\id JAS - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h Jems \toc1 Jems \toc2 Jems \toc3 Je \mt1 Jems \ip Wuti nyumo raqe wen ur nindiq kin te Jems. Ni Jisas ningg aposel 12-pela kin iri segi. Wute ninge mari ni Jisas kiqam, di ni wute Jisas nei rimbig kin Jerusalem ris kin ni ningg quayi kiyi. (Nu Matyu 13:55 di Aposel 15:13 qond.) Ni wute Juda kin Jisas nei rimbig ye tiqe aye pe ris kin ninde ur nindiq. Wute mandi wute Jisas nei rimbig kin te mambui riti, pugri bu ni wu rise ruso tiqe aye pe te ris ris ruso. \ip Nyumo raqe wen nde Jems ni beghi wutamu Jisas nei bibig kin beghi pughe gri ei pas ye te ningg simbe nand. Ni nari beghi Jisas nei bibig pre te yuwon, pudi tene segi, yumbo aye ane ei puq pen. Ni nari pas kin te ei bei rind te pugri beghi nganyene Jisas nei bibig. Beghi wandne bad pari beghi Jisas nei bibig, te oghi nganye segi. \c 1 \p \v 1 Nge Jems, nge God ningg yembe ye wuti di Yumbui Jisas Kraist ningg yembe ye wuti. Nge nyumo raqe wen nungoqi Juda buagi wute tit 12-pela kin te bure naghe wo tiqe aye pe aye pe was kin te nungoqi nde keq wundo. Nge nungoqi chumbuai guduq. \s1 Nei yuwon ye God nde pu vindi \p \v 2 Nge mand, nungoqi God nei wumbig ye te ningg wute aye nungoqi mai meuq te nungoqi te kin ningg yivany ware wayequ, te ningg chumbuai ei wand. \v 3 Te pugri nungoqi nei wamb mai ren kin te nungoqi Jisas nei wumbig kin nei te tuqui rupuq ningg. Nungoqi mai wuqond pudi Jisas dob weng segi, tedi nei watevi di nungoqi gre pu yequ kin tuqui. \v 4 Priprine mai ware pudi ir waghe segi gre pune yequ yequ ruso ngeri pre, tedi wand nungoqi nde rise segi di tuquine nganye yequ kin tuqui. Di Jisas ningg nei yuwon kin buagi te nungoqi nde tuqui. \v 5 Nungoqi kin wuti iri ni nei yuwon ye natevi ningg nari te ni God ei pengu nindig, tedi God ni neng ye. Te pugri wute buagi God ningg nei yuwon ye ningg riri kin te God ni chumbuai ane neny ye. Ni ker nawo segi. \v 6 Pudi ni God pengu nindig kin tende puayi ni nei namb kin God ni neng ye pugri ei nei namb. Ni nei tevi tevi vise wayequ. Te pugri wuti nei tevi tevi vise kin te ni gherim seme kin pugri, nyumurighi nindigi kuyo di mune menare gudo gudi ye te kin pugri. \v 7-8 Wuti ni nei ire vise di God pengu nindig pre, dobu ni nei asi kin te menare viso di nei aye namb, wuti te kin ni nei quan quan qo rimb no nandi ye. Wuti nei tevi namb ye te kin ni Yumbui nde pu yumbo ninge nateri ye te kin nei namb wayequ. Ni Yumbui yumbo ninge ningg pengu nindig, pudi Yumbui ni yumbo ninge neng segi ye. \p \v 9 Nungoqi nimand aye God nei nimbig kin iri yumbo segi kin ni chumbuai ei nand, God ni nindingi newo, di nyamb yumbui neng pre. \v 10 Pudi nimand yumbo quan kin God ni nyamb neng vighe viso wokuandi vise ye te ningg ei chumbuai nand. Te pugri wute wet bidi di yumbo quan kin te ni nyungo riti di kis buraq ri kin pugrine mati ye. \v 11 Nginy nawi gre nand di quan nganye sungue nap. Ni sungue te ningg nyungo quari rimb di ni kis ur isis yuwon yuwon rise kin te buraq ri. Wuti yumbo quan kin ni te kin pugrine nikin yumbo yumbo te nei nimbiny nimbinyne di nati. \p \v 12 God nari wute ni yawo rirang righe kin te otiwo ni oyi nateri di ris ris te kin ris ye. Pugri bu wuti iri wute aye mai meng pudi ir naghe segi gre pu yenu kin wuti te chumbuai nand. Te pugri mai te ni Jisas nei nimbig kin nei te tuqui riping kin. Ni mai te nuqond pudi gre pu yenu te God ni oyi oyi nindig puq nand kin te ni nas nas te kin nas ye. \p \v 13 Wuti iri yumbo ninge ni puq reng di ni yumbo ur brequ nand ningg di ni nari, “God nge puq negh ei yumbo ur brequ gad ningg” puq nand wayequ. Te pugri yumbo ur brequ kin ni God yumbo ur brequ nand ningg tuqui rip tuqui segi. Di God nikinne mune wuti iri puq neng di yumbo ur brequ nand tuqui segi. \v 14 Pudi wute manyi ire ire nikin nei brequ umbo pe rise kin tene puq reny di yumbo ur brequ rind. Nikin nei brequ te bub ruany rundo di ir righe. \v 15 Nei brequ wute nde umbo pe rise kin ren nyumbueg wo ane ris kin pugri. Ni wo mir nguan di wo rire rindi, te kin pugrine nei brequ wute nde umbo pe rise kin quan nganye res di wute yumbo ur brequ rind. Di yumbo ur brequ te mune yumbui rise di te ningg wute riti. \p \v 16 Nge mand nganye, eti nei brequ te kin nungoqi nde rindi di wari te nganye kin. \v 17 Yumbo yuwon kin buagi beghi segi pateri kin te wam pu rindi ye. Wuyi wam kin ti nawo ye ni beghi yumbo buagi ren nengu. Ni nginy di irew righe ruso di mune ruwi ri kin pugri tindi no di mune tindi nandi segi, ni nas kin tene nas ye. \v 18 Nikin nei pene beghi nitamu powi di nikin wo ningg pas. Ni Jisas ningg wand nganye kin pe beghi nitamu powi. Ni beghi nitamu powi ei beghi oyi ni yumbo aye yembe nindiny kin tende ye pawo pas ningg nari. \s1 God ningg wand putungu di te kin pugrine ei puq pen \p \v 19 Nge mand nganye, nungoqi wand ven ei nei pe wawo vis. Te pugri wand wutungu kin te brequne ange waq di wutungu kin te yuwon. Pudi nungoqi brequne wand wand wayequ. Di brequne umbo ker wawo wayequ. \v 20 Te pugri wuti umbo ker kumo nawo kin ni God wute yumbo ur tuquine ei rind rind ris ningg nari kin pugrine nas tuqui segi. \v 21 Pugri bu yumbo ur brequ kin nei isis nungoqi nde rise kin te si ware, di yumbo ur brequ isis nungoqi nde rindi kin te dob weny. Di nungoqi non nyamb wundiri riwo segine wand nungoqi nde umbo pe nawo pu ris kin te wateri. Wand te nungoqi ghav runduq di otiwo God nungoqi nitaqu wowi ye. \p \v 22 Pudi nungoqi wand te wutungu ne segi, wutungu di te kin pugrine ei puq wen. Nungoqi wand te wutungu di te kin pugrine puq wen segi, te nungoqi nonne nungoqi non umbo wandoqi wundiny. \v 23 Wuti wand nutungu pudi wand te kin pugrine puq nen segi kin wuti te ni wuti iri nikin quenge glas pe nuqoind ye te kin pugri. \v 24 Nikin quenge glas pe nuqoind pre di no, pudi brequne nganye nikin quenge mune nei gheri niping. \v 25 Pudi God ningg lo te lo yuwon nganye di lo te wute ghav rindiny yumbo ur brequ si rire di yuwon pu ris ye. Wuti ni priprine lo te otinde nuqond di nei nimbiny di lo te nei pe nawo ris di te kin pugrine puq nen nen, wuti te God ni yuwon nuang di ni yumbo yumbo buagi yembe nindiny kin te yuwon. \p \v 26 Wuti iri nari