\id EPH - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h Epesus \toc1 Epesus \toc2 Epesus \toc3 Ep \mt1 Epesus \ip Pol ni nar ir no wute Jisas ningg simbe nindiny kin tende puayi ni Epesus nas ber teri ire. Wute Jisas nei rimbig kin Epesus ris kin te ninge Juda kin di ninge Juda segi kin. Dobu Pol ni Rom taq pu yenu di ni nyumo raqe wen ur nindiq wute Jisas nei rimbig kin Epesus ris ye te neny ei ni rundoq pre di wute Jisas nei rimbig kin aye tiqe ninde tumo yeru kin ni mune rundoq. Buk wen ningg Pol ni bei neny te pugri God ni wute buagi Jisas nei rimbig kin irepe ni rur ningg, te Juda di Juda segi kin anene. Ni nari beghi buagi ane te ghimbi irene kin ghimbi cham, di Kraist ni ngawu namb. Di ni nari beghi Jisas nei bibig pre kin beghi yumbo ur urupui kin pe ei pas, asi Jisas nei bibig segine kin tende puayi pas kin pugri segi. Di beghi God ningg gre te anene pateri ei Satan ane yeng bad kin tuqui. \c 1 \p \v 1 Nge Pol, God nikin nei pene ni nge Kraist Jisas ningg aposel ningg naip ko. Nge nyumo raqe wen ur gidiq. \p Di nge nungoqi God te wute Epesus was kin nungoqi Kraist Jisas nde was di ni nei wumbig kin si ware segi ye nungoqi nde keq wundo. \p \v 2 Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di Yumbui Jisas Kraist temi nikin nde nei pene nungoqi yuwon muauq di puq meuq umbo yuwon pu kuse. \s1 Kraist nde pas kin te ningg Yumbui ni beghi yuwon nuangu \p \v 3 Muq beghi God di nikinne mune beghi Yumbui Jisas Kraist ni kiyi ni nyamb te ei bidivi viyo. Te pugri beghi Kraist nde pas kin te ningg God ni Ququ pe gri beghi yuwon nuangu di ni ququ pe opu kin yumbo buagi te beghi nengu. \v 4 Te pugri Kraist nde gri te ni qi di yumbo buagi qi pe kin rise segine ni beghi nikin te wute ningg nupumu po. Ni pugri puq nen ei beghi ninde rar pe unje pap segi yuwon pu yembu. God ni beghi yawo nirangu righe kin te ningg, \v 5 ni asine nei namb di nari, Jisas Kraist nde gri di ni beghi ni wo ningg nuamu pas. Ren kin te ni nikinne nari ni puq nen ye di ni te kin ningg chumbuai nand. \v 6 Ni puq nen ei nikin nde nei pene beghi yumbo yuwon kin pe nganye yuwon nuangu kin te ningg ni nyamb bidivi viyo. Di te kin te ni nikin wonyimi nikin quan nganye yawo nirang righe ye te ninde gri beghi yuwon nuangu. \v 7 Kraist ni nati di ni yavi ir wi kin te ningg ni beghi wong nundumu yuwon pu pas. Te beghi yumbo ur brequ bad kin mai te puaq nundug. God ni puq nen kin te nikin nde nei pene beghi quan nganye yuwon nuangu ningg puq nen. \v 8 Di te kin te beghi quan nganye nengu di wong bad segi. Di beghi nei yuwon ye anene nengu ei ni yumbo puq nen kin te nei bab. \v 9 Di ni nikin nde nei pe beghi ghav nundug yumbo yuwon kin Kraist nde gri puq nen puq nand kin asi nei bab segi ye te muq nei bab pre. \v 10 Yumbo ren kin te otiwo ngeri God nap ruso kin tende puayi puq ren, di yumbo ren kin te: Ni yumbo buagi yembe nindiny kin te yumbo ni nas kin tiqe pe kin di qi pe kin te buagi ane irepene nirur, di Kraist ngawu namb di yumbo buagi te ninde si nambu rise. \p \v 11 Beghi Juda kin beghi Kraist nde pas kin te ningg God ni beghi ni nikin wute ningg nupumu po. Yumbo buagi ren kin te God ni asine puq nen ningg nei taq namb di nari ni puq nen ye. Di yumbo buagi te ni puq nen puq nand kin pugrine puq nen. \v 12 Ni beghi nupumu po ei beghi wutamu asine nei bab pari Kraist ni beghi nitamu powi ye puq bad kin beghi God ni wuti yuwon pughe gri nas kin te ningg nyamb bidivi viyo. \p \v 13 Di nungoqi Juda segi kin nungoqi mune pugrine. Nungoqi wand nganyene kin te God nungoqi nitaqu wowi kin wand yuwon ye wutungu nganyene puq wand kin te ningg nungoqi Kraist ningg wute ningg was. Nungoqi Kraist nei wumbig kin te ningg God ni Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq puq nand kin te neuq. Di Ququ Yuwon Ye neuq kin tende pe ni bei nand te pugri ni manyi nunduqu di nungoqi ni te wute ningg was. \v 14 Ququ Yuwon Ye beghi nde nas kin te ningg beghi nei bab te pugri beghi God ni nikin wute yumbo