nungoqi non nyamb wundiri riwo, pudi nungoqi nonne lo te gure waq ye te ningg wute Juda segi kin ni lo te brequ puq runduw di God ningg wand rutungu yambu riri. \v 24 God ningg wand buk pe rise kin taq pugri, “Nungoqi wute Juda kin nungoqi yumbo ur brequ wand kin te ningg di wute Juda segi kin ni God wand brequ rindig.” \rq [Ais 52:5]\rq* \p \v 25 Nungoqi Juda nungoqi God ningg lo wuri kin pugrine puq wen, tedi nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo kin ane tuquine puq wen. Pudi nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen segi, tedi nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo segine was kin ane tuquine. \v 26 Wuti iri ni Juda kin segi di ghimbi dugu chongo pend segi kin ni lo wuri kin pugrine puq nen, tedi otiwo God nari wuti nen ni ghimbi dugu chongo pend nawo pre kin pugri. \v 27 Te kin ningg di nungoqi Juda nungoqi unje wap, te pugri nungoqi lo ur pu rise kin te wateri pre di ghimbi dugu chongo pend wawo pudi lo wuri kin pugrine puq wen segi. Ni ghimbi dugu chongo pend mawo segi, pudi ni lo wuri kin pugrine puq men, pugri bu te kin ningg di otiwo nungoqi pughe gri unje wap kin te ningg simbe mand. \v 28 Nungoqi pugri ei nei wamb. Wuti iri nari ni Juda kin di ni Juda mas kin pugrine nas, o ni ghimbi dabo gri ghimbi dugu chongo pend nawo kin te ninggne ni Juda kin nganye segi. \v 29 Pudi wuti Juda kin nganye te wuti God ningg Ququ nde gri yumbo ur brequ ninde umbo pe rise kin te ghimbi dugu chongo pend mawo memare ruso kin pugrine menare ruso. Ni lo ur mand kin te ningg nari puq nen segi. Wuti pugri kin te God gri ni nyamb nindiri riwo, wute gri segi. \c 3 \p \v 1 Pugri bu eti wute ninge mari, “Pughe gri wute Juda kin ni nyamb yumbui vise di wute Juda segi kin ni nyamb yumbui vise segi? O wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin te ningg ni pughene oghi kin nganye tende materi?” \v 2 Ni nganyene ghav wund, di ngim nganye buagi pe ghav wund! Ni ngim ire te God nikin wand Juda nde ni rindi ei ni wand te rit vise di wute aye te simbe rindiny. \p \v 3 Pudi Juda nikinne ninge ni wand God neny kin te rit vise di nganyene puq rind segi. Pugri bu te kin ningg di God ni yumbo puq nen puq nand kin te puq nen segi bri? \v 4 Nungoqi pugri nei wamb wayequ. Te tuqui segi! Pudi nungoqi pugri ei nei wamb: God ni wand nganyene kin simbe nand, pudi wute buagi ni wandoqi mand ye. Ren kin te God ningg wand buk pe vise kin ane tuquine. God ningg wand buk pe vise kin taq: \q1 “God nu wand guad kin tende puayi wute buagi nei rimb nu nganyene guad; di wute ninge mari nu unje kuap puq mand kin tende puayi nu raqene bei guad te pugri beghi yumbo ur brequ bad di nu nganyene simbe guad ye.” \rq [Sng 51:4]\rq* \p \v 5 Pudi beghi Juda, beghi yumbo ur tuquine bad segi kin te God ni yumbo tuquine puq nen kin te bei rind, tedi beghi pughe puq ei bad? Beghi pari God ni beghi yembe nengu kin te ningg unje bri nap? (Nge muq wand gad kin te wute ninge pugri puq mand.) \v 6 Pudi beghi pugri puq bad kin tuqui segi! Te pugri God ni yumbo tuquine puq nen segi ye, tedi pughe gri ei wute buagi qi pe kin yumbo ur brequ rind ye te ningg ir nawo di yembe neny? \p \v 7-8 Wute ninge ni nge wand brequ mindig ningg di wandoqi mand mari nge kari, “Yumbo ur brequ bad ei yumbo ur oghi kin rindi.” Wute ninge pugri nei mamb kin tuqui te pugri God ni wand nganyene kin simbe nand ye pudi beghi wandoqi bad ye. Pudi wute beghi wandoqi bad kin te ruqond di ni oyi God nyamb rindivi viyo, pugri bu God ni beghi yembe nengu wayequ. Wute pugri nei mamb kin te God ni unje nap kin tuqui, di ni unje nap ye. \s1 Wuti iri pripri yumbo ur oghi kinne puq nen segi \p \v 9 Beghi Juda beghi God nde rar pe wute yuwon di wute Grik kin ni yuwon segi bri? Yewo, te segi! Nge asine simbe gad pre, te pugri wute Juda kin di Grik kin ni buagi ane yumbo ur brequ kin si nambu ris. \v 10 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ane tuquine. Wand buk pe rise kin taq pugri: \q1 “Wuti iri yumbo ur tuquine puq nen segi! Wuti iri nganye segi! \v 11 Wuti iri ni yumbo ur yuwon nganye kin te nei nimbiny segi; Wuti iri ni God ninde nas ningg nari segi. \v 12 Wute buagi God dob reng pre, ni buagi ane unje rip di ninde gri God ni wute aye ghav nindiny ye tuqui segi. Wuti iri yumbo ur yuwon kin puq nen segi, wuti iri nganye segi.” \rq [Sng 14:1-3; 53:1-3; Sav 7:20]\rq* \q1 \v 13 “Wute pugri ye ni wand rind kin te quan nganye brequ di te ningg wute rumb riti. Ni minjuq pe gri ni wandoqi kin wand simbe rind.” “Wand brequ nganye ghati ni yeng kin pugri ye ninde mim pe gri rindi.” \rq [Sng 5:9; 140:3]\rq* \q1 \v 14 “Ni pripri wute aye umbo ker ruany di ninde nei pe wute te unje rip yawo kureny kin te simbe rindiny.” \rq [Sng 10:7]\rq* \q1 \v 15 “Ni brequne wute unje rip di rumb riti; \v 16 Ni muai nde nyinge rire ni wute aye yumbo unje ripiny di ni yivany ane ris. \v 17 Ni umbo yuwon kuse kin yumbo ur te ninde rise segi, \rq [Ais 59:7-8]\rq* \q1 \v 18 di God wune rimbig segi.” \rq [Sng 36:1]\rq* \p \v 19 Muq beghi nei bab te pugri yumbo lo pe rise kin te beghi Juda beghi lo nde si nambu pas kin beghi ningg simbe wund ei te wuti iri nari ni unje nap segi puq nand tuqui segi. Di God ni wute Juda segi kin ir nawo ye pugrine, beghi Juda mune ir nuamu. \v 20 Te pugri wuti iri ni lo wuri kin pugrine puq nen ye te ningg ni God nde rar pe tuquine nas segi, yumbo lo simbe wund kin te ni wute bei weny ei nei rimb ni yumbo ur brequ rind pre. \s1 Wute Jisas nei rimbig ye te ningg ni God nde rar pe tuquine ris \p \v 21 Pudi muq God ni pughe gri wute unje rip segi tuquine ris kin yumbo ur te bei nand pre, di te kin te lo nde gri segi. Moses ningg lo di propet ni asine te kin ningg simbe mand. \v 22 Wute pughe ye God Jisas tiqi nundoq nandi wute Jisas Kraist nei rimbig kin nate ruwi ye te nganyene puq rind ye ni God nde rar pe unje rip segi tuquine ris. Di te kin te beghi buagi ane, Juda di Juda segi kin anene. \v 23 Te pugri wute buagi yumbo ur brequ rind di te kin ningg ni God ane God ningg ti yuwon pe tende ris tuqui segi. \v 24 Di Kraist Jisas nde gri God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany di yumbo ur brequ nde si pe pu nateri di ninde rar pe tuquine nganye ris. \v 25 God ni Jisas Kraist tiqi nundog nandi wute buagi nde rar pe yavi ir wi di nati ei wute Jisas nei rimbig kin ni mai puaq nindiny. Di ni yumbo ren kin puq neny kin te ningg God ni bei nand te pugri ni pripri yumbo ur tuquine kin puq nen. Di God ni asi wute yumbo ur brequ mand kin te yembe nem segi waghine nas kin te ni tuquine puq nen. \v 26 God ni Jisas nandi wute buagi yumbo ur brequ muq di asi yembe rindiny kin te ningg nati ye ngeri te ghimbi nuany. Di Jisas ni yumbo ur brequ ningg nati kin te ningg God ni pughe gri yumbo ur tuquine puq nen kin te bei nand. Di te kin ningg ni bei nand te pugri ni tuquine nas di wute Jisas nei rimbig kin te ninde rar pe yuwon pu nawo yeru. \p \v 27 Pugri bu beghi God ni beghi ni nde rar pe yuwon pu nuamu yembu kin te ningg beghi bon nyamb bidiri riwo wayequ. God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nikin nde nei pene puq nen, di wute Jisas Kraist nei rimbig kinne ninde rar pe yuwon pu yeru. Pudi wute lo wuri kin pugrine puq men kin te ninggne God nde rar pe yuwon pu yemu segi, pugri bu beghi bon nyamb bidiri riwo kin ngim segi. \v 28 Te pugri beghi nei bab di simbe bad pre te pugri wute Jisas Kraist nei rimbig kin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine ris kin te nganyene, di wute lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi. \v 29 God te Juda mingg God ne bri? Ni wute Juda segi kin ni God segi bri? God te irine wute Juda di Juda segi kin anene ye. \v 30 God te irine di ni wute Juda kin Jisas nei rimbig ye te ningg ni God nde rar pe tuquine ris di wute Juda segi kin ni mune pugrine Jisas nei rimbig kin te ninggne ni God nde rar pe tuquine ris. \v 31 Te kin ningg di muq beghi Jisas ne nei bibig di lo te brequ bri puq bad? Yewo, beghi pugri nei bab wayequ! Pudi beghi Kraist nei bibig kin tende pe lo gre pew. \c 4 \s1 Abraham ni yumbo ur te God nei bibig ye te bei rind \p \v 1 Muq nge Abraham beghi Juda mingg koku ni pughe gri God nde rar pe tuquine nas kin te ningg simbe gad. \v 2 Abraham ni yumbo yembe nindiny kin te ningg ni God nde rar pe tuquine nas, tedi ni nikin nyamb nindivi viyo kin tuqui, pudi God nde rar pe ni nikin nyamb nindivi viyo kin ngim segi. \v 3 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin te ane tuqui, “Abraham ni God nei nimbig, di God nei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nas.” \rq [Stt 15:6]\rq* \p \v 4 Muq wuti iri ni yembe nand di ni wet bidi nateri kin te ni yumbo segine meng kin pugri segi, pudi ni wet bidi nateri kin te ni yumbo nateri ningg yembe nand kin. \v 5 God ni wute ni nde rar pe tuquine ris kin te wet bidi yembe kin pugri segi. Wute yembe rind segi. Pudi ni asi yumbo ur brequ rind, di muq ni God nei rimbig kin te ningg ni nei rimb God ni puq neny tuquine ris ye, tedi ni God nde rar pe tuquine ris. God ni wute pugri ye te ningg nari, “Wuti nari ni nge nei nimbigh ye te ningg ni yumbo ur brequ te puaq gidig ei yuwon pu nas puq nand, tedi ni nge nde rar pe tuquine nas.” \v 6 Devit ni puate ren kin ningg bu asi ni nari, wute ni lo wuri kin pugrine puq ren segi pudi ni God nde rar pe tuquine ris kin ni chumbuai rind ye. Devit nari: \q1 \v 7 “Wute God ningg lo gure ruaq, pudi God ni lo gure ruaq kin te nei nimbiny segi, di wute ni yumbo ur brequ te puaq nindiny ruso kin ni quan nganye chumbuai rind! \v 8 God ni wute ni yumbo ur brequ te manyi nindiny segi di te kin ningg wute chumbuai rind.” \rq [Sng 32:1-2]\rq* \p \v 9 Devit ni wute pughe gri chumbuai mand ye te kin ningg wand nand kin te wute ghimbi dugu chongo pend mawo ye nine chumbuai mand ningg nari segi, pudi wute ghimbi dugu chongo pend mawo segi kin anene. Te pugri beghi God ningg wand buk pe vise kin te buqod di pari, “Abraham ni God nei nimbig di God nei nimbig kin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganye nas ye.” \v 10 Abraham ni ghimbi dugu chongo pend segine ni God nde rar pe tuquine nas di ni ghimbi dugu chongo pend muang pre tende dobune segi. \v 11 Ni ghimbi dugu chongo pend muang kin te dobune. Di ni puq meng kin te yumbo ur ire bei rind, te pugri Abraham ni God nei nimbig, pugri bu God nari ni God nde rar pe tuquine nas pre muq ghimbi dugu chongo pend muang. Di te kin ningg Abraham ni wute buagi ghimbi dugu chongo pend mawo segi, pudi ni God nei mimbig kin te ningg ni God nde rar pe tuquine mas kin ni mingg kiyi. \v 12 Tene segi, Abraham ni wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin ni mingg kiyi. Ni ghimbi pe puq men kin te ninggne segi, pudi ni beghi wuyi Abraham asi ni ghimbi dugu chongo pend segine ni God nei nimbig kin pugrine ni mune God nei mimbig kin ni anene mingg kiyi. \p \v 13 God ni asi nganye wand taq namb di Abraham simbe nindig nari, qi di yumbo buagi te Abraham di nikin kuqo ni te. God ni puq nand kin te Abraham ni lo wuri kin pugrine puq nen kin te ningg segi. Pudi Abraham ni God nei nimbig kin te ningg ni God nde rar pe tuquine nas bu God nari ni qi di yumbo buagi te Abraham di nikin kuqo ane neny ye. \v 14 Te pugri God ni wute yumbo neny puq nand kin te wute lo wuri kin pugrine puq ren ye ni neny, tedi wute God nei rimbig kin te yuwon nganye segi, di God wute yumbo neny puq nand kin wand te merire viso. \v 15 Lo ni God wute umbo ker nuany di yembe neny kin te bei rind. Di