ni Jisas ningg wuti oghi ye di pripri God yumbui nyamb nirang ye, pudi ni nei namb segi wand isis nand ye wuti te nikin umbone wandoqi nindiny. Ni segi bu pripri God yumbui nyamb nirang nirang. \v 27 Beghi God beghi wuyi yumbui nyamb birag kin yumbo ur yuwon taq ren: Wo kiyi kumo riti pre kin di nyumbueg ngaim mati pre kin ni mai pughe kin ruqond te ni ghav bidiny. Di qi wen kin yumbo ur brequ beghi unje rupumu ye te ningg ei puaq bad yuwon. Yumbo ur ren kin te God nde rar pe musoq brequ rise segi quan nganye yuwon, di yumbo ur ren kin ni chumbuai nindiny. \c 2 \s1 Wute buagi yumbo ur irene ei bei wundiny \p \v 1 Nge mand, nungoqi beghi Yumbui Jisas Kraist ti kin yumbui te nei wumbig ye, pugri bu nungoqi wute nyamb kin di nyamb segi kin ane yumbo ur irene ei bei wundiny. \v 2 Nungoqi wikur pu was muq wuti yumbo quan kin ni chongo yuwon nganye nare righe di ring gol kin nate rindiwo kin neyi nandi di wuti iri yumbo segi kin chongo bir bir kin nate rindiwo kin ni mune nandine. \v 3 Di nungoqi wuti chongo yuwon yuwon nare righe kin tene yuwon wang ningg di wari, “Nu ghandi wute nyamb ye mas kin komboiq rar ngimi yequ kin wen wung ghas.” Di wuti yumbo segi kin te ningg wari, “Nu yo dobu tende teti pu yeru.” O simbe wundig wari, “Nu ghandi nge nde muange tingi ven ghas.” \v 4 Nungoqi pugri puq wen kin te nungoqi gri nungoqi non nei brequ tende pe bu wute oghi kin wap mo di brequ kin wap mo pre. Te kin nungoqi wuqond di nei wamb o segi? \p \v 5 Nge mand nganye, nungoqi wutungu! Wute God yawo rirang righe di nei pe ruwi nas kin di qi pe kin wute buagi nde rar pe ni yumbo segi kin te God ni neny puq nand pre di ni oyi God nei rimbig kin yumbo ur te quan nganye rise. Di yumbo wute ninde si nambu ris kin ni riteri puq nand kin te neny ye. \v 6 Pudi nungoqi wute yumbo segi kin te wand peq wundiny. Wute yumbo quan kin ni nungoqi nyinge muaqu waghe ningg mitaqu kot pe mo, di jas nungoqi yembe neuq ye. \v 7 Nungoqi Kraist ningg wute ningg was di ni ningg nyamb yuwon ye nungoqi nde vise kin te ni qa nyamb te wand brequ mindiny ye. \p \v 8 God ningg lo rise kin buk pe lo wen wuse, “Nu non ghimbi yawo kurany righe kin pugrine wute aye yawo rany righe.” \rq [Wkp 19:18]\rq* \m Lo wen nungoqi nei pe waq wus di te kin pugrine puq wen, tedi nungoqi ni nari kin tuquine puq wen. \v 9 Pudi nungoqi wute yumbo quan kin yumbo ur aye bei wundiny di wute yumbo segi kin yumbo ur aye bei wundiny, te nungoqi yumbo ur brequ wand. Nungoqi lo te gure waq pre, di lo te ei nungoqi brequ wunduq ye. \v 10 Te pugri wuti iri ni lo buagi te gure nawo segi ni lo te riri kin pugrine puq nen, pudi ni lo irene gure nuaq, te ni lo buagi te buagi anene gure nawo pre. Te ningg ni unje nap pre. \v 11 Wuti te nari, “Nu wute ngam kin ane wase wayequ” puq nand kin wuti iri tene mune nari, “Wute ghamb riti wayequ.” Piyi nungoqi wute aye ngam o ngaim ane wase kin te puq wen segi, pudi wute aye wambui riti, te nungoqi lo buagi te buagi ane gure wawo pre. \rq [Kis 20:13-14; Lo 5:17-18]\rq* \p \v 12 Lo te wute ghav wundiny di yuwon pu ris ye tende pe ei wute