neny puq nand kin te pateri ye. Ni beghi nde nas ruso ruso God ni nikin wute te wong nand yuwon pu ris. Muq beghi God nikin nde nei pene yuwon nuangu kin te ningg ei God nyamb bidivi viyo. \s1 Pol ni pughe gri God temi wand kin te ningg simbe nand \p \v 15 God ni wute Kraist nei rimbig kin nateri ye, pugri bu nge nungoqi Yumbui Jisas nei wumbig di God te wute buagi yawo wurany righe ye te kutungu di tende puayi pu rindi muq \v 16 nge te kin ningg God chumbuai gidig di muq chumbuai gidig gidigne. Di nge God temu wand kin tende puayi nge nungoqi nei gubuq gubuqne. \v 17 Nge beghi Yumbui Jisas Kraist ni God di wuyi yuwon nganye pengu gidig gidig ei ni Ququ Yuwon Ye wute nei neny kin di wute bei neny kin te nungoqi neuq, di Ququ Yuwon Ye nungoqi nei neuq ei nungoqi God oghine nei wumbig. \v 18 Di nge yumbo ren ningg anene God pengu gidig. Nge God pengu gidig ei ni nungoqi nei neuq di nungoqi wand nganyene kin te nei wamb di te kin ningg nungoqi yumbo wateri ningg ghimbi pu was kin te nei wamb di yumbo yuwon kin nganye nungoqi ni te wute neuq ningg ngam nirauq wondo kin te wateri ye. \v 19 Di nge ni pengu gidig ei ni nei neuq di ni gre yumbui nganye kin te pughe gri beghi wutamu ni nei bibig kin beghi nde yembe rind kin te nei wamb. Ni gre beghi nde yembe rind kin te gre yumbui nganye, \v 20 Kraist nati pre mune nindingi newo di ququ pe opu tende ni si nganye pe opu nowi nas ye gre pugri kinne. \v 21 Kraist ni tende nas di ququ pe opu kin yumbo buagi ninde si nambu rise, ququ nyamb kin, ququ ye mawo kin, ququ gre kin buagi di yumbui buagi te ninde si nambu mas. God ni wuti nyamb kin ningg nowi nas di ni nyamb te wute nyamb kin muq ven nde puayi mas kin di otiwo kin anene ni nyamb te ane tiq segi. Ni nyamb te yumbui nganye. \v 22 Di God ni yumbo buagi ninde nyinge tingi nawo rise. Di ni wute Jisas nei rimbig kin te ghav nindiny ningg bu ni naip no ei ngawu namb di yumbo buagi te ninde si nambu rise. \v 23 Wute Jisas nei rimbig kin ni Kraist nikin ghimbi. Di Kraist yumbo buagi tuqui nap ye ni wute ni nei rimbig kin buagi te tuqui nap. \c 2 \s1 Kraist nde gri wute mas \p \v 1 Asi nungoqi God nari kin pugrine puq wen segi di yumbo ur brequ wand kin te ningg ququ pe gri nungoqi wati pre. \v 2 Tende puayi nungoqi qi wen kin yumbo ur brequ te puq wen. Di nungoqi ququ brequ mingg yumbui beghi nde tumone nas kin ni ningg wand wutungu. Di ququ brequ tene ni muq wute God ningg wand rutungu di te kin pugrine puq ren segi ye te nei brequ neny bu ni puq ren. \v 3 Beghi buagi ane asi nikin pugrine, yumbo beghi bon puq pen yawo guregu kin di yumbo beghi bon ghimbi di nei pe puq pen yawo guregu kin te puq pen. Beghi wute aye ninge te kin pugrine beghi bon yumbo puq pen yawo guregu kin puq pen ye te ningg beghi God ni umbo ker nawo wute unje nap kin tende par pas pre. \v 4-5 Beghi yumbo ur brequ bad kin te ningg ququ pe gri beghi pati. Pudi God, wuti wute quan nganye yawo nitony ye, ni beghi quan nganye yawo nirangu righe. Pugri bu ni Kraist nindingi newo kin tende puayi ququ pe gri beghi anene puq nengu pas. Di God nikin nde nei pene wute yuwon nuany ye te ningg nungoqi mune nitaqu wowi was. \v 6 God ni Kraist nindingi newo kin tende puayi beghi anene pes pewo, di Kraist Jisas nde pas kin te ningg ni beghi ququ pe opu kin tende Kraist anene nuamu pas. \v 7 Ni pugri puq nen ei otiwo ni pughe gri nikin nde nei pene wute quan nganye yuwon nuany kin te bei nand. Di beghi yuwon nuangu kin te beghi Kraist Jisas nde pas kin te ningg bei nand. \v 8 Te pugri God nikin nde nei pene nungoqi yuwon nuauq kin te ningg bu Kraist nei wumbig kin tende gri nungoqi nitaqu wowi. Di ren kin te nungoqi nonne puq wen segi, God nikinne neuq. \v 9 Ren kin te yembe bad kin te ningg segi, pugri bu wuti iri nikin nyamb nindivi viyo ye tuqui segi. \v 10 Te pugri beghi te God nikinne Kraist Jisas nde gri yembe nundug ei beghi ni ningg yembe yuwon ye ni asine nupung ruso pre kin te yembe bidiny. \s1 Kraist nde gri