wute lo gure ruaq te ni unje rip, pudi lo wuse segi tedi lo gure ruaq segi. \p \v 16 Pugri bu God ni wute yumbo neny puq nand kin te wute God nei rimbig di te kin ningg ni yumbo neny puq nand kin te neny. Di God wute yumbo neny puq nand kin te yumbo God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te ningg neny. Ni pugri puq nen ei Abraham ningg kuqo buagi ni yumbo God neny puq nand kin te riteri. Abraham nikin kuqo te Juda ne segi, pudi wute buagi Abraham God nei nimbig kin pugrine ni mune God nei rimbig kin ni kiyi. \v 17 Ren kin te God ningg wand buk pe vise kin ven ane tuquine, “Nge kari nu tiqe buagi mingg kiyi.” \rq [Stt 17:5]\rq* \m Di Abraham ni nganyene God nde rar pe ni beghi buagi ane kin wuyi. Te God Abraham nei nimbig kin, di God wute mati kin nindimi mewo mune mas kin, di God ni yumbo beghi pari rise tuqui segi puq bad kin te ni puq nen di rise ye. \p \v 18 Abraham ni nei namb ni ngam teri gang ris pre. Pudi ni nei namb God ni wo iri neng ye, di te ningg ghimbi pu nas. Pugri bu te kin ningg ni “tiqe buagi mingg kiyi.” Ren kin te wand buk pe vise kin ven ane tuquine: “Nu nuqo ni quan nganye mas ye.” \rq [Stt 15:5]\rq* \m \v 19 Ni nas ber 100-pela nawo ningg tumo, nikin ghimbi te quan nganye gang rise, di ngam Sara ni gang wuse wo wure kin tuqui segi, pudi te kin ningg ni God nei nimbig kin te si nare segi. \v 20 Ni nei tevi vise di God yumbo neng puq nand kin te neng segi ye puq nand segi. Pudi ni God quan nganye nei nimbig di wute aye nde rar pe God nyamb rindivi viyo. \v 21 Ni nei namb gre, te pugri God ni yumbo yembe nindiny kin gre rise, pugri bu ni Abraham simbe nindig kin yumbo te puq nen ye. \v 22 Puate ren ningg bu God nari, “te ningg ni nge nde rar pe tuquine nganye nas ye.” \rq [Stt 15:6]\rq* \m \v 23 Wand puch ven, “God nari ni God nde rar pe tuquine nas” kin ven te Abraham irine ni wuti oghi puq mand segi. \v 24 Pudi ni wand ven ur mand, ei wuti Jisas beghi Yumbui nati pre mune nindingi newo ye ni nei bibig, di te kin ningg God nari beghi anene Abraham kin pugrine God nde rar pe tuquine pas kin te nei bab. \v 25 God ni wute rar nuqond Jisas mi nati ei beghi yumbo ur brequ te puaq nand. Di mune nindingi newo ei te ningg beghi ninde rar pe tuquine nganye pas. \c 5 \s1 Muq beghi God nde rar pe tuquine nganye pas \p \v 1 Muq beghi God nei bibig kin te ningg beghi God nde rar pe tuquine nganye pas, pugri bu beghi Yumbui Jisas Kraist nde gri beghi God ane umbo irene kuse. \v 2 Beghi Jisas nei bibig kin te ningg ni muq beghi God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin tende nemu par po pu yembu. Di beghi nei bab otiwo God ni mune nitamu powi ni wuti yuwon pughe gri nas kin pugrine nuamu pas ye te kin ningg chumbuai bad! \v 3 Tene segi, pudi beghi mai pare kin tende puayi beghi chumbuai ei bad, te pugri beghi nei bab mai pare kin te ni gre rengu di God ningg yembe si pare segi. \v 4 Di beghi mai pare muq God ningg yembe si pare segi tedi God nari beghi ni ningg yembe ye wute yuwon kin. Di God nari beghi ni ningg yembe ye wute yuwon kin tedi beghi pari God ni yumbo nengu puq nand kin te nganyene nengu ye. \v 5 Di beghi pari yumbo te nganyene pateri ye puq bad, tedi beghi nei te mir rise ye. Te pugri God beghi Ququ Yuwon Ye nengu di ninde gri God ni wute yawo nirany righe kin yumbo ur te beghi nde umbo pe nawo ris. \p \v 6 Te pugri beghi yumbo ur brequ nyinge pawo righe kin gre rise segine pas kin tende puayi Kraist ni wute God nari kin pugrine ris segi ye ni ningg di God ngeri nap ruso ye tende puayi ni nati. \v 7 Beghi wutamu qi pe kin beghi wute aye tuquine nganye ris ye ni ningg pati ningg ngiq bad ye tuqui segi. Beghi wuti iri yuwon kin nganye buqoid tedi beghi ni ningg pati kin tuqui pudi brequne ngiq bad tuqui segi. \v 8 Pudi God ni pughe gri ni beghi quan nganye yawo nirangu righe kin te bei nand, te pugri asi beghi yumbo ur brequ nde si nambune pas kin tende puayi Kraist ni beghi ningg nati! \v 9 Muq beghi nei bab te pugri God Kraist nati di ni yavi ir wi kin te ningg nari beghi ninde rar pe tuquine nganye pas. Di te kin ningg Jisas ni beghi yumbo ur brequ bad kin te ningg God ni otiwo umbo ker nawo di wute yembe neny kin te ningg ghav nundug yuwon pu pas. \v 10 Te pugri asi beghi God ni veri, pudi ni kuwonyimi nati kin te ningg ni puq nengu ni ane pawo gudo. Muq beghi God ane pawo gudo pre di Kraist nas di beghi ghav nundug ye, pugri bu ni beghi ane pas di ngeri pre kin tende puayi beghi nitamu no ni ane God nde tiqe pe pas. \v 11 Pudi tene segi, beghi Yumbui Jisas Kraist ni muq beghi puq nengu God ane pawo gudo kin ninde gri ei God chumbuai bidig. \s1 Adam nde gri wute mati, Kraist nde gri wute mas \p \v 12 Muq beghi God ni kimand ningg pas ye puate te nei bab, di te kin te pugri: Adam yumbo ur brequ nand kin te ningg yumbo ur brequ qi pe ven nde wuse. Di ni yumbo ur brequ nand kin te ningg wute mati kin yumbo ur qi pe ven nde wuse di te kin ningg wute buagi riti, te pugri wute buagi yumbo ur brequ rind, \v 13 lo wundi segine yumbo ur brequ qi pe ven nde wuse pre. Pudi lo wuse segine kin tende puayi God ni wute yumbo ur brequ rind kin te manyi nand segi. \v 14 Pudi Adam nas kin tende puayi pu rindi Moses nas kin tende puayi wute buagi ni Adam lo gure nuaq kin pugri lo gure ruaq segi. Pudi yumbo ur brequ rind kin te ningg ni riti. Adam ni Jisas otiwo nandi kin piksa kin pugri. \p \v 15 Pudi Jisas ni Adam temi tuqui tuquine segi, yumbo God beghi segine nengu kin te yumbo ur brequ kin pugri segi. Te nganye wuti irine ni God ningg wand nutungu segi di te ningg wute buagi riti. Pudi God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te yumbui nganye di te kin ningg ni Jisas Kraist irine tiqi nundog nandi wute buagi ghav nindiny. \v 16 Wuti irine, Adam, ni yumbo ur brequ nand kin te ningg wute buagi unje rip di riti. Pudi te kin te Kraist wuti irine kin pugri segi. Te pugri Adam ni yumbo ur brequ nand di te kin ningg God nari, “Nu di nunon nuqo buagi te ane unje wap di te kin ningg nungoqi wati ye.” Pudi te kin pugrine, wuti irine, Jisas Kraist, ni nati kin te ningg God ni nikin nde nei pene wute buagi ghav nindiny. Ni wute buagi yumbo ur brequ rind kin te nuqond di Kraist nati kin te ningg nari, “Nungoqi unje wap segi tuquine was.” \v 17 Te nganye wuti irine yumbo ur brequ nand irene nand kin te ningg wute buagi wute mati kin yumbo ur nde si nambu ris, pudi yumbo Jisas Kraist wuti irine yembe nindiny kin te quan nganye yumbui! God ni nikin nde nei pene wute buagi yuwon nuany di Jisas Kraist nde gri nateri ni nde rar pe tuquine ris. Wute pughe ye God wute yuwon nuany kin te riteri ye ni God ane king ningg ris ris te kin ris ye. \p \v 18 Pugri bu muq nei bab, wuti irine yumbo ur brequ nand irene nand ye te ningg God nari wute buagi unje rip di riti ye. Te kin pugrine, wuti irine yumbo ur tuquine puq nen irene nand kin te ningg God nari wute buagi unje rip segi di ris ye. \v 19 Di wuti irine God ningg wand nutungu segi kin te ningg wute buagi yumbo ur brequ rind. Te kin pugrine, wuti irine God ningg wand nutungu kin te ningg wute buagi God nde rar pe tuquine nganye ris. \p \v 20 Muq beghi God ni Moses lo neng kin puate te nei bab. Lo ni wundi ei wute unje rip kin te kring riwo rinde. Pudi yumbo ur brequ ni kring wuyo wunde God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin mune quan nganye kring wuyo wunde. \v 21 Te ei yumbo ur brequ nde gri wute mati kin pugrine God nikin nei pene wute yuwon nuany di Jisas Kraist beghi Yumbui nde gri beghi yumbo ur brequ nde si pe pu nitamu powi ni nde rar pe tuquine nganye pas di beghi wute ris ris te kin ris ye pe tende par po. \c 6 \s1 Yumbo ur brequ ningg wute mati pudi Kraist nde gri wute mas \p \v 1 Muq beghi pughe puq ei bad? Beghi yumbo ur brequ yembe bidiny bidinyne ei God priprine beghi yuwon nuangu bri? \v 2-3 Beghi pugri puq bad tuqui segi! Te pugri beghi wuye mupumu kin te ningg beghi Kraist Jisas ningg ghimbi cham kin pugri pas. Di te kin ningg beghi ni ane irepene pati kin ane tuquine. Di beghi pati kin puate te beghi pati ei yumbo ur brequ ni gre te puaq bad. Te pugri wuti nati pre te ni mune yumbo ur brequ nand nandne nas ye tuqui segi. Nungoqi ren kin nei wamb segi bri? \v 4 Te kin pugrine beghi wuye mupumu kin te ningg beghi ni ane pati di ni ane ngamo pe yembu. Te ei Kraist ni God ningg gre yuwon kin pe mune nes newo kin pugrine beghi ane pes pewo di yumbo ur oghi yene rise pas. \p \v 5 Beghi ni nati kin pugrine ni ane irepene pati, tedi ni nes newo kin pugrine ni ane irepene pes pewo. Di ren kin te nganyene nganye. \v 6 Beghi nei bab te pugri beghi yumbo ur asi kin te ni ane kruse pe riti, te ei yumbo ur brequ ni gre te nyinge nawo righe ei beghi mune yumbo ur brequ ningg yembe ye wute ningg pas segi. \v 7 Te pugri wuti pughe ye ni nati pre kin ni yumbo ur brequ ni gre tende si nambu nas segi. \p \v 8 Muq beghi nei bab te pugri beghi Kraist ni ane pati pre, te beghi nganyene mune ni ane pas ye. \v 9 Te pugri beghi nei bab Kraist nati pre God mune nindingi newo kin tende puayi pu rindi muq ni mune nati tuqui segi ye; ni mune wute mati kin yumbo ur tende si nambu nas segi. \v 10 Wute mati kin pugri ye te ni nati pre, ni yumbo ur brequ ni gre te nyinge nawo righe ningg nati irene nand, pudi ni nas kin te ni God nari kin pugrine nas. \p \v 11 Te kin pugrine nungoqi non ningg wari, “Beghi pati kin te ningg yumbo ur brequ nde puaq pu yembu, di Kraist Jisas ni God nari ni nas kin pugrine God nde rar pe beghi pas. Yumbo ur brequ nde si nambu pas segi.” \v 12 Pugri bu nungoqi ghimbi yumbo ur brequ nde si pe wi rundo ei nungoqi ghimbi ni yumbo ur brequ quan nganye puq ren yawo kureny, nungoqi pugri puq wen wayequ. \v 13 Nungoqi ghimbi yembe ye yumbo kin pugri yumbo ur brequ nde si pe wi rundo wayequ. Pudi nungoqi oyi wute riti pudi God mune nindiri riwo kin te ningg nungoqi ghimbi te yembe ye yumbo kin pugri God nde wi rundo di nungoqi ghimbi yumbo tuquine puq ren. \v 14 Te pugri nungoqi Moses ningg lo nde si nambu was segi, pudi God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin tende si nambu was. Pugri bu yumbo ur brequ nungoqi nyinge ruaqu waghe segi ye. \s1 Beghi yumbo ur tuquine kin te ningg yembe ye wute ningg pas \p \v 15 Muq beghi pughe puq ei bad? Beghi Moses ningg lo nde si nambu pas segi, di God beghi yumbo ur brequ bad kin te ningg yembe nengu segi, pudi ni beghi yuwon nuangu pugri bu beghi yumbo ur brequ bri bad? Beghi puq pen tuqui segi! \v 16 Nungoqi nei wamb segi bri? Te pugri nungoqi wuti iri nde wondo ei ni ningg yembe ye wute ningg was tedi ni nde taq pu yeru yembe ye wute ningg was di ni nari kin pugrine puq wen. Te kin pugrine nungoqi yumbo ur brequ nde wondo yembe ye wute ningg was yumbo ur brequ wand, wati di wase pe wo. O nungoqi God nde wondo yembe ye wute ningg was di ni nari kin pugrine puq wen ei God nari nungoqi ni nde rar pe tuquine was. \p \v 17 Asi nungoqi yumbo ur brequ nde si nambu was. Pudi wute Jisas tiqi nundom mo God ningg wand bei meuq kin te wutungu umbo pe wawo ris di te kin pugrine puq wen. Ren kin te nganyene, di beghi te ningg God chumbuai bidig. \v 18 Nungoqi yumbo ur brequ nde si nambu was kin te si ware pre di muq wuti aye nde yumbo ur tuquine kin te ningg yembe ye wute ningg was. \p \v 19 Nge ququ kin yumbo te ningg simbe gad, pudi nungoqi nei wamb segi. Pugri bu nge wuti yembe ye di nikin yumbui kin pugri simbe gad ei nungoqi nei wamb te pugri nungoqi wute yembe ye te kin pugri. Nungoqi asi ghimbi yumbo ur brequ wute ghimbi pe yembe rindiny kin tende si pe wi rundo di God ningg lo wuri kin pugrine puq wen segi. Di yumbo ur brequ aye te ane yembe wundiny di yumbo ur oghi kin si ware. Te kin pugrine muq nungoqi yuwon pu pas kin te ningg nungoqi non ghimbi te yumbo ur tuquine kin te ningg yembe ye wute ningg pugri wi rundo ei te kin ningg nungoqi God nari kin pugrine puq wen. \v 20 Nungoqi yumbo ur brequ ningg yembe ye wute ningg was kin tende puayi nungoqi yumbo ur tuquine kin puq wen ye nei rise segi. \v 21 Nungoqi yumbo muq te ningg minyuw wati kin tende yumbo ninge wateri segi. Yumbo te ningg wute riti di wase pe ruso! \v 22 Pudi muq God nungoqi yumbo ur brequ nde si pe pu nitaqu wowi, di yumbo ur brequ nde si nambu was segi. Nungoqi God ningg yembe ye wute ningg was, di God nungoqi yumbo yembe wundiny kin te ningg yeri nunduq. Pugri bu nungoqi God nas kin pugrine yuwon pu was. Te kin ningg nungoqi was was te kin was ye. \v 23 Te pugri yumbo ur brequ kin oyi te wute mati, pudi God beghi yumbo segine nengu kin te pas pas te kin pas, di te kin te Kraist Jisas beghi Yumbui ni nde gri pas pas te kin pas. \c 7 \s1 Beghi Moses ningg lo nde si nambu pas segi \p \v 1 Nge mand, nungoqi lo buagi te nei wamb pre. Pugri bu nungoqi nei wamb wuti qi pe ven nde nasne kin tende puayi ni lo nde si nambu nas, di lo ni te kin gre rise, ni nati pre te segi. \v 2 Muq nge nungoqi kopuqu wand ninge simbe guduq di ni te kin bei rind. Te pugri nyumbueg ire ngam kin ni lo wuri kin te ningg ni ngaim nasne kin tende puayine ngaim ane ris, pudi ni ngaim nati tedi ni ngam kin lo tende si nambu wus segi. Ni segine quayi aye wutanyi. \v 3 Pugri bu nyumbueg ni ngaim nasne muq quayi aye ane rise, tedi ni wute ngam toti wuwi ye puq munduw. Pudi ni ngaim nati muq wuso quayi aye wutanyi, tedi ni ngam kin lo nde si nambu wus segi, di ni wute ngam toti wuwi ye puq munduw segi. \p \v 4 Pugri bu, nge mand, beghi mune pugrine, Kraist nati kin te ningg beghi anene pati di God ni lo Moses neng kin tende si nambu pas segi. Pugri bu muq beghi wuti aye, Kraist Jisas wuti nati pre God mune nindingi newo nas kin, ni nde po, ei beghi God nde rar pe yumbo yuwon kin yembe bidiny. \v 5 Te pugri beghi bon nei brequ kin tende pe pas kin tende puayi lo wuse pre. Lo nde gri yumbo ur brequ ghimbi pe yembe bidiny kin nei te quan rindi, ei te kin ningg God beghi wase pe puaq nundumu po. \v 6 Pudi muq beghi lo God Moses neng kin tende si nambu pas segi. Jisas nati kin te ningg beghi anene pati di God ghav nundug lo te nde taq pu yembu segi. Pugri bu muq beghi God ningg yembe ye wute ningg pas tuqui. Di yumbo ur asi kin, lo ur pu rise kin tende si nambu pas segi. Pudi Ququ Yuwon Ye ghav nundug di yumbo ur oghi yene rise pas. \s1 Lo di yumbo ur brequ \p \v 7 Muq beghi pughe puq ei bad? Lo te yumbo ur brequ bri? Pugri segi! Lo te oghi, te pugri lo wuse segi, tedi nge yumbo ur brequ te nei gibiny segi. Te pugri lo ni wuri, “Nu wute aye ningg yumbo te qond di ghateri yawo kurew wayequ.” Lo puq wund segi, tedi nge wute aye ningg yumbo te kateri yawo kuregh kin te nei gab segi. \rq [Kis 20:17; Lo 5:21]\rq* \m \v 8 Te kin te pugri, lo nde gri yumbo ur brequ ni nge nei brequ isis wegh kin ngim rise, di nge yumbo isis guqod di kateri yawo kuregh. Lo wuse segi tedi yumbo ur brequ ni gre rise segi. \v 9 Nge God ningg lo nei gab segine, nge nei gab kin kari nge God nde rar pe yuwon pu kas. Pudi nge God ningg lo te nei gab kin tende puayi di nge wute aye te yumbo kitanyri yawo kuregh di nge nei gab nge unje kap. \v 10 Di nge yumbo ur brequ gad kin te ningg nge kati. Lo ni ghav wund ei wute mas, pudi nge nde te lo nde gri nge God nde puaq pu yengu. \v 11 Yumbo ur brequ ni yumbo God segi puq nand kin tende grine nge wandoqi wundigh di yumbo tene yembe gidiny kin nei wegh, di God nde puaq pu yengu. \v 12 Pugri bu God ningg lo te yuwon, te pugri yumbo God beghi puq pen ningg nari kin ni God pughe gri nas kin te bei rind, di yumbo God puq pen ningg nari kin ni ghav rundug God nde rar pe tuquine pas. \p \v 13 Ren kin te yumbo yuwon kin te ningg bri nge God nde rar pe puaq pu yengu? Nge te kin ningg God nde rar pe puaq pu yengu segi! Pudi yumbo ur brequ ni nge nei wegh di God nari kin pugrine puq ken segi di God nde puaq pu yengu. Yumbo ur brequ ni nei wegh di yumbo God segi puq nand kin te puq ken di te kin ningg nge nei gab nge yumbo puq ken yawo kuregh kin te quan nganye brequ. \p \v 14 Beghi nei bab te pugri God ningg Ququ ni beghi lo nengu di beghi nei bab yumbo ur pughe ye te oghi di yumbo ur pughe ye te brequ. Pudi nge wuti yumbo ur brequ gad kin nei quan rise ye, nge yumbo ur brequ pe taq pu kas. \v 15 Nge nei gab segi pughe ningg nge yumbo ur brequ te yembe gidiny. Te pugri yumbo nge yembe gidiny yawo kuregh kin te yembe gidiny segi, pudi yumbo nge yambu kureny kin nge quan nganye puq keny yawo kuregh. \v 16 Muq yumbo nge yembe gidiny yawo kuregh segi kin te yembe gidiny tedi te kin ningg nge nei gab te pugri lo ni nge yumbo yuwon kin puq ken kin te ningg simbe wundigh. \v 17 Pugri bu muq nge kari nge ngeningne yumbo ur brequ gad segi pudi yumbo ur brequ kin nei nge nde umbo pe rise kin ni nge nei regh di yumbo ur brequ gad. \v 18 Nge ngeningne ren kin nei gab di te nganyene: Te pugri nei brequ isis nge nde umbo pe rise, bu nge ngening nde gre pe yumbo ninge yuwon kin yembe gidiny tuqui segi. Nge yumbo yuwon kin puq ken yawo kuregh kin nge nde umbo pe rise, pudi nge yembe gidiny segi. \v 19 Te kin pugrine, yumbo yuwon kin nge puq ken yawo kuregh kin te yembe gidiny segi, pudi yumbo ur brequ nge puq ken yambu kari kin te nge priprine puq ken. \v 20 Di te kin ningg nge nei gab te pugri, nge yumbo yembe gidiny yambu kari kin te yembe gidiny kin te nge ngeningne yembe gidiny segi, pudi yumbo ur brequ nge nde umbo pe wuse kin ni nge nei wegh di te kin yembe gidiny. \p \v 21 Muq nge wand buagi simbe gad kin te omo kawo ningg. Nge yumbo ur ren kin nei gab te pugri, nge yumbo yuwon kin ninge yembe gidiny ningg kari kin tende puayi nge yumbo ur brequne yembe gidiny. \v 22 Ren kin te pugri, nge nde umbo pe nge God lo nengu kin te ningg chumbuai gad. \v 23 Pudi lo aye nge nde wabe gri nge puamb ruagh di yumbo dabo gri yembe gidiny di nge nei ire viri nge yumbo yembe gidiny kin te brequ puq wund kin tende puayi nge te nei gibiny yawo kuregh segi. Nei brequ te kin ni nge nyinge ruwi kaghe di yumbo ur brequ nge ghimbi puq ren yawo kureny kin te puq ken. \v 24 Nge ren kin nei gibiny di nge unje pu kas! Wuti tughe ghav nindigh ei yumbo ur brequ gad kin nei te si kare di God nde puaq pu yengu segi? \v 25 Nge God chumbuai gidig, te pugri Jisas Kraist beghi Yumbui nde gri God ni nge mune neti ki di yumbo ur brequ ni nge nyinge wuwi kaghe segi. Nge nei taq pugri: nge ngeningne nge nde nei pe nge God ningg lo te oghi puq gad, di kari nge te kin pugrine ei puq ken ye. Pudi nge ghimbi te yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawo kureny kin te yembe gidiny. \c 8 \s1 God ningg Ququ nari kin pugrine was \p \v 1 Pugri bu muq wute Kraist Jisas riti nowi kin te God nari ni unje rip segi, di ni yembe neny segi. \v 2 Te pugri beghi Kraist Jisas peti nowi kin te ningg Ququ Yuwon Ye nde gri beghi yumbo ur oghi ye pe pas, di ni beghi yumbo ur brequ di pati kin gre tende puaq nundumu pre. \v 3 Te pugri yumbo ur brequ ghimbi pe puq pen kin ni quan nganye gre rind, di lo nyinge wuwo righe kin tuqui segi. Pugri bu God ni kuwonyimi irine nas ye te beghi ningg sambro nase. Ni tiqi nundog nandi di ni oyi wuti yumbo ur brequ nand kin pugri nati. Te kin ningg ni beghi yumbo ur brequ ghimbi pe puq pen yawo guregu kin te nyinge nawo righe. \v 4 Ni pugri puq nen ei beghi yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawo kureny kin te si pare di God ningg lo tuquine kin wuri ye pugrine puq pen. Di yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te God ningg Ququ nari kin te ei puq pen. \p \v 5 Wute ni yumbo ur brequ nikin ghimbi puq ren yawo kureny ye, ni nei te yumbo ghimbi pe quan nganye puq ren yawo kureny kin tende rise. Pudi wute God ningg Ququ nari kin pugrine ris ye ni nei te yumbo Ququ Yuwon Ye nari kin tene puq ren kin nei rise. \v 6 Pugri bu wute ni nei yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin tende rise ye ni te kin ningg God ane ris segi; di wute God ningg Ququ nde nei pe ris ye, God nari ni ris di ni umbo yuwon pu kuse ye. \v 7 Di wute ni nei te yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te nei rimbiny ye ni God ningg veri. Te pugri ni God ningg lo te kin pugrine puq ren segi, di piyi ni God ningg lo wuri kin pugrine puq ren yawo kureny pudi puq ren tuqui segi. \v 8 Wuti yumbo ghimbi pe puq nen yawo gureg kin ni yumbo God chumbuai nand ningg puq nen kin tuqui segi. \p \v 9 God ningg Ququ nungoqi nde nas tedi nungoqi ni nari kin pugrine puq wen. Pudi muq nungoqi ghimbi yumbo puq ren yawo kureny kin tende was segi. Te pugri wute pughe ye God ningg Ququ Kraist tiqi nundog nandi ye te ni nde nas segi ye ni Kraist ningg wute segi. \v 10 Di Kraist God ningg Ququ nde gri nungoqi nde nas, pudi nungoqi ghimbi pe anene wati ye. Pudi wabe gri nungoqi was ye, te pugri God nungoqi ni nde rar pe tuquine nuaqu was. \v 11 Di God wuti Jisas nati pre mune nindingi newo kin ni ningg Ququ nungoqi nde nas, di ni Kraist nati pre mune nindingi newo kin pugrine ni ningg Ququ nungoqi nde nas kin ni nde gri otiwo nungoqi ghimbi te riti pre mune nindiri riwo. \p \v 12 God ni beghi nirangu, pugri bu muq nge mand, beghi God ningg Ququ nari kin pugrine ei puq pen. Beghi yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te puq pen wayequ. \v 13 Te pugri nungoqi yumbo ghimbi puq ren yawo kureny kin te puq wen tedi nungoqi God ane was was te kin was segi ye. Pudi God ningg Ququ nari kin pugrine puq wen di yumbo ur brequ yembe wundiny kin te nyinge wawo righe, tedi God ane was was te kin was. \v 14 Wute God ningg Ququ nari kin pugrine ris ye ni God ningg wo. \v 15 Te pugri Ququ God neuq ye te ningg asi ni nungoqi yembe neuq puq nand kin te ningg nungoqi wune wamb ningg neuq segi. Pudi Ququ nde gri nungoqi God ningg wo ningg was di Ququ ningg gre pe nungoqi wari, “Wuyi! Nge wuyi!” \v 16 God ningg Ququ ni beghi ningg ququ te ane irepe mas di ni beghi ququ te simbe nindig te pugri beghi God ningg wo. \v 17 Muq God ni beghi nikin wo ningg nuamu pas, pugri bu God ni nikin wo yumbo yuwon ye nuany rise kin te anene pateri ye. Di God ni Kraist te yumbo nuang rise kin te anene pateri ye. Pugri bu ni Kraist mai reng kin pugrine ei beghi mune mai rengu ye. Beghi mai pare tedi God otiwo nari di wute Kraist nyamb rindivi viyo kin pugrine God mune beghi nyamb nindiri riwo ye. \s1 Otiwo God beghi yuwon nuangu ye \p \v 18 Te pugri nge ren kin ningg nei gab di kari, muq mai pare kin di yumbo yuwon kin otiwo God nengu ye te ane tuqui pap tedi pari mai musoqne pare pudi yumbo God nengu kin te quan nganye nengu ye. \v 19 Yumbo buagi nginy tu pe di qi pe kin God yembe nindiny ye te God ni wute pughe ye nikin wo ningg ir nawo kin te bei nand ruqond ningg ghimbi ruwo pu rise. \v 20 Te pugri qi di yumbo buagi God yembe nindiny kin te brequ rise ye, te nikinne puq ren segi, pudi Adam unje nap bu God nari yumbo buagi brequ rise. Pudi God nikinne mune nari, \v 21 te pugri nginy iri ningg di yumbo buagi tinde ruso di mune riti di sigh rimb segi di God ningg wo quan nganye yuwon pu ris kin pugrine rise ye. \p \v 22 Beghi ren kin nei bab te pugri, asi nganye pu rindi muq ven nde