ir nawo ye. Pugri bu nungoqi wand di yumbo ur wute yuwon pu ris ye te kin pugri ye ei bei wand. \v 13 Nungoqi wute aye ei yawo wutony. Te pugri nungoqi wute aye yawo wutony segi, te otiwo ni wute ir nawo kin tende puayi ni oyi mune nungoqi yawo nitouq segine. Pudi wuti wute aye yawo nitony kin te God wute ir nawo kin tende puayi ni chumbuai ane yenu. \s1 Jisas nei wumbig tedi yumbo ur yuwon ye anene ei bei wand \p \v 14 Nge mand, wuti iri nari ni Jisas nei nimbig ye puq nand pudi ni yumbo ur te Jisas nei nimbig kin yumbo ur te kin bei nand segi, tedi ni Jisas nei nimbig puq nand kin te ninggne Jisas ni neti nowi tuqui segi. \v 15 Nungoqi nimand quayi di nyumbueg ninge chongo segi di nginy iri mir rind kin mir segi, \v 16 di nungoqi ni simbe wundiny wari, “Nungoqi wo chongo yuwon kin ware righe di mir wand di yuwon pu was. God nungoqi yuwon nuauq.” Nungoqi ni pugri simbe wundiny pudi wand omone puq wand di yumbo ni segi kin te weny segi, tedi nungoqi wand te ghav rind segi. \v 17 Te kin pugrine wuti Jisas nei nimbig pudi ni yumbo ur te kin anene yembe nindiny segi, te ni Jisas nei nimbig ye nei te ninggne otiwo Jisas ni neti nowi kin tuqui segi. \p \v 18 Pudi wute ninge ni mari, “Nu kuari nu Jisas nei gubig ye di nge yumbo ur yuwon ye yembe gidiny ye. Ni teri ane tiq.” Be nu Jisas nei gubig kin te bei ghand nge guqod ei nei gab nu Jisas nei gubig ye. Nu yumbo ur yuwon ye yembe ndiny di tende pe nge bei ndigh wayequ, segine bei ghand. Di nge oyi yumbo ur yuwon ye yembe gidiny kin te qond di nei ghamb nge Jisas nei gibig ye. \v 19 Nu nei guab God irine nas. Te yuwon. Pudi nu nei guab kin te ququ brequ ni mune pugrine nei mamb, di te ningg ni quan nganye wune mamb. \p \v 20 Nu ghabe gad, wuti Jisas nei nimbig pudi yumbo ur yuwon ye anene yembe nindiny segi kin wuti te ni Jisas nei nimbig kin te ninggne ni ghav rindig tuqui segi. Te kin nu non gri guqod ei nei gubiny ningg bri kuari? \v 21 Nu nei guab beghi koku Abraham ni wo Aisak ni nati ei God neng ningg alta pe ni newo. God ni yumbo ur te nundog ye te ningg di nari ni wuti God nde rar pe tuquine nas ye. \v 22 Nu tungu, Abraham ni God nei nimbig di God nari kin yumbo ur buagi te anene yembe nindiny ye te ningg Abraham ni nganyene nganye God nei nimbig kin. \v 23 God ningg buk pugri puq wund kin te nganyene puq ren, ni wuri, “Abraham God nei nimbig di God nei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganye nas ye.” Di God nari Abraham ni kimand. \rq [Stt 15:6]\rq* \m \v 24 Muq nu nei guab wute God nei rimbig kin te ninggne God ni wute tuquine ris ye puq nindiny segi. Wute God nei rimbig di yumbo ur yuwon kin anene yembe rindiny kin wute te God ni wute tuquine ris ye puq nindiny. \p \v 25 Te kin pugrine Rahab ngimne nyumbueg te ni yumbo ur yuwon ye yembe wundiny ye te ningg ni God nde rar pe tuquine nganye wus. Ni Israel kin wute temi Josua tiqi nundom waghine mo tiqe di mong muqond ningg mo kin te wutemi ninde baj pe suqo wure. Pre di ghav wundim tiqi wundom ngim aye pe gri mo. \v 26 Wute ghimbi pe ququ segi, tedi ghimbi te riti. Te kin pugrine