\id COL - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h Kolosi \toc1 Kolosi \toc2 Kolosi \toc3 Kl \mt1 Kolosi \ip Pol ni taq pu yenu kin tende puayi ni Epapras tiqi nindog Kolosi no. Ni no tende wand bir nawo di wute tende kin ninge ni Yumbui nei rimbig. Pol nikinne wute te nei nimbiny segi, pudi ni wute te ningg God pengu nindig di nyumo raqe wen ur nindiq. \ip Epapras ni wute wandoqi kin wand wute bei meny kin ninge Kolosi mas ye te ningg Pol simbe nindig, bu Pol ni nyumo raqe wen ur nindiq ei ni wute wandoqi kin wand wute bei meny kin ni pughe gri unje map kin te nei rimb. Wute wandoqi kin wand wute bei meny kin ni Jisas ningg wandoqi kin wand simbe mand bu Pol ni nyumo raqe wen ur nindiq ei ni wand nganyene kin pe Jisas ningg simbe nand. Ni nari Jisas ni nganyene God kin pugri. Di mune te pugri Kraist nde gri God yumbo buagi yembe nindiny. Di wand aye ren mune ur nand te pugri, Kraist irine beghi nitamu powi kin tuqui, ghav nundug yuwon pu pas di Kraist ni wam nganye nas, yumbo buagi ni nde nambune rise. \c 1 \p \v 1 Nge Pol, God nikin nei pene ni nge Kraist Jisas ningg aposel ningg naip ko. Nge di beghi mand Timoti nge temu nyumo raqe wen \v 2 nungoqi beghi mand Kolosi kin Kraist ane umbo irene was kin nungoqi nde peq wundo. Nungoqi God ningg wute yuwon ye di wute Kraist nei wumbig kin te si ware segi ye. \p Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni nikin nde nei pene nungoqi yuwon nuauq di puq neuq umbo yuwon pu kuse. \s1 Pol ni wute Kolosi kin ningg God chumbuai nindig \p \v 3 Beghi nungoqi ningg God ane wand kin tende puayi beghi pripri God beghi Yumbui Jisas Kraist ningg kiyi chumbuai bidig. \v 4 Te pugri nungoqi Kraist Jisas nei wumbig kin di God ningg wute buagi yawo wurany righe kin te beghi putungu pre. \v 5-6 Nungoqi God nei wumbig di God ningg wute aye yawo wurany righe kin nei te nungoqi yumbo nginy tu wam muauq rise kin ghimbi wany pu was ye tende pu vindi. Yumbo nginy tu wam muauq rise kin wand te wand nganye kin, te wand yuwon ye miningne nungoqi nde vindi kin tende wutungu pre. Asi nungoqi Jisas ningg wand yuwon ye wutungu kin nginy tende nungoqi God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te nei wumbiny te nganyene ye. Te kin pugrine muq wand yuwon ye ven tiqe manyi qi pe ven nde yeru kin tende mir nganye buagi rire di yumbui viso viso. \v 7 Epapras wuti beghi ane Kraist ningg yembe ye wute ningg pas kin te beghi ni quan nganye yawo birag righe ye, ni Kraist ningg yembe ye wuti yumbo nganyene puq nen ye. Ni beghi nde nyamb pe nungoqi nde yembe nand ye, ni nungoqi God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te ningg simbe nunduq pre. \v 8 Di ni nungoqi wute yawo wurany righe kin yumbo ur God ningg Ququ neuq kin te beghi simbe nundug. \p \v 9 Puate ven ningg beghi nungoqi ningg wand putungu kin nginy tende puayi pune rindi muq beghi nungoqi ningg God pengu bidig kin te si pare segi. Beghi God pengu bidig ei ni ningg Ququ nungoqi nei yuwon ye di yumbo otinde nei wumbiny kin nei neuq kin tende pe