beghi irene pas \p \v 11 Te ningg bu nungoqi wutaqu numo riraqu rindi kin tende puayine wute Juda segi kin ningg was ye nungoqi “wute ghimbi dugu chongo pend segi ye” puq munduq. Te wute nikin ninggne mari ni “wute ghimbi dugu chongo pend ye” ni puq mand. (Yumbo ur ren kin te wute nde si pe di nikin ghimbi pe puq men.) \v 12 Nungoqi yumbo ren ei nei wumbiny te pugri asi tende puayi nungoqi Kraist nde wonjine yequ. Nungoqi wute Israel kin segi, di God nikinne ni wute nikin wute ningg nap ruso di wand taq namb nari ni nikin te wute ningg ris ye pe tende ane was segi, nungoqi wute tiqe aye pe kin pugri was. Nungoqi yumbo yuwon kin ninge nei wumbiny di ghimbi wany segi, di nungoqi God nei wumbig segi. \v 13 Pudi muq Kraist Jisas nde was kin te ningg nungoqi asi wonji yequ kin muq Kraist ni yavi te ningg God ni mune kring nupuqu wondo ninde tumo yequ. \p \v 14 Te pugri Kraist nikinne ni beghi umbo yuwon kin nengu di ni Juda di Juda segi kin irepene nirur. Asi ni veri ningg ris pudi muq Kraist ni nati kin te ningg ni Juda di Juda segi kin ni veri ningg ris kin imb te bir nuaq pre. \v 15 Imb te Juda nikin yumbo ur di Moses ningg lo, di Kraist ni nati kin tende pe ni nyinge nawo righe pre. Ni pugri puq nen ei wute tit teri te irepene nirur. Di ni teri wute tit urupui kin irene wuse. Te ei wute tit irene wuse di ni umbo irene kuse. \v 16 Ni kruse pe nati kin te ningg ni wute tit teri ni ker te nyinge nuany righe, irepe nirur di ni God ane ruwo gudo. \v 17 Ni nandi ei nungoqi wutaqu God nde wonjine yequ kin di wute God nde tumo yeru kin anene nungoqi nde wand yuwon ye bir nawo. Wand ren te nungoqi pughe gri God ane wawo gudo kin wand yuwon ye. \v 18 Te pugri ninde gri beghi buagi ane Juda di Juda segi kin beghi Ququ irine peti nowi di God nde bodo kin tuqui. \p \v 19 Pugri bu nungoqi Juda segi kin nungoqi wute tiqe aye pe kin di muq wandi kin pugri segi, pudi nungoqi anene wute God nei rimbig kin aye te ane God te wute di ni wo ningg was ye. \v 20 God ni baj iri yembe nindig di ni baj taq pugri yembe nindig: Kraist Jisas te gudob kin pugri. Aposel di propet ane te ni baj urete naimb kin pugri. Di nungoqi ni baj te imb naip omo kin pugri. \v 21 Te kin pugrine Kraist nde beghi God ni baj yembe nindig kin yumbo aye te kin pugri ye beghi Yumbui ane irepe pas di God ningg baj yuwon ye ningg yembu. \v 22 Di Kraist nde gri God ni Juda nateri kin pugrine nungoqi anene ni baj yembe nindig kin yumbo kin pugri nitaqu wowi ei nungoqi anene God ni Ququ pe gri nandi nas ye baj kin pugri was. \c 3 \s1 Pol ni wute Juda segi kin ninde wand bir nawo ye \p \v 1 Puate te ningg bu nge Pol, nge nungoqi Juda segi kin nungoqi ningg God ane wand. Di nge nungoqi ghav guduq ningg Kraist Jisas ningg wand simbe gad kin te ningg nge taq yengu. \p \v 2 Nge nei gab nungoqi God ni pughe gri nikin nde nei pene nge yuwon nuagh di yembe ren negh ei nungoqi ghav guduq kin te nei wamb pre. \v 3 Di God ni yumbo puq nen ningg nei taq namb pre di asi suqo pu rise kin te nge bei negh pre. Di nge te kin ningg misoqne ur gad pre. \v 4 God ni Kraist nde gri yumbo puq nen puq nand kin suqo pu rise ye te nge nei gab. Pugri bu nungoqi nge wand ur gad kin te wuqond tedi nei wamb te pugri nge nei gab. \v 5 Ren kin te wute asi mas kin ninde simbe nand segi. Pudi muq God ni Ququ nde gri ni ningg aposel di propet yuwon ye nde raqe nand. \v 6 Wand suqo pu rise kin taq pugri: God ningg wand yuwon ye te ningg wute Juda segi kin ni Juda ane irene, di ni buagi ane ghimbi irene kin, di ni Kraist Jisas nde ris kin te ningg God ni yumbo neny puq nand kin te anene riteri. \p \v 7 God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin nge segine negh kin te ningg nge God ningg wand yuwon ye te ningg yembe ye wuti ningg kas. Ni gre pe nge yembe te kin negh. \v 8 God ningg wute ninge ni nyamb rise di nge ninde nambune kas, pudi ni nikin nde nei pene nge yuwon nuagh. Ni puq nen ei nge wute Juda segi kin nde wand yuwon kin te bir kawo. Wand