nu Jisas nei gubig pudi yumbo ur yuwon kin yembe gudiny segi, te nu Jisas nei gubig kin nei te ninggne otiwo Jisas nu neti ghowi tuqui segi. \c 3 \s1 Nei wamb yuwon muqdi wand wand \p \v 1 Nge mand nungoqi quan buagi wute Jisas ningg wand wute aye bei weny ye te kin ningg yequ wayequ. Nungoqi nei wamb otiwo God ni wute ir nawo kin tende puayi ni beghi wute Jisas ningg wand wute aye bei peny ye beghi kot otinde nganye nutungu ye. Pugri bu nungoqi quan buagi nganye Jisas ningg wand wute bei weny kin pugri yequ wayequ. \v 2 Te pugri beghi buagi ane unje pap ye. Pudi wuti iri ni wand musoq unje nap segi kin te ni tuquine nganye nas ye, ni ghimbi buagi yeng nuany kin tuqui nganye. \p \v 3 Hos iri beghi wand nutungu ningg pari di beghi ain puayi iri bit puq mindig kin te ninde mim pe powi naghe. Di beghi ni muainde no ningg pari tedi segine puq beg tende no. \v 4 Di at mune nei wumbiny. Ni yumbui nganye di nyumurighi yumbui ni niraq no. Pudi stia woju at pe dobu gri nase ye tende pe wuti stia nait nase kin ni at te muainde opu wuse ningg nari di segine puq new tende wuso. \v 5 Te kin pugrine minjuq ni beghi wutamu kin ghimbi puch ire. Ni wokuandi woju pudi ninde pe wute bijeyi mase di nikin nyamb mindiri riwo. Nungoqi nei wamb wase uranji woju nganye pe char yumbui namb kin tuqui. \v 6 Minjuq ni wase kin pugrine, ni wute ghimbi quanene unje nipiny kin tuqui. Ni wutamu ghimbi kin puch woju ire. Ni yumbo ur brequ isis puq nen. Ni puq nen ye te ningg yumbo ur brequ ghimbi pe rir ir ruso, di ghimbi buagi quanene brequ rise. Ni wute nde ghimbi pe wase pugri nawo kughe di wute yumbo ur quan buagine brequ rise. Ni wase kuen wute brequ otiwo wase te ningg mo ye tende pu natekui. \p \v 7 Umo dabo kin, wapi, ghati, di woremi kin pugri, di wuye umo te wute bag mamb kin. Yumbo buagi ren wute bag mamb di wand rutungu ye. \v 8 Pudi wuti iri nikin minjuq yeng nuang kin tuqui segi. Ni wand nutungu tuqui segi, ni priprine wand brequ nand ye. Ni yeng ghati kin pugri wute nambui riti kin tuqui. \p \v 9 Minjuq pe God beghi wuyi di yumbui ni chumbuai bidig, di minjuq tende pene beghi wute aye mune wand brequ bidiny. Wute te God nikin nas kin pugrine yembe nindiny ye. \v 10 Mim ire tene Yumbui nyamb bidivi viyo di mune wute aye brequ bidiny ningg wand brequ bad. Nge mand yumbo pugri kin nungoqi nde puq ren wayequ. \v 11 Wuye ngamo ire wungne wuye oghi kin di abo kin ane irepene kuyi kin tuqui bri? Te tuqui segi. \v 12 Nge mand. Nyumo kotu pe sanyi yi neyi kin tuqui segi. Di wane pe kotu yi wuyi kin tuqui segi. Te kin pugrine wuye ngamo abo kin pe wuye oghi kin mune kuyi tuqui segi. \s1 Nei yuwon ye di nei brequ \p \v 13 Nungoqi kin wuti iri nei yuwon ye rise di yumbo nei nimbiny kin nas, tedi ni yumbo ur yuwon kin ei yembe nindiny. Di ni yumbo ur yuwon kin te ei bei rind ni wuti nei yuwon kin rise ye. Wuti nei yuwon kin rise ye ni nikin nyamb nindivi viyo segi di yumbo ur yuwon kin nand ye. \v 14 Pudi nungoqi nde umbo pe wute aye ningg yumbo ur te wundom di te ningg ni umbo ker wam di yumbo yawo nduq kin yumbo ur puq wen yawo