nungoqi God nungoqi pughe sin wen ningg nari kin te otinde nei wumbiny kin tuqui. \v 10 Beghi te ningg ni pengu bidig te ei nungoqi Yumbui nari kin pugrine was, di pripri Yumbui chumbuai nand kin yumbo urne yembe wundiny. Te kin te nungoqi yumbo ur yuwon kin buagi yembe wundiny kin te mir rire, di God ningg nei nei wumbiny kin te priprine yumbui viso viso. \v 11 Di ni ningg gre yuwon nganye te nungoqi gre buagi reuq ei nungoqi gre pu yequ di mai ware kin te ningg ker wawo segi. Di nungoqi chumbuai ane \v 12 wuyi chumbuai wundig. Te pugri ni nungoqi puq neuq ei otiwo yumbo nikin wute yuwon ye nikin ti pe nuany rise kin te wateri ye tuqui. \v 13 Te pugri ni beghi bur kin gre pe pu nitamu powi, nitamu nandi nikin wo ni yawo nirang righe kin ninde si nambu pas. \v 14 Nikin wo tende ni beghi wong nundumu yuwon pu pas. Te beghi yumbo ur brequ bad kin mai te puaq nundug. \s1 Kraist ni yumbo buagi nde ye nganye nawo \p \v 15 Kraist ni God beghi buqoid tuqui segi ye ni pughe gri nas kin te tuquine nganye bei nand. Ni wo kiseyu nganye, yumbo buagi aye God nawo kin te ninde dobune. \v 16 Te pugri God ni nde si pe yumbo yumbo buagi yembe nindiny. Te yumbo yumbo nginy tu wam kin di yumbo qi pe kin, yumbo buqod kin di yumbo buqod tuqui segi kin. Piyi ququ yumbui, ququ gre kin, ququ nyamb kin di ququ ye mawo kin, God yumbo yumbo buagi ninde si pe yembe nindiny di yumbo buagi te ni nyamb rindivi viyo ningg. \v 17 Yumbo buagi rise segine ni nas, di ninde gri yumbo buagi muq rise kin te pugrine rise. \v 18 Wute Jisas nei rimbig ye ni Kraist ningg ghimbi di ni oyi ni ningg ngawu kin. Ni nde gri nikin ghimbi te urupui wuse. Te pugri ni wo kiseyu kin pugri ye nawo wute mati kin pe pu mune nes newo, te pu ei ni irine yumbo buagi nde ye nawo nas. \v 19 Te pugri God nikinne nei namb Kraist ni kin pugrine nganye nas ye di ni oyi ninde nas. \v 20 Di ninde gri God yumbo yumbo buagi qi pe kin di nginy tu wam kin anene ninde nambune mune nawo rise. Te ni wo ningg yavi kruse pe ir wi kin tende pe ni wute buagi ningg umbo yuwon gud di ane mune ruwo gudo. \p \v 21 Asi nungoqi yumbo ur brequ wand, pugri bu nungoqi nde nei pe nungoqi God ningg veri ningg was di ni ane irepe was segi. \v 22 Pudi muq Kraist ningg ghimbi wuti ye tende pe God nungoqi puq neuq ni ane mune wawo gudo, te ei nungoqi ninde rar pe yuwon nganye yequ, tuquine nganye yequ, di yumbo ur brequ kin wand nungoqi nde vise segi. \v 23 Nungoqi pugrine was ningg tedi yumbo ur ren ei puq wen: Nungoqi God nei wumbig kin nei si ware segi tabyuwod kin pugri gre pu yequ, di asi nungoqi Jisas ningg wand yuwon ye wutungu kin tende nungoqi God yuwon nuauq ye te ghimbi wany pu was kin nei te si ware wayequ. Jisas ningg wand yuwon ye ven qi pe ven nde tiqe manyi wand ven bir mawo pre, di nge Pol nge wand ven kin yembe ye wuti ningg kas. \s1 Pol wute Jisas nei rimbig ye ni ningg yembe ye wuti ningg nas \p \v 24 Di muq nge nungoqi ningg mai kare kin ren ningg chumbuai gad. Te pugri nge ghimbi pe kin mai kare kin te nge Kraist nikin ghimbi te wute