ren te yumbo yuwon kin nganye Kraist nde pu pateri kin wand. Asi beghi buagi ane wand te oghine nganye nei bab segi. \v 9 Di nge God ni pughe gri yumbo buagi irepe nirur di Kraist ni yumbui ningg nas kin te oghine kitari riti. Ren kin te God wuti yumbo buagi yembe nindiny kin tende puayine wand ven suqo nare pu vise pugri bu wute nei mamb segi. \v 10 God ni pugri puq nen ei muq ven nde puayi ni wute Jisas nei rimbig kin ninde gri ni nei oghi kin rise ye te ngim isis pe gri yembe nindiny. Te ei ququ pe opu tende ququ nyamb ye di ququ ye mawo ye ni nei mamb. \v 11 Di yumbo ren kin te God ni yumbo buagi qi pe kin rise segine ni puq nen ningg nari. Di muq ni Kraist Jisas beghi Yumbui ninde gri puq nen. \v 12 Di Kraist nde gri di ni nei bibig kin te ningg beghi segine God nde bodo ye tuqui di wune bab segi. \v 13 Te ningg bu muq nge nungoqi simbe guduq te pugri eti muq nge mai kare kin te wuqond di nei kumo wamb. Nungoqi pugri puq wen wayequ. Nge nungoqi ningg mai kare kin te ghav rind God nungoqi nyamb yumbui neuq kin te bei rind. \s1 Pol ni wute Epesus kin ni ningg God ane wand \p \v 14-15 Puate te ningg bu nge wuyi nde rar pe sungomyu gure kawo di pengu gidig. Wuyi nde gri wute buagi qi pe di ni nas kin tiqe pe ni ris. \v 16 Nge ni pengu gidig ei ni ningg Ququ nungoqi nde nas kin ni nungoqi gre yuwon kin neuq di gre pu yequ. Di ren kin te yumbo yuwon kin nganye ninde rise kin tende pu nateri neuq. \v 17 Ni pugri puq nen ei nungoqi Kraist nei wumbig kin te ningg Kraist nungoqi nde umbo pe nas. Di nge God pengu gidig ei nungoqi yumbo buagi puq wen kin te God yawo wurang righe bu puq wen. \v 18 Te pugri ei nungoqi di God te wute aye te ane gre rise di nungoqi Kraist ni pughe gri beghi quan nganye yawo nirangu righe kin te nei wamb. \v 19 Di nge God pengu gidig ei nungoqi Kraist ni pughe gri wute yawo nirany righe kin te beghi oghine nganye nei bab tuqui segi ye te nei wamb, di te kin ningg yumbo God nde rise kin te nungoqi tuqui nupuqu ye. \p \v 20 Muq God ni gre beghi nde rise kin te ningg God yumbo ninge puq nen ningg pari te ni puq nen kin tuqui. Te pugri ni gre quan nganye rise di yumbo beghi nei bibiny kin di pari kin te yumbui segi. Ni mune quan nganye puq nen. \v 21 Muq beghi Jisas nei bibig kin beghi ei Kraist Jisas nde gri God ningg nyamb bidivi viyo viyo. Te nganye. \c 4 \s1 Kraist nde ghimbi pe beghi buagi ane irene pas \p \v 1 Muq nge wuti Yumbui ningg yembe gad kin te ningg taq yengu ye nge nungoqi simbe guduq te pugri nungoqi yumbo ur te God ni nungoqi ni ningg wute ningg was puq nunduq di nungoqi pughe gri was ningg nari kin pugrine ei was. \v 2 Nungoqi yumbo ur ren ei priprine puq wen: Wute aye te wuqond di wari ni nungoqi ane tuquine, nungoqi yumbui di ni segi puq wand wayequ. Nungoqi ker ane wute wand simbe wundiny segi. Brequne ker wawo segi di wute aye oyi oyi wateri sabi wundiny. Nungoqi pugri puq wen ei te kin ningg nungoqi wute aye oyi oyi yawo wurany righe kin te bei wand. \v 3 Nungoqi buid wap ei Ququ Yuwon Ye nungoqi umbo yuwon kin neuq ye te wat rise gre di te kin ningg nungoqi beghi ane irene pas. \v 4 Kraist nde gri beghi buagi ane ghimbi irene di God ningg Ququ irine. Te kin pugrine beghi yumbo otiwo pateri kin te ghimbi puany pu pas kin te irene di God ni yumbo te ninggne Kraist nde gri ngam nirauq wandi. \v 5 Yumbui irine, God nei bibig kin ngim irene, wute wuye map kin te irene, \v 6 di God te irine di ni yumbo buagi kin kiyi, ni yumbo buagi ningg yumbui, ni yumbo buagi nde gri yembe nand di yumbo buagi nde nas. \p \v 7 Pudi beghi buagi ane Kraist nikin nde nei pene yuwon nuangu di yembe ninge nengu kin te beghi yembe kin kin pateri pre. Wute ire ire Kraist ni yembe neny puq nand kin te neny. \v 8 Te ningg di wand puch ire God ningg wand rise kin buk pe vise ye ni puq vind viri, “Ni sunyi wam nganye kin tende newo no kin tende puayi ni ququ nyinge nawo maghe kin te raqene nitami newo no. Di ni wute yuwon nuany di yumbo neny.” \rq [Sng 