kureuq kin te nungoqi non nyamb wundiri riwo kin tuqui segi. Nungoqi non nyamb wundiri riwo te nungoqi wute wandoqi wand kin. Te nungoqi yumbo ur wandoqi kin tende wand nganye kin nyinge wawo vighe. \v 15 Nei ven wute mari “nei yuwon ye” puq mand pudi nei ven ni wam pu viti vi segi, nei ven kin te qi wen kin nei. Nei ven kin wuti Jisas nei nimbig segine kin tende puayi ni nei brequ ven kin vise ye te bu ven. Nei ven kin Satan nde pu vindi. \v 16 Te pugri wute wute aye yumbo ur te mundony di umbo ker muany, di yumbo yawo ndim kin yumbo ur mand yawo kurem kin wute te ni pripri wute brequ mindiny kin yumbo ur puq men. Di ni yumbo ur brequ buagi aye te mune puqne men ye. \p \v 17 Pudi wute Jisas nei rimbig kin ni nei yuwon ye God nde pu ritevi kin wute te ni yumbo ur ren kin rise. Yumbo ur ye wuwo kin te ni yumbo ur nganye kin wand ninde umbo pe vise ye te kin pugrine ei puq ren ye. Di dobu wuwi kin te ni wute aye ane umbo irene kuse di wute aye sabi rindiny. Di ni wute aye nde nambune ris. Ni wute aye yawo ritony di yumbo ur yuwon yene bei rindiny. Ni wute buagi yumbo ur irene bei rindiny. Di ni nganyene nganye yumbo ur yuwon yene puq ren ye ni wandoqi rind segi. \v 18 Beghi umbo irene kuse kin te beghi mir yi wuny mbe pi righe kin pugri. Di umbo irene kuse kin yumbo ur tende pe wute tuquine nganye ris di yumbo ur tuquine kin te mir yuwon wuny mbe ruwi kin pugri riteri. \c 4 \s1 Jisas ningg wute God ningg wandne ei rutungu \p \v 1 Yumbo pughe kin puq reuq bu nungoqi oyi oyi wand pe wege di ker wawo? Te nungoqi non nei yumbo yuwon kin wateri ei yuwon pu was yawo kureuq kin nei brequ te bu nungoqi nde ghimbi pe rege. \v 2 Nungoqi yumbo wateri yawo kureuq, pudi wateri segi. Wute aye wap wari di wi mati, pudi yumbo wateri yawo kureuq kin te wateri tuqui segi. Nungoqi ker wawo di wege. Nungoqi yumbo nei wumbiny kin te ningg God pengu windig segi, pugri bu yumbo te wateri kin tuqui segi. \v 3 Di nungoqi God pengu wundig pudi yumbo te wateri segi, te pugri nungoqi nei oghi kin pe God pengu wundig segi. Nungoqi yumbo te wateri ei nungoqi nonne chumbuai wand ningg. \v 4 Nungoqi nyumbueg ngam kin ngimne yeru kin pugri God si weri pre. Nungoqi yumbo qi wen kin te quan nganye nei wumbiny kin te nungoqi God ningg veri kin pugri. Nungoqi te kin nei wamb segi bri? Te pugri wuti qi wen kin yumbo yumbo buagi ningg kimand ningg nas yawo gureg, wuti te ni God ningg veri. \v 5 Nungoqi nei wamb God ningg buk ni wuri, “God ni Ququ beghi nde nowi nas kin te beghi quan nganye yawo nirangu righe.” Nungoqi wari te nganye segi bri? \v 6 Pugri puq wen pudi God ni beghi nikin nde nei pene quan nganye yuwon nuangu ye. Pugri bu God ningg buk wuri, “Wute nikin nyamb mindivi viyo kin te God oyi ni nyamb nyinge nuam vighe, di wute mosing mamb di nikin nyamb mi vighe viso kin te God nikin nde nei pene yuwon nuam.” \rq [Snd 3:34]\rq* \p \v 7 Pugri bu God nde si nambune ei was. Ququ brequ mingg yumbui puaq waind no, tedi ni nungoqi nde yenu segi wu nase no. \v 8 Nungoqi God nde tumo wondo tedi ni nungoqi nde tumo nandi. Nungoqi wutaqu yumbo ur