Jisas nei rimbig ye ni ningg mai nare kin cham te nge mune kare. \v 25 God nge wute Jisas nei rimbig ye ghav gidiny kin yembe wen gad ningg naip ko. Pugri bu nge nungoqi ningg yembe ye wuti ningg kas. Ni nge naip ko ei nge ni ningg wand otinde raqe gad. \v 26 Asi ni wand ven wute yabe chuqo mas kin di muq kin wute buagi nde raqe nand segi suqo pu vise, pudi muq nikin wute yuwon ye nde raqe nand. \v 27 God ni nei namb kin ni wand suqo pu vise kin te nikin wute yuwon ye wute Juda segi kin nde mingi ris kin ninde raqe nand. Wand suqo pu rise kin te yuwon nganye. Wand suqo pu rise kin taq pugri, Kraist nungoqi nde nas bu nungoqi God ane ni ningg ti pe was kin te ningg ghimbi wawo. \p \v 28 Beghi wute buagi nde Kraist ningg wand bir pawo. Beghi nei yuwon ye pe yumbo pughe kin ei puq ren ye te ningg bei peny di yumbo pughe ei puq ren segi ye te ningg simbe bidiny. Te ei beghi ni God nde rar pe pawo yeru kin tende puayi ni tuquine nganye ris di Kraist ane umbo ire rise. \v 29 Nge yumbo buagi ren puq ken ningg kari bu gre yumbui Kraist nge negh kin di nge nde yembe vind kin tende pe nge yembe buid nganye kap kap. \c 2 \p \v 1 Muq nge nungoqi di wute Laodisia kin di aye nge muqoind segine kin nge nungoqi ningg yembe buid kap kin te ningg simbe guduq ei nungoqi nei wamb ningg. \v 2 Nge puq ken ei nungoqi umbo pe gre keuq di nungoqi nimand kin pugri wawo gudo di oyi oyi yawo ware righe, te ei nungoqi oghine nganye nei wamb kin te nungoqi yumbo quan rise kin pugri. Te ei nungoqi wand God suqo pu nawo rise kin te nei wumbiny kin tuqui, wand suqo pu rise kin te Kraist. \v 3 God ningg nei yuwon kin buagi di God ningg nei wateri kin te Kraist nde rise. \v 4 Nge wand ven simbe guduq ei wute wandoqi mand kin wand yuwon yuwon nungoqi meuq pudi nungoqi wandoqi munduq tuqui segi. \v 5 Piyi nge nungoqi ane pas segi pudi nungoqi nge nde nei pe was, di nge nungoqi umbo irene was di Kraist nei wumbig kin nei wat vise gre kin te gudouq di chumbuai gad. \s1 Kraist nde pas di lo beghi imb ruangu tuqui segi \p \v 6 Pugri bu nungoqi Kraist Jisas beghi Yumbui weti nowi ye te kin pugrine nindene ei was. \v 7 Nungoqi ninde was kin te ni bei meuq kin pugrine ei was. Di Kraist nde was kin te nyumo yit qi pe quan nganye righe ruso kin pugri di yumbui wo. Te ei gre pu yequ, di nungoqi Kraist nei wumbig kin nei te ei quan nganye gre vind. Di Yumbui chumbuai wundig kin te ei nungoqi nde quan nganye bre. \p \v 8 Nungoqi qi pe kin yumbo kin wand quari ningg ei yeng wawo yuwon. Wand quari te wandoqi kin di mir rise segi ye. Eti wute ninge wand quari tende pe nungoqi taq pugri rumbuqu. Wand quari te wute di qi wen kin wand quari nde pu rindi, Kraist nde pu rindi segi. \p \v 9 Te pugri Kraist ni qi pe nas kin tende ni God nas kin pugrine nganye nas di God oyi ninde nas, \v 10 di nungoqi Kraist nde was kin te ningg God puq neuq di nungoqi yuwon nganye was. Ni irine ngawu namb, ququ yumbui di ququ ye mawo kin buagi ninde nambune mas. \v 11 Nungoqi ninde was ye te ningg nungoqi mune ghimbi dugu chongo pend