68:18]\rq* \p \v 9 Muq ni newo no puq bad kin te ni puate pughene? Te kin te pugri ni asi qi tamu nganye nati ni pre, pugri bu muq ni newo no puq bad. \v 10 Wuti nati ni kin te nikinne mune God nas kin tiqe si niraq mune wam nganye newo no. Ni pugri puq nen ei qi nginy tu ane te ni nas tiqne nap omo. \v 11 Di ni nikinne bu wute yuwon nuam di yembe nem puq nand kin te nem di yembe nipim ruso di wute Kraist nei rimbig kin ghav mindiny ningg ni mondo. Wute ninge ni yembe te aposel, ninge propet, ninge Jisas ningg wand yuwon ye wute simbe mindiny ei ni Jisas nei rimbig, di ninge wute aye Yumbui nei rimbig ye ghav mindiny di ninge wute wand bei meny ye. \v 12 Ni pugri puq nen ei God ningg wute buagi ghav mindiny God ningg yembe te yembe rindiny ningg sir rip di oyi oyi ghav rind, di te kin ningg Kraist ningg wute ni gre pu yeru. \v 13 Di te kin ningg beghi buagi ane nei bab Kraist ni God ningg wo di ni nei bibig kin te ningg beghi irene pas, quayi kin pugri pas di Kraist nas kin pugrine pas. \p \v 14 Di te kin ningg beghi wokuandi kin pugri pas segi, di wute wandoqi kin wand wute bei meny kin ni stori wandoqi kin pe wute wandoqi mindiny ye ni mingg wand te gherim seme kin pugri beghi wuramu wuso wundi segi, di nyumurighi niramu no nandi kin pugri segi. \v 15 Pudi beghi wand nganyene kin simbe bad kin pugrine wute aye te yawo pirany righe ei beghi Kraist ni ngawu namb di yumbo buagi ninde si nambu rise ye ni kin pugrine pas. \v 16 Ninde ghimbi puch buagi aye te rundo dung, rit rise gre pu rise. Di ghimbi puch ire ire ni nikin yembe te yembe rindiny kin te ningg ghimbi quanene ni yumbui wuse. Ren kin te wute aye oyi oyi yawo pirany righe kin te ningg ni puq ren. \s1 Wute Yumbui nei rimbig kin ni yumbo ur tuquine ei rise \p \v 17 Muq nge Yumbui nde nyamb pe nungoqi wand ren simbe guduq, di nge wand ren ningg quan buid kap ei nungoqi nei wamb. Te ei nungoqi wute Juda segi kin ni nei quan nganye brequ rise ye ni ris kin pugri mune was segi. \v 18 Ni Yumbui nei rimbig yambu riri. Pugri bu ni nei brequ rise di yumbo ninge nei rimbiny segi. Pugri bu ni nei imb di ni God ningg wand nei rimb segi di ni God nari wute ni nei rimbig kin ni ququ yuwon pu ris ye pe tende ane ris segi. \v 19 Ni yumbo yembe rindiny kin te ningg minyuw riti segi. Pugri bu ni yumbo ur brequ kin nde si pe rundo pre. Te ei ni yumbo ur brequ isis te si rire yambu riri. Ni mune puq ren yawo kureny. \p \v 20 Pudi nungoqi wute Kraist ningg wand simbe munduq wutungu kin te ni yumbo ur te kin pugri segi. \v 21 Nungoqi nganyene ni ningg wand te bei meuq pre. Nungoqi ni nei wumbig ye te ningg nge nei gab ni wand nganyene kin te Jisas ningg wand nganye kin te bei meuq pre. \v 22 Te kin te nungoqi nei brequ asi kin te si ware. Nei brequ asi kin te nungoqi qo rumbuqu yumbo ur brequ wand yawo kureuq di unje pu was. Pudi ni nungoqi nei brequ asi ye te meware ruso kin te bei meuq. \v 23 Di muq nungoqi pughe gri nei urupui ye mune rise kin te ningg bei meuq. \v 24 Di pughe gri nei urupui God yembe nindiny kin te chongo kin pugri ware righe ei ni kin pugri ye was ye te bei meuq. Te God ni tiqne di yuwon nganye nas kin pugrine was. \p \v 25 Pugri bu nungoqi wutaqu ire ire nungoqi nimand wandoqi wundiny wayequ, nungoqi ni wand nganye kinne ei simbe wundiny, te pugri beghi buagi ane te ghimbi irene kin ghimbi cham. \v 26 Nu umbo ker kuawo te nu umbo ker te rar qond rise nganye di te ningg nu yumbo ur brequ ghand wayequ. Nu umbo ker te risene nginy naghe no wayequ. \rq [Sng 4:4]\rq* \m \v 27 Di te kin ningg Satan nu puamb nuaw yumbo ur brequ ghand kin te ningg ngim wang wayequ. \v 28 Wute pripri nyungu mand kin ni muq mune nyungu mand wayequ. Pudi ni nikin si pene ei yumbo yuwon kin ninge yembe mindiny ei ni yumbo ninge rise di wute aye yumbo segi kin te meny ye tuqui. \p \v 29 Di aru kin wand nungoqi nde mim pe gri rindi wayequ, pudi wand oghi kinne simbe wand. Te wand wute aye rutungu di ni nei yuwon kin riteri di te kin ningg