brequ wand ye, nungoqi si wuye wap. Di wutaqu nei tevi kin nungoqi nei brequ umbo pe vise kin te meware ruso di nei irene nganye vise. \v 9 Nungoqi yivany ware di quanji ei wand. Nungoqi wur wur was kin te muqdi nungoqi quanji ei wand, di nungoqi chumbuai wand kin te muqdi nungoqi yivany ei ware. \v 10 Yumbui nde rar pe nungoqi non nyamb wi vighe viso di ni nungoqi nunduqu wewo. \s1 Nungoqi non nimand aye God nei rimbig kin ir wawo wayequ \p \v 11 Nge mand nungoqi oyi oyi wand brequ wand wayequ. Wute ni wute aye wand brequ rindiny di ir ruwo kin te ni lo wand brequ runduw di ni lo ir ruwo kin pugri. Nungoqi lo ir wawo, tedi nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen segi, nungoqi wute ir wawo kin ningg was. \v 12 God irine lo yembe nindiny di ni irine wute ir nawo ye. Ni irine wute nateri kin tuqui, di ni irine wute brequ nindiny kin tuqui. Pudi nungoqi, nungoqi non nimand ir wawo di brequ puq wundiny kin tuqui segi. \s1 Beghi otiwo kin nei bab tuqui segi \p \v 13 Nungoqi wutaqu wari, “Muq o prangi di beghi tiqe yumbui te ningg po di tende pas ber ire di beghi wet bidi yembe bad, di wet bidi quan pateri.” Nungoqi wute tughe pugri puq wand kin te nungoqi nge wand ven wutungu. \v 14 Nungoqi prangi yumbo pughe kin puq ren kin te nungoqi nei wamb segine. Nungoqi was kin te wasebo brequne kring wuso ye te kin pugri. Wasebo wuwi nginy tu pe wuyo wuso pre di brequne kring wuso ye te kin pugri. \v 15 Nungoqi pugri ei puq wand, “Yumbui ni puq nand tedi beghi pati segi pasne di yumbo nei bibiny kin te yembe bidiny.” \v 16 Pudi muq nungoqi bijeyi wase, nungoqi non nyamb wundiri riwo di yembe yumbui ye pughe kin yembe wundiny ye te ningg wute aye simbe wundiny. Yumbo ur pugri yembe wundiny ye te ningg nungoqi quan nganye yumbo ur brequ wand. \v 17 Pugri bu wuti iri ni yumbo yuwon ye wute yumbo ur te kin pugri ei puq men ye te nei nimbiny pre, pudi te kin pugrine puq nen segi, ni yumbo ur brequ nand pre. \c 5 \s1 Jems wute yumbo quan kin simbe nindim \p \v 1 Nungoqi wutaqu yumbo quan kin nungoqi wutungu. Mai quan nganye ei nungoqi nde rindi ye, pugri bu muq nungoqi te ningg ei quan nganye yivany ware di quanji wand. \v 2 Nungoqi yumbo yumbo buagi te sigh rimb di choi wo nungoqi chongo pend mawo. \v 3 Nungoqi silva di gol ane te ros rind ruso ruso di omone ruso ye. Di ros te bei rind nungoqi yumbo qi pe kin quan nganye nei wumbiny di te kin ningg nungoqi wute unje wap kin. Di ros te ei wase kin pugri nungoqi ghimbi brequ runduq ye. Muq ngeri pre yamb tumo kin ven nde puayi bu nungoqi yumbo yumbo buagi wirur rur. \v 4 Nungoqi wutungu. Wute nungoqi nde wuny mbe yembe mand mir nguan kin mupuq maket pe wawo di wet bidi quan wateri pudi ni fotnait te wem segi. Ni wet bidi te ningg mari mari kin te wam kin ami mingg yumbui gre nganye kin ninde ange pe righe pre. \v 5 Nungoqi qi pe was kin ven nde pripri yumbo yuwon yuwon kin quan nganye wateri di te ningg quan nganye chumbuai wand wand was. Pudi nungoqi nei wamb segi. Te pugri nungoqi kau kin pugri mir quan we di nyam ware pu was ei mumbuequ wati. Di muq