pre kin. Te wute nde si pe ghimbi dugu chongo pend muauq segi, nungoqi Kraist ningg yumbo ur oyi wateri di ni yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawo kureny ye te meware ruso ye te nungoqi ghimbi dugu chongo pend muauq kin pugri. \v 12 Nungoqi wuye mupuqu kin tende nungoqi Kraist anene ngamo pe wo kin pugri. Di nungoqi nei wamb God ni gre yumbui nganye rise di gre tende ni Kraist ngamo pe pu mune nindingi newo. Gre te nei wumbiny ye te ningg nungoqi mune Kraist anene ngamo pe pu wes wewo kin pugri. \p \v 13 Asi nungoqi, nungoqi non nei brequ isis nungoqi nde umbo pe ris kin tende pene was di nungoqi yumbo ur brequ wand kin nei brequ taq pugri rumbuqu pu was kin te ningg nungoqi ququ riti. Pudi God nungoqi Kraist anene ngamo pe pu mune nunduqu wewo. Te God beghi yumbo ur brequ bad kin wand puaq nundug. \v 14 Lo ni beghi yumbo ur brequ bad kin te simbe wundug di beghi yumbo ur brequ raqe wundug di puq wengu ninde nambu pas. Pudi God ni lo beghi simbe wundug kin wand buagi te buagi ane puaq nand di lo nikin gre te puaq nand di buagi ane kruse pe qungu ni riti. \v 15 Kruse pe God ni ququ nyamb kin di ye mawo kin ni gre te puaq nindim. Ni ye nawo di ququ buagi taq pu yemu ninde dobu maru ei ni wute buagi nde raqene bei nand ni gre buagi te nyinge nawo righe pre. \p \v 16 Pugri bu nungoqi wute rar wuqond yumbo ren puq wen ningg buid mupuqu wayequ: Te mir o wuye we kin, God yumbui nyamb wurang kin nginy yumbui, irew manyi manyi irew urupui kin mir yumbui yembe mindiny kin nginy, di Sabat kin nginy pe God ane wand. \v 17 Yumbo buagi ren kin te yumbo nganye otiwo rindi ye te kin ququne. Pudi yumbo nganye kin te Kraist nde buqod. \v 18 Wute ninge God yumbui nyamb mirang ningg sir map ningg nikin ghimbi mai meny, di angelo yumbui nyamb miram. Nungoqi wute te rar wuqond nungoqi nyinge muaqu waghe wayequ. Wute te kin ni yumbo ruqo nyemb pe muqond kin te quan nganye nei kumo mimbiny. Ni nei brequ ninde umbo pe rise kin pene yumbo yembe mindiny di mari nine nei yuwon kin rise ye, wute aye segi. \v 19 Wute te kin ni Kraist beghi ngawu kin pugri ye ninde mas segi. Ngawu pe gri ghimbi buagi mir riteri di ngape mboq pon di wuraim gre rind di ghimbi buagi nat rise gre, di ghimbi quanene God nari kin pugrine yumbui wuso. \s1 Kraist ane wati \p \v 20 Nungoqi Kraist ane wati pre bu qi wen kin wand quari nde nambu mune was segi. Muq pughe ningg bu nungoqi qi wen kin wute ningg was di lo ren wutungu: \v 21 “Nu mir ren ghat rise segi kin. Te ye segi kin. Aye te tiq wuse segi kin.” \v 22 Lo ren ni yumbo yembe bidiny pre di brequne brequ rise ye te ninggne wand rind. Te pugri lo ren te wute gri yembe mindiny di wute lo te ningg mawo maghe ye. \v 23 Te nganye wute riri lo te nei yuwon ye. Ni nikinne angelo yumbui nyamb miram ningg buid map, di God yumbui nyamb mirang ningg sir map ningg nikin ghimbi mai meny, di ghimbi sabi mindiny kin yumbo yumbo materi segi pugri bu wute riri lo te nei yuwon ye. Pudi lo te beghi ghav rundug ghimbi pe kin nei brequ puaq bad tuqui segi