puayi yumbo God yembe nindiny kin ni mai riraq riraq ris. Ni mai riraq kin te wute wo pe ruso kin ane tuquine. Ni yuqo riraq di riri ni brequne wo te rire rindi ei yuqo te pre. \v 23 Pudi yumbo God yembe nindiny kin tene yuqo riraq riri riri yeru segi, beghi anene. God beghi Ququ Yuwon Ye nengu pre di otiwo yumbo aye te nengu ye. Pugri bu beghi mune pugrine, God beghi nikin wo ningg nuamu pas di beghi ghimbi anene nateri yuwon pu rise kin te ningg yuqo piraq pari pari ghimbi pu pas. \v 24 Te pugri God beghi ghav nundug di ni nde rar pe yuwon pu pas pre, di tende puayi pu rindi muq God beghi ghimbi ane nitamu pi kin te ningg ghimbi pu pas. Pudi yumbo buqod pre kin te ningg mune ghimbi pu pas tuqui segi, te pugri wuti yumbo ghimbi nuany kin te nuqond pre tedi mune ghimbi nuany kin tuqui segi. \v 25 Pudi beghi yumbo pateri segine di nei bab yumbo te rindi ye bu te ningg ghimbi pu pas. \p \v 26 Te kin pugrine Ququ Yuwon Ye ni beghi mai rindi di God nari kin pugrine pas tuqui segi kin tende puayi beghi ghav nundug. Ni beghi ghav nundug kin te pugri: Beghi yumbo pughe kin ningg God pengu bidig kin te nei bab segi, pudi Ququ Yuwon Ye nikinne ni beghi nde nyamb pe yivany ane God pengu nindig ei beghi ghav nundug. Te wuti iri puq nen tuqui segi. \v 27 Di God, ni beghi umbo nuqond di nei namb, Ququ Yuwon Ye ni pughe gri God beghi ghav nundug ningg nari kin te nei namb, te pugri Ququ Yuwon Ye ni wute God nei rimbig kin ni nde nyamb pe God beghi pughe gri pas ningg nari kin te ningg God ane wand. \s1 God ni beghi yawo nirangu righe kin te bei nand \p \v 28 Di beghi nei bab te pugri mai di yumbo buagi wute God yawo rirang righe kin di wute God nikin nei pene nap ruso pre kin te ninde rindi ei tende pe God ni ghav nindiny di yuwon pu ris ningg. \v 29 Te pugri God ni wute pughe ye ni te wute ningg ris kin te asine nei namb pre. Di ni asine yumbo ur yuwon ye yembe rindiny kin te God ningg wo ni yumbo puq nen kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso pre. Ni puq nen ei Jisas kiseyu ningg nas di beghi ni kiqam ningg pas. \v 30 Di God wute nap ruso kin te ngam nirany, di wute ngam nirany kin te puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris, di wute ninde rar pe tuquine nganye ris kin te yuwon pu ris di Kraist yumbui nyamb nirang kin pugrine ni mune yumbui nyamb nirany. \p \v 31 Muq beghi yumbo ren kin ningg pughe puq ei bad? God ni beghi ghav nundug, pugri bu wuti iri beghi nyinge nuamu paghe ye tuqui segi. \v 32 Ni kuwonyimi te yawo ndig di nowi nas segi pudi beghi buagi ane ningg ni nandi di mi nati. Pugri bu beghi nei bab te pugri ni beghi yuwon nuangu ningg di yumbo aye ren ningg ghav nundug ye. \v 33 Wuti tughe ei God simbe nindig nari wute God nap ruso ye te yumbo ur brequ rind ye puq nindiny? God nikinne nari ni unje rip segi ninde rar pe tuquine nganye ris. \v 34 Wuti iri ni God beghi yembe nengu ningg nari ye tuqui segi. Te pugri Kraist Jisas irine ni beghi mai puaq nand ningg nati, pudi mune nes newo nas. Di God nde si tuan pe opu yenu, di ni beghi nde nyamb pe God temi wand ei God beghi ghav nindug. \v 35 Yumbo ninge Kraist beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi. Te pugri ni priprine beghi nei numbug. Beghi mai pe yembu, o yuqo pare, o God nei bibig kin te ningg wute beghi mumbuemu puq mand, o beghi mir quan segi, o chongo segi, o sunyi brequ wute mo wune mamb kin tende po, o wute beghi mumbuemu pati. Yumbo ren kin ningg Kraist beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi. \v 36 Ren kin te wand buk pe rise kin ane tuquine: \q1 “Beghi nu te wute pugri bu wute nu nei mumbuw segi ye ni nginy manyi beghi mumbuemu pati puq mand; beghi sipsip mambui riti kin pugri mumbuemu pati ningg woingo muangu righe.” \rq [Sng 44:22]\rq* \p \v 37 Pudi beghi mai buagi ren nyinge pawo righe ye tuqui, te pugri wuti beghi yawo nirangu righe kin ni beghi ghav nundug gre pu yembu! \v 38 Pugri bu nge nei gab yumbo ninge ni oyi God beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe ye tuqui segi. Wute mati o mas; angelo o ququ nyamb kin, o wute nyambu mawo kin, di yumbo te kin muq puq ren o otiwo kin, o yumbo isis gre rise kin, yumbo ren ni God beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi. \v 39 Di yumbo qi tamu o wam kin; o yumbo aye ninge qi pe rise kin ni God ni Kraist Jisas beghi Yumbui ninde gri beghi yawo nirangu righe kin te pend ruwo righe tuqui segi. \c 9 \s1 God ni nikin te wute nap ruso ye \p \v 1 Nge wand simbe gad kin te nganyene te pugri Kraist nge nde nas di nge ninde kas pugri bu nge wandoqi gad segi. Ququ Yuwon Ye nge nde umbo pe simbe nindigh te pugri nge wandoqi gad segi. Di nge wand simbe gad kin te nge wute Israel kin quan nganye nei gibiny kin te ningg simbe gad. \v 2-3 Nge wute Israel kin, te wute tit nge gadi kin ni Kraist dob reng kin, ni ningg nge quan nganye yivany kare, di nge umbo quan nganye mai kuyo! Nge ni ningg quan nganye nei gab di te kin ningg nge ni ghav gidiny God pengu gidig. Di nge nei gab kin nge ei God nde rar pe unje kap di ninde nyamb pe nge yembe negh, di ni wayequ. Pudi te tuqui segi. \v 4 Nungoqi God Israel yuwon nuany kin ren nei wumbiny: Ni nari ni God ningg wo ningg ris, di ni ti yumbui te bei neny. Ni nap ruso nikin te wute ningg ris, di Moses nde gri ni lo neny. Ni God ningg baj pe yumbui nyamb rirang kin yumbo ur tuquine puq ren kin te bei neny. God nari ni yuwon nuany di ghav nindiny ye. \v 5 Koku nyamb yumbui kin Abraham, Aisak di Jekob ni Israel mingg wute tit pe gri mandi di Kraist, wuti nganye nas kin, ni Israel mingg wute tit pe grine nandi. Kraist ni yumbo buagi ren ni nde si nambu rise, di ni God di ni irine ni nyamb bidiri riwo riwo te kin rise! Ren kin te nganyene. \p \v 6 Wute Israel kin ni buagi ane God te wute ningg ris segi, ninge ni dob reng. Pugri bu God ni asi nari Israel kin wute buagi te ni te puq nand kin te ningg wandoqi nand puq bad tuqui segi. \v 7 Abraham ningg kuqo buagi ane ni nikin kuqo nganye segi, pudi wute God nap ruso Abraham wo ningg ris ye tene. God Abraham ningg nari, “Aisak nde gri ei nu nuqo buagi nge kari kin te ris.” \rq [Stt 21:12]\rq* \m \v 8 Te kin te Abraham nikin kuqo buagi ane te God ningg wo ningg ris segi. Pudi wute asine God nari Abraham ningg wo ningg ris ye puq nand kin tene Abraham ningg kuqo nganye. \v 9 Te pugri God ni yumbo puq nen puq nand kin te ningg wand taq namb di nari, “Nginy nen kin tuquine otiwo mune gadi di Sara quayi wo iri wuri wundi.” \rq [Stt 18:10,14]\rq* \p \v 10 Di tene segi. Te pugri Rebeka ni Juda mingg kuqo Aisak teri rise di ni quayi wo temi temi wure wundi. \v 11-12 Pudi ni yumbo ninge oghi o brequ yembe mindiny segine, God ni iri naip no pre. God ni pugri puq nen ei bei nand te pugri ni nikin nde nei pene wute nap ruso ni ningg wo ningg ris. Pugri bu ni Rebeka simbe nunduw nari, “Nu wo kiseyu ni kiqam ningg yembe ye wuti ningg nas ye, di nikin kuqo mune pugrine.” God ni asine puq nand pre muq ni mas, di puq nand pre ni yumbo oghi kin o brequ kin yembe mindiny ei nei bab te pugri God nikinne wute nap ruso di ngam nirany, di ni yumbo ur yembe rindiny kin te ningg segi. \rq [Stt 25:23]\rq* \m \v 13 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ane tuquine: “Nge Jekop kaip no di nge te wute buagi mingg kuqo ningg nas pudi Iso segi.” \rq [Mal 1:2-3]\rq* \p \v 14 Muq beghi pughe puq ei bad? God ni wute ninge yuwon nuany di ninge segi kin te ningg unje bri nap? Yewo, pugri segi! \v 15 Te pugri asi God ni Moses ningg nari, “Nge wute pughe ye yawo kutony yawo kuregh kin tene yawo kutony di wute pughe ye yuwon kuany ye puq gad kin tene yuwon kuany ye.” \rq [Kis 33:19]\rq* \m \v 16 Pugri bu yumbo ren kin te wute nde nei pe pugri ningg mari o puq men segi, pudi God nikin nde nei pene wuti pughe ye yawo nitong kin tene yuwon nuang. \v 17 Te pugri God ni Moses Isip mingg king Pero nde tiqi nundog no di nari, “Nu king ningg kuas kin puate te pugri, nu king ningg ghas ei God ni gre te bei nand di wute buagi qi pe kin ni nei rimb God irine ni God nganye.” \rq [Kis 9:16]\rq* \m \v 18 Pugri bu muq beghi nei bab te pugri God wute yawo nitony yawo gureg kin tene yawo nitony, di wute pughe ye nei imb nuany yawo gureg di God nei rimbig yambu riri kin tene nei imb nuany. \p \v 19 Muq nungoqi kin iri nge pengu ndigh ghari, “God ni pugri puq nen tedi pughe kin ningg God ni wute ni ningg wand rutungu segi kin te ningg ker nawo? Nungoqi pugri ei nei wamb te pugri, God ni wuti iri yumbo ninge puq nen ningg nari, tedi ni yambu nari ye tuqui segi.” \v 20 Pudi nu wutine, pughe kin ningg nu God wand sange gudig? Muq nge asi Aisaia simbe nand kin wand ire simbe gad. Ni nari, “Wuti iri qi os ire yembe nunduw, di os wuti ni yembe nunduw kin ni ningg wuri, ‘Pughe kin ningg nu nge pugri yembe gudigh?’ Ni puq wund tuqui segi.” \rq [Ais 29:16; 45:9]\rq* \m \v 21 Wuti os yembe nunduw kin nikin nde nei pene qi nitaqwi os yembe nunduw ye tuqui, di qi puch ire ningg ni os teri yembe nindiny. Ire nikin mir wase nawo kin, di ire mueq mir yumbui kin yembe mindiny kin tende puayine mir mawo ye te yembe nunduw. \v 22 Muq te kin pugrine, God ni wute umbo ker nuany kin te bei nand di ni gre te bei nand ningg. Ni wute umbo ker nuany di brequ nindiny yamb tumo. Pudi ni brequ nindiny segine ni waghine ghimbi pu nas. \v 23 Ren kin pugrine ni beghi yawo nitong di ni ti yumbui te beghi bei nengu. Ni asine beghi ninde ti yumbui pe pas ningg nei namb pre. \v 24 Te beghi Juda kinne segi, pudi Juda segi kin anene ni beghi ngam nirangu. \v 25 Ren kin te ni buk Hosea pe ni wute Juda segi kin te ningg simbe nand, di ni wand ren simbe nand, \q1 “Wute pughe ye ni asi nge te wute segi, te muq ni ‘nge wute’ puq gidiny. Wute pughe ye asi nge yawo kirany righe segi ye te, muq ‘nge quan nganye yawo kirany righe ye’ puq gidiny. \rq [Hos 2:23]\rq* \q1 \v 26 Muq wute mari, ‘Israel nungoqi God ningg wute segi.’ Pudi otiwo di mari ‘Nungoqi God nas nas te kin nas ye ni ningg wo’.” \rq [Hos 1:10]\rq* \p \v 27 Pudi Aisaia Israel mingg simbe nand nari, “Piyi Israel kin wute gherim jiji kin pugri nganye buagi nganye ris, pudi God ni misoqne nateri ye. \v 28 Te pugri Yumbui ni brequne ngeri ire ningg wute buagi Israel mingg qi pe kin ir nawo di yembe neny ye. Ni brequne puq nen, ghimbi nawo segi ye.” \rq [Ais 10:22-23]\rq* \p \v 29 Yumbo ren kin ningg Aisaia asi nari, “Yumbui gre nganye kin ni wute beghi nde tiqe pe kin te yembe neny, pudi ninge si nare ris ye. Ni pugri puq nen segi tedi beghi tiqe yumbui Sodom kin pugri di Gomora kin pugri buagi ane brequ nindiny di ninge ris segi.” \rq [Ais 1:9]\rq* \s1 Pol Israel ningg God temi wand \p \v 30 Pugri bu muq nge simbe gad ye te nei bab ye tuqui. Beghi nei bab te pugri wute Juda segi kin ni God nde rar pe tuquine ris ningg ngim meri rit segi, pudi ni God nde rar pe tuquine ris pre. Te pugri ni Kraist nei rimbig, pugri bu God nari ni God nde rar pe tuquine ris. \v 31 Muq Israel ni God nde rar pe tuquine ris ningg buid rip, Moses ningg lo buagi te rit rise gre di riri ni tuquine ris, pudi ni God nde rar pe tuquine ris segi. \v 32 Ni God nde rar pe tuquine ris segi ye puate te pugri: Ni God nei rimbig di te kin ningg ni God nde rar pe tuquine ris kin te puq ren segi. Pudi ni riri ni lo wuri kin pugrine pu ren ei ni God nde rar pe tuquine ris. Ni Kraist kruse pe nati kin wand te yambu rireny kin te ningg ni wet pe gureq ruso kin ane tuquine. \v 33 Ren kin te wand buk pe rise kin ane tuquine, \q1 “Te wuqond! Nge wet iri wute nyinge rip yeru di pombri ruso kin Sion tiqe yumbui pe tende kowi nas. Wute riri wet te ni ghav nindiny ye puq rind kin ni nyinge rip yeru di ir righe segi ye, te pugri God ni ghav nindiny di God nde rar pe tuquine ris.” \rq [Ais 8:14; 28:16]\rq* \c 10 \p \v 1 Nge mand, nge umbo pe nge ngening wute Israel ningg nge quan nganye nei gab di God temu wand ei ni yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi ninde rar pe yuwon pu ris. \v 2 Nge ni wand ghav gidiny, te pugri ni God chumbuai nand ningg yumbo ur yembe rindiny yawo kureny, pudi ni God yumbo ur pughe ye yembe rindiny ningg nari kin te ni oghine nei rimb segi. \v 3 Te pugri ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin yumbo ur te nei rimb segi. Di nikin nde nei pe lo ritiq wuse gre, di riri ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Pugri bu ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin wand te dob reny. \v 4 Te pugri Kraist nde gri lo ni gre te pre ei wute Kraist nei rimbig kin ni God nde rar pe unje rip segi yuwon pu yeru. \p \v 5 Te pugri Moses ni lo wuri kin pugrine puq pen di te kin ningg God nde rar pe yuwon pu yembu ye te ningg simbe nand kin taq pugri: “Wuti iri yumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.” \rq [Wkp 18:5]\rq* \m \v 6 Di God nei bibig kin te ningg God nde rar pe yuwon pu yembu kin te ningg Moses ni nari, “Nungoqi nde umbo pe non ninggne wari, ‘Wuti tughe ei nginy tu wam newo no’ Kraist nitanyi nati ni? \v 7 O ‘Wuti tughe qi tamu naghe no’ ei Kraist wute mati kin pe te pu nitanyi nowi ni? Nungoqi puq wand wayequ!” \rq [Lo 30:13]\rq* \m \v 8 Wand buk pe rise kin te pugri: “God ningg wand te nu nde tumone vise, nu nde mim pe di nu nde umbo pe.” God ningg wand ven te God ningg wand bir pawo di simbe buduw. Te pugri nu God nei mbig ei nu ni nde rar pe yuwon pu yeru. \rq [Lo 30:14]\rq* \m \v 9 Te pugri nu nde mim pe ghari, “Jisas ni Yumbui”, di nunde umbo pe ghari God ni nganyene Jisas nati pre mune nindingi newo puq ghand, tedi nu yumbo ur brequ nde si pe pu neti ghowi yuwon pu ghas ye. \v 10 Te pugri beghi umbo pe God nei bibig kin te ningg beghi God nde rar pe yuwon pu yembu, di beghi mim pe te kin simbe bad ye te ningg Jisas beghi nitamu pi yuwon pu pas. \v 11 Te pugri God ningg wand buk pe vise kin ire te pugri, “Wuti tughe nari Jisas ni ghav nindig ye puq nand kin ni minyuw nati segi ye.” \rq [Ais 28:16]\rq* \m \v 12 Ren kin te wutamu buagi ane, te pugri Juda ni aye di Grik kin ni aye segi. Yumbui irine buagi ane kin Yumbui, di wute buagi ninde rundo ghav nindiny ningg riri kin te quan nganye yuwon nuany. \v 13 Te pugri “Wute buagi Yumbui nde nyamb pe ni nate ruwi ningg riri ye ni nate ruwi di yuwon pu ris ye.” \rq [Jol 2:32]\rq* \p \v 14 Juda ni Jisas nei rimbig segi, tedi Jisas ni ghav nindiny yumbo ur brequ nde si pe pu nateri ningg riri tuqui segi. Di wute God ningg wand simbe mand ye ni te kin ningg simbe mand rutungu segi, tedi ni Jisas nei rimbig tuqui segi. Di wute God ningg wand bir mawo segi, tedi ni God ningg wand rutungu tuqui segi. \v 15 Di God ni wute wand bir mawo kin tiqi nundom mo segi, tedi ni wand bir mawo tuqui segi. Pudi God ni wute tiqi nundom mo wute Juda kin pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru kin te ningg simbe mindiny pre. Te pugri propet iri Aisaia ni ren kin ningg simbe nand nari, “Wute wand yuwon ye God ni pughe gri beghi ghav nundug kin te ningg mandi simbe mand kin te ningg beghi quan chumbuai bad.” \rq [Ais 52:7]\rq* \p \v 16 Wute ni te rutungu pudi ni buagi ane wand yuwon ye simbe mand kin te nganyene puq rind segi. Beghi ren kin nei bab te pugri Aisaia ni wand aye te nari, “Yumbui, wuti iri beghi wand simbe bad kin te nutungu di ni nari te nganye puq nand segi.” \rq [Ais 53:1]\rq* \m \v 17 Pugri bu Kraist nei bibig kin te ni ningg wand wute simbe mand kin te putungu di pari ni nganyene nitamu pi. Di wand simbe mand putungu kin te Kraist ni beghi yumbo ur brequ nde si pe pu nitamu pi kin te kin ningg simbe mand. \v 18 Muq Juda ni riri ni wand te rutungu segi puq rind ye tuqui segi. Ni rutungu pre, te pugri “God ni wute wand bir mawo kin te tiqi nundom tiqe buagi tende mo. Di wute wonji nganye ris kin ni anene rutungu.” Wand ven te God ningg wand rise kin buk pe tende vise. \rq [Sng 19:4]\rq* \m \v 19 Pugri bu ni riri ni nei rimb segi puq rind ye tuqui segi. Te pugri ni pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru ye te nei rimb pre. God ni ren kin ningg Moses simbe nindig di Moses ur nand, \q1 “Nge wute aye Juda segi kin yuwon kuany kin te ningg, di nungoqi Juda umbo brequ rise di wari nungoqi ei yuwon kuauq di ni wayequ. Nge wute Juda segi kin nungoqi wari ni nei rimb segi ye puq wand kin te ghav gidiny nge nei rimbigh di nungoqi te kin ningg umbo ker wawo ye.” \rq [Lo 32:21]\rq* \p \v 20 Di Aisaia mune te kin ningg ni simbe nand di ur nand, \q1 “Juda segi kin ni nge meri ritigh segi, pudi ni nge nei rimbigh ye. Ni nge wuti yuwon pughe gri kas kin te ningg pengu rind segi, pudi nge ni nei keny di ni nei rimb.” \rq [Ais 65:1]\rq* \p Aisaia ni wand ren simbe nand kin tende puayi ni wune namb segi. \v 21 Pudi wute Israel kin ni ningg nari, “Nge priprine ni kateri ningg kari, pudi ni ngawu gre rind di nge wand te merire viso.” \rq [Ais 65:2]\rq* \c 11 \p \v 1 Muq te kin ningg God ni Israel bures bri nap ruso? Yewo, ni bures nap ruso segi. Te pugri nge ngeningne Israel kin iri, Abraham ningg kuqo Benjamin ningg wute tit pe gri gadi ye, ni nge bures naip ko segi. \v 2 God ni nikin wute bures nap ruso segi, te pugri asi ni nari Israel kin wute te ni nikin te. Di ni nei nare nitinde segi. Nungoqi Elaija ni Juda mingg umbo ker nawo di God ningg nari kin te nei wamb. Ren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise. \v 3 Di Elaija nari, “Yumbui, nu propet buagi te mi mati, di alta te bir muam. Ni pugri puq men rindi rindi di nge irine si meri pu kas, di muq nge mune mi ningg.” \rq [1Kin 19:10,14]\rq* \p \v 4 Pudi Elaija irine nganye nas segi, te pugri God oyi mune simbe nindig kin te nari, “Nu irine kuas segi. Nu kuas di nge ningg wute aye 7 tausen pela pu te masne, di ni god wandoqi kin ni nyamb Bal puq mindig kin ninde sungomyu gure mawo segi.” \rq [1Kin 19:18]\rq* \p \v 5 Di muq mune asi kin pugrine wute Juda kin misoqne God nei rimbig di God nari ni nikin te wute ningg ris. Te pugri God nikin nde nei pene ni yuwon nuany ningg nari. \v 6 God ni nikin nde nei pene yuwon nuany ningg nap ruso, di ni lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi. Ni Juda lo wuri kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso, tedi nikin nde nei pe ni yuwon nuany muq nap ruso kin te nganyene segi. \p \v 7 Israel ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg buid rip, pudi buagi ane God nari ni God nde rar pe yuwon pu yeru ningg nap ruso segi. Juda musoqne God nap ruso kinne ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Di Juda aye te ni nei imb nuany di ni God ningg wand rutungu yambu riri. \v 8 Ren kin te God ningg wand buk pe rise ye ane tuquine. Ni nari, “God ni nei imb nuany di wute ruqoi kurem, di ngim oghine mundoq o wand oghine mutungu segi kin pugri, di te tene rindi muq.” \rq [Lo 29:4]\rq* \p \v 9 Di king Devit ni wute pugri ye te ningg nari, “God, Juda ni nu lo kueny ye te kin ningg riri ni ngim tuquine ruso, pugri bu nu puq yeny ei ni wapi kin pugri moqaw pe righe, di nu brequne ni yembe yeny. \v 10 Nu nei imb wuany di ni nu ningg wand nganyene kin te nei rimb segi, di ni priprine mai ruqond.” \rq [Sng 69:22-23]\rq* \s1 God ni wute Juda segi kin nateri \p \v 11 Muq nge pengu gad: wute Israel kin ni yumbo ur brequ rind kin te ningg quan nganye bri ir righe? Segi! Te pugri ni yumbo ur brequ rind kin te ningg God wute nateri kin te wute Juda segi kin ninde rindi ei Juda ni te ningg ker ruwo. \v 12 Juda ni yumbo ur brequ rind di ir righe kin te ningg wute aye qi pe kin ni yumbo quan nganye yuwon kin te riteri, te God ni nateri yuwon pu ris. Otiwo Juda ni quan buagine irepene ris, tedi wute Juda segi kin ni yumbo te riteri ye te mune quan nganye riteri. \p \v 13 Nge muq nungoqi Juda segi kin nungoqi nde wand simbe gad, te pugri nge wute Juda segi kin ni mingg aposel ningg Yumbui naip ko, di nge yembe ren ningg quan chumbuai gad. \v 14 Te pugri nge nde nei pe nge kari nge puq ken ei ngening wute Juda kin ni God nungoqi yuwon nuauq kin te ruqond di ker ruwo. Di te kin pe nge Juda ninge qo gab rindi di God mune nateri. \v 15 Te pugri God ni Juda ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin pe tende pu puaq nand ruso ei ni wute aye Juda segi kin ni ane ruwo gudo. Pudi muq ni mune nate ruwi, tedi ni riti pre mune res riwo kin pugri, di quan nganye chumbuai ane ris. \v 16 Nungoqi wit pend wawo muq plaua te kin wutaqwi bret muq tene yembe wunduw di bret ye wuwo kin God weng, tedi bret cham quanene te God tene. Di nyumo ire yire muq wuti ni nari te God te, tedi nyumo muange di ni yi te God tene. \p \v 17 Muq nge nungoqi Juda segi kin wand ire simbe guduq, di nungoqi nei wamb. Wuti nyumo oliv iri ni naghe, di ni muange ninge oghine yi meyi segi, tedi pend nawo di oliv dabo kin ni muange te nare nandi tende nundub di ni muange aye te ane irepene mase. Di oliv dabo kin ni muange te oliv kuan kin ni ningg tumuri pe gri wuye yuwon kin matekui, di wuny kiyi ni sabi nindim. Nungoqi Juda segi kin nungoqi oliv dabo kin ni muange kin pugri Juda ane irepene was di God nde rar pe yuwon pu yequ. Di God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te anene wateri. \v 18 Pugri bu muq nungoqi Juda segi kin nungoqi God nde rar pe yuwon pu was kin te ningg nungoqi non nyamb wundiri riwo di wari nungoqi wutaqu yuwon di Juda segi. Nungoqi pugri puq wand wayequ. Te pugri nungoqi oliv dabo kin pugri, oliv kuan kin ni nde tumuri pe gri wuye watekui. Nungoqi nyumo muange kin pugri tumuri nungoqi wuye reuq, nungoqi ni weny segi. Di nungoqi Juda segi kin nungoqi God ni Juda yumbo yuwon kin neny kin te wateri bu God nde rar pe yuwon pu was. \p \v 19 Juda ni oliv kuan kin muange kin pugri pend mawo memare ruso kin te nungoqi Juda segi kin oliv dabo kin muange kin pugri mare mondo mundub ningg bri puq men? Yewo, nungoqi pugri nei wamb wayequ. \v 20 Te nganye, pudi Juda ni Jisas ni ghav nindiny kin te nganyene puq rind segi, pugri bu ni oliv kuan kin muange kin pugri pend nawo. Pudi nungoqi Juda segi kin nungoqi Jisas nei wumbig kin te ningg nungoqi oliv dabo kin muange kin pugri nare nandi nundub, di nungoqi Jisas nei wumbig wumbigne tedi was. Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ, pudi wune ei wamb, te pugri eti nungoqi mune pugrine puq neuq. \v 21 Te pugri God ni wute Juda kin oliv muange kin pugri bures nap ruso, ni yawo nitony di si nare ris segi, pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo, tedi Juda puq neny kin pugrine puq neuq ye. \p \v 22 Pugri bu muq nungoqi ange waq di wand ren wutungu. God ni wute sabi nindiny yuwon nuany, pudi ni wute ker nuany yene. Te pugri Juda ninge ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nganyene puq rind segi bu ni bures nap ruso. Te kin pugrine, nungoqi Juda segi kin nungoqi God nei wumbig wumbigne di ni nari kin pugrine puq wen wen ne, tedi ni sabi nunduq. Nungoqi ni nari kin pugrine puq wen segi tedi nungoqi mune Juda kin pugrine bures nupuqu wo ye. \v 23 Di Juda ni oliv muange kin pugri pend nawo menare ruso ye, di God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye te nganyene puq rind, tedi ni mune nateri nyumo muange kin pugri nundub. Nge pugri puq gad ye puate te pugri, God mune ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye gre rise. \v 24 Te pugri ni wuti oliv dabo kin nikinne yiri ye ni muange nare nandi kuan kin nde nundub kin pugrine nungoqi Juda segi kin nungoqi God yumbo yuwon kin neuq, di Juda ninge God nde rar pe yuwon pu ris kin ni ane irepene was. Nungoqi te kin ningg wari segi. Ren te nganyene, pugri bu nungoqi segine nei wamb, te pugri God ni segine wute Israel kin oliv muange kin pugri mune nare nandi nikin nde sunyi pene mune nundub ye. \s1 God ni wute buagi yawo nitony kin te bei nand \p \v 25 Te pugri, nge mand, nge wand ire suqo pu vise kin ven simbe gad ei nungoqi nei wamb. Asi wand ven nei mamb segi, pudi muq God beghi simbe ndug di nungoqi wand ven nei wumbiny ei nungoqi wari nungoqine nei yuwon ye vise di God nde rar pe yuwon pu yequ puq wand wayequ. Wand ven taq pugri: God ni Israel kin ninge nei imb nuany di Jisas ni ghav nindiny ye te nganyene puq rind segi. Pudi ni pugrine ris segi ye. Wute wand bir mawo ye ni mo tiqe buagi te Jisas ningg wand simbe mand pre di wute Juda segi kin God nap ruso ye te buagi ane God nei rimbig pre, tedi Israel mune rar nuqond Jisas nei rimbig ye. \v 26 Ni pugri puq nen ei Israel kin wute buagi ane mune nate ruwi. Ren kin ningg wand buk pe vise kin tende God nari, \q1 “Wuti wute yumbo ur brequ nde si pe pu nateri ye ni Jerusalem pu nandi, di ni Jekop ni kuqo ghav nindiny yumbo ur brequ rind kin nei te puaq nand ruso. \v 27 Ren kin te nge Juda mai puaq gidiny ningg wand taq gab.” \rq [Ais 59:20-21; 27:9]\rq* \p \v 28 Pudi muq Juda ni God ningg wand yuwon ye te merire viso. Te kin ningg di ni God ningg veri ningg pugri ris. God ni pugri puq nen ei te kin ningg nungoqi Juda segi kin yuwon nuauq. Pudi ni nikin te wute ningg nap ruso pre, pugri bu ni yawo nirany righe righene. Te pugri God ni asi Abraham, Aisak di Jekob simbe nindim nari ni Abraham, Aisak, Jekob di nikin wute buagi te yuwon nuany ye. \v 29 Di God ni wute nap mo di nikin nde nei pene yumbo yuwon kin te nem pre, te ni mune nei nare nitinde segi ye. \v 30 Asi wute Juda segi kin nungoqi God ningg wand irepene wutungu yambu wari. Pudi muq wute Juda kin ni mune God ningg wand rutungu yambu riri pugri bu God nungoqi yawo nitoqu di nitaqu wowi. \v 31 Di muq Juda ni pugrine God ningg wand merire viso ei God ni pughe gri wute yawo nitony kin te nungoqi Juda segi kin bei neuq kin pugrine ni mune bei neny. \v 32 Muq beghi nei bab te pugri, God nari wute buagi Juda di Juda segi kin ni God ningg lo rit rise segi pugri bu ni rar nuqond ni ningg wand rutungu segi kin pugrine ris. Ni pugri puq nen ei ni wute yawo nitony kin te wute buagi Juda di Juda segi kin te bei neny. \p \v 33 Nge God chumbuai gidig, te pugri ni wute yawo nitony kin te yumbui nganye. God ni beghi ghav nundug di yumbo yuwon kin nganye buagi nganye nengu. Ni gri nari yumbo pughe ye te yuwon, di ni nei namb pughe gri puq pen te yuwon. Beghi bonne ni yumbo puq nen puq nand kin te nei bab ye tuqui segi. Di wutamu ni yumbo ur te nei bab ye tuqui segi. \v 34 Te pugri, wand ven kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise: \q1 “Wuti iri ni God nei te nundog segi. Di wuti iri ni yumbo pughe ye oghi kin te yembe nindiny ningg God simbe nindig segi.” \rq [Ais 40:13]\rq* \q1 \v 35 “Di wuti ni yumbo ninge asine God neng pre bu muq God oyi mune te kin oyi nand. Yewo te kin segi.” \rq [Jop 41:11]\rq* \p \v 36 Te pugri God nikinne ni asi yumbo buagi yembe nindiny, di muq ni buid nap ei otiwo yumbo buagi ni nari kin pugrine rise. \p Pugri bu beghi ni irine ei ni nyamb te bidiri riwo riwo di te kin rise. Nge simbe gad kin te nganyene. \c 12 \s1 God ningg yembe wand kin yumbo ur \p \v 1 Muq nge mand, God ni beghi quan nganye yawo nitongu, pugri bu nge wand ren nungoqi simbe guduq. Nungoqi nonne umo urupuine God weng kin pugri God nde wondo, ni ningg yembene yembe wundiny ningg was di yumbo God nuqond chumbuai nand kin te puq wen. Nungoqi puq wen tedi nungoqi nganyene God yumbui nyamb wurang. \v 2 Nungoqi ghimbi dabo gri qi pe kin yumbo ur te mune puq wen wayequ. Pudi God ne rar wuqoind nei urupui yuwon kin neuq. Nungoqi puq wen tedi God yumbo yuwon kin, yumbo ni te ningg chumbuai nand kin, di yumbo tuquine puq wen ningg nari kin te nei wamb. \p \v 3 Di God nikin nde nei pene nge yuwon nuagh, pugri bu nge nungoqi simbe guduq di nungoqi non nei pe wari nungoqi yumbui puq wand wayequ, te pugri nungoqi yumbui segi. Pudi nungoqi ire ire musoq nei watevi di pughe gri God nei wumbig kin te nei ir wawo tedi nei wamb te pugri God nikinne nungoqi yembe te neuq. \v 4 Beghi ire ire beghi bon ghimbi rise. Beghi ghimbi te irene, pudi puch nganye buagi. Di puch ire ire nikin yembe te kin kinne rise. \v 5 Te kin pugrine beghi quan pas, pudi beghi buagi ane Kraist nde pas kin te ningg Kraist ane ghimbi irene rise, di oyi oyi ghav bad. \v 6 Te kin pugrine God ni nikin nde nei pene beghi yuwon nuangu di beghi ire ire yembe isis bad kin gre nengu. Pugri bu beghi ei God beghi gre nengu kin te pat rise gre, di yembe God nengu kin te puq pen. Yembe beghi nengu kin te God nde pu wand pateri di simbe bad, tedi beghi nei bab God ningg Ququ ni beghi gre nengu ye di gre pu yembu wand simbe bad. \v 7 Ni beghi yembe nengu kin te wute aye ghav bidiny ye, tedi beghi wute yuwonne ei ghav bidiny. O wuti iri ni God ningg wand nutungu nei nimbiny di wute aye bei neny ye ni wute yuwonne ei bei nindiny. \v 8 Wuti iri ni wute aye God nari kin pugrine ris kin simbe nindiny ye, tedi ni yembe te yuwonne ei puq nen. Wuti iri ni yumbo te wute aye yumbo segi kin ninde tumb neri ningg, tedi ni umbo te yuwonne ei kuse. Di wuti iri ni ye nawo di wute buagi dobu ruru ye te ni yuwonne ei puq nen ningg buid nap. Wuti iri ni wute aye mai pe ris kin te yawo nitony di sabi nindiny ye, ni chumbuai ane ei puq nen. \s1 Wute God yawo rirang righe kin ni yumbo ur ren ei rise \p \v 9 Nu wute aye yawo kurany righe di yumbo ur yuwon ye yembe gudiny kin te nganyene ei puq yen. Nu yumbo urne yuwon kin puq kuen di nu umbo pe nganyene wute yawo kurany righe segi, nungoqi pugri puq wen wayequ. Nungoqi yumbo ur brequ te quan nganye dob weny di yumbo ur God nde rar pe yuwon kin te wat rise gre. \v 10 Nungoqi God nde kise kiqam kin pugri was. Pugri bu nungoqi wute aye ane te nungoqi puate irene, di wute aye te oyi oyi yawo wurany righe. Nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ. Nungoqi nyamb te wi righe ruso di wute aye ei wi riwo ruso. \v 11 Quan kumo ei yembe wand di si yavi wati wayequ. Nungoqi ghimbi te quanene God weng di Yumbui nari kin yembe tene ei puq wen. \v 12 Nungoqi Yumbui otiwo yumbo neuq ye te ningg chumbuai ane ei ghimbi pu was. Nungoqi mai wuqond kin tende puayi waghine ei nyinge wawo righe di minyang wand wayequ. Nungoqi yumbo ninge ningg God pengu wundig, te pengu wundig wundigne. \v 13 God ningg wute ni yumbo quan rise segi, te nungoqi ningg te ni ninge weny. Wuti aye iri God nei nimbig kin nungoqi nde tiqe pe nandi, muq mir di nase kin sunyi segi, te nungoqi ni weti nowi di nungoqi ane was. \p \v 14 Wute ninge nungoqi unje rupuqu tedi God pengu wundig ei ni yuwon nuany. Ni yuwon nuany ningg ei pengu wand, di oyi unje nap ningg pengu wundig wayequ. \v 15 Wute chumbuai rind kin te ane chumbuai wand, di wute yivany rire quanji rind kin te ane quanji wand. \v 16 Nungoqi wute aye ane oyi oyi sabi wand di umbo yuwonne ei rise was. Nungoqi bujeyi wase wayequ. Pudi wute nyamb segi kin te ane ei tambye wand. Nungoqi nonne wari nungoqi nei yuwon ye vise puq wand wayequ. \p \v 17 Wuti iri nungoqi yumbo ur brequ puq neuq, nungoqi mune pugrine oyi wand wayequ. Pudi yumbo ur wute mari te oghi puq mand kin tene ei puq wen. \v 18 Nungoqi wute aye ane umbo irene kuse ningg ei quan buid wap. \v 19 Nge mand, nungoqi wute unje mupuqu kin te oyi wand wayequ, pudi rar wuqond God nikinne puq nen. Te pugri God ningg wand buk pe wuse kin ni wuri, “Yumbui nari, ‘Wuti yumbo ur brequ nand, te nge ngeningne ei yembe geg ye’.” \rq [Lo 32:35]\rq* \m \v 20 Pudi nungoqi oyi wand aye buk pe vise kin ven kin pugrine ei puq wen, “Nungoqi veri ni mir kurem, te mir bag wamb; ni yawo singar mati, wuye wem me. Nungoqi pugri puq wen tedi ni asi nungoqi unje mupuqu kin te ningg minyuw mati di nungoqi ane yuwonne was.” \rq [Snd 25:21-22]\rq* \m \v 21 Nungoqi yumbo ur brequ rar wuqond nyinge ruauq waghe wayequ, pudi yumbo ur oghi ye te puq wen ei te kin ningg di yumbo ur brequ oyi nyinge wawo righe. \c 13 \p \v 1 Muq nge nungoqi wute gavman pe, di sios pe ye mawo kin, nambu wute pughe ye ye mawo kin, ni pughe gri ni ningg wand putungu kin te ningg simbe gad. Di wute buagi te ninde si nambu ei ris. Te pugri wuti iri ni yembe pugri kin nare ye te God ne ni gre neng bu ni yembe te nare. Wute muq ven nde puayi ye mawo kin te God ni gre nem bu ni yembe mand. \v 2 Pugri bu wuti iri ni wute pugri ye ni wand te meniram ruso di oyi gri wand meniram ye ni God bu puq neng. Te pugri God ni wute te gre nem bu ni yembe te mare. Di wuti ni wand meniram ruso di oyi gri wand meniram ye te God nari wuti te oyi yembe meng ye. \v 3 Te pugri nu yumbo ur yuwon kinne puq yen, tedi nu wute ye mawo kin te wune mbim segi. Pudi nu yumbo ur brequ yembe ndiny tedi nu wute ye mawo kin te ningg wune ghamb. Di nungoqi ni wune wumbim segi ningg wari, tedi yumbo ur yuwon kin puq wen, di ni mari nu wuti yuwon. \v 4 Nge wand ren simbe gad kin ni puate te pugri: Wute men ni God ningg yembe ye wute, God ni nap mo nungoqi nde ye mawo, ei nungoqi yuwonne was. Pudi nungoqi kin iri unje ghap tedi nu wute ye mawo kin te wune mbim. Te wute ye mawo kin ni nu yembe mew ye tiq, te pugri ni God ningg yembe ye wute di ni wute lo ni yembe mindiny kin gure ruwo ye te yembe meny ye. \v 5 Pugri bu nungoqi wute gavman pe ye mawo kin, wute Jisas nei rimbig kin pe ye mawo kin, kaunsil o yembe aye pughe kin pe ye mawo kin te ninde si nambu was ye tuqui. Te kin te ni mingg wand tungu segi, tedi nu yembe mew ye, pugri bu nu ni ningg wand kutungu. Pugri segi, pudi nu nonne nunde umbo pe nu kuari ni mari kin te tuquine, pugri bu nu ni mari kin pugrine puq kuen. \p \v 6 Nungoqi nei wamb te tuquine pugri bu nungoqi takis wong wand. Te pugri ni yembe ren mand kin te ningg bu ni God ningg yembe ye wute ningg mas, wute ghav mindiny di ni pripri yembe tene yembe mindiny. \v 7 Pugri bu nungoqi takis di yumbo aye lo wuri wong wand puq wund kin te wong wand. Wute ye mawo kin nu yumbo di nunon te takis te wong ghand ningg mari te nu wong ghand. Nungoqi wuti pugri kin iri yumbo ur yuwon kin bei weng di nyamb yumbui weng ningg te nungoqi tene ei puq wen. \p \v 8 Nu yumbo ninge wong guad segine kuateri te nu brequne mune yumbo te wong ghand. Pudi God beghi yawo nirangu righe kin te wong bad tuqui segi, pugri bu wute aye ei oyi oyi yawo wurany righe. Te pugri wuti iri ni wute aye priprine yawo nirany righe ye, ni God ningg lo buagi te nat rise gre. God ningg lo buagi puq gad kin te lo asi God ni Moses simbe nindig di buk pe ur nand ye te. \v 9 Lo ren kin te, “Wute ngam kin ane wase wayequ,” “Wute wamb riti wayequ,” “Nyungu wand wayequ,” “Wute aye yumbo te wuqond di wateri yawo kureuq wayequ,” di lo aye ninge ren ane ire pene rise kin, ni buagi ane te lo wen irene nde rir rise. Lo wen te, “Nu non ghimbi yawo kurany righe kin pugrine wute aye yawo rany righe.” Di lo wen anene God Moses neng di Moses ur nand. \rq [Kis 