mumbuequ wati kin ngeri tumo rind pre. \v 6 Nungoqi wuti unje nap segi kin te brequ wundig di wi nati. Wuti te ni oyi nungoqi yeng te oyi nunduq segi ye te wi. \s1 Waghine pas di mai pare kin te ningg ir paghe wayequ \p \v 7-8 Nge mand, nungoqi mai ware di te ningg ir waghe wayequ, gre pu yequ. Waghine was di Yumbui otiwo nandi kin nginy te ei ghimbi wang pu was. Wuti wuny yembe nand kin te wuqoind, ni mir wuny mbe ni righe pre di waghine nas qi nikin grine mir te puq wen ruwi. Ni waghine ghimbi nawo pu nas wuye nginy teri ghimbi nuany nikin yembe rind, nginy nuqond di wuye ruany. Te te ruso ruso mir quan nganye yuwon kin te nguan pre muqdi ni nateri. Nungoqi mune pugrine, waghine was di gre pu yequ. Te pugri Yumbui ni nandi kin ngeri te tumo rise pre. \v 9 Mand, nungoqi wute aye ane oyi oyi minyang wand wayequ. Minyang wand tedi wuti wute ir nawo kin oyi nungoqi mai neuq. Wuti te muq ngimrawu yenu. \v 10 Nge mand, nungoqi propet asi Yumbui ningg nyamb pe wand bir mawo di mai mare kin te nei wumbim. Ni mai mare pudi waghine mas. Nungoqi te kin pugrine ei puq wen. \v 11 Nungoqi nei wamb wute mai muqond pudi gre pu yemu kin te beghi pari ni chumbuai mand. Nungoqi Job ni mai nuqond pudi gre pu yenu kin te wutungu di nei wamb pre. Job ni mai buagi te nare pre dobu Yumbui ni ghav nindig. Nungoqi nei wamb, Yumbui wute yawo nirany righe di yawo nitony ye. \v 12 Nge mand nungoqi wand ire gre weny ningg nungoqi nginy tu o qi o yumbo ninge pe wand gre weny wayequ. Nungoqi ngiq wand tedi ngiqne wand. Nungoqi segi puq wand tedi segi ne puq wand. Puq wen tedi God mai neuq segi. \s1 Jisas nei mimbig kin Yumbui pengu mindig ye \p \v 13 Nungoqi kin iri mai nuqond, ni Yumbui ei pengu nindig. Wuti iri chumbuai nand te ni Yumbui nyamb nindivi viyo kin yuwo ei nari. \v 14 Wuti tughe num gureg te ni wute Jisas nei rimbig ye ni ningg quayi kiyi ningg ei nari mandi, ni num gureg ye te ningg Yumbui pengu mindig, di Yumbui nde nyamb pe wel nyang mimbig. \v 15 Quayi kiyi te ni nei mamb ni Yumbui pengu mindig kin te Yumbui ni oyi nindim ye, tedi wuti te num oghi. Di Yumbui wuti te nindingi newo. Wuti te ni yumbo ur brequ nand pu tedi Yumbui ni yumbo ur brequ nand kin te puaq nindig. \v 16 Pugri bu nungoqi yumbo ur brequ te oyi oyi simbe wand, di oyi oyi Yumbui pengu wundig tedi God nungoqi num puaq nunduq di yuwon pu was. Wuti tuquine nas ye ni Yumbui pengu nindig kin wand te quan nganye gre vind, di God ni ghav nindig kin tuqui nganye. \p \v 17 Elaija ni wuti beghi kin pugrine ye. Ni wuye wundi segi ningg Yumbui pengu nindig buid nganye nap di wuye wundi segine ruso ruso ber 3-pela pu di irew 6-pela. \v 18 Di munene Yumbui pengu nindig di wuye mune wundi di mir qi pe kin ruwi. \p \v 19 Nge mand, nungoqi kin iri ni wand nganye kin si nare di wand aye aye kin mune nutungu di wuti aye munene ni nitanyi wand nganye kin pe neyi nandi, \v 20 tedi nei wamb: Wuti iri ni wuti yumbo ur brequ nand ye mune nitanyi nandi, wuti te ni ququ mune nitangwi di ni nati segi. Ni puq nen ye te ningg di God yumbo ur brequ nganye buagi puaq nindig ye.