nganye. \c 3 \s1 Yuwon nganye pas kin lo \p \v 1 God nungoqi Kraist ane mune nunduqu wewo pre, pugri bu muq nungoqi nei te yumbo wam kin Kraist ni God nde si tuan pe opu nas kin tende rise kin tende ei rise. \v 2 Yumbo wam kin tende ei nei wi rundo, qi wen kin yumbo te nei wumbiny wayequ. \v 3 Te pugri nungoqi wati pre di ququ pe gri nungoqi Kraist ane God nde suqo pu was. \v 4 Nungoqi was kin puate te Kraist, di otiwo ni raqe no di nungoqi anene raqe wo, di nungoqi anene ni ningg ti yumbui pe was. \p \v 5 Pugri bu qi wen kin nei brequ nungoqi nde yembe rind kin ren wambui riti. Te nei brequ quayi nyumbueg ane segi segi wand kin nei brequ, yumbo puqum kin, yumbo brequ kin nei kumo wumbiny, yumbo ur brequ wand yawo kureuq kin nei brequ, di yumbo quan nganye ei wateri yawo kureuq kin nei brequ. Te pugri yumbo quan wateri yawo kureuq kin te god wandoqi kin yumbui nyamb wuram kin pugri. \v 6 Te pugri wute buagi nei brequ ren kin rise ye God ningg umbo ker yumbui ninde rindi ye. \v 7 Nungoqi asi was kin te yumbo ur ren kin pe qa was ye. \v 8 Pudi muq nungoqi yumbo ur buagi ren me ei ware ruso: Te umbo brequ kuse, wute aye umbo ker wany, wute aye mai weny kin nei brequ, wute aye nyamb brequ wundiny, di aru kin wand nungoqi nde mim pe pu vindi wayequ. \v 9 Nungoqi oyi oyi wandoqi wand wayequ, te pugri nungoqi yabe kin nei brequ di yumbo ur nungoqi nde rise kin te meware ruso, \v 10 di wutaqu urupui kin ningg was pre. God ni nungoqi puq neuq wute urupui kin was di ni nas kin pugrine nganye was te ei nungoqi ni ningg yumbo ur te otinde nganye nei wamb. \v 11 God beghi puq nengu wutamu urupui kin pas ei wute Juda kin di wute Grik kin ane irene pas, wute ghimbi dugu chongo pend kin di ghimbi dugu chongo pend segi kin, wute tit wand tuan aye kin, wute qi puch aye kin, wute ninge wute aye nde taq pu yemu yembe mand kin di wute ir pu mas kin beghi buagi ane irene pas. Te pugri yumbo yumbo buagi te Kraist irine nas, di Kraist irine beghi wutamu buagi nde nas. \p \v 12 Nungoqi wutaqu God si numbouq ye ni nungoqi ir nuaqu nikin wute yuwon ye ningg was di quan nganye yawo nirauq righe. Pugri bu nungoqi yumbo ur ren ei chongo kin pugri ware righe: Wute aye ei quan nganye yawo wutony, wute aye yuwon wany, nungoqi wute aye wuqond di wari ni nungoqi ane tuquine, nungoqi yumbui di ni segi puq wand wayequ, ker ane wute wand simbe wundiny segi, di brequne umbo ker wawo segi. \v 13 Nungoqi oyi oyi ghav wand, di nungoqi kin iri ni wuti aye unje naip te wuti te oyi ni oyi nindig segi kin, ni oyi ni wand puaq nindig. Yumbui nungoqi wand puaq nunduq pre kin pugrine ei nungoqi mune oyi oyi wand puaq wand. \v 14 Yumbo ur buagi ren nde wam wute aye yawo wurany righe kin yumbo ur te ei nungoqi nde wawo vis. Wute yawo pirany righe kin yumbo ur te ye ruwo di yumbo ur buagi aye te irepe rirur di gre reny ye. \p \v 15 Umbo yuwon kuse kin yumbo ur Kraist beghi nengu kin te ei nungoqi nde gre rind. Yumbo ur te ei nungoqi pughe sin wen ye te ningg yeri runduq. Te pugri umbo yuwon kuse kin yumbo ur wen