ni ghav rindiny di ni yuwonne ris. Wand te kinne ei wand wand. \v 30 Nungoqi God ningg Ququ Yuwon Ye te yivany weng wayequ. God ni Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq ei nungoqi nei wamb nungoqi God ningg wute di otiwo wong nunduqu yuwon pu was. \v 31 Nungoqi yumbo ur brequ ren si ei ware. Te pugri wute aye ningg umbo brequ kuse segi, wute aye yumbo yembe rindiny kin te ningg umbo ker wawo segi, umbo ker kumo wawo segi, wute menge wupiny segi, wute aye nyamb brequ wundiny di yumbo ur brequ aye isis wute unje wap ningg yembe wundiny segi. \v 32 Pudi wute aye te yuwon wany di ane umbo irene rise. Di wute aye nungoqi unje rupuqu kin te God ni Kraist nde gri nungoqi mai puaq nunduq kin pugrine ni mai te puaq wundiny. \c 5 \p \v 1 Pugri bu nungoqi God ningg wo nikin quan nganye yawo nirauq righe ye pugri ei was di yumbo ur ni puq nen kin pugrine ei puq wen. \v 2 Di Kraist ni beghi yawo nirangu righe kin te ningg ni beghi mai puaq nand kin yumbo kin pugri nandi. Di beghi mai puaq nand kin yumbo tuqo yuwon nganye God ni te ningg chumbuai nand kin pugri mi nati kin pugrine nungoqi wute yawo wurany righe righene ei was. \p \v 3 Nungoqi yumbo ur ren nyumbueg nungoqi nungam segi kin ane wase wayequ, nyombui kin pugri minyuw segi puq wen wayequ, o wute aye yumbo te wutanyri yawo kureuq wayequ, di yumbo ur brequ ren kin puq wen ningg wand wand wayequ. Te pugri nungoqi God te wute yuwon ye ningg was pre pugri bu nungoqi yumbo ur ren kin puq wen wayequ. \v 4 Tene segi, pudi minyuw kin wand nyumbueg ane wase kin wand simbe wand, wand war pu yequ di wand oghi segi aru kin wand pe wute griny wand wundiny wayequ. Yumbo ur pugri kin buagi te brequ bu nungoqi puq wen tuqui segi, pudi God ei chumbuai wundig. \v 5 Nungoqi yumbo ren kin nei wamb te pugri: Wuti nyumbueg nikin te segi aye kin ane rise ye, ni nyombui kin pugri minyuw segi yumbo puq nen ye, di wute aye yumbo nateri yawo gureg ye, wuti pugri ye God Kraist temi wute ninde si nambu ris kin pe tende ni yumbo ninge nateri tuqui segi. Wuti iri ni wute aye ningg yumbo nitanyri yawo gureg ye ni god wandoqi kin yumbui nyamb niram kin ane tuquine. \v 6 Te pugri yumbo ur pugri ye te kin ningg qa God ni umbo ker nawo di wute ni ningg wand rutungu segi kin te yembe neny. Pugri bu nungoqi wute wandoqi kin wand ni wand nganyene kin ane tuquine segi ye simbe mand kin te nganyene puq wand wayequ. \v 7 Di nungoqi wute pugri kin prongi wi wayequ. \p \v 8 Te pugri nungoqi nonne asi burpoq pe was, pudi muq nungoqi Yumbui te wute ningg was kin te ningg nungoqi ti pe was. Pugri bu muq nungoqi wute ti pe ris kin pugri ei was. \v 9 (Te pugri ti pe te ni yumbo ur yuwon nganye kin, tuquine kin di wand nganyene kinne rise ye.) \v 10 Pugri bu nungoqi yumbo Yumbui ni te kin ningg chumbuai nand kin te ei nei wamb ningg buid wap. \v 11 Nungoqi wute yumbo ur brequ mir rise segi kin puq ren kin te anene puq wen wayequ, pudi nungoqi oyi yumbo ur oghi kin yembe wundiny ei ni ruqond di nei rimb ni yumbo ur te brequ. \v 12 Te pugri ni yumbo ur suqo gri puq ren kin te ningg simbe bad kin te minyuw gib rimb. \v 13 Pudi yumbo buagi ti pe rise tedi buqod ye tuqui. \v 14 Te pugri ti pe bu yumbo raqene rise buqod. Di te ningg bu wute mari, “Wute ruqo wase kin nungoqi wes wewo, wati kin pe pu wes wewo ei Kraist nari di nungoqi nde ti nase.” \p \v 15 Nungoqi ti pe was pre pugri bu nungoqi non yumbo ur te yeng wany yuwon muqdi was, nungoqi wute nei yuwon ye di yumbo bar segi kin pugri was wayequ, pudi nei yuwon ye rise yumbo bar ane ei was. \v 16 Nungoqi yumbo ur yuwon ye yembe wundiny ye ngim yuwon pu wuse te nungoqi puq wen, te pugri muq ven nde puayi te yumbo ur brequ nganye buagi ruwi ye. \v 17 Pugri bu nungoqi yumbo bar segi yumbo puq wen wayequ, pudi Yumbui ni nungoqi yumbo puq wen ningg nari kin te ei nei wumbiny. \v 18 Nungoqi wuye quan nganye we di ngawu ghabe rind wayequ, te pugri yumbo ur pugri kin puq wen tedi nungoqi unje pu was. Pudi nungoqi