20:13-15,17; Wkp 19:18]\rq* \m \v 10 Wuti iri ni wuti aye iri nuqoind di ni yawo nirang righe, tedi ni brequ nindig ye tuqui segi. Pugri bu wuti ni wute aye te yawo nirany righe, tedi ni lo buagi aye te nat rise gre kin ane tuquine. \p \v 11 Te pugri beghi muq nei bab yumbo yumbui kin ninge rindi ye, di beghi te ningg sir pap pu ei pas. Di wuti ruqo nase pu nes newo kin pugri ei rar bure bad di sir pap. Te pugri Kraist ni mune nandi di yumbo buagi mune yuwonne rise kin ngeri te tumo rind. Ren kin te God ni nari ni otiwo puq nen ye. Asi beghi God nei bibig urupuine kin tende puayi Kraist ni mune nandi nitamu pi kin ngeri te tumo rind segine. Pudi muq quan nganye tumo rind. \v 12 Bur kring kuso, di yambgriq, di te kin pugrine Kraist mune nandi di yumbo ur brequ te prene, di yumbo buagi yuwonne rise. Pugri bu muq yumbo ur brequ asi yembe bidiny kin te si pare di God nari kin pugrine pas ei yuwon pu pas di yumbo ur brequ oyi nyinge pawo righe. \v 13 Di wute yambgriq ti nase pe ris kin pugrine yumbo ur oghi yene rise pas. Wuye pe di bijeyi pase pari, queg pap kin te segi. Di wute ane ngam po segi kin te ane pase, di minyuw kin yumbo ur brequ ghimbi pe yembe bidiny kin te segi. Di wute aye ane ker pawo, di wute aye yumbo yuwon kin ninge riteri di te kin ningg ane ker pawo, te kin segi. \v 14 Pudi beghi Yumbui Jisas Kraist pugri bu ni ningg yumbo ur tene ei puq wen di yumbo ur brequ nungoqi non ghimbi pe puq wen yawo kureuq kin te puq wen ningg nei wamb wayequ. \c 14 \s1 Wute ninge God quan nei rimbig di ninge segi \p \v 1 Muq nungoqi yumbo aye ren ei nei wumbiny. Te pugri wute ninge ni mir ninge me uny kin puq mand mandne. Wuti iri ni God nei nimbig ye ni yumbo te ne di unje nap, di te kin ningg ni yumbo te ne segi, di nungoqi ni unje nap puq wand di ane ker wawo. Nungoqi puq wen wayequ, pudi ane tambye wand. \v 2 Te kin pugrine, wuti aye iri God nei nimbig kin ni nei te gre rind di nari ni yumbo asi uny simbe mand kin te segine ne ye, pudi wuti iri ni nei gre rindig segi kin ni yumbo te kin puaq nand, di nari eti ni ne di ni God nde rar pe yuwon pu yenu segi. Pugri bu ni umo ne segi. \v 3 Wuti nari ni segine ne ye ni wuti aye ni nari ni ne segi ye puq nand kin te ningg nari ni wandoqi nand puq nand wayequ. Di te kin pugrine, wuti yumbo uny simbe nindiny ye ni wuti aye yumbo uny simbe nindiny segi kin te ningg nari ni unje nap puq nand wayequ. Te pugri God nari ni wuti oghi di neti nowi ni ane mas pre. \v 4 Ren kin te pugri, wuti iri ni wuti aye nde yembe nand, di wuti te ninde baj pe yembe nand, tedi wuti te grine ei ni yembe pughe ye yembe nand kin te ningg simbe nindig. Pugri bu wuti te nikinne ei nari ni wuti yembe ye te oghine yembe nand o segi puq nand. Te kin pugrine beghi Yumbui irine nde yembe bad, di ni irine beghi Yumbui di ni irine ei nari wuti pughe ye unje nap, di wuti pughe unje nap segi, di nungoqi gri puq wand segi. Di wuti te ni God nde rar pe yuwon pu yenu. Te pugri beghi Yumbui ni ghav nindig di ninde rar pe yuwon pu yenu ye gre rise. \p \v 5 Wute ninge God nei mimbig kin ni muq ven nde puayi ni asi kin pugri mari nginy ninge yumbui di ninge segi puq mand di ni lo te kin mat rise. Di ninge mari nginy te buagi ane God nde rar pe te yumbui. Nginy men te Sabat kin nginy di nginy aye te mir yembe mindiny kin. Nungoqi non ire ire nungoqi non umbo pe nei wamb, di nungoqi Juda ni mir yembe mindiny ye ngeri te nei wumbiny ye o segi. \v 6 Muq wuti iri nei namb nari ngeri te God nyamb birag kin ngeri yumbui nganye puq nand, te ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg bu puq nand. Di te kin pugrine, wuti iri ni nari ni segine umo puch uny simbe mand ye te ne, te ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg puq nen. Te pugri ni umo puch te ningg God chumbuai nindig pre muq ne. Di wuti ni yumbo te uny simbe nindiny ye ni Yumbui nyamb nindiri riwo ningg di yumbo ur ni nei namb te oghi bu ni pugri puq nen. Ni yumbo te puaq nand di yumbo aye ne kin te ningg ni God chumbuai nindig pre muq yumbo te ne. \v 7 Te pugri beghi qi pe ven nde pasne kin ven nde puayi beghi yumbo puq pen yawo guregu kin te ningg pari muq puq pen wayequ. Di te kin pugrine wuti iri nikin grine ni pughe gri ei nati di pughe puayi ei nati kin te ningg nei namb wayequ. \v 8 Te pugri beghi qi pe ven nde pasne kin tende puayi beghi Yumbui irine ni nyamb ei bidivi viyo. Di beghi pati kin tende puayi Yumbui nyamb bidivi viyo viyone. Piyi beghi pati o pati segine, pudi beghi Yumbui nikin te wutene. \p \v 9 Te pugri Kraist ni puate ren kin ningg ni nati di mune nes newo. Ni nati di mune nes newo ei wute buagi mingg Yumbui ningg nas. Wute mati di wute masne kin anene. \v 10 Pugri bu nungoqi wutaqu Jisas nei wumbig kin lo wuri kin pugrine puq wen ye nungoqi nimand Jisas nei mimbig kin ni yumbo asi me segi kin muq me ye te ningg wari ni unje map puq wand wayequ. Di nungoqi mir buagi segine we ye nungoqi mune pugrine nimand te wuqond di brequ puq wundiny wayequ. Te pugri otiwo God ni wute ir nawo kin sunyi pe nas kin tende puayi ni beghi buagi ane ir nuamu ye. \v 11 Wand ren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise, “Nge nganyene kati segi kin pugrine wute buagi ni nganyene nge nde sungomyu gure ruwo di riri nge irine te God puq rind ye. Yumbui ni pugri puq nand.” \rq [Ais 45:23]\rq* \m \v 12 Pugri bu beghi nei bab te pugri beghi buagi ane otiwo yumbo buagi yembe bidiny kin te simbe bidig ye. \p \v 13 Pugri bu nungoqi oyi oyi wari nungoqi unje wap puq wand wayequ. Pudi nungoqi nimand ninde rar pe yumbo ni segi puq rind kin te puq wen di te kin ningg ni puq weny ir righe wayequ. \v 14 Nge Yumbui Jisas nei gibig di nge nei gab te pugri mir beghi pe kin te beghi unje rupumu segi. Pudi wuti nari ni yumbo te ne tedi God nde rar pe yuwon pu yenu segi puq nand, tedi wuti tene ni yumbo te ne uny. \v 15 Te pugri nimand yumbo te ne segi ye ninde rar pe nu yumbo te ye, tedi ni umbo mai kuyo di te kin ningg nu wute aye oyi oyi yawo pirany righe kin ngim pe tende nyinge kuare segi. Kraist ni wute pugri kin te ningg ni nati. Pugri bu nungoqi yumbo ni riq segi kin te ninde rar pe we di te kin ningg nungoqi ni nei te unje wupiny, nungoqi puq wen wayequ. \v 16 Te piyi nungoqi wari nungoqi segine yumbo te we, pudi nungoqi raqene we di wute aye yumbo te riq segi kin rundoqu di riri nungoqi unje wap. Nungoqi pugri puq wen wayequ. \v 17 God king ningg nas di yumbo buagi ninde si nambu rise kin tende par po ye te mir di wuye pe kin te ningg segi. Pudi beghi God nde si nambu pas pre pugri bu beghi God nde rar pe yumbo ur tuquine puq pen, wute aye ane umbo yuwonne rise pas, di Ququ Yuwon Ye nde gre pe chumbuai ane ei pas. \v 18 Te pugri wuti iri ni Kraist nde nyamb pe yembe nand ye ni yumbo ur pugri ye rise, tedi God ni wuti te ningg quan chumbuai nand. Di wute buagi ruqoind di riri ni yumbo ur yuwon kinne rise nas. \v 19 Pugri bu muq beghi buid pap ei wute buagi God nei rimbig kin ni umbo yuwonne rise ris. Di beghi wute aye te ghav bidiny ei buagi ane gre pu yembu di God nari kin pugrine puq pen. \v 20 Nungoqi mir ningg wari di God ni pughe gri wute nateri kin yembe te pend wawo ir righe wayequ. God nde rar pe yumbo buagi te segine pe. Pudi nu mir wuti aye uny simbe nindiny kin te ninde rar pe kue muq ni mune ne di ir naghe te nu unje kuap. \v 21 Pugri bu yumbo ur wen te yuwon. Nungoqi umo uny simbe mindiny kin te we, o wain we, o yumbo aye te puq wen muq nungoqi nimand ni te ruqond di ir righe, te nungoqi yumbo te kin mune puq wen segi tedi oghi. \v 22 Nungoqi yumbo ur ren kin ningg pughe gri nei wamb kin te nungoqi non nde nei pene ei rise, di nungoqine God ane nei wamb. Ren kin te pugri, wuti ni segine yumbo te puq nen pudi ni unje nap segi di otiwo ni nde umbo pe nari ni unje nap segi. Wuti te ni chumbuai nand ye. \v 23 Pudi wuti ni mir asi uny simbe mand ye te nei kumo namb namb muq ne ye, ni nikin nde rar pe di God nde rar pe unje nap. Te pugri ni yumbo te ne kin tende puayi ni nei te gre rind segi. Te pugri wuti iri ni yumbo ninge puq nen di ni nei namb segi, “te God nde rar pe yuwon bri.” Pudi ni yumbo te puq nen, tedi ni yumbo ur brequ nand pre. \c 15 \p \v 1 Muq beghi God nei bibig kin te ningg beghi nei gre rind di yumbo ninge brequ segi puq bad di pe te beghi wute aye ni nei oghine gre rind segi ye ni nei te unje pipiny di ni mune yumbo uny kin te riq. Beghi puq pen wayequ. Pudi beghi ni ghav bidiny ei ni Jisas irine nei rimbig di mir uny simbe mand kin yumbo ur te segi. Di beghi yumbo ninge beghine puq pen yawo guregu kin te ningg puq pen wayequ. \v 2 Pudi nungoqi yumbo wute buagi mari te yuwon puq mand kin tene puq wen, ei te kin ningg ni ghav wundiny di ni anene God ni pughe gri pas ningg nari kin te nei rimb di pugrine puq ren ye tuqui. \v 3 Kraist ni yumbo yembe nindiny kin te nikin nde nei pe yembe nindiny segi, pudi yumbo God nari kin tene puq nen. Di ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ane tuquine. Di wand ven te pugri: “God, wute nu perei munduw, te ni nge bu perei mindigh.” \rq [Sng 69:9]\rq* \m \v 4 God ni asi wand buagi ren wute simbe nindim di ur mand kin puate te pugri. God ni wute God quan nei mimbig kin simbe nindim di ur mand ei beghi bei nundug di gre pu yembu ei beghi buagi ane God otiwo mune nitamu pi kin te ningg waghine ghimbi pu pas. \v 5 Di muq nge God ni beghi pripri ghav nundug gre pu yembu di waghine pas kin ni pengu gidig nungoqi ghav nunduq ei nungoqi Kraist Jisas ningg yumbo ur te kin pugrine puq wen di nei irene vise. \v 6 Te ei nungoqi buagi ane nei irene vise di God, beghi Yumbui Jisas Kraist ni kiyi ni nyamb te wundiri riwo. \p \v 7 Pugri bu muq Kraist nungoqi nitaqu wowi God nde si nambu was kin pugrine, wute aye te wateri ane yuwonne was. Nungoqi puq wen ei God nyamb yumbui rise. \v 8 Nge wand ren simbe gad te pugri. God ni Kraist tiqi nundog nandi beghi Juda ghav nundug.\f + \fr 15:8 \ft Ren kin te God ni asi Juda mingg kuqo Abraham, Aisak di Jekop simbe nindim: Stat 12:2-3 di 28:13-14 te qond.\f* Ni pugri puq nen ei ni bei nand te pugri God ni asi Juda mingg kuqo te simbe nindiny nari ni Juda ghav nindiny ye puq nand kin te nganyene. \v 9 Di Juda ne segi, muq ni Juda segi kin te ghav nindiny God nyamb rindiri riwo. Te pugri God ni Juda segi kin anene yawo nitony di Kraist tiqi nundog nandi. Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ren ane tuquine. \q1 “Puate ren kin ningg bu nge wute Juda segi kin nde nu nyamb gidiri riwo. Di nge nunde nyamb pe yuwo kari ei wute nu nyamb rindivi viyo.” \rq [2Sml 22:50]\rq* \m \v 10 Di wand aye mune pugri, \q1 “Nungoqi Juda segi kin nungoqi Juda ane irepene wikur di chumbuai wand ye.” \rq [Lo 32:43]\rq* \m \v 11 Di aye mune pugri, \q1 “Nungoqi Juda segi kin nungoqi buagi ane Yumbui beghi nde ye nawo kin ni ningg nyamb te ei wundiri riwo di wute buagi ni nyamb ei rindiri riwo.” \rq [Sng 117:1]\rq* \m \v 12 Di propet Aisaia mune pugrine nari, \q1 “Wuti iri Jesi, king Devit ni kiyi ni ningg wute nde gri nandi ye. Di God nari ni Juda segi kin ni mingg yumbui ningg nas, di Juda segi kin riri ninde gri di God yumbo yuwon kin beghi nde yembe nindiny puq nand kin te yembe nindiny.” \rq [Ais 11:10]\rq* \p \v 13 Nge God wuti nungoqi nei neuq bu ni yumbo neuq ningg ghimbi pu was kin te pengu gidig ei nungoqi ghav nunduq umbo yuwonne kuse di priprine chumbuai ane Jisas nei wumbig. Di tende puayi nungoqi umbo yuwonne kuse di yumbo yuwon kin otiwo ye te ningg chumbuai ane ghimbi pu was. Ququ Yuwon Ye ni nungoqi gre neuq bu nei gre rind di yumbo otiwo God neuq ye te ningg ghimbi pu was. \s1 Pol wute Juda segi kin pe wand yuwon ye bir nawo \p \v 14 Nge mand, nge wute aye nungoqi ningg nei rimb kin pugrine nei gab. Nge nei gab te pugri nungoqi nonne yumbo ur yuwon kin quan puq wen ye, God pughe gri pas ningg nari kin te nei wamb omo, wute aye pughe gri yuwon pu pas kin te ningg oyi oyi yeri wundiny kin tuqui. \v 15 Pudi nge nyumo raqe wen ur gidiq kin wen God ni pughe gri was ningg nari kin te ningg simbe gad kin tende puayi wand gre kin nganye simbe gad. Te pugri God ni nikin nde nei pene nge yuwon nuagh kin te ningg yembe ren negh ei ninde nyamb pe yembe gad. Pugri bu nge wand gre kin simbe gad ei nungoqi God ni pughe gri was ningg nari kin te mune nei wumbiny. \v 16 God ni nge naip ko ei Kraist Jisas ningg yembe ye wuti ningg kas ei wute aye Juda segi kin ghav gidiny. Pugri bu nge prist kin pugri God ningg wand yuwon ye te wute simbe gidiny. Nge prist kin pugri kas ei wute Juda segi kin te prist umo God nde si pe ni rundo kin pugri God nde si pe ki rundo di God ningg Ququ Yuwon Ye ninde nas. Di te kin ningg God ni chumbuai nand di ni God nikin te wute ningg ris. \p \v 17 Pugri bu muq nge God ningg yembe gad kin te ningg nge Kraist Jisas temu irepene pas di te kin ningg nge quan nganye chumbuai gad. \v 18 Te pugri nge wand simbe gad kin te nge ngening nde nei pe simbe gad segi, Kraist ni ngende mim pe simbe nand, di wute Juda segi kin ni God ni pughe gri ris ningg nari kin te nei rimb. Di te kin ningg ni God nari kin pugrine ris. Ren kin te ni nge wand simbe gad kin di yumbo ur te ruqond di nei rimb. \v 19 Te pugri, God ni yumbo ur gre kin yembe nindiny kin te ningg nge yembe wute grine yembe mindiny tuqui segi kin ren yembe gidiny. God ningg Ququ Yuwon Ye ni nge gre negh di nge ni ningg yembe ye wuti ningg kas. Pugri bu Jerusalem pu puate ri righe ruso Ilirikum, te nge ko di Kraist ningg wand yuwon kin te simbe gad prene. \v 20 Pudi nge Kraist ningg yembe gad kin te tiqe wute mo Kraist ningg wand yuwon ye simbe mand segine kin tende ko wand bir kawo ningg kari. Te pugri nge tiqe wute mo Kraist ningg yembe te puate mi righe pre kin tende ko segi, pudi tiqe wute Kraist ningg wand rutungu segine ye tende ko. \v 21 Ren kin te propet Aisaia ni God ningg wand rise kin buk pe tende ur nand kin ane tuquine: “Te piyi asi wute ni ningg wand rutungu segi, ni rutungu di ni nei rimbig ye. Di piyi God ningg wand simbe nand kin te rutungu segi, muq ni nei rimb ye.” \rq [Ais 52:15]\rq* \m \v 22 Puate ren kin ningg bu nge tiqe aye pe te ko wand bir kawo, di nge godo nungoqi gudoqu segi. Nge pripri godo nungoqi Rom was kin gudoqu ningg nei gab pudi godo segi. \s1 Pol nari muq ni Rom no ye \p \v 23 Pudi muq ven nde opu nge yembe omo kawo di tiqe buagi God ni Jisas Kraist ningg wand simbe nand kin te simbe gad rutungu pre. Di nge asi pripri godo nungoqi gudoqu ningg, di muq nge godo ye. \v 24 Te pugri muq nge Spen ko ningg di nge nungoqi nde te gri ei godo ko ye. Di nge godo Rom kitari righe kin tende puayi di nge nungoqi ane misoq pas pre ei ko ye. Di te piyi nge nungoqi ane quan nganye pas yawo kuregh, pudi nge ko ye. Di nge ko kin tende puayi nungoqi nge ghav wundigh ei ko. \v 25 Pudi muqne nge wute God nei rimbig kin Jerusalem ris kin ni wet bidi kirany ko. \v 26-27 Te pugri wute God nei rimbig kin ninge Jerusalem ris ye ni mir wong rind kin wet bidi segi. Di wute Juda segi kin Masedonia di Akaia opu ris kin ni wet bidi ninge ire pe ruwo. Ni nikinne Juda kin wute God nei rimbig ye wet bidi ninge reny ei ni ghav rindiny ningg. Te pugri, Juda ni Juda segi kin ghav rindiny di ni Kraist ningg wand God nde pu vindi kin te nei rimb. Pugri bu muq ni oyi mune wet bidi pe ghav rindiny. \v 28 Te ningg nge ko Jerusalem di ni wet bidi te yuwonne keny pre tedi nge Spen ko. Tende puayi di nge godo nungoqi gudoqu. \v 29 Di nge nei gab nge godo nungoqi gudoqu kin tende puayi nge nde gri Kraist nungoqi quan nganye yuwon nuauq. \p \v 30 Pudi mand, beghi Yumbui Jisas Kraist ningg gre pe nungoqi di nge ane irepene God ningg yembe bad. Di God ni nikin Ququ Yuwon Ye tiqi nundog nandi beghi nde nas di beghi God ningg wute buagi te yawo pirany righe. Pugri bu nge kari nungoqi nge ghav wundigh God pengu wundig ei wute God ningg wand merire viso kin ni nge mai regh segi. \v 31 Di God pengu wundig ei wute God ningg wand dob meny kin Judia opu mas ye ni nge mi puq mand kin te puq men segi. Di wute God nei rimbig kin Jerusalem ris kin ni wute Juda segi kin God nei rimbig kin ni wet bidi ruwo ye te riteri ningg ngiq rind. \v 32 Nungoqi te kin ningg God pengu wundig ei te nge yuwonne ko kitari righe, ei God nari kin te ningg nge nungoqi nde godo kin tende puayi, chumbuai ane godo nungoqi ane pas di oyi oyi gre pateri. \v 33 Di muq nge God, wuti beghi ghav ndug umbo yuwonne rise pas ye ni pengu gidig ei nungoqi ane was. Te nganye. \c 16 \s1 Pol ni chumbuai kin wand simbe nand \p \v 1-2 Di muq nge Pibi wundo ye te ningg simbe gad ningg. Pibi ni beghi Kraist nei bibig kin pugrine Kraist nei wumbig. Di ni wute Jisas nei rimbig kin Senkria pe ris kin ninde Jisas Kraist ningg yembe yuwon nganye yembe wundiny; ni God ningg wute ghav wundiny. Pugri bu nge nungoqi pengu guduq ni wundo wutari righe te nungoqi ni wutaqwi, te pugri ni nungoqi ane te Yumbui Jisas Kraist ningg wutene. Di ni tende opu wus yumbo ninge nei wumbiny te nungoqi ni ghav wunduw. Te pugri ni oyi nge di nge wute ane quan nganye sabi wundug. \p \v 3 Nge chumbuai kin wand Akwila di ni ngam Prisila nde ki rundo. Ni pripri nge ane Kraist Jisas ningg yembe bad. \v 4 Asi ni nge ghav rindigh kin te ningg ni anene mamb riti ningg, pudi ni nge ghav rindigh rindighne. Di nge ni ningg quan nganye chumbuai gidiny. Nge irine segi, wute buagi Juda segi kin Jisas nei rimbig ye ni anene teri te chumbuai rindiny. \v 5 Di wute Jisas nei rimbig kin aye pripri Akwila di Prisila nde baj pe rikur God nyamb rirang ye te anene chumbuai kin wand weny. Nge chumbuai kin wand nge mand Epainetus nde ki rundo. Esia opu tende ni ye nawo Kraist nei nimbig pre muq wute aye mune. \p \v 6 Nge Maria nde chumbuai kin wand ki rundo. Ni Jisas ningg yembe ye wute di quan nganye yembe wund nungoqi nganye buagi ghav wunduq. \p \v 7 Nge Andronikus di Junias teri nde chumbuai kin wand ki ruso. Ni asi nge ane irepene Jisas Kraist ningg yembe bad kin te ningg taq yembu. Beghi buagi ane wute tit irene kin di Yumbui ni nap ruso aposel ningg ris pugri bu wute nganye buagi ni nei rimbiny. Ni asine Kraist nei rimbig pre muq nge mune ninde dobune Kraist nei gibig. \p \v 8 Nge chumbuai kin wand nge mand, Ampliatus nde ki rundo. Ni beghi ane Yumbui ningg wute di nge ni quan nganye yawo girag righe. \p \v 9 Nge chumbuai kin wand Urbanus nde ki rundo. Ni nge temu ane Kraist nde nyamb pe yembe bad di nge Stakis nge mand ni nde anene chumbuai kin wand ki rundo. \p \v 10 Nge Apeles nde chumbuai kin wand ki rundo. Ni Kraist ningg yembe nand kin te ningg mai nare, di ni Kraist nei nimbig nimbigne. Nge chumbuai kin wand wute Kraist nei rimbig kin Aristobulus nde baj pe ris kin ninde ki rundo. \p \v 11 Nge chumbuai kin wand Herodion nde ki rundo. Ni nge temu wute tit irene kin. Nge chumbuai kin wand wute Jisas nei rimbig kin Narsisus nde baj pe ris kin ni nde ki rundo. \p \v 12 Nge chumbuai kin wand Tripina di Triposa nde ki rundo. Nyumbueg teri ren ni Jisas nei rimbig di ni Yumbui ghav rindig ningg yembe yumbui nganye rind. Nge chumbuai kin wand nge mand yuwon nganye Persis nde ki rundo. Ni beghi Yumbui ningg yembe ye wute di ni Yumbui ghav wundig ningg yembe yumbui nganye yembe wundiny. \p \v 13 Nge chumbuai kin wand Rupus nde ki rundo. Ni beghi Yumbui nde nyamb pe yuwonne nganye yembe nand. Di ni kumo nde anene chumbuai kin wand ki rundo. Ni nge nikin wo ningg pugri sabi wundigh. \p \v 14 Nge chumbuai kin wand Asinkritus, Plegon, Hermes, Patrobas, di Hermas di wute God nei mimbig kin ni ane mas ye ni nde chumbuai kin wand ki rundo. \p \v 15 Nge chumbuai kin wand Pilologus di ngam Julia teri ni nde ki rundo. Di Nereus kunyumbu teri, Olimpas di wute buagi ni ane ire pe rikur God nyamb rirang kin ninde anene chumbuai kin wand ki rundo. \p \v 16 Nungoqi nonne oyi oyi chumbuai kin wand te simbe wand di God nde nyamb pe song wureny. Nungoqi puq wen ei bei wand, te pugri nungoqi wute aye te oyi oyi yawo wurany righe. Di wute Kraist nei rimbig kin ven nde opu ris ye ni nungoqi nde chumbuai kin wand ri rundo. \p \v 17 Di muq nge mand, nge nungoqi yumbo ren puq wen ningg kari. Wute ninge ni yumbo God ningg wand asi wutungu kin te ane tuquine segi kin te ningg wute simbe mindiny. Di te ningg wute oyi oyi ker ruwo, di wute Jisas Kraist ningg wand yuwon ye te dob reny ye. Pugri bu nge nungoqi simbe guduq nungoqi wute pugri ye te puaq wand. \v 18 Te pugri wute men kin Kraist beghi Yumbui ni ningg yembe ye wute nganye segi. Pudi ni nikinne yumbo materi yawo kurem kin te ningg bu yembe mand. Di ni wand te quan nganye yuwon rind di wute rutungu yawo kureny. Te kin ningg di wute nei oghine gre rind segi ye ni riri wand te nganyene. \v 19 Te pugri wute buagi nungoqi Kraist nari kin pugrine puq wen kin te rutungu, pugri bu nge nungoqi ningg quan nganye chumbuai gad. Pudi nge nungoqi simbe guduq ei nungoqi gre pu yequ, di oghine nei wamb, yumbo pughe kin te yuwon di segine puq wen. Di yumbo ur brequ kin te ane puq wen segi ei yuwon pu was. \v 20 Nungoqi pugri puq wen tedi God beghi ghav nundug umbo yuwon ye rise pas ye ni brequne Satan ningg gre nyinge nawo righe. Ni nungoqi nde nyinge pe nas di nungoqi Satan ni gre te nyinge wawo righe. Nge beghi Yumbui Jisas pengu gidig ei ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te nungoqi nde rundo di ghav nunduq nunduqne. \p \v 21 Timoti ni nge temu ane Kraist ningg yembe bad ye ni nungoqi nde chumbuai kin wand ni rundo. Di Lusius, Jeson di Sosipater ni nge ane wute tit ire kin ni mune pugrine. \p \v 22 Di nge Tertius, Pol wand simbe nand di nyumo raqe wen ur gidiq kin, nge anene nungoqi nde Yumbui ningg nyamb pe chumbuai kin wand ki rundo. \p \v 23-24 Di Gaius, ni anene chumbuai kin wand nungoqi nde ni rundo. Ni nge di wute aye Jisas nei rimbig kin ane nitamu no ninde baj pe pas. \p Erastus wuti tiqe yumbui wen kin wet bidi nat rise ye ni anene nungoqi nde chumbuai kin wand ni rundo. Di beghi mand Kwartus mune pugrine chumbuai kin wand ni rundo.\f + \fr 16:23-24 \ft Wute ninge ni yabe wand ven jiju mand, “Beghi Yumbui Jisas Kraist ni nungoqi ghav nunduq di nungoqi umbo yuwonne rise was. Te nganye.”\f* \p \v 25 Di muq God, wuti nungoqi gre neuq di nge Jisas Kraist ningg wand simbe gad kin te ningg nungoqi Kraist nei wumbig di ni ningg yumbo ur tene puq wen ye, ni ei chumbuai bidig. Nge wand yuwon ye simbe gad kin te Jisas Kraist ni pughe gri beghi nitamu pi kin te ningg simbe gad. God ni asi nganye suqo kin wand ren raqene simbe nand segi. Ni waghi nindiny pu rise, \v 26 pudi muq ni beghi ni ningg yembe ye wute simbe nundug di beghi wute simbe bidiny ei ni wand te nei rimbiny. Di wand ren te propet asi Jisas Kraist nandi ye te ningg ur mand kin te wute simbe bidiny. Di God nas nas te kin nas ye ni nari di beghi po wute wand ren simbe bidiny ei wute Juda segi kin ni buagi ane wand ven rutungu di Jisas nei rimbig di ni nari kin pugrine puq ren. \v 27 God te irine di ni irine nei yuwon kin rise. Beghi ni irine ei Jisas Kraist nde gri ni nyamb te bidiri riwo riwo te kin rise. Te nganye.