ningg qa God nungoqi irepe nequ war ghimbi irene kin pugri was. Di priprine ei God chumbuai wundig. \v 16 Kraist ningg wand te ei nungoqi umbo pe wat vise gre. Di nei yuwon ye pe Kraist ningg wute aye Kraist ningg wand bei weny di yeri wundiny ei ni yumbo ur yuwon kinne rind. Nungoqi nde umbo pe God ei chumbuai wundig di yuwo Buk Song pe rise kin te ei wari, di Yumbui chumbuai wundig kin yuwo te ei wari, di yuwo Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq kin te ei wari. \v 17 Nungoqi yumbo buagi puq wen o wand wand ningg te nungoqi Yumbui Jisas nde nyamb pe ei puq wen, di ninde gri ei God beghi wuyi chumbuai wundig. \s1 Wute baj ire pe ris kin nikin wand \p \v 18 Nungoqi nyumbueg ngam kin nungoqi nungaim nde nambune ei was, te pugri nungoqi Yumbui ningg wute bu nungoqi pugrine puq wen kin te tuquine puq wen. \p \v 19 Nungoqi quayi nungoqi nungam yawo wurany righe, ni umbo yuqo riti kin yumbo ur bei wundiny wayequ. \p \v 20 Nungoqi wo nungoqi nuyi numo wand buagi yeri runduq di te kin pugrine ei puq wen. Te pugri Yumbui ni yumbo ur te kin ningg chumbuai nand ye. \p \v 21 Nungoqi kiyi nungoqi wo yumbo yumbo buagi puq ren ye te ningg wand pe ware wayequ, eti ni nei rimb kin riri ni yumbo ur yuwon kin puq ren tuqui segi puq rind di yumbo ur yuwon kin si rire. \p \v 22 Nungoqi wutaqu wute aye nde taq pu yequ yembe wand ye nungoqi nungoqi non yumbui mingg wand irepene wutungu di mari kin yembe te yembe wundim. Eti nungoqi ninde rar pene yembe wand te ei ni nungoqi chumbuai munduq ningg wari, ni rar suqo pe nungoqi yembe wand segi, te wayequ. Nungoqi beghi Yumbui yawo wurang righe di chumbuai nand ningg wari te nungoqi yumbui ni mari kin yumbo te chumbuai ane puq wen. \v 23 Yumbo buagi yembe wundiny kin te nungoqi nde umbo pe nungoqi non yembe nei wumbiny kin pugrine yembe wundiny. Nungoqi nde nei pe nungoqi Yumbui yembe wundig kin pugri, wute yembe wundim segi. \v 24 Te pugri nungoqi nei wamb Yumbui oyi te kin ningg oyi nunduq ye di nungoqi Yumbui nikin wute yumbo yumbo nuany rise kin te wateri ye. Nungoqi Yumbui Kraist ningg yembe ye wute, ni nungoqi non yumbui nganye. \v 25 Wute buagi yumbo unje rip kin God ni unje rip kin tuquine ei oyi nindiny ye. Te pugri God ni wute nyamb kin di nyamb segi kin buagi ane tuqui tuquine ei ir nawo ye. \c 4 \p \v 1 Nungoqi wutaqu yumbui ningg was kin nungoqi mune wute nungoqi nde taq pu yeru yembe rind ye te yumbo ur tuquine kin di yuwon kin ei bei wundiny. Te pugri nungoqi nei wamb nungoqi mune nungoqi Yumbui nginy tu wam nas. \s1 Priprine Yumbui pengu bidig \p \v 2 Yumbui pengu wundig kin te si ware wayequ. Yumbui pengu wundig kin tende puayi nei wamb yuwon di Yumbui chumbuai wundig. \v 3 Nungoqi Yumbui pengu wundig kin tende puayi beghi ningg anene Yumbui pengu wundig ei God beghi ni ningg wand bir pawo kin ngim nuangu, te ei Kraist ningg wand suqo pu vise kin te bir pawo. Nge Kraist ningg wand yuwon ye te bir kawo ye te ningg qa muq taq pu yengu. \v 4 Nungoqi Yumbui pengu wundig ei nge wand ven oghine bir kawo, God