Ququ Yuwon Ye ei weti ni nungoqi nde nas. \v 19 Nungoqi wute aye te oyi oyi wand Buk Song pe rise kin te simbe wundiny, Yumbui chumbuai wundig ningg yuwo wari, di yuwo Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq kin te wari. Nungoqi nde umbo pe Yumbui ningg yuwo wari. \v 20 Nungoqi priprine ei beghi Yumbui Jisas Kraist nde nyamb pe yumbo buagi te ningg God beghi wuyi chumbuai wundig. \p \v 21 Nungoqi God ningg wute aye te ane oyi oyi aye nde nambune ei was. Nungoqi puq wen kin te Kraist nde nambune was ye, pugri bu God ningg wute aye te ane oyi oyi aye nde nambune was. \s1 Wute ngam kin ni yumbo ur ren ei puq ren \p \v 22 Nyumbueg ngam kin nungoqi Yumbui nde nambune was kin pugrine nungoqi nungaim nde nambune was. \v 23 Te pugri ngaim ni ngawu namb di nyumbueg ninde nambune ei wus. Di ren kin te Kraist ni ngawu namb di wute Jisas nei rimbig kin te nikin ghimbi di wute ni nate ruwi ye te ninde nambu ris kin ane tuquine. \v 24 Pugri bu nyumbueg nungoqi wute Jisas nei rimbig kin ni Kraist nde nambune ris kin pugrine ei nungoqi mune nungaim nde nambune ei was. \p \v 25 Quayi nungoqi Kraist ni wute ni nei rimbig kin yawo nirany righe kin pugrine ei nungam yawo wurany righe. Te pugri Kraist ni wute ni nei rimbig kin yawo nirany righe kin te ningg ni ghav nindiny ningg nati. \v 26 Ni nati ei ni wand yuwon ye simbe nand kin te ningg beghi nikin wutamu ni nei bibig kin beghi wuye pe wuye nupumu ei God nde rar pe wute yuwon nganye pugri yembu. \v 27 Di ni nati ei nikin te wute ni nei rimbig kin ni yuwon pu yeru di unje rip segi, puqum ninge ninde rise segi, ghimbi budiq budiq yeru segi o yumbo brequ kin aye ninge ninde ghimbi pe rise segi, pudi mai rise segi yuwon kin ni nate ruwi. \v 28 Yumbo ur ren kin pugrine quayi nungoqi non ghimbi yawo wurany righe kin pugrine nungam yawo wurany righe. Te pugri wuti ni ngam yawo niraw righe te nikin ghimbi bu yawo nirany righe. \v 29 Wuti iri ni nikin ghimbi yambu nireny segi. Ni pripri nikin ghimbi mir bag namb di sabi nindiny yuwon pu rise. Te kin te Kraist ni wute ni nei rimbig kin puq neny kin ane tuquine. \v 30 Te pugri beghi buagi ane te ni ningg ghimbi irene kin ghimbi cham. \v 31 Puate te ningg bu quayi ni kiyi kumo ane si nare di ngam teri irepene ris, di ni teri ghimbi irene nganye. \rq [Stt 2:24]\rq* \m \v 32 Wand nganyene kin suqo pu vise kin ven te yumbui nganye. Te nge Kraist di wute ni nei rimbig kin ni ningg wand gad. \v 33 Te kin pugrine nungoqi ire ire nungoqi nungam te nungoqi non ghimbi yawo wurany righe kin pugrine ei ni yawo wurany righe. Di nyumbueg nungoqi nungaim nyamb yumbui ei wem. \c 6 \s1 Wo di kiyi kumo ane kin wand \p \v 1 Wo nungoqi Yumbui nei wumbig kin te ningg nungoqi nuyi numo ningg wand irepene ei wutungu, te pugri yumbo ur pugri kin te yuwon di nungoqi puq wen te yuwon. \v 2 God ni lo ire nuaq wuse di lo wen ne te wand yuwon kin ane taq namb. Lo wen te pugri, “Nungoqi nuyi numo ningg wand te irepene ei wutungu.” Di wand yuwon kin taq namb ye taq pugri: \v 3 “Nungoqi ni ningg wand irepene wutungu tedi yumbo yuwon kin buagi nungoqi nde ruwi di nungoqi qi pe ven nde was chiraq kin tuqui.” \rq [Lo 5:16]\rq* \p \v 4 Kiyi nungoqi wo te unje wap di ni umbo ker ruwo wayequ. Pudi nungoqi ni wand bei weny di yeri wundiny ei ni Yumbui nari kin pugrine puq ren. \s1 Wute wute aye nde taq yeru yembe rind ye kin wand \p \v 5 Nungoqi wutaqu wute aye nde taq yequ yembe wand kin nungoqi wute nungoqi ninde yembe wand kin ni mingg wand irepene wutungu di ni mari kin pugrine ei puq wen. Nungoqi ni wune wumbim ninde nambu was di ni mingg yembe te oghine ei yembe wand ningg nei wamb. Te nungoqi Kraist ningg wand irepene wutungu kin pugrine ei puq wen. \v 6 Nungoqi ni mingg yembe ye wute yuwon ye puq munduq ningg wari di ni mundoqu kin tende puayi nungoqi quan nganye yembe kumo wand. Nungoqi pugri puq wen wayequ, pudi nungoqi wutaqu Kraist nde taq pu yequ yembe wand ye nungoqi God nari kin pugrine nungoqi nde