ni nari kin pugrine oghine raqe gad. \v 5 Wute Jisas nei rimbig segi kin nde nungoqi oghine nei wamb yuwon di yumbo ur yuwon ye ei bei wand. Pughe puayi nungoqi Kraist ningg yumbo ur ninde bei wand kin tuqui tedi bei weny. \v 6 Nungoqi wute aye ane wand wand nungoqi wand yuwon kin wute rutungu yawo kureny kin wand tene ei wand. Te ei wute buagi nungoqi ningg pughe gri wand mand kin te tuquine oyi wand kin nei wamb. \s1 Pol ni chumbuai kin wand neny \p \v 7 Tikikus nge kas kin te ningg wand buagi nungoqi simbe nunduq ye. Tikikus ni beghi mand beghi quan nganye yawo birag righe ye, ni wute Jisas nei rimbig kin yembe ye wuti yumbo nganyene puq nen ye, di ni beghi ane Yumbui ningg yembe ye wute ningg pas. \v 8 Nge ni tiqi gudog nungoqi nde nondo kin puate taq pugri, ni beghi pughe gri pas kin te nungoqi simbe nunduq di ni nungoqi ghav nunduq gre pu yequ tuqui. \v 9 Ni Onesimus temi ei mondo ye. Onesimus nungoqi non wutine iri, ni beghi mand yawo birag righe ye, di ni wuti yumbo nganyene puq nen ye. Ni temi ei yumbo yumbo buagi ren nde puq ren kin te ningg simbe munduq ye. \p \v 10 Aristarkus wuti nge temu taq pu yembu kin ni nungoqi chumbuai kin wand neuq, di Mak ni mune pugrine nungoqi nde chumbuai kin wand ni vindo. Mak ni Barnabas kinyangri. Ni ningg nge asine nungoqi simbe guduq pre, ni nungoqi nde nondo tedi nungoqi ni weti nowi di nungoqi nde baj pe ei nas. \v 11 Di Jisas ni nyamb aye Jastus puq mindig kin te ni mune pugrine nungoqi nde chumbuai kin wand ni vindo. Wute Juda kin temi ire pu men ne nge ane wute God nde si nambu ris ye te kin ningg yembe bad, Juda kin ninge aye segi, di ni nge umbo megh kughe ye. \p \v 12 Epapras nungoqi non kin wutine iri, di Kraist Jisas ningg yembe ye wuti, ni mune nungoqi chumbuai kin wand neuq. Ni pripri nungoqi ningg God pengu nindig kin te ningg buid kumo nap. Ni God pengu nindig ei God nungoqi gre neuq ei God nungoqi pughe gri was ningg nari kin pugrine was, nungoqi wute quayi kin ningg was, di ni nei wumbig kin te ningg nei tevi wamb segi. \v 13 Nge nungoqi simbe guduq ni nungoqi di beghi mand Laodisia kin di Hierapolis kin ghav nunduq ningg buid nganye nap. \v 14 Beghi mand yawo birag righe ye dokta Luk ni Demas temi mune nungoqi nde chumbuai kin wand mi rundo. \v 15 Nungoqi nge ningg chumbuai kin wand beghi mand Laodisia ris kin weny, di Nimpa di wute Jisas nei rimbig ye pripri ninde baj pe rikur kin te ane nge ningg chumbuai kin wand te weny. \p \v 16 Nungoqi nyumo raqe wen wundoq pre di wute Jisas nei rimbig ye Laodisia kin ninde mune weq wuso ei ni mune rundoq. Di Laodisia kin oyi nge nyumo raqe ninde keq wuso kin ni rundoq pre di nungoqi nde mune req wundo ei nungoqi mune wundoq. \p \v 17 Arkipus pugri simbe wundig, “Nu yeng ghawo yuwon Yumbui ningg yembe kuateri kin te yembe ndiny omone ei ghawo.” \p \v 18 Nge Pol, nge chumbuai kin wand ren nge ning nde si pene ur gad. Nge taq pu yengu kin te nei gheri wap wayequ. Nge God pengu gidig ei ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te nungoqi nde vise ye.