umbo pe nganye yembe wand kin pugri ei yembe wand. \v 7 Nungoqi umbo pe nganye ei yembe wand te nungoqi Yumbui ningg yembe wand kin pugri ei yembe wand di wute ningg yembe segi. \v 8 Te pugri Yumbui ni wute buagi taq yemu yembe ye wute ningg mas kin o yembe ye wute ningg mas segi kin ni buagi ane yumbo oghi kin yembe mindiny ye te ningg oyi nindim ye. \p \v 9 Di nungoqi wute pughe ye wute yembe kin mas ye nungoqi mune pugrine, nungoqi non yembe ye wute te yuwonne ei sabi wundim. Nungoqi nei wamb te pugri nungoqi di wute yembe kin ane nungoqi buagi ane kin yumbui God nas ye tiqe pe nas kin ni wute buagi ni yumbo yembe rindiny kin pugrine ei ir nawo ye. Pugri bu nungoqi yembe ye wute te quan kumo yembe rind ningg wari di woingo wany righe wayequ. \s1 God ningg yeng kin chongo \p \v 10 Muq nge wand omo kawo ningg di nge wand ren simbe guduq. Te pugri nungoqi Yumbui nde was ei ni ningg gre yuwon kin te nungoqi neuq di nungoqi gre pu yequ. \v 11 Nungoqi chongo yeng kin buagi God nde pu rindi kin te buagi ane ware righe ei Satan ni wute wandoqi nindiny yumbo ur brequ rind kin tende puayi nungoqi gre pu yequ. \v 12 Te pugri beghi wute nganye ane yeng bad segi. Beghi yeng te ququ nyamb kin, ququ ye mawo kin, yumbo isis qi pe ven nde muq burpoq kin puayi ni ye mawo ye di ququ pe opu kin gre brequ kin buagi te ane bu yeng bad. \v 13 Pugri bu nungoqi God ningg yeng kin chongo te buagi ane ware righe. Nungoqi pugri puq wen ei ququ brequ ni mai isis mi rindi di te ane yeng wand kin tende puayi nungoqi gre pu yequ kin tuqui. Di yeng omo kin tende puayi nungoqi pugrine yequ ye. \v 14 Di nungoqi gre pu yequ ningg tedi yumbo ren ei puq wen: Nungoqi wand nganyene kin te let apqe pe taq mamb kin pugri wat rise gre. Di yumbo ur tuquine kin te yir imb muany kin yumbo mand pe taq mamb kin pugri nungoqi yumbo ur tuquine wand. \v 15 Di nungoqi pughe gri umbo yuwon ye rise kin wand yuwon ye simbe wand ningg sir wap pu ei was. Te kin te soldia ni yeng pe mo ningg su taq mamb kin pugri. \v 16 Yumbo ren kin rise pre tende pu aye te, God nei wumbig kin te yir imb wany ye yumbo ningg pugri wat rise pu yequ ei tende pe Satan ningg yir wase namb ane mandi kin te imb wawo di wase te awu wand. \v 17 Nungoqi nei pe wari God nungoqi nitaqu wowi ye puq wand kin te hat kapa ngawu pe mare righe kin pugri nungoqi nei te kin ei rise. Di nungoqi God ningg wand te Ququ pe kin mame dobui kin pugri wat rise. \v 18 Di nungoqi Ququ Yuwon Ye ningg gre pe nungoqi yumbo buagi ren puq wen kin tende puayi God pengu wundig wundigne. Nungoqi priprine God pengu wundig ningg yeng wawo yuwon di God ningg wute yuwon kin te nei pe wawo ris di ni ningg anene God pengu wundig. \p \v 19 Nungoqi nge ningg anene Yumbui pengu wundig ei nge God ningg wand yuwon ye asi suqo pu vise ye te ningg simbe gad kin tende puayi wand te ngende mim pe tumone rise di wune gab segi simbe gad. \v 20 Te pugri wand te ningg bu God nge tiqi nundogh ko ei wand te bir kawo. Di wand te bir kawo kin te ningg nge sen pe taq maimb pu kas. Nungoqi Yumbui pengu wundig ei wune gab segi wand te simbe gad. Te nge pugri ei wand te simbe gad ye. \s1 Pol ni wand omo nawo kin wand \p \v 21 Tikikus ni Yumbui nei nimbig kin te ningg ni beghi mand beghi yawo birag righe ye di ni Yumbui ningg yembe ye wuti yumbo nyanyene puq nen. Ni nondo di yumbo buagi te ningg simbe nunduq ye. Te pugri nungoqi simbe nunduq ei nungoqi nge pughe gri kas di pughe kateri kin te nei wamb. \v 22 Nge ni tiqi gudog nungoqi nde nondo kin puate taq pugri, ni nondo ei beghi pughe gri pas kin te nungoqi simbe nunduq ei nungoqi nei wamb di nungoqi ghav nunduq gre pu yequ tuqui. \p \v 23 Jisas ningg wute tende ris kin God ni umbo yuwon kin te ninde rundo. Wute yawo pirany righe kin di God nei bibig kin ane God di beghi Yumbui Jisas Kraist ninde pu rundo. \v 24 Nge God pengu gidig ei ni wute buagi beghi Yumbui Jisas Kraist pripri yawo rirang righe righene ris ye te nikin nde nei pene yuwon nuany.